Kućna biljna ljekarna, sv. 3 (Mrk-Slj) [Second Edition] 9789532194500 [PDF]

Zitiervorschau

Bibl ioteka Ljekovito bilje i zdravlje

ISB N 978-953- 219-450- D

II IIIII I 111111111111111

9 7895 32 194 5 00

3

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje Knjiga 3.

Ivan Lesinger

KUCNA BILJNA LJEKARNA (Mrk - Slj)

L

Urednik Dragan Ogurlic

Rccenzenti Prof. dr. sc. Mi ljenko Kapovic Prim. dr. Jadranko Jelic

Ivan Lesinger

Kucna biljna ljekarna (Mrk- Slj)

CIP zapis dostupan u racunalnom katalogu Sveucilisne knjizni cc Rij eka pod brojem 121217014

adamic Rijeka, 2012.

ISBN 978-953-219-450-0

Bolescu on ga kara na lezaju kad mu se kosti

Zajedno sa supru gom Danicom i sin ovima Kristija-

tresu bez prestanka, kad mu se kruh gadi njegovu

nom i Tomislavom u znak zahvalnosti na vracenom

zivotu i ponajbolje jelo dusi njegovoj; kad mu tijelo

zdravlju, posvecujem ovu knjigu Caspi od zdravlja

gine naocigled, i vide mu se kosti ogoljele, kad mu

i njezinu veli kom stovatelju, b lazenom Alojziju Ste-

se dusa priblifava jami a zivot njegov boravistu mrt-

pincu.

vih. Ako se uza nj nade tad andeo, posrednik jedan izmedu tisucu, da fovjeka na duznost opomene, pa se zafali nad njim i pomoli; lzbavi ga da u jamu ne ide; za zivot njegov nadoh otkupninu! Neka mu tijelo procvate mladoscu, neka se vrati u dane mladenacke! Vapije k Bogu i Bog ga uslisa.

(Biblija 33, 19-33,26)

Ivan Lesinger

Ivan Lesinger - ljubitelj prirode kao Bozjeg djela

Lj ekovita biljka

U Bibliji citamo: "Lijecenje od Svevisnjeg dolazi... Gospod od zem lje pmvi lijekove

i razborit ilt lovjek ne odbacuje... Jestiva biljka

Ljudirna je duo znanost da uzmognu slaviti snag11 djela njegovilt. Njima se lijeli i bol ublaz11je, ad njilt ljekarnik lijekove priprema. Tako nema kraja djelimci njegovim,

Oprez, moguce stetno djelovanje

i po njenrn se blagostanje siri svijetom. Sine moj, u bolesti ne budi potisten, vec se JJogu moli jer on zdravlje daje. Bjezi od nepravde i ne budi pristran,

Otrovna biljka

i od svilt grijeha ocisti srce... Katkad je spas II ruci njiliovoj (lijecnika), jer se i oni Bagu utjecrt da im poda mi/ost iz ljecenja i lijek za spas z ivota."

(Sirah 38, 1-14)

Knjige iz Biblioteke

Ljekovito bilje i zdravlje m ozet e naruciti u lzdavackoj kuci Adamic tel.: 051 650 145, fax: 051 650 144 www.adamic.hr.

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 3.

Ivan Lesinger prcd stavlj a se nasoj javnosti novom knjigom. Ne posvecuje je bez razloga Gospi od z dravlja. O n se susrece s ljekovitim biljem vec od dvanaeste godine zivota. Na to ga usmje ri majci na tes ka bolest. Svakodn evno joj skuplja ljekovito bilj e za cajeve i obloge, na sto ih navodi i neimastina i oskudica l ijekova. Lij ecenje majke prati la je redovita molitva. Ivan i mlada sestra Ankica cak se i zavjetuju dace postati lijecni ci kako bi mogli ublazivati boli i drugih bol esnika. Ank ica je doista i postala medicinska sestra, a Ivana su zivotne prilike usmjerile k Rijeci, gdje post aje prakti cnim vje rniko m zu pe Sv.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Mrk - Slj)

Nikole na Krnjevu. Sluzenjc vojnog roka iskoristio je i za bolj e upoznavanje prirode i prezivljavanje u njoj. Preseljenjem u Opatiju fopa Vo losko dobiva u obitelji Lesinger vrijednu katolicku obitelj, a u lvanu ljubitelja prirode kao Bozjeg djela. Prirodi ce ga jos vise pribl iziti zavrseni dvagodisnji sludij u Udruzi " Lje kovita biljka" p ri Prirodoslovnom Fakultetu u Zag rebu, 1987. i 1988. godine. Godine 1987. postaje voditeljem travarske sekcije ri jeckog drustva "Zdrav zivot", da bi od 1989. g. kao njegov koordinator sudjelovao unizu dagadaja vezani h uz prirodu, ekologiju i ed ukaciju gradana a tim pitanjima. Studij klasicne homeopatije upisuje 2000. g. na Koledzu za klasicnu homeopatiju "LO NDON INTERNATIONAL COLLEGE OF H OMEOPATHY" CROATIAN ASSOCIATION OF HOMEOPATHS - ZAGREB - u trecoj generaciji hrvatskih horneopata, te ga zavrsava 2002. g. obrano m teme ,, Utj ecaj planeta i veza izmedu astrologije - homeopatije i narodne medicine" (Influe nce of the planets and connection among the - astrology - homeop athy - folk herbal medicine) pred komisijam kod cijenjenc gospode prof. Tereze Partington - voditelja studija gospodina dipl. ing. Bozi dara Radanovica i cir. Diane Mihok. Od 2003. g. predaje i na Med icinskom faku ltetu u Rijeci za potrebe izvan nast avn ih predmeta - slobodnog izbora stud enata kao sto su: otrovno bi lje - homco patij a - meclicinska astrolog ija - otrovne zivotinje. Nas tavlja rad na publicistici te ad 2003. g. pi se za rijecki "Novi list" u staln oj rubrici "Zelena nit" te rubriku "Savjeti homeopata". Kao dragovoljca Domovinskog rata od 1991., .snadu ga potkraj ·1993_ g. teze zdravs l vene nevolje koje ga jos vise priblizise Bagu. lz bolesnicke postelj e vap i Bo gu za pamoc, s Bogom pretresa sva zivotna zbivanja. Da bi i dalje o stao graditeljem vjernicke obitelji, zavjetuje se Bogu:,, Ako ozdravim, nitko mi nece biti blizi od Boga i rnoj e obitelji." Oporavak je tekao sporo i tesko. Slijedile su mnoge promj ene u zivotnam r azrnisljanju, ishran i i jos veca primjena znanja o ljekovitorn bi-

