Kućna biljna ljekarna, sv. 2 (Kam-Met) [Second Edition] 9789532194494 [PDF]

Zitiervorschau

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje

I SBN 978- 953-219-449-4

II IIIIII 111111111111111

9 7 89 53 2 19449 4

Cijen

•f 9,90 KN /

2

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje Knjiga 2.

Ivan Lesinger KUCNA BILJNA LJEKARNA (Kam-Met)

Urednik Dragan Ogurlic

Recenzenti Prof. d r. sc. Miljenko Kapovic Prim . d r. Jadranko Jelic

Ivan Lesinger

Kucna biljna ljekarna (Kam - Met)

CIP zap is dostupan u racunal no m kata logu Sveucilisne knjizn ice Rijeka pod brojem 1212170'13

ISBN 978-953-219-449-4

a,lamic Rijeka, 2012.

Bolesc u on ga kara na lezaju kad mu se kosti

Zajedno sa suprugom Danicom i sinovima Kri stija-

tresu bez preslanka, kad mu se kruh gadi njegovu

nom i Tomi slavom u znak zahvalnosti na vracenom

zivotu i ponajbolje jelo dusi njegovoj; kad mu tijclo

zdravlju, posvecuj em ovu knjigu Caspi od zdravlja

gine naocigled, i vide mu se kosti ogoljele, kad mu

i njezinu velikom stova telju, blazenorn Alojziju Ste-

se dusa priblifava jami a zivot njegov boravistu mrt-

pincu.

vih. Ako se uza nj nade tad anc.teo, posrednik jedan izmedu tisucu, da covjeka na duznost opomene, pa se zazali nad njim i pomoli; lzbavi ga da u jamu ne ide; za zivot njegov nadoh otkupninu! Ncka mu tijelo procvate mladoscu, neka se vrati u dane ml adenacke ! Vapije k Bogu i Bog ga uslisa. (Biblija 33, 19-33,26)

Ivan Lesinger

Ivan Lesinger - ljubitelj prirode kao Boijeg djela

Ljekovita biljka

U 13ibliji citamo: "Lijecenje od Svevisnjeg dolazi ... Gospod od zemlje pravi lijekove

Jestiva biljka

i razborit i/1 covjek ne odbacuje... Ljudima je dao znanost

Oprez, moguce stetno djelovanje

da 11zmogm1 slaviti sn"K" djela njegovilr. Njima se lijeci i bol ublaiuje, od 11jilr ljek"rnik lijekove priprema. Tako nema kraja djelima njegovim, i po njemu se blagostanje siri svijetom. Sine moj, u bolesti ne budi potisten,

vec se Bogu moli jer on zdravlje daje. Otrovna biljka

Bjezi od nepravde i ne budi pristran, i od svilt grijelta ocisti srce ... Ifotkad j e spas u rnci 11ji110voj (lijecnika), jer se i oni Bogu utjecu da im poda milost iz ljecenja i lijek z a spas zivota." (Sirah 38, 1-14)

Ivan Lesi nger predstavlja se nasoj javnosti novom knjigom. Ne posvecuje je bez razloga Gospi od zdravlja. On se susrece s ljekovitim biljem vec od dvan aeste godine zivo ta. N a to ga usmjeri majcina teska bo lest. Svakod nevno joj skuplja ljekovito bilje za cajeve i obloge, na sto ih navodi i neimastina i oskudica lijekova. Lijece nje m ajke pratila je red ovita molitva. Ivan i mlada sestra Anki ca cak se i zavjetuju dace p ost ati lijecnici kako bi mogli ublazivati boli i drugih bolesnika. Ankica je doi sta i postala medicinska sestra, a Ivana su zivotn e p rilike usmjeril e k Rijeci, gd je postaje prakticnim vjernikom zupe Sv.

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 2.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Kam - Met)

Nikole na Krnjcvu. Slu zenje voj nog roka iskoristio je i za bolj e upoznavanje prirode i prezivljavanje u njoj. Preseljenjem u Opatiju zupa Vo losko dobiva u obitelji Lesinger vrij edn u katolicku obitelj, a u lvanu ljubite lja prirode kao Bozjeg djela. Prirodi ce ga jos vise pribliziti zavrseni dvogodisnji stud ij u Udruzi " Lj ekovita biljka " pri Prirodoslovnom Fakultetu u Zagrebu, 1987. i ·1988. godine. Godine '1987. postaje voditelje m travarske sekcije rijeckog drustva "Zdrav zivot", da bi od 1989. g. kao njegov koordinator sudjelovao u nizu dogadaja vezanih uz prirodu, ekologiju i edukaciju gradana o tim pitanjima. Studij kl asicne homeopatije upisuje 2000. g. na Koledzu za klasicnu homeopatiju "LONDON INTERNATIONAL COLLEGE OF HOMEOPATHY" CROATIAN ASSOCIATION OF HOMEOPATHS - ZAGREB - u trefoj generaciji hrvatskih homeopata, te ga zav rsava 2002. g. obranom teme "U tj ecaj planeta i veza izmedu astrologije - hom eopatije i narodne medicine" (Influence of the planets and connection among lhe - astrology - hom eopathy - folk herbal medicine) pred komisijom kod cijenjene gospode prof. Tereze Partington - voditelja studija gospodina d ip I. ing. l3ozidara Radanovica i dr. Diane Mihok. Od 2003. g. predaje i na Medicin skom faku ltetu u Rij eci za potrebe izvannastavnih predmeta - slobodnog izbora studenata kao sto su: otrovno bilje - homeopatija - medicinska astrologija - otrovne zivotinj e. Nastavlja rad na pub licistici te od 2003. g. pise za rijecki " Novi list" u stalnoj ru brici "Zelen a nit" t e rubrik u "Savjeti homeopata". Kao dragovo ljca Do m ovi nskog rata od 1991., snadu ga potkraj 1993. g. teze zdravstvene nevolje koje ga jos vise priblizise Bogu. lz bolesnicke postelje vapi Bogu za pomoc, s Bogom pretresa sva zivotna zbivanja. Da bi i dalje ostao graditeljem vjernicke obitelji, zavjetuje se Bogu: "Ako ozdravim, nitko mi ncce biti b lizi od Boga i moje obitelji." Oporavak je tekao sporo i tesko. Slij edile su mnoge promjene u zivotnom razmisljanju, ishrani i jos vcca primjena znanja o ljekovitom bi-

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 2.

