Rječnik čakavskog govora Rukavca i bliže okolice 9532190163, 9789532190168 [PDF]

Zitiervorschau

Franjo Mohorovičić - Maričin RJEČNIK ČAKAVSKOG GOVORA RUKAVCA I BLIŽE OKOLICE

ČAKAVSKA BIBLIOTEKA knjiga 5

Urednik Franjo Šepić - Bertin

Na naslovnici Karte der Umgeburg von Abbazia iz 1897. godine, mjerilo originala 1:30.000 (isječak)

CIP - Katalogizacija u publikaciji Sveučilišna knjižnica Rijeka 81’374.81=163.42’282.2 CIP 07/01 MOHOROVIČIĆ, Franjo Rječnik čakavskog govora Rukavca i bliže okolice / Franjo Mohorovičić-Maričin, Franjo Šepić-Bertin. - Rijeka : Adamič, 2001. 408 str. ; 22 cm - (Čakavska biblioteka ; knj. 3) Bibliografija: str. 11-13. 410716008 ISBN 953-219-016-3 1. Šepić, Franjo

Franjo Mohorovičić - Maričin

RJEČNIK ČAKAVSKOG G O V O RA RUKAVCA I BUŽE OKOLICE

adamić Katedra čakavskog sabora - Opatija Rijeka - Opatija - Matulji, 2001.

Objavljivanje ove knjige financijski su pomogli: OPĆINA MATUUI TURISTIČKA ZAJEDNICA Općine Matulji SKALA d.o.o. - Jurdani LUMBERTRANS d.o.o. - Matulji FORUM d.o.o. - Matulji i svi pretplatnici.

5

PREDGOVOR

Rukavac je smješten na podnožju Beljača (784 m), Orljaka (708 m) i Gračišća (465 m). Prostire se nizbrdo prema istoku do željezničke stanice (na Štranjge) te do željezničkog mosta (Pod moston), prema jugu. Nadmor­ ska visina varira od 250 - 350 m tako da iz Gornjeg Rukavca puca prekra­ san pogled na dio Kvarnera, Rijeku i njenu okolicu sve do Crikvenice, Risnjaka i ogranka Velebita. Za lijepa vremena, prije zapada sunca, vrlo lijepo se vidi Krčki most. Prof. Matetić mije pričao da su kao studenti često dolazili u Rukavac koji ima privilegirani geografski položaj. Spominjao mi je i narodnu pre­ daju kako je Bog sa sv. Petrom prolazeći spustio u Rukavcu “kušćić” raja. Ima ugodno podneblje s relativno blagim zimama kada je prosječna tem­ peratura barem za 5°C viša nego u Matuljima, Jušićima, Jurdanima i Per­ manima. U Rukavcu uspijevaju najrazličitije voćke: jabuke, kruške, trešnje, šljive, orasi, breskve, smokve, vinova loza, jagode, maline, maron, kestenj, kaki, raste palma i sve vrste cvijeća koje se uzgaja u vrtovima i u vazama, sve do bugenvilije. Treba vidjeti Rukavac u proljeće kada voćke cvatu. Do­ laze mi u sjećanje Nazorovi stihovi: “A da vidiš Čepić usred cvjetnog maja, vidio bi, brate, kutić zemnog raja”. Franjo Horvat Kiš (1875.-1914.) u svojim putopisima “Istarski pu­ ti”, srpanj 1912. za Rukavac je zapisao: “... ovdje lijepo, bijelo selo Ruka­ vac”. Na spomenutom brežuljku Gračišće, iznad Rukavca, postojala je pret­ povijesna gradina. Carlo Marchesetti u djelu: “I castellieri preistorici di

