Kućna biljna ljekarna, sv. 4 (Smi-Ž) [Second Edition] 9789532194517 [PDF]

Zitiervorschau

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje

ISBN 978-953-219-451-7

II IIIII I 111111111111111

9 789532 194517

4

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje Knjiga 4.

Ivan Lesinger

KUCNA BILJNA LJEKARNA (Smi -Z)

Urednik Dragan Ogu rli c

Recenzenti Prof. dr. sc. Miljenko Kapovic Prim. dr. Jadranko Jelic

Ivan Lesinger

Kucna biljna ljekarna (Smi -Z)

CIP zapis dostupan u racunalnom kata logu Sve ucilisne knjizn ice Rijeka pod brojem 121217015

adamic Rijeka, 2012.

ISBN 978-953-219-451-7

1

Bolescu on ga kara na lezaju kad rn u se kosti

Zajed no sa suprugorn Dani co rn i sinovirna Kristija-

tresu bez pr es tanka, kad rnu se kru h gadi njcgovu

no m i To rn islavorn u znak zahvalnosti na vraceno rn

zivotu i ponajbo lje jelo d usi njegovoj; kad rnu tijelo

zd ravlju, posvecujem ovu knji gu Gospi od zdravlja

gine naocigled, i vide rnu se kosti ogoljele, kad m u

i njezinu ve li kom stovatelju, blazenom Alojzij u Ste-

se du sa priblizava jami a zivot njegov boravistu m rt-

pin cu.

vih. Ako se uza nj nade t ad andeo, posrednik jedan izrnedu ti sucu, da covjeka na dufoost opo mene, pa se zazali nad np m i po rn o li; lzbavi ga da u jamu ne ide; za zivot njegov nadoh otkupnin u ! Neka mu tij elo procvate rnl adoscu, neka se vrat i u dane rn lad enacke ! Va pije k Bagu i Bog ga uslisa. (Biblija 33;19-33,26)

Ivan Lesinger

Ivan Lesinger - ljubitelj prirode kao Boijeg djela

Ljekovita biljka

Jestiva biljka

Oprez, moguce stetno djelovanje

Otrovna biljka

Knji ge iz Biblioteke

Ljekovito bilje i zdravlje mozete naruciti LI lzdavackoj kuci Adamic tel.: 051 650 145, fax: 051 650 144 www.adamic.hr.

Biblioteka Ljekovito bilje ; zdravlje • Knjiga 4.

U Bibliji citamo: "Lijecenje od Svevisnjeg dolazi... Gospod od zemlje pravi lijekove i razborit ih covjek ne odbawje... Ljudima je dao znanost da uzmognu slaviti snagu djela njegovih. Njima se lijeci i bol ublaiuje, od njih ljekarnik lijekove priprema. Tako nema kraja djelima ttjegovim, i po njemu se blagostanje siri svijetom. Sine moj, u bolesti ne budi potisten, vec se Bogu moli jer 011 zdravlje daje. Bjeii od nepravde i ne budi pristrnn, i od svih grijeha ocisti srce... Katkad je spas u ruci 11ji110voj (/ijecnika), jer se i oni Bogu 11tjec11 da im poda milost izljecenja i lijek z a spas iivota." (Sirah 38, 1-14)

Ivan Lesinger predstavlja se nasoj javnosti novom knjigom. Ne posvecuje je bez razloga Cospi od z dravlja. On se susrece s lje kovitim biljcm vec od dvanaeste godine zivota. Na to ga usmjeri majcina teska bolest. Svakodn evno joj skuplja ljekovito bilje za cajeve i obloge, na sto ih navodi i neimastina i oskudi ca lijekova. Lij ecenje majke p rat ila je r edovita mo litva. Ivan i mlada sestra Ankica cak se i zavjetu ju dace postati lijec".:nici kako bi mogli ublazivati boli i d rugih bolesnika. Ankica je doi sta i postala m edicin ska sestra, a Ivana su zivotne prilike usmjerile k Rij eci, gdje postaje prakticnim vjernikom zupe Sv.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Smi - Z)

Nikole na Krnjevu. Slu zenje vojnog roka iskoristio je i za bolje upoznavanje prirode i prezivljavanje u njoj. Prese ljenje m u Opatiju zupa Volosko dobiva u ob itelji Lesinger vrij ednu kato lick u ob itelj, a u lvanu lj ubitelja prirode kao Bozjeg djela. Prirodi ce ga jos vise pribliziti zavrsen i d vogod isnji studij u Udruzi "Ljekovita biljka " pri Prirodoslovnom FakultetL1 LI Zagrebu, 1987. i 1988. godine. God ine 1987. postaje voditeljem travarske sekcije rijeckog drustva "Zdrav zivot", da bi od 1989. g. kao njegov koordinator sudjelovao u nizu dogacfaja vezanih uz prirodu, ekologijL1 i ed L1kaciju gradana o tim pitanjima. Studij klasicne homeopatije upisuje 2000. g. na Koledzu za k las icnL1 homeopatij u " LONDON INTERNATIONAL COLLEGE O F HOMEOPATHY" CROATI AN ASSOCIATION O F HOMEOPATHS - ZAGREB - u trecoj generaciji hrvatskih homeopata, te ga zavrsava 2002. g. obran om teme "Utjecaj planeta i veza izm edu astrologije - ho meopatije i narodne medicine" (Influence of the planets and connection among the - astrology- homeopathy - folk herbal medicine) pred komisijom kod cijenjen e gospode prof. Tereze Partington - vod ite lja studija gospodina dipl. ing. Bozidara Radanovica i dr. Diane Mihok. Od 2003. g. predaje i na Medici nskom fakL1 ltetu u Rijeci za potrebe izvan nastavnih predmeta - slobodnog izbora st udenata kao sto su: otrovno bi lje - hom eopatija - medicinska astrologija - otrovne zivotinj e. Nastavlja rad na publicistici te od 2003. g. pise za rijecki " Novi list " LI stalnoj rubri ci "Zelena nit" te rubri ku " Savjeti homeopata". Kao dragovo ljca Domovin skog rata od 1991., snadu ga potk raj 1993. g. teze zdravstvene nevolje koje ga jos vise priblizise Bogu. lz bolesnicke post elje vapi Bog u za pomoc, s Bo gom pretresa sva zivo tna zbivanja. Da bi i dalje ostao grad iteljem vjernicke obitelji, zavjetuje se Bogu: "Ako ozdravim, n itko mi nece biti blizi od Boga i moje obit elji." Oporavak je tekao sporo i tesko. Slijed ile su mnoge promj ene u zivotnom razm isljanj u, ishrani i jos veca primjena znanj a o ljekovitom bi-

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

ljLI. Svakodnevna molitva, sudjelova nje LI blagdanskom bogosluzju, za uzetosti u radu Hrvatskog katolickog bratstva "Branimir" i prihvacanje svakodnevnog kriza sinut ce kao zivotna spoznaja u novo m sjaj u "da je uistinu u tom bit iivota" napisat ce autor knjige. Nasa molitva i pod rska omogucile su lvanu Lesingeru dL1gogodisnje djelovanje u "Zdravom zivotu", posebno LI vodenju travarske sekcije, na zadovljstvo onih na koje prenosi svoje golemo znanje o prirodi, koje je pretocio u vec povelik opus tekstova o ljekovitom bilju i prirodnim nacinima lijecenja. Na pocetku dvij eti suciti h god ina - ovo je djelo poticaj na predano prihvacanjc patnje i patnika, na rados no sluzenje Krist u u sluzbi ozd ravljenj a drugih i razL1mijevanje za svakoga covjeka. lsusov kriz otkriva smisao lj udskih nemoci, bolesti, trpljenja i boli svim patn icima i u trecem tisL1cljecu - pod zastitom Bogorodice. Aktivno sudjeluje u zastiti okolisa - odrzivog razvoja - narocito se suprotstav ljajuci devastaciji prostora koje nastoji obr aniti od stetnog djelovanja covjeka, kao i na promicanju simbioze covjeka i prirode, u razvijanju kulture ziv ljenja i radu na edL1kaciji mladezi - katolickih skauta- ljubitelja prirode, od pl aninara d o obicnih izletnika, na L1poznavanju prirode - ljekovitog i otrovnog bilj a. Homeopatiju usavrsava iz god ine u godinLI proucavajuci utjecaj okolin e na covjeka, p reven tiv u zdravlja, znacenje detoksikacije o rganizma, nacine ishrane od gladovanja - vegetarijanstva - do makrobiotike i ekobioti cke prehran e, te primje11L1 lj ekovitog bilja u lijecenju prema pravilima pucke medici ne, m edici nsku astrologij u, homeopatske lijekove, ljekovitost samoni klog jesti vog bi lja, ljekovitost otrovnog b ilja, t e radi na povezivanju oficijelne alopatske medicine s energetskom - homeopatskom i d uhovnom m edicinom . Mons. Mr. }osip Simac, p lovan voditelj Pastora/nag kruga "Alojzije Stepinac"

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Smi -

Z)

Podsjetimo se ...

siranom odnosu zive i nezive prirodc, izmedu zivog i nezivog. Tada pocinjemo osjecati nelagod u, neuspjeh, bol, bolest- pojedinca, drustva, civilizacije. 13rinuti o skladu i upozoravati na

Tijekom evolucije, da Ii nakon Ve likog praska kada su se

njega pravo je umijece i bogatstvo. Z ivjeti tako da smo svjes-

u svemirskom prostranstvu rasprsile cestice eksplozivne mase

ni dobrog i uravnote ze nog prava je blagodat. Ali, za to treba

iii tijekom stvaranja Svijeta kako nam to predocava Biblija,

gledati, slusati, njusiti i konzumirati ono sto va lja. Ubrzali smo

doslo je do formiranja zivota na nasem prekrasnom planetu.

si .zivot, digitalizacija i informatizac ija t e potrosacki mentalitet

Ako je Svevisnji stvaraj uci zivot na Zemlji koristio isti materi-

odvlace nam paznju od iskonskih zivotn ih vrij ednosti. Stoga

jal tako je i t ijekom evolucije zivot mogao nastati samo od is-

ljudi poput autora ove knjige sve cesce predstavljaju izn imke

tog, onog postojeceg, materijala sto ga i danas nalazimo oko

koje nas upozoravaju na vrijednosti zivota sto su nam nadoh-

nas . Da podsjetim, covje k je nastao na sli ku i priliku Bozju

vat ruke, oko nas i najcesce - besplatne. Daju nam korisne sav-

iz prasine i vode. Materijalno g ledano, iz postojece materije.

jete kako da vidimo i osjetimo blagodati koje nam nud i biljni

lsto tako, po drugacijim stavovi ma, zivot je nastao spontano iz

svijet. Posjed uju ono sto po cesto nemamo, st o smo izgubili iii

postojece nczive matcrij e u odredenim vanjskim okolnostima

nam nedostaje. Pravilnim ko rist enjcm tih blagodati mozemo

i postepeno se razvijao. Ali, uvijek od istog. Da Ii stvorenog i/

se uravnote.ziti, mozcm o postati bolji, zdraviji, ko risn iji sam i

iii nastalog, uvijek istog ishod isnog materijala, koji je i danas u

sebi, najblizima i dru stvu u cjelini. Mozemo uci u cari hobi-

nama i oko nas.

ja te uzgojem i pravilnim nacinom branj a i ko ri stenja biljaka i

Ivan Lesinger, pro matrajuci svijet oko nas, zivo i nezivo, si-

njihovih pripravaka postati pravi stru cnjaci te duhom i t ijelo m

gurno to nije zanema rio. Stovise, zivot ne su vr ijednosti do sa-

bogati ljudi. Postoje ljudi koji zive dva zivota. Jedan od njih je

vrsenstva posloze ne u skladu razlicitih organizama biljnih, zi-

zas igu rn o gospod in Ivan Lesinger. No, nacin na koji zivi svoje

votinjskih pa sve do covjeka. U tom savrse nst vu moguc je i ne-

zivote ne ze li skrivati i zadrzavati za sebe. Zeli to podij eliti s na-

skl ad. On se i dogada. Da stvar budc jos bo lja, covjek je taj ko-

ma i pruziti sansu da i mi kvalitetnij e zivimo. lskoristimo to.

ji nesklad najcesce i provocira. Ponekad namjerno, ponekad iz neznanja iii nehata. I sve to radi boljitka iii dobitka. No, cesto se ti odnosi zakomp liciraj u jer nisu· prirodno prihvatljivi i

Profdr.sc. Miljenko Kapovic, dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci, biol og

uravnot ezeni. I tada pocinju problemi u homeost azi, izba lan-

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Smi - Z)

Riznica ljekovitog bilja

Kao u rij etko ko jem razdoblju ljud ske povijesti sadasnje razdoblje obiluje novim znanstvenim spoznajama, posebice u pod rucju biotehnologije i informatike. Skoro svaki dan imamo nove metode lij ecenja, nove lijekove, nove in fo rmaci je i poglede prvenstveno kada je u p itanju lijecenje bo lesti, au zadnje vrijem e, iako slidljivo, i preporuke kako sacuvati zdravlje i kako zivjeti zdravo. U isto vrijeme poraslo je zanimanje pu ca nstva ali, sto je svakako za pohvaliti i dijela znanosti, za tradicionalne nacine lijecenja i prevenciju zd ravl ja. Tu prije svega vaznu ulogu ima fitoterapija. U posljednje vrijeme svjedoci smo ve likog broja raznih publikacija o ovoj temi, sto domacih, sto stranih autora. Godine 1999. svjetl o dana ugledala je knjiga Iva na Lesingera " Ljekov itost voca, povrca i zaci na" kao prvo vece pisano djelo ovog izvanrednog poznavatelja fitoterapije. Moze se slobod no reci da je knjiga dozivjela apsolutni uspj eh, jer su sva dosadasnja izdanja jednostavno nestala s polica knjifara. Takoder je 2005. knjiga objavljena i u Sloveniji, s ne manjim uspjehom. Koliko mi je poznato, to nece biti posljednje inozemno izdanje ovoga autora.

Biblioteka Ljekovito bi/je i zdravlje • Knjiga 4.

Kao doista vrsni poznavalac ali i prakticar te rapije biljem, autor se odlu cio napisati i trzistu ponuditi biljnu ljekarnu koja o buhvaca ukupni pregled ljekovitog bilja. Kako je Ivan Lesinger svoje zanimanje prosirio i na podrucje homeopatije, ove su nove publikacije obogacene i znanjem iz tog podrucja. Posebnu kvalitet u novim publikacijama daje sist ematizacija predmeta pisanja. Za svaku biljku imamo domace nazive, latin ski naziv i nazive na drugim jezicima. lmamo kracu povijest svake biljke, opis njezina izgleda i ljekov itosti, nacin uporabe u lijecenju, i u prevenciji bol esti. Tu se nalaze i prakticni savjeti iz kulinarstva o tome kako hranu " pretvo riti " u dobar lijek. Na kraju su i podaci o homeopatskim svojstvim a biljke. Posebnu pozornost izazivaju i izvan redn e fotografije koje su vecino m originalni uradci samog autora. Svakodnevno mnogi pacijenti p ostavljaju razna pitanja, a najcesce je pitanje "Kako poboljsati svoje zdravstveno stanje?". U ovoj Biljnoj ljekarni mog u se pronaci odgovori na mno ga ovakva pitanja, ali isto tako, i mnogo nauciti o svijetu biljaka i ucvrstiti u spoznaji da smo svi mi sastavni dio prirode, ovoga divnog svijeta u kojem zivimo.

