Mješovita domaćinstva i seljaci-radnici u Jugoslaviji [PDF]

Zitiervorschau

B IB L IO T E K A SO C IOLOGIJE SELA

I Z D A V A Č In stitut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu

Lektor: Bosiljka Milinković Korektor: Višnja Trputec I c

Izdavanje su financijski pomogli: Samoupravna interesna zajednica za znanstve­ ni rad SR Hrvatske V I i Fond za izdavačku djelatnost i naučno istraživački rad Predsjedništva CK SK Jugoslavije

V la d im ir C v jetićanin, Josip D e filip p is , Edhem D ilić, A lija Hodžić, Vlado Puljiz i Maja Š tam buk

M J E Š O V IT A D O M A Ć IN S T V A I S E L J A C I-R A D N IC I U JU G O S LA V IJI

Zagreb, 1980

S A D R 2 A J

Predgovor..................................................................................................................................g I - P O R IJ E K L O , U Z R O C I Š IR E N J A I R A S P R O S TR A N JE N O S TI M J E Š O V IT IH D O M A Ć IN S T A V A I S E L J A K A - R A D N IK A (V la d im ir C v je tić a n in ).......................................................................................................11 P O R IJE K LO M JE Š O V IT IH D O M A Ć IN S T A V A I S E L J A K A - R A D N IK A . . . 11 A K T U A L N I U Z R O C I N A S T A N K A I O D R Ž A N J A M JE Š O V IT IH D O M A Ć IN S T A V A I S E L J A K A - R A D N I K A .............................................................. 16 R A S P R O S T R A N JE N O S T M J E Š O V IT IH D O M A Ć IN S T A V A I S E L J A K A - R A D N IK A ....................................................................................................21 R asprostranjenost seljaka -ra d n ik a ................................................................................... 23 Stanovništvo u dom aćinstvim a se!ja ka-rad n i ka.............................................................24 Gospodarstva seljaka ra d n ik a ........................................................................................... 25 Obradive po vršine m je š o v itih d o m a ć in s ta v a ............................................................... 25 N e p o ljo p riv re d n i d o h o da k u u k u p n o m d o h o tk u dom aćinstava s e lja k a -ra d n ik a ........................................................................................... 25 II - O S N O V N I P O JM O V I I P R O G R A M IS T R A Ž IV A N J A M JE Š O V IT IH D O M A Ć IN S T A V A I S E L J A K A - R A D N IK A (Edhem D ilić )........................................................................................................................27 P O JM O V N O O D R E Đ E N JE M J E Š O V IT IH D O M A Ć IN S T A V A I S E L J A K A - R A D N I K A ....................................................................................................28 C IL J E V I I S T R A Ž I V A N J A .............................................................................................. 33 O S N O V N E K A R A K T E R IS T IK E U Z O R K A ............................................................... 34 PO STU PA K P R IK U P L J A N J A I O B R A D E P O D A T A K A ........................................ 35 III - B IO S O C IJ A L N A I S O C IO E K O N O M S K A O B IL J E Ž J A A N K E T IR A N IH D O M A Ć IN S T A V A I S E L J A K A - R A D N IK A (Maja Š t a m b u k ) ..................................................................................................................37 O B IL J E Ž J A D O M A Ć IN S T V A ........................................................................................ 37 Veličin a i sastav d o m a ć in s tv a ........................................................................................... 37 N ačin fo rm ira n ja i a u to h to n o s t do m aćinstva............................................................... 38 Odseljavanje iz d om a ćin stva .............................................................................................. 39 Socioekonom ska o b ilje ž ja d o m a ć in s tv a ....................................................................... 40 Osnovna ob ilje ž ja kućedom aćina.............. • ..................................................................... 43 N E K A O S N O V N A O B IL J E Ž J A O SO BA S D V O JN O M A K T IV N O Š Ć U I N E K E K A R A K T E R IS T IK E V A N J S K E Z A P O S L E N O S T I...................

44

B io soci ja I na o b ilje ž ja ...........................................................................................................45 Socioekonom ska o b ilje ž ja ..................................................................................................45 P rom jene u va njskoj a k tiv n o s ti ...................................................................................46 Tradicija altem a cijske z a p o s le n o s ti................................................................................47

IV - E K O N O M S K A O B IL J E Ž J A M JE Š O V IT IH G O S P O D A R S TA V A (Josip D e filip p is ).................................................................................................................49 P R O IZ V O D N I K A P A C IT E T I M JE Š O V IT IH G O S P O D A R S T A V A .......................49 Radna snaga na gospodarstvu...........................................................................................49 Posjedovna s tru k tu ra i ko rištenje zem ljišnih površina m je šovitih gospodarstava.................................................................................. 57 S to č n i fo n d ...........................................................................................................................61 O prem ljenost gospodarstava suvrem enim sredstvima rada........................................ 65 P ro iz v o d n i kap a c ite ti gospodarstva.................................................................................70 E K O N O M S K A R EP R O D U K C IJA M JE Š O V IT IH G O S P O D A R S T A V A ............... 78 Osnovna tip o v im a O b ilježja Osnovne

s tru k tu ra gospodarstava prema ekonom ske rep ro d u k c ije .................................................................................. 79 progresivnog i regresivnog tipa gospodarstva.............................................. 82 tendencije ekonom ske re pro du kcije gospodarstva.....................................87

IZ V O R I I R AS P O D JE LA P R IH O D A M JE Š O V IT IH D O M A Ć IN S T A V A

89

O bilježja, iz v o ri i s tru k tu ra p rih o d a p o ljo p riv re d n ih i m ješovitih dom aćinstava........................................................................................................................89 Raspodjela prih o d a p o ljo p riv re d n ih i m je šovitih dom aćinstava.............................. 93 Usporedba p o ljo p riv re d n ih i m ješo vitih dom aćinstava s obzirom na ka ra kte ris tik e form ira nja i raspodjele p rih o d a ............................................................100 V - N E K A O S N O V N A K U L T U R N A O B IL J E Ž J A M JE Š O V IT IH D O M A Ć IN S T A V A I S E L J A K A - R A D N IK A (A lija H o d ž ić )................................ 103 S T R U K T U R A OSOBNE P O TR O ŠN JE .......................................................................104 Ishrana................................................................................................................................. 110 S tam beni u v je ti i oprem ljenost d om aćinstva..............................................................112 S LO B O D N O V R IJ E M E ...................................................................................................120 V I - S O C IJ A L N A R E P R O D U K C IJA M J E Š O V IT IH D O M A Ć IN S T A V A (V lado P u ljiz ).....................................................................................................................125 K U Ć E D O M A Ć IN I............................................................................................................126 TIP O V I S O C IJA LN E R E P R O D U K C IJE .................................................................... 128 O S N O V N A D IS T R IB U C IJ A D O M A Ć IN S T A V A PR EM A T IP O V IM A N A S L J E Đ IV A N J A .................................................................................... 129 V II - S T A V O V I I M IŠ L J E N J A S E L J A K A - R A D N IK A O P R O B L E M IM A I B U D U Ć N O S T I IN D IV ID U A L N E P O LJO P R IV R E D E , O Z E M LJIŠ N O M PO­ SJEDU I U D R U Ž IV A N J U (Vlado P u ljiz )..................................................................137 P R O B LE M I IN D IV ID U A L N E P O LJO P R IV R E D E . . .

...................................... 137

PO T R E B N A V E L IČ IN A PO SJED A............................................................................ 142 U S TU PAN JE I PR O D A JA Z E M LJIŠ N O G PO SJEDA.............................................146 Ustupanje posjeda i socijalna sigurnost p o ljo p riv re d n ik a ........................................147 S klo no st p ro d a ji z e m ljišta............................................................................................ 149 M IŠ L JE N JA O B U D U Ć N O S T I P O LJO P R IV R E D E ................................................ 150 M IŠ LJE N JA O U D R U Ž IV A N J U P O L JO P R IV R E D N IK A

................................ 155

V I I I - M O T IV A C IJ E Z A B A V L JE N JE D V O JN O M A K T IV N O Š Ć U I P R O F E S IO N A LN E N A M JE R E S E L J A K A -R A D N IK A (Edhem D ilić )

167

M O T IV A C IJ E Z A B A V LJE N JE D V O JN O M A K T IV N O Š Ć U .............................. 167

O snovni ra z lo z i zapošljavanja izvan gospodarstva......................................................169 R azlozi za zadržavanje posjeda........................................................................................172 R azlozi zbog k o jih sadašnji is k lju č iv i p o ljo p riv re d n ic i nisu seljaci-radnici.. . 175 P R IO R IT E T A K T IV N O S T I............................................................................................ 177 P R O F E S IO N A L N E N A M JE R E S E L J A K A - R A D N IK A ........................................ 178 IX - T IP O L O G IJ A M J E Š O V IT IH D O M A Ć IN S T A V A I S E L J A K A -R A D N IK A (Edhem D ilić ) ......................................................................... 183 T IP O L O G IJ A M JE Š O V IT IH D O M A Ć IN S T A V A ..................................................... 185 O snovi tip o lo g ije m je š o v itih dom aćinstava.................................................................. 185 K o re la ti tip o lo g ije m je š o v itih dom aćinstava................................................................188 T IP O L O G IJ A S E L J A K A - R A D N IK A ..........................................................................198 Osnove tip o lo g ije se lja ka-ra dn ika....................................................................................198 K o re la ti tip o lo g ije s eljaka -rad nika..................................................................................200 X - Z A K L J U Č N A R A Z M A T R A N J A .......................................................................... 207 S U M M A R Y ...........................................................................................................................213

PR E D G O V O R

U ovom radu a nalizira se glavnina rezultata e m pirijskog istraživanja projekta "M je š o v ita gospodarstva i seljaci-radnici u Ju g o s la v iji" kojeg su n a ru č ili i fin a n c i­ rali Savezni k o m ite t za p o ljo p riv re d u i re p u b lič k i i p o kra jin ski sekretarijati za po ljo p riv re d u . Pored n jih , u fin a n c ira n ju su učestvovali: Predsjedništvo CK SKJ, Savezna privredna kom ora . Savezna ko nfe rencija SSRNJ i Savezni o d b o r sin d i­ kata radnika p o ljo p riv re d e i prehram bene industrije. Is tra živačku e kipu su, uz autore ove knjige, č in ili još i M ilan Bene, Petar M arković i J oko Sparavalo. R u k o v o d io c i istraživanja b ili su V . C vjetićanin, E. D ilić i V . P uljiz. U o k v iru p rip rem a istraživanja izdali smo z b o rn ik radova: "M je šo vita gospoda­ rstva i s e lja c i-ra d n ic i", k o ji je p u b lic ira n sredinom 1975. godine. Prvi d io Z b o rn i­ ka sadrži opće teo rijske prilo g e o m je š o v itim gospodarstvim a i seljacim a-radnicima. U d rug om d ije lu se daje s in te tič k i pregled pisanja jugoslavenskih autora o m ješo vitim gospodarstvim a i seljacim a-radnicim a, te analiza naših s ta tis tič k ih podataka o n jim a. U trećem d ije lu nalaze se radovi k o ji govore o d je lo m ič n o j p o ljo p riv re d i u n e k o lik o stra nih zem alja. Na kraju se nalaze dva prilo g a : s ta ti­ stič k a do k u m e n ta c ija i b ib lio g ra fija radova. U p rip rem n e radove za ovo istraživanje spada i izdavanje tem atskog broja časo­ pisa S ociolo gija sela (br. 4 6 ) k o ji je, uz određene radove objavljene u Z b o rn ik u , sadržavao i d o d a tn ih 5 p riloga s te o rijs k im razm atranjim a i re zu lta tim a istra ži­ vanja p o ljo p riv re d e s d je lo m ič n im vrem enom . Terenska istraživanja provedena su to k o m 1976. godine, a strojna obrada rezul­ tata istraživanja krajem 1976. godine. Pisanje studije o rezu lta tim a istraživanja završeno je sredinom 1977. godine. S tu dija je po dijeljen a u č e tiri d ije la , od k o jih je svaki posebno uvezan, a ima u k u ­ pno 1 078 stranica. Kako je ova knjiga, prvenstveno zbog fin a n c ijs k ih razloga, b itn o skraćena u o d ­ nosu na završni izvještaj o re z u lta tim a istraživanja, a d je lo m ič n o im a i d rugačiji p ris tu p analizi to se ova dva rada ja v lja ju nužno kao k o m p le m e n ti. Zbog toga ćemo na ovom m jestu d e ta ljn ije iz n ije ti sadržaj stu d ije iz 1977. godine. U p rv o m d ije lu , k o ji sadrži pet poglavlja, prezentirani su: p ris tu p istraživanju (uvodna razm atranja i na crt istraživan ja ), osnovni podaci i in fo rm a cije o raspro­ stranjenosti m je š o v itih gospodarstava i seljaka-radnika u svijetu i u našoj zem lji, te re z u lta ti istraživanja k o ji se odnose na ispitivana naselja i ob ilje žja m ješovitih dom aćinstava. U drugom d ije lu , k o ji sadrži šest poglavlja, izloženi su re z u lta ti istraživanja o pro izvo d n o -e k o n o m s k im o b ilje ž jim a m je š o vitih gospodarstava i n jih o vo j p ro iz ­ vodnoj i socija ln o j re p ro d u k c iji. U trećem d ije lu , k o ji sadrži šest po glavlja, prezentirana je analiza podataka i in ­ form acija o o sn ovnim o b ilje ž jim a osoba s d v o jn o m aktivnošću, nekim kara kte ­ ristikam a p o ro d ič n o g p oložaja seljaka-radnika, slobodnom vrem enu i p a rtic i­ paciji, m išljen jim a o p ro b le m im a in d iv id u a ln o g gospodarstva, budućnosti in d i­ vidualne p o ljo p riv re d e i u dru ž iv a n ju p o ljo p riv re d n ik a , zatim analiza m išljenja o m ješo vitoj p o ljo p riv re d i i seljacim a-radnicim a te analiza m otiva cija za bavljenje dvo jn o m a ktivnošću i p ro fe s io n a ln ih nam jera seljaka-radnika.

9

Č e tv rti d io , k o ji sadrži dva poglavlja, jeste završni u c ije lo j s tu d iji. U njem u je pregled osnovnih rezultata istraživanja kroz tip o lo g iju m ješovitih gospodarstava i seljaka-radnika i zaklju čna razm atranja o m ješovitoj p o ljo p rivre d i i njenoj b u ­ dućnosti. U ovoj su k n jiz i, kao što je već rečeno, iz razloga kraćenja teksta i d je lo m ičn o izm ijenjenog plana prezentiranja rezultata istraživanja, skoro u cijelosti izosta­ vljena poglavlja studije o kooperaciji s društvenim sektorom p oljoprivrede, p o ­ ro d ič n o m položaju osoba s dvo jn om aktivnošću i m išljenja o m ješovitoj p o ljo ­ privred i i seljacim a radnicim a. A u to ri knjige, a posebno ru k o v o d io c i projekta žele se na ovom m jestu zahvali­ ti b ro jn im suradnicim a i učesnicim a u p riprem i i realizaciji ovog projekta istra­ živanja. T o je prije svega stru čn o , te h n ič k o i adm in istra tivn o osoblje tadašnjeg Centra za sociologiju sela, grada i prostora In s titu ta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, koje je ob avilo ve lik i složen organizacijski, te h n ič k i i ad m in is tra tiv n i posao u svim fazama istraživanja. To su, također, b ro jn i anketari, k o ji su širom Jugoslavije u 151 naselju sprovodili anketu. Posebnu zahvalnost dugujem o Sam oupravnoj interesnoj zajednici za znanstveni rad u društveno-ekonom skim zajednicama SR Hrvatske (S IZ —V I) i Fondu za izdavačku dje la tn ost i naučno-istraživački rad Predsjedništva CK SK Jugosla­ vije k o ji su s ufinancirali štampanje ovog rada. U Zagrebu, studenoga 1980.

10

A u to ri

I - P O R IJ E K L O , U Z R O C I Š IR E N J A I R A SPR O STR A N JEN O ST M J E Š O V IT IH D O M A Ć IN S T A V A I S E L J A K A -R A D N IK A

P O R IJ E K L O M JE Š O V IT IH D O M A Ć IN S T A V A I S E L J A K A -R A D N IK A

R azvojni p u t m je šo vitih dom aćinstava treba s lije d iti od vremena kada je u selu vladala p ro iz v o d no -po tro š ač k a a u ta rk ija , tj. onda kada je seoska p orodica tr o ­ šila o no što je sama proizvela i kada je izvan tog kruga proizvodnja-potrošnja postojala te k neznatna, p e riferna razm jena proizvoda i usluga. Ipak, i u tada­ šnjoj a u ta rk ič n o j se lja čko j e k o n o m iji n ije postojao je d in o p o ljo p riv re d n i rad. Č ak je za to doba neadekvatno k o ris titi pojm ove današnjih p rivre d n ih grana, koje su p ro d u k t razvoja društvene podjele rada, pa dakle i današnji pojam " p o ­ ljo p riv re d a ". R ije č je p rije o s in k re tiz ira n o m konglom eratu seljakovih a k tiv n o ­ sti č iji je c ilj zadovoljavanje osnovnih ž iv o tn ih potreba, a to su: prehrana, o d ije ­ vanje, stanovanje i d r . 11 M e đ u tim , te su druge a k tiv n o s ti uglavnom vezane uz p o ljo p riv re d u , uz razm je­ nu s p riro d o m (kako bi rekao M a rx ), a p o ljo p rivre d a je u njim a centralna i ima integ rira juć u ulogu. Seljak je nastojao da se nađe na svome posjedu, u neposre­ d n o j svojoj p riro d n o j o k o lin i. U n u ta r seljačke kuće obavlja li su se m nogi poslovi — npr. izrađivao nam ještaj, odjeća, a latke, prerađivali se p ro izvo d i s gospodar­ stva, gradile gospodarske i stam bene zgrade. D akle, seljak i čla n o vi njegove p o ­ rodice već tada, pored p o ljo p riv re d n ih , ob avljaju i niz d rugih n e p o ljo p rivre d n ih poslova, ali sve u o k v irim a vla stitog gospodarstva i za vlastite p o tre b e .2' N o, ti poslovi nisu od vojen i i za n jih seljak ne dobiva posebnu naknadu. Bila je to složena kućanska e k o n o m ija , za k oju S. N o vaković kaže da je "selo u m a lo m e ". M noge će od tih s eljakovih poslova kasnije preuzeti o b rt i in d u strija . No, upravo u to j a u ta rk ič n o j se lja čkoj e k o n o m iji, u n je zin im sporednim djela tn o stim a (kao što su izrada a la tk i, odjeće, kućanskih predm eta) seljak je nalazio m ogućnosti da uposli sve svoje članove, a posebno u vrijem e kada jenjavaju in te n zivn i p o ­ ljo p riv re d n i radovi. V re m en om , m e đ u tim , d o la zi do spe cijaliziranja u p o je d in im poslovim a, tako da ih p o je d in i č la n o v i velikog seoskog dom aćinstva p o č in ju obavlja ti i za potrebe vanjske k lije n te le . T im e p o č in je d ife re n cija cija u n u ta r seljačke ekonom ije. Ovaj se proces o dvija postepeno, u etapam a, a završava izgradnjom seoskih zanata.3’ D akle, upravo u o v o j fa z i razvoja seljačkog gospodarstva rađaju se i» Lenjin o tome piše: "Stanovništvo zemlje sa slabo razvijenom (ili uopšte nerazvijenom) robnom privredom je gotovo isključivo zemljoradničko. M eđutim , ne treba shvatm tako kao da se stanovništvo bavi samo zemljoradnjom, to samo znači da stanovništvo koje se bavi zemljoradnjom samo obraduje proizvode zemljoradnje, da razmene i podele rada gotovo ni nema" (V I.Lenjin: Kazvilak kapitalizma u Rusiji. Izabrana dela, tom 2, Kultura. Beograd 1960. str. 20.) 2) O tome je vrlo ilustrativan slijedeći citat M. Mirkovića: "Hrana, odjeća, obuća, kuća i na­ mještaj u njoj, alati potrebni za proizvodnju, pretežnim su se dijelom proizvodili u kućnoj zajednici, a izrađivali su ih njezini članovi. Ž ito se sijalo rukom i oralo se pri sjetvi plugom, koji je u kući izrađen od vlastitog drveta, želo se srpom, koji je negdje bio također izrađen u kući. ali koji se uvijek u kući popravljao i brusio. Vršidba se obavljala cjepovima izrađenim u kući. Mljelo se u kućnom žrvnju, peklo u vlastitoj peći. U kućnoj radinosti prela se vuna, kudelja i lan, tkalo se tkivo, bojadisalo. valjalo, šilo i prelo. Kola, plug, branu, kuću za stano­ vanje i privredne zgrade, krevete, stolove i stolice, čak i lonce, crepulje, tanjire, zdjele i ka­ šike, izrađivali su članovi kućne zajednice ..." (M. Mirković: l'konomska struktura J ugoslavije I 9 1S - I 93 I , Zagreb, Nakladni zavod. 1950., str. 144). 3) Inspirirajući se M. M irkovićem, V. Puljiz razlikuje tri stupnja u izdvajanju sporednih djela­ tnosti iz seljačke ekonomije: 1. kućna radinost -- pretežno za vlastite potrebe; 2. kućna radinost - pretežno za tržište. 3. zanat ili potpuno izdvajanje iz seljačke ekonomije. (V.P u­ ljiz: Kksodus poljoprivrednika, Zagreb, Centar za sociologiju sela, grada i prostora IDIS-a, 1977., str. 27.)

11

prve klice dvo jno sti zanim anja seljaka, jer jedan broj seljaka postaje i za n a tli­ jama k o ji rade za potrebe d rugih izvan gospodarstva, i to za novac. Pored toga, u obavljanju raznih sporednih d je la tn osti javljaju se i lo kalne specijalizacije, kao posljedica dugoga razvoja što ga je o bilježila priro d n a o ko lin a . T ako su npr. u našoj zem lji D alm atinci b ili poznati kao zidari, Gorani su b ili poznati po p ro ­ izvodim a od drveta, Slavonci iz vin o ro d n ih krajeva b ili su poznati kao bačvari, u S la von iji i Srijem u žene su pravile sapun, u V iro v itic i se izrađuju m lin o v i, u slavonskim se b rdim a prerađuje vuna, kod Slavonskog se Broda prave lonci, Kruševljani su također p ravili sapun, D ibrani su b ili grad ite lji crkava, a C rnotravci gra d ite lji kuća; u S loveniji o k o R ibnice prave se čačkalice, Kočevljani su to rb a ri, u G orenjskoj su fu ž in a ri, u K o ru škoj - lo n č a ri.4 ’ Slične lokalne spe­ cija lizacije seljaka javljaju se i u drugim zem ljama. U k a p italiz m u dolazi do d e fin itiv n o g odvajanja zanata, kućne radinosti i p oje­ d in ih pre rađ iva čkih djelatno sti od po ljo privrede, te do nastanka samostalnih pre­ rađ iv a č k ih in du s trijs k ih grana. Uz to se fo rm ira i indu strija koja proizvodi sre­ dstva za po ljo p riv re d u (mašine, alatke, a širi se i unutrašnje tržište p o ljo p riv re ­ d n ih proizvoda što snažno p o tič e i robnonovčane odnose u p o ljo p rivre d i. Na taj se način obavlja sve veća društvena podjela rada, sve veće podruštvljavanje rada, što postaje bazom cje lokupnog daljnjeg ekonom skog razvoja.51 P oljoprivredna p roizvodnja u ka pita lizm u doživljava revolucionarne prom jene: vrši se in te n z ifik a c ija p roizvodnje na bazi prim jene naučnih i te h n ič k ih dostignu­ ća te perm anentnog ulaganja kapitala u p ro izvo d n ju , što sve doprinosi znatnom povećanju p ro d u k tiv n o s ti rada u p o ljo p riv re d i. U p o ljo p riv re d i, kao i u in d u s tri­ ji, mada znatno sporije, napreduje proces koncentracije i centralizacije kapitala. To iz tem elja m ijenja posjedovnu s tru k tu ru gospodarstva, u k o jo j sve značajnije m jesto do bivaju krupna k a p ita lis tič k a gospodarstva, d o k nestaje sve veći broj sitn ih se ljačkih posjeda (proletarizacija seljaštva). Indu strija postaje osnovna pokre ta čka snaga razvoja društva. Ona iz tem elja m i­ jenja sve dotadašnje ustaljene o b lik e života, među ko jim a u prvom redu one koji su se stoljećim a fo rm ira li u p o ljo p riv re d i i selu. Proces industrijalizacije — shva­ ćen u najširem smislu kao širenje in d u s trijs kih m etoda rada i načina života, pra­ ćen istovrem eno i procesom urbanizacije, odnosno sve veće koncentracije stano­ vništva u gradove - ima dalekosežne posljedice za razvoj seoskih zajednica, odnosno organizaciju seljačke p roizvodnje i seljačkog načina života. Na te p o ­ sljedice u p o z o rili su već klasici m arksizm a, a n a ro č ito Kautsky i Lenjin, k o ji su na k o n k re tn o j analizi prodora k a p ita lis tič k ih društveno-ekonom skih odnosa u p o ljo p riv re d u i selo u N je m a čkoj i Rusiji pokazali svo bogatstvo i složenost p ro ­ mjena do k o jih dolazi u cje lo kup no m uređenju sela.6 ’ Među takvim prom jenama

Detaljnije o tim lokalnim specijalizacijama, ' mejnama" - kako ih naziva R. Bićamć, vidjeti njegov rad Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji ( I 750 I8 6 0 ), Zagreb, JAZU, 1951 O tome pišu i drugi autori koji se bave starim selom, a medu njima spomenimo S. Novakovi ća i njegov rad Selo. Beograd, Srpska književna zadruga. 1965.

5)

Ovaj proces formiranja industrije Lenjin izražava ovim njećima: "Prerađivačka industrija se odvaja od ekstraktivne i svaka od njih se deli dalje na manje vrste i podvrste koje u vidu robe proizvode posebne proizvode i vrše njihovu razmenu sa svim ostalim granama proizvodnje. Prema tome, razvitak robne privrede dovodi do povećanja broja pojedinih i samostalnih i ndustrijskih grana; tendencija tog razvitka sastoji se u tome da se proizvodnja ne samo sva kog pojedinog proizvoda, nego čak i svakog pojedinog dela proizvoda pretvori u posebnu granu industrije — i ne samo proizvodnja proizvoda, nego čak i pojedine operacije oko pri premanja proizvoda za potrošnju". (V I.Lenjin, op. cit., str. 17.)

6)

Lenjin je ukazao na slijedeće promjene u selu i poljoprivredi do kojih je došlo pod utjecajem prodora kapitalističkih društveno-ekonomskih odnosa, porast društvene podjele rada i izdvajanje zanata, kućne radinosti i drugih prerađivačkih djelatnosti iz poljoprivrede, difere ncijacija seljaštva i zaoštravanje klasnih suprotnosti u selu; porast tržišne i robnonovčane poljoprivrede; formiranje unutrašnjeg tržišta poljoprivrednih proizvoda; primjena mašina u obradi zemlje; smanjivanje poljoprivrednog stanovništva i prijelaz seljaka na rad u industri ju i gradove, (Op. cit., str. 4 6 —48. i 279 —286.)

12

svakako su n a jm a rk an tn ije one koje se dešavaju u s tru k tu ri seoskog stanovništva. N aim e, sve u brzanije d o la zi d o ekonom ske i socijalne dife re n cija cije seljaštva i zaoštravanja klasnih sup rotno sti u selu. K ra jn ji re zu lta t tih prom jena svodi se na sm anjivanje p o ljo p riv re d n o g stanovništva, prijelaz seljaka na rad u in d u s triju i gradove, te stvaranje raznovrsnih p rije la z n ih kategorija po ljo p rivre d n o g stano­ vništva, 7) m eđu ko jim a je n ajznačajnija kategorija seljaka-radnika. Ova faza u e vo lu c iji seljačke e ko n o m ije , povijesno gledano, u najvećem je bro ju sadašnjih zapadnoevropskih zemalja započela krajem prošloga i p o č e tk o m o vo ­ ga stoljeća,81 kada se snažnije razvijala k a p ita lis tič k a indu strija liza cija i kada su se sve d u b lje p e ne trirali k a p ita lis tič k i društveno-ekonom ski odnosi u p o ljo p ri­ vredu i selo. Tendencije " m je š o v ito s ti" u stjecanju d o h o tka javljaju se kod svih kategorija seljačkih dom aćinstava, ali s ra z lič itim reperkusijam a i značenjem . 0 tom e je Lenjin pisao: "z a sitne o no znači p ro le ta riza ciju , smanjenje sam ostalnosti p o ljo ­ privrednika, je r se tu sjed in juju s p o ljo p riv re d o m takva zanim anja kao što je najam ni rad, s itn i zanat i trgo vin a itd . Za krupne ono znači ili jačanje p o litič k o g značaja krup n o g zem ljoposjeda posredstvom državne, vojne službe itd . ili sjedi­ njenje šumskog gazdinstva i p o ljo p riv re d n ih te h n ič k ih p ro iz v o d n ji sa ze m ljo ra ­ d n jo m " .91 D akle već kod njega nalazim o ovu pojavu difere n cira n u prema ra z li­ č itim osnovama - klasnim , so cijaln im , ekon o m skim , h is to rijs k im i d r., što će kasniji razvoj u još većoj m je ri p o tv rd iti. U našoj se ze m lji ova faza u e v o lu c iji seljačke eko n o m ije javlja znatno kasnije, i to u r a z lič ito v rijem e u raznim krajevim a zem lje. Zapravo u nas se u to vrijem e više m ože g o v o riti o raznim p re tk a p ita lis tič k im o b lic im a rada seljaka izvan gospodarstava. T o izlaženje izvan gospodarstava p rije je po če lo u on im kra je vi­ ma u koje je ranije p ro d rla robnon ovča na privreda. U S loveniji su se u selu rano p o ja v ili p ro le te rs k i ili p o lu p ro le te rs k i slojevi, koje znam o pod nazivim a k o ča ri, kajžari, lugari, v in ič a rji, d in a rji, gostači, fu ž in a ri, a k o ji su stajali nasuprot slo­ ju "g ru n ta rja " . N o i g ru n ta ri su se sve više zapošljavali izvan gospodarstava, a dešavalo se da su u kući o stavljali "h la p c a " ili " d e k lu " , k o ji su obavljali p o ljo ­ privredne poslove.10’ U G orskom su se K o ta ru i P rim o rju u selu rano razvili razni o b lic i dopunske d je la tn o s ti, posebno u šum arstvu. S lič n o je b ilo i u D alm a ciji, gdje se stan o vn i­ štvo n ije m oglo p re h ra n iti vla s tito m p ro iz v o d n jo m .11’ P rim orski je seljak opet bio i pom orac, i rib a r, i ra d n ik , je r je je d in o ta k o mogao preživjeti.

