Kućna biljna ljekarna, sv. 1 (A - Kad) [Second Edition] 9789532194487 [PDF]

Zitiervorschau

Biblioteka Ljekovito bilje i zd ravlje

ISBN 978-953-219-448-7

1111111 l lll llllllllll Il

9 789532 194487 Cijena:

19,90 KN

1

Bibliot eka

Ljekovito bilje i zdravlje Knjiga 1.

Ivan Lesinger

KUCNA BILJNA LJEKARNA (A- Kad)

7

Urednik Dragan Ogurlic

Recenzenti Prof. dr. sc. M iljenko Kapovic Prim. dr. Jadranko Jelic

Ivan Lesinger

Kucna biljna ljekarna (A- Kaci)

CIP zapi s dos tu pan u racunalnom katalog u Sveucilisne knjiznice Rij eka pod brojem 121217011

adamic Rijeka, 2012.

ISBN 978-953-219-448-7

Bolescu on ga kara na le:faju kad mu se kosti

Zajedno sa suprugom Danicom i sin ov ima Kristija-

tres u bez prestanka, kad mu se kruh gadi nj egovu

norn i Tomislavom u znak zahvaln osti na vracenom

z ivotu i ponajbolje jelo dusi njegovoj; kad mu tijelo

zdravlju, posvecujern ovu knjigu Caspi ad zdravlja

gine naocigled, i vide mu se kosti ogoljele, kad mu

i njezinu velikom stovatelju, blazenom A lajz iju Ste-

se dusa pribli:fava jami a zivot njegov bo ravistu mrt-

pincu.

vih. Ako se uza nj nade tad andeo, posrednik jedan izmedu tisucu, da covjeka na du zno st opomene, pa se za:fa li nad njim i pomo li; lzbavi ga da u jamu ne ide; za zivot njegov nadoh otkupninu! Neka mu tijelo p rocvate mladoscu, neka se vrati u dane mladenacke! Vap ije k Bogu i Bog ga uslisa. (B ibfija 33, 19-33,26)

Ivan Lesinger

Ivan Lesinger - ljubitelj prirode kao Bozjeg djela

Ljekovita biljka

Jestiva biljka

Oprez, moguce stetno djelovanje

O trovna biljka

U Bibliji citamo: "Lijecenje od Svevisnjeg dolazi... Gospod od zemlje pravi lijekove i razborit ih covjek ne odbacuje... Ljudima j e dao znanost da uzmognu slaviti snagu djela njegovih. Njima se lijeci i bot ublazuje, od 11jih ljekamik lijekove priprema. Tako 11ema kraja djelima 11jegovim, i po 11jemu se blagostanje siri svijetom. Sine moj, u bolesti ne budi potisten, vec se Bogu moli jer on zdravlje daje. Bjezi od nepravde i ne budi pristran, i od svih grijeha ocisti srce... Katkad je spas u ruci njihovoj (lijecnika), jer se i oni Bogu utjecu da im poda milost iz ljecenja i lijek z a spas zivota." (Sirah 38, 1- 11)

Iva n Lesinger predstavlja se nasoj javnosti novom knjigom. Ne posvecuje je bez razloga Gospi od zdravlja. On se susr ece s ljekovitim b ilj em vec od dvanaeste god ine zivota. Na to ga usmjeri majcina t eska bolest. Svakod nevno joj skuplja liekovito bilje za cajeve i obloge, na sto ih navodi i neimastina i oskudica lijekova. Lij ecenje m ajke pratila je red ovi ta molitva. Ivan i mlada sestra Ankica ca k se i zavjet uju da ce postati lijecnici kako bi mogli ublaz ivati boli i drugih bolesnika. Ankica je doista i postala medi cin ska ses tra, a Ivana su zivotne prilike usmjeril e k Rijeci, gdje postaje prakticnim vje rnikom zupe Sv.

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

Nikola na Krnj evu. Sluzenje voj nog roka isko ristio je i za boljc upoznavanj e pri rode i prezivljavanje u njoj. Zupa Vo losko dobiva u obitelji Lesinger vrijednu kato licku obitelj, a u lvanu ljubite lja p rirod e kao Bozjeg djela. Pri rodi cc ga jos vise priblizit i zavrseni dvogodisnji stu d ij u Udruzi 11 Ljc kovita b ilj ka pri Prirod oslovnom Fakultetu u Zagrebu, ·1987. i 1988. godine. Godi ne 1987. postaje vod ite ljem trava rske sckcije rij eckog drust va 11 Zd rav zivot 11, da bi od ·f989. g. kao njcgov koordin ator sudjelovao u ni zu d ogadaja vezan ih uz prirodu, ekologiju i edukaciju grad ana 5 t im pi tanj ima. Studij klasicne homeopatij e upisuje 2000. g. na Koledzu za klas icnu hom eopatiju "LO NDON INTERNATI ONAL CO LLEGE OF HOM EOPATHY" CROATIAN ASSOCIATI ON OF HOMEOPATHS - ZAGREB - u trefoj gcneraci ji hrvatskih hom eopata, te ga zavrsava 2002. g. o branom tem e Utj ecaj p laneta i veza izrnedu astro logije - horn eopatije i narod ne medicine" (Influence of th e p lanets and connection among the - astrology - hom eopathy - fo lk herbal medicine) pr ed komisij orn kod cijenjene gospode prof. Te reze Partin gton - vod ite lja studija gospod ina dipl. ing. Bozidara Rad anovica i dr. Diane M iho k. Od 2003. g. prcdaje i na M ed ici nsko rn fakultetu u Rij eci za potrebe izvannastavnih predmet a - slobodn og izbo ra studenata kao sto su: otrovno bilje - homeopat ija - m edicinska ast ro logija - otrovne zivotinj e. Nastavlja rad na pu blicisti ci te o d 2003. g. pise za rijecki "Novi list " u stalnoj rubrici "Zelena nit11 te ru briku "Savjeti hom eopata". Od '1991 . g. kao dragovoljca Do m ovinskog rata, snadu ga pot k raj 1993. g. teze zdravstvene nevolje koje ga jos vise pribl izise Bogu. lz bo lesnicke poste lje vapi Bogu za porn o(:, s Bogom pretresa sva zivotna zbivanja. Da bi i dalje ostao g raditelj em vjernicke obitelji, zavjetuje se Bogu: "Ako ozdravim, nitko mi nece biti bl izi od Boga i moje obitelji." O poravak je te kao sporo i t esko. Sli jedile su mnoge promj ene u zivotn o m razmisljanju, ishrani i jos veca primj ena znanja o ljekovitom bilju. Svakodnevna rnolitva, sudjelovanje u blagdanskom bogoII

II

Bibfioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

slu zju, za uzetosti u radu Hrvatskog kato li ckog bratstva "Branim i r" i prihvaca nje svakodnevnog krifa sinut ce kao zivotna spoznaja u novo m sjaju "da je uistin u u tom bit t ivota " napisat ce autor knjige. Nasa rno litva i podrska omogucile su lvanu Lesingeru dugogod isnje djelovanje u "Zd ravo m zivotu " posebno u vod enju travarske sekcije na zadovljstvo onih na koje prenosi svoje go lem o znanje o pri rodi, koje je prc tocio u vec povelik opus t ekstova o ljekovitorn bilju i prirod nirn nacinirna lijecenja. Na pocet ku dvijetisucite godine - ovo je djelo p oti caj na p redan o prihvacanje patnj e i patnika, na radosno sluzenj e Kri s tu u slu zbi ozd ravljenja d rugih i razumijevanje za svako ga covjeka. lsusov kriz otkri va smi sao ljudskih ncrnoci, bolesti, trpljenj a i boli svirn patni cima i u trecem tisucljecu - pod zast itorn Bogorod ice. Aktivno sudjeluj e u zastit i o ko lisa - odrzivog razvo ja - narocito se suprotstavljajuci devastaciji pro sto ra koje nastoj i obranit i od stetnog djelovanja covjek a, kao i na prornicanju sirn bioze covjeka i prirode, u razvijanju kulture zivljenja i rad u na edukaciji mlad ezi - katolick ih skauta - ljub itelja pri rode, od planinara do obi cnih izl etni ka, na upoznavanju p ri rodc - ljekovitog i otrovn og bilja. Horneopatiju usavr sava iz godine u godinu p ro ucavaj uci utj ecaj o ko line na covjeka, preve ntivu zd ravl ja, znace nje det oksikacije o rganizma, nacine ishrane od glad ovanja - vegetar ijanst va - do rnakrobiotike i ekob ioticke prehrane, te pri mjenu ljekovitog bilja u lijecenju p re rna pravilirna pucke medicine, rnedicinsku astrologij u, horn eopat ske lijekove, ljekovitost sarn onikl og jesti vog bilja, ljekovitost otrovnog bilja, te radi na povezi vanju oficijelne alopatske medicine s energets ko m - homeopatskom i d uhovnom medicinom . Mons. M r. }osip Simac, p lovan voditelj Pastora/nag k ruga "Afojzije Slep inac "

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

Podsj etimo se •••

siranom odnosu zivc i nezive prirod e, izmedu zivog i nezivog. Tada pocinjemo osjecati nelagod u, neuspj eh, bol, bolest - pojedinca, drustva, civilizacij c. Brinuti o skladu i upozoravati na

Tijekom evolucij e, da Ii nakon Velikog praska kada su se u

njega pravo je umijece i bogatstvo. Zivjeti tako da smo svjes-

svem irsko m prostranstvu rasprsile cest ice eksplozivne rnase iii

ni dobrog i uravnotezenog prava j e bl agodat. Ali, za t o t reba

t ijekom stvaranja Svijeta kako nam to predocava Biblija, doslo

gledati, slusati, njusiti i konzumirati ono sto valja. Ubrzali smo

j e do formiranj a zivota na nasem prekrasnom planetu. Ako je

si zivot, digitalizacija i informatizacija te potrosacki rn entalitet

Svevisnji stvarajuci zivot na Zem lji kori stio isti materijal tako

odvlace nam paznju od iskonskih zivotnih vrijednosti. Sto ga

je i tij ekom evolucije zivot mogao nastati samo od istog, onog

ljudi poput autora ove knjige sve cesce predstavljaju iznimke

poslojeceg materijala sto i danas nalazimo oko nas. Da podsje-

koje nas upozoravaju na vrij ednosti zivota sto su nam na doh-

tirn , covjek je nastao na sliku i priliku Bozju iz prasine i vode.

vat ruke, oko nas i najcesce - besplatn e. Daju nam korisne sav-

Mate rij alno gledano, iz postojece materije. lsto tako, po dru-

jete kako da vidimo i osjetim o blagodati koje nam nudi biljni

gacijim stavovima, zivot je nastao spontano iz postojece nezi-

svijet. Po sjeduju ono sto pocesto nernamo, sto smo izgubili iii

ve mater ije u odredenim vanj skim okolnostima i postepeno se

nam ned os taje. Pravilnim koristenjem tih blagodati mozem o

razvij ao. Ali, uvijek od istog. Da Ii stvorenog i/il i nastalog, uvi-

se uravnot eziti, mozemo postati bolji, zdraviji, kori sniji sami

jek istog ishodisnog materijala, koji je i danas u nama i oko

sebi, najbl izima i drustvu u cj elini. Mozemo uci

nas.

ja te uzgojem i pravilnim nacinom branja i ko ri stenja biljaka i

LI

cari hobi-

Ivan Lesin ger, pro matrajuci svi jet oko nas .zivo i nezivo, si-

njihovih pripravaka postati pravi strucnjaci t e du horn i tij elom

gu rno to nije zanemar io. Stovise, zivotne su vrijednosti do sa-

b ogati ljudi. Po stoj e ljudi koji zive dva zivota. Jedan od njih je

vrsenstva poslozene u skladu razli citih organizama biljnih, zi-

zasigu rno gos pod in Ivan Lesinger. No, nacin na koji zivi svoj e

votinjskih pa sve do covjeka. U tom savrsenstvu mog uc je i ne-

zivote ne zeli skrivati i zadrzavati za sebe. Ze li to podij eliti s na -

sklad. On se i dogada. Da stvar bude jos bo lja, covjek je taj ko-

ma i pruziti sansu da i mi kvalitetnije zivimo. l skori stimo to.

ji nesklad najcesce i provocira. Ponekad namjerno, ponekad iz neznanja iii nehata. I sve to radi boljitka iii dobitka. No, cesto se ti odnosi zakompliciraju jer nisu prirodno prih vatljivi i

Profdr.sc. Miljenko Kapovi c, dekan Medicinskog fakulleta u Rijeci, biolog

uravnotezeni. I tada pocinju problemi u homeostazi, izbalan-

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

Riznica ljekovitog bilja

Kao u rijetko koj em razdoblju ljudske povij esti sadasnje razdoblje obiluje novi m znanstveni m spoznajama, posebice u podru cju biotehnologije i in fo rmatike. Skoro svaki dan imamo nove meto de lijecenja, nove lijekove, nove informacije i p ogled e prvenstveno kada je u pitanju lijecenje bolesti, au zadnje vr ijeme, iako stidljivo, i preporuke kako sacuvati zdravlje i kako zivjeti zdr avo. U isto vrijeme poraslo je zanimanje pucan stva ali, sto je svakako za pohvaliti i dijela znanosti, za tradicio nalne nacine lijecenja i prevencije zdravlja. Tu prije svega vaznu ulogu ima fitoterapija. U posljednje vrijeme svjedoci smo ve likog broja raznih publi kacija o ovoj temi, st o domacih, st o strani h autora. Godine 1999. svjetlo dana ugledala je knjiga Ivana Lesingera " Ljekovitost voca, povrca i zacina" kao prvo vece pisano djelo ovog izvanrednog poznavatelja fitoterapij e. Moze se slobodno reci da je knjiga dozivjela apsolutni uspj eh, jer su sva d osadasnja izdanja jednostavno nestala s pol ica knjizara. Takocfer je 2005. knjiga objavljena i u Sloveniji, s ne manjim uspjehom . Koliko mi je poznato, to nece biti posljednje inozemno izdanje ovoga autora.

Biblioteka LJekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

Kao doista vrsn i poznavalac ali i prakti car t erap ije bilj em, au tor se odlu cio napisati i trzistu ponuditi biljnu ljekarnu koja obuhvaca ukupni pregled ljekovitog bilja. Kako je Ivan Lesi nger svoje zanimanje prosi rio i na podrucje hom eopatije, ove su nove publ ikacije obogacene i znanjem iz tog podrucja. Posebnu kval itet u novim publi kacijama daje sistematizacija pr edmeta pi sanja. Za svaku bilj ku im amo domace nazive, latinski naziv i nazive na d rugim jezicim a. lmamo kracu povijest svake biljke, opis njezina izgleda i ljekovitosti, nacin uporabe u lijecenju, i u prevenciji bolesti. Tu se nalaze i prakticni savjeti iz kulin arstva o tome kako h ra nu "pretvoriti " u d obar lijek. Na kraju su i podaci o homeopatskim svojstvima bi lj ke. Posebnu pozornost izazivaj u i izvanrcdne fotog rafije koje su vccinom orig inalni uradci samog autora. Svakod nevno mnogi pacijenti postavljaju razna pitanja, a najcesce je pitanje "Kako poboljsali svoje zd ravstveno stanje?". U ovoj biljnoj ljekarni mogu se pronaci odgovori na mnoga ovakva pitanja, ali ist o tako, i mnogo nauciti o svijetu biljaka i ucvrstiti u spoznaji da smo svi mi sastavni dio pri rode, ovoga divnog svijeta u kojem zivimo. Prim. dr. Jadranko j e/i{:, spec. internist i spec. kirurg

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

Svaki covjek ima svoju bi/jku Kao sto je vjera u Boga dar Bozji tako je ljubav pre,na prirodi dar prirode.

