Sabrana djela Antuna Radića VII. Seljački nauk [PDF]

Zitiervorschau

DRANTUN

I STJEP.A.N RADIC

DR ANTUN RADIC:

S,A,BRANA DIELA, VII,

SELIACKT I{AUK Hrvatska Puika Seliadka Stranha

( H . P .S . S . ) Hrvati i Magiari ili ,,Rieika re. zoluciia" od l. X. r9o5. s gledi' Sta evropske, pudke i realne politifte.

sELlAeneSLOGA vLADt(J 4 G (t) q) q

(t) G

-& |
()

)

o. G -f( q

G

{J

tr FF *{

It

Cituo".r.

Iz >upute u urediivanje (organizaciju) stranke( (strana 66.) izpusten je onaj dio' u kojem se tuma6i..zato" o pr"lrrr-r"i."pi:"ti se (od 14. siednja r8zb.), jer viSe ne vriedi, a ponavlja .u ..i- tri i"ar"i" programa HpSS. Isto se tako u sva tri izdanja (1905.,1908..i1919.) " po"""f;"-.i_ program i red stranke, ali je cvdje od5tampan - kako je i naravski _ ,.*o jedan put. _ Rudolf Herceg.

O ,,seliadkoi"stranci pi5e se u nas ve6 vi5e vremena. BaS pred tri godine, u broiu od 13, oLuika-1902,napi' san ie u listu ,,Domu", Sto $a je izdavao, urediivao i u ni pisao dr. Ante Radii, razgovor o ,,Hrvatskoi seliadkoi 3tranci", Malo za tim napisa Stjepan Radie kniiLicut ,,Naijada stranka u Hrvatskoi",l;-koioi se razlai,e,da ie,,seliadka" .stranka lit naiiad,astranka, Povodom ove kniilice napisa u ,,Hrvatskoj Misli" od 10, siednja 1903, dr, Svetimir Korporii dlanalc ,,Hrvatska seljadka ili pudka stranka", u koiem mediu ostalim kale, da svi staleZi moSu biti okuplieni ,,u velikoi hrvatskoi seiiadkoi stranci, a da ipak svaki staleZ nadie u nioi zaltitnicu svojih interesa", pd dalie: da ie seliadki puk za ve6inu rodoliubA io5 uviek samo mnoZtvo, ,,masa,koja treba da te na svoiim lediima ponese,da p1a6aglobe, da sjedi ! zatvorima, i na koiu tek pred lzborc treba da se sjetiS", i napokon: da od toga mnoitva moile udiniti ,,sviestnuvoisku, . , samo seliadka ili pudka stranka," Ove i ovakve misli nisu na5le ni najmaniega odziva kod o-nih rodoliuba, koii su u ono vrieme vodili glavnu riel i .slagali dvie na5e stare stranke (neodvisnu i prava5ku) _u iednu, ne$o se je nova ,,hrvatska'stranka prava" pnvezala uz staro ime i stari progrcm (29, siednia 1903,), Da stari na5i rodoliubi za ove misli o puku, osobito o seliadtvu, ne mare, pade da su im nepomirljivi protivnici, to se je za malo vremena (10, oZujka t904.1odito pokazalo na glavnoj slcup5tini,,Hrvatske Poliodielske Banke": stari na5i rodoljubi nisu rnogli podnesti prigovora tomu, Sto su na radun seliadtva dali jednomu Zidovu 32,000K, pade su iziavili, da ne ie kod iednoga stola siedieti s doviekom

t2 {Stj, Radidem),.koji i9 onornu^njihovu postupku Zestoko prigovorio'I tai H r'v' Novina< (virje)

(Virovitica)

Ivan Gmainer, urednik >Hrv. Daniceor$ani.,,a za pravo ta ried "or€ann i..znadi,poslenik". euft ste riedi; ,irgani javne sigurnostiu(strazarr1,ili )orEiani uprave< (dinovnici), .Sastanci. Or$anizacija politidke stranke podiva na do6lovoru, na sporalu*n, !. i, nolitietie orfanizacije tre*L bez dogovoia, bez'sporazuma, Dez privole. Zaito? Zilo, ier politidka stranki ne moZe zipovjediliz

