Sabrana djela Antuna Radića X. Protiv riečke rezolucije [PDF]

Zitiervorschau

r't

I

DR ANTUN RADIC:

SABRANA DTELA DRAANTUNA RADICA.

SABRI\NADIELA X,

PROTIV

RrEeru REZOLUCTI uDomu1907.-1908'

sBLlAenasl-ocA D Rv L A D K o M a e B r r R U D o L F H E R c E G ZAGREB T938.

t5 lir:l,iill

tr ,,

..,i

ii ri i '

H?#dke''Piirft sellitka's'i_rankb. " ".;;

1..

Hrvat6 !

- T T P O G R A Fl J A " D . D . , 7 / r , R E B

6 ovih zastupnika podpisali su odluku, u koioi kaZu, da se Iltsgiari bore za slobodu i zalo da ie sve mo opravdano, $to oni danas traie oil kralial A naSaie duinostr kaiur da se borimo uz Magiarel D.ekle se za slobodu bore Mhgiari, oni Mafiari, tcdi su fedini Sospodariu Ugarskoi nad svim ostalim narodima, lcoiih tu ima vi5e od Mafiarat Dakle se za slobodu bore oni Mafiari, koii irnadu toliku slobodu i iakost, da ie niihova ried prva ne samo u banskoi 'Hrvatskoi, nefo da danasdrmaiu i svim lcralievinamai zemliarna pod beEkim cesaromf Hrvati, koii imaiu tako malo slobode,- oni imadu pomoii do slobode Magiarima, koil ne dadu slobode nikomul Dakle fe opravdano, 5to Magiari *atel Niie dosta dakle, 5to su Magiari iedini Soepodariu Ugarskoi; niie dosta, 5to irnadu prnr ried u banskd Hrvatskoi; niie dosta, Sto tresu cielom driavom, - neSo ie opravdano, Sto trale io5 i to, da se niihov ma$iarski iezik nametne voinicima rvih ostalih naroda u Ugarskoi: u$arskim Slovencima,Hrvatima i Srbima, Slovacima,RuSniacima,R'umuniimai Niemcima, Paie ie opravdano,da i nadere$imenteu Hrvatskoi dobiiu oagiarsku lcomandul Ali ni to niie dostat Hrvatima ie duZnost,da se bore uz Magiare, uz one Ma' {iare, koii su 20 godina drZali i odobravali Khuenovu vladu u banskoiHrvatskoi! Ali ni to niie dostal , Hrvatski zastupnici nudiaiu Megfar,ioa-io$ii' "B*lotactiu;- da' budu io5 ia6it l,tako ono, Sto ie svaki Hrvat i,elio zato, da se oiada hrvatski narod u borbi za svoiu slobodu,sada se to oudia ll"agiarima, da budu iadi -- proti nama i proti naSojbradi. To ie odluka flasovitoga zastupnidkogasastanhana Rieci. Tom svojom odlukom ovi su se zastupnici iznevie{rli hrvat' skomu driavnonu pravu, Oni, nudjaiu6i Ma$arima hrvatsku Dahnaciiu, da Ma€iari budu fadi, - nisu se ufali ni spomenuti' da Hrvatskoj pripada ona Rieka, gdie su vieflali. Iznevierili su se hrvatskoi narodnoi misli i sviesti, ier aemaiu ni iedne neEi za Hrvate u Mediumuriu i dalie u Ugar-

