Razgovarajte s nama! Udžbenik hrvatskog jezika za više početnike A2-B1 [2. izdanje ed.] 978-953-175-490-3 [PDF]

Zitiervorschau

••••

!!!I Croaticum Centar za hrvatski kao drugi I strani Jezik

•

' . i'

.;

Marica Čilaš Mlkul ić Milvia Gulešić Machata

Sanda Lucija Udier RAZGOVARAJTE S NAMA! Udžbenik hrvatskog jezika za više početnike

A2-B1

....

Sveučilište u Zagrebu

Filozofski fakultet

lili

Croa ticum Cen tar za hrvatski kao drugi i strani Jezik Za izdavača: prof. dr. se. Da mir Boras Glavni i odgovorni urednik: prof. dr. se. Da mir Boras

Recenzenti: doc. dr. se. Barbara Kryzan-Stanojević doc. dr. se. Bernardlna Petrović prof. dr. se. Ljudmila Vasiljeva Prijevod rječnika na engleski jezik: Sanda Karabeg Prijevod rječnika na španjolski jezik: Ivica Cikač likovno-grafičko oblikovanje i naslovnica:

Jurica Puhalović

C> za drugo izdanje FF Press, Zagreb, 2013. Knjiga je tiskana uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH.

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne I sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 859172.

ISBN 978-9S3-17S·490-3 UDK 8 11 .163.42(075.4)

I

Marica Čilaš Mikulić Milvia Gulešić Machata Sanda Lucija Udier

RAZGOVARAJTE S NAMA!

A2-B1 Udžbenik hrvatskog jezika za više

početnike

Drugo izdanje

Wpress Zagreb, 2013 .

....

Sadržaj Uvodna riječ

s

Kazalo oznaka

7

Tablica sadržaja

8

J. Zemlje i jezici

14

2. Kad će taj vikend

28

3. Kvaliteta života

so

4. Planovi, želje, mogućnosti

62

s.

78

Transport i komunikacija

6. Odnosi, izgled, budućnost

94

7. Tko radi, ne boji se gladi

112

Sjećanj a

126

9. Ime je znak

142

8.

10. Hrvati u svijetu, svijet u Hrvatskoj

154

Rječnik

172

Uvodna rij eč

s 7 8

14 28

so 62 78

94 112

126 142 154 172

Sveučilišni udžbenik Razgovarajte s nama! Udžbenik hrvatskog jezika za više početnike namijenjen je ovladavanju stupnjevima A2 i 81 jezične kompetencije i usporediv je s kompetencijama te vještinama predviđenima Zajedn ičkim europskim referent nim okvirom za jezike (2005.). Udžbenik je nastao kao rezultat znanstvenoga projekta Metodologija i izrada udžbenika i testiranja za hrvatski kao drugi i strani jezik koji je 2006. godine odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. lsproban je u više skupina učenika hrvatskoga jezika, heterogenih po prvom jeziku, u Croaticumu - Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, n ajvećem lektoratu h rvatskoga kao drugoga i

stranoga jezika. Udžbenik je namijenjen st udentima kroatistike, hrvatskim iseljenicima, dop unskim školama u inozem stvu te svim ostalim polaznicima tečajeva hrvatskoga jezika s većim brojem sati (150 sati). Za manje intenzivnu nastavu p reporučuje se izbor tekstova i gramatičkih jedin ica prema potrebama učenika. Udžbenik je predviđen za rad s nastavnikom. Sastoji se od 1Olekcija. Lekcije obu hvaćaju svakodnevne teme povezane sa životnim situacijama (v. tablicu). Građa je prezentirana s komunikacijskog stajališta te služi za stjecanje komunikacijske, g ramatičke i kulturološke kompetencije. Lekcije imaju sličnu strukturu. Svaka se lekcija sastoji od dijaloga (uglavnom didaktičkih) i suvremenih autentifoih tekstova. Nakon tekstova slijede vježbe za razumijevanje i tem e za razgovor. Svaka lekcija ima i dio u kojem su predstavljeni leksemi, kolokacije i frazem i koji prate temu t e lekcije. Jezik u različitim situacijama (govorni činovi) također su dio svake lekcije. U lekcijama je predstavljena i takozvana svakodnevna kultura, tj. običaji i navike stanovnika Hrvatske (odlaženje u posjet, svadbeni običaji, oblačenje u različitim prigodama i slično). Takvi će tekstovi zasigurno pomoći u stjecanju kulturološke kompetencije koja se sve više smatra b itnom pri ovladavanju stranim j ezikom. Dio je lekcija i gramatički dio s primjerima, s posebno istaknutim izuzecima od pravila. Lekcije završavaju predstavljanjem jedne h rvatske regije: k1ratkim tekstom o nj oj i b rojnim fotografijama. Vježbe u kojima treba upisivati odgovore (gramatičke i leksičke vježbe te vježbe pisanja) ne nalaze se u udžbeniku, već u vježbenici. U udžbeniku se nalaze mnoge fotografije (oko pet stotina) kojima se nastojalo ne samo upotpuniti grafički izgled knjige već i prikazati hrvatsko zemljopisno i kulturno blago. Rječnik uz udžbenik sadrži oko 3 000 riječi iz lekcija. Uz te su riječi navedene osnovne gramatičke i druge informacij e, a obilježeno je i mjesto naglaska. Rječnik sadrži prijevodne ekvivalente na engleski i španjolski jezik. Dio je rječnika i popis frazema i izreka koji se pojavljuju u lekcijama.

