Sabrana djela Antuna Radića XI. Hrvati i carevina [PDF]

Zitiervorschau

DRANTUN RADIC:

DIELA SABR,A,NA XI,

S A B R A N A D J E L A D R AA N T U N A R A D I C A .

HRVATI I CAREV I NA ,,Dom.,1909.-1910.

sEllAena sl-ocA D Rv L A D K o M a c e r r R U D o L F H E R C E G ZAGREB 1938.

ia;r-

,,Dom*1909.-1910.

>TIPOGRAFIJA
memorandumuuspominie izbor dana5njevladaladke ku6e na hrvatsko prestolje (u Cetin gradu god.. 1527.1, zakonski dlanak 42,hrv, sabora od god. 1g61,,kojimle dlankor' izredeno i po kralju potvrdieno: d,a je Sod, 1g4g, svaka sveza izmedju Ugarske i Hrvatske bila prestala, po svem tom ima kralievina Hrvatska pravo, da bude posve samostalna pod vladom habsbur5ke ku6e, No dok obstoji nagodba s Ugarskom od 1868,,koia ie mnogia hrvatska prava prepustila zajed_god, nici, zapravo Magjarima, treba tu nagodbu piegledati (revidirati) i popraviti tako; 1) da bana imenuie sam kralj; 2) da zajednidtrravlada nema nikahove vlasti (eksekutive) u'Hrvatskoi; 3) da zastupanje na zaiednidkom saboru bude ravno5) da se siedini Dalmaciia; 6) da se zakoni o porezr,t :li]i?' gospodarstvu, tr6lovini, prometu i domobranstvu stvaraju u hrv. saboru; ?) da vojska, carina (trg, Sranica i trg, ugovori) i nov-

I

43

42 dano uredienje (novac, banka) ostane i dalie zaiedniEko cieloi monarkiii. Kako ie poznato, i Frank ie predao Bedu iedan >memorandumn i pravio s niim ve6 podavno silnu $alamu u svoiim noviramar predoduiudi narodu, da ie tim BoP zna 5to udinio. Ne z*amot Sto misli Q. Za{orac o svojem umemorandumu(' no mi smo duZni upozoriti svoje ditaoce na ovo, Ovi memorandumi imadu medlu ostalim i tu svrhu, da politidari, koiima oni gore upovjereo sastavljanie ovakovih spisa, budu jedno vrieme mirni te da okruZeni svetom taino56u (o koioj ipak Sto$od Sapnu), valno i blaZeno dekaiu ispunjenle svofih predlo{a, A kad vide, da od memoranduma nema niSta, onda ga - odkriju svietu - i stvar je svr5ena,No vrieme je mediutim proSlo. ("Dom., God. 1909B . r. 5.)

Srbi - gospodariu Hrvatskoj. - Srbi - Srbit" Od dana u dan sve su hrvatske "Srbi novine pune Srba, kako smo to mi unapried rekli, kad ie podela parnica proti njima, Medju ostalim to je ta parnica i podignuta. I mi bismo najvoljeli, da o toj stvari ne pi5emo, ali moramo, da se vidi, kamo ta upolitikan vodi, Kako ie poznato, Slavnu ried o Srbima vode Frankove novine ,Hrv, Pravo", u koiima ditamo i ovol Dne 2, veljade o, g. na Svie6nicu, bila je skup5tina frankovske ditaonice* u Zafrebr, Ta ie skupltina izabrala za "hrv, predsjednika ditaonice poznatoga biv5ega predstojnika Khuenove vlade, Kr5niavija, a on ie u skup5tini drZao flovor, u kojem ie rekao, da mi Hrvati imamo detiri nepriiatelja, i to Ma$jare, Niemce, Taliiane i Srbe, a naipogibeljniji su, kaZe Kr5njavi, Srbi, Sada se radi o tom, kale dalje, tko 6e biti gospodar u Hrvatskoi: Hrvati ili Srbi, Na prvu tvrdnju, na ime: da su Hrvatima najpogibeljniji neprijatelji Srbi - i to doma6i Srbi to se ne 6emo potanje osvrtati, Redi 6emo samo ovo: Do sada su svi naSi rodoljubi i doma6i i strani udenjaci naudali i vierovali, da je nesloga

tl [,

naivela niihova nesre6a' I nije bilo dovjeka' slavenskih naroda javno naudati, da se usudio i pomisliti, a kamo li ij:;; - '_ Dvrr "e se ono naiptiie proti rodbini' proti obra6iu' kako ir7i. l"titi gopod tudiim zaiedno nama s su koia i"r", i ," proti bra6i' koie ne vrieme, novo do5lo eto iarmom, Sad ie toboZe ne$o udi, da treba Sledati "p"irt""--i Jornu nikakove ,,brale,,', toboZnie nauke ne 6emo pobiiati te Mi korist, svoiu ;;;;". biti mnogo brZe gotova neprijatelja tri i:iit uriuuti, da 6e ona Hrvati i Srbi ne sarno sa Hrvatima, ne$o i sa Srbima, ako se je o tom irrdr, ,u-i medju sobom borili' To ie tako odito' da do iuder bio uvjeren sav sviet' Nama ie ovai das $lavno, da upozorimo svoje ditaoce na onu drugu tvrdniu, naime: da se sada radi o tom, ho6e li u Hrvatskol biti gospodari Hrvati ili Srbi. uTek kad bude to pi- dodaje tanje rie5eno, tek onda 6emo se miriti i bratimitin, jo5 tomu Kr5niavi' Zapamtlmo dobro: Srbi ho6e da budu u Hrvatshoi gospodari, Kr5njavl ne kaLe; Kad mi Hrvati nadvladamo Srbe i po' sta.nemogospodari u llrvatskoi, onda 6emo se miriti i bratimiti' - neEo kaZet to pitanje bude rie5eroprotestantskao ili ulutoranskao i oobnovliena" (reformirana) ili "kalvinskan, koie su iedna druSoi vrlo protivne, a u svakoi 'ima vrlo mnolio nesloSe i nesklada' Uz ovu vieru pristale su i u nioj ostale skoro dvie tre6ine Niemaca (ciela Pruska), pa je i niemadki kaizet (rlutoran"), zalim niemadki susjedi Danci i Svedi, a od ostalih naroda tre6ina Magiara (koii su 'uKalviniu) i Slovaka (oni su ulutorani*), Kod romanskih naroda (Talijana, Franceza, Spaniolaca i t, d.) i kod ostalih Slavena ili nije bilo nove ove vjere, ili je odmah u podetku uni5tena, Krivo bi imao, tko bi mislio, da je ovu novu vjeru stvorio sam Luter, ier iedan doviek ne moZe u toi stvari niSta, Za to treba - ako niSta drugo - barem to, da liudi ho6e slu5ati novi kakav nauk, A toga ie bilo, i to davno prije Lutera. Davno priie Lutera prigovaralo se biskupima i sve6enicima, da grje5no Zivu, da im je samo do novaca i imetka, da papa za novce opra5ta griehe itd. Ovakvi se prigovori i dan danas rado iznaSaiu i jo5 radije slu5aju, a kamo li ne bi onda, kad ie sveienstvo bilo neuko i u istinu stra5no razuzdano. No samo radi to$a ne bi valida nikada do5lo do viere, da niie bilo i drugih, i to mnogo ve6ih stvari. Priie sve$a treba znati, da su se njemadki vladari stotine $odina-_prijetoga na Zivot i smrt borili s rimskim papom, i to o" 1-.l1vjere, nego radi vlasti i gospodstva, protivnost dahle p-api bila je u cielom njenradkom narod.u obidna stvar i bez ob3ira..na.kakvu vieru. Ta se je proiivnost najvi5e opaZala kod velika5a i plemi6a, jer su oni morali mnoSo puta u rat za papu

l:' I t, l'l

1,1 I

il ,i, il.i

lil,tii'r-'

46 ili proti papi, pa su naravski neprestano pretresali tu politiku, koja se je stotine godina vrtjela oko pape, K tomu ie bilo medju ljudima sve to viSe znania, iskustvtr i udenosti. Do onda preko tisu6u godina niie t Evropi biio gotovo ni5ta osim Crkve, niezinih sluZbenika i njezinih nauka. Tu je bila sva istina, mudrost, sva vlast, - i to sve od samoplaBoPa, Nigdje na svietu nema to$a, No liudi su sve to vi5e putovali u daleki sviet (na pr, u Palestinu za kriZarskih vo|na), vidjeli druSe narode, druSe vlade i druge viere, pa su sve to podeli prosudiivati po zdravom i slobodnom razlumu. tako da se je cielo mi5ljenje o redu i vladaniu u svietu promienilo, Skolani ljudi, koiih ie bilo sve to viSe, podeli su o svem tom razmi5ljati, pisati i naudati, Bili su to sami sve6enici, NajSlasovitiji su osim Lutera Viklif u Engleskoj (umro g, 1384,,ba5 99 godina priie rodienja Luterova), Jan Hus u eeskoi (spaljen na lomadi god, 1415,)i Kalvin (u vrieme Luterovo) u Svicarskoi, Uz to je nered u Crkvi bio doista stra5an i nesnosan (bila su na pr, na iedanput tri pape!), tako da je radi toga nereda i ob6e pokvarenosti sve6enstva i naroda bilo vi5e ob6ih crkvenih sabora i skup5tina, na kojima se sve to izna5alo i o svem tom razpravljalo, Po tom ie posve naravski, da su pri{ovori proti papi, svedenstvu i cieloi Crkvi bili obidna stvar, tako da nije bilo ni malo dudno, kad je opet jedan fratar podeo iavno prigovarati papinskim naredbama i postupaniu sve6enstva,A po5to se ie toliko toSa nakupilo, a fratru - Luteru - posluZila sre6a (ili nesre6a) te uz njega pristali mno$i velika5i, - stvar je postala vrlo ozbiljnaz driavna vlast dade novoi vjeri slobodu, podela se osnivati nova Crhva - bez pape, Rimska se Crkva primi posla, da zapieEi Sirenje nove vjere, :Dri,avna vlast stane prista5e nove viere progoniti, Nastade du$otraini, pa i krvavi boi, lcoii ie dodu5e prestao, - ali je mrinja i nepriiateljstvo ostalo do danas, Ovo obnovlienie Crkve (ili razdielilo je i same dlanove katolidke "reformaciiau) Crkve u dva neprijateliska tabora, koii se bore i dan dana5nii: stvorilo ie oslobodniakeu ili slobodoumnike (liberalce), koji i dalje pobiiaju katol. Crlcvu, premda iz nie ne izstupaiu, i na >natraZnjake" (>reakcionarce..),lcoji Crhvu i cielo niezino uredienje brane. - Da se to bolie razumiie, treba refli, da su po tom nastale ba5 dvie stranke, koie se otvoreno pobiiaiu, a ne

47 radi se tu samo o raznim prigovorima, koiih ie i priie bilo medju katolicima, Ovai otvoreni bof traie, kako rekosmo, i danas u krilu same katolidke Crkve, Razumiie se po tom lako, da liberalci slave zadetnike reformacije kao borioce za pravu vieru, za. destit iivot, za slobodu itd,, a reakcionarci ih kude kao uditelje laii, smutljivcen nepokorne oholice, zavoditelje naroda i protivnike samo5laBoga, Zato se lako razumije, Sto se je u onim zemljama, gdie ie katol, Crkva pomodu drZavne vlasti relormaciju nadvladalar ne samo zatto i sam tra$ nove vjere, ako ga ie bilo, ne6!o se o Siriteljima nove vjere i niihovim pomagadima nije smjelo stotine godina gotovo ni pisnuti. Za to se je i o relormatorima u hrvatskim zemljama pisalo vrlo malo, i to pla5ljivo, a o reformaciji u slovenskim zemljama izalla je prva vefla i temeliitija knjiga tek ovih dana prigodom 400-godi5niicerodjenja kranjskoga ulutoranauFrimusa Trubara, Treba naime znati, da smo i mi Hrvati, a i Slovenci, imali svoje >lutoraneAustriiuu - ni malo ne misle6i na to, da protivnike Srba (a to su do iuder bili svi starEevi6anci-pravaSi) politidke prilike upravo Sone k Austriiil

5l Ali nije samo to, ne6loi ono, Sto je jo5 pogibeljniiez Kad su samo prava5i iskreni Hrvati, pade, had i" dorta au .i prava5, i ved si iskreni i- pravi Hrvat, - onda se laho""ii, ra.zumiie, Sto se sve to viie iavliaiu kojekahvi uglursuzi, L"rt ;d" da su, pravasi, dakle pravi iskreni, pade iedini pravi fr";;t'To ie Mile Starievi6 gorko i sam izkusio. Do topla eto vodi kraljevsha poboZnost, prema ,rbla$opokojnom starcuu.poboznost naime nije glavno ;;r;, ',---' *;kamo li u politici, jer se poboZnostdade i _ hiniti."j " A Sto da kalemo o pudkoj politici, Sto o seliaikonr, napretku i pravu, - kad1"-k bismo na sve to,od pravaSa >iskrenih Hrvatan,

dobiliuz porugluios i prihor, a" "rn,I2"'t."ii"ffi o*_

vi5e rep diZemo,,!

Po svem tom, ftolikogod..razumijemo poku5ai Mile Starieviia, osobito u daoa5njimprilikamu, .rriiirno, a" j",r.-.o"i1"a"" pokuSai stare naSe

- Noko,ikos.d,;;ffi;,';:iJ3.liu:",'jli:",, cieromu

na5emumiiljenju, mi u nyemviaimo-po5tenonastoianie, koie ie pade koristno biti, poznar, i"iz povjesti, da su se . vladari samodrZci'rrqi.ru i"i""i"iru""frire po bozjoimilosti, vrlo iesto ljudski rcztrieznili, _ sazvali sabor. eim'.,, "i"dari To ie i naravski.Dusi, koii i preko gr";u imadu vlast samo nad poiedincimai u t1lj,.u o"-.to,rp --r "f"aaju, ii,id, , svjetlu dana i Zivoi -,br yavi njihova ,mo6 ne dieluie. . .

(,Dom., God,. 1909.Br. E,)

U meteZu. ' .1.."i"bdomovina I;TX1rTij,t*{."_..j1"*, je, dosra

:B"ti:H,ft1i# :LT.:"iJ:tly-:":iiu""'?;,'i'f; j:1,;*'l" :; *H:i.:"$"1;l;' fl:*:,.lJ,y:

t "^" j:?f.'iil;,ll # : ;f _ k;;:'"""ol'i,,": l ; ll j' :::1", ff Raucha "" niie nikako ti dosla dosta na vladu.. islo,.pod"li iir",""".jiltula ;i;;". Kad Kad to nije niLotn ;; "" diari_^

politika

_-- vsndr(rr ne bl Ii se vedina kako nagodila s Ma-

*'":'"4 po malo iavljati glasovi, da orr. ,ro.," t,r.,,, ,l]_ "1"

put: illi'f na$;':::J;T""#::'"#"il::-'ffi J';,11,,i::Hli staru _;;;;"';l,1i,lf,i,t ;JTl:,#ilyJ,H1:

lr)lL jl

I L

:i

ii, l i i r, i t

52 tri pokusa: pokus zast. Zagorca, pokus Mile Stardevi6a i pokus dalm. Hrvata, Prodana i druSova, Zast. Zaporac, po5to ie konadno izstupio iz vetine (koalicije), a ostao posve sam, go,tovo smie5an i izruSan od svih (a osumnjiden od mnogih), morao ie nie5to udiniti, da sve to kako tako popravlI zbiliaz ovih dana p,roSlasiu novinama, da neide vi5e u Fe5tu. To ie iavio posebnim pismom predsiedniku pe5tanskoga sabora. U tom pismu veli, kako mu ie odmah u podetku teiko bilo kao prava5u i6i u Pe5tu, ali da je mislio, da 6e tim lcoristiti domovini, da 6e na6i umiran sporazum i izmfuenje sa magjarskim narodo'mu. Ali - veli dalje -- mi smo Hrvati u to vrieme (kao da prije nismo!) doiivjeli od Magjara velike nepravde i zalo ne mole viSe u pe5tanski sabor. Kad se ie S. Z. ovako naiadikovao, porekao je sve, Sto je pisao u onoi knjiZici: "Istina o riedkoi rezoluciji ili tko vara narodu, a potvrdio ono, Sto se ,,jeu seljadkoi stranci o "riedkoi rezoluciji., odmah od podetka mislilo i pisalo, U toi je kniiZici naime g. Z. branio riedku rezoluciju osobito proti seliadkoj stranci i udio narod, da nama 'MaSjari nisu nikada zla napravili, nego da je to sve kriv Bed, kamarila, Austrija i t. d, A u svojoi najnovijoj oposlanicin napisao je P. Za{orac doslovno ovo; ,Hrvatski narod ie iskusio dosta zla i nevolje, od drugih naroda, ali od nikoga toliko, koliko od Ugarske.u Koaliciona5he novine (rPokreto, ,Obzoro) silno su se oborile na ZaSorca, Sto u tom pismu medju ostalim kaZe Magiarimal uAko ne moZemo uz Vas posti6i svoju slobodu i samostalnost, ne$o ba5 moramo drugiomu sluZiti, onda 6emo si potraZiti bolje$a i po5teniieSa gospodara,u Ove novine tumade te riedi tako, da se zast. Z. ne 6e vi5e boriti za slobodu, nefo ho6e da bude sluga, i to u Bedu, pa da bi sarla i posljednii na5 dovjek tomu gospodinu, €drje€od se pojavi, morao za{rmili: Daleko ti vrata, fospodine! Tko nije svoi gospodar, nego sluSa, taj ne moZe zastupati niti jednoga Hrvata, a kamo li cieli narod! Malo ie telko razumieli, zaito ove novine diZu gotovo hajku na zast. Zagorca, dok u isto vrieme piSu, da 6e se on {sada 9, oluikal prikliuditi Mili Stardevidu, koji u svoioi "Hrv. Slob,u saborsku ve6inu (koaliciiu) liudski podupire, Bit 6e, da ovim novinama nije drago, Eto Z, tako bezobzfuno priznaje

53 griehe i pogreike koalicinona5ke politike, u kojoj po svem srrde6i ove novine jo5 dvrsto vjeruiu, Doista, zast, Z, vrlo se slabo brani i iedva 6e se pred koliko upu6enim ljudima obraniti. No on za tim i ne ide, Njemu ie zacielo samo do toSa, da moZe stupiti pred svoie izbornike te da pred niima jednako bezobzirno udari na rezoluciona5ku politiku, kako je prije bezobzfuno udarao na niezine protivnike. Zast, Z. bio je naime, kako je to sam priznao, toliko mudar, te nije spalio onoga mosta, koji vodi k narodu, t. i. glasovitoSa >programa god. 1894.,"No tim ie priznanjem g, Z. poru5io stupove, koii tai most drZe, naimet povjerenje.Jer kad ie g. Z.ve6 onda mislio, da 6e se moZda morati vratiti h narodu, to je znak da je on dobro znao, da zlo radi, - samo je Spekulirao; a ako Spekulacija ne podje za rukom, vratit 6emo se k narodu, Sada narod ima razlofa misliti, da {. Z, i opet samo ipekulira, U ostalom to 6e se vidjeti, Sto 6e na to narod., Za sada je giotovastvar, da zast. Za{orou nije po5lo za rukom da ikoga predobije, a kamoli da okupi ikoliko znatniji broi poli_ tiiara za ono, Sto je htio, Eto, ni onaj jedini zastupnik, koji je s njim, Haramba5i6,ne 6e da poloZi pe5tanski mandat. Tu ie opet s Haramba6iiem sloZna - ciela koalicija . , . Ozbiljnim nam se dinio poku5aj troiice zastupnika Hrvata iz Dalmacije, da se sazove narodno vie6e iz svih hrvatskih zemalia. No i tu se pokazalo, da ni prvi naii liudi ne znadu, Sto hoie, nastoianju Mile Stari evi6a i drugova govorimo na drugome mjestu, I tako - od svega niSta. A kad se sve to dobro promisli, i previse odito, da onako, kako jest, mora qos.taie ll_1",u:"t"ky Drrl' I da nikakvi ,du5manin nisu svemu zlu krivi, nego smo krivi mi, koji ni sami ne ,rr"-o, *o rrol"*o, Ta da nas ti dusmani sve zajedno pozovu hote6i nam udovoliiti, - oni ne bi znali, sto bi s nama podeli, kao Sto ni mi sami, kad se sastanefilor ne znamo.

