Sabrana djela Antuna Radića XII. Narod i Sabor [PDF]

Zitiervorschau

i

DRANTUN RADIC:

DIELA SABR,A,NA XII,

SELJAenASLOGA D nv L A D K o M a d n r r R U D O L F H E R C E G ZAGREB t 938,

SABRANA DIELA DRAANTUNA. RADICa.

NAROD I SABOR - 1912. rDom* 1911.

,rDom..1911.-1912,

*TIPOGnAFIJAa

D. D., ZAGREB

Virilisti. Koaliciona5ke novine dokazuiu, da su zastupnici seliadke stranke izdali narod i pofazili sav svoi nauk i profram seljaEke stranke, i to time, Sto su za Neumana, novo$a predsjednika hrvatskog sabora, glasovali zaiedno s virilistima, t, i. biskupima i velika5ima, koji imadu svoi osobni glas u saboru. Na svu Sospodu, a osobito na velika5e, Srofe i barone, toliko vide seljadka stranka na skup5tinama i sastancima, toliko proti njima piSe, a sad se s njima slaZe, i to proti zastupnicima, koje je izabrao narodl Pa zar 6e ovi velika5i pomo6i, da seliak dobije svoje pravo? Zar 6e oni biti za pravedan lovski zakon i t. d, Tako i slidno, samo jo5 mnolio viSe, ditamo u tim novinama, dakako s dodatkom: da su se uRadidiu sloiili s vladom, i velika5ima radi svoie koristi, Kakovu korist od toga imaiu "RadiiiDornK,God. 7977.Br. 25.)

Na dlanak u broju 25, pod naslovom ,Fi5kalski poslovi., prirnili smo sliede6i izpravakl, uNije istina, da je u parnici, vodjenoj kod kr, kot. suda u Velikoi Gorici pod reg. oznakom p. 19051214.Kata Brozovi6 imala platiti Janku Baltori6u 46 K 92 f, a Janko Baltorid njoj jednu tre6inu od 169 K 77 f., t. j. 56 K 59 f, ve6 je nasuprot istina, da je Kata Brozovi6 imala platiti svotu od 46 K 92 L Jwi Zlod| i to kao priplatu za viie primljenu vriednost u nekretninama prigodom razvrfnuta zajednice, Nije istina, da je Kata Brozovil do5la u moju pisarnu i traiila od mene iznos od 56 K 59 f, da mole platiti Juri Zlodi 46 K 92 f, a isto tako niie istina, da je moj juratu5 (koncipient) Kati Brozovi6 rekao, da 6e on sam dati J:uli Zlodi 46 K 92 f, a ,ostatak (9 K 67 f ) da 6e povratiti nioi, i da je ona uslied toSa bila mirna. - Istina ie nasuprot, da ie moj koncipient Kati Brozovil izrilito rekao, da ioi prema navodima Jure Zlodi od parbenih tro5kova od 169 K 77 I ne ide niSta, a lo zato, jer da je on davao u parnici sve biljege, predujmove i vje5tadlce pristojbe, a osim togia da je izhodio izpravak osude od 31, prosinca 1908,broi 15828 (gr. p. l905t2l4l samo na njeSov tro5ak, a isto tako i gruntovni razpis nekretnina, - Pored toga ie moi koncipient rekao Kati Brozovid, da ioj Juro Zlodi kani voditi ovrhu radi priplate od M K gZ f. i da mu je u tom smislu dao naloS. Nije istina, da pisarna moja imade pri sebi novce, da plati Jwu zlodi, a isto tako nije istina, {_a ie to priznala i obe6ala udiniti, a onda ipak podnesla proti Kati Brozovi6 ovr5nu molbu radi pripla te 46 K 92 L te:k m direktan nalo6l Jure Zlodiia, kome po njegovim istinitim navodima - jer ie sam na parnicu troSio, a jedino su efektivni tro5kovi po sudu obredjeni (t, i, troSkovi biljega, preduimova i pristojba) - pripada ditav parbeni tro5ah od 169 K ZZ f, Niie istina, da moja pisarna pravi tro5ak Kati Brozovil, ve6 je na_ suprot istina, da postupa proti nioj po naloSu i na i:.riEiti zahtjev Jtrre Z.lo-dija,koji je u njoj zairaZio, da se ovrha radi nepla6ene mu priplate povede i provede. Dr. Milan pelra1i6, odvjetnik*, Odvjetnik g. Milan Petradi6 poride glavnu stvar, naimez da ie niegov koncipient rekao Kuti Br"zovi6, da 6e on sam (t, j, koncipient, dakako u ime pisarne odvjetnika dr, M, ,petradi6a) platiti Juri zlod,i tt6 K gz I, a vratiti joj ostatak od one tre6ine, ko ju ioi ima platiti Janko Baltori6, pa se sad dakako pita:

80 Koje ie istina? Je li istina, StokaZe Kata Brozovil, iniezin suprug, koii ie s njom tada bio u pisarni dr, M' Petradida ili je istina, Sto kaZe odvjetnik dr, M. 'Petradi6,dotidno njegov koncipient, Ovo bi u ovoj stvari bilo glavno, naime: da je pisarna odvi. dra M, Petradi6a imala novce, da u ime Kate Brozovil naplati Jari Zlodi,, pa to i priznala i obe6ala, da ie ga naplatiti, a da je ipak Katu Brozovi,6,taiila i napravila joj tro5ka. Svejedno je tu, 5to misli Juro Zlodi, glavno je, da je koncipient dra M. Pelralila Katu Brozovi6 ovako uputio, - a to ona i niezin suprug mogu, kako haZu, prisegom potvrditi, Odvjetnik g, dr, M, Petradi6 poride i to, da ie Kata Brozovi6 lmala platiti Janku Baltori6u 46 K 92 f, premda smo mi todno izpisali iz osude, da je ona tu svotu imala platiti Juri Zlodi, pa je svatko mogao vidieti, da je ono dalje u oDomu.. pogre5ka, gdje se kaZ,e,da je to imala platiti Janku Baltori6u. Pa kad je €, dr. Petradi6 i5ao poricati, Sto mi, ni nitko nije ni htio tvrditi i Sto sama osuda pobija, onda nam se to ne dini dobrim znakom. Vidimo naime, kako g, dr, Petradi| ide za tim, da nam dokai,e, da smo makar Sto krivo uztwdili Jednako nije dobar znak, Sto se g, dr, rPetradi6 nekako skriva za Jaru Zlodi vele{i, da Kati Brozovi6 ))prema navodima Jure Zlodi od parbenih troSkova ne ide ni5tau, Ali osuda ne zna ni5ta o tom, tko je koliko na parnicu tro5io i potro5io, nego kaZe samo to, da Janko Baltori6 ima luZiteljem {a tuLitelja su tri, medju njima i Kata Brozovi6) platiti 169 K 77 I. Ovu svotu poloZio je J, Baltori6 kod odvjetnika dra M, Petradi6a, pa je naravski, da su ju tuiilelji od njega traZili, Je li odvjetnik dr, iM, Petradi6 smio od te svote koji dio bilo u kakvo ime bez sada zadrlati, - to 6e on znati bolje neSo mi. Rado vjerujemo g. dr, M. Pelralilu, da je proti Kati Brozovi6 postupao po nalo,gu Jure Zlodi, pa mu to ne bi ni prigovorili, da nam nije redeno',da ie njegova pisarna obe6ala, da 6e sama Jura Zlodi, namiriti, Ako je ovo istina, - onda smo imali pravo, Sto smo se na ovakav postupak onako oborili i Zestoko Sa pokudili, A ako nam je krivo redeno, mi 6emo to prvi prlznati,, ier nama nije sila boriti se neistinom, kad na Zalost ima i previ5e Zalostnih i sramotnih istina u fi5kalskim poslovima,