Prim . dr. Jadranko Jelic, spec. internist i spec. k irurg

fvan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Smi -

Z)

Svaki covjek ima svoju biljku Kao sto je vjera II Boga dar Boiji tako je ljubuv premu prirodi dar prirode.

Beruci ljekovito bilje sa ses trom Ankico m za nasu bolesnu majku vrlo sam rano upoznao veliku, neprocj enjivu, moc toga bilja u lij ecenju i u ocuvanju zdravlja, ali uj ed no i okrutno st i nemilosrdnost teske b o lesti. Svijet ljekovitog bilja i covjeka nerask idiv su dio covjekove p roslosti, a zasigu rn o i budu cn osti.

Tisucljetnu tradiciju uporabe ljekovitog bilja biljeii pucka medicina koja objedinjuje farmakognoziju, farmakohisloriju, farmakoetnologiju. U zapise medicine, uz ljckovi tost bilja i lijecenje ugradivani su i razni misticni opisi, opafanja, iskustva, obredi, rituali, kazivanja vezani za neke od biljaka. Svima nam je znano da je svijet prirode najveca riznica zdravlja, a biljni svijet naj veca biljna ljckarna koju covjek ima i koju i dan danas upoznaje i istrazuje. U svijetu prirode nista nije slucajno. U njoj mo.zemo vidjeti vjecit u prirodnu simbiozu biljnog i z.ivotinjskog svijeta, kao i simbiozu covjeka i prirode, jer mi uistinu jesmo dio pri rode, a ne kako danas nck i misle da je priroda dio nas i da njome mi mozemo vladati. Nasa prirod na okolina je nase ogledalo. U njoj se vidimo u punom sjaju modernog homo sapiensa, nase moderne savjesti , ponasan ja i zivljen ja u homocid noj civilizaci ji. I doista se stoga covjek upita sto mu je ciniti. Ucinimo jedan mali korak i upoznajmo biljne lje-

Biblioteka Lfekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

police tako da ih ubuduce gledamo kao dio svoje odjece koju necemo bez opravdanog razloga trgati. U naravi je svakoga covjeka pri sutna zelja za sto bolj im zdravljem. Njegova vjecita, stoljetna, neprekidna borba za o pstanak, potraga za lijekom koji ce mu povratiti naruseno zdravlje i produljiti zivot, nastavlja se i danas. Kroz povijest to ga traganja izgradio je covjek razne fil ozofije u kojima je temelj bi o Bog, i covjekov odnos pre ma prirodnom okruzenju. Pokusavao je mistificirati i d emi stifici rati nepoznato, prakticirao razne vrste i metode sve do znanstvenog pri stupa lijecenju. Neosporno je da je covjek, prom atran kao jedinka u vremenu i prostoru, nerazdvojni dio svoje prirodne okoline i svemira, t e ga kod naru senog zdravlja treba promatrati i lij eciti obuhvacaju ci sve principe t e povezanosti u nerazdvojivi univerzalni lanac zivota. 0 toj povezanosti, lijecnik i homeopat Georg Vitho ulkas (Nobelova nagrada za alternativnu medicinu 1996.) kaze: "Za potpunu homeostazu na fizickoj razini potrebna je homeostaza (ravnoteza fizioloskih funkcija u organizm u) na svim drugim razinama na kojima fizicka razina pociva. Ako ave razine nisu u ravnotezi, tada na fizickoj razini ne moie p ostojati potpuna homeostaza, i mal'erijalizacija bolesti je neizbjezna u nekom od oblika." U taj neraskidivi lanac zivota uz ljekovito bilje povezana je hrana, o cem u najbolje govori t isucama godina stara izr eka: "Neka hrana lvoja bude lijek tvoj, a lijek tvoj neka bude hrana tvoja'; sto je i m oja o miljena preventivna krilat ica, jer usebi sadrzi sve sto je covjeku potrebno za dobro zd ravl je. Narod na izreka kazuje da svaki covjek ima svoju bilj ku koja mu zivot znaci, koja ga lijeci, kr ijepi i cuva, samo je treba potraziti i pronaci ! Ako tko od citat elja ove knji ge pronade svoj u bilj ku iii vise njih, smatrat cu opravdan im svoj trud ulozen u pisanje knjiga o ljekovitom bilju. Ivan Lesinger, homeopat

Ivan Lesinger • Kucna bi/jna ljekama (Smi -

Z)

SMILJE Helichrysum italicum L. & Helichrysum arenarium L.

...-GI ·-E

~ Familiae Compositae Porodica Glavocika

"'

Ljekarnicki naziv

Flos Helichrysi

f

lI '

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

~,

adstrigent, analgetik, antiinflamatorik, antireumatik, antiseptik, aromatik, diuretik, ekspektorant, holagog, holeretik, korigens, stimulator

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Smi - i)

•

...-GI ·-E "'

II

Branje i prerada. Cvjetne glavice sabi remo prije samog otvaran ja te ih susim u sjen i na toplom i zracno m mjestu. Suhe cvjetove pohranimo u hermeticki za voren u ambalazu.

...,-.

Ljekoviti sadrzaj. Etericno ulje oko

G>

1%, gorke tvari, treslovina, bioflavonoidi

E LJEKOVITO DJELOVANJE

"'

Narodna pjesma "s ovu smilje as onu bosilje - sve se smije smilje na bosilje... " govori koliko su ove biljke - smi-

• osjctljivosti nosnih sluznica, • ,,lcrgija,

Francuzi su pridonij eli ponovnoj afir-

• i-:lavobolja, • rcumatskih tegoba, • oboljenja koze (oblozi i ispiranje).

cu potrafoju jer su uspjeli pro izve-

( ,tj od sm ilja povo ljno djeluje na

koristi u - danas na Zapadu razvijenoj -

maciji smilja i utjecali na njegovu vesti etericno ulje od sm ilja (Amrita's Helichrysum oil. - var. Serotinum) koje se

~1~.1r,mjc i izlucivanje foci, ali i sm iru je

aromoterapiji, koja je kod nas tek u za-

11.tp,ulaje. Takoder pojacava sekreciju ze-

cetku . Etericno ulje od smilja u lijece-

1111 ,mog soka i rad jetre.

nju upalnih stanja djelotvornije je od ka-

l J pripremi raznih cajnih mjesavi-

milice; bolje regenerira kozno tkivo od

11,1•,111i lje se dodaje za poboljsanje oku-

ulja /avande, i bolje I ijeci razne oziljke

,1.i ponekad i radi mirisa i izgleda caj111 • lllJ G)

tV

na 3-5 pari, a kod vrste V. Angustifolia ui i su i skoro linearni. Cvjetovi tvore pas-

i Rimljani ko ri stili uglavnom za lijece-

titasti bijeli do ru zicasti cvat na vrhu

nje zenskih tegoba. lme d obiva po latin-

gornjih ogranaka.

Vrijeme cvatnje. Svibanj - kolovoz.

skoj rij eci "valere " sto znaci " biti zd rav". Di oskurid njom e lijeci tegobe zeluca i

Miris i okLis. Korijen je jakog i neu-

crij eva, urinarne i zenske bo lesti. Vale-

godnog mirisa, kao i okusa. Miris kori-

rijan a je b ila trazeni i vazan lijek u Dru-

jena zbog kiseline kojLI sadrzi, posebn o

nin, hatinin, aspargain, azulen, baldrin,

ll /b uduje macke koje se, kad doctu u dodir s korijenom, pocnu valjati.

homobaldrin al, bi sabol, born eol, kolin,

Staniste. Raste na vlaznim mjestima

geraniol, resin, ledol, luteolin, myrtenol,

11,1 livadama, uz putove, jaruge, nasipe,

pinen, kiseline va lerijanska, limunova,

, tune, obale rijeka i potoka. Uzgaja se

jabucna, kavena, rnravlja, octena, mas-

plantazno.

lacna, ugljikoh idrati, masnoce, tanin,

Branje i prerada. Vad i se korijen, i to

sluz, protein, smola, tiam in, riboflavin,

prije sa me cvatnje iii nako n cvatnj e, u

niaci n, betakaroten, frLi ktoza, glu koza,

wsen. Ko rij en ocistimo od zernlje, usit-

guma, aluminij, kalcij, zeljezo, kobalt, si-

11irno i susimo na toplom i zracnom mje-

licij, kamfor, karvakrol, fosfor, magnezij,

, tu LI hladu. Suho bilje pohranimo LI

mangan, ci nk.

hPrme ti cki zatvorenu ambalazu. lz koriwna se izractuje ulje (O/eum Valerianae) r tin ktura (Tinctura Va l erianae). Sjemenke v,t lerijane su jestive.

Ljekoviti sadrzaj. Ete ri cno u lje, vale-

I Bib/ioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

LJEKOVITO DJELOVANJE Va lerijanu sm atram veli kim kucnim lijekom ponajprije zbog izvrs nog prirod-

rr n, valtrat, didrovaltrat, acevaltrat,

nog um iruju ceg i opustajuceg djelova-

r,ovaleroxy-hydoxydidrovaltrat, argi-

nja, te je savjetujem svim osobama skl o-

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Smi -

ZJ

nim pretjeranim uzbudenjima i bri-

ban ljekoviti ucinak valerijane vidljiv je

zi, jer presnazna uzbudenja mogu do-

kod uporabe u lijecenju:

vesti do tezih psihofizickih poremecaja.

• nesanice jer omogucuje prirodan

Najprikladnija je tinktura, koje se koli -

san, te ne stvara naviku iii ovisnost, a

cina uvijek moze smanjivati iii poveca-

za vrijeme sna omogucuje prirod-

vati. I znanost je potvrdila veliku prirod-

nu regeneraciju cijelog organizma,

nu ljekovitost valerijane kod danas ucestalih stanja poput stresa, stresnih situaci-

tj. bolesti zivaca i svih vrsta neuro-

ja, velike napetosti i velike zabrinutosti.

za (histerije, stresa, iivcanih uzbudenja svih vrsta, vrtoglavice, padavice, hipohondrije, slabog pamcenja, nesanice, neurastenije, razdrailjivosti, iivcane iscrpljenos ti, tuge, neuroze srca pracene strahom i jakim lupanjem srca, neuroznih grceva zeluca i crijeva, znojenja dlanova, neuroznih glavobolja, emocionalnih napetih stanja,

Eu ropska Komisija Epreporucuje valerijanu za lijecenje nervnih bolesti i tegoba

sto su posljedice tjeskobe, uznemirenosti, neuroza, stresa, nesanice. Sastoj ci u valerijani imaju blaga prirodna svojstva koja otklanjaju iii ublafavaju strah i umiruju.

U narodu se zna da valer ijana sm iruje probavni i disni sustav koji su usko povezani s tegobama srca i CNS-om. Pose-

I

• poremecen ih psihofizickih stanja

C

...·-.I

-: G)

•

•

• •

•

Biblioteka Ljeko11ito bilje i zdra11lje • Knjiga 4.

treme prije ispita, smetnji u koncentraciji, raznih tikova, tjeskobe i nesvjestice), bolesti srca (aritmije, srcanih palpitacija, srcanih neuroza, angine pektoris, stanja pracenih strahom od bolesti srca), bolesti ieluca i crijeva (raznih grceva, nadutosti, povracanja, upale crijeva, neuroze ieluca i ielucanih bolova, crijevnih kolika, raznih nametnika u crijevima), bolesti glave kao sto su vrtoglavi ce, glavobolje, bolesti respiratornih organa, ienskih bolesti (menstrualnih problema i PMS, klimakterijskih te-

goba, bolnih stanja koja se odrazavaju i na rad srca),

• bolesti urinarnog sustava, • visokog tlaka, • grceva misica, • bolnih stanja zglobova i kosti, • zucnih bolova i tegoba, • hiperaktivnosti djece, • groznice i groznicavih stanja, • bolesti koze. Caj od korijena valerijane kod nesanice djeluje brzo nakon uzimanja, odvodi u prirodan san, i ne izaziva jutarnje tegobe kakve najcesce izazivaju sinteticki lijekovi za nesanicu. Od ljekovitog bilja s valerijan om se slazu: anis, hmelj, gorka

djetelina, glog, kamilica, koromac, kim,

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekama (Smi -

i)

I

I

II

nutosti, kao i za uspavljivanj e - ljuljanje, u kozmetici , te kao magicni prasak. Ajur:,, vedska i kineska medicina valerijanu rab,•

za lijecenje nesanica i tegoba sa zivcimn Kontraindikacije. Trudnice ne bi smje

le uzimati va lerijanu kao ni djeca mlada od 12 godina. Kod o soba s jako niskim tl ako m i hipoglikemijom potrebne su mjere opreza. Valerijana se ne uzima u kombinaciji s lijekovim a za umirenje, jer dolazi do pojacan og djelovanja sto moze izazvati ozbiljnije tegobe. U terapijskim dozama va lerijana se uzima oko tri tjedna nakon cega se napravi st anka od mjesec dana.

/avanda, maticnjak, metvica, srdacica, stolisnik.

Uputa za pee/are

t!aj 111 novedena oboljenja

Cvjetovi va lerijane daju dobru pcelinj u pasu te je kl as ifikacijska oznaka za prinos m eda - 3.

l 111 ,na z lica usitnjenog korijena, tllvode

Tinktura , 11 navedena oboljenja

sti, bolova kosti i zglobova, kod brzog rada srca, bolesti i boli zivaca, d izenterij e, epil epsije, ekcema, glavobolje, grceva zeluca i cri jeva, hi pohond ri je, histe rije, te za reg ulacij u srcanog ritma, iritiranog probavnog sustava, katara crijeva, klimakterij skih tegoba, komplikacija zelu ca, kuge, migre ne, mentalnog umora, ne rvn ih gr ceva, nervnih tenzija, nesanice, neuralgicnih bolova, nape-

~100

g korijena,

lll r,1 70-postotnog alkohola

l'riprema. M ociti korij en 30 dana u alkohol u i procijediti. I Jporaba. Uzimati tri p uta po 20-30 kapi s 111.110 vode iii caja. Napomena. Kapi vale rijane naj bolje je •, l,1vljati u caj od kami lice.

Homeopatija I lomeopatski lijek valeriana rabi se za li(uje s dvije sjemenke. Sjemenke

rine je tradicionalni lijek kojim se:

1

• pojacava izlucivanje mokrace,

11 11,•k.1d rabili kao kavin surogat.

