Izvješće o poduzetništvu u Hrvatskoj za potrebe SMART INNO projekta - Report on entrepreneurship in Croatia for the SMART INNO project [PDF]

Zitiervorschau

2015.

U provođenju ankete sudjelovali su timovi SMART INNO partnera iz Hrvatske, Fakulteta ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Istarske Razvojne Agencije. Abecednim redom: Bojana Bojanić Edo Cetina David Demanuele Alek Dragojević Kristina Hlavati Katarina Kostelić Robert Zenzerović

Autori: Katarina Kostelić

Urednici: Kristina Hlavati Katarina Kostelić Robert Zenzerović

Copyright Ovaj materijal je proizveden u sklopu SMART INNO projekta IPA CBC 1°STR/0006. Projekt je sufinanciran iz pretpristupnih fondova Europske Unije. Dijelovi ove publikacije smiju se reproducirati bez odobrenja autora, ali bez izmjena i uz podatak o izvoru. U ovom izvješću iznesena su mišljenja autora i nužno ne predstavljaju službeno stajalište FET - a „Dr. Mijo Mirković“ Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, ni Istarske Razvojne Agencije.

Pula, ožujak 2015.

Sadržaj Popis tablica

4

Popis shema

4

1. Uvod ....................................................................................................... 6 2. Mala i srednja poduzeća i start – Upovi ....................................................... 7 3. Financijske organizacije ........................................................................... 14 4. Istraživači.............................................................................................. 19 5. Posredničke agencije ............................................................................... 23 6. Nositelji javnih politika ............................................................................ 26 7. Poduzetničko okruženje ........................................................................... 28 8. Zaključci i preporuke............................................................................... 35 Literatura

Popis tablica Tablica 1 Podjela gospodarskih subjekata prema Zakonu o poticanju maloga gospodarstva i prema Zakonu o računovodstvu Tablica 2 Broj gospodarskih subjekata prema veličini, u 2001., 2011., 2012. godini Tablica 3 Prikaz ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije prema sektorima Tablica 4 Prikaz preživljavanja gospodarskih subjekata u Hrvatskoj Tablica 5 Istraživači zaposleni s punim i nepunim radnim vremenom prema akademskom stupnju i sektoru

Popis shema Shema 1 Ciljne skupine Shema 2 Glavna grana industrije u kojoj anketirani gospodarski subjekti djeluju s obzirom na glavne aktivnosti Shema 3 Broj redovitih zaposlenika u 2013. godini anketiranih MSP Shema 4 Raspon godišnjeg prometa u eurima anketiranih MSP Shema 5 Udio ulaganja u istraživanje i razvoji investicija u inovacije od ukupnog ulaganja u2013. godini Shema 6 Udio izvoza u ukupnoj prodaji (2013) Shema 7 Oblici djelovanja na međunarodnoj razini i/ ili internacionalno partnerstvo Shema 8 Suradnja s poslovnim partnerima iz inozemstva ili djelovanje na međunarodnoj razini Shema 9 Struktura uvoza i izvoza prema ekonomskim grupacijama zemalja Shema 10 Oblik anketiranih financijskih organizacija Shema 11 Uobičajena suradnja financijskih institucija s korisnicima Shema 12 Poveznice s Europskom Investicijskom Bankom, Svjetskom Bankom ili nekom drugom internacionalnom financijskom institucijom

Shema 13 Raspodjela aktivnosti financijskih institucija prema stimulaciji specifičnih industrija Shema 14 Anketirani istraživači prema povezanosti s institucijama Shema 15 Zaposlenost istraživača prema područjima znanosti u 2011 Shema 16 Područje istraživanja anketiranih istraživača Shema 17 Sudjelovanje u projektima Shema 18 Izvori sredstava za istraživanje i razvoj prema sektorima i područjima znanosti u 2011. godini Shema 19 Oblici financiranja projekata u kojima su sudjelovali ispitanici Shema 20 Oblici pružanja potpore anketiranih posredničkih organizacija Shema 21 Učestalost suradnje posredničkih organizacija s organizacijama i institucijama Shema 22 Izvori financiranja posredničkih organizacija, u postotku Shema 23 Područje djelovanja anketiranih nositelja javnih politika Shema 24 Dionici koje nositelji javnih politika konzultiraju, prema učestalosti Shema 25 Percepcija utjecaja negativnih čimbenika na pokretanje gospodarskog subjekta/ poduzeća Shema 26 Percepcija utjecaja negativnih čimbenika na istraživačke, razvojne i inovacijske aktivnosti poduzeća Shema 27 Identificiranje prepreka za poslovanje gospodarskih subjekata, u postotku Shema 28 Percepcija učinkovitosti usluga koje podupiru inovacijske aktivnosti gospodarskih subjekata Shema 29 Usluge za inovativna poduzeća koje bi trebalo dalje razvijati, prema procjeni ispitanika Shema 30 Glavni kriterij za poboljšanje investicijske privlačnosti poduzeća, prema procjeni ispitanika Shema 31 Procjena razine zadovoljstva vezane za suradnju s različitim interesnim skupinama Shema 32 Percepcija o količini dostupnih informacija za poboljšanje inovativnosti poduzeća u Hrvatskoj

1. Uvod SMART INNO je projekt sufinanciran od Europske Unije kroz “IPA Jadranski Program Prekogranične suradnje 2007 – 2013” u okviru prvog poziva za strateške projekte. Projekt spada u temu "inovativnost" u okviru prioriteta 1. Glavni je cilj SMART INNO projekta razviti sustav pametnog umrežavanja za nadzor i brigu o istraživanju i inovacijskim kapacitetima malih i srednjih poduzeća u Jadranskoj regiji. Više podataka o Projektu može se naći na službenoj stranici projekta i na stranicama fakulteta. Cilj provedene ankete je osigurati informacije o razvojnim i istraživačkim potrebama, te investicijskom potencijalu malih i srednjih poduzeća i Start - Upova, kako bi se bolje upoznala problematika poduzetništva u Hrvatskoj, te kako bi se stvorila podloga za preporuke u daljnjem razvoju. Prikupljanje odgovora provodilo se u periodu od 1.listopada 2014. do 23. studenog 2014. i prikupljen je uzorak od 48 ispitanika. Uzorak je podijeljen na ciljne skupine: mala i srednja poduzeća i Start Upovi, istraživače, posredničke organizacije, investitore/ financijske organizacije/ banke, te nositelje politika. Ispunjavanje ankete izvršilo je 24 malih ili srednjih poduzeća ili Start Upova, 7 nositelja politika, 3 investitora ili financijskih organizacija ili banaka, 10 posredničkih agencija i 4 istraživača. Svi podatci objavljeni su u agregiranom obliku, tako da će pojedinačni podatci ostati tajni.

