129 78 10MB
Croatian Pages 560 [554] Year 2008
Rječnici i leksikoni Izdavač:
Naklada Jesenski i Turk Za izdavača:
Mišo Nejašmić Urednica iredaktorica:
Jadranka Pintarić recenzentice:
Branka Tafra Kornelija Kuvač·Levačić grafički urednik: tisak:
Boris Kuk
Zrinski d.d., Čako vec lipanj 2008.
www.jesenski·turk.hr
Ljiljana Šarić / Wiebke Wittschen
Rječnik sinonima hrvatskoga jezika
Naklada Jesenski i Turk Zagreb, lipanj 2008.
Sadržaj
Umjesto predgovora Uvod
.............
............. . . ..................... . . ...............................
� ..............................................................................
Napomene o strukturi Iječnika i upute za uporabu
Popis kratica i odrednica upotrijebljenih u Iječniku
Rječnik Indeks
..............
................................ ......................... . . . . . . ............
9
11
........... . . .
............................... .............................................
7
23
25
561
Umjesto predgovora Pilot-izdanje ovog rječnika objavljeno je 2003. pod naslovom Rječnik
sino
nima u ograničenoj nakladi. Pozitivne reakcije potaknule su nas na pri premu ovog izdanja. U glavni dio rječnika unesene su dopune, izmjene i ispravci. Struktura rječnika bitno je promijenjena: u novom indeksu svi se članovi sinonimnih nizova iz prvog dijela rječnika upućuju ne na broj stranice na kojoj se pojavljuju, nego na odgovarajuće natuknice. Zahvaljujemo svima u Nakladi Jesenski i Turk koji su svojim zdušnim za laganjem omogućili realizaciju ovog projekta, urednici i recenzenticama, te korisnicima pilot-izdanja koji su nas potaknuli na daljnji rad na rječniku.
Autorice
Uvod Mišljenje da pravih sinonima u jeziku nema, da je moguće govoriti samo o značenjskoj bliskosti, a nikako istosti, vrlo je utemeljeno i s njim se mo žemo samo složiti. Ipak, teorijska utemeljenost takvih gledišta ne dovodi u pitanje ni sastavljanje rječnika sinonima ni njihovu korisnost. Za razliku od apsolutne istoznačnosti (koja možda postoji samo u terminologiji), ra zličiti stupnjevi bliskoznačnosti među riječima nedvojbeni su. Iz prakse postojećih rječnika sinonima razvidno je da naziv "sinonim" uz (rijetke) istoznačne odnose, pokriva i odnose koji se mogu nazvati bliskoznačnima
ili sličnoznačnima. To se odražava i u strukturi ovoga rječnika. Tek povezivanje riječi s bliskoznačnicama, razgraničavanje sinonima po poljima njihove uporabe i upućivanje na kontekste omogućuje stvarno po znavanje značenja riječi. Ovaj je rječnik namijenjen svim govornicima hr vatskoga jezika, posebno učenicima, studentima, prevoditeljima sa stranih jezika, novinarima, redaktorima, svima kojima je riječ dio posla, koji se suočavaju s pitanjem kako što reći drukčije, s problemom izbora odgova rajuće riječi ili s problemom izbjegavanja ponavljanja. Rječnik može biti od pomoći i onima koji jezik uče upotpunjavanjem i obogaćivanjem lek sika kojim raspolažu. Ovakav tip rječnika nije namijenjen onima za koje značenjska istost ili bliskost riječi x s riječju y podrazumijeva "nepravil nost" jedne od njih. Rječnik je sastavljen od dva dijela. U prvom dijelu su abecedno pore dane natuknice i njihovi sinonimni nizovi. Drugi je dio rječnika indeks. U njemu se nalaze jedinice navedene u sklopu sinonimnih nizova u prvome dijelu. Indeks je veoma bitan za snalaženje u rječniku jer svaka riječ koja se može naći u nekom od sinonimnih nizova u prvom dijelu rječnika nije nužno i sama natuknica.
10
(o izboru natuknica više II dijelu Napomene o strukturi rječ nika i upute za korištenje) slijedi niz istoznačnica i bliskoznačnica, ili više Iza natuknice
njih, koji se u nekim kontekstima mogu upotrijebiti umjesto natuknice. Nizovima sinonima kratko je - definicijom ili stavljanjem riječi u kon tekst uporabe - naznačeno značenjsko polje. Rjeđe se u rječniku kao sinonimni odnosi uzimaju odnosi roda i vrste, pri mjerice onda kad se naziv roda u razgovornome jeziku rabi i kao naziv vrste. U pitanju nisu, naravno, pravi sinonimni odnosi, ali su oni redo vito uvršteni u modeme rječnike sinonima. Takvu praksu slijedi i ovaj rječnik. Uzeta je u obzir i sinonirnija na razini riječi i na razini drugih, većih jedinica. U sinonimnim odnosima mogu biti pojedinačni leksemi; sinonimni odnos može povezivati pojedinačne lekseme sa sintagmama i frazeološkim izrazima, te sintagme i frazeološke izraze s drugim takvim izrazima. Stoga se u sinonimnim nizovima nalaze pojedinačni leksemi, ali i frazeološki izrazi, kolokacije i sintagme, i to onda kad nisu defini cija natuknice, nego joj u određenom kontekstu doista funkcioniraju kao moguća zamjena. U rječnik su uvrštene i riječi iz razgovornoga jezika, regionalizmi u široj uporabi te općepoznati žargonizmi (o tome više u dijelu Napomene o struk
turi rječnika i upute za korištenje). Naime, standardna ili birana riječ nije u svakoj situaciji prava i najprihvatljivija. Situacija, stajalište pisca ili govornika te intencija poruke uvjetuju izbor riječi koje pripadaju razli čitim stilističkim i funkcionalnim razinama. Nekim je riječima u sinoni mnim nizovima dodana stilska odrednica. No, stilska je obilježenost ri ječi ipak najčešće rezultat međudjelovanja kontekstnih čimbenika, a ne svojstvo riječi samih po sebi. Stručni nazivi (primjerice botanički i zoo loški) u rječnik su uvršteni prema načelu njihove čestoće i poznatosti u općem jeziku.
Napomene o strukturi rječnika i upute za uporabu
Izbor građe Zamislivši ovaj rječnik kao praktičan priručnik,ograničili smo se na frek ventniju građu,uglavnom na aktivan jezični fond. Stručna terminologija prisutna je u onoj mjeri u kojoj bi bila prisutna u jednojezičnom :rječniku standardnoga opsega. U manjoj su mjeri - također u onoj u kojoj bi ih do nijeli opći rječnici - u :rječniku zastupljeni arhaizmi, poetizmi i povijesni nazivi koji egzistiraju kao dio aktivnoga jezičnoga fonda ili u njega ulaze. Jezik je sustav u stalnoj mijeni,a svaki,pa tako i ovaj:rječnik,svojevrsno okamenjenje jedne etape jezičnoga kretanja. Izbor građe,njezina kvaliteta i opseg uvjetovan je postojećim i autorima dostupnim izvorima (jednojezični i dvojezični :rječnici, elektronički korpusi). Uz drukčije bi tehničke predu vjete i izvore vjerojatno i ovako zamišljen rječnik izgledao znatno druk čije. Rječnik različite strukture i opsega - na primjer sinonimni :rječnik koji bi uključio i velik dio pasivnoga jezičnoga fonda, ili građu.povijesnih hrvatskih:rječnika,kao i objasnidbeni :rječnik sinonima u kojem bi se de finiralo i razgraničilo značenje svih članova sinonimnih nizova određene natuknice - stvar je budućnosti.
Izbor natuknica U izboru natuknice kriteriji su čestoća uporabe, stilska neutralnost, ši rina značenja,brojnost podznačenja (zasoliti ima prednost pred osoliti, jer uključuje i sinonimni niz koji osoliti nema). Kada za određeno značenje nema stilski neutralne ili standardne riječi, natuknica može biti i stilski obilježena, nestandardna ili neformalna riječ. Isto se odnosi na slučajeve kada je nestandardna, neformalna ili stilski obilježena riječ češća ili po znatija od standardne ili stilski neutralne riječi. Nisu obrađeni svi članovi tvorbeno-značenjski povezanih skupina riječi, nego tvorbeno jednostavnije riječi. Sve etimološki povezane riječi nisu na tuknica, jer bi to opteretilo strukturu :rječnika i dovelo do pretjeranih po navljanja. Stoga se, primjerice, u :rječniku sustavno ne navode odnosni pridjevi kao natuknice, ako su natuknice imenice od kojih su izvedeni ti
12
pridjevi. Ako je obrađen pri
očajno adv. usp. očajan; (nef.) vrlo loše, strašno, ništa ne valja, ubij bože, za pla kati, (to je) za bogu plakati
očaran adj. zadivljen, fasciniran, odušev ljen, ushićen, zanesen usp., opčinjen, zatravljen, zaveden, opijen, ponesen, osvojen, začaran, ošamućen, omamljen
očarati prf. zadiviti, fascinirati, hipno
tizirati, oduševiti, ushititi, udiviti, za bljesnuti, pridobiti, opčiniti, zavesti, po nijeti, osvojiti, začarati usp., zatraviti, ošamutiti, omamiti
očekivati imprf. čekati usp. , nadati se, vjerovati, priželjkivati, željeti, računa ti (na što)
očerupati prf. 1 (- kokoš) operušati, oču pati, očehati 2 (nef.) iskoristiti usp., okrasti
očetkati prf. iščetkati, nef. okefati očevid m uviđaj, izviđaj, vještačenje očistiti* prf. (- stan) počistiti, spremiti, pospremiti, urediti, dovesti u red, (- podove) oribati, oprati, obrisati, istr ljati, istrti, ispolirati, (- tepih) istresti, isprašiti, otresti, stresti, otprašiti, stru siti, (- lice) umiti, ( - metlom) pomesti, omesti, (- četkom) iščetkati, očetkati, oribati, ( - usisavačem prašinu) usisati, (- od prašine) oprašiti, opahati, (- oš trim predmetom) ostrugati, istrugati, ( - mrlje) skinuti, (čišćenjem izbaciti ! ukloniti što) iščistiti, (- što sa sebe) šči stiti, sprati, (- unutrašnjost čega) pro čistiti, (- od nepotrebnih predmeta) ra skrčiti, osloboditi, (- što od nepoželjnih sastojaka) probrati, (- trijebeći) prebra ti, otrijebiti, istrijebiti, pretrijebiti, od vojiti, odabrati, ( - perje kao ptica) pro prpošati, ( - od mina) razminirati, (- od korova) oplijeviti, (- od pljeve) ovijati, opIjeviti; isprazniti, (nef.) pokrasti
očit adj. (jasno) vidljiv, prisutan, prezen tan, očigledan, bjelodan, očevidan, evi dentan, flagrantan, jasan, otvoren, ne sumnjiv, nedvojben, opipljiv, razvidan, razumljiv, shvatljiv, zoran, eklatantan
očito adv. usp. očit; naočigled očitost f vidljivost, prisutnost, prezen tnost, očiglednost, očevidnost, zor(nost), jasnoća, nesumnjivost, razvidnost, razu mljivost, shvatljivost, eklatantnost
očitovanje n usp. očitovati; (službeno - o kojem važnom pitanju) plebiscit, (slo bodno - vlastitoga svjetonazora) slobo da savjesti
očitovati imprf. i prf. 1 (- sklonost prema čemu) iskazivati, iskazati, izjavljivati, izjaviti, izražavati, izraziti, pokaziva ti, pokazati, otkrivati, otkriti, iznositi, iznijeti, manifestirati 2 - se (- za mir no rješenje) izjašnjavati se; izjasniti se, stavljati/staviti karte na stol, otvoriti karte
očnica f orbita
odabran
296
odabran adj. (odabrani gosti) izabran, biran, probran, poseban, izdvojen, naj bolji; sortiran, prebran
odakle* adv. ( - je došao) otkuda odan adj . l (- prijatelj) vjeran usp. , (- dužnostima) predan, privržen, požr tvovan, posvećen, (strasno - čemu) za grižen, (nastao u odanosti: o tekstovi ma) homagijalan 2 (odana tajna) izdan, ispričan, rečen, (odani član tajne organi zacije) izdan, prokazan, denunciran odande adv. odonud(a); nef. otamo, odan le, odotamo
odanost* f vjernost usp. , predanost, pri vrženost, požrtvovnost, posvećenost, za griženost, homagijalnost
odaslati prf. (- poštu) poslati usp., uputi ti, otpremiti, (- koga s kakvom misijom) izaslati, delegirati, (- elektromagnetske valove) emitirati odati prf.
l (- što) izdati, iznijeti u jav nost, dati na vidjelo, razglasiti, objaviti, objelodaniti, ( - koga) izdati, prokazati, denuncirati usp., ( - tajnu) izdati usp. , otkriti 2 (- priznanje) izraziti, iskazati; priznati 3 - se (- nesvjesno) otkriti se, otkriti papke, izdati se, izreći se, izla nuti (se), izbrbljati (-se), izblebetati 4 (- porocima / užitku) predati se, prepu stiti se, ( - kocki) prokočkati se, (- piću) propiti se, ( - kartama) prokartati se, (- lagodnom životu) probarabiti se, pro bećariti se
odavati imprf. l usp. odati 2 (izraz lica odaje nezadovoljstvo) pokazivati, izraža vati, ostavljati dojam, signalizirati
odavde adv. odovuda, nef. odavle odavno adv. odavna, već dugo/dulje, poo davno, otkad; oduvijek usp. odbaciti prf.
l
( - sve nepotrebno) odgur
nuti, maknuti, odmaknuti, ukloniti, iz baciti, isključiti, izdvojiti, izostaviti, eliminirati, baciti u koš, vezati mač ku o rep, ( - zbog kvalitete) deklasirati, nef. škartirati, (- koga grubo) napusti ti, ostaviti, zanemariti usp. , odbiti, od gurnuti, zatvoriti (komu) vrata, baciti (koga) za plot, gurnuti (koga) nogom, otjerati, prezreti, poniziti, riješiti se
(koga) usp. 2 (- predloženo) odbiti, ot kloniti, ne prihvatiti/usvojiti, ne primiti, ne uzeti u obzir, ne uzeti u razmatranje! postupak, ne pristati (na što), (- zakon / skupinu kojoj se pripada) odmetnuti se
usp.