? skoi, ni zaHwate u Bosni i Hercegovini, a tuZnu Istru spominju kao za Poru$u. Iznevierik su se naiemu narodnomu preporodu,'ier za nriih lrao da nema ni naibliLe slovenske bra6e u Kranriskoi i Staierskoi. lznevjenli su se misli o slozi s ostalim Slavenima, osobito s eesima u carevini, ier Hrvate od, niih trgaju i priklapaiu Ug"tskoj, a tuZne Slovake prepu5taiu na milost i nemilost Magiarima. Lznevlerili su se i onolnu pravu, Sto Sa danas imamo, ier traile od Magiara, da nam oni dadu dobru upravu, pravedan sud i politiiku slobodu, Iznevjeili su se hrvatslcomu puku, a osobito svoiim izbor nicima, jer nisu njih ni pitali prije, nego Sto su podpisali ovu 6tetnu i sramotnu odluku, lznevjeill su se i svomu i jednodu5nornu uvierenju u Hrvatskoi, koje su obrazloiile na5e tr$ovadke komore i gospodarska druZtva dokazav5i, da 6e naSe tospodarstvo, obrt i trSovina upravo propasti, ako se carinom tr$ovini zatvori put na Sranici Staierskoi i kraniskoi, a tim i u ostali sviet. A ier su se oni iznevierili narodu, mora ih narod pozvati na raiun i javno odsuditi ovu niihovu nesretnu gospodsku politiku, Iz banske Hrvatske pristali su svoiim podpisocr uz Ko5uta i nje$ove priiatetrie: Dr, Ivan Baniav6i6, odvietnik i zastupnik karlovadkoga kotara; Erasmo Bardi6, odvietnik i zastupnik bakarskoga kotara; dr. Au{ust Haramba5i6, odvietnik i zastupnik delnidkoga kotara; Milan pl. Kiepach, vlastelin i zastupnik samoborskoga kotara; dr, Bogoslav MaZuranid, liednik i zastupnik za kotar Selca; Cvi,etko Rubetid, kanonik i zastupoik III. kotara zagrebaiko€a; Janko Sa5el, Zupnik i zastupnik hotara ivaneEko$a; GrSa Tuikan, ravnateli Stedionice i zastupnik kotara sisadkoSa; dr. Fran Vrbani6, sveuiilistni profesor i zastupnik kotara pregradsko{a; dr. BoZo Vinkovid, odvietnik i zastupnik kotara vo,jni6koga; Stjepan Zaforac, Zupnik i zastupnik kotara velikoforidkoga - i 2l zaslupnik na daimatinskom sabom, ^-Uz ove zastupnike pristale su velike zafrebalke novine >(Jbzor$lasnikau ili onuncijan) zamoli.god. 1790' novoSa cesara Leopolda II', da Srad Rieku pripoji "kralievini Ugarskoiu, a hrvatski sabor {1791,)da iu sjedini neposredno s Hrvatskom, Na te ie molbe 'cesar odgovorio, da se ovai zahtiev odgodi do bududega sabordi i to zalo, Sto su sq i kraniska gospoda javila da Rieka spada Kranjskoj. Cesar ie odludici tu stvar rie5iti istom onda, kad saslu5asvoje niernaike pokraiine, palc i samo niemadko carstvo, Hrvatski se sabor'obrati'na to na cesara dokanfitdi, da Rieka vremenai .po sv.epripada Hrvatskoj' No u'to nasta'do5eburna

t7 cesar Franc II' lrarrcezka revoluciia i ratovi, pa zato istom potvrdi fod. 1808, zakonski dlanak 8. hrvatskosa sabora iste se "luka i [rad Rieka ima smatrati za iodine, ioii kate, da krali lastavni dio kralievine Hrvatske.., te radi to$a cesar i *lostivo dopusta (Sto ie sabor i zahtievao): da riedki Suberglas nator i zastupnici (poslanici) grada Rieke dobiiu miesto i Tim se Silavonije. Hrvatske i u saboru kraljevine Dalmacije, ne5!o i ipak nije gotovo nista promienilo, ier ie ne samo Rieka, ostalo irru. pri*o rie i dalie spadalo pod ufubernatora Riele i ugfarskogaPrimorjao t. i. uugarsko Primorie" niie ukinuto' Za lodinu dana dodje ne samo Rieka, nego i ciela Hrvatska na desnoi strani Save pod francezko$a cara ,Napoleonai ostade tako do god. 1813.,a s ostalom Hrvatskom siediniena ie ova desnastrana istom god. t822.Kad se to dogodilo, vidimo Rieku uz Hrvatsku toliko, Sto su niezini zastupnici god. l8?5. u hrvatskom saboru, a i u sudstvu spada i dalie pod zagrebadki banski stol i pod Skolsko nadzorni6tvo u. Zagrebu. Tako dodie i godina 1848.,kad su se MaSjari digli na orulie proti kralju. Ugarska je u to doba imala svoie posebno ministarstvo, koie ie svoiu vlast htjelo pro,teSnuti i na Hrvatsku, Kako je mnoglima poznato, ovi doEadiaii nisu naSli Hrvata nepripravnih, ier su se Hrvati spremali ve6 od god. t835,, kad ie Gai i grof Janko Dra5kovi6 s drugim domorodcima podeu narod buditi i okupljati. Narodni vodie predloZe kraliu za bana Jeladica, a Jeladi6 niie priznao nad sobom vlasti uSarskoSa ministarstva, A bududi da ie hrvatski sabor €od, 184tt,zaklju,Eto, da kotar riedki, bakarski i vinodolski spada k Hrvatskoi, htio ie Jeladii da i Rieka priznade bansku vlast. No Magiari su, kao obidno, obeiavali sva5ta riedkim gradjanima - i Rieka pristane uz Magjare. Nije bilo dru{e, JelaCi6 se posluZi silom: po5alie na Rieku podZupana Bunjevca, koji s j00 iereZana, do 300 $.ranidarai jedno 200 momaka narodne straZe (garde) bakarske dodje na Rieku. Riedka su se no Sospoda cieli dan pogadjala, -Rieke ka_die ve6 sutradan (1, rujna ig+b,t pobjegao iz ri sam Subernator Erdedi, Srad se predade- Hrvati unidio5e u grad uz $lazbu, a zastupnici stranih dr1ava (konzuli) izvjesi5e zastave, posjeti5e podZupana Bunjevca preporudi6e mu i woje zemljake. f,tunJevacna to potvrdi gradsko poglavarstvo izdade pro$las i na stanovnike, i to hrvatski i taliianski. I ban Jeladi6 izdade na 2

