Sabrana djela Antuna Radića XIII. Rat za ratom [PDF]

Zitiervorschau

DRANTUN R^A,DIC:

SABRANADIELA XIII,

S A B R , A . N A D J E L A D R AA N T U N A

RADTCA.

RAT ZARATOM ,,Domu1913.- 19L4.

SELJACKA SLOGA D nv L A D K o

MaCBr I RUDoLF HERCEG ZAGREB 1938,

*|

,,Dom"1913.- 1914.

nTipografija< d, d., Zagreb

Petdesetmilijuna. Nedavno je hrvatsko-slavonski ministar u Pe5ti, Geza Josipovi6, u raz1lovoru s jednim magjarskim novinarom kazao, da bi za avedenie reda i zadovoljstva u banskoj Hrvatskoj trebalo medju ostalim i novaca, pa bi te novce Ugarska Hrvatskoi uzajmila, Sad se u za{rebadkim novinama podelo pisati, u Sto bi se ti novci imali potro5iti. "Jutarnji List", koji pristaie uz vladu, pide, da bi trebalo bolje urediti Skole, upravu (kotarske i druge oblasti) i sudstvo, a onda pomo6i i seliaikomu 6lospodarstvu.,Hrvatska.., novine stranke prava, pi5u6i o tom najprije sasvim pravo opaZa, da "Jut, List" ne kaZe, kako i iim bi se imalo pomo6i seljadkomu 6lospodarstvu,a onda razlaie, da taj zaiam ne bi Hrvatskoj ni5ta pomogao, jer se tim zaimom ne bi dohodci hrvatskogia proraduna povecali, premda bi se narodno gospodarstvo poboljsalo. A ne 6e se proradun pove6ati zato, Sto Hrvatska po nagodbi s Ugarskom dobiva samo manji dio svojih dohodaha, a veli dio dobiva zajednica, t' i. zajedni6ka ugarsko-hrvatska blaSaina, I tako bi Hrvatska sama pla6ala kamate za tai zaiam, a dohodke bi dielila s Ugarskom, Takvo gospodarstvo, pi5e ,f11y..., mora dovesti do propasti, do bankrota, Nema sumnie, da u ovom razlaSanju ima istine, ali o tom sada ne 6emo razpravljati, jer smo o tom svi uvjereni, pa se o tom i nastoji, da se na5i raduni s Ugarskom drugadije urede, Za narod je ovai 6as glavno to, kamo 6e se taj novac potro5iti, ako do toga zajma dodje, jer nije Sala petdeset milijuna - to su veliki novci, od koiih 6e se pl46ati svake godine naimanie dva do tri milijuna samo kamata. Ali ako i ne dodie do tofa zajma, ostaie tu na5 redoviti doma6i godiSnii proradun, koji iznaSa do trideset milijuna, pa ie i za razpravu o tom proradunu vriedno i potrebno razloZili i dokazati., komu bi i u dem bi naj-

8 nui,dnije i najpotrebnije bilo pomo6i. Mi iemo ovdje u kratko kazati svoie mi5lienie, a ditaoce na5e molimo, da nam i oni iave, Sto misle, da bi bilo nainuLdnije, Prije svega treba da budemo na distu o tom, u Sto se ne bi mogli uzajmljeni novci potroditi, Spomenuti ,,Jut. Listu pi5e, da bi se tim novcem imala poboliiati i uprava i sudstvo, Mi togia pravo ne razumijemo. Ako se naime ho6e da pobolj5a uprava i sudstvo, onda se obidno misli, da se mora povedati broj dinovnika i sudaca, pa i njihove pla6e, No na to ." u ovom sludaju ne moie pomi5ljati, Poveia li se naime broj dinovnika i povise li im se pla6e, to bi se ti dinovnici i niihove pla6e mogle izplalivati samo dotle, dok bi bilo uzajmlienih novaca. A Sto bi bilo iza toga, kad bi se ti novci potro5ili? Mo. rali bi se pla6ati iz redovitogia proraduna, a ako redoviti proradun ne bi bio ve6i, morali bi se ti dinovnici odpustiti, ili bi im se morale pla6e sniziti, ili bi se napokon manie trosilo na druge potrebe, samo da se uzmolinu p,latiti dinovnici. A kako se na to ne moze ni misliti, da bi se Einovnici odpustili, ili d,a bi im se pla6e snizile, moralo bi se dogoditi ono po.ii"drri", naime: Manie bi se tro5ilo na druge potrebe. Zato bi se novcem od ovoga zajma u upravi i sudstvu moslo i moralo udiniti samo ovo: l) provesti zadrazne diobe, koie se vuku ve6 Sodine i godine, te smetaiu urednomu go_ spodarstvu; 2) urediti zemljistne zajednicei 3l provesti najnuzdniie komasacije zemljista; 4) svrsiti sve imovinske parnice. Razumije se, da se ni za ove poslove ne bi smio pove6ati broi stalno namie5tenih dinovnika i sudaca, ne€o bi se ,rorr""m od zajma podmirili troskovi komisija na licu mjesta, za tim mjernidki nacrti i ostale radnje, osobito kod komasaciia, i napolcon platili vie5taci (miernici i druSo osoblie), Slidno ie i sa skolstvom. Ni tu se ne moZe misriti na to. da bi se iz ovo{a zaima mogle povisiti pla6e uditerjima ili namiestilo vi6e uditelia. Ali se moZe misliti na ovo; 1) mogle bi se posagraditi Skole, hojih sada nema dosta, a narod ih ne mole ni teZkom mukom na svoi tro5ah graditi; 2) moSle bi se koiih pet Sest Sodina plaCati nagirade uditeljima i drugim vieStim pismenim osobama, koie bi udile odrasliie nepismene {analfabete) i onu djecu, koia nemaju Shole. Osobito bi se imalo nastoiati, da se sagradi ve6i broi (barem 1000) iednostavnih seoskih Skola za 2O do 30 diece (bez stana za ulitelja), za tim