odbačen adj. odgurnut, uklonjen, izba čen, otjeran, isključen, izdvojen, izostav ljen, eliminiran, bačen u staro željezo, nef. škartiran; napušten, zanemaren, u kutu, bačen za plot, prezren, ponižen; neprihvaćen, neusvojen, odbijen
odbijanje* n ( - zahtjeva) adm. uskrata, (- u novcu) odbitak, ( - od tla) odskaka nje, odboj, odskok
odbijati* imprf. usp. odbiti; (neuvjerlji vo -) nećkati se, (- se od zrcala) zrca liti se
odbiti prf.
l (- komad od kamena) odva liti, otkinuti, ( - komadić) otkrhnuti 2 (- udarac) zadržati, otkloniti, spriječiti, potisnuti, ( - udarac /napad u sportu) parirati 3 (- prijedlog) odbaciti usp. , (- komu ono što traži / što mu pripa da) ne dati/dopustiti, ne htjeti ni čuti, uskratiti, zabraniti usp ., (- ponuđeno) ne prihvatiti, reći ne, odmahnuti gla vom, (- dobru ponudu) odreći se (čega), zahvaliti (se), (- izvršiti naredbu) otka zati poslušnost 4 (- u računu) oduzeti, ustegnuti, ne uračunati 5 (- optužbe) opovrgnuti, pobiti usp. , (- od zamisli) odvratiti, odgovoriti, ( - napad) suzbiti, (- dijete od mlijeka) odviknuti, oduči ti, (- na plesu) dati košarulkošaricu 6 - .se ( - pri padu na tlo) odskočiti, (- pri udarcu u tvrdu podlogu: o zrnu) riko šetirati, ( - kao bljesak) odraziti se, od bljesnuti
odbojnik* m ( - tramvajskih kola) nef. pu(l)fer
odbor* m ( - u različitim organizacijama / institucijama) komitet odčepiti prf. ( - bocu) otvoriti, ( - cijev) nef. prokrkljati
odgadati imprf. pomicati/produživati rok, prolongirati, oklijevati (s čim) usp. , ostavljati za kasnije, odugovlačiti, du ljiti, oduljivati, otezati, zadržavati, us poravati, zatezati, zavlačiti, razvlačiti,
297
rastezati, vući, ne završavati, gurati pod tepih, muljati, dobivati na vremenu, vr dati, uvijati, vući (koga) za nos, povlačiti (koga), nef. sanjkati (koga), ( - rješava nje čega) bježati od problema, ( - važenje čega) suspendirati, (sve odbija) neće ni da čuje; nef. odlagati
odgajatelj m arh. uzgajatelj , uzgojitelj odgajati imprf. (- dijete) podizati, brinu ti se, njegovati, hraniti, izvoditi na put, (po)dizatilpostavljati (koga) na noge, spremati za život, davati (komu) kruh u ruke, voditi na pravi put; uljuđivati, upristojivati; nef. gojiti
odgoda f odgađanje, pomicanje/produ ženje roka, prolongiranje, oklijevanje, odugovlačenje, razvlačenje, odmicanje, prekid, (- pravnog procesa) neprocesu iranje, ( - roka plaćanja) moratorij; nef. odlaganje
odgoditi prf. usp. odgađati; ostaviti po strani, staviti na stranu, ( - odluku za kasnije) prespavati odgoj m odgajanje, edukacija odgojitelj m odgajatelj , učitelj usp., (- u internatu) prefekt odgojiteljica f odgajateljica, učiteljica, (kućna -) guvernanta, dadilja odgojiti* prf. 1 usp. odgajati; dignuti na noge, arh. uzgojiti, (strogo -) nef. otesa ti, istesati 2 ( - biljku) uzgojiti odgonetnuti prf. dešifrirati usp. , pogodi ti, riješiti (zagonetku), odmotati klupko, raspetljati (što), shvatiti usp.
odgovarajući adj. adekvatan, (- savjet) koristan usp. , (odgovarajuće mjesto za odmor) pogodan usp. , (- uvjeti) povoljan usp. , (- kojoj prigodi) prigodan, (- svr si) svrhovit usp., (- poklon za koga) pri kladan, zgodan, pravi usp. , dobar, kao stvoren (za koga/što), primjeren, sho dan, ( - s obzirom na stavove) podoban, poćudan, pravi, ( - uzrastu) primjeren, pristao, (odgovarajuća nagrada) zado voljavajući, pristojan, dobar, dovoljan, priličan, (biti - u odnosu na očekivanja) nečemu sličiti; nef. taman
odgovarati imprf. 1 (- na upit) dava ti odgovor, odvraćati, uzvraćati, ( - na
izlaganje) replicirati, prihvaćati riječ, ( - pismom) otpisivati, (- pjesmom na pjesmu) otpjevavati 2 (- kakvoj namje ni) pristajati, priličiti, biti prikladan! dobar, biti pogodan!zgodan, ( - po di menzijama) prileći, (- izgledom potpuno čemu) biti jednak, (nove okolnosti pot puno im odgovaraju) ići naruku, razvi jati se povoljno (za koga), (to odgovara onomu što smo mislili) podudarati se, slagati se, biti u skladu (s čim), biti u duhu (čega), nef. pasati; sviđati se, (to (komu) ne odgovara) nef. to (komu) smr di 3 (- za svoja nedjela) biti odgovoran, snositi odgovornost/posljedice (za što), ispaštati usp. 4 (- za koga / što, npr. u smislu kvalitete) jamčiti usp.
odgovor m 1 (nema odgovora na dopise) reakcija, uzvrat, odjek, (- na govor su protne strane) replika, (- na dozivanje) od(a)ziv, (administrativni - s istodob nim rješenjem traženja) otpravak, ( - na napad) protunapad, (- na djelovanje) protudjelovanje; rj. otpovijed 2 (- za sve probleme) rješenje usp. odgovoriti prf. 1 usp. odgovarati; (- na pismo) otpisati, (oštro -) odbrusiti, odre . zati, odsjeći, kresnuti, (- odmah) ispaliti kao iz puške 2 (ne - na provokacije) rea girati, ( - na poziv) odazvati se, (- na po zdrav) otpozdraviti, odzdraviti 3 (- koga od lošeg nauma) odvratiti, odbiti, poko lebati, izbiti (komu što) iz glave
odigrati* prf. (- ulogu) odglumiti, protu mačiti, izvesti
odijelo* n (muško jednoredno -) smoking, (svečano crno - ) frak, (radno -) kombi nezon, (žensko -) komplet, ( - umjetni ka na sceni) kostim, (usko krojeno - u 19. st. ) kveker, (službeno - propisana izgleda) uniforma usp., (astronautsko / ronilačko - ) skafandar, (žensko -: kaput i suknja) ansambl, (mornarsko -) nef. marinera; usp. odjeća odijevanje n oblačenje, toaleta odio m 1 ( - ustanove) odjel, odsjek, sekci ja, pododsjek, dio, stanica 2 (- u vlaku) odjeljak usp. odjeća f garderoba, (dvodijelna / trodijel na - s hlačama /sakoom i prslukom) odi-
odjednom
298
jelo usp., (jednodijelna ženska - ) haljina usp., (- za zaštitu od zimske hladnoće) kaput usp., (svečana - ) toaleta, (svečana staleška -) pov. odora, ( - domaće izra de) nošnja, (loša -) prnje, krpe, štraca, (strojno pletena -) trikotaža, (napad na - ) perje, (svečana - za služenje mise) omat, (- vojnika/službenika) uniforma usp., (civilna -) civil, (- za presvlače nje) presvlaka, preobuka, (udavačina - ) oprema; ekspr. haljine, ruho, rj. nosivo, nef. roba, krpice, krpe
odjednom adv. 1 (- povikati bez povo da) odjedanput, najednom, najedanput, ujedanput, umah, iznenada usp., izne nadno, neočekivano, naglo, naprečac, nenadano, s neba pa u rebra, neslućeno, bez najave, preko noći, brzo usp. 2 (oba su ustala -) istodobno, istovremeno, u isto vrijeme, u isti čas/mah, mahom, zajedno
odjek m 1 (mukli - njihovih glasova) jeka usp. 2 (izazvati snažan - u javnoc sli) rezonanc(ij)a, odzvuk, zanimanje, interes, utjecaj; odziv, odgovor
odjeknuti prf. razleći se, razlegnuti se,
jeknuti, zaječati, zazvoniti, odzvoniti, zaoriti se, prolomiti se, zazvučati, za zvečati, zabrujati, zatreštati; prodrijeti, proširiti se, raširiti se
odjeljak m l (- u vlaku) odio, pregradak, nef. kupe 2 (- teksta) odlomak usp. , (- u knjigovodstvu) stavka, (najniža podjela u proračunu u knjigovodstvu) pozicija odlazak m (- od koga) odlaženje, napu štanje, (- sa službenog položaja) ostav ka, ( - s kolodvora je točno u podne) po lazak
odlaziti* imprf. usp. otići; pej o kupiti pr nje, (odlazi!) smjesta idi, napolje, van, marš; nef. kupi se, tornjaj se, gubi/vuci (mi) se ispred očiju, sikter
odletjeti* prf. poletjeti, otprhnuti, (- le pršajući / lelujajući) odlepršati, prhnuti, odlelujati, (- uvis) uzletjeti, ( - na razne strane) razletjeti se, (vrijeme je odletje lo) prohujati, pobjeći, nestati odličan adj . 1 izvrstan usp. , optimalan, izuzetan usp. , najpovoljniji, izvanredan usp. , fantastičan usp. , majstorski, ve-
ličanstven, savršen, velik, Sjajan, pr vorazredan, bez konkurencije, najbolji, natprosječan, glasovit, istaknut usp. ; nef. perfektan, strašan, super, za pet, nije iz špila 2 (najviša ocjena) petica, arh. odlika
odlično adv. usp. odličan; nef. pjesma, ( - raditi) kako treba, po pravilima, kako se mora, valjano, (- se razvija / ide) nef. kao namazano, kao po loju, ( - se osje ćati) kao riba u vodi, (- raditi) nef. kao puška, (odlično!) izvrsno, sjajno, nef. gala
odlijevati se imprf. otjecati, odvirati odlikovanje n orden, red, (- u obliku značke) odličje, (- oko vrata) medalja, kolajna, (- kao sjećanje na važan do gađaj) spomenica, (- u obliku pločice s reljefom) plaketa, (pren. ) priznanje, na grada, počast, čast, korona
odlomak m 1 (- teksta) fragment, ulo
mak, odjeljak, odsječak, pasus, pasaž(a), sekvenc(ij)a, izvadak, (- spisa / skladbe) razdio, (- zakonskog teksta) paragraf, stavak 2 (- staroga teksta) ostatak, fra gment, (- čvrstog materijala) krhotina 3 (- veće cjeline) dio usp. , komad usp.
odlučan adj . 1 (- u svojim stavovima)
čvrst (kao stijena), siguran, nepokole bljiv, samouvjeren, rezolutan , decidi ran, apodiktičan, energičan, ustrajan, uporan, tvrdokoran, postojan, hrabar usp., odrješit, nepopustljiv, neustrašiv, (- ton) odsječan, (- što učiniti) nef. rije šen, namjeran 2 (odlučna bitka za ishod rata) odlučujući, prijeloman, presudan
odlučiti prf. 1 (- u čiju korist) donijeti
odluku, decidirati, baciti kocku, reći po sljednju riječ; presuditi, donijeti presu du 2 (o tome odlučuje hrabrost) biti odlu čan/presudan, igrati odlučnu/presudnu ulogu 3 (- otići kamo) nakaniti, smjerati 4 - se (- za što) opredijeliti se, prikloni ti se; nef. riješiti se, (- nakon poteškoća / oklijevanja) prelomiti se, (- na brzinu) prenagliti, potrčati, nef. ishitriti, (- za jednu od više zamisli) optirati, pledirati, izabrati usp.