ie tomu najvi5e krivo to, Sto vodje svih naSih "*,.j,,t_t"-uvooe tajnu politiku, Frank eto iavno glovori i piSe, ;::l'^i (ugarancijeu),ali ne ee da ih kazJ, - i niegovi li"ii"r,:lstva qa rma pravo, neka ih slobodno drii tajno. KoafiIiya, ;:::"'. xola ie ovih dana zajedno sa seliadkom strankom dala onu

55

54 ,Iziavlu.,, takodier nema ni naimanie volie, da iavno Sto kaZe. Mjesto da skup5tinu sazivliu i na niima Eovore Nikolie' Badai, Rojc, Supilo, Medakovi6, Lorkovifl' - oni to prepu6taju soci'ialistima, za koie svatko zna, Sto im ie $lavno i o dem 6e $ovoriti, Proti Rauchu i nie$ovof gospodi pu5taiu ova velika Sospoda ,male ljude", vodje sociialista, koii ne samo da ne mogrr nista odludnakazall, o nasoi politici, ne$o im oblast moZe vrlo lako skup5tinu zabraniti i rczlierati, Sto ne bi baS tako lako iSlo, kad bi se za tu stvar zauzela i presvietla fospoda. Po svem tom ne preostaje hrvatskomu narodu ne{o dekati opljusku izvanarr, t, i, dok ga jadi kamo ne porinu. Mogla bi alei i kakva ,pliuska iznlutra,,, kad ve6 narodu dodija, ali da do toga ne dodie, za to bi se barem morali starati svi, pa i kraljevska Rauchova vlada. (,Dorn., God', 1909.Br, 8')

"Gdje

su Zrinski, Frankopaniiu

Njekoii smo dan napisali, da se ie u posliednjih detiri' pet fodina mi5ljenje naSih vodia i sve na5e hrvatske $ospode vrlo promienilo, - Spomenuli smo, da se mno$i od onih, koii su do juder upriznavali.. Srbe u Hrvatskoi, danas ne priznavaiu ni Slavenima, i obratno: oni, koji do iuder nisu Srba ni priznavali, danas im sami nude niihovu zastavu! Koliko ie smetnia nastalo u $lavama na5e $ospode i u druSim velikim stvarima, to nam naiiasnije potvrdjuie i ovai primjer: Mnogima de biti poznato, kako su osobito stardevidanci slavili hrvatske velikaSe, prvake i narodne mudenike: Petra Zrinskoga i Frana Krsta Frankopana, koii su bili obtuZeni, da su se urotili proti svojemu kralju, te su 30, travnja C, I67L, izfubili gilavu u Bedkom Novom Miestu. Na dan 30, travnia svake su godine stardevi6anske novine bile u crnini, pune poziva na zaduinice za du5e velikih mudenika, a za koii dan pune viesti i opisa, kako ie rodoliubno stardevi6ansko Sradjanstvo mnogobrojno sudielovalo kod zadu5nica, a iza toga obidno kod sve6ane veEere (komersa), gdje su odu5evlieni Hrvati na'

nad slavili, narodne dY:-"Y.-p-'okliniali, rodne mudenike zakliiniuti domovine se, da 6e iadikovali, tuzno^ sudbinom i Hrvatsku osloboditi, , . Oblasti osvetiti su, nevine mudenike naravski, zabraniivale i same zaduSnice,a $ovornici na sve6anim vederama bili su pravi veleizdainieil Tako je to trajalo mnogo Sodina, dok se sve to niie naiedanput promienilo; Hrvati ("rezolucionaSin)sporazumieli se s MaAiaima, a hrvatski se sabor iednodu6no i iednoglasno pokloni Ispometti hrvatskih velika5a i velikana, pade umoli kralia, da s niih skine sramotni Li{ izdaistva i neviere te dopusti, da im se kosti s da5iu i slavom prenesu u domovinu, To ie bio jedan das, kakvoga nije joS bilo u hrvatshom saboru, Pomislite samol Srbin zastupnik Budisavlievi6 slavi Zrinske i Frankopane u hrvatskom saboru s iednakim odu5evlieniem kao star€evi6anshi Hrvat Elegovi6, Na5la se bra6a sloZna barem u iednoi, ali velikoi stvari. . . Ali to je bila, dini se po svem, zadnia slava, Sto ie Zrinskima i Frankopanima izkazana, ier ie poslie sve na niih zaboravilo. Vidi se to naibolie po ovom: KnjiZevno druZtvo uMatica Hrvatskau izdala je pro5le Sodine veliku knjigu pod naslovom: r,Posliednii Zrinski i Frankopani". Tu su knjigu napisali prvi na5i udeniaci i kniiZevnici, Klai6, Sisi6, Horvat, Hranilovi6, Se€vi6, Deteli| i t, d,,i tu ie i slikom predodeno Sotovo sve, Sto se zna o posljedniim !!"fi" Zrinskima i o Frankopanu, - pa ipak nijedne hrvatske novine nisu te knjige posebice ni spomenule, a kamo li da bi o njoi progovorile obsirno i pozvale narod: uEvo, sad imamo, Sto smo davno ieljili, imamo veliku i podpunu knjigu o najvedim Hrvatima, eitajmo ju, dajmo ju u ruke mlad,eAi na5oj, neka u nioi taziari sveti plamen ljubavi za dom, za pravicrr, za slavu i dast nevinih mudenika!.. nije to jedini prirmjer, eetrdeset godina sijala su naia mrZnju na Magjaret - d onda se s njima pobratila .l::p:.d"nam Magiari nisu ni5ta krivit Gotovo ,"j'_*t'^d." iednako bilo l-e-sa srbima, a nije mnogo drggadiie ni sa svedenstvom: do sve novine pune odu5evljenja za >didno na5e sve6enstvo(, Tsrer u ou,n1..," mnogima prva stvar - boj s popovima t t1n-o moZemo redi, da ie hrvatski narod na viednim mu,-^_ Kama: iedne ne prestanu, ve6 dru6le poEnu, Trzaia ga gospod-

s6

57

ske riedi i novine ne za samo srce i za samu du5u sad proti ovomu, sad proti onomu, sve pod zvudnim riedima, kao Sto su one u gromovnoj pjesmi; "Gdje su Zrinski, Frankopani?" uzkoie se riedi potresala mnofomu du5a, - a za niSta. Da, uz takove gromovne, a sutra vet zaboravliene riedi ne moZe na5 narod nikad do6i do toga dd sam sebe upita: "A gdie smo mi?" Mi smo ovu stvar spomenulisada za to, jer je i ovo dokaz, kako Skolana na5a Sospoda hrvatski narod me6u uviek i uviek na stra5ne du5evne muke, Sto mislite, kolikim ie Hrvatima, osobito mladeii, razpaljeno srce i ojadiena du5a n, pr, ditanjem knjige oUrota Zrinsko'Frankopanski(praviti novaca< koliko bi htiela, ipak ie istina, da ona moZe davati kredit na velike svote te time pomdSati onomu, komu ho6e. Novac ima danas veliku i odludnu vriednost, a pravi mu ie izvor u drLavnoi banki' Zato in lele imati i Ma€iari. Dakako, da bi i ta posebna ma$iarska drZavna barika mogla dospjeti u takav pololal, da niezine cedulje ne bi ni5ta vriedile, pa to mnofi i proridu vele6i, da bi u Ugarskoi nastao okrahu (sve bi propalo), kad bi se osnovala posebna ma$iarska banka, Mi te stvari tako potanko ne poznamo' pa ne kaZemo niSta. Ali drZimo, da je mogule, da MaSjari i mapiarski' Zidovi

putem svoie drZavne banke dru$im uSarskim drZavlianima (Slovacima, Rumunima i t, d.) iednoSa liepoSa dana otmu fotovo sav njihov imetak te ih sprave na prosiaEki Stap. U slu6aiu takvoSa ,rkrahao oni bi ved za vremena svoje u$rabili (poku' povali zemlju, sgrade, zlato i t, d, ili pobjegli u tud,jinu). Magjarima i Zidovima vriednost, a dru$ima - bankine cedulie! Mi drZimo Magiare i Zidove za to podpuno sposobnima, Mi smo paEe uvjereni, da sva ta borba za ma$iarsku banlcu nije drufo' neSo spremanie na veliku iednu otimaEinu. Magiarima ide tiesno, ne da se vi5e Eiieti, blizu ie (to kaiu mnoSi) konac kraia, ,krahu oa sve strane. Treba zato njekoga na fini na6in oplieniti. A koga, ne$o ostale ugiarske drZavliane, koii io'i nfe5to imaiu od svoie po5tene muke, A da su danas banhe dosta 6llavne gulionice i unesrediteliice naroda, to ie valida banka pozo"to, No to sve ide ios polako, Magiarslca samo-stalna imala bi tu stvar pospie5iti taho, da bi se iednim mahom zakrenulo vratom miliiunima liudil (,Dom*, Goil, 1909.Br, 17')

Prava i zdrava m$ao. Ceski profesor i zastupnik u bedhom carevinskom vie6u (saboru) Masarik, do5ao ie nedavno u Za€teb, da vidi i 6uie' rafi dega se i kako se vodi parnica protiv obtuZenih Srba' Iza tofa ie do5ao flas iz Beda, da zastupnik Masarik sprema u b"fko* saboru upit ili interpelaciiu radi te stvari, i to u prilo$ Srbima, a proti onima, koii su ovu parnicu poveli, Ta ie Ma' sarikova ,rtk.rr" uzbunila sve protivnike Srba, osobito Franka' na koli ie radi toga sazvao svoie za{rebadke prista5e na vie6e' kojem se o tom razpravlialo i odludilo, da se predsiednidtvu bedkoga sabora poSalle veliki brzoiav, s molbom, da se tai brzojav u saboru proEita. U tom se brzoiavt kaLe, da 6ista stranka prava diZe svoj glas proti tomu, da se na5e doma6e stvari izna5aju pred bedki sabor i pred lice Evrope, a onda se dokazuie, dt tt obtuZeni Srbi protiv carevini (monarkiji), ier su Hrvatshu, Bosnu i Herce€ovinu nasto'iali odtrSnuti od nie i spraviti ju pod Srbiju.

100 Razumije se, da se je o tom u hrvatskim novinama dosta pisalo. Javila se i >Hrv, Slob.u velefli, da je posve u redu, da ova stvar dodje p'red bedki sabor, i to ne samo zato, Sto u bedkom saboru sjede Hrvati iz Dalmacife i trstre, pak Slovenci, a iednih se i druSih i te kako tide sve, Sto se dogadja u Hrvatskoi, nego oso ito zato, Sto su Srbi obtuZeni, da su proti monarkiji, a bedki sabor zastupa tri petine ciele monarkije, pa kako ne bi tai sabor imao pravo re6i svoju o stvari, koja se ne samo tide monarkije, nego se i vodi u ime monarkife! Da iskreno kai,emo, mi nismo odekivali, da 6e "IIrv. Slob.u ovako progovoriti, premda ie razaml:1ivo,da svaku sgodu rado upotriebi proti Franku, Misao naime, koju je ovdje ,Hrv, Slob." natuknula, vrlo je daleko od stardevi6anske po,litike, a po,na5em ie dubokom uvjerenju to prava i zdrava misao, Evo, o demu se radi; Je li dobro, da se ciela carevina (monarlciia) t. j, i bedki (a ne samo pe5tanshi) sabor mie5a u hrvatske stvari? Stardevidanci niegda, a sada Frankova stranka odgovaraiu na to: Sa6uvaj Boi,el Nitko na svietu neka se ne mieSa u naSe doma6e stvari! A mi kaZerno na to: Kamo sre6a, kad bi se ne sarno bedtri sabor, nego i ciela Evropa hljela samo mie5ati u na5e stvari! Kamo sre6e, da su hrvatski politidari znali to isposlovati, da ostali prosvie6eni sviet stane pitati, Sto se to kod nas radi! Mi demo ovo svoje miSljenie i :':-zloiliti. Tudjinci, oso,bito Niemci, rado se rugaju nama Hrvatima, da smo jo5 na pol divlji, da srno,neuljudieni ili nekulturni, Tu nam dine, nema sumnfe,krivo, ako gledamo na na5, kr56anskom naukom prosvie6eni i stoljetnim liudskim Zivotom uljudieni narod, No u i"d"oi ie stvari ovai prigovor o,pravdan (premda Niemci ba5 nemaiu mnogo prava ni u tom nama prigovarati): Slo se tide drZavn ofa Livota, mi Hrvati nisrno u tom podpuno uljud,jeni. U drZavno*rnilvota najglavniia je stvar to, kako se tko sluZi vla56u, ko,ja mu je dana. Uljtrdfen se dovjek pozna najbolie po tom, koliko z:nad,eobuzdavati svoiu sna{u. eoviek, koji se svo,jornsna€om sluZi kao iivina, nije ni bol,ji od Zivlne. Otac na pr. koji svoje dijete, samo za!o, jer ie slabije, sili, da mu radi kao rob, - to fre divljak, A Sto se tide upotrebtrjavanja

101 dri,avne vlasti, ne treba nikada zaboravili ne samo to, da mi Hrvati nismo jo5 nikada irnali pravo uredjene svoie drZavne vlasti, pa se u tom nismo jo5 ni uvjeLbali, -' neSo ne treba osobito nikada zabo'raviti na to, da smo .mi Hrvati dobrim dielom bili do iuder sasvim pod vla56u azrrlata(Turaka), a i danas smo pod vla56u Mafjara, koii su takodiier azijali. A kako se azijati sluZe vla56u to ie poznato, Tato je za drZavnu vlast, kad ju dobije u ruke naS 6oviek, zlatsa upravo ona narodna ried: uDopalo ciganina carstvo, pa prvoga objesio svoga 6adul< Pomislili smo na one na5e iadnike u ob6inskim uredima, koj,i su se znali derati pred seljakom: Ja sarn tvoj bog! S{etimo se, kako su se vladali ne samo pristaSe stare maSjarske stranke, neSo i prista5e koalicije, dok ie bila na vladi: vodrja ovakve stranke, koia ie na vladi, b'io je u gradu ili kotaru $ospodar, kao u svojem spahiluku, prietio ovomu i o'nomu, pade niie u miru pu5tao ni suda! Sjetimo se, Sto su poieli frankovci raditi, 6im su malo osjetill, da je vlada uz niiht podeli pucati iz rcvolvera na svoie pro,tivnike! A sto bi bilo da dobiju vladu! Uzalad dahle sver na5 ie narod boiji narod, da tako kai,emo, - ali mi se vladati i sebi Sospodariti ne znamo, Da smo svo,ii i da nema nad nama tudie vlasti, jedva bi Sto bolie bilo' ne€o'Sto rje u Srbiii, Sdie ni krali niie siguran za svoiu glavul Mi sad ne 6emo na duSo razpravliati, Sto ie tomu krivo, no to mora(no redi, da je mnogo kriv mag'jarski nadin vladania, po kojem se pospo'da (uz riedke iznimke) i kod nas ravnaiu. Zalo, ostanemo li mi i dalje samo pod Magjarima i s Mafiarima, na5a vlada ne 6e biti nikada uliudiena ili kulturna. Zalo je dobro, Sto se za naile doma€e stvari brine i netko u Evropil Islina ie, u bedkorn saboru sjede i Niemci, koie mnogi (ne samo Slaveni) drZe za nasilnike i neliude (barbare) i koii su doista i nama Hrvatima mnogo zla i krtvice udinili' Ne moZemo ni o tom dugo razpravljati, ne5!o samo kaZemo ovo; 'Razlika je ipak medju Niemcima i Niemcima, Dru$o su iuZni (uz to ka' tolidki) Niemci, druSo su Prusi (Prajsi), koie i sarni juZni Niemci mrze kao nasilnike. A onda austrliska ie vladarska ku6a vladaju6i ve6 preko,600 godina neprekidno nad Niemcima u Austriji i nad susjednim naro,fima stvorila zbilla jedna uliudjenu (kulturnu) vlast i drZavu, ko,ioi se osobito mi iz bhzine Turske i Magiariie moZemo mirne du5e i kud i kamo s viSe povzdania

103

w2 povjeriti, nego Magjarima i Zidovima, Osobito kad bi hrvatsko seljadtvo znalo, kako se ie prosviedena carica Mariia Tercziia prije kojih 150 Sodina oborila na neuljudjenu hrvatsku {ospodu velikaie i plemi6e, had su ono povje5ali na hiljade kmetova' seljaka, znalo bi prosuditi, Sno znadi biti pod prosviedenom vladom, Tako mi mislimo o toj stvari s Sledi5ta uliudbe (kulture). S politidhoga gledi5ta ova ie stvar jo5 vaintia. Mi smo naime uviereni, da Hrvati te 6e svoiih raduna razdistiti bez bedkoga sabora, Bit 6e ih dakako, koii 6,e na sve to reEL A kamo na5a drZavna samostalnost? Na to nam ie odgovoriti, da bi sljepariia s tom drZavnom samostalno56uimala iednom prestati,'A sljepari se s tom toboZniom hrvatskom samostalnoS6u,na sve strane, Rauchove novine eto vidu, da koalicija podkapa i izdaie hrvatsku drZavnu samostalnost, kad u Fe5ti izna5a (jer u ZaSrebu ne moZe) vladine nezakonitosti, Tko 6e pametan vjerovati, da ie Rauchovoj vladi do hrvatske drZavne samostalnosti? A Sto radi s tom samostalno5iu Frank, lo ie ve6 rufoba. Ta on nema riedi proti Rauchu, kd u Hrvatskoi vlada po zapoviedi iz Pe5te, - a braniti Ce hrvatsku samostalnost proti .beEkomu saboru, koji u Hrvatskoi nema ni svoSa pandural U ostalom, on zna, Sto radi, t. i. Sta mu je raditi. Ne boimo se mi za na5u samostalnost, ier se ve6 nemamo za Sto boiati; Gledajmo radie, da dodiemo u sviet, uliudieni (kulturni) sviet, i budimo uviereni, da na5a narodna samostalnost, ne 6e biti nipo5to mania, ako ne bude ve6a. Zato neka Bed vieda o nama, ier to vieda dio uliudienofa sviieta, dio Evrope. (,Dom", GoiL 1909.Bt. 18,)