I da se na posebnim tedajevima uputi oko 1000 mladi6a (pa i seoskih) koji bi u ovim seoskim Skolama udili diecu samo najnt2dniie, samo da se broj nepismenih Sto priie snizi. Za uzdriavanie ovih Skola, za lim za Skolske kniige i za drufe Skolske potreb5tine, pa i za odielo i obu6u siromaSnojdjeci trebalo bi od ovoga novca stvoriti posebnu zakladu. No u prvom bi se redu imalo nastojati, da se uzaimlieni novac upotriebi tako, da od nje$a bude Sto priie i Sto ve6a 6iotovakorist. Za to bi trebalo: 1, Dobaviti narodu vode, gdje ie nema, a ima io5 dosta krajeva, osobito u Lici i Primoriun $dje narod osanja o vodi.., kako ono rede u saboru pop Paio Obradovi6, 2, Dali narodu siemenja svake vrsti sasvim bezplatno, 3. Dati narodu poljodjelsko$a orudia; plugiova, sijalica, kosilica, mlatila i t. d,, i to ili poiedincima uz znatno maniu cienu, a selima (zemlji5t. zajednicama), ili seljadki'm zadru$ama sa' svim bezplatno, a svima na uPorabu, 4, Dati narodu voznoga blaga, volova, i konja, i to opet ili pojedincima uz manju cienu, ili selima bezplalno' 5, Dati narodu razplodnih livotinja: krava, kobila, krmada, ovaca, bikova, pastuha i t. d, pak razne peradi, i to opet pojedincima uz sniZenu cienu, a selima bezplatno, 6, Provesti najnuidnije melioracije (pobolj5anie) zemlji5ta kopanjem kanala, i to tako, da teZadke radnje obave interesenti uz malu nadnicu, a sve ostalo da se podmiri iz zajma, 7. Posagraditi najnuZdnijemiestne ceste, za koiima narod uzdi5e od pamtivieka, nego se radi tih mjestnih cesta do$adjaiu poznate nepodop5tine prije svakih izbora. 8, Urediti mljekarne i sirarne po mogu6nosti u svakoi ob6ini, gdje ima dosta krava, Da im se osigura uspjeh, trebalo bi izuditi dovoljno mljekara i sirara, kojima bi se sirarne dale u naiam, a mogle bi biti vlasnidtvo ob6ina, Svi o,ni gospodari, kcii bi iz ovogia zajma dobili krave, bikove i t. d,, morali bi davati mlieko u ove mliekarne. 9. Za promet prirodom i robom na veliko, t. j. za kupovanie i prodavanje Zita, Sljiva, vina i nabavljanje sjemena, galice, predje (pamuka), petroleja i t. d, trebalo bi seljadkim zadruSama ili, gdje njih nema, zeml| zajednicama predujmiti potrebnu glavnicu, da se na tai na6in u jednu ruku olak5a i poboljia unovdenje priroda, a u drugu nabavljanje spomenutih

10 p,o,treb5tina.Zemljiltnim zaiednicama, koje imadu svoju Slavnicu, bilo bi dovoljno dozvoliti, da se u tu svrhu mogu sluZiti dielom svoje glavnice. l0' za oduienje zaduzenih seliaka imara bi se serjadkim zadrugama uz nizke kamate (najvise rtlz do 2olo) uzajmLti potrebna svota, koiu bi zadruge opet uz nizke kamate (najvise 3olo) izplatile zadu,ienicima, da izplate svoje dugove, U ovu svrhu imalo bi se upotriebiti barem dvadeset -ililrrrr" i ova bi svota doniela seljadtvu najvise koristi. zaduieno bi seljadtvo odahnulo i veselije se i mirnije primilo svakoga posla, Sto bi ve6 bio veliki dobitak. A koliko bi se priitedilo na kamatama, kolilDornna5em o prazne riedi, a nije to ni' bezposle'no naklapanie koie se dobro* seljakun, neSo su to sasvim ozbiline stvari' nie€ova mogu rukom uhvatiti, a ti6u se seliadkofa iivola' dobra i napredka, godina bilo A to ie kod nas neSto sasvirnnovo' JoS pred 10 narodn' za ie vrlo malo ljudi, koii su i htieli pisati 2s' "prosti, jo3.malo seliaka, Bio ie to po gdiekoi'i svedeni,k,pa koii uditeli-i ili nis'tt slabo su tko. A 6esto i pr"e*to bili su to litrdi, koii nikako ni sami razumili, o dem piSu, pa su d'akako desto istom Sto$od sasuli, ,,ta za seljaka ie i to dobrou, a Eesto ie glavno bilo ,samo, to, da se na rnolbu urednikovu one5to na'pi5eo' Naivi5e se ie naravski,pisatro,kako seliak treba da bude marliiv' umjeren, shroman, po.lnson i io5 stotinu drugih nauka' A dosta porokeu' koie ie bilo i vike i Srmliavine na narodne )tmane i se ie za narod bi imalo ovakovo pisatrje izkorieniti. Premda ciela napi'sana dosta malo p'isalo, 'ipak ie u rmogo $odina gomila ovahovih p*.iih i praznih prodiha "naiemu< seliaku' ali ie sve to malo hasn:rilo, Danas ie, kako smo spomenuli, pone5to druSadife' YeC ie pro5lo 13 godina, Sto ie pod"o izlazifri ooai prvi mali "Domu' a

28 vee, tede deveta sodina, sto se osnovala seljadka stranka, koja ie od podetka udarila u pisaniu novim putem. Mediutim se je dosta promienilo. Pred koiih deset godina osnovana je u zagrebu poticaniem velikosa katolidkoga sastanka (kongresa) "Hrvatska Poljodjelska Bankau, a za maro i" preustroierro i sta,roGospodar,skoDrui,tvo,uZagrebu.I poljod. Banka i Gospod, DruZtvo podelo ie osnivati Seliadke i gospodarske zadrugle, koji,ma su dlanovi skoro sami seljaci, ko,ji su kratko vrieme u mnoSim zadrugiama sami uaeli u ruke i sve poslove u zadruzi, dok su do sada, koliko je toga bilo, vodili tL poslove Zupnici, uditelii ili obai'nski sluzbenici. za kratko vrieme osnovao se i savez hrvatskih seljadkih zadru{a.I tako u ovih deset sodina seliadtvo ie sve malo po malo ne samo dorazilo sve to ,rise u doticaj sa Sko'lanim liudima, s tako zvanom >gospodomDomo. God. 1914. Broj 24.)

Na bubani! Kada tko ne te ili ne moLe da vrati, Sto ie dlui'an' dolazi mu pred ku6u bubani, t, i'sud odredi, da mu se imovina silom produ onomu, tko da viSe, To ie draZba' NjeSda se je pri tom ,Ali" bubnialo, t, i, udarao ie pandur u bubanj, da se sviet tko skupi; a bubniao ie i onda, kad se ie proglasivalo' koliko ,r,rdi, i to prvi, dru$i put, pa kad nitko niie dao vi5e' odbubbez njalo se i ,,tre6i ptt" - i stvar ie bila svrSena: Eoviek svoga, pa i bez krova!