Vrijeme cvatnje. Ozujak - travanj. Miris i okus. Bez mirisa, a okus mla-

• izaziva znojenje, • lijece prosirene vene i hemoroidi,

,111111danka gorkast. Korijen ljutog i go r-

• pomaze kod poremecene cirku-

lacije u sakama i stopalima, te u

~, 111 11kusa. ~l.iniste. Raste na toplim suncan im

mozgu, • u blazava svrab u predjelu cmara,

I 11111"11 jarima1 kamenim obroncima, u

• ispiru razne kozne necistoce,

lfll'l lim toplim listopadnim primorskim

• pomaze u lijecenju zulice,

11111,una, sikarama, makijama.

llranje i prerada. U rano prolj ece iii u

i'""''l vadimo Druga imena. Jezevina, metlika, ostrolisna ko strika, veprinac. Strani nazivi. Engleski - Butcher's-broom; francuski - Fragon piquant - Petit

• u otklanjanju pijeska u mjehuru i

bubregu,

korijen veprine i ocistimo

u11 1d zemlje, narezemo na stapice iii

• kod sindroma karpal tunela, tj.

l,111 ldce t e susimo na toplom zracnom

ukocenosti prstiju popracenih

11I)1•,t u, a mozemo i od svjezeg korijena

bockanjem, • kod artritisa, gihta, reumatizma,

1,Hlili tinkturu od koje se izraduje mast.

ho ux; njemacki - Mau se dorn - Stechen-

I Id mladih m etlicastih socnih izdanaka

• kod arterioskleroze,

der Mausedorn; slovenski - jezevina; srp-

I11111cmo pripremati juhe, var iva ii i ih ki -

• kod prevencije flebitisa,

ski - kostrika, misji trn, simsirika, vepri-

~,·lili.

• kod tumora prostate i varikoznih ve-

nac; talijanski: Pun gitopo - Ru sco lo pungitopo.

lz povijesti. Bilinar Dioskurid, vepri-

Ljekoviti sadrzaj. Etericno ulje, stero-

na.

Iil11 i saponin ruskin, ruskozid, aglikon

Od tinkture moze se napraviti mast

111,/,ogenin, neoruskogenin, pirokate-

za hemoroide. Prasak od osusenog smrv-

nu rabi za lijecenje bubreznih i uri-

l 111I, spertein, fitosterol, vitam in P, treslo-

ljenog korijena veprine, rabimo za posi-

narnih bol esti, a Plinije opi suje ljekovitu

\111'1, smola, holin, secer, ka lijeva sol.

panje rana kod prosirenih vena iii, pomi-

i prehrambenu vrijednost mladih izdan-

jesanoga s masti, za lijecenje hemoroida.

aka veprine. Od veprine se izractuju m et ie te je u narodu i nazivaju - metlika. Veprinac, malo mjesto na Ueki, dobiva ime po veprini koja ga okruzuj e.

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravtje • Knjiga 4.

LJEKOVITO DJELOVANJE U novije vrij eme ova biljka ima veliI, u ulogu

LI

lijecenju noznih Vena, teskih

Plod veprine djel uje diureticno i depurativno. Sjemenke veprine mozemo rabiti kao purgativno sreds tvo. Ruscorectal lijek koji se izraduje iz korijena veprine,

Ivan Lesinger • Ku6na biljna ljekarna (Smi - Z)

• ca

C

·-'a." G)

>

I

LI oficijelnoj medicini kori sti se za lije-

jabetesa, groznice, hemoroida, LI pal e

cenje prosirenih vena, ulceroznih vena,

pluca, slabe ci rkulacije, srcanih tegoba,

venske insuficijencije, otvorenih rana,

tromboze, udaraca, ugan Li ca, LI preven•

edema, upale vanjskih i unutarnjih he-

tivi posljedica operativnih zahvata, pro•

moroida, krvarenja, svraba. RLI SCOrectal

tiv zgrusavanja krvi, upale vena, vena 1111

djelLije na venski sustav, LI prvo m redLI na

nogama, varikoznih ve na, venskih infek

venule i vene sto LI ko nacn ici povecava

cija,vaskLilarnih bolesti, zg lobova, zuti-

srednji cirkLilacijski prit isa k, ve nski pri-

ce, kao i za prociscavanje jetre, bLibreg,1

liv-dotok i protok, minutni volLimen sr-

i mjehLira.

C,I}

- - ----------

,,, 1111vodena oboljenja

ne za unLitarnju primjenLI ne bi smjele

porucuje u lijecenjLI: bolesti krvnih zila

uzimati osobe s povisenim tlakom, t e

narocito kapilara, urinarnog sListava, ko-

trudnice.

ze, ze nskih bolesti i PM S-a, edema, di-

Uporaba: Mazali oboljela mjesta 1-3 puta na dan.

Tinktura

jttA11 ,• zlice s uhog korijena veprine, I tll vode

111lpn•ma. Korijen ve prine mociti 1-2 sa-

Priprema. Korijen ocistiti od zemlje, oprati te sitno izrezati. Preli ti alkoholom i drfati na toplom mjestu 30 dana. Procijediti. Uporaba. Uzimati tri pLita po ·f0 - 15 kapi s malo vode iii caja.

1111 •dorn. I 1I1111·,iha. Piti u gutljajima 2-3 salice u 1111111 dana, prij e jela. 1v,111jsk u uporabu caj sc ne sladi .

l•r.1sak

Prezivljavanje u prirodi

k111ito necistoce i hemoroidi

U proljece se mladi izda nci mogLI ko ri stiti kao i sparoga, a od sjemenki, koj e se nalaze LI crvenim bobama, kako smo rekli, moze se dobiti SLirogat kave.

111lprcma. O sLi seni korijen veprine usit1111111 prah. llp11r,1ba. Posipati oboljela mj est a.

Mnst

Uputa za vetrinare

fll nnvedena oboljenja

Kod lijecenja zi votinja m ogu se primij eniti svi o blici ljekovitih p ripravaka veprin e.

I tll tmkture veprine, 110 (frama svinjske masti ii i lanolina

I1ilprcma: Rastop iti mast te LI liti tin k11IIII uz St aino mjesanje sve dok ne presl,1111• 1~hlapljivanje alkoho la, maknLiti na lI,I11 u da se malo ohladi i jos vruce ulit i 11pnpremljenu ambalazu.

I Biblioteka Ljekovito bilje i zdrav/je • Knjiga 4.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Smi -

·-.C.

>

l 1 I11, llko prokuhati, poklopiti da od stoji

I tl,11 1~at i procijediti. Moze se zasladiti

I

C

~

200 g korije na, litra 60 -post otnog alkohola

Kontraindikacijc. Pripravke od vepri

ca, smanjLije arterijski otpor. Zapadna pucka medicina vep rinLI pre-

•

Z)

•

VEPRINA SIROKOLISNA

I

'V

Ruscus hypoglossum L.

ta C u,

[i] ~

·--0

Familiae Liliaceae Porodica Ljiljana

~

.·-0

10 la C 1• C.

..

Druga imena. Jezicnjak, zali st.

Ljekovita uporaba ista kao i kod vepri ne.

I

>

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekama (Smi -

Z)

•

VIDICA Euphrasia officinalis L.

(; C)

·-,, ·->

Familiae Scrophulariaceae Porodica Strupnikovice Ljekarnicki naziv

Herba Euphrasiae

f

it '

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

adstrigent, anti bakterik, antibiotik, antidijaroik, anti katari k, antimikotik, antioksidans, antiseptik, digestiv, sekretolitik, tonikum

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Smi -

Z)

I

tek do 15 cm visine, s kratkom stablji-

•,1,k pomijesamo s ra kijom, te rabimo za

bozjc, rofa svete Lucije, vidova trava, vi-

ko m, na vrh u jace razg ranatom. Nazub-

1II1 utarnju i va njsku uporabu.

dac.

ljeni jajasti listovi su sjedeci, prekri veni

Druga imena. Ocanica, oci matere

mekanim dlakama, a iz pazusca li stova

1ilw, rinantin (tok sicni sasto jak), auku-

francuski - Casse-lunette; njemacki - Au-

izbijaju bijelozuti i ljubicasti cvjc tovi s

111 11,

gentrost; slovenski - cistak, ocec, ocnica,

prod uzc nom cijevi vjencica.

oci matere bozje, smetl ika; srpski - ocanica, vidova trava, vidac; talijanski - Eufrasia. l z povijesti. Pi sani materijali iz 15. sto -

Vrijeme cvatnje. Lipanj - kolovoz. Miris i okus. l3ez narocitog miri sa,

•

Ljekoviti sadrzaj. ete ricno ulje, masno

Strani nazivi. Engl eski - Eyebright;

resin, catalpol, galotanin, aucuboz-

Id, Pufrastan, flavon oidi, tanin, smola,

(a ()

·-,, ·->

\1>~a k, modra boja, beta karoten, vita111 111i B, C, E, D.

gorka okusa. Staniste. Raste pretezno na travnatim

ljeca govore o ljekovi tosli vidice u lije-

zem ljistima od livada do p roplanaka, uz

cenju bol esti ociju, zuti ce, zelu ca, kaslja,

putovc, na cistinama svijetlih suma, itd.

LJEKOVITO DJELOVANJE \'ec i nazivi biljke, kao sto

SU

"oci ma-

te upale vrata. " Euphrassia" na grckom

Branje i prerada. Beremo cijelu biljku

lt•re boije" - " roia svete Lucije" te "vido-

znaci radost. Kneipp ovu biljku naziva

u cvatu, bez ko rij ena, i susimo je na top-

vica ", govore o u narodu cijenjenoj bilj-

" nada za oci".

lo m, zracnom mjestu, u hladu. Suhu bilj•

/ene mrene, upalc suznih kanala,

1koja je s pravom stekla svoje mjesto u

s/abog vida, ociju umornih od pi-

1

upal e ocne spojnice lj. vjeda, ze-

Opis. Jednogodisnja bi lj ka, poluna-

ku usitnimo t e pohranimo u odgovara-

p11(koj medicini. Vracanje vida oboljeloj

sanja iii citanja, raznih iritacija oka,

metnik dosta neugledna, mala, naraste

jucu ambalazu. lz svjeze bilj ke istisnuti

1"obi spada u velika i mocna djela priro-

do povisenog ocnog tlaka i glaukoma,

d1•. Vidac je bi ljka koja izuzetno ljekovilo cljcluje i lijeci: • bolesti ociju i to od infekcije i upale svih dije/ova oka, alergija, iritisa,

• boles ti disnih organa (bronhii-is, kronicni bronhitis, promuk/ost, gri-

blefaritisa ( zapaljenje ivica ocnih

pa, hunjavica, prehlada, sinusitis, rinitis),

kapaka), kerati tisa, upale kapaka,

• bolesti zeluca i crijcva (slab rad i katar ieluca i crijeva, upalna stanja), • bolesti prostate,

• glavobolje i bolove uha, • bolesti jetre. Svjezi sok biljke mozemo rabiti tako da ga razrij edenog s destili ranom vodom ukapamo u oko iii stavljamo kao oblog na oko. Obloge treba uvijck pazlj ivo pripremiti, tocno prema receptu. Oblozi se u pravilu stavljaju na zatvoreno oko, na kapak, iii p reko oba oka, te se mijenja-

I

ju cim se osuse, dakle vec nakon 5 minu ta. Prasak od suhih listova i cvjetova

Biblioteka Ljeko11ito bi/je i zdra11/je • Knjiga 4.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Smi - Z)

I

tako da ga u kolicini "na vrh noza" u juhi

be u lijecenju ociju uvijek je potreban

iii soku konzumiramo do dva puta na dan

maksimalan oprez. Savjet i dogovor s li-

kod spomenutih bolesti.

jecnikom su obvezni kod ak utnih i kro-

Zapadna pucka medicina, rabi vidicu

•

Kontraindikacije. Kod vanjske upora-

mozemo takoder koristiti u lijecenju i to

nicn ih oboljenja aka. Vidicu ne bi smje-

za lijecenje: alergija i bolesti ociju, bron-

le uzimati osobe s komplikacijama foci,

hitisa, jetre, blefaritisa, bol esti zeluca,

s akutnim cirom na ze lucu i dvanaesni-

gljivicnih infekcija, gripe, gluhoce, kod

ku, te s bolesnom jetrom. Zene u trud-

grceva foci, koznih bolesti, katara, krva-

noci kao i za vrijeme dojenja ne bi smje·

renja, kaslja, prehlade, rana, sinusitisa,

le uzimati vidicu.

upale grla, itd. Homeopatski pripravci se najvise koriste u lijecenju bolesti ociju.

t!a; ,11 nnvedene

I

()

·-'a ·->

bolesti

I l'njna zlicica bilja, 2 di vode

l 11'l prcma. Vrucom vodom prel iti bilje, p, tldop iti da odstoji 2 minute i procijed111.

I lporal>a. Piti 2-3 salice caja za jacanje vid ,11 protiv ostalih spomenutih bolesti.

N,1pomena. U caj za obloge iii ispiranje t,1v1~e veca kolicina bilja: na 2 di vode, I 'iusne zlice.

Tlnkt ura

no •J usitnjene biljke, lllt ,1 /0-postotnog alkohola 111lprcma. Mociti bilje 30 dana u alko111111 1i procijediti.

Uporaba. Uzimati tri puta na dan po 10-20 kapi, s malo vode iii caja. Kod bolova uha ukapati 20 kapi u bolno uho.

Homeopatija Hom eopatski lijek Euphrasia rabi se kod alcrgija na polen i drugih alergija, polenske groznice, hunjavice, pecenja u ocima, preosjetljivosti na svjetlo uz cesto treperenje aka, prehlade, konjunkt ivitisa, iritisa, jakog kaslja, malih boginja, itd., i to u potenciji C 30.

I Biblioteka Ljekovito bilje ; zdravlje • Knjiga 4.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Smi - Z)

•

VRBA BIJELA

I

Salix alba L.

...I

G)

Familiae Salicaceae Porodica Vrba

·-.a

LJekarnicki naziv

.a >

I

.

Cortex Salicis

{

i1 '

abortiv, adstrigent, analgetik, antibakterik, antidijaroik, antiflogistik, antiinflamatik, antimalarik, antipiretik, antireumatik, antispazmatik, d ijaforeti k, diuretik, eksp ektorant, febrifug, sekretolitik, tonikum

I Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

Ivan Lesinger • Kucna biljna /jekarna (Smi -

Z)

I

Drugi nazivi: vrba. Strani nazivi. Engleski - White Willow; francuski - Sau le blanc; njemacki - Silber-Weide - Weiss-Weide; slovenski -

Slaniste. Raste uz potoke, rijeke i na

Ljekoviti sadrzaj. Vosak, guma, smo-

1,11 lnplavnom tlu.

la, masnoce, kiseline, treslovina, fenilg-

ll ra nje i prerada. S grana stabla stall 111dvije -

beka, bela vrba, iga, krhlika, rdeckasta

likozidi, salicilati salicin, salikortin, trem-

tri godine u rano prolj ece re-

ulacin, sal icilni alkohol saligenin.