Nar. zastupniku Stj. Zagorcu, GospodinezastupniEe! Na iavnoj skup5tini dne 9, svibnja 1909.u Koprivnici govorio sam o politidkom poloZaius narodnoga,a ne stranadhoga stajaliSta,pa nisam nijedne stranhe 6lotovoni spomenuo,a

koliko sam spominiao koaliciiu, iednako sam, dthim, hvalio njezine ljude i kufio niezinu politiku, i to samo radi Bosneliercegovine i radi riedke rezoluclie, Svrsio sam svoje tazla' ganjeijavom: da ie politidki poloZaitakav, da nam ni5ta niie i"ko poirubno kao sloga.Govorio sam,kratko redeno,informa' tivno, da slu5aocepo naiboliemznaniu uputim' Ja znam,da ovalcvi politidki {ovori ne vode do stranadko{a uspjeha,aliznam i to, da sluZepolitidkomuodgoiunaroda. vj ste ipak, g. zastupnide,odmah iza mene zalraaili, dobili' prihvatili i nastavili ried u posve protivnom pravcu' naime ne za slogu, ne$oza svadiu,do koie bi odmahbilo'i doslo,kad za svadju ne litita potrebnadvoiica, t, i. da smo se i mi pristaSe seljadke stranke htieli svadiati. Tim svojim postupkomVi ste, $' zastupniEe,dokazali oe samoto, da nematenainuZdniiihsvoistavaza sudielovanieu sa' vremenomiavnorn Zivotu, ne$o i to, da imate naprotiv mno$o drugih svo,istava,koia Vas iz sudielovaniau iavnom Zivotu prosto izkliuduiu. Na moi $ovor, u koiem sam na$lasiopotrebu slo$e,Vi ste' ni5ta nova rekao' {. zastupnii", odgotorili, da 'dr. Radi6 niie trebau' ne pa da useljaEkestranke Ova Vaia ried, koliko odgovaraVa5emuuviereniu' poka' zuie priitesveEa,da Vi $. zastupniEe,ne spoznajeteio5te uviek' da' je stvar"ttl" i obstanakrazlifitih stranaka u prosvie6enomi naprednom druZtvu upravo takva nulda, kakva ie,rruilda.sloZno slu' ili istosmierno d,jelovanierazliEnih stranaha u odredjenim plasovitih t.i"oi*",' Vi ste, dinilo bi se, io6 uviek prista5a udvajutabora... A po mnieniu svih ikoliko pokrodilih liudi. viera ili bolje dogma 1. od.tataborau,tako ie priprosta ili primitivna' kao i ona pradavnastaroslavenskaviera, po koioi-ima u svietu ,crni bo€u, U ta dva tabora ne dadu se vi5e "bieli bog" i nagoniti ni na5i seljaci, No ovai nedostatak u Va5em spoznaniu-"-9 bi Vas ioS' s obziromna politidku nasuzaostalost,morao izkljudivati iz iavnoSa djelovtrrit, I-. i ne5to dru$o, mno{o $ore' Vi ste naime rnoiri spremnosti spremnostprista5aseljadkestranke za slo€u upotriebili p""d poiitidki neupudenimslu5ateliimau svrhu' da plredete ."ii.at oi strancipr..'o na obstanakdokazuiu6iovako:

10s

104 Pa kad smo sloZni, Sto treba kakva seljadka stranka uz na5u stardevi6ansku! Sta treba mutiti? To je, g. zastupnide, perfifija, ili - da me bolje razumiju ditaoci na5eSalista - to ie podmukla prevara. Sav Va^SSovor bio je izvralanie i zavadjanle. Vi, koji ste juder izskod,ili iz jedne stranke u drugu; Vi, koji danas (molim ditaoce, da oproste) liiete, Sto ste ,juder pliuvali, Vi ste imali obraza pred neupudenim slu5aocima u sav glas vikati, da sam ja bio s Vama u jednorj stranci, pade tainik te stran'ke, pa da sam iz te stranke izstupio, Sto bi imao biti moj grieh! Gdje je stranka prava od g. 1898? Obstoji li ta stranka? Jeste li Vi u raoj? Pa da Vas dovjek ne prezfuel Politidki sadrZai Va5egiallovora bio ie konfuzan, nevje5to spetljan, Vikali ste proti meni u sav glas: ,Ni s Bedom, ni s Pe5tomtu, a zakljulili govor o tom: Bit.6emo s o,nim,koji nam dade viSe". Koji daje viSe, to 6ete dakle suditi Vi, pa onda ne 6e biti Srieh, ako budete i5li s Bedom ili s PeStom.-- Potvrdili ste, Sto sam govorio proti riedkoj rezohtciii, pa ipak dokazivali, da je bila dobra, da je sru5ila (a kakva je sa"lopovsku vladuu da5nja, na to mi niste ni na ponovni upit odgovorili)! ,,Probali smo i bilo je dobrolu rekli ste. uI opet 6ete probati?u, rekoh Vam ia, ,Ne demolu odvratili ste ljutito, a ia ne znamt za5to ne .bi, kad je bilo dobro! Jadna li naroda, ko,ii Vas moZe slu5atil Ja se na sve ovo ne osvr6em radi Vas, nego radi po5tenoga druZtva, u ko,jemste od nedavna, Ja naime na Zalost imam razloSa driati, da Vi perfidiju drZite politiekom kriepo56u, No za druStvo, u koje ste do5li, nemam razlopa lo drlati, pa da se zna, da umijem i da hodu razlikovati poitene rodoliubne borce i radnike od politiekih spekulanata i pustolova (koji uprobaju!,. - na radun Zepa i dasti narodne!), morao sam ovo kazati, premda ne diram rado ni u koSa. Poznam Vas rraime du$o, pa znaml da ste osnivali radnidku {dakako kr5dansku) or{anizaciju, da ste po istom koprivnidkom hotaru vodili dra F, potodniaka (koji ie bio vrlo blizu sociialistima), da ste na iivot i smrt branili Magjare, koje danas grdite i t. d. i da ste u svem tom bili neobuzdani psovad i vikad ne Zacajtl se nikada onakovih per-

Iidi,ja, kakovu ste podinili i na spomenutoi skup5tini u Koprivnici, i dru$ih slidnih pomaSala. Sad ste isti posao nastavili u Stardevi6anskoj stranci prava po moiem sudu na Stetu nioi i na nesre6u hrvatskoga naroda, U Zagrebu, dne 11, svibnja 1909. Dr, A. Radi6, ("Dom", God, 1909. Br. 19.)

F.

.

1

1

T

.

Ta

r

\

5to hoce dr. rloslD t rank r L dr. Josipa Franka moZemo razabrati, da on iz petnih Zila da nas Hrvate Sto vi3e omrzi sa na5om slavenskom bra6om. Da spoznarno, za$to mu je do toga toliko stalo, treba da razrnotrimo ovo: Prije svega morarno dobro znati, kakovi su Magjari i kakov je )ivot U novinama

nastoji,

kako

ve6ine naroda, kavan

seljaci

Drave u Ugarsko.j. Kako je kujer nas previSe priti56u svakojaki to je poznato. Poznato je i to, da irnaderno malo zemljiSta, tako da je na

tamo preko

hrvatskim seljacima, razdieljeni porezi i nameti,

nepravedno mi

t. j. seljadtva

Zivot nama u

mnogim

krajevima

u na5im seljadkim rukarna ima Sest dielova a tekar sedmi diel je u rukama veleposjednika, od kojih ponjekoji imadu po 30, 40 i vi3e tisu6a rali, te je upravo porad ovih velikih pojako' tiesno i upravo nernogude sjeda nama seljacima u mnogim krajevima Zivjeti. A sad pomislimo, kako mora biti seljaku tamo preko Drave. tom nemogude Zivjeti.

Pa ipak

zernlji5ta,

poreze i namete ne 6emo ni pltati, ved razdieljene nepravedno pitati, ima li tarno seljadki narod na Eem Zivjeti, ima ll Sto svoga zemlji5ta, jer za seljaka poljodjelca nerna crnije biede od one, kad Za

6emo

radje

nema svoga zernljiSta. pogledajmo Najprije

koliko

imadu

gosrpoda veleposjednici tamo u

Ugarskoj: I(nez

Nikola

Esterhazi

Grof Fridrik Grof

Senborn Festeti6

Tasilo

Vel._varadinski Ostrogonski Kolodki

biskup

nadbiskup

nadbiskup

. ima 421.053rati; 151.731 ,, 134.541 189.933 ., 91.702 ,, 23.142

ima jo'Ste nebrojeno plemstvo i io3 spomenutih veleposjednika bogata5i, koji imadu silna irnania u svojim rukama, tako da u gospod^skim rukama ima devet dielova zemljiBta, a istorn je deseti dio u rukama ugarskih seljaka. Je li onda iudo. da je o'd svake stotine ugarskih seljaka, poljodjelaca 66, dakle dvije tre6ine seljatkoga naroda nema na dem Zivjeti, nema svoga zemljiita? Pomislinr,o samo, kakav je Zivot tih ugarskih osim

drugi

seljaka.

Zivi

su nam

svjedoci

na5a seljadka

bra6a, koiu

su naBa sluZberna

t07 gospoda magjaroni vodili na peStansku izlolbu, te koil su, kad su se vratili ku6i sa izlolbe, pripoviedali, da su u Ugarskoi vidili seljake, koji kud I kamo gore Zivu nego naSi ciganl, da na pr. na svojim mr3avima konjima ti seljacl nisu imali niti za jednu krunu vriednosti od remena' ve6 im je sve bilo potrgano i Spagon povezano. Takav Je jadan seljalkl Zivot tamo preko Drave u Ugarskoi. Za5to dakle dr' Josip Frank nas hrvatske seljake mrazi 6a na3om sla' venskom bra6om? O tom ne treba mnogo razlaganja. Pomislimo samo, lz kojega plemena vude svoju lozu tal na3 rober-Hrvatr. Svi znamo, da je dr. Joslp Frank rodJeni lidov. On Je osje6ao' da kao xdov ne 6e mo6i provadjatl velikih osnova izmedju kraljevine Hrvatske i Ugarske, jer ne 6e imatl povjerenJa u narodu. zsto 8e te pokrrtlo, te loSte mu se pruZila prilika, da je postao vodjom jedne hrvatske polltltke stranke' pa danas ve6 naziva jedlno sebe rodoljubom hrvatskin, a ave drugo eu izdalice, prodanbi itd. . Prema Magjarima je sasvlm blag, dodim prema na5oi slavmskoi bradi ve6 nema pogrda, kojima se nije nabacio na niih i na one Hrvate, kojl rade o slozi sa slavenskom na5om bra6om. Takovi Hrvati, to su Vlahi, slavosrbl, clgani, prodanci I t. d. Za5to ih Frank tako grdi? - Prosudimo: Magjari Jo! nisu zaboravill JelaEida. Od kuda Jeladidu takva snaga, da je zadao strah I Magjarima? - Svi znamo, da je neumrli i slavni na5 hrvatski ban Joslp Jeladid pozvao u sloZan rad slavensku bradu, te u toj slavenskoj slogi potegnuo sablju na magjarske naie tla[itelje.A !o je onaj isti ban, koji je nas seljake oslobodio od tlake! A svako diete zna, da Je Jeladi6 sada Ziv, da bi dr. Joslp Frank pisao za njega, da Je vlah, slavosrb, lzdajlca I L d. A zaBto? Zato, lto svaka ptlca svome Jatu letl, a to isto Cini i dr. Joslp Frank, Ved smo spomenu[, da je on rodjenl Zidov, i nJegova krv neprestano ga vude tamo preko Drave u Ugarsku, jer tamo je njegove Zidovske brate do 800 hiljada, - tamo oni gospodare zajedno sa magjarskim spahijama. Kako ne 6e on radltl o tom, da nas sdrtrii s Magjarima, Cdjo bi Cifuti u slogl sa svakojakirn bogata5lma zapoviedall, kako je to sada u Ugarskojl Ali pokraj takvih magjarskih I Eifutsklh gnavlteUa Jao d ga slroma3nomu I seljadkomu narodu, jer od onih 800 hiljada lidova nitl Jedan ne kopa niti ore, ved svl do jednoga livu iz g5efta na ledjima selJaku, a siromah seljak podna5a nepogode vremena, radedi po vrudini i po zimi, pc kiSi i blatu, i ono, Sto priradi, ne ufa se potroiiti, ve6 u sdvoinosti mora prodati svome tlatitelju Eifutu, koji na tom vuEe profit I liepo iivl. I tako iifut, koji za nepogode vremena ni ne znade, ve6 gleda iz du6ana kao sova iz Suplja hrasta, liepo sa seljaEkom mukom Zivi, dodim seljak, koji podnaSa nepogode vremena, pokraj svoje muko strada od glada i golotinje, a s tim su uviek razne bolesti. Tako je siroma5nomu seljaku u Eifutskom magjarorsagu, A kakvi su nasilnlci i bezsramni ti Eifuti, kad samo dobtju vlast! U Pe5ti su 1901. godine na visokoJ 5koli, skinuli sva razpela te ih potrgali i

pobacali u djubre i blato. Tako rads Cifuti, gdje se osile te mogu kornandirati ! A 3to rade vei i kod nas? Razapinju nas seljake na kriZ, kako su razapinjaU Sina BoZjega. MoZe biti ovo pi3emo iz mrZnje proti Zidovom, te moZe biti ovo nije dstina? Zar nisu to gotovi 6avli i kriZ za seljaka, kad Eifut uzme u najam ditavi vellki posjed ral po 7, 8 forinti, a preprodaje seljacima ral po 30, 40 forintl i vi5e?! Od toga difutskog razapinjanja kollko je stradaju6e seljalke sirotinje. ved sasviin izdahnulq, a kako je mnogobrojna sirotinja, koja je pobjegla iz domovine! Samo Je nama krS6anima velika Steta, a jo3 veda sramota, 5to u na5em svetenitkom staleZu lma i onakovlh, kojr tifutima u njihovom prokletom radu I flomaZu, i to ve6 u politidkom radu i u saboru. No ustrpimo se, bra6o seljaci, i to 6e pro6i, te 6e suna3ce i pred nala ' vrata do6i' Putimo nasu seljaEku bra€u, da se je nama boriti samo mirnim i zakonitim putem i da kod izbora narodnih zastupnlka treba da ne dajemo svojih seljadkih glasova onakovlm zavoditeljem, koji nas zele odkinuti od na5e slavenske bra6e, te nas prikovati uz Eifutski Magjarorsag, gdje bt morali hraniti do 800 hiljada ZidovA. I zato s Magjarima ne 6emo imati nlka_ kove zajednice osim onoga, Sto moramo imati radi ostale carevine, kao ito je vojs,ka, uzdrZavanje carskoga dvo,ra i ioSte gdje ito tomu sl,i6na, Zato naSi hrvatski rodoljubi, a u prvom redu osnivadi i vodje na5e Hpss ude i razlalu, da nam je jedini put do blagostanja Bto prije se razkrstiti s Magjarima r.e raditi o Bto ve6oj slozi sa nasom slavetlskom bra6om. I upravo toga radi dr. Josip Frank ocrnjuje ove na5e rodolju,be, de. su to vlahi, slavosrbi, izdajiice i t. d., kako sur novire dr, Josipa FranJra pred njekollko dana takovim pogrdam,a dastlle predsjednika naie HPSS, gospodina Stjepana Rad,i6a zato, Bto Je poEao u Rusijr.l u Petnograd. I takovi rodoljubi - to su bjegunci i izdajfice zato, Sto nam traZe prijatelja kod na3e slavelrske bra6e, Dakako, po nauku dra Josipa Franka nama Hrvatima ne treba nihoga, ve6 neka budemo sami za sebe, da nas tako osamljene 5to lak5e strp'a u Eifutski Magjarorsag. To je Zelja tog,a pokrSdenoga Zidova. To je d,okaaano, kad je u Pe5ti s najve6im naBim ntprijateljem, sa magjarsk;im ministrom Vekerlom, u zatvorend sobi punih pet sati razgovora, a poslie je pisao, da toga ne treba nikome na nos vje3ati. I takav pokr5teni Zidov veLi, d,a je orn jed,ini pravi i najve6.i Hrvat! Valent Poljak.

Dodatak uredniEtva, Friob6ili smo rado ovo razmatranie Valenta Poljaka i nieSovih drugova: Mate Poliaka, Miie Pavlovida i Josipa Kuzmi6a, kojima ie ovo proditao i koji su ovo s njim podpisali te se zacielo s niidl slaZu, No naS prijateltj Poliak ne 6e nam zamierili, ako i radi niega i radi naSih ditalaca i prista5a ovomu niegovomu razlagani! dodamo i ovo: Valent Poljak, obiEni neSkolani, a marljivi seljak, koji je u 'Domu* napisao ve6 vi5e takovih dlanaka, kojih se ne bi stidio

109 ni mnofi visoko Skolani dovjek, dao se ie evo na posao, da sam po svojoj pameti politi,ku dra. Jos. Franka razllni i prosudi, U tom po,slu dri,ao ie V, Poliak na umu dvoie: pleme dra. Jos. Franka (njeSovo ZidovstvoJ i njegove Eine; raz$ovor s Vekerlom, Ovo dvoje doveo ie Poliak u svezu s drugim politidkim pojavama kod nas u Hrvatskorf i susfednoi Ugarskoj: Jeladi6evo slavenstvo, oslobodienie seljadtva i rat na Mag,iare, a u Ugarskoj djelovanie Zldova i bogata5a, Pogubno dielovanie Zidova podkriepio je i prirnrjerima iz poznato€a mu seliaEkoga Livota u njegovoj okolici. Ovakvo,mu se dokazivanju ne moZe ni5ta pri€ovoriti, To nije pu,sto psovanie i neobuzdano bjesnilo,, neSo tu govore razlozi, ZakTfuEakbi dakle morao biti istinit. No tu treba da priiatelia Polaka upozorimo na ovo: On mi,sli, da Frank radi' za Magjare, ilto zato, Sto ga nfe$ova narav i pleme vude u njegovo fato, k Zidovirrna,koji s Magiarima vladaju u Ugarskoi. Frank nastorji,da i u Hrvatskoi zavladaiu Zi' d.ovi. Zato nas Hrvate nasto,ji omraziti sa Slavenima, ier 6emo onda biti osarnlje,nri,pa 6e nas MaSjari tako pod se spraviti. No proti ovo(nu prigovoru brane Franka neho,tice mnoSi niegovi protivnici, koji ba5 danas piSu, da Frank drZi s bedkim kr56anskim socijalistima,kojima ie vodja bedki na6elnik Lueger i koii 6e ovi,h dana pohoilti Zagreb, a jedini se Frank veseli njihovu dolazku! Uz to su uz Franka mnogi hrvatski sve6enici. Kako bi dakle Frank raclio za Zidave i MaSare? Sto ie dakle istina? To je po Frankovom vladaniu dosta leZko prosuditi, jer on odito mnogo tofa 6ini, sam,ooda se vlasi ne do's|ete".Dobro ie poznato',da ie on bio proii katolidkorn sve6enstvu, a za Zldove, Danas ie elo uz kr5ianske socijale, protivnike Zidova. No istina ie i to, da oStro i otvoreno niie protiv Zidova nikada, pa nije ni danas, Magiare je znao Stediti i ulagirvati im se, no magiarska prevlast u Hrvatsko'i do sad mu, 6,i'ni se, ne dolazi do ro u radun. Po svem tom mi ga u kratko sudimo ovako: Frank fe po naravi Zidov i zalo ne 6e nikad biti protiv Zidova. No on se iznevierio glavnom obilleiju i svetinrii Zidovskoi: vjeri Zidovskoj, On se je time od Zidovske cieline odkinuo, o tom nema sumnie. Zalo on moZe biti i uz kr56anske sociiale, Sto pravi

Zidov ne moie, Zato on doduSe radi po svojoi Zidovskoi naravi, jer se narav promieniti ne da, ali ne radi za Zidovstvo, nego za sebe, Zato, jer radi za sebe, protivan je maSjarskoj prevlasti dotle, dok od qje nema niSta, No dim bi Magjari d^ali vlast u Hrvatskoj njernu, Franku, on bi bio zadovolrjan,No on bi bio zadovolj,a,ni onda, kad bi mu do vlasti nad Hrvatskorn po,mogli i kr56anski sociijali. Zato koleba |zmedju sve6enstva i Zidova, izmediu vlade i opozictle, izmedlt Beda i Pe5te. ("Dom", God. 1909.Br, 19.)