lju. Svakod nevna molitva, sudjelovanj e u blagdan sko m bogosl uzju, zauzetosti u radu Hrvatskog katolickog bratstva "Branimir" i prihvacanje svakod nevnog k riza sinut ce kao zivotna spoznaja u novom sjaju "da je uistinu u tom bit tivota" napisat ce autor knjige. Nasa molilva i podrska omogucile su lva nu Lesingeru dugogodisn je djelovanje u "Zd ravom zivotu ", posebno u vodenj u travarske sekcije, na zadovljstvo onih na koje prenosi svoje golemo znanje o prirodi, koje je pretocio u vec povelik opus tekstova o ljekovitom bilju i prirod nim nacinima lij ecenja. Na pocetku dvijetisucitih god ina - ovo je djelo poticaj na predano prihvacanje patnje i patnika, na radosno sluzenje Kri stu u sluzbi ozdravlj enja drugih i razum ij evanje za svakoga covjeka. lsusov kriz otkriva sm isao ljudskih nemoci, bolesti, trpljenja i bol i svim patnicima i u trecem t isucljecu - pod zastitom Bogorodice. Aktivno sudjeluje u zastiti okolisa - od rzivog razvoja - narocito se suprotstavljajuci devastaciji prostora koje nastoji obraniti od stetn og d jelovanja covjeka, kao i na promicanju simbioze covjeka i prirode, u razvijanju kulture zivljenja i radu na edukaciji mladezi - katolickih skauta - ljubitelja prirode, od planinara do obicnih izletnika, na upoznavanju prirode - ljekovitog i otrovnog bilja. Homeopatiju usavrsava iz godi ne u godinu prou cavaju ci utjecaj okoline na covjeka, preventivu zdravlja, znace njc detoksikacije organizma, nacine ish rane od gladovanja - vegetarijanstva - do makrobiotike i ekobioti cke preh rane, te primjenu ljekovitog bilja u lijecenju prema pravilim a pucke medicine, medicinsku astrologiju, homeopatske lijekove, ljekovitost samoniklog jesti vog bilja, ljekovitost otrovnog bilja, te radi na povezivanju oficijelne alopatske medici ne s energetskom - homeopatskom i duhovnom medicinom. Mons. Mr. Josip Simac, plovan voditelj Pastora/nag kruga "Alojzije Stepin ac"

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekama (Kam - Met)

Podsjetimo se••.

siranom odnosu zive i nezive prirodc, izmedu zivog i nezivog. Tada pocinj emo osjecati nelagod u, neuspjeh, bol, bo lest - pojed inca, drustva, civil izacije. Brinu ti o skladu i upozoravati na

Tij ekorn evol ucije, da Ii nako n Velikog p raska kada su se

nj ega pravo je um ijece i bogatstvo. Z ivjeti tako da smo svjes-

u svern irsko rn p rostranstvu rasprsile cestice eksplozivne rn ase

ni d o brog i uravnotezenog p rava je blagodat . Ali, za t o treba

ii i tijeko rn stvaranja Svijeta kako nam to predocava Bibli ja,

gledati, slu sati, njL1 siti i konzu m irati ono st o va lja. Ubrzali smo

doslo je do fo rm i ra nja zivot a na nasem prek rasnom p lanelu.

si zivot, d igitalizacija i informatizacija t e potrosacki mentalitet

Ako je Svevisnji stvaraju ci zivot na Zem lji ko ri stio isti mate ri-

odvlace nam paznju od isko nskih zivotnih vrij ednosti. Stoga

jal tako je i tij ekom evolucije zivot m ogao nastati samo od is-

ljud i poput auto ra ove knjige sve cesce predstavljaju iznimke

tog, onog postojeceg, materijala sto ga i d anas nalazimo oko

koje nas L1pozoravaju na vrijed nosti zivot a st o su nam nadoh-

nas. Da pod sjelim, covjek je nastao na sliku i p ri liku Bozju

vat rL1 ke, o ko nas i najcesce- bcsp latne. Daju nam ko ri sne sav-

iz p rasin e i vode. Materijalno gledano, iz postojece materije.

jete kako da vid irno i osjeti mo b lagodati koje nam nudi biljni

l sto tako, po d ru gacijim stavovima, zivot je nastao spontano iz

svijet. Posjeduju o no st o pocesto nemamo, sto smo izgubili ii i

postojece nezive materije u odredenim vanjsk im okolnost ima

nam nedostaje. Praviln im ko ri stenjem tih blagodati mozemo

i postcpeno se razvijao. Ali, LI Vijek od istog. Da Ii stvorenog i/

se L1ravno teziti, m ozemo postati bolji, zdraviji, korisniji sam i

iii nastalog, uvijek istog ishodisnog m ateri jala, koj i je i d anas LI

seb i, najbli zima i d ru stvu

nama i oko nas.

ja te uzgojem i pravil nim naci nom branja i ko ri stenja biljaka i

Iva n Lesinger, promatrajuci svijet oko nas, zivo i nezivo, si-

LI

cje lin i. Mozemo uci u cari hobi-

njihovih pri pravaka postati pravi strucnjaci te d L1 hom i tij elom

gu rno to nije za nernario. Stovise, zivotne su vrijednosti do sa-

bogati lj udi. Postoj e ljudi koji zive dva zivota. Jedan od nj ih je

vrsenstva poslozene LI sklad u razlicitih o rganizama b ilj nih, zi-

zasigurno gospod in Ivan Lesinger. No, nacin na koji zivi svoje

votinjsk ih pa sve do covjeka. U tom savrsenstvu moguc je i ne-

zivote ne zeli skriva li i zadrzavati za sebe. Ze li to podijeliti s na-

sklad. On sc i dogada. Da stvar bude jos bolja, covjek je taj ko-

ma i pruziti sansu da i m i kvalitetnije zivimo. l skoristi mo to.

j i nesklad najcesce i p rovoc ira. Ponekad na mj erno, ponekad iz neznanja iii nehata. I sve to radi bo ljitka ii i dobitka. No, cesto se ti odnos i zako m pliciraj u jer nisu prirodno prihvat lj ivi i

Prof.dr.sc. Miljenko Kapovic, d ekan Medicinskog fakulteta u Rijeci, biolog

u ravnotezeni. I tada pocinju problem i u homeostazi, izbalan -

I Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 2.