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 3.

lj u. Svakodnevna molitva, sudjelovanje u blagdansko m bogoslu zju, za uze tosti u rad u Hrvatskog katolickog bratstva "Branimir" i prihvacanje svakodnevnog krifa si nut ce kao zivotna spaznaja u novom sjaju "da je uistinu u tom bit zivota" - napisat ce auto r knjige. Nasa molitva i podrska omogucile su lvanu Lesingeru dugogodisnje djelovanje u "Zd ravom zivotu", posebno u vodenju travarske sekcije, na zadovljstva anih na koje prenosi svoje golemo znanje o prirodi, koje je pretocio u vec povelik opus tekstova o ljekovitom bilju i prirodnim nacinima lijecenja. Na pocetku dvijetisucitih godina - ovo je djelo poticaj na predana prihvacanje patnj e i patnika, na radosno sluzenje Kristu u sluzbi ozdravljenja drugih i razumijevanje za svakoga covjeka. lsusov k ri z atkriva sm isao ljudski h nemoci, bolesti, trpljenja i boli svim patnicima i u trecem tisucljecu - pod zastitom Bogorodice. Aktivno sudjeluje u zastiti o koli sa - oclrzivog razvoja - narocito se suprotstavlj ajuci devastaciji prostora koje nastoji obraniti od stetnog d jc lovanja covjeka, kao i na promicanj u simbioze fovjeka i prirod e, u razvijanju kulture zivljenja i radu na ed ukaciji mladezi - katolickih skauta- ljubitelja prirode, od planinara do obicnih izletnika, na upoznavanju prirod e - ljekovitog i otrovnog bilja. Homeopatiju usavrsava iz gadine u god inu pro ucavajuci utjecaj oko line na covjeka, pr eventivu zdravlja, znacenje detoksi kacije organ izma, nacine ishrane od gladovanja - vegctarijanstva - do makrobiotike i ekobioticke prehrane, te primjenu ljekavitog bilja u l ijecenju prema pravi lirna pucke medicine, medicinsku astrologiju, ho meopatske lijekove, ljekovitost samoniklog jestivag b ilja, lj ekovitost otrovnog bilja, te radi na povezivanju ofi cijeln e alapat ske medicine s energetskom - homeopatskorn i duhovnorn medicinom.

Mons. Mr. }osip Simac, plovan voditelj Pastora/nag kruga "Alojzije Stepinac "

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Mrk - Slj)

Podsjetimo se...

siranom odnosu zive i nezive prirode, izmedu zivog i nezivog. Tada pocinjemo osjecati nelagodu, neuspj eh, bol, bolest - pojedinca, drustva, civilizacije. Brinuti o skladu i upozoravati na

Tijekom evolucije, da Ii nakon Velikog prask a kada su se

njega pravo je umijece i bogatstvo. :Z:ivjeti tako da smo svjes-

u svemirskom prostranstvu rasprsile cestice eksplozivne mase

ni dobrog i uravnotezenog prava je blago dat. Ali, za to treba

iii tij ekom stvaranja Svijeta kako nam to predocava Biblija,

gledati, slusati, njusiti i konzumi rati ono sto valja. Ubrzali smo

doslo je do formiranja zivota na nasem prekrasnom planetu.

si zivot, digitalizacija i inform atizacija te potrosacki mentalitet

Ako je Svevisnji stvarajuci zivot na Zemlji koristio isti materi-

odvlace nam pafoju od iskonskih zivotnih vr ijednosti. Stoga

jal tako je i tijekom evolucije zivot mogao nastati samo od is-

ljudi poput autora ove knjige sve cesce pred stavljaju iznimke

tog, onog postojeceg, materijala sto ga i danas nalazimo oko

koje nas upozo ravaju na vrijednosti zivota sto su nam nadoh-

nas. Da podsjetim, covjek je nastao na sli k u i priliku Bozju

vat ruke, oko nas i najcesce - besplatne. Daju nam korisne sav-

iz prasine i vod e. Materijalno gledano, iz postojece materije.

jete kako da vidimo i osjetimo blagodati koje nam nL1di b iljni

lsto tako, po drugacijim stavovima, zivot je nastao spontano iz

svijet. Posjeduju ono sto pocesto nemamo, sto smo izgL1bili iii

postojece nezive materije LI odredenim vanjskim o kolnostima

nam nedostaje. Pravilnim kori stenjem tih blagodati moze mo

i postepeno se razvijao. Ali, uvijek od istog. Da Ii stvorenog i/

se u ravnoteziti, mozemo postati bolji, zdraviji, korisniji sami

iii nastalog, LIVijek istog ishodisnog materijala, koj i je i danas LI nama i oko nas.

sebi, najblizima i dru stvu u cje lini. Mozemo uci

Ivan Lesinger, promat rajuci svijet oko nas, zivo i nezivo, si-

LI

cari hobi-

ja te uzgojem i pravilnim nacinom branja i koristenja biljaka i njihovih pripravaka postati pravi strucnjaci te duhom i tijelom

gurn o to nije zan emario. Stovise, zivotne su vrijed nosti do sa-

bogati ljudi. Postoj e ljudi koji zive dva zivota. Jedan od nj ih je

vrsenstva poslozene LI skladu razlicitih organiza ma bi ljnih, zi-

zasigu rn o gos pod in Ivan Lesinger. No, nae in na koji zivi svoje

votinjskih pa sve do covjeka. U t om savrsenstvu moguc je i ne-

zivote ne ze li skrivati i zadrzavati za sebe. :Z:eli to podijelit i s na-

sklad. O n se i dogada. Da stvar bude jos bolja, covjek je taj ko-

ma i pruziti sansu da i mi kvalitetnij e zivimo. lskori stimo to.

ji nesklad najcesce i provocira. Ponekad namjerno, ponekad iz neznanja iii nehata. I sve to rad i bolji tka iii dobitka. No, cest o se ti odnosi zakompliciraju jer nisu p rirodno prihvatljivi i

Profdr.sc. Miljenko Kapovic, dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci, biolog

uravnotezeni. I tada pocinju problem i u homeostazi, izbalan-

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 3.

