Rječnik sinonima hrvatskoga jezika [PDF]

Zitiervorschau

Rječnici i leksikoni Izdavač:

Naklada Jesenski i Turk Za izdavača:

Mišo Nejašmić Urednica iredaktorica:

Jadranka Pintarić recenzentice:

Branka Tafra Kornelija Kuvač·Levačić grafički urednik: tisak:

Boris Kuk

Zrinski d.d., Čako vec lipanj 2008.

www.jesenski·turk.hr

Ljiljana Šarić / Wiebke Wittschen

Rječnik sinonima hrvatskoga jezika

Naklada Jesenski i Turk Zagreb, lipanj 2008.

Sadržaj

Umjesto predgovora Uvod

.............

............. . . ..................... . . ...............................

� ..............................................................................

Napomene o strukturi Iječnika i upute za uporabu

Popis kratica i odrednica upotrijebljenih u Iječniku

Rječnik Indeks

..............

................................ ......................... . . . . . . ............

9

11

........... . . .

............................... .............................................

7

23

25

561

Umjesto predgovora Pilot-izdanje ovog rječnika objavljeno je 2003. pod naslovom Rječnik

sino­

nima u ograničenoj nakladi. Pozitivne reakcije potaknule su nas na pri­ premu ovog izdanja. U glavni dio rječnika unesene su dopune, izmjene i ispravci. Struktura rječnika bitno je promijenjena: u novom indeksu svi se članovi sinonimnih nizova iz prvog dijela rječnika upućuju ne na broj stranice na kojoj se pojavljuju, nego na odgovarajuće natuknice. Zahvaljujemo svima u Nakladi Jesenski i Turk koji su svojim zdušnim za­ laganjem omogućili realizaciju ovog projekta, urednici i recenzenticama, te korisnicima pilot-izdanja koji su nas potaknuli na daljnji rad na rječniku.

Autorice

Uvod Mišljenje da pravih sinonima u jeziku nema, da je moguće govoriti samo o značenjskoj bliskosti, a nikako istosti, vrlo je utemeljeno i s njim se mo­ žemo samo složiti. Ipak, teorijska utemeljenost takvih gledišta ne dovodi u pitanje ni sastavljanje rječnika sinonima ni njihovu korisnost. Za razliku od apsolutne istoznačnosti (koja možda postoji samo u terminologiji), ra­ zličiti stupnjevi bliskoznačnosti među riječima nedvojbeni su. Iz prakse postojećih rječnika sinonima razvidno je da naziv "sinonim" uz (rijetke) istoznačne odnose, pokriva i odnose koji se mogu nazvati bliskoznačnima

ili sličnoznačnima. To se odražava i u strukturi ovoga rječnika. Tek povezivanje riječi s bliskoznačnicama, razgraničavanje sinonima po poljima njihove uporabe i upućivanje na kontekste omogućuje stvarno po­ znavanje značenja riječi. Ovaj je rječnik namijenjen svim govornicima hr­ vatskoga jezika, posebno učenicima, studentima, prevoditeljima sa stranih jezika, novinarima, redaktorima, svima kojima je riječ dio posla, koji se suočavaju s pitanjem kako što reći drukčije, s problemom izbora odgova­ rajuće riječi ili s problemom izbjegavanja ponavljanja. Rječnik može biti od pomoći i onima koji jezik uče upotpunjavanjem i obogaćivanjem lek­ sika kojim raspolažu. Ovakav tip rječnika nije namijenjen onima za koje značenjska istost ili bliskost riječi x s riječju y podrazumijeva "nepravil­ nost" jedne od njih. Rječnik je sastavljen od dva dijela. U prvom dijelu su abecedno pore­ dane natuknice i njihovi sinonimni nizovi. Drugi je dio rječnika indeks. U njemu se nalaze jedinice navedene u sklopu sinonimnih nizova u prvome dijelu. Indeks je veoma bitan za snalaženje u rječniku jer svaka riječ koja se može naći u nekom od sinonimnih nizova u prvom dijelu rječnika nije nužno i sama natuknica.

10

(o izboru natuknica više II dijelu Napomene o strukturi rječ­ nika i upute za korištenje) slijedi niz istoznačnica i bliskoznačnica, ili više Iza natuknice

njih, koji se u nekim kontekstima mogu upotrijebiti umjesto natuknice. Nizovima sinonima kratko je - definicijom ili stavljanjem riječi u kon­ tekst uporabe - naznačeno značenjsko polje. Rjeđe se u rječniku kao sinonimni odnosi uzimaju odnosi roda i vrste, pri­ mjerice onda kad se naziv roda u razgovornome jeziku rabi i kao naziv vrste. U pitanju nisu, naravno, pravi sinonimni odnosi, ali su oni redo­ vito uvršteni u modeme rječnike sinonima. Takvu praksu slijedi i ovaj rječnik. Uzeta je u obzir i sinonirnija na razini riječi i na razini drugih, većih jedinica. U sinonimnim odnosima mogu biti pojedinačni leksemi; sinonimni odnos može povezivati pojedinačne lekseme sa sintagmama i frazeološkim izrazima, te sintagme i frazeološke izraze s drugim takvim izrazima. Stoga se u sinonimnim nizovima nalaze pojedinačni leksemi, ali i frazeološki izrazi, kolokacije i sintagme, i to onda kad nisu defini­ cija natuknice, nego joj u određenom kontekstu doista funkcioniraju kao moguća zamjena. U rječnik su uvrštene i riječi iz razgovornoga jezika, regionalizmi u široj uporabi te općepoznati žargonizmi (o tome više u dijelu Napomene o struk­

turi rječnika i upute za korištenje). Naime, standardna ili birana riječ nije u svakoj situaciji prava i najprihvatljivija. Situacija, stajalište pisca ili govornika te intencija poruke uvjetuju izbor riječi koje pripadaju razli­ čitim stilističkim i funkcionalnim razinama. Nekim je riječima u sinoni­ mnim nizovima dodana stilska odrednica. No, stilska je obilježenost ri­ ječi ipak najčešće rezultat međudjelovanja kontekstnih čimbenika, a ne svojstvo riječi samih po sebi. Stručni nazivi (primjerice botanički i zoo­ loški) u rječnik su uvršteni prema načelu njihove čestoće i poznatosti u općem jeziku.

Napomene o strukturi rječnika i upute za uporabu

Izbor građe Zamislivši ovaj rječnik kao praktičan priručnik,ograničili smo se na frek­ ventniju građu,uglavnom na aktivan jezični fond. Stručna terminologija prisutna je u onoj mjeri u kojoj bi bila prisutna u jednojezičnom :rječniku standardnoga opsega. U manjoj su mjeri - također u onoj u kojoj bi ih do­ nijeli opći rječnici - u :rječniku zastupljeni arhaizmi, poetizmi i povijesni nazivi koji egzistiraju kao dio aktivnoga jezičnoga fonda ili u njega ulaze. Jezik je sustav u stalnoj mijeni,a svaki,pa tako i ovaj:rječnik,svojevrsno okamenjenje jedne etape jezičnoga kretanja. Izbor građe,njezina kvaliteta i opseg uvjetovan je postojećim i autorima dostupnim izvorima (jednojezični i dvojezični :rječnici, elektronički korpusi). Uz drukčije bi tehničke predu­ vjete i izvore vjerojatno i ovako zamišljen rječnik izgledao znatno druk­ čije. Rječnik različite strukture i opsega - na primjer sinonimni :rječnik koji bi uključio i velik dio pasivnoga jezičnoga fonda, ili građu.povijesnih hrvatskih:rječnika,kao i objasnidbeni :rječnik sinonima u kojem bi se de­ finiralo i razgraničilo značenje svih članova sinonimnih nizova određene natuknice - stvar je budućnosti.

Izbor natuknica U izboru natuknice kriteriji su čestoća uporabe, stilska neutralnost, ši­ rina značenja,brojnost podznačenja (zasoliti ima prednost pred osoliti, jer uključuje i sinonimni niz koji osoliti nema). Kada za određeno značenje nema stilski neutralne ili standardne riječi, natuknica može biti i stilski obilježena, nestandardna ili neformalna riječ. Isto se odnosi na slučajeve kada je nestandardna, neformalna ili stilski obilježena riječ češća ili po­ znatija od standardne ili stilski neutralne riječi. Nisu obrađeni svi članovi tvorbeno-značenjski povezanih skupina riječi, nego tvorbeno jednostavnije riječi. Sve etimološki povezane riječi nisu na­ tuknica, jer bi to opteretilo strukturu :rječnika i dovelo do pretjeranih po­ navljanja. Stoga se, primjerice, u :rječniku sustavno ne navode odnosni pridjevi kao natuknice, ako su natuknice imenice od kojih su izvedeni ti

12

pridjevi. Ako je obrađen pri

očajno adv. usp. očajan; (nef.) vrlo loše, strašno, ništa ne valja, ubij bože, za pla­ kati, (to je) za bogu plakati

očaran adj. zadivljen, fasciniran, odušev­ ljen, ushićen, zanesen usp., opčinjen, zatravljen, zaveden, opijen, ponesen, osvojen, začaran, ošamućen, omamljen

očarati prf. zadiviti, fascinirati, hipno­

tizirati, oduševiti, ushititi, udiviti, za­ bljesnuti, pridobiti, opčiniti, zavesti, po­ nijeti, osvojiti, začarati usp., zatraviti, ošamutiti, omamiti

očekivati imprf. čekati usp. , nadati se, vjerovati, priželjkivati, željeti, računa­ ti (na što)

očerupati prf. 1 (- kokoš) operušati, oču­ pati, očehati 2 (nef.) iskoristiti usp., okrasti

očetkati prf. iščetkati, nef. okefati očevid m uviđaj, izviđaj, vještačenje očistiti* prf. (- stan) počistiti, spremiti, pospremiti, urediti, dovesti u red, (- podove) oribati, oprati, obrisati, istr­ ljati, istrti, ispolirati, (- tepih) istresti, isprašiti, otresti, stresti, otprašiti, stru­ siti, (- lice) umiti, ( - metlom) pomesti, omesti, (- četkom) iščetkati, očetkati, oribati, ( - usisavačem prašinu) usisati, (- od prašine) oprašiti, opahati, (- oš­ trim predmetom) ostrugati, istrugati, ( - mrlje) skinuti, (čišćenjem izbaciti ! ukloniti što) iščistiti, (- što sa sebe) šči­ stiti, sprati, (- unutrašnjost čega) pro­ čistiti, (- od nepotrebnih predmeta) ra­ skrčiti, osloboditi, (- što od nepoželjnih sastojaka) probrati, (- trijebeći) prebra­ ti, otrijebiti, istrijebiti, pretrijebiti, od­ vojiti, odabrati, ( - perje kao ptica) pro­ prpošati, ( - od mina) razminirati, (- od korova) oplijeviti, (- od pljeve) ovijati, opIjeviti; isprazniti, (nef.) pokrasti

očit adj. (jasno) vidljiv, prisutan, prezen­ tan, očigledan, bjelodan, očevidan, evi­ dentan, flagrantan, jasan, otvoren, ne­ sumnjiv, nedvojben, opipljiv, razvidan, razumljiv, shvatljiv, zoran, eklatantan

očito adv. usp. očit; naočigled očitost f vidljivost, prisutnost, prezen­ tnost, očiglednost, očevidnost, zor(nost), jasnoća, nesumnjivost, razvidnost, razu­ mljivost, shvatljivost, eklatantnost

očitovanje n usp. očitovati; (službeno - o kojem važnom pitanju) plebiscit, (slo­ bodno - vlastitoga svjetonazora) slobo­ da savjesti

očitovati imprf. i prf. 1 (- sklonost prema čemu) iskazivati, iskazati, izjavljivati, izjaviti, izražavati, izraziti, pokaziva­ ti, pokazati, otkrivati, otkriti, iznositi, iznijeti, manifestirati 2 - se (- za mir­ no rješenje) izjašnjavati se; izjasniti se, stavljati/staviti karte na stol, otvoriti karte

očnica f orbita

odabran

296

odabran adj. (odabrani gosti) izabran, biran, probran, poseban, izdvojen, naj­ bolji; sortiran, prebran

odakle* adv. ( - je došao) otkuda odan adj . l (- prijatelj) vjeran usp. , (- dužnostima) predan, privržen, požr­ tvovan, posvećen, (strasno - čemu) za­ grižen, (nastao u odanosti: o tekstovi­ ma) homagijalan 2 (odana tajna) izdan, ispričan, rečen, (odani član tajne organi­ zacije) izdan, prokazan, denunciran odande adv. odonud(a); nef. otamo, odan­ le, odotamo

odanost* f vjernost usp. , predanost, pri­ vrženost, požrtvovnost, posvećenost, za­ griženost, homagijalnost

odaslati prf. (- poštu) poslati usp., uputi­ ti, otpremiti, (- koga s kakvom misijom) izaslati, delegirati, (- elektromagnetske valove) emitirati odati prf.

l (- što) izdati, iznijeti u jav­ nost, dati na vidjelo, razglasiti, objaviti, objelodaniti, ( - koga) izdati, prokazati, denuncirati usp., ( - tajnu) izdati usp. , otkriti 2 (- priznanje) izraziti, iskazati; priznati 3 - se (- nesvjesno) otkriti se, otkriti papke, izdati se, izreći se, izla­ nuti (se), izbrbljati (-se), izblebetati 4 (- porocima / užitku) predati se, prepu­ stiti se, ( - kocki) prokočkati se, (- piću) propiti se, ( - kartama) prokartati se, (- lagodnom životu) probarabiti se, pro­ bećariti se

odavati imprf. l usp. odati 2 (izraz lica odaje nezadovoljstvo) pokazivati, izraža­ vati, ostavljati dojam, signalizirati

odavde adv. odovuda, nef. odavle odavno adv. odavna, već dugo/dulje, poo­ davno, otkad; oduvijek usp. odbaciti prf.

l

( - sve nepotrebno) odgur­

nuti, maknuti, odmaknuti, ukloniti, iz­ baciti, isključiti, izdvojiti, izostaviti, eliminirati, baciti u koš, vezati mač­ ku o rep, ( - zbog kvalitete) deklasirati, nef. škartirati, (- koga grubo) napusti­ ti, ostaviti, zanemariti usp. , odbiti, od­ gurnuti, zatvoriti (komu) vrata, baciti (koga) za plot, gurnuti (koga) nogom, otjerati, prezreti, poniziti, riješiti se

(koga) usp. 2 (- predloženo) odbiti, ot­ kloniti, ne prihvatiti/usvojiti, ne primiti, ne uzeti u obzir, ne uzeti u razmatranje! postupak, ne pristati (na što), (- zakon / skupinu kojoj se pripada) odmetnuti se

usp.