67 66 - ne$o se liudi t9, odrediuiu oblasti' ti 6e5 to, ti 6e5-to, kao SJo *oia'privolieti na svoJ posao. A moraju naiprije orgo;;iti i'.uJto bez-sastalania' pravo$a dogovora 1-sporazumanema liudi.sastaiu' od kad ih kako-se ttttt""-o' Treba dakle, a"-1" ii"ei svasta.-Zato'ie drZavnavlast odreima. No iz sastanali'irZ" p"^rNiie vlast odredila, kako dila. kako se rluor Lii;"il;;iJi, smilu' ne se kako ;"staiati, nego ;;h;i" za orfanizaciiu na$e stranke? Kako treba sazivati sastanke za do-$ovor'.o .otgaryzaciii na5e Tko ho6e da sazove sastanak 'Bit '6e'Jastanak'neka stranke,neka ne 'ii;:9i;l;;;A'JG' pozove toiitto i toliko liudi' i to takven dodje, tko hode!',,--vs6 nska prijateli ili znanac' i to svakoie pozna ,u*, ,,, ih'iil""U;il +leSov opraniden na o'odto, l' i"neka-'u"b'n" sastanak' i;[.;i;di"""'i pozvane osobe, ustmeno'- samo bi svaki Istina ie, moSao bi sve osobe.pozvati

Druga ie i glavna svrha ovim prvim sastancima to, da se stranka uredi, l. i. da se ustanovi, tko u nju spada, tko ju u ime pristaSA vodi. Zato treba da se sastane prva glavna skup5tina svih prista5a iz svih krajeva, da odobri red i izabere stalni glavni odbor, iDanaSnji ie odbor privremeni, pa 6e voditi poslove samo do glavne ikup5tine.) No budu6i da se svi prista5e _ne mogu sastati u Zagrebun imadu prista5e oznadili svoje po_vjerenike,a povjerenici svoje pouzdanlke, i to ili onako, kako to odredjuje privrem,eni red (koii je dilje tiskan), ili, ako na sastanku ima prista6d iz viEe ob6inA,neka pristaEe odmah na sastanku odrede iz svakoga mjesta po jednoga povierenika, a za svaku ob6inu po jedno$a pouzdanika, Privremeni

rcd za otSanizaciiu H, P, S, S,,

kako ga je odobrio glavni odbor u sjednici dne 9, sieEnia 19015.

1. U hrvatsku pudku seljadku stranku moZe pristupiti svaki odrasao Hrvat, koji pristaje rrz ono, Sto ta stranka ho6e, t, i. az njezin prodram. ' -2. Svatko, lko tz program pristaie, a prijavi se poviereniku hrvatske pudke seljadhe stranke, ima se smatrati prista5om stranke, 3, Povjerenikom hrvatske pudke seljadke stranke ima se sma' trati svatko, ko6!abarem prista5e, koji su uiedno predplatnici ili "Hrvatske Mislin, ili uHrvatskoga Narodau (ili uDoma), ili uHrvatskih Novinan (oPodravcau)oznade povjerenikom, i to na ovaj nadin: Prvo: Ako u koiem mjestu ima vi5e predplatniki spomenutih listova, bit 6e dobro, da tko od njih iavi koiemu dlanu privr. glavno$a odbora, iele li moZda, da predsjednik, ili koji drugi ilan fl. odbora sam dodje u to mjesto, te okupi predplatnihe i da izmedju sebe oznate kojega povjerenikom. Drugo: Ako tko sam ho6e, da se prijavi kao povjerenik, neka nadje barem dvojicu predplatnikA spomenutih listova, koji hode da pristupe u stranku, te neka i ove prista5e i sebe kao povjerenika priloZenom prijavnicom prijavi kojemu dlanu gl. odbora. 4. One prista5e, koji budu ovako oznadeni,ili koji se ovako pri. lave za povjerenike, sazvat 6e predsjednik privr. gl. odbora u koie {iesto njihova kraja na dogovor (zbor), {dje 6e povjerenici za svaku ob6inu izabrati izmedju sebe jedno{a za pouzdanika. Na dogovor 6e do6i i jedan odbornik glavnoga oJbota. 5. Izabrani pouzdanici podpisat 6e pristupnicu, predati iu nazoEn-omu dlanu odbora, a predsiednik 6e pouzdanike sazvati u gllavnu skup5tiqu Hrvatske po8k" r"lluek" str'anke t Zafreb, . . 6. Glavna skup5tina pouzdanikd odobrit 6e piogram i red (statut.l-za stranku i izabratl, glavni odbor, kojl, 6e dalje voditi poslove po odobrenom redu.

#ii['ffi;1i[ttl"{ru=1!:nrn:{'ii:'1""'!tl;'x"'"'i:; i#e;;;;! il; "vJ;|l;"i1"1':* W,l#:g:'iii:#i'::"3;