odlučivati imprf. usp. odlučiti; (- s pot punom moći) imati u ruci i škare i su-
odmotati (se)
299
kno, (- se za jednu od dvije mogućnosti) premišljati se
odlučno adv. usp. odlučan; (- odgovoriti) jasno; bez dvoumice, ne dvoumeći, ned voumno, bez krzmanja, ne krzmajući, bez oklijevanja, ne oklijevajući, nedvo smisleno
odlučnost f 1 nepokolebljivost, čvrstoća, samouvjerenost, rezolutnost, decidira nost, energičnost, ustrajnost, upornost, tvrdokornost, postojanost, hrabrost, odr ješitost, neustrašivost, srčanost; nef. riješenost, namjernost 2 prijelomnost, presudnost
odluka f 1 ( - da prestane piti) odlučna/ čvrsta namjera, odlučnost, nef. riješe nost, (u glavi im se stvarala -) zaklju čak, namisao 2 (- suda) presuda usp. , rješenje, dekret, (sudska - o nesudjelo vanju) izuzeće, (- vrhovne vlasti) akt, nef. ukaz, (- državne uprave kojom se reguliraju zakonske odredbe) uredba,
(- kojom se komu što službeno naređuje) nalog, naredba usp., (- bez onoga koga se tiče) račun bez krčmara, (- skupa l
tijela u pismenom obliku kojom se re guliraju zahtjevi Igledišta) rezolucija, (neizmjenjiva -) posljednja riječ, (una prijed stvorena - o nekom krivičnom dje lu) predumišljaj usp. 3 (još se ne vidi ko načna - diskusije) ishod, rezultat usp. , završetak
odljev m 1 (odljeveni predmet) lijev, od ljevak, (izduženi odljevak) šipka 2 (o postupku) odlijevanje, (- vode) otjeca nje 3 (- kadrova) odlaženje, odlazak, (- sredstava) smanjenje, smanjivanje, trošenje
odmah adv. 1 (ne može čekati, mora se učiniti -) smjesta, isti čas, ovaj čas, ovog trenutka/časa, istoga trenutka/časa, u (ovom) trenutku/času, u hipu, u ovaj čas, iz istih/tih stopa, arh. ovčas, (- što uči niti) ni časa počasiti; arh. namah, knjiš. umah, arh. ončas, nef. očas 2 (- potom) začas, učas, zajedan/tili čas, netom, nef. očas 3 (- odgovoriti) smjesta, za/u tren oka, što bi dlanom o dlan pljesnuo, što trepneš okom, u tren oka, što pljesneš rukom o ruku, ni pet ni šest, kao iz puš-
ke, bez premišljanja/dvojenja/krzmanja, vrlo brzo, brzo usp. , (bolest je - nestala) kao rukom (odnesen)
odmalena adv. od malih nogu, od dje tinjstva
odmaralište* n (- za ljetne praznike) lje tovalište, (- za zimovanje) zimovalište, (mjesto za odmor putnika) odmorište odmarati se imprf. mirovati, počivati, opuštati se, pauzirati, uzimati/imati pauzu, predahnjivati, odahnjivati, do količiti, ljenčariti, (- u hladu) plando vati, hladovati, ( - na krevetu) ležati, spavati, ispružiti se, (- dugo u krevetu) izležavati se, (- ljeti) ljetovati, (- zimi) zimovati
odmetništvo n otpadništvo, bijeg, dezer terstvo, buna usp. odmetnuti se prf. pobuniti se usp. ; po bjeći, prebjeći, dezertirati; odvrgnuti se, odvrći se, odbaciti (koga/što), sukobiti se, (- od svojeg roda) odroditi se, izmet nuti se; nef. otpaditi se
odmor m odmaranje, počivanje, počinak, mir, spokoj, smirenje, opuštanje, miro vanje, tišina, san, noćni počinak; do kolica, ljenčarenje; rekreacija, zabava, razonoda, osvježenje, okrepa, oporavak, relaksacija; praznici; prekid rada, za stoj, zastanak, zastajanje, zaustavlja nje, zadržavanje, pauza, predah, stan ka, odahnuće, nef. počivka, odušak,
(slobodno vrijeme prema pravilima o službenim dužnostima) dopust, (duži školski -) praznici, ferije, (- ljeti I zimi) ljetovanje, zimovanje, (tjedni -) vikend, (- u pola utakmice) poluvrijeme, (dan odmora u Židova) šabat, šabes, (ritmič ki -) cezura
odmoran adj. okrijepljen, osvježen, svjež, oran, snažan, ispavan
odmoriti se prf. usp. odmarati se; povra titi snagu, počinuti, otpočinuti, naspa vati se, ispavati se, odspavati, osvježiti se, okrijepiti se, obnoviti se, (- prilikom trčanja) predahnuti, odahnuti, ispuhati se, doći do daha, prekinuti na neko vri jeme, (o zemlji) preležati
odmotati (se) prf. odviti (se), razmotati
oclmotavati (se)
300
(se), izmotati, razviti (se), raspetljati (se), odsukati (se)
odozdo adv. iz žablje perspektive; rj. zdo la, odispod, nef. ozdo, ozdol(a)
odmotavati (se) imprf. usp. odmotati (se); odmatati (se)
odozgo(r) adv. s visoka, iz ptičje per spektive
odnedavno adv. odnedavna, odnekidan; nef. odskora, odskoro
odrastao adj. stasao, sazreo, dozreo, zreo, razvijen, velik, punoljetan, gotov, sa mostalan, osamostaljen, s kruhom u rukama
odnekuda adv. odnekle odnijeti* prf. 1 (- s kojeg mjesta) udaljiti, maknuti, premjestiti, (- u raznim smje rovima) raznijeti, rastjerati, pomesti, (- vukući) odvući 2 (odnio im je sve što su imali) uzeti, oteti, ukrasti odnos* m 1 (- medu osobama) veza usp., odnošaj, (pozitivan - prema čemu) stav, mišljenje usp., ponašanje usp., držanje, gledanje, (- izmedu dviju pojava) veza, relacija, povezanost, suodnos, međuod nos, zavisnost, ovisnost, (utvrđeni - dvi ju valuta u odnosu prema nekoj trećoj mjeri) paritet 2 (- dviju veličina) raz mjer usp. • arh. odnošaj odnositi imprf. usp. odnijeti odnositi se imprf. l (to se odnosi na nje govu izjavu) imati veze, biti u vezi/rela ciji, ticati se usp. 2 ( - prema komu pri stojno) postupati usp. , ponašati se odobravanje n povlađivanje, prihva ćanje, slaganje, pristajanje, pristanak usp., suglasnost usp., potvrđivanje, do puštanje, (javno izraženo -) manifesta cija, demonstracija odobravati imprf. usp. odobriti; biti za (što), povlađivati (komu), sekundirati, podržavati usp., pejo kimati glavom odobrenje· n (- čina niže vlasti od više vlasti) sankcija odobriti prf. (- sredstva) dodijeliti, dati zeleno svjetlo (za što), (- objekt za upora bu Istazu za natjecanje) kolaudirati, ( - čiji prijedlog) dati svoj glas (za što), pristati (na što/uz koga/što), složiti se, suglasiti se, prihvatiti, dopustiti, potvrditi, povladiti, amenovati, (- čije postupke) aplaudirati (čemu) usp., dati komu za pravo odobrovoljiti (se) prf. oraspoložiti (se), raspoložiti (se), udobrovoljiti (se), raz mekšati (se), raskraviti se, otkraviti se, razveseliti (se) usp. , razvedriti (se), raznježiti (se), nef. raspekmeziti se
odrastati imprf. usp. odrasti; ekspr. per natiti, (o mladićima) brkatiti odrasti prf. narasti, stasati, dozreti, sa zreti, razviti se, porasti, stati na svoje noge, izići iz pelena, dorasti (do koplja), ojačati, opernatiti, osamostaliti se usp. , (o djevojčicama) zadjevojčiti se, nef. za curiti se, (o dječacima) zamomčiti se, (naglo -) ižđikati odraz m 1 (- u vodi) slika, (- stanja u društvu ) (živa) ogledalo, slika, (slika kao - druge) paslika, (izravan -) pre slika, (svjetlost što se odbija od ka kve površine) odbljesak, odsjaj, odsjev, refleks(ija) 2 (loš - njegovih namjera) posljedica usp. , protuučinak, učinak usp. ; izraz 3 (- u sportu) odskok odražavati (se)· imprf. odbijati (se), od bljeskivati (se), reflektirati (se), zrcaliti se; odskakivati odreći se prf. 1 (- koga) ne priznavati, zatajiti, izbrisati, prekrižiti (koga), za boraviti, napustiti 2 (- svih povlastica) napustiti, ostaviti, odbiti (što), prekri žiti, odustati (od čega), zahvaliti se (na čemu), (- čega u čiju korist) ustupiti, dati usp. , (- pića) apstinirati odred* .ID ( - u domobranstvu) zdrug, (- koji nadgleda područje) patrola odrediti prf. 1 (- smjer vjetra) utvrditi, definirati, ustanoviti, (- što za pravi čas) tempirati, (- podrobno: npr. uvjete za što) specificirati 2 (- što treba raditi) odlučiti, propisati, narediti usp. , naložiti, ( - porez I cijenu) odmjeriti, udariti, nametnuti, razrezati, (- kaznu) dosuditi 3 (- što za koga) namijeniti usp., dodijeliti, (- una prijed) predodrediti, predvidjeti 4 (- za upravitelja) imenovati usp. odred(Jj)iv· adj. (odredijiva vrijednost) izračunJjiv, proračunljiv, procjenjiv, tak-
oduprijeti IJe
301
sativan, (- slijed događaja) predvidljiv
usp.
odreden adj. 1 (- uzrok bolesti) utvrđen, dijagnosticiran, definiran, ustanovljen, jasan, nedvosmislen, pouzdan, nesum njiv, ( u svojim granicama) ograničen 2 ( zakonom) propisan, naređen 3 ( za koga) namijenjen, (unaprijed ) predo dređen, predviđen, poznat, ( - sudbinom) suđen, zapisan, pisan " (- voditelj pro jekta) imenovan 5 (tu ima određenih ne jasnoća) neki, stanovit, izvjestan -
-
-
-
određivati imprf. usp. odrediti odrezak· m 1 (svinjski - pečen u kotlu) kotlovina, (okrugli / ovalni -) medaljon; nef. šnicl 2 (dio kakva papira koji se od vaja) kupon, ( čekovne uplatnice) te -
meljnica
odrezati· prf. (malo - gornje / vanj ske dijelove) podrezati, srezati, oreZ3ti, skresati, potkresati, rj . oklj aštriti, (- grozd grožđa) ubrati, (malo ) prire zati, ( glavu jednim potezom) odrubiti, ekspr. srubiti, (naglo ) nef. otfikariti; odvojiti, izdvojiti, izolirati -
-
-
odrpan adj. prnjav, poderan, u prnjama! krpama, drapav, dronjav, tralj av, otr can, izlizan, pohaban, bijedan, prosjač ki; nef. izdrpan, ofucan
odrpanac m odrpanko, prnjavac, prnjav ko, poderanac, poderanko, drapavac, draponja, dronjavac, drotar, bijednik, j adnik, prosjak; nef. bogec, pejo ušljivac
održavati· imprf. 1 (- sastanke) ima ti, priređivati, organizirati 2 (- kuću) brinuti se, čuvati, držati, obnavljati, ( stalno) perpetuirati, ( redovito mo torna vozila) servisirati 3 se opsta jati, trajati, ne dati se, (konferencija se upravo održava) događati se, odvijati se, biti -
-
odsad adv. nadalje, unaprijed, ubuduće, odskora, odskoro, od danas, od ovoga časa!trenutka; rj . odjako, arh. odsele, odslije
odsjeći· prf. (- suvišne grane) o(t)kresati, potkresati, skresati, podsjeći, kresnuti, ( ružno /pretjerano) okljaštriti, ( gla-
odskakati imprf. 1 (o krevetu) nef. fede rirati 2 (- po svojstvima od koga /čega) odudarati usp., razlikovati se usp . , isti cati se
odskočiti· prf. usp. odskakati; ( od podloge) odbaciti se, odraziti se -
odskočnica f trambulin odslušati· prf. ( ponovno) preslušati -
odspavati prf. prileći, odrijemati, prodrljemati; nef. prokunjati
odstaQati· prf. (pripravak mora malo
-
)
odležati
odsutan adj . 1 (mnogo je odsutnih) ne prisutan, nenazočan, rj. izočan, (stal no - kad bi negdje trebao biti) ne uhvatljiv 2 ( duhom) rastresen, -
nekoncentriran, rasijan, kao da je pao s neba
odsutnost f 1 (- nekolicine na sastanku) neprisutnost, nenazočnost, rj. izočnost, nebivanje, izostanak, izostajanje, izbi vanje 2 (- dobrih svojstava) neposto janje, nemanje 3 ( duhom) rastrese nost, nekoncentriranost, rasij anost • arh. odsuće -
odricati se imprf. usp. odreći se
-
vu) odrubiti, ekspr. srubiti; odvojiti, ra staviti
-
odsvirati· prf. ( rutinski što) nef. od verglati, (reći komu sve potrebno) nef. -
odguditi
odšteta f obeštećenje, na(do)knada, nado knađivanje, ( za ubijenoga) krvarina, krvnina, (ratna - ) reparacija -
odštetni· adj . reparacijski, reparativni odudarati imprf. izdvaj ati se, isticati se, odskakati, iskakati, razlikovati se, kontrapunktirati, stršati, biti u opreci! kontradikciji, distonirati, biti crna ovca, biti kao vrana među golubovima
odumiranje· n (- pojedinih dijelova tki va) nekroza odupirati se imprf. usp. oduprijeti se; pokazivati zube, ( - vremenu) prkositi vremenu, ostaj ati mlad, (- bez razloga) joguniti se
oduprijeti se prf. 1 ( o kakav predmet) osloniti se usp. 2 (- nepravdi) oprijeti se, -
otprijeti se, pružiti otpor, usprotiviti se,
odustaJati
302