Ivan Lesinger • Kucna bifjna ljekama (Mrk - Slj)

Riznica /jekovitog bilja

Kao u rijetko kojem razdoblju ljudske povijesti sadasnje razdoblje obiluje novim znanstvenim spoznajama, posebice u podrucju biotehnologije i informatike. Skoro svaki dan imamo nove metode lijecenja, nove lijekove, nove informacije j poglede prven stveno kada je u pitanju lijecenje bolesti, a u zadnje vrijeme, iako stidljivo, i preporuke kako sacuvati zdravlje i kako zivjeti zdravo. U isto vrijeme poraslo je zanimanje pucanstva ali, sto je svakako za pohvaliti i dijela znanosti, za tradicionalne nacine 1'.jecenja _i_ prevenciju zdravlja. Tu prije svega vaznu ulogu ima frtot~raprJa. _ u p~sljednje vrijeme svjedoci smo velikog broja raznrh publrkacria o ovoj temi, sto domacih, sto stranih au tora. Godine 1999. svjetlo dana ugledala je knji ga Ivana Lesingera "Ljek~vitost voca, povrca i zacina" kao prvo vece pisano dJelo ovog rzvanrednog poznavatelja fitoterapije. Moze se slobodno reci da je knjiga dozivjela apsolutni uspjeh, _i_:r su sva dosadasnja izd anja jednostavno nestala s polica kn11zara. Takoder je 2005. knjiga objavljena i u Sloveniji, s ne ~ a~jim uspjehom. Koliko mi je poznato, to nece biti posljednie mozem no izdanje ovoga autora.

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 3.

Kao doista vrsni poznavalac ali i prakticar terapije biljem, autor sc odlucio napisati i trzistu ponuditi biljnu ljekarnu koja obuhvaca ukupni pregled ljekovitog bilja. Kako je Ivan Lesinger svoje zanimanje prosirio i na podrucj e homeopatije, ove su nove publikacije obogacene i znanjem iz tog podrucja. Posebnu kvalitetu novim publikacijama daje sistematizacija predmeta pisanja. Za svaku biljku imamo domace nazive, latinski naziv i nazive na drugim jezicima. lmamo kracu povijest svake biljke, opis njezina izgleda i ljekovitosti, nacin uporabe u lij ecenju, i u prevenciji bolesti. Tu se nalaze i prakticni savjeti iz kulinarstva o tome kako hranu "pretvorit i" u dobar lijek. Na kraju su i podaci o homeopatskim svojstvima biljke. Posebnu pozornost izazivaju i izvanredne fotografije koje su vecinom originalni uradci samog autora. Svakodnevno mnogi pacij enti postavljaju razna pitanja, a najcescc je pitanje "Kako poboljsati svoje zdravstveno stanje?". U ovoj Biljnoj ljekarni mogu se pronaci odgovori na mnoga ovakva pitanja, ali isto tako, i mnogo nauciti o svijetu biljaka i ucvrstiti u spoznaji da sm o svi mi sastavni dio prirode, ovoga divnog svi jeta u kojem zivimo.

Prim. dr. jadranko j elic, spec. inte rnist i spec. kirurg

Ivan Lesinger • Kucna biljna /jekarna (Mrk - Slj)

.-

Svaki covjek ima svoju biljku Kao sto j e vjera u Boga dar Bozji tako je ljubav prema pril'odi dar prirode.

Beruci ljekovito bi lje sa sestro m A nkico m za nasu bo lesn u m aj ku vrl o sam ra no upoz nao ve li k u, neprocje njivu, moc t oga bilja u lijecenju i u ocuvanj u zdravlja, ali ujedn o i okru tn ost i nem ilosrdno st tes ke bolest i. Svijet ljekovitog bilja i fovjeka ner askidiv su dio fovjekove proslosti, a zasigu rn o i buducnost i.

Tisuclje tnu tradiciju uporabe ljekovitog bilja biljezi pucka medicina koja objedinjuje farmakognoziju, farmakohistoriju, farmakoetnologiju. U zapise medicine, uz ljekovi tost bilja i lijecenje ugradivani su i razni misti cni opisi, opaianja,

iskustva, obredi, rituali, kazivanja vezani za neke od biljaka. Svima nam jc znano d a je svij et pri rode naj veca riznica zdrav lja, a biljni svijet najveca bilj na ljekarna koju fovjek ima i koju i dan danas upoznaje i istrazuje. U svij et u prirode nista n ije slucajno. U njo j m ozemo vidjeti vjecit u pri rodnu simb iozu bi ljnog i zivot injskog svijeta, kao i simbiozu fovjeka i p rirode, jer m i u istinu jesmo d io pri rode, a ne ka ko danas neki mi sle da je pri roda dio nas i da njome mi mozemo vladati. Nasa prirodna oko lina je nase ogledalo. U njoj se vidi mo u p unom sjaju modernog homo sapiensa, nase moderne savjcsti, ponasanja i :zivljenja u homocidnoj civil izaciji. I doista se stoga covj ek upita

pot ice tako da ih ubuduce gledamo kao dio svoje odjece koju necemo bez opravdanog razloga trgati. U naravi je svako ga covjeka pri sutna ze lja za sto bo ljim zd rav ljem. Njegova vjecita, stoljetn a, neprekid na borba za o pst anak, potraga za lijekom koji ce m u povratiti naruseno zd ravljc i p rod uljiti zivot, nastavlja se i danas. Kroz povijest toga traganja izgradio je covjek razn e filozofij e u kojima je temelj bio Bog, i covjekov o dnos prema prirodnom o k ru:zenju. Pokusavao je mi stificirati i demi sti fici rati nepoznato, prakticirao raz ne vr st e i metode sve do znanstve nog pri stupa lij ecenju. Neosporno je d a je covjek, prom atran kao jed inka u vremenu i prosto ru, nerazdvojni dio svoje pri rodne o koline i svem ira, te ga kod naru senog zdravlja treba prom atrati i lijeciti ob uh vacaju ci sve princi pe te povezan osti u nerazdvoji vi uni verzalni lanac :zivota. 0 toj povezanosti, lijecni k i ho meopat Georg Vith oulkas (Nobelova nagrad a za altern ativ nu medicin u 1996.) kaze: "Za potpunu homeostazu na fizickoj razini potrebna je homeostaza (ravnotefa fiziolos kih fun kcija u organi zm u) na svim drugim razinama na kojima fizicka razina p ociva. Ako ave razine nisu u ravn otezi, tada na fizi ckoj razin i n e maze postojati polpuna homeostaza, i materija fizaci ja bolesti je neizbjezna u nekom od oblika.11 U taj neraskid ivi lanac zivota uz ljekovito bilje povezana je h rana, o cem u najbolje govori tis ucama god ina stara izreka: "Neka hrana tvoja bude l ijek tvoj, a lijck tvoj neka bude hrana tvoja'; sto je i moja om iljena preventivna krilatica, jer u sebi sadrzi sve sto je covjek u potr ebno za dobro zd ravlje. Narod na izre ka kazuje da svaki covjek ima svoju b iljku koja m u zivot znaci, koja ga lijeci, krijepi i cuva, samo je treba potraziti i pronaci! Ako tko od citatelja ove knjige pronade svoju bilj ku iii vise njih, smat rat cu opravdanim svoj tr ud ulo:zen u p isanje knj iga o ljekovitom bilj u. Ivan Lesinger, homeopat