Beruci ljckovito bilje sa sestrom An kicom za nasu bolesnu majku vr lo sam rano upoznao ve liku, neprocjenjivu, mac toga bilja LI Jijecenju i LI ocuvanju zdravlja, ali ujedno i okrutnost i nemilosrdnost teske bolesti. Svijet ljekovitog bilja i covjeka neraskidiv su dio covjekove pro slosti, a zasigu rno i buducnosti. Tisucljetnu

trad iciju

uporabe ljekovitog bi -

lja biljezi pucka medicina koja objedinjuje farmakognoziju, farmakohistoriju, farmakoetnologiju. U zapise medicine, uz ljekovi-

tost bilja i lijeccnje ugradivani su i razni misticni opisi, opafanja, iskustva, obredi, rituali, kazivanja vezani za neke od biljaka.

Svim a nam je znano da je svijet prirode najveca riznica zdravlja, a biljni svijel najveca biljna ljekarna koju covjek ima i koju i dan danas upoznaje i istrazuje. U svijetu prirode nista nije slucajno. U njoj mozemo vidjcti vjccitu prirodnu simbiozu biljnog i zivotinjskog svijeta, kao i simbiozu covjeka i prirode, jer mi uistinu jesmo dio prirode, a ne kako danas neki misle da je priroda dio nas i da njome mi mozemo vladati. Nasa prirodna okolina je nase ogledalo. U njoj se vidimo u punom sjaj u modernog homo sapiensa, nase moderne savjesti, ponasanja i zivljenja u homocidnoj civilizaciji. I doista se stoga covjek upita sto mu je ciniti. Ucinimo jedan mali korak i upoznajmo biljne lje-

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

police tako da ih ubuduce gledamo kao dio svoje odjece koju necemo bez opravdanog razloga trgati.

U naravi je svakoga covjeka prisutna zelja za sto boljim zdravljem. Njegova vjecita, stoljetna, neprekidna borba za opstanak, potraga za lijekom koji ce mu povratiti naruseno zdravlje i produljiti zivot, nastavlja se i danas. Kroz povijest toga traganja izgradio je covjek razne filozofije u kojima je temelj bio Bog, i covjekov odnos prema prirodnom okruzenju . Pokusavao je mistificirati i demistificirati nepoznato, prakticirao razne vrste i metode sve do znanstvenog pristupa lijecenju. Neosporno je da je covjek, promatran kao jedinka u vremenu i prosloru, nerazdvojni dio svoje prirodne okoline i svem ira, te ga kod narusenog zd ravlja treba promatrati i lij eciti obuhvacajuci sve principe te povezanosti LI nerazdvojivi univerzalni lanac zivota. 0 toj povezanosti, lijecnik i homeopat Georg Vithoulkas (Nobelova nagrada za alternativnu medicinu 1996.) kaze: "Za potpunu homeostazu na fizickoj razini potrebna je homeostaza (ravno tefa fizioloskih funkcija LI organizmu) na svim drugim razinama na kojima fizicka razina pociva. Ako ove razine nisu u ravnoteii, tada na fizickoj razini ne mote postojati potpuna homeostaza, i materijalizacija bolcsti je neizbjefoa u nekom od oblika." U taj neraskidivi lanac zivota uz ljekovito bilje povezana je hrana, o cemu najboljc govori tisucama godina sta ra izreka: "Neka hrana tvoja bude lijek tvoj, a lijek tvoj neka bude hrana tvoja'; sto je i moja omiljena preventivna krilatica, jcr u scbi sadrzi sve sto je covjeku potrebno za dobro zdravlje. Narodna izreka kazuje da svaki covjek ima svoju biljku koja mu zivot znaci, koja ga lijeci, krijepi i cuva, samo je treba potraziti i pronaci! Ako tko od citatelja ove knjige pronade svoju biljku iii vise njih, smatrat cu opravdanim svoj trud u loien u pisanje knjiga o ljekovitom bilju. Ivan Lesinger, homeopat

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

ABDOVINA Sambucus ebulus L.

• ra

C

Familiae Caprifoliaceae Porodica Kozokrvinke

·->0

Ljekarnicki naziv

.0

Herba ebuli

adstrigent, antidijabetik, antidijaroik, antineuralgik, antireumatik, antiseptik, antitusik, depurativ, detoksikant, dijaforetik, diuretik, ekspektorant, laksativ, metabolik, mikocid, purgativ, vermifug

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

ii,

ra

~,1bire u proljece p ri je cvatnje i susi na

I

I

LJEKOVITO DJ ELOVANJE

loplom i zracnom mjestu. Cvijet se sab in• za vrijeme cvatn je i susi na toplom i

je, jesenskih sum skih otrovnih i jestivi h

1racnom mjestu u sjeni. Korij en se vad i 11

plodova, koje izlozbe vec godinama or-

ozujku iii listopadu, opere vodom, po mjestu. Prije poh ranji vanja

ne crne babe abdovine. Stoga su oprav-

loSUS iti.

dani t akvi oblici edukacije predskolske

Ljekoviti sadrzaj. Plodovi sadrze gor-

Druga imena. Abad, apta, aptovina, bezeg, divlja bazga, smrdljiva bazga, smrdljiva zova.

dva lancetasta nazubljena listica. Korijen

Strani nazivi. Engleski - Dwarf Elder;

francuski - Petit sureau, Sureau hi eble, Sureau yeb le; njemacki -Attich, Zwe rgholunder; slovenski - bazeg smrdljivi, habat, hmet, hobat, stenicnik; srpski - apta, bu rjan, obad; talijanski - Sambuche lla, Sambuco Lebbio.

lz povijesti. U srednjem vijek u plodo-

je jak, bijel i puzajuci. Crvenkasti iii bijeli cvj etovi, skupljeni su u cvatove na vrhu

Opis. Abdovina je trajna ze ljasta bilj-

cuje na stalan oprez. Raznolikost lje-

l>ugrin. Korije n sadrzi gorke tvari, resin,

kovit og djelovanja cvijeta, lista, ploda i

,,,tponin, encim iz kojeg se cijepanjem

korijena abdovine ukazuje na nj ezinu

, ,clvaja cijanova kiselina.

siru primjenu u lijecenju, po receptima

Toksicnost.

u vecim kol icinama pri-

pucke medicine. Danas nam je poznat

pr,wci od abdovine (rakija, pekmez, caj

rezultat znanstvenih istrazivanja kojima

,cl korijena i cvijeta, kao i od plodova)

je dokazano antimikrobno i antipatogeno

1

11,11:ivaju mucninu i povracanje, te je po-

djelovanje ekstrakta abdovine i to po -

11d)no pridrzavati se uputa s recepta.

najprije kod:

izlucuju neugodan miris koji tjera insek-

Staniste. Raste na suncanim sumskim cistinama iii rubovima suma i putova.

Branje i prerada. Plod se sabire u listopadu. Sabrane kitice s pl odovima objesiti i susiti na toplom i dobro zra-

ka do dva metra visine. Stabljika je reb-

cenom mjestu, a za pripravu sirupa i

rasta s pet do devet perasto lancet asti h,

marmelada rabe se svjezi plodovi. List se

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

lodjan sambucianin (plava boja), sam-

te (usi, stjenice, muhe). Korij en je gorslatkast i trpak okus, svojstvena mirisa.

srednjeg vijeka rabe abdovinu za lijece-

jestivih za otrovne iii obrnuto, i to upu-

Vrijeme cvatnje. Lipanj - kolovoz. Miris i okus. Cvjetovi gorkog okusa

ne bolesti, za jace mokrenje i istjerivanje

nje bolesti konja.

i>ucnu, vinsku, valerijansku kiselinu, au-

nica, sjajne crne boje.

kog okusa, bez mirisa. Plodovi imaju

abdovina se obvezno sadila. Konjusari

mo na opasnost lake zamje ne plodova -

stablji ke. Plod je 5-6 mm okrugla kostu-

vi abdovine korist e se za lijecenj e secerplinova. U vrtovima g radova i zamkova

i skol ske djece jer izloscima upozorava-

k1· lvari, etericno ulje, tani n j secer, ja-

zasi ljenih i ostro nazubljenih listova s peteljkom. Na dnu peteljke nalaze se po

au kojoj vod im travarsku sekciju, primijetio sam da su djeci vrlo privlacne sjaj -

korijen je potrebno jos jednom dobro C

•

ganizira Udruga "Zd rav zivot" iz Rijeke,

pDtrebi rezanjem usitni, i susi na toplom 1 aacnom

Na izlozbama ljekovitog bilja, tocni-

Ivan Lesinger • Kucna bil/na ljekarna (A - Kad)

I

C

·,,>-0 .a I

I

• Reguliranje hipcrtenzijc (visokog

• te za poti canje praznjenja crijeva

tlaka) postize se uporaborn caja od cvijeta abdovine.

bakterij ama pseudomonas aerugi-

nosa, B subtilis, B mcsentericus, E.

Colli, Sir. Fecium, itd., te se rabi za lijecenj e bubreznih bolesti, mokracnih organa i mokracnih putova. lstrazivanja su pokazala da sastojci ekstrakta abdovine imaj u jace djelova-

ii i cvoruga, proljetnog umo ra, u lijece-

Prerna talijanskom receptu plodovi

nju dep resivnog kaslja, ekcerna, krvnih

ko riste za lijece nje upale zivca iii neu-

bolesti, hemo roida, upaljenog zgloba,

• List je dctoksikant jctre,

'>l'

• regulator fu nkcije bubrega.

ralgije zivca. Kneipp je abdovinu koris-

boli zivca, bolesti bubrega, bolesti gr-

• Sveta Hildegarda savjetuje koriste-

tio za lijecenje nadutosti gojaznih boles-

la, kod artritisa, za izbacivanje sekreta

nje obloga od hladnog lisca za lije-

r11 ka i za poticanje rada bubrega. Oblozi

iz disnih organa, za poti canje metabo-

cenje surnova u glavi, a za

od jednaki h dijelova cv ijeta, korijena i

lizma, znojenja, zarastanja rana, za jace

• gljivicne bolesti prstiju i nogu, kao i

plodova, izvrsno su sred stvo za vanjsku

izlucivanje mokrace, proliv vodene bo-

li jecenje bradavica, savjetuje stav-

uporabu kod svih malignih oboljenja. U

lesti, konjunktivitisa.

ljanj e obloga - kase od plodova

proslosti, u doba glad i, plodove abdovi -

abdovine.

111'

Korijen je laksativ koji potice praznje• urinarnih infekcija uzrokovanih

bolesti rnjehura, proti v krvarenja, kvrga

(laksati v) .

nje crijeva i diuretik koji potice mokrenje. Plodovi abdovine, za koje pucka m e-

koristi li su kao namirnicu za pripre-

Kontraindikacije. Abdovi nu ne bi smje le uzirnati osobe sa focnirn kompli-

rn u pekmeza, a neki narod i plodove ko-

kacijam a, slabog zeluca i s aktivnim ci-

r1,te za bojenje vina i pecenje rakije.

rorn na zelucu. Veca ko lici na korijena od

Zapadna pucka medicina abdovinu

propi sane, izaziva glavobolju, mucninu i

1,1bi za lijecenje: koze lica i umivanje,

povracanje.

dicina srednjeg vijeka tvrdi da su bolji od plod ova bazge, kori ste se: • za lijecenje secerne bolesti (antidijabetik), • za pojacano mokrenje (diuretik),

nje od raznih citostatika koji se rabe u

kemoterapiji. Antipatogeno dj elovanje poznato je iz pucke medicin e u kojoj su zab iljezeni rezu ltati antitumornog djelovanja, tj. sprj ecavanja razvoja iii rasta malignih tumora.

Cvijet abdovine je antineuralgik koji lijeci obo ljeli zivac (neuralgije), zatim

• diuretik koji pojacava izlucivanje mokrace, • dijaforetik koji izaziva pojacano znojenje, • antireumatik koji pornaze kod reumatskih teskoca, • antitusik koji sm iruje kasalj.

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

• la

C

·-0>

'a

.a(;

I

~ .r

Kutlna bi/jna ljekama

Uporaba. U d obivenom ekstraktu - caju namakati bolne noge.

Sirup 1Jroljetno i jesensko ciscenje krvi

Cai

Cai za jace mokrenje, praznjenje crijeva i bolesti zivca

za ciscenje jetre i mokracnih putova te reguliranje funkcije bubrega

4 g plodova abdovine, 1 di vode

2 g lisca abdovine, 1 di vode

Priprema. Plodove kratko prokuhati i po-

Priprema. Kipucom vodom preliti lisce

klopiti. Pustiti d a odstoji pola sata i procijediti. Uporaba. Piti 1-2 salice dn evno.

i poklopiti. Pustiti d a od stoji pola sata i procijediti. Uporaba. Piti salicu caja ujutro i pola sata prije vecere.

Cai za lijecenje disnih putova, katara pluca, protiv nadrazaja kaslja i sluzi u prsima

I kg svjezih plodova abdovine, 4 zlice meda

Uporaba. Piti jednu salicu dnevno u ju-

l'riprema. Plo dove (babe) zgnjeciti i

o~taviti poklopljene 3-4 dana da provru. kad se sok razbistri, procij editi i zas laditi mcdom. tJporaba. Uzi ma ti tri puta dnevno po wd nu jusnu zl icu sirupa, pola sata prij e wla.

u vinu 2-3 min ute, dobro procijediti i zasladiti medo m. Uporaba. Piti 1-2 salice dnevno.

Cai

za navedena oboljenja •l 6 svjezih hladnih listova abdovine l'riprema. Svjezi m i hlad nim listovima ,1hdovine zamotati glavu. Za kori stenj e , ,hloga izvan sezone vegetacije abdov1 ne, kor iste se svjeze ubrani i poto m za111w1uti li stovi.

Rakija

Kozmetika Lju bicasti sok plodova abd ovine koristi se za bojenje kose u crno.

Uporaba u veterini

Ob /og

2 g lisca abdovine, 1 di bijelog vina Priprema. Li see abdovin e laga no kuhati

tarnjim satim a, u gutljajima, svakih 1-2 sata.

Za bolesti probavnog sust ava kod konja, narocito onih uzrokovanih raznim parazitima, i kod upale crij evnog trakta. Caj od abdovine daje se zivotinjama kod oboljenja: crijeva, guste race, bubrega, zuci i disn ih organa. Abd ovina se m aze rabiti kao dobar dijaforetik koji izaziva znojenje. Doziranje za vece zivotinje: ·1-4 jusne zlice na ½ litre vode, a za manje jedna jusna zlica na ½ litre vode.

za jace mokrenje i praznjenje crijeva 2 g korijena abdovine, 1 di vode

Cai za jace znojenje i mokrenje, protiv reume, za smirivanje zivaca, protiv promuklosti, kaslja 3 g cvijeta abdovine, 1 di vode Priprema. Cvijet prelit i kipufom vodom,

pokl opi ti, pustiti da odstoji 15 min i procijediti. Uporaba. Piti 2-3 salice dnevno.

Biblioteka Ljekovito bi/je i zdravlje • Knjiga 1.

Priprema. Korijen m ociti preko noci i ujutro kuhati 2-3 minute. Poklopiti da odstoji jedan sat i pro cijediti. Uporaba. Piti 2-3 salice dnevno.