Koliko se draZbi danas kod nas odredjuje, to se vidi iz svako$a broja "Narodnih Novina.., gdje se te dralbe oglasuju; a Sto se sve moZe kod ovakve dralbe vidjeti, o tom bi znao mnoglo pripoviedati svaki odvietnik, svaki odvjetnidki i sudski pisar, Tu ima takvih stvari, da bi dovieku srce puklo, - ali pomo6i nemai mora biti! Kad se o tom razgovara5 s kojim odvjetnikom, koji draZbu vedinom i vodi, ima ih, koji sami priznaia, da le to desto straSno, da je ne samo nemilosrdno,ne5ioi Stetno,i io vi5e puta i bez koristi za samoga vjerovnika (draZbovatelia),- ali ndrugadiie ne moi,e biti, dok priznajemo privatno vlastnidtvoo. I doista; Medfu udenim pravoznancimata je stvar svr5ena" je o njoi uzaludan svaki dalii raz$ovor, Ako je tko duZan, pa te ne plati, ima mu se silom uzeti, prod,ati sve, Sto ima, dok se dug namiri, pa makar dui,nik morao sam, ili sa Zenom i djecom, s palicom po svietu, "Svakomu svoje! Kad bi se tu popustilo, onda prestane sve, onda vi5e nema nikakve sigurnosti za vlastnidtvo, onda dovjek nije Sospodarsvomu, DrZava mora privatno vlastnidtvo braniti, pa makar Sto bilo, eovjek u >pravnoj< drZavi (t. j. u dri,avi, u koioi se po5tuje pravo) ne smiie nikad dodi u pogibelj, da ostane bez svoga vlastnidtva, jer kad bi to moglo biti, tko bi se onda brinuo, da Sto stede i priskrbi, a kamo bi onda do5la drZava! Onda se nitko ne bi brinuo ni radio, nego bi gledao samo, kako bi do5ao do tudjega. To bi nailakie bilo: uzajmiti, pa ne vratiti! Ne, to ne moi,e biti, Yratiti se mora, pa nastalo, Sto mu drago. Kad tko ne plati, Sto ie duZan,neka mu se njegovo silom proda, neka ide na drailbu, pa makar ba5 duZnik ostao bez svega. Tko mu je kriv? Za6to niie platio? Frivatno vla,stnidtvo mora driava braniti, Inade nitko ne bi ni5ta imao, To bi bio socijalizam. A mi nLepriznajemo sociializam ni komunizam, mi piznaiemo privatno vlastnidtvo. Dok to priznajemo, a to 6e se morati uviek priznavati,, mora biti ovako.o I jo5 vjse bi se u ovom smislu mogllore6i i napisati, ali bi L:, btlo-uzalud. Sto vise bi se naime u ovom smislu dokazivalo, se pravedan i razborit dovjek ne bi protivio, da se priliiedan vatno vlastnidtvo ima priznati i po5tivati, ali se nikako ne bi primiriti s time, da se radi toga mora ovako postupati, l:9"" postupa. No mnogi i mno6ii,koji osje6a u duSi, da je l_1no.." ovo zlo, Sto i kako se to radi na draZbamaba5 zato. Sto i sam

68 priznaie, da svakomu treba dati svoje, ne zna od6lovoriti na one fi5kalsko-mudriiaike prigovore, te kad ga pitaiu, kako bi on to uredio bez draZbe,ne zna dru$o odgovoriti, ne$o to, da se moralo opridekatio, t, j. da bi se draZba imala odgoditi, ali onda tek jadan vidi, da duZnika odgadianie joS viSe upropa56uie, jer za odgodu i za novu dralba treba nova molba i nova dozvola, a to se sve ima Platiti, Ali one riedi o priznavanja >privatno$a vlastnidtva( - ono je samo pra5ina u odi. Ne radi se o tom, ier nikomu, osobito u naiem narodu, kad ie Sovor o ovoi stvari, nife ni na krai pameti mi5ljenje, da se du$ ne bi imao vratiti, a kamo li kakav sociializam ili komunizam' nego evo o dem se radi: Odvietnicima 6e biti dobro poznato, da danas sve drZave priznaju privatno vlastnidtvo, pa ipak su mnofim zakonima oSranidilepravo vlastnidtva, osobito Sto se tide utjerivania du' gova. Pravoznancima 6e biti poznato, da ie vierovnik neSda imao pravo duZnika dati zatvoriti r(pade u staro doba u rim' skoj drZavi i ubitit), pa premda se ie i takav postupak mofao braniti upriznavaniem privatnoSa vlastnidtvan, ipak se tako danas ne postupa nigdie, pa zaio niie sviet propao, Pa Sto bi i danas radili njeki vjerovnici i nieki odvietnici, da nema kakvihtakvih propisa o ovr5nom postupkul Ne radi se dakle o ptiznavanju ili nepriznavaniu privat' noga vlastnidtva, ni o sociializmu i komunizmu, ne radi se o - ier tom, ima li se ili nema dugi vratiti i ivakomu dati svoie, o tom nitko ne sumnia, ne$o se radi o tom, da se pojedinci ne sluZe svoiim pravom na propast druSima. A to i jest zadala i briga driave. Tako mi kao i sav sviet priznaje na pr,' da se doviek mole slobodno sluZiti svim svoiim - P& sposobnostima i vje5tinom (zanatom), jako56u i pame6r, ipak drZava kazni. onoEla'tko se svoiom pame6u sluZi na Stetu i propast drugomu, kad ga na pr' vara, Svi priznaiemo i' dtlava pii"n i., da dovjek ima lravo-braniti svoi Zivot, pa ipak kazni onoga, tko prekoradi pravo samoobrane, ne dopu5ta dakle, da se doviek svoiim pravom sluZi neo$ranideno. ,Sto dakle ? Zar da dri,ava rrzrne vjerovniku pravo, da utjera svofu traZbinu od d.uLnika? Pa onda niie nitko vi5e So: spodar svomu!o Ne treba, da dtlava :uzme to pravo' ne$o da Sa o$ranidi tako i toliko, da mu nie$ovo ostane, a da ipak to ne bude dru-

69 Eomu na propast, - kako ograniduie i mnoga druga prava. A razumije se samo po sebi, da se to pravo, kao i svako dru$o pravo, ima ograniiiti samo onda i ondje, {die za to ggovoreoievidni razlozi pravice i ob6e koristi. A koliko toga ima kod nas, gdje je odevidno, da se dini krivo! Tko 6e na pr. re6i, da je to pravedno, ako odvietnik za njekoliko kruna, pad,eza njekoliko filira svoje zasluZbe, koiu mu stranka ioi duguje {i ne znaiuti mold,a pravo za taj duS), vodi draZbu i izljera dovieka iz kulel, Ta vedinu draZba, rekao bi dovjek, vode odvjetnici za svofe tro5kove! Ne bi li bilo u redu, da se barem ovo ogranidi, pa da se, ne diraiudi u to, da se odvjetniku ima njeglova zaslulba platiti, ogranidi pravo ovrhe radi parbenih tro5kova? Ovo ie bez sumnie tako vaZna stvar, da bi ona sama izkorienila Sadne i sramotne nepodobStine i strahote, koiih su pune odvjetnidke i sudske pisarne, Jednako bi se imalo ograniditi ovr5no pravo mienidnih vjerovnika, mno{obroinih Stedionica-gulionica. Strahote, Sto tu se dogadjaju, svima su nam poznale, Da ne spominiemo dru6!o, koliko ima primiera, da iovjek uzimaiuli, novac na mienicu, pogodi, recimo, 8 po sto kamate, a za lri mjeseca ftali vjerovnik od nje{a 10 po sto, 12 ili vi5e po sto, - ili da mienicu izplatil Ili ono, Sto je radila poznata druZba u Zaerebu: Primi mjenicu na 600 K, dade za nju 200 K, a utuLi 600 Kl Ta to su proste prevare i zamke, koie se pokrivaju onim komadom papira, Sto se zove ,mjenicao, A na5i sudovi misle, da su tu nemoini, ier nema zakona, MoZda i iesu. Ali ako nema zakona, neka se stvori! Sve je ovo u svezi sa zadtZenoSlu i prezaduZeno56u,koja nam mno6iimatoliko brige zadaje i o kojoj se mno$o govorilo i pisalo, a tko zna, kada 6e se i kako ie se Sto proti nioi udiniti, Zato bi ogranidenie ovr5noglaprava barem u onim sludajevima, Ko,e smo spomenuli, zaduZ,enostI prezadalenost u velike barem ublaZilo. Ali za to nema 6iotovo nikakve nade, Premda dan na dan ditamo u raznim novinama mudre i zabrinute savjete narodu,, neka ne pudta zemlie iz ruku, - a kad tamo: stotine fi5kala, Sto su u svoje ime, a Sto u ime Stedionica i banaha dan na dan vode draZbe i izvikuiu seljadku zemlia na bubani. I da dodjete s ovim predloplom o ogranideniu ovr5noga prava - sye bi gotovo ustalo proti tomu vidudi, da se svakomu m:ora dati svoie