8t No da nam se i dokaie, da smo bili krivo upu6eni, mi ne 6emo prestalt i dalje iznaiati ovakve prigovore, ier smo duboko uvjereni, da je ovo zlo veliko i da u ovom boju izmedju seljadtva i odvjetnika nitko na svietu ne 6e valjda redi: Siroma5ni odvietnici, Sto se to od niih radi! (>DomZlaiiex:i" i i,fehtbruderiu, lcoji tako radet Glasoviti ie Grga Tu5kan u svoiih novinah napisao ili dao napisati ravno i otvoreno: Pa Sto hoce i Sto mogu Radi6i, koii ni5ta nemaiu! Ovo na Zalost nisu pripoviesti, tu niie ni5ta ni preuvelideno, ne(o ie ovo poznato svakomu, tko i koliko Eita, 6to tuZni nar5i novinari pi5u dan na dan u sramotne naSe novine. Sto ie o,r'o? Od kuda ovo? Zaito ovo? Od kuda miSlienie, da je sramota, a'ko je rodoljub - politidar siroanah?Zaito ie sramota sabirati male prinose ili darove za politidku bo,rbu?

87

86 Da'smo mi na ovo pitanje odgovorili jo5 pred par dana ovako, kako odgovaramo danas, - nitko nam ne bi vierovao, nego bi svi rekli, da je to na5a izmiSljotna. Danas, poslie ovoEia stardevi6anskoga ,odkri6a.., poslie priznanja, da ni stardeviianski vodje bez porno€iprista5a ne moEu dalje, - danas 6e nam mnogi vjerovati. A evo, Sto mi kaiemo, od kuda to: Kod nas se misli, da je politika samo za Sospodu,i to za pravu gospodu, kojoj je tako dobro, da nikoga i ni5ta ne tLrebaju.Dakako, da je takvomu ,Sospodinu srarnota i6i pje5ice, nositi "pinkleceu, ili dak sabirati krajcarc, Takav {ospodin, ako se malo razljuti, - on ne treba ni toga, da bude zastupnik, Sto on ima od toga? Ni5ta! Brige i dosade od izbornikaln tr,fieniza to nije! Ako ho6ete, birajte si drugoga!< - rekao ie vi5e puta svojim izbornicima i €, dr, Ivl, Stardevi6, E, sad ia vas molim, recite vi menir Sto ie onda ta politika? Kakovi su to liudi, koji imadu sveSad,osta,koiim ni5ta ne treba, a bore se za ne5to? Kakvi su to liudi, koji? trideset, po sto tisu6a lcruna i forinti? Kakvi su to prista5e, diji su to prista5e, uz Sto i uz kogia pristaju, i po dem se pozna, da su prista5e,- kad niih t. l, kad niihove pomo6i nigdje niti ne treba, dapade bi bita sramota i5to od njih zahtievati? eemu Sovoriti tim prista5ama: >Ako ho6ete, biraite si druSogalu - kad se to i samo po sebi.razumije, jer ie za to izbor? Mi bismo mogli na ova pitania odgovoriti s tri riedi, ali bi to malo ko'ristilo. Zato keba razloLiti. t
Hrvatska" pi5e: "Poput Magjarima". tat o o" p,. iuder'a^Snia pt,oti teLimu (vlaL"ii;; Siri se u hrvatskim zemliamapokret dan donesenovih daniu) bana Cuvaia i proti Magiarima' Svaki i spaliivaniuma$iarskez'astave'Poput viesti o demonstraciiama sastoialaomaod buiice Siri se tai pokret, i danasne'mavi5e sile' ''' ili iaiuneta, koia bi $a rnoSla s'prieEiti poiicaiskih *f"il" ' kriE potladenih za'slobodornu" A Sve su o.," a"*ji;;tj"