Dio su udžbeničkoga kompleta vježbenica, zvučna vježbenica, gramati čki pregled i CD. U vježbenici se nalaze gramatičke i leksičke vježbe te vježbe pisanja, kao i njihova rješenja za samoprovjeru. Te vježbe prate gradivo udžbenika i pomažu učen i cima hrvatskoga jezika kao drugoga i stranoga da nauče gramatičke strukture i leksik za stjecanje jezične kompetencije na stupnjevima A2 i B1. Dio su vježbenice i vježbe za razumijevanje slušanih tekstova uz svaku udžbeničku lekciju (koji se nalaze na CD-u) te njihova rješenja. Vježbenica sadrži i fonetski dodatak s pravilima i vježbama izgovora (snimljenima i na CD). Poseban je naglasak stavljen na uvježbavanje onih glasova koji su neizvornim govornicima hrvatskoga jezika najteži. U vježbenici se još nalaze Gramatički pregled i Glagolski dodatak. CD se sastoji od t riju glavnih dijelova. Prvi su dio didaktički dijalozi i autentične izjave učenika hrvatskoga jezika na Croaticumu, drugi je dio razumijevanje slušanih tekstova iz Zvučne vježbenice, a treći dio čine vježbe za izgovor glasova i pravilno naglašavanje (iz fonetskog dodatka udžbenika). Nastojale smo izborom teksil:ova i komunikacijskim vježbama pozvati korisnike udžbenika na dijalog kako bismo ovladavanje hrvatskim jezikom učinile što zanimljivijim i koliko je moguće lakšim. Autorice

zanirazumijevanje torice govorenje

slušanje

kolokacije i frazemi

glagolski vid

KRATICE jd

jednina

mn razg.

množina razgovorno

o

l. lekcija Zemlje i jezici

, sličnosti i razlike među kulturama

, posvojni pridjevi

, davanje osnovnih informacija o svojem materinskom jeziku i pismu kojim se taj jezik bilježi

, odnosni pridjevi na -ski, -ški, -čki, -ćki

, Koliko jezika govoriš, toliko ljudi vrijediš - kolokacije i frazemi s riječi jezik , Govori ti standardnim ili lokalnim jezikom 2. lekcija Kad

će

taj

vikend?

pričaonica

, izražavanje planova za provođenje vikenda i slobodnog vremena; novinske i internetske turističke ponude; hotelski i izvanhotelski smještaj; kupovanje namirnica , sreća i što je za nju potrebno

• Nije svaki dan nedjelja - kolokacije i frazemi s riječima praznik, blagdan, vikend, odmor, predah, pauza , Je li bolje ljetovati na moru ili u p laninama - pričaonka

• akuzativ pridjeva, pokaznih i posvojnih zamjenica, aku zativ povratno-posvojne zamjenice , akuzativ ličnih zamjenica i pravila za mjesto ličnih zamjenica u rečenici (naglašeni i nenaglašeni oblici} - ponavljanje , redoslijed enklitika (tablica} • ponavljanje prezentskih vrsta -ati > -am, -iti, -jeti > -im; -ovati/ -evati, -ivati > -ujem, -ati > -em, -ati > -jem; • prezentska vrsta: -(n)uti

> -(n)em

• prezent glagola doći 3. lekcija

• kvaliteta života, rad i odmor, novac

Kvaliteta života

, problemi u privatnom životu i na poslu

, lokativ pridjeva, pokaznih i posvojnih zamjenica

• pisanje razglednice, pozdrava

, lokativ povratno-posvojne zamjenice

, Crno na bijelom - kolokacije i frazemi s riječima crn i bijel

• lokativ ličnih zamjenica - ponavljanje

, Imati ili biti: je li novac važan za kvalitetu života - pričaonica 4. lekcija

, volontiranje

Planovi, želje,

, želje i mogućnosti (kuća iz snova; kad bih imao veliku moć; kad bih imao puno vremena')

mogu ćnosti

G

..

, glagolski vid (aspekt} - svršeni i nesvršeni glagoli

-čki,

• osnovni podaci o Republici Hrvatskoj - zemljop isni položaj, klima, stanovništvo, manjine, vjeroispovijesti, iseljenici, državno uređenje, nacionalna valuta

• upoznavanje, p repoznavanje drugih, davanje služb enih podataka

• Croaticum - Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik • hrvatski jezik i pismo • svakodnevna kultura: o običaju ljubljenja • hrvatska regija: Zagreb i Hrvatsko zagorje

V

• svakodnevna kultura: odlazak u posj et u Hrvatskoj - kada doći, što donijeti. ..

e

• hrvat ske regije: Gorski kotar, Kordun, Moslavina

• u posjetu: davanje i primanje poklona, ispričavanje zbog kašnjenja, najavljivanje odlaska kući