7l

70 i da se privatno vlastnidtvo ima braniti - pa makar narod propao, NaS narod, osobito hrvatski seljak, po5ten ie duZnik, eovieka upravo du5a boli, kad vidi, kako na5 dovjek pati, samo da se odull Mno$i donese iz Amerike kuii gole kosti, po5to je izplalio dug, A kad dovjek pomisli, da tom svojom krvavom mukom desto napla6uie lakomce i krvopije, pa ipak svoje sirotinje ne spasi od bubnja, - onda se dovjeku smrkne pred odima, (>DomDomc, God. 7973. Btoi 29,)

Englezi i Francezi. Ovih dana bila ie u Londonu, 6llavnom Sradu Englezke, velika slava. Fredsiednik naime fuancezke republike, t, i. sada5nfi glavar lrancezke drlave, po imenu Poenkare, do5ao ie u posjetu englezkomu kralju GiorSju Petomu. Londonsko je $radjanstvo Poenkareia sjajno dodekalo, a krali Sa je Gior$i vla' darski primio, pogostio i pozdravio, pa se sad na cielom svietu piSe o zdravicama, Sto su ih ova dvojica jedan druSomru izre' kli, i razpravlja o vaZnosti toSa doSadiaia, Sto se ie priiateljstvo izmedju Englezke iFrancezke ovako srdadno i pred svietom pokazalo, A i iest to vaLna stvar, ier Englezka ie naimo6nija pomorska drZava na cielom svietu, koja ima velikih posieda (kolonija) u svih pet dielova svieta (u Evropi, Aziji, Africi, Americi i Australiji), ptra tvornidka (industriialnal drlava na svietu i iedina d.ri,ava,u kojoj zbilia odluduie sabor (parlamenat), Bez Englezke se danas ne moile u svietu ni5ta dogoditi, a joS manje proti njol. A i Francezka je bogata, prosvie6ena' velika i jaka; i ona ima dosta velikih posieda u svim dielovima svieta, u tvornidtvu u obde iedva zaost aie i:a Englezkom, u njekim Sranama tvornidarstva ju i nadkriljuie, a u novdanom bogatstvu i prosvieti Francezka je svakako na prvome miestu.

75

74 Pa i ako su osim ove dvie drZave io5 dvie silne drZave u Europi, naime Rusiia i Niemadka, a jedna u Americi, t. i' Sjediniene drZave,- ipak je sporazum i sloga ovih dviju najzapadniiih i nafstarijih evropskih driava upravo odludna za $ospodarstvo (osobito za trgovinu i novdarstvo), a po tom i za politiku i prosvjetu cielofa svieta, Ali je sporazum ovih dviju drlava vrlo vaZan dogadiai i zato, Sto su 'one stotine godina bile u mrlnii, neprijatelistvu i u krvavoi borbi, lz te ie borbe Englezka izaSla iada, a Francezka slabija, Tu je dakle dvoie, Sto bi bilo vriedno razlolitt, naime prvo: Sto jeEngleze podiglo i ojadalo, aFranceze oslabilo? Razumije se, to su teZka pitanja, O onom prvom trebalo bi napisati ditave knjige, t, i. razloi,iti, Sto se ie u svietu do$odilo barem posljedniih 150 godina, a u to mi ne moZemo sada ulazili. A ni na ono druSo pitanie, naime: Sto je Engleze oiaialo, a Franceze oslabilo? Ni na to nije lahko sa stalno56uodgovoriti, No budu6i da se ova dva naroda enflezki i' Irancezki, silno razlikuju po cielom Zivotu i miSljenfu, Sto se vidi i u niihovoj pro5losti, bit 6e moLda za nauk nama malima dosta, da upozorim,o na te razlike, Prije sveSa nema nikakve sumnie, da ie Englezkof mno$o pomoglo i da joj pomaZeto, Sto je ona na moru' na otoku. Io joj je pomoglo zato, Sto se je u nioj rano razvila trSovina, kao i kod svih pomorskih i primorskih naroda. Ali iof ie pomoSlo jo5 vi5e zato, Sto nije bila upletena u sve one stoljetne smutnje i ratove, koji su se vodili na susiednom kopnu, Istina ie, EnSlezka je u mnoSim evropskim ratovima sudjelovala do$ovaraniem i novcem (osobito novcem!), ali ioi se nikad niie doSodilo, da bi ju tudja vojska onako poplavila i opusto5ila,kako ie na pr' Njemadka opustoSenaza 3O SodiSnjeSrata prije 300 Sodina (1618, do 1643,),Dok su evropski narodi, Francezi, Niiemci, Svedi, Spanjolci u ratovanju, svadjama, prepirkama, nemiru i neredu sve vi5e slabili, Englezi su trgovali, po malo sviet osvajali, radili i uredjivatri se. DruSi je Slavni uzrok enflezkoi jakosti u ovoml U EnSlezkoj od vajkada do danas imadu glavnu ried posjednici zemlji5ta, zemaljska 6iospoda,lordi, kaho kaZu En$lezi,To je sasvim ne5to druSo,ne6ioono, Sto ie bilo u Francezkoi, Sdje su naipriie kraljevi zemaljsku gospodu fvelikaSe) tako pritisnuli, da je napokon vladao kralj sam sa svojim dinovnicima

doSla revoluciia' (destoi sa Zenama),a onda je pred 100 Sodina od onda Frante uni5tila' l"it ';;;i;^ i" zemalisku Sospodu sasvim novdari' novinari' vladaiu skolana $ospoda, advokati' dva ova Ovo je bez sumnje velika i glavna tazlika izmedlu vaZne posliedice' Kad velika naroda, a ta ie razlika imala i vrlo EnSlezi su veliki ovo: i za oYtr raz\iLu,lako razumiiemo ,;;; ili novotariiama, oni s'u u svem skoro starovierci Ot"if"-.f stroSo i danas tako ionservativci, Nigdie se na pr' na svietu ioi Tako na pr' premEn$lezkoj' u n. puti na vjerske propise, kao (lutorani)' protestanti du ,r En{lezi (i to raii politike) postali je skoro ostalo i nadbiskupa' neSo to Gt ,ri*o ,rkinuli biskupa ,.rti*onako,kakoiebilo,doksubilirimokatolici'Nigdiese A tako ie u nedjelja tako stro$o ne svetkuje, kao u Englezkoi' Tako Zivotu' ie^u En,rr"-, osobito u domadem (obiteljskom) Sasvim glezkoi na pr, Zenska razkala5enost $otovo nepoznala' Francezima niie ni5ta preko- nodi i" oroii"". kod Franc eza' dapade ukinuti napraviti revoluciju i sve okrenuti na Slavu' danas vet treli imaia koi"dar i kr56ansku vieru! Zalo Francezi i repuput republiku: naipriie su imali kralja' onda rev'olucilu (1848')'pa cara' bliku, za lim cara' pa opet kralja, pa republiku Skolana vode 6iospoda' pa opet republiku (18t1')l A sve,to (gradjanstvo)' pravoznanci i novdari, tako zvan buii,oaziia (,,Pe1no,God. 1913.Broi 27')