Ivan Lesinger • Kucna biljna /Jekarna (Kam - Met)

Riznica ljekovitog bilja

Kao u rijctko kojem razdoblju ljudske povijesti sadasnje razdoblje obiluje novim znanstvenim spoznajama, posebice u podru cju biotehnologije i informatike. Skoro svaki dan imamo nove melode lijecenja, nove lijekove, nove informacije i po glede prvenstveno kada je u pitanju lijecenje bolesti, a u zadnje vrijeme, iako stidljivo, i preporuke kako sacuvati zdravlje i kako zivjeti zdravo. U isto vrij eme poras lo je zan imanje pucanstva ali, sto je svakako za pohvaliti i d ije la znanosti, za tradicionalne nacine lijecenja i prevenciju zd ravlja. Tu prije svega vaznu ulogu ima fitoterapija. U posljednje vr ijeme svjedoci smo velikog broja raznih publikacija o ovoj temi, sto domacih, sto st ra nih au tora. Godine 1999. svjetlo dana ugl edala je k njiga Ivana Lesin gera "Lj ekovitost voca, povrca i zacina" kao prvo vece pisano djclo ovog izvanred nog poznavatelja fitoterapije. Maze se slobodno reci da je knjiga dozivjela apsolutni uspjeh, jer su sva dosadasnja izd anja jednostavno nestala s polica knjifara. Tako der je 2005. knji ga objavljena i u Sloveniji, s ne manjim uspjehom. Ko liko mi je poznato, to nece biti posljc dnje inozemno izdanje ovoga autora.

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 2.

Kao doista vrsni poznavalac ali i prakticar terapije biljem, autor se odlucio napisati i trzistu ponuditi biljnu ljekarnu koja o buhvaca ukupni pregled ljekovitog b ilja. Kako je Ivan Lesinger svoje zanimanje prosirio i na podru cje homeopatije, ove su nove publikacije obogacene i znanjem iz tog podrucja. Posebnu kvalitetu novim publikacijama daje sistematizaci ja predmcta pisan ja. Za svaku biljku imamo domace nazive, latin ski naziv i nazive na drugim jezicima. lmamo kracu povijest wake bilj ke, opis njezina izgleda i ljekovitosti, naci n uporabc u lijecenju, i u prevencij i bolesti. Tu se nalaze i prakticn i savjeti iz kulinarstva o tome kako hranu "pretvoriti" u dobar lijek. Na kraju su i podaci o homeopatskim svojstvima biljke. Posebnu pozornost izazivaju i izvanredne fotografi je koje su vecinom originalni uradci samog autora. Svakod nevno mnogi pacijenti postavljaju razna pitanja, a najcesce je pitanje " Kako pobo ljsati svoje zdravstveno stanje?". U ovoj Biljnoj lj ekarni mogu se pronaci odgovo ri na mnoga ovakva pitanja, ali isto tako, i mnogo nauciti o svijetu biljaka i ucvrstiti u spoznaji da smo svi mi sastavni dio prirode, ovoga divnog svijeta u kojem zivimo. Prim. dr. Jadranko Jelic, spec. internist i spec. kirurg

Ivan Lesinger • Kucna biljna Ijekarna (Kam - Met)

I

Svaki covjek ima svoju biljku Kao sto je vjera u Boga dar Boi ji tako j e ljubav prema prfrodi dar prirode. Beruci ljekovito b ilj e sa sest ro m An ki com za nasu bolesnu majk u vrlo sam ran o upoznao ve liku, nep rocjenji vu, moc toga b ilj a LI iij ecenju i LI ocuvan ju zd ravlja, ali ujedn o i okru t nos t i ne milo srdnost tes ke bolesti. Svijet ljekovitog bilja i covjeka neraskid iv su d io covjekove p roslosti, a zasigu rno i buducnosti. Tisucljctnu tradiciju uporabe ljekovitog bilja biljezi pucka rn edicina koj a objedinjuje farrnakognoziju, farrnakohi storiju, farrnakoetnologiju. U zapise medicine, uz ljekovitost bi)ja j Jijecenje ugradivani SU j razni misticni opisi, Opazanja, iskuslva, obredi, rituali, kazivanja vezani za neke od biljaka. Svima nam je zna no da je svijet prirode najveca rizn ica zd ravlja, a biljni svij et najveca biljna ljekarna koju fovjek i ma i koju i dan danas upoznaje i istrazuje. U svijetu pri rode nista nije slucajno. U njoj mozemo vidjeti vjecitu p ri rodnu sim biozu biljnog i zivotinj skog svijeta, kao i simbiozu covjeka i prirode, jer mi uistinu jesmo d io p ri rode, a ne ka ko danas neki misle da je priroda d io nas i da njome mi m ozemo vladati. Nasa prirodna o ko lina je nase ogledalo. U njoj se vidi mo u puno m sjaju modernog hom o sapiensa, nase moderne savjesti, ponasanja i zivljenja u hom ocidnoj civili zaciji. I doisla se stoga covjek upita sto mu je ciniti. Ucinimo jedan mali korak i upoznajmo biljn e lje-

Biblioteka Ljekovito bilje i zdrav/je • Knjiga 2.

police tako da ih ubuduce gledamo kao dio svoje odj ece koju necemo bez opravdanog razloga trgati. U naravi jc svakoga covjeka pri sut na ze lja za sto bo ljim zdravljem. Njegova vjecita, sto ljel na, neprekidna bo rba za opstanak, pot ragaza lij ekom koji ce m u povratiti naru seno zdravlje i p rod ulj iti zivo t, nas tavlja se i d anas. Kroz povijest toga t raganja izgrad io je fovjek razne f ilozofije u kojima je temelj bio Bog, i fovjekov odnos prema prirodnom o k ruze nju. Pokusavao je mi stifici rati i demi stificirati nepoznato, p rakt ici rao razne vr ste i metode sve do znanstvenog p ri stupa lijece nju . Neospo rn o je da je fovjek, prom atran kao jed inka u vremenu i pro storu, nerazdvojni dio svoje p riro dne o kolin e i svemira, te ga kod naru senog zdravlja treba promatrati i lijeciti obuhvacaju ci sve prin ci pe l e poveza nosti u nerazdvojivi univerzalni lanac zivota. 0 t oj povezan ost i, lijecni k i homeopat Georg Vitho ul kas (No belova nagrada za altern ativnu medicinu '1996.) ka:ze: "Za potpun u hom eostazu na fizickoj razini potrebna jc homeostaza (ravnoteza fizio losk ih f unkcija u o rgani zm u) na svim drugim razin ama na kojima f izicka razina pociva . Ako ave razin e nisu u ravnoteii, tada na f izickoj razini ne mote postojati potpuna homeos laza, i materijalizacija bol esti je neizbjeina u nekom ad oblika ." U taj neraskidivi lanac zivota uz ljekovito b ilje povezana je hrana, o cemu naj bolje govori ti sucama godi na star a izreka: "Neka hrana lvoj a bude lijek tvoj, a /ijek tvoj neka bude hrana tvoja '~ sto je i moja omiljena preventivna krilatica, jer u sebi sadrzi sve sto je fovje ku potrebno za dobro zd ravlje. Narod na izreka kazuje da svak i fov je k ima svoju bi lj ku koja mu zivot znaci, koja ga lij eci, krijepi i cuva, samo je t reba potraziti i pronaci! Ako tko od ci tatelja ove knjige pronade svoju bilj ku ii i vise njih, smat rat cu opravdanim svoj tru d ulozen u pisanje knj iga o ljekovitom bi lju. Ivan Lesinger, homeopat

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Kam - Met)

•

KAMILICA Matricaria chamomilla L.

