Sabrana djela Antuna Radića VIII. Božićnica, prilozi Domu [PDF]

Zitiervorschau

DRA.NTUN RADTC:

SABRANADIELA VIIL

SABRANA D JELA. DnAA.NTUNA RADICA,

BOZICNICA PRILOZT "DOMUU

BoZi6nica1902. Iz Bolienica1908.i 1910. Desetibrat. - Misao. Car Napoleonu Ruskoj.

SELJACK.A. SLOGA D RV L A D K O

MACEK I RUDOLF HERCEG ZAGREB 1937.

1902. B;oZtentca

'TIPOGRAFIJA. D. D.' ZAGREB

,.r, i ,i l"i

H r Y a t i. 1, HRVATSKO

PLEME,

Kakvoga smo plemena mi Hrvati? Mi smo Hrvati slovienskoSa ili slavenskoga plemena; tj. onoga plemena, koie se danas Siri po cieloj iztodnoj i iuZnoj Evropi: od visokih gora Alpa, pa medu Jadranskim i Crnim morem sve do Ledeno$a mora. Na Zapada je tomu plemenu romansko pleme, t, j. Taliiani, Francezii Spanjolci; na iugu su mu Arbanasi i Grci; na iztoku se Sire 6a u Aziia i dotidu se neprosvie6enih tamo5njih naroda. U srce pak slovieinskomu plemenu utisnuli str se priie 1000 fodina aziiati l{dadiafi, a io5 priie romanski Rumuni na Dunavu. Tri su glavne 6lrane slovjenske: izloEna 6lrana ili Rusi, sjevero-zapadna grana ili Poliaci i eesi, i jutna lrana, a to ie naSa glrana, Juinosloviensko pleme Siri se od Jadranskoga mora i uz to more na iu€, od toga mora prerna sjeveru i iztoku uz Dunav i dunavske pritoke sve do CrnoSa mora. Na ditavom ovom prostoru 6lovori se iedan iezik hwatski iezik, duje se iedna pjesma, pjesma o Kraljevidu Marku, Ta piesma nije ni5ta drufo, nego pjesma ve6 tisu6lietnoga straZara, koji na obali CrnoSa mora straZi, da u Evropu ne provale 'aziiatt, ier je to Crno more uzko, pa od kad ima liudskoSa pametara, preskakuiu to more azijatski divljaci i osvaiadi. Uz drugo na5e more, l, j, uz Jadransko more bilo je na5e pleme ponajvi5e u sluZbi zapadnih naroda, ali vazda slabo pla6ano. I tako se ie do{odilo ovo: Onai dio na5ega plemena, Sto je uz Crno more, malo da nije potonuo u azijatskoj poplavi: pokvario dosta naSu krv, i na5 oblidaj, naS jezik, pa6e primio

8

9

i drugo ime, tako da se danas naSi suplemenici uz Dunav do Crnoga mora ne zovu Hrvati, ni Slovi,nci, rnego Bugari, A to je azijatsko ime, Dana5nji Bu$ari - to je jedna grana na5efa iuZnoslovjenskogaplemena. Uz Jadransko more saduvalo je naSe pleme tisudu Sodina kako tako i svoje ime i svoiu slobodu, To je drufa grana, to su bili i ostali su Hrvati, a uz niih su Sto hotice, Sto nehotice patili i Slovenci. Onaj dio naroda na5ega,Sto je podalje od iednoga druSoSa mora, naslaniao se sad ovamo, sad onamo, sad na Carigrad i na Grke, sad na Rim i na zapadne narode. To su Srblji.

Gdie Zivi hrvatski narod? Hrvatske misli ima ve6 svuda, kuda ima naiega plemena, ovdje viSe, ondje manje. Jedino tamo tz Crno more, a rri u dri,avi srbskoj nema vi5e ni traga hrvatskof misli. Ali po Dalmaciji, Hrvatskoj, Slavoniji, Istri, Primoriu, Kranjskoj i Stajerskoi, pa po Bosni-i Hercegovini ima svieta udena i neuka, bogata i siroma5na, 'koii znade za hrvatsku misao i za nrja radL,

U GARSKA (Jztok)