Kupke protiv reume ½ kg korijena abdovine, 5 litara vode Priprema. Usitnjeni korijen abdovine ku -

hati na laganoj vatri dva sata. Procijediti.

/ ,1 izradu ljekovite rakije najvise se ko-

1i, li cvijet u srpnju, a korijen i pl od u 1ujnu.

Prasak za ciscenje bubrega i mokracnog mjehura, te protiv vodene bolesti ' vrska noza praska abdovine, • di vode l'riprema. Suhi ko rij en abdovine d obro 11, itnili u prah tucanjem. Kuhati na laga11oj vat ri 3-5 minuta i procijediti.

Preiivljavanje u prirodi Biljku preporucam iskljucivo kao ljekovito pom ocno sred stvo, i t o u prvom redu njen cvijet, u proljece. Po radi gorcine cvijeta i plodova abdovinu nije preporucljivo rabiti u prehrani.

Uputa za pee/are Cvijet abd ovine je dobar medonosa, t e mu je klasifikacijska oznaka za p rinos meda-3.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

ALOJA

I

Aloe vulgaris Lam. - Aloa vera - Barbadensis Miller

• ...0la

Familiae Liliaceae Porodica Ljiljana Ljekarnicki naziv

Succus Aloes induratus

t

lt '

analgetik, antibakterik, antiinflamatorik, antikarcinomik, antioksidans, antitumor, antitusik, antiviral, bioregenerator, biostimulator, dermetik, detoksikant, dijabetik, dijetetik, drastik, emenagog, emoliens, holeretik, kozmetik, laksativ, purgativ

I Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna - (A - Kad}

la

I

I

•

floga, a ponekad i za masazu. Pravilno

zu ti ce, te u homeopatiji za lijecenje arte-

s aknama na li eu. Nako n sto je uzim ala

• raznih necistoca koze,

pripre mljen oblog od tinkture arn ike mo -

rioskleroze, raz nog krvarenja, upale ve-

propisanu dijetu i arnikin losio n za cis-

• reume zglobova,

1I• predstavljati uistinu izv rstan ku cni

na, upale crijeva, raznih povreda, a pra-

cenj e lica i rijesila se akni, radosti nije

• hemoroida,

pri rod ni lijek st o je godinam a i bio, a i

sak od arnike smatra se magicnim.

bilo kraja. Arnika je do ista "svelijek "

• izljeva krvi, narocito onih potkoz-

d,rnas je, lij ek seosko m stan ovnistvu.

kako je naziva M aurice M essegue, po-

nih st o se javljaju kod raznih bo le-

znati francuski travar.

sti.

Kontraindikacije. Unutarnj a uporaba

Ohlog od ti nkture arni ke cisti, zacjelju-

pripravaka od arnike zabra njena je oso-

11· i sprjecava razne upale koze, mi sica,

bam a s osjetljivim iii ra zdrazljivim zelu-

1globova, i dr. M asiranj e s razblazeno m

ce m, kao i kod krva renja ze luca, zatim

I111kturo m arni ke iii lagano t rlj anje po-

os obama ko je imaju jako srcano bil o,

111o1 /.e ko d neuralgije, kostobolje, gihta i

zucne i jetrene kom plikacije, slab zelu-

rc•ume. Ulje od arnike lijeci decubitus, tj.

dac, ci r na ze lucu, t e trud nica ma.

I·,I11c nast ale zbog d ugotrajnog Iezanja. l I kozmetici lica i tijela ko risti se tinklmc1 arn ike pomijesana sa soko m breze 1,1 lio lji rast kose i odstranjivanje prhuti, ,1losio n (jabucni ocat i cvijet arnike) za ll jL'!-:ll

lica j raznih koznih necistoca.

Zapadna pucka medicina arniku ko II,I I u lijecenju: artriti sa, angin e, akni, •'i "'cesa, bolest i srca, bronhit isa, bolesti 11rkulacije, bolesti jetre, bolesti ki cm e, d1j,1betesa, epil epsije, e kce ma, edem a,

I

l1 ,1ktura, gihta, gingivitisa, inf ekcije grl,1, gastritisa, ze luca, misicn ih b olova,

Biblioteka LJekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad}

• ~ ·-c

.. la

I

I

I.I·

•

Ntr.MIWiiSliGMSI

UNUTARNJA PRIM JENA (samo uz konzultaciju i na dzor lijecnika)

:·-c

Napomena. Na litru vode, dolazi 4 g, tj. 5 zl icica suhog cvijeta.

.IV

U/je Tinktura 1. za navedene bolesti 50 g cvijeta arnike, 100 g 70- postot nog a lkohola

Priprema. Cvj etove arnike mociti pet tjedana u alkoholu . Bocu drzati na toplom mje stu (na suncu) te povremeno protresti. Uporaba. Uzimati 2-3 kapi na 1 di vode 2-3 puta na dan.

Tinktura 2 . za navedene bolesti 1 velika zlica suhih cvjetova, 1 di 90-postotnog alkohola

Priprema. Cvjetove mociti deset dana u alkoholu i pro cijediti. Uporaba. Uzimati do pet kapi dn evno sa salico m caja, vode iii soka.

Cai za navedene bolesti 1 cajna ilicica cvjetova arnike, 2 di vode

Priprema. Kipucom vodom preliti cvjetove, poklopiti, pu stiti da od stoji 15 minuta i procijediti. Uporaba. Piti u gutljajima jednu-dvije salice caja dnevno.

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

za rane od lezanja 1 kavena ilicica tinkture arnike, 2 di maslinova ulja

Priprema. Sastojke dobro promijesati. Uporaba. Uljem mazati rane (decubitus).

VANJSKA PRIMJENA

Za ispiranje rana Priprema. Na litru prokuhan e vode st aviti 2 jusne zl ice tink ture arnike. Uporaba. Navedenom tekucinom ispirati ran e.

Oblozi Priprema. Na litru prokuhane vode staviti 2 ju sne zlice tinkture arnike i zlicu maslinova ulja. Uporaba. Obloge stavljati prema potrebi.

Losion za navedene bolesti 1 saka cvjetova arnike, ½ litre jabucnog octa

Priprema. Cvjetove mociti u octu 30 dana i procijediti. Uporaba. Vatom namocenom u ocat cist iti razne necistoce na kozi lica.

Homeopatija l I homeopatiji arnika je lije k za sve vrst e l1 ,1ume (nasta/e od povreda) u kojima se il,1je bez puno razm isljanja, zajedno sa Aconitumom koji je lijek za stanja straha i 11iJsa (saobracajne n esr ece). Homeopatski lijek od arnike daje se kod svih vrsta povreda, u akutnim i u kronicnim stanjim a, dakako, sa mo ako je sli ka lijeka potvrdena. U akutnim situacijama kao sto su kontuzije, iscasenje zgloba, uganuca, u stanjima kad osoba opisuje da je sva ugruvana-isprebijana, sva u modricama, kod hematoma, te kod kirurskih intervencija nakon kojih se stvaraju hematomi, (kod plasti cne operacije nosa, primjerice, dolazi do velikih krvarenja u meka tkiva) kao i

•

kod vadenja zuba, kada se sprj ecavakontro lira krvarenje i stvaranje hematoma, kod potresa mozga, krvarenja iz nosa, simetricnih erupcija na kozi koje se javljaju poslije traume; u svim tim slucajevima arn ika je pravi lijek. Kronicna stanja nastala kao poslj edice traume, arnika moze cudesno izlij eciti. Takva su stanja, primj erice, kod posttraumatskog artritisa, ne uroloskih ostecenja, potresa mozga, povreda s izljevom krvi, po slj edica nastalih od povreda, kao i depres ija, iscr-

•

Arn ika se rabi kod artritisa, kostobo-

pljenosti misica, tetiva i zglobova. lje, gihta, srcanih poremecaja, arte rioskleroze, upaljenih vena, kofoih erupcija, kod porodaja i to potpom azuci sam porodaj, ali i u kontroli krvarenja.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

I

I

•

Arni ka se zatim daje kod srcane panike (narocito nocu), delirijuma, fiksideja pacijenta cla je s njim sve u reclu i to nakon povrecle iii saobracajne nesrece, kada pacijent odbija pomoc lijecnika. Homeopatski lijek Amica Arn. rabi se za lijecenje: apscesa, akutnog cereb ralnog poremecaja, angine pektoris, costochondritisa - upala kosti hrskavice rebra, ekcema, iscasenja, gastritisa, g ihla, kostobo lje, gripe, izljeva krvi, kontuzija, malarij e, meningitisa, pri porodaju, kod postoperativnog oporavka, potresa mozga, povreda glave, povreda mozga, raznih povreda i trauma, psorijaze, pu rpure, reumatizma, sepse, stomatoloske procedure, uganu ca, upale pl uca, i velikog kaslja. •

·-~.c la

Preiivljavanje u prirodi U slucajevima raznih povreda kod padova, hematom a, modrica, nagn jecenja, za prvu pomoc na povrijedeno mjesto stavi se list arnike . Dobro je imati je u ran cu, tj. u Prvoj pomoci, hom eopatski pripravak C 30 koji se daje kod svih povreda, kao i bocicu tinkture arnike za slucaj spomenutih povreda.

Uputa za planinare - izletnike - skaute - izvidace Arnika je zakonom zasticena biljna vrsta, st o znaci cla ju je zabranjeno brati. Savjetujc sc stoga drustvima da svoje clanstvo upoznaju s tim, kako bi se sto bolje zastitila. Savjetujem planinarskim drustvima i izvidackim odredirna da izmedu scbe nadu osobu koja maze napraviti link-

Biblioteka Ljekovito bilje i zdrav/je • Knjiga 1.

turu od arni ke, jer je izvrstan lijek za razne ozljede.

Uputa za gljivare Kud trovanja gljivama, uz hitnu lijecnicku intervenciju, koristi se i prah od ko rij ena arnike.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

I

BAZGA Sambucus nigra L.

Familiae Caprifoliaceae Porodica Kozokrvinke Ljekarnicki naziv

Hrba et flos - foliae - frictus Sambuciae

f

it '

analgetik, antidepresiv, antidijabetik, antineuralgik, antioksidans, antipiretik, antireumatik, antiseptik, antispazmatik, antitusik, antiviral, dermetik, detoksikant, dijaforetik, dijetetik, diuretik, emoliens, inflamatorik, insekticid, kozmetik, laksativ

I Bib/ioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

•

I

I

11 jP

sesira uz nakl on, pri prolazu kraj gr-

na pocetk u zelene bobe, zatim lj ubica-

vjt' rova nje da u grmu bazge obitava-

stocrvene, te na kraju sazrijevanja crn e.

lll kucna bozanstva koja stite ku cu i obi-

U bobama veli cine 5-6 mm, s t ri jajast e

lk(• tem perature,

kod opekotina, hlad-

111 >< e, konstipacije, proljetnog umo1,1, ginekoloskih sm etnji, angine pekllll'1 s, kas lja, depresivnog kaslja, gla\ ollolja. Koristi se zatim za umivanje I l111panje, kao lijek za kozu, promukl11~1, ko d prehlade, katara, antikonvulzlJ,l, lraheitisa, gastriti sa, upale usta, bo-

I

l11v1• zivca, katara nosa, bolnog vrata, ar-

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

•

I

I

, ,., Staviti kuh ati dok ne zakipi, skinuti , \ ,I1re i kada se malo oh ladi, um ijesati 11I, ocl limuna iii konzervans i vru ce ul iti 11 p,.,kuhane boce. 1lpmaba. Razrijeden s vodom, ovaj siru p I \ 1, 1,111 je i ljekovit ljetni napit ak.

If-;

Caj od listova M.1st

za proljetnu detoksikaciju tijela

111 novedena

1 jusna zlica usitnjenih listova, 2 di vode

U proljece. Jestivi mladi izd anci bazge mogu se koristili za pri pr emu var iva, juha i caja. Cvatovi bazge mogL1 se pohati u t ijestu za palacinke, iii tako da se cvjetici oclvoje od peteljki i umijesaju u pri p rem ljeno tij esto, te pek u kao kolacici. Ljeli. Zreli plodovi rabe se za izrad u soka koji se pi je razrijeden s vo dom iii se stavlja u caj kao aromatik, te za p ri p rem u dobre u kus ne bazgove juhe.

111lprcma.

Skarama odvojiti cvjetove od pl'lc•ljki i u p rikladnoj posudi dobro I 111111•citi. U rastopljenu mast umjesati 111 ,I 11v1•nu smjesu cvjetova i dobro pro-

Ovaj caj m oze se rabiti i za ostala navedena obo ljenja.

cvijet bazge, cvijet lipe, cvijet kamilice, 2 di vode

Priprema. Od jednakih dij elova (po 2

1111J"'•lli. I lp,11·,1ba. M azati oboljela mjest a vise 11111,1 na dan.

Hmneopatija

za lijecenje prehlade i gripe

Caj od cvjetova za navedena oboljenja 2 jusne zlice cvjetova bazge, 2 di vode

jusne zlice) svake od navedenih biljaka nap raviti cajn u mjesavinu, prel it i s 2 d i vode, poklopiti da odstoj i pola sata i procijediti. Uporaba. Piti 2-4 sali ce caja na dan. Ljekoviti uci nak bit ce uspjesan ako se, cim se osjeti gri pa ii i prehlada, uci ni sljedece: pri premiti caj, piti ga polagano, vrucega, u gutljajima i to u krevetu, za d o bro preznojavanje cijelog t ije la LIZ detoksi kaciju. Ust o valja popit i tabl etu andola, te se d obro u toplit i. Poslije o bilnog preznojavanja, treba prom ijeniti odjecu te gornji dio tijela, pamu cnom k rpom namocenom LI razblazeni jabucni ocat, dobro is trljati i odjenuti suhu o djec:L1 . Poslije cetiri sata post L1 pak po noviti.

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

Priprema. Usitnjene cvjet ove bazge preliti vru com vodom, poklopiti i nakon pola sa ta procijed iti. Uporaba. Piti dnevno 2-4 salice caja. Caj se m oze zas laditi medom iii muse moze do dati sok lim una.

Sirup od cvjetova za osvjezenje cijelog organizma, te za jacanje imuniteta 30 cvjetova bazge, 3 litre vode, 3 kg secera, 2 vrecice konzervansa iii sok 2 limuna

Priprema. Ubrane cvjetove bazge staviti LI vodu do sljedeceg dana, do bro procijed iti, i LI t ekucinu -ekst ra kt u mijesati Se•

1111\oj vrsti lijecenja bazga, Sambucus 11/1111·, ko ri sti se kod obiln og, p rejakog i lo 'I i1.,g znojenja tijela tijeko m dana, cure111,t 11osa (djeca ), i kod bolesti disnih pL1lt1v,1 i organa. Kod akutnih stanja uzima 11 linlctura LI 6. potenciji, svak ih cet iri sa1.i I I puta na dan p o 1 Okapi u caj u iii I t 1111 l1ll11i1ka LIPOraba; astma, alergije, bronhilh

U cvatnji bazga daje dobar p rin os nektara, cvjet nog praha, a klasifikacijska oznaka za prinos mcda je - 3.