Lenjm za ove promjene upotrebljava vrlo slikovite termine, kao npr. "obezeml jenje' , "raseljačenje". itd. (Op. cit., str. 150.) 8) Počeci zapravo sežu daleko dublje u prošlost, odnosno u vrijeme prijelaznog perioda iz fe udalizma u rani kapitalizam s kraja 15. i početka 16 stoljeća, kada se u Engleskoj vršilo ' pretvaranje oranica u pašnjake za ovce". O tom periodu Marx piše: "Čak su i ovi (malo brojna klasa pravih najamnih radnika - prim, naša) u stvari bili u isto vreme seljaci sa sa mostalmm gazdinstvom, jer im je osim najamnine davano i 4 i više ekera oranice zaiedno s kotedžom. Uz to su oni s pravim seljacima koristili opštmsko zemljište, na kome su napa sali svoju stoku i odakle su ujedno dobijali sredstva za loženje, drvo, treset, itd." (K. Marx: Kapital. Beograd. Prosveta. 1973 . str. 633.) 9) V. I. Lenjin, Prvobitni nacrt teza o agrarnom pitanju. Izabrana dela. tom X II, Beograd. Kultura. 1960.. str. 575 10) Ovom raslojavanju sela u Sloveniji dosta je doprinosio sistem nasljeđivanja nazvan "Aner benrecht", prema kojemu je samo stariji sin ostajao na posjedu, dok su drugi bili isplaći vani i odlazili su iz roditeljske kuće. Tako se posjed čuvao od cijepanja. (Više o tome vidjeti CospoJurska in dru/benu zgodovina Slovencev: zgodovina agrarnih panog. Ljubljana. SAZU. 1970 ) 11 i u 16. stoljeću većina naših primorskih mjesta nije imala dovoljno žita Split ga je imao za četiri, Brač za dva. a Hvar za tri mjeseca. (S. Ožanić: Poljoprivreda Dalmacije u prošlo­ sti, Split. Društvo agronoma SR Hrvatske - Podružnica Split, 1955, str. 23 -24 .)

13

U unutrašnjem p o d ru č ju naše zem lje vrlo raširen o b lik rada izvan posjeda b ilo je nadničarenje. N a ro č ito se puno nadničara pojavljuje u vrijem e kriza i nerodnih godina, kada p rije ti glad. N o, p ostojali su i tr a jn iji razlozi nadničarenju, a vezani su uz zaduživanje seljaka, koje je u po č e tku b ilo p rigodno (ženidba — udaja, plaćanje poreza, kupovina karte za pu t u A m e riku i s lič n o ), a p o to m se s ta b ili­ zira lo kao trajan o b lik seljakova ekonom skog ponašanja. N a ro č ito su se zadu­ živale siromašne porodice na m alim posjedima. K om a d in ić piše: "M a la , sićušna p oljop rivre dn a gospodarstva zadužuju se, najčešće ne radi p ro izvo đ a čkih ciljeva, inte nzivira nja gazdinstva, već radi popune d e fic ita , k o ji su u samom gazdinstvu stalni, a d o p u n ju ju se, no rm alno , samo p rodajom radne snage van gazdinstva ili mesta (m igracije, pečalbarstvo itd . ) " 121 0 to m e k o lik o je seljak bio upućen na vanjsku zaradu, govore razni podaci o uposlenosti na seljačkom posjedu. M. A vram ović je jednom anketom iz 1912. go­ din e u tv rd io da u z e m ljoradnji p o ljo p riv re d n ik utroši 45% svojih radnih d a n a ,13) a R. Bičanić je za 1931. godinu u H rvatskoj ustanovio viškove poljoprivredne radne snage od o k o m iliju n osoba.14! 0 . Frangeš piše da je na jedin icu radne snage u Dunavskoj Banovini otpadao 91 radni dan, a u P rim orskoj Banovini 11—41 radni d an .15)Te ško je reći za takva dom aćinstva da su p o ljo p rivre d n a .16* No nevolja je bila u tom e što posla nije b ilo d o vo ljn o i teško se nalazio. Kara­ k te ris tik a našeg tadašnjeg ekonom skog razvoja bila je u tom e što p ro d o r robne privrede u selo i dife ren c ija c iju seljaštva nije p ra tio odgovarajući razvoj in d u s tri­ je i gradova, ko ji bi apsorbirao p roleta riz ira n o i p o lu p ro le ta rizira n o seljaštvo, već je ono ostajalo u polu ta nsko j neizvjesnoj situaciji, u stalnoj potrazi za radom. Pored nadničarenja, već je odavno b ilo poznato i sezonsko zapošljavanje seljaka, koje je izvorno vezano uz razlike u b io lo škim ciklusim a u p o ljo p rivre d i. Mada se ovo p o ljo p riv re d n o sezonsko zapošljavanje dugo održalo, u kasnijim su fazama prevladali o ni njegovi o b lic i k o ji su b ili vezani uz rad u drugim djelatnostim a, p o ­ sebno u građevinarstvu i šumarstvu te u transportu. S. Vukosavljević upozorava na takve prim jere kod Novog Pazara: "R ada se može naći p rilič n o do vo ljn o je ­ d in o kada država gradi i opravlja p u te v e ". 171 S ličn o se može reći za prevozništvo u o b lik u kirijašenja i rabadžiluka, koje je b ilo prošireno u svim našim kraje­ vim a, po gotovo onim a u kojim a se ra dilo u šumi ili na ve likim javnim radovi­ ma; 18) rad "n a š tre k i" b io je veoma raširen o b lik sezonskog zapošljavanja se­ ljaka, a ta ko đ er i rad na izgradnji kanala, putova, te šumski radovi i slično. U naše krajeve ind ustrija re lativno jače p rodire te k u drugoj p o lo vin i 19. s to lje ­ ća. Razvoj ind u strije se, kako tv rd i C. K ostić, naslanja na tra d ic iju m a n u fa ktu r­ nih i zanatskih radionica. M eđ utim , ipak su industrijske radionice značile novinu

12)

M Komadinić: Problem seljačkih dugova, Beograd, 1934., str. 41. 13) M. Avramović: Naše seljačko gazdinstvo, Beograd, Štamparija "Sveti Sava", 1928., str. 29. 14) R. Bićanić: Agrarna prenapučenost, Zagreb, Gospodarska sloga 1939 str 14 15) O. Frangeš:"Problemi relativne prenapučenosti u Jugoslaviji", Arhiv Ministarstva poljopri­ vrede, Beograd. 1938., sv. 1 1, str. 22. 16) Citiramo Komadinića: "Ova gazdinstva, istina, fizički pripadaju selu, ali u stvari to su ra dničke, proleterske porodice, koje se u najvećem broju slučajeva otkidaju od sela ..." (M .K o ­ madinić, op. cit., str. 42.) S. Vukosavljević: Pisma sa sela, Beograd, Savremena Škola, str. 69.

18>

Zanimljivu analizu raznih oblika seoskog zapošljavanja u prevozništvu nalazimo u knjizi M.Miloševića-Brevinca: Sociologija seoskog saobraćaja, Beograd, "V u k Karadžić", 1975.

14

u seoskoj sredini.19’ U njim a se zapošljavao izvjestan b ro j seoske radne snage. U p o č e tk u je to zapošljavanje b ilo nestalno - svega na n e k o lik o dana ili tjedana. Seljaku je trebala određena k o lič in a novca za neku nam jenu, a vlasnici su i tako im ali pred sobom veliku rezervnu arm iju rada, pa su često m ije n ja li radnike. No postepeno se zapošljavanje stab ilizira , pa se stab ilizira i veza izm eđu posjeda i radnog mjesta. Ipak je i u ovom ra zdo b lju p oljo p riv re d n a d jelatnost centralna, a zem lja k o tira kao najviša proizvodna vrijed no st. "M e đ u tim , iako je p redratni seljak bio siro ­ mašan, a njegov ga posjed nije m ogao p re h ra n jiva ti, pa je m orao lu ta ti za novča­ nom zaradom i zaduživati se, on je ipak rješenje svojih problem a v id io u jačanju svog posjeda, u sta b iliz a c iji na ze m lji. U c ije lo m seljakovu vrijednosnom sistemu zem lja je bila jedina čvrsta uporišna to č k a ko jo j se on u vijek vraćao, ili je bar im ao ilu z iju da će jo j se v ra titi. Ž iv je ti od svoje zem lje, sa svojom porodicom , u svome selu, to su b ili osnovni ideali se lja š tva ."20* Može se z a k lju č iti da je naše m n og o b ro jn o p redratno seljaštvo uslijed oskudice već zn atn o z a k o ra č ilo izvan zem ljišnog posjeda, te da se na razne načine do vija lo kako da p reživi. O no je fa k tič k i b ilo u p oluta n sko m statusu, pa nije č u d n o da je u ra zdo blju in tenzivne po slije ratn e in d u strija liza cije ta ko masovno prelazilo u in d u s triju . Naše selo i p o ljo p riv re d a te k u po ra tn o m periodu doživljava utjecaj i posljedice in d u s trija liz a c ije u š irim ra zm jerim a. Procesi transform acije p oljoprivrede i sela, ko ji o b je k tiv n o nastaju pod utjecajem in d u strija liza cije , vrem enski se podudaraju s program om s o c ija lis tič k o g preobražaja što ga je pred sebe postavilo novo soci­ ja lis tič k o dru š tv o u našoj ze m lji. S o c ija lis tič k i preobražaj p o ljo p rivre d e poslije rata od razio se i na pojavu seljaka-radnika i m je šo vitih dom aćinstava u našoj zem lji. Z e m ljiš n i m aksim um od 10 hektara s p rije čio je ja ču polarizaciju do m a ­ ćinstava na p o ljo p riv re d n a i m ješovita, i u tjecao na trend općeg rasta "m ješovito s ti" , o dnosno dvo jn o s ti izvora d o h o tk a — od rada na gospodarstvu i rada izvan njega. Na širenje " m je š o v ito s ti" d o h o tk a dom aćinstava neposredno su utjeca li proces po dru štvljavanja p o ljo p riv re d e , širenje društvenog sektora, te ra­ zvoj kooperacije i ud ruživanja. N aim e, tim e se postepeno potiskiva o in d ivid u a ln i sektor na m anje zem ljišne površine. Istovrem eno je društveno organiziranje individ ua lne p roiz v o d n je (kooperacija, udruživanje) olakšavalo rad na posjedu, te stvaralo m o gućnosti k o m b in ira n ja p o ljo p rivre d n e i nepoljo p rivre d n e a k tiv n o ­ sti. M eđ u tim , osnovni m a k roe k o no m s k i m ehanizam k o ji je neprestano generirao m ješovita dom aćinstva i seljake-radnike vezan je uz in d u s trija liz a c iju , odnosno ekspanziju n e p o ljo p riv re d n ih dje la tn o s ti na je d n o j, te deagrarizaciji, odnosno napuštanje p o ljo p riv re d e na dru go j s trani. Deagrarizacija je b itn o društveni p ro ­ ces u selu, k o ji se n a ro č ito in ten z iv n o o d vijao to k o m cijeloga poslijeratnog pe­ rio da. U širem smislu deagrarizacija znači opći tre n d slabljenja ovisnosti stano­ vništva o ze m lji, o dnosno njegovo udaljavanje od seljačkog načina života. Jedna od osnovnih k a ra k te ris tik a procesa deagrarizacije u našim uvje tim a jest postepenost odvajanja od posjeda, odnosno p o lo vičn a deagrarizacija, koja se k o n k re tiz ira u p o sto ja n ju veoma bro jn o g sloja seljaka-radnika i n jih o v ih d om a­ ćinstava — gospodarstava. Predratna p o lo v ičn a proletarizacija poslije rata se sve više tra n s fo rm ira la u p o lo v ič n u deagrarizaciju. S talni radni odnos na jednoj strani i z em ljišni posjed na dru go j strani učvršćuju se u svojoj sim biozi. No u to j sim b iozi po nd er važnosti postepeno prelazi s posjeda na vanjski rad, što je 19) C.Kostić navodi da se željezara u Jesemcama nastavlja na tradiciju fužinarstva u Gorenjskom, industrija baruta u Kruševcu na prim itivnu seljačku izradu baruta, tekstilne tvornice u Le skovcu na tradiciju tkanja od konoplje, ljevaonice uVarešuna prijašnju preradu rude, sa­ punare i staklare u Hrvatskoj na ranije slične aktivnosti seljaka, itd(C.Kostić: Seljaci ■ industrijski radnici. Rad, Beograd, 1955.) 20) „ . Vidjeti opširnije u radu V. Puljiza, op. cit. str 100.

15

bitna razlika u odnosu na stanje prije rata. Naime, predratni autori ističu veću privrženost ovoga sloja seljaka zem lji i statusu seljaka nego vanjskom poslu. Na­ pu s titi zem lju sm atralo se neuspjehom , a cilj je bio kupovina zem lje i povećanje posjeda. T ek ako se to nije m oglo po stići, tra žio se stalni posao u in d u s triji. M. M irk o v ić piše: "Sezonski p o ljo p riv re d n i radnici uvijek će nastojati, ako im socijalni uspon nije moguć, tj. ako ne budu m ogli da i sami postanu mali posje­ d n ic i, z am ijen iti svoje nestalno i nesigurno zaposlenje u p o ljo p rivre d i stalnijim zaposlenjem u in d u s tr iji." 21’ D akle, socijalnim se usponom smatra povratak u zem ljora dn ike , gruntare, a uzor je bio bogat seljak. Mali parcelni vlasnici koji su " d o ra đ iv a li" posjed željeli su doseći taj uzor. T o je bio njihov "a g ra ris tič k i" san. 221 Mada su ovi p o lu p ro le te ri i poluseljaci u m islim a b ili vezani uz zem lju i nadali se p o vratku n jo j, o ni ipak po m nogim svojim o b ilje žjim a predstavljaju posebnu skupinu seoskog stanovništva, koja se nalazi na prijelazu u radništvo.231 To se ogleda i u ekonom skom položaju tog sloja, u njegovu socijalnom statusu, u ku­ ltu r i. M ožem o dakle tv r d iti da je i u doba kada je glavnina siromašnog poluproleta riziran og seljaštva radila izvan svoga posjeda — u šumarstvu, građevinarstvu, na tu đ im posjedim a, ono je im alo obilježja posebnog socijalnog s lo ja 24’ A k tu a ln i u z ro c i nastanka i održavanja m ješovitih dom aćinstava i seljaka-radnika U evo lu c iji suvremene po ljo privred e sve više dolaze do izražaja sim ptom i "m je š o v ito s ti", odnosno zavisnosti seoskog dom aćinstva o nepoljoprivrednom d o h o t­ ku. Na to j osnovi vrši se sve veća socioekonom ska diferencijacija gospodarstava. A k o je izdvajanje sporednih djela tn osti iz okvira tradicionalnoga autarkičnog gospodarstva b ilo preduvjet da po karakteru proizvodnje ono uistinu postane p o ljo p riv re d n o , a seljak po svom vrem enskom angažmanu is k lju č iv i p o ljo p riv re ­ d n ik , onda suvremeni društveno-ekonom ski razvoj sve više sužava takve m ogu­ ćnosti samo na uzak krug ekonom ski najjačih gospodarstava. P oljo p rivre d n ik k o ji živi na m alom p o ro d ič n o m posjedu biva prisiljen da radi izvan svoga gospo­ darstva, da vodi dv ojnu e k o n o m iju , da bude p o ljo p riv re d n ik i radnik istovremeno Tako je za ogrom nu većinu gospodarstava preostalo da se ili u p otpunosti ugase kao p roizvodne jedinice, ili da svoju egzistenciju zasnivaju na m ješovitosti, odnosno d u a lite tu d o h o tk a , b ilo na osnovi a ktivn o sti članova dom aćinstva (na gospodarstvu i izvan njega), ili na osnovi stjecanja dvaju dohodaka (p o ljo p riv re ­ dnog i n e p oljo p rivre dn og ). 251 Na takvu evo lu ciju suvremene p oljop rivre de utjecale su mnoge o ko ln o sti. Osim 2 1) M .M irković, Izbor ekonomskih radova, str 215. 22) Upozoravamo na zapažanje B. Stojsavljevića koji piše: "Sitni seljaci držali su se svojih pa rcela, a nisu lako puštali svoja sela, iako od bijednog posjeda nisu mogli živjeti No, nisu gotovo nikada gubili nadu da će ipak kad-tad prikupiti nešto, povećati gospodarstvo i posta­ ti pravi seljaci ...". (B.Stojsavljević: Prodiranje kapitalizma u selo I 9 I 9 - I 9 2 9 . , Zagreb, I nstitut za historiju radničkog pokreta, 1965., str. 1 19.) 23) Ovakav stav zastupa S.Vukosavljević kada kaže. "Seljak, čija Je baština ispod dva hektara, prestaje mentalno biti seljak. Sedamdeset osam odsto naših zemljoradnika nemaju više objektivnih, materijalnih uslova, da ostanu seljaci. To su samo poljoprivredni radnici-seljacl" (S. Vukosavljević, str. 90.) 24) Zanim ljivo je svjedočanstvo J.Cvijlća koji o pečalbarima piše: "Pečalbarstvo Je unelo među ljude centralnoga tipa različna I često sasvim suprotna shvatanja života, rada, osečanja i mišljenja". (J.Cvijić: Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje. Beograd. Zavod za i zdavanje udžbenika SR Srbije, 1966., str. 461) 25) O uzrocima nastanka, o održanju i značenju mješovitih domaćinstava u nas najviše je i najko mpetentnije pisao S.Krašovec. Upozoravamo na dva njegova novija rada: "Porast mješovitih domaćinstava i problemi njihova istraživanja". Sociologiju sela, br. 4 6 /1 9 7 4 ., str. 5 - 3 8 ., i "Seljaci-industrijski radnici", prilog u zborniku Svetoznr Markovic i seljaštvo, Svetozarevo, 1978., str. 2 2 7 -2 4 1 .

16

toga, u ovom razd ob lju u zna tno ja č o j m je ri nego u ra n ijim dolazi do izražaja zavisnost i povezanost p o ljo p riv re d e i u ku pnog privrednog razvoja. U suvreme­ nim u vjetim a društveno-ekonom skog razvoja to znači da in d u strija postaje o d re ­ đujući fa k to r čita vog društva. Postoji n e k o lik o osnovnih d im enzija te m eđuzavisnosti po ljo p rivre d e i in d u s tri­ je, koje su relevantne za generiranje m je šovitih dom aćinstava i seljaka-radnika. a) sve se više razvijaju in d u s trije koje proizvode i rade za potrebe poljo p rivre d n e pro izvo dn je. M oderna se p oljo p riv re d n a p roizvodnja zasniva na in p u tim a koji dolaze iz tih n e p o ljo p riv re d n ih sektora (kem ijska ind u strija — um jetna gnojiva, biljn a zaštitna sredstva, p lastične mase i d r.; mašinska in d u strija - tra k to ri, kom b a jn i te drugi stro je vi i alatke; in d u s trija građevinske i druge oprem e; in d u ­ strija stočne hrane; energetski izvo ri - struja, na fta ).261 Posljedice su toga više­ struke. Prije svega, porasla je o s je tljiv o s t d o h o tk a seoskog dom aćinstva na p ro ­ mjene u cijenam a svih vrsta in p u ta k o ji dolaze izvana, posebno u m alih gospo­ darstava. N aim e, tro š k o v i p ro iz v o d n je u sve se većem ob im u fo rm ira ju izvan gospodarstva. V rlo često re la tiv n o neznatne oscilacije u troško vim a u vje tu ju gu­ b itk e u p ro iz v o d n ji na ta k v im gospodarstvim a. P roizvodnja koja je zasnovana na vanjskim in p u tim a (a ona je sve više takva) postavlja visoke zahtjeve za ka­ p ita ln im ulaganjim a u gospodarstvo. 27) U slijed toga vrije d n o st kapitala po za­ poslenom e u p o ljo p riv re d i u razvijenim zem ljam a iznosi dva do tr i puta više nego po zaposlenom e u in d u s triji. T o najviše pogađa m ala i sitna gospodarstva. Ona se jednostavno ne m ogu u p u s titi u trk u za p ro izvo d n im inovacijam a, pa se tako krug is k lju č iv ih p o ljo p riv re d n ih proizvođača postepeno sužava na sve m a­ nji b ro j n a jk ru p n ijih i e kon om ski n a jja č ih gospodarstava. Preostala gospodarstva ili p ropadaju ili se o rije n tira ju na vanjske p rih o d e , i to putem zapošljavanja č la ­ nova svojih dom aćinstava izvan p o ljo p riv re d e , ko jim a fin a n c ira ju sve veće p o tre ­ be što im ih nameće po d izanje općeg nivoa života. b) In te n z iv n o se ra zvijaju ra z lič ite prera đivačke in d u s trije na bazi p o ljo p riv re ­ d n ih sirovina (čuvanje, dorada, prerada, tra n s p o rt). P o ljo p rivre d n i se pro izvo d i sve više do ra đ u ju i pre ra đ u ju , i u to m se o b lik u m asovno troše. Preradu i d o ra ­ du obavlja prehram bena i p rerađivačka in d u s trija koja u v e lik im serijam a izba26) Kako raste input u poljoprivredu pokazat ćemo na prim jerim a nekih drugih zemalja. U prvoj polovini 19. stoljeća nabavke poljoprivrede od drugih grana privrede bile su u Francuskoj manje od 10% godine 1960 1962. U bruuo proizvodu poljoprivrede tih "kupljenih" ele menata u Francuskoj bilo je 24%, u SR Njem ačkoj 36%, u Nizozemskoj 43%, a u Velikoj Britaniji 52%. (L.Malassis: Oeveloppement econique et emploi agricole". (ahiers de l'IS I A, tome II. no 1. 1968.. p. 29.) Samo u pedestim godinama vanjski su troškovi gospodarstava u 13 zapadnih zemalja porasli za 50%, a njihovo se učešće u brutto proizvodnji povećalo od 30,2 na 35,7%. (Agriculture et croissance ecnnomique, Paris, OC D E, 1965., p. 43 44 ) ■ Ilustrativni su podaci o porastu mehanizacije, potrošnje umjetnih gnojiva i energije za zemlje EEZ U razdoblju od svega desetak godina, tj. između 1 9 5 4 /5 5 god. i 1 9 6 6 /6 7 . g. broj tra­ ktora je više nego utrostručen (od 879 povećao se na 2 966 tisuća). Najveće povećanje bi iježe SR Njemačka, F rancuska i I talija (za oko 4 puta), te Belgija (tri puta) i Holandija (dva puta) Potrošnja umjetnih gnojiva porasla je za oko dva puta u razdoblju 19 5 9 /6 0 . do 1 9 6 8 /6 9 . U SR Njemačkoj potrošnja dizel-goriva u poljoprivredi porasla je od 0,8 na 1,3 milijuna tona u razdoblju 1 9 6 2 /6 3 - 1 9 7 0 /7 1 . g., dok je potrošnja električne energije u seoskim domaćinstvima u istom razdoblju porasla od 2 na 4,3 milijarde kilovata. (Izvori: Economic Survey o f Europe in 1966., Geneve. U N , 1956., pp 139, Regional stalistik: Stalisliches Ant der luropaschen (iemeinschaften. Luxemburg, 1971.; Agrarsstatislishes Jahrbuch, Brussel. EWG, 1970., s. 4 7 .; Der liundesminister.fur l.rnahtung l.audwirtschaft und I oralen; Agrarberichl. 1972., s. 22.. sve prema: Z. Prodanović: Agrarni protekcioni­ zam I- EZ i razvoj svetske trgovine poljoprivrednim proizvodima, Beograd, Institut za medu narodnu politiku i privredu NIP Privredni pregled, 1976., str. 51., i 132.) 27) Udio kapitalističkih investicija u bruto produktu poljoprivrede porastao je u SR Njemačkoj od 9.6% u 1 9 5 0 /5 1 . godini na 25.2% u 1969., a u Francuskoj u istom razdoblju od 7,7% na 20.2%. U strukturi kapitalnih ulaganja poraslo je ulaganje u traktore u druge mašine, a smanjilo se ulaganje u zgrade i poboljšanje zemljišta. Prva vrsta ulaganja postala je domina­ ntnom u svim zemljama Evropskog zajedničkog tržišta (od 77,4% u Francuskoj do 51,1% u Holandiji u 1 9 6 7 /6 8 . godini). Izvor; Towards a Capital Intensive Agriculture, Fourth Raport, Geneve, U N , F A O , 1961.; Agrarstatistich Ant der Europaischen (iemainshaften, Luxemburg, Bruxelles, 1970., no. 4; Agrarstatistik, Brussel, EWG, 1964., no. 4, sve prema Z. Prodanović, op.cit., str. 133.

17

čuje prehram bene proizvode na tržište. Kako industrija traži ogrom ne k o lič in e sirovina, to po ljo privred a sve više postaje life ra n t sirovina, i č in i samo jednu od faza u o k v iru ciklusa p roizvodnje hrane. 28)K ru p n i proizvo đ a či p o ljo p rivre d n ih sirovina za potrebe nove i velike ind u strije hrane uglavnom su samo krupna go­ spodarstva koja se za te svrhe sve više specijaliziraju. Ovakvi razm jeri proizvodnje sirovina zahtijevaju velika kapitalna ulaganja, brojne i skupe inpute iz vanjskih sektora, te prim jen u nauke; dakle sve više se p rim je n ju ju industrijske metode pro izvo dn je. T o najm anje odgovara m alim i sitn im gospodarstvim a koja ne mogu z a d o v o ljiti sve zahtjeve takve proizvod nje, te se ona sve više iskopčavaju iz v e li­ kih trž iš n ih to ko va i pretvaraju u m ješovita, sa zaposlenim članovim a svoga d o ­ maćinstva izvan po ljo privre d e, i p ro izvo d njom na gospodarstvu koja služi prete­ žno za zadovoljavanje v la s titih prehram benih potreba. c) U p o ljo p riv re d i se zaoštrava p itanje proširene reprodukcije p roizvodnih je d i­ nica. T o postaje ak u tn o , n a ro č ito u u vjetim a usitnjene agrarne s tru k tu re , o d n o ­ sno postojanja velikog broja gospodarstava ra zličite veličine (među kojim a uglavnom d o m in ira ju manja, u na to č tom e što u posjedovnoj s tru k tu ri nepresta­ no dolazi do pom jeranja, odnosno do povećanja prosječne veličine gospodar­ s tv a ).291 No, prosječno gospodarstvo u mnogim zemljam a ne osigurava p rim je ­ ren ž iv o tn i standard p oro d ic i koja na njemu živi. Z ato se neprestano odvija proces po tiskivanja manje re nta b iln ih i neefikasnih gospodarstava na račun p o ­ većanja broja o n ih koja e konom ski m ogu z a d o v o ljiti zahtjeve suvremene p ro i­ zvodnje te koja mogu poslovati rela tivn o rentabilno i racionalno. 30,T ako se granica tzv. m arginalnog gospodarstva (tj. onoga koje je po razm jerim a p ro izvo ­ dnje i nivou p ro d u k tiv n o s ti d o v o ljn o v eliko da može b iti ekonom ski rentabilno) stalno podiže. Za utvrđ iva n je granice m arginalnog gospodarstva često se polazi od uspoređi­ vanja s prosječnom razinom standarda lokalne sredine ili zem lje, kao osnovicom za određivanje visine d oh o tk a što bi ga m arginalno gospodarstvo trebalo ostva­ r iti. N o, s ob z iro m na zaostajanje po ljo privrede za drugim granama djelatnosti, ova se ekonom ska granica neprestano pom jera.311 Ta, tzv. životna lin ija označa­ va ekonom sku granicu ispod koje gospodarstvo nije u stanju da osigura dovoljan doh od ak za dom aćinstvo. Takvo je dom aćinstvo u pravilu prisiljeno da traži d o -' punski prih o d radom svojih članova izvan gospodarstva. 28) Stupanj prerade poljoprivrednih sirovina dostigao je visoke razmjere naročito u industri­ jski razvijenim zemljama. Tako se, na primjer, u SAD prerađuje 82,2% poljoprivrednih si rovina, u Holandiji 63,6%, u Belgiji 62,2%, u SR Njemačkoj 65,0% te Francuskoj 63,9%. (Vidjeti: Agroindustrijska proizvodnja u SI KJ (grupa autora), Beograd, NIP "Mala poljo­ privredna biblioteka", 1977., str. 182.) 29) Za ilustraciju ovih promjena navodimo samo neke podatke. U razdoblju 1960 —1971. go dine broj gospodarstava u SR Njemačkoj opadao je stopom od 3% godišnje ili ukupno — 30%. Daljnje smanjivanje broja gospodarstava do 1980. godine očekuje se po stopi od 4,2%. No, bez obzira na ovako rapidne promjene u broju gospodarstava, posjedovna struktura je zadržala svoje osnovno obilježje usitnjenosti. Tako je 1972. godine oko 44% gospodarsta­ va bilo veličine do 4 ha, a svega nešto oko 2% veličine 50 i više ha. (Vidjeti opširnije u Agri cultural Policy in Germany, Paris, OECD, 1974., pp. 1 6 -1 9 .) Upozorimo i na prosječnu ve­ ličinu porodičnog gospodarstva u devet zapadnoevropskih zemalja: u SR Njemačkoj iznosi 11.7 ha, u Belgiji 11,6 ha, u Luxemburgu 19,4 ha, u Nizozemskoj 13,0, u Francuskoj 2 1 ,0 , u Italiji 7,7 ha, u Velikoj Britaniji 57,4 ha, u Irskoj 17,7 ha, u Danskoj 30,6 ha. Za svih de vet zemalja prosječna veličina posjeda iznosila je 15,6 ha. (Izvor: La I rance et son agricul­ ture, Paris, Chambres d' Agriculture, 1975.) 30) ’ Mansholtovim su planom postavljene slijedeće granice poljoprivrednog gospodarstva kao ci lja kojega bi u skoroj budućnosti trebalo dostići: za proizvodnju žitarica - 80-120 ha, za proizvodnju mlijeka - 40 60 grla, za proizvodnju goveđeg mesa - 150 200 grla, za proizvo dnju peradi — 100 000 jedinica godišnje, za proizvodnju svinjskog mesa — 450-600 jedinica. (Izvor: Memorandum on the Keform o f Agriculture in the European Kconomic Communi­ ty, Bruxelles, EEC, 1968., pp. 37.; prema Z. Prodanović, op. cit., str. 66.) Ova se ekonomska granica gospodarstva u SR Njemačkoj u razdoblju 1 9 6 3 /6 4 - 19 7 4 /7 5 .g. povećala za oko 3 puta, tj. od 5 200 na 14 800 maraka. (Vidjeti Part-time Farming, Paris OECD, 1977-, PP- 5-) Ernst Zurek smatra da u SR Njemačkoj gospodarstvo s manje od 20 ha obradivog zemljišta nije dostatno za primjerenu egzistenciju domaćinstva koje na njemu živi (Izvor: Mješovita gospodarstva i seljaci-radnici (zhornik radova), Zagreb. Centar za so­ ciologiju sela, grada i prostora IDIS a. 1975., str. 284.)