sto mu je ciniti. Ucinimo jedan mali korak i upoznajmo biljne lje-

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 3.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekama (Mrk - Slj)

MRKVA

I

Daucus carota subsp. sativus L.

[OJ ~ Familiae Umbelliferae Porodica Stitarki

f

it '

afrodizijak, antianemik, antiarteriosklerotik, anti bakteri k, antihelmetik, antioksidans, antireumatik, antisklerotik, antiulkus, detoksikant, diuretik, ekspektorant, emenagog, galaktagog, hepatik, kozmetik, laksativ, regulator, remineralizant, revitalizant, tonikum, vermifug

I Bibfioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 3.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Mrk - S/j)

• (Q

~

.

E

I

Druga imena. Koren, korenje, merlin,

Opis. Mrkva je dvogodi snja biljka

mag nezi j, arsen, mangan, sumpor, ba-

llranje i prerada. U puckoj medicini

merlen, mrkvica, pticnjak, stidak, zu ta

suplje stabljike koja naraste i do 80 cm.

,.,d, uplja se sjeme divlje m rkve, dok kod

kar, brom, asparagin. Vitamin E po tre-

mrkva.

Obicno cvjeta od svibnja do srpnj a, dok

i- 11lI1virane mrkve koristimo list, a kori-

ban je za rast i od rzavan j e vrste iii plod-

pl odovi sazrijevaj u u rujnu. Listovi su

1,•11sgranci

Od struk bosilja,

stabljika zavrsavaju velikom

od imenice "calendae" (prvi dan u mje-

biljka vi sine d o 50 c m, stabljika je u gor-

1

vwtnom glavicom narancastozute boje.

secuJ, a povezuje se s tim sto se cvjetovi

njem dijelu jace razgranata, sjedecih i




G)

1 jusna zlica suhih latica nevena, 2 di vode

Priprema. Preliti latice vrucom vodom, poklopiti da odstoji pola sata i procijediti. Uporaba. Pi ti 3-4 salice caja na dan, rnozc sc zasladiti rncdorn.

Cai za ispiranje i obloge

Priprema se kao i obicni caj (vidi gore), ali se stavlja clvostruka kolicina bilja na istu kolicinu vode.

Tinktura za navedena oboljenja

Ulje za ostecenu kozu 200 g latica nevena, litra maslinova ulja iii ulja suncokreta

Priprema. Mociti latice nevena u ulju 30 dana na toplom mjestu (na su ncu) . Povremeno promu ckati. Uporaba. Ostecenu kozu mazati vise puta na dan.

Mast za navedena oboljenja

200 g latica nevena, litra 70 -postot nog alkohola

Priprema. Mociti latice nevena 30 dana u alkoholu. Povremeno prornuckati.

I Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 3.

C

Uporaba. Uzimati tri puta na dan po 20 kapi, s rnalo vode iii caja.

2 di soka iz cvjetova nevena , 2 di svinjske masti (moze i 1 di voska)

Pripre ma. Rastopiti svinjsku mast (i vosak ), uliti sok nevena i m ijesati d o k ne prest ane izlaziti para. Jos toplo uliti u stakl enku iii plasti cnu posudicu, te staviti u frizider da se skrutne. Uporaba. Kori sti se u lijecenju svih opisanih tegoba. Napomena. U nedostatku lati ca nevena, mast se moze napraviti od tinkture u omjeru dva d ijela rn asti - jedan dio tinkture iii, jaca mast, od dva dijela tinkture i jednog d ijela masti.

Homeopatija Cnl. (Calendula officinalis) 1111tiseptik rana, adstrigens, , 1 kozne bolesti

I i, icki: Za lijecenje ran a, posjekotina, osll •renih dijelova koze Cal., je lijek koji 1111a jako antisepticno i adstrigentno dje11,vanje (s teze tkivo), sto daje dobrc re1ul tate u lijecenju. U lokaln oj primje11i brzo za ustavlja krvarenje, (posj ekot11Je, vadenje zuba). Homeopat ski lijek ( '.i/endula rabi se kao maticna tinktura k11d raznih ozljeda koze, od rana do .,l>razije koze. lznutra uzimana potent ll'ana maticna tinktura ubrzava procese 11ljecenja.

Uputa za veterinare Mast ncvena je prikl adno ljekovito sred slvo za lijecenje raznih rana i bolesti koze zivotinja.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekama (Mrk - Slj)

OMAN

I

lnula helenium L.