I

• I

C,

·-·-E

C,

Familiae Asteraceae Porodica Glavocika

~

Ljekarnicki naziv

Flores chamomillae

f

ii '

Biblioteka Ljekovito bilje i zdrav/je • Knjiga 2.

analgetik, antibakterik, antidepresiv, antiflogistik, antiinflamatorik, antiseptik, antispazmatik, aromatik, dermetik, dijaforetik, diuretik, karminativ, kozmetik, leukocitni stimulator, mikotik, sedativ

Ivan Lesinger • Kucna biljna /jekama (Kam - Met)

-E 1• 1•

~

•

ica), za razliku od rimske (Chamomilla

11111' ' l>il i veca od 45°C. Osusene cvjeto-

gamilica, j armen, kamomila, kokotnjak,

romana). lme dobiva od latinskog naziv

1• 11,•li,1 pohraniti u dobro zatvorenu

lepa kata, ljutic, mala titrica, maternjak,

"ma ter" u prijevodu maternica - (ute-

1111l1,d,1iL1 1u koju ne moze prodrijeti via-

milica, nnan, tel enak, zdravic, zabnjak.

rus), jer je kamilica bila poznata biljka z

l' 1 /,1 priprem u kupelji od kamilice bere

Druga imena. Bela rada, carev cvet,

lijecenje zenskih oboljenja.

Opis. Trajna, jako razgranata biljka,

,.·-E ra

()

J

IJL1je se u potenciji C 30 kod akut11111, ,1 kod kroni cnih tegoba C 6.

Priprema. Naribati plodove kestena zajedno s korom, dodati smrvljeni andol i preliti alkoholom. Drzati mjesec dana na toplom mjes tu u tami i procijediti. Uporaba. Uzimati u kapima, s malo vode iii caja tri puta na dan po 5 -10 kap i.

Ekstrakt od kore za nave de na oboljenja

1111111,

klopiti i nakon jednog sata procijediti. Alkoholn i ekstrakt kore, priprema se isto kao i alkoholni ekst rakt od plodova.

Mast

1 jusna zlica usitnjene kore, 2 di vode

za navedena oboljenja

Priprema. Usitnjenu koru preliti s 2 di

1 di alkoholnog ekstrakta kore, 200 g masti {svinjska iii lanolin)

vode, mociti 12 sati i procij editi. Uporaba. Piti u gutljajima, dvije do t ri salice caja-ekstrakta na dan. Napomena. Usitnj enu koru divljeg kest ena maze se preliti vrucom vodom, po-

Priprema. Mast ugrijati i rastopiti na vatrr te polagano ulijevati ekstrakt, stalno ml jesajuci. Cim alkoho l ishlapi (vidimo p o isparavanju) maknuti s vatre i ohladiti.

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 2.

ske. Gemoterapijom djelujemo zasebno na svaki sustav, na svaki organ, a takvom metodom povecavaj u se obrambene sposobnosti organizma i uravnotezuje lokalni metabolizam. Gemoterapijom stirnulira se cijeli organizam, i bez agresivnog djelovanja na organizam postize se postepeno izljecenje.

a, moterapija I I 111•111olerapiji ekstrakt pupova divljeg dt'll.l u alkoho lnom gli cerio lu rabi se 1lq,·11•nje upale vena i venske cirkula1 lj11 11/dJitisa, flebotonik), kapilarn e cir! 1!1,11 qlc rapija, tj. lijecenje pripravcima ti l 1ilp1ih pupova, je aktivna terapi-

I,

II "''l',('labilnim embrionalnim tkivima, a I1I\,u·· joj je dr. Pol Henri iz Nizozem-

Ivan Lesinger • Kucna biljna Jjekarna (Kam - Met)

KICICA

I

Centaurium umbellatum Gilib. Centaurium erythraea Rafn.

Familiae Gentianaceae Porodica Siristare Ljekarnicki naziv

Herba Centaurii minoris

amaro, antioksidans, antipiretik, aromatik, detoksikant, digestiv, dijaforetik, diuretik, emetik, febrifug, hepatik, holagog, karminativ, laksativ, metabolik, stomahik, tonikum, vermifug

I Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 2.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Kam - Met)

•

I

Druga imena. Gorcica, gorka k itica, groznicava trava, p rava ki cica.

Strani nazivi. Engleski - Broad-leaved Centaury, Centaury, Common Centau-

biljku rabili za lijecenje tegoba ze luca i

w1h,1 sa ze luce m. Odmah sam ga upitao

slabosti o rganizm a, nadasve uvjereni da

11,1 •,lo

1/11~/.in, a on m e je cud no, skoro zapre-

si latinsko ime. U Ebersovom papiru su,

p,11,1,-110, gledao. Pojasni o sa m mu cla te-

ry, Seaside Centaury; francuski - Petite-

napisano m oko 1550. god. pr.n.e. u Tebi,

1111IIC' sa ze lucem ne padaju s neba ne-

centauree ro uge; njemacki - Gemeines

medu os talim ljckovitim biljem spomi-

111I 111 mi sami proizvod imo, t e d a lj u-

TausendgUldenkraut, Echtes Tausend-

nje se i ki cica.

11I 1.ilosni ljudi nemaju pravilnLI pro ba-

guldenkraut, Erdgalle, Fieberk ra ut, Ro-

Opis. Dvogodisnja biljka s cetve ro ug-

ra

the r Aurin, Strand-Tausendg ulden k raut,

lastom stabljiko m, visin e do 50 cm, dosta

Tausendguldenkraut; slovenski - cin-

razgranat om, s produ zenim nasu prot-

1l11I11rn. No, uvidjevsi da od mojeg objas-

tara, gorcica, kitarica, tavzentroza; srpski

nim e lipticnim listovima, i prizemnim

1t1 1•111,1 nema kori sti, prepo rucio sam mu

- crve na kantarija; talijanski - Centauro

listovima u o bliku rozete na dnu stab-

11tl 11 •dcnu reduciranu dijetu za bolesti

maggio re.

ljike. Cvijet je ruzicaste boje i razvija se

lz povijesti. Ki cicu su cij enili Hipokrit,

u pastitcu na vrhu stablji ke. Vrijeme cvatnje. Lipanj - srpanj.

Miris i okus. Miris slab, a oku s jako gorak.

Staniste. Livade brdskog i planinskog

11' 11 l11vao st o sam mu to gorko dao piti. 11J11 o1~nio sam m u da se drzi upute i pij e 1,t) 1:u tl jaj p o gu tlj aj pa ce sve biti u redu.