18

D akle, un u ta r postojeće po ljo p riv re d n e s tru k tu re tzv. niskodohodovna p o ljo ­ privreda ( " lo w incom e a g ric u ltu re ") stalno se proširuje. Iz nje se regrutira pretežan d io današnjih m je šovitih dom aćinstava, odnosno seljaka-radnika. d) U suvrem enim uvjetim a sve više dolazi do disperzije indu strije u seoska p o ­ dru č ja (ru rin d u s trija liz a c ija ). Razlog ovoj disperziji in d u strije u seoska p odručja nije samo u to m e što je, prijenos energije o m ogućio " m o b iln o s t" in d u strije , već su u p ita n ju i m nogi e ko nom ski ra zlo zi, vezani prije svega uz uštede koje se p o ­ stižu u tra n s p o rtu sirovina, uz angažiranje je ftin ije radne snage, m anjih investi­ cija, uštede u stam benoj izgradnji i si. U slijed toga ponuda nepoljoprivrednog rada porasla je u neposrednoj b liz in i p o ljo p rivre d n o g gospodarstva. Sve to seo­ skim stanovnicim a om ogućava da se zapošljavaju blizu mjesta stanovanja i da k o m b in ira ju p o ljo p riv re d n u i ne po ljo p riv re d n u aktivnost. e) N ovim tendencijam a u in d u s trija liz a c iji odgovaraju i nove tendencije u urba­ niza c iji. O snovno o bilje ž je suvremene urbanizacije u sve m anjoj m jeri jest konce­ ntracija u velike gradske aglom eracije, a u sve većoj m jeri to je d iru z ija u izvangradske pro store (ru rba nizacija). U m jesto urbane im p lo zije sada im am o urbanu eksp lo ziju, kako kaže L. M u m fo rd . E lem enti urbanosti k o ji su do sada b ili privileqija is k lju č iv o gradskog stanovništva, u sve se većoj m jeri šire u ru ra ln im p o ­ d ru č jim a . T o se p rije svega odnosi na korištenje m odernih izvora energije u d o ­ m aćinstvu, na uvođenje kućanskih aparata i uređaja, kao i na p risu tn o st suvre­ m enih in fra s tru k tu rn ih rješenja u naseljim a. Ovakve te ndencije u urb an iz ac iji i in d u s trija liz a c iji u vje tu ju revalorizaciju rura­ lnog p rosto ra. N aim e, do sada se taj p ro s to r vrednovao is k lju č iv o ili pretežno sa stajališta njegove p ro izvo dn e namjene (p o ljo p rivre d a , šum arstvo, rudarstvo, hidroe ne rg ija), d o k sada u sve većoj m je ri dolaze do izražaja i njegove druge v rije d n o s ti: tu ris tič k e , rekre ativn e, zdravstvene, rezidencijalne, " h o b is tič k e " , sportske i si. O vakvom re valorizacijo m ru ra ln i p ro sto r postaje sve a tra k tiv n iji za gradsko, a sve m anje o db ojan za seosko stanovništvo. Sve ove o k o ln o s ti pogo du ju razvoju " m je š o v ito s ti” , i to kako kod p o ljo p riv re ­ d n ih ta ko i kod n e p o ljo p riv re d n ih dom aćinstava. P oljoprivredna dom aćinstva kroz tu "m je š o v ito s t" d ob iva ju m nogo šire m ogućnosti za povećanje d o h o tka i živo tn og standarda. D akle, nije više povećanje posjeda i o rije n ta c ija na razvija­ nje v la s titih p o ljo p riv re d n ih resursa je d in i p u t ka većem d o h o tk u ; m nogo lakši i p rih v a tljiv iji p u t k tom e jest k o m b in ira n je rada u p o ljo p riv re d i s radom izvan p o ljo p riv re d e , odnosno dopunjavanje d o h o tk a s gospodarstva sa d o h o tk o m izvan gospodarstva ili o b rn u to . N e p oljo p rivre d n a dom aćinstva kroz "m je š o v i­ to s t" do b iva ju m og ućn osti, pored re krea cionih i zdravstvenih, da proizvode vla­ stite p o ljo p riv re d n e proizvod e k o jim a dopunjava kućn i budžet. f) Putem fo nd o v a za za štitu p o ljo p riv re d e i fondova za usmjeravanje njezina ra­ zvoja, agrarni p ro te k c io n iz a m im a za c ilj da razriješi nagom ilane problem e i te ­ škoće in d iv id u a ln e p o ljo p riv re d e . Kao takav on je širo ko prisutan u većini zapa­ dnoevrop skih zem alja, a na spe cifičan na čin je prisutan i u so c ija lis tič k im ze­ m ljam a koje nisu provele k o le k tiv iz a c iju (Jugoslavija, Poljska). Jedan od ciljeva agrarnog p ro te k c io n iz m a je st sprečavanje širenja jaza izm eđu visine d o h o tka u p o ljo p riv re d i i u d rug im d jelatno s tim a. T im e se ujedno š titi i održava arm ija s itn ih , s ub m arginalnih p roizvođ ača , k o ji drže re la tivn o značajne površine, među ko jim a je i m je šovita p o ljo p riv re d a , 321 a što onda blokira ciljeve agrarne poli­ tik e vezane uz stvaranje većih p ro iz v o d n ih jedinica u p o ljo p riv re d i. g) O bavljanje m nogih p o ljo p riv re d n ih poslova fiz ič k i je znatno olakšano i vre­ menski skraćeno, što je re z u lta t k o n tin u ira n o g unapređivanja i usavršavanja te h n ič k o -te h n o lo š k ih postupaka u p o ljo p riv re d n o j p ro iz v o d n ji, novih sredstava 32) Čista poljoprivredna gospodarstva u SR Njem ačkoj, ili gospodarstva pune zarade, kako ih naziva Zurek, drže danas u svome posjedu malo više od 45% od ukupnog poljoprivrednog zemljišta. Sve ostalo zemljište drže razne kategorije mješovitih gospodarstava. (Vidjeti: M je­ šovita gospodarstva .... op.cit., str. 286.)

19

rada, novih sistema proizvo d nje (čija je osnovna karakteristika da se mogu vre­ menski č vrsto pla n ira ti i egzaktno k o n tro lira ti - npr. proizvodnja bro jle ra ), te redukcija p o je d in ih fu n k c ija u procesu poljo p rivre d n e proizvodnje koje sada većinom obavljaju ra z lič ite vanjske in s titu cije , kao i specijalizacije na jednu ili dvije proizvod nje, koje unaprijed "n a r u č u ju " prerađivači hrane. Takvi novi uvje ti pro izvo dn je oslobađaju dio radnog vremena a k tiv n ih osoba u p o ljo p riv re ­ dn im dom aćinstvim a, om ogućavajući im da uz p o ljoprivredne obavljaju i razne nepo ljo privred ne poslove, b ilo kod kuće (kućna radinost, rad na " s itz " i si.), i l i u radnoj organizaciji. Na to j se osnovi vrši k o n tin u ira n o sm anjivanje aktivnog poljo priv re d n o g u u k u pn om po ljo p riv re d n o m stanovništvu u gotovo svim zem lja­ ma svijeta, a posebno u onim a koje se inten zivno in d u strijski razvijaju. 331 h) U o k v iru nepoljo privred no g sektora sve se više razvijaju razne uslužne djela­ tn o s ti, od ranije p oznatih do p o tp u n o novih i nepoznatih grana. Na taj se način povećava b roj r a z lič itih ne po ljo p riv re d n ih zanim anja, vrši se njihova diverzifikacija, te p roširuju m ogućnosti i o b lic i stjecanja d o h o tka m im o rada na vlasti­ to m gospodarstvu. Stalni rast p ro d u k tiv n o s ti rada u o k v iru nepoljoprivrednog sektora skraćuje radno vrijem e zaposlenih. Uz to se uvode i novi sistemi radnog vremena, u k o ­ jim a obavljanje radnih zadataka nije vezano uz fiksn o radno vrijem e i obaveznu pris u tn os t na radnom m jestu. T o utie če na širenje dopunskog rada u p o ljo p ri­ vredi, ali i u d rugim djelatnostim a,34'što će u budućnosti još više d o la z iti do izražaja. Sve io znatno proširuje m ogućnosti dvojne a ktivn o sti kakvu predstavlja m ješo­ vita p o ljop rivre da , i olakšava njezino obavljanje, jer je sve više n e p oljoprivrednih zanim anja i sve više p o ljo p riv re d n ih p ro iz vo d n ji koje se m ogu ko m b in ira n o obavlja ti. 351 Z a k lju č n o m ožem o u s tv rd iti da suvremeni uvjeti ekonom skog razvoja u još ja ­ čo j m jeri nego ranije pogoduju nastajanju m ješo vitih gospodarstava i osoba s d v o jn im (po ljo p riv re d n o -n e p o ljo p riv re d n im ) zanim anjem . Zapravo u tim novim uvjetim a u većoj m jeri nego ranije djeluje zakon ito st prema k o jo j je proporcija p o ljo p riv re d n ik a angažiranih u m ješovitoj p o ljo p riv re d i d ire k tn o razmjerna mo-

33) U zemljama EEZ-a u razdoblju 1954 -19 69 . godine učešće aktivnog poljoprivrednog u uku pno aktivnom stanovništvu opalo je na slijedeći naćm: u SR Njemačkoj od 20,2 na 9,6% (19 70 .g., ono se dalje smanjilo na 7,0%), u Francuskoj od 28,1 na 14,7% (1971. ono se da lje smanjilo na 13,0%), u Italiji od 37,7 na 20,8%, u Belgiji od 12,5 na 5,1% (1971.g. 4,2%), u Luxemburgu od 26,1 na 11,6% (1972., g. 9,6%). (Izvori: Statistique de base, de douze pays Europeen, Luxembourg - Bruxelles, Office Statistique des Communautes Europee nnes, 1971., p. 20., prema Z .Prodanović. op.cit., str. 20., za podatke u zagradama: Agricul­ tural Policy in ... (separati za pojedine zemlje), Paris, OECD, 19 7 3 -1 9 7 7 .) 34) Kombiniranje aktivnosti ne postoji samo između poljoprivrede i nepoljoprivrede, nego i između drugih djelatnosti Ono obično prati smanjenje radnog vremena. Istraživači slobo dnog vremena se 'tuže'' na taj dodatni rad zaposlene populacije. Tako se citira primjer a meričke tvornice "A kron", gdje je radni tjedan skraćen na 32 sata. Odmah se pokazalo da je 40% zaposlenih radnika dodatno radilo, a 17% ih je obavljalo drugo zanimanje. Problem rada "na crno" ili "u fušu" poznat je svuda u svijetu pa tako i u nas. Izgleda da radnici više preferiraju povećanje dohotka od povećanja slobodnog vremena. (O tome opširnije vidjeti u: l.a sociologie. Paris, Centre d'Etude et de Promotion de la Lecture, 1970., p. 282.) Francuski istraživači su došli do zaključka da mora postojati komplementarnost između rada na gospodarstvu i izvan njega, tj da se podjela između jednog i drugog posla vrši u sva­ kom danu (npr. hranjenje svinja i rad u tvornici), i u različitim sezonama (zimski turizam i proizvodnja sijena). Dakle za mješovita gospodarstva odgovaraju one vrste proizvodnje ko­ je se mogu kontrolirati (tov peradi i svinja), ili su naglašeno sezonske (vinogradi, povrće), ili traže malo radnog vremena (žitarice, proizvodnja goveđeg mesa). (A.Brun, Ph. Lacombe i C.Laurent: "Les agricultures a tempes partial dans l'agriculture francaise", Statistique agricole. Supplement "Serie Etudes", no. 67., aout 1970.. p. 12.). S tim u vezi je i stav seljaka­ radnika prema inovacijama: oni prihvaćaju one inovacije koje reduciraju njihov radni anga­ žman u poljoprivredi, a neskloni su promjeni sistema kulture koja taj rad komplicira.

20

gućnostim a zaposlenja izvan gospodarstva, a o b rn u to razm jerna m ogućnostim a zaposlenja u p o ljo p riv re d i.361

R A S P R O S T R A N JE N O S T M J E Š O V IT IH D O M A Ć IN S T A V A I S E L J A K A - R A D N IK A

U našim statistikam a rije tk o susrećemo registrirane podatke o ovom sloju poluseIjaka -poluradnika? S lije d im o li popise stanovništva u H rvatskoj i S loveniji koji su p o č e li 1857. godine v id im o da prva dva od tih popisa (1857. i 1869.) ne sa­ drže z n a č a jn ijih podataka o p rofesion aln oj s tru k tu ri stanovništva. Tek na osnovi podataka popisa stanovništva iz 1880. godine M. Z o rič ić upozorava na 30 000 polu selja čkog stanovništva kojim a je p o ljo p rivre d a glavnim , ali ne i je d in im "v re lo m p riv re d e ". "S druge s tra n e ", piše Z o rič ić , "našao bi se i m eđu žiteIjstvom ž iv u ć im o b o b rtn o j in d u s triji, trg o v in i itd ., n jih p rilič a n b ro j, k o jim p o ­ ljo d je ls tv o kao uzgredno zanim anje daje stan o vit d io d o h o tk a . . . " 37) P o to m popisu 20,84% gradskog stanovništva p ripadalo je p o ljo d je ljs tv u . P recizniji p o ­ datak o b ro ju m je š o v itih gospodarstava nalazim o te k u popisu 1931. godine, kada je pored 1 20 0 00 0 č is tih p o ljo p riv re d n ih gospodarstava zabilježeno 150 000 gospodarstava k o jim a po ljo p riv re d a nije bila glavno zanim anje. Po istim s ta tis tič k im izvo rim a , samo od najam nog rada u p o ljo p riv re d i 1931. go­ dine živje lo je 8 7 0 0 0 0 osoba, a bez im a lo zem lje u selu b ilo je 193 4 45 d om a­ ćin sta va.381 K o n a čno raspolažem o p o d a tko m za 1938. godinu prema kojem u je od svih osoba u radnom odnosu seljaka-radnika b ilo 160 0 0 0 ili 14% .391 M e đ u tim , ima m nogo razloga za tv rd n ju da je stvarni b ro j m je šo vitih d o m a ći­ nstava i p o lu p ro le te ra u našem pre dra tn om selu b io osjetno veći. Svi drugi in d i­ k a to ri osim tzv. stalne zaposlenosti, govore to m e u prilo g . Prije svega tu m islim o na razne o b lik e nadničarskog i sezonskog vanjskog zarađivanja, odlaska u in o ­ zem stvo itd . K ako su s ta tis tič k i popisi b ili odveć fo rm a ln i i re s trik tiv n i, oni su davali izm ijen jen u slik u stvarnosti. 40)U ostalom , m lada ra dnička klasa stare Jugoslavije bila je pre te žn o seljačkog p o rije k la , ali je jednom nogom bila i na posjedu. U s lučaju krize na posjedu su se m ogli pre živje ti teški dani; posjed je 36) Ri>eč je poznatoj "push pull" hipotezi o kojoj je G .V . Fuguitt pisao 1959. godine. (V id je­ ti u radu toga autora: "Part tim e Farming ond the Push Pull Hipothesis", I lie American Journal of Sociology, vol. 6 4 /1 9 5 9 .. no. 4., pp. 375 379.) L.Malassis ide još dalje i zastu­ pa tezu tzv. rezidualne populacije, tvrdeći da u poljoprivredi ostaje onoliko ljudi koliko ih ne mogu apsorbirati druge djelatnosti, što znači da poljoprivrednici koriste svaku priliku za promjenu zanimanja, a da u poljoprivredi ostaje samo rezuidalno stanovništvo. (L.Mala ssis: "Developpement economique et emploi agricole", Cahiers de I'IS I A. tome 1/1968.. no 1, p. 17.) 37) M.Zoričić: "Ziteljslvu kraljevine Hrvatske i Slavonije po /vanju i zanimanju". RAD X, Zagreb JA ZU . knj. 125. str 84. 38) M.Goranović: “ Profesionalna i socijalna struktura sela u Jugoslaviji". Arhiv Ministarstva poljoprivrede, Beograd. V /1 9 3 8 .. sv. 12. 39) I.Vinski: Klasna podjela stanovništva i nacionalnog dohotka Jugoslavije u I9 38 . godini. Zagreb. Ekonomski institut. 1970., str. 20. 40) Takvo zapažanje iznosi i V.Bakanć pišući: "Tako npr. po anketi zagrebačke trgovinske indu­ strijske komore 50% broja radnika s područja te komore su seljaci, sezonski radnici. Ti su seljaci u svim tabelama uvršteni u rubriku poljoprivrede, jer se popis obavljao upravo u mrtvoj sezoni (siječan j-o žu jak). (Jednu ilustraciju pojave da seljaci traže zaradu izvan svoga posjeda i to u relativno velikom broju, pružaju i podaci koje je priopćio dr Tanav u "Gospo darskoj slozi" od 1.IX 1939. za srez požeški. Prema njima se od ukupno istraženih 667 domaćinstava nadnicom pomaže 3 4 5 .)" (V.Bakarić: O poljoprivredi i problemima sela, Beograd, Kultura, I9 6 0 ., str. 43.)

21

bio sigurnosni ve ntil za problem e ind ustrije, a i za socijalne nem ire u gradovimaf*11 Tek se u poslije ratn o m ra z doblju s ta tis tič k i p o tp u n ije prati kretanje broj se­ ljaka-radnika i n jih o v ih dom aćinstava. Naim e, poslije rata se svestrano razvija sta tis tič k a služba i sistem atski se prate svi segmenti stanovništva i sve društvene dje la tn o s ti, medu k o jim a i stanovništvo u selu i p oljoprivreda. K o m b in ira ju ći ra z lič ite sta tističke izvore, dr Petar M arković u svojem radu o s tru k tu rn im p ro ­ mjenam a u selu iznosi slijedeće podatke o kretanju broja seljaka-radnika u Jugo­ slaviji u poslijera tn om p e riodu.421 Tabela 1 Broj osoba stalno zaposlenih izvan gospodarstva 1949.—1960. — u tisućama G odina 1949. 1950. 1951. 1952. 1953. 1954. 1955. 1956. 1957. 1958. 1959. 1960.

U kupan broj 670 690 713 738 776 810 852 900 958 1 045 1 140 1 245

Godišnje povećanje 20 23 25 28 34 42 48 58 87 95 105 122

Da bism o što to č n ije k v a n tific ira li pojavu ko ju proučavam o i da bism o ostva­ r ili uvid u prave razmjere njezine prisu tn o sti u društvenoj i ekonom skoj s tru ­ k tu ri, iz d v o jili smo na osnovi raspoloživih sta tis tič k ih podataka pet grupa in d i­ katora, odnosno re la tiv n ih pokazatelja rasprostranjenosti seljaka-radnika i n ji­ hovih dom aćinstava (gospodarstava) u Jugoslaviji. Prva grupa in d ik a to ra odnosi se na tar a ktivno g stanovništva. Pri to m b ro ju a k tiv n ih p o ljo p riv re d n ik a , a poslenih osoba u n e po ljo privred n im

seljake-radnike kao skupinu zaposlenih u n u ­ utv rđ u je m o n jih o v razm jer prema ukupnom zatim njih o vo učešće u ukupnom broju za­ djelatnostim a.

Druga grupa in d ik a to ra odnosi se na stanovništvo koje živi u dom aćinstvim a se­ ljaka-radnika. Prvim od tih ind ik a to ra u tv rđ u je m o njegovo učešće u ukupnom stanovništvu koje živi na gospodarstvim a, a drugim njegovo učešće u ukupnom stanovništvu zemlje. Treća grupa in d ik a to ra odnosi se na dom aćinstvo seljaka-radnika, a njim a u tv r­ đujem o učešće o vih dom aćinstava u uku pnom broju dom aćinstava s gospodar­ stvom , te n jih ov o učešće u uku p no m b ro ju dom aćinstava u zem lji. 41) Oto Frangeš. jedno vrijeme ministar poljoprivrede, ističe: " ... naši industrijski radnici se najvećim dijelom mogu u slučaju nezaposlenosti vratiti bar na prolazno u svoj seljački dom i tako prebroditi krizu i vratiti se konačno opet na svoj posao u fabriku". (O.Frangeš: "Problem relativne prenapučenosti u Jugoslaviji". Arhiv ministrarslva poljoprivrede. Beo grad, V /1 9 3 8 .. sv. 11., str. 40.) P.Marković: Strukturne promene na selu kao rezultat ekonomskog razvitka, Beograd. Za družna knjiga, 1963., str. 74.

22

Č etvrta grupa in d ik a to ra odnosi se na zem ljišne kapacitete domaćinstava selja­ ka-radnika, a njim a u tv rđ u je m o učešće obra d ivih površina ovih domaćinstava u uk u p n o o b ra d iv im površinam a u ze m lji. Peta grupa in d ik a to ra odnosi se na d o ­ hodak dom aćinstva seljaka-radnika, k o jim a u tv rđ u je m o učešće d o h o tka izvan gospodarstava u u k u p n o m d o h o tk u dom aćinstva. Tabela 2 In d ik a to ri rasprostranjenosti seljaka-radnika i n jih o v ih dom aćinstava u Jugoslaviji In d ik a to r* I

°A

S elja ci-ra dn ici 1. Razm jer prema u k u p n o m bro ju a k tiv n ih p o ljo p riv re d n ik a 2. Učešće u u k u p n o m b roju zaposlenih osoba izvan p o ljo p ri­ vrede

II

S ta no vništvo u dom aćin stvim a seljaka-radnika

III

D om aćinstva seljaka-radnika

1. Učešće u u k u p n o m stanovništvu koje živi na gospodarstvim a 2. Učešće u u k u p n o m stanovništvu

1. Učešće u u k u p n o m b ro ju dom aćinstava s in d iv id u a ln im g o ­ spodarstvim a 2. Učešće u u k u p n o m b ro ju dom aćinstava u zem lji IV

38,3

49,9 29,6

43,8 21,2

O bradive p o vršin e dom aćinstava seljaka-radnika 1. Učešće u u k u p n o ob ra d iv im površinam a u zem lji

V

27,2

42 ,8

D o h o d a k izvan gospodarstva u dom aćinstvim a seljaka-radnika 1. Učešće u u k u p n o m d o h o tk u dom aćinstva

64,9

Izvo r: "P o pis p o ljo p riv re d n ih gazdinstava 1 9 6 9 .", S ta tis tič k i b ilte n SZS, b r.720, S ta tis tič k i g o d išn ja k Jugoslavije 1975, Beograd, SZS, 1975.

R asprostranjenost seljaka -radnika

Prema prvo m in d ik a to ru razm jer u k u pn og broja seljaka-radnika, k o jih je 1969. godine b ilo 1 4 2 0 2 20 prem a u k u p n o m b ro ju a k tiv n ih p o ljo p riv re d n ik a na go­ spodarstvim a, iznosio je nešto više od jedne č e tv rtin e . P rom atrano prema repu­ b likam a i p okra jin am a najveće je učešće seljaka-radnika u S loveniji (oko p o lo ­ vina) i H rvatskoj (o ko tre ć in e ), a najm anje na užem p o d ru č ju S rbije (o ko jedne p e tin e )4 3 ’ Kada se za izračunavanje ovog in d ik a to ra kao baza uzme b ro j a k tiv n ih p o ljo p ri­ vred nika, bez žena koje samo povrem eno obavljaju p o ljo p rivre d n e poslove, što sm atram o da je m nogo realnije, onda su vrije d n o sti ovoga in d ika to ra znatno veSvi se indlkatiri odnose na stanje u 1969. godini kada je u Jugoslaviji bilo 1 42 0 220 seljakaradnika koji su živjeli na 1 137 708 gospodarstava, s ukupno 2 868 252 ha obradive zemlje; u domaćinstvima seljaka radnika živjelo je ukupno 5 98 0 534 stanovnika. 43) Ovi razmjeri za republike i pokrajine u 1969. g. iznose; Slovenija - 45.6, Hrvatska - 33,9%, Makedonija - 30,3%, Vojvodina - 28,7% , Bosna i Hercegovina - 28,6%, Crna Gora 22,7%, Kosovo - 21.8% te uže područje Srbije - 18,8%.

23

će: on za cije lu zem lju iznosi oko dvije petine (41,6% ), a u nekim p o d ru čjim a znatno prelaze po lovinu i kreću se do vrijed nosti od dvije tre ć in e .441 Prema drugom in d ik a to ru učešće seljaka-radnika u u kupnom broju zaposlenih u n ep oljo p riv re d n im djelatno stim a kreće se nešto ispod dvije petine, a u nekim p o d ru č jim a i znatno iznad p olovine. 451 Zapaža se stalan porast broja seljaka-radnika u poslijeratnom periodu. N jihov se bro j u razd ob lju od 1955. do 1969. godine skoro ud vo stru čio , a u nekim po­ d ru č jim a taj je porast bio još i veći.46* Kada se govori o seljacim a-radnicim a kao skupini, onda je značajno n jihovo ra­ zlikovanje prema statusu što ga zauzim aju u dom aćinstvu. Među našim seljaci­ ma-radnicim a najviše je kućedom aćina (66,4% ), što znači osoba koje se u pravi­ lu najviše angažiraju na poslovim a gospodarstva; među kućedom aćinim a je zna­ tan bro j um iro v lje n ik a (oko 30% ). Preostalih 33,6% čine ostali članovi dom a­ ćinstva, pretežno odrasli i d o b rim dije lom školovana djeca, a znatno rjeđe su­ pruge kućedom aćina. Kada se govori o seljacim a-radnicim a kao skupini unutar zaposlenih izvan p o ljo ­ privrede, onda je značajna njihova d is trib u cija prema djelatnostim a. Najviše ih se zapošljava u in d u s triji i rudarstvu (34,6% ), zatim u građevinarstvu (17,08% ), društvenoj p o ljo p riv re d i (13,3% ), zanatstvu (9,1%) i saobraćaju (7,8%). U osta­ lim je djelatno stim a znatno manje zaposlenih seljaka-radnika — npr. u trgovini 5,2% , šumarstvu 3,7% te raznim javnim službama 9,3%. Stanovništvo u dom aćinstvim a seljaka radnika Stanovništvo u dom aćinstvim a seljaka-radnika č in i o ko 50% sta n o vn ištva koje živi na in d iv id u a ln im gospodarstvim a. U p o jedinim republikam a i pokrajinam a njegovo učešće i znatno više (do 60%). 471 Gledano prema v e lič in i zem ljišnog posjeda vid i se da je stanovništvo koje živi u dom aćinstvim a seljaka-radnika veoma visoko zastupljeno u nu ta r ukupnog stanovništva koje živi na tim posje­ dim a : to se učešće kreće od 30% (posjedi veličine 8 —10 ha) do 72% (posjedi veličin e 0,5 ha). 481 I u dio ovoga stanovništva u uku pn om stabovništvu može se sm atrati visokim , jer se po republikam a i p okrajinam a kreće izm eđu 22,4% u V o jv o d in i do 36,7% u Bosni i H ercegovini. 49) 44) Prema republikama i pokrajinama ti razmjeri iznose: Slovenija 65.5%, Hrvatska 53,3%, Bosna i Hercegovina 48,2%, Makedonija - 47,5%, Vojvodina - 45,1%, Crna Gora 36,0%, Kosovo 34,2%, i uže područje Srbije 26,9%. 45) To učešće za Vojvodinu iznosi 61.5%, za Bosnu i Hercegovinu 57,0%, Makedoniju 41,7%, Hrvatsku 39,6%, Crnu Goru 37,9%, za uže područje Srbije 33,3%, Kosovo 32,2% i Sloveniju 25,7%. 46) Porast broja seljaka radnika u ovom razdoblju bio je najveći u Vojvodini (indeks 300). zatim u Sloveniji (265), Kosovu (218), užem području Srbije (203). Bosni i Hercegovim (194), Makedoniji (184) i Crnoj Gon (133), dok je broj seljaka radnika u Hrvatskoj ostao nepromijenjen. (Podaci ?a 1955. godinu preuzeti od dra P.Markovića: Migracije i promene agrarne strukture, Zagreb. Centra za sociologiju sela. grada i prostora IDIS-a, 1974 , str.53.) 47) Za republike i pokrajine to učešće iznosi: Bosna i Hercegovina - 53,8%, Crna Gora 40.8% Hrvatska — 55,3%. Makedonija - 56,3%. Slovenija 59,5%, uže područje Srbije — 41,5%, Vojvodina - 44,1% i Kosovo 47,5%. 48) Učešće stanovništva koje živi u domaćinstvima seljaka-radnika u ukupnom stanovništvu koje živi na pojedinim kategorijama posjeda je slijedeće: do 0,5 ha - 72,3%, 0,5 1 ha 65,2%. 1 - 2 ha - 58,1%; 2 - 3 ha - 51,2%; 3 - 4 ha 46,4%; 4 5 ha 42,2%; 5 6 ha 37,0%; 6 —8 ha 36.9%; 8 - 1 0 ha -3 0 ,8 % , 1 0 - 1 5 ha 34,4% i 15 20 ha 37,5%. 49) Ti su postoci slijedeći: Bosna i Hercegovina 36,7%. Crna Gora 23,3%, Hrvatska 31,2%, Ma kedonija 31,4%, Slovenija 25,3%, uže područje Srbije 25,4%. Vojvodina 22,4% i Kosovo 33,1%.