nak svoie prijatelie i znance prsmeno iha i tiskanih pozivnica'na moi,einapisati, a"-r"a-" manjeposla, i doba' kada 6e se drZati *l;tt koie se napise "ri dati 'sam napraviti' "",no*il"*i9""."1tirt"' .ioz" ih sastanak,Komu t;"p;l;"ttiskara' Ak; tuaJogtu"arstvb doznade i;dt';') Gledai uputu ,," o*fit;;; il' svi,nazodnizbilia i't'4ii-tl".tl za sastanak,mo6i 6e se uvieriti,.ako s tim sastankom imati pozvani,pa kad ." i"io-'uvieri' "e ei aati6 zakona-.o. sakulianiu' p.a-.tlg" Jp"d.i" posla, ier takvi .*tir*i'"" da se saodrediti' rioze Lako smo razloZttt"'ilii;';";;;?6"";ttvo sapravu o po zakonu uti io'r," ?" odrediti i-il;", r."pi#'idJr po i (nolicti:flf]-.t:^'iisima kupliania,,,"go,"iiio ;; ;;'i;;'Ge{m svaka i t"Lo iitoZ" p.oSlavarstvo redarstveno;pr"*li"ioCiluil-t9 do's" ttu ,tliJi, idu dva, tri ima oblast uredovati .;.;"i;T'r;:#4i2, ro ".-oi. za ako tazidit' ;;6ttti; du vieka, - oblast il'il;; druge''nefo'da se onai' a;aai;'tu razloga.Ako se dt;'il "em" visoliblasfi, i to odludno tko misli, da mu ie udinienokrivo, prilu-zi '"tttieva pruvicu' doklegod moze' il"";'.ilil pozivali vi5e od "l[J Naibolie 6e biti, tko ""Si priiatelii o" brrdo ,i ,," . sostionu,akoie t" ii':'";t;'iprlli"rl.t,i-r."e"

sg---4'lludi,i

ikako mo$u6e, Sazivadnekabudesvoigospodar,samostalaniozbiljandovjek* koii se ne mora nikomu klaniati' Sto ie svrha naiim sastancima? narod doznade' da se Prva ie sada svrha na5im sa:tancima' da Sto hoe" ta stranka' Zato' stvaia Hrvatska Pudka Selia6ka Stttiii.l proditaiu ovu ko.irzicttb;;;;-a";-.;antu 6e b1i sazivadiml;;

Prvi posao povierenikd, . eim ko$a pristaSe odrede za svo6iapovjerenika, taj se neka odrnah iavi predsfedniku privremenoga glavnoga odbora, g. Sti. Radi6u

68

69

br' l2), i to priloZenom ovoi kniiZici priiavt ZaSrebt (Media5na ul, pti;u""ici neka-dodade kratko pismo, u koi-em nicom za povleren"". sastanak, koliko je bilo pozvaniki, javiti, iko-i"'ru^ao i" i J' d' pro$ram "'Li"t[o slu5ali i"f.o t" pozvanici i niegova predDalie 6e.r" ortiilii-g; ;p-;ilr, slavnosa odbora* ., -,-: siednika. Y i po"'"*'iJ; tako neka se odmah prijave.priloZenom prijavnicom trzdanici, dim budu Lzabtani na sastanku' *"**i{Jtrrii;t prve,

Yien u Boga i seliadka sloga!

slavng*upa;";;t-ir""ti poviereniii.poslie Taj "Redu itranku' za 'Reduo u pot""f.o-ottt"a;"1o stirr",lo ee titi ima-odobriti prva Slavna skup5tina'

Prva $lavna skuP5tina H' P' S' Stranke' a Glavna skup5tina H, P, S, Stranke bit 6e.p9.toP "poslanidkau'

ni u nioj odludivati ,," ,i'ol"""itiiuL .r."p;ffi: i. i',,uniu ne 6e dbei pristase liudi'.koie,su nego pozvali, volp p. svoioi iilii|t;il;tlai" ot{anizapiavilni temeli p$taviti i._tek O"i p-olfrfi^,,Redu J;;k;';"*-i i postavitislavni odbor;iii;;";tr;rir.Ll- o"u-J.a.lrru vodstvo _- stranci. (,Hrttatska

Putha Selialha Sttanha U'

.db";'ii;;;;;'i; piiii

P, S' l;)"t.Izdao

'ptioremeni 1e05'strand51') Siiiirie stranhe''zasreb

glauni

Prva ried.

"",".*--:'J:l'":15"?ii::

Svtli prav_i ioviek gl_eda,da mu bude bolie, makar je_dobro, a ka_moli ne bi gledao onai, komu ie'zlo. mu Hrvatskomu ie narodu zlo, a najgoie ie hivatshomu seljaku, koiemu ie ve1. tako zlo, da mnogi ne mole ni 21\ieti, pak zato biei:i iz doma i domovine u tudii sviet, u Ameriku,

liq4i, koii kalu, da

Prva Slavna skuP5tinaIIPSS' a bila i9 n9 top 'pos,lanidkau' Ve6 prva SlavnaskupStina.HPSS' odludivali nioi u ni j' nisu'do5li' niu u t' skup!-tiia, ne ))Dozvanieka" p" lt"i"i volii.pozvali, nego sl .na.tu skupstinu ii"alittl"'." ""a1" riri'" o"i .lobod"i.."1t?:l}.ie .su pristase i"ifi i^ri.