Preiivljavanje u prirodi

Priprema. Svjeze usitnjene li stove bazge

Caj od cvjetova bazge - /ipe - kamilice

Uputa za pee/are

oboljenja

n to povecih svjezih cvjetova, 111 1111 svinjske masti

kuh ati 10 min uta LI vodi, poklopiti d a odst oji pola sata i procijediti. Uporaba. Piti nat aste po jedn L1 salicL1 caja dnevno LI u trajanju jed noga tjedna; doruckovati nakon sat vrem ena.

zak uhale vode. Caj se d aje 20 m inuta prije obroka. Do bro je ko mb in irati gas ka milicom.

Napomena. Drvo bazge je krh ko i suplje. Koristi se za izradu raznih predmeta, najCCSCC igraca ka kao StO SU puca lice, frulice, i sl.

!-.1,alj, rinitis.

U1mraba u veterini I ~IJl'I i list bazge koriste se za p ri premu p111luupalnog caja kod bub rezni h bolesti, 11p,il o1 n ijevnog trakta, bo lesti g usterace 1 111 1, bolesti disnih putova. Kao sred1~11 1 e0 .a

I

Druga irnena. Brinje, borovica obicna, fenja, kleka, smreka, smrika, ve nja.

Strani nazivi. Engleski - Common Juniper; francuski - Genevri er; njernacki -

•

tovi razvijaju se u pazu scima li stova. Plod je kuglasta bobica, promjera do 6 mm, tarnnoplave do crnosmede boj e. Plod sazrijeva druge god ine.

Gerneiner Wach holder, Heide-Wachol-

Vrijeme cvatnje. Travanj - svibanj.

d er, Wacho lder; slovenski - brin navad-

Miris i okus. M iri s aromaticno-bal-

n i; srpski - kleka; talijanski - Ginepro,

zamican, a okus zagr ijavajuce pi kantan,

Coccola di g inep ro.

gorkasto srno last.

IU

(.)

·-

e0

Staniste. Raste u borovirn i brezo-

lz povijesti. Ako zelite izbjeci ozljede, za sesi r iii rever zataknite grancicu boro-

vim sumarna, planinskim krcevinama, si-

vice ! Ukradene stvari nekad su se trazil e

karama, na neobradenim i zapustenim

pomocu sibe od borovice. U Bavar skoj

zem ljistima. Vo li suha i ogolj ela mjesta,

su rastjerivali vjestice pomocu ku hace

a prilagod ava se svim vrstarna tla, na go-

napravljene od drveta borovi ce. Ako

t ovo svim nadmorskim visinama, od ra-

je netko bezobzirno posjekao grm bo-

zine mora do 3750 metara.

.a

Branje i prerada. lglice, korijen i drvo

rovice ocekivala ga je ve lika nes reca. U Njemackoj su vj erovanja u taj anst-

grancica berem o u prolj ece, a plod od

venu m oc borovice prakti cirali u svo-

jeseni do zi me.

provodi kod upale bubrega jer m o-

Ljekoviti sadrzaj. Borovica sadrzi oko

1111111o rne misljenju, na najbolji nacin

ca. Misticna i mitska vjerovanja naroda

2,5% ete ricnog ulja, 10% smole, 33% in-

1q11',,10 ljekovito dj elovanje borovice.

ze izazvati krvarenje i pojavu bjelan-

zad rfala su se i do danasnj eg dana u po-

vertn og secera, tanina, juniperozoida,

I ll,1,1tko, borovica u prvorn redu dje-

cevina u mokraci.

jedinim dijelovima Njemacke.

g um u, vosak, jabucnu, mravlju i octenu

I11I1• I1a urinarni, respiratorni, digestivni i

kiselinu , soli organskih kise lina, fl avon-

l lvl ,mi sustav.

jim obredima kod spaljivanja mrtva-

Opis. To je zimzeleni, dvodornni igli-

• Antibaktericidno djelovanje borovice dolazi do izrafaja kod svih

• Na mjesta do kojih ne mogu pro-

oboljenja u kojima su uzrocn ici

casti grm, vi sine od 70 cm do 7 rn, iz po-

ske heterozide; ka lcij, kalij, mangan.

rod ice cem presa. Sitni jednospolni cvje-

Glavni sastojci etericnog ulja su borne-

drijeti ni antibiotici, prodire boro-

ol, izoborneol, kad inen, pinen, kamfen,

vica: tako primj eri ce na neprokrv-

te ripineo l, t erpentinski alkoho l, kamfor

ljena mjesta kao st o su urinarni pu-

borovice, tanin, g likozid jun iperin.

LJEKOVITO DJELOVANJE

"Pospjesuje tvarnu izmjenu, poveca

I Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

bakterije, kao sto su nefritis, cistitis, pielitis, itd. • U crijevnoj flori unistava bakterije

tovi u kojima postoje razna upal-

trulj enja, a razvija bakterij e vrenja

na fari sta uzrokovana bakterijarna

sto dovodi do detoksikacije crij eva,

I'. Coli, borovica kao urinarni anti-

ali i citavog organizma sto prido-

~eptik predstavlja pravi lijek.

nosi njegovu jacanju i osvjezenju, a

• Kod upornih bakterija u mokraci

raste i sposobnost reakcije organiz-

va aktivnost i sposobnost reakcije orga-

rdanas cesta pojava kod zena) lije-

rna na mozebitne bolesti. • Antisepticko i antibaktericidno svoj-

nizma ..." rekao je poznati profeso r bo-

(enjem borovicom postizu se br-

tanike s Farmaceutskog fakulteta Sveu-

/. i i sigurni rezultati. Valja naporne-

stvo borovice pomaze u lijecenju

ci lista u Zagr ebu dr. Fran Kusan, koji j e,

nuti da se lijecenje borovicom ne

svih upalnih procesa, bez obzira na

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

I

I

Mozda je Hieronymu s Bock, biolog

~"ii 11• LI svojoj knjizi o ljekovitom bilju

ko predoziranje moze izazvati stetne

I 1'1.'7. god ine, naj bolj e opisao borovi-

reakcije organizma, u prvom redu bubrega.

lhroj djelovanja, te dobre osobin e

Napomena. Kod duzeg uzimanja bo-

' 11

/11111111 e0

.a

I

I

1.i

l&MIW/161i&/8iM·--:-~- -Tinktura

Caj za sva navedena oboljenja

za sva navedena oboljenja

1 cajna ilicica zgnjecenih plodova borovice, 2 di vode

2-3 sake zdrobljenih plodova borovice, 7 ,5 di konjaka iii rakije

Priprema. Borovice preliti kipucom vo-

Priprema. Bobice borovice mocit i tri

dom, poklopiti, pustiti da odstoji 15 minuta i procijediti. Uporaba. Pili tri puta dnevno po j ednu salicu, prije jela.

tjedna, a bocu svakodnevno protresti. Procijediti. Uporaba. Uzimati jedan do dva puta tjedno po 15-20 kapi na kocki secera iii s vodom, cajem iii soko m. Tinktura je dobra i za masazu.

l Jporaba. Bobice do bro sazvakati, guta11,l 111u, a ostatak kostica ispljunuti. Sto I•' l1olje i dulje zvakanje, povecava se 111111ak. Kuras borovicom namij enj c na It' 1,1 prociscavanje krvi, pogotovo kod p11\1•canih vrijednosti mokracne kise1111, •, masnoce u krvi ali i kod sv ih navetl1 •11ih oboljenja. Zdrave osobe radi prew 11tive mo gu uzimati do osam bobica, ,1 J,1('anje imun it eta i za sto bolje zdravlJ1 • opcenito.

111111t' je ko ri sno zapaliti u prostoriji u I, 11nj bo ravi bolesnik i, opcenito, za 1lt •1111 fekciju prostorije. lglice borovice, -1i111• iii svj eze, mogu se d odavati raznim l11lp1irn cajnim mj csavinama.

za sva navedena oboljenja

bobice

dan

bobiee

1

16.

14

2.

2

17.

13

3.

3

18.

12

4. 6.

6

19. 20. 21 .

11

5.

4 5

7.

7

22.

8

8.

8

23.

7

9.

9

24.

6

10.

10

25.

5

11.

11

26.

4 3

2

dan 1.

za lijecenje disnih organa 500 g borovica, 31 vode, med Priprema. Borovice kratko prokuhati u

vodi. Nakon toga plodove zgnjeciti, jos j ednom prokuhati, dodati vode po potrebi . Prokuhanu masu protisnuti kroz sito i kad se ohladi dodati meda, toliko da nastane sirup. Sirup punimo u staklenke sa sirokim grlom. Uporaba. Djeca uzimaju tri puta po j ednu cajnu z licicu, sat prije obroka, a stariji dvije cajne zlicice, sat prije obroka, tri puta dnevno. Lijeci tuberkulozu pluca i jaca ze ludac.

oa.. 1; ,..4-,...1,--, I ;,,,.1, ._,;,t

iJi,:s. i :rrlr::,vrP- •

niiaa

10

9

12

27.

13.

13

28.

14.

14

29.

~

15.

15

30.

0

12.

I

u

·-> e0

.a

lr,lice

Kura s borovicom

Sirup

•

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

CRVENI CAJ -

GRM Aspalathus linearis L.

• E a. en

Familiae Leguminosae Porodica Mahunarki analgetik, antialergik, antianemik, antidepresiv, antidijabetik, antidot, antihemolitik, antiarteriosklerotik, antiinflamatorik, antikarcinogenik, antikolik, antimutagenik, anti neo plasti k, antioksidans, antispazmatik, antitrombotik, antitumor - koze, antiviral, dermetik, detoksikant, digestiv, dijabetik, hepatik, imunostimulans, kozmetik, laksativ, metabolik, sedativ, tonikum

Biblioteka Ljekovito bilje; zdravlje • Knjiga 1.

Ivan Lesinger • Kucna biljna l)ekarna (A - Kad)

I

,u'ii c

·~

u

I

I

I1 1r1• zivljenja, i preventivnog djelova-

nacnici osigurava preventivu p rotiv

I11.1 u ocuvanju zdravlja sto i sam pone-

danas najtezi h oboljenja kao sto

1,,HI ne uspijevam primijeniti. lzazovi

su kardiovaskularne bolesti, rak, tu-

111liveze danasnjeg covjeka su neus-

11utim relacijama razm isljanja uvodim

mori, anemije, slabost imunosustava, autoimune bolesti, brzo starenje, razne infekcij e, alergije. • Aspalatin je najpoznatija kompo-

v,1., u nove znanstvene spoznaje o lje-

nenta flavo noida u cr ve nom caj u

l.11vi tosti crve nog caja koji nam osigu 111,•ni nacin zivota. Crveni caj je za si-

koji, kao antioksidans, osigurava zastitu stanica od djelovanja slobodnih radikala, kao i zastitu DNK

prnl'divo veci nego nekad, a ako i nisu v1•11 tada su sigurno drugacij i. U spom e-

I,1v,1 izvr sne ljekovite ucinke za suvre-

Druga imena. Afri cki caj, crven i caj,

Lje koviti sadrfaj. Polifenoli, fl avo noi-

111II no caj buducnosti i caj dugovjecnosti.

(deoks iribonukl einska kiselina)

I ),1 jt• to uistinu tako, potvrduju nam

koja je glavni sastojak stanicne

111.1nstven ih laboratorija u kojima su

jezgre i nositelj nasljedn ih svojst ava.

I•,tr,1}ivanja po kazala da cr ve ni caj, tj.

• Antimutageno djelovanje crvenog

crveni grm, majcino cudo, rooibos.

di - aspalatin, po lisaharidi, kver cetin, ru -

1111•govi ljekovit i sastojci u prvom redu

Strani nazivi. Engleski - Red bush, Rotbu sch; francuski - Rooibos tea; njemacki - Rooibo s-Tee gesucht; slovenski - rdeci grm; srpski - crven i caj; talijanski - La t i-

tin, luteol in, zeljezo, kalij, natrij, kalcij,

111ilifcnoli i flavonoidi, prufaju ze ljenu

caja ponajprije ko ri sti za zaustav-

bakar, cink, magnezij, fluor, mangan

p1 1·ventivu i sigurnost u ocuvanju zdrav-

ljanje procesa starenja te za jaca-

sana di Rotbush.

LJEKOVITO DJELOVANJE

lj,1. Koncentracija aktivnih ko mponenti

nje imunoloskog sustava, je r omo-

I111l1fenola, koji djeluje kao antio k si-

gucava zast itu od propadanja, sta-

il,1 11.,, u crvenom caju je d esetak puta

renja iii ostecivanja zdravih stanica (s/obodnih radikala), izazvanih nezdravom, brzom i neadekvatnom ishranom, stetnim djelovanjima okolisa, geopatogenim zracenjima, biosmogom, losim negativnim mislima, stresom, ovisnostima, itd.

u o dnosu na zele ni caj, sto osi-

lz povijesti. Prve znacajnije podatke

Briga za zdravlje danas predstav-

o crvenom caju - grmu za pisao je 1772.

lja imperativ svakog odgovorn og co-

111 I1 ,1va uspjeh u borbi sa slobodn im

g. botan icar Carl Humberg. Nazivaju ga

vjeka pa o n nastoji u svoj zivotni put

1,1tl1kalima.

jos i majcinim cudo m, cudotvornim ca-

ukomponirati zdrava i prirodna bogatsl•

\,t't

,I

• Antioksidativno djelovanje crve nog

jem koji hrani m ozak, du su i tijelo.

va oko line koja ga okruzuje. Dato nije

caja ima niz prednosti pred slicnim

Opis. Trajna, razgranata grmoli ka b ilj ka, visine od 0,5 do ·1,s m, zelenih du-

lako pomalo smo svi toga svjesni. Na

vrstama antio ksidativnih biljaka i

to m putu znanost nam svakodnevno

preparata (zel en i, crni caj) i to po-

gackih iglicastih el ipticn ih listova i zutih

n ud i nove izazove u pogledu zdravog

najprije iz razlo ga st o ne sadrzi ko-

rala kao st o su kalij (neophodan za

cvjetova koji kasnije pocrvene.

nacina zivota kao i upute za ispravnu

fein, pa ga mozemo piti u vecim

rad m etabolizma), kalcij (neoph o-

preve ntivu. U poplavi svih t ih uputa

ko licinama a da ne djcluje stetno.

dan za kosti i zube), bakar i mangan

i preporuka vazi st ara izreka " every-

• Postotak tanina je nizak, sto je od

Miris i okus. Aromatican. Nalaziste. Raste i uzgaja se iskljucivo u Juznoafrickoj Republici.

• Nadasve i mponira i sadrfaj mine-

(neoph odni za melabolicke pro-

thing o ld is new now" (sve staro je sa-

ogromne vaznosti za metabo lizam,

cese), fluor (neoph odan za zube i

da novo). Godinama nastojim ukaziva-

jer t anini vezu mineraln e kompo-

kosti), cink (n eophodan za rast sta -

vrhovi b ilj kc u cvatu. Listovi odstoje, fer-

ti na utjecaj e okoline i hrane na zdrav-

nente kao sto su ze ljezo, mikroele-

nica koze), magnezij (neophodan

menti raju i pop rime crve nu boj u.

lje covjeka i to u pogledu podizanja kul

menti, te razni proteini, sto u ko-

za zivcani sustav i metabo/icke pro-

Branje i prerada. Beru se listovi i

Biblioteka Ljekovito bi/je i zdravlje • Knjiga 1.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

• .a,

E I

·;,c,

·-c

e ()

I

I

•

• protiv visokog kr.vnog tlaka, • kod masnoca u krvi, • za eliminiranje mokracne kiseline, • kod reumatskih tegoba i gihta, • kod koznih necistoca, • za sedativno djelovanje i opustanje, • protiv razdrazljivosti i ljulnje, strcsa,

melankolije, • kod jetrenih tegoba, • kod raznih parazita i nametnika u

crijevima, • kod AIDS-a • kod HIV-a, • za prevenciju karcinoma i raznih tu-

cese), natrij (n eophodan za odrtavanje ravnotete kise/osti), zeljezo (neophodno za stvaranje crvenih krvnih zmca). • Pucka medicina africkih domoro-

mora, • kod bolesti mozga, • kod cirkulacijskih bolesti, • kod slabog imuniteta, • kod debljine iii pretilosti,

daca rabila je crveni caj kao napi-

• protiv glavobolje - migrene,

tak u lijecenju bol es ti zeluca i cri-

• kod srcanih bolesti,

jeva, kod raznih trovanja i tegoba sa

• kod tegoba s rcspiratornim orga-

zelucem, te protiv grceva, narocito u dojencadi i djece.