24

Gospodarstva seljaka-radnika

Gospodarstva seljaka-radnika čine nešto više od dvije petine ukupnog broja go- I spodarstava u našoj ze m lji. T o učešće u nekim p o d ru č jim a znatno p rem ašuje/ ovaj udjel i kreće se iznad jedne p olovine od ukupnog broja gospodarstava. 501 I Kada se analizira učešće gospodarstava seljaka-radnika u nutar p o je d in ih posje­ do v n ih kategorija zapaža se da su ona značajno prisutna unu ta r svih kategorija posjeda. T o se učešće kreće od 26,4% u kategoriji gospodarstava veličine 8 —10 hektara d o 67,8% u ka te go riji gospodarstava veličin e do 0,5% ha. ' 1 *

O bradive površine m je š o v itih dom aćinstava

O bradive površine koje drže dom aćinstva seljaka-radnika srazmjerne su udjelu njiho va broja u u k u p n o m b ro ju dom aćinstava (gospodarstava). Naim e, 42,8% od u k u p n ih o b ra d iv ih površina u našoj zem lji drže ova dom aćinstva, a u nekim je p o d ru č jim a ta zastupljenost još i veća. 521 Tendencija je da se ove površine stalno povećavaju, usporedo s povećavanjem broja m ješovitih domaćinstava. Kako je zem lja osnova pro iz v o d n je u p o ljo p riv re d i, to je realno pretp o sta viti da je i učešće ovih dom aćinstava u u k u p n o j p o ljo p riv re d n o j p ro iz v o d n ji veoma značajno.

N e p o ljo p riv re d n i doh o d a k u u k u p n o m d o h o tk u dom aćinstava seljaka-radnika

Na osnovi ovoga in d ik a to ra m oguće je d o n o s iti za k lju č k e o stu p n ju inte n zite ta dvojne e k o n o m ije k o ju m ješovita dom aćinstva vode, te ocje n jiva ti što u njih preovladava - da li p o ljo p riv re d a ili n ep oljoprivreda. A nalize su pokazale da u prosjeku skoro d vije tre ćin e svog d o h o tk a ova dom aćinstva stječu iz n e p o ljo ­ p riv re d n ih izvora (64,9% ), a u ne kim p o d ru č jim a čak i više. 531 No, ovaj odnos izm eđu p o ljo p riv re d n o g i n ep oljo p riv re d n o g dijela u kupnog d o h o tka nije isti u ra z lič itih kategorija m je š o v itih dom aćinstava svrstanih prem a stupnju radnog angažiranja n jih o v ih a k tiv n ih članova izvan gospodarstava: n e p o ljo p rivre d n i je doho da k d om in a n ta n u ka te go riji "n e p o ljo p riv re d n ih " , u nešto je m anjoj m jeri dom ina ntan u kate g o riji "p re te ž n o n e p o ljo p riv re d n ih ", a m anje u kategoriji "p re te ž n o p o ljo p riv re d n ih ". 50) U Bosni i Hercegovini učešće gospodarstava seljaka radnika u ukupnom broju gospodarsta va iznosi 48.7. u Crnoj Gori 35,3%. Hrvatskoj 46,1%, Makedoniji 52.1%. u Sloveniji 52,4%. užem području Srbije 37.4%. u Vojvodini 37,8%, i u Kosovu 42,5%. 51) Udio gospodarstava seljaka radnika unutar pojedinih posjedovnih kategorija je sljedeći: do 0,5 ha - 67,8%; 0,5 1 ha 55.5%. od 1 - 2 ha - 49.1%, 2 - 3 ha - 43,5%; 3 - 4 ha 38,4%, 4 - 5 ha - 35,0%; 5 6 ha - 31,0% , 6 - 8 ha - 31,2%; 8 - 1 0 ha - 26,4%, 10 15 ha 29.4%. 15 20 ha - 35,0% i preko 20 ha - 30,7%. 52) Gledano po republikama i pokrajinama zastupljenost obradivih površina u posjedu seljaka radnika u ukupnim obradivim površinama bila je u Bosni i Hercegovini 48,6%. u Crnoj Go ri 35.3%. u Hrvatskoj 46.0% . u Makedoniji 51,1%, u Sloveniji 50,3%. u užem područ|u Srbije 37,4%, u Vojvodini 42,5% te Kosovu 42,8%. 53) Učešće nepoljoprivrednog dijela dohotka u ukupnom dohotku domaćinstava seljaka radni ka po republikama i pokrajinama bilo je slijedeće: Bosna i Hercegovina - 68,9%; Crna Go ra 65,3%, Hrvatska 72,5%, Makedonija - 59,2%, Slovenija 64,7%. uže područje Srbije - 62,9% , Vojvodina - 62,2%, i Kosovo 52.6%.

25

Sa sigurnošću se može reći da je stvarna rasprostranjenost seljaka-radnika i n ji­ hovih dom aćinstava (gospodarstava) u nas znatno veća nego što to pokazuju iz n ije ti in d ik a to ri. Takvu ko nstataciju te m e ljim o na re s triktivn o sti d e fin icije koja se k o ris tila u popisu po ljop rivre de 1969. godine. Naime, ko n s titu tiv n i elem ent m ješovitosti dom aćinstva bila je stalna vanjska zaposlenost članova. Prema to j d e fin ic iji p o ljo p riv re d n ic i na privrem enom radu u inozem stvu ostaju p o ljo p riv re d n ic i, a njihova se dom aćinstva tre tira ju kao čista poljoprivredna d o ­ m aćinstva. Upravo nam se ta fo rm u la c ija ne č in i zasnovanom. Stoga se postavlja pitanje - k o lik o danas stvarno ima m ješovitih dom aćinstava. Na žalost, o tom e nema n o v ijih s ta tis tič k ih podataka. No ipak se može reći da su oni (uz nešto širu d e ifin ic iju ) m nogo b ro jn iji nego ranije, a pouzdano se zna da m ješovita dom aćinstva čine većinu među seoskim dom aćinstvim a s posjedom , što p o tv rđ u ju i podaci iz našeg istraživanja.

26

II - O S N O V N I P O JM O V I I P R O G R A M IS T R A Ž IV A N J A M JE Š O V IT IH D O M A Ć IN S T A V A I S E L J A K A -R A D N IK A

M ješovita dom aćinstva i seljaci-radnici po svojoj b ro jn o s ti, ekonom skoj snazi, društvenoj ulo zi i društven o-e kon om skoj n e definiranosti predstavljaju vrlo k o ­ m pleksnu pojavu, č ije istraživanje stavlja a nalitičare pred niz te o rijs k ih i p ra k ti­ č k ih problem a. Od svih tih problem a ovdje ćem o spom enuti dva, za koje o c je n ju ­ jem o da b itn o u tje č u na plan istraživanja i vrijednost d obivenih rezultata. Prvi je p ro b le m vezan uz p riro d u , odnosno ciljeve istraživanja, a s tim e u vezi i s p rob lem o m izbora tip a nacrta istraživanja. U situ aciji kada nam nedostaje c ije li niz podataka o osnovnim karakteristikam a "m je š o v ito s ti” u p o ljo p riv re d i i seljaka-radnika, kada nema p re th o d n ih istra ži­ vanja i z ad ovoljavajućih te o rijs k ih koncepata ovog fenom ena u cje lin i, i kada raspolažemo m alom k o lič in o m u p o tre b ljiv ih s ta tis tič k ih podataka, č in i nam se nužnim usm jerenje na fo rm u la c iju re la tivno d ifu zn o g cilja istraživanja, s pre te ­ žno panoram skim sadržajem. U ta k v o j situ a ciji nije moguće p rim ije n iti eksperi­ m entalan nacrt istraživanja k o ji bi počivao na precizno d e fin ira n im pojm ovim a,s razrađenim sistem om varija b li i jasno u tvrđ e n im hipotezam a. Zbog toga se u ovom e istraživanju pošlo od e ksp lora tivno g i d ija g n o stičko g nacrta istraživanja koji bi trebao osigurati što veći b ro j in fo rm a cija te dati globalan uvid u situaciju m ješo vitih dom aćinstava i seljaka-radnika, stvarajući tim e e m p irijsku podlogu za n jih o v o to č n ije d e fin ira n je . Pri tom e smo svijesni da će tako utvrđ e n i c ilje vi, sadržaj i nacrt istraživanja (uz p rim jen u manje-više jedinstvenog osnovnog in s tru ­ m en ta rija za p rik u p lja n je podataka, k o ji će se nužno pokazati nedo vo ljn o osje­ tljiv im kod određe nih dije lova sadržaja istraživanja) značajno u tje ca ti i na m ogu­ ćnost du bljeg ulaženja u p riro d u i z a k o n ito st društvene pojave i procesa ko ji su predm et naše analize. Drugi je pro blem vezan uz izbor tipa ankete i uzorka, te m etodološkog postupka ko ji će se p rim ije n iti u istraživanje. D ilejna k o ju smo m o ra li ra zriješiti u fazi p ro je k tira n ja istraživanja bila je da li se o d lu č iti za ne po dendirano kom p a ra tiv n o istraživanje koje bi se te m e ljilo na u zorku samo m je š o v itih dom aćinstava i seljaka-radnika, i k o jim bism o nastojali u tv rd iti u k o jo j su m je ri neka o b ilje ž ja i stavovi zastupljeni u p o je d in im kate­ gorijam a dom aćinstava ili pojedinca, ili se o d lu č iti za tip istraživanja ko ji se tem elji na sup rosta vljen im u zorcim a (č is to p o ljo p rivre d n a nasuprot m ješovitim dom aćinstvim a, odnosno is k lju č iv i p o ljo p riv re d n ic i nasuprot seljacim a-radnici­ ma) s od ređenim ka rakte ris tik a m a " e x post fa c to ” eksperim entalnog plana. Polazeći od shvaćanja po kom e m ješovita dom aćinstva i seljaci-radnici s jedne strane čin e p rijela znu ka teg o riju izm eđu p o ljo p rivre d n o g i n epoljoprivrednog sektora (d je la tn o s ti), a s druge strane uzim ajući ih kao " c ilj za sebe” , o d lu č ili smo se za soluciju supro stavlje n ih uzoraka. Č in i nam se, naim e, da takav pristu p omogućava p o tp u n ije razum ijevanje i objašnjavanje osnovnih uzroka nastajanja m ješovite p o ljo p riv re d e te nje z in ih k a ra k te ristika i perspektiva. No i ovdje na­ čelno m oram o v o d iti računa o m o gućim nedostacim a prim ijenjenoga m e to d o lo ­ škog po stupka (osnovna se opasnost k rije u čin je n ic i da u istraživanju ne p ra tim o utjecaj " m je š o v ito s ti" on ako ka ko se on od vija o to k o m vremena, nego takav utjecaj p retp o stavljam o i is tražujem o ga ex post fa c to , polazeći od posljedica i z a k lju č u ju ć i o u z o rk u ). 27

P O JM O V N O O D R E Đ E N JE M JE Š O V IT IH D O M A Ć IN S T A V A S E L J A K A - R A D N IK A

U na toč e ko nom skoj snazi i značaju p o ljoprivrede s d je lo m ič n im vremenom za društveno-ekonom ski razvoj, kao i sve većem broju istraživanja koja se njom e bave, još u vije k ne p ostoji jedinstvena i stalna d e fin icija m ješovitih dom aćinsta­ va i seljaka-radnika, što b itn o otežava njihovu id e n tifile c iju i kla sifika ciju , te usporedbu popisnih i istra živa čkih rezultata. 541 Osnovni uzroci za takvo stanje leže u k ra jn jo j ko m pleksnosti i k ontraverznosti fenom ena o kojim a je riječ, ra z lič ito m društvenom značenju k o ji im se pridaje, te p ragm atičnom određenju ciljeva i problem a po je d in ih istraživanja. U većini s ta tis tič k ih popisa ili posebnih istraživanja korištene su (samostalno ili u k o m b in a c iji) slijedeće dim enzije koncepta "m je šo vito dom a ćin stvo ", odnosno "s e lja k -ra d n ik " 551: 1. a k tiv n o s t radne snage izvan gospodarstva — gdje se značaj alternacijske zapo­ slenosti (ind ividu a ln e ili ob ite ljske) procjenjuje prema njezinu stalnom ili sezo­ nskom kara kteru , ili prema u tro šku radnog vremena, uz što se često kom binira i k rite rij visine do ho tk a ko ji se tim putem ostvaruje; 2. d oh od ak izvan gospodarstva — gdje se značaj poljoprivre d n o g doh o tka pro cje ­ njuje na te m elju njegove usporedbe s d o h o tk o m izvan poljoprivrede; 3. uposlenost radne snage na gospodarstvu — shvaćena kao kom paracija između k o lič in e rada na gospodarstvu, utvrđene na osnovi određenih no rm i, i k o ličin e rada koja je realno ostvarena; 4. nam jena p o ljo p riv re d n e p ro iz v o d n je - b ilo kao fu n k c ija namjene p ro izvo ­ dnje (za a utoko nzu m ili za p ro d a ju ), b ilo u ovisnosti o prihodu za prodane proizvode. Među anglosaksonskim istraživačim a p o stoji suglasnost da su pojm ovi " p o ljo ­ privreda s d je lo m ič n im vrem enom (p art-tim e farm ing) i "p o ljo p riv re d n ik s d je ­ lo m ič n im vre m e n om " (p a rt-tim e farm er) prvi puta korišteni 1930. godine u Rozm anovoj s tu d iji o p o ljo p riv re d i s d je lo m ič n im vrem enom u Massachusettsu. Rozman je u ovoj s tu d iji "p a rt-tim e fa rm e re " d e fin ira o kao poljop rivre d n ike (vod itelje gospodarstva) ko ji u radu izvan gospodarstva provode dva ili više m je­ seci godišnje. 5 6 ’ Iste godine kada se pojavila Rozmanova studija, Popisni b iro SAD je prvi put počeo p rik u p lja ti in fo rm a cije o p o ljo p riv re d i i poljo p rivre d n icim a s d je lo m ičn im vrem enom . U popisu provedenom e 1930. godine (a kakva je situacija bila sve do 1950.) nije postojala specifična d e fin ic ija part-tim e poljoprivrede i p o ljo p ri­ vrednika nego je samo registriran bro j dana koje je v o d ite lj gospodarstva proveo 54) Na brojne razlike u defimcjama i pristupima poljoprivredi s djelomičnim vremenom upo zorio je još 1936. godine L.A . Salter koji kaže: "Konfuzija oko koncepata i definicija po­ ljoprivrede s djelomičnim vremenom onemogućila je usporedbu rezultata istraživanja te ve­ oma otežala njihovu interpretaciju". (Leonard A.Salter "What is part-time farming7” . Journal of farm fconomics, 18 /1 93 6., no. 1, pp. 191-197.) 55) Usp. "L'agriculture a temps partiel". Notes et etudes documentaires, no. 3784, pp. 7 - 8 . 56) D.Rozman: Hart-time farming in Massachusetts. Massachusetts Agricultural Experiment Station, Bulletin No. 266, October 1930., p. 105 (navedeno prema: Julius A. Magne: A .lipology 'o f i'art-time farming, Guelph Report 1). Slijedeći prikaz situacije u SAD i Kanadi bit će uglavnom rađen na temelju izvještaja s Prvog Guelph simpozija o ruralnoj geografiji, posvećenoga problemima poljoprivrede s djelomičnim vremenom, a koji je održan u Ontariu od 18. do 20. lipnja 1975. godine.-

28

na radu izvan posjeda. N akon toga p rim je n ju je se d e fin ic ija s dva osnovna k r ite ­ rija : a) ukup na vrije d no st prodaje p o ljo p riv re d n ih proizvoda, i b ) b ro j radnih dana vod ite lja izvan gospodarstva. 571 U Kanadi nisu p rik u p lje n i podaci o p o ljo p riv re d i s d je lo m ič n im vrem enom sve do popisa 1941. godine. Te godine, a bez specifične d e fin ic ije , b ili su p rik u p lje ­ ni podaci o b ro ju p o ljo p riv re d n ik a k o ji (radi dopune d o h o tka ) rade izvan svoga gospodarstva; tim su popisom p rik u p lje n i podaci i o vrstama izvanpoljoprivred n ih zanim anja, u k up no m p rih o d u iz rada izvan gospodarstva (voditelja i osta­ lih čla no va), kao i o p rih o d im a iz dru g ih izvora izvan gospodarstva. Od 1951. godine korištene su d e fin ic ije koje uz određene varijacije (kao i u slučaju SAD) polaze od vrije d n o s ti prodaje p o ljo p riv re d n ih proizvoda i broja radnih dana izvan gospodarstva. 581 U zadnjem popisu od 1971. godine ponovno se odustalo od spe cifičn e d e fin ic ije po ljo p riv re d e i p o ljo p riv re d n ik a s d je lo m ič n im vre­ m enom . P ojm ovi i d e fin ic ije k o ji se koriste u SR N je m a čko j v rlo su složene i dosta se ra z lik u ju od o n ih u S A D i Kanadi. O d ređ u ju ći elem enti d e fin ic ije p oljo p riv re d e i p o ljo p riv re d n ik a s d je lo m ič n im vrem enom u SR N je m a č k o j, jesu p ro p o rc ija nepoljo p rivre d n o g d o h o tka i radni angažman izvan gospodarstva, ta k o da se smatra "p o ljo p riv re d n o gospodarstvo kao sporedno zanim anje ako 50% njegovog d o h o tk a potje če izvan p o ljo p riv re ­ de, i / i l i se ulaže više nego polovica radnog vremena izvan p o ljo p rivre d n o g go­ s podarstva". 59 ’ D e fin ic ije koje se tem elje na "u s p o re d b i" s radnim norm am a zastupljene su u V . B rita n iji ( " p a r t- tim e " fa rm ero m se smatra svaki onaj k o ji na fa rm i radi manje 57) Od 1950. do 1959. godine kao part-time definirano je svako gospodarstvo koje je godišnje ostvarivalo vrijednost brutto prodaje od 250 do 1 199 dolara, a da je voditelj radio izvan gospodarstva najmanje 100 dana, i/ili čiji je obiteljski dohodak iz izvanpoljoprivredmh i zvora bio veći od dohotka ostvarenoga na gospodarstvu. Prilikom popisa 1960. godine utvrđena je sadašnja definicija (primijenjena i u popisu 1964 i 1969. g.) prema kojoj se ' part time farmer" i "farm er" utvrđuju s obzirom na tri krite rija: a) ukupna vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda (od 5 0 - 2 49 9 dolara), b)dob voditelja gospodarstva (ispod 65 godina), c) broj radnih dana izvan gospodarstva (100 i Drugi tip part-time farme jest gospodarstvo kojim upravlja farmer stariji od 65 godina, a vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda iznosi od 50 do 2 499 dolara. (Usp. Alvin L. Bertrand. Research on part tim e farming in the U .S.", Sociologija Kuralis, V I I/1 9 6 7 , no.3, pp 296) 58) Prema popisu 1951. godine part-time farme su sve one koje imaju brutto prihod od proda je poljoprivrednih proizvoda između 250 i 1 199 dolara, te (1) u kojoj je voditelj radio u popisnoj godini izvan farme najmanje 100 dana ili (2) u kojoj je dohodak iz poljoprivrede manji od dohotka voditelja gospodarstva iz drugih izvora. Prilikom popisa 1961 godine ova je definicija doživjela dopunu u drugom dijelu, tako da uz izvanpoljoprivredni dohodak voditelja gospodarstva obuhvaća takav dohodak i ostalih članova njegove obitelji. U popisu 1966. godine definicija je bila ponovno izmijenjena: kao part-time farmer smatrao se svaki onaj voditelj poljoprivrednog gospodarstva čiji je prihod iz poljoprivrednog ili ne­ poljoprivrednog rada izvan gospodarstva iznosio najmanje 750 dolara, ili koji je u protekloj godini radio izvan gospodarstva najmanje 75 dana. 59) Stane Krašovec "Porast mješovitih domaćinstava i problemi njihovog istraživanja". Socio­ logija sela. X11/19 74 ., br. 46.. str 1 3 - 14. Po jednom mišljenju moguće je sva gospodarstva s višestrukim izvorom dohotka u SR N je­ mačkoj svrstati u jedinstvenu kategoriju "mješovitih gospodarstava". U njih bi spadala: a) čista poljoprivredna gospodarstva (Vollerwerbsbetriebe) u kojima dohodak izvan gospodar­ stva ne prelazi iznos od 2 000 DM , odnosno ne čim više od 10% od poljoprivrednog nettodohotka, a poljoprivrednik provodi više od polovine svoga radnog vremena u radu na gospo­ darstvu. b) mješovita gospodarstva s glavninom dohotka iz poljoprivrede (Zueruerbsbetriebe), u kojima zarada izvan poljoprivrede prelazi iznos od 2 000 D M , odnosno predstavlja više od 10% čistog poljoprivrednog dohotka, ali ne čim više od 50% ukupnog dohotka, a poljoprivrednik provodi više od polovine svoga radnog vremena u radu na gospodarstvu, c) mješovita gospodarstva s dopunskim izvorom prihoda u poljoprivredi (Nebeneruerbsbetriebe), u kojima zarada izvan poljoprivrede predstavlja više od 50% ukupnog dohotka doma­ ćinstva, a poljoprivrednik provodi više od polovine svoga radnog vremena u nepoljoprivrednim aktivnostima. (Usp. I’arl-lim e farming: Uermany, Japan, Norway. United States, Agri­ cultural policy reports, O ECD , Paris, 1977., pp. 3 - 4 .) .

29

od 40 sati tje d n o ), 60) Belgiji (kao šef gospodarstva s d je lo m ič n im vremenom smatra se onaj k o ji 33 do 50% svoga vremena posvećuje gospodarstvu, tj. 3 sata dnevno ili 2 dana tje d n o ), te Irskoj i N izozem skoj. 611 Jugoslavenska sta tistika je u popisim a po ljoprivrede i stanovništva, te anketama 0 seoskim dom aćinstvim a i o p o tro š n ji, de fin ira la osnovne kategorije gospoda­ rstava i dom aćinstava na tem elju k rite rija zaposlenosti i / i l i izvora prihoda. U dva poslijeratna popisa p oljop rivre d e u Jugoslaviji (1960. i 1969. godine) m je ­ šovito se gospodarstvo d e fin ira lo na slijedeći n ačin: "U m ješovita gazdinstva svrstana su sva gazdinstva, u ko jim a ima članova stalno zaposlenih van gazdi­ nstva i članova k o ji rade kao p o ljo p riv re d n ic i is k lju č iv o na sopstvenom gazdi­ n s tv u ". 62)Kao stalno zaposleni izvan gospodarstva popisani su svi oni članovi dom aćinstva k o ji su u stalnom radnom odnosu, b ilo da su zaposleni u p o ljo p ri­ vredi izvan svoga gospodarstva (zadruge, p o ljoprivredna d obra), ili u nepoljop rivre dn im djela tn ostim a ; ovdje se ubrajaju i zanatlije i u g o stite lji, b ilo da rade u v la s tito j rad io n ic i ili ugo stiteljskoj rad nji, ili da rade kod drugih privatnika. U čisto p o ljo p riv re d n im gospodarstvim a svi a ktivn i članovi zaposleni su is k lju ­ čiv o na svome gospodarstvu, a u n ep oljo p rivre d n im gospodarstvima svi su čla no vi stalno zaposleni izvan gospodarstva. 63) Prema anketam a o seoskim dom aćinstvim a "M ešovito dom aćinstvo je ono koje ima p riv a tn o p o ljo p riv re d n o gazdinstvo (najmanje 10 ari obradivog zem ljišta) u kom e su pored a k tiv n ih članova na gazdinstvu, jedan ili više članova u stalnom radnom odnosu van gazdinstva, ili su p rivatne zanatlije, ugostite lji, prevoznici 1 si., ili lič n i i p o ro d ič n i penzioneri, ili lica slobodnih profesija (advokati, um etnici it d . ) " ; 6 4 ’ za članove na privrem enom radu u inozem stvu uzim a se izvor prih od a kojega su im ali p rije odlaska na rad u inozem stvo. S druge strane, kao p oljop rivre dn a dom aćinstva sm atraju se ona koja svoj stalni izvor prihoda im aju je d in i od vlastitog p oljop rivre d no g gospodarstva. Ista d e fin ic ija k o ris ti se i u anketama o p rihodim a, rashodim a i potrošnji dom a­ ćinstava, s tim da se m ješovita dom aćinstva dalje dijele u poljoprivredno-rad n ič k a , poljoprivredno-zanatska i ostala m ješovita dom aćinstva.65’ Popis stanovništva difere ncira dom aćinstvo prema izvoru prihoda, i to u p o tp u ­ noj obradi podataka popisa 1961. i 1971. godine na tem elju obilježja "d je la tn o ­ s ti" , a u obradi podataka o dom aćinstvim a i porodicam a na osnovi uzorka iz 1971. godine pom oću o bilježja " a k tiv n o s ti" i "d je la tn o s ti" članova.66’ S ličn u ra zno liko st kao kod tih popisnih d e fin icija susrećemo i kod pojedinih istraživača i grupa eksperata: neki od n jih upotrebljavaju popisne d e fin icije na

60) Ovdje je dopunski kriterij i porijeklo dodatnih izvora. 61) Definicija usvojena u Nizozemskoj je najstarija potječe iz 1910. godine. 62) Statistički bilten S /S . Beograd, br. 720. str. 19. i 20. 63) Anketa o individualnim poljoprivrednim gospodarstvima Saveznog zavoda za statistiku uvela je dvije podgrupe unutar mješovitih gospodarstava: pretežno poljoprivredno i prete žno nepoljoprivredno mješovito gospodarstvo, što je prihvatio i posljednji popis poljopri vrede iz 1969. godine. "D a li je mješovito gazdinstvo pretežno poljoprivredno ili pretežno nepoljoprivredno, određuje se prema tome da li veći broj aktivnih članova rade kao poljo privrednici na svom gazdinstvu ili je veći broj zaposlen van gazdinstva". (Statistički bilten S7.S. br. 249., str. 4.) 64) "Anketa o seoskim domaćinstvima". Statistički bilten S /S , br. 1096., str. 6. 65) "Anketa o prihodima, rashodima i potrošnji domaćinstava". Statistički bilten SZS, br. 876. str. 8. 6 6) Usp. Popis stanovništva i stanova I 971.. knj. X II, str. X V II i X V III.

30

a rbitra ra n na čin , a neki predlažu njih ove nadopune.67’ K o n s tru k tiv n i elem enti pojm a m ješo vito gospodarstvo (dom aćinstvo), odnosno pojm a seljak-radnika, prema S. Krašovcu su slijedeći: 1. d v o s tru k o zaposlenje: prvo, p o ljo p riv re d n o na vla stito m gospodarstvu (član dom aćinstva zaposlen u izv a n p o ljo p riv re d n o j dje la tn o sti m ora poslije rada izvan gospodarstva ra d iti i na o b ite ljs k o m gospodarstvu ili samo upra vlja ti n jim e ), i drugo, stalno zaposlenje u neko j n e p o ljo p rivre d n o j d je la tn o sti. 2. dv os truk o s t d o h o tk a - pri čem u svaki dohodak sam za sebe nije dovoljan za uzdržavanje o b ite lji na nivou prosječnog standarda radnog stanovništva uže regije ili zem lje; 3. dvo s tru k o zaposlenje po svome nastanku m ora b iti sam oniklo, tj. mora na­ stati kao re z u lta t višega stupnja podjele rada izm eđu sela i grada; zbog toga se isk lju č u ju slučajevi dvo jn og zaposlenja k o ji su nastali kao re zu lta t stare seoske podjele rada u o k v iru samoga gospodarstva, ili kao re zu lta t suvremenoga p o k re ­ ta "p o v ra tk a u s e lo ", "p o v ra tk a na z e m lju " i si. 681 N acionalni in s titu t za rura ln u socio lo g iju iz Rim a (IN S O R ) pred lo žio je radnoj gru pi F A O slijedeću d e fin ic iju p a rt-tim e gospodarstva: p a rt-tim e gospodarstvo je ono u kojem (a) šef, ili (b ) po m o ć n ic i, ili pak šef i p o m o ćn ici vrše i druge pro fesionalne d je la tn o s ti: (1) dopunske, i to iz (2) pretežno ili (3) is k lju č iv o u (I) p o ljo p riv re d i, ili (II) u zanatskoj in d u s triji, ili ( III) u trg o v in i i uslugama. Ova d e fin ic ija po C. Barberisu naznačava: " 1 ) da u stvarnosti p a rt-tim e ne č in i gospodarstvo, već porodica koja to gospo­ darstvo v o d i; 2) da je m oguće k o n s tru ira ti jedan k o n tin u u m spom enute parcijalnosti s o b z i­ rom na d v o s tru k u a k tiv n o s t u k o jo j u čestvuju p o jedinci ili p orodice, s ra z lič i­ tim in te n z ite to m i m o d a lite tim a zaposlenosti; 3)da o bilje žje pa rcija ln o s ti pro izlazi iz d je la tn o sti osoba, a ne iz p riro d e n jih o ­ va priho da . P oljop rivre dn a poro dica koja je nosilac d rugih prihoda, b it će p o ro ­ dica s d je lo m ič n o p o ljo p riv re d n im p rih o d o m , ali nju nije moguće d e fin ira ti kao d je lo m ič n o p o ljo p riv re d n u p o ro d ic u prema vremenu i radnoj a k tiv n o s ti; 4) da pa rcija ln ost pre tpo sta vlja p o d je lu same zaposlenosti (slabe ili in te n z i­ vne — u n jezin oj sveukupnosti) izm eđu dvaju sektora profesionalne d je la tn o sti, ili barem izm eđu d vije p ozicije u n u ta r iste profesije (na p rim je r, p o ljo p riv re d n i vlasnik i n a d n ič a r). Stoga p a rt-tim e gospodarstvo neće b iti ono gospodarstvo (k o ­ lik o god ono b ilo sićušno) čija je radna snaga njem u is k lju č iv o posvećena, i zato ne p o tp u n o u p os len a ". 691 Radna grupa F A O se ipak o d lu č ila za d v o jn i k rite rij "a k tiv n o s t i / i l i višestruki d o h o c i od k o jih se najm anje jedan d io ostvaruje i / i l i u p o ljo p riv re d i, s tim e da se is k lju č u ju d o h o c i koje vlasnici po stižu putem raznih vrsta za ku p a ", o c je n ju ­ jući da takva d e fin ic ija najviše vodi računa o p ostojećoj situ a ciji u većini ze­ m alja. 701 67) O kritici popisne definicije u SAD usporedi opširnije: Alvin L. Bertrand, u p .til., str. 296 do 297 68) Usp. Stane Krašovec. "K splošnemu vprašanju kmeta delavca", l-'.konomski zbornik, L ju ­ bljana. V II/1 9 6 5 ., sv. 1. O ovoj i ostalim definicijama u našoj literaturi usp. opširnije Vladimir Cvjetićanin: "M je­ šovita gospodarstva i seljaci-radnici u poslijeratnom periodu u radovima jugoslavenskih au­ tora", Sociologija sela, X 11/1974 , br. 46., str. 5 2 - 56. 69) Corrado Bareberis: "Porijeklo, definicije i rasprostranjenost poljoprivrede s djelomičnim vre­ m enom", Sociologija sela, X II/1 9 7 4 ., br. 46., str. 42. 70) "L'agriculture... " , op.cit., str. 26.