"l"i "ii"ii"uii il

InP9s.bila ie I'klg gr"""a skupstina

;i;k";;i;;rt;iif,"r. prva strana6ka konsiito"titu, t 31u ;e seliadku stranku ustanovila ili

rie6 konstTluozn'aEiosnivam,utemeliuiem)' Iffi"liil.-iiitffi" srranke:ona ie or{anizaciii_.selia6ke b;;';;;d;i;'.ffi"i-i"-"tl _. stranci'i ied i postavilaglavniodbor vodstvo 3" Zrei"l"'lne 15.i 16.kolovoza1fi5, a bilo ie na nioj 3-25;;;r;nika " i Jko 100 prista5aiz 38 izbornih kotara fotovo sve

;mft'pd; bff;"lj1"

.t*ih ."11"k" Gospodeie bilo desetak'

Dr. A. Radi6.

(,NauhiprogramHruatshePutheSeljalkeStranke(SkratenoHPSS)"2a. greb 1919,Str. 75-76.)

zlo i drugdiepo svietu,To

ie . . .l*" je.istina, Afi je istina i_to, da-je hrvatskom; n'arod,r,a osobito hrvatskomu seljaku, mnogo gore, nego drugim naro_ dima. MoLe se na-pr, sigurno t:"el,"au bur"-* pot'"i"a Ni"maca Zivi onako, kako u hrvatskoi zemlji,Zivu samo Sospo_ cra,a kod F'rancezai io5 vi(s kod Engleza niie ni svikomu desetomy.dovjeku otriko zlo, kaio ;. fi;;"ta svai"'t komu seljaku, "a Kako zlo i teiko ZIvi hrvatshi _seljak,kakva mu ie kuia, odielo i hrana, kakve g_ataru brile l"af i"g; i svake oskudice i nesta5ice,to to{a ne treba ie Eo.t. poznato,pa -.prlL"ti

ni dokazilltt.."i razla-{ati,

ilrt.

ovo: F 'ros pred 20 ili 30 godinabili ""g" iu na voinidklj asentacijiili sposobniza v"oinilk" ri"zf" gotovosvi :Fi:i iozvani momnije u mnogim kraievima ni polovica, ll: i _d.l*s fp-q:qb"q u istoj Liki, gdjese je u prva5nievriemeod tisu_ j: _:: "ili na5lo-jedya ce mladiia pet-Sestnesposobnih,

*^ ^,19..ig lokiz, e;-;;;"t t-t""irf.i postaiesve i ,od:.yidlli lr.r:illjaviji,jer

djeca podimajuumirati ve6 d utro_ l? ur :fuPi,i. materinoj,le tako hrvatski narod ba5 propada,

7t

70

Sto ie krivo ovomu zla? - Ovakvo veliko i stra5no zlo ima i mnoge i velike uzroke, koii se ne mo$u lako i kratko ni pomisliti, a kamo li kazati. Poznalo ie naime, da je teikomu Llvotu krivo i to, Sto seliak ima malo, i to slabe zemlie, pak on-da zle fodine, kod blaga, slabo Sospodarenie,siaba ci'eya bla$a "Llt"et trosenie, velike !a(,e i kamate i i- priroda, a i nepotrebno -kad prosudi. Livol- cieloga pravedeno se iJf.o a"tl", Ali gospodski, svatko iasno hivatskoga naroda, i to seliadki i vidi ovo troiez 1, Tudiinci svake ruke: Ma$jari, Niemci (Svabe).i.Taliiani [u primoriu) Zivu u hrvats[oi zemlii ne samo dobro, iobrim dieiom i zapoviedaiu, tako, da bi se skoro "'"po *o?io kazali, da ie u hrvatskoi zemlii doma6i Eoviek-zadnii Jo"]"k, a svakako se moZe reli, da ie velini, domadih liudi {ore, nego ikoiemu tudiincu, 2, Doma6,a$ospodau hrvatskoi zemlii,Zivu vrlo dobro, i to tim bolje, Sto vi5e drLe s tudiincima, 3. NajSore ie u cieloi Hrvatskoj seliaku, Niie samo to, Sto hrvatskl seliak vrlo slabo Zivi i Sto_seprevi(e mudi, a ipak mu ie ve6inom sve to $orenmiesto da mu iebolie, ne$o hrvatski seljak nema niti nikakve nade, da bi si kako mo€ao pomoei, Svaki hrvatski seliak dobro vidi i 6uti, da mu ie ,lL; on vidi i 6uti, da,mora od svoje muke dri,avi i taznoi gospodi davati i pla6ati, koliko zahlievaiu, a-ae pitaiu, moZe Il r" to i jeLi to pravidno; on vidi i 6uti toliko to$a, Sto-mu je od dr1,avei goipode krivo, - ali vidi i osieda i to, da si nikako ne mole pomo6i, Jednom riediu: nad hrvatskim narodom imadu u rukama drlavnu viast, t, i, dri,avnu muku (novce) i sna$u, sami tudiinci i gospoda,'Draavnaie vlast danas silna; ona mtole naiodu *iogo pomo6i, a to joi ie i zada6a,A tudiinska i Sospodslc..rtl.tt kod nas narodu io5 odmaile, iet mu smeta, Kako ie do5lo do to$a? Kak-o je do t9.ga .{oll-o,-da u Ht"u*koj zemlil zapovi&aiu i vladaiu tudiinci? Kako su razlilna fospoda, tudja i domada, doSla do tg€a, da zapor?1.-4"j",da imadu voisku, Landare;finance i t' d', "l"a"i" koii ih moraju slusati i narod u pokornosti i u strahu dt^a-