Zapadna pucka i alopatska medicina preporucuju crveni caj: • za dojencad i djecu, narocito za

nima, • kod dijabetesa, • kod raznih rana, povreda, uboda i ugriza insekala i zivotinja.

t fl

.en

E

navedena oboljenja

I ~.1111a zlicica usitnjenih listova , J 111 vode

l'dprcma. Vrucom vodom prel iti bilje, p11klopiti, i nakon 15 minuta procijediti. l lpmaba. Caj piti topao iii hladan u ko 1111111 od dvije do pet salica na dan. Za I1I, •vpntivno djelovanje potrebno j e piti 11.ipnanje dvije salice caja, a za terapi1d,o-kurativno djelovanje kod navede11I11 obo ljenja litru caja na dan, kojega pq1•1110 umjesto vode. Caj se moze za~l,uli li medom iii secerom, a moze se tl11d,1ti limunov iii neki drugi aromaticni 111, 1,1 sto bolji okus, poput malinovca 111•o11ka od jagode. Ako se caj pije za jaI ,11qt• o rgan izm a, pije se s m edom i liI11III 10111. N,1pomena. Crveni caj j e dobrog i 1I111 11,iticnog okusa te je nepotrebno dotl.iv.111 b ilo sto osirn meda, ako je to zbog d1 ,I\ ~tvenog stanja osobe dozvo ljeno.

Poslije ovih saznanj a preostaje nam

djecu alergicnu na hranu i napit-

da sami provjerimo ljekovito dje lovanjc

ke koji izazivaju grceve i tegobe sa

crvenog caja koji nam hrani mozak, dusu

zelucem i probavom,

i tijelo.

• za kupanje dojencadi i djece,

(;aj

Kontraindikacije. Nisu poznate.

• kod alergicnih pojava na kozi,

koznih ekcema, suncanih opeklina, • kod bubreznih tegoba izazvanih ka-

mencima, • kod nesanice,

Biblioteka Ljekovito bil"e i zdravlje • Knjiga 1.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

.I. ~

)C)

·-c

t ()

GAVEZ

I

Symphytum officinale L.

Familiae Boraginaceae Porodica Ostrolista Ljekarnicki naziv

Radix Consolidae maioris

adstrigent, antibakterik, antidijaroik, antiseptik, bioregenerator, dermetik, digestiv, diuretik, drastik, hemolitik, karcinogenik, kozmetik, laksativ, mucilaginoz, specifik

I Biblioteka l.jekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

Ivan Lesinger • Kucna biljna Jjekarna (A - Kad)

•

I

I

•

postrance i do 60 cm dubine. Ko rij en je izvana crne boje, a iznutra bijele.

Vrijeme cvatnje. Svibanj - srpanj. Miris i okus. Svjezi listovi imaju miri~ po travi, a okus po krastavcu, dok ko ri jen ima slatkast okus, sluzav je i steze.

Staniste. Vezan je za pod rucja suma vrba, topola, kao i predplaninskih i brd skih vlaznih livada, pasnjaka, polja, za putove, potoke, itd.

Branje i prerada. Mladi svjezi listovi

Druga imena. Crni gavez, ve liki gavez, vo lovski jezik.

Strani nazivi. Engleski - Boneset, Brui-

kao i stablj ike rabe se za pripremu jela (juhe, salate, variva -

ala spinat), listovi 1

sewort, Comfrey, Commo n Com frey,

cvjetovi beru se, suse i rabe za pripremu

Knitbo ne; francuski - Consoude officina-

caja. Najvise se koristi ko rij en koji se va

le; njemacki - Beinwell, Beinwurz, Echter

di u jesen iii u rano proljece. Korijen trL

Beinwell, Gemein e Wallwurz, Gemeiner

ba ocistit i, izrezati na stapice iii kocki-

Beinwell, Schwarzwu rz, Wa llwurz; slo-

ce i susiti na topl o m i zracnom mj estu

1111plly ti n, etericno ulje, secer, treslo-

venski - navad ni gabez; srpski -crni kor en, gavez crni, volovski jezik, talijanski - Conso lida maggio re, Orecchio

iii u susionici, i to dosta brzo. Suh i kori

11 1,t •I h"~, sluz, skrob, vitamini C, B12, U,

jen pohranimo u hermeticki zatvorenu

I l1111ol in, kalij, natrij, kal cij, bakar, ko-

ambalazu. Svjezi ko rij en rabi se za pri-

1 il l

d'asino.

prem u tinktura iii za izradu ljekovite mn

lz povijcsti. Pucka medicina je za gavez veza na vise tisuca god ina poradi njegova ve likog ljekovitog djelovanja na rane i lomove kostiju.

Opis. Ze ljasta biljka koja naraste do 80 cm vi sine. Stabljika je iznutra su plja, jako je razgranata, a na njoj sc razvijaju usko jajasti, sjedeci i d lakavi li stovi, na koji ma su uocljive g usto nabo rane p rovodne zile. Ljubi casti iii zuckasti, ruiicasti cvjet ovi razvijaj u se na produienim drscima na vrhu stabljike te obl ikuju viseci cvat. Jako razvijeni mesnati korijen (slican mrkvi), raste horizontalno iii

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

Ljekoviti sadrfaj. Alantoin 0,6 - 0,8%, auksin, pirolidinski alkalo id i 0,02 - 0,07' sitosterol, asparagin 1-3%, holin, amin o kiseline, simfitocinoglosin, konsolidin,

Vee tradicionalno, svake godine, s clanovima Udru ge "Zdrav t ivot " u bli-

loi

In

.e

jnici, jajovodi, maternica, rodnic,11 stidn ica (endometritis - upala mu

I

ternice, grcevi, bakterije, ciste, lu

C

mori) Bartholinijeva v. zlijezda,

• mokracni sustav - bubreg, mokracovod, mjehur, mokracna ci-

pasjemenik, (caj se pije i rabi km,

jev, (kod upalnih procesa, bakterija,

vaginalni tus),

cista, pijeska, pojave bjelancevina

a.

0

0

a,

• zivcani sustav - zivcane Staniec I

i krvi u mokraci, kamenaca, katara,

zivci, mozak, kraljesnicna m o;,dl11

nocnog mokrenja, vodene bolesti);

periferni i autonomni zivcani

• osjetila - kofa - pokozica, kofa,

••

mu sko udo, mosnja, sjemenik i

$ ll ~

tav, (depresije, anksioznost, nc11

potkozno tkivo, zlij ezde lojnice i znojnice (ope klin e, razne kozne necistoce, osipi, razne pjege, rane, modrice, nagnjecenja, varikozne vene, i to oblozi od caja iii za ispiranje)

• probavni sustav - usna supljina, zdrijelo, jednjak, ze ludac, crijevo,

raze, nesanice, razdrazljivost,,

tav; (depresije, anksioznost, neu-

jetra, gusteraca, potrbu snica (za is-

bolna mjesta zivca),

roze, nesanice, razdratljivost,

piranje usne supljine i tdrijela, kod

b olna mjesta tivca),

lose probave, katara teluca, naro-

• sustav zlijezda s unutrasnjim izlucivanjem - hipofiza, stitasta zli-

cito kod pojacane t elucane kise-

jezda, nadbubrezna zlijezda, do-

line, kod nervoznog teluca, kod

st it asta zlijezda, gust eraca, spolne

rac:ke pjege, rane, ran e koje tes-

Crohnove bolesti, proljeva, dizen-

zlijezde.

ko zacj eljuju, dekubitus, kraste, ci-

terije, tutice, jetrene insuficijenci-

lJ poraba u lja od gospine t rave:

je, masne jetre, ciroze, bolova j etre,

• zivcani sustav - zivcane stanice i

• sustav osjetila - kofa - opekline, suncane opekline, suncane i sta-

rcvi, otekline, modrice, tumori, tvrdi cvorovi na dojci, nagnj ecena

tutice, otecene j etre, hemoroida,

zivci, mozak, kraljesnicna mozdina,

mjest a, osipi vlazni i su hi, su ha i is -

raznih crijevnih parazita, ameba,

pe rifern i i autonomni zivcani sus-

pucala koza, lisaj, Herpes simplex,

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

-

cma ra, rabi se za mazanje ii i stavlj 1 u vaginalni tus,

• za masafo - kod gihta, r eume, bo l

,,1oznosti, bolesti mjehu ra, bolesti koze,

nog ramena, vrata, kraljeznice, i§I

111 ,lova led a, bronhit isa, bolesti metabo-

jasa, neuralgija, m odrica, uganuc,11

111111a, bolesti krvi, bo lesti g rla, bo lesti

la

tvrd e pete, tvrdih tabana, tvrdih

ll'lre, bolova kod isijasa, od udarca, kod

...

rozna tih lakat a, koze lica.

rri:riza, ci ra, dermatitisa, depresije, kod

> la

Uporaba soka. Svjeze iscijeden i soi
rnijesa n s m alo vod e iii caja, iii nano1dli na kozu .

I Biblioteka Ljekovito bi/je i zdravlje • Knjiga 1.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

KADULJA

I

Salvia officinalis L.

~~

.•a

''I

Familiae Lamiaceae Porodica Usnatica Ljekarnicki naziv

~

--c= ••

.-

~

Herba Salviae

f

tt '

adstrigens, afrodizijak, antiabortiv, antibakterik, antibiotik, antiflogistik, antioksidans, antireumatik, antiseptik, aromatik, detoksikant, dezinficijens, dijabetik, diuretik, ekspektorant, karminativ, kozmetik, sedativ, sekretolitik, stimulator, termoregulator, tonikum

I

I Biblioteka Ljekovito bilj e i zdravlje • Knjiga 1.

Ivan Lesinger • Kucna biljna lj ekarna (A - Kad)

I

io sam se svojem mirisnom dahu poslij e

Ljekoviti sadrfaj. Kadu lja sadrzi oko

Druga imena. Divlji ku s, ku s, pitoma kadu lja, pelim, pitomi pelin, zalfija.

2,5% et cricnog ulja, absinthin, t ujon, sal-

zvakanja. Spoznavajuci postupno ljeko-

Strani nazivi. Engleski - Common Sage, Garden Sage, Sage; francuski - Sauge offici nale; njemacki - Gart en-Salbei,

vi ol, tion, cineo l, salven, resin, pinen,

vitost kadulje poceo sam izradivati sirup

born eol, linalol, kamfor, tanin, gorke

za kasalj, najprije od lista, a kas nij e od

tvari, bjeiancevine, skrob, gumu, kalij,

lista i cv ijet a kadulj e.

Echter Salbei, Edel salbe i, Salbei, Salvia,

kalcij, kalcijev oksalat, fosforne i triter-

Salvie; slovenski - zajbelj, zavbej; srpski -

penske kiseline.

nosti u lijecenju pojedinih obo ljenja, jer

pelen crnogorski, slavja, zalfija; talijanski

Toksicnost. Kadulja sad rzi dosta tujona te se kod prevelike uporabe mogu

i u povijesti, a i danas, jos uvijek neo-

pojaviti grcevi u ko m slucaj u va lja sma-

dena oboljenja. Ako procitate dio iz nje-

njiti konzu mi ranje.

zin e povijesti uvidjet cete d a la bilj ka

- Salvia domestica.

lz povijesti. U starim zap isima o ljekovito m bilju moze mo naici na ni z zapi-

Kadulja je biljka nadnaravnih moguc-

bjasnjivo pa cak i carobno, lij eci odre-

sa o kadulji na jedan vrl o upecatljiv na-

maze pobijediti i samu smrt. Kako m aze

cin . U Engleskoj za kad ulju kazu "tko

zam ijeniti antibiotik, i nije cudno sto su

teli dugo tivjeti neka u svibnju jede kadLllju"; u Salernu, gradu poznatih med i-

LJEKOVITO DJELOVANJE stabljikom naraste oko 50 - 70 cm. Ima jaki d rvenasti korijen, listovi su cvrsti i

Kadu lja je jedna od prvih meni omi-

po mome mi sljenju biljka "us ne sup-

ljine", biljka bez koje se ne maze ni

uski, duguljasto jajast og iii elipt icnog oblika nasuprotn o poredani na dugoj

po go rkastim list ovima koje sam vo-

pet eljci sivozelene boje, obrasli gListim

lio zvakati. O kus mi se jako svidao jer

zamis li lijecenje usne supljine i grla i to

111i je stvarao svjezinu u ustima a i div-

cajem, tinkturom iii zva kanjem lista.

pomocnicom LI mnogim nevoljama i ce-

ij Libi cas te

sto spasiteljicom od smrti ". Dr. Breuss u

dlacicama. Usnati cvjetovi koji se razvi-

SU

boje.

kadulje aka se kuha tri minute i pije kao

put kamfo ra, a okus je gorkot rpki i mi -

• Primjenjuje se u lijecen ju usne

caj. Kadulju nisu upotrebljavali samo

ri sav.

izbacuje nave li stove koji se mogu br,,l l tijekom cijele god ine. Susi se na toplo1ll

se preventivno kod epid emija gri-

i zracnom mjestu, u sjeni.

pe,

Staniste. Kod nas raste duz cijele

dulje u ljubavn im carolijama: "lzbusi tri

kamenjara, a livadna kadulja na livada1m1

rupe

i proplancima.

LI

listu kadulje i kroz njih provuci

svoju vlas i vlas tvoje ljubljene. Zakopaj

Branje i prerada. Bere se list i cvi-

list ispod praga ljubljene i ona ce te nagraditi vjecnom naklonoscu." lme do-

travnjLI, i iza cvatnj e LI li pnjLI, a cvij el u

biva po talij anskoj rijeci salvare sto u

svibnju i li pnj u. Kadulja i poslije cvatnjt•

prijevod u znaci spasiti.

