Sabrana djela Antuna Radića VI. Dom 1904 [PDF]

Zitiervorschau

r r,i.;,

,

l':ti i;1,

SABRANA

DR ANTUN RADIC'

D I E L A D R AA N T U N A R A D I C A .

SABRI\NADIELA VI,

sELlAena D RV L A D K O

SLOGA

MNCEN T RUDOLF HBRCBG ZAGREB 1937.

DOM rgo4,

izdanie. Drugo ?f

ilF

ovor i nauk.

List hrvatslrolqu@

fr)l

,D()M" tzlazi 2 Ptlte o, mjeeec (2, i 4. oetvrtkr)

A

)l(LlI

q7\7(lFF

:oh, \n fr o,,u;l;',,i;'i'ii trgbr' 4 Akade*i.ki ) \\u)l' uzagrebu

V l a s t n i kr u r e d n i kD r . A N T U N R A D I C . flF

ffiilf-t

'r)

..,.--

na cielu godinu 3 Krune. Cienaje ,,DOlvlU"

t4.siednia te04. lll ooo. r. u ietvnak zarebu,

PetistaleZ.

'TIPOGR.A.FIIA{ D, D, ZA,GREB

Peti stale?,- to su seliaci. Zallo su oni peti staleZ,i ie li vriedno Sto o tom i vi5e kazati, to iu sada tazloliti Kadgod ie Sovor o tom, kako liudi s liudima Zivu,,kako se ,slaZuili ne slalu, kako se bore u selu, u Sradu, ili u cieloi zemlji i drL,avi- kadgod je o tom $ovor, mnoSi rado spominiu veliku Irancezks bunu ili revoluciiu, koia je bila pred 110 $odina, A mnogima to nije pravo ni drago, kad se i spomeneta revolucija, osobito pred narodom, pred seljadtvom,No i tu treba, da doviek sudi razlotno,kao i u svakoj stvari, A u ovoi stvari treba drZati na pameti dvoje, i to: Prvo, Sto je bilo, bilo ie, I niie dobro, da se to taji. eovjedji um traZi svemu uzroke, a razum razlo$e,a svemu se naflak5ei najnaravnije nadju tzroci i razlozi, ako se poviedankako je Sto bilo, To je povjest,Zato su ve6 stari rekli, da je ,,povjestuditeljica Livotl i svietlo istine". I ba5 zato, Sto ie poviest svietlo istine, - ba5 zato ima liudi, koii se boie toga ,svietla,pa im niie drago, da se povieda, Sto je nfegda bilo, ier se i,z toga drugi ude, Ovo su, to mi ve6 znamo, naigori neprijatelji doviedanstvu,Povjesti dakle ne treba tajiti,,- Drugo, 5.19u ovoj stvari o revoluciii treba drlati na pameti, to ie ovo: Ako tko spomenekakvu bunu ili revoluciiu, ne treba odmah mi-sliti, da ie i on za bunt i za sve ono, Sto se ie u buni udinilo. Ne, to nije tako, Ne mora biti ni to, da mora5 Lakvu staru bunu odm-ahi prokleti, dim iu spomene5.Ne, ni to ne lreba, i ako se ne slaZe5s tom bunom, Tko ho6e da dobro vidi uzroke irazlo{e, tai treba da mirno povieda i slu5a svaku istinu, No dosta o tom, Ja vam ne bi bio ni toliko rekao, da nema takvih koii se i toga boje, Sto se narodu spominie revolu'!113.eti-liudi, nema druSe, ia iu spomenuti moram, ako hodu da me o99ro razumiete, kao Sto moram spomenuti ,,pope i $rofe", Sto njekima takodier nije drago, Ali poviest l ie f'ovjest, J,)aklem da ve6 iednom spomenemo tu stra5nu franeezku

,,DOM"

