Sabrana djela Antuna Radića XVI. Kulturni vidici [PDF]

Zitiervorschau

4I--.4rr.;

DR^A.NTUNRADIC:

RADICA' S A B R A N A D J E L A D R AA N T U N A

SABRANADIEL XVI,

KULTURNI VIDICI Razpravei feljtoni.

SELIACKA SLOGA D RY L A D K O

MACEN I RUDOLF HERCEG zAGREB T938,

Razprave i felitoni"

ITIPOGRAFIJA(

D. D., ZAGREB

4a

Zbornrk z^ narodniZivot i obiEaje'

N apornena: Ii ouoj knjizi, itampani. su sitni,ji,m (petit) sloui,ma oni ilanci,, koji nisu u tiskopi,si,ma, odakle su prenesern pod,pi,sani,sa idfrom, a nt je si.gurno, da Ii ih, je pisao dr Antun Rar|ii, ili, pak njegou brat Stjepan, odnosno - tko clrugi,.. . S.oakako su u uezi s njegoulm pi,sanjem.DopuStamo nl1gucrlost, da je tako sliino i, sa koji.m rrrugi,m. ilankom, ari je od, nase strane uii'njeno sve, d,a sabrana grada u ot:im knjigarna obuhuati, iitatso s t u a r a n j e A n t l " L n oR. a d i i a . - U r e d n i k .

da ie 4, o, m' smo na ovome mjestu donijeli samo bilieZku, 'veliko$a djela" na6e akaizatao L svezak ,Zbornikao' ovoEla nedavno demije, kako $a, Sto sa zadovolistvom spominiemo'u nabiti svezku 6e nazvao orgen naie ieunesse dor6e' O torn 6emo se oSra' 3em listu io5 i po vi5e puta [iovora, a za danas diti na to, da u kratko pokuZ"*o, kako ie za ovo novo akadelzd.anieiedina prava ried: veliko dielo' mijino ' Ne znamo, bismo ii mogli z'odnije podeti ried o velikom tom djelu, nego da iznesemo, k.ko ovo dielo, zanimanie za narod' i proudavanie narodno$a Zivota stoji kod prva dva velika za' p"drro-".rropska naroda, kod Niemaca i Ftanceza' U najnovifem Lroju strukovnoSa narodnoznanstveno{a izdania francezko$a (M6lusine) ovako piSe iedan od prvaka Irancezko$a narodoznanst.,a (H, Gaidoz) obznaniuju6injemadko djelo o djediim narodnim popjevkama i igrama: oS njekom smo zavidno56u otvorili veliki ovaj svezak, , , Mi zavidimo Niemadkoi ne samo bo$atstvo njezine narodne kniii,evnosti, ve6 i to, Sto ie ta kniit'evnost pozna' ta i izvan naroda. U Niemadkoi u tom nema iaza izmediu na' roda i gradjanina, izmediu neznalice i knliZevno obrazovana Eovieka; romantidki pokret na podetku ovo$a vieka u Niemadkoj nije bio - kao kasniie u nas - Iantazija diletanata; to ie bio u isti 6as i narodni pokret: po5tivanje niemadkih tradiciia bija5e vrsta rodoUublja, koje ie i51o za tim, da se izbaci utiecai klasidki, koji je bio tim vi5e tudjinski, Sto se ie unosio u francezkoj formi.u Mi razumijemo zavist francezkoga udeniaka - osobito poslie Sedana, Gaidozu je ovdie po svoj prilici zapela ried, koiu su druSi Francezi kazaLi do kraia: zavist, Sto je niemadki narod pobiedio francezku bwi,oazija, Ne pi5emo politidko$a dlanka, ali moramo podsletiti na to, da traini politieki uspieh ne leLi u

I diplomaciji i "liberalnomu proteiiranjt bwloazije, ve| u brizi za osnov dri,ave, a to je narod, Kasno bi bilo i u nas hvatati se za Qlavu, kako se Francezi hvataiu - poslie Sedana. Riedi francezkoga udenjaka moZemo i za sebe napisati i podpisati s malom promienom: poStivanie narodnih hrvatskih tradicija ima u nas biti vrsta rodoljublia koja mora da ide za tim, da se izbaci utiecaj tudjinski, tim vi5e, Sto je taj uljecai u nas njemadhi. eudno se, zacielq mnogome dini, da bismo ovim velikim dielom na5e akademiie mogli izbaciti tudiinski utjecai. Nama je i to dudienje razumliivo, Evo zaito! NaSa inteligenciia (ne budi ioj u zlo upisano) tako ie uvjerena o premo6i svoga kulturnoga mi5ljenia I znania (kakvo je, takvo je), da ioi se prosto dini smie5no, da bi unarod.r, upr.ostiu narod moEao u idem drugom pomo6i osim: krvlju i znoiem, miSicamai novcem. No i s ovoga - krivoga po na5em sudu - staiali5ta izalavanje je narodnoga Zivota i mi5lienia veliko dielo - za rodoljubnu inteligenciju. Jer ako inteligencija misli, da ie samo kulturno evropsko (u nas niemadho) znanie i mi5ljenje jedina mo6, koja dovjeka dil,e i drii: inteligenciia bi morala nastojati, da to znanje { mi5ljenie i u narod prodiri i u njem ga udvrsti, a to se ne moie, dok se ne upozna du5a narodna, jer 6e se onda tek ; >prostota(, >surovostDo sad dobro, a unaprijedabolie..." romu tek dodaje pravu molitvu: ,vele ie rijet do stotine, neSo t" v-olja Gospodara Bogaln, pak: ,A dtogod junak dinio, l"^1 uoga^sebojao, a duSe svoje ne ogrieSio!. ')pome,nuli smo, da je ovu molitvu najprilidnije dovoditi u s kri6anskim obidajima. No u istinu je ovdje kr56anski :f:t. ooteai, ujedno dovjedji obidaj. Ne diram u pitanje; u koju 6erno