suprotstaviti se, ne popustiti, odoljeti, izdržati, ustrajati, nef. istrajati, biti ot poran, otimati se, pokazati zube (komu), ustati (protiv koga/čega) usp. , zaustaviti, spriječiti, omesti, obraniti (se), ( - žustro čijem mišljenju / izjavi) skočiti, ( - čemu bez razloga) uzjoguniti se
odustajati imprf. usp. odustati odustati prf. napustiti usp. , ostaviti (se), odreći se, okaniti se, baciti, (od)baciti, reterirati, povući se, uzmaknuti, dignu ti ruke (od čega), ne brinuti se (o komu! čemu), ( - od borbe) baciti koplje u trnje, ostaviti barjak, ( - od započeta posla) ostati/stati na pola puta, ( - pred teži nom čega) pokleknuti pred teškoćama, ( - od žalbe) povući (što), poništiti
oduševiti (se) prf. zadiviti (se), ushititi (se), očarati (se), začarati, zanijeti (se), nadahnuti (se), potaknuti usp., zagrijati (se), pasti u vatru, zapaliti (se), osvojiti, zaraziti (se), zainteresirati (se), razdra gati (se), razveseliti (se), obradovati (se), ( - prebrzo) pojuriti
oduševljen adj. zadivljen, ushićen, oča ran, začaran, zanesen, nadahnut, po taknut, zapaljen, zagrijan, u vatri, zaražen, zainteresiran, razdragan, obra dovan, frenetičan, buran
oduševljenje n zadivljenost, divljenje, ushit, ushićenje, ushićenost, zanos usp. , strast usp., entuzijazam, euforija, ra zdraganost, radost, zadovoljstvo usp. , (javno glasno iskazano -) ovacije oduvijek adv. od pamtivijeka, odiskona, otkak% tkad je svijeta i vijeka, od davni na, od davnih vremena, od postanka svi jeta, otkad (tko) zna za sebe, otkad (tko) pamti, odavno usp.; ekspr. odvajkada
oduzeti* prf. 1 ( - komu što) uzeti, zgrabi
ti, odnijeti, prisvojiti, lišiti, oteti, ukrasti, istrgnuti, zaplijeniti, konfiscirati, odvesti; uskratiti, ustegnuti; nef. drpiti, jamiti, šćapiti, zdipiti, ( - aktom sudske / državne vlasti) eksproprirati, ( - teritorij) osvojiti, ( - oružje) razoružati, ( - pravo) uskratiti, ( - materijalna dobra u ratu) rekvirira ti 2 ( - sve nepotrebno) izdvojiti, izvaditi, ( - grabeći) odgrabiti, ( - broj) odbiti 3 - se paralizirati se usp. , ukočiti se
oduživabje n vraćanje, uzvraćanje, re vanš; usp. odužiti se odužiti se prf. 1 (- komu) uzvratiti usp. ,
vratiti (komu što), vratiti dug, revanši rati se, uzvratiti dar/uslugu, otplatiti, platiti, naknaditi 2 (- komu za nedjelo, nef.) osvetiti se usp. 3 (o vremenu) odu ljiti se, potrajati, produžiti se, otegnuti se, razvući se
odvajanje n razdvajanje, rastavljanje, odjeljivanje, dijeljenje, raščlanjivanje, razdruživanje, razlučivanje, rastanak, rastajanje, razlaz, razilaženje, ( - su pružnika) rastava usp.; izdvajanje, po djela, separacija, secesija, secesionizam; sortiranje, klasifikacija, klasiranje; od sijecanje, odcjepljenje, amputacija
odvajati imprf. usp. odvojiti odvaljati (se) prf. otkotrljati se, ( - niz strminu) strmoglaviti (se) odvesti* prf. (- na više mjesta) razvesti, ( - koga sa sobom) nef. pokupiti, pobrati odvezati prf. razvezati, odriješiti, razdri ješiti, raspetljati, otpetljati, odvrsti; osloboditi, pustiti, otpustiti, odvojiti
odvijač m odvrtač; rj. izvoj ac; nef. izvijač, šrafciger, kacavida
odvijati (se) imprf. 1 usp. odviti (se) 2 (sve se je odvijalo vrlo brzo) događati se usp. , zbivati se, dešavati se odviknuti (se) prf. odvići (se), odučiti (se), odbiti (se), prestati (s čim), odreći se (čega), napustiti (što)
odviti (se) prf. odmotati (se) usp. , odvrnu ti (se), olabaviti (se), otpustiti (se), (- što odvijačem) nef. odšarafiti, odvidati odv�d m 1 (- vode ne funkcionira) od vođenje, otjecanje, odlijevanje, odljev, ( - od većeg vodenog toka kojim se voda usmjerava u željenu smjeru) jaz, ( - vode iz korita rijeke) derivacija 2 (ono što po maže pri odvodenju) odvodnik, cijev, is pust, slivnik, kanal
odvoditi imprf. usp. odvesti; (- vodu) od vodnjavati
odvojen adj. (odvojene prostorije) zaseban, odjelit, odijeljen, nepovezan, (- ulaz) po seban, zaseban; zatvoren, (- od društva)
ognJiAte
303
osamljen, samotan, odvojen od svijeta, ekspr. živ zakopan, (- od ostatka svijeta: o mjestu) osamljen, samotan, na osami, Bogu iza leđa/za leđima, Bogu iza nogu, (tamo) gdje je Bog rekao laku noć
odvojeno adv. usp. odvojen; (svakoga je pitao - ) posebno, zasebice, ponaosob, pojedinačno, napose, nasamo, rastav ljeno; nef. baška, obaška
odvojenost f razdvojenost, odijeljenost, razdijeljenost, zasebnost, odjelitost, ne povezanost; razjedinjenost
odvojiti prf. 1 (- što od čega / se od čega)
rastaviti (se), rastati se, odijeliti (se), podijeliti (se), razdijeliti (se), razlučiti (se), razdvojiti (se), separirati (se), pre kinuti (se), razjediniti (se), (- zaveza no) odvezati usp . , (o žbuci i sl. ) otpasti, ( - zakvačeno) otkvačiti (se), (- cijepa njem) odcijepiti (se), (- pileći) otpiliti, ( - kidanjem) otkinuti (se), otrgnuti (se), (- lomljenjem) odlomiti (se), odbiti se, frknuti, (- dio kamena udarcem) otu ći, (- sijekući) odsjeći usp., (- r�žući) odrezati usp., amputirati, ( - upotrebom sile) odvaliti (se), ( - priraslo) odlubiti (se), otpučiti (se), odlijepiti (se), (- što mrvljivo) odmrviti, okruniti, (- koga od obitelji !prijatelja) odvući 2 (- dva pro stora) pregraditi, ( - pregradnim zidom) prezidati 3 (- novac za što) izdvojiti, staviti na stranu, sačuvati, (- po po željnim svojstvima) probrati, (- dobre predmete od lošijih) sortirati, klasira ti, ( - primjese iz žita) istrijebiti 4 - se (- od koga) otići (od koga), rastati se (s kim) usp. , rastaviti se, napustiti, ( - od društva) izdvojiti se, osamiti se, uvući se u sebe, odmaknuti se
odvojiv adj. odjeljiv, rastavljiv, razdjeljiv, razlučiv, razdvojiv, odlubljiv, odljepljiv; usp. odvojiti
odvratan adj. oduran, gnjusan, ogavan, strašan, grozan, užasan, gadan usp. , degutantan, (- mi je) mrzak, ne mogu (koga) očima vidjeti, ne mogu (koga) smisliti
odvratnost f (- kakve stvari) odurnost, gnjus nost, gnjusoba, ogavnost, groza, užas, gad(n)ost, (osjetiti -) gađenje, za-
zor, gnušanje, zgražanje, averzija, mr žnja, groza
odzad(a) adv. odost'rag(a), odstraga ofenziva f kampanja, vojna, ekspr. vele napad; napredovanje, nastupanje, na pad usp. , navala, najezda, pohod
ogaditi (se) prf. (- što) zaprljati, oneči stiti, zagaditi, (- komu/komu što) zga diti, ogrstiti (se); omrznuti, izići (komu) iz volje
ogladnjeti* prf. (jako - ) pregladnjeti, izgladnjeti; nef. umrijeti od gladi
oglas m objava, najava, anonsa, priopće nje, obavijest usp. , reklama, plakat oglasiti prf. 1 (- što u novinama) dati! objaviti oglas, najaviti, objaviti usp. , reklamirati 2 - se (ni da se oglasi) dati! pustiti glasa od sebe, javiti se, začuti se, progovoriti usp. , reagirati, reći (što), na pisati (što), odazvati se 3 (o životinjama) usp. glasati se
oglašavati imprf. usp. oglasiti; oglašivati, ( - se prvim glasovima: o djeci) gukati ogled* m ( - u novinama) esej, prikaz, komentar
ogledalo n zrcalo, ( - na motornom vozilu koje omogućuje promatranje iza vozila) retrovizor, (sobno - ugrađeno u ormarić) psiha; nef. špigl
oglodati prf. izglodati, ogristi; nef. obr stiti
ogluha f kontumacija; nedolazak, nepo sluh
oglupavjeti prf. oglupjeti, zaglupjeti, otu pjeti, zatupjeti, pobudaliti, pobenaviti, oplićati, poludjeti usp .
oglušiti se prf. ( - na čije riječi) napraviti se gluh, ne odazvati se, ne reagirati, za žmiriti na jedno oko, ne poslušati; nef. napraviti se ludlblesav
ognjičina f (bot.) škrbinka ognjište n 1 kamin usp. , ložište, (prenosi vo ribarsko - ) fugera; nef. komin 2 (vra titi se na svoje - ) rodna kuća, dom, za vičaj, postojbina, domovina; kućanstvo, domaćinstvo, obitelj , rod, koljeno, loza; arh. oganj, (ugasiti - ) zatrti rodilozu
304
ogorčen adj. ozlojeđen, zatrovan, otro van, jedak, žučan, zagrižen, rasrđen, sr dit, pun negodovanja, indigniran, ljutit usp. , (vrlo -) da (ga) zmija ujede otrova la bi se; nepopustljiv, žestok, ustrajan
ograditi* prf. l (- zidom) obzidati, (- svo je dvorište) okružiti, omeđiti, (- plo tom) oplotiti, (- se od svijeta) ograditi se Kineskim zidom 2 - se (- od čega) distancirati se, odmaknuti se
ogorčenost f ogorčenje, ozlojeđenost, jet kost, zatrovanost, otrovnost, ŽUČDost, za griženost, rasrđenost, srditost, srdžba, in digniranost, gnjev, ljutnja, nabrušcnost; nepopustljivost, žestina, ustrajnost
ogranak* m l (- koji se račva) krak, ru kavac, grana 2 ( - banke) podružnica, odjel, filijala, sekcija, odvojak
ogorčiti (se) prf. ozlojediti, zatrovati (se), razgnjeviti (se), rasrditi (se), razdražiti (se), razljutiti (se), nabrusiti (se), nalju titi (se) usp. ogorčivati (se) imprf. usp. ogorčiti (se); ogorčavati (se) ogovarač m ogovaratelj, klevetnik usp., brbljavac usp. , (pl. ) zli jezici ogovaranje n ogovor, ocrnjivanje, oblagi vanje, olajavanje, kleveta(nje), klevet ništvo, objeđivanje, objeda, opadanje, opadaštvo, kuđenje, potvora, (sitno -) trač, tračevi, rekla-kazala, brbljanje, govorkanje, priča, šuškanje, šušur, opri čica, pronošenje glasova, babaluk, baba rije, bapska posla; nef. tračeraj, šporki jezikIjezici ogovarateljica f brbljavica usp. , klevet nica; nef. tračerica, tračbaba ogovarati imprf. govorkati (o kome), ocrnjivati, opadati, olajavati, kleveta ti usp. , panjkati, potvarati, ozloglaša vati, ozloglašivati, kuditi, imati prljav jezik, brusiti jezik, oštritilbrusiti zube (na kome), uzeti (koga) na zub, tračati, brbljati koješta, pričati priče, vješati pr ljavo rublje, sramotiti ograda'" f l (- koja onemogućuje prilaz čemu) pregrada, (drvena -) taraba, (- od grmlja /šiblja) živa ograda, živica, živič njak; nef. vrzina, (zidana -) zid, (- od kolaca) palisada, ( - od gusto preplete na granja) pleter, (pletena - ) plot, ( - za skupljanje konja pred utrku) padok, (- na rubu ceste / mosta) parapet, ( - oko bunara) santrač, (- od kamena izmedu polja) gromača, mocira, (stubišna - sa stupićima) balustrada, priručje 2 (tvr diti što bez -) rezerva, sumnja, suzdrža vanje, suzdržanost
ograničavati imprf. usp. ograničiti ograničivač ID omeđivač, terminator > ograničen adj. l (- izbor) uzak, sužen, konačan, mali, određen, (ograničene za lihe) iscrp(lj)iv, izmjer(lj)iv, (- u moguć� nosti djelovanja) sputanih/vezanih ruku 2 (- čovjek) zatucan, zalupan, uskih vidika, uzak, skučen, ne vidi dalje od prsta pred nosom, zaglupljen, priglup usp. , glup, pilećelkokošje pameti; nef. zauzlan, s klapnama, parohijski > ograničenost f l ograničenje, uskost, su ženost, konačnost, određenost; iscrp(lj) ivost, izmjer(lj)ivost, ( - na jedno po dručje) lokalnost, (- djelovanja) nemo gućnost 2 zaglupjelost, zatucanost, zalu panost, uski vidici, duhovno siromaštvo, priglupost, glupost, pileća/kokošja pa met; nef. zauzlanost, parohijstvo ograničenje n restrikcija; ograničenost usp. ; (- opsega), sužavanje; usp. ogra ničiti ograničiti prf. l omeđiti, postaviti granicu, odrediti/utvrditi granicu/mjeru, limitirati, suziti, stegnuti, smanjiti, stisnuti, skučiti, zaustaviti, suzbiti, onemogućiti, usporiti, vezati, zadržati, ( - uvjetima) uvjetovati, kondicionirati, (- na željenu mjeru) mo derirati, umjeriti, svesti na pravu mjeru, (- slobodu odlučivanja) vezati komu ruke, (- mogućnost govora) vezati komu jeziki usta, ( - komu slobodu) zaulariti, (- čije vidike) zaklamati, bornirati 2 - se posta viti si granicu; svladati se, suzdržati se, zaustaviti se, zadržati se ogrebotina f oguljotina, ranica, nef. šfriz, (dublja -) brazgotina, oderotina, ( - na ravnoj površini materijala) šprung; usp. rana ogrepsti prf. l ogrebati, (- površinu kože) zaparati, zaguliti, oguliti, očešati, okr-