Prosvjeta pi5e u ,Sto ho6e slobodni mislioci?o Pod ovim naslovom ,Hrv. Zastavi Ist,o uditeli Josip Mari6: ,slobodnim misliocima ,o"t '"b" oni liudi' koii se' ali samo jezikom, u svom radu, u svom mi5ljeniu ne obaziru ni na kakav ugled bilo svietovni, bilo crkveni, ve6 sve sami izpituiu ili iztrai,iiu drLeli za istinu samo 'ono' 5to su loboZe sami izpi' tali i dokazali. Yet na prvi po$led svakomu ie raz:umnomdovieku jasno, da slobodni misliocl ho6e neuke da zavedu' ier nije moSu6e , . . tvrditi, da nam ie slobodno misliti " ' e ie dva puta dva pet, a ne detiri, . . Mi dakle ne smiiemo uviek slo:bodno *isiiti, t, i. ne obazirati se na u$led drugih liudi' koii su

76 priie-nas ovu ili onu istinu na5li ili dokazali, ve6 moramo vjerovati, po5to nismo sposobni, da im protivno dokaZemo, Ali slobodni mislioci ni ne idu za tim, da zanielu svaki svjetovni uSled, t, j, da ne vjeruju u istine, koie je znanost odkrila, nedo je njima do toga, te niiedu toboZe svaki ugled, zabace crkveni, po tom i vieru, Slobodni su mislioci dakle zakleti neprijatelji viere, narodito katolidke Crkve.u Dalje piSe, kako je god, 1909. buknula u Barceloni (u Spaniji) buna, u hojoi je svjetina, a polivindili su ju "poiivi'ndena slobodni mislioci uzevSi joj vjeru u Bo{a, mrcvarila i klala ljude, razarala bolnice, pusto5ila crkve i samostane, otvarala liesove, palila ku6e, Tako eto slobodni mislioci usre6uju narodelu Svemu ovomu veselili su se, kaZe se dalje, svi, pa i hrvatski slobodni mislioci, Dobili su dodu5e, kale, malu froznicu, kad je vojska bunu ugu5ila, ali kad je Spanjski kralj potvrdio smrtnu osudu vodje slobodnih mislioca, Francezka Ferrera, pode5e se prietiti u svojim novinama, a u Spaniji nastade nova buna. elanak 6e se jo5 nastaviti, Ovakvo pisanje ne prosvjeduje naroda, Iz ovoga pisanja nitko se ne moZe istinito uputiti, Sto su to zapravo ti "slobodni misliociu, koji dine tolike strahote, Tu se kai,e, da slobodni mislioci ho6e da narod zavedu, ier tvrde, Sto nije mogu6e tvrditi, naime tvrde, da je slobodno misliti, da je dva puta dva pet, a ne detiri, Da u ovom pisanju nema ni5ta dru6lo,ovo je dosta, da se vidi, kako ie g, u6itelj Mari6 nepromi5ljeno pristupio k ovomu poslu, da razloli, Sto su to ,slobodni misliociu. Tko bi naime Sto drZao do liudi, koji tako Sto tvrde i naudavaju, - da ie dva puta dva pet? - To mora biti nekako druSadije,pa i jest, kako 6emo vidjeti, Mari6evo je pisanje nejasno, KaZe se tu, da se slobodni mislioci samo jezikom ne obazira na nikakav uSled, Po tom bi 6ovjek sudio, da se u istinu obazira na njekakav ugledn ali samo kaiu, da se ne obazha, no pisac ih dalje pobija u tom, Sto se ne obazira na nikakav ugled, dokazuju6i, da mi moramo mno6lo toga vjerovati ugledu d,obrih liudi. Dalie pak pi5e, da ti slo, bodni mislioci ne idu za tim, d.a zaniedu svaki ugled, ne{o samo za tim, da zarrJ.eE:u crkveni ugled, Sto de se dakle ditalac nauditi iz ovakvoga nepalliivoSa i nepromi5lienoga pisania?

77 Po svem se 6ini, da piscu i nije do toSa, da ditaoce Sto naudin ne$o da ih podjari protiv tih slobodnih rnislilaca, t. i, protiv nepriiatelja Crkve, Neka bi bilo, Ali tu treba pazili, da se ne5to zbilia razloli i dokai,e, A za tai posao niie z5odno izna5ati, Sto se je dogodilo tamo ne$dje u Spaniii, ier to$a ne moie ni obrazovan dovjek pravo prosufiti, a kamo li 6e neuk! Sto mi ovdje znamo, za5to je u Barceloni bila buna? Sto mi ovdje znamo, je li i koliko je bio kriv onai Fercer? Ovo sve moZe biti istina, kako ie >poZivindena svjetina" robila, razarala i palila, ali je druSo pitanie, tko je tomu kriv, Eto, tr Zaglrebu je u jesen fod, 19O2.svjetina razbiiala du6ane i proazrodila Stete preko 50,000 K; tu nisu sudjelovali nikakvi slobodni mislioci, nego ljudi, koji se po svoj prilici slaZu s "Hrv, Zastavom Ist,u i s g, uditeljem Mari6efii, p& Sto bi on, Sto bi njegovi priiatelji rekli, da tko napi5e, da su onu zagrebadku svjetinu poZivindili gospoda Mari6 ,i Ivanek? Sto su slobodni mislioci - to je dobro poznalo ve6 davno, davno, osobito posljedniih sto 6iofina, G, uditeli Mari6, i njeSovi sumi5ljenici mo$li bi svojim ditaocima pisati istinu o slobodnim misliocima, pa ipak bi ih mogli razloZno pobijati, a gdje5to moZda i pobiti. Dosta bi bilo re6i, Sto ie istina, naime: da su slobodni mislioci ljudi, koji ne vjeruiu, da ie Bog Sto liu' dima objavio, - pa ih u tom pobijati. K tomu bi mogli jo5 do' dati i to po istini, koliko su ti slobodni mislioci podinili zla, pa bi i time mnogoga od njih odvratill, a az put svako$a, tko bi ovakvo istinsko i. razloino dokazivanie ditao, koliko toliko i prosvietlili, jer prosvjeta i niie dru6lo, nego poznavanie istine, Ali se dini, da se ova Sospoda svakakvoSa razlagania ne' rado ladaju, To je njihova slaba strana, ("Dom", God. 1913.Broj 27.)