!ni i mje

I

1ti/ m, )em

• svakodnevna kultura: običaj pijenja kave i druženja uz kavu

• izražavanje mišljenja

• hrvatska regija: Istra

ni i

• svakodnevna kultura: gdje Hrvati žive • hrvatske regije: Podravina i Međimurje

• objašnjavanje i argumentiranje, odgovaranje na argumente; izražavanje slaganja i neslaganja

, Dogovor kuću gradi - kolokacije i frazemi s riječi kuća

, Je li bolj e imati kuću ili stan - pričaonica

zamjenicom, bez zamjenice, niječni oblik, upitni oblik; značenja kondicionala - želja, mogućnost, uvjet, nemogući uvjet • imperativ - ponavljanje , vokativ - ponavljanje

S. lekcija Transport i kom unikacija

, automobil (dijelovi, kvar i sl.); mobitel i automobil; zajedničko korištenje automobila; promet i prometna sredstva , razgovor pri susretu (pozdravi, pitanja, raspitivanje za obitelj, poziv na kavu, poziv u posjet ili na novi susret; slanje pozdrava obitelji) , Ubaciti u petu brzinu - leksemi i kolokacije uz temu automobil

, Je li bolj e voziti se autom ili j avnim prij evozom - pričaonica

Odnosi, izgled,

• muško-ženska prijateljstva; najbolji prijatelji

budućnost

, karakterne crte ljudi

6. lekcija

, važnost vanjskog izgleda , planovi za budućnost • pretpostavljanje mogućega završetka priče • pohvalimo se - što radimo dobro, bolje, najbolje , Lijep(a) kao slika - leksem! i kolokacije uz temu vanjski izgled

, glagolski vid (aspekt ) - svršeni i nesvršeni glagoli , dativ pridjeva, pokaznih i posvojnih zamjenica, dativ povratno-posvojne zamjenice

•I

·I •I

, dativ ličnih zamjenica ponavljanje • posvojni dativ , impersonalne rečenice , glagoli s dativom , prezentska vrsta -ati > -jem

, komparativ pridjeva na -iji, -ji, -ši; nepravilni komparat iv; tvorba superlativa; deklinacija komparativa i superlativa pridjeva

•!

•t ,r

•t

, komparativ i superlativ priloga , glagolski vid (aspekt) - svršeni i nesvršeni glagoli, odnos glagolskog vida i vremena , futur drugi; zavisne rečen ice s veznicima kad, ako i dok , vldski parovi

, Je li vanjski izgled važan - prlčaonica

?. lekcija Tko radi, ne boji se gladi

, posao; sredstva za posao; posao i prijateljstvo; idealni kolega • pisanje prijave na natječaj • ljudi i stvari kojima se ponosimo

..

, instrumental pridjeva, pokaznih I posvojnih zamjenica, instrumental povratno-posvojne zamjenice

.s I•Č

•h

KOMP.ETENCIJA

ii

, svakodnevna kultura: o izrazu„Samo malo!" • prvi tramvaji i automobili u Hrvatskoj , hrvatska regija: Lika

• telefonski razgovor - javljanje na telefon, traženje određene osobe, razgovor, loša veza ili prekid veze, završetak razgovora, poruka na telefonskoj sekretarici

, svakodnevna kultura: o oblačenju za različite prilike

• davanje i primanje komplimenata

, hrvatski i svjetski „zemljopisni superlativi"

, izražavanje nezainteresiranosti

, najuža ulica na svijetu (Vrbnik, otok Krk)

, izbjegavanje izražavanja svojeg mišljenja

, hrvatska regija: Kvarner 1a

li

nih

• svakodnevna kultura: o radnim običajima u Hrvatskoj i u drugim zemljama • čime/kime se ponosi Split • hrvatske regije: sjeverna i srednja Dalmacija

• izražavanje zadovoljstva i nezadovoljstva; izražavanje oduševljenja i razočaranja

(7. lekcija)

• Tko radi, ne boji se gladi - kolokacije i frazemi s riječima posao i raditi

• instrumenta l ličnih zamjenica - ponavljanje

• Jeli bolje imati stalni ili honorarni posao - pričaonica

• pridjevi s instrumenta lom • prezent glagola tipa čuti

• glagoli s instrumenta lom

• vldski parovi S. lekcija

• prošlost i sjećanja

Sjećanja

• što smo radili prošle godine, što ćemo raditi ove godine... - izražavanje vremena • časopisi, novine i knjig·e - što i zašto čitamo • strahovi; čega se bojimo; čega se boje poznati Hrvati i Hrvatice , Vrijeme leti - leksemi, lkolokacije i frazemi uz temu vrijeme

• Volite li žutu ~tampu? - pričaonica

• genitiv pridjeva, pokaznih i posvojnih zamjenica, genitiv povratno-po svojne zamjenice

•S

• genitiv ličnih zamjenica - ponavljanje • vremenski genitiv, genitiv pripadnosti, objasnidben i genitiv • posebnosti genitiva množine • glagoli s genitivom • prezentska vrsta -ati > -im • vidski parovi

9. lekclja Ime je znak

• popularna imena; naša imena - sviđaju li nam se • eponimi - imena za stvari i pojave, nastala od imena ljudi