31

Grupa eksperata na seminaru o p o ljo p riv re d i s d je lo m ič n im vrem enom , njezinu karakteru i im plika cijam a , ko ji je održan u o k viru Centra za evropski p o ljo p riv re ­ dni s tu d ij, smatra da "p o ljo p riv re d u s d je lo m ič n im vremenom upražnjavaju ona dom aćinstva u ko jim a je jedan ili više članova angažirano u nekom drugom pla­ ćenom poslu, pored p oljo priv re d n o g na vlastitom gospodarstvu ili uz njega"?11 Osnovne dim enzije u općoj d e fin ic iji, prema njim a, jesu: a) stupanj uklju če n o sti u rad ti p o ljo p riv re d i, i b) stupanj u k lju č e n o sti u ostali plaćeni rad, pri čem u su iznad nekog m in im u m a sve kom b in acije p o ljoprivredne i druge aktivnosti p o te ­ ncijalno značajne i ne bi se smjele ig n o rira ti. O č ito da su p ojm ovi "m ješo vita gospodarstva" i "se lja ci-ra d n ici" otvoreni m n o ­ gim interpretacijam a. No u b iti se ipak mogu iz d v o jiti dvije osnovne skupine d e fin ic ija :u prvoj.e le m en t raspoznavanja p oljoprivrede s d je lo m ič n im vremenom jest ak tiv n o s t članova dom aćinstva, do k druga skupina d e fin icija polazi od go­ spodarstva kao ekonom skog en tite ta. Iz dosadašnjeg je k ratkog pregleda v id ljiv o da za određivanje važnosti p o ljo p ri­ vrede s d je lo m ič n im vrem enom češće usvojena je prva skupina de fin icija , koja obuhvaća raznovrsne aspekte aktiv n o s ti članova domaćinstva (stalni ili sezonski karakter, dužina trajanja, te dohodak k o ji se njom e ostvaruje). No kada su u p o ­ pisim a korištene d e fin ic ije ovoga tipa , javila su se dva daljnja problem a koja bi se m ogla svesti na pita n je : po čem u o c ije n iti pretežnost angažmana na gospoda­ rstvu ili izvan njega- da li po utrošenom radnom vremenu ili po veličn i d o h o ­ tka ? 7 2 * Kako prim jena obaju k rite rija daje ra z lič ite rezultate, većina statistika p rim je ­ njuje k o m b ina ciju obaju k rite rija . Takav je npr. slučaj u SR N jem ačkoj. M eđu­ tim prema b elgijskoj statistici glavno zanim anje jest ono koje apsorbira najveći d io radnog vremena, a u slučaju dvojbe, onda je to ono zanim anje koje osigu­ rava va žniji d o ho da k; sta tistika u Engleskoj, m eđutim , vodi računa samo o u tro ­ šku radnog vremena. Drugi je p roblem vezan uz pitanje č iji se rad i dohodak uvažava - da li samo vo­ d ite lja gospodarstva, ili i o stalih članova dom aćinstva? S ta tis tik e S A D i Kanade uvažavaju samo rad voditelja gospodarstva (uz k o re k tu ­ ru k roz k rite rij vrije d no sti prodaje p o ljo p riv re d n ih proizvoda); nasuprot njim a, većina os talih zemalja uvažava rad i d ohodak dom aćinstva kao cjeline. Neujednačeni i nejasni p ojm ovi te razgraničenja vezana uz m ješovitu p o ljo p ri­ vredu i seljake-radnike u sadašnjoj s ituaciji onemogućavaju izradu d e fin icije koje bi udovoljavale zahtjevim a te orijskog koncepta fenom ena o kojem je riječ. Zbog toga smo se, kao uostalom i drugi is traživači do sada, o d lu č ili za jedan e m p iri­ js k i ko nce pt, koji prvenstveno odgovara c iljevim a i problem im a našega istraži­ vanja. U to m smislu m i pod pojm om "m je š o v ito dom aćinstvo podrazum ijevam o svako ono dom aćinstvo u kojem je najm anje jedan član stalno zaposlen izvan gospo­ darstva (u radnom odnosu Hi p riv a tn i p o d u z e tn ik ) i / i l i u kojem najm anje jedan član dom aćinstva ima s ta ln i iz v o r d o h o tk a izvan gospodarstva, s tim da najm anje jedan o d članova zaposlenih izvan gospodarstva i / i l i nosilaca doho tka ostvare-

Glenn Fuguitt i dr.: I'art-lime larming: its Nature and Implications, /. Workship report Centre (or European Agricultural Studies, Wye College University of London. Ashford, 1977., p. 7. 72) Za ove probleme i naćin njihova rješavanja usp. opširnije: Stane Krašovec, ’ Porast...", op.cit., str. 1 3 -1 6 .

32

noga izvan gospodarstva ra d i (pretežno Hi dop u n ski) i na gospodarstvu i l i njim e u pravlja. " 73) Nasuprot to m tip u dom aćinstva, " č is t o " ili " is k lju č iv o " p o ljo p rivre d n o dom a­ ćinstvo jest ono d om aćinstvo u ko jem u n iti jedan njegov član nije stalno radno aktiva n izvan gospodarstva i nema stalan izvor n e poljoprivrednog d o h o tka . 74) O d lu k u da kao od ređ u ju ć i elem ent koncepta "m je šo vita d o m aćinstva" uzm em o stalnu a ktiv n o s t i / i l i stalni izva n p o ljo p riv re d n i d o hodak, te m e ljim o na procjeni da on : 1. obuhvaća tip ič n e i daleko n a jb ro jn ije slučajeve d je lo m ičn e poljo p rivre d e u našoj ze m lji; 2. predstavlja jedan od osnovnih čin ila c a transform acije tradicio n a ln o g načina živo ta i rada u selu i p o ljo p riv re d i; 3. predstavlja n a jp o uzd an iji pokaza telj za ocjenu socioekonom skih obilježja i perspektiva socijalne i eknom ske rep ro d u kcije ovih gospodarstava; 4. u na to č svemu om ogućava re la tiv n o zadovoljavajuću usporedbu s popisnim podacim a. S druge strane, polazeći od užeg e tim o lo g ijsko g i sadržajnog određenja, kao " selja ka-ra dn ika" d e fin ira m o svakog onog člana m ješovitog dom aćinstva k o ji je stalno ra dno a k tiv a n izvan gospodarstva (u radnom odnosu i l i p riv a tn i p o d u ­ ze tn ik ). s tim da pre te ž n o i l i d o p u n s k i ra d i i na gospodarstvu i l i n jim e upravlja.

C IL J E V I IS T R A Ž IV A N J A

O p ć i c ilje v i istraživanja b ili su slijedeći: 1. u tv r d iti stupanj raširenosti m ješo vitih dom aćinstava, te kakve su njihove osnovne dru štveno-ekonom ske kara k te ris tike i perspektive socijalne i ekonom ske re p ro d u k c ije ; 2. u tv r d iti elem ente socijalnog položaja seljaka-radnika u dom aćinstvu i seoskoj sredini, te n jih ove osnovne socio-psihološke i ku ltu rn e kara kte ristike . S p e c ifič n i c ilje v i istraživanja b ili su: 1. k o n s tru ira ti i e m p irijs k i v e rific ira ti tip o lo g iju m ješovitih dom aćinstava i se­ ljaka -rad nika; 2. u tv r d iti ra zlike, odnosno s lič n o s ti u d ru štveno-ekonom skim karakteristikam a i perspektivam a m je š o v itih i is k lju č iv ih p o ljo p riv re d n ih dom aćinstava; 3. u tv r d iti razlike odnosno s lič n o s ti položaja u dom aćinstvu i seoskoj sredini, te u sociop sih olo škim i k u ltu rn im k a rakteristikam a seljaka-radnika i is k lju č iv ih po ljo p riv re d n ik a . Pri re alizaciji g o rn jih ciljeva nastojali smo p r ik u p iti što veći broj info rm a cija koje bi m ogle p ru ž iti za što b o lji globalan uvid u istraživački problem , te u tv r­ d iti neke b itn e odnose m eđu pojavam a koje su bile p redm et istraživanja, kao i 73) Pod "stalnim izvorom dohotka izvan poljoprivrede" podrazumijeva se i dohodak ostvaren u kućnoj radinosti (prije svega u turizm u), ili dohodak dobiven obavljanjem "seljačkog obrta", s time da se ove aktivnosti obavljaju kontinuirano iz godine u godinu, iako mogu biti sezonskog karaktera. 74) U slučaju SR Slovenije bili smo prisiljeni djelomično odstupiti od ovako utvrđene d efini­ cije u tom pravcu da smo u "čisto poljoprivredna domaćinstva" uvrštavali i ona u kojima postoje korisnici starosne mirovine poljoprivrednika. S obzirom na relativno velik broj korisnika ove vrste mirovina (u 1976. godini koristilo ju je oko 42 000 poljoprivrednika), postojala je opasnost bitnog reduciranja "kontrolne" grupe čisto poljoprivrednih domaći-

33

om o g u ć iti precizno d efin ira n je osnovnih koncepta. T o znači da je naše istraži­ vanje u jednom d ije lu im alo naglašen e ksplorativno (o rije n ta cijski) karakter (to č n ije de finiran je pojava koje bi se m ogle kasnije preciznije iz u č iti), a u d ru ­ gom d ije lu im alo ka rakter d ija gn ostičko g (deskriptivnog) istraživanja (u tv rd iti obilježja fenom ena k o jim se bavim o, kao i njegovu prostornu i vremensku evo>uciju). Osnovne varijable u istraživanju b ile su: opseg p o ljo p rivre d n e a k tiv n o s ti (is k lju ­ čiva p oljo p rivre dn a vs. m ješovita dom aćinstva, is k lju č iv i p o ljo p riv re d n ic i vs. seljaci-radnici), i s tu pa n j zavisnosti o d p o ljo p rivre d n e a k tiv n o s ti i d o h o tka (om jer a k tiv n ih osoba iz dom aćinstva zaposlenih na gospodarstvu i izvan njega, te značaj d o h o tk a ostvarenog radom na gospodarstvu i izvan gospodarstva). Ove varijable, s o bz iro m na p rim ije n je n i m etodski postupak, predstavljaju uje­ dno i osnovne nezavisne varijable, koje bi trebale objasniti varijacije u okviru slijedećih kom p le ksnih zavisnih varija b li: a) sociodem ografska i socio-ekonom ska obilježja domaćinstva, b) pro izvod n a obilje žja gospodarstva, i c) sociodem ografska, psihološka i k u ltu rn a obilježja is k lju č iv ih poljo p rivre d n ika i seljaka-radnika.

O SN O VN E K A R A K T E R IS T IK E U Z O R K A *

O snovni skup čine dom aćinstva s p o ljo p riv re d n im gospodarstvom (isključivo po ljop riv re dn a i m ješovita dom aćinstva) u seoskim i m ješovitim naseljima SFR Jugoslavije, is k lju č u ju ć i općinske centre i gradska naselja. Uzorak je planiran kao p rop o rc io n a ln i dvostepeni slučaji uzorak. U prvom stu ­ p n ju izb o ra , na tem e lju popisa stanovništva 1971. godine, od 27 568 naselja pom oću tab lice slu ča jnih brojeva izabrano je 151 naselje (što č in i 0,548% od uk upnog broja naselja 1971. godine). U d rugom stu p n ju izbora u svakom je od ovih naselja, na osnovi p riku p lje n ih podataka o kućnim brojevim a, izrađen o k v ir uzorka dom aćinstva iz kojeg je Tabela 3 R ealizirani uzorak Stratum Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska M akedonija Slovenija Srbija - uže p o dru čje V o jvo dina Kosovo U ku p no

Naselja

Dom aćinstva N %

N

%

33 6 38 9 29 25 4 7

21,9 4,0 25,2 6,0 19,2 16,6 2,6 4,6

821 103 1 019 246 283 1 161 512 176

18,9 2,4 23,5 6,1 6,5 26,8 11,8 4,1

151

100,0

4 339

100,0

Plan uzorka izradio je dr Milan Bene. Za njegovu Siru elaboraciju vidi: Mješovitu gospodar­ stva i seljaci-radnici u Jugoslaviji, Zagreb, Ćentar za sociologiju sela, grada i prostora Insti­ tuta za druStvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, 1977., sv. 1 , str. 74 80

34

biran n jih o v p ro p o rc io n a ln i b ro j, i to sistem atskim izborom sa slučajnim po če ­ tk o m : u u zorak je ušlo 4 339 dom aćinstava (0,204% od ukupnog broja p o ljo ­ p riv re d n ih i m je š o v itih dom aćinstava 1971. godine). Usporedba osnovnih s tru k tu ra stanovništva i dom aćinstava u naseljim a koja su uvrštena u uzorak, na c ijelom seoskom p o d ru č ju SFR Jugoslavije (uključena su i m ješovita naselja) poka zuju da od u k u p n o 16 k o n tro lira n ih obilježja samo kod v e ličin e naselja postoje značajnije razlike, i to u smislu da je uzorak naselja p ris tra n prema većim naseljim a.

Tabela 4

K om p a ra tiv n i prika z ne kih obilje žja naselja* SF_RJ

V e lič in a naselja (prosječna) % doseljenog stanovništva % doseljenog stanovništva iz grada % zaposlenih od u k u p n o g bro ja a ktiv n o g stanovništva % zaposlenih izvan naselja u kojem stanuju % zaposlenih u sekundarnom sektoru % zaposlenih u te rc ija rn o m sektoru % zaposlenih na p rivrem e no m radu u inozem stvu % a k tiv n o g stanovništva % a k tiv n o s ti p o ljo p riv re d n o g u u k u p n o a k tiv n o m stanovništvu % p o ljo p riv re d n ih dom aćinstava % m je š o v itih dom aćinstava % n e p o ljo p riv re d n ih dom aćinstava % stanovništva bez školske spreme % stanovništva sa sprem om višom od osnovne škole

_ Uzorak

4 65,75 29,0 10,0

591,72 30,0 9,9

26,0 66,6 10,3 15,2 7,9 45,2

27,6 6 8,0 11,0 14,7 6,3 45,8

70,2 4 3,8 2 2,9 33,2 31,4

69,5 4 2,8 24,6 32,6 31,6

7,7

8,0

P O S T U P AK P R IK U P L J A N J A I O B R A D E P O D A T A K A Izvo rn i podaci p rik u p lje n i su slijedećim in s tru m e n tim a i postupcim a: 1. u p itn ik o m za m je šovito dom aćinstvo — k o ji je popunjavan na tem elju razgo­ vora s je d n im ili više članova k o ji su davali in fo rm a c ije o cije lo m dom aćinstvu i gospodarstvu ("re p u ta c io n i p rin c ip ” ). U pra vilu , podatke o dom aćinstvu i gospodarstvu davao je n o m in ira n i kuće do m aćin (osoba na k o ju se dom aćinstvo i gospodarstvo v o d i). Jedino u s lučaju ako je on bio privrem eno odsutan ili o p će nito nepogodan za razgovor (visoka starost, p s ih ič k i hendikep i si.), razgo­ vor se m ogao o b a v iti i s nekim d rug im č la n o m dom aćinstva; 2. u p itn ik o m za č is to p o ljo p riv re d n o dom aćinstvo — k o ji je popunjavan na isti način kao i u p itn ik za m je šovito do m a ćinstvo; 3. in te rv ju sa s e lja ko m -rad n iko m k o ji živi u m ješovitom dom aćinstvu koje je ušlo u u zorak, p ri čem u je p rim ije n je n po stupak p o jedinačnog dirig ira n o g in te r­ vjua; 4. in te rv ju o m sa is k lju č iv im p o ljo p riv re d n ik o m k o ji živi i radi na čisto p o ljo p ri­ vrednom gospodarstvu koje je ušlo u uzorak (isto kao pod 3 .); Podaci za naselja iz uzorka izračunati su iz knjiga popisa stanovništva, a za ukupno seosko područje SFR Jugoslavije preuzeti su iz Statističkog biltena SZS, Beograd. 1974., br. 864, str. 20 -23.

35

5. u p itn ik o m o d ruštveno-ekonom skim karakteristikam a naselja koja su ušla u u zorak; info rm a c ije su davale osobe za koje se u tv rd ilo da d o b ro poznaju mjesne p rilik e i o bičaje vezane uz predm et našeg istraživanja; bio je prim ijenjen m je šoviti postupak dirig ira n og i otvorenog kvalitativnog intervjua. Prije terenskog istraživanja obavljeno je pretestiranje istraživačkih instrum enata navedenih pod 1 — 4, s osnovnim cilje m : a) da se utvrd e problem i ko ji se javlja ju kod uspostavljanja ko n ta kta s is p ita n i­ cim a, kao i u to k u samog razgovora; b) da se u tv rd i u k o jo j m jeri ispita n ici shvaćaju pojedina pitanja te da li daju odgovore koje od n jih o če kuje m o ; c) da se u tv rd i da li do biveni č in je n ič n i m aterijal i obavještenja odgovaraju pre­ dm etu istraživanja. Pretestiranje je obavljeno u naseljima Helena (općina Z elina) i Buševac fopćina V e lika G orica). S trojn a obrada podataka izvršena je u E le ktronskom centru "In d u s tro p ro je k ta " u Zagrebu, pod vodstvom program era m r. Srećka Polića.

36

Ill - BIOSOCIJALIM A I SO C IO E K O N O M S K A O B IL JE Ž JA A N K E T IR A N IH D O M A Ć IN S T A V A I S E L J A K A -R A D N IK A

Prije iznošenja re zultata našega istraživanja nužno je osvrnuti se na osnovne kara k te ris tik e an ketira n ih dom aćinstava (p o ljo p riv re d n ih i m je šo vitih ), u k lju č u ­ jući ob ilje ž ja n jih o v ih kućedom aćina, te seljaka-radnika u m ješovitim d o m a ći­ nstvim a o ko jim a su p rik u p lje n i d e ta ljn iji b io-socijalni i socio -ekonom ski poda­ ci. 751

O B IL J E Ž J A D O M A Ć IN S T V A

V e lič in a i sastav dom aćinstva

S talno sm anjivanje prosječne v e lič in e seoskog dom aćinstva re zu lta t je suvrem e­ nih procesa svođenja dom aćinstva na bračni par s neoženjenom (neudatom ) djecom , te snažne m igracije iz sela, kao i povećanja broja sam ačnih dom aćinsta­ va, itd . Prema re z u lta tim a posljednjed popisa p o ljo p rivre d e (1969. godina) prosječna veličin a čistog p o ljo p riv re d n o g dom aćinstva iznosila je 4,2 člana, a m ješovitog dom aćinstva 5,5 članova. Prema re z u lta tim a našega istraživanja prosječna ve­ lič in a čisto g p o ljo p riv re d n o g dom aćinstva bila je ista (4,2 člana), a m ješovitog je bila m anja nego u spom enutom popisu (5,04 člana). Tabela 5 V e lič in a dom aćinstva prema osn ovnim tip o v im a dom aćinstva T ip dom aćinstva . -RoiioRL'v.red n a _ ___ m je š w jta ^_ U I^ £ n o ^ Do 2 člana 3 do 4 5 do 6 7 do 8 9 i više članova U ku p n o N =

25,6 32,8 29,2 8,9 3,6

11,1 32,5 36,5 14,6 5,3

17,0 32,6 33,5 12,3 4,6

100,0 1 768

100,0 2 557

100,0 4 325

H i-kvad rat = 18 1,06 4; d f = 4, p = 0 ,0 0 1 ; C = 0 ,2 1 9 * 75) Na neka osnovna druStveno ekonomska obilježja naselja u kojima je istraživanje provedeno upozorili smo već u odjeljku o uzorku istraživanja. Znaćajnost razlika je utvrdivana testom (df = stupnjevi slobode; p - nivo pouzdanosti), a kao mjere asocijacije prijenjeni su korigirani Pearsonov koeficijent kontingencije (C) i Goodman-Kruskalova mjera asocijacije

37

Razlika u v e lič in i m ješo vitih i is k lju č iv o p o ljo p riv re d n ih domaćinstava rezultat je prvenstveno veće zastupljenosti dom aćinstava s do dva člana u s tru k tu ri p o ­ ljo p riv re d n ih i on ih s 5 i više članova u s tru k tu ri m ješovitih dom aćinstava. Inače među p o ljo p riv re d n im dom aćinstvim a n a jbrojnija su ona s 3 do 4 člana, a medu m ješovitim a ona s 5 do 6 članova; velika dom aćinstva - sa 7 i više članova, ta ­ kođer češće nalazim o u s tru k tu ri m je šovitih domaćinstava. A na lizo m s ro d n ič k ih odnosa među čla novim a dom aćinstva, utvrđen je p o ro d i­ č n i, odnosno ne po ro d ič n i sastav dom aćinstva. Ta je analiza pokazala da među m ješovitim dom aćinstvim a ima 98,3% p o ro d ič n ih dom aćinstava, te da ih medu čisto p o ljo p riv re d n im im a 94,0%. Uz razlike u v e lič in i dom aćinstava, utvrđene su i određene razlike u poro d ičn o m (k v a lita tiv n o m ) sastavu a n aliziranih dom aćinstava. Tabela 6 P oro d ičn i (k v a lita tiv n i) sastav domaćinstva T ip dom aćinstva p o ljoprivredna B račni par bez djece B račni par sa neoženjenom (neudatom ) djecom D e fic ije n tn a jed no p o ro d ič n a dom aćinstva Ostala je d n o p o ro d ič n a dom aćinstva Pqtpuna višeporodićna dom aćinstva D efic ije n tna viš eporodićna dom aćinstva Ostala višeporodićna dom aćinstva U ku p no N =

mješovita

U kupno

18,3

7,3

11,7

35,7

39,3

37,9

18,6

18,6

18,6

3,9

3,1

3,4

16,5

20,4

18,8

2,0

3,0

2,6

5,1

8,4

7,0

100,0 1 661

100,0 2510

100,0 4 171

Hi-kva d ra t = 137,732; d f = 4; p = 0,001; C = 0,186 Sukladno podacim a o v e lič in i dom aćinstva, d istrib u cija dom aćinstava prema kva­ lita tiv n o m p o ro d ič n o m sustavu pokazuje najveće razlike izm eđu poljo p rivre d n ih i m ješo vitih domaćinstava u kate go riji " b ra č n i par bez dje ce ", koja je značajnije zastupljena u s tru k tu ri dom aćinstva p oljoprivre d n o g tipa, dok su mješovita dom aćinstva češće od p o ljo p riv re d n ih višeporodićna; inače u stru k tu ri jednoga i drugog tip a dom aćinstva prema p o ro d ič n o m sastavu najviše je bračnih parova s neože njen om /n e ud ato m djecom .

N ačin form ira n ja i a u to h to n o st domaćinstva

R azlikovali smo č e tiri načina form ira n ja dom aćinstva: a) neolo kalno — kada se dom aćinstvo osniva kao samostalno u tre n u tk u sklapa­ nja braka; b) izdvajanje — kada dom aćinstvo "iz a đ e " iz sastava roditeljskog domaćinstva u kojem je ranije živjelo, te fo rm ira samostalno dom aćinstvo;

38

c) dioba — kada se d om aćinstvo kojega je sačinjavalo više užih orodica dogo­ vori o p o dje li p o ro d ič n o g gospodarstva, te se fo rm ira ju zasebna dom aćinstva; d) sukcesija — kada se vođenje dom aćinstva i gospodarstva preuzm e te k nakon onem oćalosti ili s m rti jednoga ili oba predstavnika rod ite ljske generacije. S o b z iro m na tip dom aćinstva nije ustanovljena iole značajnija razlika u načinu njegova fo rm ira n ja . Tabela 7 N a čin fo rm ira n ja dom aćinstva T ip dom aćinstva ___________________________________ p o ljo privre d n o N eo lo kaln o Izdvajanje Dioba Sukcesija Ostali na čin i U ku p n o N =

m ješovito

UkujDnp_

13,2 15,6 21,7 46,2 3,4

13,5 14,5 22,6 45,5 4,0

572 652 949 1 975 157

100,0 1 760

100,0 2 545

100,0 4 305

Hi-kva d ra t = 2,364; d f = 4; p = 0 ,7 0; G = 0,023 S o b z iro m na vrijem e fo rm ira n ja nema gotovo n ik a k v ih razlika izm eđu p o ljo ­ p riv re d n ih i m je š o v itih dom aćinstava: naime polovica a n ke tira n ih dom aćinstava zasnovana je ili je preuzela upravlja n je od ranijeg kućedom aćina izm eđu 1950. i 1969. godine. Najveći u d io doseljenih dom aćinstava nalazim o medu dom aćinstvim a neolokaInog tip a (22,4% ), a n ajm anji u on ih koja su nastala sukcesijom (3,6% ). Od u k u ­ pnog broja n e a u to h to n ih dom aćinstava, najviše ih se doselilo u razdoblju od 1945 - 1959. godine, t j u vrijem e provođenja poslijeratne agrarne kolonizacije.

Odseljavan je iz dom aćinstva

Istraživanjem je u s tanovljeno da u te k nešto m anje od polovice dom aćinstava (46,5% ) nema o dseljenih članova. 76,Pri tom e je veće iseljavanje zabilježeno kod č is to p o ljo p riv re d n ih (137 članova na sto tin u dom aćinstava) nego kod m je ­ šovitih dom aćinstava (1 1 3 ). Ovaj p o d atak jasno govori o p rijelaznom karakteru m ješovitog dom aćinstva u procesu deagrarizacije. Najčešći razlog odlaska iz dom aćinstva jeste udaja odnosno ženidba, tr i č e tv r­ tin e dom aćinstava im alo je nekoga od svojih članova k o ji se tim načinom odse­ lio . S lijedeći razlog za odseljavanje p o važnosti jest zapošljavanje. Frekvencija napuštanja dom aćinstva zbog ovoga razloga ovisi o nizu činila ca , kao što su npr. stupanj d ece ntra liz ira n o s ti p riv re d n ih objekata, razvijenost p o ljo p rivre d n e p ro ­ izvo dn je, m ogućnost školovanja, kao i svijest o p o tre b i obrazovanja, te tra d icija napuštanja dom aćinstva u selu i si. D ioba p o ro d ič n o g gospodarstva, ili izdvajanje jednoga člana iz njega, također je jedan od razloga odlaska (istina dosta rije tk o susretanoga u ovom e istraživa­ nju. 76) Odseljeni članovi su evidentirani od časa kada je sadašnji kućedomaćin preuzeo rukovođenje domaćinstvom.

39

Promjena radnog mjesta najrjeđe se navodila kao razlog napuštanja dom aći­ nstva. U istraživanju nisu utvrđene iole značajnije razlike izm eđu m ješovitih i p o ljo ­ privred nih dom aćinstava u razlozim a odlaska s gospodarstva.

Socioekonom ska ob ilježja dom aćinstva

Osnovu socioekonom ske analize članova dom aćinstava č in i podjela članova prema ak tiv n o s ti (a ktivn e osobe, osobe s osobnim prih o d im a i izdržavane osobe), te osnovna obilje žja s tru k tu re svake od ovih kategorija pojedinačno. N a jprije ćemo d a ti sumaran pregled zastupljenosti tr iju kategorija članova d o ­ maćinstava prema ak tiv n o s ti za oba tip a dom aćinstva.771 Tabela 8 S tru k tu ra dom aćinstava prema kategorijam a aktivn o sti članova T ip dom aćinstva p o ljop riv re d na % prosjek po dom aćinstvu A k tiv n e osobe Osobe s osobnim prih o d o m Izdržavane osobe U ku p n o N =

52,9 -

47,1

m ješovita % prosjek po dom aćinstvu

U kupno % prosjek po dom aćinstvu

2,2

49,2

2,5

50,6

2,4

-

4,9 45,9

0,3 2,3

3,1 46,3

0,2 2,2

2,0 100,0 7 401

100,0 13 048

100,0 20 506

Od uku p no g broja članova č is tih p o ljo p riv re d n ih dom aćinstava 52,9% su akti vn i, a 47,1% izdržavani član ovi. M ješovita dom aćinstva im aju relativno niži udjel a k tiv n ih i izdržavanih članova. M eđutim , prosječan broj a ktivn ih po je dnom dom aćinstvu veći je u m je š o v itim nego u č isto p o ljo p rivre d n im dom aći­ nstvim a (2,5 prema 2,2). Osim toga, kategorija osoba s osobnim p rim anjim a, iako ne baš brojna u m je­ šovitim dom aćinstvim a, ipak predstavlja izvjesno ekonom sko pojačanje. U 28,4% m ješo vitih dom aćinstava nalazim o osobe s osobnim prihodim a, a među njim a su n a jb ro jn iji u m iro v lje n ic i (26,5% ). Z a n im ljiv i su i podaci o s tru k tu ri p o je d inih kategorija članova domaćinstava prema a ktiv n o s ti. Tako su sve kategorije izvržavanih osoba (izuzevši nesposobne za rad) više zastupljene u m ješovitim dom aćinstvim a. Naim e, ova domaćinstva im aju veći b roj članova, pa se otuda p oja vlju ju i značajne razlike u broju dom a­ ćinstava s izdržavanim osobama. T ako je na p rim je r nešto više od jedne trećine m je šovitih dom aćinstava (34,3%) s predškolskom djecom , d o k je čistih p o ljo ­ p riv re dn ih domaćinstava s predškolskom djecom te k jedna če tvrtin a (23,5% ). R azlike su nešto m anje kada su u p ita n ju učenici osnovnih i srednjih škola: 77) Radi dobivanja Sto realnije slike o aktivnosti Članova domaćinstva korišteni su dodatni po­ daci o svakom članu posebno. To se odnosi na kontrolu pitanja o angažiranosti na gospo­ darstvu. u samostalnoj djelatnosti i raznim dodatnim djelatnostima, zatim o veličini posjeda i broju stoke, te o nosiocima i pomagačima u važnijim poljoprivrednim poslovima. Tako utvrdivanim opsegom aktivnosti neki su umirovljenici (oni prevladavaju u grupi osoba s osobnim prihodom) i domaćice "pretvoreni" u aktivne poljoprivrednike.