Malo naukaKako je naSim ditaocima poznato, stranka prava, koja ie bila pociepana ve6 na detiri strane, pa se prije dvie godine bila sva sjedinila - opet se je dne 19. svibnja o. S, razciepila, te dr. M. Stardevii i druSovi Lzdaja opet posebne svoje novine

78 (uHrvatn, kojemu je urednik Dra{, Hrvoi), Sdie se mnogo pi5e o tom razkolu. Kako se ima tai razkol prosudjivati, o tom nismo nakanili pisati, neSo 6emo za uputu na5im ditaocima zabilieiiti Slavne stvari, ne bi li. se iz toga zla Stogod naudili, U novinama jedne i druSe odciepljene strane mnogo se i premnogo pisalo o tom, Eija je "Hrvatskau, t, j. d,ije su novine ,'Hrvatskao, koje su do5le u ruke protivnicima M, Stardevi6a, Ova razprava o tom, dije su novine, tim je dudniia, Sto postoji ugovor o tom, dije su novine, i Sto su taj ugovor sastavljali odvjetnici, dakle liudi vje5ti zakont, - pa ipak po novinama jedni tvrde, da su novine vlastnidtvo Hrv, kat. tiskovnoga druZtva, a drugi da su vlastnidtvo vrhovne uprave stranke prava! Sad, ili taj ugovor nije jasno sastavljen, ili njeki ljudi odevidnu stvar pobijaju, - nikako tu nije sve u redu, - kako bi se s pravom moglo odekivati od ljudi, koji imaju volju, da dobiju u ruke upravljanje ciele domovine. Cim se je razkol dogodio, javili su se na jednoj strani M, Stardevi6, Ivan ,Per5i6,Kerubin SeSvi6,Stj, Zagorac i Drag. Hrvoj (i to u "Hrv. Pokrsfu", dok nisu imali svojih novina), a na drugoj Aleks, Horvat, Fran Milobar, Karlo Boinjak, Tomo Kumidi6 i Iv. Frank, - svi s podpisima, dega prije nije bilo, ili je bilo riedko, U svim tim prepirkama nije bilo ni5ta osobito, osim Sto je Drag. Hrvoj bez obzira izpripoviedio koje5ta, Sto je znao, od Fr, Milobara, kojemu je do onda, kako sam piSe, bio sliepo odan, No za malo vremena povukli su se na jednoi i druSorjstrani na stranu svi, osim dra, M, Stardeviia na jednoi i dra. Vlad. Prebe$a na druSoj strani, Prebeg piSe vrlo blaSo, pomirljivo, sve za ljubav i slo$u, dok je M, Stardevi6 u svom pismu, koje ie tiskano razaslao prista5ama, a i kasnije u ,Hrvatuo o5tar i nepomirljiv, tako, da su ga protivnici ved predali sudu. U ,Hrvatun je priob6eno njekoliko pisama, u kojima se odobrava postupak M. Stardevida, dok "Hrvatskao piSe, da ima takvih pisama viSe, ali ne 6e da ih objelodani, da se nesloga ne poveda, Neslo$a je, naravski, nastala i mediu pravaSima u Bosni i u Dalmaciii, gdie se digo5e osobito proti dru, Krstelju, odvjetniku i nadelniku u Sibeniku, (Krstelj pistaje uz M, Stard,), No razko,la i svadje u stranci prava ve| je bilo totriko, da' je to mnLogirna,dini se, dodriLjalo. No zanimljivo je kako se je dapade cielo,j "Hrvat'ska" naru$ala cielornu tomu nazkofu,

79 stranci prava., Njezirn nai,me dosta poznarti suradnri,k Zvornirrnir Vukel,ie (koii se podpisuie Xapulan, a bogz,na,kako ,se to "Zyr piSe, da posve to dita) u re,du, Eto izlazi ,Hrvat* kao nsreie diSnfi organ. (1. i. glavne novine) ,rvrhovne uprave stranke prava za sve hrvatske zernljer,; bi,lo bi pa|e, kaie dobro, da i vie6e stranke prava nzdajewoje novirne za sve hrvatske zemlie, a osobito bi bilo, kai,e, zfodno, da se izda1unovine pod ,naslorrour 'Hrvatski razkofu:Liku,"{lavne novine razkolnika stranke prava za sroehrvatske zemlje", Kolikogod je ova Sala kao Sala zgodna, toliko dokazaje itri to, da se p,rerdveli,kirm dielom na5eSa hrvatskoga naroda moZe5 slobodno sprdati s ovako ozbiljnim stvarima, kao S,to jedna ,stranka, koia nast,o,jio jedi,nstvu ,svih hrvatskih zemalja, - ili pak, da ta srtranka nirfe vi6e ni5ta ozbriljma,nego jed:na otrcarnasprdadina, da prostite, Ne rnisli,mo tako zaLo',Stoj,e jedan novirnar, 7Sintarski" postupak, - ne bi se, rekoh, dudio, da sc ie Stj, Radie - premda niie ni, kad ie sam, stradliirn - zaklonio za broiniju skupinu frankovaca, Ali - to bi bilo premalo, ni6ta, neEio su i tu nastale velike promjene, No to je malo valnija stvar, pa molim gospodu oko uHrvatau, da se strpe nedielju dana, da duiu: u dem su se frankovci popravili, ( , D o m . , , G o d 1 9 1 4 .B r o i 1 2 . )

' U posljednfem je'broju razloleno, u demu se ie pro,mienio €, dr, M, Stardevi6 i niegova stranka, Sad bi trebalo ruzlohiti, i6 su li se i u dem su se promienili "frankovci", Ovo je malo tele pitanie. Prije svega nije tako lako re6i, tko su to - ti *frankovcioAli uzmimo, da su ,frankovci.. oni, koji su bili s pok. Frankorn. A ako su to >frankovcl" onda nam, mislimo, g, dr, M. St. ne ce, nadamo se, zamjeriti, eiko gla sietimo, da je pok, dr. A, StarEevi6, a onda on, €, dr. M. St, zaprayo prvi i glavni ofrankovacu, Kad se ie ono stranka prava prvi put jale nzkolila, tko je ostao uz Franka? Dr, A, Stardevii" Tko ie niekoliko giodina, kad ie vei tako rekuii, sav sviet vikao na Franka, tko je iedini u saboru bio tz Franka? G. dr. M, Stardevid, Ako sad uzmemo, da su se oni frankovci, koji su Franka ostavliali, popravljali, onda to popravljanie ftaje ve6 tamo negdie od {od, 1905. lli 1906,pa hako ie i E,dr, M, St, bio medju prvima, koii su Franka ostavliali, on bi mogao najbolie znatin u dem se ie on sam popravio i Sto zapravo znadi >>popravljanje frankovaca". G. dr, M, St, pisao ie o tom dosta, tri i pol godine, u svojoj "Hrv, Slobodi* po5to se ie od ostalih frankovacaodielio (1908, o Giurgjevu), ali na Zalost, do sada niie sasvim jasno Sto su frankovci, od kojih se je S. dr, M. St, odielio, bili krivi, To ie jedna poteZkoca u tom pitanju, DruSa je pol.eZkota, i to io5 ve6a, ovo: PoSto ie d. dr, M, St, tri i pol godine izna5ao frankovadke griehe i zlote, prislonio se opet k njima i sjedinio se s njima (god. 1911. u rujnu), Liudi koji Sto misle, Sto su mo,rali misliti, kad se ie g. dr. M. St. opet sloZio s frankovcima? Morali su misliti, da su se frankovci popravili, - dakle da su se popravili ve6 god. 1911.Al,i u dem su se popravili, to bi opet morao naibolfe znati Q. dr, M. St. Za dudo, €, dr. M, St., niie o tom narodu niSta hazao, nego sada - pita nas, da mu kaZemo,,jesu li se i u dern su se frankovci popravili! To ie, ia mislim, velika. krivnia €, dr. M, St, i njegovih sadanjih prista5a, Sto riije narodu kazao, zaito se je opet s frankovcima sloZio i u dem su se frankovci popravili, Da ie to narodu kazano, mnogih smutnia, sve one sramote i Stete ne bi bilo i na5a bi narodna borba tekla ve6 i urotu< i ono vrieme, kad se je sve to dogodilo, tomu to ne treba dokazivati, Za drage je dosta spornenuti, da je Petar Zrinski trailio od lrancezkoga kralja, da mu zaiar4di, ako urota ne r.aspije,velika imanja, dasti i sluZbe u Francezkoj. A pravi domoliub, koji za domovinu daie Zivol, ne misli ni na Zivot, a kamo li na dasti, sluZbe i imanja - izvan dornovine, bez domovine. To ie valida iasno, ' A onda. '-=--u nijednom spisu o tgj uroti ne spominje se Hrvatska, nello samo UEarska, ,rHu46lariau,Po tom je .iasno' s kakvim -Hrvatima imalno tu pqsla. Za takve se Hrvate Hrvat ne rortaie,,riesmiie odu5evljavati,,niti ih slaviti. , A koilr,bi evrhu imalo to slavlje4je? Da 4as Hrvate pobudi na.osyetu? Na rnriniu? Prqti'korrtu?. Komu se rni ioi uoZenq