• imenice s proširkom -(e)n- i -(e)t-

•h

• prezent glagola tipa peći • prezentska vrsta -sti > -dem • vidskl parovi

• grafiti • Uploviti u bračnu luku - leksemi, kolokacije i frazemi uz temu veza, brok

• Hrvatska imena I njihovo značenje - pričaonica 10. lekcija

Hrvati u svijetu, svijet u Hrvatskoj

• poznati ljudi (izumitelji, glazbenici, sportaši, političari); bismo li htjeli biti poznati i po čem u • Domovina je ondje gdje ti je srce - leksemi, kolokacije i frazemi uz temu zemlja, domovina, svijet • što su prednosti, a što nedostaci života izvan domovine - pričaonica

• sklonidba stranih imenica na -y, -i, -u, -o, i -e , sklonldba stranih Imenica na -lo • prezentske vrste -vati > -jem (-avati > -ajem, -uvati > -ujem) i -ati > -anem • pluralia tantum - ženski, srednji i muški rod • sklonidba imenice dio • vidski parovi

•h •p

• hl • Vf

m

• svakodnevna kultura: o hrvatskom medijskom prostoru , pisac Pavao Pavličić • Dvorac obitelji Pejačević u Našicama

• izražavanje odnosa prema vremenu

• hrvatske regije: Slavonija i Baranja

t-

, hrvatska imena ljudi i njihova značenja

, izražavanje simpatije i nesimpatije

, svakodnevna kultura: o popularnim imenima za djecu • imena hrvatskih gradova • hrvatska regija:južna Dalmacija

• hrvatski iseljenici i njihove zajednice u svijetu

• poznati Hrvati u svijetu (Anthony Maglica, Krist )

Novoselić, Mark Vidu ka, lvan Gašparovič) • poznati stranci u Hrvatskoj (Hermann Bolle, Eduardo da Silva, Satsuki Kawasaki)

• hrvatska imena stranih gradova • veza između Hrvata u domovini i izvan nje: Hrvatska matica iseljenika

• izražavanje žaljenja

:> :>

o studentima

:> :>

o obi čaju ljubljenja

o hrvatskoj kult uri i drugim kult urama - dojmovi, sličnosti i razlike o hrvatskom i drugim jezicima

:) o učenju stranog jezika

:> :>

upoznavanje i predstavljanje

:> :> :> :>

funkcije nominativa

sklonidbu imenica muškog, ženskog i srednjeg roda tvorbu posvojnih pridjeva tvorbu odnosnih pridjeva nacionalnosti

:) zanimanja

Površina li Hrvatska i1117~t~ke je 89 810 k.rni samo na 66 ~. _46 otoka, ali . -am (-ati > -am, -aš, -a, -amo, -ate, -aju)

PRIMJERI Vikendica ima vrt, Tanja i Marin gledaj11 televiz iju. glagol imati

ja imam ti imaš on, ona, ono ima Drugi glago li vrste -ati > -am:

mi imam o viNi imate oni, one, ona imaju

imati, nemati, gledati, pričati, pjevati, čitati, čekati, poklanjati.

..

RAZGOVOR • što vi imate

GJ i!tiMd@01:ilM

RP

•(

što pjevate? ? što nemate? što čitate? što gledate? Koga čekate?

r

., 2. GLAGOLI -iti i -jeti > -im (-iti i -jeti > -im, -iš, -i, -imo, -ite, -e)

PRIMJERI Marin radi. U blizini živi susjed !van. a) glagol raditi ja radim ti radiš

mi radimo viNi radite

on, ona, ono radi

oni, one, ona rade

b) glagol živjeti ja živim ti živiš

mi živimo viNi živite

on, ona, ono živi

oni, one, ona žive

Drugi glagoli vrsta -iti, -jeti > -im: raditi, dolaziti, odlaziti, čistiti, misliti, kasniti, živjeti, voljeti, željeti, letjeti. ..

RAZGOVOR , Gdje živite? S kim radite? što volite? Odakle dolazite?

3. GLAGOLI -ovati/-evati/ -ivati > -ujem (-ovati/-evati/-ivati > -ujem, -uješ, -uje, -ujemo, -ujete, -uju)

PRIMJERI Martina vjemje Tanji. One stanuju u centru. glagol vjerovati ja vjerujem ti vjeruješ

mi vjerujemo viNi vjerujete

on, ona, ono vjeruje oni, one, ona vjeruju Drugi glagoli vrsta -ovati /-evati / -ivatl > -ujem: vjerovati, stanovati, kupovati, zimovati, ljetovati, prijateljevati, potpisivati...

RAZGOVOR • Gdje stanujete? Komu vjerujete? Gdje zimujete? Gdje ljetujete? S kim prijateljujete? j(i;j,i3j@i!Jj:jj/,,jo ,

I

4. GLAGOLI -ati > -em i -ati > -jem

PI

1) -ati > -em, -eš, -e, -emo, -ete, -u

PRIMJER Marin se penje na brdo. glagol penjati se ja se penjem

mi se p e njemo

ti se penješ on, ona, ono se p enje

viNi se penjete oni, one, ona se p enju

Drugi glagoli vrste -ati > -em: penjati se, brijati (se), kašljati, ustajati, trajati. ..