Shema 1

Ciljne skupine

Prema odgovoru na ovo pitanje, ispitanici su upućeni na odvojenu skupinu pitanja s obzirom na odabranu skupinu. U nastavku će se zasebno razmatrati odgovori na anketna pitanja ciljnih skupina, uz dopunu podatcima iz drugih izvora.

2. Mala i srednja poduzeća (MSP) i Start Upovi Dvadeseti i četiri ispitanika iz skupine malih i srednjih poduzeća (nadalje MSP) i Start Upova odabralo je područje svoje djelatnosti. Sedam gospodarskih subjekata bavi se proizvodnjom; po 2 gospodarska subjekta bave se informacijama i komunikacijama, ljudskim zdravljem i socijalnim radom i ostalim uslužnim djelatnostima; te po 1 gospodarski subjekt djeluje u području građevinarstva, smještaja i usluživanja hrane, financija i osiguranja, profesionalnih, znanstvenih i uslužnih djelatnosti, obrazovanja; a 6 gospodarskih subjekata prema vlastitom odabiru raspoređeno je na sljedeće, ostale, djelatnosti: turizam, trgovinu lijekovima i medicinskim proizvodima, event menadžment i sportsko savjetovanje, ostale stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, sudsko vještačenje i savjetovanje, internetske usluge i multimedijske promocije.

Shema 2 Glavna grana industrije u kojoj anketirani gospodarski subjekti djeluju s obzirom na glavne aktivnosti U Hrvatskoj postoji trend povećanja broja malih poduzeća, dok broj srednjih i velikih poduzeća opada. Prema GEM izvješću, 2001. godine u Hrvatskoj je postojalo 571 veliko poduzeće, a 2012. samo 348 – a svako veliko poduzeće zapošljava barem 250 radnika i ima velike prihode. Prema veličini, organizacije se dijele na male, srednje i velike gospodarske organizacije.

Tablica 1 Podjela gospodarskih subjekata prema Zakonu o poticanju maloga gospodarstva i prema Zakonu o računovodstvu

Kao što se može iščitati iz Sheme 3., 62.5% ispitanika spada u skupinu mikro gospodarskih subjekata, koji zapošljavaju prosječno do 10 zaposlenika godišnje.

Shema 3

Broj redovnih zaposlnika u 2013. godini anketiranih MSP

Prema GEM izvješću, prihodi malih poduzeća rastu, dok srednja i velika poduzeća bilježe mali pad. Zaposlenost raste samo u malim gospodarskim subjektima i zaposlenici u malim gospodarskim

subjektima čine 49% u ukupnom broju zaposlenih. U izvozu ipak prednjače velika poduzeća. Ovi pokazatelji pokazuju kako poduzeća različite veličine na različite načine doprinose gospodarstvu. Prema istom izvješću, u Hrvatskoj velika poduzeća drže udio od 48 % u ukupnom prihodu svih gospodarskih subjekata. Mali gospodarski subjekti drže udio od 49% u zaposlenosti. Dakle, postoji nesrazmjer između prihoda i broja zaposlenih. To znači da je prihod koncentriran oko pojedinačnih velikih poduzeća. Ako vlada želi poticati zapošljavanje, trebala bi više poticati malo poduzetništvo.

Shema 1 godini

Broj gospodarskih subjekata prema veličini, u 2001., 2011. i 2012.

Usporedbom trendova veličina subjekta i broja zaposlenih s uzorkom ove ankete, može se uočiti da je udio malih gospodarskih subjekata 100%, odnosno sva 24 subjekta. S obzirom na ograničenje po pitanju ciljne skupine, podatci o velikim gospodarskim subjektima nisu usporedivi. Među ispitanicima, 11 gospodarskih subjekata u 2013. godini koristilo je usluge vanjskih članova, suradnika ili ugovornih radnika, i to od 1 do deset radnika u periodu od godine dana.

Shema 4

Raspon godišnjeg prometa u eurima anketiranih MSP

Zakon o poticanju malog poduzetništva propisuje barem dva od tri kriterija da bi gospodarski subjekt pripadao skupini srednje veličine. Prema kriterijima broja zaposlenika i godišnjem prometu, niti jedan od anketiranih gospodarskih subjekata ne pripada toj skupini.

Shema 5 Udio ulaganja u istraživanje razvoj i investicija u inovacije od ukupnog ulaganja u 2013. godini Osamnaest ispitanika, odnosno 75% ispitanika, ulaže manje od 5% ukupnog ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije. Dva ispitanika odvajaju 5 – 10% od ukupnih ulaganja za ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije. Nadalje, 8.33% ili dva ispitanika u istraživanje, razvoj i inovacije ulažu 10 – 25%, po jedan ispitanik ulaže 25 – 50%, odnosno preko 50% od ukupnog ulaganja.

Shema 2 Prikaz ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije prema sektorima, izvor: Državni zavod za statistiku Rastuća poduzeća kategoriziraju se s obzirom na novost proizvoda i postoje tri kategorije: proizvodi koji su novi svima, proizvodi koji su novi nekima i proizvodi koji nisu novi nikome. U Hrvatskoj

s gotovo 70% prevladavaju poduzeća koja proizvode proizvode koji nisu novi nikome, dok je samo 9% poduzeća koja proizvode proizvode koji su novi svima. Inovativnost utječe na konkurentnost.

Hrvatska je na 37. mjestu prema GII, što je poboljšanje s obzirom na 42. mjesto prethodne godine. To znači da napredovanje u inovativnosti, a stoga i u konkurentnosti. Švicarska je kontinuirano na 1. mjestu. Niti jedan od ispitanih gospodarskih subjekata nema registriran niti jedan patent.

Shema 6

Udio izvoza u ukupnoj prodaji (2013)

Trinaest gospodarskih subjekata, koji čine 54.17% u ukupnom uzorku ispitanika, izvozi manje od 5% ili uopće ne izvozi. Od 5 – 10% izvozi 12.5% gospodarskih subjekata. Izvoz od 10 – 25% u ukupnoj prodaji nema niti jedan od ispitanika. Pet ispitanika, koji čine udio od 20.83% u ukupnom uzorku, izvozi preko 50%. 87.5% anketiranih internacionalne partnere.

gospodarskih

subjekata

djeluje

na

međunarodnoj

razini

i/

ili

ima

Shema 7

Oblici djelovanja na međunarodnoj razini i/ ili internacionalni partneri

Od ispitanih gospodarskih subjekata, sedam ili 29.17% ima klijente iz inozemstva, 3 ili 12.5% ima dobavljače iz inozemstva, devet ili 37.5% ima poslovne partnere iz inozemstva, jedan je dio međunarodne mreže kompanija ili konzorcija, te jedan ima marketinške aktivnosti na međunarodnoj razini. Niti jedan gospodarski subjekt nema inozemne investitore, niti sudjeluje u međunarodnim projektima. Ostala suradnja, koju su odabrala tri gospodarska subjekta, odnose se na nabavu iz inozemstva, postojanje i klijenata i dobavljača iz inozemstva, te nepostojanje inozemne suradnje.