38 knjiZevnu vrstu (Senre) uvrstiti ovu nazdravicu, ve6 samo spo' miniem - Sto moZemo nati u svakoi bolioi stilistici: - da su se i u starih naroda kadSto poEiniali fovori, - besiede, pohvale, - molitvom, Tako Demosten podinie svoi govor u,O vijencuu ovako: uPriie svega, ljudi Ateniani, molim se svim bo' z'irna i boZicama, , .u A mladii Plinije podinie svoi pane$irik Trajanu: i mudro postavili na5i stari (maiores), da se, "I)obro su kako posao, tako i govor podinie molitvama, . .u Osobito ie vriedan ovaj drugi primier, gdie se spominiu stari ,(kaotr nazdravici: mudre gilave, siede brade). A dovolino ie poznato, da se i danas kr5danske propoviedi podiniu molitvom, No ovo ie sve samo paralela, slidno, a u-iie isto. Molitva se u na5oi zdravici ne tide onoga, Sto 6e nazdravljad, $ovoriti; ve6 se ta molitva tide 6ina, dogadiaia, Da nemamo dalie u nazdravrci protivnoSa dokaza, mofli bismo pomisliti, da nazdravliad nije sebi ni svjestan, da Sovori, ve6 da ne5to dini, Sto spada k ovoi slavi, Sto joS treba kazati o ovorn uvodu i molitvi, kazat 6e se na svome mjestu, kad se protumadi, ditava nazdravica, Iza uvoda i obdenite molitve dolazi posebnih osam molilava za bana-domadina, onih osam ukoljenaca1tz vrudu( - veli - >lsli:uHrvatii puste fraze podnu' nam dodijavati' TatariKolokulturne historije< naie. Ipak s odu3evlienjem pohrlimo u kazali5te. Ne nadanro se bog zna kakvomu umjetnidkomu uZitku a],i odekujemo za ,stalno, da 6emo se razblaZi,ti sad umiljat'om i sjetnom naro'dnom popievkorn, sad zanosnom i jednom ilirskom davorijom, sad njeZnom i milodujnom Iirskom umjetnom pjesrnom. No sluBaju6i redom i sisadku ,Danicun i karlovadku i "Zorw" vukovarski >Dunav< i osjedko >Gl,azbeno druZtvo< s >LipomLjubljana< i >SlavecSl,obodaSlogaZor,aRodoljub< sa svojom himno,rn pjesnidke vried,n'osti po stihovi,ma a na polak narodnom po glazbi: pak nritrovaika >Nada( s pjesrnom slitnoga karaktera, pak nap,okon varaZdio:ski >Vienac< s pri,prostorn, ali ganutljivom himnom barjaku crveno-bielo-plarvom; da, veilju, tih triju zbor'ova ne bija5e, pak da nas nije i osvjeZila i zadivila savr5ena pjevadka tehndka >Slobode< s majstorskim pianissi,rno i fortissirno po uzoru Slavjanskoga (a rekao bih i s basom Slavjanskoga!) ja kriv, ako bih bio do konca u kazali3tu izdrLao. Eto, kamo nas je dovelo to, 3to izvrnusmo svoje uloge: u pjesmi hoderno da buderno ratoborni, da gonimo Turke i Tatare, pa u Easu zanosa i samoga Arpada, all u prozi, a jod viSe u svakidanainjem Zivotu gradimo se na svu silu mirna janjad, kojoj je najpreda briga, da vuku ne uzmuti vode. . .

***Netorn minule svedanostj,ne odovoljuju dakle zatq Bto se ne pretvorile u politidku manifestaciju, nega zaio, Sto je sav golem,i trud a i velik troBak upotrebljen na izvamjsko uredienj,e upravo sjajno i slu-Zbe(Ii aranZmen dok se za samu pj,evadku pros,lavu, za umjebriEkri izbor programa dosta malo. ra'dilo, i Bto je kraj svega toga sva pjevaeka druZtva ob'uzela teZnja, da u Zagrebu pokaZu pjesmom svoj,e r.odoljtlblje, umjqsto, da nriom polcaiu svoje glazbeno i umjetrriEko shvadanje.

l u7

106 ne 6erno, da kod 5o-godisnjice >KoIa< doZivimo ponovni ne,uspjeh, stradaju od toga, sto silorn si naiprije, da naia pjevadka dmitva patri,otizam. ve6 jednom' Ta shvatimo piesmi svoj ho6e da iztidu sarno u ni toliko, ne wriedi zbora pjesrna naisavrsenijega rodoljubna da ni najbuinija pojedinca. Shvatimo, da ovo koliko skrornni rodoljubni tin i najnsnatnijega Ako

prianajrno

nije samo slabost, nego razsu.tro, ako ozbitjno podnemo vierovati, da 6e ujepjesma bez tezkih muka i >iudotvorka stvoriti dinjennr i slobodnu Hrvatsku bez ljuta bojaHrva'tske sti,hova detiriju citatu drugorn zau,stavi, nego na samo 'shvatimo, ovo ruje da u,sktiku ob6enitom ovom na i HarambaSi6a i podnem'o vjerovati, da 6e ujedinienie sla,bost, nego rasulo, ako ozbilino

minule

pjevadke

slob,odnu Hrvatsku

stvoriti

>Eudotvorna

pj'esma bez teikih

muka

'i bez liuta

bojaHrvatska< >bezodnu< porugu, d'apaEe i >perfidiju< dodaje, da sc' ie sarno taj di'o feuilletona ti6e. jer u tom feuilletoilu Premda to odludno tvrdi. ne mogu tomu vjerovati, U tim

i izridno

iznesen je cjeli niz tako nemilih . pravnidkoga druZtva, da se nad glasilo.

uspjeh

pia ako

i

za njegov

Sablona.

Pregnimo vei jedanput, da u svaku pje,smu ne unosimo inteligenciju. vjedno ne svr5ava je istinu stalo da sva na5a politika nam u ako -plaEem.Apregnirnoizatim,dave6jed,nomprestan'etnonajednojstran:i ulizavati se vlasti, a na drugoj plotiv nie grmjeti u .stihovima, a osobito,

-

neobidan

i u saboru al bez liubavi za morailrru istinu i bez shva6anja za jedinstvo opozicije, o kom pi3e kao o kakvom dipl'ornatskom savezu, dok je to jedinstvo odluina narodna volja r neumoljiva nar,odna potreba.

("Obzor", God. 1902.Broj 194.)

Rodoljubljei stranaarstvo.

politike,

pr'oti

Dokaz

sarno pjesnik,

otudjenu

napereni

odgoj.