I•I1111 ko ru tako da je spiralno iii na dru-

vrba, srebrnolisna vrba; srpski - bela vr-

11I 11,1( in guli mo. Koru usitnimo i susimo

ba, vrbovina, vrbova kora; talijanski -

11,1loplom mjestu - rn oze u susioniku,

Salice comune.

11.i , uncu iii u blizini peci. Osusenu koru

lz povijesti. Vrba se u narodu sma-

G)

U rano proljece vec godinama dam u

l1'1II11i1110 za pripremu caja, ekstrakta iii

mojoj obitelji ukrasavaju mlade grancice vrbe s macama, a najzanimljivije isku-

svrhu, za tjeranje zlih sila oko kuce, radile

11J1• praska. U proljece sakupljamo lisne

stvo s vrbom imao sam prije 30 godina

su se vrbove metle; vrba je koristena i

p1 1polj ke jos neotvorcne, te ih susimo

kada je u Rijeci gostovala poznata ame-

za lunarne, tj. mjeseceve magije. Tamo

11,1loplom i zracno m mjestu. Svjeze

ricka I ndijanka - travarka, koja je fantasticno opisivala ritual skidanja kore s dr-

u tu

gdje raste vrba, znalo se odavno, sigur-

p11 poljke rabimo za pripremu caja iii II11k1 ure. U narodu se mace sakupljaju

veta vrbe i govori la o ljekovitoj uporabi

kao vrlo cijenjen lijek pa su ga koristili i

,,1l1jl'cenje plucnih oboljenja.

te biljke.

preporucivali Teofra st, Dioskurid i Galen, za lijecenje upalnih procesa i protiv krvarenja. U kin eskoj medicini takoder je po-

pularan lijek, a spominje se i u egipatskim medicin skim spisima.

Opis. Dvodomno lislopadno veli ko drvo koje naraste i do 30 metara visine, na obalama potoka i u gajevima; razvija prasn ike i 'tu ckove cvjetove u maca11111 Listovi su dugi, sulicasti, dlakavi is obje strane svilenkasti (prilegle srebrn ast~· dlake). Korijcn joj jc razgranat.

Yrijeme cvatnje. Ozujak - travanj. Miris i okus. Bez posebnog mirisa, t1 okus kore trpak, steze.

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Smi -

·-.a II

no ima podzemnih voda. Vrba je vazila

I

...II

LJEKOVITO DJELOVANJE

II11I-i ure, a mozerno je i mljeti za dobiva-

tra biljkom koja maze stititi od zla.

•

Z)

.a~

>

I

I

ja u odredenoj dozi postaje ljekovita, ali u povecan im dozama moze izazvati nezeljene posljedice poput proljeva, gastritisa, mucnine, krvarenje, kao i kod uzimanja velike kolicine aspirina. Prednost uzimanja prirodnog lijeka je veli ka jer ne dovodi do nezelj enih nuspojava, jer se uzim a u manjim koncentracijama i kolicinama rasporedenima preko cijeloga dana. Najvise salicina sadrzi kora crvene vrbe 5. Purpurea, Salix Ako se zeli dobiti potpuno pri rod ni lijek potrebno je postivati odredena pravi la. Travarka je opi sala njihove obicaje. • Prije branja biljke (u ovom slucaju guljenja kore vrb e) izvod i se ritualni obicaj molitve, u kojoj zahva ljuju bilju i navode u koju ce se svrhu i za koga koristiti ko ra vrbe, i spom inje se ime osobe. • Pri branju moraju biti licem okrenuti prema sjeveru. • Koru skidaju s mladih g rana d eb-

Fragilis, te Popa/us nigra - crna topola.

U puckoj medicini kora vrbe je poznata kao sredstvo:

vrs la,

probavnog suslava,

nih organa tj. ko d spolnih uzbudcnja,

prema gore u duzini '10 centim e-

• kod razni h infektivnih bolesti.

tara i tako dva puta. S dru ge strane

Vrbina kora sve se vi se ko ri sti i

grane zarezu odozgo prema dolje

preporuca LI iijecenju SVe veceg b roja

u istoj duzini. Ova kolicina kore je

bo lesti. Prepciru ke se odno se

trakta za jednodnevnu uporabu (iz biljeiaka s predavanja). Najpoznatiji sastojak kore vrbe je salicin (prirodni aspirin). O n se u organizmu tran sform ira u salicilnu ki selinu, ko-

Bibfioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

• na srcana oboljenja kao sto su an-

gina pektoris, srcani infarkt, • na Alzhcimcrovu bolest i preventivu mozdanog udara, • na lijecenje gihta i reumalskih oboljenja.

za unutarnj u primjenu u lijecenju gihta i

aslme, te raznih bolnih stanja. Konlraindikacije. Alergije na po len. Trudnicama je zabranj eno uziman je pripravaka od vrbe.

nih posljedi ca. O sobe alergicne na salicin trebaju izbjegavat i uzimanje bi lo kojih preparata koji sadrze salicin. Osobe slabog zeluca, jetre i foci ne bi sm jele uzimati caj od vrb e.

Pupoljci vrbe koriste se za detoksika1lju 1,1

i jacanje cijelog organizma, a korijen

~manjivanje bolova. Rese bij ele vrb e preporu cuju se za li-

11·1Pnje st anja uzbudenost i i nad razeno•il1, kao sto su jaka i nekontrolirana seksu-

11lna uzbudenja, t e kod zenskih tegoba. Zapadna pucka medicina preporucuje l,oru vrbe za lijecenj e malarije, gastroin-

ll·~linalnog lrakta, zlijezda, katara, pro!jev,1, lcukoreje, groznice, pasivnog krvarenja, ran a, kod seksualnih emocionalnih i 111cntalnih t egoba kao seksualni sedativ i lonikum (kod p erverzija, no cnih poluci -

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna ($mi -

...·-.a G)

(a

ilil', mocvarne groznice, bolova uha.

• kod viska zelucane kiseline,

strani drva zbog sunceve en er-

nih oteklina na vratu, a korij en crne vrbe

• za lijecenje rana, bradavica, kurjih

List i svjezi sok lisca za lijecenje ma[a-

Ill (a

kore vrbe na gangrenoznu ranu), i raz-

ko re potrebno je pridrzavati se recepta

lijecenje zenskih obolj enja.

• za lijecenje i jacanje zeluca i cijel o~

likacijom ekstrakta, praska iii m asti od

jer u protivnom maze doci do nezelje-

• U narodu su popularne i kupke za

p rotiv proljeva,

sa, ovarilisa iii upafe mosnica, upa[e sluznica. Crnu vrbu Salix nigra, u zapadnoj medicini rabe za lij ecenje gangrene (ap-

l J vanjskoj primjeni:

ociju, te kofoih osipa.

• za lijecenje reumatskih tegoba, te

ja, fascivnih snova), prostatitisa, cistiti-

Kod konzumiranje caja od vrbove

ske groznice i bolova,

groznice i groznicavih stanja, • za zau stavljanje krvarenja svih

• za umirenje jako nadrazen ih spol-

dovo ljna za pripremu caja iii eks-

• kod upale mjehura, reume, reumat-

• proliv malarije, visokih temperatu rn,

ljine pal ca i to s grana na juznoj gije. Nozem zarezu g ranu odozdo

N.1~a pucka medicina tradicionalno l111n1 vrbe rabi za unutarnju primjenu u 111iliku caja kod: • prehlade iii promrz!ina, • Lnojenja, proljeva, osteoartritisa, • visoke temperature, • gihta, • malarije, katara svih vrsta, parazita, • La umirivanje zivaca i seksualne uzbudenosti, • kod srcanih oboljenja, krvarenja bubrega i p!uca, kod glavobolje. lJ o bi ik u ekstrakta:

Z)

.

.a >

•

I

...·-.a

ca;

I

za navedena oboljenja

G)

1 jusna zlica usitnjene suhe kore vrbe, 2 di vode

I

.

.a >

Priprema. Kuhati vrbovu koru i kad zakipi maknuti s vat re, pokl opiti, pu stiti da o dstoji 5 minu ta i procij editi. Uporaba. Piti 2 -3 salice caja tokom dana, u gutljajima. Za preventivu protiv infarkta uzimati jednu salicu caja dnevno.

1h1p11~1iva dncvna koli cina praska je it iil l.l ( ajna zlicica raspored ena LI vi se

Ekstrakt vodeni

Vinska tinktura

za navedena oboljenja

za navedena oboljenja

1 jusna zlica suhe usitnjene vrbove kore, 2 di vode

10 g suhe usitnjene vrbove kore, 2 di bijelog vina

Priprema. Preli ti vrbovu koru vrucom vo-

Priprema. Mociti vrbovu koru deset da11

dom, poklopiti da odstoji 8-12 sati i procijediti. Uporaba. Piti u gutljajima t o kom dana, 1 - 2 salice.

u vinu i procijediti. Uporaba. Piti po jednu malu casicu, sa t p rije j ela. Narocito je djelotvo rna kod viska ze lucane ki seline. Napomena. Na isti nacin radi se i tinktura s 20-p ostotnim alkoholo m.

,1, 1/,1.

Tlnktura od korijena 111 nnvedena oboljenja

110 ,, usitnjenog korijena, litra rakije

Prasak za navedena oboljenja

Priprema. Suhu vrbovu koru stuci iii samljeti u prah te po hraniti u do bro zal vorenu ambalazu. Uporaba. Uzimati 2-3 puta na dan na vrhu no:fa s cajem, so kom iii vodo m. Prasak mozemo rabiti i za posipanje rana, osobito gangrenoznih rana. Naj visa

I Biblioteka Ljekovito bi/je i zdrav/je • Knjiga 4.

l'ilprcma. Svjezi korijen vrbe mociti u ra111 11111esec dana. 1lpmaba. Rabiti za masazu zg lobova i l11 il 11 ih mj esta.

Gcmoterapija t )ti pu poljaka bijele v rbe priprem a se 1111k tura (glicerio/) koj om se lijece t e1111lw artritisa i reume, tako da se uzima 3 p111,1 p o 10-15 kapi tinktu re s malo vod e Ill

J2

Ljekarnicki naziv

Epilobii herba

f

tt '

adstrigent, anti bakteri k, antiinflamatorik, antikarcinomik, antiseptik, diuretik, mucilaginoz

I Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Smi -

Z)

I

Druga imena. Planinska vrbov ica, svilovina, sum ska vrb ovica.

Strani nazivi. Engleski - Broad-leaved Willowherb - Mountain W illow-Herb;

Plod je tobolac, dugog i uskog oblika.

Vrijeme cvatnje. Srpanj - rujan. Miris i okus. Mi rise po travi, gork a je

francuski - Epilobe des montagnes; njemacki - Berg-Weidenroschen; slovenski - drobnocvetni vrbovec; srpski - svilovina; talijanski - Garofanino di montagna. lz povijesti. Od zaborava pucke me-

listopadn im sumama. Voli svjeza hranji

dicine otrgn ula ju je nedavno Maria Tre-

va tla bogata dusikom.

ben, austrijska bilinarka, koja je preporucuje za lijecenje bolesti prostate.

01>is. Trajn a biljka s uspravnom okru-

•

danak je jako razvijen, s puno vrijeza.

okusa.

Staniste. Raste na sumskim cistinamn

I

C,

·->0

sjecama, paljevinama, medu borovima, uza sumske putove, u crnogoricnim iii LI

.>

.a

Branje i prerada. Sakup ljamo listove iii cijelu biljku u cvatu. Susimo na toplorn i zracnom mjestu u hladu. Osuse-

glom i nerazgranatom stabljikom koja

nu biljku usitnimo i pohranimo u odgo

naraste i do metra. Listovi su dugi jajas-

va rajucu ambalazu.

tog oblika, na vrhu zasiljeni. Cvijet sa ce-

Ljekoviti sadrfaj. Flavonoidi, kverce-

tiri latice je bijeloruzicast i crven, a cvate

trin, kveri cet in, miricitin, sitosterol, vita

na samom vrhu sjemensk ih ljusaka. Po-

min C, karotin.

LJEKOVITO DJELOVANJE

Montan um, E. Angustifolium, E. Hirstrum E. Roseum, i dr. Ako postoji pravi prim-

M uskarci koji znaju da udobno

jer ljekovitosti pojedine bi lj ke za bolesti

~11·de na svojoj atom skoj bombi, a to

odredenih sustava organa, tada je to vr-

j1• prostata, morali bi upoznati djelovalllt' vrbovice, jer je izuzetno ucinkovita

bovica za urinarni sustav. Otkrice ljeko -

1,ml bolesti i tegoba prostate i urinarnog

vitosti vrbovice i njezi na uporaba novi-

11,1kta. lnteres za vrbovicu je ogroman te

jeg su d_atuma - negdj e oko 30 godina

,,,1111

se ta biljka koristi u lijeccnju, i to u pr-

na izletima Udruge, nastojao udo-

vom redu:

~ol ji ti tome interesu i pokazati vrbovicu

I

11pr irodnoj vegetaciji kao i nacin bra-

• infekcija i tegoba urinarnog trakta,

111,1. Prava vrbovica je ona koju opisuje

• upalnih stanja prostate do tumora i karcinoma prostate (predstoj-

/\,\,H"ia Treben, tj. Epilobium parviflorum, ,111 istog su ljekovitog djelovanja i vrste £.

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

na i:lijezda, prostatitis - akutni uz-

Ivan Lesinger • Kucna biljna /jekama (Smi -

ZJ

I

•

rokovan baklerijama E. Coli, Kleb• siella, Proteus, hiperplazija pros/a te, tumori prostate, adenokarcino mi, late ntni karcinom). Vrbovicom se uspjesno fijece i slj edece tegobe:

• bolesti mjehura, • bolesti bubrega, • bakterijske upale mjehura i mokra~, nih kanala, • zenske bofesti, • koine bolesti, • cirevi i cirici u ustima i grlu, • bolesti respiratornih organa. Danas se cesto preporucuju cajne

CnJ

=--- ------------

·-"' (.)

,,, 11nvedena oboljenja

> 0

I r11Jn.i zlicica vrbovice, 2 di vode

.>

.a

l1ilprcma. Vrucom vodom preliti bilj e, 11111-lopiti da odstoji 5 minuta i procijeilll l. llpor,1ba. Piti 2 salice caja na dan, i to 11J11l rn nataste i navecer prije spavanja.