Shema 8 Suradnja s poslovnim međunarodnoj razini

partnerima

iz

inozemstva

ili

djelovanje

na

Ovim se pitanjem prvenstveno htjela utvrditi suradnja/ djelovanje na međunarodnoj razni u području Jadransko – Jonske makro regije i zemalja uključenih u SMART INNO projekt.

Najviše ispitanika, 58.33% ima razvijene međunarodne poslovne odnose sa Slovenijom. 54.17% ispitanika ima međunarodne odnose s Italijom, po 25% ispitanika ima razvijene poslovne odnose unutar Hrvatske i s Bosnom i Hercegovinom. 20.83% ispitanika ima međunarodne poslovne odnose sa zemljama izvan Jadransko – Jonske regije. 16.67% ispitanika ima međunarodne poslovne odnose s Crnom Gorom, a isto toliko ih ima međunarodne poslovne odnose sa Srbijom. 12.5% ispitanika ima poslovne odnose s Grčkom. Iz navedenog, može se uočiti da postoji velik prostor za razvoj međunarodnih poslovnih odnosa u anketiranom uzorku. U usporedbi s dostupnim podatcima za Hrvatsku iz Sheme 9, najviše se izvozi u zemlje Europske Unije 58.2%, ali se i najviše uvozi, 62.5%. Na drugom mjestu, najviše se izvozi u zemlje CEFTE i to 21%. Na drugom mjestu grupe zemalja iz kojih se uvozi, nalaze se azijske zemlje s 13.8%.

Shema 9 Struktura izvoza i uvoza prema ekonomskim grupacijama zemalja u 2012. godini, Izvor: Hrvatski zavod za statistiku Prosječna starost anketiranih gospodarskih subjekata je približno 14 godina. Najstariji gospodarski subjekt osnovan je 1973. godine, a najmlađi je osnovan 2013. godine. Iz Tablice 4., može se uočiti velik postotak preživjelih malih i srednjih poduzeća u promatranom desetogodišnjem periodu. U prilog tome može se pridodati i prosječna starost anketiranih gospodarskih subjekata od 14 godina.

Shema 1

Prikaz preživljavanja gospodarskih subjekata u Hrvatskoj

3. Financijske organizacije Prema izvješću HNB-a, u Republici Hrvatskoj najvažniju poziciju zauzimaju poslovne banke, koje su najaktivniji akteri na sva tri financijska tržišta: novčanom, deviznom i tržištu kapitala. Najnoviji podatci s popisom financijskih institucija mogu se naći na mrežnim stranicama HNB-a, a datiraju iz 2009. godine. Prema izvješću Europske Komisije, bankarski sustav Hrvatske obilježen je visokim stupnjem stranog vlasništva1. Prema istom izvješću, postoji oko 30 banaka. Pet najjačih banaka podružnice su Austrijskih i Talijanskih banaka, a čine 75% tržišta. Uslijed razduživanja, Hrvatske su banke ostale profitabilne. U poslovnom sektoru brojni su zajmovi otplaćeni, bez ponovne obnove. Banke su se preorijentirale na sektore nižeg rizika. Uslijed pet, odnosno šest uzastopnih godina recesije, evidentiran je pad potražnje za zajmovima, prema izvješću. HNB-ovo izvješće navodi, pak, da mala i srednja poduzeća imaju kontinuiranu potrebu za zajmovima za tekuća ulaganja i refinanciranje postojećih dugovanja, ali zbog strožih kriterija ne uspijevaju dobiti zajam. Glavne regulacijske institucije su Hrvatska narodna banka (HNB) financijskih usluga (HANFA) 3.

2

i Hrvatska agencija za nadzor

Macroeconomic imbalances 2014, European Commision Hrvatska narodna banka, kako je određeno Ustavom Republike Hrvatske, središnja je banka Republike Hrvatske. Položaj, zadaće, vlasništvo nad kapitalom središnje banke, njezine ovlasti i ustroj te njezin odnos s tijelima Republike Hrvatske, bankama i međunarodnim institucijama i organizacijama uređeni su Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci (NN, br. 75/2008. i 54/2013.). www.hnb.hr 3 Hanfa provodi nadzor nad poslovanjem burzi i uređenih javnih tržišta, investicijskih društava i izdavatelja vrijednosnih papira, brokera i investicijskih savjetnika, vezanih zastupnika, središnjeg klirinškog depozitarnog društva, društava za osiguranje i reosiguranje, zastupnika i posrednika u osiguranju i reosiguranju, društava za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima, mirovinskih osiguravajućih društava, investicijskih i mirovinskih fondova, Središnjeg registra osiguranika, Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Umirovljeničkog fonda i pravnih osoba koje se bave poslovima leasinga i faktoringa, osim ako ih banke obavljaju unutar svoje registrirane djelatnosti.www.hanfa.hr 1 2