2, IIRVATSKI

NAROD,

Drugo ie pleme, a druSo narod, Vi stalno imate roda, koji za vas ne mari, niti vi za njefai po krvi jeste njcstc, -rli se ne driite i ne vladate kao rod, Tako nam ie i u ovoj stvari, koju 6u vam razlolitL. Mi smo Slovieni svi iedne krvi i ,pod iednim su nebom njegda pradiedovi na5i pasli ovce, Ali smo se poslie razi5li: jedni smo se priZenili, druSi smo oti5li u sluZbu, tre6i smo se zaduiill Jedno to, a drugo to, Sto smo se mnofi zavadili radi baStine, to je krivo, da se danas ne drZimo za rod, t. j. nismo svi skupa iedan narod, premda smo iednoga plemena, Tako ni ditavo hrvatsko pleme niie iedan narod, ier nema iedne i,elje ni iedne misli, BuSari imadu svoiu drZavu i misle samo na sebe? Srblii imadu svoiu drZavu i misle samo na sebe, a 6esto i protiv Bugara i protiv Hrvata, A i Crnogorci imadu svoju drZavicu i niihov knez snuie na svoiu stranu, Bu$ari, Srblji, Hrvati i Slovenci - to ie iedno pleme, ali nije jedan narod. Nisu iedan narod, jer nemaju jedne misli, jedne Zelje, jedne teilnie, Sto ie dakle hrvatski narod? K hrvatskom narodu broji se danas svaki onaj doviek hrvatskoga ili juZnoslovienskoga plemena, koji ima tu helja i misao: da se Sto vise na5ega plemena sloZi i sjedini u iednu slobodnu domovinu i drZavu hrvatsku. kojoj 6e srce biti uZafrebu. Tko vude u Liubljanu, ili u BioErad, ili dak u Sofiju - to nije Hrvat.

:H

SRBIJA

cRNAI65n

Istina je, po ovim zemljama ima i takvoga svieta, koji niie za jednu hrvatsku domovinu, nego ili za slovensku ili - i to osobito srbsku, Ali ako bude sre6e i pameti, mozemo mirne du5e re6i, da 6e one spomenute zemlje, ako Bog da, biti jednom hrvatska domovina. Koliko ima Hrvata? Najprije 6emo kazali, koliko ima svega naroda u ovim zemljama; U Hrvatskoj i Slavoniji ima (okruglo) 2,400,000du5a U Dalmaciii 590,000 1,

10 U U U U U U U

Medumuriu (po prilici) ostaloj Ugarskoj (po prilici) Istri i primoriu (Slovencii Talii.) Kranjskoj Stajerskoj(Slovencii Niemci) KoruSkoi Bosni i Hercegovini(god. 1895,)

11

80.000 120.000 755.000 508,000 1,356,000 3,67.000 1,570.000

tl ,l It ll ll l1

7,746.000duSa Od ovoSa broja treba svakako odbiti a 70.000 Madiara U Hrvatskoj i Slayoniii do do 120.000 Niemaca 50,000 U Kranjskoj do ,, U KoruSkoj do 240.000 ,, U Staierskoi do 900.000 ,,

U Istri i ,Primorju U Dalmacifi

do 370.000Talijana do 20,000 ,, Svega 1,7tbooo tudinaca-

A sad odbijemo od 7,746.000 1,770.000 5,976,000 u ovim zemljama na5ega ostaje po prilici , n a r o d a ,t . i , b l i z u S e s t m i l i j u n a , Ali ne treba nikako zaboraviti, da medu ovim narodom ima preko jednoSa milijuna naroda, koji je - nauCili su 6la ,,srbske" vjere, a ude Sa i to: da pripada srbskomu narodu, t, j, ude pa srbsku misao. Ima tu dalje drugi milijun naroda, koii ne dita knjiga, koje se pi5u distim hrvatskim jezikom, neSo dita (i dosta dita) slovensheknjige: to su Slovenci u Kranjskoi, Staierskoj, Koru5koj i u primorju, Napokon ima u tom broju preko pol milijuna naroda ,,turske" viere, koji joS malo znat na koju 6e stranu, I tako nam od toga broja od blizu Sest miliiuna ostaie iedva tri milijuna pravih korenitih Hrvata, Tri hrvatske grane, Ve6 stare kniige, starije od tisu6u Sodina, spominju biele i crvene Hrvate, i bielu i crvenu Hrvatsku. Pa i zbilja i danas ima bielih i crvenih Hrvata, Bieli su Hrvati oni, koii Ziva u ravnici, gdie rodi lan i konoplja, i zato nose ponaivi5e bielo odielo, Crveni su Hrvati oni, koji Ziva u Sorskim krajevima, gdie ima ovaca i koza, koie daju dovjeku vunu i kostriet. Od vune