40

učenika u osnovnoj ško li ima 20,2% , d o k su u č isto p o ljo p riv re d n im d o m a ći­ nstvim a ove kategorije zastupljene sa 37,3% i 16,2%. Za razliku od učenika, veoma je m alo dom aćinstava sa s tud en tim a: u m ješovitih svako dvadeseto, a u č is tih p o ljo p riv re d n ih svako dvadesetpeto dom aćinstvo ima nekoga na s tu d i­ ju. Za stupljenost dom aćica u dvama tip o v im a dom aćinstava b itn o ih međusobno ne ra z lik u je : 48,7% m je š o v itih i 45,2% č is tih p o ljo p riv re d n ih domaćinstava ima dom aćice. N o, vrlo je visoka zastupljenost dom aćinstava s osobama nespo­ sobnim a za rad: u 13,2% m ješo vitih i 16,3% p o ljo p riv re d n ih dom aćinstava nala­ zim o takve osobe. U s tru k tu ri svih članova dom aćinstva važan in d ik a to r jest om jer izm eđu broja a k tiv n ih i ostalih d v iju kategorija članova dom aćinstva — tj. osoba s osobnim p rih o d o m i izdržavanih osoba, je r ukazuje na stupanj a k tiv ite ta dom aćinstva u c je lin i. Z bog toga smo prem a ovom k rite riju dom aćinstva p o d ije lili, prvo, na ona koja im aju veći b roj a k tiv n ih od osta lih članova, drugo, na ona u kojim a je, jednak bro j a k tiv n ih i o sta lih članova d om aćinstva, i treće, na ona u kojim a je m anji b ro j a k tiv n ih od ostalih članova dom aćinstva. Prvu grupaciju dom aćinsta­ va m ožem o sm atrati dom aćinstvim a visokog stupnja, drugu um jerenog, a treću niskog stupnja a k tiv ite ta . U m je šovitim dom a ćin stvim a , za ra z lik u od č isto p o ljo p riv re d n ih , nalazim o m anji po sto ta k dom aćinstava s većim b roje m a k tiv n ih osoba.

Tabela 9 Č lanovi p o je d in ih kategorija a k tivn o sti prema tip u dom aćinstva T ip dom aćinstva p o ljo p riv re d n o m ješovito Veći b ro j a k tiv n ih članova Jednak b ro j a k tiv n ih i ostalih članova M anji b ro j a k tiv n ih članova U kupno N =

U ku p n o

4 9,4

44,6

46,5

22,7 28,0

18,7 36,7

20,3 33,1

100,0 1 760

100,0 2 557

100,0 4317

H i-kva dra t = 3 7,0 7 0 ; d f = 2; p = 0,0 01 ; C = 0,116 D om aćinstva s većim bro je m a k tiv n ih članova d o m in ira ju i u p o ljo p riv re d n im i u m je š o v itim do m aćinstvim a : u p o ljo p riv re d n ih ona čine polo vicu dom aćinstava, a u m je š o v itih nešto m anje (44,6% ). P odjednak b ro j a k tiv n ih i ostalih članova češće se susreće u p o ljo p riv re d n im dom a ćinstvim a, d o k je o n ih s m anjim brojem a k tiv n ih u odnosu na ostale članove (izdržavane i članove s osobnim prihodim a) više m eđu m ješovitim a. Sa stajališta socioekonom ske dife re n c ija c ije dom aćinstava na dva osnovna tipa a ktivne osobe su n a jz načajnije ka tegorije članova tih dom aćinstava. Broj a k tiv n ih osoba u do m aćinstvu uvelike ovisi o u k u p n o m b ro ju članova d o ­ m aćinstva. Kod n ajm a n jih dom aćinstava (do 2 člana) stupanj a k tiv ite ta je znatno veći u p o ljo p riv re d n im nego u m je šo vitim dom aćinstvim a. Obje grupe d o m a ći­ nstava sa 3 do 4 člana im aju p od jednak stupanj a k tiv n o s ti. N asuprot tom e, u dom aćinstvim a s 5 i više članova veći je stupanj a k tivn o sti u m ješovitim a. Među m ješo vitim dom a ćin stvim a s 9 i više članova skoro su dvije petine domaćinstava

41

s 5 i više a k tiv n ih osoba (39,7% ), d o k ih je u p o ljo p rivre d n ih nešto m anje od če­ tv rtin e (23,8% ). S d a ljn im porastom veličine dom aćinstva sve je veća razlika u stu pn ju a k tiv n o s ti u k o ris t m je šovitih dom aćinstava. Ove razlike pro is tje č u iz osnovne razlike u načinu privređivanja. Naim e, čla n o ­ vi p o ljo p riv re d n ih dom aćinstava osiguravaju svoj dohodak uglavnom radom na gospodarstvu. Pa ako je dom aćinstvo m a lo b ro jn o , onda se od njegovih članova tra ži veći stupanj a k tiv n o s ti, kako bi se od niskoproizvodne poljoprivrede osigu­ rao što je moguće veći dohodak. M eđ u tim , kod većih domaćinstava p o ljo p riv re ­ dni kap a cite ti najčešće nisu d o v o ljn i za angažiranje svih poten cija ln o aktivn ih članova, pa se to odražava i na n jih o v stupanj a ktivnosti. Kod m a lih m je šovitih dom aćinstava d o ho dak izvan gospodarstva potječe iz ra­ da k o ji je znatno p ro iz v o d n iji od rada na gospodarstvu, pa je dohodak po a k ti­ vnom članu veći. Zbog toga su relativn o manje potrebe ovih domaćinstava za aktivnošću na gospodarstvu, što utje če i na stupanj njihove ukupne a k tivn o sti: 62,2% ovih dom aćinstava je bez članova čija je osnovna djelatnost rad na gospo­ darstvu. S porastom veličin e o vih dom aćinstava raste i b ro j zaposlenih članova izvan gospodarstva, što uz određenu a k tiv n o st na gospodarstvu povećava i stu­ panj uku p ne ak tiv n o s ti kod većih m ješo vitih domaćinstava. Udjel dom aćinstava (i m ješo vitih i p o ljo p riv re d n ih ) s većim brojem a k tivn ih članova u d ob i do 39 godina raste s povećanjem veličine dom aćinstva, što znači da su b ro jn ija dom aćinstva u pravilu mlađa. O b rn u t trend nalazim o u do m a ći­ nstvim a s m anjim brojem a k tiv n ih osoba, tako da je npr. u d vočlanim do m a ći­ nstvim a u 92,1% slučajeva m anji b ro j a k tiv n ih osoba u dobi do 39 godina, što znači da se ona sastoje is k lju č iv o od osoba sta rijih od 39 godina. Nadalje, usta no vili smo da udjel dom aćinstava s većim brojem a ktivn ih osoba do 39 godina opada s povećanjem dobne grupe k o jo j pripada kućedom aćin (C = 0 ,59 4 u m ješo vitim i C = 0,6 4 6 u p o ljo p riv re d n im dom aćinstvim a). Dom aćinstva u ko jim a ima a k tiv n ih članova p o d ije lili smo i s obzirom na to da li im aju veći, jednak ili m anji b roj a k tiv n ih članova bez ikakve školske spreme ili sa osnovnoškolskim obrazovanjem . T ako utvrđenu varijablu u k rs tili smo s n e k o lik o nezavisnih varija b li. M eđ utim , u republikam a i pokrajinam a nisu se pokazale značajnije razlike u tom e pogledu (C = 0,341 u m ješovitim i C = 0,351 u p o ljo p riv re d n im dom aćinstvim a). Neznatno jača korelacija po stoji izm eđu om jera školske spreme aktivn ih osoba i broja članova ko jim a je osnovna dje la tn ost rad na gospodarstvu. Što dom aći­ nstvo ima više članova ko ji ne rade na posjedu, to je i veći b ro j ukupno aktivn ih članova bez škole ili s osnovnoškolskim obrazovanjem . Povezanost ovih dviju varijab li značajnije je izražena u p o ljo p riv re d n im dom aćinstvim a (C = 0,389 u m je šovitim i C = 0,424 u p o ljo p riv re d n im dom aćinstvim a). S o b z iro m na dje la tn ost uočavaju se dvije osnovne djelatnosti članova dom aći­ nstva: p o ljo privred na — odnosno rad na gospodarstvu, i nepoljoprivredna — odnosno rad izvan gospodarstva u n ep o ljo p rivre d n im djelatnostim a. Pregledom angažiranosti a k tiv n ih osoba u p o ljo p rivre d n o j d jelatnosti, odnosno na vla s tito m gospodarstvu, pokazuje se da p oljoprivredna djelatnost na mješo­ v itim gospodarstvim a nije uzgredna, povremena ni sporedna djelatnost. Naime, na većini ta kvih gospodarstava (70,6%) p ostoji jedna ili više osoba č iju osnovnu dje la tn ost č in i rad u p o ljo p riv re d i: u 41,9% dom aćinstava ta kvih je osoba jedna, u 18,6% dvije, a u 10% domaćinstava nalazim o tr i i više ta kvih osoba. U p o ljo ­ privred n im je dom aćinstvim a, razu m ljivo , veće učešće domaćinstava s većim b ro ­ jem članova č iju osnovnu dje latn ost č in i rad na gospodarstvu: s jednim članom je 24,3%, s dva člana 43,2% , s tr i člana 18,2%, te s č e tiri i više članova 10,2% p o ljo p riv re d n ih dom aćinstava.

42

Za a k tiv n o s t članova m je šovitih dom aćinstava veoma je značajan odnos između dvije osnovne d je la tn o s ti - po ljo p riv re d n e i nepoljoprivredne, jer je to bitan in d ik a to r in te n z ite ta " m je š o v ito s ti" tih dom aćinstava. Zato smo m ješovita dom aćinstva prema osnovnim djelatno stim a n jih o v ih a k tiv n ih osoba razvrstali u pet grupa: 1) samo p o ljop riv re dn a d je la tn o st; 2) više poljo p rivre d n a ; 3) je ­ dnako po ljo p riv re d n a i n e p oljo p rivre dn a; 4) više n epoljoprivredna; 5) samo nepoljo p riv re d n a dje la tn ost. Na taj smo način d o b ili slijedeće om jere u m ješovito­ sti u tih dom aćinstava: — samo p o ljo p riv re d n a d je la tn o s t

8,6

— više p o ljo p riv re d n a d je la tn os t

21,1

— je d n ako p o ljo p riv re d n a i nepoljop rivre dn a

31,6

— više ne po ljo privred na d jelatno s t

18,4

— samo p o ljo p riv re d n a d je la tn o s t

20,3 U ku p n o :

100,0

(N = 2.558)

Prema om jeru osnovnih d je la tn o s ti, a ktivne se osobe u m ješovitim do m a ći­ nstvim a pretežno bave n e p o ljo p riv re d n im djelatnostim a tako da je samo u nep o ljo p riv re d n im d je la tn o s tim a angažirana petina ovih dom aćinstava, a p rib liž n o je to lik o dom aćinstava k o jim a je osnovna dje la tn o st više nepoljoprivreda nego poljo p riv re d a (18,4% ). Prema tom e , skoro dvije petine dom aćinstava ima is k lju ­ čivo ili pretežno n ep oljo p riv re d n e d je la tn o sti kao osnovni o b lik a ktivn o sti svojih članova. Na drugoj strani samo je 8,6% dom aćinstava sa samo p o ljo p ri­ vrednom d je la tn o s ti svojih članova (to su dom aćinstva koja su m ješovita zahva­ lju ju ć i samo s talnom izv a n p o ljo p riv re d n o m d o h o tk u ), te 21,6% dom aćinstava č iji su čla n o v i b r o jn iji u p o ljo p riv re d i nego u n e p o ljo p rivre d n im djelatnostim a. Najviše je dom aćinstava č iji su a k tiv n i čla novi podjednako angažirani i u p o ljo ­ p riv re d n o j i u n e p o ljo p riv re d n o j dje la tn o s ti (31,6% ). Ovakva s tru k tu ra om jera osnovnih dje la tn o sti u m ješovitim dom aćinstvim a sa­ svim jasno pokazuje k o lik o je u njim a radno prisutna m ješovita p o ljo p rivre dno -n e po ljo p riv re d n a e k o n o m ija : samo 28,9% dom aćinstava bavi se ili samo po­ ljo p riv re d o m (8,6% ), ili samo n e p o ljo p riv re d n im d jelatnostim a (20,3% ); sva osta­ la dom aćinstva (71,1%) u o d ređenoj se k o m b in a c iji bave p o ljo p riv re d o m i nepo­ ljo p riv re d n im djela tn o s tim a . Osnovna o b ilježja kućedom aćina

S o b z iro m na m jesto i ulogu kućedom aćina u radu i živo tu po ljo p rivre d n o g d o ­ maćinstva, gdje se on u pravilu javlja kao glavni nosilac poslova i / i l i upravljanja gospodarstvom , za tim kao do m in a n tn a figura u procesu donošenja odlu ka , te predstavnik dom aćinstva u odnosim a s vanjskim svijetom — prije svega s lo ka ­ lno m z ajednicom , nje z in im d ru š tv e n o -p o litič k im in stitu cija m a , p rivrednim orga­ nizacijam a i si., veoma je značajno u po zna ti osnovna obilje žja ovoga člana dom a­ ćinstva, p o go to vo što se on najčešće javljao kao izvor in fo rm a cija (in fo rm a to r) i davalac m išljenja i stavova (is p ita n ik ) u našem istraživanju.78* Kućedom aćin je u p ra vilu m uškarac (u 91,9% slučajeva). U logu kućedom aćina preuzim a žena samo u slučajevim a kada u dom aćinstvu nema odraslog m uška­ rca, ili kada je on zdravstveno h en dikepiran da bi izvršavao tu ulogu, ili kada je njegovo prisustvo u kući svedeno na kratak vrem enski period u to k u godine. D akle, žena preuzim a vođenje gospodarstva samo u situacijam a kada je u tom e 78) Kao informator kućedomaćin se javlja kod čistih poljoprivrednih domaćinstava (gospodar­ stava) u 90,0%, a kod mješovitih u 83,3% slučajeva, kao ispitanik on je to bio u 56,5% slu­ čajeva (82,0% u čisto poljoprivrednim i 37,1% u mješovitim domaćinstvima).

43

spriječen muškarac. U prilo g to m e govori i podatak dobiven u našem istraživa­ n ju : g o tovo polo vicu žena-kućedom aćina nalazim o u dom aćinstvim a do dva člana (45,5% ). Nema razlike izm eđu m ješo vitih i p o ljo p riv re d n ih dom aćinstava u pogledu udje­ la m uškarca, odnosno žena u fu n k c iji kućedom aćina. Kako su kućedom aćini re do v ito s ta riji, iskusniji članovi dom aćinstva, to je i realno o č e k iv a ti da ih je većina oženjena: gotovo je podjednak udjel oženjenih kućedom aćina u m ješovitim i p o ljo p riv re d n im dom aćinstvim a (85,4% i 84,3% ). N asuprot to m e veoma je m ali b ro j kućedom aćina k o ji nisu nikada b ili u braku: u m ješo vitim je dom aćinstvim a ta k v ih kućedom aćina 1,8%, a u poljoprivrednim a 2 ,8 %. Postoje izvjesne razlike i u pogledu starosne s tru ktu re kućedom aćina s obzirom na tip dom aćinstva. U m ješo vitim je dom aćinstvim a nešto veći p ostotak kućedo­ maćina u dobi do 39 godina, d o k su ostale starosne grupe kućedom aćina nešto zastupljenije u p o ljo p riv re d n im d om a ćinstvim a; m eđutim , ta razlika nije znača­ jna. Niska zastupljenost m la đih kućedom aćina u seoskim dom aćinstvim a upućuje na pretp ostavku da m lađi članovi dom aćinstva nisu u m ogućnosti da preuzm u m jesto kućedom aćina p rije s m rti ili sp riječenosti ro d ite lja , iako u pravilu imaju više obrazovanje, veću sklon ost k m o de rnijem vođenju gospodarstva, a ponegdje i izvan p oljo p rivred n i do ho da k što ga ostvaruju b ilo putem radnog odnosa ili ba­ vljenjem n ekim ne p o ljo p riv re d n im radom . U p o ljo p riv re d n o m dom aćinstvu kućedom aćin je po zanim anju u pravilu p o ljo ­ p riv re d n ik , a vrlo rije tk o je dom aćica (0,8%) ili član dom aćinstva ko ji je nespo­ soban za rad (3,5% ), k o ji dakle samo up ravljaju gospodarstvom , nem ajući većeg udjela u radnim a ktiv n o s tim a na gospodarstvu. U m ješovitom dom aćinstvu kućedom aćin u najvećem bro ju slučajeva ima neko ne p oljo p riv re d n o zanim anje, b ilo da je zaposlen u privatnom ili u društvenom se­ kto ru (40,6% ). T a kođer re la tivno visoko učešće među kućedom aćinim a imaju i osobe s osobnim p rih od im a (23,5% ) i to uglavnom u m iro vlje n ici, a 27,4% ku ­ ćedom aćina m ješovitih dom aćinstava po zanim anju su p o ljo p rivre d n ici. Udjel kućedom aćina p o ljo p riv re d n ik a u m ješovitim gospodarstvima raste s n ji­ hovom starošću, a isti trend zapažamo i kod kućedom aćina um iro vlje n ika ili osoba nesposobnih za rad. O b rn u t odnos nalazim o kod kućedomaćina ko ji im a­ ju neko n ep oljop rivre dn o zanim anje: on i su u starosnoj grupi do 39 godina za­ stup lje ni sa 81,9% , a u grupi 70 i više godina sa svega 3,1% (C = 0,661). Kućedom aćini bez ikakve školske spreme relativno su b ro jn iji u poljo p rivre d n im (22,0%) nego u m ješovitim dom aćinstvim a (16,6% ). S ostalim stupnjevim a obra­ zovanja zastu pljen iji su kućedom aćini u m ješovitim dom aćinstvim a. Možemo reći da obrazovna s tru k tu ra kućedom aćina p rib liž n o odražava obrazovnu stru­ ktu ru članova n jih o v ih domaćinstava.

N E K A O S N O V N A O B IL J E Ž J A OSO BA S D V O JN O M A K T IV N O Š Ć U I N E K E K A R A K T E R IS T IK E V A N JS K E ZAPO SLEN O STI

U an ketira nim m ješovitim dom aćinstvim a živjelo je ukupno 3 051 osoba koje su bile d vostru ko zaposlene, odnosno koje su pored stalne izvanpoljoprivredne ak tiv n os ti sudjelovale i u poslovim a na gospodarstvu, ili upravljale gospodar­ stvim a. D eta ljn ije podatke p rik u p ili smo za 2 676 osoba s dvojnom aktivnošću, što č in i 87,7% svih osoba s takvom aktivnošću u tim dom aćinstvim a.

44

Bio-soci/alna o bilježja Od u ku pn o g broja osoba s dvo jn om aktivnošću (seljaka-radnika) muškaraca je b ilo 84,8% , a žena 15,2%. Žena se dakle relativno rije tk o javlja kao osoba s d vo jn o m aktivno šću. Ovaj p odatak s jedne strane indicira na znatno prisustvo tra d ic io n a ln ih vrije d n o s ti u našem selu, prema ko jim a se žena ne treba n iti ško­ lovati n iti zapošljavati,79)a s druge strane ukazuje na izvjesnu podjelu rada izm eđu spolova u selu, prem a k o jo j m uškarac traži posao izvan posjeda a žena se više o rije n tira na p o ljo p riv re d n u pro iz v o d n ju .80* Među m uškim i ženskim osobama s dvo jn o m aktivnošću prevladavaju oženjene odnosno udate osobe (72,1% ), d o k je neoženjenih odnosno neudatih b ilo 26,4%; ostatak od 0,5% odnosi se na razvedene i 1,0% na udovce(ice). Izvan gospodarstva zaposlene su pretežno m lađe osobe: relativno ih je najviše u starosnoj sku p in i do 29 godina (40,3% ), a u ostalim petogodišnjim d o bnim grupam a zastupljene su izm eđu 10,8 i 13,2%. Sudeći po podacim a o školskoj sprem i, osobe s d vojnom aktivnošću su najobra­ zovaniji č lan ovi dom aćinstva. Od ukup no g broja osoba s d vojnom aktivnošću 5,5% ih je im alo nezavršenu školu II stupnja, 26,9% školu II stupnja, 1,1% neza­ vršenu višu ili visoku ško lu , a 3,1% završenu višu ili visoku školu odnosno fa k u ­ lte t. T o znači da je re la tiv n o n ajz astupljenija kategorija s obrazovanjem višim od osnovnoškolskog (36,6% ), za tim slijedi kategorija sa završenom osnovnom školom (33,9% ), d o k ih je bez škole ili s nepotp u n o m osnovnom školom b ilo 29,5% . 81)Ovi podaci do n ekle m ijen jaju čestu predodžbu o seljacim a-radnicim a kao slabo o brazovanim osobama.

S ocioekonom ska ob ilje žja

Prema zanim anju na jzastupljenija kategorija osoba s d vojnom aktivnošću bila je kategorija in d u s trijs k ih i zanatskih radnika (59,5% ), a daleko iza toga je slije ­ dila ka tegorija trg o v a č k ih i ug o s tite ljs k ih radnika, kao i radnika zaposlenih u d rug im u služnim d je la tn o s tim a (15,0% ); ostala su zanim anja bila znatno manje zastupljena, ta ko da je a d m in is tra tiv n ih , fin a n c ijs k ih i srodnih radnika svega 6,2% , p o ljo p riv re d n ih radnika odnosno radnika zaposlenih u društvenom se­ k to ru p o ljo p riv re d e 6,1% , a sva ostala su zanim anja veoma nisko frekventirana i zastupljena su do 2,8% . Ipak ovi podaci veoma ilu s tra tiv n o pokazuju da se se­ ljac i-ra d nic i zapošljavaju u svim dje la tn ostm a, a ne samo u in d u s triji. Većina zaposlenih izvan gospodarstva radila je na neodređeno vrijem e (88,9% ), d o k je svega n jih 11,1% im alo radni odnos na određeno vrijem e. T o su vjeroja­ tn o zaposleni u građevinarstvu i društve noj p o ljo p riv re d i, gdje je sezonski kara­ kte r rada i selidba ra dnika m anje više n orm alna pojava. S tru k tu ra d je la tn o s ti u k o jim a se zapošljavaju osobe s dvo jn o m aktivnošću iz m je š o v itih dom aćinstava korespondira upravo iz n ije to j s tru k tu ri prema zani­ m anju. Najčešća d je la tn o s t k o jo j pripa daju radne organizacije u kojim a se za79) Prema podacima popisa stanovništva 1971. godme u Jugoslaviji je od ukupnog broja zapo­ slenih u društvenoj privredi bilo 31,7% žena. 80) Odatle i nastaje pojava tzv. feminizacije naše poljoprivrede. Prema popisu poljoprivrede iz 1969. godine, od sve poljoprivredne radne snage žene su (što pretežno što povremeno za poslene) činile 54.9% radne snage. 81) Kao osobe sa završenom osnovnom školom smatrani su oni koji su završili odgovarajuću školu, koja je u vrijeme kada su oni bili u školskoj dobi imala status "osnovne škole" (4, 6 ili 8 razreda).

45

pošljavaju seljaci-radnici jesu in du strija i rudarstvo (43,3% ), na drugom mjestu su trgovina i ugo stiteljstvo (11,1% ), a za tim slijede saobraćaj i veze (10,8% ), po ljo privre da i rib arstvo (8,9%) te građevinarstvo (8,6% ); ostale su djelatnosti slabije zastupljene. G o tovo svi zaposleni iz m ješo vitih dom aćinstava rade u društvenom sektoru privrede (97,5% ). S ob z iro m na m jesto rada, većina osoba s d vojnom aktivnošću zaposlena je na po d ru č ju svoje općine - 80,5% ; u svome selu radi njih 16,6%, u drugom naselju iste općine zaposleno ih je 16,0%, d o k ih u općinskom centru radi oko p o lo v i­ ce od ukupn og broja — tj. 47,9% ; u regionalnom ili re p u b lič k o m centru zapo­ sleno ih je 10,8%, a u o stalim naseljima 8,7%. B olji u vid u p ro sto rnu lo kaciju radnih mjesta daju podaci o udaljenostim a ra­ dn ih m jesta. Od o n ih k o ji su zaposleni izvan seoskog naselja, najviše ih putuje na udaljenost do 5 km (32,9% ); go to vo je podjednako ta kvih ko ji p u tu ju na udaljenosti od 5 d o 10 km i 10 do 20 km (22,9 i 28,1% ); na udaljenost preko 20 km p u tu je najm anje osoba s d vojn om aktivnošću (16,1% ). Podatak o fre k v e n tn o s ti vraćanja u naselje stalno zaposlenih također rela tivizi­ ra izn ije te podatke o p ro sto rno m rasporedu i udaljenosti radnih mjesta, je r po­ kazuje kakve su saobraćajne veze, te u kojem je vremenu moguće svladati te p ro ­ storne distance. Podaci o ovom o b ilje ž ju su v rlo p o v o ljn i, jer pokazuju da se 84,2% stalno zaposlenih dnevno vraća u svoje naselje, tjedno ih se vraća 10,3%, a rjeđe svega 5,5%. Vrije m e prvog zapošljavanja seljaka-radnika nejednako je raspoređeno to ko m cijeloga p o slijeratnog perioda, a o visilo je o ponudi nepoljoprivrednog rada te k o n ju k tu ri u razvoju po je d in ih n e p o ljo p rivre d n ih djelatnosti, prije svega in d u ­ strijs k ih . O ko 50% seljaka-radnika zap oslilo se izvan gospodarstva u periodu poslije 1963. godine, d o k ih se u periodu do 1950. godine zaposlilo svega nešto manje od petine od njihova uku p no g broja. T o govori da je sloj seljaka-radnika po stažu re la tivno m lad. D ok je za ranije periode b ilo kara kte rističn o veće za­ pošljavanje n e k v a lific ira n ih osoba s gospodarstva, što je uostalom zahtijevala tadašnja s tru k tu ra priv rede, d o tle je za kasnije periode ka ra kte rističn o veće za­ pošljavanje školovanih i s tru č n ih osoba, koje su bolje odgovarale izm ijenjenim potrebam a privrede.