prodita cieli feuiltreton, mirno Neka dakle g. Haramba5ii poslije toga bude mogao napisati, da ga zanima samo 'poruga. proslov, dokazat 6e im opetovano, da je u uredni6tvu >Hrvatske(

prepli6e' Skupirno dalObzornazori< ali ako su 'oni norou'l' ne zna misao srbsku zdravu pravu i da on za >Srbi i Hrvati< pokazuju,'zna' Zeli realistima Plemenito je od pisca' Sto on ili Sto je gore' ne ec Oa prooko rad bio to bi misli i Zivo Zeli' da u njihovu radu, (a pt';; ;;i;"" uspiehl najbolji naroda) pasti hrvatskog je >Srbobran( preiz ioga dlanka' 5io ga stavke neke Prenieli smo tek je' ga ali nije spornenuo prenio glasnikaSrpsko'gaknjizevnoga glasnika' popratilo ovaj knjiZevnog ls"p'tog opazku, kojom je "tuJ"itt"o pisca o odnosima Hrvata i Srba ne slaze 6lanak. izjaviv5i, da se s nazorima i ne uzima za nii}a odgovornost' a >Srbobran< preBtampava taj dlainak' Perfidija je i ni3l'a drugo' kad u na3 tako te popratio' je >S' K' G'< ga ni ne spominje opaztAn,glissespoka,n za dvo,iicu". - ,Sto?u pita posluiiteli i puca od smijeha, - uKad vam kaZem anglis,sespo'kan za dvo' iicun, Stvar se nastavila na policifi, a svriila na sudu, ier ie doSlo i do tudniave, "Angli,sse spokan.. imarle bi biti en$leske riiedi >en$lish spotke,n"(govori se engle,ski),koie su na ulidnonn napisu dodane ispod cijena za obied itd, Kod nas je slidan ,vico poznat valjda ved stotine Sodina. NaSi se nieki gluplii seliaci iraiili toboZe za tlelo >repete.r,poito su pojeli kupus, a dru$i su na rljed, >repete'orakunom

" {zmai Vetranii . _!rs're uuu_ on_o_ svetufe Uubro,v,nik, sveture Dubrov,nik,da

dvori otornansko podanik mletadki, *i"i"ur.i, Sto *rill":l da *-TT. Kadii poau"lL sto 6e 6e ne$o nedosavie_ sav,ie_ , -. urrvurctil Aactc {rov?ti,

i,za duZda krrr"r

r;ili;;:.

187

186 200 Sodiuraprvi nas I tako u razdoblju od ne5to viSe preko u$arskoi' na dvorenie na5i liudi upu6uju ,r" t4"""t sluZbu kruni dtilda mletadtla koliena i na pnoliievanie krvce za' ot*","rt groze' da 6e k Niiemcu " ' A i.g", -" i;to ih doba ima, koii se struie pripisuiemo-i na mi danas ove trista i vi5e {odina stare umrlim lfud'irna! ledia tovarimo i'o5 danas Zt-^ ili ne'davno pr'ipisuiemo tek na5ernu Srrrrl* 1" oaravski, da i nLaSradikalizam nasih noviijega Sto dakako opet ne stoji' Od rad'r'kalada .rr.-"*, rriie kniiZevnosti' u poznati vremena, barem on{h, koii bi bili je mletadkoi u hvala BoSu - niiedan strunuo u tamnici' kako d'o 'raedavna nePoznati fratar Fifip Grabovac tamnici J*o u svoiem (1750) pisac razm altaniat Od naravi i 6udi hrvacke poviesti najnoviioi U dielu oCvit raz$ovorau' mudeniku ledva pol""ptij"o;""o* hrvatske kniiZevnosti odmieren" 1" to*tt lijepinn stihovim'a izd,ruSa stranrica, a ipak ie on za"c$eloprvi u krali ho6e da ,"kl,o uvie1gnl. ditavoga na5e$a nanod'a: "Kad dili' tad pise kad i{rrrui" m-e6eprve, a dobitak i.;;;*",'t.d taju, ' {di ste bili" . , , f1i i'e Grabovac bio rodom iz Vrlike' (,Obzoru, God' 1914.Broi 4')

Senzaciia. a ne "za lri Ona fe danas sve' pa makar samo za tri daska' svi to priznaiemo' mnolii danao, kao naSe dudo, Svi to opaZamo' senato-zaaas-ripotuzimo,aliiopetsvitomupodlirjei'erno' poko'rawamo'.n'jezinomse vla6'6u slu' svi se toj vladi ,.n^iii" se usudio usprotiviti' Zimo, od nie Zivimo, N;-; fa, tko bi ioj podi'Ze srnielce; Ogavna ie, nersnosnn.'brutal'na: ruii "umnike' mir poiedincu' obitelii' dtZavi' naEJ .t"fi"ine obidaie, otima vlada " ' fodu, iitavom svi,ietu,DiZe se, letri, ru5i' pre$ledati-i tko i'ma Sto ie ve6 stvorile i tazorila, teiko iei Od dasa clo dasa samo toliko -iru, d'" bi to i mo6laopre$ledati'

." ,"noi'i"ti;:"ft zaustavimo

Ta to-1elalt' J"' 'J" li mo'gu6e'

to utvrdieno ' ' '" Ne poTa to ne stoji! T" .* J|"t ""u' da fe j' ono' Sto se neposredno vi'di' maie. Pobiedjuie senzac\ia, t' Ah' tko za to pita' Tko duje, osieda,Um, intelekt, istina a ' ' ' imavremenaosnovati,tkoispitivati'Stoieistina?

Pogledafmo letimice na razr\a podrudja hivo,ta. U vjerskim pitanjima, u rasprama izmedu znanosti i reliEiie,- €die li bifasmo jo5 pred jednu generaciju nEtraS,a gdje li srno danas! Koliko se kniiga napisalo, koliko sa profesorskitr stolica Sovorilo, da se d:okaZe il'i pobife ova rili o'na znaurstvena ili vjerska istina! ,Da,raas ie to suvi6nro,MnoSo je iednostavnij'e razgla'sivati lourdska du,desa,ili prijevare vodi5ke Johance. . . eemu te5kim i zakudaslirm silogizrnLimadokazivati mogu6nost dudesa, Eno vam Lourdes! .,, eenru dorkazivati, da zu sva. dudesa prijevara. Eno vam vodi5ke Joha"nce!,.. Tu ne treba nri misliti, ni muditi se: tu svatko vidri, duie, pipa , . . I malo tko hafe, ako se ovim putem dodje do apsurda, do odevidne bezumnosti, Da se na pr, d,okaZeop,sta,nakduha - ier,o opstanku tvari, materije,,nitko ne sumnja, - upriliduju se ditave produkciie, gdie se duh moi,e v'rdieli, uloviti, f,otografirati, vaginmti, dakle tvarni duh.. . Na politiekom polju - tko joS pita za ideale kakve, za programe, za zasllu{e vodia i kandidata, za podtenje, d,o,stoljarastvo, dast, pristojnost, To su rekvizite staroga politidkoga teatra. Danas razne >>paname*i rpanaminiu, parnice o podmidivaniu milijunima, obiteljski Skandali - ru5e jedne, a diZu druge politidare, A tek na izbo,r,ima!. . . Ameridko osvajanie i.zbornika brzojavno stiglom i na uglove priliiep,lieinocnvijeS6u: da je pro. tivnidki kandidat danas o podne zateden u krad,ji - ukrao je kod stola kao Sost srebrnu ilicu, - ili Sto sl'i6no, ved ni,je u nas ni5ta novo . , . MnoSi nad ovi,rn svim odajaSe,osjetljiviii se vei priie poraza p,ovuko5e i prepustiSe smionirn novajlijama polje, hoie je gdfe5to tako opustjelo, da su sasvim neznatni ljudi, de,sto i notorni mediokriteti bili izabraini i u tri ko'tara. . . Ni znanstvenoglapolja ni.,jesenzaciia sasvirn po5ted;ila,da. pade se dini da i tu jednako hara ili stvara. Koliko li je bilo senzaciie nad otkri6em, kaho ie iene radlati mu5ki6e! A onrdaepioemija otkrica raznih serurna sve do seruma za pornladivanie! o :u.u ." znanost napokon utaborila u laboratorij'irna, iz kojih se ledno vrijeme svaki dan odekil.alo novo otkri6e. Edison. MarRo"ntgen. Ali, prestaje i to, d.olazi aviatika, korja ve6 preloli, razt.sasvim na polje sporta i zashuilbe,Piloti, no,sometadi ual€lasovitiji su ljufi, Za a,ikademi,kenitko ne pita. IGibinetski ulenjaci, o'sobito hist,orici, po6io,tovofilolozi zvule nam u 'rsrma kao pride o ihti,osau,ruili minotauru. , .