305
oklevetati
znuti, (- duboko) oderati, (- zakorjelo) ostrugati 2 (- vunu) ogrebenati, rašče šljati, očistiti 3 - se zaparati kožu, za guliti/oguliti kožu 4 (- za što, nef.) izvu ći (komu što) usp., dobiti, postići
se, ohladnjeti, prohladiti se, prehladiti se; osvježiti se 3 (- nakon provale bijesa) smiriti se, umiriti se, stišati ljutnju/bi jes; postati ravnodušan/nezainteresiran, izgubiti zanimanje/polet/oduševljenje
ogrjev m ogrjevni materijal, (vrste ogrje va) ugljen, drvo, loživo ulje, gorivo
ohol adj. umišljen usp., bahat, kočoperan, našepuren, samodopadljiv, gizdav
ogrlica· f l (nakit oko vrata u obliku sit nih karika) kolajna, lančić, nef. kolana, (nakit kao dio narodne nošnje) nef. đer dan, (- od nanizanih različitih kuglica / kamenčića) niska; nef. struka 2 (sveće nička -) kolar 3 (obojeni krug oko vrata životinje) ogrljak, korlat, okovratnik
ohrabriti (se) prf. obodriti, uliti (komu) hrabrost/snagu!volju, osokoliti (se), osnažiti (se), podignuti (komu) moral, potaknuti usp., podbosti, osmjeliti (se), ojunačiti (se), razjunačiti se, usuditi se, osloboditi se, dignuti/podići glavu! šiju, dobiti krila, narasla su (komu) kri la, omogućiti (komu) da poleti, uznijeti (se); utješiti (se) usp., (- neočekivano) uskopitnuti se; nef. prokuražiti se, oku ražiti se
ogrnuti (se) prf. prebaciti, zaogrnuti, nabaciti (što), zagrnuti se (čime), pokri ti (se), omotati (što/se čim), obući (se), nositi; zakloniti (se), skriti (se) ogrtač· m plašt, (- purpurne boje) pur pur, (- za zaštitu od kiše / vjetra) kaba nica, šuštavac, nef. šuškavac, (- s pro rezom za ruke) pelerina, (velik vuneni - : dio nošnje Indijanaca) pončo, (proljet ni /jesenski -) mantil, (jesenski - po sebnoga kroja) ulster, (zimski -) kaput usp. , (- koji se oblači nakon kupanja) penjoar, nef. bademantil, (- od ovčje kože s runom iznutra) kožuh, kožun, (dugački - od janjeće kože) opaklija, (kraći - domaće izrade) gunj(ac), ( - od tanke tkanine) balonac, nef. baloner, (lagan nepromočiv muški -) hubertus, (radni -) nef. kuta; rj. ogrnjač ogrtati (se) imprf. usp. ogrnuti (se) oguliti prf. 1 skinuti koru, zguliti, oljušti ti, sljuštiti, olupiti, okomušati, okomi njati, ogoli(ti)ti, (- kožu životinji) odera ti, zderati, (- trljajući) oruljiti, (- kožu na dijelu tijela) ogrepsti (se), ogrebati (se), ozlijediti (se) 2 (- koga) oderati, opljačkati, iskoristiti, izrabiti, previše naplatiti, oteti (komu što); nef. operu šati, opelješiti, oljuštiti, ostrići (koga), odrapiti, rebnuti, udariti po džepu, na biti (komu) banak 3 - se (o koži) skinuti se, operutati se, opasti ohladiti prf. 1 rashladiti; politi (koga) hladnom vodom, ugasiti (čiji) zanos, ( - malo) prohladiti, ( - previše) prehla diti 2 - se (izgubiti toplinu) rashladiti
ojačati prf. 1 (- nakon sloma) očvrsnuti, okrijepiti se, popraviti se, oporaviti se, pomoći se, osoviti se, ustati, stati na noge, ozdraviti, osnažiti (se), dobiti/po vratiti snagu, prikupiti snagu, oživjeti, pojačati (se), očeličiti, prekaliti se, okri latiti (se), (malo - uz pomoć hrane /pića) potkrijepiti se, (o biljkama) razgranati se, učvrstiti se, pustiti žile 2 (- podlogu) učvrstiti usp. okameniti se prf. 1 (postati okamina) skameniti se, petrificirati se, fosilizirati ' se 2 (- na mjestu od straha) skameniti se, ukočiti se, odrvenjeti, zaprepastiti se usp. , uplašiti se usp. 3 (- sa svojim stavovima u nekom prošlom vremenu) petrificirati se, mumificirati se, ne pri lagođavati/prilagoditi se, okoštati, umr tviti se oklevetati prf. obijediti, (neutemeljeno) optužiti, Gažno) okriviti, ocrniti, oblati ti, difamirati, omraziti, potvoriti, srozati, iznijeti neistinu/objedu, osumnjičiti, baciti sjenu (na koga), umanjiti (čiju) vrijednost, nalajati (što na koga), baciti ljagu (na koga), izvikati, omalovažiti, podcijeniti, osramotiti usp., zaprljati, iskuditi, na grditi, naružiti, prokazati (koga), baciti se kamenom na koga, ozloglasiti, iznijeti (koga) na zao glas, nadjenuti (komu što), označiti, degradirati, diskreditirati, opanj kati, otračati, olajati, oblajati, popljuvati,
oklijevanje
306
napasti, uvrijediti, obeščastiti (koga), na tovariti, podmetnuti, navaliti, pripisati (komu što); nef. prišiti, prikrpiti, prilijepi ti (komu što), prišiti/prikačiti (komu) rep, pripetati, nazuntati, arh. potvorititi
oklijevanje n odgađanje, odgoda usp. , ko lebanje, zatezanje, krzmanje, premišlja nje, neodlučnost, nevoljkost, nedoumica, sumnja, dvojenje, suzdržljivost, suste zanje, nećkanje, skanjivanje, libijenje, hoću-neću, hamletizam
oklijevati imprf. odgađati usp. , koleba ti se usp. , krzmati se, premišljati se, nef. dvoumiti se, žvakati, suzdržavati se, sustezati se, ustezati se, nećkati se, skanjivati se, libiti se, ustručavati se, zaobilaziti, biti oprezan, obilaziti kao mačak/mačka oko vruće kaše, okolišati usp.; nef. trte-mrte
na sve strane, i lijevo i desno 2 (govori ti -) zaobilazno, neizravno usp.
okomica f vertikala okomiti se prf. (- oštrim riječima na koga) ustremiti se, nasrnuti, navaliti usp. , obo riti se
okomito adv. okomice, vertikalno, usprav no usp. okoristiti se prf. iskoristiti (što), ( - do bro) obogatiti se usp. , profitirati, zara diti, pomoći se, (- vrebajući povoljnu priliku) nef. u(ši)ćariti, (- u neskladu sa zaslugama) pokupiti kajmak; nef. oma stiti se, omrsiti se
okorištavati se imprf. usp. okoristiti se; okorišćivati se
okotiti prf. donijeti (na svijet) usp . , (- mnogo mladunčadi) nakotiti, poko
oklop* m omotač, (- školjke / morskih puže va) ljuštura, školjka, (- radi zaštite od ra njavanja) pancir, (zaštitni - topa) rame
okov* m (okovi za noge, pov. ) kugle, negve,
oklopiti prf. okovati, blindirati
okovanke f pl. cokule, gojzerice; rj. klop
oko* prepo 1 (obuhvatiti - struka) okolo 2 (- Nove godine) o 3 (sporiti se - čega) zbog, radi, u povodu
oko* n 1 (organ vida) rj. vidjelo 2 (oka na mreži, ob. pl. ) okašce, okce, očica, šupljika
okolčati prf. zakolčiti okoliš m okolica, predio usp. , (zaštita oko liša) sredina okolišati imprf. obilaziti, zaobilaziti, za obilaziti činjenice, vrdati usp. , izbjega vati odgovor/jasnoću, odugovlačiti, od gađati, taktizirati, dobivati na vremenu, oklijevati usp., obilaziti kao mačka/ma čak oko vruće kaše, mutiti, uvijati, iz motavati se; nef. muljati, petljati, prt ljati, zavijati
okolnost f prilika, situacija, stanje, okvir, položaj , slučaj, događaj , činjenica, (ote žavajuća -) hendikep, (ukupnost okolno sti) mikrosituacija, (u (tim) okolnostima) u svjetlu (čega)
okolo adv. 1 (raspituje se svuda -) unao kolo, (po)svuda, ( - naokolo) ukrug, uo krug, (govoriti! razglašavati - naokolo) kojekomu, kojekuda, i ovomu i onomu,
titi lanci, verige, sindžiri; arh. uza, uze ci, nef. bakandže
okrenuti* prf. 1 (- predmet na drugu stranu) obrnuti, preokrenuti, preobr nuti, prevrnuti usp., izvrnuti, zavrtjeti, (- lopatom) pregrnuti, (- slavinu) odvr nuti, zavrnuti, (- travu vilama) prekre nuti, (- stražnji kraj) zaokrenuti, za nijeti, ( - tako da što bude u potpunoj suprotnosti s prethodnim položajem) izo krenuti 2 (- biljku prema svjetlu) usmje riti, (- nadesno) skrenuti, promijeniti smjer 3 (potpuno - prijašnje stavove) preokrenuti, preinačiti, preobraziti, pro mijeniti, iskriviti, (- koga potpuno na svoju stranu) preobratiti, zanijeti, prido biti usp. , obrlatiti 4 ( - naopako) pokva riti usp. , poremetiti li - se (- oko osi) rotirati, obrnuti se, zavrtjeti se 6 (- za sobom) osvrnuti se, pogledati 7 (- na cesti) zaokrenuti, skrenuti 8 (- natrag) vratiti se, povratiti se • nef. vrnuti (se)
okresan adj . ćulav, ogolio, gol; potkresan okret(ajl m zavrtaj , vrtnja; okretanje usp. , (potpun - čega okruglog) valj , (- kao baletna figura) pirueta; nef. obr taj; promjena, preokret, obrat
307
okretan adj. 1 brz usp. , žustar, živ usp. , hitar, lak, spretan usp. 2 vješt usp., sna lažljiv, domišljat okretanje'" n (- oko osi) obrtanje, rotaci ja, vrćenje, okret(aj) usp. , (- na drugu stranu) preokret(anje), promjena, pro mjena (smjera), zaokret(anje), skretanje, (- čega okruglog) valjanje, koturanje, ko trljanje, (- u glavi) vrtoglavica, (- vode i zraka) vrtlog usp., (- novca) kruženje, optjecaj, tečaj, rotacija, kolanje, cirkula cija, kretanje, obrtanje, promet, ulaga nje, transakcije, kupoprodaja okretati imprf. usp. okrenuti; vrtjeti, prevrtati, (- naglavce) ekspr. tumbati, (- listove knjige) listati, (- što okruglo) valjati (se), koturati (se), kotrljati (se), ( očima) kolutati očima, ljutiti se, mr goditi se, zgražati se -
okretište n okretnica, (- lokomotiva I va gona koje zahtijeva manevar) triangl okrnjiti prf. (- predmet) okrhnuti, odlo miti, zalomiti se, oštetiti; nagrditi, osa katiti, okljaštriti, (- čiji ugled) ugroziti, smanjiti okrug m krug, (- manji od gradske opći ne) kotar, kvart okrugao adj. 1 (o predmetima) obao, ku glast, ovalan, okruglast, zaokrugljen, zaobljen, zaokružen, kružan, cikličan, prstenast, loptast, valjkast, jajolik, ja jast, eliptičan, zrnast, žirolik, bačvast, trbušast, bremenit, tikvast, bundevast, jabučast, jagodast, kruškolik, kruška:st, mjehurast, valjuškast, globalan; cirku laran 2 ( - čovjek) pun, punašak, po punjen, debeljuškast, debeo usp. , (- u licu) bucmast usp. 3 (okrugli iznos) za okružen okruglina f zaokruženost, okruglost, oblost, zaobljenost, oblina, loptastost
okvir*
ljiv, neumoljiv, neuslišljiv , bezobziran, oštar, nemio, brutalan, zao, opak, surov, divlji, divljački, barbarski, necivilizi ran, životinjski, paklenski, demonski, grozan, odvratan, strašan, sadistički, krvoločan, krvnički, zločinački, zvjer ski, vučji
okrutnik m bezdušnik, bešćutnik, be zosjećajnik, bezobzirnik, nemilosrdnik, izrod, krvoločnik, zločinac usp. , zvijer, nečovjek; pej . marva okrutnost f nemilosrdnost, neljudskost, nečovještvo, nečovječnost, nehumanost, grubost, sirovost, nesmiljenost, bezosje ćajnost, bezdušnost, bešćutnost, nesaža ljivost, neumoljivost, nemilost, surovost, bezobzirnost, sadizam, demonizam, kr voločnost, krvništvo, zločin(stvo), zvjer stvo, životinjstvo, divljaštvo, brutalnost, barbarstvo, nasilje; nef. pasjaluk okružen'" adj . opkoljen, obgrljen, obu hvaćen okružnica f cirkular, cirkularno pismo Oktobarska revolucija Ruska revoluci ja, Oktobar, pov. ekspr. Veliki Oktobar, Crveni Oktobar okućiti se prf. skućiti se, udomiti se, smjestiti se, steći kuću/stan; osnovati obitelj , vjenčati se usp. okulist m oftalmolog, nef. očni liječnik okupacija f zauzimanje, zauzeće, zapo sjedanje, zaposjednuće, osvajanje, osvo jenje, (- kolonije) kolonizacija okupiran adj. osvojen, zaposjednut, zauzet, prisvojen, neoslobođen; kolonizi ran okupljalište n sakupljalište, sastajali šte usp., zborište, saborište, (javno -) tribina okušati se prf. (- s kim u snazi) ogledati se, odmjeriti se, oprobati se, natjecati se usp.
okruniti'" prf. 1 (- se kao car) zacariti se 2 (- vijencem) ovjenčati, (- ukrasnim materijalom) ukrasiti usp..