I 1I111~ta, javio se nako n mjesec d ana da

sumama, itd.

l11 d11va te da ima i bolji apetit. l I ~tari m knji garna za kicicu uk rat-

l 11 111~c: "Caj od kicice jaca, tjera vjetrove, 111111r,1vlja ielucane sokove, pomaie kod ~/,1/111}; i eluca, igaravice, zatvorenosti, bo/1•~/i jctre, iutice i bubrega, daje tek, lijeci 11l,11 11/,0/ju i slabokrvnost, tjera gliste".

jezde na izlucivanje ze luca nog so-

taurin, eritramin, fitosterin, gencijanin,

I II 11

zelu ca; potice crij evne zlijezde na

gent ianin, gent ianid in, gentiof lavin, ama•

,ill 1,1gorcina je LI stva ri lijek koji ideal no

rad, podrazu je peri stalti kLI crij e-

roge ntin, svertim ari n, etericno ulje, stea-

dj1 •lt 1jc na cijeli organizam stimLllirajuci

va, ot klanja katar crijeva, un istava

rin, vosak, guma, secer, zeljezo, natrij.

111 l1 1•clene sustave metabolickih procesa,

nam etni ke LI crijevima, cisti crij eva

p,1l,1 ko i na funkciju izlucivanja pepsina,

o d nagomilanih stetnih ot rovnih

1,, ,,,. koristi kod lijecenja:

tvari, p rociscava crijevne resice te

no m mjestu, LI hladu. Cvjetovi se otvarajL1 po suncano m vremenu, i to oko podneva.

Lje koviti sadrfaj. Erit rocentaL1rin, eri-

LJEKOVITO DJELOVANJE

J

je doista go rka bilj ka (amarum),

• bolesti zeluca i crij eva, slabog ape-

k a, po rnaze kod cira na ze lucu i na d vanaesniku, kod porn anjkanja zelL1 canog so ka, kod cesti h podrigiva nja, kod spL1 sten og i mlo havog

pojacava apsorp ciju h ra njivih sas-

lita, slabog rada ze luca, bolova ze-

tojaka, pomaze kod raznih nadi-

nog d avnog slL1 caja kad m e d obar prija-

lL1ca, nervoznog zelu ca, lijenog

manja, nadutosti kao do bar karmi-

telj zamo lio za savjet kako da se rij esi te•

rada ze luca i crijeva; te potice zli-

nativ, p ro ljeva, jakih prolj eva,

Kad sp om enem kicicL1 sjetim se jed-

Biblioteka Ljeko11ito bilje i zdra11lje • Knjiga 2.

~

1'1111.1 i caj od kicice. Vee prvog dana,

j1• •,v1• u redu, da nema vi se nelagoda, ni

biljke u cvat u, t e sL1 si na to plom i zrac-

I

·-,c, ·-

\ J1 •1oJ,itno dok je pio caj, nazvao je i ne-

pojasa, rub ovi suma, cist ine u svijetlim

Branje i prerada. Bere se gornji dio

C,

\ 11 1.1 razl iku od veselih i sretnih o soba

I 1I1I kojih probavni SLIStav ideal no funk-

Diosku rid i Plinij e, koji su je kao gork u

•

je to u t ivotu !jut, iii zbog cega je

vrij edi vise od 100 zlatni ka, kako joj gla-

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Kam - Met)

I

I

krvavog proljeva, zatvora, hemo-

va u crijevim a, dijabetesa, ekcema, hi s-

roida, itd.),

terije, prehlad e, izgubljenog apet ita, bo-

• kod psihosomatskih bolesti kao sto

tara crij eva, za jacanje krvi, lijecenje me-

odbijanje hrane),

lankolije, misicnog reL1matizma, pro-

• bolesti jetre i foci (slab rad jetre,

• • • • •

ljetnog Llmora, reLlm e, raznih rana, bo-

kongestija jetre, s/abo izlucivanje

lesti slezene, za stimLllaci ju sekrecije LI

tuci, iutica, tucni kamenci, itd.),

zelLI CLI, kod srcanih aritmij a, za r elaksi-

groznica, slabokrvnost, visoke temperature, glavobolje, koznih bolesti, zenskih bolesti,

ranje nervnog sustava, za ciscenje k rvi,

• bolesti bubrega (kod prociscavanja bubrega i mjehura, raznih infekcija bakterijama, itd. ),

• reume misica i zglobova i gihta, • kod mrsavljenja (pijemo dute vremena uz dijetu caj od lU ta

·...E

MAKVRTNI Papaver somniferum L.

·-c Familiae Papaveraceae Porodica Makovki LJekarnicki naziv

Fructus immaturi - Semen - Oleum Papaveris

f

it '

Bibfioteka Ljekovifo bilje i zdravlje • Knjiga 2.

adstrigent, analgetik, antidijaroik, antispazmatik, antitusik, ekspektorant, hipnotik, laksativ, narkotik, opijat, sedativ, tonikum

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Kam - Met)

1: >

~

I

E

I

Druga imena. Bijel i pitomi mak, pitomi mak, ve liki mak.

(b otanicar 1707.-1778., iz knjige Materia

se nasao usred svijeta biljaka: i sam sam

m edica) " Omne nimium, quamvis op -

p ostao bilj ka ". Opis. Jednogod isnja biljka koj a na-

timum, na tura e inimicum es t'; u prijevodu "Sve sto je previse, pa bilo to i naj-

raste od 60 do 120 cm vis ine, uspravne

bolje, neprijateljsko je prirodi".

stabljike, na vrhu koj e se razvija bij eli

I

•~

a

• ••

I

n uo svoju b iljnu dusu u mene, i ja sam

Vrtni mak u ljekovite svrhe potrebno

cvijet. Li stovi su sjedeci, sivozeleni, va•

je odgovorno primjenjivati, pogotovo

loviti i nazubljeni. Plod je to bolac okru

ako se radi o uporabi njegova mlijecnog

glog iii jajastog obli ka s 8-1 2 pregra-

soka. Stetnost neodgovornog koriste-

da, ispunjenih mno gobrojnim sjem en,

nja ze lenih tobo laca maka za priprema-

kama tamnoplave boje. Na vrhu ploda

nje caja kojeg je seljacko stanovni stvo

je zvjezdasta njuska; kad tobolac doz-

kori stilo za umirivanje djece, kako bi bi-

Ii neometani u poslu, pokazalo se brzo kad su t a tiha i m irna djeca pocela odla-

Slaniste. Raste u vrtovima, te na pl an-

Strani nazivi. Engleski - Gard en

ziti u skolu. Stravicno i stetno djelova-

I 1/ , 1mn.