Tlnktura

mjesavine za lijece nje prostate, pa se 1c1 ko uz vrbovicu preporucuju list i korijen

koprive, mrtva kopriva, gospina trava, k,1 milica, cestoslavica, zlatica, idirot, zecjn soca i dr. Mfadi fi stovi vrbovice su ukusna pro ljetna hrana, te se rabe za pripremu raz nih proljetnih salata, variva i juha. Cisti

no ,, vrbovice, 101,1 t 0 -postotnog a lkohola Jlilprcma. Bilje prefiti alkoholom i za, 1•p1ti bocu. Drzati na toplom mjestu 11111',t'C dana i procijediti. l Jporaba. Uzimati 5-10 kapi dva puta na 1'1111 , mafo vode iii soka.

sok iii ekstrakt vrbovice djeluje protuupalno, pa se kori sti i u kozmeti ckim pripravcima.

Zapadna pucka medicina vrbovicu ta koder rabi u lijecenju raznih obo ljenja 11 koj ima se preporucuje uzimanje ljekovl tog bilja sa s·alicino m.

Kontraindikacije. U jacim dozama iii u vecim koficinama moze doci do nadra zaja sluznice zeluca.

I Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

Ivan Lesinger • Kucna biljna Jjekarna (Smi -

Z)

ZECJITRN

I

Ononis spinosa L. Ssp. Arvensis Ssp. Antiquorum

• ..·-....

C

Familiae Papilionaceae Porodica Leptirnjaca Ljekarnicki naziv

Radix Ononidis

adstrigent, antiastmatik, antipiretik, antiskorbut, antitusik, depurativ, diuretik, ekspektorant, holagog, kardik, laksativ, metabolik, sedativ

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Smi - Z)

)()

G)

N

I

Druga imena. Bodljikavi gladis, gla-

ma, kao i razgovor o tegobama branja.

dis, gladisevina, runjavi zecak, vucj i trn.

lskapanje korijena zecjeg trna doista je

Strani nazivi. Engleski - Cam mock

nesto sto bas ne volim. Ali, ako imate te-

- Rest-Harrow - Spiny r est harrow -

goba s nakupljanjem vode u organizmu

Wrest-Harrow; francuski - Ononis epi-

tada uzm ite "zecji trn " ! Ova bilj ka ko -

neux; njemacki - Dornige Hauhechel - Hauhechel; slovenski - navadna gla-

risti u lijecenju vodenih bolesti, i to sakupljanja vode u svim organima, i svih

dez; srpski - gladisevi na, grmotrn, milo-

drugih bolesti kod kojih j e potrebno

trn, zecj i trn; talijanski - Anonide Stran-

pojacati mokrenje, te za: • detoksikaciju organizma, • reumu, giht i bolne zglobove,

cabue.

lz povijesti. Ljekovitost zecjeg trna bi-

G)

N

• srcane bolesti, • plucne bolesti,

vodenih bolesti.

• bolesti krvi jer prociscava krv i cijeli o rganizam, • tegobe s jetrom,

trnovitim crve nkasti m stabljikama koje

• otklanjanj e kamenca i pijeska u

su uspravne iii polegnute, na kojima su

bubregu i mjehu ru, umirenje upa-

trodij elni cjeloviti listovi, a u p azuscima listova smjeste ni su lepti rasti crven i do ljubicasti cvjetovi. Plod je jajasta mahuna s dvije sjemenke. Ostale vrste zecjeg trna se razlikuj u po tom e imaju Ii trn iii ne, kao i po ob liku listova i cvjetova.

Vrijeme cvatnje. Lipan j - ko lovoz.

Miris i okus. Slatkastog mirisa i slalko-oporog ok usa.

Staniste. Rast e na neobradenim i zapu stenim nerodnim zemlji stima, livada-

ol va ranja. Prilikom branja valja pazi11 na trnje, jer rane od uboda jako tesko

1,1cjelj uju. Ljekoviti sadrfaj. Etericno ulje, masno

ma, pasnjacim a, uz po ljske putove, na

11lje, ononin, o noko l, o non idin, onoce-

sprudovima.

rin, steri ol, res in, trifolirizin, od kiselina

Branje i prerada. Korij en sta r oko tri god ine vadi se u jesen, ocisti od ze m-

l.ininska i li mun ova, guma, smo la, secer, knlij, kalcij, vitamin C, karotin.

lje, usitn i na trake, poveze i susi objesen na top lom mj estu. Posebno se beru listovi, a p osebno cvijet zecjeg trn a. M lad1 li stovi su jcstivi. Star i ocva li cvjetovi ni-

I Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

LJEKOVITO DJELOVANJE Kod travara koji se dugo bave ljeko-

su za uporabu jer izazivaju bolove u ze-

vitim biljem omiljena je tema razgo-

lucu, nego se cvjetovi beru prij e samog

vor o j acim iii najjacim biljnim d iu retici-

Ivan Lesinger • Kur;na bi/jna /jekarna (Smi -

C

)()

rabili za izazivanje jaceg mokrenj a kod

cm, s trajnim drvenastim korijenom i

..

·-...

la je poznata jos starim Grcima koji su ga

Opis. Visegod isnji grm, visine do 70

•

Z)

I

ostalim ljekovitim biljem dobro utjece na metabolicke procese. Zecji trn je biljka koja se redovito stavlja u cajne mjesavine za diureticni ucinak kao i za lijecenje urinarnog sustava. vanje zecjeg trna na snizenje arterijskog

Uputa za veterinare

f aj

Dokazano je i ljekovito i brzo djelo-

,it

navedena oboljenja

Caj od listova zecjeg trna daje se ko-

tlaka. Zec::ji trn se u proslosti rabi o za li1

jecenje sifilisa.

njima kad ne mogu mokriti.

Ju~11e zlice usitnjenog korijena,

', I vod e

Ljekovito bilje koje se slaze sa zecj im la i bolova bubrega i mjehura (nazi-

trnom: angelika, borovica, bazga, breza,

vaju ga urinarnim sedativom).

persi n, preslica, stolisni k, zlatnica.

Ako se uzima prevcntivno tada:

Zapadna pucka medicina koristi zecji

• sprjecava stvaranje kamenaca i ka-

trn u lijecenju astme, artritisa, bolesti

tara mjehura, • bolesti koze kao sto su razni kronicni osipi, psorijaza, lisajevi, ekcemi, razne kofoe necistoce.

metabolizma, kronicne bolesti koze, bo

Ljekoviti su svi dijelovi biljke - list,

lesti krvi, jetre, slezene, bronhitisa, bo-

Uputa za pee/are l'l'iprema. Nekoliko minuta kuhati koriI1•I1, poklopiti i nakon pola sata prociie11111.

IJporaba. Piti tokom dana u gutljajim a, 11111jPsto vode. N,tpomena. Nakon tjedan dana napraviti , 1,111ku.

Peele rado posjecuju zecji trn, ali se ne zna zasto, jcr cvj etovi zecjeg trna ne izlucuj u nektar.

lesti mjehura, gihta, kaslja i depresivnog kaslja, histerije, kam enaca i kata ra mjehura, kamenaca u bubregu, reume,

korijen i cvijet zecjeg trna.

srcanih vode nih bolesti, tegoba s mo-

Korijen zecjeg trna rabimo za I ijecenj e bolesti jetre i foci. U kom binaciji s

krenjem, kod urinarnih bolova i zutice.

Kontraindikacije. Nisu poznate.

f aj

,11 reumatske tegobe I Jui,na zlica korijena, I fo;na zlicica listova, I Ca1na zlicica cvjetova zecjeg trna, di vode 111'iprema. Mociti bilj e 12 sati u vod i, kuho11i na laga noj vatri oko 20 minuta i pro, q,•diti. l lporaba. Uzimati 2-3 salice caja na dan.

Homeopatija I lomeopatska maticna tinktura Onosis 1o1 hi se za lijecenje voden ih i kozn ih bolt",l i.

Prezivljavanje u prirodi

I

l'roljece. Mladi listovi prikladni su za sal,1I11, variva i juhe.

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekama (Smi - Z)

.·-.... C

>U

G)

N

V'

ZELENI CAJ KAMELIJA

I

-

Camellia sinensis L. Var. Assamica. Var. Bohea

..•

~

•

....la

·--

FamiliaeTheaceae

~

••

G>

E

Porodica Cajevci

•

I

:

Ljekarnicki naziv Herba et folia theae

I

{

i)

iI

••

•

~

•

~

~

'

I Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

·;

adstrigent, analgetik, antiarteriosklerotik, antibakterik, antidot, antiinflamatorik, antikarcinomik, antimutagenik, antioksidans, antiseptik, antitumor, antivirus, dermetik, detoksikant, digestiv, diuretik, ekspektorant, galaktogen, hepatik, . kardiotonik, karminativ, narkotik, nervin, sedativ, stomahik, tonikum

Ivan Lesinger • Kucna biljna /jekarna (Smi -

)()

·-C

G>

G>

N

Z)

I

1,11 l.i ko, sto mu je u prokuhanu vodu

saharid i, oligomerni i polimerni proan-

cejlonsk i caj, javansk i caj, crn i caj, ruski,

l,111u je uvijek pio, upao list ze lenog caj a

tocijanidini, galotanin i, elcgitanin i, ete-

ka ravansk i caj.

l 11i>ojio je.

ricna ulja, katehini, vitami ni Ci B kom-

'

Strani nazivi. Engleski - Green Tee Pekoe - Tea plant; francuski - The; njemacki - Chinesischer Thee - Theestrauch; slovenski - ruski caj, ze leni caj; srpski - indijski caj, kineski caj, ruski caj, zeleni caj; talijanski - Verde tee. lz povijesti. Kao dornovina zelenog

( Vjt•tovi

~

I

)

rI

Druga imena. lndijski caj, kineski caj,

llud isti zeleni caj nazivaju " pjenom

pleksa, te vitam in E.

1•/c•nog dragulja". Opis. 'Zeleni caj raste kao grrn koji LJEKOVITO DJELOVANJE

dtJ~cgne i do 5 metara visine. Listovi su till! Lirnzeleni, dug uljasti i ovalni, na ru-

Danas vise no i kad izraz "preventiva

l1ovima nazubljeni. Grm je razgranat. SU

zdravlja", plijeni paznju i potice zan im a-

veliki, bijele iii r uzicaste -

nje kod gotovo svakog prosjecno infor-

caja spominju se Bu rma, zatirn Gornji

w jl'tl ije iii tamnije - boje, a rnirisu na

miranog stanovnika ove nase planete.

Asam te otok Hai nan. Danas se najvise

JN nin. Cvijet je dvostruk, s pet lapo-

Pitamo se koj e se to lj ekovite biljke i bilj-

uzgaj a u Kini, Japanu, lndiji, na otocirna

V,t i pet veci h la tica te tuckom i brojnim

ni pripravci uzimaju za uspjesnu preven-

Cej lonu, Sumatri i Formozi, te u Africi,

p1-.1~nicima. Pl od je drvenasti tobo lac

tivu. U biti, rnozemo reci da sve ljekovito

Brazilu, Austral iji i Ame rici. Spom inje se

•1111t•de boje, s tri sjemen ke.

bilj e s dokazanim rn ultifunkcionalnim

vec oko 3000. pr. n. e., a u Eu ropu dola-

Vrijeme cvatnje. Svibanj - srpanj. Miris i okus. Aromatican po j asm inu

zi u 16. stoljecu. Legenda o zele nom caju govori da je kineski car Shen Nund

svojslvima kao sto su detoksitativna, antioksidativna, antivirusna i antikancerogena direktno iii indirektno dobro utjecu

l,,10 i okus.

(2737.-2697. pr.n.e.) sl ucajno otkri o ovaj

Staniste. Uzgaja se plantazno u Ar-

na prevenlivu i zdravlj e. Medu njima je

1\C) ••

C

G)

stvo koje os igL1 rava nesmetanu kon -

ima", a sve j e to uglavnom jo s uvijek ne-

ra I

U svoj u sam ishranu

priprem am na tradicionalan kineski na-

Kako reagirati kad se SL1 ocimo s naj-

G)

I /11 vivo, koji bi potvrdili mehanizam an-

J111hvati ti cinjenicu da za najtefo bolest

LIZ

...ra -·-

i)

G)

N

I

• za jacanje imuniteta,

'

• kod naglog mrsavljenja, • kod raznih infekcija, • tegoba sa srcem i krvnim zilama, kod arterioskleroze, • visokog krvnog tlaka, • tumora - novotvorina, cista i raka

Kucna biljna ljekarn

f aj ' " navedena oboljenja

pluca, dojke, jajnika, crijeva,

• • • • • • • • • • •

tegoba s prostatom, jetrenih bolesti, tegoba sa bubregom, zenskih bolesti, dijabetesa, kofoih bolesti, ocnih infekcija, herpesa, gripe, prehlade, AIDS-a, Crohnove bolesti, Leukoplakije.

Zelen i caj pomaze bolj em radu moz-

I Jullna zlica iii filter vrecica • lonog caja, 2 di vode

l'l'lprcma. Preliti vrucom vodom, poklopil l da odstoji 15 minuta i pr ocijedit i.

- "--I~

Uporaba. Piti 1-3 safi ce caja prema pr eporucenoj terapiji. Za od rzavanje postojeceg dobrog stanja te za prevent ivu dovo fjna je jedna salica caja u jutarnjim satima. Napomena. Nacin pripreme "caj na caj" zelenog caja, moze se raditi isto kao i crveni caj.

w .(-1:)

pesa i opcenito kod bolesti izazvani h vi ru som.

lenog caja daje dobre rezultat e u fijece-

lesti, epifepsije, kozne erupcije, groz-

nj u akni, upafe grla, upale usne suplji ne

nice, glavobolje, kr vare nja, malarije, di,

.e

zente rija, amebne di zenterije, crijevne infekcije.

Kontraindikacije. Caj m aze izazvati nesanicu ako ga pij emo u vecernjim sa tima, te razdrazljivost ako ga p ijem o u veci m kofi cinama. Djeluje poput kofeina u kavi.

(i) J

I Biblioteka L}ekovito bll}e I zdravlje • Knjiga 4.

E ~ I

••

C

G)

N

kod najtezih oboljenja kao sto su tumot hlade, trovanja, d ijabetes, vodene bo-

G)

G)

Zapadna medicina rabi iskustva kino ske medicin e te zelen i caj preporucuj e I i rak. Tu su zatim opekotine koze, pre-

IC,

jecenj u gripe, prehlade, bradavica, her

nih organa. Antibakterijsko djelovanje ze-

.••..I ·;-

i desni, hunjavice, a dobro djeluje i u II

ga, srca i krvnih zila, misica te respirator-

•

• Ivan Lesinger • Kucna biljna Jjekarna (Smi - Z)

ZEN SEN Panax ginseng C. A. Meyer

Familiae Araliaceae Porodica Brsljani Ljekarnicki naziv

Radix Ginseng

{

ti '

Biblioteka Ljekovito bilje I zdravlje • Knjiga 4.

adaptogenik, afrodizijak, antikolesterol, antioksidans, aromatik, dermetik, emetik, ekspektorant, hipoglikemik, kardik, karminativ, metabolik, nervin, stimulator, sedativ, tonikum

Ivan Lesinger • Kucna biljna /jekarna (Smi -

i)

I

I

Opis. Trajna bi ljka s dobro razvijenim korijenom (ob/ik covjeka s rukama J nogama), i stabljikom iz koje se na vrhu

razvijaju cetiri manje nasuprotne grane

Vrijeme cvatnje. Lipanj - srpanj. Miris i okus. Zeleni dio bez narocitog 1111ri sa, a korijen sluzavo-gorkog o ku sa.