ti? Kako ie seljak po:l*o gospodi tako podlotan, da im mora svoju muku davati? Na ovo se moZe u kratko ovako odgovoriti: Tudjinci i gospoda do5li su do imetka, vlasti i ugleda, g_ospodstva; dg na onaj nadin, na koii nadin rrn"fi dot. i, gleda, vjek .da mu bude.bolie i ljepie, t. j, na razne nadine, naimet njeSto silom (bojem i ratom), nje5to znaniem,nje5to lukavstvom, nie5to po5tenjem,nie5to radom, nieStoslogom, nie5to fie5lo prijateljstygT, ni:51p duvanjem i skrbno5iu,'povjest bastinom od starih i t, 4. (kako to nauda i razlai,e narodA i nauka o razvoiu i napredlu. foyielanstva), T6 je sve dobro znati i na.pameti drlatl Ali kud je eovyeku ili narodu zlo i kad,mg ie sila, da se iz zla izbavl onda malo ie u zlo dospio.,nego gleda, moie hi'se iz zla iz'I'ako ?itu:.l.qkq baviti, ie i u ovoj stvari, NLoi,eli se to promieniti? - Ima seliaka, koii misle i go_vorene samo to, da ie seliak uviek bio gospodi kmet i -6e rob, _uviek p,odloZani pokoran, nego i to, da to tako uviek biti i da se to ne moie i ne smiie promieniti, Nije mogueg,govore_takovi,d,a te ikada do6i-do toSa, da bi bilo onako, k_akoho6emomi selia-ci,t, i. dabi mi s6llaci gospodi zapoviedali, a gospoda slulala i nama bila podlo Zia i,' pokgTru, To i". bilo i bit Ce, da gospoda, kako se ono kile, sel;acima zafrkavaju, ^ ,Nii" ni dudo,.St_omnogi seliaci ovako misle i govore, j\ ntig to dudo naiprije zgto, Sto ie hrvatski seliak skoro do bio.bas iutgrpamte pod'gospodskombatinom, I;a ioj ;i"rif, fl"Ji tza Pe5tuu, rezolucijie ,r24 protlvnlct tezoluc\e rezolucij restuaustrijsko PrimorjeuaKte ob6e nema nema smlsra Ho6emo r1 li s D€ po tom smisla pitatil tom u oDce Prraul rlocemo ili s Pe5tom? -kadje

sve to i onako homediia?u -Nipo5tot

T

to pitati vgl zato, Sto i ovakva tudiinska komedija moZe biti 6tetu narodnoj dasti i razvoju ozbilinoga politidkoga Zivota. A Madiari ozbilino pol onai sludai, kad bi Ma$jari treba to pitati oitati prvo orvo za onaj da se zbilia posve odciepe od Austriie, ili, kako kaie rie lucija: da dodju do podpune drLavne samostalnosti; - drugo to pitati pogledom na na5u budu6nost, Za onaj sludaj, kad bi do5lo zbilia do toSa, da se Ugarska odciepi od Austriie, - onda se naravski ne mieniaju i temelji skoga drZavnoga prava, pa bi se onda ozbilino moglo $ovoriti o kamo 6emo. Hodemo li k BeEu? - Tu treba najpriie znati, Sto to znaii 6emo li k Bedun, pa 6emo i6i redom, 1, Ho6emo li, da banska Hrvatska dodie pod Bedku vladu? O tom sada nema govora, kako smo to razlolili, ier se o tom ne To nije samo tako kao premetnuti torbu s iednoSa ramena-na -1. N6 dodie li do toga, da bi se Ugarska'imali posve odci-epiti oliacima i Hrvatima, sa Slovencima, eesima, Poliacima i dalmatinskim dalmatinskim'Hr-vatima, ,Austrijao )AustrlJa( nije nlte stra5ilo, straslro' nlacima, njacima. LaZa. nas nas takva takva i.? to Islav Je-r le i.! Austrija,