Poppy, O pium Poppy, White Po ppy; fran-

llranjc i prerada. Rabi se sjeme i mli-

cuski - Pavot somnifere, Pavot offi cinal; njemacki - Schlaf-Mohn, Gartenmohn,

JPI ni ~ok maka. I jckoviti sadrfaj. Vrtni m ak sadrzi

M ohn; slovenski - mak vrtni; srpski - afion, bulka, mak, opijum; talijanski - Papa-

111111

.!S alko lo ida koji se nalaze u njego-

1111I mlijecnom soku, kao st o su morfin

vero domestico. lz povijesti. Mak vrtni potjece iz Azi -

ii)",,, kodein - 0,3%, t ebain - 0,15%, pa-

je gdje ga nazivaju "biljka radosti ". U Eu-

p.,w rin - 1%, narkotin - 7%, laudonosin,

ropi su o staci sjemena maka (Papaver se-

I 1111 l,1m in, laudani din, k santalin, kada-

tigerum ) nadeni u sojenicama. Njegova

ri ispo d nje se otva raju rupice k roz kol

I1111 I1, nercein, o ksinarkotin, prot opin,

ljekovita svojstva poznaval e su sve stare

curi sjeme. Vrtn i mak se uglavno m uz-

l 1IIopi n, neopin, po rfiroksin, k iseli ne

civilizacije, u prvom redu baveci se m a-

gaj a plantazno za do bivanj c opijuma, ,1

kom kao opijatom . Mnogobrojna litc ra-

u vrtovim a r adi sjem ena koje se kori sl l

tura o m aku uglavnom govori o njego-

u prehrani. M ak naziva Album (s bijeltm

vu opijatskom djelovanju . Grci su m ak

sjem en om) slu zi u m edici nske svrhe, ,,

posvetili bozici plodnosti Dem etri. lme

Nigrum (s crnim sjem enom) uzgaja SC' 1

O pij d obiva od grcke rijeci "opos" sto

d obivanj e ulja.

Vrijeme cvatnje. Svibanj - kolovo7 Miris i okus. Aromat ican miris i oku

znaci sok. Najljepsi o pis djelovanja maka - opijuma nalazimo u izreci i ranskog pj esnika Hedayata (Hidayat Sadek,

trpak i gorkast, a o ku s sjemena aroma

·1903.-1951.): "Opij um je njeino udah-

t ican.

Biblioteka l.jekovito bilje i zdravlj e • Knjiga 2.

I11 11 porna, mlijecna, meko nska, itd.

LJEKOVITO DJ ELOVANJE C>pij nazivaju jo s i "sok nad sokovi11111''. lo prasta ro blagotvo rno sred stvo

, 11i>lazivanje t eskih bo lova, ujedno je i l,11,1bljeno i prekomjern o uziva no sredI~11ko je izaziva veliko zlo i nesr ece. l', 1•,toji d ivna izr eka Karl vo n Linn ea

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Kam - Met)

II ,. C

t: >

~ (a

E

I

I

njuje srcano bilo, ublazuje kasall

• Sjemenke vrtno g maka sadrze mas-

i dispeniju, a smrt uzrokuje paral

no ulje, lecitin, albumin, pektin se-

maka za lijecenje upalnih stanja grla (krajnika, guse), te raznih bolnih stanja, grceva, kaslja, nesanice, itd.

izom centra za disanje, izazivan,

cer, sluz, smolu, bjelancevine, me-

jem potpu ne nesvijesti i ostecenj

ko nsku, mlijecnu i malo sumporn e

ce ntra za krvotok, sto dovodi do

k iseline, kao i mineralne soli. Sje-

kolapsa. Morfij se u m edicini rabl

menkc blago umiruju, imaju seda-

kod svraba koze, bradavica, te kod nesa-

kao antispazmatik kod raznih gr-

nicc. Sok se dobiva iz zelenih, mladih za-

nje, kod proljeva, itd. Pri prema s1•

tivni ucinak, te se rabe kod nesanice, grceva, kaslja, grcevitog i iritantnog kaslja, proljeva, bolesti bubrega, mjehura, mokracnih putova,

u obliku ekstrakta, tinkture, si ru

itd. Sjemenke se tradicionalno ra-

za lijece nje: glavobolje, gastritisa, bolesti

be u kulinatstvu.

mokracnih organa i putova, grceva ze lu-

ceva, kod krvarenja crijeva, jakog I teskog nad rafa ja kaslja za umi re•

pa, praska, injekcija;

glavici koja na grckom glasi "ko-

• Zeleni tobolac maka koji se razrezan susi, rabi se za lijecenj e nesanice, depresije, grceva, histerije, te kao sedativ.

d eia") koji brzo djeluje na refl ek\

• Opij je osuseni g usti mlijecni sok

• papaverin koji djeluje smirujuce n 1 glatku mu sku laturu;

• kodein (ime dobiva po m akovoj

kaslja i moze zamijeniti morfij,

• tebain koji djeluje na tonicne gr· ceve i t etaniju, te ih i izaziva; nje opijata na zdravlje covjeka je danas porafavajuce. Gotovo 90 posto pro izvod nje opijuma potrose narko mani. Vrtni mak kori sti se za dobivanje opijata te se u tu svrhu i plantazn o uzgaja, ponajvise u juzn im t oplijim k rajevima Europe, dok se za hranu uzgajaju tzv. kontinentalne vrst e maka kod kojih sjeme ne sadrzi otrovne alkalo ide. Najvazniji sastojci maka.

• Morfij (ime dob iva po Morfeju, sinu b oga sna, Hipnosa) koji utjece na odredene m ozdane sfere (kora velikog m ozga) tako da

• narkotin koji potpomaze i poja~o~ djelovanje morfija.

koji se sakuplja iz narezanih nez-

Sjeme maka se jede, 1-2 cajne zlicice,

rezanih glavica maka i ko risti za razna lijccenja (bolna stanja, kasalj, grcevi, itd. ).

Zapadna pucka medicina mak koristi

ca, kaslja, nesanice, stanja nakon operacije, toksikacije organizma, upale jednjaka, upala usta, zivcanih bol esti, zelucanih bolesti i zucnih tegoba.