Staniste. Raste slobodno u pri rodi, po

s perasto-dlanastim rascijepanim listo-

pl.inins kim sumama od lstocne Azije do

vima, a iz sredine izlazi grana na vrhu

M,111dzurije. Danas se uzgaja plantazno.

koje se razvijaju zelenozuti cvjetovi.

llranje i prerada. Korijen se vadi prije

Sjemenke sazrijevaju u mesnatim cr-

1 vwtanja

veno obojenim plodovima. Zen sen se

l,,1cl je st ar najmanje 5-7 god ina. Susi se

razmnofava sjemenom, te treba i do pet

11wli iii usitnjen. U puckoj medicini ra-

iii iza sazrijevanja sjemenki i to

godina da se korijen moze upotrijebiti.

111• ~e i list i sjeme u lijecenju raznih bo-

Najpoznatije vrste zen sena su kineski,

li•,li. U pripremi za susenje i upo rabu

korejski, vjetnamski, americki - Panax

po~to je mnogi nacini sto ovisi o namje-

quiquefolius, Sibirski - Eleuthorococcu~

111. Korijen se moze i guliti te se dobiva

senticosus.

l11j1•1i korijen kojega zovu bijeli zen sen; ako se termicki obraduje s vodom tada pocrvcn i i zove se crveni zen se n. Sta je korijen stariji smatra se ljekovitijim.

Druga imena. Panaks, ginseng. Strani nazivi. Engleski - American gin-

Ljekoviti sadrfaj. Saponin, secer, panocen, panaqunom, germanium, pep-

seng - Gin seng- Korean Ginseng; ta-

tidi, ho lin, sterein, fitosterol, glikozidi,

lijanski - ginseng; kineski - Jen - Ren

panoksinska i masne kiseline, vitamini

shen. Jz povijcsti. U Europu ze n sen iz Kine donose Holandani pocetkom ·17_ stolje-

B1, 82, C, alumin ij, arsen, bakar, fos-

for, kalcij, kobalt, magnezij, mangan, zeljezo.

ca. Kinezi ga nazivaju " korijenom zivota", i po tom jc imenu poznat u cijelome svijetu, kao i po imenu "biljka musko sti ", s trad icijom od pet tisuca godina,

LJEKOVITO DJELOVANJE U svojoj bogatoj tradiciji lijece-

magicne uporabe u lijecenju svih bo-

nja ljekovitim biljem Kinezi

lesti. Latin sko im e "panaxa" potjece od

jek ze n sen rabili za lijecenje svih svo-

grcke rijeci " panakos" (panacea) koja

jih zdravstvenih tegoba od mental-

znaci " lij eci sve". U Kini je, prema poda-

nih i fizickih do emocionalnih. Za njih

cima starim par tisuca godina, doista i bi-

je zen sen biljka koja krij epi, jaca, vi-

la biljka koja se rabila za sve bolesti.

talizira cijeli organ iza m te u ko nacnici

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

SU

oduvi-

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Smi - Z)

I

I

• u reguliranju masnoca u krvi i secera, te kod slabokrvnosti, • u lijecenju bolesti jetre kao sto su masna i otecena jetra, te povecan jetra i ciroza jetre,

U

pomladuje pa se moze rabiti za usporavanj e prirodnog tijeka starenja. Mo ram priznati da su me oduvij ek privlacile

• stimulira rad endokrine zlijezde,

ristan spo rtasima.

• pomaze LI lijecenju reume i bolesti

Preporu cuje se, jednostavno receno, kod svih tegoba pa spomenimo jos:

• otklanja kronicni umor,

lijecenju zivcanih bolesti i stanjJI

anksioznosti te protiv nesanice,

jaca izdrzljivost, te pojacava snagu dubinc uzd isaja i izdisaja pa je ko-

zglobova,

• bolesti imunosustava, •

l,1koder: • reducira rizik od karcinoma,

(g/,

vob olja koje su posljedica takvih stanja, s/abih z ivaca, ne urastenij~· neuroza, napetosti, akutnih sto nja zabrinutosli iii brige za zdrav lje u akutnim bolestima, stresa kojeg izvrsno regulira te stiti orgn nizam ad stetnih pos!jedica stresa, ujedno stvarajuci obramben, zid prema stresu; isto vaii i za ra1 na stanja anksioznosli koja granld, s panikom, smiruje agresivno po nasanje i drianje, utjece na to dn organizam odriava mentalnu i fizicku kondiciju).

poboljsava vid, lijcci glavobolju, probavne

• potice metabolizam i pospjesuj e

smetnje, koristi protiv povracanja, muc-

bolju apsorpciju hranjivih sas-

nine, potice i pojacava mozdanu aktiv-

tojaka, od vitamina do mine-

nost, regulira endokrini sustav i hormon-

rala, poti ce zlijezde s unutrasnjim

alne disfunkcije, pojacava izlucivanje

izl ucivanjem na rad, pojacava

adrenalina, police funkcije plu ca, itd.

trosenje m asnih kiselina i izgaranje rezervnih masnih kise lina i to na-

Listovi zen sena su dobar emetik i ekspektorant.

roci to kod sportasa, te

Americki zen sen preporu cuje se za

• pomaze kondicijskoj i psihofizickoj

stimuliranje limfnog sustava, vracanje iz-

relaksaciji i koncentraciji jer ubrza-

gubljene snage, pojacavanj e kapilarne

no nadoknaduje izgubljenu snagu,

cirkulacije u mozg u, pomlad uje.

biljke s visenamjenskim djelovanjem i svojs tvi ma, pa ih isprobavam i na seb i. Tako i ze n sen kori stim vec desetljecima i preporucu jem ih u svoj im savjetima i u cilju preve ntive i u lijece nju zd ravstvenih t egoba. U narodu je poznato da je zen sen dobar i sigu ran afrodizijak pa se u t om svojstvu i preporucuje, ali malo je znano da je ze n sen ve li ki lijek za boles ti srca pa se preporu cuje: • LI iijecenjLI zi)a j krvnog tlaka kojega, ako je visok snizuje, a n iski povisuje, te pojacava cirkulaciju,

Biblioteka Ljeko11ito bilje i zdra11lje • Knjiga 4.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Smi - Z)

•

I

I

II C G)

)II)

C

G)

>N

Kineski zen sen pomaze i poj acava

ljivo uzimati zen sen. Ai inace treba se,

Yin energiju, a smiruje Yang energiju,

d a ne bi doslo do narusavanja zdravlja,

uravnotezuj e ten zije, ublafava glavobo-

savjetovati s lijecnikom, sto osobito vri•

lju, regul ira tlak, t e jaca izgubljeni libido

jedi za on e koji imaju srcanih kompli ka

i poten ciju.

cija.

Korejski .zen sen je jaci i intenzivnijeg

Prirodni preparati od zen sena mogu

djelovanja od kin eskog, te se rabi kao

se naci u obliku p ras ka, ekstrakta u kap

tonik za Yin i Yang energiju, a pri tom e

sulama, kompresama, tablet ama, u ob-

pojacava vatrenu energiju koja poj acava

liku tinktu re te ost alih vrst a ljekovi-

ene rgiju libida. Ne prep oru cuje se kod

tih suplim enata kao dodat aka hrani.

vrucih upalnih bolesti. Sibirski zen sen djeluje manje stimu-

Preparate treba uzimati prema prepo ru ci proizvodaca.

lativno od kin eskoga i ko rejskoga, ali se

Napomena. Dobro je znati da ma-

preporu cuje za regulaciju rada zlijezda,

nje doze ze n sena povisuju, a vece dozv

te kod depresije.

snifavaju krvi tlak.

Kontraindikacije. Kod akutn ih stanja, kao sto je hipoglikemija, nije preporu c-

Biblioteka Ljekovito bi/je i zdravlje • Knjiga 4.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Smi - Z)

ZLATNICA Solidago virga - aurea L.

(a

~ )

u

I I I

Familiae Asteraceae Porodica Glavocika

I

Ljekarnicki naziv

'~ •

·-.c

Herba et radix Sarraceniae - Radix et Herba cinsolidae Aureae

adstrigent, antihelmetik, antii nflam ato ri k, antikoagulant, antimikrobik, antipiretik, antiseptik, aromatik, dermetik, dijaforetik, diuretik, ekscitodigestiv, ekspektorant, febrifug, karminativ, korigens, mikotik, sedativ, . stimulator

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekama (Smi -

(a

ZJ

N

I

Druga imena. Ce leb i grana, stapika. Strani nazivi. Engleski - Golden Rod

1111• holesti bubrega, mokracnog mjehura

Od tinkture se priprema mast za lijece-

I mokracnih putova od upalnih stanja do

nje raznih koznih tegoba i hemoroida.

1/rC'mije.

- Golden Root- Golden-rod - Wo und-

Z latnica se slaze s bazgom, b rezom

wort; francuski - Ver ge d'or; njemacki -

Zati m za lijecenje:

bosiljkom, eh inacejom, preslicom, sto-

Echte Goldrutc - Gemeine Goldrute -

• bolesti jetre,

li sniko m, stezom, i dr.

Gewohnliche Goldrute - Goldrute; slo-

• bolesti zeluca i c rijeva kao sto su

venski - navadna zlatna rozga; srpski celebi g rana; talijanski - Verge d'oro. lz povijesti. U engleskim zapisima iz

proljevi, proljevi djece kod izbijanja zubi, kolitis, hemoroidi, katar teluca i debelog crijeva, lijena crijeva iii cesti bolni nadrazaji za pratnjenjem crijeva, nadutosti i vjetrova,

1778. godine spominje se zlatnica u lijecen ju vodeni h bolesti i bubrega.

Opis. Trajna biljka, naraste i do metar

uz potoke i rijeke, na stjenovitim pod-

visine, jake tan ke okrugle stabljike na

rucjima planina.

gornjem djel u razgranat e, s usko ovalnim duguljast im listovima koji su na dnu stabljike na peteljkama a na vrhu sjede-

sabiru se na samom pocetku cvatnje, a

ci, zasiljeni, na rubu nazubljeni, na povr-

moze se vaditi i korijen. Susi mo na t op• lorn i zracnom mjestu u hlaclu, tako da

• bolesti koze,

Sitni cvjetovi, zlatnozute boje, t vor e cv-

posebno susimo cvijet a posebno listov1

jetn i grozdasti cvat. Korijen kratak, cvo-

iii sve zajed no ako vezemo u snopice i

rast i debeo.

objesimo da se suse. Korijen ocistimo

• upale spolnih organa, • raznih povreda i rana, uboda i ugriza, krvarenja rana,

od zem lje us itnimo i susimo na sun cu.

• gi hta, re ume,

Staniste. Raste uz putove i rubove

Ljekoviti sadrzaj. Etericno ulj e, inuli11

• vodene bolesti,

na kise lina, t reslovina, sapon in.

• bolesti prostate kao sto su povecana prostata, otezano mokrenje, nocno i bolno mokrenje i dr. Ljekoviti su svi dij elovi biljke: listovi,

svijetlih suma, na sumskim cistinama,

LJEKOVITO DJELOVANJE Mada je ime clobi la po zlatnim cvje•

I

inal nih, gihta, gingivi tisa, gastroente ritisa kod djece, povecane prostate, nesanice, ozljeda, poremecaja rada metabo-

I

li zma, raznih rana koje krvare.

1 vjctovi

su uobicajene kao i na ambroziju, crkvinu, isl.

d11bar je lijek za lijecenje starih gnojnih I m •va na koz i. Caj od zlatn ice, ako se pi -

i to narocit o za osobe koje imaju tegobn

1" vruc, dobar je i provjeren dijaforetik

s bubrezima odnosno cijelim urinarnim

hi 1ji ce vas do bro oznoj it i, a ako se pije

sustavom.

ltl,1dan, tada istjeruje plinove iz cr ijeva.

Zlatnica se smatra najjacim bi ljnim

Kontraindikacije. Alergije na zlatni cu

i sjeme. Prasak od cijele b iljke

jos je - vazno to sto biljka "zlata vrijedl'

diuretikom te se zbog toga rabi za lijece

Biblioteka Ljekoi,ito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

ja, bolesti koze, ekcema, gljivica i to vag-

• slabih zivaca, neuralgije,

kvercitrin, ruti n, feno lkarbo nska salici l,

tovima, vje~ujem da je u narodu bil o -

b ubrega i mjehura, bolova kocl mokren-

tova kao sto su katar gornjih disnih putova, astma, uremicna astrna, bronhitis, gripa, prehlada, hripavac, upale gr/a, tdrijela i usta,

sini dlakavi, s donje strane svijetlozeleni.

gorka ali prij atna okusa.

za lijecenje: artritisa, angine, bolesti

• bolesti respiratornih organa i pu-

Branje i prerada. Sabi re se cijela bilj• ka; nadzemni dio, vrhovi grana u cvatu

Vrijeme cvatnje. Lipanj - rujan. Miris i okus. Ugodnog mirisa te malo

Zapad na pucka medicina zlatnicu rabi

Svjezi listovi mogu se zgnjeciti i stavlj.ili na mjesto uboda insekata iii ugriza.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Smi -

ZJ

(a

,.u

..

C

I

N

I

I

Hom eopatija

1+1!.IMirdl¾%ii&!lii!•--- -~ Cai

Uputa z a pcelare

I lomeopatski pripravak Solidago virga ,,urea, priprema se od maticne tinkture i 1,il>i za lijecenje bubreinih i koznih boli •, ti.

Zlatnica je dobar medonosa, dajc dosta nekta ra i cvjetnog praha. Klasifikacijska oznaka za prin os meda je - 3.

Sirup

za navedena oboljenja

za oboljenja respiratornih organa

1 cajna zlicica bilja, 2 di vode

100 g usitnjenog bilja, litra vode, 1,5 kg secera

Priprema. Vrucom vodom preliti bilj e, poklopiti da odstoji 15 minuta i procijediti. Uporaba. Uzimati 2-3 salice caja na dan, prema potrebi. Moze se zasladiti medom. Napomena. Za jaci caj staviti 3 jusne zlice bilja na litru vode.

Priprema. Bilje kuhati u vodi deset minuta, poklopiti da odstoji 12 sati, t e

(a

C,

. ••

C

I

N

dobro ocijediti. Umijesati secer i kuhall na laganoj vatri do ze ljene gustoce. Uporaba. Uzimati 3-5 cajnih zlicica na dan djeca, a odrasli 24 jusne zlice na dan. Napomena. Moze se dodati limunova kl selina iii sok, po zelji.