odbačen adj. odgurnut, uklonjen, izba­ čen, otjeran, isključen, izdvojen, izostav­ ljen, eliminiran, bačen u staro željezo, nef. škartiran; napušten, zanemaren, u kutu, bačen za plot, prezren, ponižen; neprihvaćen, neusvojen, odbijen

odbijanje* n ( - zahtjeva) adm. uskrata, (- u novcu) odbitak, ( - od tla) odskaka­ nje, odboj, odskok

odbijati* imprf. usp. odbiti; (neuvjerlji­ vo -) nećkati se, (- se od zrcala) zrca­ liti se

odbiti prf.

l (- komad od kamena) odva­ liti, otkinuti, ( - komadić) otkrhnuti 2 (- udarac) zadržati, otkloniti, spriječiti, potisnuti, ( - udarac /napad u sportu) parirati 3 (- prijedlog) odbaciti usp. , (- komu ono što traži / što mu pripa­ da) ne dati/dopustiti, ne htjeti ni čuti, uskratiti, zabraniti usp ., (- ponuđeno) ne prihvatiti, reći ne, odmahnuti gla­ vom, (- dobru ponudu) odreći se (čega), zahvaliti (se), (- izvršiti naredbu) otka­ zati poslušnost 4 (- u računu) oduzeti, ustegnuti, ne uračunati 5 (- optužbe) opovrgnuti, pobiti usp. , (- od zamisli) odvratiti, odgovoriti, ( - napad) suzbiti, (- dijete od mlijeka) odviknuti, oduči­ ti, (- na plesu) dati košarulkošaricu 6 - .se ( - pri padu na tlo) odskočiti, (- pri udarcu u tvrdu podlogu: o zrnu) riko­ šetirati, ( - kao bljesak) odraziti se, od­ bljesnuti

odbojnik* m ( - tramvajskih kola) nef. pu(l)fer

odbor* m ( - u različitim organizacijama / institucijama) komitet odčepiti prf. ( - bocu) otvoriti, ( - cijev) nef. prokrkljati

odgadati imprf. pomicati/produživati rok, prolongirati, oklijevati (s čim) usp. , ostavljati za kasnije, odugovlačiti, du­ ljiti, oduljivati, otezati, zadržavati, us­ poravati, zatezati, zavlačiti, razvlačiti,

297

rastezati, vući, ne završavati, gurati pod tepih, muljati, dobivati na vremenu, vr­ dati, uvijati, vući (koga) za nos, povlačiti (koga), nef. sanjkati (koga), ( - rješava­ nje čega) bježati od problema, ( - važenje čega) suspendirati, (sve odbija) neće ni da čuje; nef. odlagati

odgajatelj m arh. uzgajatelj , uzgojitelj odgajati imprf. (- dijete) podizati, brinu­ ti se, njegovati, hraniti, izvoditi na put, (po)dizatilpostavljati (koga) na noge, spremati za život, davati (komu) kruh u ruke, voditi na pravi put; uljuđivati, upristojivati; nef. gojiti

odgoda f odgađanje, pomicanje/produ­ ženje roka, prolongiranje, oklijevanje, odugovlačenje, razvlačenje, odmicanje, prekid, (- pravnog procesa) neprocesu­ iranje, ( - roka plaćanja) moratorij; nef. odlaganje

odgoditi prf. usp. odgađati; ostaviti po strani, staviti na stranu, ( - odluku za kasnije) prespavati odgoj m odgajanje, edukacija odgojitelj m odgajatelj , učitelj usp., (- u internatu) prefekt odgojiteljica f odgajateljica, učiteljica, (kućna -) guvernanta, dadilja odgojiti* prf. 1 usp. odgajati; dignuti na noge, arh. uzgojiti, (strogo -) nef. otesa­ ti, istesati 2 ( - biljku) uzgojiti odgonetnuti prf. dešifrirati usp. , pogodi­ ti, riješiti (zagonetku), odmotati klupko, raspetljati (što), shvatiti usp.

odgovarajući adj. adekvatan, (- savjet) koristan usp. , (odgovarajuće mjesto za odmor) pogodan usp. , (- uvjeti) povoljan usp. , (- kojoj prigodi) prigodan, (- svr­ si) svrhovit usp., (- poklon za koga) pri­ kladan, zgodan, pravi usp. , dobar, kao stvoren (za koga/što), primjeren, sho­ dan, ( - s obzirom na stavove) podoban, poćudan, pravi, ( - uzrastu) primjeren, pristao, (odgovarajuća nagrada) zado­ voljavajući, pristojan, dobar, dovoljan, priličan, (biti - u odnosu na očekivanja) nečemu sličiti; nef. taman

odgovarati imprf. 1 (- na upit) dava­ ti odgovor, odvraćati, uzvraćati, ( - na

izlaganje) replicirati, prihvaćati riječ, ( - pismom) otpisivati, (- pjesmom na pjesmu) otpjevavati 2 (- kakvoj namje­ ni) pristajati, priličiti, biti prikladan! dobar, biti pogodan!zgodan, ( - po di­ menzijama) prileći, (- izgledom potpuno čemu) biti jednak, (nove okolnosti pot­ puno im odgovaraju) ići naruku, razvi­ jati se povoljno (za koga), (to odgovara onomu što smo mislili) podudarati se, slagati se, biti u skladu (s čim), biti u duhu (čega), nef. pasati; sviđati se, (to (komu) ne odgovara) nef. to (komu) smr­ di 3 (- za svoja nedjela) biti odgovoran, snositi odgovornost/posljedice (za što), ispaštati usp. 4 (- za koga / što, npr. u smislu kvalitete) jamčiti usp.

odgovor m 1 (nema odgovora na dopise) reakcija, uzvrat, odjek, (- na govor su­ protne strane) replika, (- na dozivanje) od(a)ziv, (administrativni - s istodob­ nim rješenjem traženja) otpravak, ( - na napad) protunapad, (- na djelovanje) protudjelovanje; rj. otpovijed 2 (- za sve probleme) rješenje usp. odgovoriti prf. 1 usp. odgovarati; (- na pismo) otpisati, (oštro -) odbrusiti, odre­ . zati, odsjeći, kresnuti, (- odmah) ispaliti kao iz puške 2 (ne - na provokacije) rea­ girati, ( - na poziv) odazvati se, (- na po­ zdrav) otpozdraviti, odzdraviti 3 (- koga od lošeg nauma) odvratiti, odbiti, poko­ lebati, izbiti (komu što) iz glave

odigrati* prf. (- ulogu) odglumiti, protu­ mačiti, izvesti

odijelo* n (muško jednoredno -) smoking, (svečano crno - ) frak, (radno -) kombi­ nezon, (žensko -) komplet, ( - umjetni­ ka na sceni) kostim, (usko krojeno - u 19. st. ) kveker, (službeno - propisana izgleda) uniforma usp., (astronautsko / ronilačko - ) skafandar, (žensko -: kaput i suknja) ansambl, (mornarsko -) nef. marinera; usp. odjeća odijevanje n oblačenje, toaleta odio m 1 ( - ustanove) odjel, odsjek, sekci­ ja, pododsjek, dio, stanica 2 (- u vlaku) odjeljak usp. odjeća f garderoba, (dvodijelna / trodijel­ na - s hlačama /sakoom i prslukom) odi-

odjednom

298

jelo usp., (jednodijelna ženska - ) haljina usp., (- za zaštitu od zimske hladnoće) kaput usp., (svečana - ) toaleta, (svečana staleška -) pov. odora, ( - domaće izra­ de) nošnja, (loša -) prnje, krpe, štraca, (strojno pletena -) trikotaža, (napad­ na - ) perje, (svečana - za služenje mise) omat, (- vojnika/službenika) uniforma usp., (civilna -) civil, (- za presvlače­ nje) presvlaka, preobuka, (udavačina - ) oprema; ekspr. haljine, ruho, rj. nosivo, nef. roba, krpice, krpe

odjednom adv. 1 (- povikati bez povo­ da) odjedanput, najednom, najedanput, ujedanput, umah, iznenada usp., izne­ nadno, neočekivano, naglo, naprečac, nenadano, s neba pa u rebra, neslućeno, bez najave, preko noći, brzo usp. 2 (oba su ustala -) istodobno, istovremeno, u isto vrijeme, u isti čas/mah, mahom, zajedno

odjek m 1 (mukli - njihovih glasova) jeka usp. 2 (izazvati snažan - u javnoc sli) rezonanc(ij)a, odzvuk, zanimanje, interes, utjecaj; odziv, odgovor

odjeknuti prf. razleći se, razlegnuti se,

jeknuti, zaječati, zazvoniti, odzvoniti, zaoriti se, prolomiti se, zazvučati, za­ zvečati, zabrujati, zatreštati; prodrijeti, proširiti se, raširiti se

odjeljak m l (- u vlaku) odio, pregradak, nef. kupe 2 (- teksta) odlomak usp. , (- u knjigovodstvu) stavka, (najniža podjela u proračunu u knjigovodstvu) pozicija odlazak m (- od koga) odlaženje, napu­ štanje, (- sa službenog položaja) ostav­ ka, ( - s kolodvora je točno u podne) po­ lazak

odlaziti* imprf. usp. otići; pej o kupiti pr­ nje, (odlazi!) smjesta idi, napolje, van, marš; nef. kupi se, tornjaj se, gubi/vuci (mi) se ispred očiju, sikter

odletjeti* prf. poletjeti, otprhnuti, (- le­ pršajući / lelujajući) odlepršati, prhnuti, odlelujati, (- uvis) uzletjeti, ( - na razne strane) razletjeti se, (vrijeme je odletje­ lo) prohujati, pobjeći, nestati odličan adj . 1 izvrstan usp. , optimalan, izuzetan usp. , najpovoljniji, izvanredan usp. , fantastičan usp. , majstorski, ve-

ličanstven, savršen, velik, Sjajan, pr­ vorazredan, bez konkurencije, najbolji, natprosječan, glasovit, istaknut usp. ; nef. perfektan, strašan, super, za pet, nije iz špila 2 (najviša ocjena) petica, arh. odlika

odlično adv. usp. odličan; nef. pjesma, ( - raditi) kako treba, po pravilima, kako se mora, valjano, (- se razvija / ide) nef. kao namazano, kao po loju, ( - se osje­ ćati) kao riba u vodi, (- raditi) nef. kao puška, (odlično!) izvrsno, sjajno, nef. gala

odlijevati se imprf. otjecati, odvirati odlikovanje n orden, red, (- u obliku značke) odličje, (- oko vrata) medalja, kolajna, (- kao sjećanje na važan do­ gađaj) spomenica, (- u obliku pločice s reljefom) plaketa, (pren. ) priznanje, na­ grada, počast, čast, korona

odlomak m 1 (- teksta) fragment, ulo­

mak, odjeljak, odsječak, pasus, pasaž(a), sekvenc(ij)a, izvadak, (- spisa / skladbe) razdio, (- zakonskog teksta) paragraf, stavak 2 (- staroga teksta) ostatak, fra­ gment, (- čvrstog materijala) krhotina 3 (- veće cjeline) dio usp. , komad usp.

odlučan adj . 1 (- u svojim stavovima)

čvrst (kao stijena), siguran, nepokole­ bljiv, samouvjeren, rezolutan , decidi­ ran, apodiktičan, energičan, ustrajan, uporan, tvrdokoran, postojan, hrabar usp., odrješit, nepopustljiv, neustrašiv, (- ton) odsječan, (- što učiniti) nef. rije­ šen, namjeran 2 (odlučna bitka za ishod rata) odlučujući, prijeloman, presudan

odlučiti prf. 1 (- u čiju korist) donijeti

odluku, decidirati, baciti kocku, reći po­ sljednju riječ; presuditi, donijeti presu­ du 2 (o tome odlučuje hrabrost) biti odlu­ čan/presudan, igrati odlučnu/presudnu ulogu 3 (- otići kamo) nakaniti, smjerati 4 - se (- za što) opredijeliti se, prikloni­ ti se; nef. riješiti se, (- nakon poteškoća / oklijevanja) prelomiti se, (- na brzinu) prenagliti, potrčati, nef. ishitriti, (- za jednu od više zamisli) optirati, pledirati, izabrati usp.

odlučivati imprf. usp. odlučiti; (- s pot­ punom moći) imati u ruci i škare i su-

odmotati (se)

299

kno, (- se za jednu od dvije mogućnosti) premišljati se

odlučno adv. usp. odlučan; (- odgovoriti) jasno; bez dvoumice, ne dvoumeći, ned­ voumno, bez krzmanja, ne krzmajući, bez oklijevanja, ne oklijevajući, nedvo­ smisleno

odlučnost f 1 nepokolebljivost, čvrstoća, samouvjerenost, rezolutnost, decidira­ nost, energičnost, ustrajnost, upornost, tvrdokornost, postojanost, hrabrost, odr­ ješitost, neustrašivost, srčanost; nef. riješenost, namjernost 2 prijelomnost, presudnost

odluka f 1 ( - da prestane piti) odlučna/ čvrsta namjera, odlučnost, nef. riješe­ nost, (u glavi im se stvarala -) zaklju­ čak, namisao 2 (- suda) presuda usp. , rješenje, dekret, (sudska - o nesudjelo­ vanju) izuzeće, (- vrhovne vlasti) akt, nef. ukaz, (- državne uprave kojom se reguliraju zakonske odredbe) uredba,