No mi razumiiemo Magiare

i Taliiane, kojima -se ne 6e

takvu A,t.tti;ttt to je naravski, ier"'oni se boie stare Austrii: !*y i su a-ustrijski Sla a nova slavenska Austrija niima ie tudia,'Sto 'oni mrzel No -m-i-u tom Magiarima i Talijanima?'Tudjinci,' koie mimo razloga i6i za magiaronskom i talijanskom politikom,

!ei:;

-

Ugarskoj i H gJartma, jer sr

l3#;#r'a

a sad hoie da k_adatko kaZe

rff;':',f.,'i:

j ?Ho !:,i^.I;"l,,am ",.0 "T"."""Li_

gll,nta:,"".'**;:" ry-oiffif ne irilx',?"1

ie, d1#Fft :qfpo?1x"1#:k*t#"?. nu'oau .i?j", "* #-r*lti,,r,ko to-,,"!"gu'.',f,11li" *:

f.4..;i,'il'f#J*-=1ffi fr'pti,r,"H}l o+iecen'iil

rade oni, koii imadu svu vlast n"; f"o..t" zna,.to r" i"aiiil #;;;

*T ;*'{1i+ff:-qrii ::':i&:-*l*ri":l ;.- +udanas ni epr g5l os ti 'a" r tIi !$1'a" " ui " i a;" ]'''r:h,:.,Jlf r ebas am d

lilic_kipili;;if ,tffrti$:".iiff,??l,t:.:l!*#?f daimadu vlast, l-3io-{'

?" i;;;, ;:.liiffi-T2!'r:11ro9",

#i;

;ffi*ffi:t#rryffilf*

Ako nam ;e,.brrati vladu. ani rJ""t""" ffiTit^l izmediu;e.domaiu _ samostal"" mi i rfofoa"J nad sobon v::i:gtar:ke, ladu, i to za t o , ' , ier v""ti'o"-'".a,.""ltflpoclp_uao ollm o ---, por"u.i

r.vro_p_u.

;il,'l,.tl'":i.T:tj:it,Tt'r";:;*t

*+i*hiil+#:q',,a},T

moaarkiii? - ro razboffi,*ffli;fr;";f3fr?!r+,$:'r'+ prevlasti u samoiniie Au.tiiii

,^_-". A ostalo,,i#oglt "t"eii-nuiv'q t-;' sumnie.' i;::;narskom of.::': ;:i'era

i Hrvatsk'om'

"

vark a,a".,m?iiJ*t*":#*i"i#::*re*jlf,,*l,,1'{ f

r97 196

Niemcima? kad'su oni sve postigli po Ziniemackosa putti mo€u Magiari proti,niemstvu' l'ami

$to moguproti niemSto moguo,,'.n'o""1']"-ti"it'-lOlr:"' qtrnt mtgi';''sko p koie rumunistvu? -t1g^|;tiJi? dovstva, utapaiut''"i"m't'i"'"tit"""tt"ul Sla-veni'koiih stvu oni, kofi se.safii ?ili;';i"ttt'-": ""*o A po^T?;;'"ii"sio tt: oni ne mogunrsra' p" i,r,.r"T:l^u?;k;i iTl]ia' ,,rr"io, po. ima iedinih

'"*fi:l':'i"il; ;tiiili;n:::,ni"*l9f ffi ,,i:,"nepop"_e.il: "U:,l,fli'",**,il'"l." i. qr.di to znacr. 11t

stvu -

f#f:J'J;:5tl;,ntl'll4 "r-t kazat 6emo proti niemuSfoi kotitandi'

"a 6' A

niemacxa maLemoMagiarima^;;;;Tt

Ii s cesaro*-l-'::': t "Sf:1"I: g,ti"no??ii"i:".'i:: 7. Ho6emo -

odmah.

l:*:: ;f' "fiffi1'l#'i f;i"u1iir;'iiiri-F;+'mas'arski*)'

tril''ti"+if ;T:l#'.'htl,"ilb"""**"*r*:lpmreiarskekomande';.i'H ios milo dalle' 3 ;;;

e"-f,iti'goiora

(s Magiarima)? VI. Ho6emo 1l s Pe3tom

r ri,i"Hgl?'itiJJ* I "41 zHgcet srorogarysznadi !Ti.ti,

b#*'";,'q,'q:i:"#ilpi*f *i|;il'"'.1lt",H"; ;:1",'"tf il"".**:'li";:*;::fi Hfl';fi,':,i*t;i1x{r5;'i',5q; :l'ffi *u"Ju-i*"ottt?.T,';nl'ii;,HTft i.HlF;:F?gi:':liJ"i*tll h"'"tskukoma a neod dJo lt'"nii::'l'u: Ti;;;;i n;;ltip t'^zitit'r.'.tJiliil;;";+ ^od!1alia'

vedsada Zato,stoHrvatiffiil i" i "z.e\LA 9"i." Ar.oio"Iri??i";i-+;h Masfar6. i i-9e" izvoiufemo' 'zafo nas zovu sto hvale, da 6e , "7it-aii onda 6e oni.nas ou'ilu"ti'1-iio sa sobomu boi;""*u'-&i"iiti'.