Prom jene u vanjskoj a k tiv n o s ti O seljacim a-radnicim a se već fo rm ira lo m išljenje kao o nestabilnim radnicima k o ji lako napuštaju jedan posao da bi preuzeli drugi, lakši ili bolje plaćen posao. To se m išljenje arg um entiralo p riro d n o m posljedicom što ova kategorija zapo­ slenih ne zavisi samo o d o h o tk u stečenom radom u nepoljoprivrednom zanim a­ nju , što pretežno obavlja nekva lificiran e poslove, i što ostvaruje relativno najniže osobne do h o tk e . Naše istraživanje o ovom e p ita n ju p ru ž ilo je podatke ko ji značajno m ijenjaju dosadašnja uvriježena shvaćanja. 82) Z a to ćemo se nešto opširnije osvrnuti na ovaj d io rezultata našeg istraživanja. Prema dob ive nim podacim a manje od tr i č e tvrtin e ispitanika (72,9%) nije m ije ­ njalo svoj n e p oljop rivre d ni posao, odnosno svega je nešto više od četvrtin e onih k o ji su to č in ili. 82 ) Za razliku od dosadašnjeg prikaza obilježja osoba s dvojnom aktivnošću koji se temeljio na podacima o svim osobama, ili o pretežnom broju takvih osoba u domaćinstvu, slijedeći se podaci odnose samo na jednoga odabranog ispitanika u okviru svakog mješovitog domaći

46

Za stab iln ost zaposlenja seljaka-radnika od značaja su dvije osobne ka ra k te ri­ stike ispita nika: spol i bra čn o stanje. N aim e, žene pokazuju m nogo m anju sk lo ­ nost prom jenam a u poslu nego m uškarci, a ta ko se ponašaju i seljaci-radnici k o ji su zasnovali bračne odnose u odnose u odnosu na neoženjene i neudate (oni su o k o dva puta manje m ije n ja li svoj posao). Od ostalih osobnih kara kte ris tik a isp itan ika u tv rd ili smo izvjesnu, iako ne zna­ čajnu povezanost sta bilno sti zaposlenja s dobi i školskom sprem om . Naim e, m ladi i on i s višim obrazovanjem u nešto m anjoj m jeri m ijenjaju zaposlenje od sta rijih i m anje obrazovanih osoba. Od čin ila ca vezanih uz radno m jesto, tako đer posto ji izvjesna povezanost stabi­ lno sti zaposlenja sa zanim anjem odnosno dje la tn o sti u ko jo j je isp ita n ik zapo­ slen, te uda lje no sti radnog mjesta od mjesta stanovanja. Od dje la tn o s ti u kojim a seljaci-radnici najviše flu k tu ira ju izdvajaju se građevi­ narstvo i po ljop riv re d a , te rib arstvo i šum arstvo. T o su ujedno djela tn o sti koje su najm anje a tra k tiv n e - zbog re la tivno težih uvjeta rada i slabijeg ekonom skog položaja u odnosu na druge d je la tn o s ti, što vje ro ja tn o utječe na nešto veću flu k tu a c iju zaposlenih u njim a . Zaposleni u regionalnom ili re p u b lič k o m centru također nešto češće m ijenjaju zaposlenje, što se može o bjasn iti rela tivno većom p onudom radnih mjesta u tim ce n trim a . Usko vezano s an alizira nim pita njem jeste i b ro j zapošljavanja o nih seljaka-ra­ dn ik a k o ji su m ije n ja li zaposlenje iz b ilo ko jih razloga. Za taj d io ispitanika, ko jih je u prosjeku b ilo o k o 27%, iz n ije t ćem o podatke o b ro ju n jih o v ih dosada­ šnjih zaposlenja. Z a n im ljiv o je da je d io isp itan ika m ijen ja o svoje zaposlenje, često i više puta. Gledano d e ta ljn ije , nešto m anje od p olo vice ispitanika m ije n ja lo je svoje zapo­ slenje više od dva puta, o k o 30% je to č in ilo više od tr i puta, a 14% č e tiri i više puta. B lizina radnog m jesta u odnosu na m jesto stanovanja č in i se da p o vo ljn o utječe na s tab iln ost zaposlenja, jer je flu k tu a c ija re la tivn o veća kod seljaka-radnika ko ji rade na većoj ud alje no sti od mjesta stanovanja. No, to je izraženo samo kao tendencija. Još je jedna kara k te ris tik a izražena u pogledu flu k tu a c ije zaposlenja i d je la tn o ­ sti: naim e pretežan bro j o nih k o ji su m ije n ja li svoje zaposlenje, a često i djela­ tno s t, p rv i p u t se zaposlio u pe rio du d o 1959. godine, d o k se pretežan d io onih koji nisu m ije n ja li zaposlenje i djelatno st, prvi p u t zaposlio poslije 1959. godine. Nadalje, p rom jena zaposlenja često za sobom povlači i prom jenu djelatnosti u k o jo j je seljak-rad nik zaposlen, ta k o da je oko dvije trećine ispitanika p r ili­ kom p rom jene zaposlenja p ro m ije n ilo i djelatnost. Kao i kod prom jene zaposlenja, i ovdje smo u tv rd ili izvjesnu (ali ne i značajnu) povezanost m ije nja nja d je la tn o s ti zaposlenja s osobnim karakteristikam a isp ita ­ nika. N aim e, žene rela tiv n o m anje m ijen jaju dje la tn o st zaposlenja, a također i osobe u bra ku, te m lađe osobe i osobe s višim obrazovanjem . Č in i se da su najnestabilnija zaposlenja u građevinarstvu, u kojem u p o sto ji relativno n a jin te ­ nzivnija flu k tu a c ija (ali p retežno u n u ta r d je la tn o sti) te u p o ljo p riv re d i i šum ar­ stvu

T radicija altern acijske z aposlenosti M asovnije zapošljavanje seljaka u in d u s triji i d rugim n e p o ljo p rivre d n im djela­ tnos tim a , uz istovrem eno ostajanje na gospodarstvu, o tp o č e lo je u našoj zem lji 47

j p oslije ratn o m pe rio du . 83)T ako je sloj seljaka-radnika po svom "s ta ž u " m lad, i čine ga pretežno p rip a d n ic i prve generacije ovoga sloja zaposlenih. 84) Mašim smo istraživanjem željeli u tv rd iti k o lik o je dvojno zanim anje postalo tra ­ dicijom u jugoslavenskim m ješovitim gospodarstvim a. M eđutim , ustanovili smo da tra d ic ije nema. Naim e, svega nešto više od jedne šestine ispitanika (ili to č n ije 16,1%) im ali su ro d ite lje stalno ili sezonski zaposlene izvan poljop rivre d e , odno;no u sličn om statusu kao što su oni sada sami (radnik-seljak). T o upravo p o tv r­ đuje iz n ije tu tv rd n ju da su današnji seljaci-radnici u pretežnom broju prva ge­ neracija u svome statusu.

Računa se da je 1938. g. u nas bilo oko 160 000 seljaka-radnika. (Vidjeti opiirnije u V.Pu­ ljiz: Deagrarizacija ..." , Op. cit., str. 126.) 84) Prema istraživanjima u nekim drugim zemljama ako se javlja tradicija alternacijske djela­ tnosti, ona nije porodičnog nego je regionalnog karaktera, a to je stoga Sto alternativa za­ poslenost predstavlja jednu etapu za one koji se žele izvući iz poljoprivrede s punim vreme­ nom. (OpSirnije vidjeti u "L'agriculture a temps partial.", op.cit., p. 20.)

48

IV - E K O N O M S K A O B IL JE Ž JA M J E Š O V IT IH G O S P O D A R S TA V A

Seosko gospodarstvo u svom širem smislu kom pleksna je socioekonom ska ka­ tegorija, s jedne strane sastavljena od dom aćinstva (ili p orodice), a s druge strane od posjeda i sredstava za pro iz v o d n ju . Između ova dva osnovna elementa uspo­ stavljaju se p ro iz v o d n o -p o tro š a č k i odnosi k o ji su ovisni kako o n jih o vo j m eđu­ sobnoj in te ra k c iji (in te rn i), ta k o i nizu fa k to ra k o ji na te elem ente dje lu ju izvan gospodarstva (eksterni fa k to r i) . U našim istraživanjim a najviše nas interesira kako p ro d o r " m je š o v ito s ti" — sažeto d e fin ira n kao angažman radne snage dom a­ ćinstva u djela tn o s tim a izvan gospodarstva i stjecanje d o h o tka izvan gospodar­ stva - u tje č e na odnose dom aćinstva s jedne i posjeda s druge strane. Polazna hipoteza jest da se angažiranjem radnih kapaciteta dom aćinstva u djelatnostim a izvan gospodarstva, stvaraju novi p ro iz v o d n o -p o tro š a č k i odnosi izm eđu osno­ vnih elem enata gospodarstva, tj. dom aćinstva i posjeda. T i novi odnosi, b ilo da su posljedica ili u z ro k pro do ra " m je š o v ito s ti" (u što m i nemam o m ogućnosti a n iti pre tenzije da u la z im o ), tre b a li bi im a ti utjecaj na korištenje proizvo d n ih kapaciteta gospodarstva, na razvoj i p roiz vodnje i gospodarstva, kao i na e ko­ n o m ik u seoskog dom aćinstva. Polazeći od ovako postavljenoga problem a, u ovom ćemo se poglavlju zadržati na analizi p ro iz v o d n ih kapaciteta gospodarstva i tendencijam a njegove eko n o ­ mske re p ro d u k c ije . U posebnoj d io n ic i, analizom izvora i raspodjela prihoda, ukazat ćem o na neka osnovna o b ilježja eko n o m ike seoskog dom aćinstva, kao i na aktu aln e tendencije njegova razvoja. Kako se osnovni m e to d o lo ški pristu p u o vim istraživanjim a te m e lji na tzv. suprostavljenim uzorcim a, to znači da ćem o č ita v u analizu i zaklju č iv a n ja te m e ljiti na usporedbi (sličnostim a ili ra zli­ kama) izm eđu p o ljo p riv re d n o g i m ješovitog gospodarstva — dom aćinstva.

P R O IZ V O D N I K A P A C IT E T I M JE Š O V IT O G G O S P O D A R S T V A

Ovdje ćem o o b ra d iti osnovna o b ilježja p ro izvo d n ih kapaciteta seoskih gospo­ darstava. Kao posebne d io n ic e o b ra d it ćem o: 1. radnu snagu, 2. zem ljišne kapa­ citete i n jih o v o ko rište n je , 3. s to č n i fo n d gospodarstva, 4. oprem ljenost gospo­ darstva suvrem enim strojevim a i u 5. d io n ic i o b ra d it ćem o proizvodne kapaci­ tete , te poku šati s in te tiz ira ti sva p re th o d n o poje d in a čn o analizirana obilježja p ro iz v o d n ih kapaciteta is traživanih gospodarstava. C ilj nam je da na te m e lju analize istraživanih o bilježja u tv rd im o proizvodne ka­ pacitete gospodarstva i na čin njihova ko rištenja, te da pokušam o o d g o vo riti na pita n je u k o lik o j m jeri ti k a p acite ti gospodarstava ovise o njegovoj p rip a d n o ­ sti p o ljo p riv re d n o m ili m ješo vitom tip u gospodarstva. Radna snaga na g ospodarstvu Radna snaga na gospodarstvu jedan je od osnovnih proizvodn o -e ko n o m skih obilje žja gospodarstva. U pravo zato analizu p ro izvo d n ih kapaciteta p o čin je m o ovom d io n ic o m . Radna snaga i rad u p o ljo p riv re d n o j p ro iz v o d n ji po nizu svojih obilježja b itn o se ra z lik u ju od radne snage i rada u dru g im djela tn o stim a , što č in i da je studij radne snage i rada u p o ljo p riv re d i i na seoskom gospodarstvu izvanredno složen p roblem . Od niza s p e c ifič n o s ti k o ji se u to m sklopu ja vlja ju , ovdje bism o pose­ bno h tje li u kazati na dva p rob le m a: prvo, na veliku p o k re tljiv o s t radne snage u

49

selu, koja s ra z lič itim stupnjem angažiranosti istodobno radi u po ljo p rivre d n o j p ro iz v o d n ji na gospodarstvu, u dom aćinstvu i izvan gospodarstva; drugo, rad na gospodarstvu u svojoj suštini predstavlja " o b ite ljs k i" o b lik rada. To znači da na gospodarstvu svojim radom učestvuju svi članovi dom aćinstva, ovisno o svojim radnim obavezama izvan gospodarstva, te p s ih o fiz ič k im m ogućnostim a svakog člana, kao i još u vije k prisutne trad icio na lne podjele rada unutar seoskog dom a­ ćinstva. Međusobna isprepletenost ovih odnosa i ob lika č in i studij rada na go­ spodarstvu posebno složenim . Analiza nekih podataka iz popisa poljoprivrede 1969. godine n ajbolje ilu s trira tu složenost. (Tabela 10). Tabela 10 S tru k tu ra utroška vremena članova seoskih domaćinstava 1969.g.

T -_ _ j * ip gospodarstva

V rije m e utrošeno u radu ng gOSpoc|arstvu izvan gospodarstva

P oljop rivre dn o M ješovito - pretežno p o ljo p riv re d n o — pretežno n e p o ljop rivred no N e p o ljop rivred no Bez radne snage

36,3 28,5 30,5 25,3 20,3 24,6

1.6 9,6 7,5 13,0 15,8 2,2

Ostalo vrijem e 62,1 61,9 62,0 61,7 63,9 73,2

Izvor: S ta tis tič k i b ilte n SZS, br. 789

Iz s tru k tu re rada po tip o v im a gospodarstava proizlazi da sva gospodarstva (bez obzira na socioekonom ski tip ), veći d io svoga radnog vremena troše u radu na vlastito m gospodarstvu. Najm anje rada izvan gospodarstva daju poljoprivredna (1,6% ), odnosno gospodarstva bez radne snage (2,2%). Idući od m ješovitih pretežno p o ljo p riv re d n ih (7,5% ), preko pretežno nepoljo p rivre d n ih (13,0% ), do n ep o ljo p riv re d n ih gospodarstava (15,8% ), udio utrošenog rada izvan gospo­ darstva raste. U to m e se i o č itu je njihova veća ili manja okre n u to st nepoljoprivredi. M e đ utim , u na to č p risu tn om rastu i sve većoj o kre n u to sti vanjskom d o h o ­ tk u , veći d io rada se ipak troši na svome gospodarstvu. Tako od ukupno u tro ­ šenog rada, pretežno p o ljo privred na gospodarstva ulažu u gospodarstvo 4,1 puta više, pretežno n ep oljoprivredna 1,9 puta više, a nepoljoprivredna 1,3 puta više nego u rad izvan gospodarstva, la ko daje značajne k o lič in e rada izvan gospo­ darstva, radna snaga dom aćinstva je ipak pretežno usmjerena na potrebe p ro i­ zvodnje na vlastito m gospodarstvu. Ova analiza pokazuje da p ostoji velika flu k tu a c ija radne snage domaćinstva izm eđu rada na gospodarstvu i izvan gospodarstva. Ovisno o svome socioeko­ nom skom tip u , dom aćinstva u m anjoj ili većoj m jeri usmjeravaju svoje radne ka­ pacitete prema p o ljo p riv re d n o j p ro iz v o d n ji na vlastitom gospodarstvu, ili prema dje la tn o s tim a izvan gospodarstva. Za nas je ovdje važno kon sta tira ti, prvo, da sva gospodarstva (bez obzira na svoj tip ) daju stanovit d io rada u d je la tn o sti­ ma izvan gospodarstva i, d rugo, da sva gospodarstva (bez obzira na socioekono­ mski tip ) veći d io svoga utrošenog rada nam jenjuju p o ljo p rivre d n o j proizvodnji na vlastitom gospodarstvu. Prema popisu po ljop rivre de 1969. godine, uku p n o utrošeni rad u p o ljo p riv re ­ d no j p roiz v o d n ji na v lastito m gospodarstvu s tru k tu rira o se prema zanimanju članova dom aćinstva na slijedeći na č in : 85) 85) Izvor: Statistički bilten SZS, br. 789

50

Gradska knjižnice

P o ljo p riv re d n ic i

70,2%

- m uškarci — žene

47,6% 22,6%

Žene povrem eno u p o ljo p riv re d i Dom aćice Stalno zaposleni S talni ra dnici na gospodarstvu Djeca, đaci, stu d en ti Nesposobni za rad

17,4% 4,0% 3,6% 0,1% 4,0% 0,7%

P o ljo p riv re d n ic i — m uškarci i žene, dali su 70,2% u ku p n o utrošenoga rada u p o ljo p riv re d n o j p ro iz v o d n ji na gospodarstvu. Preostalih 29,8% utrošenog rada dali su ostali čla no vi dom aćinstva, ko jim a je rad na gospodarstvu dodatan, p o ­ vrem en i sporedan posao.86)Žene — p o ljo p rivre d n ice , povrem eno angažirane u p o ljo p riv re d i, i dom aćice daju u k u p n o 44,0% utrošenog rada, ili p rib liž n o to ­ lik o k o lik o daju i m uškarci — p o ljo p riv re d n ic i (47,6% ). T o n a jrje č itije govori o radnom d op rin osu žene u p ro iz v o d n ji na gospodarstvu. Stalno zaposleni č la ­ novi dom aćinstva daju te k 3,6% u k u p n o utrošenog rada na gospodarstvu, što ukazuje na n jih o v izu ze tn o nizak radni d o p rin o s: on je čak niži od radnog d o ­ prinosa djece, đaka i studenata (4,0% ). Ovo je upravo u suprotnosti sa često istica nim v e lik im radnim do prin o s o m što ga zaposleni čla n o vi daju u p o ljo p ri­ vrednim radovim a na gospodarstvu. Izneseni se podaci odnose na popis p o ljo p rivre d e 1969. godine, više je nego sigurno da je u p ro te k lo m desetljeću d ošlo do značajnih prom jena. Mi smo že­ lje li ukazati na neke aspekte složenosti analize radne snage i rada u p o ljo p ri­ vredi te d a ti neke globalne ve lič in e koje tu složenost ilu s trira ju . U o k v iru ovih istraživanja nism o u m ogućnosti (a to nam nije ni c ilj) da na tem elju m jerenja rada u tv rd im o rasp oloživi, po treban i utrošeni rad, a n iti m ožem o dati b ilo kakve bilance. Ž e lje li smo sa socioekonom skog aspekta is tra žiti posljedice deagrari­ zacije na radne kapacitete i n jih o v o korištenje u p o ljo p riv re d i, a posebno m e­ to d o m uspoređivanja, u tv r d iti razlike u radnim kapacitetim a izm eđu p o ljo p ri­ vrednog i m ješovitog tip a gospodarstva. U to m c ilju analizira t ćemo (1,1) radne kapacitete k o ji se ja v lja ju kao "oso be k o jim a je rad na gospodarstvu osnovna d je la tn o s t", te odnose k o ji se javlja ju izm eđu (1.2) zem ljišnog posjeda i radne snage na gospodarstvu, kao i (1.3) sto čno g fonda i radne snage na gospodarstvu.

a)

Č la n o v i dom aćinstva k o jim a je rad na gospodarstvu osnovna d je la tn o st

Kao p rvo, željeti smo a na liz ira ti po da tke o članovim a dom aćinstva ko jim a je rad na gospodarstvu osnovna d je la tn o s t, kao i odnos prisustva tih članova i p ro iz v o d n ih kapaciteta gospodarstva. Skoro pe tina svih istraživanih dom aćinstava nije imala n iti jednog člana kojem u bi rad na gospodarstvu b ila osnovna djelatnost. N ajveći b ro j domaćinstava (63,4%) im a jednoga ili dva takva člana, a m ali je b ro j s tr i ili više ta kvih č la n o ­ 86) Udio rada što ga daju članovi domaćinstva kojima rad na gospodarstvu nije zanimanje, ra­ zličit je po republikama i pokrajinama: najviši je u Hrvatskoj — gdje čini 53,6% ukupno utrošenog rada na gospodarstvu, te Bosni i Hercegovini -- 43,9% , a najniži je u užoj Srbiji - 16,0% i Sloveniji - 18,7%.

51

va. M ješovita se dom aćinstva jasno ra z liku ju od p o ljo p rivre d n ih po tom e što im aju m anji b roj članova kojim a je osnovna djelatnost rad na gospodarstvu. Tako skoro trećina (29,4%) m ješovitih gospodarstava nema n iti jednog takvog člana, prema samo 4,1% p o ljo p riv re d n ih . Najveći broj m ješovitih domaćinstava (41,9%) ima samo jednog takvog člaha, d o k dva i više takvih članova ima 71,6% p o ljo p riv re d n ih prema samo 28,7% m ješo vitih gospodarstava. Sudeći po prisu­ stvu člana kojem u je osnovna dje la tn ost rad na gospodarstvu, o č ito je da p o ljo ­ privredna dom aćinstva raspolažu znatno većim radnim kapacitetim a na gospo­ darstvu nego m ješovita.

Tabela 11

S tru k tu ra dom aćinstava prema b ro ju članova kojim a je rad na gospodarstvu osnovna djelatnost - % domaćinstava Broj članova Bez ta k v ih članova 1 2 3 4 i više

p o ljop riv redna 4,1 24,2 43,2 18,2 10,2

m ješovita

U kupno

29,4 41,9 18,6 7,6 2,5

19,0 34,7 28,7 11,9 5,6

Najviše seoskih gospodarstava bez članova kojim a je rad na gospodarstvu osno­ vna d jelatno st nalazim o u C rnoj G ori (35,9% ), d o k visok udjel ta kvih gospo­ darstava nalazim o u V o jv o d in i (28,7% ), H rvatskoj (26,4%) i Sloveniji (25,1%), da bi u ostalim republikam a i p okrajinam a bio znatno m anji. S izuzetkom Crne G ore, u svim ostalim krajevim a među p o ljo p riv re d n im gospodarstvim a prevlada­ vaju ona koja im aju dva člana kojim a je osnovna djelatnost rad na gospodar­ stvu. Za raz lik u od n jih , među m ješo vitim gospodarstvim a uglavnom prevlada­ vaju ona s je dnim tak o v im č lanom , a najviše m ješovitih gospodarstava bez čla­ na — p o ljo p riv re d n ik a nalazim o u V o jv o d in i i C rnoj G ori; tu su se mješovita dom aćinstva najviše radno o dvo jila od gospodarstva. Bez obzira na stanovite razlike među republikam a i pokrajinam a, možemo u s tv rd iti da svuda poljo p rivred n a gospodarstva raspolažu s više radne snage kojim a je rad na gospodarstvu osnovna djelatnost.

52

republikama i pokrajinam a) osnovna djelatnostlpo Struktura domaćinstava prema broju članova kojima je rad na gospodarstvu

CM CO *- 05 cm' o) cd' co' in cm co CM

n o m

CM ^ 05

co

05 05 CM O O

1X5 IO ^ O O 05* O' ^ «- ^ CM «-

05 1X5 O 05 O

i

*» CO ^ CO

^ 5 CM «-

CM CO «-

o o1x5' co' 05' r«.' cm co CM

CO «- O 1— co

CM 05 05 CO CO

LT> CM C-. O 00 o ' 1x5' CO «-

*-

^ CD 1X505 co' 1x5' 1x5' co' CM CO CM

CM_ CD O o ' cm' r-«' o ' o ' CM CM 1X5 n co ro3 o 0 1X5 1X5 05 CO 05

H 8 § 00 ° .

Q. 0? C C C >S>

_

m JO •§■ cn

1

£

£ k j >0 «j

5

^

CO

C/5 I

CM CO ^

53

b)

Z e m ljiš n i posjed i radna snaga na gospodarstvu

Radna snaga u p ro izvo dn o m smislu predstavlja osnovnu sponu između dom aći­ nstva s jedne i njegova posjeda s druge strane. A ngažiranjem radne snage dom a­ ćinstva u p ro iz v o d n ji na posjedu povezuje se rad i zem ljište (posjed), te zajedno s ostalim sredstvima č in i "g osp o d a rs tv o " kao zasebnu proizvodno-ekonom sku cje lin u. Zbog toga nas ovdje interesira m eđusobni odnos radne snage i posjeda, kao dva b itn a fa k to ra p roizvod no -eko no m skih obilježja gospodarstva. Tabela 13 V e lič in a posjeda (o bra divih površina) prema u kupnom broju članova dom aćinstva - u % gospodarstva V e lič in a ob rad ivih površina u ha P o ljop rivred na * Do 1,00 1,01 - 3 , 0 0 3,01 - 5,00 5,01 - 8,00 8,01 i više Mješovita * Do 1,00 1,01 - 3 , 0 0 3,01 - 5,00 5,01 - 8,00 8,01 i više

do 2

15,1 44,7 26,0

11,1 3,1 43,1 37,7 14,6

2,8 1,8

B roj članova domaćinstva 3 -4 5 -6 7 -8

12,6 34,0 30,2 18,7 4,5 37,1 39,8 14,8 6,4

1,8

9,3 32,2 28,2 24,3

6,0 25,0 44,5 18,8 8,7 2,9

5,1 45,9 25,5 15,3 8,3 26,0 41,5 18,4

11,1 3,0

9 i više

1,6 39,7 36,5 12,7 9,5 21,3 41,2 21,3 12,5 3,7

*) H i-kvadrat = 79,92 0; d f = 16; p = 0,00 1; C = 0,238 **> H i-kvadrat = 75,956; d f = 16; p = 0,00 1; C = 0,204 O p će n ito je v id ljiv o da je v eličina ob rad ivih površina povezana s uku p n im b ro ­ jem članova dom aćinstva. Što je d om aćinstvo b ro jn ije i raspolaže s više radne snage ko ristive na gospodarstvu, to posjeduje i veće obradive površine. Među m je šovitim dom aćinstvim a do dva člana samo 19,2% gospodarstava ima više od 3,0 hektara ob rad ivih površina; dom aćinstva s 3 —4 člana imaju 23,9%, ona s 5 —6 članova im aju 30,5% , sa 7 —8 članova 32,0% , a dom aćinstva s više od 9 članova im aju čak 32,5% gospodarstava s preko 3 hektara obradivih površina. Još jasnija je povezanost radne snage i zem ljišta ako te odnose prom atram o kroz broj članova dom aćinstva kojim a je rad na gospodarstvu osnovna djelatnost. Naim e, što dom aćinstvo ima više ta k v ih članova, dakle po ljo p rivre d n ika , ono raspolaže većim o bra d ivim površinam a; to podjednako vrijedi za oba tip a dom a­ ćinstava. U sporedim o li, m eđ utim , tipo ve dom aćinstva s istim brojem članova kojim a je rad na gospodarstvu osnovna dje latn ost, zapazit ćemo da pri jednakom broju članova m ješovita gospodarstva raspolažu m anjim obradivim površinama. Prema tom e pro izlazi da k o lik o god v eličina gospodarstava (obradive površine) ovisi o b ro ju ukupne radne snage u dom aćinstvu i broju članova kojim a je rad na go­ spodarstvu osnovna dje la tn ost, to lik o ovisi i o zaposlenosti radne snage dom a­ ćinstva, odnosno o tip u dom aćinstva. Kod oba tip a gospodarstava s porastom a k tiv n ih na gospodarstvu postepeno raste i preovladava b ro j gospodarstava koja su u p rethodnom petogodišnjem ra­ zd ob lju povećala posjed.

54

Tabela 14 V e lič in a posjeda (o bra divih površina) prema b ro ju članova kojim a je osnovna d jelatno st rad na gospodarstvu - u % gospodarstva V e lič in a ob ra d iv ih površina u ha

Broj članova ko jim a je osnovna djelatnost rad na gospodarstvu

1

2

3

4 i više

P o ljo privred na * Do 1,00 1,01 - 3 , 0 0 3,01 - 5,00 5,01 - 8 ,00 8,01 i više

17,5 4 3 ,9 2 4,8 11,9 1.9

9.7 37,2 3 0,0 18,2 4,9

9,0 32,7 29,0 23,7 5,6

2 9,3 46,1 16,3

14,3 40,8 27,8

6,6

12,8

1.7

4,3

16,0 34,0 29,4 16,0 4,6

6,1 30,6 28,9

22,2 12,2

M ješovita* Do 1,00 1,01 - 3 , 0 0 3,01 - 5 ,0 0 5,01 - 8,00 8,01 i više

15,6 42,2 15,6 22,3 4,3

*) H i-kva dra t = 7 9 ,1 14 ; d f = 16; p = 0 ,0 01; C = 0,247 **> H i-kva dra t = 3 2 0 ,2 6 6 ; d f = 16; p == 0,001 ;C = 0,400

Tabela 15 P rom jene v e lič in e posjeda prem a b ro ju članova ko jim a je osnovna d je la tn o s t rad na gospodarstvu — u % gospodarstva P rom jene velič in e posjeda

B roj članova ko jim a je osnovna d jelatnost rad na gospodarstvu 4 i više 3 1 2

P oljop rivre dn a Povećanje Sm anjenje

8,0

10,5 9,5

13.4

16,9

8.2 8,2

7,8

10,0

13,3 7,2

10,0

11,9 7,9

M ješovita Povećanje Sm anjenje

25,4

1,6

O vdje se posebno izdvajaju posljednje dvije grupe m ješo vitih gospodarstava (sa 3 i sa 4 i više čla no va), u n u ta r k o jih iz ra zito preovladavaju gospodarstva koja su povećala posjed, u odnosu na ona koja su ga smanivala. O č ito je da dohodak izvan gospodarstva u uvje tim a b ro jn ije radne snage na gospodarstvu rezultira nastojanjem da se poveća zem ljišni posjed. Istraživanja su ta k o đ e r pokazala da p o s to ji v rlo visoka ovisnost izm eđu raspolo­ žive radne snage u dom a ćin stvu i velič in e posjeda. Povećavanjem radne snage na gospodarstvu povećava se velič in a ob ra d ivih površina i dom aćinstva u većoj m jeri nastoje povećati nego sm a n jiti svoj posjed. K o lik o g o d da je m ehanizacija p ro d rla u naše seosko gospodarstvo i tim e zam ijenila d io živoga ljudskog rada.

55

an je još uvije k ostao jedan od značajnih fa k to ra u ku p n ih p roizvodnih kapacite­ ta gospodarstva. Ova ovisnost radnih i zem ljišnih kapaciteta prisutna je u oba tipa gospodarstva, s tim što pri istim radnim kapacitetim a m ješovita gospodar­ stva rašpolažu m an jim ze m ljišnim površinama i u m anjoj m jeri ih povećavaju. Na taj se n ačin i o č itu je njihova m anja ekonom ska ovisnost o p ro izvo d n ji s gospo­ darstva.

c)

S to č n i fo n d i radna snaga na gospodarstvu

Kao i kod odnosa radne snage i zem ljišne površine gospodarstva, ovdje nas je interesirala ovisnost stočnog fonda o raspoloživoj radnoj snazi na gospodarstvu.

Tabela 16 S to č n i fo n d prem a bro ju članova dom aćinstva kojim a je rad na gospodarstvu osnovna djelatnost - u % gospodarstava Broi u v je tn ih grla

bez takvih

B roj članova domaćinstva 1 2 3

4 i više

P oljop rivre dn a* Bez stoke Do 1,00 1,01 - 3,00 3,01 - 4 ,0 0 4,01 i više

4,1 20,5 30,1 20,5 24,8

6,3 20,3 3 7,3 14,2 21,9

1.2 9.7 32,0 17,3 39,8

0,9 7,8 23,0 16,5 51,8

-

3,9 26,1 14,4 55,6

M ješovita Bez stoke Do 1,00 1,01 - 3 , 0 0 3,01 - 4,00 4,01 i više

8.1

1.2

1.5

1.0

-

42,2 32,3 7.7 9,8

24,9 40,1 14,8 19,0

10,1 35,0 15,1 38,3

4,6 30,3 21,5 42,6

7,8 40,6 20,3 31,3

*) H i-kva d ra t ;= 2 02,384, d f = 16; p = 0,001; C = 0,359 * * ) H i-kvadrat = 45 7,85 3; d f = 16; p = 0,0 01; C = 0,359

R ezu lta ti iz Tabele 16 p okazuju da među gospodarstvim a s većim brojem č la ­ nova — p o ljo p riv re d n ik a prevladavaju ona koja uzgajaju veći broj stoke. Tako u gru p i gospodarstava bez p o ljo p riv re d n ik a ili samo s jednim članom p o ljo p ri­ vre dn iko m prevladavaju ona koja uzgajaju do 3,0 uvjetna grla, da bi u grupi s dva i više p o ljo p riv re d n ik a prevladavala gospodarstva koja drže stočni fond veći od 3 ,0 uvjetna grla. O visnost veličine stočnog fonda i radne snage vidljiva je u oba tip a gospodarstava, s tim što m ješovita gospodarstva drže m anji broj stoke (čak i onda kada im aju jednak b roj članova na gospodarstvu kao i p o ljo ­ privredna dom aćinstva). Slaba m ehaniziranost radova u stočarstvu na seljačkom gospodarstvu č in i tu p roiz v o dn ju vrlo ovisnom o raspoloživoj radnoj snazi. Da bism o još b olje oslika li ovisnost stočnog fonda i radne snage, analizirali smo odnos ve ličina stočnog fonda i o m je r a k tiv n ih članova mješovitog domaćinstva prema osnovnim djelatnostim a.