18 Na to i ces'ar Riedane proSlas, Na Rieci ie bilo sve rnirno' Godine imenuie (2-,proslnca 1348.)Jeladi6a $ubernatorom Rieke' 11'581 Hrvat' falt. filo ii na Rieci l2.5gg stanovnika, od toga naroda' drugo$a 691 Talijan, 76 Ma$iara i nie3to liufi - je i Jeladi6ev f"f.o i" Rieka'dosla pod bansku vlast' pa oasliednikbanSokdevid(1860'-186?')biotakodierriedki rMafiari dakako nisu gubernator po kralievom imenovaniu' su raznim mirovali, nego su slali na Rieku svoie liude, koii koia ie obe6aniima znal.i predobiti riedku $ospodu i svietinu' da ie onda navaliivala na Hnrate, To ie i5lo tako daleko' Na Sokdevi6 1861. proglasio nad Riekom obsadno stanje' sabora), bilo niie 1861. (od do 1g48, hrvatski sabor goa, T86r, zakon' Rieka nije poslala svoiih zastupnika, zalo sabor stvori potvrdi koiim ."'oroi.r" riedka Zupaniia s Sradom Riekom' Krali a kad sabora, bilo niie opet 1865. :rri')akon, Od god. 1861. do zastupnika' riedka ," 1" 1SOS. otvorio, siede u niem Eetiri kojima ie sabor dozvolio, da' u ovom zasiedaniu mo$u $ovoriti talijanski. Tako dodje Sodina 1868., kad su Hrvati nastavili ve6 $od' 1866, zapodeto pogadfanje s Ugarskom i napoko'n sklopili nagodbu. Za Rielu su se dugp uzalud poSadiali, a hrvatski ie sabor dugo i mnogo razpravliao o Rieci i odgovarao na ilrao Rieci cielu kniiZicu' Siarske piigo.ror", fredao pafe Ma$iarima (1866,), a po toj kniiZici i mi iloju je ,r"piuuo dr, Franj'o Radki ooo pis"-o. (Gl. knjiSu ,Hrvatsko Kolo* kni. II,, izdall,lMatica str. 224.io 267.r,Politi6ka poviest Srada Riekeu od H*it"k"o, profesora dra Rudolfa Horvata,) Sve uzalud, Magiari ne popuStaju - od tudjegat Htieli su svakako za sebe Rieku, koia niie nikada spadala k Ugarskoi! A Riedani se bune i dizlu-protiv hrvatskih oblasti na Rieci, Krali imenaie za Rieku posebno$a povierenika (konisara) Magiara Cseha, koii podne zap-o-viedati po cielom hrv. primorju, a hrvatskoga podZupana Vondinu oruZanom silom protjera iz primoria. . U nagodbi 'izmedju Hrvatske i Ugarske lovori o Rieci S '66' IGd ie hrvatski sabor r'azpravliao o nagodbi, primlien i" t"i Zupaniia riedka'. $ 66, ovim riedima; da Hrvatskoi pripada sva nije uspiela naSodba Izuzevii -oba Sr,adRieku s kotarom, glede koiih j. Hrvata i Ma' izmediu (t. odbora* krallevinska izmedja tako' tai 66' primio $ ie "da $rad 6iara). Ugarski pak sabor