2tl jo5 podrobnije, oduievlieniie i karalniie pi5u novine koaliciie, osobito "Hrv, Pokretu, SluZbene "Nar. Novine.. piSu proti demonstracijama i nazivait ih zastra5ivaniem (teror) ulice, Nadelnik grada Zafreba saziva na vie6e gradske zastupnike i fradiane, da ih pita, kako bi se samo spriefilo o,Ste6ivanie gradske imovine (razbrlanie lampi), Ali dujte, pa se dudite: U prekjuderaSnjoj uHrvatskoiu opisuje Ivan Per5i6 {podpisivao se, a inade se u tim novinama malo tko podpisuie, a urednici i suradnici ne podpisuiu se nikada) - opisuie podnaslovorn ,Burne no6i u ZaSrebu."dogadiaje od subote i nedielje, Pripovieda, kako su straZari puStali u miru demonstrante (vikade), a lupali po rnirnirn gradjaninra i gospodjarna,,a onda kaZe doslovce: ,eudno mi ie i to, da je jedan dovjeiDonK.Goar. rgrz. Br. g.)

Posmrtne zadruge i naie seljaEtvo. Nekoliko na5ih prista5a ve6 nbs od davna pita, 5to ie to s "Jadranom.,, ,Balkanom(Domnajjade kfila radilevske raduneDomDornDomMatidini< liudi'radili i.'kakJ J,, no_ stupali sa Sti. Radiiem, _- o tom ni riedi! N"g" a;;;Ookriy" krivica, baci iovieky pod nos ono, Sto ie poSteno zasluZio,hao da je tim plaiena i krivicat A1i kolika ie Sospodskapokvarenost, najvi.e se vidi iz onlh riedi, da ie Sti, Radi6 zasluLiovi.e nego ikoii drugi f.+Z""rrif.. Ta za Boga milo€a - u Hrvatskoi osim stj, Radi6a moZda i t:*u. dgu€oga kniiisy^iy^, ier svi drugi pisci imadu sluZbe i pla6e! Pa kad se kaZe, da ie on dobio vise nego if.rii-a*gi knjiievnik, to ie upravo tako, kao da tko prigovo?i pofJiai"f"", da mu je urodilo vise kukuru za nego svim sostarima u kotaru! Poliodjelac radi .u-o ,r1-poliu, a So5tar li 1"\"k"! koli" tek kukuruz u ba5di. ""rudi AIi da pogledamo i te radune. Tajnik uMaticeu, dr. Albert koii ovako pravedno brani svoie dru6love, !a1ala, kaZe, d.a je Stiepan Radi6 ., godina napisao kojih pet knjiga, ""d"*-o.am za koie je dobio preko osam tiJu6a K,, a to ie vi5e, nego Sto ie kod oMaticen )asluzio ikoji d-G iniizevnik. AIi taj Bazara nije. rekao, da ie tomu istomu Bal,afi ista ta ,Maticau u dvie tishala i platila dvie velike knjige, za koje je (u dvie {.1i"". godine) zasluiio oko 4000 K, a uz to-fodigao u te dvie godine svoje profesorske pfue" op"i f,ojih 6000, dakle u dvie :godine 1T" 10.000.pa premda St;. Raiie nile toliko dobio ni u ? do gospodi ie jos krivo! A zasto onda striele udaraiu u lj:_!t"i, zclravehrastove? tom sudite, kad bi gospodi _ , f" bilo pravo: onda, kad