S obzirom na recesiju, sve se veći naglasak stavlja na alternativne oblike financiranja. Alternativni ili inovativni oblici investiranja odnose se na mikro financiranje, crowdfunding platforme, poslovni anđeli, fondovi rizičnog kapitala, razvojne banke i etične banke. Mikro financiranje je financijska usluga namijenjena korisnicima slabije platežne moći, nezaposlenima ili siromašnima, a karakteriziraju je mali novčani iznosi i nepostojanje kolaterala. Najraširenije je u siromašnijim dijelovima svijeta. Primjeri dobre prakse u Europi mogu se naći u Bosni i Hercegovini. Glavna prednost ovakvog oblika financiranja jest što dovodi kapital do onih skupina koje banke zapostavljaju. Na taj se način može potaknuti razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Negativna strana se odnosi na kamate, koje kod mikro kreditiranja mogu postati vrlo visoke i voditi u dužničko ropstvo. Crowdfunding je model financiranja poslovnog pothvata prikupljajući sredstva od velikog broja ljudi. U pravilu, to se prikupljanje vrši online putem crowdfunding platforme. Crowdfunding model sastoji se od idejnog začetnika projekta, pojedinaca ili skupina koji podržavaju ideju i platforme ili organizacije koja moderira i povezuje sudionike kako bise pokrenula ideja. Poslovni anđeli su uspješni investitori koji financiraju start-up projekte visokog rizika na način da ulaze u vlasnički udio i pružaju pomoć u daljnjem razvoju i komercijalizaciji projekata. To su neformalni individualni investitori koji u poslovni pothvat donose svoje iskustvo, pružaju znanje, vještine i poslovne kontakte. Rizični kapital vrsta je ulaganja u temeljni kapital društava koja ne kotiraju na burzi i imaju potencijal ostvariti visoke stope rasta tijekom razdoblja od 3 – 7 godina. To su ulaganja podrazumijevaju aktivnu ulagačku strategiju društava za upravljanje fondovima rizičnog kapitala, koja se ogleda u financiranju, te pružanju strateških savjeta i informacija. Fondovi rizičnog kapitala pogodni su za financiranje određenih projekata ili tvrtki kad se oni nalaze u fazi intenzivnog rasta ili konsolidacije na tržištu4. Etične banke su banke koje, po uzoru na zadruge, „nastaju unutar zajednice svojih budućih korisnika koji su ujedno i njeni suvlasnici“5, te zajedno dijele odgovornost za uspješnost rada banke. Hrvatska etična banka, ebanka, je transparentna, demokratska, solidarna organizacija koja svojim članovima osigurava najpovoljnije uvjete financiranja, kontinuiranu savjetodavnu podršku u poslovanju te aktivno smanjivanje rizika povezivanjem u ekonomske cjeline6. Razvojne banke su specijalizirane banke, a u Hrvatskoj postoji HBOR. HBOR je razvojna i izvozna banka osnovana sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva, s djelatnostima financiranja obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva, financiranja infrastrukture, poticanja izvoza, potpore razvitku malog i srednjeg poduzetništva, poticanja zaštite okoliša, i osiguranja izvoza hrvatskih roba i usluga od netržišnih rizika. Anketi su se odazvale tri financijske organizacije: jedna banka, jedna razvojna banka i jedna crowdfunding platforma.

http://www.prosperus-invest.hr/content/rizicni-kapital http://www.poslovni.hr/hrvatska/eticne-banke-su-banke-ciji-su-korisnici-ujedno-i-njeni-suvlasnici-269720 6 www.ebanka.hr 4 5

Shema 10

Oblik anketiranih organizacija

Financijske aktivnosti anketiranih financijskih aktivnosti geografski se odnose na nacionalnu razinu. Uobičajeno pružaju financijske usluge Start – Upovima, Razvojno istraživačkim projektima gospodarskih subjekata, razvojno istraživačkim projektima sveučilišta/ studenata/ istraživača, pojedincima, projektima sa socijalnim utjecajem, projektima međunarodnog poslovnog razvoja, poduzetničke, infrastrukturne i društveno korisne projekte kojima su nositelji članovi poslovnog, civilnog ili javnog sektora i izvoznicima. Najrjeđi je oblik suradnje financiranje razvojno istraživačkih projektima sveučilišta, studenata i istraživača. Ne postoje slični podatci s kojima je moguće izvršiti usporedbu.

Tablica 1

Uobičajena suradnja anketiranih financijskih institucija s korisnicima

Tablica 2 Poveznice s Europskom Investicijskom Bankom, Svjetskom Bankom ili nekom drugom internacionalnom financijskom institucijom Tablica 7 prikazuje odgovore ispitanika o povezanosti s internacionalnim financijskim institucijama. Na temelju odgovora predstavnika tri financijske institucije, nije moguće donositi generalizirane zaključke. U tablici 8 pružen je pregled raspodjele financijskih aktivnosti prema stimulaciji specifičnih industrija.

Tablica 3

Raspodjela financijskih aktivnosti prema stimulaciji specifičnih industrija

Klasifikacija specifičnih industrija u upitniku je definirana kako slijedi: poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, rudarstvo i vađenje kamena, proizvodnja, električna energija, plin, para i klimatizacija, opskrba vodom, kanalizacija, gospodarenje otpadom, te sanacija okoliša, građevina, veleprodaja, preprodaja i popravci motornih vozila i motocikala, prijevoz i skladištenje, smještaj i usluživanje hrane, informacije i komunikacije, financije i osiguranje, poslovanje nekretninama, profesionalne, znanstvene i uslužne aktivnosti, javna administracija i obrana, obavezno socijalno osiguranje, obrazovanje, ljudsko zdravlje i socijalni rad, umjetnost, zabava i rekreacija, ostale uslužne djelatnosti, djelatnosti održavanja kućanstava kao poslodavac, proizvodnja nediferenciranih roba i usluga - proizvodna djelatnost

kućanstava za vlastite potrebe, te djelatnosti izvandržavnih organizacija i tijela. Četiri ispitanika, predstavnika financijskih organizacija, procijenili su vlastitu stimulaciju specifičnih industrija a rezultati su prikazani u Tablici 8. Većina područja djelatnosti ne uživa potporu svih anketiranih financijskih organizacija. Iako nije moguće donositi generalne zaključke, s obzirom na mali uzorak, iz podataka se može iščitati da je pristup financiranju veći djelatnostima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, industriji električne energije, plina, para i klimatizacije, proizvodnji, djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane, profesionalnim, znanstvenim i uslužnim aktivnostima, obrazovanju, te ostalim uslužnim djelatnostima7.

4. Istraživači Nacionalna klasifikacija djelatnosti iz 2007. godine koristi se za sve potrebe statistika i analiza. Znanstveno istraživanje i razvoj nalazi se pod oznakom NKD 72, te se dijeli na: NKD72.1 - istraživanje i eksperimentalni razvoj u prirodnim, tehničkim i tehnološkim znanostima (NKD 72.11 - istraživanje i eksperimentalni razvoj u biotehnologiji, NKD 72.19 - ostalo istraživanje i eksperimentalni razvoj u prirodnim, tehničkim i tehnološkim znanostima), i NKD72.2 - istraživanje i eksperimentalni razvoj u društvenim i humanističkim znanostima (NKD 72.20 - istraživanje i eksperimentalni razvoj u društvenim i humanističkim znanostima). Prema godišnjaku Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti u 2013. godini prosječno je bilo zaposleno 67880 osoba, što je približno 5% ukupnog broja zaposlenih. Taj podatak ne pomaže puno u ovom slučaju, jer prema takvoj klasifikaciji nije moguće utvrditi radi li se o istraživačima ili stručnjacima. Prema Statističkom ljetopisu, u 2013. godini, 16 975 osoba zaposleno je na visokim učilištima, ali nije navedeno na kojim poslovima. Nadalje, u istom Statističkom ljetopisu moguće je naći podatke o zaposlenju istraživača koji datira iz 2013. godine, koje je moguće iščitati iz tablice 8. Ukupno je 10 275 osoba zaposleno na poslovima istraživanja, od čega 1301 ili 12.66% zaposlenih radi u poslovnom sektoru, 2500 ili 24.33% zaposlenika u državnom sektoru, 17 ili 0.17% u neprofitnom sektoru i 6457 ili 62.84% zaposlenika u visokom obrazovanju.