Tinktura za navedena oboljenja

Mast za navedena oboljenja

200 g usitnjenog lista i cvijeta, litra 70-postotnog alkohola

Priprema. Mociti bilje 30 dana u alkoh olu, uz povr emeno muckanje. Procijediti. Uporaba. Uzimati tri puta po 10-15 kapi na dan, s malo vode iii caja.

Vinska tinktura za navedena oboljenja 60 g bilja, litra dobrog bijelog vina

1 di tinkture zlatnice, 200 grama svinjske masti iii lanolina

Priprema: Rastopiti mast te uliti tinkturu i stalno mijesati sve dok ne ishlapi alko ho Ina para. Maknuti s vatre i vruce ullll u pripremljenu ambalazu . Uporaba: Mazati oboljela mjesta 1-2 pul na dan.

Prasak Suhu biljku usitniti u prah i njime posl pati razne rane na kozi.

Priprema. Bilje mociti u vinu osam d ana i procijediti. Uporaba. Uzimati po jednu m alu casicu prij e jela.

Biblioteka tjekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Smi -

Z)

II

ZOB Avena sativa L.

.a

.a

0

0 N

N i

Familiae Poaceae Porodica Trava Ljekamicki naziv

Avenae herba recens - stramentum

afrodizijak, antidepresiv, antikarcinomik, antioksidant, antispazmatik, arteriosklerotik, dermetik, detoksikant, dijetetik, diuretik, hemolitik, kardik, nervin, remineralizant, sedativ, stimulator, tonikum

I Biblioteka Ljekovito bilje ; zdravlje • Knjiga 4.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Smi -

/

ZJ

I

0 0

N

I

Druga imena. Ovas, pir, silj, siljevina.

matskim uvjetima. Da je to tocno svje-

Strani nazivi. Engleski - Cultivated

doci i izr eka u skandinavs kim zem ljama

Oat, Oat, Oats; francuski - avoine; nje-

da "dobra skolska svjedodiba ima porijek-

macki - Hafer, Saat-Hafer; slovenski -

lo u dorucku", jer Oslo dorucak utjece

oves navadni, avs, zob; srpski - ovas; tali-

na jacanje imuniteta djece opskrbljujuci

janski - avena. lz povijesti. lme dobiva po latinskoj rijeci avena sto znaci zob i sativa sto zna-

tijelo svim vitaminima i mineralima potskom djetetu daje snagu, hrani mozak,

ci sijana. Uporaba zobi datira iz 4.000 go-

jaca vid te ga cini otpornijim na zarazna

dina pr. n. e., zakljucuje se po tragovima

oboljenja, ono postaje zivlje i veselije. Re-

pron adenima u sojenicama. Domovi na

dovitim uzimanjem zobi u ishrani mo-

zo bi je nepoznata ali se smatra da je to

zemo izbjeci mnoge nedace kojima je uzrok autointoksikacija organizma iii tro -

Opis. Jednogod isnja biljka s vlakna-

vanje vlastitim otrovima.

Caj od oljustenog zrna zobi rabimo za

stim korijenjem koje je povezano supljom stabljikom na kojoj su listovi bez

lijecenje:

peteljke, lin ea lni su, dugack i, na vrhu za-

• bolesti pluca,

siljeni, na rubu ostri, a stabljiku obuhva-

• bolesti ie[uca i crijeva jer izvrsno

caju dugackim rukavcem. Cvjetovi smje-

djeluje na sve sluznice, ad usta do debelog crijeva, pa se rabi za lijecenje katara teluca i crijeva, raznih nametnika i parazita, proljeva, kolitisa, kolere morbus, zacepljenosti.

steni u klasice cine m etlicu rasirenu na sve strane, a oprasuju se po mocu vjetra. Plod je duguljast i siljat, s jednom sjemenkom.

Vrijeme cvatnje. Svibanj - lipanj. Miris i okus. Mi ri se po travi, a plod po brasnu, slatkasta ok usa.

cij, magnezij, mangan, natrij, sumpor,

11klapa u skoro sve pri rod ne dijete ko-

ze ljezo, vitam ini A i B kompleksa, E, K,

11111a je svrha prociscavanje i lijecenje obo-

H. Ener getska vrijed nost na 100 grama

ll1•log organizma, kako za djecu ta ko i za

iznosi 1300 k J iii 310 kal.

-1.1rije osobe, pogotovo za rekonvalescen-

Slaniste. Zob kao divlja vrst a raste po

11•, te u sprjecavanje razvojnih teskofa i

bu nistima te uz putove, a uzgaja se na poljima i na plantazama.

Branje i prerada. Sabiru se plod i slama zobi. Lj ekoviti sadrzaj. Bjelancevine, uglji-

LJEKOVITO DJELOVANJE "Nema prirodnog oporavka bcz ZO• bi" kratka je ali u mojoj praksi utemelje na istina. Zobena sluz, ako se redovito

li11lesti djecje dobi ali i u prehranu stari1111 oso ba. Ova biljka jaca otpornost orga11l11na, uskladuje i obnavlja rad i funkcije

ivih organa koji tijekom godina slabe. Najbolji primj er prirodne lj ekovito-

kohidrati, masti, avcnin, lecitin, silicij, sa-

uzima u juta rnjirn satirna kao p rva hran

~11 i djelovanja zob i je vec spornenuti

ponin, bi otin, stereo!, kremicke, silicije-

cisti, jaca i lijeci covjeka od preleiane ho

"Oslo dorucak" koji predstavlja energet-

ve kiseline, niacin, aluminij, bar, cin k,

lesti iii od tegoba akutne bol esti. Kao do

~td i ivotni eliksir koji je naj vise pornogao

flu or, fosfor, jod, kalij, kalijeve soli, kal-

bar antioksidans i detoksikant izvrsno se

,ko lskoj djeci koja zive u tako leskim kli-

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekama ($mi -

.a

0 N

rebnirn za razvoj. Oslo dorucak skol-

bila zitarica sjevernih krajeva.

•

Z)

I

• dj ecjih bolesti kao sto su malokrv

Kontraindikacije. Nisu poznate, osim

nost, bledunjavost, slaba razvij~· nost, slab im unitet, slab vid i/li tegobe sa vidom.

alergije na zob. l shrana samo sa zobi dovod i do manjka vitami na Du o rganizmu. Stol jetno nadm udrivanj e izmed u

Pomaze kod:

Skota i Engleza vczano je i za zob koj o m

• gihta, reume,

se obojica hvale, Skat kaze: "Mi ima-

• bolesti bubrega i mjehura,

mo najljepse konj e na svijetu, a to se vi -

• zenskih bol esti,

di po njih ovoj sjajnoj d laci, j er jedu zob,

• bolesti zivaca,

a Englez ce na to: "Mi imamo najlj ep se zene na svijetu, jer jedu zob, a to se vidi na njihovom lieu". Englezi kafo d a je

p roso za ljepotu a zob za zd ravlje.

Zobena sluz koristi sekod cira na

Zitarice z oh, jecam i kulwruz su dob-

Zobena slama sadrzi mnogo k remic~ •. ki~eli ne.

zelucu i dvanaesniku, za nadomjestak zelucane i crijevne sluzi, bolesti jetre i foci, kao sto su masna i otecena jetra, ciroza, hepatitis, slab rad z uci i z utica. • Juh a ad zobi lijeci pokvareni i otrovani zeludac i pomaze u lijecenju • boles ti krvi i krvnih zila (poviseni kolesterol i lrigliceridi, prociscavanje krvne plazme, jacanje krvi), leukemije, gangrene, arteriosk/eroze,

li'

Dobra pri rodna hrana su kli-

ra ko mbi nacija za caj.

, obi koje t reba p ojesti odmah ci m is-

~lq.iju. Za ispiranje crijeva rabi se kli stir 111 1 ;obi

IZ KULINARSTVA

i to od zrnja i od slame. Ze lena

Zo b je nenad omjestiva nam irnica

1l.ihljika zobi za vri jem e cvat nje drago-

• secerne bolesti,

111•11 i je li je k za zivce. Znanstveno je po-

u preh rani sp ortasa, djece, ist razivaca i

I~1,k•n o da zob utjece na povecanje tes-

stariji h osoba. Na trzistu je mn ogo pro-

/111 /crona te se uzima kod slabe pot enci-

izvod a od zobi kao sto su; zobe ne pa-

11• IJ. slabog libida u muskaraca i zena, kao

hulj ice, zobena kr up ica, olj ustena zob,

1l,1,d povecane prostate primarnog karci-

zoben o brasno, mlj evena zob za pri-

1111111.1. Zob sudjeluje u izgradnji stanica,

prem u caj a, za pri premu kave, ekstrakt

1tilgurava normalan rast i stiti od bolesti.

zo bi u kap ima, u kaps ulama i tabletama,

Zapadna pucka medicina rabi zob u

u raznim koncen traci jama.

1111•1('nju: apscesa, arteri oskleroze, ar11I11~c1, bolesti jetre, pluca, zeluca, sle·1•1w, crij evnih komp likacija, ek ce111,1, povrsinskih koznih necistoca, g ih• te u lijecenju zatrovanog organiz111 tj. auto intoksikacije. • Za bolesti koze, kao sto su akno,

cirevi, razni osipi, ekcemi, svrab kote, suga, kraste, ko:tni lisaji i psorijaza, koriste se kase iii kupk,

I Biblioteka Ljekovito bi/je i zdravlje • Knjiga 4.

1,l, l)()lesti grla, impot encije, katara, mrlj,t na kozi, nesanice, napeti h zivaca, po-

~l',1•nog ko lesterola, za ispiranje iii na111,il, ;inje, za izbacivanje kamenaca iz 111whu ra i bubrega. U l nd iji se zob rab i 1,1 1Jdvikavanje od pu senja i droge.

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Smi -

ZJ

.a

0

N

I

Oslo dorucak

:

t:

,n jacanje imunoloskog sustava kod djece

•

I !\aka zobi, pola mrkve, I di mlijeka, med,

Caj od zrna 1. za navedena oboljenja 1 cajna zlicica grubo stucenih zrna zobi, 2 di vode iii 20 g zobi na litru vode

Priprema. VrLicom vodom preliti iii kratko prokLihati zob, poklopiti da odstoji jedan sat i procijediti. Uporaba. Piti 2-3 salice na dan. Moze i s medom.

Caj od zrna 2. za navedena oboljenja 2 di zobi u zrnu, litra vode

Priprema. KLihati zob 20 minLita, poklopiti da odstoji i ohladi se. Uporaba. Uzimati neprocijedeno tokom dana, Limjesto vode. Caj se moze zasladiti medom.

Caj od pahuljica za navedena oboljenja 60 g zobenih pahuljica iii zrna zobi, 1,5 I vode

Priprema. KLihati zob LI vodi tako dLigo dok voda ne ishlapi i ostan e oko litre, te ohlad iti. Uporaba. Uzimati salicLI dnevno zajedno sa zob i.

I Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

Caj od stabljika za zivce

Priprema. Zelene st abljike zobi samljetl LI kaSLI, preliti VrLICOm VOdom, pokloplll da odstoji dvije minute, ocijed iti. Uporaba. Piti zas laden med om, kod svfll problema sa zivcima.

Zobena sluz za bolesti jetre i

zuci

saka zobenih pahulj ica, 2·3 di vode

Priprema. Navecer staviti mociti pahuljice LI vodLI i poklopiti. UjLitro dod,1I I vodu i kuhati stalno mijesajuci dok se zobene pahuljice ne raskuhaju. To tr11)1 oko tri minute. Uporaha. DobivenLI zobenu slLiz mozemo malo zaso liti, d odati meda i mil, jeka, ali najbolje je, ako se moze, pojet ll bez icega. Napomena. Zob ne kuhati u mlijeku jCII je tada tesko probavljiva!

l'riprema. Navecer zobene pahuljice prelIIi vodom i poklopiti da se moce preko l lllci. Ujutro preliti vrucim mlijckom na1Ihati mrkvLI, dodati med i sve dobro promj esati. llporaba. Uzimati kao redoviti dorucak kncl slabasne djece sa slabim imuniteI11111 iii djece koja nisLI otporna na hlad111 • klimatske uvjete. N,,pomena. Oslo dorucku moze se po 11•lji dodati ljesnjak, orah i sLiho voce.

Kupke /,1noge iii tijelo priprema se kLipelj s 11l /agena), za normalan rad imL1n osu1il 1 va, potpomaze zarastanj e rana i slill organizam od ostecenja stanice zbo L1tj ecaja slobodnih radikala

t dijakija

(gluteinska enteropatija) - kronicna bolest crijeva Llzrokovana neto lerancijom glL1tena, a manifesl ira se proljevima I t•rebralan - odnosi se na mozak, koji pripada mozgL1, mozgov ni I hole - grcka rijec od koje je u nasem jeziku nastala rijec kolike iii u upotrebi cesca rij ec, grcevi ( hronova bolest (Morbus Chron) - bolest probavnog sustava, odnosno debelog crijeva, pracena teskim bolovima i ~ta lnim gL1bitkom tezine I imetova kiselina - sredstvo za ciscenje ra na i L1nistavanje zaraznih klica i gljivica ( ink- ke mijski element, sastavni dio mnogih enzima, SLldjelLlje u razmjeni L1 gljikohidrata, masti i proteina, potice zarascivanje rana ( iroza jetre - bolest koja dovodi do propadanja norrnalnih stanica i stvaranja vezivnih oziljaka L1J1L1tar organa koji postaje skvrcen, te gL1bi fL1nkcionalnu sposobnost, a LIZrokL1ju je alkoholizam, losa prehrana, uporaba nekih lijekova, srcane, metabolicke i nas ljedne bolest i ( istitis - akL1tna iii kronicna L1pala ci ste mokracnog mj ehL1ra rnostatik- sredstvo, tj. lijek koji zauslavlja rast i nesL1vislo razmnofavanje stanica u o rganizmu !'ZS / CNS - ce ntralni zivcani (nervni) SLIStav, obL1hvaca veliki mozak, mali mozak i lectnL1 mozdinu D llcbelo crijevo - proteze se od ileuma iii zadnjeg dijela tankog crij eva do cmara (anusa), LI dL12ini od 1,5 do 2 m