Banfclaiie1848. Ene 2O, svibnja ove godine navr5ilo se 50 godina posli,je smrti bana Jeladl,ea. Sto je bio ban JeLaEi6,? Magjari i mnogi Hrvati kai,a, da je ban Jeladi6 bio aurstriianski, bedki, carski sluga, da ie branio nasilnu i natraZnjadku bedku politiku, a pobijao magjarsku slobodu. Ma$ari jo5 kaZu, da ie b,io magjarski izda4ica,koii ie za volp "tudiincuu oruZjem ustao na vlastitu drZavu -- Ugarsku, Mali dio Hrvata kai,e, da,je Jela6i6 bio hrv'atski i slavenski rodoljub, branitelj prava hrvatske kraljevine i naroda. Sto ie istina? Istina ie, da je Jela1i6,branio cara i oarevinu .austrijsku proti. Mag'iarinai atri je ujedno, istina, da je branio i slobodu i prava kraljevine i naroda hrvatskoga proti istim Magiarima. Pita se samo: Kako je Jeladi6 do5ao do to{a, da je morao braniti slobodu i prava svojepia naroda proti Magjarima, koji su se boritri za strobodu?Kako je do5lo do to{a, da je rnogao braniti cara, carevinu i nrjezirrm politiku, kad je cietriprosvieden:i sviet bio proti toi politici, ko'ja nije davalal slobode nikornu, pa ni Hrvatima? Je li ban Jeladi6 bio sluga stare vladarske politike, korjaje tladila slobodu naroda, ili ie bio na strani onih, koji su se borili za sloboda i za narod? Na kofo,j strani ie bilo niegiovo srce i njegova misao? Da li na strani go'spodei tlaEitelia, ili na strani naroda i bo,raca z4 slobodu? Sam po sebi, t. j. pc svojem odgoju i mi5ljenju,Jeladi6 nije

----:.F

111

110 bio moZda ni odludan narodnjak, a kamo li buntovnik ili revo lucionarac, No onda5nji vodfe hrvatskoga naroda Gaj, Kukuljevil i drugi, koji su Jeladiia htieh za bana, bili su odludni slavenski i hrvatski narodnjaci, ali nrisubili buntovnici. I to ie bila sre6a za Hrvate. Magjari su naprotiv, t. i. njihovi vodje i velika5i, bili buntovnici, t, i. om"isu se silorn i oruZjem digli na zakonitoga svoEa vladara. Ve(, je to bilo do,sta, da Hrvati ne pristanu az Mafiare, A kad se zna, da su ma[jarski buntovnici htjeli Hrvatsku pod svoju vladu, o,nda je odito, da Hrvati nisu nikako mogli ustati na obranu takve uslobode". Pita li se, ie li Jeladid vodio dobro politiku, kad ie ustao proti Magjarima, da brani Hrvatsku i carevinu, mora se odSovoriti: Jest, dobro ie radio. Treba naime znali, da ie Hrvatska, kad ie Jeladid p'ostao ban, bila sasvim podloZna Ugarskoi, t. i. novomu ugarskomu (magjarskomu) ministarstvu i vladi' Toi u$arskoj vladi nije se Jeladi6 pokorio - i tim ie Hrvatsku u istinu iz,trfnuo izpod Ugarske, i to sigurno, za uviek, Da to niie onda udinjeno, Hrvatska bi bila i danas za sigurno, a moZda i do vieka sasvim pod MaSiarima, Da Jeladi6eva politika ni5ta niie druSo postifla, ovo bi bilo dosta, da se ime Jelaii6a bana spominfe,doh bude Hrvatshe. Istina je, niie to zaslu$a samo bana JelaEi6a, nefo su to sve pripravili onda5nji vodie hrvatski, koji su narod hrvatski probudili i utvrdili ga u misli, da smo mi Slaveni i Hrvati nieSto drugo, nefo MaSiari, i da ie Hrvatska dru,{o, a Magiarska druSo, No ta misao niie mogla postati Ein - bez snaSe, bez oruZia, A za lo ie trebalo voivode i iunaka i drZavnika. A to ie bio Jeladi6, On ie, moZe se re6i sigurno, stvorio novu narodnu drZava hrvatsku, koie ve6 niie bilo, kad ie on postao ban. No u onom 6asu,kad ie JelaEid ban, po5to ga ie car skinuo s banske 6asti i vlasti,.ostao na svojem miestu sam samcat sa hrvatskim saborom, koiega ie sam sazvao, te naviestio Mapjarom rat, u onom 6asu, kad Jeladid niie bio austriiski Eeneral, nefo samo hrvatski ban, i to ne po imenovaniu carevo,rn, ier fa je car shinuo, nego po volii hrvatskog naroda, - r tom dasu bio ie Jeladi6 samostalni vladar, predstavnik nove hrvatske drZave, To ie kratko trajalo, ali onda ie Hrvatska uzkrsnula. To niezino uzkrsnude bit 6e, dok ie bude, svezano s imenom Jeladida bana, ("Dom., Goil. t909.Br. 20.)

Ban fosip grof felaii6. Petdesetgodi5niica niegove smrti. Obitelj Jela6i6 rodorn je iz Bui,ima u Hrvatskoi (kraj Une na medii turske Hrvatske), a poznala je ve6 prije 200 Sodina, Otac glasovitoga bana Jeladida, bio ie Franio Jeladi6, kraji5ki (granidarshi) dastnik (oficir) u vrieme francezkih ratova, Taj Franjo Jeladi6 postao je ba5 priie 100 Sodina baronom, i to radi hrabrosti u ratu s Napoleonom. Josip Jeladi6, kasniie ban hrvatski, rodio se god. 1801. (16. listopada). Mati mu ie bila barunica rodi. Portner iz obitelii baruna l(neLevi6a. Ve6 kao djedak od osam Sodina dodie Jeladid u bedku vojnidku Skolu, U 24. godrni oboli od njekakve dudne grlobolje i malo da nije umro, fer ie odleZao {odinu danal Godine 1831. podie u Italiju, koia ie onda bila pod Austriiom, i tu (a upozna glasoviti austriiski voivoda Radecki. God, 1837. dodje kao major za adiulanta feldcaigmaistoru i upraviteliu Dalmaciie, fdie ie imao prilike upoznati ne samo dalmatinske Hrvate, neSo je imao dosta posla i s Crnogorcima. God. 1842. dodie u Glinu kao oberstar (pukovnik) i tu ostade do god, 1848. Za vfieme Jeladideve mladosti hrvatski narod ni,je imao nikahvih vodia i za Hrvatsku niie nitko ni'pitao: Hrvatska ie od god, 1790. bila pod vladom ugarskom, koia je u hrvatske Skole, koliko ih ie bilo, uvadiala ved i magiarski iezik. Ne5to Livota i misli donesli su u Hrvatshu Francezi, koii su ba$ pred 100 Sodina stra5no potulcli carevu voisku i bedkim mirom (14. listopada 1809.) dobili od niega uz dru{e zemlie i cielu banshu Hrvatsku na desnoi strani Save. No za koiu godinu (1815.)slozi sQ opet ciela Evropa proti Francezkoi, francezki car Napoleon bio skinut a Austriia dobiie natrag sve, Bto ioj je Napoleon bio oteo. Sad se u Austriii opet podelo vladati po starom redu, t. i. proti svakoi slobodi, taho, da se nitko nije smio ni mahnuti, Mir i pokoinost zavlada po cieloi Evropi, I tlrvati su mirovali, No za 15 fodina (1830.)eto opet revoluciie u Francezkoi, gdie skinuSe kralja Karla X, i izabra5e novoga Luia Filipa, Za Francezima podeli se micati i drugi narodi, a kod Hrvata se nadie mala deta mladih liudi, uz hqie pristane i stari grof Janko

t12 Dra5kovi6, ko,jiije i,ivio u Pailzu u Francezkoj. Ovi ljudi podeli su govoriti i pisati o slobodi naroda, o slavenshom bratimstvu i o starom pravu kraljevine Hrvatske. Najblizi i najlju6i neprijatelji Hrvatima i Hrvatskoj bili su MaSjari, Njihovir velika5i pristali su doduie uz novi duh slobode, koji je dolazio iz Francezke, da se o,slobodeizpod vlade bedkoga cesara. No u boj proti caru htjeli su povu6i i Hrvatsku kao da je ona pod Ugarskom, Ali su se MaSjari krivo' nadali. Niihovi su vodje rnislili, da Hrvatska spava, kako je spavala 1790., i da u njoj imadu ried samo velika5i i plemi6i, No to nije bilo tako, jer su u Hrvatskoj vodili kolo ljudi iz naroda, koii su rnislili i radili samo za narod. Na delu im je bio Ljudevit Gaj, ko,ji je {odine 1835. podeo izdavati prve hrvatske novine pod imenom ,'Dand,cau.Hrvatski s'u vode spoznali, da ne spadaju k Magiarima, neSo da su loza veliko$a slavenskoga pleme,n,a,i to loza ,ilirska", kofoj spadaju Hrvati, Srbi, Kranjci i t, d. Ova-kosu Hrvati u borbi s Magjarima dodekali Aod, 1848,, kadno bukne buna, i to o'pet u Francezkoi; Krali Luj Filip morade pobje6i i Francezi pro$lase(po drugi put republiku, To ie bilo na koncu mieseca veliade 1848. (To je ',veljadha revolucijan,) Ciela Austrija, koja je bila puna nezadovoljnih narcda, nadje se u das kao u plarnenu. Magjari zalraZe i dobiju od kralja posebno svoje magjarsko ministarstvo i vladu (16. oZujka 1848,), Kralievskimt nanaiestnikomimenuie krali Ferdinand nadvojvodu Stiepana, a prvim minristro,rngrofa Ba6ani'ia, Maknu5e se fade i Hrvati. Do sada su se hrvatski rodoljubi borili s Magjarima na zEedniEkom saboru (u PoZunu),a s plemi6ima i magiaronima u Zupanijskim skup5tinama, p,a je bilo vei i mudenika (13 mrtvih u srpniu 1845.), na Sto je ban Haller pobiepao, a biskup Haulik bio narnrjestnikbanske dasti. eim su sad Hrvati do,znall, da su Magjari dobili svoje ministarstvo, povede dne 17, oluika Ivan pl. Kukulievi6 deputaciju fradskom poglavarstvu zaSrebadkom: neka zamoli, kralja, da sazove hrvatski sabor. Gradsko poglavarstvo privoli, a rodoljubi (na delu Gaf, Kukuljevi6 i Vranicani) se sastadoSena do$ovor za narodnu skupStinu, koia bi imala izabrati poslanike na carski i kral,ievski dvor. Tu je Gaj predloZio, da se kralju predloli za bana pukovnik Josip barun Jelad.6,,a Gai to posebice javi nad-

113 voivofi Johanu. r zbiljaved dne 23. olulka imenuje krali Jeladida generalom, tajnim savietnikom, upraviteljem vojne krajine (granice) i banom, To je i5lo brzo i lo zalo, jer je,u Bedu bila buna: djaci, radnici i Sradjani digo5e se proti vladi. Zato su u Bedu iedva dodekali veliku hrvatsku deputaciiu (vi5e od 100 ljudi), koja se ie do5la caru pokloniti, Deputaciiu je vodio Gai. Ban Jeladi6 podne vladati jo5 prije svoie instalaciie (uve. denja): vel za mjesec dana (25. travnia 184t|.)izdade glasoviti proSlas, lcoiim ukida tlaku, Svedano je ustoliden dne 4, lipnja. No tu se ve6 vidjelo, da su u Bedu Sarali i da ie nastupila prava revolucija, KraLj ie naime odredio, da Jeladid poloZi prisegu u ruke biskupu Hauliku, a Haulika rema ni u Hrvatskoj, a kamo li u ZaErebul Jeladid ie imenovan banom, a onoEa, koji bi ga imao po odredbi kraljevoi uvesti u banstvo, - nema! Ali narodne vodje ne izgubi5e glave, nego p,ozva5epravo,slavno$apatrijara -nadbiskupa Rajadida iz Sriemskih Karlovaca, koji ie Jeladiiu iitao bansku prise6iu, Ustolidenie se obavilo na trSu sv, Katariine pred mno$obrojnom glospodom, velika5ima i narodom. Sutra dan 5, lipnial sastao se hrvatski sabor, a Jeladi6 iavi saboru, da ga kral,i zove u Insbruk u Tirolu, kamo se je car pred bedkom revolucijom bio sklonuo. Magjarska ie vlada naime zahtievala od kralja, da Jeladi6a skine i hrvatski sabor razpusti. Zato JelaEi6 pohiti na carski dvor, a s njim patriiar Rajadi6 i io5 nieki rodoliubi, No maSjarska vlada niie nikako dopustila, da Jeladi6 dodje pred kralia sam, nego da bude nazodan i ma$iarski ministar knez Esterhazi. Tako ie i bilo, samo Sto su osim Esterhazi;ia bth, nazoEni i mnogi nadvoivode i dostoianstvenici, U tol audienciii razloii ban, Sto ho6e on i Hrvati, a krali na to odredi nadvo,ivodu Johana, da porniri Hrvate s Magjarima, To ie bilo t9.llpnja. Medjutim se ve6 prije dulo, da ie car skinuo Jeladi6a, a sada, kad se Jelaii6 vra6ao ku6i, dita zbflia u sluZbernrimnovinanna carski pnoglas, da ie skinut, ProSlas bio je izdan ve610. lipnia pa premda ie Jela6i6 bio poslie to(a kod kralia, ni1'emu ni5ta redenol ,Sto sada?u upita5e Sa nie{ovi, uSvaki na svoie mjestolu odgovori ban. I tako ostade Jeladid na svom m,iestu, premda ie bio skinut. Do pomirenia s Magjarima niie doSlo,nego se ban i sabor spremao no obranu oruljem. Voiska hrvatska (do 40.000) bila ie u Italiii, a Jeladid skupi novrih 50.000 voiske i krene dne 11. ru,ina preko 8

115 Drave na Magjare, po5to ie car i kralj dne 4, ruina opozvao onai propilas od 10. lipnia. Kako je Jeladi6 s vojskom uni5ao u Bed (31. listopada) i u Pe5tu (5, sijeEnia 1849.), pa kako su Rusi napokon potukli Magjare, to bi bilo dugo pripoviedati. Dosta ie rc6i, da je Jeladi6 prvi postao slavan i da mu je novi car Franio Josip dao Srofovstvo (1853.). No narod hrvatski nije dobio niSta, neglo njemadke dinovnike i niemadki jezik, To je banu otrovalo du5u i srce i pomradilo um. Tako otrovana srca i pomradena uma t umre dne 20. svibnja 1859. ("Donz",GoiI. 1909.Br 21.)

>rZanalu djecuu. Pro5le nedielie bila ie u Zagrebu i u drugim gradovima po Hrvatskoi njeke vrsti parada ili svedanost, tako zvani uDjedji danlu. Priredilo ie tu svedanost iedno Zensko ili {ospoiinsko druStvo, u koiem su vedinom uEiteljice, A tomu ie dru5tvu zadata i svrha, da se stara ,za na5u diecuu, t, i, za svadiju diecu, i lo za slabu i bolieZliivu djecu, koju treba poslati kamo na drugi ili disti zrak, da se oiadaju i 6zdrave. Ovo je ve6 druga svedanost u tu svrhu, a stvar dobro napreduje, Ve6 poslie prve svedanosti skupilo se, kako duiemo, oko 50.000K, Treba naime znati, da se kodr te svedanosti ne samo,sabinr darovi, ne$o se u posebnim za to priredienim Satorima prodaiu razne stvari (ielo, piie, kofekave sitnariie) uz ve6u cienu, ne{o ito stvar vriedi, samo da druZtvo vi5e dobiie, Prodavadice su i sabiradice darova gospodje i mladeZ Zenska, mtika, pade i dieca. Kao i kod dru$ih tahvih sgoda, prodavadice su i nuditeliice izkilene i u posebno odielo (kostim) obudene, Obiino se oblade u >na, rodnou (t. i. seliadko) odielo. Ovai put bilo ie niekoliko gradskih momaka u seljadkom odielu. Sudjelovala su pade i seliadka dieca, i to dievoilice iz Subotice (u Ugarskoi), koie su bile obudene kao ,kralii cekriZarice.. ili ,mladarice< (ladarice), koie o Ivaniu ili o KriZevu, kako ie Sdie obidai, idu od ku6e do ku6e, pievaiu6i i sabiruii darove za svoie veselie (iaia, slaninu i t. d.).

Radi ove gradske gospodske parade bilo je ovih dana, a ved i lani kod prve svedanosti, prepirke po novinama. Vriedno ie kazati koiu ried o razlozima, s kojih je nastala ta novinska prepirka, Ovo je tako zva,na ,dobrotvorna paradau, t, i, ljudi se zabavliaju, vesele se i trode, a nje5to od to{a troSka ide za lt ,'dobrotvorne< "na5u djecu". Ne znamo, od kada, ali ovakve su z.abavei sve6anosti u prosvie6enom svietu ve6 davno obidne, pa je ve| bilo i toga, da su liudi plesali na pr, za po$orelce, za ranienitre, poplavlfenike itd, No proti ovakvim zabavama, Sdie. iedni plivairu u obiliu i razkoSi,,da se drugima od n'iihovih umrvicau namakne hora kruha, dizali su se vrlo 6esto o5tri prigovori, a prigovarali su i osudiivatriovakav postupak naiprosviedeniii i naiplemenitiii liudi, prvaci u dmZtvu, osolbito kniiZennici, koii su znati ovahvu dobrotvornost i milosrdnost sebiEnogai obidno flupo$a Sradianstva izvrfii, nesmilienomu ruSlu, Sad su ovai prigovor prihvatili svedenici veledi, da je to ruSoba, kad se dieca imudni,h roditelja zabavliaiu, da se siroma5noi dieci pomoEoe milostiniom. To vriedia siromake,kaht ovi. A oni, koii zagova' raiu ove zabave, kaZa, d.a to i iest ono pravo, kad Eoviek daie milostiniu, a da to ne opnzi n{ on sasn, a ni sirornasi, koiimc se daie, Krivo bismo pitali, kad bismo sada pitali koii imadu pravo? Treba naime znali, da 6e protivnici sve6enstva re6i ubielou, ako sve6enici kaZt )crno(' i obratno" Ovdie ni iedni ni drufi ne misle na Stvar, o kojoi se prepiru, ne$o im je vazda na pameti niihova protivitina, A na samu stvar treba Sledati ovako: Mnogi bi Eoviek slu5aiu6i tu prepirku i gledaiu6i tu paradu moElao reliz ,A pa StOtreba kakvoga druZtva i kakve parade oza na5u djecu?u usvatko se neka stara za svoiu diecu, za sirote je tu napohon ob6ina i niezrna sirotiniska blagaina, u koiu idrr tolitrre globe,< Ovakvo ie mi5lienje krivo. Zivot ie bio uviek, a dandana5nii ie osobito tako zaplelen ili kompliciran, ljudi se danas tako nafaniaia za dobitkom i sre6om, uspieh ie i neuspieh, sre6a i nesreda danas tako btza i nenadana, da doviek mole u tren oka postatii siromah. A to ie zato, Sto se danas sve radi tako na veliko (velike tvornice.