188

189

-' irastao je iednaki U umietnosli - kniiLevnoj' sliiekarskoi novinstvu' Sto ll le preokret koji se nigdie tako ne osieda kao u niekoliko goposiliedniih u id novinstva posta,lo sarno kod nas tolikih noponos di,na!Gdfe su patetidki ouvodni dlanciu, nieSda tna$' pa i na tom vinara? Jedva im se ioS $die$od sa'duvaoslab Novinstvo iest tragu svatko osie6a iusti a"l nesavremenosti' Slavno polie senzaoiie' li sve to Pa 5to rieto -- ia senzacija' Sto su joluztoci i vodi k dobru, F: Hu$h Tim se ie pitaniima pozabavio en$leski pisac (The anatomy of truth)' Capron u svom dl"lu''A,'atomija istineo spomenuti pisac: Sto |e ovih dana iza5lo, O toj pojavi kaZe uni5tila osvuda je EeZnia za senzaciionalnim podraZivanjem vatra neprestana da ie diste umne uZitke, eini se barem, kao koie plodove' prave uzbudjenja u ovaj das uspjela da saZ$e brane duboke vode misli'" napisao u Ovo je metaforidki kazano isto' Sto ie Eucken da mo' veleti' svojem znamenitom dfelu oOsnov i ideal livota" impresila ralna pogibeli od strahovitoSa mnostva materialnih znania leLi u tom, Sto nama, usprkos neprestanomu Sirenju siromaitvo' prijeti ni5ta manje negiodu5evno toliko I to ie istina. Znania se je u devetnaestom stolie6u provariti nakupilo, da ga iovjedja misao ne moZe,Stono ri'je6' zna mu do' ne moZese u njem sna6i, t' i' ne zna ga srediti' ne protumaditi ma5aia ni vrijednosti. A psiholo$iiski niie te5ko za 'te1niom urodila kako ie ta mnolina nesvalieno6ia znania pade pomisao' -"".rr."ijo*' Priie sve$a svako'mu ie tako bl'izu i otkri' neposredni osie6ai, da mnogo togia,Eto ie pronadieno dru$i svesa u"rro, ,r" zna i ne mo|e znati, ali isto tako da ni ne znadt i ne mo$u znati'

-- temelinim pitaniinra Za tim nououi"k" raspre o raznim protiv g"tlll iznijele su isto tako sjainih i uvierliivih dokaza

lLLlrlgrg

!E.rv

-,

-- kao u vriieme Sokratovo. . . Svatko stede - u Skolamat _ dovolino i gotovih riiedi i tvrdnia i dovolino vie6tine, da se njima sluZi, a dobro zna - jer nitko svega ne zla, - da ga nitko'ne moZe uspje5nokontrolirati. u ovoi umornosti i indiferentizmu um se na kaka.v osjetni podraiai - senzaciju - prene dodu5e, ali samo na das, pa i senzacijeurnaraju, i zalo su kratkotraine, umaraju i dosadjuju, te bi se varao' tko bi mislio, da ih je danasnii svijet ieljan. Naprotiv, sve im je protivno, svima su dodijale, svi ih podnose kao nuZno zlo, I to je najodevidniji dokaz, da su rlo, Niie ni dudo, usprkos svim naiim kritikama ""nzu.ii. mirnih, stagnirajudih perioda ljudskoga iivota pore6i se ne moze, da fe ideal ljudskomu zivotu - mir. eeinja za mirom u krvi ie dovjeku vei radi toga Sto ju izaziva i stvara svaki napor, bez kojeg opet nema Zivota. Napor i mir - uzrok ie i posljedica fizidka, pa dok ljudstvo bude radilo, teiii 6e za mirom. a ne za naporom, prosto zato, Sto ie mir fiziEka nuZda, A i postepenomalaksavanjeumne i tielesne snaEiedovieije i neminovno pribliZavanie vjednoga mira * smrti _ stvara u dovjeku zarana takovu dispoziciiu za mirom, da ie obe6anie mira stvorilo novu epohu u povijesti doviedanstva,,Mir vam svoj donosim. . . . Mir vamt* Da se uzdrii mir _ svjetski mir, u stvari isto, - Evropa i danas podnosi neizmjerne ZrIve i u isti das smi5lja, kako bi se taj mir i bez tih Zrtava uzdriao. Uspiie li kada to, sviiet 6e se bez sumnie uumiritio, j, t. pfijeli 6e na polje umnoga rada i trajnih ahitaka, jer se durr"jrrp ."nimaju u prvom redu pripisati oruZanom staniu i otuda "":i!: potidu6im ekonomskim ,r"p.iliku*, i prete5koi vet, borbi za opstanak. . . (,Obzor", God. 1911.Broi 13.)