(- kojom se komu što službeno naređuje) nalog, naredba usp., (- bez onoga koga se tiče) račun bez krčmara, (- skupa l

tijela u pismenom obliku kojom se re­ guliraju zahtjevi Igledišta) rezolucija, (neizmjenjiva -) posljednja riječ, (una­ prijed stvorena - o nekom krivičnom dje­ lu) predumišljaj usp. 3 (još se ne vidi ko­ načna - diskusije) ishod, rezultat usp. , završetak

odljev m 1 (odljeveni predmet) lijev, od­ ljevak, (izduženi odljevak) šipka 2 (o postupku) odlijevanje, (- vode) otjeca­ nje 3 (- kadrova) odlaženje, odlazak, (- sredstava) smanjenje, smanjivanje, trošenje

odmah adv. 1 (ne može čekati, mora se učiniti -) smjesta, isti čas, ovaj čas, ovog trenutka/časa, istoga trenutka/časa, u (ovom) trenutku/času, u hipu, u ovaj čas, iz istih/tih stopa, arh. ovčas, (- što uči­ niti) ni časa počasiti; arh. namah, knjiš. umah, arh. ončas, nef. očas 2 (- potom) začas, učas, zajedan/tili čas, netom, nef. očas 3 (- odgovoriti) smjesta, za/u tren oka, što bi dlanom o dlan pljesnuo, što trepneš okom, u tren oka, što pljesneš rukom o ruku, ni pet ni šest, kao iz puš-

ke, bez premišljanja/dvojenja/krzmanja, vrlo brzo, brzo usp. , (bolest je - nestala) kao rukom (odnesen)

odmalena adv. od malih nogu, od dje­ tinjstva

odmaralište* n (- za ljetne praznike) lje­ tovalište, (- za zimovanje) zimovalište, (mjesto za odmor putnika) odmorište odmarati se imprf. mirovati, počivati, opuštati se, pauzirati, uzimati/imati pauzu, predahnjivati, odahnjivati, do­ količiti, ljenčariti, (- u hladu) plando­ vati, hladovati, ( - na krevetu) ležati, spavati, ispružiti se, (- dugo u krevetu) izležavati se, (- ljeti) ljetovati, (- zimi) zimovati

odmetništvo n otpadništvo, bijeg, dezer­ terstvo, buna usp. odmetnuti se prf. pobuniti se usp. ; po­ bjeći, prebjeći, dezertirati; odvrgnuti se, odvrći se, odbaciti (koga/što), sukobiti se, (- od svojeg roda) odroditi se, izmet­ nuti se; nef. otpaditi se

odmor m odmaranje, počivanje, počinak, mir, spokoj, smirenje, opuštanje, miro­ vanje, tišina, san, noćni počinak; do­ kolica, ljenčarenje; rekreacija, zabava, razonoda, osvježenje, okrepa, oporavak, relaksacija; praznici; prekid rada, za­ stoj, zastanak, zastajanje, zaustavlja­ nje, zadržavanje, pauza, predah, stan­ ka, odahnuće, nef. počivka, odušak,

(slobodno vrijeme prema pravilima o službenim dužnostima) dopust, (duži školski -) praznici, ferije, (- ljeti I zimi) ljetovanje, zimovanje, (tjedni -) vikend, (- u pola utakmice) poluvrijeme, (dan odmora u Židova) šabat, šabes, (ritmič­ ki -) cezura

odmoran adj. okrijepljen, osvježen, svjež, oran, snažan, ispavan

odmoriti se prf. usp. odmarati se; povra­ titi snagu, počinuti, otpočinuti, naspa­ vati se, ispavati se, odspavati, osvježiti se, okrijepiti se, obnoviti se, (- prilikom trčanja) predahnuti, odahnuti, ispuhati se, doći do daha, prekinuti na neko vri­ jeme, (o zemlji) preležati

odmotati (se) prf. odviti (se), razmotati

oclmotavati (se)

300

(se), izmotati, razviti (se), raspetljati (se), odsukati (se)

odozdo adv. iz žablje perspektive; rj. zdo­ la, odispod, nef. ozdo, ozdol(a)

odmotavati (se) imprf. usp. odmotati (se); odmatati (se)

odozgo(r) adv. s visoka, iz ptičje per­ spektive

odnedavno adv. odnedavna, odnekidan; nef. odskora, odskoro

odrastao adj. stasao, sazreo, dozreo, zreo, razvijen, velik, punoljetan, gotov, sa­ mostalan, osamostaljen, s kruhom u rukama

odnekuda adv. odnekle odnijeti* prf. 1 (- s kojeg mjesta) udaljiti, maknuti, premjestiti, (- u raznim smje­ rovima) raznijeti, rastjerati, pomesti, (- vukući) odvući 2 (odnio im je sve što su imali) uzeti, oteti, ukrasti odnos* m 1 (- medu osobama) veza usp., odnošaj, (pozitivan - prema čemu) stav, mišljenje usp., ponašanje usp., držanje, gledanje, (- izmedu dviju pojava) veza, relacija, povezanost, suodnos, međuod­ nos, zavisnost, ovisnost, (utvrđeni - dvi­ ju valuta u odnosu prema nekoj trećoj mjeri) paritet 2 (- dviju veličina) raz­ mjer usp. • arh. odnošaj odnositi imprf. usp. odnijeti odnositi se imprf. l (to se odnosi na nje­ govu izjavu) imati veze, biti u vezi/rela­ ciji, ticati se usp. 2 ( - prema komu pri­ stojno) postupati usp. , ponašati se odobravanje n povlađivanje, prihva­ ćanje, slaganje, pristajanje, pristanak usp., suglasnost usp., potvrđivanje, do­ puštanje, (javno izraženo -) manifesta­ cija, demonstracija odobravati imprf. usp. odobriti; biti za (što), povlađivati (komu), sekundirati, podržavati usp., pejo kimati glavom odobrenje· n (- čina niže vlasti od više vlasti) sankcija odobriti prf. (- sredstva) dodijeliti, dati zeleno svjetlo (za što), (- objekt za upora­ bu Istazu za natjecanje) kolaudirati, ( - čiji prijedlog) dati svoj glas (za što), pristati (na što/uz koga/što), složiti se, suglasiti se, prihvatiti, dopustiti, potvrditi, povladiti, amenovati, (- čije postupke) aplaudirati (čemu) usp., dati komu za pravo odobrovoljiti (se) prf. oraspoložiti (se), raspoložiti (se), udobrovoljiti (se), raz­ mekšati (se), raskraviti se, otkraviti se, razveseliti (se) usp. , razvedriti (se), raznježiti (se), nef. raspekmeziti se

odrastati imprf. usp. odrasti; ekspr. per­ natiti, (o mladićima) brkatiti odrasti prf. narasti, stasati, dozreti, sa­ zreti, razviti se, porasti, stati na svoje noge, izići iz pelena, dorasti (do koplja), ojačati, opernatiti, osamostaliti se usp. , (o djevojčicama) zadjevojčiti se, nef. za­ curiti se, (o dječacima) zamomčiti se, (naglo -) ižđikati odraz m 1 (- u vodi) slika, (- stanja u društvu ) (živa) ogledalo, slika, (slika kao - druge) paslika, (izravan -) pre­ slika, (svjetlost što se odbija od ka­ kve površine) odbljesak, odsjaj, odsjev, refleks(ija) 2 (loš - njegovih namjera) posljedica usp. , protuučinak, učinak usp. ; izraz 3 (- u sportu) odskok odražavati (se)· imprf. odbijati (se), od­ bljeskivati (se), reflektirati (se), zrcaliti se; odskakivati odreći se prf. 1 (- koga) ne priznavati, zatajiti, izbrisati, prekrižiti (koga), za­ boraviti, napustiti 2 (- svih povlastica) napustiti, ostaviti, odbiti (što), prekri­ žiti, odustati (od čega), zahvaliti se (na čemu), (- čega u čiju korist) ustupiti, dati usp. , (- pića) apstinirati odred* .ID ( - u domobranstvu) zdrug, (- koji nadgleda područje) patrola odrediti prf. 1 (- smjer vjetra) utvrditi, definirati, ustanoviti, (- što za pravi čas) tempirati, (- podrobno: npr. uvjete za što) specificirati 2 (- što treba raditi) odlučiti, propisati, narediti usp. , naložiti, ( - porez I cijenu) odmjeriti, udariti, nametnuti, razrezati, (- kaznu) dosuditi 3 (- što za koga) namijeniti usp., dodijeliti, (- una­ prijed) predodrediti, predvidjeti 4 (- za upravitelja) imenovati usp. odred(Jj)iv· adj. (odredijiva vrijednost) izračunJjiv, proračunljiv, procjenjiv, tak-

oduprijeti IJe

301

sativan, (- slijed događaja) predvidljiv

usp.

odreden adj. 1 (- uzrok bolesti) utvrđen, dijagnosticiran, definiran, ustanovljen, jasan, nedvosmislen, pouzdan, nesum­ njiv, ( u svojim granicama) ograničen 2 ( zakonom) propisan, naređen 3 ( za koga) namijenjen, (unaprijed ) predo­ dređen, predviđen, poznat, ( - sudbinom) suđen, zapisan, pisan " (- voditelj pro­ jekta) imenovan 5 (tu ima određenih ne­ jasnoća) neki, stanovit, izvjestan -

-

-

-

određivati imprf. usp. odrediti odrezak· m 1 (svinjski - pečen u kotlu) kotlovina, (okrugli / ovalni -) medaljon; nef. šnicl 2 (dio kakva papira koji se od­ vaja) kupon, ( čekovne uplatnice) te­ -

meljnica

odrezati· prf. (malo - gornje / vanj­ ske dijelove) podrezati, srezati, oreZ3ti, skresati, potkresati, rj . oklj aštriti, (- grozd grožđa) ubrati, (malo ) prire­ zati, ( glavu jednim potezom) odrubiti, ekspr. srubiti, (naglo ) nef. otfikariti; odvojiti, izdvojiti, izolirati -

-

-

odrpan adj. prnjav, poderan, u prnjama! krpama, drapav, dronjav, tralj av, otr­ can, izlizan, pohaban, bijedan, prosjač­ ki; nef. izdrpan, ofucan

odrpanac m odrpanko, prnjavac, prnjav­ ko, poderanac, poderanko, drapavac, draponja, dronjavac, drotar, bijednik, j adnik, prosjak; nef. bogec, pejo ušljivac

održavati· imprf. 1 (- sastanke) ima­ ti, priređivati, organizirati 2 (- kuću) brinuti se, čuvati, držati, obnavljati, ( stalno) perpetuirati, ( redovito mo­ torna vozila) servisirati 3 se opsta­ jati, trajati, ne dati se, (konferencija se upravo održava) događati se, odvijati se, biti -

-

odsad adv. nadalje, unaprijed, ubuduće, odskora, odskoro, od danas, od ovoga časa!trenutka; rj . odjako, arh. odsele, odslije

odsjeći· prf. (- suvišne grane) o(t)kresati, potkresati, skresati, podsjeći, kresnuti, ( ružno /pretjerano) okljaštriti, ( gla-

odskakati imprf. 1 (o krevetu) nef. fede­ rirati 2 (- po svojstvima od koga /čega) odudarati usp., razlikovati se usp . , isti­ cati se

odskočiti· prf. usp. odskakati; ( od podloge) odbaciti se, odraziti se -

odskočnica f trambulin odslušati· prf. ( ponovno) preslušati -

odspavati prf. prileći, odrijemati, prodrljemati; nef. prokunjati

odstaQati· prf. (pripravak mora malo

-

)

odležati

odsutan adj . 1 (mnogo je odsutnih) ne­ prisutan, nenazočan, rj. izočan, (stal­ no - kad bi negdje trebao biti) ne­ uhvatljiv 2 ( duhom) rastresen, -

nekoncentriran, rasijan, kao da je pao s neba

odsutnost f 1 (- nekolicine na sastanku) neprisutnost, nenazočnost, rj. izočnost, nebivanje, izostanak, izostajanje, izbi­ vanje 2 (- dobrih svojstava) neposto­ janje, nemanje 3 ( duhom) rastrese­ nost, nekoncentriranost, rasij anost • arh. odsuće -

odricati se imprf. usp. odreći se

-

vu) odrubiti, ekspr. srubiti; odvojiti, ra­ staviti

-

odsvirati· prf. ( rutinski što) nef. od­ verglati, (reći komu sve potrebno) nef. -

odguditi

odšteta f obeštećenje, na(do)knada, nado­ knađivanje, ( za ubijenoga) krvarina, krvnina, (ratna - ) reparacija -

odštetni· adj . reparacijski, reparativni odudarati imprf. izdvaj ati se, isticati se, odskakati, iskakati, razlikovati se, kontrapunktirati, stršati, biti u opreci! kontradikciji, distonirati, biti crna ovca, biti kao vrana među golubovima

odumiranje· n (- pojedinih dijelova tki­ va) nekroza odupirati se imprf. usp. oduprijeti se; pokazivati zube, ( - vremenu) prkositi vremenu, ostaj ati mlad, (- bez razloga) joguniti se

oduprijeti se prf. 1 ( o kakav predmet) osloniti se usp. 2 (- nepravdi) oprijeti se, -

otprijeti se, pružiti otpor, usprotiviti se,

odustaJati

302

suprotstaviti se, ne popustiti, odoljeti, izdržati, ustrajati, nef. istrajati, biti ot­ poran, otimati se, pokazati zube (komu), ustati (protiv koga/čega) usp. , zaustaviti, spriječiti, omesti, obraniti (se), ( - žustro čijem mišljenju / izjavi) skočiti, ( - čemu bez razloga) uzjoguniti se

odustajati imprf. usp. odustati odustati prf. napustiti usp. , ostaviti (se), odreći se, okaniti se, baciti, (od)baciti, reterirati, povući se, uzmaknuti, dignu­ ti ruke (od čega), ne brinuti se (o komu! čemu), ( - od borbe) baciti koplje u trnje, ostaviti barjak, ( - od započeta posla) ostati/stati na pola puta, ( - pred teži­ nom čega) pokleknuti pred teškoćama, ( - od žalbe) povući (što), poništiti

oduševiti (se) prf. zadiviti (se), ushititi (se), očarati (se), začarati, zanijeti (se), nadahnuti (se), potaknuti usp., zagrijati (se), pasti u vatru, zapaliti (se), osvojiti, zaraziti (se), zainteresirati (se), razdra­ gati (se), razveseliti (se), obradovati (se), ( - prebrzo) pojuriti

oduševljen adj. zadivljen, ushićen, oča­ ran, začaran, zanesen, nadahnut, po­ taknut, zapaljen, zagrijan, u vatri, zaražen, zainteresiran, razdragan, obra­ dovan, frenetičan, buran

oduševljenje n zadivljenost, divljenje, ushit, ushićenje, ushićenost, zanos usp. , strast usp., entuzijazam, euforija, ra­ zdraganost, radost, zadovoljstvo usp. , (javno glasno iskazano -) ovacije oduvijek adv. od pamtivijeka, odiskona, otkak% tkad je svijeta i vijeka, od davni­ na, od davnih vremena, od postanka svi­ jeta, otkad (tko) zna za sebe, otkad (tko) pamti, odavno usp.; ekspr. odvajkada

oduzeti* prf. 1 ( - komu što) uzeti, zgrabi­

ti, odnijeti, prisvojiti, lišiti, oteti, ukrasti, istrgnuti, zaplijeniti, konfiscirati, odvesti; uskratiti, ustegnuti; nef. drpiti, jamiti, šćapiti, zdipiti, ( - aktom sudske / državne vlasti) eksproprirati, ( - teritorij) osvojiti, ( - oružje) razoružati, ( - pravo) uskratiti, ( - materijalna dobra u ratu) rekvirira­ ti 2 ( - sve nepotrebno) izdvojiti, izvaditi, ( - grabeći) odgrabiti, ( - broj) odbiti 3 - se paralizirati se usp. , ukočiti se