-

t16 veliki kapitali), a sve medu sobom tako povezano, da nitko ne moZe svega toga pregledati i na sve to paziti, ne6!o mno$e poslove radi na sre6u >na rizikou, pa ka{ jedan padne, povude za sobom stotinu drugih, ni krivih, ni duZnih. - AIi nije ni to Slavno, osobito kod nas, nego ie valnlje ovat Bolji ili loSiii Zivot znalne mnoZine ljudi danas ie u rukama drZavnoi vlasti. Treba samo na pa:neti drlali, da driava daje dobro pla6ene sluZbe, da odrediuje p,oreze, obavlia velihe radnje i Sradnje (Zelieznice i t. d.), daie polak5ice i izdaie zabrane i t, d., i t. d. Sve ovo jednima olaksava a druSima oteiava Zivot, i to 6e,stotako, da se jedr:ri o,boga6triu,dok drugi stradaju, a da se ipak ne mo2e svaSda prstom pokazati, komu ie uEinieno krivo. Skolati se na pr, moZe svatko i postati gospodin s liepom pla6om, pa tlco ie lcriv onomu, koii se ipalc nije Skolao? Sve su ovo uzroci, da ie u svakom druZtvu i narodu bilo i da ina sirotinje, a da i ne govorirno o onima, koiima je Bog dao manie sposobnosti' pa ne mosu sre6e dostiidi, ili tnaSa djecao., nelrcra razpela, A nema razpela, branile su se gospodie, zato, Sto medju tom djeco,rnima i iidova. Medjuti,m ie ove godine stvar popravljena time, Sto ie vlada u sporazumu s duhovnom oblaS6u ovu stvar preporudila, dozvo,lila Skolskoi djeci slobodu od Skole na taj dan i t, d., a postavljeno je, dujemo, i razpelo, Katolidke novine nd.suse ipak posve umirile, samo ipak tiSe mrmljaju. No sad su proti toj stvari ustali socijalisti velefii, da ne treba razpelal Dg ove prepirke radi razpela do5lo ie ne samo radi to{a, Sto ie katolidko sve6enstvo u Hrvatshoi nie5to vi5e zabrinuto i uzruiano ovih posliedniih godina, od kada ie i kod nas zapoEeo ukatoli6ki pokret.,, neSo i radi toga, Eto sve6enstvo po na5em sudu krivo shvada cielu ovu stvar, naime: da se tu radi o milostirnii i rnrilosrdnosti, t, i. o jednoj kr56anskoi krieposti, pa da tu onda m,ora biti i trrezolnrcii'amau Budimpe5ti moZe samg pazariti"? Ako se u Budimpeiti moZe samo pazaril| onda je tamo pazario i dr. Josip Frank. Treba li nam za to drugoga dokaza, kad su to priznale njegove novine, koiebez njegova znania ne piSu barem ovakvih stvari? Mi na ovo upozorujemo na5e pristaie i ditaoce, a oni neka upozoruju na to zasljepljenie prista5e Frankove stranke, Neka ih pitaju: Ako se u Budimpeiti moZe samo pazariti, po Sto ie onda i5ao u Pe5tu njihov vodja Jos, Frank? Sjetite ih pri tom, da Frank nije i5ao u Pe5tu samo na razgovor k Vekerlu, nego da je i5ao u tako zvani ,kraljevinski odbor" za obnavlianie financijalne nagodbe (i dobivao 15 for, na dan cielo vrieme, doklegod je bio u tom odboru, pa makar bio ciele miesece u

r37

136 Zafrebu i radio u svoioj pisarni), Tu ih sietite i na to, da Frank zove svakofa izdaiicom, tko ie za njekakovu na$odbu s Ma{jari, a on se ie sam dao birati u odbor (Magiaroni su {a birali!) za sklapanie na$odbe, pa nije Magjarima rekao, da te se s njima nagoditil Nije li moZda i onda iSao u Budimpe5tu samo za to, da pazari? MoSu6e, d,a 6ete komu otvoriti oEi, ali ima malo nade, nemojmo zaboraviti, Sto ie sljepariia, Ta pametni liudi ne ier vjeruju ni vaSarskomu sljeparu, i to ne zato, Sto bi znali, kako on izvadja svoje sljepariie, nefo zalo, Sto im zdrava pamet kai,e, d.a dovjek bez Stete ne moZe na pr, noZ progutati. A zdrava pamet kaZe svakomu na5emu dovjeku, da se Sarenjak, koii ie bio ve6 i Zidov i bezvjerac i lutoran i sad ie katolik ne moZe boriti za dobro i za sreda na5ega potladenoga i siroma5nogianaroda, iz koiefa niie niknuo i za koiepa nema srca, nego da tu mora biti neSto Se5efta, pazara, I te zdrave pameti ima u na5ega naroda dosta, - ali ie na Zalost niekima ve6 pokvarena du5a, pa misle: geSeft i pazar, a ",Sve ie to i onako difut se u to naibolje razumije,, ,u Ovakvima dete badava govoriti, ier oni 6e biti zadovoljni, makar i znadt, da je Frank u P e 5 t ip a z a r i o , , . (>Domupravnoga su' di5tao, t, j, nezavisnoSasuda, koii bi sudio krivice svih oblasti, pa i same vlade, A nije se od toSa mno$o nadati zato, Sto bi i onda kontrola ostala tajna, mediu Sospodom. A mi poznamo naSe ljude i znamo, kako to ide, Danas je u ob6e saviest, po5tivanje pravice, ili dak ljubav prema narodu - riedka stvar, tako riedka, da se nioi na volju ne smije prepustiti tielesno ni duhovno dobro nijednoga drZavljanina, Kontrola ili nadzor, dok ostaie medju detiri zida, medju samom gospodom, nije nikakva kontrola, uVrana vrani ne 6e odiju izkopatilo To niie prazna rie6, NaS ioi narod dobro znade smisao, on njezinu istinu kruto osie6a, Kontrola nije kontrola, dok niie iavna, dok ne dodie pred sud narodnoSa mnienja, Danas, Sdie se cieli sviet buni proti nepofre5ivosti jednoga jedinoga Eovieka sv. oca pape, koii ie nepogre5iv samo u stvarima vierskim, danas da budu nepo' gre5ivi toliki mladi6i, tek iz Skole izaSli, podvrZeni koiekakvim uplivima i strastima, i to samo zato, Sto su oblastl Da kontrola bude javna i uspjeSna, treba da se zakonom uredi ovako: 1. da se sve prituZbe proti odredbama, rje5itbama i odlukama objave (tiskaju) u posebnom'sluZbenom viestniku; 2, da se u istom viestniku obiavi, kako je vi5a oblast ili vlada prituZbu rie5ila; 3..da svaka ovim rie6enjem nezadovoljna stranka (i pri' tulitelj i oblastni sluZbenik, proti kojemu se prituZuie) ima pravo zahtievati, da se stvar iavno i konadno razpravi ili odludi ili pred ob6, vie6em, ili pred Zupanijskom skup5tinom, ili pred saborom, Zakom bi, naravski, odredio i potanje, Sto treba, Kad bi se stvar ovako uredila, na5a bi se uprava brzo popravliala i posve popravila, te bi krupne i naiobiEniie nepodob5tine bile za kratko vrieme odstraniene, dim bi se o niima podelo iavno razpravljali, Zato se niie boiati, da bi Zupaniiske

138

139

skupitine ili sabor imao mno6lo posla s tim stvarima. Nepo' dob5tine se dugo mo$u drZati samo u tami, nipo5to na iavi, Jednako je vaZna joi jedna stvar, koia takodier dokazuie, kako se na5a uprava malo bavi pravim narodnim potrebama. Poznalo je naime, kako desto dolaze k vladi i banu tazre deputacije moljakajuli ili kakvu cesticu, ili saiam ili podporicu, 'Ovakvo ie moljakanje, klanjanje i obijanie $ospodskih pra$ova nedostojno slobodnih ljudi i urediene driave, Ovo je upravo nakaza, koja naiviSe podrilaie neustavni, pade robski duh i udvr56ujevladu gospodskemilosti, kojoi danas, kad narod sve uzdrZava Zulievima, a ne trali nidije milosti, ne bi smielo biti ni traga. Zato je upravo nedostoinanepodob5tina,kad se obiine ili Zupe zahvaljuiu, i to joS javno vladi ili banu, Sto se ie udostojao to i to dozvoliti na narodni tro5ak, kao da ie dao iz svoElaZepa, A upravo je sramotno, kad se nadje ciela politidka stranka, koja vladu podupire samo zato, Sto pojedincima daie koiekakve pogodnosti, dakako na narodni tro5ak, tr ovomu neka bude krajl Neka prestanu te sasvim neustavne, robske, nedostojne, spekulantske, a desto i smie5ne, a uviek skupe deputaciie, ve6 neka se svaka stvar za ob6e dobro javno zahtieva i obrazloZi. To bi vlada mogla naredbom urediti i zabraniti upravo sve te deputacije i poklonstva i odrediti, da se peticije, predstavke i molbe pojedinih miesta i ob6ina predaiu i obrazla}u javno u posebnom sluZbenom viestniku, a isto tako i rieSenie neka se daie javno. Sve bi ovo bilo ne samo dostoinije i uspieSnije,ne5!oi jeftinije. Koliko bi ban i velika Sospoda oko njeSa pri5tedili vremena, a pojedinci i vremena i tro5ka! A kad se mogu tiskati toliki saborski zapisnici (i veleizdajnidka parnica!), mo{u se tiskati (pa makar na tro5ak interesenata) i spomenuti sluZbeni viestnici. Dobro bi bilo, da se ova stvar spomene i na ovogodi5njoi glavnoi skupStini seljadke stranke. (>Domt, God. 1909.Br. 29.)

uSto su Slaveni uEinilt za Hrvatel< Ovako pitaiu mnogi na5i liudi, kad se kod nas spomene slavenstvo, slavenska'uzaiamnostu i slavensko bratimstvo. Ovomu se pitanju niie duditi, Prije sve$a treba naime znafi, da su Slaveni jedni za dru$e zbilia malo udinili, i to ne samo zato, Sto su uz nas svi Slaveni i sami, ne iatzev(i ni Rusa, u borbi i neprilici, nego po$lavito zato, 5to ni dru$i narodi, pa bili i srodni, nisu iedni za dru$e Bo$ zna Sto udinili, Zato, tko$od prigovara, Sto Slaveni nisu Hrvatima toboZe ni5ta udinili, neka pomisli, da umediunarodna ljubavu i dobrodinstvo niie ba5 tako obidna stvar, ne$o da bi se prije mo$lo Sovoriti o mediunarodnoj mrZnji i zlodinstvu, za koie imamo dosta primjera, No {lavni razlo!, Sto se ovakvim prigovorima ne treba iuditi, iest to, Sto na5i ljudi zbilia ne znait, da su Slaveni nama Hrvatima Sto udinili, A kad nietko prigovara iz neznania, treba mu oprostiti, ier ne znat Sto Sovori, Otvorimo dakle kniige, pa da vidimo, Sto kaZu, ' Hrvatima dobro poznati Slovenac dr. Fran Ile5i6, prolesor u Ljubliani, iznio je pro5le godine u hrvatskoi kniizi "Hrvatsko Koloo, Sto iu je izdalo knjiZevno druZtvo ,Matica Hrvatska.., kako su Slovbnci sabirali €od, 1848. novdane prinose za Jela' ii6evu vojsku, Ne pita se sada, jesu li Slovenci sabrali stotine ili tisu6e, nego se pita, za dobrovoliu, i za bratshu ljubav, Pa da Slovenci nisu dali za hrvatsku vojsku ni novdi6a, i da se nisu ni oflasili, ipak je to nje5to dru$o ne$o ira pr, Ma$jari, koji su se na Hrvate spremali s oruZjem,A kamo li Sto su Slovenci Hrvatima ne samo svako dobro Zeljeli, Sto je Hrvatima svakako koristilo, ne{o su im eto po mogu6nosti i pomaSali. No isti marljivi profesor i Zivi Sfuileli ljubavi i zaiednidko$a rada mediu f,Irvatima i Slovencima priob6uie i u ovogodi5niem nHrv, Koluu vrlo vriedne i zanimljive dokaze, kako su iste god. 1848, osobito eesi po5iljali prinose za novoosnovanu uMaticu dalmatinsku., Tu vidimo, kako su de5ke ,>PraZke Novineu, ,Narodne Novine., ,Moravske Novineu, Slavenske "Novine Lipeu pozivale na sabiranje prinosa, primale prinose i oSla5ivale ih, Tu ditamo, da su mnoge de5ke ob6ine darivale daleku bratinsku primorsku hrvatsku bra6u dodu5e malim, ali od srca

140 danim darovima: po 5 for., 25 ior,, 21or,,86 novd., 4 Lor, 64 novd., I ior,54 novd,, i t, d,, i t, d, A davale su ne samo obdine, negioi ditaonice, obrtnidke udru6!e,pa djaci, osobito bogoslovci (s Seslom: ,'Komu mati Slava, tomu (pomaZu)svi Slaveniu), pade i isti seliaci, makar s 1 ili 2 novlilal I opet se ne pita, koliko su dali, negio se pita: A koliko su dali Magiari? Koliko Niemci? Koliko Talijani? Koliko doma6i Zidovi? (Koliko je dao otac Jos, Franka?) A da potraZimo, koliko su Slaveni davali za priie osnovanu uMaticu llirsku" (danas hrvatsku), na5li bismo zacielo takodfer primiera ltepe bratske ljubavi i pomo6i. Zna se na pr,, da je onda5nii srbijanski knez Milo6 dao za Ilirsku" 400 "Maticu zlatnih forinti, Sto treba spomenuti ne samo istini za volju, neSo i sa zeljom, da se ona bratska ljubav u naSa srca povrati. Ali kud smo to zaili? Gdie se ie to dulo ili vidielo, da bi iedan narod drugiomu pomagao novcem, - osim u dasu velike kakve i stra5ne nesre6e {kao Sto se to iz doviednih ili humanitarnih razlofa ponie5to uobidajilo u nainoviie vrieme)? Ta spomenuli smo, da se medju narodima viSe moZe {ovoriti o mrinji i neprijateljstvu, nego o ljubavi, a kamoli o novdanim darovima. Narodi mogu biti zadovoljni i prezadovoljni, ako im bliZi i dalji susjedi nisu neprijatelji, a veseli, ako o niima liepo i dobro govore i piSu. A ovo, Sto smo vidieli kod Slovenaca i Ceha, - to je dokaz, da su Slaveni medju sobom doista bra6a, a ne razliEni narodi. A gledamo li na ono, Sto jedan narod moZe od drufoga odekivati, naime medjusobnu dobrohotnost, na6i '6emo opet kud i kamo viSe, negloSto se i medju naiprijateliskiiim narodima moi,e odekivati. Treba naime znati, da su u vrieme na5ega narodno6la preporoda, tamo od god, 1g35, do 1g48., toliki slavenski udenjaci i rodoljubi ne samo s ljubavliu i veseliem pratili naSe nastoianje, nefo su i glavom dolazili u na5 Zagreb, Karlovac, Krapinu i drugamo te kao na5i ljudi, prava na5a bra6a s rodoliubima razgovarali i vie6ali, narod na5 Sledali i prouda'stvar vali i za svaku se zanimali, te o tom svoie zemliake ustmeno i po novinama obavje56ivali, Tako ie onih godina bio u Hrvatskoi Rus Sreznievski i glasoviti slovadki piesnik Kolar, Rusa Sreznievskoga, premda ie naravski bio pravoslavne viere,

l4l nije nimalo smetalo, da posieti rodoljubne hrvatske mladi6e, koji su se udi.li za sve6enike u katolidkom siemeni5tu. Zar je sve to mala stvar? Ta za Boga miloga ni u ono vrieme, kad su nas Niemci mrzili, i prezirali, kad su nas Magiari htjeli sbrisati s lica zemlie u banskoj; a Taliiani u primorskoi bismo bili ba5 ni5ta napravili ni stvorili, da Hrvats$oj, nije bilo ove pomo6i od slavenske bra6e, mi bismo bili sami, kao da smo s neba pali! oDa, ali Sto dine danas za nas ti Slaveni?u - pitaiu joS uviek porugljivo njeki na5i ljudi. - Doista, mora se priznatit onolike ljubavi nema, Druga su dodu5e vremena, ier pravoga oduSevljenja nemaiu ni sami Hrvati za svoiu stvar, - ali ie hrivo i nje5to drugo, naime: Ni mi Hrvati ne marimo za Slavene. A bilo bi i dudo, da marimo, Ta slavenstvo ie kod nas bilo izvrgnuto ruglu (o dem je bolje Sutjeti), a dugotraina Khuenova vlada ipak je svoje udinila, dok eto i niegda5nii uslavosrbin nisu podeli prelaziti u tabor Jos, Franka, koii o Slavenima ne de ni da 6$e,,, I o tom je bolje Sutieti, ali i ne pitati, Sto za nas dine Slaveni, ti poruZeni ,Pemci, Kranici i Vlahi* ,.. Kako smo daleko do5li, vidi se po tom, Sto ni prve na5e novine ne znadu barem kako-tako prepisati brzoiava, kad im stigne u kojem slavenskom iezilSkup5tinski pokret", A pokrenulo se dakako niie ni5ta, Sve mi ovo palo na pamet, kad sam ovih dana dovr5io razgavor s iednim mladim hrvatskim uditeljem, - Pa katrcoste ono rekli, da si sami kuhate? - upitam 6fa, kao da nisam pravo razamio, Sto mi ie pripoviedao, - Da, sam, Znate da nisam olenien, jer jo5 nisam stalno ni namje5ten,a nisam znao, ho6u li dobiti i ovo mjesto. Da ie bolfe mjesto, sigurno ne bi ni to$a bio dobio, Ali za ovo se niie nitko otimao, - ,Pa kako vi to kuhate? Dospijete li? Ta imate posla i u Skoli. - Liepo, Jedna Zena donese mi litar mlijeka, pa to nalijem u rainlu, skuham, , , - Na dem skuhate, valida na Spiritu? - A za5to bih ia kupovao Spirit, kad imam dosta drva? - Da, ali treba drva izpiliti, naciepati, oSani naloZiti, Tko t'am to pripravi? - Ja sam sreZem liepo i naciepam drva za osam dana, a sam i naloZim. Skuham tu litru mlieka, nalijem polovicu na taniur, a drugu polovicu ostavim za obied, ili za veEeru, ako

za objed sprZim kaiganu, ili hako dru$die kaZw praZetinu ili cvrlie, - I nikad ni6ta druSo: meso ili Sto drugo kuhano? - Nikad, Samo koji put uzmem u jutro miesto mlieka slanine, - A tko vam posprema stan? - upita ga moia supruga. - Sam, I onako mi je urediena samo iedna soba, To pometem, obriSemprah,. . - A u drugoi sobi nemate ni5ta? - N", posve ie prazna, kao i kuhinja, u kojoj ima dvie rajnle i tri tanjura, ,, Ali bila ie i ova soba i kuhinia puna, kad sam hranio bube, ili kako kaZu niegdie, svilce, - Svilce ste hranili? Koliko ste dobili? -

Dobio sam 58 for, Ali sam se i namudio,,No sad sam vet zaboravio na svu muku, Bio sam birs oslabio, i sva sreda, da sam se na voinim vieZbama oporavio. - Na voinidkim vieZbama ste se oporavili? - Pa da, Ne samo druga i bolia hrana, neSo sam se mogao naspavati, Dok sam bube hranio, ustaiao sam u tri sata i prviput hranio bube. Onda sam ih hranio u Sest sati, onda o podne, pa u tri, Sesti devet po podne, i to bi trajalo sve do pol no6i, a onda ustati opet u tri, Bilo mi ve6 dodiialo, No ve6 onda, kad sam primio novce, sve sam to zaboravio, Liepe su bile dahure: kao suho zlato. Bilo ih je Sest ko5ara, puna kola, Sve ih je gledalo.Moie su bile nailiep5e.,, I io5 je malo govorio tai mladi uditeli a ia sam za5utio i mislio, Htio bih i na5im ditaocima re6i, Sto sam mislio, ali Sto hasni fovoriti! Sto hasni govoriti, kad ie na5 iavni Zivot, t, i. mi5lienfe sve naSe gospode,a dobrano ved i mi5lienie naroda - pokvareno, te ba5 ova pokvarenost vlada. Htio sam re6i: uTakvih nam ljudi trebalo - a boiim se, da se sav sviet ne naruga i meni i tomu uditeliu: Tai uditeli ie luda. Zaito nije frankovac, pa bi dobio miesto, Edie ie Skola kao gospodski dvorac i Sdje Zivikao gospodint - A da redem, d,a ie tai mladi uditelj ne samo prista5a seliadke stranke, nego da ie od onih 58 for., Sto ie poslie tolike muke dobio za svoie bube, odmah poslao 50 for. za pet dionica seliadke tiskare, , .

r45

t14 Da, da io5 to redem, morao bih dodati, pa i dodaiem: da se danas ovakav doviek mole nati samo u seliadkoi stranci, t, i, medju nama mudenicima, A prodike dalje o tome ne treba nikakove, osim da prista5e i protivnike seljadke stranke upozorim na ovoi Ono, Sto - to niie samo nova i iedna se danas zove seljaEka ostrankacrno strasilo.., za koje ima samo iedno utrovilou (otrov) t' i, prosvjeta; na svietu, a to je >>svetlostzato rodjeni, da potro5e Sotove plodove" (ili kako se latinski kaie: ad fruges consumere nati), ili kako kaZe na5a ried: da Zivi od tu" diega sala.A nije to ni pravo, Plodove treba priraditi, a zasluge treba - ste6i! (,Dom*, God. 1909.Br. 39.)