Radi6i ne bi ni disali. (rDornDomns$fea' lo znali, da se ne 6e niSta udiniti' A mi ne kaZemo, da bi se rnoralo >neStosu6iestijin,o ufascinaciji< ii o bezbrojnim drugim dokazima, kako dusevno stanje dovjekovo dieluje i na tielo, Ta kako ne (e cstar posled strana dovieha dielovati djetetu na zivce, a onda i na ostalo tielol Dakaho, reli te nam udeni doktori - oni, koji misle, da s,amooni znadu,i to, sve -reti ie nam ponosno:Jest, istina je, da ie smetiSteleglo boiesti i da pogled moZe djelovati na duSu, pa i na tielo, - ali seljak to ne zna, on to sliepo vjeruje! On ne zna, da ie smeti5te stovari5te svakakvih bacila, on ne zna, da pogled moZe naravski djelovati, nego on vieruje u nadnaravnu njekakvu mo6 i snagu! To je ono, Sto mi pobiiamo, Pa da! To mi svi pobiiamo dan na dan i kod nas samiht U tom pobiia svaki udeniak sam sebe svaki dan! Juder nije znao, Sto ie uzrok toj i toi bolesti, a danas zna i - pobiia svoie iudera5nie vierovanje ili praznovierjel Da, to ie znanost, koja tra,ii prave uzroke, - pa i ti su pravi samo moZda danas, - a sutra 6e biti ve6 progla5eniopraznovjeriem", Udenu giospodudoktore smeta, 6to se na selu vieruje u koiekakve smlate na smeti5tu, p& u mrak, uroke i t, d,, a Sto i seljaci ne pitaju za prave uzroke. Udeni ljudi ne bi smieli tako, Oni bi se naprotiv morali pitati: Kako to, da se narod tako dvrsto drZi toga vjerovania, premda ne zna uzroke, a u istinu moZe doviek na smeti5tu i od huda pogleda stradati? Da tako pitaju, uvjerili bi se zacielo, da i prosviedeni ljudi danas mnoSo toga drZe od obidaia, ili kako giospodavele, od tradiciie, a ne znadu pravolia ni uzroka ni razlo{a, lli zar rnoida svaki onai, koji dan na dan raz{ovara na telefon, svaki put misli na elektridnu struju i na sve one tamo apatale? Da, ali seliak vjeruie u nadnaravnu niekakvu mo6 i snagu, vieruie dak u vraga, vieStice (coprnice!) Nemojmo ni tu biti odved na{li. Spomenuli smo onofa doktora, koji ie za{rebcima na odigled htio duha vafati. A Sto se tide te nadnaravne ili tajne mo6i i snagle,dobro se ie sietiti, da i prosvie6eni ljudi u danaSnie vrieme vrlo rado Eiovore i pilu o njekim umedijimau t. i, liudima, koii imadu u sebi neku tainrr mo6, da vide i dozivaiu duhove i joS kofe5ta. Nije to dakle s tom seliaEkom glupoidu i praznovieriem baS taho stra5no, naprotiv, imademo tu svi skupa dosta mesti svaki pred svojim vratima, A o liedniku na selu io5 i drugi put, ("Domo, god. 1912. Broj 22.)