-r---_

se za naivi6e prt sva|e istine i nadela, koliko i za nju, tako da

[aie; "Tko,.':i'5*l iepornihpitanfa moie reti, pa se i ]: ri,i politidku vlast

,r"?" A blrba za opstanak, ili za dast, ili za pred mno5tvo siaina opovrEin iela je 'St.i iznosi toliko puta i - jet ie je siajno titl i dokazivanie' Sve ovo f.rr samoi stv i dini ga incliferentnim prerna ;;;; *"d: tllrrvBu ,1, . , "* je ni5ta nr iliz lai" Sve je istina i sve -] .

a

'

r1l,

--iXl^

-'

dirri ga skeptidnim' ,i, nema pra istina i ni51a niie laZ' Svi imaiu pravo i nijedan

Odnarodjivanje. jednoi mladomagjarskoj reviii neki ie magjarski Sovi.ri"r^U,opravdava ma6iiarizovanje narodnosti u Ugarj::"" .il; .da. ideji drZavnog nar,odnog imperijalizma. poirnence *.:.pt"*" _-* !.Brezd Engleza r{,.:olusa Scotrisa Viatoral vlarora, korl r.o;i le rL:riznio progon progon ugarugar-*{r ;" tznio ililt::::. narodnosti po vlasti i spominje mu, da bi on kJo Englez

t9r 190

t':Y-:,: 6oviedan'1Y3 imaou imeslobode " l:*11 ::"-1h.

ei::i:li:l*'" #;;;;!,r.", illi;'ffJi:"ffi 1, 11 l"',*Jil. "rill; ;;;*:i":^':.:l ; " iL:; $i:: ili "l:15i " "":,Hl'iT diniene!'?"'l: 1ii';;;'* da su ameridki{radlani' Pisac spomrnre u s\ le sva .1" ,ru1eda, koii veli pisac' Tamo' Dri,a-ve' iti"""' -imac ",, arneri6ki {radiani. ---rrv'vov.r kt*,r, dru$oi u dru8oi

generacrlr $eneracrlr

, h-x^.ram" .,avar.,a Sieverne Ame"ffi; l"#;;" ;':: tI"ut i,l:lt:T,T', ;'"#":"rl':ft"t,' :,*J"#l: ;Hd"'i t

;";;:;'i.ut"

Sieverne u Siedini""tl P' : ^^7iti/qri kad to istc ""it*o

ffilJil:il :'fi i::':ii?:.T'*'i'ili:i:; i usarskoi i Marfarima ;;ri"'o ilHJTun,:'H,TTJi."d" vladi,

ma$iarskim ovakove.ar$umente u NaSi liudi kad uSditaiu nekulliude i pobiiuir ih, kao M;;.t" da tii novinama, ijute se ; boie' a u istinu oni se turne, nesavremen""f""n"iiti6ke' i naseliivaniem ma' idio*1 ma$jarckih l"t proleiiraniem ". naSeSa do6i do odnarodiivanla glarskog seliadtva, "'""t^*tglo da ie kazali' ralpr5iti -i iednom vet naroda, Tu boiazan tt"i'da i €Iezato, d.a prekrstimo ruke -"ia. ona neopravdana, N" magiarskole' kako :.ygtTske damo, kako nam di;;;;i;"" u nas' da'na onda zavodi';;;"il;;;lii5ta1,imania ski novdani zastupnike >ma$yar kiralyszad'a'+' tom parceliranom tlu nasele pomudenom i ez. boia)ni u tom manie ve6 bas poradi '"gl' it narodne sviiesti' oko pridiza"lu. inergiiom po'"ai*J ok-o "uS" i kultu"tog u nasem"narodu' o,'o*'tt"oglTiitt""€ ojadania osje' "t efemerne maglarske invaziie da buderno ne sarno protiv neslaven' ve6 u op6e protiv svake gurani, za3'ti6eniioboruZani' ona nama ona nama i priietila se ske i tudlinske navale do5la strane' ma bilo s kole mu dra{o denaciio' na distu' u dem sastoii Priie svega moram'o biti

itto \JVo Oto rulc--u@: nalizovanle' nalizovanie, "ii"

n:]l:iff:ffiT:: iednostavt" shva6aniu

l---;;;" ,,.od"r^o* p.'"-"-3:,';il;; *irli. D""ucijonatizova"i?i: ttut:ol,^^* podredienostiedno$a sllovrta pourvu;v'"rlv=-tkau sitouitu

sva-

potit*t on'

^^l,rriirr.

yt Premt

lrrom podrudiu, socijalnomili narodno-iezii iiri"*"*, *--'irri j:: o*t l|^"'":? d krit er ifi ma oerraurlurr@r"""' ; odernirn kritertpma m modernirrn ^::u narodnoSa :: "o " "ii "ttTt:iezika

-; T:'i: ffi*i*Tl i"'r"l r11'jAi:rT'.ffi*, podaiedrugome o i"'1"""" elemente :T"il:':il1"-'l'r" 'S:,$:Til3: usvsw --,,. ko,i.iuril;g;:'1ry,1-i: trobi t'odu, jea ' i&, Denacijonalizovan oie mater.in t'odu, troSr na Kunsr

,"Juli" .r'uodu sv sia

ov )?If}:' i ^l#iu u svoiim sociialnim formaciiama "-" ""r i onai narod, koii ie

od druSogia.Denacijonalizovanje je dakle neSacija sve6laonoga, 5to u na5e moderno doba dini pojam naroda, Treba tu dobro razlikovati denacijonalizovanje od li5avanja pravat od kulturne nesta5ice ili dasovite ekonomske podredienosti, Tko iole malo posmatra, kako veli,ki narodi i molne drlave danas id:u za denacijonalizovanjem drugih naroda, tai Ee vidjeti, da se ide baS za tim, da se zatre kulturno djelovanie, ekonomskaproduhcija tog manje$ i slabijeg naroda, da se socijalno time onemogu6i, dok se na samo zatiranje narodnoS imena i jezika ne polaZe primarna vaZnost. Drlavne vlade drZe naime, da dim se postiSnu gornii rcntllati da i samo po sebi nestaie narodnog imena i jezika narodnieg, Svakako mora se kazati, da se danas ne moi,e govoriti o denacijonalizovaniukao pred sto i vi5e godina, Ako danas Rusija i priti5te Poljake, a Pruska isto tako, ako Nijemci i ugnietavaiu Dance i t. d,, ipak se moZe kazati, da je denaciionalizovanje u dana5nje vrijeme samo dasoviti politidki program jedne stranke, ali da ie u cjelosti u dana5nje vrijeme neprovediv i nemogu6, S jedne strane moderno tredienie dri,ava ne dopuita ova, kovu politidku pojavu, da se traino etablira u dr\,avi bez pogubnih posljedica,a s druSe strane nai5iri slojevi, koii idu za revi,zijom socijalnih vriiednota, naglasuiu opde ljudsko stanovi5te i nadela, koia ukliuEuju sva prava i iednaka prava svakome dovieku bez obzira na njegiovu naciionalnu pripadnost, K tome dolazi i jo5 iedan vaZni momenat, a taj ie moderni prometni Ovo ie moguie najodludniia zapreka, da do denaciiona.iivot' ttzovanja u onom obidnom smislu rijedi ne mo,Ze do6i i da su se svi poku5aji nafjadih drZava i naroda u tom po$ledu izialovlli, Nekada su Nijemci mogli denacijonalizovati ditave krajeve . ilovenske, Talijani ditava podrudja oko Sredozemnogamora. nazlozi su u tome, Sto se denaciionalizovanje prije a i danas moZ-eprovesti samo jeduom velikom kulturorn, koju unosi iedan v-eliki kulturni narod u drugi maleni kulturni narod jednom kulideiom, provode6i 1,, ili ,ilorn ili milom, Veiinom I:"o* ie naravno to provedenje silovito. Nijemci su denacijonalizovaliSlo::1," ":ii- dijelom time, Sto su unosili kr5ianstvo mediu sje.,lit"nska plemena. Sa kri6anstvom zajedno velik I".11" ie dio "'qvenskih naroda izgubio i svoi narodni individualitet, Taliiani