oduživabje n vraćanje, uzvraćanje, re­ vanš; usp. odužiti se odužiti se prf. 1 (- komu) uzvratiti usp. ,

vratiti (komu što), vratiti dug, revanši­ rati se, uzvratiti dar/uslugu, otplatiti, platiti, naknaditi 2 (- komu za nedjelo, nef.) osvetiti se usp. 3 (o vremenu) odu­ ljiti se, potrajati, produžiti se, otegnuti se, razvući se

odvajanje n razdvajanje, rastavljanje, odjeljivanje, dijeljenje, raščlanjivanje, razdruživanje, razlučivanje, rastanak, rastajanje, razlaz, razilaženje, ( - su­ pružnika) rastava usp.; izdvajanje, po­ djela, separacija, secesija, secesionizam; sortiranje, klasifikacija, klasiranje; od­ sijecanje, odcjepljenje, amputacija

odvajati imprf. usp. odvojiti odvaljati (se) prf. otkotrljati se, ( - niz strminu) strmoglaviti (se) odvesti* prf. (- na više mjesta) razvesti, ( - koga sa sobom) nef. pokupiti, pobrati odvezati prf. razvezati, odriješiti, razdri­ ješiti, raspetljati, otpetljati, odvrsti; osloboditi, pustiti, otpustiti, odvojiti

odvijač m odvrtač; rj. izvoj ac; nef. izvijač, šrafciger, kacavida

odvijati (se) imprf. 1 usp. odviti (se) 2 (sve se je odvijalo vrlo brzo) događati se usp. , zbivati se, dešavati se odviknuti (se) prf. odvići (se), odučiti (se), odbiti (se), prestati (s čim), odreći se (čega), napustiti (što)

odviti (se) prf. odmotati (se) usp. , odvrnu­ ti (se), olabaviti (se), otpustiti (se), (- što odvijačem) nef. odšarafiti, odvidati odv�d m 1 (- vode ne funkcionira) od­ vođenje, otjecanje, odlijevanje, odljev, ( - od većeg vodenog toka kojim se voda usmjerava u željenu smjeru) jaz, ( - vode iz korita rijeke) derivacija 2 (ono što po­ maže pri odvodenju) odvodnik, cijev, is­ pust, slivnik, kanal

odvoditi imprf. usp. odvesti; (- vodu) od­ vodnjavati

odvojen adj. (odvojene prostorije) zaseban, odjelit, odijeljen, nepovezan, (- ulaz) po­ seban, zaseban; zatvoren, (- od društva)

ognJiAte

303

osamljen, samotan, odvojen od svijeta, ekspr. živ zakopan, (- od ostatka svijeta: o mjestu) osamljen, samotan, na osami, Bogu iza leđa/za leđima, Bogu iza nogu, (tamo) gdje je Bog rekao laku noć

odvojeno adv. usp. odvojen; (svakoga je pitao - ) posebno, zasebice, ponaosob, pojedinačno, napose, nasamo, rastav­ ljeno; nef. baška, obaška

odvojenost f razdvojenost, odijeljenost, razdijeljenost, zasebnost, odjelitost, ne­ povezanost; razjedinjenost

odvojiti prf. 1 (- što od čega / se od čega)

rastaviti (se), rastati se, odijeliti (se), podijeliti (se), razdijeliti (se), razlučiti (se), razdvojiti (se), separirati (se), pre­ kinuti (se), razjediniti (se), (- zaveza­ no) odvezati usp . , (o žbuci i sl. ) otpasti, ( - zakvačeno) otkvačiti (se), (- cijepa­ njem) odcijepiti (se), (- pileći) otpiliti, ( - kidanjem) otkinuti (se), otrgnuti (se), (- lomljenjem) odlomiti (se), odbiti se, frknuti, (- dio kamena udarcem) otu­ ći, (- sijekući) odsjeći usp., (- r�žući) odrezati usp., amputirati, ( - upotrebom sile) odvaliti (se), ( - priraslo) odlubiti (se), otpučiti (se), odlijepiti (se), (- što mrvljivo) odmrviti, okruniti, (- koga od obitelji !prijatelja) odvući 2 (- dva pro­ stora) pregraditi, ( - pregradnim zidom) prezidati 3 (- novac za što) izdvojiti, staviti na stranu, sačuvati, (- po po­ željnim svojstvima) probrati, (- dobre predmete od lošijih) sortirati, klasira­ ti, ( - primjese iz žita) istrijebiti 4 - se (- od koga) otići (od koga), rastati se (s kim) usp. , rastaviti se, napustiti, ( - od društva) izdvojiti se, osamiti se, uvući se u sebe, odmaknuti se

odvojiv adj. odjeljiv, rastavljiv, razdjeljiv, razlučiv, razdvojiv, odlubljiv, odljepljiv; usp. odvojiti

odvratan adj. oduran, gnjusan, ogavan, strašan, grozan, užasan, gadan usp. , degutantan, (- mi je) mrzak, ne mogu (koga) očima vidjeti, ne mogu (koga) smisliti

odvratnost f (- kakve stvari) odurnost, gnjus nost, gnjusoba, ogavnost, groza, užas, gad(n)ost, (osjetiti -) gađenje, za-

zor, gnušanje, zgražanje, averzija, mr­ žnja, groza

odzad(a) adv. odost'rag(a), odstraga ofenziva f kampanja, vojna, ekspr. vele­ napad; napredovanje, nastupanje, na­ pad usp. , navala, najezda, pohod

ogaditi (se) prf. (- što) zaprljati, oneči­ stiti, zagaditi, (- komu/komu što) zga­ diti, ogrstiti (se); omrznuti, izići (komu) iz volje

ogladnjeti* prf. (jako - ) pregladnjeti, izgladnjeti; nef. umrijeti od gladi

oglas m objava, najava, anonsa, priopće­ nje, obavijest usp. , reklama, plakat oglasiti prf. 1 (- što u novinama) dati! objaviti oglas, najaviti, objaviti usp. , reklamirati 2 - se (ni da se oglasi) dati! pustiti glasa od sebe, javiti se, začuti se, progovoriti usp. , reagirati, reći (što), na­ pisati (što), odazvati se 3 (o životinjama) usp. glasati se

oglašavati imprf. usp. oglasiti; oglašivati, ( - se prvim glasovima: o djeci) gukati ogled* m ( - u novinama) esej, prikaz, komentar

ogledalo n zrcalo, ( - na motornom vozilu koje omogućuje promatranje iza vozila) retrovizor, (sobno - ugrađeno u ormarić) psiha; nef. špigl

oglodati prf. izglodati, ogristi; nef. obr­ stiti

ogluha f kontumacija; nedolazak, nepo­ sluh

oglupavjeti prf. oglupjeti, zaglupjeti, otu­ pjeti, zatupjeti, pobudaliti, pobenaviti, oplićati, poludjeti usp .

oglušiti se prf. ( - na čije riječi) napraviti se gluh, ne odazvati se, ne reagirati, za­ žmiriti na jedno oko, ne poslušati; nef. napraviti se ludlblesav

ognjičina f (bot.) škrbinka ognjište n 1 kamin usp. , ložište, (prenosi­ vo ribarsko - ) fugera; nef. komin 2 (vra­ titi se na svoje - ) rodna kuća, dom, za­ vičaj, postojbina, domovina; kućanstvo, domaćinstvo, obitelj , rod, koljeno, loza; arh. oganj, (ugasiti - ) zatrti rodilozu

304

ogorčen adj. ozlojeđen, zatrovan, otro­ van, jedak, žučan, zagrižen, rasrđen, sr­ dit, pun negodovanja, indigniran, ljutit usp. , (vrlo -) da (ga) zmija ujede otrova­ la bi se; nepopustljiv, žestok, ustrajan

ograditi* prf. l (- zidom) obzidati, (- svo­ je dvorište) okružiti, omeđiti, (- plo­ tom) oplotiti, (- se od svijeta) ograditi se Kineskim zidom 2 - se (- od čega) distancirati se, odmaknuti se

ogorčenost f ogorčenje, ozlojeđenost, jet­ kost, zatrovanost, otrovnost, ŽUČDost, za­ griženost, rasrđenost, srditost, srdžba, in­ digniranost, gnjev, ljutnja, nabrušcnost; nepopustljivost, žestina, ustrajnost

ogranak* m l (- koji se račva) krak, ru­ kavac, grana 2 ( - banke) podružnica, odjel, filijala, sekcija, odvojak

ogorčiti (se) prf. ozlojediti, zatrovati (se), razgnjeviti (se), rasrditi (se), razdražiti (se), razljutiti (se), nabrusiti (se), nalju­ titi (se) usp. ogorčivati (se) imprf. usp. ogorčiti (se); ogorčavati (se) ogovarač m ogovaratelj, klevetnik usp., brbljavac usp. , (pl. ) zli jezici ogovaranje n ogovor, ocrnjivanje, oblagi­ vanje, olajavanje, kleveta(nje), klevet­ ništvo, objeđivanje, objeda, opadanje, opadaštvo, kuđenje, potvora, (sitno -) trač, tračevi, rekla-kazala, brbljanje, govorkanje, priča, šuškanje, šušur, opri­ čica, pronošenje glasova, babaluk, baba­ rije, bapska posla; nef. tračeraj, šporki jezikIjezici ogovarateljica f brbljavica usp. , klevet­ nica; nef. tračerica, tračbaba ogovarati imprf. govorkati (o kome), ocrnjivati, opadati, olajavati, kleveta­ ti usp. , panjkati, potvarati, ozloglaša­ vati, ozloglašivati, kuditi, imati prljav jezik, brusiti jezik, oštritilbrusiti zube (na kome), uzeti (koga) na zub, tračati, brbljati koješta, pričati priče, vješati pr­ ljavo rublje, sramotiti ograda'" f l (- koja onemogućuje prilaz čemu) pregrada, (drvena -) taraba, (- od grmlja /šiblja) živa ograda, živica, živič­ njak; nef. vrzina, (zidana -) zid, (- od kolaca) palisada, ( - od gusto preplete­ na granja) pleter, (pletena - ) plot, ( - za skupljanje konja pred utrku) padok, (- na rubu ceste / mosta) parapet, ( - oko bunara) santrač, (- od kamena izmedu polja) gromača, mocira, (stubišna - sa stupićima) balustrada, priručje 2 (tvr­ diti što bez -) rezerva, sumnja, suzdrža­ vanje, suzdržanost

ograničavati imprf. usp. ograničiti ograničivač ID omeđivač, terminator > ograničen adj. l (- izbor) uzak, sužen, konačan, mali, određen, (ograničene za­ lihe) iscrp(lj)iv, izmjer(lj)iv, (- u moguć� nosti djelovanja) sputanih/vezanih ruku 2 (- čovjek) zatucan, zalupan, uskih vidika, uzak, skučen, ne vidi dalje od prsta pred nosom, zaglupljen, priglup usp. , glup, pilećelkokošje pameti; nef. zauzlan, s klapnama, parohijski > ograničenost f l ograničenje, uskost, su­ ženost, konačnost, određenost; iscrp(lj) ivost, izmjer(lj)ivost, ( - na jedno po­ dručje) lokalnost, (- djelovanja) nemo­ gućnost 2 zaglupjelost, zatucanost, zalu­ panost, uski vidici, duhovno siromaštvo, priglupost, glupost, pileća/kokošja pa­ met; nef. zauzlanost, parohijstvo ograničenje n restrikcija; ograničenost usp. ; (- opsega), sužavanje; usp. ogra­ ničiti ograničiti prf. l omeđiti, postaviti granicu, odrediti/utvrditi granicu/mjeru, limitirati, suziti, stegnuti, smanjiti, stisnuti, skučiti, zaustaviti, suzbiti, onemogućiti, usporiti, vezati, zadržati, ( - uvjetima) uvjetovati, kondicionirati, (- na željenu mjeru) mo­ derirati, umjeriti, svesti na pravu mjeru, (- slobodu odlučivanja) vezati komu ruke, (- mogućnost govora) vezati komu jeziki usta, ( - komu slobodu) zaulariti, (- čije vidike) zaklamati, bornirati 2 - se posta­ viti si granicu; svladati se, suzdržati se, zaustaviti se, zadržati se ogrebotina f oguljotina, ranica, nef. šfriz, (dublja -) brazgotina, oderotina, ( - na ravnoj površini materijala) šprung; usp. rana ogrepsti prf. l ogrebati, (- površinu kože) zaparati, zaguliti, oguliti, očešati, okr-