Svietlapojava. ,Brat 6e brata i do jame, ali ga u jamu ne 6elu Ako ikada, to se je sada obistinila ova narodna meE.Poznato ie naime, da su uz Frankovce osobito katolidke hrvatske novine, uHrvatstvou, vrlo r,azd,rai,enoi ogordeno pisale proti obtuZenih Srba. euo se je doduSeu tim novinama koji put i glas razbo,ra,ili barem njekoga sustezanja, ali u glavnom se je ,Hrvatstvo* priblii,avalo u toj stvar'i frankovcima. No sad, kad je drZ,avniodvfetnik predloZio pet obtuZenihSrba na vje5ala,sad, dan uodi progla5enjaosude, sad se u uFlrvatstvu" iavlia usvedenikmiritelju, koli lriaZezI ako su nam naSa brada nebra6a Srbi krivi to i to, - Bo€ im neka sudi, oprostimo im! Oprostimo im i kao kr56ani, i kao bra6a, i kao Slaveni, koii smo meka srca! A ako narn i poslie toSa budu nebra6a, sudit 6e im i osudit 6e ih cieli sviet. NaSe 6e ditaoce ovai Slas hrvats'ko$a sve6enika mirofiubca i mironosca zaci.eloisto tako obradovati, kako je obradovao nas, i to tim viSe, Sto se tai glas duie iz oHrvatstva", Pa komu bi liepde i pristajalo, da navje56uie mir, ljubav i opro5tenie, ne{o .'_ svedeniku! Ta, lcako kaZe odlidni hrvatski pjesnik, Franjo pl. Markovi6, u najvedoj svoioi pjesmi: prolazna ie mrinja, a ljubav ie viednal I doista Zalostno bi bilo, kad bi iitavo hrvatsko sve6enstvo uztraialo u onakvoj nr,rZniina naSe Srbe, hakvu dan na dan Sire Frankove novine. Ta k demu vodi takovamri,nja i dim 6e uroditi; MoZe li la mrlnia viekom trajati? Je li dostojno dovieka, - graditi cielu politiku, cielu budu6nost naroda - na mrZnii, i to na mrinii na sinove iste dornovine, na bra6'tr na5u po jeziku i plemenu?

Ne, hrvatsko svedenstvo ne bi bilo ono, Sto je bilo (kako je to u posljedniem ,rDomun razloi,eno), i Sto 6e opet, alrlrtve,i pregaranje< neSo i oni, koii su sami tako stalni, da su danas proti Magiarima, a juder su se s n-jimabratimili; danas su s Fejadevidern, a 'nedavno su bili proti njemu; danas su proti Rauchu, iuder su bili s niirn u jednom kolu! A Sto je najvi5e, to nam prigovaraju ljudi, koji, da niie bilo veleizdajnidke parnice, ne bi pod Bogo,mznali, ni Sto ni o de,mbi pisali, a kamo li, Sto bi radili! Napokon svi ovi zaboravljaju za dokaz na5e nestalnosti kazati: kada smo bill uz Raucha i Franka, a to 1e barem po njihovom pisaniu - Slavno, Svi ovi prigovori ne dokazuiu medjutim, da je seljadka stranka nestaln,a,nego da ie samostalna, jer su i njezini prvaci i njezirai prista5e i niezini novinari sasvim samostalni ljudi, a bududi takvi nisu se pokoravali nidijoj homandi, nisu se ravnali po 6ilasovima bilo iz dije{a kabineta, nelio su radili, kaho su najbolie znali - i zato 1e stranka ,nestalnau! Dobro mi to razumiiemo; Selia6ka stranka niie pro(utala ,nidije udice, nije bila ni na dijoi uzici, nije bila zakaparena, pa se s niom niie moglo hadunati,i zato je "nestalnan! Vrlo je zanimliivo paziti, kako se razni na5i protivnici pletu i motaiu radi na5e{a priblilenja ,slovenskoj Ljudskoj Stranciu, Ta to su "klerikalcin, popovska stranka, a mi, Sto smo mi? Tu su

,767 166 nasi protivnici u neprilici. Znadu,da nase sve6enstvo ne pristaie trz seljadku strankui znadu, da se seliadka ,stranka or{anizuie bez svedenstva,pade proti volii svedenstvai uzprkos nie$ovim navalamal - a sad smo pristali uz slovenske uklerikalceu, koii su toboZe io5 i fori od naSih! Kako ie to? Stvar je sasvim ia,sna.Pitaite nairne stotine hrvatskih sve6enika, pa 6e vam priznati: da nlie zaftebadki nadbiskup S' 7906. izdao na sve6enstvo okruZnicu, u kojoj odvra6a 'svedenstvo od ,brade Radi6a", sve6enstvobi bilo ve6 danas vedinoin u seljadkoj stranci. No mi znamo vrlo dobro, da se ie u vrieme, kad ie drZavni odvjetnik zaplienio pro$ram Hrvatske Pudke Seljadke Stranhe, vlada obratila na nadbiskupa rafi toga programa. Tako mi sebi tumadimo postanak one okrulnice, Zato nas nije ni najmanje uznerni'rivala, tim manie, Sto ie uvodnidar >Hrvatstvau,novina naSih uklerikalaca", dim ie prollram iza5ao, denuncirao s,eljadku stranku s neloialnosti vladaru i kritizirao zahtiev oreferendumaprava5o pere ruke. Mi ga razrtmiiemoz on ne pere sebe, ve6 ho6e da spasi prava5tvo i nie$ove prvake? Zaludu! Sebe dr, Medjimorec ne treba prati, i to ne ,"*o

zato, Sto je svatko, tko $a poina, uvieren, da niie nielna i umna njeSova du5a visoko i daleko od svake Sadosti i divliadke strasti, neglo ve6 i zalo, Sto se ie on ovih gadariia, koli'ko ie silom neprilika do5ao u niihovu blizinu" odrekao otvorenom, iavnom izpovie56u, Stede6i dakako u svojoi plemen5tini i viernosti staroi zaslavi uzrodnika svemu tomu zlu, tuZno fla,sovitoga Gr{u Tu5kana, No staru su zastavu sami zastavnici i voinici ne samo bez straha razderali, nego i bez srama po$azili i obezdastili, Liepo geslo oBog i Hrvatilu, kofe je desetke lieta visoko lepr5alo na toi zastavi, prhnulo ie, odkinuv5i se od pofailene i obez6a5€ene zastave, iz blatno$a niza strasti i opakosti u slobodno podnebesie, kamo prema njemu upiru odi svi dobri Hrvati, pa i S, Zupnik dr. Med,jimorec, No to geslo niie vi5e vezano ni na ko|u zastavu, ne pripada nijednoi deti. Treba da se kupi nova deta, Ta je deta ve6 skupliena. Snagu joj je osietio naivedi i naiiadi kotar u domovini. Za to joj ie dao Zupnik Medjimorec svjedodanstvo prvoSa reda: na svakoglapojedinca te nove dete trebale su po dvie ciele dete podivljalih i s naprednjacima svezanih pravaSa i deset puta vi5e novaca nego protiv ditavoga aparata bana Khuenal To ie utvrdieno, to treba znati i pamtiti, To ie jedno, naime snaSamisli seljadke stranke, Sto bi na5a Sospoda, koia se bave politikom, imala uzeti na um, Ali to, kolikogod mi mnogio drZimo do te misli, niie ni nama samima flavno, ve| ie glavno ovo: Strahote, Sto ih je opisao g, Zupnik sisadki, dokazuiu, da su sva na5a Sospoda,pa i prava5i, iednaka. ,Nismo li svi desetke Sodina proklinjali madiarski gula5 i pijanke, kojima su se dobivali i duvali mandati, a sada ih isto tako stidu i duvaju glasoviti rodoliubi! I sve to da im bude slobodno zato, Sto su ,prava5i.rl Ne, ovako ne ide daliel, uDrZavno pravoBog i Hrvatiu postaje poruga i na BoSa i na Hrvate, Slobodna i uiedinjena Hrvatska sasvim je odieljena od naroda, kad se eto domovina oslobadja, a narod ubiia! To je prava5tvo! I nitko jo5 niie smogao dovoljno sna{e, da ovu nakazu,

t73 koja evo desetke godina vriedi kao narodni proglram, iz na5e$a livota makne. Istina je: Prava5i se raztepo5e i pokla5e, Ostavi5e stvoritelja i uditelja svogla,a on niih prezreo sve i pofedince, a blaSosl,ovio iivutina! Oeito ie, da tu nema blagoslova. Zaito? Re6i 6emo, iz dna du5e, svoje wjerenjez Stvoriteli pravaStva i uditeli prava5a bio ie doviek po naravi surov; po Skolama hladni, oholi Rirntrjanln, bez trunka duvstva u ob6e, posebice bez tra{a temeline lcr56anskecrte: liubavi i su6uti prema malenima i slabima. To nije dostojno Rimljanina! To je ludostl U skladu s tim iznio ie prokletu aauku o slobodnoi domovini bez slobod,na na,roda, Rimljanirru, neznaboicu, podjarmitelju naroda, 6iospodarusvieta - to ie rarumljivo; nama kr56anima nije. Zato nam zamagli5e mozag Tomislavi, Kre5imiri, i ,180 malih i (holiko ono?) velikih brodovau, Zrinski i Frankopani, A Erdi li naduta dinovnidad seljaku Boga, otca i majku; globi li ga i zalyarat stvara li mu u obiesti i neznanja na dan trista jada, - gdie bi na to mislili ZvonimirakoritoSospodiu.Seljadka stranka radi toboZe zlo, zlo rad,enjezini prvaci i vodje, Sto seljaEko,mnarodu toboZe bez prestanka najviSe govore o to,m,kako Sospodarade za sebe, za svoi \ep.Tim seliaika stranka razdvajanarod, dieli seljaEtvo od gospode,inteligencije,a to je zlo, stra5no zla, kole se seljadkoj stranci ne mole nihako oprostiti, To je iedna,stra5nai zlobna zabluda seljadkih vodja, to je velika iedna rak-rana, koiu 6e trebati dugo liediti, dok se opet onaS do'bri narodu ne povjeri svojoi Sospofi, koja su zanle{a uvieh radila i t, il. i t. d, Ostavimo na strani "razdvajanie narodame5ine..,To su riedi pok, A, Stardevi6a. U tim ,ie riedima niegova politieka mudrost, to je nie$ovo glavno oruije. A Sto te riedi kaiu? Ni vi5e ni ma.nje,ne€o to, da na5i politidari - a to su valjda na5a gospoda - vode politihu samo za svoie trbuhe ili omeSinemagiarolceu(kako ie on zvao magiarone) i oslavosrbeu, No premda ie ova obrana slaba, ier osim umadZarolacaoi ,slavosrba.. niie Sotovo ni bilo $ospode, . ipak u nioi ima istine. To ie naime ovako: Stardevi6evi ,slavoserbiu i ,,ma$iarolcia- {6 su bili ljudi, ,su znali, nisu hoji ili nisq znali,. Sto ie liubav domovine, ili ako -njihova mesina' Oni su za to,rnarili, ier im je domgvina bila Sto domovinal Bili su to A, sami: priznavali i to na svoi nadin A takvih ie bilo i bit dakle liufi ili neosviesteni, ili pokvareni, 6e uviek, vi5e ili manje, i politiha s niima nema posla (ier poli' tici zapravo niie zadala, da liude osvieS6ujei popravlia, ne$o da ih za kqi zaied,rtdki cili otfanizuiel. Dana5nii pak fospodski politidari ne samo da znadu, sto ie dornoliublje, ne$o oni ho6e da ih narod drZi rodoliubima. A Sto' se oni otimaiu za vlada, za ,,koritou, te 5to se pri tom sluZe raznim mudrijama, pa i la|ima, to nije nikakav grieh, kaiu oni, ne{o to i iest politika. I tako ie do5lo do to$a, da Sirenie lalnih viesti, "podmetavanie nogie< protivniku, podmidivanie i zatvaranie izbornika i t. d. i t. d. - da to nisu nepo5teni 6ini, ne$o sasvim obiEna

politidka sredstva. Pa tho bi se' usudio kazati na pr, biv5em. banu Khuenu, da nije poSten dovjek zato, Sto ie dao zatvarati izbornike? Tko bi se usudio kazati biv5emu podbanu Nikolidun ili zast. Tu6kanu, da nisu po5teni ljudi zato, Sto je prvi zabraniivao skup5tine seljadkoj stranci a druSi na opaianje izbornika potro5io silne novce! Sve to niie Srieh, jer se tim putem dolazf na ,korito., A kad si na okorituo sveiedno ie, kako si na niega do5ao. Protivnici se mo$u radi toga liutiti, ali prigovarati ne smiju. Ovakova politika vlada ved poduZe u Ugarskoi i u Srbifi; a sada je zavladala i u Hrvatskoj. Nas hvata froza, had 6itamo, kako se Rauchove, Frankove i napredniaEkenovine ("Ustavnost.r, Pravou, uPohret, a i uObzoru) otvoreno i bez sva"Hrv, koga srama upravo trfaju i Erizu, tko 6e do6i na vladu, na ,koritou, O domovini, o narodu - tu vi5e nema ni spomena,to naSoi gospodi nije vi5e ni na ieziku; glavno ie - na ,koritout Gadi nam se a niie ni vriedno, da potanje ocrtamo to vudie ili pasje, da prostite, natezanje i klanje. DrZali srno samo potrebnim upozoriti narod na to, kako ie sva gospodska na5a politika pala na to, .da 6e i 'sk,ori izbori voditi pod geslom: Na korito! ("Dom., God,. 1910. Br, 2.)

|esmoli u TurskojP Ima liudi, koji na svaku nepravdu odmah viEu i pitaiu:. "Jesmo li u Turskoi?" Mi ni tima ne zamjeramo, ier znamo, da ie svakomu teZko podna5ati krivicu i da ima pravo barem vikati, ako druSo ne moZe. No mi pi5u6i ovo nernamo na pameti ovakove poiedine dofadjaie, ne6lo ovo pi5emo u podpunom uviereniu, da danas u banskoi Hrvatskoj nema ba5 nikakvo$a reda ni pravice. Za dokaz 6emo spornenuti danas samo dva primiera, a imamo ih mnogio.Svatko 6e pak priznali, da k nama ne dolaze svi, koiima se ovalco dogadja, kao ovoi dvojici, od kofe smo saznali evo ovoi

180 Gjuro Horvat iz Kopdevca, ob6, Dugo selo, pripovieda nam' da mu ie provedena ovrha radi toga, Sto niie toboZe dovezas je sludajno sa' svoj dio pieska (Sudera)na ob6. saimiste, No on duvao {iio sve seliak ne mora radi gospodske samovolie i nemarnosti Euvati!) - saEuvao ie potvrdu, da ie zbilia dovezao, sto mu ie bilo naloZeno, i podie s tom potvrdom ob6, bilieZniku Knivaldu, da ga pita, zasto mu ob6, poSlavarstvo dalo provesti ovrhu, had je svoioi duirursti udovoliio, Uiedno mu pokaie potvrdu i dodade: ,Tako ste mi dali provesti ovrhu i radi poljske Stete srofu Draskovidu, prernda sam ja tu Stetu namirio... bakako, da ie bilieZniku u lice rekao, da sve to nije u re'du' A bilieZnik Knivald na nie$a: "Izditi' van, ti piiandura i prasica pijanalu Giuro Horvat mu na to uzvrali, da ie prasac onaj, koji nile upisao, da sam ia, kale, svoioi duZnosti udovoliio, te mi time napravi nepotrebna troika. Knivald na to' pozove ob6' stralare Stiepana KrEmara i Giuru VrbaniCa i zapoviedi im, da Giuru Horvata sveZu i. t zatvot odvedu, Giuro Horvat niie se dakalro dao na pravdi Bo$a natez alt i vezali, branio se dakle, a ova mu dvoiica a natezaniu slomi5e srednii prst desne ruke i zatvorise €a, a tek na nieSovu viku i lupanje, ier la ie slomlieni prst bolio, izvedole ga posliie nekoliko sati, da moZe po6i k liieEniku. Razumiie se, da ie Gi, Horvattulio bilieZnika i straZare, ali se na Zalostnzumiie i to, da niie dobio pravo, Ali ie zalopresudom lrr, kot. oblasti od 13. sie6nia 1910. br. 7960/1909.dobio na tuZbu Knivaldovu - deset dana zatvora. U kakvoj ie $. biljeZnik Knivald bio stisci i hakav ie to morao biti sud, neka svatho sudi po tom, Sto ie svjedok proti Giuri Horvatu bio sin' bilieZniha Knivalda, inade ob6. pisar kod iste obdine (liepo, doistal) koji ie posviedodio, da se ie Giuro Horvat i rodio sa slomljenim prstom, t. i. da mu je prst onakav od poroda! To sviedodi mladi6, koii ie u Dugom selu tek tre6u Sodinu, sviedodi o vreme5nom dovieku, koiemu ima blizu 50 Sodina, - a cielo selo moZe posvjedoditi,,da ie Gi. Horvat do ono$a dana imao zdrav p,rst! Ni to niie sve: Na tuZbu Knivaldovu bio je Gi. Horvat pozvan na dan ob6,,izbon, pa dodie kot. predstoiniku i za' moli ga, neka ga preslu6a, ier moram, kaZe, na izbon rDobr'o, dobro, idite'samo, idem i ja, a vas 6u pozvati druSi putu. A pre; sudjen je iz oflu.he! Dakako, da u presudi stoii, da mole uloZiti

181 utok na Zupaniju u roku od tri dana, tako da bi, kao da nema druSe brige, morao odmah sutra letjeti u Zagreb k Zuparriji, Dakle u kratko: dovjeku ni krivu ni duZnu provedo5e ovrhu, opsovaSega, osramoti5e, zlostavi5e, prst slomise i io5 odsudile na 10 dana zatvora. To ie Turska, Drugi dovjek, dakako seliak, Josip Pohitek iz Sviniarca, ob6. Dubrave, pripovieda; Rodjen sam u Zagoriu, pa sam se od,ludiopreseliti u Dubravsku obdirur te prodao svojl zemljiste i dobio od kupca mjesto kupovnine rnjenicu na po{odienu svotu. Kad ie mie,nica dospiela, predade ju odvjetniku Tonkovi6u u Zlataru i odvietnik zbilja uLiera ktrpovninu od kupca, ali ie PohiZeku niie dao, ne$o ga zvao za osam dana, p" op"t za osam 'kuko dana, dok Tonkovida niie na nesredu njetko .rbio, ie poznalo. PohiZek se se prijavio medju vierovnicima, ali do danas svojih novaca niie dobio. zvali su ga na licitaciju Tonkovideve o_stavstine.Dosao je i rekao up,raviteliu ostavstine, odvietnilcu Kriglovidu: ,Sto ste me zvali? Ja kupiti ne 6u niSta, negiodajte moie novce(furtima5tiniu, Furtirn ie doSao do riedi i izvalio klevetu, furtim se htio izv:uLliiz Skripca, I sad 6e biti kriv oRadi6u Sto ie iedan sve6enik, pade i bishup pred narodom osramo6enl A znale li, kako ie imao raditi katolidki sve6enik, koii niie furtima5? Ovako: Imao ie do6i na skup5tinu, Sovoriti o onom, o dem ie {ovorio Radi6, i - pobiti $a, ako ima krivo, a nadkriliti Sa iasno6om razlafania i snaSom uvierenia, ako ima pravo! Tako radi sve6enik Slove,nacdr. Krek, pa mu u bedkom saboru plie5€u i - sociialisti! Jest, ali kapelan Jakupek ne zna ni beknuti o onom' o dem se ie tu govorilo, pa dolazi na politidhu skup5tinu - kao iz neba u rebra sv, pride56u, koie nitlco ni spomenuo niie, kao Sto u ob6e o vieri niie bilo ni govora. A to ie nedostoiino sljeparenie =- \o ie furtima5tina. (,Dorn., God. 1910. Br. 0.)