293

Tragovi tuZne proSlostiu prezimenima. Jeste li kada duli prezime "Yiziak?" Ili ako niste duli za Yiziaka, moida ste duli zaBiziaka? MoZda ni to? A zaBezuka, ili za Bez:uha? Vidite, ovai zadnji baS je ve6 sasvim bez rrtta i doviek mu lako nadje trag: Aha, tomu ie prad jed sigurno bio bez uha, zato se i zove Bezuhl A ako ga ie malo sram bilo, Sto ie bez uh, promijenio ie malo, samo malo, pak ie postao Bezuk, - ali trag se sveiedno ne da sakriti, ier koSa iedanput narod okrsti i zapeEati, tomu nitko vi5e ne skine s ledja to$a pedata. Jer nekoja su prezimena ba5 pedat, Bezbrojni Antunovidi i Antoloviii, BlaZi6i, BlaZekovidi, Blali6evi6i, Bla5kovi6i i Bala5ke, pa Petri6i i Petrovi6i, Pavlidi i Pavlovi6i, Nikoli6i i Niki6i, Miki6i i Mikovi6i i Nikola5eviii, da ne spominiemo Ivani6a, Ivanovida, Ivankovi6a i lvaniSevi6a, koii svi imadu prezime po krsnom imenu kojega pradjeda, kao i nebroieni KovaEi, Kovadi6i i Kovaievi6i, Kolari, Kolari6i i Kolarevidi (i diedovski im komurati Var$e i Varfovi6i), Lo'ndarri,Londari6i i Inniarevidi (prije su ih zvali Gerendiri), Klobudari i Klobudari6i, pa Kraiadi, Kraiadiii i Krajdevidi (kasnije se gdjekoii zovu po zanata diedovskom Sabol, Sabolid i Sabolovi6), napokon eizmeki, eiZme5ije i eiZmekovi6i, koii opet imadu prezime po zanatu kojefa svoie{a pradieda, niiedno ovo prezime nema na sebi pedata kao na pr. Glavan i Glavak, Pledko i Sironja, ili pak Gologuza (Sto se znade poliepSati, pa bude Galogala) itd,, abez zamjere budi redeno, i Giumpaki i Tumpaki nose pedat svoiih pradiedova. Ali o tom bi se dalo pridati do mile volje, pa da se vratimo k Bezuhu, Bezuku, Beziaku, Biziaku i Viziaku, Svi ovi nose iedan pedat: bez:uha su svi, t' i.bez uha im ie bio iedan pradied, eoviek bez uha niie ba5 takvo Eudo ni danas, ier se do€odi, da bilo u kakvoj nezfodi ostane bez uha, A ne€da, tamo priie 300 i 400 godina, bilo ie ljudi sva sila, bez uha, svaki deseti, moZda svaki drugi, moZda i cielo selo. Kako to? Za5to toliki liudi bez uha? Evo ovako; U vrieme prije 300, 40, 500 i vi5e $odina bili su i kod nas, kao i dru{die po svietu, dudnr zaironi i obidaii. Iako je bio zakon i obi6ai, da su krivcu siekli nogu, ruku, nos, iezik, a nairadie - uho. Na takvu kaznu mo6iao je odsuditi $radski

sudac u slobodnim (radovima, a na selu - zemariski gospodin, t. j. vlastelin (grof, spahiia), & tn za itogod, moZda i ,a iobru svoiu volju. Kako je {lupost i petolizanie sospodi stara stvar, koje i kod nas ima odavna,,to su se glupani i gospodski petolizci, io5 i ruSali ovakvornu nesretnriku, komu je zemaljski gospodin dao odrezati uha, pa su Sa i zvali Bezuh i ostao je Bezuh on i niegovo kolieno, Osobito poslie Slasovite "seliaike buneo priie 340. godina (Eod, 1573), kad su giospodasvladav5i pobuniene seljake dala mnogima i mnogima poodrezati nosove i uha, bila ie sva sila liudi bez uha, ditavi kraievi bili su 'rbezuhiu,'rbezukiu, ubeziakio, osobito u zaprebaEkom Zagoriu, gdje ie i nastala buna, pa se i dan danas narodu u iednom kraju zagrebadkopaZa1orja zove seljadki narod "bezjal R a d i 6 j e najvi5e

dobio!
PenziJac za seljake

Socijalisti

175 1?8 181 r8? 191 192 195 197 201 203 206 20s zLS 217 228 225 228 281 238 235 238 241 244 248 250 252 255 257 261 263 265 268

poljodjelco

Robstvo u Americi LieEnik na selu , Tragovi tuZne pro5losti u prezimenima Grad I selo Ne5to novo i dobro Prtje sto godina LoBa knjiZica o dobroj stvari Zidovi t katolicl u Njemadkoj

Dvie mllijarde

kruna

rJadranpanslavizmu< Saborski Slovorl Govori u saboru kraljevine Flrvatske,

.::.-#:.:,.,1,

Slavor,rijei Dalmacije .

.

271 275 277 278

u2 287 292 293 296 2W 301 304 305 EO? 3r3 31? 319 323