lo

uunou".-"r,. *o?ii;;t;;ir"r"rt

naseprimoriei na.rr

193 192 Franideiu renaissancei humanizma' veDalmaciiu, ier su unosili stolie6a denaciionalizovali cuzi su pod krai ;;;;;;;a rokokoa' sul{isantnom kulturom liki dio niemadke r"i"lil"""ii" eim su i ideiarna enciklopedista' istandanim svoiim t'kt"l*' mogii svoiom velikom revoluciiom iziliell, idelu demokraLizma ih nisu moSli denaciionali' uii su Niiemce p"dtt;;i' "ikuko potisuuSe francuski upliv T'f"izovali, Sto vi5e Nfi"-"f i"tdi i braideiom iednakosti, slobode samim oruziem F;;;;", da ie onda maleni narod tom mora se pak tzeli na,um, "*t?li teda se upoz"" :1-kulturnim ,rikako'u"-prilik", ili manie imao moderto 'poznuuu"it bilo bez devinama doviedanstva' ier ie upraili Stampe ili vanredno otedcano nih promet ila, bez i;;;"' slikama u na'"d o t'ome se moZe vo nemo€ue". Su"tti -al"ni uvieriti' ir" ;;l; ;'viestnice dostatno bilo mo$u6e samo vedakle Denaciionali'ovanle ie ""\?d nikako pak velikim i nekul' likim i to samo k"I;;i*';u'odi*u' o denakad bi se mo$lo Sovoriti turnim narodima, t-i;;t;t' kulturni nai; udiniti. samo veliki i ciionalizovanit', ntogii;i rctelom' rodi i samo sa jednom kulturnom ti6e u prvom redu' Mi vazda To treba naglasiti' ier se to nas dinimo ugroZen od Masi ara, a ne videmo, da nam ie narod nas smabar da iu pogi[ai odvrnemo ili u tom pogledu "K;';;;" se da u o"o ie to tako minimalno' niimo, ili ako stoli"i-o' MenaS pesimizam opravdan' zaista 6ini na prvi pogled' du i: problem' u zamislimo u ditavi ovai' diutim ako se -tfJ a-t'Ufie akot-ai ne.simizam niie opravdan' ditavu ovu po$ibeti, onda smrle ru'''anv."":':"--:^^^ * n:: n:"i:1#i".'lr; ne smiie;ik;k;;;rivit! se ne prem Prem se **-*. i da r{a se sporac sporadidki trpi mno$e Stete mno{im krajevima danomice Slavoniii u se da tlurrk" vlade' i sistematski ide J-"t;;""

*:11 t o'i uhvatidvrsti lt::srpskirn ,r;i::i,ff"'i'""ii"' "T::" idiom'o'm atsko' hrv ",'"'";":ffiil""""a"'iuli 1;;- ?;"rri n:':'.

poznate ;agjarskim idiomorn' Ktai broinije od ono'$a,st"'g;tti ara im3.os1mTilii 1ll^"r:l:1";1,11', MaSi u$aiske, statistike statlstlre ugarsr'r'sr ";il;; imade preko deset miliiuna' i-sru" 1 rrDa ':T::t-:Sto preko Sest. Nas Hrvata :;,^i,"," sa Bal' Y"---rluuress poimence numerirkompoSleclu U numerrcKuur U i*"i bilo

n-1*1"l1iu'"

ma i pedali zemlie *, kanuminemoramodaustupa'momaDrlUIygvq,,-----'

bilo i iednu $lavu Ma$iarirna'

;'i:?:?:"::ffiii;"* ry5.,*r T",:: 1",{';,': "'":""i kulturno iati i ako smo Nu '*i'Ji'' -"nf.lXTi.'iti"*l

zapadnijl od Magjara. NaSa knjiZer"nost, na5a umjetnost datira onamo od desetogiastolie6a i malo imade naroda, koii bi se mogli ponositi ovakovim kulturnim elementima kao Sto hrvatsko-srpski i,ivali i to jos k tome s elementima, koji su ili vrlo malo ili nikako iscrpljeni. Sto viSe mi smo na primjer u narodnoj pjesmi, ornamentici i muzici bogati, da smo do sada - to je Einjenica- mogli posve mirno podnositi da nam MaSjari iznose pod svojom napravom pred svijet kao svoje, ono Sto je u rstinu naie, Uzmite samo narodnu ornamentiku i umietno obrtnu ku6nu industriju, razSled.aitekrasnu posebnu svesku engleske reviie rThe Studioo ,The Peasant Arts in Austrian, pa 6ete se uvjeriti, koliko je elemenata naSe slavenske, a poimence juinoslavenske ornamentike tzajmi,o magfarski iivali. Ako uzrnemo pak druge kulturne elemente naiega narod.ana um i ako ih uporedimo sa onima MaSjara, onda bilanca odpada po nas jo5 i bolje, easoviti ve6i napredak Magjara na polju Sospodarskom, trSovadkom i industrijalnonr nije posljedatr< na5e kulturne podredjenosti, ve6 na5e politidke sputanosti, Mi i ovdje na tim kulturnim podrudjima ustupamo Magjarima samo na5u snagu, ili ju ne razvijamo ili je u op6e ne ku5amo iscrpiti, Kad si jedanput na5 narod izvoj5ti gospodarskusamostalnost,on 6e it znati ba5 tako razvijati kao i politiku, Za to neka si nitko ne tare Slave, kaho 6e to narod na5 udiniti. Ako se ie odhrvao eermanizaciji, Turcima i Magjarrma, on 6e se znati, pa bilo u podetku i uz velike Lrtv.eni modernim gospodarskimnasrtajima. Ako mi nalu politidku pro5lost isporedimo sa sada5njo56u $ospodarstvenom,onda 6emo vidjeti, da smo u naSoj pro5losti darovali mnoge najbolje na5e glavice Magjarima. Tr"bu sarrro spomenutiIvana iz ,Srednei kardinala Utje5eni6a.Najbolje smo na5e snage Zrtvovali jedinstvenoj ideji ugarskih zemalja,pa ipak :ilTo propali, ipak smo oduvali svoi naiodni politidki i drlavni mdividualitet u sve ono stra5no doba, koje je upravo biesnedi otimalo velikim ili ve6irn narodima tai politidk i, drZavni i, narodni individualitet. ,U nasemu narodu imade mnogo tih snaga, on" su ili svedene na5im strankama u krivi lo tok ili u krivo ili su uopce presusile za neko vrijerne, Nigdje jade se :"_tjt: l'ttdu ne opaZa nas narodni individualitet i na5a narodna nego li baS u nasoj politidkoi prodlosti. Na podrudiu ::?fi' politilre *"i oduvanje drZavnog individualit eta izgtblli "tolu .(J