189

188

Seljaku gradu. DuSo mi je ova stvar na srcu' Pa haide da iu iednom iznesem. Priie svefa da vam pripoviedam: Jedne ieseni prije dvie godi,ne dodje rano u jutro k meni znanac iz moiega sela, seljak dakako, i iza malo fieEi kale mi' da ie tu u Zagreba iedan moi priiateli iz naieqa sela u zatvoru s io5 jednim susiedom: uhvatili ih, kaZe, $radski panduri i zatuo' rili kod >crvene lampeo,nJa brZe tamo, na redarstvo, $die su mi rekli da su ti ljudi napravili >izfrednego kad nas "Ali je druSi jedan zalvarao, udario tai mene Eitavom rukom, u koioj je driao sveZanjkliudeva, udario me taho po licu, da sam sve zviezde vidio, Ali Sto za zviezde, ne6lo kako me ie bilo sram pred samim sobom: Sto se to sa mnom radi? Nidiia se ruka niie io5 dotakla moga obraza, a sad eto nietko od niekuda udara me po licu, Oh, maj'ku ti tvoju! Skrinem zubira i da 6u €au (a moEao bi onahva tri) - ,da 6u Sa medju SakamapotrSati kao repu i zgnjeEili kao kupus! Ali sjetim se na Zenu, na diecu, na svoie sieno na Saimi5tu, na sramotu i na sve, Sto iz tofa moi,e izati, Pozvat 6e oni svu tu svoiu kasarnu, $rom u niu udario, svladat 6e me, svezat 6e me, pa Sta imamt Pustio sam mira, pa ni onomu u iutro niihovomu komandantu, koji li je vra$, nisam ni5ta kazao - od sramote, brate! Nego da mi koii od tih kosturaSa, sveca im ljubi,m, da mi dodie u iake, pamtit 6e on seliadheSake.,.. Sto 6u da vam dalje fovorim, nefo zakipielo i u meni od srama i iada! U glavnom >na5emqgradu, u bielom Zaerebu, u toj "dikin naSoi,u tom srcu naSem- na5 ie seliak tu kao cigianin,

i joi Sore! - Odem 6lorena po$lavarstvo, i prijavim cielu stvar. Poznati me dinovnik tamo liepo posluiao, sve popisao - i do danas nikomu niSta, osim Sto je moi priiateli doma na ob6ini platio 5 K, Sto je a Zafreba zapievao i dobio Sakom po obrazul A evo i druga pripoviest, kako ie seliaku u glradu: Jedno priie podne dodje mi supruga sva uzruiana iz Qrada: - ,Po' mislin, kaZe Sto mi se dogodilo, Malo da me ne zatvoriSe! A, to je zbilja Skandal!" - uSto je?" upitam ia. - oA, tomu ipak mora iednom biti kraj! Siroma5ni tai sviet, . , Vradam ti se ia Zrinievcen s trSa ku6i i vidim, kako se straiar dere nad iednom seljakinjom, Pristufiim i 6uiem, da ju psuie i tiera, da se tu ne smije sjedieti, A ona sirotica bila siela na jednu klupu na Zrinievcu, i to dosta po strani, da poiede nie5to malo, 5to ie imala u sveZnji6u,Ja sam rekla straiaru, neka ienu pusti u'miru, Sto ioi smeta, a on na me, Sto mu smetam uuredovanieu,da on zna svoje propise, i ka,ko se ja zovem, da 6e me prijavitil A ia mislim: Priiavi ti, Sto ti drago, ali ova 6e sirota to svoje bogdiie pojesti, ma ia bila zatvorenal Ali valida nema takvih propisa! tu uz vas staiati. "Samo vi ostanite tu(, redem Zeni, a ia 6u Budemo vidieli . , . I zbilia stralar pusti sirotu u miru i po malo se mrmljaiu6i udalii, A da si vidio ono siroEet Onai strah, ona plahost, kao u proSoniene ilivine, a onda onai zahvalni pogled prema rneoi, ah, tako mi se sirotica smili,lal.,, I tako bismo moSli joS dugo pripoviedati, i ioS ne bismo izpripoviedali svih neprilika i sve sramote, 5to seliaka mole sti6i u Sradu, posebice u >naSemuZafreba. Krivo bi mislio, tko bi krivniu za ovakve do$adiaie svaljivao ria gradske straZare, koii nisu dosta obrazovani i upudeni, kako imadu poatupati, Mi znamo, da su ti straZari i sami ve6inom seljaci, ali znamo i ovo: Gospoda Sradiani bez razlike, pade i isti manji trSovci i obrtnici, drZe seliaka nedim niZim od sebe, ti, ne drle Sa sebi ravnim doviekom, koii ima pravo na iednako po5tovanie. Ovo glupo preziranje seljaka tako ie jako da se brzo uciepi svakomu gradskomu stanovniku, pa taho i straZaru, osobito kad vidi, kako niegovi poglavari postupaiu sa seljacima i kako se prema niima vladaiu, Ovakav stralar brzo izgubi onu nieZnu vezu sa seliadtvom, on se po6ima sve vi5e stiditi svoieSa seliadkofa roda, onda ga podne tajiti, na-

191 pokon mrzili i prezirati i draati sebe sretnim, Sto vise niie seljak, Sto se ie "civilizovaoHrvatstvoo,jer mi od njega, kako se po svem vidi, ne 6emo dodekati ozbilinoga i pravednogiasuda, pa makar bio i nepovoljan za nas, Nas vi5e zanima ono niekoliko riedi, Sto ih je u ,Hrvatstvuo poslie onoga dlanka uRadi6 i Slovenciu objelodanio jedan (nama dobro poznat) Slovenac (dakako sve6enik) {kao Sto nam je, budi uz put redeno, poznat i pisac ono$ dlanka u >Hrvatstvun),Taj Slovenac (dakako sve6enik) pi5e u oHrvatstvuu dne 23, ftavnja o, Q,,z ,VaS dlanak ,Radi6 i Slovenciu je bil prav potreben, Tu je treba natoditi diste vodel Cerkvi naravnost sovraZne (nepriiateljske) politike ne moremo in ne smemo podpirati, Mi smo seveda (dakako) mislili, da bo Radi6, ako se z nami zdruli, krenil v tem oziru na drugo pot, Na preteklost (proSlost) se sicer (dodu5e)nismo ozirali, ee bi hoteli namred (naime) devati besede vsake{a politika, ki iih ie kdai v Zivlieniu giovoril, na tehtnico (te:ailja, vagu) bi 5e marsikdo (ioSnetko) odletel. Vsak i:lovek se lahko moti (pogrie5i), A de (ako) ie svojo zmoto {za' zabludu), pofre5ku spoznal, se mu odpusti, Vse kaj druSega pa je, ako zmo.lo svojo nadaljuje in moZe odnehati (ne 6e odustati) od nje, Radi6 mora vendar (ipak) vedeti (znati), da je na5a stranka odluino katolidka, da je boi z liberalizmom nie Zivlienjski element, in da ie mo6lodnastavba (z{rada) na5e ljudske or$aniza' cije v pri vrsti delo na5e duhov5dine (sve6enstvo),- da torei roma, da blatilci cerkve ne morejo biti na5i zaveznikil Toda povejte mi, ali ni res (istina), kar smo sli5ali, da ie Radi6 sodeloval pri L hrvatskem katoli5kem sastanku? 0e 'ie

206 to res, kako bi mo$el potem grditi katoli5ke instituciie?l Tega ne razumemo, Tu je treba iasnosti, Treba vedeti, pri dem da smo, Veste (znate), kako naredimo! Sklidimo (sazovimo) jugoslovanski katoli5ki sastanak, kjer hodetet v Zagrebu, ali v Ljubljani, in tam se pogovorimo jasno, odkrito! Toda de (ako) nam pa z Radi6em res ne bo mogodehoditi, na koga naj se obrnemo? Oprostite mi vpra5anje (pitanielt Zakai se VaSa stranka boli ne posveduje orpanizaciji hrvatskeSa seljaka? Zakaj prepu5date polje samo Radi6u? Zakaj stofite nekako visoko nad ljudstvom? O vsem tem treba jasnosti!-Eno (jedno)paje jasno sedaj: Liberalne agrarne stranke mi ne smemo in ne borno podpiraliu, Mi se dodu5e s ovim ne slaZemo,ali se o ovakovom pisanju ipak moZemq razglovaratir pa se moZda sloZimo, Vrlo dobro piSe brat Slovenac, da se ne treba obazirati na to, Sto je tko kada rekao, jer dovjek lako pogrie5i, A mogao je dodati: i zalo, Sto protivnici mnogo toga izmisle i podmetnu, Za to smo imali ovih dana primjer, kad se ie toliko navaljivalo na nar, zastupnika Stj, Radiea zato, Sto je u saboru kazao, d.a ie seljadka stranka i proti popovskomu zaSlupljivanju naroda, Nema sumnje,da se je zast, Stj. Radi6, kad se je posluZio onim riedima, svakako prenaglio. One riedi; da ,popovi zaSlupljuju narodn, uviek su na jeziku protivnicima katolidhe Crkve, osobito sociialistima, i oni to kazu za sve popove za sve6enstvo bez razlike, jer tvrde da vjerovati moZe samo glupan, Zast, Stj, Radi6 kazao je doduie iasno, da je danas ve6ini hrvatskoga sve6e'nstvauzor pokr5leni i,idov i tudjinac Frank, i da to sve6enstvo zaslupliuje narod, A da nije mislio ni mogiao misliti na ditavo hrvatsko sve6enstvo,a kamo li na sve6enstvo u ob6e. to moZe svatko suditi po tom, Sto ie u istom svojem govoru slavio stros,majerai Radkoga, koji su takodjer bili sve6enici, Krivo mu dakle dine oni, koji ovim riedima u zloj namjeri podme6u drugi smisao, Naprotiv ne moile se zamieriti onima, koie su ove riedi ozlovoljile ve6 zato, Sto su izredene, jer se tim riedima, kako smo spomenuli, sluZe otvoreno protivnici kat, Crkve. Tu se je dahle zast. Radi6 bez sumnie prenaglio, i on bi sam, kako ie nama dobro poznato, bio one riedi pJalio, da mu ie predsiednik dao izgovoriti. Da su ba5 one riedi pale, to

207 Zali svaki pravi pristaia seliadke stranke, premda znade, da doista ima popova, i to ne samo frankovaca, koii "za$lupliuiu narodo, Mi za to, naZalost,imamo dosta dokaza' 'Nli od toga, pa do tvrdnie, da svi popovi ve6 po svoiem zvaniu za$lupliuiu i moraiu zaglupliivati narod - do toSa ie daleko' No kako se doviek lako zalet| dokazuie evo i sam brat Slovenac, koii se ie sigurno takodier zalelio, kad ie napisao' da ie ,boj s liberalizmom Zivlienski elementu slovenske Ljudske Strank e, ti' da S' Li, S. ne bi mo$la ni Zivieti, da nema bojb s liberalci! Ta za Bo$a, to tvrde sami liberalci! A mi mislimo, da bi S. Lj, S, mogla tek onda pravo Livieti i raditi, da se ne mora boriti io5 i s liberalci! Sasvim pravo pi5e brat Slovenac, da S' Li' S' ne dade blatiti Crkve. No neka nam kai,e, dim i kako blati Crkvu seliadka stranka ili Radi6? l'/I,i otvoreno piznaiemo, Sto se i bez toga vidi, da nam ie kat' sve6enstvo protivno i da se moramo ovdie-ondje s niim i boriti. No ie li to bladenie crkve i niezinih institucifa? Ako jest, nisu li onda novine biskupa Mahni6a (oJutroo) i nadbiskupa Posilovida (o,Hrvatstvon)blatile Crkvu, kad se je u niima onako pisalo o sve6enicif,a, - protivnicima' - Prosimo pade o cielom katolidkom pokretu u Hrvatskoi? odgovor! I mi smo, i to odu5evlieno za to, da se sazove iuSoslavenski katolidki sastanak, na koii, dakako, imadu pristup svi katolici, pristase svih politidkih stranaka iz nasih zemalia. ovai sastanak neka odred'i, koiu stranku imadu katolici podupirati. To mi jedva iekamo! Onda 6emo barem vidieti, kamo 6e oni Zupnici, koiima ie Lidov u njihovom mjestu iedini druS i prijatell, a seliak-katolik nedostojan, da siedne s niima za isti stol' Onda 6emo vidjeti, ho6e li i dalie biti mo$u6a ruSoba, da u kojem kotaru svi do jednoga katolidki svedenici flasuiu zaiedno sa zidovima proti ve6ini katolidko$a seliadtva.Na posao za iugoslavenski (bolje; hrvatsko'slovenski) katolidki sastanak! ,Razumiiemo i podpisujemo, da katolidka i puika S, Li' S' ne moZe podupirati liberalne aErarne stranke. No iednako naglasujemo, da pudka seljadka stranka ne moZe biti klerikalna (upopovska..).A nas je ibez na5ef pitania uvieravao sam pisac ove poruke u ,Hrvatstvuu, da ni S, Li. S. nije klerikalna stranka' (,Dortt"'God. 1910'Br' 77'l eekamo priiatelfski odgovor,

208

,Sto se tovjek sve vi5eugiblje, oni sve gori !u Primio sam ovo pismo: Veleudeni gospodinel Saliem vam evo Stadlerovo smetiSte,pak vidite, 5to pi5e njekakav: , , , Mato Majnari6, ne znamt Sto je, oli pop furtima5, oli Frankova i Stadlerova prirepina, Zar ta. ., ba$ra ne 6e prestati lajati, 5to je bilo prije 6 godina i nako izkrivljivati, svoje djubre na dru{e bacati! Ama ne imam niti vremena, niti imam sve brojeve uDoyn4,,,iz kojih on vadi jedno slovo, pa iz njefa izvadja veliku jamu smrdei,a, :okome treba da se sam zadavi, Vi to bolje znate i vremena imate, a pri ruki su vam svi oni ,Domoviu, pa ga odrapite onako, kako bi to ja toj {ospodskoi ,,,. skresao, Sto vas ti , , . , sinovi ne puste na miru? Ta vidim: Sto se dovjek po5ten tim , . , , viSe ugiblje, oni su Sori! Moje je toz vi5e niti za vlas uzmicati, pak bio pop, grof, biskup, papa ili sam vragi Udinite, kako rekoh, neka ta Samad truie narod laZiu,i klevetom. Rekoh; obriSite tu Smrkavu kukavicu, ja mu prostiti ne mogu, S BoSoml VaS di6a Ilija Martinovid, Da znate radi se o pisanju u saraievskoi "Vrhbosniu [izlazi dva puta na m,jesec,gdje pop Mato Majnari6 pi5e na duSo i Siroko o Radi6ima, Sad pi5e o meni, pa vadi iz broieva starogia uDomau po nekoliko riedi, u kojima nema ama ba5 ni5ta od onoga, 5to bi on htio, negio se otr sam domi5lja i onda te rie6i po svoioi volji tumadi i nadopuniuie, samo da dokaZe, kako sam ja protiv kr56anstvu, Ja sam proditao ono u uVrhbosnio i snebivao sam se, no nisam ni das mislio, da na to odgovorim, Sad evo odgovara moi priiatelj, dida Ilija Martinovid, On ie ditao stari 'Domu od podetka, pa zna, Sto je u njem bilo, a kad sada dita, Sto ovai pop u njem nalazi, ne snebiva se, negio {a spopada takav bies, da ie u prvom iadu sasuo na pisca svu silu poSrda, koiih mi ne moZemo ni natiskati, a onda zakliuduje: uVi5e niti za vlas uzmicatibezvierstvasamo Hrvateu) i ,slavosrbe (Jugoslavene, Srbo-Hrvate). Ova se ie dioba iasno oEitovala n,e samo u politi' ci, neSo i t knjiilevnosti i u i,ivolu, S politidko$a se Eledi5ta mora iztaknuti, da su stardevilanci drL,ali slavosrbe austriiancima, prista5ama Beda i Austriie; dapade se je mno$o pisalo o tom, da ie Austrifa stvo,rila i pomagala slavenstvo, iuSoslavenstvo, srbstvo i srbo-hrvatstvo, Stardevi6anci ili usamo Hrvatiu bili su Zestoki protivnici Austriiie 1 i:elieli joi sve, samo niSta dobra, dok str slavosrbi znali s njorn ,surovatu, I uZivali niezino'pov'ierenje.Danas je ba5 obratnor hrvatsko-srbska koaliciia, u kojoj su i hrvatski Srbi i koia se ponosi, da vodi narodnu, slavensku politiku, o,naje ne samo o,sumniidena,da je proti care-

232

233

vini, nego se je u istinu dogovarala L zajedniEkupolitiku vodila s Magjarima kosutovcima, koji su poznati protivnici carevine, Naprotiv stardevi6anci-frankovci posljednjih godina dru{o i ne rade, neSo vode boj proti neprijateljima carevine (mo,narkije). Ta svakomu je djetetu u Hrvatskoj poznato, kako su na pr. frankovci-stardevidanci bili zabrinuti za carevinu u vrieme veleizd,ajniEke parnice proti hrvatskim Srbim a, a naiiad,enjihovo orui,ie protiv hrv.-srbskoj koaliciji upravo je to, Sto se frankostardevi6ancidrie braniteljima i duvarima carevine, koju srbi, posrbice i kojekakvi Slavjani ho6e da poruse ili da joj naskode. Kako se je doSodio ovaj preokret? Prije svega treba znali, je li se tu u istinu dogodio kakav preokrer? odevidno je naime ovo: Ako Jos. Frank hvali Austriiu ili joj sluZi, ne moZe se re6i, da su se stardevi6ancipromienili, ier da su prije bili proti Austriii, a sad su za niu. To bi se moglo re6i onda, kad bi na pr. Ante Stardevi6, da ie iiv, okrenuo kabanicu i podeo hvaliti Austriju i carevinu. Jednako je sa slavosrbima;kad bi biskup Strosmajer,da ie Ziv, podeo graditi slavenstvo, onda bi se mopilo re6i, da su liudi stare narodne stranke promienili svoie miSlienie. Ali toga ni iednoga ni druSoganema, i to ne samo zato, Sto niie iiv ni A, Stardevid, ni biskup Strosmajer, nello i zato, Sto ni niihovi za Zivota im drusovi i pomagadinisu u istinu promienili mi5ljenia. Zato; ako se mediu ,slavosrbim3... duie ried, da treba s pu5kom na Be6, ne iuie se ta ried od staroSlauslavosrban, neSo od staropla pravaSa-starEevi6anca- Tu5kana; ako se mediu koalicionasima duje ried, da treba unistiti tu sramotu- od monarkiie, i opet ju izrile prava5ki Soienac _ Vinko_ I tako dalje, Na druSoi strani, ako se u novinama, hoje _vi6. brane carevinu, dan na dan, godinu za godinom siplju pogrde na srbstvo i slavenstvo,ne dine to nekadasnii braniielii sluge i carevine slavosrbi, ne{o to dini rodien Zid i stari pomagad magiaronskoga bana Raucha - Jos, Franh. Sto se je dakle prornienilo, ako se liudi nisu promienili? ZaEto tolika vika na izdajice (na pr, na izdaiice svoiega uditelja A. Stardevi6a),kad su na5i liudi ostali vierni svofemu mi5lienju i pro{ramu? Na ovo pitanie odgovorit 6emo drufi put. (,Domn, God. 1910.Br. 35.)