Opis. Ova mediteranska biljka, kao vi segodi snji m ali g rm, s drvenastom

Biblioteka Ljekovito bilje i zdrav/je • Knjiga 1.

vanjsk ih oboljenja.

supljine i grla, obo ljenja i krvarenja zubnog mesa, afti, gljivica, raspucanog jezika (geografski jezik), upale sluznice usta, zadaha iz usta, angine, katara grla, oboljenja glasnica, kod ulceracije grla, jednjaka, faringitisa, • bolesti mokracnog mjehura, upalnih stanja mokracnih putova. • Zvakanjem listova kadu lje djeluje

obale i na otocima, na skrtom ze mlji slu

jet. Li st se be re prije cvatnj e, LI mjeseC'u

I

•

siroku primjenu LI lijecenju unutarnjih i

svojoj knjizi navodi veliku djelotvornost

za lijecenje nego i za mnoge rituale,

l

Vrlo je ucinkovita kao antiseptik, anti bakte rik i antibiotik (caj ad listova) te ima

Vrijeme cvatnje. Svibanj - lipanj. Miris i okus. Miris je aromati can po-

caranje, a najslikovitija je upo raba ka-

I

otik je lijek novijeg datuma. Kadulj a je

ljcn ih biljaka koju sam kao djecak znao

cinara kao i stare skole za med ici nu, za

jaju na vrhu stabljike, kao vert ikalni Ida~,

,

joj pridavali toliko znace nje, jer ant ibi-

kadLilju u skriptama o bilju navode "za-

sto da Llmre covjek kojemu u vrtu raste kadulja". Kao ljekovita biljka i danas se smatra, "zastitnicom zdravlja,

II

•I

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

I

I

• a kod tezih oboljenja grla i zubnog mesa (karcinoma), preporucuje se

sprjecava znojenje dobra je za oso-

zvaka nje ku gl ica napravlj enih o d

be sklone znojenju (nocno znoje-

kadL1lje, sabljastog trputca i mladih

nje); smanjL1je to znojenje, au

listova stoli snika.

osoba kod kojih je potrebno izaz-

• Za ispiranje upalnih mjesta

LI

ustima,

grlu, na kozi, te za ispiranje rana stari je pucki lijek, pogotovo ako se kLlha u pola vode i pola vina. • Kao tinktura prikladna je za pripravke s ostalim tinktu rama jer se tad a

~

li su engleski istrazivaci, koji su otkrili

,

ma acetil-kolina, kojim se smanjuju i

• Kadulja pojacava izlL1civanje mo-

sprjecavaju procesi kod Alzheimerove

krace, ali i sprjecava nocno mokrc

bolesti, a prepo rL1cL1jL1 je i kao vrlo bogat

nje, jecenje obolj enja krvi, a pogotovo

mjesecnice, menstrualnih grceva, bi-

je vrij eme vrijedn ost kadulje potvrdida kadLllja dje!L1je na smanjivanje enzi -

tovo djeci u doba puberteta.

• U puckoj medicini kori sti se i za li-

divlji kesten, ruzmarin, tust, mrkvu, hamame fis, aloju, ricinus, maslinu, ananas, vin ovu lozu, avokado, badem, i kadulju navode kao antioksidans. )apanci

pomaze kod prociscavanja krvi i cijelog o rgan izma. Zbog detoksi-

tivnog djelovanja rabi se

LI

LIZ

II

• I I

f

"

dobar kozmetik, koji ima utjecaja na po-

lijece-

javu bora jer sprjecava slobod ne radikale

jelog pranja, hormonalnih poreme-

njL1 mnogih oboljenja, pogotovo

jelo i krv od svih toksi na, a tek on -

faja i navala vrucine u menopauzi,

stoga sto

da lijecimo simptome oboljenja.

koji ostec L1jL1 stanice, a djeluje i na kola-

te u sprj ecavanju pobacaja.

pravilo da najprije oslobodimo ti-

• Kao antiseptik kadL1lja se rabi za li-

gen da ostane elastica n. Azijska crvena

LI

I

Zapadna pucka medicina. U novi-

• Uspj esno regulira znojenje, pogo-

binirana s tinktL1rom arnike sluzi za

ispiranje rana i koznih oboljenja.

mi kadulju, usitni je u prah i jedi taj prah na kruhu ion ce sm anjiti preobilje tvojih stetnih sokova".

vati znojenje, ona ga izaziva.

njezina ljekovitost povecava. Kom-

• Dobar je prirodan lijek za regulaciju

rascivanj L1. Svet a Hildegarda kaze: "Uz-

• Kao termoregulator i b iljka koja

pL1 ckoj medicini postojl

jecenje koznih necistofa (ka o kozmetik), i koznih oboljenja t e za ispiranje iii spravljanje obloga. • Kod problema impotencije kadL1lja djel L1je kao blagi afrodizijak, • kod slabosti zivaca, depresije, neu-

roza kadL1lja dje! L1je umirL1jL1ce, • kod slabog rada zeluca iii slabog

apetita prasak od kad L1lj e pobuduje rad ze luca i otvara apetit,

• umiruje grceve, smiruje nadimanje, povracanje i prolj ev. Ljekovito djelovanje kadu lj e vidlji\o je, u pravilu nakon tri -cetiri dana i 1t 1 LI

te rapijskim dozama, te va lja ima-

11~l rpljenja

I

LI

pij enju caja. Prasak kadu-

ljt• lijeci gnojne rane i pomaze brzem za-

Biblioteka l..jekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekama (A - Kad)

I

I

I

I

tekucina za ispiranje rana i grgljanje kod bolesti usne supljine.

IZ KULINARSTVA Kadulja se kao zacin koristi u pripremi jela od mesa i iznutrica, te jela od riba i to od jegulje, ugora, raze, morskog psa. Kod pecenja mesa kadulja se dodaje za poboljsavanje arome, kao prasak iii mljeveni svjezi list. Prasak kadulje moze se koristiti kao zacin u raznim dijetotera-

pijama. kadulja sprjecava celavost. Za vaginalna ispiranja, kod problema s gljivicnim oboljenjima poput Candide, takoder se koristi caj od kadulje.

Kontraindikacije. Zabiljezene su kod

I •

I

•

Uporaba. Uzimati 20-30 kapi tri puta na clan u malo caja iii vode kod navedenih oboljenja, a protiv nocnog znojenja 50 kapi prije spavanja.

Cai za regulaciju znojenja 1 zlicica kadulje, 2 di kipuce vode

Priprema. Kadulju preliti kipucom vodom, poklopiti i nakon jcdnog sata procijed iti, a moze se kadulja i kuhati 3 minute. Uporaba. Piti po sa licu prije spavanja iii u terapiji tri puta na dan, jedan sat prije jcla. Napomena. Za sve navedene bolesti kacl ulju kuhati oko 3 minute, poklopiti da odstoji jedan sat i procijediti. Uzimati 2-3 sa lice na dan, zasladeno meclom. Caj ocl kadulje ne slad iti, ako se pije za oboljenja probavnog sustava.

Prasak za sva navedena oboljenja

Priprema. Potpuno suhu kadulju kratko samljeti u mlincu za kavu i pohraniti. Uporaba. Uzimati jedan do tri puta dnevno na vrhu noza, s hranom, sokom iii cajem. Rabi se i za posipanje rana i za jacanje zeluca.

Uputa za pee/are Nas najkvalitetniji, svjetski priznati med, upravo je med od kadulje i to kadu lje ubrane podno Ve lebita. Pcelinja pasa traj e oko tri tjedna kada se mogu dobiti veli ke kolicine meda. Klasifikacijska oznaka za prinos meda je 5-6. 0 ljekovitosti kaduljinog meda podosta znamo te ga ubrajamo u vodecu grupaciju meda za lijecenje respiratornih organa i putova, te za jacanje imuniteta.

punokrvnih osoba kod kojih kadulja moze izazvati neugodne posljedice te

Vino

ne trebaju piti caj od kadulje. Kadulja ;e

za zivce i rekonvalescente

biljka za anemicne osobe.

00 g kadulje, litra crnog vina (slatkog)

Kombinacije s ostalim ljekovitim biljem. • Kadu lja je biljka koja se uspjesno

l'riprema. Kadulju mociti u vinu de,l't clana, svaki clan bocu protresti.

nemaju etericnog ulja, a posjeduju

l'rocijediti. Po zelji moze se dodati med. Uporaba. Uzimati jednu do tri zli ce na clan kod zivcane rastrojenosti kao i kod

niz ljekovitih svojstava te se tako

rckonvalescenata.

kombi nira s ostalim biljkama koje

povecavaju ljekovita djelovanja. Ljekovite biljke s kojima se mijesa

za navedena oboljenja

za (Betula lutea), medvjede grozde, sipak, pelin.

200 g kadulje, htra 60-postotnog alkohola

pi tinkture arnike, dobije se izvrsna

Biblioteka Ljekovito bilje i zdrav/je • Knjiga 1.

Proljece. Mladi li stovi kadu lje izvrstan su zaci n za razna jela, a mogu se i pohati u tij estu za palacinke, kao prava poslastica. Caj je vrlo ljekovit, a rabi se ponajprije za lijecenje usne supljine.

Tinktura

kadulja, jesu: sljez, preslica, bre-

• Ako se u caj od kadu lje doda 20 ka-

Prezivljavanje u prirodi

l'riprema. Kadulju usitniti i mociti u alkol10lu tri tjedna. Pro cijediti.

Ivan Lesinger • Kutna bi/jna ljekarna (A - Kad}

I

I

KADULJA LIVADNA Salvia pretensis

• I

C 'a

I

>

Napomena. Slabije je ljekovitosti od kadu lje.

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

·--

Tumac pojmova

Antiskrofulozum - sredstvo za lijecenje

Antidepresiv - sredstvo za lijecenje de-

presije Anlidiaroik - sredstvo protiv proljeva, tj.

sred stvo koje zaustavlja proljev Anticlijabetik- sred stvo koje smanjuje

A Abdomen - trbuh, trbusna supljina, dio

trupa izmedu grudnog kosa i karlice Abortiv - sredsl vo koje izaziva pobacaj Abortus - pre kid trudnoce (gubita k zametka, tj. fetusa prij e 20. tjedna trudnoce). Adenom prostate - povecanje prostate Aclipoza - nakupljanje masnoca u tkivima, debljina, gojaznost, pretilost Adstrigens - sredstvo za stezanje tkiva i zgrusava nje krvi (vecinom su to biljke s treslovinom iii taninom), Aerofagija (aerophagia) - jace gutanje zraka. Javlja se kod oboljenja zeluca, jednjaka, zucn ih i bubreznih napada kao i kod nervoznih osoba Afrodizijak - sredstvo koje potice spolni nagon, pojacava sp olni nadrazaj Akutno - oboljenje koje se naglo javlja i odmah se mora lijeciti Alkoholat- tekuci na koja se dobije dcstilacijom alkohola s jednom iii vise biljaka Alkoholatura - tekucina koja se dobije mijesa njem jednakih dijelova alkohola i svjeze biljke Alterans iii Alterativ - sredstvo koje utjece na izmjenu tvari Amara - amarum, go rko ljekovi to svojstvo - sredstvo koje pobuduje tek Amarum - gorko sredstvo - biljka Amniocenlesis - uzimanje uzorka plodove vode za prenatalni dijagnosticki test

Biblioteka Ljekovito bi/je i zdrav/Je • Knjiga 1.

Amnioticna vreca - vreca ispu njena

plodnom vodom, koja okruzuje i zasticuj e plod Anabolizam - metabolicka pretvorba malih m olekula u tvari nuzne nasem t ijelu Analeptik - sredstvo koje krijepi Analgetik - sredstvo koje ublazuje iii odstranjuje osjecaj bola Analno - koj e pripada an usu iii cmaru, ill je dio anusa Anemija - slabokrvn ost, malokrvnost, smanjenje broja eritrocita iii hemoglobina tj. ko lici ne zeljeza u eritrociti ma (nedovoljna dostava ki sika u tkivo) An estetik- sre dstvo koje smanjuje osjetlji vost zivca Aneurizma - prosirenje stijen ke arterije Angina - upala krajnika Angina pcktoris i ii stenokardija - napadaj bolnog stezanja LI predjelu srca uz hladan znoj i tj eskobLI Anodinum - sredstvo koje ublazuje bol Antialergik - sr edstvo koje sprj ecava iii ublazava ale rgijsk u reakcijLI Antianemik - sredstvo za lijece nje an emije Antiarteriosklerotik - sredstvo za sprj ecavanje stvaranja naslaga na krvnim zilama, (arteriosclerosis) Antiastmatik - sredstvo za sprjecavanje iii lijecenje astm e Anlicirotik - sred stvo koje sprjecava iii lij eci cirozu

Secer LI k rvi Anticlizenterik - lijek protiv dizenterije Antidot - protuotrov- svojstvo iii sred-

stvo koje se daje kao lijek p rotiv dj elovanja nekog otrova iii protiv drugog lij eka koji je predoziran ii i ima negativno djelovanje Antiemctik - bi ljno sredstvo koje sprjecava povracanje Antiflogistik- sredstvo protiv Lipala tj. sredstvo koje lijeci upale (obicno za lokalnLI primjenL1) Antigen - stran o tijelo koje ulaskom u o rganizam izaziva imunoloski odgovo r Antihelmetik- sredstvo protiv crijevnih nametnika Antihepatotoksik - sred stvo koje lijeci trovanje jetre Antiinflamatorik- sredstvo koje lijeci upale Antikarcinomik - sredstvo za sprjecavanje i lijecenje karcinoma Antikataral - sred st vo za otklan janje katara Antimikrobik - sreds tvo koje Lini stava mikrobe Antineuralgik - sredstvo koje lij eci neL1ralgije, tj. boli zivca Antioksidans - sredstvo koje sprj ecava oksidacijLI i razvoj slo bodnih radi kala Antipiretik - sredstvo koje smanjuje povisenu tjelesn LI tem peraturu Antireumatik- sredstvo protiv reume Antisept ik - sredstvo koje unistava patogene mikroorgani zme Antiskorbut - sredstvo koje sprj ecava skorbut

oboljenja limfnih zlijezda, tzv. skrofula Antispazmatik - sredstvo koje utjece na popListanje g rceva Antitijelo - iii protLitijelo je obrambena tvar koja se stvara u organizmLI kao o dgovo r na spe cificne antigene Antitumor - sred stvo koje lijeci i sprjecava stvaranje tum o ra Antitusik - sred stvo za suzbijanje kaslja Antiviral - sr edstvo koje Lini stava vi ru se Antrahinoni - sredstva pLI rgativnog iii laksativnog i detoksikacijskog djelovan ja Antranol - sredstvo za povecavanje sposobnosti vezivanja ki si ka u krvi Anus - cmar, otvor na krajLI debelog crijeva Aperitiv - sredstvo koje pojacavaja tek, pice koje se uzima prije jela Aplicirati - primijeniti, staviti Apopleksija - t esko opce stan je (koma), od L1zetost nekih dijelova iii cijelog tij ela, javlja se iznenadnim izljevom krvi u mozak, mozdana kap Arilus - mesnati omotac oko sjemenke Aromatik - sred stvo koje daj e ugodan miris - zacinsko sredstvo iii svojstvo Arterioskleroza / ateroskleroza - zadebljanje arterijskog zida, te gubitak elasticnosti krvnih zila Artritis - upala zglobova Ascites - nakupljanje tekLICine LI trbLI Snoj supljini (kod ciroze jetre, tLimora, in sLifi cijen cij e srca, i sl.) Asimilacija - LI bio logiji pojam za skLip procesa LI kojima organizam izgraduje o rganske sastojke iz neo rganskih Asistolija - prekid rada srca, odsustvo srcanih otkLi caja

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

I

I

Astenija - opca slabost organizma, koja nastaje zbog raznih akutnih iii kronicnih uzroka

Astma - bolest koja se ocituje napadima otefanog disanja uslijed grca bronhija; zadL1ha

Atonija - smanjenje tonusa misica kao i drL1gih kontraktilnih organa

A-vitamin (karotin) - poboljsava vid, stiti kozu i slu zokoz:L1, veoma j e vafan za razvoj kostiju i zuba, neophodan za rad imunog sistema, vafan antioksidans

B

Bakar - kemijski element koji je vafan za procese metabolizma, neophodan za stvaranje krvi i za rad centralnog z:ivcanog sustava

Baktericid - sredstvo koje unistava bakterije

Balzamik - mirisna smjesa biljnih smo la i etericn ih ulja, rabi se za balzamiranje, tj. ocuvanje tkiva Barbaloin (ba rbaloin - glukoza) - baktericidno i purgativno - laksativno djelovanje

Bilirubin - narancastocrveni pigment LI 2L1ci sisavaca, nastaje razgradnjom hemoglobina LI jetri

Bjelancevine iii proteini - sloz:eni organski spojevi sastavljeni od oko 20 vrsta aminokiselina, glavna su grada protoplazme z:ive stanice, sadrz:e ugljik, kisik, vodik i dusik

Bioregencrator - biljno sredstvo koje regeneri ra tkivo

Biostimulator - biljno sredstvo koje stimulira o rgane iii cijeli organ izam

Bronhitis - upala sluznice bronha

Biblioteka Ljekovito bifje i zdravlje • Knjiga 1.