305

oklevetati

znuti, (- duboko) oderati, (- zakorjelo) ostrugati 2 (- vunu) ogrebenati, rašče­ šljati, očistiti 3 - se zaparati kožu, za­ guliti/oguliti kožu 4 (- za što, nef.) izvu­ ći (komu što) usp., dobiti, postići

se, ohladnjeti, prohladiti se, prehladiti se; osvježiti se 3 (- nakon provale bijesa) smiriti se, umiriti se, stišati ljutnju/bi­ jes; postati ravnodušan/nezainteresiran, izgubiti zanimanje/polet/oduševljenje

ogrjev m ogrjevni materijal, (vrste ogrje­ va) ugljen, drvo, loživo ulje, gorivo

ohol adj. umišljen usp., bahat, kočoperan, našepuren, samodopadljiv, gizdav

ogrlica· f l (nakit oko vrata u obliku sit­ nih karika) kolajna, lančić, nef. kolana, (nakit kao dio narodne nošnje) nef. đer­ dan, (- od nanizanih različitih kuglica / kamenčića) niska; nef. struka 2 (sveće­ nička -) kolar 3 (obojeni krug oko vrata životinje) ogrljak, korlat, okovratnik

ohrabriti (se) prf. obodriti, uliti (komu) hrabrost/snagu!volju, osokoliti (se), osnažiti (se), podignuti (komu) moral, potaknuti usp., podbosti, osmjeliti (se), ojunačiti (se), razjunačiti se, usuditi se, osloboditi se, dignuti/podići glavu! šiju, dobiti krila, narasla su (komu) kri­ la, omogućiti (komu) da poleti, uznijeti (se); utješiti (se) usp., (- neočekivano) uskopitnuti se; nef. prokuražiti se, oku­ ražiti se

ogrnuti (se) prf. prebaciti, zaogrnuti, nabaciti (što), zagrnuti se (čime), pokri­ ti (se), omotati (što/se čim), obući (se), nositi; zakloniti (se), skriti (se) ogrtač· m plašt, (- purpurne boje) pur­ pur, (- za zaštitu od kiše / vjetra) kaba­ nica, šuštavac, nef. šuškavac, (- s pro­ rezom za ruke) pelerina, (velik vuneni - : dio nošnje Indijanaca) pončo, (proljet­ ni /jesenski -) mantil, (jesenski - po­ sebnoga kroja) ulster, (zimski -) kaput usp. , (- koji se oblači nakon kupanja) penjoar, nef. bademantil, (- od ovčje kože s runom iznutra) kožuh, kožun, (dugački - od janjeće kože) opaklija, (kraći - domaće izrade) gunj(ac), ( - od tanke tkanine) balonac, nef. baloner, (lagan nepromočiv muški -) hubertus, (radni -) nef. kuta; rj. ogrnjač ogrtati (se) imprf. usp. ogrnuti (se) oguliti prf. 1 skinuti koru, zguliti, oljušti­ ti, sljuštiti, olupiti, okomušati, okomi­ njati, ogoli(ti)ti, (- kožu životinji) odera­ ti, zderati, (- trljajući) oruljiti, (- kožu na dijelu tijela) ogrepsti (se), ogrebati (se), ozlijediti (se) 2 (- koga) oderati, opljačkati, iskoristiti, izrabiti, previše naplatiti, oteti (komu što); nef. operu­ šati, opelješiti, oljuštiti, ostrići (koga), odrapiti, rebnuti, udariti po džepu, na­ biti (komu) banak 3 - se (o koži) skinuti se, operutati se, opasti ohladiti prf. 1 rashladiti; politi (koga) hladnom vodom, ugasiti (čiji) zanos, ( - malo) prohladiti, ( - previše) prehla­ diti 2 - se (izgubiti toplinu) rashladiti

ojačati prf. 1 (- nakon sloma) očvrsnuti, okrijepiti se, popraviti se, oporaviti se, pomoći se, osoviti se, ustati, stati na noge, ozdraviti, osnažiti (se), dobiti/po­ vratiti snagu, prikupiti snagu, oživjeti, pojačati (se), očeličiti, prekaliti se, okri­ latiti (se), (malo - uz pomoć hrane /pića) potkrijepiti se, (o biljkama) razgranati se, učvrstiti se, pustiti žile 2 (- podlogu) učvrstiti usp. okameniti se prf. 1 (postati okamina) skameniti se, petrificirati se, fosilizirati ' se 2 (- na mjestu od straha) skameniti se, ukočiti se, odrvenjeti, zaprepastiti se usp. , uplašiti se usp. 3 (- sa svojim stavovima u nekom prošlom vremenu) petrificirati se, mumificirati se, ne pri­ lagođavati/prilagoditi se, okoštati, umr­ tviti se oklevetati prf. obijediti, (neutemeljeno) optužiti, Gažno) okriviti, ocrniti, oblati­ ti, difamirati, omraziti, potvoriti, srozati, iznijeti neistinu/objedu, osumnjičiti, baciti sjenu (na koga), umanjiti (čiju) vrijednost, nalajati (što na koga), baciti ljagu (na koga), izvikati, omalovažiti, podcijeniti, osramotiti usp., zaprljati, iskuditi, na­ grditi, naružiti, prokazati (koga), baciti se kamenom na koga, ozloglasiti, iznijeti (koga) na zao glas, nadjenuti (komu što), označiti, degradirati, diskreditirati, opanj­ kati, otračati, olajati, oblajati, popljuvati,

oklijevanje

306

napasti, uvrijediti, obeščastiti (koga), na­ tovariti, podmetnuti, navaliti, pripisati (komu što); nef. prišiti, prikrpiti, prilijepi­ ti (komu što), prišiti/prikačiti (komu) rep, pripetati, nazuntati, arh. potvorititi

oklijevanje n odgađanje, odgoda usp. , ko­ lebanje, zatezanje, krzmanje, premišlja­ nje, neodlučnost, nevoljkost, nedoumica, sumnja, dvojenje, suzdržljivost, suste­ zanje, nećkanje, skanjivanje, libijenje, hoću-neću, hamletizam

oklijevati imprf. odgađati usp. , koleba­ ti se usp. , krzmati se, premišljati se, nef. dvoumiti se, žvakati, suzdržavati se, sustezati se, ustezati se, nećkati se, skanjivati se, libiti se, ustručavati se, zaobilaziti, biti oprezan, obilaziti kao mačak/mačka oko vruće kaše, okolišati usp.; nef. trte-mrte

na sve strane, i lijevo i desno 2 (govori­ ti -) zaobilazno, neizravno usp.

okomica f vertikala okomiti se prf. (- oštrim riječima na koga) ustremiti se, nasrnuti, navaliti usp. , obo­ riti se

okomito adv. okomice, vertikalno, usprav­ no usp. okoristiti se prf. iskoristiti (što), ( - do­ bro) obogatiti se usp. , profitirati, zara­ diti, pomoći se, (- vrebajući povoljnu priliku) nef. u(ši)ćariti, (- u neskladu sa zaslugama) pokupiti kajmak; nef. oma­ stiti se, omrsiti se

okorištavati se imprf. usp. okoristiti se; okorišćivati se

okotiti prf. donijeti (na svijet) usp . , (- mnogo mladunčadi) nakotiti, poko­

oklop* m omotač, (- školjke / morskih puže­ va) ljuštura, školjka, (- radi zaštite od ra­ njavanja) pancir, (zaštitni - topa) rame

okov* m (okovi za noge, pov. ) kugle, negve,

oklopiti prf. okovati, blindirati

okovanke f pl. cokule, gojzerice; rj. klop­

oko* prepo 1 (obuhvatiti - struka) okolo 2 (- Nove godine) o 3 (sporiti se - čega) zbog, radi, u povodu

oko* n 1 (organ vida) rj. vidjelo 2 (oka na mreži, ob. pl. ) okašce, okce, očica, šupljika

okolčati prf. zakolčiti okoliš m okolica, predio usp. , (zaštita oko­ liša) sredina okolišati imprf. obilaziti, zaobilaziti, za­ obilaziti činjenice, vrdati usp. , izbjega­ vati odgovor/jasnoću, odugovlačiti, od­ gađati, taktizirati, dobivati na vremenu, oklijevati usp., obilaziti kao mačka/ma­ čak oko vruće kaše, mutiti, uvijati, iz­ motavati se; nef. muljati, petljati, prt­ ljati, zavijati

okolnost f prilika, situacija, stanje, okvir, položaj , slučaj, događaj , činjenica, (ote­ žavajuća -) hendikep, (ukupnost okolno­ sti) mikrosituacija, (u (tim) okolnostima) u svjetlu (čega)

okolo adv. 1 (raspituje se svuda -) unao­ kolo, (po)svuda, ( - naokolo) ukrug, uo­ krug, (govoriti! razglašavati - naokolo) kojekomu, kojekuda, i ovomu i onomu,

titi lanci, verige, sindžiri; arh. uza, uze ci, nef. bakandže

okrenuti* prf. 1 (- predmet na drugu stranu) obrnuti, preokrenuti, preobr­ nuti, prevrnuti usp., izvrnuti, zavrtjeti, (- lopatom) pregrnuti, (- slavinu) odvr­ nuti, zavrnuti, (- travu vilama) prekre­ nuti, (- stražnji kraj) zaokrenuti, za­ nijeti, ( - tako da što bude u potpunoj suprotnosti s prethodnim položajem) izo­ krenuti 2 (- biljku prema svjetlu) usmje­ riti, (- nadesno) skrenuti, promijeniti smjer 3 (potpuno - prijašnje stavove) preokrenuti, preinačiti, preobraziti, pro­ mijeniti, iskriviti, (- koga potpuno na svoju stranu) preobratiti, zanijeti, prido­ biti usp. , obrlatiti 4 ( - naopako) pokva­ riti usp. , poremetiti li - se (- oko osi) rotirati, obrnuti se, zavrtjeti se 6 (- za sobom) osvrnuti se, pogledati 7 (- na cesti) zaokrenuti, skrenuti 8 (- natrag) vratiti se, povratiti se • nef. vrnuti (se)

okresan adj . ćulav, ogolio, gol; potkresan okret(ajl m zavrtaj , vrtnja; okretanje usp. , (potpun - čega okruglog) valj , (- kao baletna figura) pirueta; nef. obr­ taj; promjena, preokret, obrat

307

okretan adj. 1 brz usp. , žustar, živ usp. , hitar, lak, spretan usp. 2 vješt usp., sna­ lažljiv, domišljat okretanje'" n (- oko osi) obrtanje, rotaci­ ja, vrćenje, okret(aj) usp. , (- na drugu stranu) preokret(anje), promjena, pro­ mjena (smjera), zaokret(anje), skretanje, (- čega okruglog) valjanje, koturanje, ko­ trljanje, (- u glavi) vrtoglavica, (- vode i zraka) vrtlog usp., (- novca) kruženje, optjecaj, tečaj, rotacija, kolanje, cirkula­ cija, kretanje, obrtanje, promet, ulaga­ nje, transakcije, kupoprodaja okretati imprf. usp. okrenuti; vrtjeti, prevrtati, (- naglavce) ekspr. tumbati, (- listove knjige) listati, (- što okruglo) valjati (se), koturati (se), kotrljati (se), ( očima) kolutati očima, ljutiti se, mr­ goditi se, zgražati se -

okretište n okretnica, (- lokomotiva I va­ gona koje zahtijeva manevar) triangl okrnjiti prf. (- predmet) okrhnuti, odlo­ miti, zalomiti se, oštetiti; nagrditi, osa­ katiti, okljaštriti, (- čiji ugled) ugroziti, smanjiti okrug m krug, (- manji od gradske opći­ ne) kotar, kvart okrugao adj. 1 (o predmetima) obao, ku­ glast, ovalan, okruglast, zaokrugljen, zaobljen, zaokružen, kružan, cikličan, prstenast, loptast, valjkast, jajolik, ja­ jast, eliptičan, zrnast, žirolik, bačvast, trbušast, bremenit, tikvast, bundevast, jabučast, jagodast, kruškolik, kruška:st, mjehurast, valjuškast, globalan; cirku­ laran 2 ( - čovjek) pun, punašak, po­ punjen, debeljuškast, debeo usp. , (- u licu) bucmast usp. 3 (okrugli iznos) za­ okružen okruglina f zaokruženost, okruglost, oblost, zaobljenost, oblina, loptastost

okvir*

ljiv, neumoljiv, neuslišljiv , bezobziran, oštar, nemio, brutalan, zao, opak, surov, divlji, divljački, barbarski, necivilizi­ ran, životinjski, paklenski, demonski, grozan, odvratan, strašan, sadistički, krvoločan, krvnički, zločinački, zvjer­ ski, vučji

okrutnik m bezdušnik, bešćutnik, be­ zosjećajnik, bezobzirnik, nemilosrdnik, izrod, krvoločnik, zločinac usp. , zvijer, nečovjek; pej . marva okrutnost f nemilosrdnost, neljudskost, nečovještvo, nečovječnost, nehumanost, grubost, sirovost, nesmiljenost, bezosje­ ćajnost, bezdušnost, bešćutnost, nesaža­ ljivost, neumoljivost, nemilost, surovost, bezobzirnost, sadizam, demonizam, kr­ voločnost, krvništvo, zločin(stvo), zvjer­ stvo, životinjstvo, divljaštvo, brutalnost, barbarstvo, nasilje; nef. pasjaluk okružen'" adj . opkoljen, obgrljen, obu­ hvaćen okružnica f cirkular, cirkularno pismo Oktobarska revolucija Ruska revoluci­ ja, Oktobar, pov. ekspr. Veliki Oktobar, Crveni Oktobar okućiti se prf. skućiti se, udomiti se, smjestiti se, steći kuću/stan; osnovati obitelj , vjenčati se usp. okulist m oftalmolog, nef. očni liječnik okupacija f zauzimanje, zauzeće, zapo­ sjedanje, zaposjednuće, osvajanje, osvo­ jenje, (- kolonije) kolonizacija okupiran adj. osvojen, zaposjednut, zauzet, prisvojen, neoslobođen; kolonizi­ ran okupljalište n sakupljalište, sastajali­ šte usp., zborište, saborište, (javno -) tribina okušati se prf. (- s kim u snazi) ogledati se, odmjeriti se, oprobati se, natjecati se usp.

okruniti'" prf. 1 (- se kao car) zacariti se 2 (- vijencem) ovjenčati, (- ukrasnim materijalom) ukrasiti usp..

okužiti prf. zakužiti, otrovati, zagaditi

okrutan adj. nemilosrdan, neljudski, ne­ čovječan, nehuman, antihuman, grub, sirov, bez smilovanja, nemilostiv, ne­ smiljen, bez srca i duše, bez milosti, be­ zosjećajan, bezdušan, bešćutan, nesaža-

okvir'" m 1 (- u kojem su vrata) dovra­ tak usp. , (- bicikla) nef. rama, (- prozo­ ra) oplata, nef. ćerčivo, (- za sliku) nef. ram, (- pile) kostur 2 (- vatrenog oruž­ ja) oplata, šaržer; nef. magazin 3 (treba

okvirni·

308

razmotriti - djelovanja) prilike, okol­ nosti usp. , ambijent; opseg, djelokrug, domet 4 (u okviru dopuštenog) granica, polje, područje, sklop

okvirni· adj. približan, opći, u glavnim crtama olako adv. nepromišljeno, neodgovorno, neozbiljno, na brzinu, u žurbi, na brzu ruku, brzopleto, nabrzo, površno; nef. ofrlje, na brzaka olakotan adj. (olakotne okolnosti) olak­ šavajući olakšanje n (osjetiti -) rasterećenje, ote­ rećenje, odušak, (- boli) ublaženje, umi­ renje, smirenje, smanjenje, popuštanje; okrepIjenje, melem za dušu, (naglo -) pražnjenje; rj. olakšica olakšati prf. (- komu tegobe) smanjiti, ubla­ žiti, odteretiti, otprtiti, rasteretiti, smanji­ ti teret, pomoći, priteći (komu) u pomoć, (- dušu) rasteretiti se, ispovjediti se, i�a­ dati se, dati (sebi) oduška, laknuti usp. oleandar m rj. leander, liander ološ m bagra, šljam, (društveni) talogl glib, rulja, (prosta) svjetina, gamad, fu­ kara, klatež, nitkovi, gadovi, podlaci, lopovi, propalice, banda, klika, mafija, podzemlje, skupljeno s kolca i konopca, od zla oca a od gore majke; nef. bagaža, žgadija, nef. pejo ciganija, ciganluk olovka f pisalo, pisalica, (- s uloškom i kuglicom na vrhu) kemijska olovka, nef. penkala, (- s kemijskim punjenjem) 110master, ( - sa spremištem i patronama s tintom) nalivpero; nef. pisaljka oltar m žrtvenik omama f omamljenost, ošamućenost, od­ sutnost/neprisutnost duha, vrtoglavica, nesvjestica, zanos usp. omekšati (se) prf. l (- u vodi) razmekša­ ti (se), smekšati (se), (o koži) omlitavje­ ti, omlohaviti, (postati meke puti) ome­ koputiti 2 (o vremenu) ojužiti, zatopliti usp. 3 raznježiti (se), udobrovoljiti (se), odobrovoljiti (se), oraspoložiti (se), ubla­ žiti (se), popustiti; dirnuti usp. omiljeti prf. (- komu) umiliti se, ući/zaći pod kožu, ući u volju (komu), steći (čiju) naklonost; nef. smiliti se