6

Trieste e della Regione Giulia”, Trieste, 1981. piše: La cultura dei castellieri si era già affermata nellTstria intorno al 1200 a. Cr.....un trovasi al M. Graciste di Rucavaz (465 m) ove i monti declinando, vanno ad allargarsi nell’altipiano di Castua.” (Kultura gradina bila se afirmirala u Istri već oko 1200.pr.Kr... jedan se nalazi na brdu Gračišće Rukavca (465 m) gdje se brda spuštajući se šire na kastavsku visoravan). U XIX. stoljeću, negdje osamdesetih godina, kopalo se na tom mjes­ tu i pronađeno je .više predmeta koji se čuvaju u Arheološkom muzeju u Trstu. Posjetio sam ga jednom kao student i, na moje veliko iznenađenje, našao sam na arheološkoj karti ime gradine Rukavac, a u muzeju malo og­ njište i oko njega poredane eksponate: igle, pribadače, kopče, svjetiljku. Pokraj njih stajala je mala ceduljica - Rukavaz - Volosca. Kasnije sam opet htio pozornije pogledati, ali je muzej radi restauracije bio zatvoren. Zanimljiv je jedan demografski podatak: god. 1880. Rukavac je imao 145 kućnih brojeva i 942 stanovnika, a Kastav 113 kbr. i 629 stanovnika. Danas ima Rukavac 235 kbr. s približno 800 stanovnika. Rukavčani su uvijek tvrdili da je najstarija kuća bila u središtu Ru­ kavca (v lehah), nepotrebno srušena za vrijeme izgradnje osnovne škole. Pored toga, u Rukavcu postoji jedna oveća zgrada na kojoj sam pred više godina otkrio nad vratnim lukom prizemnog ulaza ugrađenu pločicu s is­ klesanom godinom - “ A D 1588”. Taje kuća bila nekad vlasništvo neke obitelji Alvižići (Alvise?), nepoznata porijekla. Danas se pločica ne vidi jer je vlasnica, sada u Švicarskoj, pred više godina kuću restaurirala, pa je pločica ostala pod žbukom. Znači da je naselje postojalo pred više od 4 stoljeća. Oko 100 m niže od sadašnje župne crkve, prema Rukavcu, pokraj kuće obitelji Armanini (Ševjići), bilo je općinsko skladište žita za čitavu Kastavštinu, zvano “kašća”, a na njemu ploča s isklesanim natpisom u gla­ goljici ” 1600 maja 2”. Kobler u svojem djelu “Memorie per la storia della libumica città di Fiume”, Fiume 1896. pogrešno navodi da je za vrijeme gradnje župne crkve bila prenesena i ugrađena u njezino pročelje jer se na­ lazi u sakristiji uz stepenice koje su vodile na bivšu propovjedaonicu. Tu je bila i otkrivena, pod žbukom za vrijeme restauracije sadašnje crkve. To je već bilo poznato prof. Vjekoslavu Spinčiću i dr. Ivanu Dukiću.

7

“Znameniti Juričić, župnik Obersburga (možda Starog Pazina) u vreme protestantskog pokreta među Hrvatima, bio je bez dvojbe iz Kastavštine, i to ili iz grada Kastva, ili iz rukavačke strane”. (Kastav, grad i obćina, sastavio Dr. M. Laginja - u Trstu, tiskara Dolenc 1889.). I danas ima u Rukavcu nekoliko obitelji Juričić. Rukavac je bio i podopćina od 1843 - 1845. Sudac Kinkela koji se spominje daje sudjelovao u akciji utapljanja kapetana Morellija 1666. bio je navodno iz Rukavca. Nešto i o školi u Rukavcu. Škola je ustanovljena u studenom 1852. kao pomoćna, a 1879. postala je javna pučka škola. 1889. g. od 409 muških polazilo je školu 356 od 444 ženskih polazilo je školu 372 728 učenika 1905. škola je imala 528 obveznika, a danas u 4 razreda ima manje od 30 učenika. Rječnik. Počeci ovoga iječnika sežu, mogu slobodno reći, u daleku prošlost kada sam godine 1940 u Padovi, pod vodstvom prof. Altura Crome i prof. Carla Tagliavinija (govorio je 30 jezika i poznavao 130 dijalekata) završivši filozofski fakultet, obranio diplomsku radnju: “Il dialetto čakavo di Ruccavazzo” (100 stranica) i kratak leksik riječi stranog porijekla, oso­ bito talijanskog preko venetskog dijalekta. Osim talijanskih elemenata ima i riječi njemačkoga, mađarskoga, grčkoga i latinskoga jezika ali i riječi me­ ni nepoznata porijekla. To vrijedi i za ovaj iječnik. Nakon toga sve je stalo. Negdje 1947. godine sreli smo se u Šesti­ nama, u staroj kuriji kod župnika dr. Ivana Dukića, Kastavca, velikoga ro­ doljuba, s pjesnikom i piscem Antom Dukićem iz Juijenići (Dnevnik jed­ nog magarca - 1923., Marija devica - 1935.) i s prof. Ivanom Matetićem. Kod ručka razgovaralo se o svemu i svačemu, pa je razgovor pao i na čakavštinu. Pjesnik Dukić poklonio mi jednom drugom zgodom u Zagrebu nekoliko stranica čakavskih riječi i toplo mi preporučio da se posvetim daljnjem sakupljanju. Tako sam i započeo nekoliko godina kasnije. Moja je namjera bila isključivo ta da, štono se kaže, otmem zaboravu leksičko