167

t6 svetiti? Nemamo li dosta neprijatelia? Ko$a ie mrania podigla i ojalala? Udes je Petra Zrinskoga i Krste Frankopana doista teiak, tui,an,straian. Ali najdublie, najpravedniie, naiistinitiie shvatio smrt, kad ie ie taj udes sam Petar Zfinski pred samu stra5nu pismo, u koiem pisao ono smrtno' doista velika5ko i veliko taZe svojoi Zeni, toi ioite nerie5enoi za$onetkiz Ja se ulam u koii me je na ovom svitu ponizi!'r BoSa vsemogu6e6la, i niSta dru$o niie Ztinskopia pred smrt peklo: Jest, to ni Eubitak slobode, ni iivota, ni domovine' - neEo poni2eni.e, U smrtnoi muci, kao Sto se to desto dogadia, du5a ie Petrova progledala i on je u tom predsmrtnom jasnovidieniu uSledao, shvatio i kratko, ali podpuno izrekao sud o svom Zivotu i svrSetku: i5ao je za tim, da se uzvisi, a svemoSlu6i$a ie Bo$ ponizio, I to je sve, Pa tko moZe imali razloga, tko mole imati prava traZiti u ovoj tulnoi slavi ito dru$o, ne$o Sto ie to htio sam Zrinski? I ioi bi se mnogo o tom moglo i moralo tefli, - ali i ovo 6e zacielo biti previ5e i za one tisude Hrvata i Hrvatica, kojima iskrena du5a plade nad priekim udesom ovih dviju {lasovitih ljudi i njihovih familija, a i za one, koji tugu samo markiraju, a ovom na5om narodnom nelsredommanevriraju. . . (,Dom", God. 1914. Broj 19.)

Zakon proti guljenju (lihvi). U ve6em dijelu na5e domovine seliadki ie narod prezadaLen lako, da mu Sospodarstvo propada, te ne mote ni Livieti, nego bjeZi u Ameriku, u nadi, da 6,ese oduZiti, ali mnogi ni ne misli vi5e na povratak. U ovoi prezadutenosti seljadki narod propada i tjelesno, jer Stogod ima za prodaiu (jaia, livad, telad, vino itd,) mora po Sto po to prodati, samo da podmiri kamate, odplate i tro5kove, a za njeeovu potrebu ne preestaje mu fotovo niSta, A duZan je narod naivi5e tako zvanim Stedionicama, zapravo ugulionicama", kojih ima ve6 u svakom ve6em mjestu i po dvie, tri i viSe, Svaka ovakva Stedionica-gulionica ima svolia odvjetnika, koii ie desto i predsiednik niezir, te marliivo

>protestira" i utuiuje mjenice i nabija tro5kove, koji su obidno ve6i od duga, Kamate, Sto ih ove Stedionice pobiru, iznaSaju Iesto '>sprovizijomu (t. j. zasluZbom)i 20 i viSe po sto! Sve ie ovo kod nas dobro poznato, pa se ved podavno iuiu glasovi, da bi se proti tomu moralo ne5to udiniti, da bi se morao stvoriti zakon proti ovomu Suljenju, proti ulihvin. I doista, biv5i vladin predstoinik za pravosudje, dr, A. Badaj, izradio ie, a vlada predloZila saboru osnovu zakona proti lihvi, Ali na ialost u toi osnovi nema gotovo ni spomena ni tra$a svemu onomu, Sto je malo prije spomenuto, t, j, nema ni govora o Stedionicama-gulionicama i njihovom guljeniu, nego o druSom fuljeniu, Po ovoi zakonskoi osnovi ima se radi lihve kazniti onai, tko radunaju6i na tudiu nevoljt i neznanje, daje uz prevelike kamate na vjeresiju neubrani prirod (lito, vo6e itd.) ili na vie. resiju i uz prevelike kamate prodaje zemlji5te, glospodarske strojeve, blago, knnu itd. ili uzajmljuie novac za izseliivanie (za put u Ameriku) ili si dade podpisati mjenicu ili nagodbu na ve6u svotu, nefo 5to iu je komu uzajmio, A kazniti bi se imali ovi prestupci zatvorom od miesec do Sodine dana i povrh toga novdanom kaznom od 250 do 3,000 K, a ako tho isti din u pet Sodina ponovi, ili se takvim poslovima bavi, smatra se to zlodinom, koji se moZe kazniti i strogim zatvorom do pet godina i novdanom kaznom od 5.000 K, Mi 6emo, dim dob,ijemovi5e prostora, priobditi ,cielu osnovu, obrazloienie i 6llavne 'govore o nioi u saboru, a za sada opaZamo ovo: Predsiednik trSovadko-obrtnidke komore u Osieku protivan ie ovoi osnovi, te veli, da 6e vi5e Skoditi nego koristiti. Sto misli taj {. predsjednik, moZemo suditi po tom, Sto haZe, da je onomu, tko treba vieresije (kredita), umiliii skupi novac, ako fa dobiie, nego li jeftini, kojega ne dobiieo. Ovo ie vriedno zapamtiti i zabilielili, ier ba5 u ovom lirmu leii zec, koiega bi novi zakon :tmao rztjerati, a njekoia fa gospoda skrivaiul Pa dakako kad ie doviek u nevolji miliii mu ie i skupi novac, ako Sa dobiie, nefo jeftiniii o koiem se sarno pripoviedal Ali o tom se i radi, da se nitko ovakovom tudiom nevoliom ae ohoristit I pravo ie 6udo, kako je oprezni predsiednik trg. obrt. kourore osiedke - odao sve one, lcoii se ovakvom tudjom