i kostrieti odielo je vi5e mrko, kao crvenkasto, pa ako i niie baS crveno, nazvani su ti Hrvati crveni, kad su oni drugi bieli. Danas se mofu pravo nazvati crveni, ier nose na glavi crvene kape - a svi bieli Hrv,ati nose klobuke (Se5ire ili krilake, Skrljake). Imamo io6 i crne Hrvate. To su oni, koii su bliZe Niemcu i Talijanu, pa su od niih primili crno odielo, Sve su ovo ba5 pravi Hrvati, Tko smije re6i Fosavcu ili Zaforct, da niie Hrvat? A to ie bieli Hrvat. - Tko smiie re6i LiEanu ili dalmatinskom Poljidaninu ili Podgoraninu, da nije A tko Hrvat? A jedan se i drugi didi svoiom crven-kapo smije re6i Vrbandaninu s otoka Krka, ili StaroSradaninu s otoha Hvara da nije Hrvat? A ipak se nose ve6 prilidno na talijansku. Ovo je sre6a za nas Hrvate i za hrvatsku misao na5u, Za{to? Zatoz Crveni Hrvati veZu nas s onim narodom na5efa plemena, koji hode ili ostati sam za se u Bosni i Herce$ovini, ili hode dalie od nas bilo prema Crnoi Gori, bilo prema Srbiii. Crni Hrvati veia nas sa Slovenci ne samo po no5nji, nego Sdje5toi po govoru. A bieli Hrvati veZu nas i s jednima i s drugima, Bieli Hrvati hvataiu se odmah bielih Kranjaca rna zapadu, a sriemski bieli Hrvati ne razlikuju se od brale preko Save u Srbiji. Tri hrvatska govora, Za to ste ve6 duli: Jedni Hrvati giovore Sto i Sta, drugi mjesto ,,Sto" kaiu 6a, a fte6i kai ili kej. Ali niie samo to razlikaz oni, koji Elovore 6a, ili kai, oni i drugo govore dru$adiie. Ni jedan ovaj govor nije ba5 kao Sestilompodieljen na biele, crvene i crne Hrvate, ne$o sve tri girane $ovore po dva ova govora. Tako bieli Hrvati Sovore kai na zapadu (prema Kranjskoj), a Sto na iztoku (prema Sriemu i Srbiii). Crveni Hrvati Sovore pri moru 6a, dalie od mora: Sto, a tako i crni Hrvati pri moru 6a, a dalje ka| A sve je to iedan hrvatski jezik i lako se jedan govor razumile po cielom narodu. Samo bi trebalo ipak sve vi5e Siriti iednu knjigu, pisanu ovako ovim iednim llovorom, kako se pi5u hrvatske knji$e. 3, HRVATSKA PROSLOST. MoZe se re6i, da je u na5erm iuZnoslovjenskomplemenu vazd,a bila najjaEa hrvatska misao. Hrvatska misao i telnia

t2

13

stvorila ie pred tisudu i viSe godina slobodnu i iednu hrvatsku domovinu, drZavu i kraljevstvo. Bilo je vrieme, kad je hrvatski krali bio rodeni Hrvat i kad nikakav tudinac niie u na5em domu gospodovao. Istina je, jedno vrieme, tamo priie 500 i vi5e godina, bila se je podigla misao srbska: kralj srbski Du5an, nazvan Silni, bio je {ospodar ne samo Srbljem, ne$o i Bosni i Primoriu, pade i Grkom, I podpisivao se: car Srbliem i Grkom. Ali to ie bilo onda, kad je susjednogrdko carstvo blizu Crnoga mora propadalo i toliko propalo, da bi ga bili sruSili i manii iunaci, ne$o Sto su na5a bra6a srbskoga imena. Pa i zbiliazza trideset Sodina poslie Du5ana silnoga propalo ie i to carstvo srbsko; uni5tili Sa Turci-Osmanlije. Propalo ie, i niie se diglo ni za 400 Sodina. Istina je i to, da su Hrvati ve| priie 800 godina iz$ubili vladare svoie krvi i iezika. To ie bila nesreia' Istina je i to, da su Turci-Osmanlije u dugom boiu ipak srvali i Hrvate i oteli im malo ne svu domovinu, a ostavili samo giniezdooko Za{teba, Krii,evaca i VaraZdina, Ali ako je sve to istina, istina je opet i ovo: Hrvati nikad nisu zaboravili da su svoii. Zato su oni sve dotle, dok ih Turci nisu posve pritisnuli i poodsjecali im krila i granje, - oni su imali veliku ried a vi5e puta i prvu rieE, kad se ie postavliao ili izabirao novi kralj. Jednom su novopia kralia okrunili i odveli ga u Ugarsku da i tamo kraljuje! Pa i onda, kad su ostali od turske sile samo ostaci ostataka - i onda su znali, da su svoji i slobodni, i nikad se nisu odrekli svoje djedovine i bra6e, nego vazda vapili: da se narod hrvatski sjedini. A teZko ie to bilo, ier su oko nas sami na5i liudi i iaki neprifatelji. Hrvati se ne moraju sramiti svoje pro5losti. 4, HRVATSKA