8

blago, ugroženo sve jačim utjecajem standardnoga govora. Povremeno sam bilježio riječi kako su mi dolazile na pamet i slušajući razgovore. Možda sam previše truda uložio tražeći porijeklo stranih riječi koje su se udomaćile u našem govoru, a te su, kako rekoh prije, najviše talijan­ sko - venetskog i njemačkog porijekla. Kod arhaizama sam naveo da nisu više u uporabi i da su neke, s promjenom društvenih i političkih prilika, sasvim nestale. Moram napomenuti da sam se pri skupljanju držao užega područja: Rukavac i bliža okolica, pa sam se, upravo zbog toga, služio i akcentuacijom koju sam usvojio u obitelji i sredini u kojoj sam proveo djetinjstvo. I riječi i akcenat podliježu neznatnim promjenama od mjesta do mjesta; sto­ ga sam se i ograničio na govor užega područja. Povremeno navodim usput sličnu riječ kako se naglašava i izgovara u nekom drugom mjestu (Kastav, Bregi, Brešca, Zvoneća). Primjer: u Rukavcu se naglašava: obèsil, ožentl, a u Bregima obesil i oženil. U Rukavcu se kaže Semetat, u Bregima Semeret - posrtati. To se radi o finesama koje se tijekom govora i ne primjećuju. U Rukavcu se naglašava Fränjo, Boris, a u susjednim selima Franjo, Boris itd. Zastupljen je troakcenatski sustav: brzi {mat), silazni (dar) i zavinuti ili akut {uiänca). Nenaglasna se duljina ostvaruje ispred i iza naglaska: gla­ va, petak, dobär, lòkót, rekäl. Uz većinu riječi naveo sam primjere iz svagdašnjice: poslovice, šale, uzrečice, kletve, pokoji stih iz pučkih pjesama, uglavnom iz obiteljskog i društvenog života, iz konfliktnih i kompleksnih situacija dnevnog života. Ovaj govor nije samo lijep, već i bogat. Posjeduje riječi i izraze ko­ jima je teško naći sinonim, ne kažem u štokavskom jeziku, nego i u drugim velikim svjetskim jezicima. To nisu izrazi koje je oblikovala znanost i kul­ tura, već oštrina i pronicavost u razlikovanju raznih pojmova. To je sva duša naroda, očeličena u mučnom životu svakidašnjice usred škrte prirode, sti­ jenja i mora, ali divna upravo zato što je, bez sumnje, na taj način utjecala na razvoj djece i njihova jezika. Ne smiju se zanemariti osobito poslovice jer su upravo one izraz na­ rodne mudrosti, oštrine i sudova nataloženih kroz stoljetna iskustva. Aris­ totel za poslovice kaže: “Poslovice nisu ništa drugo nego ostaci stare filo-