omogućiti prf. osigurati uvjete, dati/pru­ žiti mogućnost, prokrčiti/probiti/pripre­ miti put, otvoriti vrata/put, (- komu ono što želi I što je zamislio) priuštiti, (- dje­ lovanjem) proizvesti omot· m (- knjige) ovitak, korice, uvez, povez omotnica f pismo, omot, nef. koverta, ku­ verta, (tvrda - za spise) fascikl, mapa omražen adj. mrzak usp. , omrznut, ne­ voljen onda· adv. 1 (- kad je sve bilo kako va­ lja) tad(a) 2 (- seje on nasmijao) poslije (toga), nakon toga, tada onemogućavati imprf. usp. onemogućiti; onemogućivati, postavljati klipove pod noge, ekspr. korlatiti onemogućiti prf. (- čiju djelatnost) sprije­ čiti, omesti, osujetiti, zakočiti, zapriječiti, prepriječiti, sputati, ograničiti, poreme­ titi, suzbiti, zaustaviti, zadržati, stati (čemu) na put, obuzdati, svezati, zave­ zati, skučiti, pokvariti/pomrsiti (komu) račune, otežati, zabraniti usp., (- što u početku) presjeći/podsjeći korijenje, po­ sjeći u korijenu, (- što pravom veta) ve­ tirati, (- koga) neutralizirati, hendike­ pirati, onesposobiti usp. , vezati (komu) ruke, stati (komu) na put, osujetiti (komu planove), zamrsiti (komu) konce, pokva­ riti (komu) račune, pritjerati/stjerati (koga) u kut, dovesti (koga) u škripac, skresati (komu) rogove, podapeti (komu) nogu, potkresati (komu) krila, zapečatiti (komu) sudbinu, ( - potpuno koga tako da nestane) uništiti, odstrijeliti, (- koga u zlim namjerama) stati zlu na put onesposobiti prf. (- koga fizički) teško ozlijediti, obogaljiti, osakatiti, ohromiti, paralizirati; onemogućiti usp., pobijedi­ ti, zaustaviti; nef. izbaciti iz stroja, sta­ viti (komu) muda u procjep, uškopiti onesposobljavati imprf. usp. onesposo­ biti; onesposobljivati onesvijestiti se prf. pasti u nesvijest, iz­ gubiti svijest, ne znati za se, obeznaniti se, kolabirati, pasti u kolaps, malaksa­ vati, malaksati, ošamutiti se, obamrije­ ti, premrijeti

309

onesvještavati se imprf. usp. onesvije­ stiti se; onesvješćivati se onostran adj. od drugoga/onoga svijeta, s one strane, zagrobni; nadnaravan, nat­ prirodan opadanje· n pad(anje), snižavanje, sniže­ nje, smanjivanje, smanjenje, spuštanje, slabljenje, antiklimaks, (- ekonomske moći) recesija, ( - snage / intenziteta) re­ gresija opak· adj. 1 (- čovjek) zao usp. , dijabo­ ličan usp., (opaka zima) žestok, oštar 2 (opaka bolest) strašan, okrutan, surov, smrtonosan, koban, poguban, ubitačan, težak, opasan, ozbiljan, neizlječiv opaliti· prf. 1 (- iz puške) zapucati, ispali­ ti, puknuti, okinuti, povući okidač, oma­ knuti, dernuti, prasnuti, grunuti, skre­ sati, zagrmjeti, sasuti/prosuti vatru; arh. ukresati, uMiti, nef. zažeći 2 (- kakav predmet) opržiti, opeći, pecnuti, zapeći, ožeći, nagorjeti, ofuriti, pripaliti, spaliti, spržiti, ( - površinski) oprljiti, osmuditi 3 (- koga čime) udariti usp. , tresnuti, zvi­ znuti; nef. pricvrljiti (komu što) opasan adj. 1 (- pothvat) riskantan, rizi­ čan, (opasna situacija) prijeteći, zabri­ njavajući, zabrinjujući, (- čovjek) opak, zao usp. , zloglasan, (opasna bolest) opak usp . , (opasna izraslina) zloćud(an), (opasne tvari) štetan, škodljiv, (vrlo -) koban, fatalan, strašan, visokorizičan, pogibeljan, poguban, smrtonosan, ubi­ tačan, razoran, samoubilački, samou­ bojstven, (- čovjek) vuk u ovčjoj koži 2 (- radnik, iron.) loš usp. opasati· prf. ( - što) pripasati, (- prega­ ču) rj . zapregnuti, ( - s donje strane) potpasati opasno adv. usp. opasan; (ovdje je (za koga) opasno) gori (komu) tlo pod noga­ ma; nef. gusto opasnost f prijetnja, zlo, (nepredvidlji­ va -) rizik, (velika -) pogibelj, omča oko vrata, bomba, bure baruta, (stalna -) Damoklov mač, (biti u opasnosti) visi (komu) mač nad glavom, visi o koncul niti/dlaci, nef. visi kao luster, (upasti u -) naći se u vrši, ući u vršu

opis

općenit· adj. (- problem) načelan, gene­ ralan, opći usp. , uopćen, širok, raširen, rasprostranjen, (usmjeren na više osoba) neosoban općenito adv. usp. općenit; ( - je dobar) inače, sve u svemu, ovako općenitost f načelnost, generalnost, uop­ ćenost, širina, raširenost, rasprostranje­ nost, posvudašnjost; neosobnost općepoznat adj . svima znan, (opće)pri­ hvaćen, očigledan, notoran, nepisan, vladajući, opći usp. oPĆi adj. 1 (- problemi) sveopći, općeljud­ ski, zajednički, skupni, javni, narodni, op­ ćenarodni, općepoznat, općinski, svagdaš­ nji, općenit usp., (kojega ima posvuda / kojije proširen) sveoPĆi usp., (- pojmovi / opće stvari) univerzalije 2 (- dojmovi su pozitivni) osnovni, glavni, bitni općina· f općinska uprava, gradska vi­ jećnica opeći (se) prf. 1 opržiti (se), opaliti (se) usp. , ožeći (se), speći (se), (- vrelom pa­ rom) opariti (se), spariti, (- kipućom vodom) ošuriti (se), ofuriti (se), spuriti (se) 2 (- u životu) opeći prste, opržiti se, iskusiti što neugodno, uvjeriti se na svo­ joj koži, život je (koga) podučio opeka f cigla, nef. matun, tikul opeklina f opekotina, ožegotina, ožeg(lina), oprljotina, ogorjelina; usp. ozljeda operacija· f zahvat, kirurški zahvat, ki­ rurška intervencija, intervencija, nož opet adv. ponovno, iznova, ispočetka, na­ novo, opetovano, još jednom/jedanput, i ovom prilikom, i ovaj put, kao ci) prije; rj. iznovice opijati (se) imprf. usp. opiti (se); odavati se piću, pijančevati, pijančiti, bekrijati, terevenčiti; ekspr. opl\iati (se), pej. loka­ ti, cugati, nef. iron. drvariti opipljiv adj. dodirljiv, dohvatljiv, pri­ mjetljiv, očit usp., stvaran, materijalan, konkretan usp. opipni adj . dodirni, taktilan opis m prikaz, predočenje; opisivanje, de­ skripcija, perifraza, ocrtavanje, crtanje,

opisati

310

prikazivanje, predočavanje, (vrlo duga­ čak -) saga

što) skrenuti pažnju/pozornost, nef. uka­ zati, (- podižući glas) podviknuti

opisati prf. ocrtati, orisati, oslikati, pri­ kazati, predočiti, stvoriti sliku, dočarati, (- po bitnim odlikama) okarakterizira­ ti, naznačiti bitne odlike, (- u pjesmi) opjevati

opor adj. 1 (oporo piće) trpak, oštar, na­ gorak, gorak, grk, nakiseo 2 (- glas) hrapav, promukao, (- ton) oštar, otresit, grub usp. , surov, neugodan, jedak, ljut, žestok, zajedljiv, zagrižljiv

opisni* adj . perifrastičan

oporavak m oporavljanje, ozdravljenje, izlječenje, ekspr. iscjeljenje, okreplji­ vanje, okrepijenje, rekonvalescencija, nef. rekuperacija; poboljšanje, napre­ dak usp.

opiti (se) prf. 1 (- alkoholom) napiti (se), napojiti (se), alkoholizirati (se), odati se alkoholu, ošamutiti, (- malo) gucnu­ ti, podnapiti se, uhvatilo je (koga) piće, povući, potegnuti, (- svi redom) izopijati se; nef. nacugati se, nalokati se, naliti se, naroljati se, natreskati se, nacvr­ cati se, biti pod gasom, nakresati se, naljoskati se, nadudučiti se, nadućkati se, naljoljati se, nakititi se, oblokati se, nalemati se, našljokati se, nadipliti se, nasrkati se, natočiti se, nažvokati se 2 (- kakvom idejom) zanijeti (se) usp. opkoliti prf. okružiti, opsjesti, podsjesti, opasati, izvršiti opsadu, stegnuti/stisnu­ ti obruč (oko čega) oplakivati imprf. 1 (- koga) žaliti (za kim) usp. 2 (o vodi) plakati, plaviti, za­ pljuskivati, udarati (o što), mlatati, is­ pirati, teći uz, prati oplata* f (- zidova) obloga, lamperija oplaz m (neoran dio brda preko kojega se prelazi) plaz, laz oploditi* prf. ( - biljku prenošenjem pelu­ da) oprašiti, (- životinju) nabređati opljačkati prf. orobiti, oplijeniti, porobiti, pokrasti, osvojiti, oteti, ugrabiti, razvu­ ći, opustošiti, poharati, (- sve redom) popljačkati, nef. poharčiti, (- koga) oglo­ biti (koga), oplindrati, prevrnuti (komu) džepove, ukrasti (komu što) usp. ; nef. operušati, opujati opojan adj. (opojno sredstvo) narkotičan, uspavljiv, omamljujući, (- pogled) za­ nosan usp. opomena f upozorenje, ukor, prijekor usp., primjedba, (pismena - o pridrža­ vanju roka) pospješnica, požurnica opomenuti prf. upozoriti, ukoriti, kriti­ zirati, primijetiti, prigovoriti usp., (- na

oporaviti se prf. prikupiti snagu, okrije­ piti se, ojačati usp., pomoći se, ozdraviti, povratiti zdravlje, pridići se, pridignuti se, ustati, stati na noge, povratiti se, po­ praviti se, regenerirati se, pomladiti se, doći na zelenu granu, doći k sebi, doći do zraka, uhvatiti zraka, živnuti, oživjeti, (- malo od bolesti) prizdraviti, nef. ko­ varnuti; udebljati se usp.; nef. rekupe­ rati se, refati se oporba f 1 (politička - ) opozicija 2 ( - či­ jem mišljenju) opiranje, otpor, protivlje­ nje, suprotstavljanje, neslaganje, opo­ zicija oporbenjak m (pripadnik političke opor­ be) opozicionar, opozicionalac, (onaj koji se stalno sukobljava) pravdaš oporost f trpkost, oštrina, nagorkost, gor­ čina, grkost, nakiselost, grubost, neu­ godnost, jetkost, ljutina, žestina, zajed­ ljivost, zagrižljivost oporuka f testament, posljednja volja/že­ lja; Ij. ostavština, arh. zavještaj opoziv* m (- propisa) ukinuće, ponište­ nje; opozivanje, ukidanje, poništavanje, povlačenje opraštati imprf. usp. oprostiti; praštati oprati (se) prf. 1 okupati se, ispljuska­ ti (se), oplakati (se), istuširati (se), (- što iznutra) isprati, isplakati, (- ri­ banjem) izribati, ( - nečistoću s površine) s(a)prati, (- ruke Ilice) umiti, osvježiti se, (- brzo /malo) p(r)oprati, preprati, isplahnuti, poplahnuti, propustiti kroz vodu, ( - još jednom) preprati, (- bijelo rublje) izbijeliti 2 (- koga, nef.) ukoriti usp. 3 (- od optužbi) opravdati se usp.