SAD^ASNJOST,

Danas smo mi Hrvati raztr{ani, raztepeni. VeZe nas i spaja jedino - jedna misao, koiu nosimo u du5i i Sirimo u knfigah i novinah. To je misao hrvatskoga jedinstva i slobode: da budemo iedno i svoji na svome. Mora se priznati, taj nam posao ne ide pravo za rukom. U svakoj naSoj zemlji imadu veliku ried tudinci, a i sama na5a

dieca, osobito Sto je Skolano i bo$ato, - to ponaivi5e voli tudinu, neEiosvomu, Ali ako promislimo, za5to ie tako, umirit 6emo se. Glavno ie pitanje ovo: Ako ie istina, da smo mi Hrvati za5to niegdanie5to mogliivriedili-ato ie istina Z a i t o tudinci moZemo i vriedimo? danas malo imadu u naSem narodu posvuda veliku ried? Zaito se naSa djeca, na5a gospoda odbiiaiu od svoga naroda, a pristaiu uz tudince i uza sve tude? Na ovo pitanie ne bi bilo dosta odgovoriti samo to: M i n a r o d , M i s m o i n i e g d ab i l i m a n i i i s l a b i i i smo maleni od drugih, pa smo ipak nie5to mogli i vriedili, Pa i danas ima malih naroda, kofima je bolje neElo nama. Zalo 6a vam kazati drugi uzrok, pa ako tko i rede, da ovo nije ciela istina, svatko 6e pfiznati, da ie u ovom mnogo istine. - Prije svega vam kaZem ovo: Mnogo toga, Sto se danas u svietu dini da ie veliko i jako, - to vam je samo obsjena,ili Sto ono kaZe Niemac: S v i n d l. Ili je obsjena, ili je na obsjeni sagradeno. Vjerufte mi, ja vam ne govorim praznih riedi, samo da vas, Sto no je rie1, utje5im, Ja 6u vam to nzloiiti., - eujte: Dana5nia ,,industriian' - obsiena, Prije tisu6u ili io5 prije 500 godina nije bilo velike razllke izmedu hrvatskoSa i koje$a drugoga naroda oko nas, Ve6ina naroda i kod nas i drugdie to su bili poljodielci-lei,aci i zanalnici-obrtnici: to je bila snalla i jakost naroda. Ali od onda do danas sviet se ie promienio, Danas do poljodjelca-seljaka ne drli nitko niSta, danas vriedi samo ,,industrija", t. i. fabrike. Gdie nema fabrike, Zelieznice i t. d,, tu je divljadtvo, to ne vriedi niSta. Fabrika daje stvari liepe i ieftine, Zeljeznicavozi brzo i liepo i ieftino. Sve to nosi i novaca. Sviet je svim tim upravo zasliepljen, Mi Hrvati toga nemamo, nego nas druSi tim samo $ule, I to je nasa prva slabost. ' Istina ie, industrija je imala, ima i imat 6e svoju vriednost, Ali vam kaiem samo jedno: Fabrika i i,eljeznica - to je samo Zeludac, a taj i,eludac dobiva hranu od - poliodjelstva. Dana5nia prosvieta - obsiena, 'U staro vrieme znao ie svaki Hrvat toliko, koliko i Niemac, t, j. niiedan nije znao