194

195

potrebe pustili s vida' malo ne tisu6u fodina i sve smo cruse duhu i prema potrebi i"t" itrnismo mogli sada da u modernom drZavnu individual' za vremena iz$radimo. BaS ovo* borbom od zdola i od z$ora mi se moiemo nost uSroZenis lileva i i""t, sviietu u poSledu nie$ove ,r"por"?iti samo s iednim narodom na poiitiek" pro5losti, a to su Englezi' narodni na5 indiI ako smo moSli za sve to doba oduvati uvjetima' koiima vidualitet na polittkom podrudiu pod naiteiim oduvati i na onom posu d.rugi ,ruridi podlegli, mi 6emo $a mierodavno za -snaSu irrrrirr, koj" i" Junas mierodavno' vrlo je a to Sospodarskopodrudie' U tom individualiteta ""t"l""g viSe poma$ati na5 $eo$rafiiskipoloZai' nefo Ii ito nam' 6e nam po[tidkoi b:fri: Dok su uslifed na5e$ $eoie pomo$ao u na5oi svi mo$u6i grufiirk;g poloZaia dilazilii prolazili na5om zemliom prolaziti i dolaziti neslavenski elementi, dotle 6e ti isti elementi modernoi niih $ospodarod k nama i mi 6emo rtbrzo nauditi se preduvieti nulni Samo tome treba da se utemelie ;i.ti"i"f.*ici. a to ie danas moierrrog saobradaiafospodarsko$ i-trgovadkoS, ., proo*l"du duZnostna5ih politidkih stranaka' Medjutim za5to je izneseno ovo mi5lienje o denaciionalizo' i da siednemo vanju? Svakaho ne u tu svrhu, da zapalimo lulu idagledamo,kakosetudiinskielemenatSiriibaniunas'Svadinienice kako"ne zalo, da se prigodom svake ovakve Zalostne naprotivl Bai utje5imo nemo$udnoS6u,-danas denacijonalizuiu' da- ideiu mi moramo da se u pitanje nacionalizma zamislimo' moderni4 naciionalizma izgradimo na modernoj bazi i Prema ilirsk'o€ nakonO"U1:I-rl potrebama iednoga naroda' Mi smo. narodne pro5los na5e probudiivanjem ideie te razviiania ,rukon samostalnos i-.rrij"doo.ti, akcerrtuiiu"l"* na5e drZavopravne do5li' nismo Dalie nacijonalizma' stali kod radikalnoga I tai radikalni naciionalizam, koii ie -t' :u" iznes.en ,l.ez 1!.

kovoS kulturnog pro$rama,koji si je dodu5e ttoUuaii;]l na tai ie naiSiih ,turodrrih masa stekao velike zasluSe' ne up malo nas kulturno i politidki upravo ,uaiUf".-

A :azlo(.ietome tai, Sto ga nismo iz€rafili' Sto $a itt-?,

ilrt """'"*';;;; iit"t *or"

pidrudiima'.ddie "" Tl*:t.:"1 tako i danas opaZamo u

manifestirati' I

'od---,kojihbi sve'T*.3 "-"-:ii:111"1 naseiavnosti, liudi,ma rlusxur,4 Ne t):i, da taZViiern, VGe taz.v\erLlt' rtoDs ,svuvsrr|y-

ba5 ovu naivGe nalistidku noiu odekivali ve6 ona u op6e niie tazv po$ledu, politidkom u ;;A;;"

i mi opaZamo u njih *o*"rrt", gdie se odaju hao posve nelcul_ turne i nemoderne iedinice uza sve.to, ito se broje mediu inteliSenciju. Moderni na5 iacijon alizam, ako ho6e da se uspjeino opre poku5aiima denacijonalizovanja, mora da bude u prrrom redu liberalan i kulturan, Tu ie hrvatska narodna ideia imati pred_ nost neku prema pokusajima Madiara, koji su ekskluzivni i u svojim sredstvima ne bas izbirljivi, Probudjivanie narodne sviiesti palc neka_seprovodi posve drugadije,nego do sada.Mi joS uvijek "probudjuiemoo naseg seliaka i nainiie srojeve narodne, A odavna znamo, da ie to probudjenje StarEeviianizam ad apsurdum proveo. Nadi su nainii,i slojevi zadojeni prema prilikama, u koiima oni iive boliom hrvatskom sviieiiu i bolie im hrvatsko srce tude od naie inteligenciie. NaSa ditava akciia za provadjaniem modernog nacijonalistidkos shva6anjamora da ie uperena na to, da se nacijonalizuje na5a inteligencija. Togla do sada nismo dinili. Mi smo se samo vazda tuiili, da naia inteligencija ne osje6a nacijonalno, ali nikada se nismo pitali za5to. Nikada si nismo p{rznali, da ie na nama krivnia. Nakon ilirskog pokreta, koii je zahvatio vi5e staleZe,ne6ioli obidni udemosunakon pedesetihgodina,moramo danas priznati, da ie na5a inteligencija nazadovala u naciionalnom osje6aniu, A za5to? Zato, ier mi mislimo, da se na5a inteIigenciia dade nacijonalizovati sano politidkim sredstvima, koja su Sirokoj masi pristupadna, ali koja se razlidno prosudjuju u inteligenciji, ili zalo, jer mislirno naSe najvi5e slojeve udiniti Hrvatima kao i seliaka Sto dinimo Hrvato,m. 7-ato i.nisrno uspieli, da naie plemstvo, u koliko fa imademo, udinimo naci'ionalnim, ma da su se niihovi predji istakli onom velikom devizom: "Regnum regno non praescribit legeso,Razlog je u tome, sto mi s niihovom tradiciiom, njihovim posebnim, ma i a modertiim mi5ljenjem nemamo obzira i Sto imademo vi5e povjerenia u koie naSe politiiko ime, ne6!ou svetost i d.astimena, koje od 's_tanovitihobitelii samo u nas {lasno zvu6i i valja, a tamo izvan -{ranica - valira samo po zupcima plemi6ke krune,