Godina 5,

revoluciju, i to zato, da doznate ovo: U toi revoluciii prvi se put iavlja za sebe tre6i stalel, Pila se: koii je to bio ,,tre77" staleZ? A koii je bio ,,prvi" i ,,drugi" stalei,? O tome smo se razgovarali gotovo pred tri godine, pa 6u sada nie5to ponoviti. Prvi stalei, - to ie bilo sveienstvo (,,popi"), a drugi stalei - to je bilo plemstvo (,,grofi"), Kao drugdje po Evropi, talco i u Francezkoi, samo ova dva stalei,a imala su pravo d.olazili u sabor, - oni su bili sabor, oni su bili drlava, U niemadkom ieziku i danas ried ,,staat" (,,Stat"l znaEi isto, Sto mi kaZemo ,,drilava"i a ,,stat" ili latinski ,,status" - fq znali ,,staleL", I francezki, se drZavi kaZe ,,6ta1", ato ie ista ona ried ,,stat" t, i. stal,ei,,-Pq to, j_ei p.r_q,v_o: tko ima vlast, to je dri,ava. Zato j-e francezki kraljLujo XIV. i kazaot ,,DrZava- to sam ja!" Ali je io mogao re6i istom onda, kad ie on sdm imao svu vlast u rukama, Kako rekosmo, ona dva stalei,azsvOdenstvoi plemstvo to ie bila drlava. Ali osim ova staleZaima u narodulo5 i drugih: tu su udenjaci, tu su trgovci, tu su gradski obrtnici i radnici, tu su gradski i seoski posjednici(gradianii seliaci),Svi ovi zaiedno, koliko se je za njih pitalo (ier za radnike i seljake niie nitko pitao) sJi su ovi bili onai ,,tre6i" staleL, i imali su pravo izabfuati,u trancezki sabor toliko zastupnikA, koliko i plemstvo i sveienstvo, - premda ih ie bilo, a i danas ih ima kud i kamo viSe, neSo svedenstva i plemstva, No kraljevi fuancezki riedko su sazivali i pitali ovakav sabor, u kojem bi bili svi staleZi, nego su vladali sami p,o svojoi volii i po volji velike Sospode,Kakia je to stra3na vlada bila, to se u kratko ne moile nI rc6i, Narod ie najteZ,eosie6aoto,_Stoga ie sve gulilo, Napokon ipak niie bilo kud kamo, nego god. 1789, sazove krali Lujo XVI-, sabor svih staleZa,t, i, svedenstvo,plemstvo i. gradjanstvo,- i tu se sad javi ,,tre6i" staleZ. Sim iedan sve6enik napi5e priie sastanka toga saboraknjiilcu: ,,Sto je to treli stalet?'i - Treii sIaIeZt9 l" gradjanstvo, koje ie skoro imati prvu ried miesto sve6enstva i plem-stva, pisao ie tai pop, je'sabor-sa-stao,odmah su gradjani ibi,lo. Kadse . .fubo ie traiili, da se kod dokandania broje glasovi po glavama, a ne po staleZima, kako se je prije broiilo, Trebt ru-l*" znati, da'ie yhat morala pristati ni t9, neka gradiani izaberu u taj sabor isto toliko zastupnik6, koliko svedlnsivo i plemstvo ,ii"dno, I tako ie.bilo u-saboru 600 gradjana i 600 popova i jr'eiiea zajedno.AIi Sto bi to hasnilo,aa ie ostalo pri'starom, t.'i, tako, da svaki staleZ ima jedan glas: popi iedai, groii i.d"i,'"-iii'jedan?

diTt To ne bi nista-hasniio, jer su i' jiiti,l,lrZfui "p?pi iabor'.".i.o zaiedno, osobitou {lavnoistvari,,6di koi"',61"

Godina 5,

naTmetradi poreza, Do onda nisu ni popi ni grofi pla6ali nikakvoga poreza, pa je zalo i bio sazvan tai saborn da tu stvar uredi.Razumiie se,-dabi popi i grofi bili sloZno za to, da ni dalie ne pla6,ajuporeza, kao ni do onda, a to su onda dva Slasaptoii jednomu: svedenstvoi plemstvo proti gradianstvu,Zito su-6!ra. diani traLili, da se broje Slave, Popi i Srofi nisu htjeli na to 6ristati, a Pradjani, treli staleZ, udine ovo: oni proglase: Mi jmo sami narodna skup5tina, mi 6emo sami urediti drZavu i dati ioi zakone.Krali n1_to nije p-ristao,n_e6!o ie na tu narodnu skup5tinu poslao vojsku! N9 - sa{ ie boi bio g_otov.Sviet se ie poLunio, dan na dan boi, dok, za dvie i pol godine poslie toga nije i sAm krali izfubio glavu (dne 17, siednja 1793, dakle za koji- dan bil 6e ravno 110 godina), Nemam kada, da vam pripoviedam, kako ie to d,aliei5lo, koliko ie krvi proliveno, kako je dobao Napoleon i postao cesar, ka-ko su i njega skinuli i protjerali, pa postavili opet za kralia i-ednogaLuia, kako ie- -opet nastala druga revolucija (1848)' i dru€_askup5tinai republik d, pd opet novi Napoleon 1iIL,'treei) i poslie ti"g. (od god. t870.) opet tre6a republika, toia traie i danas,.Ne mggu svega toga pripoviedati, ia*o kaZemt Sve ie to vodio i radio.onaj ,,treC,istalel", A kako je i Bto ie radio tai ,,treci stalei u Francezkoj, tako se ie vise iti manje'radilo i po ostalgj Evropi, pa ponie5to i kod nas Hrvata, No vriedno je jos jednom upitatir A koji su i kakvi su to liudi. -.tgi ,,tre6i stalez", koii dinas svuda po Evropi vise, ili manje drZi svu vlast u rukama? Koji su to i kakvi..t to \iaii -,.N: 19 .: odgovarat To je,,,gradiinstvo,, (purg.ariia lti Aiiriiazr-la),I(ad mi kaZemo ,,gradjanin,,,onda mi obidno mislimo na hakyog,ahu6evlastnika u-grad.r,,ru L"k;;g; fu""e"ii"ga trgovca, gostionidara, krojad,a,_koiada i t, d, Jesu"li takvi iiiJi .T"oilti revoluciiu i sve ono dalie do danas? nis.uoni liudi, koii su sve ono udinili i koii danas __,_,,{",to vlagaru, ,,'l-reti staleZ" - to su u prvom redu Skolani'liudi, a to ie ,,treii rt^!.Z,', Oni se 9ld. bo"gati.ljudi.Ovi danas "l.dai.r, nzltkfir! od prvoga i drugoga staleZa,od sve6enstvai plem:tt_T oni vladaju na-druSi.nadin.Sve6enstvoi plemstvo imilo ::l1l ie strah, !€led (auktoritet), stare pr.rii"" i stari rod fli :,lll