Popis djelatnosti na koje su najviše usmjerene financijske aktivnosti anketiranih institucija može asocirati na ključna područja strateškog razvoja određena Strategijom za Jadransko Jonsku Makroregiju: plavi rast, transport i energetske mreže, kvaliteta okoliša i održivi turizam. Da bi se utvrdilo postoji li uistinu izraženija sklonost financiranju strateški važnih djelatnosti, potrebno je provesti daljnja istraživanja. 7

Tablica 5 Istraživači zaposleni prema akademskom stupnju i sektoru, izvor: Statistički ljetopis 2013, str. 505, www.dzs.hr Za potrebe projektnog istraživanja, istraživači su podijeljeni s obzirom na svoju pripadnost Sveučilištu, istraživačkom centru, odnosno radi li se o nezavisnom istraživaču. Anketi su pristupila četiri istraživača i svi su članovi sveučilišta, kao što se može vidjeti iz Tablice 9. S obzirom na podatak da 62.84% zaposlenika radi u visokom obrazovanju, nije neobično da s tako malim slučajnim uzorkom, svi od četiri ispitanika pripadaju visokom obrazovanju.

Shema 14

Anketirani istraživači prema povezanosti s institucijama

Iz Sheme 15 može se iščitati da u Hrvatskoj najviše istraživača ima u području tehničkih znanosti. Slijede, redom, biomedicina i zdravstvo, društvene djelatnosti, prirodne znanosti, biotehničke, te humanističke znanosti. Distribucija područja znanosti anketnog uzorka ne podudara se s podatcima na razini države.

Shema 15 Zaposlenost prema istraživanjem prema područjima znanosti u 2011, izvor: Statistički ljetopis 2013, str. 505, www.dzs.hr Od četiri anketirana istraživača, dva se bave istraživanjem u području poslovanja i administracije, dok se jedan bavi obrazovanjem a jedan medicinom i biologijom uz poslovanje i administraciju.

Shema 16

Područje istraživanja anketiranih istraživača

U sljedećem anketnom pitanju, istraživači su odgovorili na pitanje jesu li sudjelovali u Start – up projektima, međunarodnim razvojnim projektima gospodarskih subjekata, projektima tehnološkog transfera, R&D&I istraživačkim projektima, te projektima sa socijalnim utjecajem.

Shema 17

Sudjelovanje u projektima

Na pitanje je bilo moguće odgovoriti višestrukim odabirom, a odgovori su prikazani shemom 17. U R&D&I istraživačkim projektima sudjelovala su dva ispitanika, pa je tako taj oblik najzastupljeniji. Jedan je ispitanik odgovorio da nije sudjelovao u projektima, dakle ostali su odabiri, odgovori preostala tri anketirana istraživača. Odnosno, preostali su istraživači sudjelovali u bar u jednom obliku projekta. S obzirom da se radi o vrlo ograničenom broju ispitanika, nije uputno donositi generalne zaključke.

Shema 18 Izvori sredstva za istraživanje i razvoj prema sektorima i područjima znanosti u 2011. godini, Izvor: Statistički ljetopis 2013., www.dzs.hr

Podatci o izvorima sredstava za istraživanje i razvoj pokazuju da u tehničkim znanostima, biomedicini i prirodnim znanostima prednjači poslovni sektor, dok u ostalim područjima znanosti izvori sredstava za istraživanje većinom dolaze iz državnog sektora i visokog obrazovanja. Podatci ne razlikuju projekte kao zaseban izvor sredstava za istraživanje, pa je to, uz vremensku razliku, razlog zašto podatke nije moguće usporediti s rezultatima ankete. Ispitanici koji su prethodno potvrdili sudjelovanje u projektima, naveli su da se radilo o projektima koji su financirani nacionalnim javnim financiranjem, EU javnim financiranjem, financiranjem od strane MZOSa i financiranjem od strane gospodarskih subjekata. Shema 19 prikazuje distribuciju odgovora.

Shema 19

Oblici financiranja projekata u kojima su sudjelovali ispitanici

5. Posredničke organizacije Posredničke organizacije predstavljaju skupinu vladinih, nevladinih i gospodarskih organizacija čija je svrha pomoć poduzećima u pokretanju poslovanja, redovnom poslovanju, te rastu, a to mogu biti gospodarske komore, razvojne agencije, poslovni inkubatori, uredi za transfer tehnologija, konzultantske organizacije, te razne udruge i umreženja. Anketirano je desetero ispitanika. Aktivnosti ispitanika odnose se na pojedine specifične kategorije, a konkretni odgovori su sljedeći: informacije i komunikacije, profesionalne, znanstvene i uslužne djelatnosti, obrazovanje, ostale uslužne djelatnosti, konzultantske usluge, poticanje istraživanja, razvoja, akademskog poduzetništva, financiranje inovativnih projekata, inovacijske djelatnosti – stručna potpora inovatorima, savjetodavne usluge, poduzetništvo, te sve gospodarske djelatnosti.

Shema 20 grafički prikazuje usluge koje anketirane posredničke organizacije uobičajeno pružaju svojim korisnicima. Osam posredničkih organizacija pruža potporu Start Upovima. Nadalje, 4 posredničke agencije pružaju potporu R&D&I u gospodarskim subjektima, 3 posredničke agencije pomažu u prikupljanju financiranja za kompanije i start upove. Jedna od posredničkih agencija pruža usluge poslovnog prostora za kompanije.

Shema 20

Oblici pružanja potpore anketiranih posredničkih organizacija

Pet posredničkih agencija nudi i druge usluge, koje su precizirali odgovorima, kako slijedi: priprema projektne dokumentacije, izrada poslovnih planova i investicijskih studija, izrada strategija; savjetovanje, predavanja, zastupanje interesa obrtnika, potpora individualnim inovatorima i poduzetnicima; edukaciju mladim potencijalnim poduzetnicima; usluge svim gospodarskim subjektima.

Shema 21

Učestalost suradnje posredničkih organizacija s organizacijama i institucijama

Posredničke organizacije u najvećoj mjeri redovito surađuju s nositeljima javnih politika i kompanijama, te konzultantima. S nositeljima javnih politika na lokalnoj razini surađuju svi ispitanici. Po jedna posrednička agencija nikad ne surađuje sa Sveučilištima, nositeljima javnih politika na nacionalnoj razini, financijskim institucijama i kompanijama. Dvije od deset ispitanih posredničkih organizacija ne surađuje s poslovnih anđelima. Kao ostale organizacije navedene su organizacija inovatora i razvojne agencije.