opskrbnik

311

opravdanje n ( - za što) isprika usp . ; obrazloženje, objašnjenje

opravdati* prf. 1 (- svoju odluku) obra­

zložiti, objasniti, obraniti, utemeljiti 2 se (- uvjerljivim riječima) obraniti se, oprati se, skinuti odgovornost sa sebe, iskupiti se, ispričati se usp . , iz­ govoriti se -

oprečan adj . ( - svim njegovim stavovi­ ma) protivan, koji se kosi (s čim), ne­ uskladiv, potpuno različit, proturječan usp. , suprotan, dihotoman, dijametra­ lan, kontrastan, kontraran, disparatan, razrožan, nespojiv; obratan, obrnut

opreka f opozicija, oprečnost, dihotomija, protivnost, protivština, neuskladivost, potpuna različitost/razlika, proturječ­ nost, proturječje usp. , suprotnost, anti­ teza, suprotan smisao, kontrast(nost), disjunkcija; obratnost, obrnutost

oprema* f pribor, sprema, naprave, spra­ ve, aparatura, (djevojčina - koja se do­ biva pred udaju) miraz, nef. sprema, dota, (konjska -) orma, ( - scene) scene­ rija, skalamerija, kompaserija

opremiti (se) prf. opskrbiti (se), snabdje­ ti (se), nabaviti (potrebno), spremiti (se), (- unaprijed čim) providjeti, (- tekst) popratiti (čim), dodati (što), ( - strojevi­ ma) mehanizirati (se), ( - motornim vo­ zilima) motorizirati (se)

oprez m opreznost, pažnja, pažljivost, pozornost, pomnja, obzirnost, diskreci­ ja, budnost, promišljenost, suzdržanost, rezerviranost, nepovjerljivost, nepovje­ renje, sumnjičavost, oklijevanje, raz­ boritost, mudrost, odmjerenost, takt, taktičnost, umjerenost, ( je majka mudrosti) dobar je strah komu ga je Bog dao; nef. obazrivost, smotrenost -

oprezan adj . pažljiv, pomnjiv, obziran, diskretan, taktičan, budan, promišljen, suzdržljiv, suzdržan, rezerviran, nepo­ vjerljiv, sumnjičav, razborit, mudar, odmjeren, umjeren, (biti -) puhati na hladno, (budi - ) pazi što radiš, (budi - u izjavama) zidovi imaju uši, šuma/polje ima uši; nef. obazriv, smotren

oprost m 1 (- grijeha) oproštenje, razr­

ješenje, odrješenje, praštanje, oslobođe-

nje, oslobađanje, izbavljenje; zaborav; nef. oproštaj 2 (- kazne) amnestija usp. , (- najviše državne vlasti) abolicija

oprostiti prf. 1 (- komu sve učinjeno) pri­

jeći preko čega, pomiriti se (s čim), razri­ ješiti, osloboditi (koga krivnje), zaboraviti (čiju krivnju), progledati (komu) kroz pr­ ste, (- komu kaznu) pomilovati, poštedje­ ti, ( - komu grijehe) otpustiti, odriješiti, prostiti, (- dugove) otpisati; nef. ekspr. halaliti 2 (oprosti!) pardon, ispričavam se, nef. škužati 3 se (- s kim) pozdraviti se, rastati se, reći (komu) doviđenja/zbogom, napustiti, ostaviti, ispratiti (koga), (- od koga /čega zauvijek) reći (komu/čemu) laku noć/zbogom 4 (- od zamišljenog) odu­ stati (od čega), napustiti (što) -

opruga f (elastično) pero, (lisnata -) gi­ banj ; arh. pruglo, nef. feder, šušta

opservatorij * m zvjezdarnica, plane­ tarij

opsesija f opsjednutost, obuzetost, preo­ kupacija, bolest, fiksna ideja, fiks-ideja, manija, fetiš

opsjednut adj. začaran usp.; (bolesno -) manijakalan, ( - bolešću /zdravljem) hi­ pohondričan

opsjena f obmana, sljeparija; varanje, varka, pre(ij)vara usp. , zabluda, privid, pričin, ( - samoga sebe) samoobmana; nef. zasjena

opsjenar* m (onaj koji se bavi vještinom davanja pogrešnih podataka osjetilima) iluzionist, (onaj koji se bavi tajnim zna­ njima) okultist, (onaj koji izvodi radnje koje ostavljaju dojam natprirodnih) ča­ robnjak usp. , magičar, (loš -) šarlatan; nef. švarckinstler

opsjenarski adj . iluzionistički, okultistič­ ki, čarobnjački, mistički, tajanstven

opsjenarstvo n iluzionizam, okultizam, čarobnjaštvo

opskrbiti (se) prf. 1 nabaviti (što) usp. , osigurati (se), ( - oružjem) naoružati (se), oboružati (se) 2 (- koga svim potrebnim) zbrinuti, situirati (se), opremiti (se), snabdjeti (se), obdariti (koga čim)

opskrbnik m opskrbljivač, nabavljač usp . , (- u vojsci) intendant, logističar

opskrbništvo

312

opskrbništvo n logistika, intendantura opskurant m mračnjak, mrakač opsluživati* imprf. ( - koga uslugama iz svoje djelatnosti) nef. servisirati opstati prf. ( - unatoč svim nevoljama)

podići optužbu, osuditi usp. , osumnjičiti, baciti sjenu (na koga)

opunomoćenik m punomoćnik, manda­ tar, prokurator, zastupnik usp. , povje­ renik, (- koji zastupa svoju državu u drugoj) predstavnik

preživjeti, održati se, očuvati se, odu­ prijeti se, ostati; arh. obastati

opunomoćiteJj m mandator

opširan adj. opsežan, širok, velik, iscr­

opus* m djela, sabrana djela

pan, razvučen, epski, preopširan, dosa­ dan; nef. obiman

opširno adv. usp. opširan; nadugo, udugo

opterećenje* n (maksimalno dopušte­ no -) nosivost, (psihičko - ) nef. trauma opterećivati imprf. usp. opteretiti; biti teret, biti (komu) kamen na vratu, sje­ diti (komu) kao kamen na vratu

opteretiti (se)* prf. 1 prebaciti (teret) na koga, natovariti, zatrpati (se), nato­ variti (komu što) na leđa, navaliti (što na koga), natovariti (komu što) o vrat, zadati (komu) glavobolju, uprtiti, upre­ gnuti (koga), zasjesti (komu) na grbaču! vrat, preopteretiti (se), pretovariti (se), ekspr. obremeniti, (- koga porezom) ek­ spr. udariti namet na vilajet 2 ( - ionako napetu situaciju) otežati, zaoštriti

optimist m životoljubac, veseljak, (koji vjeruje da svijet uvijek može biti bolji) meliorist, (biti -) gledati svijet kroz lju­ bičaste naočale; nef. pozitivac

optimističan adj. veseo usp. , ( - zaklju­ čak, iron. ) nadobudan, naivan optimizam m vjera u budućnost, životna radost, vedrina, veselje usp.

opustiti se prf. 1 (- nakon napora) smi­ riti se, umiriti se, odmoriti se, uljuljkati se, relaksirati se, osloboditi se, otkočiti se, postati ležeran!opušten!neukočen, nef. raskraviti se 2 (- u nebrizi) postati nemaran, ulijeniti se, uljuljati se, ekspr. uparložiti se 3 (o koži ! dijelu tijela) omli­ tavjeti, omlohavjeti, olabavjeti, (- ruž­ no: o koži) izvjesiti se, otromboljiti se

opustošiti prf. poharati, razoriti, srušiti, razrušiti, razvaliti, uništiti usp. , upro­ pastiti, opljačkati, porobiti, opustiti, ra­ seliti, isprazniti, popaliti

opušak m arh. rj. dogarak, dogorak; nef. čik, pikavac, čepac

opuštati se imprf. usp. opustiti se orada f (vrsta ribe) komarča, loyrata, podlanica, zlatva

oralno adv. ustima, nalkroz usta oraščić* m muškatni orašac orati imprf. uzoravati, brazdati, brazdi­ ti, plužiti

oratorij* m (glazbena kompozicija) pa­ sija

organet m organin; nef. vergl(ec)

optužba f l (- u postupku) nef. tužba, (dokument kojim se obrazlaže - ) optuž­ nica 2 optuživanje, okrivljivanje, (ver­ balna -) kleveta usp.

organizacija f 1 (- skupa uzima dosta vremena) organiziranje, pripremanje 2 (- ustanove je kaotična) ustroj(stvo), struktura, uređenje, sustav 3 (humani­ tarna -) udruga usp. , društvo, ( - za za­ štitu radničkih prava) sindikat

optuženi(k) m okrivljenik, nef. tuženi;

organizator

počinitelj, počinilac; osumnjičenik; pri­ tvorenik; rj. suđenik

optužiti prf. 1 (- koga za što) okriviti, osumnjičiti, upisati (komu što) u grijeh, baciti kriviculkrivnju na koga, opteretiti (koga), staviti teret (na koga), natovariti (komu što) na glavu, (teško - ) sotonizi­ rati, nabiti na glogov kolac 2 (- na sudu)

m pripremač, priređivač, aranžer, koordinator, usklađivač, ( - koji kreativno upravlja poduzećem) me­ nadžer, menedžer

organizirati (se) imprf. i prf. pripremati (se), pripremiti (se), povezivati (se), po­ vezati (se), priređivati, prirediti, uprili­ čivati, upriličiti; režirati, (- sam sebe) samoorganizirati se, (- napad na koga

osiromaAiti*

313

u javnom životu) orkestrirati, (- se) pol. zbijati/zbiti redove, (- veći broj ljudi) sastaviti origano m (bot.) mravinac originalan adj. 1 ( - tekst) izvoran, (- umjetnik) svoj, (- sustav) neponovljiv, jedinstven usp. , osebujan, (još) neviđen, (originalna zamisao) svjež; čist, priro­ dan, pravi 2 ( - nastup) nesvakidašnji, nesvakodnevan, nečuven, neviđen, neo­ bičan, ekscentričan, osobit; nef. štosan, otkačen, opaljen, iščašen originalnost f 1 izvornost, neponovlji­ vost, jedinstvenost, osebujnost; čistoća, prirodnost 2 (nef ) nesvakidašnjost, ne­ svakodnevnost, nečuvenost, neobičnost, ekscentričnost, osobitost; nef. štosnost, otkačenost, opaljenost, iščašenost Orijent m Istok orijentacija* f (- u prostoru) snalaženje, (- na izvoz) orijentiranost, usmjerava­ nje, usmjerenost, opredjeljenje orijentalan adj. istočnjački orijentir m smjerokaz, pokazatelj smjera, putokaz, orijentacija orijentirati imprf. i prf. 1 (- koga pre­ ma cilju) usmjeravati, usmjeriti 2 se ( - dobro lloše) snalaziti se, snaći se, (- prema istoku) okretati se, okrenuti se, usmjeravati se, usmjeriti se -

olinjao, ofucan, ekspr. grohnuo, nef. ru­ knuo

oronuti prf. propasti, istrošiti se, dotra­ jati, oslabiti, onemoćati, iznemoći, obne­ moći, iscijediti se, ostarjeti, ocvasti; pejo olinjati se, ofucati se, ekspr. grohnuti, nef. ruknuti oružar* m puškar oružje* n (ručno vatreno -) lako naoruža­ nje, (teško -) teško naoružanje, tenkovi, topovi... , (- s barutnim punjenjem) va­ treno oružje, top, puška usp., revolver, pištolj . . , (- bez eksplozivnih punjenja) hladno oružje, nož usp., mač usp., sablja usp., (nuklearno ) atomsko oružje, (loše -) pejo gvožđurija, (ukupnost oruž­ ja) naoružanje .

-

osamostaliti se prf. steći svoj kruh, doći do svoga kruha, stati na (svoje/vlastite) noge, steći zanatizanimanjeiposao, izići iz povoja, odrasti usp. oscilacija f njihanje, titraj, titranje, lju­ ljanje, treptanje; neujednačenost, vari­ ranje, kolebanje, promjena oscilirati imprf. i prf. njihati se, zanji­ hati se, ljuljati se, zaljuljati se, titrati , zatitrati, treptati, zatreptati, varirati, kolebati se osedlati* prf. (staviti samar) osamariti osiguranje* n (potpuno - vozila) kasko

orkestar* m (uniformirani - / -u kava­ ni) arh. nef. kapela, (- na otvorenom) glazba, muzika, (- u lokalu) živa muzi­ ka, (promenadni -) limena glazba, nef. pleh-muzika, placmuzika

osigurati (se)* prf. 1 ( - granice) zaštititi (se) usp. , (- zidove) učvrstiti, (- svim potrebnim) opskrbiti se 2 (- komu da će se što dogoditi) zajamčiti, zagarantira­ ti, potvrditi

ormar* m (nizak - s ladicama) komoda, (kuhinjski -) kredenc, (ostakljeni -) vi­ trina, (kombinacija otvorenih i zatvore­ nih odjeljaka) regal

osinica f (bot. ) drijas

ormarić* m ( - za rublje) šemizet, (ogla­ sni - na zidu) vitrina; nef. kantunal oronulost f dotrajalost, trošnost, slabost, istrošenost, iznemoglost, obnemoglost, ostarjelost, ocvalost, onemoćalost; pejo olinj alost oronuo adj. propao, dotrajao, istrošen, trošan, slab, oslabio, iznemogao, obne­ mogao, ostario, ocvao, onemoćao; pej o

osim adv. doli, nego, ništa drugo do, ništa nego, izuzimajući, izuzev(ši), samo, jedi­ no; rj. svrh, arh. izim, nef. van osip* m ( na dječjem tjemenu) tjemeni­ ca, ( - izazvan alergijom) alergijski osip, ( - inficiranih izbočenja) gnojni osip -

osipati (se) imprf. usp . osuti (se); osipavati se osiromašenje* n (- stanovništva) pau­ perizacija osiromašiti* prf. (materijalno) propasti, sve izgubiti, ostati bez svega, osirotje-

osjećaj

314

ti, pauperizirati, doći/dotjerati do pro­ sjačkog štapa, doći/dotjerati/spasti na prosjački štap, pasti na niske grane, ogoljeti, raskućiti se, ekspr. ostati bez gaća, odnijeti gaće na štapu, ( - zalihe) iscrpsti, isprazniti, sve potrošiti

osjećaj m 1 emocija, čuvstvo, osjet, du­ ševno stanje, reakcija, senzacija, dija­ triba, (različiti osjećaji) ljubav, mržnja, radost, tuga, strah, (potpuno je bez osje­ ćaja) srce, duša 2 (neodređen - da će se što dogoditi) predosjećaj, predosje­ ćanje, slutnja, njuh, nos, intuicija; nef. špurijus osjećajan adj. emocionalan, emotivan, afektivan, tankoćutan, suosjećajan, čuvstven, lirski, osjetljiv usp., bolećiv, senzibilan, topao, nježan, senzitivan, temperamentan, strastan, senzualan, čulan; dirljiv, (pretjerano -) sentimenta­ lan usp., nef. cmizdrav, srcedrapateljan osjećajnost f emocionalnost, emotivnost, afektivnost, suptilnost, tankoćutnost, čuvstvenost, sentiment, osjetljivost, senzibilnost, senzibilitet, toplina, njež­ nost, sentimentalnost, senzitivnost, temperamentnost, strasnost, senzual­ nost, čulnost; dirljivost; melodramatič­ nost, tugaljivost, bolećivost, plačevnost; nef. cmizdravost, srcedrapateljnost osjećati imprf. 1 ( - ljubav / mržnju) .ćutje­ ti 2 ( - da će se što dogoditi) slutiti, na­ slućivati, predosjećati, predviđati; nef. mirisati, njušiti, pipati osjenčati prf. šrafirati osjetilo n senzor, arh. ćutilo, nef. čulo, sjetilo, (vrste osjetila) vid, sluh, opip, miris, okus osjetljiv adj. 1 (koji reagira na podražaj) receptivan, primljiv 2 ( - na tuđu nevo­ lju) ganutljiv, samilostan, sažaljiv, nje­ žan, osjećajan usp., tankoćutan, meka srca, senzibilan, tana(ha)n, istančan, profinjen, suptilan, emotivan, delika­ tan, ranjiv, raznježiv, plačljiv, žalostiv, mekan, pekmezast, ( - na novac) slab, ( - na uvrede) uvredljiv, ( - na bockanje) razdražljiv, rasrdljiv, (- na hladnoću) nježan usp. , boležljiv, (- na svoj ugled) tašt usp . -