15

t4 niSta, ili bolje: svaki je znao svoie, Svaki je znao, Sto su Sa djedovi naudili, ali je bio s tim zadovoljan, Niti ie Niemac mislio, da je Hrvat zato divljak, Sto ne zna njemadkoga jezika i niemadkih obidaja, nili je Hrvat i,elio to znatl All od niekoga vremena podelo se govoriti, da ima njekakva ,,evropska prosvjeta", ,,civilizacija", pa tko nema te ,,evropske prosvjete", tko nije ,,civiliziran", to - nije doviek. O toi ,,civilizaciii" toliko se Sovorilo i pisalo, toliko su iu hvalili, a grdili i kudili divljake, da se je ostali sviet uplaSio, I premda nitko ne zna, Sto je to ta ,,civilizaciia", - sve leti za njom, sve ju lovi i hvata, sve ho6e biti ,,civilizirano". Oni, koji su najvi5e hvalili tu ,,civilizaciiu" (a to su bili Niemci), njih su se drugi najvi5e bojali, za njima su najvi5e iSli, za niima su sve radili, - samo da ne budu ,,divliaci". Zato nas ostavljaju na5a Sospoda.I ne motele im dokazati, da njemaEki jezik niie bolji od hrvatsko€a; ne ide im u glavu, da bi Hrvat mogao biti dovjek, dok ne postane na pol Niemac! Yet je i prosti sviet poludio; obladi Svabskoodielo, pa misli, da ie i to ,,civilizacija". Ali Sto velim; misli! On to vidi na svoie odi! eim obude Svabskehlade, odmah se gospoda s njim drugadije vladaju, odmah mu sve ide bolie za rukom, Ovo ne moZe duSo trajali, jer ie odito, da je ovo obsjena. Prava prosvjeta - to ie znanje i po5tenje, a nikad moZda nije bilo manie pravoga znanja, a osobito po5tenja, ne{o Sto Sa ima danas, Znanje i po5tenje - to je ,,civilizaciia", aJi znanje i po5tenje niie ni evropsko, ni aziisko, ni ameridko, a kamo li njemadko ili francezkol Znanie i postenje samo dovjedje, a po tom je civilizaciia samo dovjedia, Svaki narod moZe ostati ono, Sto iest, a moie biti uza to i pametan i po5ten, t, i, ,,civilizirala" ako vam se ba5 svida ta ried, Ne 6e se zato uviek ,,civilizaciia" mieriti po kroju kaputa, DanaSnia ,,sloboda" - ober-obsiena. Kako je sviet poludio za onom ,,civilizaciiom" tako je poludio i za ,,slobodom". Sve danas vide i pi5e: ,,sloboda,sloboda, sloboda!", a sve se tuZi, da nema slobode. I nerna ie. A nema je zato, Sto ,,civilizirani" sviet drZi to za slobodu: imati slobodu drugoga daviti. A to niie sloboda, Slobode nema bez pravice. A pravice nema, ako se ljudi ne drZe onofa nauka: ,,Sto ne Zeli5, da tebi druSi udini, ne dini ni ti druSomu".

5. HRVATSKA

BUDUCNOST,

,,Hrvati - iedini pravednici na svietu, kao ono Noe priie potopa, je li? | zalo 6e se oni jedini spasiti, a sve 6e drugo propasti!" N", nisu Hrvati iedini pravednici, niti su dni I drugi sviet pati radi sve$a onofa, rad stradaju, koii iedini, " Sta i mi patimo, Ne samo to, Sto po svietu pate miliiuni radnika, ne$o se ve6 i poljodjelci dilu proti ,,industriii", Ima zato nade, da 6e sviet spoznati, kako ie zabludio, pa Ce biti i nama bolje. - onda i nam ,,Dakle: Kad svemu svietu bude bolie, Dugo, ili kratko, ali Hrvatom? No, to 6emo dugo 6ekati!" tako ie. Ali bi krivo mislio, tko bi po tom sudio, da mi nismo krivi i sami svomu zlu, i da ne moZemo i ne moramo raditi, da nam bude bolje, Tako se izEovaniu samo oni' koii su najvi5e krivi, da fe i nama zlo, i to toliko zLoi tako se iz$ovaraju oni, koji kod nas popu56aju tudincu i tudinstvu. To su na5a $ospoda. Hrvatska gospoda se moraiu okrenuti k svomu narodu. Kako su pametna, moraju jednom spoznati,da niie sve zlato, Sto sia, Niie u tudinstvu sve dobro, niie u narodu sve zlo. I gospodi 6e naSoj jednom dodijati tudinska prazna oholost, i ona 6e jednom zai,elieti bratske rie6i, topla ofnii5ta i liubavi od srca, A toga im ne moZe dati tudinac, to moSu na6i i dobiti samo u svom narodu, A hrvatski narod neka radi, neka se nikad u zlu ne poni5ti' a u dobru ne ponese, neka ne i,eli tudega, - riedju: neka ostane i napreduje u starom po5tenju, - pa 6e se onda podiii i staro hrvatsko kralievstvo, A Sto na sye to politika: MadZari, Be6, Srblii, Rusi, Crno' Sorci, Turci, Rim, madZaroni, Frank, obzoraSi, - tim vam sad ne 6u dodiiavati i kvariti dobre volje, Neka vam bude dosta to, da se nemamo boiati ni MadZara, ni Srbalia, premda jedni i drugi daleko ciljaiu. Tisu6u godina staroSa kraljevstva hrvatskoga ne 6e nikad nestati u madiaronskom kraljevstvu, a Sto$od je bolje u srbskom plemenu - a to je naSe pleme to 6e s vremenom na6i svoi dom u tom starom kraljevstvu hrvatskom. ' (>Bohitnica