Shema 22

Izvori financiranja posredničkih organizacija, u postotku

Posredničke agencije mogu biti financirane u obliku javnog financiranja, privatnih fondova ili kombinacijom javnog i privatnog financiranja. Javno financiranje odnosi se na 51.3% financiranja, 13.1% privatni fondovi, te 23.9% kombinacija javnog i privatnog financiranja. Postotak javnog financiranja kod posredničkih agencija koje koriste kombinaciju izvora financiranja, iznosi 87.5%. Nadalje, financiranje posredničkih agencija može dolaziti s različitih razina, lokalne, nacionalne i međunarodne razine. Moguća je i kombinacija razina financiranja. S lokalne razine financira se sedam ispitanika, s nacionalne dva, a s internacionalne tri.

6. Nositelji javnih politika Anketirano je sedam nositelja javnih politika, od kojih su šest državne organizacije na lokalnoj ili regionalnoj razini, a jedna je državna organizacija na nacionalnoj razini. U shemi 23 anketirani nositelji javnih politika opredijelili su se za područje razvoja za koje je odgovoran njihov odjel, pri čemu je bilo moguće odabrati više odgovora. Tri anketirana nositelja javnih politika zaduženi su za područje ekonomskog razvoja i industrije, dvije za inovacije, dvije za edukaciju, te jedna za zapošljavanje i socijalnu politiku. Pod oznakom drugo, pet je ispitanika preciziralo svoja područja djelovanja kako slijedi: objedinjavanje, zastupanje i promocija interesa obrtništva; sve jedinstveni upravni odjel, podrška krajnjim korisnicima; regionalni razvoj i infrastruktura; te turizam, energetika.

Shema 23

Područje djelovanja anketiranih nositelja javnih politika

Svi su ispitanici odgovorili potvrdno na pitanje konzultiraju li uobičajeno dionike (osobe ili organizacije) na koje se odluke odnose pri razvoju politika. Unatoč tome, u Shemi 24, može se uočiti da postoje dionici s kojima se pojedini nositelji politika nikad ne konzultiraju. U najvećoj mjeri redovito se konzultiraju s udruženjima gospodarskih subjekata/ poslodavaca, slijede ostala državna tijela, te razvojne agencije, sveučilišta i istraživački centri. Kao pretežito rijetki oblici suradnje navedene su konzultacije s financijskim institucijama, školama i sustavima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, nevladine organizacije, te internacionalne organizacije.

Shema 24

Dionici koje nositelji javnih politika konzultiraju, prema učestalosti

7. Poduzetničko okruženje Odgovaranju na sljedeći skup pitanja pristupilo je 48 ispitanika.

Shema 25 Percepcija utjecaja negativnih čimbenika na pokretanje gospodarskog subjekta/ poduzeća Shema 25 prikazuje procjene ispitanika o važnosti utjecaja pojedinih čimbenika na pokretanje gospodarskog subjekta. Velik dio ispitanika smatra da u velikoj mjeri utječe nedostatak poduzetničkih vještina i poduzetničkog razmišljanja, izazovno ekonomsko okruženje, visoki opći troškovi, te nedostatak financiranja. Velik dio ispitanika procjenjuje da je znatan utjecaj na pokretanje gospodarskih subjekata sljedećih čimbenika: nedostatak menadžmenta/ upravljanja, nedostatak odgovarajućih upravljačkih kompetencija, nedostatak odgovarajućih tehničkih kompetencija, nedostatak odgovarajućih marketinških i prodajnih kompetencija, nedostatak marketinških i promocijskih prilika, nedostatni tržišni trendovi znanja, nedostatak financiranja i nedostatak potpore start-upovima. Pod odgovorom ostalo, dva ispitanika specificiraju nedorečene zakone, sporost, nezainteresiranost i nepostojanje odgovornosti kod zaposlenih u državnoj upravi, te ignoriranje individualnih inovatora od inovacijskog sustava RH. Manji postotak ispitanika je navedene čimbenike procijenio kao neznatno važan, kao i nemogućnost procjene važnosti.

Shema 26 Percepcija utjecaja negativnih čimbenika na istraživačke, razvojne i inovacijske aktivnosti u poduzeću U Shemi 26 navedeni su čimbenici: nedostatak vremena, nedostatak posvećenosti, nedostatak specifičnih kompetencija, nedostatak prilika za financiranje, nedostatak informacija o financijskim prilikama, neizvjesno ekonomsko okruženje, nedostatak tehnologija ili znanja, nedostatak osviještenosti o zaštiti prava na intelektualno vlasništvo, skupoća procesa zaštite prava na intelektualno vlasništvo, nedostatak infrastrukture i ostalo; a od ispitanika se tražilo da procijene utjecaj na istraživačke, razvojne i inovacijske aktivnosti u poduzeću. Većina ispitanika procijenila je da je neizvjesno ekonomsko okruženje, te nedostatak informacija o financiranju utječu na istraživačke, razvojne i inovacijske aktivnosti u poduzeću u velikoj mjeri. Ispitanici percipiraju da znatno utječu i, redom, nedostatak vremena, nedostatak prilika za financiranje, nedostatak ili nedovoljna suradnja s istraživačkim institucijama ili institucijama tehnološkog transfera, te nedostatak specifičnih kompetencija. U anketi je ponuđena i mogućnost odabira ostalo uz samostalno navođenje čimbenika, a navedeni su nedovoljni fiskalni poticaji i administrativne barijere. Svjetska banka je 2013. godine provela istraživanje o gospodarskim subjektima u Hrvatskoj, a jedno od područja bilo je utvrđivanje problema koje predstavljaju glavne prepreke za poduzetništvo. Rezultat je prikazan u sljedećoj shemi.

Shema 27 Identificiranje prepreka za poslovanje gospodarskih subjekata, u postotku, Izvor: Enterprise surveys: Croatia 2013, www.enterprisesurveys.org U Shemi 27 navedene su prepreke za poduzetništvo, redom: porezne stope, pristup financiranju, običajna praksa neformalnog sektora, politička nestabilnost, regulacije rada, sudovi, korupcija, nejednakost u obrazovanju radne snage, kriminal, lopovluk i neredi, te trgovinske i carinske regulative. Može se iščitati da znatan udio ispitanika8 procjenjuje da su porezne stope najveće prepreke u poslovanju (27.9 % ispitanika), a slijedi pristup financijama (21.9 % ispitanika).