~~ Familiae Compositae Porodica Glavocike

Ljekarnicki naziv Rhizoma Helenii

f

tt '

adstrigent, antidijabetik, antihelmetik, antiseptik, antispazmatik, antitusik, aromatik, depurativ, digestiv, dijaforetik, diuretik, emenagog, espektorant, hemostiptik, holagog, holeretik, karminativ, metabolik, sekretolitik, stimulator, stomahik, tonikum, uterin , vermifug

1· Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 3.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Mrk - Slj)

II C IV

E 0

I

Druga imena. lnj ula, omanika, pitom i

porucuje o manov ljekoviti napitak " ute-

,:1111, jakim i mesnatim glavnim korije -

oman, ve liki korijen, k ravski ko rij en.

rus ", a Sadik Sad ikovic ( travar) p repo ru-

110111 koji je s vanjske strane smedi, a iz-

Strani nazivi. Engleski - Elecampane; francuski - Grande au nee, lnule hele- . nie; njemacki - Echter Alant, Alant, Helen en kraut; slovenski - alant, o manov kor en, svinjski koren, ve liki ko ren; srp-

cuje oma n kod slabosti, vjetrova, slabo g

11ut ra bijel, te sa sporednim ko rij enjem.

zeluca, zutice, zacepljene jetre i raz-

I\I upni listovi su s gornje stran e obras-

nih osipa. Vrlo popularno omanovo vi no

I1 , itni m dlacicama i grubo nazubljen i,

koje se mnogo proizvodi lo u srednjem

", donje strane sivo pusteni. Listovi

vijeku pod i menom "Patio sancti Pauli"-·

11,1 ~tabljici su sjedeci, srcol ikog obli-

C ta

ski - beli o man, beli koren, obratis, pito-

"Patio Paulina ", u prijevodu "vino Svetog

1,,, a katkad a jajastog. Cvjetovi su veliki,

mi o man, oman, veliko zelje; talijanski -

Pavla", vazi lo je kao univerzalno sred-

•,kup ljeni na vrhu stabljike u cvjetnu gla-

Enula campa na.

stvo protiv svih bolesti glave, pluca, ze-

vI1

lz povijesti. Pradomovina omana je

LI

luca, zarazni h bolesti, kuge itd. Sveta Hil-

Srednja Azija, iz koje se, preko Male

degarda o omanu pise "oman je top/e i

Azije siri u Europu. Kinezi ga nazivaju

suhe prirode i ima u sebi korisne snage" .

"Hsun Fu Hua" i njime lijece slabu cirku-

Ako kucne prostorije " prodimim o" zapa-

laciju, tvrdokornu sluz, zastoje u radu

ljenim korijenom omana, svi ce insekti i

pojedinih organa, a izraduju i mast za

kukci izaci iz kuce, a dimom ad ko rij ena

misice i prijelome. O man pripada sku-

mozemo se braniti i od koma raca.

pini najstarijih b iljaka koje su poznavale

Opis. Oman je dvogodisnja zeljasta

stare civilizacije. Hipokrat, zenama pre-

biljka koja naraste i do 2,5 m vi sine, s du -

E 0

zute boje.

Vrijeme cvatnje. Lipanj - ru jan, ali , v.ite tek druge god ine. 1111',

Miris i okus. Ko rij en mirise na kam-

ra gliste i regulira me11struaciju. Tako puc-

sluzav je i gorka okusa.

ka medicina ukratko opisuje lje kovito djelovanje omana. Ljekovito djelova-

Staniste. Raste uz rubove suma, pul 11Vl',

nje omana pucka medicina preporucuje

zivice, kanale i poto ke.

kod:

Branje i prerada. Ko rijen (Radix Het,•11ii odnosno Radix Enulae) i spo red-

• poremecaja izmjene tvari,

111 1ko rijenje (Rhizoma Enulae) vade se

• jake i tvrdo korne sluzi u plucima,

11 pro ljece iii jesen, i to ad biljaka sta-

• bolesti zeluca i crijeva, pa i protiv

, d, nekoliko godina. Nakon ciscenja ko-

ameba i nam etnika u crijevima,

1q1•n je va lja susiti usitnjeno na toplo m i

• bolesti jetre,

11,1cnom mjestu. Su hi korijen pohrani-

• foci,

1I u herm eti cki zatvo renu ambalazu jer u

HI inulina jos i pseudoinu lin i inulcnin,

• secerne bolesti, • zenskih bolesti, • slabosti organizma, • slabe cirkulacije, • ujeda otrovnih zm ija,

gorke tvari, kamfor, pektin, alantolna ki-

• koinih bolesti,

•,,•lina, triterpen, smola, sterol, azulen,

• relltne, isijasa i gihta,

vma k, al ka loid .

• oboljenja disnih organa narocito

•,11protnom jako i brzo apsorbira vlagu.

Ljekoviti sadrzaj. heleni n, inu lin •I0-50%, etericno ulje 3%, uz polusahar-

onih kod koji h se stvara mnogo ka-

LJEKOVITO DJELOVANJE

I

Oman cisti p/u{:a, jaca krv i ieludac,

1111jacava izluciva11je mokrace i sluzi, tje-

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravtje • Knjiga 3.

tara, • bolesti bubrega i kod potrebe za prociscavanjem krvi i detoksikacijom

organizma.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Mrk - Slj)

I

II

gorkih likera, kao "Boonekamp" koji sadrzi oko 25% omana. lzrada omanovog Vina, rakije i oma nove masti, najcesci SU proizvodi domacinstva. Zapadna pucka medicina oman kori-

sti za lijecenje: astme, bronhitisa, bolesti mjehL1ra, crijevnih upala, dijabete-

Caj od korijena

Vino

za navedena oboljenja

sa, edema, gastritisa, gastriticnog kat ara, gingivitisa, infekc ija urinarnog trakta, koze, krvnih bol esti, kaslja, kronicnog kas lja, zucnih kamenaca, zenskih bo-

•,:., cajne zlicice sitno izrezanog korijena (Gvjei eg iii suhog}, 1 sa lica vode

l'riprema. Kipucom vodom pr eliti kori-

wn, poklopiti da odstoji po la sata i prot

ijedi ti.

tl,rna, kod navedenih oboljenja.

vodenih bolesti. U ru skoj narodnoj medicini korijen omana koriste kod unu-

Tinktura od rakije

tarnjih krvarenja, secerne bolesti i astme. olab :zeludac, sluz i katar, po manjkanje teka

Omanov se korijen radi aromaticnosti dodaje duhanu. Danas se ne koristi kao

fill g korijen a omana, 20 g pelina, g kicice, 50 g kore n ar ance, 1,5 I jake rakije (do 60-postotne)

zacin jelima, vec kao prirodno sred-

40 g svjezeg korijena, 50 g vinske zeste (80-postotnog alkohola}, litra dobrog bijelog vina

Priprema. Opran i sit no izrezani ko rij en omana mociti 24 sata LI alkoholL1 (dobivenom destilacijom iz vinske zeste), dodati vino i ostaviti na SLl ncu jos 3-4 dana iii b lizu stednjaka. Nakon mocenja procijediti. Uporaba. Uzimati po 1 rakijsku casicu prije glavni h obroka.