168

169

nevoliom okori56uju. Ta to mi svi znamot da dovjek u nevolji ne pita za kamate i da se tim oni, koji imadu (makar i tudii) novac u rukama okori56uju - ali, kako rekosrno, o tom se i radi, da tudja nevolja ne bude komu izvor dobitka! A tko s tom nevoljom i nuZdom raduna, kao ovaj g, predsjednik trg, obrt, komore, taj u ob6e i nije zafo, da se Suljenje sprieii ili ofra' nidi! A to je dobro znall A kad to znamo, onda nam malo vriede svi druSi razlozi, Sto ih tai g. predsjednik proti ovoj zakonskoj osnovi izna5a. Nevolla i nui:dal Ta od sirotini,ske se nevolje i nuilde i obo. Saiuju oni, koii se toi nevolfi i nuZdi - vesele, bez koje ne bi oni zasluZivali. I to ne samo noviari, neSo i odvjetnici, Koliko puta jadni duZnik pristane na sve one straSne sudbene i odvjetnidke tro5kove - samo da se odgodi draZba! A niie li i to gulienje? Na Zalost - po ovoj zakonskoj osnovi niie! A za5to nije? - ,Neka plati pa ne 6e biti tro5kovalo - Tako se advokati ru{aiu nevolji i nuZdi, od hoje Zivu! Ja sam ve6 mnogo puta rekao i napisao, da je ovakova zaslulba nedostojna za pristojna dovjeka, - a koliki na5i liudirodoljubi, koji se turaiu na prva mjesta, i,ivu i stidu imetak ovakovom nedostojnom zasluZbom! Ili moZda misle, da se to njih ne tiEe, jer oni s tim nemaju posla, nego njihova ukance* larijao, niihov "solicitator?< Mediutim se sada duje, da vlada nele iznieti niti ovu za. konsku osnovu proti lihvi, a kamo li bi iu izniela i proti tomrr guljenju? ("Dom", God. 1914. Broi 20.)

Sto se radi u delegacijama I Ve6ina na5ih ljudi misli, da bi ,sys bilo drugadije", kad bi E..naiern hrvatskorn saboru bila sloga, t. j. kad ne bi bilo toliJ>Zrlveu, na Sto bi vodie samo tiho uzdahnuli, misle6i na tisu6e, koie su Zrtvovali, , . Kad je osnovana seljadka stranka - ovo se je sasvim promienilo, Seljadka stranka nije imala i nema vodia, koji bi imali novaca. Zato ie seljadka stranka odmah od podetka traZila pomo6 za politidku borbu od naroda, pa i od seliaha, A iim se ie pokazalo, da novine i tiskara seliadka imadu neprilika radi du€a, odmah se ie to iavno priznalo, a prista5e seliaci - pozivani su otvoreno, da pomognu, I pomafali su i predplatom i dobrovoljnim prinosima, a niehoji i iamstvom na mienicama i zaduinicarna, pa kad tiskara, koia je izdavala

172 stranadke novine, nije mogla duga platiti, doSlo je do tuZbe, paie do zapljene, hoje vode do ovrhe. Ali sada dolazi ono flavno, - Zalostno i sramotno, Protivnici seljaike stranke, inade na5a rodoljubna Sospoda podigo6e hajku; Eto, seliadki 6e gruntovi na bubanj za Radi6al Stardevi6anski novinar f, Ivan Per5i6 napisao je ditavu knjigu o tom, kako 6e seljadka tiskara propasti, a seliacima biti gruntovi prodani! A stardevidanskei koaliciona5ke novine pisale su isto fotovo dan na dan. Pomislimo sada; U narodu, gdje izbornici dobrim dielom Slasuju za gulaS i da5u vina ili Spire; u narodu, {dje velina izborniki ne 6e da si plati koji sekser za ieljeznicu do biralista, ili da upregne svoie konje; u narodu preza.dtZenomu,Sdie se draibe gruntova provode svaki dan; u narodu koji niie naudan, da plaia novine, a kamo li bi Sto drugo dao za domovinu ili stranku, - u takvom narodu, Siriti glas, da 6e svakomu, tko pristupi u seljadku stranku, biti grunt prodan - ta to ie znadilo tu stranku raztepsti, uni5titi, Od takve stranke bjeiat 'ie sve kao od kugel To su na5a domoljubna i rodoljubna {ospoda i odekivala, Ali nisu toga dodekala. Tri su Sodine bile pro5le - i vi5e - od kada je g. Iv. PerSi6bio napisao onu knjigu, ali seliadka tiskara nije propala, niti je kojemu seljaku radi njezina dugia srunt prodan, Ali su zato medjutim propale dvie starievidanske tiskare i troie stardevi6anskenovine, kod koiih je isti [, Iv. Per5ii zasluiio mnoglo tisu6a. Seljadka tiskara dakle nije propala, nijedan seliadki grunt niie prodan, nisu nikomu radi duga seliadke tiskare prodane ni nekretnine, niti dapade - osim iedinoga V. Lovrekovida * nije morao ni filira platiti za seliadku tiskaru. Sve je uredjeno, sve, isti veliki dug u Ljublfani, - samo je tiskara _ njediiom nepainjom - zaostala s pla6anjem obroka trgovcu boja Bergeru i rfirtu u Pesti, koiemu je odvjetnik koalicionas liolaridKi5ur. Aha! Sad - sad ili nikad! Sad, pred izbor u Ludbregu i Gardinu! sad de seljadka tiskara biti zatvorena! Sad, sad 6emo ih utu6i! I nadinio taf odvjetnik, sto niiedan: zatraiio ste. d"j, t, j, da se tiskara proda i svakomu vjerovniku dade kolikci ga'dopadne.I sud pristane na postupak, a odvjetnik dade pro, $lasiti ti sluibeire:,,jNa,rodne Novine.,, da se irroti Seljalkoi ti-skari-vodi stedajni postupah i da ne smiie hifta >odsvoiiti:
ima io5 dosta radi6ev5tinemeSetarilime5etarenia" s Bedom. Milini stardevi6anci i koaliciia, naprotiv, to danas najvi5e prigovaraju i zamjeraju frankovcim a. ZaSto? ToSa jasno joi ne kalu, jer odito drZe, da ne mo6iu kazati Sto u toi stvari misle. ("Dom", God. 1914.Broi 21.)

Pokradenosedammilijuna ! Kamo i do dega vodi gospodarstvo i postupa,k u dana5njirn Stedionicama-gulionicama,to stra5,no pokazuje propast rKarlo. vadke Stedi,oqricen u Karlovcm, za koiv se ovih dana produlo, da 6e propasti, a za malo se dana ustanovilo, da je ravnatelj te Stedionice, njeki Herrnan, prorajtao pre,ko sedarn mili,iuna! Sad se sastaju one banke, d.oma6ei strane, koje su toj stedionici uzqrnrle novaca, te vie6aju, koliko 6e popustiti od svoj,ih traZbina, Vie6alo se i kod vlade, pa je i vlada o,be6alapomo6. Ali ove banke, kojirna Stedionica ne moi,e vratiti zaima, zahti,evaju i to, d,a po.puate i ulagadi, t. j. oni, koj,i su svo,iu sirotiniu uloZili u tu propalu dtedionicu, da j,u duva! Sad sa svih strana straje

te ulagiade,da ne 6e dobiti ni desetine svoiih novaca' ako ne popuste. Tako 6e ih natierati, da popuste i polovicu! Za sve orro malo ie reti, da fe to Skandal! To je strahota! Kakvi su to zakoni, kakvo ie to druZtvo, kakvo ie to gospodarsko uredjenie i vodienje po'sla,gdje iedan doviek moZe prora'jtati sedam milijuna tudjih novaca? Tko je uz lakve priliil