Intervjuirano je 360 vlasnika i menadžera 360 gospodarskih subjekata u Hrvatskoj, u periodu od veljače do listopada 2013. godine. 8

Shema 28 Percepcija učinkovitosti usluga koje podupiru inovacijske aktivnosti gospodarskih subjekata Shema 28 prikazuje procjene učinkovitosti usluga koje podupiru inovacijske aktivnosti gospodarskih subjekata. 14.58% ispitanika je kao vrlo učinkovite oblike odabralo poslovne inkubatore, specifične konzultantske usluge, te mentoriranje. Može se uočiti da relativno mali broj ispitanika smatra ponuđene oblike jako učinkovitima. Jedino poslovne inkubatore preko 50% ispitanika percipira učinkovitim ili vrlo učinkovitim. Pod ostalim, specificirani su odgovori: domaća zaštita intelektualnog vlasništva, te edukacija zaposlenih u državnoj upravi i povećanje odgovornosti zaposlenih u državnoj upravi. Podatci iz ankete Svjetske banke, Enterprise surveys: Croatia - 2013, odnose se na relevantne čimbenike za gospodarske subjekte u Hrvatskoj. U području inovacija i tehnologija ispitali su udjele gospodarskih subjekata koji posjeduju međunarodno priznate certifikate, koriste licence za inozemnu tehnologiju, posjeduju vlastitu web stranicu, komuniciraju s klijentima i poslovnim partnerima e-mailom. Ti su podatci prikupljeni na uzorku od 124 poduzeća koja se bave proizvodnjom. U uzorku je 23.5 % gospodarskih subjekata s internacionalno priznatim certifikatom kvalitete, 14.8% s tehnologijom licenciranom od inozemnih kompanija, 70.1% gospodarskih subjekata ima vlastitu web stranicu, a 95.3% komunicira s klijentima i poslovnim partnerima putem e-maila.

Shema 29 Usluge za inovativna poduzeća koje bi trebalo dalje razvijati, prema procjeni ispitanika Shema 29 prikazuje distribuciju odgovora o važnosti razvoja usluga za inovativna poduzeća, akao najvažnije mogu se istaknuti pomoć s prikupljanjem sredstava (venture capital, poslovni anđeli, javno financiranje..), te udruživanja. Ponuđeni su i drugi oblici usluga: licenciranje i plasman inovacija, suradnja u znanstveno – obrazovnim institucijama i konzultantske usluge o metodologijama inoviranja i komercijalizacije.

Shema 30 Glavni kriterij za poboljšanje investicijske privlačnosti poduzeća, prema procjeni ispitanika

Razvoj inovativnih usluga i proizvoda kao glavni kriterij za poboljšanje investicijske privlačnosti poduzeća procijenilo je 81.25% ispitanika. Slijedi poboljšanje kompetencije tima u poduzeću, te poboljšanje odnosa s interesnim skupinama, te identificirana tržišna niša (drugo).

Shema 31 Procjena razine zadovoljstva vezana uz suradnju s različitim interesnim skupinama (možete dodati i evaluirati dionike) Mali je broj ispitanika potpuno zadovoljan suradnjom. Najveći udio potpuno nezadovoljnih suradnjom odnosi se na suradnju s nositeljima javnih politika na nacionalnoj razini (28.26%), slijede gospodarske komore (21.28%), te javne i privatne investicijske institucije (17.02%) i nositelji javnih politika na lokalnoj i regionalnoj razini (17.02%). Istaknutiji udjeli vrlo zadovoljnih korisnika odnose se na suradnju s razvojnim agencijama/ znanstvenim i tehnološkim parkovima (29.17%), sveučilišta ili istraživačke institucije (22.92%), nacionalna/ regionalna/ lokalna poslovna udruženja (20.83%), te gospodarske komore (23.40%). 35.42% ne može procijeniti nivo zadovoljstva suradnjom s individualnim investitorima, 27.66% s inozemnim kompanijama koje investiraju u tuzemstvu, a 25.53% ne može procijeniti nivo zadovoljstva suradnjom s javnim/ privatnim investicijskim institucijama. Jedan od razloga nemogućnosti procjene može biti da suradnja nije uspostavljena. Ipak, bez dodatnih potpitanja ne mogu se donositi zaključci. Može se uočiti da su viši udjeli (iznad petine) nemogućnosti procjene zajednički području investiranja, pa se može pretpostaviti da su potrebne dodatne informacije ili edukacija dionika vezana za to područje.

Anketom Svjetske banke9 prikupljeni su i podatci o učinkovitosti sustava. Utvrđeno je da je potrebno prosječno 55.3 dana za dobivanje dozvole za rad gospodarskog subjekta, prosječno 154.9 dana za dobivanje građevinske dozvole, te prosječno 14 dana zadobivanje dozvole za uvoz. Tek 5.9% gospodarskih subjekata vidi prepreku u izdavanju licenci, dozvola i ovlaštenja, dok 45.7 ispitanika vidi prepreku u poreznim stopama, a 22.3% kao najveću prepreku ističe poreznu administraciju. Ispitanici su procijenili da je potrebno 19.5% radnog vremena višeg menadžmenta za obavljanje obveza vezanih uz državne regulative. Dotaknuta je i tema korupcije, te 18.7% ispitanika smatra da je korupcija izrazit problem. Nadalje, 13.5 % ispitanika smatra da se od gospodarskih subjekata očekuje darivanje javnih službenika kako bi se posao obavio, 1.3% percipira da se od gospodarskih subjekata očekuje darivanje službi za izdavanje dozvole za rad, 12 % percipira da se od gospodarskih subjekata očekuje darivanje službi za izdavanje građevinske dozvole, a 14.4% percipira da se od gospodarskih subjekata očekuje darivanje službi za osiguranje ugovora s državom.