l/poraba. Uzi mati 2-3 salice caja LI tokLI

Oman je dobar diuretik te se rabi kod

kod plucnih tegoba, pomanjkanja teka, slabosti :zeluca, migrene i opce tjelesne slabosti poslije operacije

a1

stvo za lijece nje prema receptima pucke i klasicne medicin e. Aromaticno svojstvo omana koristi se u pro izvod nj i

lesti, kod ujeda otrovnih zmija, bolesti

Vinska tinktura

l'riprema. Sastojke mociti dva tjedna na ~obnoj temperaturi i dobro procijediti. llporaba. Uzimati tri pL1ta po ·tS-20 kapi, LI Vijek prije jela, s malo vode, caja iii ~oka.

metabolizma, neredovitih men struacija, a koristan je za praznjenje crijeva, relak-

Tinktura

kod oboljenja spomenutih u prethodnom receptu 2 g korijena , 1 di vina

Priprema. Kor ijen mociti 10 dana LI vin u, procijed iti. Uporaba. Uzimati 1-2 casice na dan prij e jela.

siranj e nervnog SLI Stava, lijecenje raznih ra na, svraba, upale L1Sta, za ispiranje i grgljanje, za odstranjivanje nametni-

l'riprema. Korijen mociti 10 dana u alko-

kod zelu canih tegoba, te za ciscenje o r-

liolu, procijediti. Uporaba. Uzimati 2-3 p uta, pola rakij ske t ,1sice na dan, kod prekomjerne sl L1zi LI plucima i crijevima, te kod oboljenja je1re i bL1b rega .

Kontraindikacije. MogL1c je alergijski kontaktni dermatitis.

Biblioteka Lj ekovito bilje i zdravlje • Knjiga 3.

za njegu koze

ka iz crijeva, za izbacivanje slL1zi i katara, ganizma.

I

Ekstrakt

20 g korije na, 1 ell 20-postotnog alkohola

6 g korijena, 1 di vode

Priprema. Korij en mociti 24 sata, p roci -

jediti. Uporaba. Prati oboljela mjesta na vlasistu glave, lieu i na vratu.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Mrk - Slj)

C (a

E 0

ORIGANO

I

Origanum vulgare L.

~~ Familiae Labiatae Porodica Usnjaca Ljekamicki naziv

Herba Origanii - Oleum Origani cretici

f

tl '

adstrigent, aniinflamatorik, antiastmatik, antibakterik, antidijaroik, antihelmetik, anti reu mati k, antiseptik, antispazmatik, aperitiv, aromatik, dermetik, digestiv, dijaforetik, diuretik, eks pektorant, emenagog, holeretik, karminativ, metabolik, sedativ, stimulator, tonikum

I Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 3.

Ivan Lesinger • Kucna biljna /jekarna (Mrk - S/j) II

• 0

C (Q

·-= 0 la

I

I

LJEKOVITO DJELOVANJE

lo po legnuta jajastih, siljati h li stova. Cvjet ovi su g rim iznocrveni iii svijetloru zicasti, slozeni

LI

Cetvero redne klasice

koji zaj edno tvore metlicast e cvato ve. O ri gano bijelih cvjetova nije ljekovit.

Vrijeme cvatnje. Lipanj - srpanj. Miris i okus. Miris biljke je ugodan, aromatican, a o ku s malo gorkas t.

Staniste. Raste na obroncima brda, na livadama, uz g rm ove, sikare, na sumskim Druga imena. Di vlji m azuran, mravi-

cistinama.

nac, o rigan, vranilova trava. Strani nazivi. Engleski - M arj o ram, O regano, Wild Majo ram, W ild Marjoram; francuski - Marjo lain e sauvage, O rigan vulgaire; njemacki - Dost Dost en, Echter Dost, Kostets, Oregano, W ilden Majora n, W ilder Dost, W ilder M ajoran;

U receptim a pucke medicine ori gano je pozn at pod imenima mravinac iii vranilova trava i divlji m azuran. Opredijelio

sam se za naziv origano iz prakticnih razloga, jer je pod tim imeno m biljka daleko poznat ija, i to isklju civo kao zacin. Zacini su najpoznatije preventivno sred-

a,

stvo p om ocu kojega m ozemo di rektn o jacati imunitet kao i regulirati metabolizam. Zbog vec nabrojenih svojst ava, origano j e djelotvoran u lijecenju: akni, HIV-a, artritisa, tumora, dijabetesa, ko ri stit ce protiv trovanja jetre, upalnih stanja, sokova, protiv mutacija stanica, za stimulaciju hormona testosterona, protiv virusa, t e u prevenciji karcinoma. Ori gano rabimo

LI

lijeCenju:

• koznih bolesti,

- crnovr h, vranilovk a, vranilova trava,

• • • • •

lz povijesti. I me do biva po grckoj rij eci "oros" sto u prijevodu znaci planina, i "ganos" sto u prij evodu znaci sre-

ca. Po ri jeklo m je iz ju zni h k rajeva Eu rope, a danas najvise kor isteni zacin lta lije, Amer ike (SAD) i Me ksika. Sveta

kovita. Susi se na toplom i zracno m mjestu u hl ad u. Osusen u bi lj ku spre miti u

d razenosti koze, te kod p ro ljeva kao i

herme tick i zatvor enu ambalazu . Korijen

Paracelsus, a Hipokrat ga p repo ru ca za

se vad i u jesen i susi na zracnom mj estu .

Ljekovito sadrfaj. Etericno ulje s kar-

Jed no od imena dobi va jer se nj ome vu-

vakro lo m i tim olo m, gorke tvari, tan in,

na boji u crn o - vran ilovka (boja vrane).

kamfo r, bo rneo l, tr it erp en, g uma, mi ne-

Opis. Trajna biljka, naraste do 60 cm visine. Stablji ka je uspravna, pri d nu m a-

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 3.

zeluca i crijeva, disnih organa i putova, jetre i foci, zivaca, mjehura i mokracnih putova.