t97

196

Poklade. - tamo Patrijarka na'6ekniilevnosti, stari Marko Marul koioj se pred 400 i vi5e $odina - ima zSodnu dramicu' u Je li 9n iroklad razgovara i prepire s gospodjornKorizmo'm' pokladnoga vestvorio tu ri;ee kuo p"rrotifikaciiu poklada poklad (mjesto selja - ili se ie ,, ,rlugo-to vrijeme i govorilo Jednako ie te5ko re6i' Sta tedko ie re6i" pokladi i poklade), ta ried znadi,kad je naia hulturna (ili, ako tko voli:nekulturnai moSlo povjest tako slabo isftaicma' ' ' Ostaiemo li kod ku6e' Lici Sovori bi se misliti, da su poklade u svezi 5 tirrne'Sto se u li dalie' idemo No klade' se za jelo, kad se it )di.l. vadi, da (Carneval)' Karneval nati (e:mo,da neki taiijansko ime poklada, - u-staro izvod,eotuda, Sto se ra Raini - u Belgiji i i-Iolandiii vozil,a na vrijeme, kad se u prolie6e opet otvorila plovidba' na umu i nie' koii-u ladja (currus navalisJ,koiu ie ladju imao u svojempo' Marul'ov, madki pisac SebastianBrant, savremenik i danas znaEi klada udnosatiridkom djelu oNarren schiifo' A Mostabla' ladja fosobito na vodenici), nadiniena od cijelo$a guie, da ie kakav slidni pokladni obidai s ladjom bio.poznat (koii ie svoia djela i u na5em primoriu, ili moZda samo l{arulu je tesko vjerovati' ipak ali davao tiskati u Antwerpenu). ne znamo' za5to d'a da bi ta riied prodrlt ., t'u'od' Recimo tadie' se poklade zovu Pohladam'a' ' ' meso! Carne-vale je iasnije: doslovce znali "zbo$om Karneval u sad 6emo postitil A i nuipo"nat4i ie i najglasovitiii u Italiii' posebice u- Mlecima i romanskim ,"^tiu,*u, "tofito 6asti da Sa opiSe' lr Ri*,r, pa ni Goethe niie drLao ispod svoie podado5e-karnevalRomani - Taliiani, Spaniolci, Ercicezi stil' u koiem rasko5ni i ozni pomp desto skim zabavama njeki, - a poprim-Ge $a i druSi na' se istidu osobito iahadi - corso oHanswurst'Senii" moZe sve, da stvara iudesa, Historici pak nisu dudotvorci, nego obiEni liudi. "To ie naklapanie". Skoro da i jest, ako ie snatrenje i nagadjanie onjeilem, depa nema, naklapanje, Mi dakako, nemaiu6i historije, koja bi nas zadovollavala, moZemo o nioj tek nakla,pati. Ne moZemo pade

245

244 ni nastojati, da iu dobijemo, jer za nju se hoie genija, a genij se radia, a ne stvara, Ako $d nema, nema $a. . Ima ipak geniia vedih i manjih, jakih i slabijih, U svakonr je dovjeku barem koji das i barern ne5to genijalno, Ima geniia i u na5oj historiografiji. Jedna je barem nit u na5oj historiii, dini se, nadjena. To ie ono kakvo-takvo jedinstvo hrvatske historiie, F'akta, sama historijska fakta, ne znaju o tom jedinstvu niSta, Da se od poviesti posavske i dalmatinske, pa crvene Hrvatske, Bosne Kulina-bana i Hrvatske i Primoria banova Subi6aitd, itd, stvori poviest ne samo fenija Ivana Kukuljevi6a, RadkoSa,IvSe Tkalllla, Smidiklasa i drugih, koji idu za tom niti, ili ju tra\e, nego je za lo lrebalo i genija baruna Ratkaia,Pavla Rittera-Vitezovila i - Liudevita Gaja, U ovoj ie stvari ideia, ideia hrvatskoga narodnoga jedinstva, zavladala faktima, ona ih je, mrtve i hladne, povezala, olivila i ogrijala toplinorn osieiaja, da ie sve to na5e, Ali koliko ie jos toga, koliko obilje fakata u tisu6lietnoi poviesti naSoi, koji su nam mrtvi, hladni, a toliko krupna histo" rijska lica nijema, maSlom i tamom obavita! Mi ih ne razumijemo, a naSi historici - ti zlokobnici --: Sute i ,moida bai ho6e*, da posao tjeranja magle i tame prepuste svojim ditateljimal Ova ie optuZba, kako je ved redeno naivna, Niko$a niie npravdano optuZivafi, Sto niie genij, Historih, usprkos svoi to: bolnjoi objektivnosti, pi5e pod vodstvom bilo vlastitoga, bilo na" rodnoSa genija, Ako sam niie genijalan, ide za struiom narodnom, A ako na5 narod niie na distu sam sa sobom, tako da bi rsvakomhistorijskomu licu znao odmah odrediti mjesto'- nai' Fanie su tomu krivi na5i historici, Za je.dnom historijskom niti, lrqiu ie narod prihvatio, oni liiqpo idu, One druge, i tuete i tako aalie' - o"roi jo5 nije naSao. No da ioi ie u tragu, dokazuie .neprilika na5ega predavada i iskrenost, kojom ie nepriliku priznao i sam po6eo traZiti, smisao tragi6ne naSe poviesti. Neka bude uvieren, da niie sam, ve6 da tisu6e i tisu6e Hrvata, rekao bi, sama narodna du5a traZi barem, niednu do dviie niti,, u narodnoi proSlostii ili bolje; k narodnoj budu6nosti. ("Obzor", God. 1914,Broi U9.)

NaSi seoskiparlamenti. Da, io5 ih ima, ioS Zivotare - i djeluiu, A sjetili smo ih se sad u maju, kad se prve majske nedjelie u niemadkom diielu Svicarske sastaiu oparlamenti" seoskih ladanjskih - kantona Obwald, Nidwald, Uri, Glavus, i obaiu Appenzella, Premcla su centralistiiki ustavi pro5loga stolje6a naive6i dio suverene vlasti prenijeli na sredi5nje zaiednidko republikansko savezno viiete, ipak su ova starinska ,spravi5dao saiuvala i u sada5niemustavu ne samo starinsku svoju formu, neglcr i praktidnu i moralnu vrijednost. Dosta ie spomenu.ti,da se ti 'parlamentiu po starinskom obidaju, sastaiu pod vedrim nebom, da mogu u njima biti nazodne ne samo lene, nego i dieca, i da (landhauptmann, glavar) otvara - molitvom, ih "landamman,, Kao prije tisu6u godina! Sto to >spravi56e