RAZGOVOR • Kad obično ustajete? Koliko traju vaše jutarnje aktivnosti? čemu se često smijete?

2) -ati > -jem, -jcš, -je, -jemo, -je tc, -ju (s > š, z > ž, h > š, t > ć, g > ž, c > č, k > č) Tan.

PRIMJER Martina piše Tanji.

Tan pisati > pišem vezati > vežem puhati > pušem kretati > krećem

s+j=š z+J = ž h+j = š t+j=ć

polagati > polažem micati > mičem vikati > vičem

g + j =Ž C + j =Č k+ j =Č

Ma1

Ta n glagol pisati

Ma1

ja pišem

mi pišemo

ti pišeš on, ona, ono piše

vi/Vi piš ete oni, one, ona pišu

Drugi glagoli vrste -ati > -jem: pisati, brisati (se), sretati, lagati, plakati, rezati, kazati, vikati ...

RAZGOVOR • Komu pišete mejlove? Komu pišete poruke? Koga često srećete?

G •:m·h•iiiw,a,"·'

Zaol

Tanj Mar Oni Mar

T11 krasnu kućicu sagradio je naš pradjed. Hvala ti za taj izvrsni plan! Možemo računati na tog susjeda. NOMINATIV

jd

mn

AKUZATIV

mr ovaj, taj, onaj

mr (neživo) ovaj, taj, onaj mr (živo) ovog, tog, onog

žr ova, ta, ona

žr ovu, tu, onu

sr ovo, to, ono

sr ovo, to, ono

mr ovi, ti, oni

mr ove, te, one

žr ove, te, one

žr ove, te, one

sr ova, ta, ona

sr ova, ta, ona

ŠTO ĆEMO JESTI?

:)

Tanja i Martina se dogova raju što će jesti na izletu. Možemo kupiti rajčice i paprike za salatu, a na roštilju ću ispeći naše domaće tikvice i patlidžane. Povrće na žaru je izvrsno! Martina: Da, samo muž i ja ne možemo bez mesa. Kad ne jedemo meso, gladni smo i nemamo energije. I naša curica voli jesti meso. Možemo li uz vaše tikvice i patlidžane ispeći i meso? Možda piletinu ili kobasice? Tanja: Naravno, možemo ispeći i meso. A poslije Marin može ispeći kukuruz. To svi prijatelji vole i sigu rno će uživati. Martina: U redu! Idemo sada u trgovinu po stvari! Tanja:

-

Zaokružite Tako je tvrdnja točna ili Nako je netočna.

Tanja želi kupiti povrće za roštilj. Mart ina želi jesti samo povrće na roštilju. Oni će kupiti stvari u trgovini. Marin će peći kukuru z za prijatelje.

IPO NOVI MO I AKUZATIV

T- N T-N T- N T-N

Po koga/što ideš?

PRIMJER Idemo u trgovinu po stvari. RAZLOG KRETANJA

l:f-l•t••6MBiW•O

PRIMJERI Na roštilju ću ispeći naše tikvice i patlidžane. Svi prijatelji vole njegov specijalitet.

mr

žr

sr

živo

neživo

mojeg

moj

moju

moje

tvojeg

tvoj

tvoju

tvoje

njegovog

njegov

njegovu

njegovo

njezinog

njezin

njezinu

njezino

našeg

naš

našu

naše

vašeg

vaš

vašu

vaše

njihov

njihovu

njihovo

njihovog

mn

G 12Mn1,r;,,m,1

mrižr

sr

moje

moja

tvoj e

tvoja

njegove

njegova

njezine

njezina

naše

naša

vaše

vaša

njihove

njihova

M artina: Moram uzeti Josipove, Oanijeline i svoje stvari! Spakirala sam svoju i njezinu odjeću. Trebam još spakirati svoje i njezine cipele. Uzeti svoje knjige i njezine igračke! Nema m više vremena pakirati Josipovu odjeću. Reći ću mu da sam spakira svoje stvari.

Odgovorite na pitanja . • Tko se pakira? • Čije stvari pakira?

POVRATNO -POSVOJNA ZAMJENICA PRIMJER Martina je donijela svoju i njezin u odjetu.

GRAMATIKA

Marti ninu? svoju Danij elinu? njezinu

Ja imam svoju olovku. Ti imaš svoju olovku. On ima svoju olovku. On ima 11jegov11 olovku. Ona ima svoju olovku. Ona ima njezinu olovku.·· Mi imamo svoju olovku. Vi imate svoju olovku. Oni imaju svoju olovku. Oni imaju njil,ovu olovku. One imaju svoju olovku. One imaju njihovu olovku.

jd

mn

mrživ o mrnež ivo

svojeg svoj

mr

svoje

žr

svoju

žr

svoje

sr

svoje

sr

svoja

NE: Ja imam moju olovku. NE: Ti imaš tvoju olovku.

On ima tuđu olovku! Ona ima tuđu olovku! NE: Mi imamo našu olovku. NE: Vi imate vašu olovku. Oni imaju tuđu olovku! One imaju tuđu olovku!

NE: Ovo je ~svoj auto.