t9 Rieka s kotarom pripada neposredno Ugarskoi* te da joj se ima odmah utjeloviti, Razumiie se, da kralj nije mofao'potvrditi bvakve nagodbq u koioi hrvatski sabor proglasuie Rieku hrvatskom, a u{arski uSarskom, Zato kralj po5alie hrvatskom saboru svoi kraljevski priedlo{; u kojem kate u glavnom ovo: Neka jedan i drugi sabor pusti na stranu sve druXlo, pa neka se drLi ono6!a, 5to se kate a pismu carice Mariie Terezije, naimez da ie- Rieka >posebbo, svetoj kruni kraljevstva pripoieno tielou', i neka pristinu na to, da u sporazumu sa zastupnicirnd grada Rieke .utandde sve, Sto bi bilo na korist svih zemalia krune Ugarske, Pa kalto po nagodbi (od god. 1868.1 sve zemlje ',,krune'IJgarske" imadu mnoge zaiednidke poslove (vojsku, trSovinu i t. d.) radi se samo o tom - kaZe kraljevskl priedlog -' kako de se na Rieci urediti oni poslovi, koji Hrvatskoj i {-IgarskOi'nizu-zaiednidki (uprava, sudstvo, Skole}; A o tom neka se spoiazdmiie odbor sabora hrvatskoga i ugar; i shoga i zastupnici {rada Rieke, ipriedlog' Ovaf kralievslii uvr5ten ie u hrvatsko-uSarsliu nagodbu u $ 66., koii kAie za'Ri'eku, da taj usrad< luka i kotat $adiniava'posebno s ugarskclm krunomr spojeno tielo i glede koie[a kao takova - posebne autonomiie'i na niu se prote; Zu6ih zakonodavnih i upravnih'odno5aja - imat de se putem odbcjtskih razprav,a izmediu sabora kralievine Ugarskq i saborri ktaljeVine 'Hrvatske, Slavbnije t Ddlmaci,ie i grada Rieke op6er sporazumljenieiposti6i.*- Dakle zakon haZe: oimat 6e se obde sporazumljenibposti6i,('- a od onda do danas niie se nikakvo sporazumlienie postlglo, ier se nikad nisu radi te stvari sastali nikakvi odbort. Drugim'riedirta: Na Rieci {ospodari i zapoviede 1 ugarska vlada samo:privremeno (provizorno). Vriedno ie spdmenuti; priie nego lavr5imo ovaj dio na5e$a " pridania, jo5 ovo: ' Paragraf .66, hrvatsko-ugarske nagodbe nanllan ie na krpici papiri, koia. ie priliepliena (prikeliena) trt spis 'lzpod g 6,6,Tlio ier to tiiinio, za5to ie udinjeno; :.r-1ti' !e Ii kralj to vidio, kad je nagodbu podpisivao - o tom se ie dosta razpravlialo.;lali sti koii bi to nrogli znati, sute, kao dt su zanenijeli, Odito ie,,,da se tu radi o nieiijoi neduvenol prekoicim]ie Hrvatim'a dtet cieli iedan grail,'a Magjarioa nd' lari, naSoi zemlji otvoren put na more i u sviet, ' :: ' i

(rDomc,

Goilt rgo7. nr, 6.)

l

2l

2A It Dakle diia ie Rieka? ono Da ie koli od nas bio krali, pa da su nps-nltali'.kad se bili Hrvati i Magiari nisu mopli za Rieku po$od!t!, mi bismo i ugarskomu'odgovgril! i"ano*r, i dtlgo-u ."boru, hrvatskomu i ovako: je bilo u L \ako Gospodol Pustite na stranu sve, sto ie zem: hrvatskim ohiuiena Rieka ovogai ie starini, pu ,. driite i hrvatsko$a lji5tem, drZi se sa svih strana hrvatske zenlie ko'iega pod-tudiega a Hrvat-i, mora; na Rieci Zivu $otovo sami biti moZe ne dakle niti ie kada spadala, niti spada, - Tak,ey odgovor bio bi istinski "l"d"ru oieij", ,r"go samo hrvatska. i pravedan" t pusti A miesto to$a dobio ie hrvatski sabor odgovorl neka Macalica sve na stranu, pa neka se drZi onoSf, $tq ie qekla pripoigno fija Tereziia: ia ie Rieka uodielieno svgtoi kruni sar44 tielon, - toboZe, da niie ni hrvetgka, rd udlr$a, -ne€o tumade (u$arskom)' No Ma$iari za sebe pod svetom krunom i druSadiie' knlrli'pripoieno svetoi ,odielieno riedi one lielg" naime ovako: Premda ie Rieka pdielieqa od Ugarske-(jer m-gdjg - rpak ie pripoiena Uga-r' Riekom i Ugarskom leZi Hrvatska) po nt?gi-4lskom.tumadeniu uo{i' rf."i I f. njol spada. To znadi 'd'a.ie lo elieno svetoi kruni pripoieno tielg"! -Razurniie se loku"u i nedostoina doskodica, izmi5liena F?mo ,za to' Ste Magjari nemaiu ba5 nikakvofa'rqzlopa tuaiitl Rieku 4a sebe, Kako ie ovo nedostoina dosftodica, izmi5liena samo zato' da se Hrvatskoi otme iedan $rad, vifi se evo iz ovo$at-kko smo spomenuli, carica Mariia Tereziia utielqvila je Riekq Hrvatskol odpisom 9d 14, veliade 1776, U,,,forn odpisu nemq spomena'nikakvomu oodi"li"qqmu tie[u"' Te riedi dolaze u caridinom odpisu tri godi'ne kasniie, t, i: 21, ttavnia 117,9".4 do5lo je ao il5 rie6i ovako: Bne 13, svibnia lllttZ9,pro€lasila grad Bakar slobodnoT--l:ko-' ie Marija Tereziia i hrvatski dala mu ie i gradski statut (gradski ili ob6irylrri pravilnik), \ao, Sto Sa je'imaL i Rieka i podloiila tu novtr luk' n_o{ vlast pri. gubernatora, Tako su sada u na5em Primoriu bifp -or.kog. (opradvie luke s istim povlasticama i pod istim $ubernatorom qittt s9ol19:r$ dvie.lut," i ali se ta dva $rada te viteljem), kaie u svoiem odpisu: "Neka se $rad Rieka canoa iedno, ier