B1 vitamin (tiamin) - neophodan za

Cimetova ki se lina - sredstvo za ciscenje

regeneraciju tkiva i za povecanje energije tijela B2 vitamin (riboflavin)- sudjeluje u razlaganju ugljikohi.drata, masti i bjelancevina, ima vaznu ulogL1 u regeneracij i tkiva i u detoksikaciji organizma B3 vitamin (niacin, nikotinska kiselina, amid nikotinske kiseline) - regulira rnetabolizam B6 vitamin (piridoxin) - sL1djeluje u razmjeni aminokise lina i masti u organizmu, potreban za rad zivcanog sustava, sudjeluje LI stvaranju cr venih k rvn ih zrnaca zajed no s folnom kiselinom i vitaminom B12, smanjuj e rizik od bolesti srca i krvnih z:ila B12 vitamin (cianokoba/amin) - sudjeluje LI razm jeni bjelancevina i ugljikohidrata, u stvaranju genskih moleku la - DNK i RNK, potreba n za stvaranje crven ih krvnih zrnaca i za rad z:ivcanog sustava

rana i unistavanje zaraznih klica i gljivica Cink - kerni jski elemen t, sastavn i dio mnogih enzima, sudjeluje LI razmjeni ugljikohidrata, masti i protein a, potice zarascivanje rana Ciroza jetre - bolest koja dovod i do propadanja normalnih stanica i stvaranja vezivnih oziljaka unu tar organa koji postaje skvrcen, te gubi funkcionalnu sposobnost, a uzrokuju je alkoholizam, losa prehrana, uporaba nekih lijekova, srcane, metabolicke i nasljedne bolesti Cislitis - akutna iii kronicna upala ciste mokracnog mjehura Citostatik - sredstvo, tj. I ijek koji zaustavlja rast i nesuvislo razmnofavanje stan ica u o rganizmu

C

C vitamin (askorbinska kiselina) - neophodan za stvaranje pojedinih hormona i bj elancevina vezivnog tkiva (kolagena), za normalan rad imunosustava, potpomaz:e zarastanje rana i stiti o rgan izam od ost ecenj a stanice zbog utjecaja slobodnih radikala Celijakija (gluteinska enteropatija) - kronicna bolest crijeva uzrokovana netolerancijom glutena, a manifeslira se pr oljevima Cerebralan - odnosi se na mozak, koji pripada mozgu, mozgovni Chole - grcka rij ec od koje je u nasem jeziku nastala r ijec kolike iii u upotrebi cesca rijec, grcevi

D Debelo crijevo - proteze se od ileuma iii zadnjeg dijela tan kog cr ijeva do cmara (anusa), u duzini od 1,5 do 2 m Dekokt- uvarak, iii napitak od prokuhanog b ilja Dekubitus - ostecenje, nekroza iii od um iran je tkiva koze na mjestima koja su duze vrij eme izloz:ena pritisku, a javlja se kod nepokretnih bolesnika Demineralizacija - gubitak mineralnih soli iz organizma Dermatitis - upala koze Dermetik - sredstvo za lijecenje koze Detoksikacija - postupak ciscenja iii otklanjanja stetnih tvari iz organizma Detoksikant - sredstvo koje prociscava organ izam Dezinficiens - raskuzno sredstvo Digestija - proces var enja h rane

Digestiv - sr edstvo koj e potice probavu Dihazija - cvat koji daje iste ogranke Dihotomija - ogranci istih vrijednosti Dijabetes - secerna bolest - poremecaj

I

metaboli zma L1gljikohidrata

Dijaforetik - sredstvo koje potice i pojacava sek recij LI zlijezda znojn ica

Dijareja - proljev, L1cestalo praznjenje cr ijeva LI ob likLI tekuce, sluzave iii sukrvave stoli ce Dijetetik - sredstvo koje se rabi u dijetama Diskinezija - nekontro lirani i nevoljni pokreti m isica (trzaji, tikovi, grcevi i sl.) Dismenoreja - smetnje u menstruaciji Dispepsija - teskoce u probavi bez vidlj ivih anatomski h uzroka Dispeptik - sredstvo koj e djeluje na lucenje zelucanog soka iii na razne poremecaje u probavnom sustavu Diuretik- sredstvo za jace izlucivanje mokrace Dizenterija - zarazna bolest debelog crij eva Drastik - sredstvo koje brzo i jako djeluje, primjerice na praznjenje cr ijeva Droga - tva r koja sluzi za omamljiva nje, koristi se u lij ecenju, ali i zlorabi te vodi u ovisnost koja najcesce izaziva teske posljedice Dvanaesnik - prvi dio ta nkog crij eva koji zapoci nje od zelu ca

E Edem - oteklina nakupljene tekucine u tkivu iii organizm u

Ekscitans - sredstvo koje uzbuduje, razdrazuje

Eksikans - sredstvo koje susi Ekspektorans - sr edstvo koje pospjesu je izbacivanje sekreta iz disnih organa

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

I

I

I

Emenagog - sredstvo kojim se regu lira

Gastroenteritis - upala sluznice ze luca i

Hemostiptik / H emostatik - sredstvo za

men struacija Em etik - sredstvo za izazivan je povracanja Emoliens - sredstvo za omeksavanje koze Endokrina ilijezda - zlijezda s unutarnjim lu cenjem Enterokolitis - upala tankog i debelog crijeva Enzimi - fermenti, o rgan ska tvar koja ima svojstvo da j ako ubrzava razne kem ijske procese Erizipel - crven i vjetar iii vrbanac, zarazna upalna bol est koja napad a kozu i sl uznic u, potkoino tkivo, organe

tankog crijeva kao posljedica infekcije iii t rovanja hranom Gastrointestinalni trakt- probavni t rakt koji se proteze od zelu ca, preko tankog i debelog crijeva do an usa Gemoterapija - je lijecenje pripravcima od pupoljaka ljekovitih biljaka Genetika - proucavanje pojava i zakona nasljedivanj a u zivih bica Glikogen - rezervni uglj ikohidrat, oblik secera koji se nakL1p lja preteino u jetri Glikogeneza - pretvaranje glu koze LI glikogen Glikozurija - secer u mokraci, simptom dijabetesa Gonadotropni hormon - hormon hipofize koj i djeluje na spo lne zlijezd e iii gonade Gusteraca - pan k reas, trbusna zlijezda

zaustavljanje k rva renja Hepar - jetra Hepaticka koma - stanje potpu nog g ubitka svijesti zbog autointoksikacije organizma izazvane krajnjom insu ficijencij om jetre H epaticno - koje pripada jetri, odnosi se na jetru Hepatitis - upala jetre, ak ut na i ii kronicna, virusna iii toksicna Hepatitis kroni cni - kronicna upala jetre koja traje godinama i rezultira ci rozom jetre Hepatitis toksicni - toksicna upala jetre, nastaje zbog unosenja u o rganizam toksic:kih tvari, pa i raznih otrovnih gljiva Hepatocit - stanica jetre Hepatologija - grana inte rne medicine koja se bavi proucavanj em jetre i lijecenjem bolesti jetre Hepatotoksican - otrovan za j etru Herpes - virL1sno obo ljenje obicno u obliku mjehu rica, na mjestu gdje sluznica prelazi u kozu, n pr. na usni kod viso ke temperature; herpes zoster - teze vi r us no oboljenje u obliku osipa oko pasa, ali i na drugim d ijelovima tijela H idropsij a - vodena bolest H iperemija - povecana ko li c:i na k rv i u zilama nekog dijela organizma H iperglikemija - visoka kon ce ntracij a glikoze u krvi (dijabetes) H ipertenzija - povisen krvn i t lak H ipnotik - sredstvo za L1 Spavljivanj e H ipotenzija - nizak, snizen i krvni tlak Holagog- sredst vo koje pojacava iii olaksava izlL1 ~ivanje foci Holangiti s - upala focn ih pL1tova Holecistitis - upala iucn e vrecice

F Fagocitoza - proces gL1tanja bakterija i

stranih tijela koje stanice uklapaju LI svoj u cito plazmu i unistavaju ih Faringitis - upala sluznice zd rijela uzrokovan a virusima iii bakterij ama Febrifug - sredstvo koje snifava povisenu tjel esnu temperaturu Flatul encija - nadimanj e, rast ezanjc ze luca i crij eva plinovima, anal no ispL1 stanje vjet rova, meteorizam Flegmona - infekciozna upala misicnog iii vez ivnog tkiva Flora - b iljni svijet, au medicini skL1p mikroorganizama u n ekom organu, npr. crij evna flora G Galaktagoga - sredstvo sto podstice lu-

cenje mlijeka Galenski - preparati, lijekovi koji se

spravljaju u ljekarnam a Gastralgija - bol, grc u zelucu Gastritis - upala sluznice ze luca

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1_

H H ematopoeza - proces stvaranja krvnih

stanica u kostanoj srzi Hematurija - prisL1stnost krvi LI mokraci Hemofilija - nasljedna sk lonost krvarenju i por emecaj zgrusavanja krvi Hemolitik - sredstvo koje uzrokL1je raspadanje eritrocita Hemoliza - raspadanje crven ih krvnih tjelesaca i oslobadanj e hemoglobina koji se j avlja LI plazmi, npr. kod otrovanj a od zmijskog L1gri za iii pogresne transfuzije Hemoptizija - iskasljavanje vece kolic:ine k rvi iz resp irat ornog trakta, cest o u m lazu Hemoragija - obil no, jako krvar enje sto nastaje kao posljedica ostecenja srca iii krvnih zila

Holecistokinetik - sredst vo koj e izaziva

kontrakciju focne vrecice Holecistopatija - oboljen ja zucnog mje-

hu ra - vrecice

I

Holelitijaza - zucni kamenac Holeretik - sredstvo sto pospjesL1je izluci-

vanje foci pojacanjem f unkcij e jetre Holesterol / kolesterol - stereol koji se

nalazi LI zivotinjskim masnocama i ulju, foci, krvi, mlijeku, zivcanom tkivu, bubrezima i jetri ; u organizam se unosi hrano m i to j e t zv. egzogeni holesterol H omeopatija - altern ativna medicin-

ska metoda kojL1 j e izgradio Samuel Hahnema nn (1755.-1843.); nastoji lijeci ti boles ti onim lijekom koj i kod zdrava covjeka izaziva simptome slicne simptom ima bo lesti od koj e se lijeci Homeopatska doza - vrl o male doze Ii-

j eka kojim se u lijecenju sluie homeopati Hormon - tvar koju luce zlijezde s unu-

tarnjim lu ce njem, prenos i se kroz krv do organa u kojima djeluje

lkterus -iutica, iutilo koze i sluznice,

simptom razlicitih bolesti Il eum - zadnji di o tankog crijeva, zavrsa-

va ulaskom

LI

debelo crijevo

lnfuz - oparak ii i vodena iscrpi na, napi-

tak koji se dobije prelijevanjem usitnjenog ljekovitog bilja kipuco m vodom, a najcesce se p riprema od cvjetova i lis tova ljekovitog bilja lnsekticid - sredstvo protiv insekata lnsomnij a - nesan ica, skracen, nem iran i povrsan san

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

I

I

I

lnsuficijencija - stanje onoga sto je ne-

dostatno, manjkavo; funkcionalna slabost nekog organa lntoksikacija - trovanje, otrovanje kemij-

skim tvarima iii hranom lntramuskularan - koji se daje u misicje lntravenozna aplikacija - davanje lijeka

u venu lnzulin - hormon zlijezde gusterace koji

upravlja metabolizmom ugljikohidrata, masti i bjelancevina lritans - sredstvo koje nadrazuje

K

Laksativ - sredst vo koje pospjesLije praz-

Mucilaginoza - sluznato sredstvo dobi-

njenje crijeva, izazivajuci jace i brze gibanje crijeva Laktagog - sredstvo koje povecava stvaranje i izlu civanje mlijeka Leukociti - bij ela krvna zrnca, bezbojne krvne stanice koje stite organizam od bakterija i stranih tvari Leukocitoza - prekomj erno povecanje broja leLikocita, a nastupa kod infekcija i vecine zarazn ih bolesti te kod leukemije Leukoreja - vaginalni sekret bijele boje Litijaza - kamenci u pojedinim organima, npr. bubrezni, focni

veno dugotrajnim iskuhavanjem ljekovitog bilja, biljka koja sadrzi mnogo sluzi

M

Kardik - sredstvo za jacanje srca

iii meteorizma Katarik- sredstvo koj e cisti crijeva Koli - bakterija koja izaziva teska oboljenja mokracnih organa, focnih puto va, slijepog crijeva i dr. Kolike - bolni isprekidani grcevi

LI

trbus-

ni m organima Kolitis - LI Pala debelog crijeva iii pojedinih njegovih dijelova Kongestija- nakupljanje pretjerane kolicine krvi LI nekom tkivu iii organu Konstipacija / Opstipacija - zatvor, rij etko

i otefano crijevno prafojenje Konvulzija - jaki grcevi misica koji zahva-

caju cijelo tijelo, kao npr. kod teskih napada epi lepsije Korigens - sredstvo koje popravlja okus Kozmetik- sredstvo za njegu koze

L Laksacije - sredstvo koje pospjesuje

praznjenje crijeva

Biblioteka Ljekovito bifje i zdravlje • Knjiga 1-

na kozi iii preko koze, kao npr. ljeko vita sredstva, biopsija iglom i sl. l'eroralno - uzimanje lijekova na usta Pijelitis - jednostrana Lipala bubrezne