osjetljivost f l receptivnost, primljivost 2 nježnost usp. , tankoćutnost, meko srce, senzibilnost, tana(h)nost, istan­ čanost, profinjenost, suptilnost, deli­ katnost, ranjivost, raznježivost, plačIji­ vost, mekanost, pekmezastost; slabost; uvredljivost, razdražljivost; nježnost, boležljivost oskvrnuće n profanacija, svetogrđe, obe­ ščašćenje oskvrnuti prf. 1 ( - što) profanirati, upr­ ljati, okaljati, onečistiti, opoganiti, une­ rediti, oštetiti 2 (- koga) obeščastiti, si­ lovati, obljubiti oslabiti prf. 1 oslabjeti, obnemoći, uma­ njiti (se), smanjiti (se), splasnuti, opasti, (o boli) utišati se, nestati, prestati, po­ pustiti, jenjati, (o svjetlu) prigušiti se, (o zvuku) zamrijeti, izgubiti se, nestati, (o oduševljenju) splasnuti; olabaviti 2 (na­ glo fizički -) izgubiti snagu, oslabjeti, omlitavjeti, onemoćati, i'scrpsti se, iscr­ piti se, istrošiti se, propasti usp., izne­ moći, zanemoći, onemoćati, posustati, dati se, predati se, podleći (čemu), klo­ nuti usp., izdala je (koga) snaga, smrša­ viti usp., omršavjeti, razboljeti se usp., ostarjeti usp., (- od ležanja) uležati se; zaležati se oslanjati se imprf. usp. osloniti se; ( - na štap) poštapati se, ( - na čemu) biti za­ · snovan/temeljen na čemu, počivati (na čemu) oslić m nef. mol oslijepiti* prf. ( - na trenutak) obnevidje­ ti, ( - na jedno oko) oćoraviti oslobađanje* n (koga od kakve dužnosti) pošteda, (- ispunjenja kakve obaveze) abandon oslobađati imprf. usp. osloboditi; ( - tlo od kamenja / makije) krčiti, (- se koga / čega uz velike muke) otimati se (komu! čemu) osloboditi (se) prf. 1 pustiti iz zatvora, izbaviti (se), spasiti (se), izvući (se), po­ bjeći, istrgnuti se, izmaknuti se, oteti se (čemu), izvojevati/izboriti slobodu, ra­ skinuti okove ropstva; nef. ekspr. išču­ pati (se); emancipirati se (- kazne) po-

osposobiti (se)

315

milovati usp. , (- koga krivnje) oprostiti (komu) usp., (- okova) otkovati, (- što zakvačeno) otkvačiti, ( - se vlasti) ski­ nuti/stresti jaram, pobjeći/otkinuti se s lanca, (- korlata) raskorlatiti, (- obru­ ča / stega) razobručiti, ( - ulara) razulari­ ti, (- zavezanoga) odvezati usp., (- tere­ ta) o(d)teretiti (se), rasteretiti se, riješiti se (čega), skinuti (što) s pleća/vrata, pao je (komu) teret sa srca, spavati mirnim snom, ( - koga briga) odvaliti (komu) kamen/teret sa srca, (- koga ovisno­ sti o drogi) nef. skinuti (koga) s droge 2 (- pristup) otvoriti vrata, prokrčiti, prolomiti (put), osigurati prolaz 3 (- se koga) otarasiti se, otresti se, riješiti se (koga/čega), raskrstiti (s kim), skinuti! stresti koga s vrata, ( - nevolje) skinuti bijedu s vrata, svanulo je (komu), pao je (komu) kamen sa srca, ( - koga obveze za zadužene stvari) razdužiti, ( dojma) oteti se (čemu), ( - i poduzeti što) ohra­ briti se usp . -

oslon(ac) m 1 (predmet z a oslanjanje) po­ dupirač, potporanj, držač, podloga, (dio stolice za naslanjanje leda) naslon 2 (oni su im -) pomoć, podrška, potpora, desna ruka, zaleđe, zapleće, uporište, sigur­ nost, stup; iron. poštapalica osloniti prf. 1 nasloniti, ( - što o kolac) podbočiti, (- što na što drugo tako da se to stavi ispod) poduprijeti (što čim) usp. 2 se nasloniti se, poduprijeti se, o(du) prijeti se, pridržati se, (- rukom o što) podbočiti se, (- laktom držeći glavu u dlanovima) podnimiti se 3 (- na koga) računati na koga, računati na čiju po­ moć/podršku, uzdati se, pouzdati se, na­ dati se, vjerovati (u što), očekivati (što) -

(- geometrijskog tijela) osnovica, (traj­ na - stvari) fil. hipostaza, ( - znanja) nef. katekizam osnovni adj . temeljni, fundamentalan, esencijalan, bazni; početni, ishodišni, elementaran, supstancijalan; bitan, glavni; iskonski, prirodan; lak, jedno­ stavan osoba f čovjek usp. , ljudsko biće, čeljade; lik, (božanska -) rel. hipostaza, (važ­ na -) nef. faca, (antipatična -) nef. gu­ bica, njuška osoban adj. ( - problem) intiman, perso­ nalan, privatan, individualan, vlastit, subjektivan, naročit, osebujan; prisan, povjerljiv; nef. ličan osobina f (imati dobrih -) odlika, stra­ na, crta, karakteristika usp., značajka, obilježje, svojstvo usp.; priroda, narav, ćud osobit adj . osebujan, poseban, specijalan, naročit, apartan, izdvojen, svojstven, vlastit, originalan, pekulijaran; čudan usp. , neobičan, na svoju ruku, neuobiča­ jen, rijedak, jedinstven, izuzetan, izvan­ redan; izvrstan usp. ; nef. osoben osobitost f osebujnost, posebnost, spe­ cijalnost, naročitost, svojstvenost, ori­ ginainost, pekulijarnost; čudnost, ne­ običnost, neuobičajenost, rijetkost, jedinstvenost, izuzetnost, izvanrednost; izvrsnost usp.; nef. osobenost osoblje n personal osobno adv. usp. osoban; (došaoje -) gla­ vom i bradom, glavom, on sam, (moraš to učiniti -) sam

osmerokut m oktogon

osovina* f os, aksa; sile osovine/osi, oso­ vinske sile

osmijeh* m smiješak, (zloban -) podsmi­ jeh; usp. smijeh

ospičav adj. kozičav, boginjav; nef. ro­ hav, rošav

osmisliti prf. (- što) udahnuti dušu čemu, kreirati, isplanirati, stvoriti usp .

osporavatelj m poricatelj, opovrgivač, pobijač, odbacivač, negator

osnivač m osnivatelj, rj . osnovatelj, ute­ meljivač, utemeljitelj, tvorac, pokretač, ustanovitelj, začetnik usp.

osporen adj. opovrgnut, pobijen, pore­ čen, odbačen, oboren, negiran, zanije­ kan, odbijen

osnova f temelj usp. , podloga, baza, korijen; osnovna zamisao/misao, oko­ snica, (materijalna - čega) supstrat,

osposobiti (se) prf. dorasti (čemu), razvi­ ti se, naučiti (što), izvježbati (se), školo­ vati (se), ( - bolesnika) rehabilitirati

osposobljav8Dje*

316

osposobljavanje· n ( - bolesnih osoba za normalan život) rehabilitacija osposobljavati (se) imprf. usp. osposobi­ ti se; osposobljivati (se) osramotiti (se) prf. nanijeti (komu) sra­ motu, obrukati (se), kompromitirati (se), oklevetati (koga), izgubiti dobar glas, pokvariti (komu) ugled, poniziti (se), izvrgnuti (koga) sramoti, obeščastiti (koga), ispasti budala, navući (si) sra­ motu na vrat, valjati se u blatu, pasti na najniže grane, biti bez obraza i časti, okaljati (se), okaljati obraz, oblatiti (se), izblatiti, baciti ljagu (na koga), priko­ vati za stup srama, ( - zauvijek) udariti žig sramote ostajati imprf. usp. ostati ostak m (bot.) svinjak ostarjeti prf. ostariti, ući/zaći/doći u go­ dine, ocvasti, posijedjeti, osijedjeti, po­ bijeljeti, izgubiti svježinu, oronuti usp., uvenuti, svenuti, postarati se, oslabiti, onemoćati, obnemoći, srušiti se, poru­ šiti se, pej o ofucati se, olinjati se, šalj. ruknuti, ( - dobivajući svojstva babe) zbabiti se, ( - suviše za što) prestarjeti, (o odjeći) izlizati se, iznositi se, otrcati se usp. ostatak m 1 preostali dio, preostatak, ostalo, pretek; trag, spomen, tračak, ( - stare knjige) fragment, ( iz davnih vremena) relikt, (- koji nitko neće) re­ mažulj, (beskoristan -) otpadak usp. , (- robe koji se vraća izdavaču) remiten­ da, (neobavljeni dio) zaostatak, (- epohe u kojoj je što nastalo) prežitak, ( - kri­ la / čega amputiranog) patrljak, ( za­ kržljalog organa) rudiment, (- tkanine nakon krojenja) ostrižak, (- neprodana materijala) nef. restl, (- plodova na po­ lju) pabirak, paljetak, (namjerno ostav­ ljen - jela) stidak, ( - sitnoga novca) sit­ niš, izvratak, nef. kusur; arh. ostanak 2 (mat.) razlika usp. -

-

ostati prf. 1 zadržati se, biti, stanova­ ti usp. , produžiti boravak; nef. stati 2 (- za kim /čim u vremenu /prostoru) zao­ stati, ( - ostalo je još malo vremena) pre­ ostati 3 ( - uvijek isti) ne promijeniti se, trajati, ne propasti, odoljeti (vremenu);

opstati, ( - iznenađen) naći se, zateći se 4 (- kao trag) vidjeti se, poznavati se 5 ( pri svome) ne promijeniti mišljenje, -

ostati u uvjerenju

ostaviti prf. 1 ( - što gdje) odložiti, po­ ložiti (na stranu), staviti (na stranu), metnuti; zaboraviti, ( - što na sigurnom mjestu) pohraniti, deponirati 2 (- koga) napustiti usp. , oprostiti se (s kim), ota­ rasiti se (koga), (- koga daleko iza sebe) odmaknuti se, udaljiti se 3 (- komu što) prepustiti, ustupiti (komu što), dati (u nasljedstvo), ostaviti u nasljeđe/na­ sljedstvo, namrijeti, odrediti, namijeni­ ti, oporučiti, zapisati, ekspr. zavještati 4 (- što /se čega) okaniti se, odreći se, odustati usp . , kloniti se čega, izbjeći što, otrgnuti se (od čega), stati, prestati (s čim), proći se, manuti se (čega), okre­ nuti se (od čega), osloboditi se, otresti se (čega), zanemariti (što), pustiti (što) kraju; nef. raščistiti (s čim), bataliti (što), (ostavi to) ruke k sebi; pusti ila stranu, nije vrijedno spomena, nije važ­ no, nef. pusti ostavka f odreka, odstup, demisija ostavljati imprf. usp. ostaviti ostruga· f mamuza ostvaritelj m realizator, provoditelj, ovr­ šitelj ostvariti (se) prf. realizirati, postići usp. , izvršiti, izvesti, obaviti, učiniti, usp., provesti (u djelo/život), stvoriti, ozbi­ ljiti (se), oživotvoriti (se), ispuniti (se), obistiniti (se), ( - borbom) izboriti, ( - uz odricanja) priuštiti, ( - u praksi) primi­ jeniti, provesti ostvarivati (se) imprf. usp. ostvariti (se); ( - uspjehe / neuspjehe) nizati, redati osuditi prf. 1 ( - koga u procesu) donijeti presudu, dokazati (komu) krivicu, op­ tužiti, presuditi, odlučiti, ( na robiju) baciti u okove, (- izdvajanjem / pro­ kletstvom) anatemizirati, prokleti usp. 2 (- čije postupke) pokuditi, kritizirati, ekspr. proskribirati, žigosati -

osušiti (se)* prf. posušiti (se), sasušiti (se), isušiti (se), presahnuti, (malo - ) prosušiti (se), ( i prekriti mreškama: o -

317

koži lica I kori) smežurati se, (o biljka­ ma) uvenuti usp., sparložiti se, sparušiti se, sasušiti se, spržiti se; zaparložiti se

otišati (se)

urazumiti (se) usp., rastrijezniti se, otri­ jezniti se, trgnuti se, prenuti se, izgubiti iluzije, doći k sebi, skinuti (komu) mrak! koprenu s očiju, pao je (komu) veo s oči­ ju, povratiti se iz zanosa/opijenosti

osuti prf. 1 ( - koga optužbama) obasu­ ti, posuti, zasuti, zatrpati, (- vatrom) otvoriti paljbu 2 - se prekriti se, izbiti, pojaviti se, (žilicama / sitnim borama) isprutati se, ( - prištevima) oprištavjeti 3 (o objektima /zemlji) raspasti se, razdro­ biti se, otpasti, otkinuti se, odvojiti se, ( - u trunje) otruniti se, ( - u sitnim česti­ cama) usitniti se, oruniti se 4 (društvo se polako osulo) nestati usp., raspasti se

osvijetliti prf. 1 (- prostoriju) rasvijetli­ ti, obasjati, ozariti, iluminirati, prosuti svjetlost (na koga/što), (obasjati zraka­ ma) rj. ozračiti, ( - što dajući mu zlatan sjaj) pozlatiti 2 (- slučaj) razriješiti, ri­ ješiti usp . , razotkriti, istražiti

osvajač* m 1 pljačkaš usp. , otimač usp. , (pl.) pej o horda; nef. zavojevač 2 ljubav­ nik usp .

osvjetljivati imprf. usp. osvijetliti; osvjet­ ljavati

osvajanje* n 1 ( - teritorija) zauzimanje, zauzeće, zaposjedanje, zaposjednuće 2 ( - osobe) zavođenje, udvaranje, prido­ bivanje osvajati imprf. usp. osvojiti; (polako -) puštati pipke osvećivati se imprf. usp. osvetiti se; (po­ greške mu se osvećuju) obijati se (komu) o glavu osveta f odmazda, uzvrat, revanš, vraća­ nje istom mjerom, vraćanje (komu) milo za drago, oko za oko, zub za zub osvetiti se prf. l (- komu za sve što je učinio) uzvratiti, revanširati se, napla­ titi, vratiti (komu) milo za drago, vra­ titi istom mjerom, vratiti zlom za zlo, vratiti zlo zlim, vratiti žao za sramotu, vratiti/dati šilo za ognjilo; nef. zapapriti (komu), priuštiti si (koga), odužiti se; rj. odmazditi 2 (drsko ponašanje će im se - ) ispaštati usp. , loše proći, biti kažnjen osvetoljubiv a