okužiti prf. zakužiti, otrovati, zagaditi
okrutan adj. nemilosrdan, neljudski, ne čovječan, nehuman, antihuman, grub, sirov, bez smilovanja, nemilostiv, ne smiljen, bez srca i duše, bez milosti, be zosjećajan, bezdušan, bešćutan, nesaža-
okvir'" m 1 (- u kojem su vrata) dovra tak usp. , (- bicikla) nef. rama, (- prozo ra) oplata, nef. ćerčivo, (- za sliku) nef. ram, (- pile) kostur 2 (- vatrenog oruž ja) oplata, šaržer; nef. magazin 3 (treba
okvirni·
308
razmotriti - djelovanja) prilike, okol nosti usp. , ambijent; opseg, djelokrug, domet 4 (u okviru dopuštenog) granica, polje, područje, sklop
okvirni· adj. približan, opći, u glavnim crtama olako adv. nepromišljeno, neodgovorno, neozbiljno, na brzinu, u žurbi, na brzu ruku, brzopleto, nabrzo, površno; nef. ofrlje, na brzaka olakotan adj. (olakotne okolnosti) olak šavajući olakšanje n (osjetiti -) rasterećenje, ote rećenje, odušak, (- boli) ublaženje, umi renje, smirenje, smanjenje, popuštanje; okrepIjenje, melem za dušu, (naglo -) pražnjenje; rj. olakšica olakšati prf. (- komu tegobe) smanjiti, ubla žiti, odteretiti, otprtiti, rasteretiti, smanji ti teret, pomoći, priteći (komu) u pomoć, (- dušu) rasteretiti se, ispovjediti se, i�a dati se, dati (sebi) oduška, laknuti usp. oleandar m rj. leander, liander ološ m bagra, šljam, (društveni) talogl glib, rulja, (prosta) svjetina, gamad, fu kara, klatež, nitkovi, gadovi, podlaci, lopovi, propalice, banda, klika, mafija, podzemlje, skupljeno s kolca i konopca, od zla oca a od gore majke; nef. bagaža, žgadija, nef. pejo ciganija, ciganluk olovka f pisalo, pisalica, (- s uloškom i kuglicom na vrhu) kemijska olovka, nef. penkala, (- s kemijskim punjenjem) 110master, ( - sa spremištem i patronama s tintom) nalivpero; nef. pisaljka oltar m žrtvenik omama f omamljenost, ošamućenost, od sutnost/neprisutnost duha, vrtoglavica, nesvjestica, zanos usp. omekšati (se) prf. l (- u vodi) razmekša ti (se), smekšati (se), (o koži) omlitavje ti, omlohaviti, (postati meke puti) ome koputiti 2 (o vremenu) ojužiti, zatopliti usp. 3 raznježiti (se), udobrovoljiti (se), odobrovoljiti (se), oraspoložiti (se), ubla žiti (se), popustiti; dirnuti usp. omiljeti prf. (- komu) umiliti se, ući/zaći pod kožu, ući u volju (komu), steći (čiju) naklonost; nef. smiliti se
omogućiti prf. osigurati uvjete, dati/pru žiti mogućnost, prokrčiti/probiti/pripre miti put, otvoriti vrata/put, (- komu ono što želi I što je zamislio) priuštiti, (- dje lovanjem) proizvesti omot· m (- knjige) ovitak, korice, uvez, povez omotnica f pismo, omot, nef. koverta, ku verta, (tvrda - za spise) fascikl, mapa omražen adj. mrzak usp. , omrznut, ne voljen onda· adv. 1 (- kad je sve bilo kako va lja) tad(a) 2 (- seje on nasmijao) poslije (toga), nakon toga, tada onemogućavati imprf. usp. onemogućiti; onemogućivati, postavljati klipove pod noge, ekspr. korlatiti onemogućiti prf. (- čiju djelatnost) sprije čiti, omesti, osujetiti, zakočiti, zapriječiti, prepriječiti, sputati, ograničiti, poreme titi, suzbiti, zaustaviti, zadržati, stati (čemu) na put, obuzdati, svezati, zave zati, skučiti, pokvariti/pomrsiti (komu) račune, otežati, zabraniti usp., (- što u početku) presjeći/podsjeći korijenje, po sjeći u korijenu, (- što pravom veta) ve tirati, (- koga) neutralizirati, hendike pirati, onesposobiti usp. , vezati (komu) ruke, stati (komu) na put, osujetiti (komu planove), zamrsiti (komu) konce, pokva riti (komu) račune, pritjerati/stjerati (koga) u kut, dovesti (koga) u škripac, skresati (komu) rogove, podapeti (komu) nogu, potkresati (komu) krila, zapečatiti (komu) sudbinu, ( - potpuno koga tako da nestane) uništiti, odstrijeliti, (- koga u zlim namjerama) stati zlu na put onesposobiti prf. (- koga fizički) teško ozlijediti, obogaljiti, osakatiti, ohromiti, paralizirati; onemogućiti usp., pobijedi ti, zaustaviti; nef. izbaciti iz stroja, sta viti (komu) muda u procjep, uškopiti onesposobljavati imprf. usp. onesposo biti; onesposobljivati onesvijestiti se prf. pasti u nesvijest, iz gubiti svijest, ne znati za se, obeznaniti se, kolabirati, pasti u kolaps, malaksa vati, malaksati, ošamutiti se, obamrije ti, premrijeti
309
onesvještavati se imprf. usp. onesvije stiti se; onesvješćivati se onostran adj. od drugoga/onoga svijeta, s one strane, zagrobni; nadnaravan, nat prirodan opadanje· n pad(anje), snižavanje, sniže nje, smanjivanje, smanjenje, spuštanje, slabljenje, antiklimaks, (- ekonomske moći) recesija, ( - snage / intenziteta) re gresija opak· adj. 1 (- čovjek) zao usp. , dijabo ličan usp., (opaka zima) žestok, oštar 2 (opaka bolest) strašan, okrutan, surov, smrtonosan, koban, poguban, ubitačan, težak, opasan, ozbiljan, neizlječiv opaliti· prf. 1 (- iz puške) zapucati, ispali ti, puknuti, okinuti, povući okidač, oma knuti, dernuti, prasnuti, grunuti, skre sati, zagrmjeti, sasuti/prosuti vatru; arh. ukresati, uMiti, nef. zažeći 2 (- kakav predmet) opržiti, opeći, pecnuti, zapeći, ožeći, nagorjeti, ofuriti, pripaliti, spaliti, spržiti, ( - površinski) oprljiti, osmuditi 3 (- koga čime) udariti usp. , tresnuti, zvi znuti; nef. pricvrljiti (komu što) opasan adj. 1 (- pothvat) riskantan, rizi čan, (opasna situacija) prijeteći, zabri njavajući, zabrinjujući, (- čovjek) opak, zao usp. , zloglasan, (opasna bolest) opak usp . , (opasna izraslina) zloćud(an), (opasne tvari) štetan, škodljiv, (vrlo -) koban, fatalan, strašan, visokorizičan, pogibeljan, poguban, smrtonosan, ubi tačan, razoran, samoubilački, samou bojstven, (- čovjek) vuk u ovčjoj koži 2 (- radnik, iron.) loš usp. opasati· prf. ( - što) pripasati, (- prega ču) rj . zapregnuti, ( - s donje strane) potpasati opasno adv. usp. opasan; (ovdje je (za koga) opasno) gori (komu) tlo pod noga ma; nef. gusto opasnost f prijetnja, zlo, (nepredvidlji va -) rizik, (velika -) pogibelj, omča oko vrata, bomba, bure baruta, (stalna -) Damoklov mač, (biti u opasnosti) visi (komu) mač nad glavom, visi o koncul niti/dlaci, nef. visi kao luster, (upasti u -) naći se u vrši, ući u vršu
opis
općenit· adj. (- problem) načelan, gene ralan, opći usp. , uopćen, širok, raširen, rasprostranjen, (usmjeren na više osoba) neosoban općenito adv. usp. općenit; ( - je dobar) inače, sve u svemu, ovako općenitost f načelnost, generalnost, uop ćenost, širina, raširenost, rasprostranje nost, posvudašnjost; neosobnost općepoznat adj . svima znan, (opće)pri hvaćen, očigledan, notoran, nepisan, vladajući, opći usp. oPĆi adj. 1 (- problemi) sveopći, općeljud ski, zajednički, skupni, javni, narodni, op ćenarodni, općepoznat, općinski, svagdaš nji, općenit usp., (kojega ima posvuda / kojije proširen) sveoPĆi usp., (- pojmovi / opće stvari) univerzalije 2 (- dojmovi su pozitivni) osnovni, glavni, bitni općina· f općinska uprava, gradska vi jećnica opeći (se) prf. 1 opržiti (se), opaliti (se) usp. , ožeći (se), speći (se), (- vrelom pa rom) opariti (se), spariti, (- kipućom vodom) ošuriti (se), ofuriti (se), spuriti (se) 2 (- u životu) opeći prste, opržiti se, iskusiti što neugodno, uvjeriti se na svo joj koži, život je (koga) podučio opeka f cigla, nef. matun, tikul opeklina f opekotina, ožegotina, ožeg(lina), oprljotina, ogorjelina; usp. ozljeda operacija· f zahvat, kirurški zahvat, ki rurška intervencija, intervencija, nož opet adv. ponovno, iznova, ispočetka, na novo, opetovano, još jednom/jedanput, i ovom prilikom, i ovaj put, kao ci) prije; rj. iznovice opijati (se) imprf. usp. opiti (se); odavati se piću, pijančevati, pijančiti, bekrijati, terevenčiti; ekspr. opl\iati (se), pej. loka ti, cugati, nef. iron. drvariti opipljiv adj. dodirljiv, dohvatljiv, pri mjetljiv, očit usp., stvaran, materijalan, konkretan usp. opipni adj . dodirni, taktilan opis m prikaz, predočenje; opisivanje, de skripcija, perifraza, ocrtavanje, crtanje,
opisati
310
prikazivanje, predočavanje, (vrlo duga čak -) saga
što) skrenuti pažnju/pozornost, nef. uka zati, (- podižući glas) podviknuti
opisati prf. ocrtati, orisati, oslikati, pri kazati, predočiti, stvoriti sliku, dočarati, (- po bitnim odlikama) okarakterizira ti, naznačiti bitne odlike, (- u pjesmi) opjevati
opor adj. 1 (oporo piće) trpak, oštar, na gorak, gorak, grk, nakiseo 2 (- glas) hrapav, promukao, (- ton) oštar, otresit, grub usp. , surov, neugodan, jedak, ljut, žestok, zajedljiv, zagrižljiv
opisni* adj . perifrastičan
oporavak m oporavljanje, ozdravljenje, izlječenje, ekspr. iscjeljenje, okreplji vanje, okrepijenje, rekonvalescencija, nef. rekuperacija; poboljšanje, napre dak usp.
opiti (se) prf. 1 (- alkoholom) napiti (se), napojiti (se), alkoholizirati (se), odati se alkoholu, ošamutiti, (- malo) gucnu ti, podnapiti se, uhvatilo je (koga) piće, povući, potegnuti, (- svi redom) izopijati se; nef. nacugati se, nalokati se, naliti se, naroljati se, natreskati se, nacvr cati se, biti pod gasom, nakresati se, naljoskati se, nadudučiti se, nadućkati se, naljoljati se, nakititi se, oblokati se, nalemati se, našljokati se, nadipliti se, nasrkati se, natočiti se, nažvokati se 2 (- kakvom idejom) zanijeti (se) usp. opkoliti prf. okružiti, opsjesti, podsjesti, opasati, izvršiti opsadu, stegnuti/stisnu ti obruč (oko čega) oplakivati imprf. 1 (- koga) žaliti (za kim) usp. 2 (o vodi) plakati, plaviti, za pljuskivati, udarati (o što), mlatati, is pirati, teći uz, prati oplata* f (- zidova) obloga, lamperija oplaz m (neoran dio brda preko kojega se prelazi) plaz, laz oploditi* prf. ( - biljku prenošenjem pelu da) oprašiti, (- životinju) nabređati opljačkati prf. orobiti, oplijeniti, porobiti, pokrasti, osvojiti, oteti, ugrabiti, razvu ći, opustošiti, poharati, (- sve redom) popljačkati, nef. poharčiti, (- koga) oglo biti (koga), oplindrati, prevrnuti (komu) džepove, ukrasti (komu što) usp. ; nef. operušati, opujati opojan adj. (opojno sredstvo) narkotičan, uspavljiv, omamljujući, (- pogled) za nosan usp. opomena f upozorenje, ukor, prijekor usp., primjedba, (pismena - o pridrža vanju roka) pospješnica, požurnica opomenuti prf. upozoriti, ukoriti, kriti zirati, primijetiti, prigovoriti usp., (- na
oporaviti se prf. prikupiti snagu, okrije piti se, ojačati usp., pomoći se, ozdraviti, povratiti zdravlje, pridići se, pridignuti se, ustati, stati na noge, povratiti se, po praviti se, regenerirati se, pomladiti se, doći na zelenu granu, doći k sebi, doći do zraka, uhvatiti zraka, živnuti, oživjeti, (- malo od bolesti) prizdraviti, nef. ko varnuti; udebljati se usp.; nef. rekupe rati se, refati se oporba f 1 (politička - ) opozicija 2 ( - či jem mišljenju) opiranje, otpor, protivlje nje, suprotstavljanje, neslaganje, opo zicija oporbenjak m (pripadnik političke opor be) opozicionar, opozicionalac, (onaj koji se stalno sukobljava) pravdaš oporost f trpkost, oštrina, nagorkost, gor čina, grkost, nakiselost, grubost, neu godnost, jetkost, ljutina, žestina, zajed ljivost, zagrižljivost oporuka f testament, posljednja volja/že lja; Ij. ostavština, arh. zavještaj opoziv* m (- propisa) ukinuće, ponište nje; opozivanje, ukidanje, poništavanje, povlačenje opraštati imprf. usp. oprostiti; praštati oprati (se) prf. 1 okupati se, ispljuska ti (se), oplakati (se), istuširati (se), (- što iznutra) isprati, isplakati, (- ri banjem) izribati, ( - nečistoću s površine) s(a)prati, (- ruke Ilice) umiti, osvježiti se, (- brzo /malo) p(r)oprati, preprati, isplahnuti, poplahnuti, propustiti kroz vodu, ( - još jednom) preprati, (- bijelo rublje) izbijeliti 2 (- koga, nef.) ukoriti usp. 3 (- od optužbi) opravdati se usp.