N

nakapnice

Nekroza - odumiranje pojedinih dijelova

tkiva u organ izmu zivih bica Neuralgija - ucestala, jaka, grcevit a i tes-

otrajnim namakanjem tern peratu re

LI

prostate l'rostaglandini - tvari pronadene u sekre-

0

lipida u stanicama Metabolik - sredstvo za pospjesivanje

metabolizma Metabolizam - fizioloski proces, izmjene

tvari u o rganizmu - fizikalna i kemijska prerada hrane, sastoji se od anabolizma i katabolizma M eteor izam - nadutost trbuha uslijed

nagomilavanja plinova u digestivnom t raktu Mikocid- sredstvo koj e Linistava mikro-

be Mikotik - sredstvo protiv gljivicnih obo-

ljenja Mineral iii mikroelement - anorgansko ti -

jelo koje se nalazi u zem lji iii na njenoj povrsini, sastojci vazni za ljudski organizam od nosno za normalni rad tje lesnih funkcija

tu prostate i sjemenim mjehuricima: snifavaju krvni tlak, stimuliraju crijeva i maternicu l'ruritis - svrbez koze

na upala kosti

Purgativ - sred stvo za ciscen je crijeva,

vod i sobne

Masna infiltracija - nagomilavanje masti i

Portna vena - vena koja vod i krv u jetru,

Prostatitis - akLitna iii kronicna upala

ko podnosljiva bol zivca

Osteomijelitis - Lipala kostane srzi, g noj-

Maceracija - razm eksavanje tkiva dug-

Pneumonija - upala pluca

spaja vise ve na, a najbitnije su crij evne vene

Nervin - sredstvo za lijecenje zivaca

O ligurija - smanje no izlucivanje mokrace

Kancerogen - koji moze izazvati rak Karminativ - sredstvo protiv nadimanja

l'erkutani - koji je primijenjen iii ucinjen

regul iranje stolice i probave

p Panarcij - infekcija na prstu, obicno po-

red nokta, Lizrokovana streptokokima iii stafilokokima, izrazena otokom i jakim bolom Paradentoza - kronicna degenerativna bolest zLibnog mesa Patolologija - grana medicine koja se ba-

vi proucavanjem promjena i porem ecaja uzrokovan ih bolestima Pektoralan - grudni svojstven prsima, ko-

R Rektum - zavrsn i dio debelog crijeva Remineralizant - sr edstvo kojim se po-

novno ugraduju mineralni sastojci u tkiva i organe koji su ih prethodno izgubili Resolvens - sredstvo koje rastvara, raz-

lucuje Resorpcija - upijanje, usisavanje razlici-

ji se upotrebljava kao lijek za prsa, pluca

tih tvari kroz kozu i sluzn icu u optok krvi i limfe

l'erikarp - dio ploda koji okrufoje sje-

Rizom - podzemni d io stabljike, poda-

menku

nak

l'eristaltika - lagano skupljanje prsten a-

stih misica, nekog sup ljeg organa (jednjak, ze ludac, crijeva i slicno), tako da skLipljanje napreduje kao val od gornjeg k donjem dijelu organa, cime se postize prenosenje sadrzaja

Roborans - sredstvo za okrepu i jacanje

organizma Rubefaciens - sredstvo koje na kozi iza-

ziva crvcnilo i blagu upalu koze, poput alkohola, kamfora, joda isl.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad}

I

I

s Sedativ - sredstvo za umirenje i lakse uspavljivanje Sekretolitik - sredstvo koje pojacava sekreciju bronhijalne sluznice i razrjeduje zi lavi ispljuvak Sindrom -vise simptoma koji zajednicki ci ne klinicku slikL1 tipicnu za poremecaj iii bolest Sinergik - koji djeluje u istom sm islu, koji dopunjLije drLigoga potencirajuci djelovanje onoga d rugoga, npr. lijeka Sinkopa (syncope) - iznenadni prolazni gLibitak svijesti uslijed prolaznog smanjenja krvotoka u mozgL1 Skrofuloza - oblik tuberku loze s kronicnom bakterijskom infekcijom limf nih cvorova, koze i sluznica Slezena - trbusni o rgan smjesten LI gornj em dijelu trbusne supljine s lijeve strane Spazma - grcevita kontrakcija mi sica bez vo ljnog poticaja S1>azmolitik - sredstvo koje otklanja i ii ublazuje grceve glatkih misica probavnog i urinarnog trakta t e focn ih vodova Species - smjesa ljekovi tih cajeva Specifik- posebno sredstvo iii specijalni lijek Stafilokoki - okrLigle bakterije koje se skLipljaju LI oblikLI grozda, L1zrocnici gnojnih upala Stenokardija - angina pektoris, karakterizirana manjim iii jacim bolom LI predjelu grLidne kosti i srca, koji se obicno si ri LI lijevo rame i lijevL1 rukL1, popraceno osjecajem nedostatka zraka

Stimulator - sredstvo koje privremeno povecava iii ubrzava fiziolosku ii i organsku aktivnost Stiptik - sredstvo koje steze Stomahik - sredstvo koje jaca ze lL1dac i police probaVLI LI zelLICU Streptokok- rod bakterije koje se vez L1jL1 u lanac i izazivaju zarazne bolesti Sudorifik- sredstvo koje pospjesuje znojenje

osjetljivoscu na h ranu, I ijekove iii nekim vanjskim cimbenicima Uterin - lijek za maternicu Uterus - maternica

Virus - parazitski mikroorganizam koji izaziva bolest, a razlikLij e se od ostalih mikroorganizama jednostavnijom kemijskom gradom i subm ikroskopskorn ve licinom

V

z

Vermifug - sredstvo koje Linistava crve Vezikans - sredstvo koje stavljeno na kofo izaziva stvaranj e rnanjih iii veci h mjehurica ispunjenih vodom

Zutica - fotilo kozc i slLiznice izazvano vecom koncentracijom bilurubina u krvi, simptom razlicitih bolesti

T Tahikardija - L1b rzan rad srca, normal an pri fizickim naporima i kod snaznih emocija, ali LI mirova nju simptom srcane bolesti Tinktura - alkoholna otopina neke biljke, t ek Licina koja se dobije od jednog dijela biljke, t e pet dijelova alkohola razlicite jacine (50-75 postotnog) Tireotropin - hormon prednjeg reznja hipofize, koji nadzire sintezu i lucenje hormona stitnjace Toksini - otrovi Tonicki grcevi - spore i traj ne m isic': ne ko ntrakcije Tonikum - sredslvo koje okrepljuje, jaca organi zam

u Uremija - bolest koja nastaje zatajenjem bubrega uslijed nakupljanja uree, tj. otrovn ih produkata metabolizma bjelancevina u organi zm L1 Urtikarija - koprivnjaca, alergijsko oboljenje koze karakterizi rano plocastim promjenama na povrsini koze, praceno jakim svrbezorn, a izazvano pre-

StimLilans - poticajno sredstvo

Bibfioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

LITERATURA

I

I

•

• • •

•

•

•

• •

•

•

•

•

Asic, Simon: Priru cni k za sakupljanjc ljekovitog bilja, Centar za informacije, Zagreb 1991. Biblija: Stva rn ost - HKD Sv. Ci rila i Meloda, Zagreb 1975. Bogdanovic, Sinisa: Farmako logija, Naucna knjiga, Beograd 1975. Borche rt, Ursula: Sve o dubokom za mrzavanj u, M ladinska knj iga, Lju bljana 1977. Breindl, Ellen: Velika knjiga o zd ravlju Sv. Hildega rde iz Bingena, UPT, Dakovo 1997.

•

•

•

•

Chappell, Pete r i Andrews, David: Ho meopatija, Mozaik knji ga, Zagreb 1998. Chappell, Peter: Emocionalno lecenje ho meopatijo m, Pro met ej, Novi Sad 1999. Cuckovic, Dana: 0 povijesti i puckom poznavanju neki h ljekovitih biljaka, Vlastita snimka, Hrvats ka d rzavna t iskara, Zagreb 1942.

•

Bib/ioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

Enciklopedija Lcksikografskog zavoda Miroslav Krlefa, Grafi cki zavod

•

Hrvat ske, Zagreb 1966. Gelin cer, Josip i Jadranka: Atlas Ijekovitog bilja, Prosvjeta, Zagr eb 1991. Goock, Roland: U svijetu zaci na i mirodija, M ladinska knjiga, Lju bljana

0

• •

Grlic, Ljubisa: Enci kl opedija samoni-

•

klog jestivog bilja, August Cesa rec, Zagreb 1986.

•

•

•

• •

•

Dhama, Suman i K.P.S . Dhuma: Homeopatski prirucni k za p rvu pomoc i brzu int erp ret aciju, Advaita, Sarajevo 2002. Duke, A. Jam es: Ze lena ljekarna, Marijan tisak, Split 1997.

•

1979.

Boni, Umbe rto i Patri, Gianfranco: Le erbe. Gru p po Editoriale Fabrri, Bo mpiani, Milano 1987. Bunarevic, Anka: Pat ologija, Jugoslavenska med icinska naklada, Zagreb 1979. Chierghin, Picrgo rgio: Farm acia Verde, Calderini, Bologna 1986.

Endris, Zdenek i Korbelar, Jaroslav: Nase rastliny v lekarstvi, Avice nu m, Praha 1981.

• •

Grubor, Ljubomir i Maja: Vegetarijanska ku hinja, Andromeda, Rije ka 1994. Gursky, Zlatko: Zlatna knjiga ljekovitog bilja, Matica Hrvatska, Zagreb '1978. Ivancic, Tomislav: Hagiot crap ija, Bi bliot eka d uhovna m edicina II., Teovizija, Zagreb 1996. lntern a medicina, Medici nska knjiga, Beograd - Zagreb 1988. lshrana u prirodi, Voj no-izdavack i novinsk i cent ar - Narodna knjiga, Beograd 1977. Hasanagic, Enes: Lj ekovito bilje i jetra, Svjetlost, Sa rajevo ·1984. Hertzka, Gottfried: Mala Hildegardina k ucna ljekarna, UPT, Dakovo 1997. Kaiser, Jos ef: Ve lik i Knei p p ov pr ir ucnik, Zalozba Drava, Cel ovec 1989.

•

•

•

• •

•

•

Kusan, Fran: Lj ekovito i drugo ko risno bilj e, Poljoprivredno-n aklad ni zavod, Zagreb '1956. Lijecnik u kuci, Stvarnost, Zagreb 1970. Lesinger, Ivan: Lje kovitost povrca, voca i zaci na, Hrvatsko katolicko bratslvo Branimir, Vo losko 1999. Maretic, Zvonimir: Nase otrovne zi votinje i bi lje, Stva rnost, Zagreb 1986. Medicinski leksikon, M edicinska knjiga, Beograd - Zagreb '1987. Messegue, Maurice: Moj herbar zd ravlja, Otokar Kersovani, O patija 1988. M agic, Ivan: Lj ekovit o bilj e i njegova upo raba u bolesti, Zdruze na stamparija, Zagreb 1936. M orrison, Roger: Savjetni k za tjelesnu patologiju, Sabah print, Sarajevo 2001. Morrison, Roger: Vodic za klju cne crte i pot vrdujuce simptome, Advaita, Sarajevo 2001 . Obitelj ski prirucnik zdravlja, M ladost, Zag reb 1985. Pahlow, Manfried: Ve lika knjiga o zd ravi lnih rastlinah, Cankarjeva zalozba, Ljubljana 1987. Pelagic, Vas ilij e: Dom aci lijecni k Narodni ucitelj, Knjifa ra Sikocan, St.

•

Radosevic, Zdenko: lnterna medicina, Jugoslavenska medicinska naklad a, Zagreb ·1982.

•

Rukavina, Sonja: I hrana je lek, Knjizevna zajed nica, Novi Sad 1988.

•

Rec, Kristijan: Recnik svetih i magijskih biljaka, IP Buban, Beograd 2001.

•

Sadikovic, Sadik: Narodno zdravlje,

•

Sankaran, Rajan: Duh homeopatije,

Svjetlost, Sarajevo 1988. Advaita, Sarajevo 2002.

•

Seddon, George i Rad ecka, Helena: Vas kucni vrt, ITRO Naprijed, Zagreb

1979. •

Vermeulen, Frans: Tipovi djece u ho -

•

Vogel, Alfred: Narodn i lijecnik,

•

Vithoulkas, George: Novi put do

meopati ji, Sabah print, Sarajevo 2000. M ladinska knjiga, Ljubljana 1987. zdravlja, Adva ita Ho listicko zd ravlje, Sarajevo 2004.

•

Vithoulkas, George: Znanost homeopatije, D rustvo homeopata Federacije BiH, Sarajevo 1999.

• Urologij a, Medici nska knjiga, Beograd - Zagreb 1988.

•

Willfort, Richard: Ljekovit o bilj e i njegova uporaba, M lad ost, Zagreb 1989.

•

.Zepic, Milan: Rjecn ik latin skog i

Louis 1920.

hrvatskog jezi ka, Sko lska knjiga,

Pizzighella, Silvano: Guarire co n le erbe, Una farmacia nat urale f uori da lla nostra porta, Lacasa verde, Demetra, Sommacampagna 1989.

Zagreb 1991 .

•

.Zivkovic, Roko: Prirodno lijecenje probavnih organa ljekovitim biljem i dijeto m, Skolska knji ga, Zagr eb 1997.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (A - Kad)

I

•

Internet

•

American Botanical Council's Herb -

•

Pub Med - A service of the National Lybrary of Medicine and the National Institutes Health

•

Tropical herbs, Spices and Ornamentals of the World Viable Herbal Solutions -A leader in

Ed-Web™ •

Aromatic and Medicinal Plants Index

•

Dr. Duke's - Phytoch emical and

Ethnobotanical Databases • •

Montana plant life, Liber Herbarum II: Den ukomplelte

reference - guide ti/ plantemedicin The incomplete reference - guide to

•

Herbal medicine - Der unvollstandige Referenz - Guide fur Heilkrauter Plants for A Future - ed ible, medi cinal and useful plants for a healthier wor ld.

Biblioteka l..jekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

•

Proprietary Herbal Support Products for a Variety of Health Conditions. •

Wikipedia The free encyclopedia -

Wikipedia " is a registered t rademark of the W ikimedi a Foundation, Inc.

Ivan Lesinger • Kucna biljna IJekarna (A - Kad)

Biljeske:

Biljeske:

Kazalo

Mons. Mr. fosip 5imac

Ivan Lesinger - ljubitelj prirode kao Boijeg djela . . . . . . . . 7 Prof.dr.sc. M iljenko Kapovic

Podsjetimo se... . . . . .

CAVEZ Symphytum officinale L. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

95

. . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

GLOG CRYEN I Crataegus oxyacantha L. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

101

GOSPIN PLAST Alchemilla vulgaris L. ..

-1·11

Ivan Lcsinger

Svaki covjek ima svoju biljku . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

GOSPINA TRAVA H ypericum perforatum L. ABDOVINA Sambucus ebulus L. .

. . . . . 17

ALOJA A loe vulgaris Lam. -1\/oa vera - Barbadensis Miller .

25

ANGELI KA A ngelica archangelica L. - Angelica silvestris L.. . . . . . . . . 37 AN IS Pimpinella anisum L. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 ARNIKA

Amica montana L. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 BAZGA

Sambucus nigra L. .

. . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . 89

. . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

Prim. dr. Jadranko Jelic

Riznica ljekovitog bilja .

CRYENI CAJ - GRM Aspa lalhus linearis L.

. . . . . . . . • . . . . . . . . . .

1-17

HREN Cochlearia armoracia L. - Armoracia lapathifolia Gilib.

129

IMELA Viscum album L.

135

IVANJSKO CYIJECE Galium verum L. .

141

KADULJA Salvia officinalis L.

147

KADULJA LIYADNA Salvia pretensis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

155

Tumac pojmova

156

Li teratu ra . . . .

166

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67

BAZGA CRVENA Sambucus racemosa L. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79 BOROVI CA

Juniperus communis L. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81

Ivan Lesinger KUCNA BILJNA LJEKARNA (A - Kad)

Biblioteka Ljekovito bilj e i zdravlje • Knjiga 1.

lzdavac ADAM IC d.o.o., Zvonimirova 20a, Rijeka tel.+ 385 51 650 145 fax. + 385 51 650 144 v.ww.adamic.hr Suizdavac 24sata d.o.o. Oreskoviceva 6 h/1, Zagreb www.24sata.hr Graficka priprema Ran ko Zil ic Tisak

AKD d.o.o., Zagreb, Savska 31