Dekokt - uvarak, iii napitak od prokLlh anog bilja

Dekubitus - ostecenje, nekroza iii odumiranje tkiva koze na mjestima koja su dL1ze vrijeme izlozena pritisku, a javlja se kod nepokretnih bolesnika Demineralizacija - gubitak mi neralnih soli iz organizma Dermatitis - L1pala koze Dermetik - sredstvo za lijecenje koze Detoksikacija - postL1pak ciscenja iii otklanjanja stetnih tvari iz organizma Detoksikant - sredstvo koje prociscava organizam Dezinficiens - rask L1zn o sredstvo Digestija - proces varenja hrane Digestiv - sredstvo koje potice probavL1 Dihazija - cvat koji daje iste ogranke Dihotomija - ogranci istih vrijednosti Dijabetes - secern a bolest - poremecaj metabolizma L1gljikohidrata Dijaforetik - sredstvo koje potice i pojacava sck reciju zlijezda znoj nica Dijareja - proljev, ucestalo praznjenje crijeva LI obliku tekL1ce, sluzave iii SLlkrvave stoli ce Dijetetik - sred stvo koje se rab i u dijetama Diskinezija - nekontrolirani i nevoljni pokreti misica (trzaji, tikovi, grcevi isl.) Dismenoreja- smetnje u menstrL1aciji Dispepsija - teskoce LI probavi bez vidljivih anatomsk ih uzroka Dispeptik- sredstvo koje djeluje na ILl cenje ze lucanog soka iii na razne poremecaje LI probavnom SLIStav L1 Diuretik - sredstvo za jace izluciva nje mokrace Dizenterija - zarazna bo lest debelog crijeva Drastik- sredstvo koje brzo i jako djelL1je, primjerice na praznjenje cr ijeva

Ivan Lesinger • Kucna bi/jna ljekarna ($mi -

Z)

I

I

Droga - tvar koja sluzi za omamljivanje, ko risti se LI lijecenju, ali i zlorabi te VOdi LI ovisnost koja najcesce izaziva teske posljedice Dvanaesnik - prvi dio tan kog crijeva koji za pocinje od ze luca

E Edem - oteklina nakupljene tekucine LI tkivu iii organizmL1 E komisija - Njemacka Komisija E osnovana je1978. koja je odobrila zvanicnu uporabu oko 300 ljekovitih biljaka za oficijelnu uporabu Ekscitans - sredstvo koje uzbuc1uje, razdrazuje Eksikans - sredstvo koje susi Ekspektorans - sredstvo koje pospjesuje izbacivanje sekreta iz disnih organa Emenagog - sr edstvo kojim se regulira menstruacija Emetik - sred stvo za izazivanje povracanja Emoliens - sredstvo za omeksavanje koze Endokrina zlijezda - zlijezda s unutarnjim lucenjem Enterokolitis - upala tankog i debelog crijeva Enzimi - ferrnenti, orga nska tvar koja ima svoj stvo da jako ubrzava razne kemijske procese Erizipel - crven i vjetar iii vrban ac, za razna upalna bol est koja napada kozu i slu zn icu, potkozno tkivo, organe

F Fagocitoza - p roces g utanja bakterija i stranih tij ela koj e stanice uklapaju u svoju citoplazmu i unislavaju ih Faringitis - upala sluzn ice zdrije la uzrokovana viru sima iii bakterijama

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

Febrifug - sredst vo koje snizava povi se nu tjelesnu temperaturu Flatulencija - nadimanje, rastezanje fol11 ca i crijeva plinovima, analno ispu~t.1 nje vjetrova, meteorizam Flegmona - infekciozna upala misicnoM i ii vezivnog tkiva Flora - biljni svijet, au medicini skup mikroorganizama LI nekom organu, npr. cr ijevna flora G

Galaktagoga - sredstvo sto podstice lu cenje mlijeka Galenski - preparati, lijekovi koji se spravljajL1 u ljekarn ama Gastralgija - bol, grc LI zelucu Gastritis - upala slL1znice ze luca Gastroenteritis - upala sluznice zelu cn I tan kog crijeva kao posljedica infok, I je iii trovanja hranom Gastrointestinalni trakt - probavni t rakl koji se proteze od ze lLlca, preko ltlll kog i debelog crijeva do an usa Gemoterapija - je lijecenje pripravcir1111 od pupoljaka ljekovitih biljaka Genetika - proucavanje pojava i zako1111 nasljedivanja u zivih bi ca Glikogen - reze rvni ugljiko hidrat, oblik secera koji se nakL1plja pretezno LI jetri Glikogeneza .,.. pretvaranje glL1koze LI ~II kogen Glikozurija - secer LI mokraci, simplolll dijabetesa Gonadotropni hormon - hormon hipofl ze koji djelL1je na spoln e zlijezdc Ill gonade Graves-Basedowljeva bolest - pretj ern no IL1 ce nje stitne .zlijezde koja izn11 1

tahikardiju, nesanicu, drhtanje, razd razljivost, mrsavljenj e, izboccne oci C: usteraca - pankreas, trbusna zlijezda

H 1lcmatopoeza -

proces stvaranja krvnih stani ca u kostanoj sr.zi I lcmaturija - priSLIStnost krvi LI mokraci I lcmofilija - nasljedna sklonost krvarenju i poremecaj zgrusavanja krvi I lcmolitik - sredstvo koje uzrokuje raspadanj e eritrocita 1lcmoliza - raspadanje crvenih krvnih tjelesaca i oslobadanje hemoglobina koji se j avlja LI plazmi, npr. kod otrovanja od zmij skog ugriza iii pogresne transfuzije 1lcmoplizija - iskasljavanje vece kolicine krvi iz respiratornog trakta, cesto LI mlazu I lcmoragija - obi Ino, jako krvarenje sto nastaje kao posljedica ostecenja srca iii krvnih zila I lcmostiptik / Hemostatik - sredstvo za zaL1stavljanje krvarenja 1lcpar - j etra I lcpaticka koma - stanj e potp unog gubitka svijesti zbog aL1tointoks ikacije organizma izazvane krajnjom in suficijencijom jetre I lcpaticno - koj e pripad a jetri, odnosi se na jetrL1 llcpatitis - L1pala jetre, akL1tna iii kroni cna, virLl sna iii toksicna llcpatitis kronicni - kronicna L1pala jetre koja t raj e god inama i rezultira cirozom jetre I lcpatitis toksicni - tok sicna upala jetre, nastaje zbog unosenja LI organizam to ksickih tvari, pa i raznih otrovnih gljiva

Hepatocit - stanica jetre Hepatologija - grana interne medicin e koja se bavi proL1cavanjem jetre i lije ce njem bolesti jetre Hepatotoksican - otrovan za jetru Herpes - virus no oboljenje obicno LI obliku mjehurica, na mjestL1 gdje sluznica prelazi u kozu, npr. na usni kod visoke temperature; herpes zoster - teze virusno oboljenje LI oblikL1 osipa oko pasa, ali i na drugim dijelovima tijel a Hidropsija - vodena bolest Hiperemija - povecana kolicina krvi LI zilama nekog dijela organizma Hiperglikemija - visoka koncen tracija glikoze u krvi (dijabetes) Hipertenzija - povisen krvni tlak Hipnotik- sredstvo za uspavljivanje Hipotenzija - nizak, snizeni krvni tlak Holagog - sredstvo koje pojacava iii olaksava izlL1civanje foci Holangitis - upala zucnih putova Holecistitis - upala zucne vrecice Holecistokinelik - sredslvo koje izaziva kontrakciju zucne vrecice Holecistopatija - oboljenja .zucnog mjehura -vrec ice Holelitijaza - zucni kamenac Holeretik - sredstvo sto pospjesuje izlucivanje foci pojacanjem funkcije jetre Holeslerol / kolesterol - stereo! koji se nalazi u zivot inj skirn masnocam a i uljLI, fo ci, krvi, m lijeku, zivcanorn tkivu, bubrezima i jetri; LI organizam se unosi hranom i to j e tzv. egzogeni holesterol Homeopatija - altern ativna medicinska metoda koju je izgradio Sa mu el Hahnernann (1755. -1843.); nastoji lij eciti bolesti onim lijekom koji kod zdrava covj eka izaziva simptome

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Smi - Z)

I

I

slicne simptom ima bolesti od koje se lijeci Homeopatska doza - vrlo male doze lijeka kojim se LI lij ecenjLI slLI:ze homeopati Hormon - tvar koju luce zlijezde s Linutarnjim lucenjem, prenosi se kroz krv do organa LI kojima djeluje

lkterus - zutica, zutilo koze i sluznice, simptom razlicitih bolesti Ileum - zadnj i dio tankog crijeva, zavrsava Lilaskom u debelo crijevo Impetigo - akutna kozna bolest s gnojnim mjehuricima i zutim krastama posljedica infekcije streptokokom iii stafi lokokom lnfuz - oparak iii vodena iscrpina, napi- · tak koji se dobije prelijevanjem usitnjenog ljekovitog bilja kipucom vodom, a najcesce se priprema od cvjetova i listova ljekovitog bilja lnsekticid - sredstvo protiv insekata lnsomnija - nesanica, skracen, nemiran i povrsan san lnsuficijencija - stanj e onoga sto je nedostatno, manjkavo; funkcionalna slabost nekog organa lntoksikacija - trovanje, otrovanje kemijskim tvarim a iii hranom lntramuskularan - koji se daje u mi sicje lntravenozna aplikacija - davanje lijeka u venu lnvertn i secer - dobiva se raspadanjem obicnog, trscanog secera (saharoze), prirodni invertni secer je med lnzulin - hormon zlijezde gusterace koji Lipravlja metabolizmom ugljiko hidrata, masti i bjelancevina lritans - sredstvo koje nadrazuje

Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 4.

K Kancerogen - koji maze izazvati rak Kardik - sredstvo za jacanje srca Karminativ - sredstvo protiv nadimanja iii meteorizma Katarik - sredstvo koje cisti crijeva Kodein - d erivat opijuma, koristi se za ublazavanje kaslja, bolova i zivcan e napetosti Koli - bakterija koja izaziva teska oboljt• nja mokracnih organa, focnih pu to• va, slijepog crijeva i dr. Kolike - bolni isprekidan i grcevi u trbu ~ nim organima Kolitis - upala debelog crijeva iii pojedl• nih njegovih dijelova Kongestija - nakLipljanje pretjerane koll cine krvi u nekom tkivu iii organu Konstipacija / Opstipacija - zatvor, rij elku i otezano cr ijevno praznjenje Konvulzija - jaki grcevi misica koji zahv,1 caju cijelo tijelo, kao npr. kod teskih napada epilepsije Korigens - sredstvo koje popravlja okus Kozmetik - sredstvo za njegu koze

L Laksacije - sr edstvo koje pospj esuje praznj enje crijeva Laksativ - sredstvo koje pospj esuje prat njenje crij eva, izazivajuci jace i brze gibanje crijeva Laktagog - sred stvo koje povecava stvaranje i izlucivan je mlijeka Leukociti - bijela krvna zrnca, bezbojne k rvn e stanice koje stite organizam od bakterija i stranih tvari Leukocitoza - prekomjerno povecanje broja leukocita, a nastupa kod infek cija i vecine zaraznih bo lesti te kod lcLikemije

1.cu koreja - vaginalni sekret bijele boje Litijaza - kamenci u pojedinim organima, npr. bubrezni, focni

Neuralgija - ucestala, jaka, grcevita i tesko podnosljiva bol zivca

0 M Maceracija - razmeksavanje tkiva dugotrajnim namakanjem u vodi sobne temperature Masna infiltracija - nagomilavanje masti i lipida u stan icama Metabolik - sred slvo za pospjesivan je metabol izma Metabolizam - fizioloski proces, izmj ene tvari u organizmLI - fizikalna i kemijska prerada hrane, sastoji se od anabolizma i katabolizma Meteorizam - nadutost trbuha uslijed nagomilavanja plinova u digestivnom traktu Mikocid - sredstvo koj e uni st ava mikrobe Mikotik- sredstvo protiv gljivicnih oboljenja Mineral iii mikroelement - anorgansko tijelo koje se nalazi u zemlji iii na njenoj povrsini, sastojci vazni za ljudski o rganizam odnosno za normalni rad tjelesnih funkcija Miokard - srca ni mi sic Mucilaginoza - sluznato sredstvo dobivc no dugotrajnim iskuhava njern ljekovitog bilja, biljka koja sadrzi mnogo sluzi

N Narkolepsija - nastupi neodoljivog sna vise puta u toku dana Nekroza - odum iranje poj edinih dijelova t kiva u organizmu zivih bica Nervin - sred slvo za lijecenje zivaca

Oligurija - smanjeno izlucivanje mokrace Osteomijelitis - upala kostane srzi, gnojna upala kosti

p Panaricij - infekcija na prstu, obicno pored nokta, uzrokovana streptokokima iii stafilokokima, izrazena otokom i jakim bolom Paradentoza - kronicna degenerativna bolest zubnog mesa Patolologija - grana medicine koja se bavi prou cavanj em promj ena i poremecaja uzrokovani h bo lestima Pektoralan - grudni svoj stven prsima, koji se upotrebljava kao lijek za prsa, plu ca Perikarp - dio ploda koji okrufo je sjemenku Peristaltika - lagano skupljanje prstenastih mi sica, nekog supljeg o rgana (jednjak, ze ludac, crijeva i slicno), tako da skupljanj e napreduje kao va l od go rnj eg k do njem dijelu organa, cime se posti ze prenosenje sadrzaja Perkutani - koji je pri mijenjen iii ucinjen na kozi iii preko koze, kao npr. ljekovit a sredstva, biopsija iglom i s1. Pcroralno - LIZimanje lijekova na usta Pijelitis - jednostrana Lipala bLibrezne nakapni ce Pneumonija - upala plu ca Portna vena - vena koj a vodi krv u jetru, spaja vise vena, a najbitn ije su crijevne vene

Ivan Lesinger • Kucna biljna ljekarna (Smi -

Z)

I

Probiotik - bakte rija mlijecne ki seline Prostalitis- akutna iii kro nicna upala prostate Prostaglandini - tvari pron adene u sekretu prostate i sjcm cnim mjehuricima: snizavaju krvni tla k, stimuliraju crijeva i maternicu Pruritis - svrbez koze Purgativ - sredstvo za ciscenje crijeva, rcguliranje stolice i probave

R Refrigerent - sred stvo koje rashladuj e Rektum - zavrsni dio debclog crijeva Remineralizant - sredslvo kojim se ponovno ugraduju mineralni sastojci u tkiva i organe koji su ih prethodno izgubili Resolvens - sredstvo koje rastvara, razlucuje Resorpcija - upijanje, usisavanje razl icitih tvari kroz kozu i sluznicu u optok krvi i limfe Rizom - podzemni dio st abljike, podanak Roborans - sredst vo za okrepu i jacanje organizma Rubefaciens - sredstvo koje na kozi izaziva crvenilo i blagu upalu koze, poput alkohola, kamfora, joda i sl.

s

I

Sedativ - sred stvo za umirenje i lakse uspavljivanje Sekretolitik - sredstvo koje pojacava sekrcciju bro nhijalne sluznice i razrjeduje zi lavi ispljuva k Sindrom - vise simptoma koji zajedn icki cine klinicku sliku t ipi cnu za poremecaj iii bolest

Sinergik - koji djeluje u istom smislu, ko ji d opunjuje drugoga potenciraju61 djelovanje o noga drugoga, npr. lij