opskrbnik
311
opravdanje n ( - za što) isprika usp . ; obrazloženje, objašnjenje
opravdati* prf. 1 (- svoju odluku) obra
zložiti, objasniti, obraniti, utemeljiti 2 se (- uvjerljivim riječima) obraniti se, oprati se, skinuti odgovornost sa sebe, iskupiti se, ispričati se usp . , iz govoriti se -
oprečan adj . ( - svim njegovim stavovi ma) protivan, koji se kosi (s čim), ne uskladiv, potpuno različit, proturječan usp. , suprotan, dihotoman, dijametra lan, kontrastan, kontraran, disparatan, razrožan, nespojiv; obratan, obrnut
opreka f opozicija, oprečnost, dihotomija, protivnost, protivština, neuskladivost, potpuna različitost/razlika, proturječ nost, proturječje usp. , suprotnost, anti teza, suprotan smisao, kontrast(nost), disjunkcija; obratnost, obrnutost
oprema* f pribor, sprema, naprave, spra ve, aparatura, (djevojčina - koja se do biva pred udaju) miraz, nef. sprema, dota, (konjska -) orma, ( - scene) scene rija, skalamerija, kompaserija
opremiti (se) prf. opskrbiti (se), snabdje ti (se), nabaviti (potrebno), spremiti (se), (- unaprijed čim) providjeti, (- tekst) popratiti (čim), dodati (što), ( - strojevi ma) mehanizirati (se), ( - motornim vo zilima) motorizirati (se)
oprez m opreznost, pažnja, pažljivost, pozornost, pomnja, obzirnost, diskreci ja, budnost, promišljenost, suzdržanost, rezerviranost, nepovjerljivost, nepovje renje, sumnjičavost, oklijevanje, raz boritost, mudrost, odmjerenost, takt, taktičnost, umjerenost, ( je majka mudrosti) dobar je strah komu ga je Bog dao; nef. obazrivost, smotrenost -
oprezan adj . pažljiv, pomnjiv, obziran, diskretan, taktičan, budan, promišljen, suzdržljiv, suzdržan, rezerviran, nepo vjerljiv, sumnjičav, razborit, mudar, odmjeren, umjeren, (biti -) puhati na hladno, (budi - ) pazi što radiš, (budi - u izjavama) zidovi imaju uši, šuma/polje ima uši; nef. obazriv, smotren
oprost m 1 (- grijeha) oproštenje, razr
ješenje, odrješenje, praštanje, oslobođe-
nje, oslobađanje, izbavljenje; zaborav; nef. oproštaj 2 (- kazne) amnestija usp. , (- najviše državne vlasti) abolicija
oprostiti prf. 1 (- komu sve učinjeno) pri
jeći preko čega, pomiriti se (s čim), razri ješiti, osloboditi (koga krivnje), zaboraviti (čiju krivnju), progledati (komu) kroz pr ste, (- komu kaznu) pomilovati, poštedje ti, ( - komu grijehe) otpustiti, odriješiti, prostiti, (- dugove) otpisati; nef. ekspr. halaliti 2 (oprosti!) pardon, ispričavam se, nef. škužati 3 se (- s kim) pozdraviti se, rastati se, reći (komu) doviđenja/zbogom, napustiti, ostaviti, ispratiti (koga), (- od koga /čega zauvijek) reći (komu/čemu) laku noć/zbogom 4 (- od zamišljenog) odu stati (od čega), napustiti (što) -
opruga f (elastično) pero, (lisnata -) gi banj ; arh. pruglo, nef. feder, šušta
opservatorij * m zvjezdarnica, plane tarij
opsesija f opsjednutost, obuzetost, preo kupacija, bolest, fiksna ideja, fiks-ideja, manija, fetiš
opsjednut adj. začaran usp.; (bolesno -) manijakalan, ( - bolešću /zdravljem) hi pohondričan
opsjena f obmana, sljeparija; varanje, varka, pre(ij)vara usp. , zabluda, privid, pričin, ( - samoga sebe) samoobmana; nef. zasjena
opsjenar* m (onaj koji se bavi vještinom davanja pogrešnih podataka osjetilima) iluzionist, (onaj koji se bavi tajnim zna njima) okultist, (onaj koji izvodi radnje koje ostavljaju dojam natprirodnih) ča robnjak usp. , magičar, (loš -) šarlatan; nef. švarckinstler
opsjenarski adj . iluzionistički, okultistič ki, čarobnjački, mistički, tajanstven
opsjenarstvo n iluzionizam, okultizam, čarobnjaštvo
opskrbiti (se) prf. 1 nabaviti (što) usp. , osigurati (se), ( - oružjem) naoružati (se), oboružati (se) 2 (- koga svim potrebnim) zbrinuti, situirati (se), opremiti (se), snabdjeti (se), obdariti (koga čim)
opskrbnik m opskrbljivač, nabavljač usp . , (- u vojsci) intendant, logističar
opskrbništvo
312
opskrbništvo n logistika, intendantura opskurant m mračnjak, mrakač opsluživati* imprf. ( - koga uslugama iz svoje djelatnosti) nef. servisirati opstati prf. ( - unatoč svim nevoljama)
podići optužbu, osuditi usp. , osumnjičiti, baciti sjenu (na koga)
opunomoćenik m punomoćnik, manda tar, prokurator, zastupnik usp. , povje renik, (- koji zastupa svoju državu u drugoj) predstavnik
preživjeti, održati se, očuvati se, odu prijeti se, ostati; arh. obastati
opunomoćiteJj m mandator
opširan adj. opsežan, širok, velik, iscr
opus* m djela, sabrana djela
pan, razvučen, epski, preopširan, dosa dan; nef. obiman
opširno adv. usp. opširan; nadugo, udugo
opterećenje* n (maksimalno dopušte no -) nosivost, (psihičko - ) nef. trauma opterećivati imprf. usp. opteretiti; biti teret, biti (komu) kamen na vratu, sje diti (komu) kao kamen na vratu
opteretiti (se)* prf. 1 prebaciti (teret) na koga, natovariti, zatrpati (se), nato variti (komu što) na leđa, navaliti (što na koga), natovariti (komu što) o vrat, zadati (komu) glavobolju, uprtiti, upre gnuti (koga), zasjesti (komu) na grbaču! vrat, preopteretiti (se), pretovariti (se), ekspr. obremeniti, (- koga porezom) ek spr. udariti namet na vilajet 2 ( - ionako napetu situaciju) otežati, zaoštriti
optimist m životoljubac, veseljak, (koji vjeruje da svijet uvijek može biti bolji) meliorist, (biti -) gledati svijet kroz lju bičaste naočale; nef. pozitivac
optimističan adj. veseo usp. , ( - zaklju čak, iron. ) nadobudan, naivan optimizam m vjera u budućnost, životna radost, vedrina, veselje usp.
opustiti se prf. 1 (- nakon napora) smi riti se, umiriti se, odmoriti se, uljuljkati se, relaksirati se, osloboditi se, otkočiti se, postati ležeran!opušten!neukočen, nef. raskraviti se 2 (- u nebrizi) postati nemaran, ulijeniti se, uljuljati se, ekspr. uparložiti se 3 (o koži ! dijelu tijela) omli tavjeti, omlohavjeti, olabavjeti, (- ruž no: o koži) izvjesiti se, otromboljiti se
opustošiti prf. poharati, razoriti, srušiti, razrušiti, razvaliti, uništiti usp. , upro pastiti, opljačkati, porobiti, opustiti, ra seliti, isprazniti, popaliti
opušak m arh. rj. dogarak, dogorak; nef. čik, pikavac, čepac
opuštati se imprf. usp. opustiti se orada f (vrsta ribe) komarča, loyrata, podlanica, zlatva
oralno adv. ustima, nalkroz usta oraščić* m muškatni orašac orati imprf. uzoravati, brazdati, brazdi ti, plužiti
oratorij* m (glazbena kompozicija) pa sija
organet m organin; nef. vergl(ec)
optužba f l (- u postupku) nef. tužba, (dokument kojim se obrazlaže - ) optuž nica 2 optuživanje, okrivljivanje, (ver balna -) kleveta usp.
organizacija f 1 (- skupa uzima dosta vremena) organiziranje, pripremanje 2 (- ustanove je kaotična) ustroj(stvo), struktura, uređenje, sustav 3 (humani tarna -) udruga usp. , društvo, ( - za za štitu radničkih prava) sindikat
optuženi(k) m okrivljenik, nef. tuženi;
organizator
počinitelj, počinilac; osumnjičenik; pri tvorenik; rj. suđenik
optužiti prf. 1 (- koga za što) okriviti, osumnjičiti, upisati (komu što) u grijeh, baciti kriviculkrivnju na koga, opteretiti (koga), staviti teret (na koga), natovariti (komu što) na glavu, (teško - ) sotonizi rati, nabiti na glogov kolac 2 (- na sudu)
m pripremač, priređivač, aranžer, koordinator, usklađivač, ( - koji kreativno upravlja poduzećem) me nadžer, menedžer
organizirati (se) imprf. i prf. pripremati (se), pripremiti (se), povezivati (se), po vezati (se), priređivati, prirediti, uprili čivati, upriličiti; režirati, (- sam sebe) samoorganizirati se, (- napad na koga
osiromaAiti*
313
u javnom životu) orkestrirati, (- se) pol. zbijati/zbiti redove, (- veći broj ljudi) sastaviti origano m (bot.) mravinac originalan adj. 1 ( - tekst) izvoran, (- umjetnik) svoj, (- sustav) neponovljiv, jedinstven usp. , osebujan, (još) neviđen, (originalna zamisao) svjež; čist, priro dan, pravi 2 ( - nastup) nesvakidašnji, nesvakodnevan, nečuven, neviđen, neo bičan, ekscentričan, osobit; nef. štosan, otkačen, opaljen, iščašen originalnost f 1 izvornost, neponovlji vost, jedinstvenost, osebujnost; čistoća, prirodnost 2 (nef ) nesvakidašnjost, ne svakodnevnost, nečuvenost, neobičnost, ekscentričnost, osobitost; nef. štosnost, otkačenost, opaljenost, iščašenost Orijent m Istok orijentacija* f (- u prostoru) snalaženje, (- na izvoz) orijentiranost, usmjerava nje, usmjerenost, opredjeljenje orijentalan adj. istočnjački orijentir m smjerokaz, pokazatelj smjera, putokaz, orijentacija orijentirati imprf. i prf. 1 (- koga pre ma cilju) usmjeravati, usmjeriti 2 se ( - dobro lloše) snalaziti se, snaći se, (- prema istoku) okretati se, okrenuti se, usmjeravati se, usmjeriti se -
olinjao, ofucan, ekspr. grohnuo, nef. ru knuo
oronuti prf. propasti, istrošiti se, dotra jati, oslabiti, onemoćati, iznemoći, obne moći, iscijediti se, ostarjeti, ocvasti; pejo olinjati se, ofucati se, ekspr. grohnuti, nef. ruknuti oružar* m puškar oružje* n (ručno vatreno -) lako naoruža nje, (teško -) teško naoružanje, tenkovi, topovi... , (- s barutnim punjenjem) va treno oružje, top, puška usp., revolver, pištolj . . , (- bez eksplozivnih punjenja) hladno oružje, nož usp., mač usp., sablja usp., (nuklearno ) atomsko oružje, (loše -) pejo gvožđurija, (ukupnost oruž ja) naoružanje .
-
osamostaliti se prf. steći svoj kruh, doći do svoga kruha, stati na (svoje/vlastite) noge, steći zanatizanimanjeiposao, izići iz povoja, odrasti usp. oscilacija f njihanje, titraj, titranje, lju ljanje, treptanje; neujednačenost, vari ranje, kolebanje, promjena oscilirati imprf. i prf. njihati se, zanji hati se, ljuljati se, zaljuljati se, titrati , zatitrati, treptati, zatreptati, varirati, kolebati se osedlati* prf. (staviti samar) osamariti osiguranje* n (potpuno - vozila) kasko
orkestar* m (uniformirani - / -u kava ni) arh. nef. kapela, (- na otvorenom) glazba, muzika, (- u lokalu) živa muzi ka, (promenadni -) limena glazba, nef. pleh-muzika, placmuzika
osigurati (se)* prf. 1 ( - granice) zaštititi (se) usp. , (- zidove) učvrstiti, (- svim potrebnim) opskrbiti se 2 (- komu da će se što dogoditi) zajamčiti, zagarantira ti, potvrditi
ormar* m (nizak - s ladicama) komoda, (kuhinjski -) kredenc, (ostakljeni -) vi trina, (kombinacija otvorenih i zatvore nih odjeljaka) regal
osinica f (bot. ) drijas
ormarić* m ( - za rublje) šemizet, (ogla sni - na zidu) vitrina; nef. kantunal oronulost f dotrajalost, trošnost, slabost, istrošenost, iznemoglost, obnemoglost, ostarjelost, ocvalost, onemoćalost; pejo olinj alost oronuo adj. propao, dotrajao, istrošen, trošan, slab, oslabio, iznemogao, obne mogao, ostario, ocvao, onemoćao; pej o
osim adv. doli, nego, ništa drugo do, ništa nego, izuzimajući, izuzev(ši), samo, jedi no; rj. svrh, arh. izim, nef. van osip* m ( na dječjem tjemenu) tjemeni ca, ( - izazvan alergijom) alergijski osip, ( - inficiranih izbočenja) gnojni osip -
osipati (se) imprf. usp . osuti (se); osipavati se osiromašenje* n (- stanovništva) pau perizacija osiromašiti* prf. (materijalno) propasti, sve izgubiti, ostati bez svega, osirotje-
osjećaj
314
ti, pauperizirati, doći/dotjerati do pro sjačkog štapa, doći/dotjerati/spasti na prosjački štap, pasti na niske grane, ogoljeti, raskućiti se, ekspr. ostati bez gaća, odnijeti gaće na štapu, ( - zalihe) iscrpsti, isprazniti, sve potrošiti
osjećaj m 1 emocija, čuvstvo, osjet, du ševno stanje, reakcija, senzacija, dija triba, (različiti osjećaji) ljubav, mržnja, radost, tuga, strah, (potpuno je bez osje ćaja) srce, duša 2 (neodređen - da će se što dogoditi) predosjećaj, predosje ćanje, slutnja, njuh, nos, intuicija; nef. špurijus osjećajan adj. emocionalan, emotivan, afektivan, tankoćutan, suosjećajan, čuvstven, lirski, osjetljiv usp., bolećiv, senzibilan, topao, nježan, senzitivan, temperamentan, strastan, senzualan, čulan; dirljiv, (pretjerano -) sentimenta lan usp., nef. cmizdrav, srcedrapateljan osjećajnost f emocionalnost, emotivnost, afektivnost, suptilnost, tankoćutnost, čuvstvenost, sentiment, osjetljivost, senzibilnost, senzibilitet, toplina, njež nost, sentimentalnost, senzitivnost, temperamentnost, strasnost, senzual nost, čulnost; dirljivost; melodramatič nost, tugaljivost, bolećivost, plačevnost; nef. cmizdravost, srcedrapateljnost osjećati imprf. 1 ( - ljubav / mržnju) .ćutje ti 2 ( - da će se što dogoditi) slutiti, na slućivati, predosjećati, predviđati; nef. mirisati, njušiti, pipati osjenčati prf. šrafirati osjetilo n senzor, arh. ćutilo, nef. čulo, sjetilo, (vrste osjetila) vid, sluh, opip, miris, okus osjetljiv adj. 1 (koji reagira na podražaj) receptivan, primljiv 2 ( - na tuđu nevo lju) ganutljiv, samilostan, sažaljiv, nje žan, osjećajan usp., tankoćutan, meka srca, senzibilan, tana(ha)n, istančan, profinjen, suptilan, emotivan, delika tan, ranjiv, raznježiv, plačljiv, žalostiv, mekan, pekmezast, ( - na novac) slab, ( - na uvrede) uvredljiv, ( - na bockanje) razdražljiv, rasrdljiv, (- na hladnoću) nježan usp. , boležljiv, (- na svoj ugled) tašt usp . -