9

zofije. Čovjek ih ne smije mimoići jer se u njima kriju iskre stare mudrosti koja je u potrazi za istinom daleko oštrija od kasnije filozofije.” Poslovice se mogu razvrstati nekim redom jer neke su utemeljene na iskustvu, izražavanju pravila za svagdanji život, druge imaju moralni ka­ rakter, treće se opet izražavaju u alegoričkoj formi, a neke su u sroku. Ja se ne držim te podjele, već ih donosim po abecednom redu. U provođenju palatalizacije nisam uvijek bio dosljedan, pa istu riječ navodim u jednom ili drugom obliku, nekad i u oba: ljubav - jubav, ljudi judi, bolje - boje ili pak postavljam “1” u zagrade: b(l)juta, muv(l)jat jer se još uvijek tako čuju u narodu. Isto tako neke riječi u kojima se labijalni okluzivni m i dentalni n nađu ispred labijalnih b, p, mogu se pisati dvojako: bumbak-bunbak, kompir-konpir, kumpanija-kunpanija. Takve sam riječi naveo nekad sa m, drugi put sa n, često i u oba oblika. Riječi prolaze kroz fonetske i morfološke promjene, pa se nekad po­ javljuju u formi koja je daleko od originala. Stoga su mnoge riječi ušle u leksik u nepravilnom obliku. Tako su nastale: metateza.............................. disimilacija ........................ asimilacija.......................... afereza................................

.. .. .. ..

magazin reverencija teatar Amerika injekcija

gamazin leverencija trijatar Merika, nekcija

stapanje člana s imenicom.. .. l’inventario l’ombrella -

leventarij lumbrela

apokopa u infinitivu i u gl. prilogu sadašnjosti. . . .. delat

delajuć.

Jedini je gl. prilog prošlosti u priloškom značenju “zabišli” - neho­ tice. Zatvoreni “o” u talijanskim riječima prelazi u samoglasnik “u”: boc­ cóne - bokun, cassóne - kasun, marróne - marun, óra - ura, portóne portun, prigióne - pržun, tórta - turta itd.

10

U cjelovitoj korekturi rječnika veliku mije pomoć pružio nećak Fra­ njo Šepić, autor knjige: ’’Zvončari, partenjaki, feštari, maškare” i zbirke čakavskih poslovica pod naslovom: ’’Boje da se selo zatare nego stare užanci”. Posebno sam mu zahvalan za obrtničko - tehničku terminologiju kao i njegovoj sestri kardiologu dr. Nedi za zdravstvene termine. Možda se neke riječi i ponavljaju. Time rad na ovom rječniku, uos­ talom kao i na bilo kojem rječniku nije završen jer se dnevno bilježe nove riječi. Narodno je blago neiscrpivo. prof. Franjo Mohorovičić - Maričin

11

BIBLIOGRAFIJA

Giuseppe Boerio: Dizionario del dialetto veneziano, Venezia, 1856. Attilio Craglietto: Cenni sugli elementi italiani della parlata dei Croati dell Istria. Libreria intemazionale E. De Schönfeld, Zara 1936. M.Deanović - J.Jemej: Hrvatsko ili srpsko talijanski iječnik, Zagreb, 1989. Dizionario Garzanti della lingua italiana, Milano 1965. Candido Ghiotti: Vocabolario scolastico italiano-francese e franceseitaliano, Torino 1943. Giulio de Felice - Aldo Duro: Dizionario della lingua e civiltà italiana, Firenze 1976.

12

Prof. dr. Antun Harm: Njemačko-hrvatski iječnik, Zagreb, 1954. Iveković - Broz: Rječnik hrvatskog jezika, Zagreb, 1900. Anton Janeiič: Slovensko-nemški slovar, V Celovci, 1893. Ivo Jardas: Kastavština, Rijeka, 1994. Bratoljub Klaić: Rječnik stranih riječi, Zagreb, 1989. Dr. Lange Kowal: Langenscheidets Taschenwörterbuch der italienischen und deutschen Sprache, Berlin-Schöneberg 1940. Dr. Matko Laginja: Kastav, grad i općina, Trst, tiskara Dolenc 1889. Rasprave i grada: Srpski dijalektološki zbornik - Knjiga IX, Beograd, 1940. Enrico Rosamani: Vocabolario giuliano, Bologna, 1958.