Branje i prerada. Beru se list, vrsci s

ljenja koze o rigano m, i to p so rijaze i na-

bolesti disnih o rgana i p roti v b olova.

bolesti bolesti bolesti bolesti bolesli

cvjetovima i li stovima, a stablji ka nije lje-

Hildegarda prepo ru cuje lijecenje o bo-

0

C

slovenski - do bra misel, o ri gano; srpski o ri ganj; talijanski- Origano com une.

•

ralne soli i tva ri koje djeluju antibakter ijski.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Mrk - S{j)

(V

·-.0

I

Kupke od lisca origana, pomazu kod

ceva misica i bronha, kod probavnih

lm; nih oboljenja, prehlada, ujeda otrov-

smetnji, za izbacivanje sekreta - ka-

11ih zivotinja, tegoba s maternicom.

tara iz bronha, za smirivanje depre-

Svjeii sok biljke lijeci tegobe uha i to 11h1hocu i bolove uha od prevelike buke i

Znanstveno je dokazana ljekovito-

11,1lame. Kod svih ovih oboljenja ori gano 11

vidu praska iii SVjezeg lista moze do-

vanih mikrobima, a kako je i djelotvo-

p ri mjenom cajnih napitaka i kup-

ran antioksidans ima vazno mjesto u Ii-

k1 mozemo znatnije utjecati na sam tok 11lio ljenja.

rocnikom.

1l1,1licar e koja je dosta trazena, kao i mast p1 otiv raznih glavobolja i migrena.

Etericno ulje origana dobiva se vodenom destilacijom, svijetlozuto je, a rabi

Ulje origana rabim o kao do bar anti-

se samo za van jsku uporabu, i to za ma-

li,tkterik koji djeluje na gram pozitivne

safo (kod reumatskih, misicnih bolova,

1

gram negativne bakterije a koristi se i

glavobolje, upalnih procesa i za relaksa-

11

lijecenju raznih bolesti koje nastaj u

ciju). Biljne kupke koriste se kod koznih

k,10 posljedica djelovanja bakterija kao

bolesti, osipa koj i jako svrbe, svrbefa

•, lo su: Bacillus suptillis, Escherichia co-

nepoznatog porijekla, te za relaksaciju.

/1, l'seudomonas aeroginosa, Rhizobium

Komprese SU dobre kod raznih mi sicnih

h•i:uminosum, Staphyococcus aureus,

i reumatskih bolova, upalnih procesa,

~.,lmonel/a thyphimurium, itd. Pu cka

prehlad e, kaslja, a inhalacije kod pre-

111c •d icina rab i ulje:

hlada i bronhitisa. Kod unutarnj e p ri-

• za vanjsku uporabu (u obliku obloga) u lijecen ju uboda iii ugriza insekata i iivotinja (gusjenica, ko-

mjene potreban je oprez i konzultacija s lijecnikom, a uzima se razr ijedeno najcesce tako da se na kap etericnog ulja origana doda deset kapi maslinova ulja.

maraca, mrava, osa, pee/a, pauka, strsljena, skorpiona, zmija, itd.),

Ljekoviti sastojci origana imaju razli-

kod koinih tegoba, bolnih mjesta na

cita svojstva te je si roka lepeza njihova

koii, (osipa, lisaja, gljivicnih infekci-

ljekovitog djelovanja: alpha-pinene - dje-

ja koze, raznih kozn ih necistoca,

luje kao antibakterik, kao preventiva od

upale koie, psorijaze, ra znih oz-

karcinoma, antiinflamat orik: beta-bisabolene - antiviral, anti ulcer, abortiv: betacaryophyllene - protiv akni, antiastma-

ljeda koie, itd. ), kod artritisa, itd.

• za unutarnju uporabu, kod bolova uha, kod razn ih upalnih stanja, gr-

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 3.

jecenju upalnih stanja o pcen ito, pa tako i kod upala izazvanih nepoznatim uz-

O d origana se izraduje mast za reu-

I

st ulja origana pa se ono koristi p rotiv gljivicnih oboljenja i oboljenja izaz-

p1 inijeti ublafavanju bolesti, a r edovi10111

sivnog kaslja, protiv zubobolje, itd.

tik, antibakterik, antikancerogenik, anti-

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Mrk - Slj)

• 0

C

I a,

·-0.

I

tumor: limonene - antibakterik, antikan-

zita u crijevima, osipa koze koji svrbi,

cerogenik, antiviral, antitumor: cymene

poremecaja metabolizma, kod reume,

- analgetik, antibakterik, antiviral, miko-

raznih porezotina, upale jednjaka, upale

cid, protiv preh lade: cineole - protiv

usta, zubobolje, ze lucanog katara, itd.

alergija, protiv bronhiti sa, protiv bakte-

Rabi se za kupke, za ispi ran je grla, za

rija Candid e, ekspektorant: thymol - an-

smanj ivanje se ksualnih zelja, za oblo-

tiarterioskl erotik, antibakteri k, anti infla-

ge, za stavljanje kompresa, za izaziva-

matori k, antioksidans, antimL1tagenik,

nje znojenja. U kuhinji kao ve liki zac in

antireumatik, urinarni antiseptik, miko-

za mnoga jela, u kozmetici za njegu koze

tik, te za lijecenje akni, itd.

lica, u domacinstvu protiv moljaca, te za

I u zapadnoj puckoj medicini zbog na-

aromoterapiju.

brojan ih svojstava, origano se koristi za

Kontraindikacije. Origano u bi lo ko-

lijecenje: bronhitisa, bolesti koze, bo-

jem obliku, cak ni u uljima za masafo,

lesti zivaca, crijevnog katara, crijevnih

ne bi smjele uzimati trudnice. U rnalim

komplikacija, ekcema, bolesti grla, grce-

kolicinama, kao zacin, jetra izvrsno pod-

va, grceva misica, kaslja, kaslja depresivnog, hripavca, krvarenja, komplikacija ze luca, kod loseg apetita, neredovi-

postane previ se osjetljiva i bolna.

~

i 1Mi181¼%1Wi&ill6•

Cai ,n lijecenje slabog i nervoznog

.·.--- -

Priprema. Usitnjeni origano mociti LI zeluca,

uutanja zraka i stucanja /111 origana, 2 di vode

l'riprema. Preliti kipucom vodom, pustiti pok lo pljeno pola sata, procijediti. l lporaba. Piti LI gutljajima.

maslinovorn ulju drzeci ga na toplom mjestu 30 do 60 dana. Povremeno bocu dobro promuckati. Uporaba. Uzirnati za vanjsku uporabu, a kod unutarnje LIPOrabe tri puta na dan po 10-15 kapi, s medom iii secerom, rastopljeno u salici caja.