osjetljivost f l receptivnost, primljivost 2 nježnost usp. , tankoćutnost, meko srce, senzibilnost, tana(h)nost, istan čanost, profinjenost, suptilnost, deli katnost, ranjivost, raznježivost, plačIji vost, mekanost, pekmezastost; slabost; uvredljivost, razdražljivost; nježnost, boležljivost oskvrnuće n profanacija, svetogrđe, obe ščašćenje oskvrnuti prf. 1 ( - što) profanirati, upr ljati, okaljati, onečistiti, opoganiti, une rediti, oštetiti 2 (- koga) obeščastiti, si lovati, obljubiti oslabiti prf. 1 oslabjeti, obnemoći, uma njiti (se), smanjiti (se), splasnuti, opasti, (o boli) utišati se, nestati, prestati, po pustiti, jenjati, (o svjetlu) prigušiti se, (o zvuku) zamrijeti, izgubiti se, nestati, (o oduševljenju) splasnuti; olabaviti 2 (na glo fizički -) izgubiti snagu, oslabjeti, omlitavjeti, onemoćati, i'scrpsti se, iscr piti se, istrošiti se, propasti usp., izne moći, zanemoći, onemoćati, posustati, dati se, predati se, podleći (čemu), klo nuti usp., izdala je (koga) snaga, smrša viti usp., omršavjeti, razboljeti se usp., ostarjeti usp., (- od ležanja) uležati se; zaležati se oslanjati se imprf. usp. osloniti se; ( - na štap) poštapati se, ( - na čemu) biti za · snovan/temeljen na čemu, počivati (na čemu) oslić m nef. mol oslijepiti* prf. ( - na trenutak) obnevidje ti, ( - na jedno oko) oćoraviti oslobađanje* n (koga od kakve dužnosti) pošteda, (- ispunjenja kakve obaveze) abandon oslobađati imprf. usp. osloboditi; ( - tlo od kamenja / makije) krčiti, (- se koga / čega uz velike muke) otimati se (komu! čemu) osloboditi (se) prf. 1 pustiti iz zatvora, izbaviti (se), spasiti (se), izvući (se), po bjeći, istrgnuti se, izmaknuti se, oteti se (čemu), izvojevati/izboriti slobodu, ra skinuti okove ropstva; nef. ekspr. išču pati (se); emancipirati se (- kazne) po-
osposobiti (se)
315
milovati usp. , (- koga krivnje) oprostiti (komu) usp., (- okova) otkovati, (- što zakvačeno) otkvačiti, ( - se vlasti) ski nuti/stresti jaram, pobjeći/otkinuti se s lanca, (- korlata) raskorlatiti, (- obru ča / stega) razobručiti, ( - ulara) razulari ti, (- zavezanoga) odvezati usp., (- tere ta) o(d)teretiti (se), rasteretiti se, riješiti se (čega), skinuti (što) s pleća/vrata, pao je (komu) teret sa srca, spavati mirnim snom, ( - koga briga) odvaliti (komu) kamen/teret sa srca, (- koga ovisno sti o drogi) nef. skinuti (koga) s droge 2 (- pristup) otvoriti vrata, prokrčiti, prolomiti (put), osigurati prolaz 3 (- se koga) otarasiti se, otresti se, riješiti se (koga/čega), raskrstiti (s kim), skinuti! stresti koga s vrata, ( - nevolje) skinuti bijedu s vrata, svanulo je (komu), pao je (komu) kamen sa srca, ( - koga obveze za zadužene stvari) razdužiti, ( dojma) oteti se (čemu), ( - i poduzeti što) ohra briti se usp . -
oslon(ac) m 1 (predmet z a oslanjanje) po dupirač, potporanj, držač, podloga, (dio stolice za naslanjanje leda) naslon 2 (oni su im -) pomoć, podrška, potpora, desna ruka, zaleđe, zapleće, uporište, sigur nost, stup; iron. poštapalica osloniti prf. 1 nasloniti, ( - što o kolac) podbočiti, (- što na što drugo tako da se to stavi ispod) poduprijeti (što čim) usp. 2 se nasloniti se, poduprijeti se, o(du) prijeti se, pridržati se, (- rukom o što) podbočiti se, (- laktom držeći glavu u dlanovima) podnimiti se 3 (- na koga) računati na koga, računati na čiju po moć/podršku, uzdati se, pouzdati se, na dati se, vjerovati (u što), očekivati (što) -
(- geometrijskog tijela) osnovica, (traj na - stvari) fil. hipostaza, ( - znanja) nef. katekizam osnovni adj . temeljni, fundamentalan, esencijalan, bazni; početni, ishodišni, elementaran, supstancijalan; bitan, glavni; iskonski, prirodan; lak, jedno stavan osoba f čovjek usp. , ljudsko biće, čeljade; lik, (božanska -) rel. hipostaza, (važ na -) nef. faca, (antipatična -) nef. gu bica, njuška osoban adj. ( - problem) intiman, perso nalan, privatan, individualan, vlastit, subjektivan, naročit, osebujan; prisan, povjerljiv; nef. ličan osobina f (imati dobrih -) odlika, stra na, crta, karakteristika usp., značajka, obilježje, svojstvo usp.; priroda, narav, ćud osobit adj . osebujan, poseban, specijalan, naročit, apartan, izdvojen, svojstven, vlastit, originalan, pekulijaran; čudan usp. , neobičan, na svoju ruku, neuobiča jen, rijedak, jedinstven, izuzetan, izvan redan; izvrstan usp. ; nef. osoben osobitost f osebujnost, posebnost, spe cijalnost, naročitost, svojstvenost, ori ginainost, pekulijarnost; čudnost, ne običnost, neuobičajenost, rijetkost, jedinstvenost, izuzetnost, izvanrednost; izvrsnost usp.; nef. osobenost osoblje n personal osobno adv. usp. osoban; (došaoje -) gla vom i bradom, glavom, on sam, (moraš to učiniti -) sam
osmerokut m oktogon
osovina* f os, aksa; sile osovine/osi, oso vinske sile
osmijeh* m smiješak, (zloban -) podsmi jeh; usp. smijeh
ospičav adj. kozičav, boginjav; nef. ro hav, rošav
osmisliti prf. (- što) udahnuti dušu čemu, kreirati, isplanirati, stvoriti usp .
osporavatelj m poricatelj, opovrgivač, pobijač, odbacivač, negator
osnivač m osnivatelj, rj . osnovatelj, ute meljivač, utemeljitelj, tvorac, pokretač, ustanovitelj, začetnik usp.
osporen adj. opovrgnut, pobijen, pore čen, odbačen, oboren, negiran, zanije kan, odbijen
osnova f temelj usp. , podloga, baza, korijen; osnovna zamisao/misao, oko snica, (materijalna - čega) supstrat,
osposobiti (se) prf. dorasti (čemu), razvi ti se, naučiti (što), izvježbati (se), školo vati (se), ( - bolesnika) rehabilitirati
osposobljav8Dje*
316
osposobljavanje· n ( - bolesnih osoba za normalan život) rehabilitacija osposobljavati (se) imprf. usp. osposobi ti se; osposobljivati (se) osramotiti (se) prf. nanijeti (komu) sra motu, obrukati (se), kompromitirati (se), oklevetati (koga), izgubiti dobar glas, pokvariti (komu) ugled, poniziti (se), izvrgnuti (koga) sramoti, obeščastiti (koga), ispasti budala, navući (si) sra motu na vrat, valjati se u blatu, pasti na najniže grane, biti bez obraza i časti, okaljati (se), okaljati obraz, oblatiti (se), izblatiti, baciti ljagu (na koga), priko vati za stup srama, ( - zauvijek) udariti žig sramote ostajati imprf. usp. ostati ostak m (bot.) svinjak ostarjeti prf. ostariti, ući/zaći/doći u go dine, ocvasti, posijedjeti, osijedjeti, po bijeljeti, izgubiti svježinu, oronuti usp., uvenuti, svenuti, postarati se, oslabiti, onemoćati, obnemoći, srušiti se, poru šiti se, pej o ofucati se, olinjati se, šalj. ruknuti, ( - dobivajući svojstva babe) zbabiti se, ( - suviše za što) prestarjeti, (o odjeći) izlizati se, iznositi se, otrcati se usp. ostatak m 1 preostali dio, preostatak, ostalo, pretek; trag, spomen, tračak, ( - stare knjige) fragment, ( iz davnih vremena) relikt, (- koji nitko neće) re mažulj, (beskoristan -) otpadak usp. , (- robe koji se vraća izdavaču) remiten da, (neobavljeni dio) zaostatak, (- epohe u kojoj je što nastalo) prežitak, ( - kri la / čega amputiranog) patrljak, ( za kržljalog organa) rudiment, (- tkanine nakon krojenja) ostrižak, (- neprodana materijala) nef. restl, (- plodova na po lju) pabirak, paljetak, (namjerno ostav ljen - jela) stidak, ( - sitnoga novca) sit niš, izvratak, nef. kusur; arh. ostanak 2 (mat.) razlika usp. -
-
ostati prf. 1 zadržati se, biti, stanova ti usp. , produžiti boravak; nef. stati 2 (- za kim /čim u vremenu /prostoru) zao stati, ( - ostalo je još malo vremena) pre ostati 3 ( - uvijek isti) ne promijeniti se, trajati, ne propasti, odoljeti (vremenu);
opstati, ( - iznenađen) naći se, zateći se 4 (- kao trag) vidjeti se, poznavati se 5 ( pri svome) ne promijeniti mišljenje, -
ostati u uvjerenju
ostaviti prf. 1 ( - što gdje) odložiti, po ložiti (na stranu), staviti (na stranu), metnuti; zaboraviti, ( - što na sigurnom mjestu) pohraniti, deponirati 2 (- koga) napustiti usp. , oprostiti se (s kim), ota rasiti se (koga), (- koga daleko iza sebe) odmaknuti se, udaljiti se 3 (- komu što) prepustiti, ustupiti (komu što), dati (u nasljedstvo), ostaviti u nasljeđe/na sljedstvo, namrijeti, odrediti, namijeni ti, oporučiti, zapisati, ekspr. zavještati 4 (- što /se čega) okaniti se, odreći se, odustati usp . , kloniti se čega, izbjeći što, otrgnuti se (od čega), stati, prestati (s čim), proći se, manuti se (čega), okre nuti se (od čega), osloboditi se, otresti se (čega), zanemariti (što), pustiti (što) kraju; nef. raščistiti (s čim), bataliti (što), (ostavi to) ruke k sebi; pusti ila stranu, nije vrijedno spomena, nije važ no, nef. pusti ostavka f odreka, odstup, demisija ostavljati imprf. usp. ostaviti ostruga· f mamuza ostvaritelj m realizator, provoditelj, ovr šitelj ostvariti (se) prf. realizirati, postići usp. , izvršiti, izvesti, obaviti, učiniti, usp., provesti (u djelo/život), stvoriti, ozbi ljiti (se), oživotvoriti (se), ispuniti (se), obistiniti (se), ( - borbom) izboriti, ( - uz odricanja) priuštiti, ( - u praksi) primi jeniti, provesti ostvarivati (se) imprf. usp. ostvariti (se); ( - uspjehe / neuspjehe) nizati, redati osuditi prf. 1 ( - koga u procesu) donijeti presudu, dokazati (komu) krivicu, op tužiti, presuditi, odlučiti, ( na robiju) baciti u okove, (- izdvajanjem / pro kletstvom) anatemizirati, prokleti usp. 2 (- čije postupke) pokuditi, kritizirati, ekspr. proskribirati, žigosati -
osušiti (se)* prf. posušiti (se), sasušiti (se), isušiti (se), presahnuti, (malo - ) prosušiti (se), ( i prekriti mreškama: o -
317
koži lica I kori) smežurati se, (o biljka ma) uvenuti usp., sparložiti se, sparušiti se, sasušiti se, spržiti se; zaparložiti se
otišati (se)
urazumiti (se) usp., rastrijezniti se, otri jezniti se, trgnuti se, prenuti se, izgubiti iluzije, doći k sebi, skinuti (komu) mrak! koprenu s očiju, pao je (komu) veo s oči ju, povratiti se iz zanosa/opijenosti
osuti prf. 1 ( - koga optužbama) obasu ti, posuti, zasuti, zatrpati, (- vatrom) otvoriti paljbu 2 - se prekriti se, izbiti, pojaviti se, (žilicama / sitnim borama) isprutati se, ( - prištevima) oprištavjeti 3 (o objektima /zemlji) raspasti se, razdro biti se, otpasti, otkinuti se, odvojiti se, ( - u trunje) otruniti se, ( - u sitnim česti cama) usitniti se, oruniti se 4 (društvo se polako osulo) nestati usp., raspasti se
osvijetliti prf. 1 (- prostoriju) rasvijetli ti, obasjati, ozariti, iluminirati, prosuti svjetlost (na koga/što), (obasjati zraka ma) rj. ozračiti, ( - što dajući mu zlatan sjaj) pozlatiti 2 (- slučaj) razriješiti, ri ješiti usp . , razotkriti, istražiti
osvajač* m 1 pljačkaš usp. , otimač usp. , (pl.) pej o horda; nef. zavojevač 2 ljubav nik usp .
osvjetljivati imprf. usp. osvijetliti; osvjet ljavati
osvajanje* n 1 ( - teritorija) zauzimanje, zauzeće, zaposjedanje, zaposjednuće 2 ( - osobe) zavođenje, udvaranje, prido bivanje osvajati imprf. usp. osvojiti; (polako -) puštati pipke osvećivati se imprf. usp. osvetiti se; (po greške mu se osvećuju) obijati se (komu) o glavu osveta f odmazda, uzvrat, revanš, vraća nje istom mjerom, vraćanje (komu) milo za drago, oko za oko, zub za zub osvetiti se prf. l (- komu za sve što je učinio) uzvratiti, revanširati se, napla titi, vratiti (komu) milo za drago, vra titi istom mjerom, vratiti zlom za zlo, vratiti zlo zlim, vratiti žao za sramotu, vratiti/dati šilo za ognjilo; nef. zapapriti (komu), priuštiti si (koga), odužiti se; rj. odmazditi 2 (drsko ponašanje će im se - ) ispaštati usp. , loše proći, biti kažnjen osvetoljubiv a