13

Petar Skok: Etimologijski rječnik hrvatskog ili srpskog jezika. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1971. Slovenski pravopis Slovenska akademija znanosti in umetnosti, Ljubljana, 19S0. Dr. Josip Valjavec: Slovensko-talijanski slovar, Ljubljana 1924. Zvonimir Turina, Anton Šepić-Tomin: Rječnik čakavskih izraza Područje Bakarca i Škrljeva, Rijeka, 1977.

Rječnik

17

KRATICE

adj. (adjectivum) - pridjev

grč. - grčki

adv. (adverbium) - prilog

hrv. - hrvatski

Ak. rj. - Akademski iječnik

im. - imenica

arh. - arhaično

imprf. - imperfektivan, trajni glagol

augm. (augmentativum) - uvedanica

inf. (infinitivus) - infinitiv

baltoslav. - baltoslavenski cfr. AKR - usporedi Akad. rječnik

inv. (invariabilis) - nepromjenjivi, nepromjenljiv

conj. - (conjunctio) - veznik

i si. - i slično

crkvslav. - crkvenoslavenski

ltd. - i tako dalje

čak. - čakavski

izg. - izgovaraj

č., čit. - čitaj

lat - latinski

dem. (deminutivum) - deminutiv, umanjenica

jap. - japanski

dv. - dvojina

m. (masculinum) - muški rod

ecc. (eccetera) - i tako dalje

mađ. - mađarski

loc. - lokativ

engl. (engleski)

med. - medicina

e t - etimon

meks. - meksikanski

excl. (exclamatio) - usklik, uzvik

ml. riječ - mletačka riječ

f. (femininum) - ženski rod

množ. - množina

fr. - francuski

n. (neutrum) - srednji rod

fur. - furlanski

pjem. - njemački

g. , gen. (genitivus) - genitiv

npr. - na primjer

gl. im. - glagolska imenica

num. (numerus) - broj

18 pi. (pluralis) - množina

slav. - slavenski

pl. t - plurale tantum, samo u množ.

slov. - slovenski

p o rt - portugalski praslav. - praslavenski

s t crkv., stacrkv.slav. - starocrkvenoslavenski

prf. - perfektivan, svršeni glagol

staroslov., stri., Stsl. - staroslovenski

prid. - pridjev

svesl. - sveslavenski

pm . (pronomen) - zamjenica

svrš. - svršeni

prp. (praepositio) - prijedlog

špaitJ., šp. - španjolski

piij. - prijedlog

tal. - talijanski

pril. - prilog

tr. - tršćanski

raj., reg. - regionalizam

traj. - trajni

s.f. (singulare femininum) - jednina ženskog roda

tur. - turski

s.f.m. (singulare femininum, masculinum) - jednina ž. m. roda

ve.t ven., venet - venetski, venecijanski

s.m. (singulare masculinum) - jednina muškog roda s.n. (singulare neutrum) - jednina srednjeg roda

v. - vidi

vulg. (vulgaris) - pučki 3 - pridjev sa 3 nastavka

19

abadàt imprf. - paziti, hajati. "Ča ću tamo, kada me nijedan ne abada?” Ven. badar, tal. abbadare. abadož 3 adj. - pozoran, koji sve prati i pazi. "Moraš pazit ča delaš i govoriš, zač je jako abadot " abrivSt se prf. - oporaviti se. "... komać se j ’ malo abrival." Ven. abrivo. acidènt s.m. - samo u izreci - bit, "stat v addente", biti u neprilici, neodlučan. "Ča biš stai v addente, nego se odluči. " Tal. accidente. ädit, äd n imprf. - milovati dodirom lica (o djeci); aći mamu, podražaj; isto - podrägit. afitSt prf. - iznajmiti, afitevat im­ prf. - iznajmljivati. "Po lete afituju turiston kamari. " Ven. afitar. agfist s.m. - kolovoz. "Agust, decu pohust. Kega agust povali, setenbar ga pohrani. " Et. Agustus ili agost.