Shema 32 Percepcija o količini dostupnih informacija za poboljšanje inovativnosti poduzeća u Vašoj zemlji koje se odnose na poboljšanja sljedećih područja? Po pitanju dostupnosti informacija najbolje su procijenjena područja mogućnosti usavršavanja kao što su seminari i radionice (79.17 %), mogućnosti stjecanja kompetencija (58.33 %), i Europski fondovi (54.17 %). Dostupnost informacija po pitanju nacionalnih programa financiranja 52.08 % ispitanika procijenilo je kao dovoljno, a 41.67 % kao nedovoljno. Ispitanici su podijeljeni i po pitanju procjene dostupnosti marketinških informacija, pri čemu 44.68 % smatra da postoji dovoljno dostupnih informacija, a 46.81 % procjenjuje suprotno. Po pitanju nedostatnosti dostupnih informacija ističu se područja vezana uz privatne investitore (75 %), udruženja i prilike za suradnju (64.58%), te zakonodavno okruženje (52.08 %). Prema tome, u navedenim područjima potrebno je unaprijediti sustav distribucije informacija. 9

Enterprise Surveys: Croatia – 2013, www.enterprisesurveys.org

Prema CEPOR – ovom Izvješću o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj - 2013, „pristup informacijama i savjetodavnim uslugama malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj osiguran je kroz poduzetničke potporne institucije“, a prema istom izvješću, najvažnije potporne institucije su: Hrvatska gospodarska komora (HGK) – Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj, Hrvatska obrtnička komora (HOK), Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) – Udruga malih i srednjih poduzetnika, Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva – CEPOR, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) – Small business support team (SBS), poduzetnički centri, poduzetnički inkubatori, poslovni i tehnološki parkovi, poduzetničke zone, razvojne agencije, Europska poduzetnička mreža (EEN), poduzetnički akceleratori, poslovni parkovi, znanstveno – tehnološki parkovi, centri kompetencije.

8. Preporuke Hrvatsko gospodarstvo još se uvijek bori s recesijom, uz koju se pojavljuju novi izazovi u području konkurentnosti. Osviještenost dionika o potrebi konstantnog napredovanja i informiranja u poslovanju je sve izraženija. Ovo se izvješće temelji na samoprocjenama ispitanika o trendovima u mikroekonomiji. Pitanja obuhvaćaju glavne skupine dionika koji sudjeluju, odnosno utječu na ekonomske procese. S obzirom na relativno mali broj ispitanika, nije poželjno izvlačiti općenite zaključke, ali se mogu uočiti obrasci koje bi bilo poželjno dalje istražiti. Utjecaj malih i srednjih poduzeća u gospodarstvu raste, kao što se povećava i njihov broj, a sukladno tome i broj zaposlenika. Prema dobivenim podatcima, može se uočiti da pored redovitih zaposlenika, anketirani gospodarski subjekti često koriste usluge vanjskih članova/ radnika. Većina ispitanika ulaže manje od 5% u istraživanje i razvoj, te niti jedno od anketiranih gospodarskih subjekata nema registriran niti jedan patent. Gotovo polovica ispitanika izvozi više od 5 %. U poslovnim odnosima s inozemstvom prednjače poslovni partneri iz inozemstva, te klijenti iz inozemstva, dok ne postoje odnosi s inozemnim investitorima ili suradnja na međunarodnim projektima. Preko polovice ispitanika surađuje s poslovnim partnerima iz Italije i Slovenije, dok je suradnja s ostalim zemljama Jadransko-Jonske regije manje zastupljena. Javno dostupni podatci o financijskim institucijama u Hrvatskoj nisu ažurirani. Suradnja anketiranih financijskih organizacija s korisnicima je raznolika, a više je instrumenata financiranja na raspolaganju profitnom nego neprofitnom sektoru. S obzirom da je u Hrvatskoj neprofitni sektor nositelj razvoja tehnologije opće svrhe, ta činjenica bi, ako je opsežnija istraživanja potvrde, mogla usporiti razvoj inovacijskih aktivnosti gospodarstva. Više od polovice istraživača u Hrvatskoj radi u visokom obrazovanju, a slučajnim uzorkom svi su anketirani zaposleni u visokom obrazovanju. Većina ispitanika sudjelovala je bar u nekom obliku projekte aktivnosti. Anketirane posredničke organizacije pružaju širok spektar usluge i redovito ili često surađuju s većinom institucija i organizacija kako bi korisnicima pružili što kvalitetniju uslugu, a organizacijski većinom pokrivaju regionalnu ili lokalnu razinu. Samoprocjena nositelja javnih politika je da redovito ili često konzultiraju većinu korisnika pri donošenju odluka, pri čemu najveću važnost pridaju udruženjima gospodarstvenika, ostalim državnim tijelima i posredničkim organizacijama.

Procjeni utjecaja na poduzetništvo pristupili su svi ispitanici, te kao negativan čimbenik u poduzetništvu prednjači nedostatak poduzetničkih vještina i poduzetničkog razmišljanja. Tek na drugom mjestu se nalazi izazovno ekonomsko okruženje, a nakon toga nedostatak financiranja i visoki opći troškovi. Kao znatno i u velikoj mjeri otegotne čimbenike većina ispitanika označila je i nedostatke u odgovarajućim upravljačkim kompetencijama, nedostatak potpore start – upovima, nedostatak marketinških i prodajnih kompetencija, birokracija, nedostatak menadžmenta, nedostatak infrastrukture, nedostatak tehničkih kompetencija, te nedostatne tržišne trendove znanja. Prema samoprocjeni ispitanika najveći utjecaj na inovacijske aktivnosti u poduzeću ima neizvijesno ekonomsko okruženje. Većina ispitanika je procijenila da su vrlo učinkovite i učinkovite usluge poslovnih inkubatora, dok o ostalim oblicima potpore inovacijskim aktivnostima većina ispitanika procjenjuje kao ne baš učinkovite, neučinkovite ili ne znaju procijeniti. Više od tri četvrtine ispitanika smatra da je potrebno dalje razvijati uslugu pomoći s prikupljanjem sredstava. Nadalje, procijenjeno je da je razvoj inovativnih usluga i proizvoda glavni kriterij za poboljšanje investicijske privlačnosti poduzeća. Više od polovice ispitanika vrlo ili djelomično je zadovoljno samo sa suradnjom s razvojnim agencijama i tehnološkim parkovima. Na pitanje o dostupnosti informacija, većina je ispitanika procijenila da postoji nedovoljna dostupnost informacija o udruženjima i prilikama za suradnju, privatnim investitorima i zakonodavnom okruženju. Dobiveni su podatci tek indikatori na temelju kojih je potrebno izvršiti daljnja istraživanja. Osim toga, već i na temelju dobivenih podataka mogu se uočiti područja koja je nužno potrebno unaprijediti.

9. Literatura

Enterprise Surveys:Croatia – 2013, World bank, www.entreprisesurveys.org Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj – CEPOR 2013 Izvješće HNB-a Macroeconomic imbalances 2014, EC Malo gospodarstvo HGK Narodne novine Pregled gospodarskih kretanja za 2012., HGK Statistički ljetopis www.hnb.hr www.hanfa.hr www.hzz.hr www.prosperus-invest.hr/content/rizičnikapital www.poslovni.hr www.ebanka.hr

Izvješće izrađeno za potrebe SMART INNO projekta Fakultet ekonomije i turizma ”Dr. Mijo Mirković” Sveučilište Jurja Dobrile u Puli u suradnji s Istarskom Razvojnom Agencijom 2015.