Kontraindikacije. Tegobe se javljaju kod preve like konzumacij e jela od ma-

relih glavica - tobolaca maka. To je

ka iii uzivanja raznih pripravaka iz maka.

otrov na kojega se covjek vrlo lako

Morfij izaziva kon stipaciju.

i brzo navikne, jer uzivanjem opija osjeca ugodu iii lagodu, zabo-

IZ KULINARSTVA

rav, ne osjeca boli bile one tjelesne iii dusevn e (za l ost, brige, ljut-

Sjeme vrtnog maka kori sti se za raz-

nja, srdzba, razocaranje, osje

~

I

E

/, "'"tr O piL1ma", koji ispunjava sve ob-

I

Pt,·, h rzo i efikasno, a kad je energija I'' 111 n~ena, upada LI stanje blaienstva ~1111 rnlzije). Ono sto karakterizira Opi., 11pusljedice straha koja mogu imati po, 1'1o1 k vec LI majcinoj utrobi, LI porodaju 1/11•11raka), nakon porodaja i u ranim fa-

I•

Cai

1111,1 J.ivota iz siluacija uiasa (utapanja

upale usne supljine i grla, razna bolna stanja, grcevi, kasalj, nesanica

11,·~reca kad je prezivio, itd.); te poslje1/11 ,, straha mogL1 izazvati daljnja pogor-

1 zelena glavica - tobolac maka, 5 di vode

1111,1.

11,llki. Anestezija-bezbolnost, dubok 111, osj ccaj gusenja narocito u snu, hr-

Priprema. Vrucom vodom preliti usitnje-

t 11111', apnea, sporo cujno disanje, zat-

nu glavicu, poklopiti i nakon pola sata procijediti. Uporaba. lspirati g rlo, usta kod upalnih stanja.

' ,,,; tamnocrveno zajapureno lice, zje1111 t' suiene iii rasirene, narkopleksija, ~1 J111

u lzije, strahovi, paraliza, trema, pre-

ur,javanje, uiurbanost, stupor, koma, 1111•11ingitis, sindrom kronicnog umora,

Tinlctura

1rotc•ncija urina, itd.

za navedena oboljenja

Upute za pee/are 10 g zgusnutog soka maka, 30 g 60-postotnog alkohola, 350 g destilirane vode iii kisnice

Priprema. Alkoholom preliti zgusnuti sok i odmah ga razrijediti destiliranom vodom iii ki snicom. Uporaba. Uzimati do 50 kapi na dan u tri navrata (tri puta 15 - 20 kapi) .

r,, 111•

1111 !

Sjeme

~l.ik je dobar jer daje obilje cvjetnog p1,1 ha - pelLldi, te je L1j edno i dobar metlllnosa. Klasifikacijska oznaka za prinos 1111•rla je - 3.

Kuhano LI mlijekL1 i zasladeno medom, sjeme maka smiruje i lijeci kasalj, nesa nicu, grceve, itd.

Homeopatija

Sirup za nave dena oboljenja

:Ju

Mak - Opi. (Papaveri samniflorum.)

Priprema. Razblazenoj tinkturi dodati pola kilog rama secera iii meda. Uporaba. Uzimati 1-2 puta na dan po jednu cajn u zlicicu, kavenu - djeca, iii ju snu zlicu - odrasli.

I

Osoba se nalazi u stanju blazenslva (k ao u snu), poremecaji koji nastaju kao poslj ed ica straha, konfuzija, euforija, traumn rodenja, stupor, koma. Mentalno. Stanje blazenstva i stanje u zurbanosti - obratno. Opis. lz stanja blazenstva (sto ga karak/1 rizira stanje konvulzije, pospanosti i tu, posti uma) prelazi u stanj e - sli ku "uiu/ll

Bibfioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knfiga 2.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Kam - Met)

·-c

1: > ~ (a

E

MASLACAK

I

Taraxacum officinale Web.

Familiae Compositae Porodica Glavocika Ljekarnicki naziv

Radix Taraxaci cum herba

antibakterik, antiinflamatorik, anti kand iti k, antioksidans, antiskorbut, depurativ, detoksikant, digestiv, dispeptik, diuretik, hepatik, hepatotonik, holagog, karminativ, kozmetik, laksativ, metabolik, mikotik, probiotik, revitalizant, tonikum

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 2.

Ivan Lesinger • Kucna bi/jna Jjekarna (Kam - Met)

•

I

nakon tri puhanja u bijelu glavicu cvijo

ro ocisti od zemlje, nareze na stapice i

rad ic, taljanska salata.

ta ostala bar jedna sjemenka na cvjeti§tu

susi na toplom i zracnom mjestu. Koristi

Strani nazivi. Engleski - Common Dandeli on, Dandelion; francuski: Dent de lion, Pissen lit, Pissenlit officinal; njemacki - Butterb lume, Gebrauchliche

b i/a je to potvrda da je dragi voli). Pozn,11

se cijela biljka (Herba Taraxaci), cvjetovi

je i kao lijek za ocne bo lesti pod nazi -

(Flores Taraxaci), cijela b ilj ka s ko rijenom

vorn "taraputais '~ Grci su maslacak ko-

(Radix Taraxaci cum herba).

Druga imena. Divlji rad ic, gorko zelje,

Lj ekoviti sadrfaj. Maslacak jc pra-

ristili za lijecenje ocij u, a recept nasl ije-

vi primjer kako se ljekovit i sad rfaj m ije-

Kuhbl ume, Gemeine Kuhb lurne,

dili od Arapa. Fridrih Ve liki uzimao je

Gemeiner Li:iwenzahn, Li:iwenzahn,

maslacak za lijecen je b ubrega, a u sred

nja u pojedini m dijelovima bi lj ke za vri-

W iesen-Li:iwenzahn; slovenski - regrat,

njem vijeku maslacak su koristili kao

jem e njezi na razvoja. U proljece kor i-

jajcar, mlecec, zeltena; srpski - maslacak;

sredstvo za pojacano mokrenje.

jen maslacka sad rzi do 20% secera (fruktoze, saharoze, glukoze, itd.) i levulina; u

talijanski - Dente de leone, Soffio ne. lz povij esti. Omiljeni cvijet mladih

rov bi ljka, maslacak je trajna zeljasta bilj

ko lovozu sadrzi vise i nul ina- oko 40%,

zaljublj enih d jevojaka pomocu kojeg su

ka s mesnati m ko rij enom. Listovi su prl•

jer se ml ijecni sok p retvara u i nulin, a u

provjeravale voli Ii ih dragi, te su ga ra-

legnu ti uz dno bi ljke i tvore rozetu, a

•il,1(ka su dugi, na rubovima pilasti, gru-

mjesecu l istopadu ko rijen sadrzi najvise

do zva le "voli me, ne voli me", (ako je

kasn ije u razvoj u se usp rave. Li stovi ma

I1111 ii i glatkih povrsina, zavisno o sta-

tarakse ri na, manita i levu li na. Maslacak

I11~Iu. Stabljika rnaslacka je cjevasta i

sadrzi trite rpenske spojeve taraksaste r-

Opis. Kao kozmopolitska poznata ko

1111~i fotu cvjetnu glavicu koja se no-

ol, tarakserol, homotaksasterol, seskvit-

I II, kao i za vrijem e kise, zatvara. Na-

erpenske lakto ne, asparagin, betaamier-

l,1111 cvatnje stvara se prozracna lop-

in, androstero l, zatim steri ne, betasito -

I.i u kojoj su smjestene m noge sjemen-

sterin, stigmasteri n, holin, helelin, leci -

1,c• maslacka. Pomocu vjetra sjemen1,c· ~e rasp rostranj uju po citavoj okol i-

tin, ta rak serol, levulozu, smol u, kaucuk, vosak, siu z, a u jesen velike ko licine in-