&

Povra tno-po svojnu zamje nicu ne upotre bljava mo u nomin ativu ni izvan rečenice.

GRAMATIKA

- - - - - - PREZENT GLAGOLA

-(N)UTI >-(NJEM ,. .

. .

PRIMJER Martina se brine za malu Danijelu. glagol brinuti se ja se brinem

mi se brinemo

se brineš

viNi se brinete

ti

on, ona, ono se brine

oni, one, ona se brinu

-(n)uti > -(n)em, -(n)eš, -(n)e, -(n)emo, -(n)ete, -(n)u Drugi glagoli vrste -(n)uti

> -(n)em:

maknuti, gurnuti, tonuti, taknuti, viknuti ...

RAZGOVOR

= = =0

, Za koga ili što se brinete? , Kako se brinete? (Na primjer, hranite psa, vodite ga u šetnju, vodite ga k veterinaru na cijepljenje ... )

G)a-i•i3iii·•Wl3lii•i

li

Kod na! brod

p/o • vi, plo -vi

vi

iJ J. EiJJlf. 1TJJ J~JJ Q@ .iJ I li - ma sto - ji - mo

nit,

A do smo

de -lki de -lld svi to zna -ju

1.

2.

JJ J1~

&n n fJ!IJ IJ J. J JJ,tJ rl-ba ri-bo - ri kod uz gl - to · re

p}e - va - mo

mi, a - da smo mi.

Kad naš brod plovi, plovi i ribu lovi, Na jarbolima stojimo mi. Kad naš br'od plovi, plovi i ribu lovi, Na jarbo lima stojim o mi.

~~

.....

A da smo dečki , dečki , svi to znaju, riba, ribari , Kad uz gitare pjeva mo mi. A da smo dečki , dečki , svi to znaju, riba, ribari , Kad uz gitare pjeva mo mi,

Imam divno dijete, izvrsnog muža, dobre prijatelje, studiram ono što želim. To je moja sreća.

Za nas je sreća viđati se svaki dan.

Sreća? Što je to?

Nekad si sretan, nekad nisi. Za mene je sreća što imam dobre prijatelje. Starci su OK, ne zezaju previše. Sretan sam kad vozim bicikl. E, da, i muzika mi je jako važna.

Za mene je sreća biti slobodan. Živjeti kako ja hoću. Prije mi je bilo važno postati slavan. Sada ne, imam sve što trebam.

Za mene je sreća či ­ tati, upoznavat i ljude, planinariti , zabavljati se, zaljubiti se, zarađivati ... Ima mnogo stvari zbog kojih sam sretan.

Imam unuke. Oni su moja najveća sreća. čo­ vjek mora imati svoje unutarnje zadovoljstvo i mir, onda je sretan.

-a

RAZGOVOR

• Koja osoba razmišlja sl i čno vama? • što je za vas sreća? • što je za vas bila sreća prije pet, deset godina?

CD12Hdt'hi3l/lol

..

Sreća

je kad si sretan.

PONOVIIMO N

ja ti on,ono ona

' ' ' '

A mene, me tebe, te njega, ga nju, je/j u

N

mi vi 7 oni, one, ona 7

'

A nas vas njih, ih

1

biti I r

ie, 1ti J

m

zamjenica upotrebljavamo: , iza prijedloga (Dar je za tebe.) , na prvom mjestu u rečenici (Tebe volim.) , kao kratak odgovor na pitanje (Koga čekaš? - Tebe.) , kad izražavaju isticanje (Čekam njega cijeli dan!) • kad izražavaju suprotstavljanje (Volim tebe, a ne njega!) Kratke (nenaglašene) oblike upotrebljavamo na drugom mjestu u

rečenici.

Na prvom mjestu može biti: • riječ (Čekam te pred fakultetom.) • akcenatska cjelina (Čekat ću te pred fakultetom.) Kratki oblik je mijenja se u ju kada iza njega slijedi oblik pomoćnog glagola je.

NE: On je je volio.

&

DA: On ju je volio.

Uii•hi@lW3

#

Mnogi Hrvati jako vole primati posjete. Zato

često

zovu prijatelje i poznanike u svoj dom. Kada imaju goste, ljudi se trude ugostiti ih što

bolje i nude im sve najbolje što imaju i što su pripremili. Obično nude puno jela i pića. Gosti obično dolaze oko 15 minuta poslije vremena kad su pozvani. Kad idemo u goste, osobito kad u neku kuću dolazimo prvi put, pristojno je donijeti neki mali dar kao znak pažnje. U dnevne posjete obično se nose čokolada i kava, a navečer (kad smo pozvani na veče­ ru) cvijeće i piće, najčešće vino. Kad idemo u posjet obitelji s djecom, običaj je donijeti neku sitnicu za djecu. Kad nas domaćini nude jelom i pićem, nije pristojno odmah puno jesti i piti, nego trebamo pričekati da nas ponude više puta (barem dva puta). Nije pristojno odbiti jelo i piće da se domaćini ne uvrijede ili ražaloste. Nepristojno je i prebrzo otići kući. Kad krenu kući, gosti imaju običaj još dugo razgovarati u hodniku i na vratima.