Ekstrakt Tinktura

kod raznih oboljenja

nose ori gano, ali ne i kod preucestale

,n navedena oboljenja

5 g origana, 1 di vode

L1porabe u velikim koli cinama, jer tada

~100

Priprema. Prel iti origano vrucom vodom,

tih mjesecnica, protiv nametnika i para-

IZ KULINARSTVA Origano danas predstavlja klasican, neizostavan zacin za pice i jela od rajcica. Kori sti se za dobivanje jace arome - okusa LI raznih pecenja, salata, mas-

g korijena, llh.i 60 -postotnog alkohola

11,·iprema. Svjezi korij en usitniti, staviti u line LI i preliti alkoholom. Drfati na topIi 1111 mjestu 30 dana, procijediti. l lporaba. Uzimati tri puta na dan po 5-10 l,,,pi, s malo vode iii caja.

Vinska tinktura

nog svinjskog pecenja kao i juha od gra-

11rotiv katara zeluca i crijeva, te grceva

ha i graska. Origano se javlja u raznim

I u ,rigana, 1 di vina

zacinskim mj esavinama, kao sto je npr. chilli prah.

L! domacinstvu se koriste i

svjezi listovi origana kao zacin i konzervans za m eso. D odavanjem origana

l'riprcma. Usitnjeni origano mociti pet u vinu i procijediti. 1lporaba. Piti nataste po jednu malL1

tl ,111,1

I d '>I ( U .

dijetalnim jelirna m oze se pobolj sati o kus hrane, pogotovo kod neslanih jela, raznih juha od povrca kojima daje aro-

U/je

poklopiti da ods toji najmanje 4 sata, pro cijediti. Uporaba. lspirati grgljajuci usta i grlo.

Mast za lijecenje reume i oboljelih zglobova 100 g tinkture korijena origana, 50 g tinkture korijena omana, 50 g tinkture ruzmarina, 300 g lanolina,

Priprema. Rasto piti lanolin iii svinjsku mast, uliti tinkturu uz stalno mijesanje. Kad alkohol ishlapi skinuti s vatre, pus titi da se malo o hladi i uliti u odgovarajucu posudu . Uporaba. Mazati oboljela bo lna mjesta i zglobove.

f11 navedena oboljenja

mu, a ujedno stimulira rad pojedinih o r-

I

gana.

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 3.

100

g usitnjenih cvjetova i listova, 1111 ,1 maslinova ulja

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Mrk - Slj)

• 0 C ~

a,

·.-0

PASIFLORA Passiflora incarnata L.

~

Familiae Passifloraceae Porodica Pasiflora Ljekarnicki naziv

Herba Passiflorae

adstrigent, analgetik, antianksiolitik, antidepresiv, antiinflamatorik, antikonvulzant, antispazmatik, dezinfektant, dijaforetik, diuretik, hipnotik, narkotik, nervin, sedativ, vazodilatator, vermifug

Biblioteka f..jekovito bilje i zdravlje • Knjiga 3.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Mrk - Slj)

-·-... 0

u, (a

Ci

I

Druga imena. Modra pasiflora, marakuja, r uzicasta pasiflora. Strani nazivi. Engleski - Passion fl ow-

same poruke cvijeta. S obzirom na to da

da se priprema slatko, marm elada, sirup,

cv ijet skoro ne opaze, da veliki broj ljudi

sok, vino .

Ljekoviti sadrfaj. Alpha-alanine, api -

prolazi kraj njega ne vidjevsi ga, sma-

er; francuski - grenad ill e; njemacki - Pa-

tram d a se moze reci da cvijet mogu vid-

genin, fruktoza, guma, ginokardin, har-

sion kraut; slovenski - pasijonka; srpski -

jeti samo osobe koje posjeduju Bozju

maline, harmalol, harmin e, harmol, ho-

pasiflora; talijanski - Passiflora.

ljubav.

lz povijesti. Domovin a pasiflo re je

moorientin, isoorientin, isovitexin, kaempfero l, kve rce tin, lutenin -2, luteo lin,

U Europ u pasifloru donosi spanjolski

Brazil (Amazona) i Peru. Cvijet za krsca-

lijecnik Alfonso Monardes 1569. g., s do-

maltol, N-n onacosa ne, o ri entin, passiflo-

ne predstavlja sveti cvijet lsusovih muka

k um entacijom o njezinoj ljekovito j upo-

rin, prolin, rutin, saponin, scop oletin, si-

na krizu. Danas postoj e mnoga tumace-

rabi. Azteci su pas ifloru rabili kao seda-

tosterol, saharoza, stigmasterol, secer,

nja o cvij etu, no sv i se cude njegovu ob-

tiv, nervin i antispazmatik. U dugoj po-

IIJ!'Lino ljekovito djelova nj e u lijecenju

liku i gradi, te i dalje ostaje ve lika tajna

vij esti uporabe najcesce se spominje

111•,anice, kolika, dijareje, dize nterije,

tirosin, umbell iferon, val in, vitexi n.

tl1,menoreje, epilepsije, koznih erup-

LJEKOVITO DJELOVANJE

1 IJ,l, neuralgija, neuroza, hemoroida,

Pasiflora je moj om iljeni lijek za sta-

1:l,1vo bolje, bolova, grceva.

nja straha, nadasve onih koji pretho-

Opis. Biljka penjacica - povijusa, l1 11pskih i suptropskih predjela, stablji ke

de razn im fobijama i deluzijama, i to

il11ge i do 10 m, s trokrpastim li stovima i

zbog zabrinutosti i ii straha, kao npr. od

prl'krasnim ve likim bijelozelenim Boz-

neuspjesnog lju bavnog ci na kod mus-

11111

cvijeto m, kojega j e nemogu ce opisa-

11 1bog cudesno tajnovite grade, boja i

prirodan lijek za nesanicu, depresiju i an-

11hlika. Plod j e ovalnog oblika velici ne

ksioznost (zabrinutost, bezvoljnost). Kao

•,lji ve, a kad sazri, ze lenozute boje. Ko-

prirodni sedat iv ima siru primjenu u lijece nju razn ih psih osomatskih stanja, kao

1IJ