III . Ko ri jen i stablji ka maslacka sad rze

ulina, enzima i treslovine. Od kiselina

III11ogo m lijecnog soka. Maslacka i ma

nikoti nsku i kr emicku, a od mineralnih

11111ogo vrsta, a staniste mu se prosti re

soli ka lija, ka lcija 6,-1%, zeljeza 3%, mag-

11d

mora pa do visoki h planina.

nezija 2,5 - 4%, fosfora 3,6% , sili cija, na-

Vrij eme cvatnje. Travanj - srpanj. Mi ris i okus. Bez narocitog m irisa i jako gorkog okusa.

Staniste. Raste na livadama, u vrtov11na, na poljima, po sumskim putoviI11,1, parkovima, na neobradenim povrsiI1,una, medu grmljem, st arim zidovima, lid.

Branje i prerada. Korijen (Radix Tara-

I

,.rci), vad i se u proljece iii u jesen, dob-

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 2.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Kam - Met)

II

I

I

11I,.i maslacka. Maslacak je biljka koja

sno pomaze u odstranjivanju kolestero-

1111,1 , 11agu 1 posebice ko rijen, da rastvara,

la i mokracne kiseline iz krvi. Maslacak je

11~vj1•1ava, cisti, otvara, izlucuje i jaca or-

bi lj ka za lijecenje svih oboljenja jetre s

M1111,arn. Kao antioksidans i detoksikant i

bogatorn p ovijescu lijecenja. Americki

, 11,lvng t ijela rn as lacak posebno utj ece

lndijanci su rnas lackorn lijecili sva unu-

11,1 p11jacano izlucivanje iz tijela, posebno

tarnja oboljenja, po sebno jetru iii zatro-

111rl i jetre, otklanja zastoje, smetnje u

vanu krv, pa se i dan as maslacak koristi

, 11 111 lih organa, pojacava izlucivanjc mo-

kod lrovanja raznim metalima kao i kod

~111(1• te od stranjuje iz tijela sve stetnc i

ostalih trovanja krvi.

11lrnvne tvari, osvjefava i jaca. Mlijecni

Moja je preporuka maslacak koris-

111, 111.:islacka irna prednost u lijecenju

titi kao preventivni lijek sto znaci i kao

11111ih obo ljenja jer je to najljekoviti-

trija, sumpora, mangana, zatim od vi lamina najvise C 18 m g, A, B, D. Toksicnost. Taraxacin - u vecim kolici-

narnirnicu u ish rani, pa tako direktno

l I lwmponenta maslacka, ali ne zaostaju

po rn azete u detoksikaciji citavog or-

111 w It•E.i i suhi korijen maslacka, niti list

ganizma, a indirektno i radu organa.

111,11,l,1ojacanog mokrenja, otkl anja prolj11l11I

s/acka". M aslacak je m oja omilj ena ljeko-

umor, ureduje probavni sustav, procistl

vita biljka s kojom sam najvise po rnagao

krv, jetru i bubrege.

ljudima u lij ecenju, pogot ovo kao sastavnim dijelom dijetoterapije. Biljka je

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 2.

U nedost atku svjezeg mlijecnog ~o ka i svjeze biljke rabim o os useni ko rlfc 11

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Kam - Met)

•

Zapadna pucka medicina obilato rabi

I

I

korijen maslacka u lijecenju: apetita, arlPrioskleroze, anemije, akni, artritisa, ,ilergija cistitisa, bronhitisa, bolesti doj1,i, bolesti zeluca i cr ijeva, bolesne sle/ t•ne od malarije, bolesti jetre, bolesti 111jehura i bubrega, bolesti zlijezda, boJiosti zg lobova i kosti, cirku lacije, dis11ih bolesti, debljine, digestivnih bole1,li, d ijabetesa, ekcema, jetrenih bolesti, 11roznice, gihta, glavobo lje, hormonal11ih neravnoteza, hemoroida, kon stipaci11•, krvi, kozn ih bolest i, nadutosti i vjetro-

v,,, katara crijeva, nametn ika u crijevima, 111•dostatka iii manjka minerala, mokrac-

11111 organa i puta, osteoporoze, oteklina, 11~1ecenih stanica (koje regenerira), proljl'l nog umo ra, pneumonije, PMS-a, resp1rJlornih infekcija, upale pl uca, ubo-

tl,1 pcela, visokog tlaka, zutice, zucnih te1111ba, kao i za ciscenje organizma, a ko -

• jetre (hepatitis, insuficijencija jetre, kongestija jetre, otrovanje jetre, hepaticna dermatoza),

• crijeva (enteroko lis, konstipacija, hemoroidi),

• foci (s labo otjecanje tuci, zastoj rada foci, itd.),

• krvi (hiperholesterolemija, mokra cne kise/ine, razn e stetne otrovne tvari u krvi, itd.),

• kod oligurije (smanjeno izlucivanje mokrace),

• insuficijencije bubrega, slabog mjo• hura, baktcrijskih infekcija mjehur11 • kod gihta, reume,

• koze, • Alzheimerove bolcsti (cvijet maslnt ka),

• osteoporoze (korijen, list i cvijel), itd.

Mlijeko maslacka (sadrz i estrogen) maze pomoci kod raznih nedaca u prl rodi, kao sto su ubodi pcela, ekcemi, rm,

ne porezotine i ogrebotine, opekline, ak•

• kod vodenih bolesti,

ne, bradavicc. Korijen maslacka mozelv

• dijabelesa,

prepe ci i usitniti u prah d a dobijete sum

• astenije,

gat za kavu.

Biblioteka Ljeko11ito bilje i zdra11lje • Knjiga 2.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Kam - Met)

•

{,-1 l@ir&IMBii&&fo&~- --~~-

I

Cai

Tinktura

111 novedena oboljenja

za navedena oboljenja

t fll'l1til zlica usitnjenog suhog ~111lj,·na Iii usitnjenih suhih listova,

200 g usitnjenog korijena, litra 70-postotnog alkohola

111 v..ide

l'ilprcma. Vrufom vodom prel it i korijen 1p11klop iti, te nakon 4 sata procijed it i. \ (11 ~