Zaokružite Tako je tvrdnja točn a ili Nako je netočna. Mnogi ljudi u Hrvatskoj vole pozivati goste kući. Domaćini se ne trude oko gostiju. U redu je zakasniti u goste 15 minuta. Gosti ne nose domaćinima nikakve poklone. Običaj je donijeti djeci slatkiše.

Gosti često dugo ostanu. Domaćini obično nude puno jela i pića.

T- N T- N T-N T- N T-N T- N T-N

RAZGOVOR • Kakvi su običaji u va šoj zemlj i kad idete u goste? , Kakve poklo ne nosite? Kako se odijevate? U koje vrijem

ide

e idete u posjet? Koliko dugo ostajete u posjetu? Izuva te li cipele kad ste u posjetu? , što je pristo jno, a što nepri stojno pona šanje u gostim a u vašoj zemlji?

ni. ri~te

:em, ,m 3ti to u

DAVANJE I PR IMANJE POKLONA Izvolite! Hvala! Hvala Vam! Zaista niste trebali ništa donijeti. Hvala još jedno m, cvijeće je zaista prekrasno. Poklo n je jako lijep! Hvala! Nema na čemu. To je sitnica.

ISPRl(AVANJE ZBOG KAŠNJENJA Opros tite što kasnimo. Bila je velika gužva u gradu , opros tite.

(telefonom) Opros tite što kasni mo. sad ćemo tek krenuti, može te početi bez nas. Sve je u redu.

NAJAVLJIVANJE ODLASKA KUĆI Zar je već toliko sati?! Kasno je, mora mo ići kući. Opros tite, dugo smo se zad ržali. Nažalost, sad mora mo otići. Još malo pa mora mo ići. Zar već idete?! Kamo se žu rite, ostan ite još malo.

RAZGOVOR • što kažete domaćinima kad zakasnite u posjet?

Sjednite, tek ste došli. Nemo jte još ići, još je rano.

GORSKI KOTAR Gorski kotar je regija između središnje Hrvatske i Kvarnera. Šume čine 63 posto površine. To je atraktivna planinska regija, zeleno srce Hrvatske (planine, brda, rijeke, kanjoni, jezera, nacionalni park Risnjak). Ljudi se bave šumarstvom, seoskim turizmom i drugim. Gradići u Gorskom kotaru (Delnice, Čabar, Vrbovske i drugi) imaju malo stanovnika. Najveće su Delnice (7 tisuća stanovnika).

GN2M•it•WJ@j,j ....

Kordun je regija između rijeke Korane, Mrežnice i Kupe, naselja Gline i granice s Bosnom. U središtu Korduna je Petrova gora. Jedini grad je Sltmj, a čitava regija gravitira prema Karlovcu. Kordun je jako stradao za vrijeme Domovinskog rata.

MOSLAVINA

Moslavina se nalazi između zagrebačke regije (na zapadu) i zapadne Slavonije (na istoku). Gradovi su Sisak, Bjelovar, Petrinja, Kutina, Novska i drugi. Razvijeni su industrija, obrti, vinogradarstvo i ratarstvo.

,/' Jeste li posjetili ove hrvatske regije? ,/' Gdje ste bili i što ste vidjeli?

,:14.,.,,,w,a#ii··ID

~ o kvaliteti života, radu i odmoru ~

o novcu

~ o hrvatskim običajima pijenja kave

i d ruženja uz kavu ~ o problemima u životu i na poslu

~

lokativ imenica

~ lokativ ličnih zamjenica

~ lokativ posvojnih i pokaznih zamjenica i

pridjeva ~ lokativ povratno-posvojne zamjenice ~ kolokacije i frazeme s riječi ma crn i bijel

KVAL ITETA ŽIVO TA U HRVATSKOJ Prema kvaliteti života na popisu magazina International Living Hrvatsk a je na I 6. mjestu. Na prvom mjestu je Francuska. Na listu mogu doći sve zemlje svijeta, a ove godine broj zemalja je 193. Postoji devet kriterija prema kojima se određuje indeks kvalitete života u nekoj zemlji: troškovi života, kultura i slobodn o vrijeme, ekonomija, okoliš, sloboda , zdravlje, infrastru ktura, sigurno st i rizik te klima. Hrvats.ka je službeno na šesnaestom mjestu, zajedno s Finskom, Maltom, Lichtensteinom, Portuga lom i Monakom. U odnosu na zemlje bivše Jugoslavije Hrvatska zauzima najbolje mjesto. Slovenija se nalazi na 32., BiH na 91. mjestu, a odmah iza Bosne na popisu je Sr bija. U kategoriji slobode Hrvatska i Slovenija imaju maksimalan broj bodova, 100.

Prvih pet zemalja na listi su, nakon Francuske, Australija, Nizozemska, Novi Zeland i Sjedinjene Američke Države. U odnosu na vodeću zemlju, Francusku, Hrvatsk a je lošija u zdravstvu, ekonomiji i brizi za okoliš. (Izvor: Zg News)

Zaokružite Tako je tvrdnja točna ili Nako je netočna. Prema kvaliteti života Hrvatska je na 16. mjestu. Na listi ima ukupno 150 zemalja. Na prvom mjestu je Njemačka. Hrvatska i Slovenija imaju sve bodove u kategoriji slobode. Hrvatska ima lošiju ekonomiju nego Francuska.