ajer s.m. - zrak. "Kada san mu to rekal, skočil je v ajer (uvis) kot da san ga z iglun ubol. " "To j ' neč v ajere. ” Vidi arija. Obično se čuje samo "vajer”. Shtat se imprf. - žuriti se. "Ala, ahtaj se, zač nan je kasno." Njem. achten. 5jb5 adv. - ne, nikako. "Ajbo, neće od tega niš bit. " akvištSt prf. - nabaviti, dobiti, na­ slijediti; lat. aquirere preko tal. acquistare. Sla - 1. zapovjedna riječca, usklik - hajde, deder. "Ala, homo zač je noć. " "Ala evamo doma!" 2. uzvik čuđenja. "Ala, ma si se namučil, pak za niš!" Najčešće služi za po­ jačanje smisla. "Ala, ma si mu lepo odgovorila. Ala, ma si me pogla­ dili ” (kada se nekomu nešto učini ili daje u pravi čas). ala bona adv. - površno.

20

alatörzijo i atörzijo adv. - nikako,

an - upitna čestica mjesto ča. Čula

naopako. "Za njihovum smrtun se j ’ šio alatorzijo. ” Ven. a torsio, torsiolon.

se kod starijih ljudi.

älbokät i bokät s.m. - advokat, od­ vjetnik. "Ću te zručit albokatu ili bokatu. ” 2. Ven. vocato.

ale, obično u pl. alci m. - komad kože što ga postolari postavljaju na kalup da dobiju točnu mjeru. Ven. alzo.

and adv. - doduše, dapače, danas se vrlo rijetko čuje ili nikako. "And mi j ’ rekal da da mu ne žabi sporučit kada češ prit. " "Imaš and pra­ vo. ” Tal. anzi.

änciprSs s.m. - čempres, "...ravan kot andpres. ” angini^a i angulija s.f. - posmrtno

"Da bi almeno ča rekal, ma lih mu­ či. ” Tal. almeno.

zvono. "Nekemu zvoni angunija. " "Zvonila j ’ angunija, a sprogoda ni bilo. Sigurno j ’ neki umri va Merike. " Ven. angonia.

älput s.m. - podvodnik, vođa.

angürija s.f. - lubenica. "Ima gla­

alméno adv. V. i màjko - barem.

"Ono ti j ' jedan sakramenski alput. ” Starenjem, valpot (walpoto) upravitelj ili nadglednik na nekom poslu.

amänt 3 adj. - pohlepan, spreman za nešto kad se radi o ličnoj koristi, ljubitelj. Tal. amante.

amplila s.f. - mjehur od opekline ili neke bolesti, bočica sa lijekom. "Hitile su mu se ampuli po sen te­ le." Ven. ampola, tal. ’’ampolle” mjehurići od kiše.

Imula s.f. - vrsta okrugle šljive. "Su van ča ovo leto rodile amuli? Puna tla j ’ amul." Ven. amolo, amul.

vu kot anguriju. ”

äntroke adv. -

Daleko v.iše, itekako, sasvim drugo nego, a ne. "Dobil je antroke plaću. To se pita, antroke ti (a ne kao ti). Tu j ’ delat, antroke spat. ” Čuje se i altro ke. Tal. altro che.

apelät se v. prf. apelevat se imprf. - Prizvati se, prizivati se, oporav­ ljati se: "Kako van je ča z intradun ovo leto? A, pomalo se apeluje z oven dažjon. Re mu pomalo na bo­ lje, apeluje se. " 2. izvući se iz ne­ volje: "Komad i jedva san se malo apelala. ” 3. u sudskom smislu prizivati se na viši forum. Jedna žena mije pričala daje nekada neka

21

Riječanka vikala za lijesom nekog advokata koji ju je bio oštetio apelacijom na viši sud: "Apelaj se, apelaj, sada ako morel. ” Tal. appellarsi.