smatra kao odieljeno - svetoi sa svoiim kotarom i nadalje . tielo' pa neka se na kruni itulievine Udarske pripoje na6in ne mie5a s drugim, bakarskim kotarom, hoii na Ovo je "il"a"" Hrvatsku spada od prvo$a podetka'u irr"lt"ti"" Bakar za sebe, oeito, N"t Rieka i dalje bude frad za sebe, a " ,i premda spada,pod gupremda ie sada i Bakar slobodna luka Hrvatske, L"rrr"tor". A da Rieka tim odpisom niie odieliena od Hrvatskoi spada bakarski kotar da veleli, kaZe sam taj oclpis od prvoSa podetka (t, i, od starine), a to znal| da Rieka ne k Hrvatskoi od podetka, ne$o tek od god' 1776', kako "p"i" zilamo. I to vam je pripoviest o tom plasovitom oodieljenom svetoi kruni pripoienom - tieluu, ili kako latinski stoii i u na5oj nagodbi, ko,ia ie naravski sva ciela pisana hrvatski: "separatum sacrae coronae corPus,*" Moglo bi se jo5 pitati: A ie li Mariia Tereziia imala pravo pripojiti Rieku Hrvatskoi? - Mi, koii smo uviereni, da ie Rieka dio na5e domovine, moZemo 'na to pitanje odgovoriti tako, da ie Marija Tercziia uiinila samo pravo, kad ie Hrvatskoj pripoiila ono, Sto k nioi po naravi pripada. No kad se pita za ,rmoieo i utvojeo,osobito kod zemlji5tantu se Sleda na gruntovnicu, na vlastnika, na p,osiednika,na starinu i t, d., tu treba paziti, pa ie zato o tom tetko govoritin osobito kad se ne zna pravo, kako su predji Marije Tercziie doSli u posjed Rieke, t, j. kakve je naravi bio taj posjed. No kakogod bilo, fteba iztaknuti jo5 ovo, Sto smo ve6 spomenuli: Kad je Marija Terezija priklopila njekoie dielove hrvatskoSa zemlii5ta carskoi za onda {ranici, pripoj'ila je u zamjenu za 1e kraieve Hrvatskoj Rieku. Po tom bi dodu5e moEiaotko re6i ovatrro:Kad ie 6iranica sjedinjeira s ostalom Hrvatskom, mogli su nasljednici Marije Tereziie Rieku Hrvatskoj :uzeli i dati fu, komu bi htieti, Ne znamo, Sto bi pravoznanci rekli na to, no mi po zdravoj pameti i po du3i moramo re6in da bi bilo vrlo nenarawro i krividno trSati nieito Sto je po naravi u jedno srasteno, kako ie Rieka sr,a5tena s Hrvatskom, . . Dok mi ovako mudruiemo, na Rieci gospodare Magiari . sve od onda, od kada je krali god, 1866. imenovao rieEkim ko'

Citaj: )separ6tm

s6kre kor6ne korpus.