Da u kratko opetujemor koji su prije bili proti Austriii i proti sve"Stardevi6anci", 6enstvu, koji su voljeli s Turskom negio s Austriiom, a za sve6enstvo su katolidko pisali, da je poZivindilo narod, - oni su danas sloZni s katolidkim sve6enstvom, a sve za voliu Austriii i Bedu! Naprotiv uslavosrbio,.i to slavosrbi "svih dlakau, koji su prije Surovali ili Sarali s Austrijom (s Bedom) i sluZili joi, a sa sve6enstvom katolidkim Livjeli u liepom skladu, -- danas 5uruju s Magjarima, 5lrozese, da 6e s pu5kom na Bed, a sve6enstvo se ie katolidko glotovo sasvim od niih odbilo (dok ih ie prije vodio iedan biskup Strosmajer). Kako se je to tako preokrenulo? Gdje je obraz onima, koii slave Antuna Starieviia, i Austriju, abez sve6enstvase ne mollu ni pokazati, ni maknuti? - Gdje je obraz onima, koji su godine i Sodine pisali za Magjare, da su divljaci i dokazivali, da Ugarska nema ba5 nikakvoSa prava nad Hrvatskom, a danas ili juder proSlasuiu, da je nastojanie Magiara opravdano? Gdie je obraz onima, koji nisu mo$li napisati ni novinstrcebilieZke, a da ne spomenu danas im ie ditavo sve6en"didno$a sve6enstvau, a stvo odurna koiu treba prije svega uni5titi. "furtima5tinau, Da se ovaj podpuni preokret protumadi, mi smo posljednfi put upozorili na to, da su nieki stari stardevi6anci pre5li medju slavosrbe, ali su ostali stardevidanci (na pr, TuSkan), a tako zvani slavosrbi (,sluge Austrijeu, Spekulanti i t. d.) do5li su mediu stardevi6ance, ali su ostali, Sto su i bili (na pr. Jos. Frank). Obidno bi se to reklo: starEevidanci su navukli na se kolu ili hrinku austriiansku, a slavosrbi koZu stardeviCansku. No pita sez Zaito? Zaito su predstavnici glavnih naSih politidkih srnierova uzeli.krinke, a u du5i ostali isti? Za5to se na pr. Tu5kan, kad ho6e joS uviek s pu5kom na Bed, niie ostao stardevi6anac? ZaEto na5e sveienstvo koie ho6e da vierno sluZi caru i carevini, ide pod zastavom A. ,Stardevi6a,koiemu je carevina bila najgora zlotvorka, a sve6enstvo najpokvareniii dio naroda? Na ovo pitanje, moSao bi na pr. TuShan odgovoriti ovako; ,Ne mo6!u ja biti s onim Svindlerom Frankom! Ta sad ie on stardevidanac, a ja nisam! On ie pliunuo u zdielu, iz koje smo

-

sam rni steklisi jeli, pa nam se je osadilo. Ja s,amostao isti, koji i bio, ali kad su difuti stardevi6anci, ia ne 6u biti"' U ovom odgovoru ima mnogio istine' Samo se pita; Kako je tko mogao vierovati, da dilut moZe biti stardevi6anac?Kako druSih ie pue" sam "irrorr.c pok, Stardevi6a (da ne spominiemo Hrv"ata) mogao godine i Sodine vierovati, da jedan difut moZe biti bolii Hrvat, nego toliki rodjeni Hrvati? Ovakvim razlaganiem tlazimo evo u onu upolitikuu, koie su pune na5e novine, na5e skup5tine, na5 sabor, i iz koie se aini, da nema izlaza, ier jedni kaZu za dtaSe, da su Svindleri i sebidnjaci,t,i,da samo na oko pristaju i prisiZu na ovaj ili onai pro$ram, a u iitinu rade samo za sebe, za svoj \ep, za svoj trbuh, i to ponajvi5e na i,elia vlade, na leliu BeEa, na i,eliu MaSjara. Je li sve ovo samo kleveta, ili tu ima i istine? Je li istina, da na5i politidari zbllja imadu krinku? eemu im krinka i Sto ho6e da pokaZu, a Sto da sakriju? Na ovo se moze bez srdbe i ljutine odgovoriti sasvim otvoreno, da na5i politidari doista imadu krinku, To je odevidno. Odevidno je, da ie ;Stardevi6 Franku samo krinka, jer nema dovjeka koji ne bi vidio, da Frank radi nje5to sasvim protivno onomu, Sto je radio ,Stardevi6, To u ostalom pfiznaiu medju sobom i nje$ovi prista5e, Isto vriedi i za mnoSe dlanove sve6enstva,osobito vi5eSa:svakomu je jasno, da se svedenstvone moZe iskreno odu5evljavati za Stardevi6a, koii ie kao malo tko sve6enstvopo$rdio. A da se i uviereni stardevi6anci znadu pritaiiti te u{ovarati ne samo s nagodbenim vladama i banovima, nego dak i s ministrima i dvorskim liudima u Bedu, - i to ie dovolino poznato, Pita se samo: eemu ove krinke? eemu pritajivanie? Odgovor nije telak. Stardevi6anska ie misao bila tako obladala u naSoi javnosti, da je svaka politika osim stardevi6anske proSla5ena izdajstvom. Zato, tko{od ie htio, da pred naSom javno56u ima uspjeha, morao se oditovati kao stardevi6anac, ako i nije bio stardevi6anskoglauvierenia, No: nO kakvom ie to govor uspiehuu - upitat 6e mnogi. "Ako tko ho6e uspjeha, po stardevi6anskoj nauci zaito mu treba, da se samo odituie kao stardevilanac? - Ta svaki takav i jest stardevidanac!u

235 Jest! Ali to je ba5 ono, Sto ih ima, koji su htjeli sasvim ne5to drugio nego stardevi6anci, ali nisu mo$li, ier za to niie bila javnost, nije za lo bio narod, ili ono malo naroda, koii nje5to razumije i nje5to ho6e. Ovi i ovakvi, koii su to htieli, na5li su svoje ljude, da to provadiaju - pomo6u samolla naroda, a da im narod vjeruje, morali su. se oditovati kao stardevi6anci, No, kako se vidi, stvar ta, Sto se tide star6evi6anstva' nije uspjela: Nije pro5lo ni 10 godina, i ljudi su spoznali, da Frank nije stardevilanac, Jednako 6e za malo biti jasno, da ni hrvat' skomu sve6enstvu nije do stardevi6anstva, nego do nedeSadruSoga, ali (kako prekjuder dokazuje >Hrvatstvo,.) - ne moZe se proti narodu, p& treba pristali uz prava5e, za koie ie tobole narod. Jedan je dakle uzrok preokretu u na5oj politici dielovanje iz vana: izvaniska politika htjela je stardevi6ance skrenuti na drugi put - i shrenula ih ie, a da im zastave nije uzela, Ovo ie uostalom - ta stardevi6anska austrijanStina - bio samo prividni, toboZnji preokret, jer su stardevi6anci, koliko su Sto mislili, ostali isti: dobili su samo drugoga vodju. No mnogo valniji i istinski preokret zbio se je i zbiva se danomice u dobrom dielu ozbiljne hrvatske inteligencije, Taj se preokret zbiva u tom smislu, da ie ciela na5a narodna politika, i stardevi6anska i ,slavosrbskau, bila u jednoi stvari na krivom putu, naime u tom, Sto ie drlala, da ie nama Hrvatima i u ob6e Slavenima Austrija tadja drZava, i drugo: da su pravi Slaveni samo Rusi i Srbi, Ovu je zabludu spoznao ve6 Gai i zato je umro zaboravlien, Spoznao ju ie i Strosmajer,i zato je preko 30 godina Zivio mrtav, barem za politiku, Danas ovu zabludu, koiu ie naismielije odsudio i najbistriie razloli,o predsiednik seljadke stranke, javno i iasno pobija pred cielim narodom seljadka stranka, i zato se ona ne preokrefie, ier zna iasno, kud joi ie po6i. No o toi zabludi i izlazu iz nie kofom z6lodom, ("Dom'", God. 1910.Br. 36.)

237

I opet seljaikakrv ! oobzoru od 5, rujna o, $, ima pod naslovom 'krvavi dogodjai u Zapreiilrt" ovaj dlandi6: ,U petak se ie u selu Dreniu kod Zapre5i6a doSodio krvavi dogadjaj, koji ie uzbunio cielo okoliSno pudanstvo, Sam ovaj dogadjaj sbio se ie ovako; Ivan Ra5en, 55'€odi5nji seljak, bio fe po miestnom sudu u Zapreiil,u osudjen, da plati 60 K, U petak priie podne doSao ie ob6inski pisar s, oruZnicima, da zaplieni za taj duS kravu, Ivan Ra5en niie dao za' plienjene krave s teletom odvesti, a ovrhovoditeli, miesto da je seljaka uputio, pozvao je orulnikq neka ureduiu, Ra5en se je suprotstavio oruZnicima, te je pograbio u Stali srp i stao na vrata, Ra5enova pako Lena pograbila ie vile i priskodila muZu u pomo6. OruZnik ,Mane Topi6 pozvao ie Ra5ena, neka se makne, a kada ovaj niie htio, oruZnik opali puSku, a tane poSodi Ra5ena u prsa i Ra5en se sru5i na zemliu. Sada se ie mo$la provesti zapliena. Smrtno ranienoga Ra5ena prenieli su uku6ani u sobu {die je u najvefiim mukama umirao do 11 sati u nodi, kad ie umro. Suseljani duvSi hitac pu5ke, dotrdali su do Raienove ku6e, a kad opazi5e oruZnike, uzavrije im krv, te odu kulama i bez ikakova dogovora se vrati5e naoruZani u Ra5enovo dvori5te. Tek sada su oruZnici uvidieli, Sto su udinili, pak su u brzo dozvali preho Sutle slovenshe oruZnike u pomo6. Kada su seljaci vidieli, da imade osam oruZnika, malo su se prestra5ili, a kada su ih nekoii pametniji stali miriti, povratili su se svi ku6ama. Ciela ova stvar prijavljena ie oruZnidkim i vojnim oblastima, koie su izaslale u subotu komisije, Juder je pako izi5lo na mjesto sudbeno-liednidkopovjerenstvou, Sto ie opet ovo? Po pisanju ni5ta dru6lo,samo "Obzorovu.. jedan ukrvavi dogadjajnove stranken a sada evo, Sto tai proSram kale daljet VI. 1, ,Nova 6e stranka navlastito uzakoniti i za5tititi fradianske slobode, kao Sto ie sloboda osobna, sloboda saviesti, sloboda izjave misli i po tom Stampe, sloboda sastaianja i udruZivanja, sloboda znanosti, nepovredivosti kudnoga praga i listovne taine, te gradianska iednakost pred zakonom. Uvedenje op6eS, jednakof, tajnog i izravno{ prava glasa za sabor i Zupaniiske skupStine bit 6e ciliem politike nove stranke, kao i naistroZa distoda i podpuna sloboda izborau. 2, ,Nova 6e stranka poimence nastojati o tome, da se redarstveni patenti i naredbe iz absolutistidke dobe izmiene novim zakonskim propisima, koiima 6e oblastima biti dozvoljeno razpolagati sa slobodom i imetko m drZavljana samo na temelju zakona i zakonsko{ priuzdrlanja. Ima se stvoriti redarstveni zakonik, Imade se urediti upravni postupak u na-

prednom duhu, Ima se za zaititu iavnih subjektivnih prava i ovla5tenih interesa stvoriti upravno sudi5te, Ima se poloZai dinovnika i njihov obiektivan rad osigurati uvedeniem dinovnidhe praSmatike, Upravni organizam ima se preustroiiti u pravcu boljeS i brlep poslovanjau 3, "U sudstvu 6e nova stranka posvetiti painiu tomu, da se zastarieli zakoni izmiene savremenim novim zakonima, Svakako 6e mediu prvim zadatcima uzeti u posao lihvarski zakon, uvedenje novoEi sudbenog Sradjanskog postupka, B u kaznenom postupku proSirenje porotne sudbenosti na sve politidke i teike delikte, Sudadka nezavisnost ima se obezbiediti. Odvjetnidtvo kao, vai,an pravosudni organ ima se preustrojiti u duhu samoopredjeljenja i stali5ke discipline", VIIL 1. Nova 6e stranka nastojati, da se u kraljevini Hrvatskoj dine drZavne investicije i podupira iz zajednidkih prihoda pojedine Sospodarstvene glrane, poimence industriia, u razmiera porezne snage kraljevine Hrvatske naprama onoi kraljevine Ugarske, da se izgrade potrebni prometni putevi i uredbe, napokon da se urede tarifalni odno5aji prema interesima zemlie, Fo5to samo u skladnom razvitku svih narodnih sila nova stranka vidi iamstvo za op6i napredak, nastojat 6e, da se odrli pravedno ravnoviesie medju svim gospodarstvenim interesima domovine, Ali 6e se nova stranka narodito brinuti, da se promiSljenom aglrarnom politikom u seliadkom staleZu odrZi jez{ra na5ega naroda na svojoi domaji i da se ona organizuje podev5i od seliaike porodice pa do ukupno6! seliadtva u svrhu uspie5nijeSaSospodarenjai boljeg blagostania.Zalo 6e nova stranka poimence nastojati, da se donesu,zakoni o za5titi seljadkogaposjeda, o promjeni seljadkoganasljednogprava; da se organizacijom ieftine vieresije ublaii seljadka prezadulenost i provede seljadko n.aseljivaniete istodobno zaustavi ili barem shodno uredi izseljivanje, - Nastojat 6e stranka nadalje, da se kod kr. zemal| vlade ustroji posebni gospodarski odjel, a javna uprava zemlie proZme Zivahnom glospodarstvenom politikom na temeljima strukovnim; da se iz{radi sveukupno gospodarsko Skolstvo, da se podupru gospodarstvene samoupravne organizacije i gospodarsko zadrugarstvo, kao i 'rzvoznatrgovina; da se prema gospodarskim mjestnim potrebama uredi uprava zemlji5tnlh zat6

243 iednica i imovnih obdina, te niihovi posiedi privedu intenzivniioj kulturi; da se bolie obezbiedi poljodielstvo promienom lovno6fa zakona i wedjeniem poliskoSa redarstva, da se uvede pladanje svih ob6inskih i slidnih da6a po razmiem izravno$a drZavnoSa poreza bez privilegiia preurede prema savremenim zahtjevima fospodarstva, napokon da se provede nadelo proSresivnoga drZavnoga poreza, 3, Da se doma6i maloobrt uzmo$ne odhrvati svietskoi utakmici, nova 6e stranka raditi, da se on podupre sa svim pokao Sto su ma$alima savremene gospodarstvene politike reforma obrtnog zakona, promicanje obrtno$ udruZivania i Slrolstva te jeftina vjeresija, tz razliEite drlavne popiodnosti' Nova stranka nastojat 6e, da se i radnidkom staleZu shodnim ustanovama socijalno-politidkim pobolj5aju uvieti za Zivot, ,Da se pak ojada zdravi razvitak ob6ih kreditnih prilika u zemlji, nastoiat 6e nova stranka, da se sve zemaljske zaklade i pod nadzorom iavnih vlasti stoie6i novci u iedinstvenoi upravi organizuju, XL il. govori o Skolstvu, pa medju ostalim kaZe, da Skola treba da bude narodna odgojna, obrazovna, dudoredno-reliliozna i savremena, za lim da unutra5nje uredienie Skole ima biti samostalno, ne diraju6i pri tom u nadzor, koii drZavi pripada nad sveukupnom nastavom i rzpoiem, kao ni uredienie vierske obuke, koja prinadleZi crkvi i vierozakonskim druZbama. Hote6i da kaZemo svoju o ovim ,rnovimu strankama treba prije sve{a redi, da ovo nisu nove stranhe, A nisu nove ni po proglramu, ni po liudima, neE:ose stare stranke slaZu u iednu, a stari programi prekraiaiu, Zato, na zadovolistvo mnoSih na5ih ljudi, koii se boie ve6 dosadaSniihtolikih stranaka, a kamo li ne bi mrzko Sledali koiu novu stranku, ! na njihovo zadovolistvo niie se ovim toboZe novim strankama broi stranaka pove6ao, ne{o se ie pade umanjio: miesto starih detiriju imamo sada dvie, Sto znade ove stranke u na5em narodnom i politidkom Zivotu, o tom niie potrebno mno6io nzlagatil Dosta 6e biti kazati ovo; Hrvatski politidari koji su se god. 1905. s MaSiarima-koSutovcima sporazumieli i obe6ali, da 6e se boriti za podpunu

samostalnost Ugarske, do5li su tim putem za Sodinu dana (1906) do vlade, po5to su koSutovci na5e stare ma$iarone odbacili" Uz ove nove magjarone pristali su (kao obi6no) za malo i Srbi i tako nastade hrv.-srb. koalicija, No had su ko5utovci stvorili i,elieznilarski zakon, koiim se ma$iarski iezlk qvodi i na hrvatske ilelieznice, do5lo ie izmedia te koaliciie i Magiara opet do nesporazuma i protivStine, a Hrvatskoi posla5e za bana Rauha,'koii nije bio po volii ni koaliciii, ni starim ma$ia' ronima. Koaliciia podje u nove izbore proti Rauhovoi vladi i dobije vedinu. Ali Rauch ostade na banskoi stolici i vlada5e dvie Sodine bez sabora, ier je vedina sabora, koaliciia, bila proti njemu, a bila ie proti niemu poSlavito s to6!a, Sto ie dao obtuziti Srbe radi veleizdaie, Kad je Bosna i Hercegovina pripoiena carevini i minula pogibeli rata sa Srbiiom - a radi toga ie doSlo do obtuZbe Srba, ier se ie bilo boiati, da 6e Srbi li6i' ustanak. - Trebalo je nadiniti mir i red, Zato je bilo potrebno, da ban ,Rauh otidie, a nova vlada da se s vedinom sabora i Srbima pomiri, Koalicija i Srbi dobi5e Rauhovu glavu i zatc pristadoSe, da banom bude biv5i ministar, stari ma$iaron dr, Nikola pl, iloma5i6, koii ie sasvim stao na stranu koaliciie i Sro-a. Posebice ie novi ban pristao uz koaliciiu u stvari qrr;ofa lelieznid,arckoga zakona te izposlovao, da taj zakon niie u hrvatskom saboru progla5en (ali se zato svejedno vr5i), Uz Srbe jd pristao ne samo time, Sto je Sovorio o hrvatskom,i srbskom narodu, neSo i time, Sto ie haikade na Srbe (frankovce) 'tazvao ,pokvarenim elementimau, Da i narod ne5to dobiie, pristade i ban i koalicija, da se proSiri i izborno pravo, A da se dokate, da je sve opet u redu, saborska vedina izabra naipripravniie izaslanike'u pe5tanski sabor, Time se ie saborovanie svr5ilo, No kad se imalo prodi dalie, vidjelo se, da niie sve u redu. Sto se ie poremetilo, to' se pravo ne zna, Toliko se zna, da ie novi ban zahtievao i novu stranka, I zbilia se od koalicije podela stvarati nova stranLa, - ali ne od ciele koaliciie' nego samo od Hrvata u koaliciii, naime od starih prava5a i od naprednjaka, a Srbi ostado5e,kako su ibili,Zato ban niie bio i ioS niie zadovolian: on ho6e i Srbe u novu stranku, Fo tom se dakle moZe suditi, da ie >nova strankau nastala it