im viertiei onda 6e

diu u""f se izme traZiti' spo1lr ji', * " Ugarskom i' i :.|fi'rf' i9 rdaobu }'ll3tl'""j,t' i i'I'i"8i"i media'mediu tk"' Austriie(staierskl]'iiifi

morala -t' koio- dolazi iz Austriie, Hrvatskom, tako da bi se za.rou,r, ii tt Uir" nama na Sletu' Toga placati carina?-*rtit-" 1o' i?t ;j; komore i nasa ;i;;dke "? dokazale su To razra{ati. ne 6emo druZtva' Nismo pod-€osPodarska - u" vlasti''A -lilafizafo' dapomo$nemo Ma$iariq"! Jesmo li u ob6e ;1".'ai

niposto. pomoei

ariinaq'."ei,-nt'#'?i

ig:-J"

p o z n a t o i " r , " " " * o t " t i ' g g ' " m " g ; t t ] i i " aovo: l - i - hSto o e esu s l Ma€iari u z i t i s v obili i o mia.i' vla56u, nego ,*t tti *i H""ti itiiu'iti

toieHrva,:Ti^itJi..,q*iff ,::A;:#rfi n;.",:i:hufi "ihlnl':,?Ti, f onoi dieci, koia

ludi, kad -bi oni popustili.dru€im nq:od1m1u Ugarskoj i Hrvatima onda, kad postignu_-sve, sto h-oee.-Tobt-1"i";ir:ii?J'i toii ar,rgi narod,a kamo li Magiari. Jesmo li za Nlagiayeu ustavnoi borbi s krunom (s kra_ tieml? - Ustavnaborba s _niihovoj t iunom, t. i, iriai-);;;;;:"bora (na_ _ to nije roda) prema kruni iru* tiid?ia, niti je to ftra.tiu) "i["t povjest, Stonova u Evropi. o.J6iio enSlezka. logl j"_punaevropska"" No Masiarisu tu zadnJi.i n"rrpi,-irilar r" mozere6i,da.seMagiari bore za..ustavna prava naroda^pr.*"-t ffi'"[.i"pJr"ir"u rr"rodu nemanijednogazastupnikau saboru?Jest, mi ,-" borbu za pravo naroda, ari nismo za borbu "l-,r.iavnu ig;f"i", koii idu samo za tim, da krali qristane_nasamovladu ""iito"sa *agiarJkih verika.a i gospodenad svim narodimau Ugarskoi,r,.J;'ui*ffi izbornopravo' ili samokad svi i.roJi budu u saboru bude ob6e zastupani,pa ako taj sabor bude sto traZio od L.aiia, r;"[iJ-.,"-fi;k;E5; bismo samomo6!li,pomoglitomu saboru. Sto.dana.njiugarski sabor traZi . .A oni, koji drZe.sve za sv_eto, od kralja, neha proditaju u "Hrvatskoi po"i"Jii" Ta'Tadiie Smidi_ klasa u IL dielu,-na str:.452. ovo; . ..oMagiari.. .. iskahu.od kralia, neka budu pozdravi kralia samo na ma€iTskgy j.eziki,.-i"tn-k;;i";;'t"i""l.ri;" i odzdravi i r,"miestnidtvosamomagriarski pisu,-neka kod ."ilr-"g"irkiil]. 'ko*."J"-;il,;;ff;'svi r""u*i," se j hrvatskih zut oni d" -regimentabude

*.gi:I'ki, u sk_olah i u istih .rkiL"ih I'z"p"iri L"lie"il 'sias s"o; 'ili,io. "qdi;i; odpisom 5. majag"J. 'o 5:l zaKuuca.ka }^r,:,tLf_loji,gl-e,Hrvatske rnro "ii";;: lugqlskogal sabora, ve6 ie iskao, da se zakoni ira_ !:ol.:i*-:- magialski. . . Hrvati opet zaiska5e da i .bude..svg

glarsKom rezr]*una frrvatsku ne protegnu. Doljnia (zastupnidka) ku6a a u gornioj fa\1ko -nije-ni duti htjela o kakvoj zii*t i ;; iil;i#,

su od.Hrvata, dabarem

.ioii""