apèlò - samo u frazi: zet na apelo uvrijediti se. "Nisi mu maril to red zač je zel na apelo. ” april s.m. - travanj. "Danas je 1. aprila. "

arbädija s.f. - veliko društvo, mnoštvo. "Pasala jih je cela arbadija. " Njem. die Armade.

arbln, arbünä - barbun arditi pl. (Danuncijevi legionari), jurišnici, pripadnici neredovitih ta­ lijanskih dobrovoljačkih četa, poz­ natih sa svojih zlodjela po Istri, u Hrvatskom primoiju i na Krku. arija s.f. - 1. zrak, 2. umišljenost, oholost. "Ča su te arije?"

naoružati(se), šalovati, opremiti. Ven. armar.

armar, armärä s.m. ormar: ”... obed ti j ’ v armare. Položi lampu na armar. ” Dem. armarid: "V or­ mariće t i j ’butija z vinon. " Ven. ar­ mar, armer.

arpiž s.m. - spona koja veže ugao­ ne kamene na zidovima kuda. "Arpiži se stavjaju na kantuni od kuć. " Ven. arpise, arpese.

art, Srta s.m. - zanat. ”Nima nikakovega arto ni parta. Rekla j ’ sveta Marta da j ’ saki od svojga arta. " Ven. arte. ärtidbk m. - artičok. Ven. articioco.

artižan s.m. - zanatlija, obrtnik. "Ča će ti da j ’ lep, kad ni nikakov artižan. ” Ven. artisan. (Boerio)

aš conj. - stariji oblik mjesto zač.

arivät v. prf. - stidi. "Su već arivali

"Pusti me, al mi j ’jako teplo. ”

vaši z Meriki?" Nadejmo se da te ovi dni. To ste le arivali.” (Ipak ste stigli). "Ne arivan toliko tega s storit. ” - Ven. arivar.

ašištent, s.m. - nadzornik posla,

arma f. - oprema, oružje.

atént 3 adj. - pažljiv, oprezan.

armadüra f. - skela.

"Stoji atent kot čudo. Atent je, ne boj se, kada j ’ ča za njega. ” Ven. atient.

ärmät v.prf. àrntèvat(se) imprf. -

upravitelj, pomodnik. "To ti j ' ne­ kakav aliltent na ceste. " Tal. assis­ tente.

22

ävä ja excl. - ajme, vrlo važno; ävä mane - ajme meni, uzvik boli ili negodovanja. ’’Ava mane ča mi se j ’ šio storit. ’’ /Ajme meni Sto mi se dogodilo./ avänc s.m. - preostatak, samo u iz­ razu: ”... bit odavanca. ” Tal. avan­ zo. avancàt v. prf. - napredovati. "Va prven rate j ’avancal za cuksfdera, pak se još i danas štima." Ven. avansar. aventör s.m. - mušterija. ’’Nekada j ’ saki butiger imel svoji aventori, ki su najviše zimali na dug. ” Ven. aventor.

avértit prf. - javiti, upozoriti neko­ ga. "Si ga avertil na vreme?” avértit se prf. - opaziti, primijetiti, dosjetiti se "Nišan se ni avertil... ” !... nisam ni primijetio./ 5vis s.m. - poziv, obavijest. ’’Čera mi j ’prišal avis z općini " (več se ri­ jetko čuje). Tal. avviso. avizät prf. - javiti, obavijestiti. "Avizaj ga na vreme da zna na čen je. ’’ Ven. avisar. ažulica s.f. - kopčica, petlja, uška. "Fale mi aiulice, pak se ne moren zaputit. ” Ven. asola.