56

Tabela 17 S to č n i fo n d m ješo vitih gospodarstava prema om jeru osnovnih d je la tn o s ti a k tiv n ih članova dom aćinstva Broj u v je tn ih grla

Bez stoke Do 1,00 1,01 - 3,0 0 3,01 - 4 ,00 4,01 i više

u % gospodarstava

Samo p o ljo - Više p o ljo - Jednako Više nepo- Samo nep riv re d n ic i Ijo privreIjoprivred- p o ljo p ridn ika nici dnika 3,3 22,9 38,3 9,8 25,7

1,1 8,5 3 4,8 19,1 3 6,5

1,3 24,3 38,9 14,1 21,4

1,7 21,3 41,1 16,1 19,8

8,3 47,5 27,3 6,7

10,2

H i-kvad rat = 36 6,2 9 7 ; C = 0,40 05 Najm anje stoke drže ona m ješovita gospodarstva u k o jih su svi a k tiv n i p o ljo ­ p riv re d n ic i, odnosno ona koja su m ješovita na osnovi m iro vin e ili drugih prim a­ nja izdržavanih članova; to su prvenstveno staračka dom aćinstva č iji su radni ka pa c ite ti v rlo re d uciran i, pa drže i najm anje stoke. Nadalje, najveći sto čn i fo n d drže ona m ješovita gospodarstva koja im aju više p o ljo p riv re d n ih nego n e p o ljo ­ p riv re d n ih a k tiv n ih članova (55,6% ovih gospodarstava drži više od 3,0 uvjetna grla). Što se b ro j a k tiv n ih članova p o ljo p riv re d n ik a smanjuje u k o rist n e p o ljo ­ priv re d n ih a k tiv n ih članova, to se i s to č n i fo n d gospodarstva postepeno sm anju­ je, ta k o da najm anje stoke uzgajaju m ješovita dom aćinstva u ko jim a su svi a k ti­ vni n e p o ljo p riv re d n ic i. Iz analiziranoga z a k lju č u je m o da v e ličina stočnog fo n d a ostaje usko ovisna o rasp oloživoj rad n oj snazi na gospodarstvu.

Posjedovna s tru k tu ra i ko riš te n je z e m ljišn ih površina m je š o v itih gospodarstava Z em ljišne površine čine osnovni pre du vjet p o ljo p rivre d n e p roizvodnje, pa su zbog toga one o d u v ije k bile u ce ntru pažnje p o ljo p riv re d n ik a . Odvajanjem di.jela rad nih kapaciteta dom aćinstva od p o ljo p rivre d n e p ro izvo d n je , kod m ješo­ v itih se dom aćinstava m ije n ja odnos izm eđu raspoloživog rada i zem ljišta, m ije ­ nja se ekonom ska ovisnost dom aćinstva i gospodarstva. Zbog toga nas ovdje posebno interesira kakvim zem ljišn im ka pacitetim a raspolaže m ješovito gospo­ darstvo, i na kakav na č in ga on o k o ris ti.

a)

Prosječna veličin a gospodarstva i posjedovna s tru k tu ra

Jugoslavensku p o ljo p riv re d u kara k te riz ira izuzetna usitnjenost zem ljišnog po­ sjeda seljačkog gospodarstva. 87) Prema s ta tis tič k im podacim a, prosječna veličin a gospodarstva u 1975. godini iznosi 4 ,3 8 hektara, p ri čem u p o ljo p riv re d n a gospodarstva im aju 5,09, a m je ­ šovita 3 ,8 6 hektara. Naši su prosjeci doduše nešto niži (za 3 do 7%), ali su o d n o ­ si izm eđu dva tip a gospodarstva, kao i odnosi u s tru k tu ri korištenja, p rib liž n o jed na ki.

Prosječna veličjna gospodarstva u 1900. godini iznosila je 8,0 ha, u 1931.g. 5,5 ha, u 1949.g. 4.7 ha, u 1960.g. 4.2 ha, te u 1969. g. 3,9 ha.

57

Tabela 18 Prosječna veličin a i korištenje površina p o ljo p rivre d n ih i m je šovitih gospodarstava - u ha Kategorija zem ljišta

P oljoprivredna

M ješovita

Oranice i v rto v i V oćnjaci V in og rad i Livade

2,72 0 ,18 0 ,10 0,53

1,53 0,15 0,09 0,55

2,02

U ku p n o o bradivo zem ljište

3,53

2,32

2,82

T rs ti, bare i ne p lodno zem ljište Šume

0,31 0,74

0,23

0,68

0,26 0,70

U kupne površine

4,91

3,71

4,20

U kupno

0,16

0,10 0,54

Neovisno o tom e da li se radi o s ta tis tič k im ili našim podacim a, m ješovita go­ spodarstva im aju u prosjeku za o k o 24% manje ukupne površine od p o ljo p riv re ­ d n ih gospodarstava. S koro čitava ta razlika u ve lič in i otpada na obradive povr­ šine — koje su kod m je šovitih gospodarstava manje za 1,21 hektara (ili za 34,3%) od istih površina p o ljo p riv re d n o g gospodarstva. To su n a jp ro d u ktivn ije površi­ ne gospodarstva, te upravo iz te razlike proistječe niz proizvodno-ekonom skih razlika izm eđu ova dva tip a gospodarstva. Tabela 19 Posjedovna s tru k tu ra p o ljo p riv re d n ih i m ješovitih gospodarstava - % gospodarstava V e lič in a posjeda Do 1,00 q 1,01 - 3,00 3,01 - 5,00 5,01 - 7,00 7,01 - 9 ,00 9,01 - 11,0 11,0 i više

u ha

P o ljoprivredna 5,4 2 7,0 28,5 17,8 10,7 5,7 4,9

M ješovita 20,4 35,5

20,2 9,5 5,4 3,8 5,1

U kupno 14,3 32,0 23,6 12,9 7,5 4,6 5,0

D is trib u c ija gospodarstava prema v e lič in i zem ljišnog posjeda ukazuje na prevla­ davajuće učešće m je šovitih gospodarstava u nižim posjedovnim kategorijam a: čak svako peto m ješovito gospodarstvo ima posjed m anji od jednog hektara. Posjede veličine od tr i hektara m ožem o u stanovitom smislu sm atrati "g ra n i­ čn om v e lič in o m " za oba tip a gospodarstava. Naim e, do te veiičine u posjedo­ vnoj s tru k tu ri prevladavaju m ješovita gospodarstva ((55,9% svih gospodarstava toga tip a ), da bi iznad te veličin e iz ra z ito prevladavala gospodarstva p o ljo p riv re ­ dnog tip a (67,6% ). Treba, m eđ utim , is ta k n u ti da se i među najvećim gospodar­ stvim a (većim od 9,01 hektara) nalazi značajan kon tin g e n t gospodarstava m ješo­ vitoga tip a . U to j k a tegoriji ona su tek nešto manje zastupljena (8,9%) od go­ spodarstava po ljo priv re d n o g tip a (10,6% ). T o znači da i m edu gospodarstvima s najvećim zem ljišnim površinam a nalazim o podjednaku zastupljenost oba tipa gospodarstava. Gledano po republikam a i pokrajinam a, najveća razlika u posjedovnoj s tru k tu ri u k u p n ih z em ljišnih površina izm eđu p o ljo p rivre d n ih i m ješovitih gospodarsta­ va u o č ljiv a je u V o jv o d in i, H rvatskoj i M akedoniji, a najmanje u Kosovu; u Slo­ veniji zapažamo daleko najveću zastupljenost gospodarstava u višim posjedovnim

58

3 t" co oo oo co o' o ' oo' o ' in oo'

p p o> io co co p cm' co' r^ ' cm' cjT o ' '— CM CM *— '—

O *3- 00 CM 00 oo' oo' I"-'cm' o ' co co 0 co' lo' o ) «- ’> ™ o *** f'*.' o> «- ’> o. 0 co' co' r-~' oo

Q. O

||

|

|

| ”

'>

O

II

I

II

~ 5

O|

|

| | |~

o - ^ ^ ^ ^ ^ 5 .8 01,— o "5o O O O O O / .S, O O O (O O O J O C0 O -’05 «-

grupama (47,6% gospodarstava posjeduje više od 7,0 ha, što je znatno iznad ju ­ goslavenskog prosjeka, k o ji iznosi 17,2% ), ali je i ovdje, kao i u ostalim re p u b li­ kama i p okrajinam a, veća zastupljenost m ješovitih gospodarstava u kategoriji do 3 ha, nego što je to slučaj kod p o ljo p riv re d n ih .

b)

O bradive površine i n jih o vo korištenje

S tru k tu ra gospodarstva prema v e lič in i obradivog zem ljišta još bolje ukazuje na n jih o v u opću usitnjenost. Tako čak 22,8% svih gospodarstava im a ispod jednog hektara, a čak 57,3% ispod 3 hektara ob ra d ivih površina. U prosjeku m ješo­ v itih gospodarstava im aju 2,32 ha ob ra d ivih površina, što je prema p o ljo p riv re ­ d n im koja im aju 3,53 ha, za 1,21 ha ob ra d ivih površina manje. U u ku p n im p o ­ vršinama posjeda, obradive površine p o ljo p rivre d n o g gospodarstva čine 71,9%, a m ješovitog tek 62,5% . Sve to ukazuje da m ješoviti tip gospodarstva u prosjeku raspolaže m a njim površinam a, te da m anje intenzivno k o risti uku p n o raspolo­ žive površine.

Tabela 21 S tru k tu ra p o ljo p riv re d n ih i m je šovitih gospodarstava prema v e lič in i o b rad ivih površina V e lič in a ob rad ivih površina u ha Do 1,00 1.01 - 3 ,0 0 3.01 - 5 ,00 5.01 - 8 ,0 0 8.01 i više

P oljoprivredna

M ješovita

U kupno

11.3 37,5 28.3 17,8 5,1

30,9 41,6 17,1 7,9 2,5

22,8 39,9 21,7

12,1 3,6

I u pogledu o b ra div ih površina jasno se ra z lik u ju p oljoprivredna i m ješovita go­ spodarstva. T ako u kateg oriji do 3,0 ha o bradivih površina im am o 48,8% p o ljo ­ p riv re d n ih gospodarstava, a m ješo vitih čak 72,5%. U višim kategorijam a među­ tim iz ra z ito prevladavaju p oljop rivre dn a gospodarstva. Također se pokazuje da je dife ren cija cija p o ljo p riv re d n ih i m je šo vitih gospodarstava prema v e lič in i obra d ivih površina još iz ra z itija od difere ncijacije gospodarstava prema ukupnoj ve lič in i posjeda. Tabela 22 Gospodarstva koja ne ob rad u ju d io svojih obradivih površina — % gospodarstva R epublike i Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska M akedonija Slovenija Uža Srbija V o jvp dina Kosovo Jugoslavija

60

P oljoprivredna 15,6 27,8 19,5 17,2 13,2 13,3 5,5 8.7 13,9

Mješovita 15,1 25,6 30,1 28,8 15,9

12,0 4.8

11,0 18,3

U kupno 15,2 26,0

21,2 23,6 15,2 12,7 5,1 9,7 16,5

■ei 22 zapa?« se os č a * 16 5% tsrraživanir gospodarstava nije a m a đ o s ic rito s o i i t i m ju d 'v m p d m s itb . a m eđu njim a prevladava tu gospodar­ s k e mtešoMiiDE im e tlfi.3 % m em a 13,9%: ooijoprivT ednih). MaUTTTa~u~svih pojedinaca, u svim socijalnim grupama, u ra­ d n im tip o v im a naselja, u svim socioekonom skim , kuitu rrrfm i yeugrafskim podrcr ejTma, a n iti je proces akum ulacije dobara i značenja K oja'iTTrsirpridaju bicr ti -svtrrrT irrf siuča levtm a istovrem en i isto značan. Uvaj je pročeToTpoČeo u građo vim a, u v iš im d ru š tv e n im slojevim a (heterogen ii na po socijalnom p o rije klu , fu n kcijam a koje sbavljaju i društvenom ugledu), te u ekonom ski razvijenijim p o d ru č jim a , s k u ltu ro m suvremenijega tipa. No, vrem enom je ovaj proces zahva­ tio većinu stanovništva.______________________________________________ Da bi proces akum ulacije dobara i n jih o v rast u nas mogao masovno započeti, b ilo je nužno povećanje m ogućnosti za veću osobnu potrošnju. M eđutim , to nije bio do voljan u vje t za fo rm ira n je s tru k tu re potrošnje kakva je ona danas. Stoga su i d ruštve ni, k u ltu rn i i psihološki č in io c i u određenim ekonom skim okvirim a proizvod nje, raspodjele i p otrošnje posredovali i neposredno proizveli ovu o rije ­ ntaciju. Zbog razlika izm eđu re la tivno visoko aspiriranog^stam benog standarda, što se nameće k a o jjo r ma i sim bol društvenog n a predovanjlT le^realnih m ogućnosti za njihova ostvarenja, ovaj se tre n u ta k č in i d ra m a tičn im u životu velikog broja naših pojedinaca, pa i č ita v ih d ruštvenih grupa. U nastojanju da se što brže izvu­ če iz položaja u kojem u je v ijekovim a p ro d u c iralo i re producjralo jjjjc d u i ži^ J i li~ n < re tentgtmrrtV ^e b s k o ~ lta fn 3vi i i štvt r T r b v bm pogledu zauzima j»osebno_[ ista k n u to m je s ta U Ovome se istraživanju pošlo od pretpostavke da većina seoskog stanovništva ne može (zbog više razloga) rea lizirati aspirirani ž ivo tn i standard (pa i stambeni 127) Milan Petrović, Bosiljka Živković "lavori prihoda i lična potrošnja seoskih domaćinstava od 1972. do 1975. godine” . Statistički dokumenti. Beograd, SZS, 1 /19 76 ., br. 9., str. 29.

128)

Pod potrošačkim tipom kulture ovdje se podrazumijeva pretjerana potrošnja uopće (što još uvijek nije masovmje prisutno u nas), ili pretjerana potrošnja za zadovoljavanje jedne te iste potrebe ili grupe potreba na račun minimaliziranja jedne potrebe ili grupe potreba, te time onemogućava stvaranje novih humaniziranih potreba, a koje su s obzirom na društve no ekonomske pretpostavke realno moguće. 129) Ovo ne znači da i ranije u raznim sredinama nije bilo ovakvih pojedinaca. Ali, oni su doista bili samo pojedinci, ili su bili pripadnici malobrojne i povlaštene društvene klase, ili su bili ''m ali” ljudi koji su nekim slučajem stekli novac i uložili ga na tada neuobičajen način.

112

standard kao njegov sastavni elem ent) samo iz po ljo p rivre d n e proizvodnje, pa se zato m ješovitost javlja kao n a čin postizanja osnovne životne sigurnosti, a u o kviru toga i kao pouzdan garant za postizanje životnog i aspiriranog stambenog standarda, /ta k o đ e r se pošlo od p retpostavke da u nas još u vijek postoje značajne razlik e u~aisfribuc7ji elem enata stam benog standarda prema tip u i dm štveTio-Tkonom skoj razvijenosti naselja, tip u seosKin dom aćinstava, kao i nekim so­ cioe kon om skim o b ilje ž jim a gospodarstva. 1 ^ i tHii a veći n i ob ilj ežja, uo b ičaje nim kdUd !>U govo ri o uvje tim a stanovanja, sta­ mbene su p rilik e u nas bile vrlo ne po voljne: stambene su zgrade većinom bile građene od lošeg m aterijala, im ale su v rlo skrom an ukupan stambeni prostor, s m alim brojem soba, s v rlo m a lim površinam a stambenog prostora po članu d o ­ maćinstva itd ., a u ne kim je d ije lo v im a zem lje bio čak i neodijeljen od prostora za s to k u ; stanovi su b ili slabo o p re m lje n i i skoro bez ika kvih instalacija. P rom je­ ne do k o jih je ranije d o la z ilo b ilo se i spore i skrom ne. Tek u poslijeratnom p e ri­ odu, a n a ro č ito p o sljed njih 15 godina, one postaju i naglije i značajnije. Tim e su razlike u uvje tim a stanovanja izm eđu sela i grada smanjene, ali su u nekim p o d ru ­ čjim a zem lje ostale još u v ije k v e lik e .130’ R a z lič it so cioekonom ski p oložaj i o rije n ta cija seoskog stanovništva uvje tu ju i rep ro d u c ira ju , ali i na no vim osnovama proizvode d ife re n cija ciju u uvjetim a stanovanja. U p o s lije ra tn o m pe riod u m ješovita dom aćinstva, kao masovna po­ java, predstavljaju jedan od najvažn ijih fa k to ra tih no vih osnova diferencijacije u našem selu. Ovdje ćem o p re z e n tira ti rezu ltate našega istraživanja o uvjetim a stanovanja koji se odnose na ispitivana p o ljo p riv re d n a i m ješovita dom aćinstva, počevši n a jp ri­ je s podacim a o godinam a izgradnje kuća is p itiva n ih dom aćinstava. Tabela 83 G odina izgradnje kuća is p itiva n ih dom aćinstava

G odina izgradnje Do 1919. 1920 - 1939. 1940 - 1959. 1960. i kasnije U kup no N =

T ip dom aćinstva p o ljo p riv re d n a m ješovita 16,3 19,4 2 7,8 3 6 ,5

17,0 13,8 26,1 43,1

1 00,0 1 672

100,0 2 332

R azlike izm eđu p o ljo p riv re d n ih i m je š o v itih dom aćinstava prem a godini izgra­ dnje kuće nisu velike, ali su in d ik a tiv n e : sve do 1960. godine one su sasvim ne­ znatne (osim što su je d n im d ije lo m izražajnije u m eđuratnom pe rio d u ), ali se već nakon te godine nagovještavaju ra zlike i v je ro ja tn o će se i dalje održavati (barem još izvjesno vrije m e), čem u posebno doprinose staračka poljoprivredna dom aćinstva. Izdaci za podizanje stam benih zgrada u u k u p n im izdacim a ^ d o ­ maćinstva u d v o s tru č ili su se od p o č e tk a 6 0 -tih godina do danas — od 5/6 u 1962. g o d in i na 10% u 1977. g od in i.131’ Osim značajnih razlika prema godim 130) Alija Hodžić: "Inovacije u stanovanju i opremljenosti domaćinstava te orijentacija u potro šnji seoskog stanovništva". Sociologija sela, Zagreb, 1 4 /1 9 7 6 ., br. 5 3 /5 4 ., str. 5 0 -6 6 . 131) Statistički bilten S /S . br. 295. 542, 824, 1096.

113

izgradnje kuca, postoje ta kođ er i značajne razlike u broju domaćinstava koja su te m e ljito reko nstru ira la kuću, kao i razlike po godinama te m e ljite re ko n stru ­ kcije u p o je din im republikam a. rNajviše je dom aćinstava izvršilo te m e ljitu re k o n stru kciju kuće u S loveniji, zatim I u C rnoj G o ri, H rvatskoj a najm anje u užem p o d ru č ju Srbije, Kosovu i M akedoni­ ji. U kup n o je skoro svako č e tv rto d om aćinstvo izvršilo te m e ljitu re k o n s tru k c i­ ju kuće (23%). Osim u S loveniji, u svim ostalim republikam a rekonstrukcija je. najčešće izvršena 1970. godine i kasnije. U ovom pogledu ne postoje značajne razlike prema tip o v im a dom aćinstava. Kako se m oglo i o č e k iv a ti, postoje i značajne razlike po republikam a i p o k ra ji­ nama kada je rije č o vrsti m aterijala od kojega je kuća građena. Kuće koje su građene od tvrdog m aterijala novijeg su datum a, im aju veće stambene površine i veći b ro j soba. Razlike prema ovom o b ilje žju (vrsti m aterijala) između p o ljo ­ priv re d n ih i m je šovitih dom aćinstava nisu iste u svim republikam a i po kra jin a ­ ma: npr. neznatne su u Bosni i H ercegovini, Sloveniji i užem p o d ru čju Srbije, a najveće su u H rvatskoj. Intenzivna stambena izgradnja u seoskim naseljim a nije samo b itn o "podm lad ila " stam beni fo n d , već je p ro m ije n ila i ostale uvjete stanovanja; povećao se i ukupan stam beni p ros tor i bro j soba. Pri tom e valja im ati na um u da se u po­ slijera tn om periodu znatno sm anjio prosječan broj članova domaćinstva. Postoje i razlike u u ku p n o j stam benoj površini i bro ju soba izm eđu p o ljo p riv re ­ d n ih i m ješo vitih dom aćinstava: m ješovita domaćinstva raspolažu većim stam be­ nim površinam a (razlike su posebno izražene u kategoriji 80 i više m 2 , mada nisu u svim republikam a podjednake. (T o m e đ u tim , ne znači da po članu dom a­ ćinstva m ješovita im aju više stambenog p rostora; naime, ona u prosjeku im aju i veći b roj članova). Podaci o instalacijam a u kućama ispitiv a n ih dom aćinstava (Tabela 84) pokazuju da se m ješovita dom aćinstva u svim republikam a i pokrajinam a izdvajaju od p o ljo p riv re d n ih dom aćinstava po relativno većoj oprem ljenosti vodovodnim instalacijam a, kupaonicam a i sanitarnim uređajim a. Ujednačenost između ova dva tip a dom aćinstava p ostoji kada su u p ita n ju e le ktričn e instalacije, uvedene u do m ovim a većine isp itiva nih dom aćinstava. Kućnim su instalacijama relativno n ajbolje oprem ljena dom aćinstva u S loveniji i V o jv o d in i, a relativno najslabije u Kosovu (gdje samo m ješovita dom aćinstva im aju malen postotak takvih insta­ lacija ), a zatim u M ake do niji te Bosni i H ercegovini. Sudeći prema nam jerama članova isp itiv a n ih domaćinstava, intenzivna stambena izgradnja iz po sljed njih petnaestak godina i dalje će se nastaviti. Tom e u prilog govori da je već u vrijem e a ketiranja 11,1% domaćinstava gradilo ili adaptiralo kuću, a 21,1% namjerava gra diti novu kuću ili adaptirati već postojeću. Dakako, i u ovom o b ilje ž ju postoje značajne razlike po republikam a i pokrajinam a, ali ne postoje nikakve razlike prema tip o v im a domaćinstava. Kada je rije č o nam jerama uvođenja instalacija, postojeće će se razlike između p o ljo p riv re d n ih i m je šovitih dom aćinstava i dalje održavati, pa čak i povećavati. Mješovita dom aćinstva, naime, nam jeravaju više od p o ljo p rivre d n ih uvo d iti vo­ dovod te grad iti kupaonicu i zahod za ispiranje. M eđutim , znatan broj i jednih i d ru g ih dom aćinstava namjerava uvesti instalacije, pa sudeći prema ovim nam je­ rama, stanje u uvjetim a stanovanja seoskih domaćinstava b itn o će se izm ije n iti u odnosu na sadašnju situaciju. Relativno slaba o prem ljenost instalacijam a rezultat je niskog nivoa kom unalne in fra s tru k tu re (koja je sve donedavno bila gotovo tek sim bolična u seoskim nase­ ljim a ), te neusklađenosti i neravnom jernog razvoja općedruštvenog standarda, s jedne, i ind ividu a ln og standarda, s druge strane, kao i relativno niskog stupnja aspiracija, što je opet d je lo m ič n o re z ultat tradicionalne ku ltu re stanovanja, a

114

115

d je lo m ič n o i realiziranja aspiracija seoskog stanovništva na nekom drugom pla­ nu potrošnje. M ijen jajući u ku p no st svoga društveno-ekonom skog položaja seosko će stanovni­ štvo svakako nasto ja ti pob oljšati i uvjete stanovanja, te se i u ukupnom načinu života što više p rib liž iti gradskom stanovništvu; taj proces je otpo če o i nastavlja se. Suvremena sredstva za rad u dom aćinstvu, za od m o r i zabavu i si. u gradskim su naseljim a već sasvim ušla u up o tre b u . Proces d ifu z ije i usvajanja ovih inova­ cija u seoskim je naseljim a u to k u , ali je još u vijek značajno diferenciran između p o je d in ih kategorija dom aćinstava, što se ne može reći za stanovništvo u gra­ dskim naseljima (u gradskim se naseljima u pravilu diferencijacija postiže raznim tip o v im a i varijantam a u o k v iru već usvojenih inovacija). Usvajanje i korištenje sredstava za op rem ljenost dom aćinstava i drugih sredsta­ va (npr. au to m ob ila ) u ve liko u tje če na p rom jenu u načinu života seoskog stano­ vništva (sm anjuje radno vrijem e za poslove u dom aćinstvu, m ijenja sadržaj i način provođenja slobodnog vremena, p ostižu se veće in fo rm a tivn e i k o m u n i­ kacijske m oqućnosti). O tuda d ifu z ija i usvajanje ovih inovacija posredno ili neposredno sudjeluje u f o rm ira n ju novog tip a k u ltu re u selu.1321 Od svih naznačenih sredstava n ajrašireniji su e le k trič n o -p lin s k i ili u ljn i štednjak, a zatim hladnjak. Kako se vidi, raširenost p o je d in ih sredstava vrlo je neujednačena prema p o je d i­ nim rep ublikam a i pokrajinam a. Ta raširenost ponajviše zavisi o stupnju društveno-ekonom ske razvijenosti seoskih naselja i tip a dom aćinstva. Sa povećanjem stupnja društveno-ekonom ske razvijenosti naselja povećava se i raširenost spome­ n u tih sredstava, a s o bzirom na tip dom aćinstva, m ješovita su dom aćinstva zna­ tn o b olje oprem ljena ovim sredstvima nego p oljoprivredna. 1331 Postojeća s tru k tu ra o pre m lje no sti dom aćinstava ima utjecaja na namjere nabavke ovih sredstava. U to m pogledu p ostoji izvjesna razlika između domaćinstava koja ne posjeduju nije d no od ranije navedenih sredstava i onih koja već imaju najm anje je dno od tih sredstava. N am jere ovih drugih ekspandiraju: ova dom a­ ćinstva te n d ira ju ka k o m p le tira n ju , odnosno ku m u lira n ju . Na tem elju postojeće s tru k tu re , te nam jere da se inovacija usvoji, prevladava ovakav smjer usvajanja In o v a tiv n ih sredstava za do m aćinstvo: nabavka e le ktričn o g štednjaka i / i l i h la ­ dnjaka, zatim radija, a u posljednje vrijem e i televizora; iza n jih slijedi stroj za pranje rub lja i / i l i a u to m o b il; druga se sredstva manje posjeduju, a i manje se nam jeravaju posjedovati. -ža o cjenjivanje nivoa op re m lje no sti dom aćinstva neophodno je uzeti u obzir sve n aprijed analizirane kom ponente o prem ljenosti, kao i glavne elemente uvjeta stanovanja (instalacije u stanovim a). Tek na osnovi svih tih elemenata moguće je o c ije n iti n ivo op rem lje no sti dom aćinstva. U tu smo svrhu k o n s tru ira li s in te tič k i p okazatelj k o ji smo nazvali "indeks o pre­ m lje no sti d o m a ćin stva ". Indeks kao m jera stupnja oprem ljenosti domaćinstva fo rm ira n je na taj način što se p oje dinim sredstvima i instalacijama pripisivala

132) Firdus Džinić navodi značajne razlike između seoskog stanovništva koje ima i koje nema televizor. Oni koji imaju televizor iskazuju znatno veći stupanj tolerantnosti prema onim sadržajima televizijskog programa kop simboliziraju urbane vrijednosti (golotinja, ljubavne scene, "čupavci"). (Firdus D iinić: televizija kao faktor urbanizacije sela, C'.ledišta, Beograd, 1971., br. 9., str. 1032. Treba međutim napomenuti da upotrebne vrijednosti ovih sredsta va ne moraju nužno odgovarati subjektivnim i kolektivnim doživljajima njihovih funkcija, te s obzirom na to one ne moraju (u jednom racionalnom konceptu) proizvesti očekivane kulturne promjene. 133)0 ovome opširnije u spomenutom članku Alije Hodžića: "Inovacije...” , op.cit.

116

o o o *

00

co

OJ IO r-' io

co c° « 03 o CO 'E o TJ OJ

S

8*

oo' o' io' cm' o-' IOCO i-

co

co CM

i ■i

(£5COO OJ i— CM oj'

SS

o o c

r* OJ

co' 00 oo o cm'

1 cm _oj | co oj' LOcm '

o

5 co'

6 « nj Xc

^ {JQ o> cm' o- *t

iVšI O .J

CM COCOO^'t o co' o' JCT00 I-' co' oj'

o *“ co

2

82

3 X

co *O c

COOJ OJ 00 00 io' co co cm' co'

00

3 15

55

OJ co O'

> c i ■ O o

f O

•_2

.3

c

c Q.

O o

3 >

co

Hi-kvadrat = 101,579; df = 35; p = 0,001; C = 0,256

CN CN CM
p ro d a n o ); G ru p a au to ra : T ip o ■» p ro d a n o G ru p a a u to ra: D ru štven e 0 rd Merfco»«e M grafcije i p ro m en e agrarne stru• k .i U p ip r e m i: R u ž a F irs t: P rim arn e

logiiJ M in -

V la d e

'

N a 'u r tt h * d a ti ■>* ad»a*j

,1

• L I /-■ f)H. :• I »I ' K A Z IV A N J A • i, i š l A U / A ' j H 8 HO

X ! ZA G R EB Amiuiava 8 III