IL:tt^k"lk"r_!*11.-;:,itk",li s,Kotah.za magJarski iezik osnuju , , ._i postavili rok "is"za deset"";;t'iii cra do toga vremena. bude u Hrvatskoj sve magiarski. Krali €odina. nlie primio ma$iarskih zahtieva,u .O-ygl: bilo priie- god, 1848.,kad se Hrvatima niie moSlo re6i, da s,u.sf.gZ1ti Bedu p_ro_ti Mafjarima, pa da su zasluZili oci Mug"1ara,Sto su dobili. No time dolazimo do najsiam-otniiestvari u cieloi tiasol'danasnioi politici, naime do onogia,'sto kaZti branitelii ,iitki ,.Lolucije,

da--

. ,,Hrvati sluZe Beiu proti magiarskoi sloboditn - Mi u ob6e ne noviji n"ragiirskip"iiitd; i'znadu,sto1" sL-boda,Ne, mi IfTi:qo,da znadu,ito ie sloboda,oni liudi, koii slovadkui drugu :il;l]."T,:_T9,_da krila i Saliuiu'u magiarskeSkolice,ia Yfccutrga,u s mate.rinjega sla.dki djJhovski i -uiZririli eo"oi-i" d; pJrt"r,,, lut.:l::," i?F"'ave ne,vieruiemo,.d,a znadu,_ Sto ie sloboda,ljudi,'koji slaven.*11:._r"lt Yomu narodu zapovie.daiu, da rodni svoi dom, gdle'su mu Losti dje_ prad.iedovi,gdj" ii i druJo-1- d; ;;; to naziva l:;?-j tuLr)rmmag;arskimimenom,ii,"" -illpameti a da iz izbrise drada starinska lmena,koja sama dovjeku'govo.e.-:-i *af trt"it'Iiai, koii ne

199 198 novi ni,najm?"i"^ jttltde nikomu' pro$lasi5e - samo Doznaini ne priznaiu. narod' hrvatski ditavi i tudfim -s-luSom' naSi politieari- rooom

1. Dok ima i koliko,traga magiarskoi prevlasti u Hrvatskoi: protuzakonitih. napisa, sluZbenika, o6lasti,_ ;;"1";. ili bilo "?"do"u"i", ka.kvih znakova, nas ne 6e Magiari f"t iii p*""Lfi, _ Mi { imamo za to razlo{a. Dok ie nepriiaref u domovl"i, se ne po-. g^+ig.Togu-rekli vei stari'Rimlja"i "ii-o--"'iliiti"'Flir,u, "ttj""rt ,,Nosi .;;J ;;., _kad.se je bio s vojskom kod njih, a htio se pogadiati. onda iemo se ra'z$ova,ratima$iaron< nZ 'nu^o',No moZda rnoze'"" "upoiio" tlob' Presi")' da se veopoziciii Tomasi6pisao u. "Jtiti*-;;;"lTi^,(i',lNo"' se po 1rt ^"1i1'-d'aie u hrvatskoi pomagiaronska seli riedkoi '"'o.'uiiii'-ir i' 't' pout'*t-i'i"joo" masianovi prevladala "u'odll:d;"k""' to rudo-i priznaieio,.da to, p?. vladu u iitiku. A onda ,nuiL-i oirih starih.'*u'gi3lo1"'koii'imadu roni ne mogubrtr n;i;;iii i;J ;""i m"g;"tolii ho6e sami vladu' - o tom neka rukama: to ;" t""uJ;i' t, I' y3:aronskoi politici'dtLimo' da toliko A pomaZeti tl; ier " to$a,suda^n"'i"ii--"' ovoi kniiZici' sude ditaoci samt' Mi-se mo€i-pl"!"aiii'i'po to at,d" na Porekosmo razboraimanas ""'oa' kako promienila se ie' se za da Poslie riedke l"'il'ttii" vidimo ' ffi;;'d "l9l napredhrvatska s 9iiru51--n's-ve' 6etku, St'J"itt Prava"' zaiedno (Potodniak)' riedku rezoluciiu Lil';ii;;3i'ttt a;1i'11'33 ('Pokr"tii';N;)'i'F'k] 1:, iiiti"' tu-st''anku' niezin proniacima izvrg"ntli-"i"ttt kofi su priie upravl ruglu

rajmo se i.ne vjerujmo:. NikalTIPOGRAFIJA( D. D., ZAGREB

1905.

175 177 181 183 185 189 196 t99 201

S A B R A N A D J E L A D R AA N T U N A

RADTCA,

Kniiga I. Norod i narodoznanstao (str, VIII+ 324), t'

IL

Dom 7900.(str, VIII+384),

,, m. Dom

1901.(str. VIII+384).

tt

IV,

Dom 1902,(str. VIII,+384),

,I

V'

Dom 1903.(str, VIII+384),

t,

VL

Dom 7904,(str. VIIIr 384).

II

VII'

Seliaihi nauh (str, 208),

Suih 20 hniiga Din 5OO.-' (za inozemstoo Din 6OAl-)