T-N T-N T-N T- N T-N

Razgovor • Komentirajte članak o kvaliteti života u Hrvatskoj. Slažete li se s člankom? • Kakva je kvaliteta života u vašoj zemlji? • Što je u vašoj zemlji dobro, a što loše za kvalitetu života? • Kakva je kvaliteta života u vašoj zemilji u odnosu na Hrvatsku?

IJJ

ŠTO JE KVALITETAN ŽIVOT? Sigurno je da svi ljudi žele imati kvalitetan život. Ali što zapravo znači imati kvalitetan život? O čemu ovisi kvaliteta života? Pitali smo svoje studente što misle o tom problemu.

Brenda: Za mene je kvalitetan miran život s obitelji, u miru, ljubavi, slozi i vjeri. Carolina: Ja mislim da samo dinamičan i aktivan život može biti kvalitetan. Lisa: Život je kvalitetan Ikad čovjek uz posao ima dosta vremena za obitelj i sebe. Daniel: Kvalitetan život je moguć kad čovjek ima dobre uvjete: dobar posao, dosta novca te dosta vremena za odmor i hobi. Michael: Za obitelj s djecom i kvalitetan život važna je sigurnost, zdravstveno osiguranje, dobre škole, č.istoća i red.

RAZGOVOR , O čemu ovisi kvaliteta života? Odaberite pet najvažnijih stvari i objasnite svoj izbor:

klima putovanja

posao

rizik

sloboda

red

sigurnost zdravstvo

infrastruktura okoliš

rekreacija

novac obitelj

slobodno vrijeme

ljubav čistoća

odmor školovanje kultura

demokracija

•Ht&NWf•IMATI ILI BITI-JE LI NOVAC VAiAN ZA KVALITETU i lVOTA? NO VAC - VAŽAN ZA KVALITETU ŽIVOTA

• Novac omogućuje lakši život. • Ako imamo mnogo novca, možemo

• Za pravu kvalitetu života važne su druge stvari, a ne novac. (Koje?)

puno putovati . • Ljudi koji imaju mnogo novca žive u

• Novac kvari ljude. • Bogati ljudi često su nesretni i

lijepim kućama. • Ako imamo novca, možemo

depresivni. • Tko ima mnogo novca, boji se krađe,

kupovati kvalitetniju hranu. • Novac omogućuje bolje zd rav-

otmice i slično. • Tko ima veliku imovinu

stvene usluge.

G•w,,,,.,.,,.,,.,41

(kuće,

vikendice, aute ... ), mnogo se brine.

U OPATIJI kva;le o

elj i osta igu-

Amerikanci Sandra i Tom provode vikend u Opatiji i Istri. čuli su da je Istra vrlo zanimljiva pa su odlučili malo putovati po njoj. Prvo su se zaustavili u Opatiji. Sjede na tera si jednog restorana.

s andra:

Ovdje je prekrasno! Po ovako lijepom vremenu zbilja je šteta ostati u Zagrebu. Gledaj, skoro svi su u laganoj odjeći. Tom: Poslije ćemo se prošetati po ovim ulicama. Sandra: Naravno. I uz more. Što je ono na lijevoj strani? Tom: Gdje? Sandra: Tamo u daljini. Neki kip. Tom: Baš zanimljivo. Vidio sam sličan kip u još nekim gradovima. Sandra: Pitat ćemo konobara. (Pita konobara.) Oprostite, kakav je ono kip? Konobar: To je djevojka s galebom. Nisam siguran, mislim da je tu prije b'io kip Madone. Ljudi pričaju da se u blizini utopio neki grof u 19. stoljeću. I njegova žena... Njihov se sin spasio. Sandra: Tužna priča. Tom: Ma nećemo o tužnim temama. Sandrn: Imaš pravo. Nakon kave idemo u šetnju. Prvo uz more. Konobar: Opatija je najstariji turistički grad u Hrvatskoj. Ima mnogo vila, hotela, restorana, izložaba ... Sigurno ćete uživati!

.•,

13¼i!ii•t-flN•i/1G)

Zaokružite Tako je tvrdnja točn a ili Nako je netočna . Sandra sad želi biti u Zagrebu.

T - N

Prolaznici nose toplu odjeću.

T-N

Grof je umro u moru. Grofovo dijete također je poginulo u moru. Hrvatski turizam počeo je u Opatiji.

T - N T - N T- N

O kome/lemu razgovaraju? Gdje provode vikend? Kada se grof utopio?

PRIMJERI

Nećemo

razgovarati o tome. Oni provode vikend u Istri. Grofse utopio t4 19. (devetnaestom) stoljeću.

TEMA MJESTO VRIJEME

RAZGOVOR Sandra i Tom su oduševljeni Opatijom. Kupili su razglednice. Napisat će ih i poslati. Prvo pišu prijateljima.

D Dm!JiMii! j,rvlj,wtb •v,wt te iz Opu,itt h1l'illi(Jd!Jl'lldii, Miztt 1/Jjel