23

bab&j s.m. - kamen za bacanje, ve­ ličine šake.

bòst, ubädfit, ubòst, zabädät, za­ hlst, zbädät, zbòst. "Kamo se na­

baceläne s.n. - briga, mar, razbija­

badaš na ta zid! Ča to pribadaš na se! Ubada me pod bokon. Smiron nan neč zbada. (predbacuje) Ako mi i zjbode, ma mi neće z riti znet. "

nje glave zbog nečega. ”S ten je ve­ lo bacelane. "

bädnut prf. - badnuti, bocnuti.

bacel&t v. imprf. - brinuti, mariti,

badSsa s.f. - opatica, poglavarica

bäbuljast, bäbujast 3 adj. - okrugao.

imati veliko ustrpljenje. "Ne bacelaj za malo. Ča bacelaš?" Ven. bazilar. bàbica s.f. - primalja. "Šla j ’ za babicu. ”

babica s.f. - skupina. "Bili su si na babice. " bädär 3 adj. - budan "Ne bit posensega badar. ” /ne biti sasvim bu­ dan/

bàdat imprf. - badati, bockati. "Ne badaj s miron v nos! " Složenice: nabädät, nabòst, obidit, obòst, podbädät, podbòst, pribädät, pri*

samostana - "držat se kot badesa" (praviti se važna). Ven. badessa.

bagördät, pobagördät prf. imprf. - zabavljati, zabaviti, kaže se za djecu. "Ako neće otrok plakat, mo­ ra se s njin malo pobagordat. " Ba­ gordare. bagfi(l)j, bagü(l)jä s.m. - kovčeg. "Baguj je šal, kasun prišal. ” (da­ nas se rijetko čuje). Ven. baul.

bqjla s.f. - dojilja. Tr. Baia. bakalär, bakaläri s.m. - bakalar. "Bit suh kot bakalar. " Ven. baccala.

24

bäjs m. - bas, muzički instrument. bäjsät v. - svirati na bajsu. bäkül s.m. - žohar. "Puna kuća

non. Bila j ' svojni vela balarinka. ” Ven. balarin, balarina.

ballt se imprf. - loptati se.

njin je bakuli. ” Ven. bacolo.

bäldakin s.m. - nebo u procesiji.

bàia s.f. - 1. Breme, svežanj sijena,

"Na Telovu re pop na prošišijone pod baldakinon. Visokaj ‘ kotjedan baldakin. " Ven. baldachin.

nosi se na leđima, 2. Sakupljanje darova po selu zà nevjesticu prije vjenčanja (Zvoneća).

bala dem. bälica s.f. - lopta, lopti­ ca. Ven. bala.

baladfir, baladürä s.m. - u prezir­

balin s.m. - kuglica, sačma. "Grozje j ’ još tanko i trdo kot balini. ” Ven. balin.

balipjera f. - kuglični ležaj.

nom smislu shod ili uopče neka zgrada. Ven. balador, baladur.

bäfit imprf. - buljiti, zuriti nekamo ili u nešto. Vidi: ždrljlt.

baladurät v. imprf. - graditi bez

balkon s.m. - balkon. Neka Ruka-

ukusa (u prezirnom smislu). "Neč smiron baladuraju, ne zna se s čen ni otkuda. ” Glagol izveden iz pređašnje imenice. Složenica nabaladuràt prf. - visoko diči.

vašćica j ’ imela tri sini morasti, pak je govorila: "Lepče j ’ videt je ­ nega morota va kantune nego se­ dan bjondoti na balkune." Ven. balcon.

balanča s.f. - vaga. "Hiti to na ba-

balöta s.f. - kugla, metak. "Debel je kot jena balota ” Dem. balòtica kuglica: "... to tij ’ neč lepo kotjene balotice. ” Ven. balota.

lanču da vidimo koliko je tega. Ta balanča j ’ skarsa. Balanča j ' nekadajna peza. ” Danas se ne upotreb­ ljava. Ven. balanza.

balančfin, balancünä s.m. - že­ ljezna vaga do 10 kg. "Se san prevratal za balančunon, ma ga nišan mogal nać. " Ven. balanson.

balarin s.m. - balarinka s.f. - ple­ sač, plesačica. "Vraže Marče, ti si cei večer tancala s prven balari-

bälsamät prf. - balzamirati. bàita s.f. - kijača. "Zvončar nosi baltu. " balün, balunà, s.m. - balon. "Na sajmeh se vaveki utaju prodavat baluni. " Ven. balon. balfirda i balfirde s.m. - glupan.

25

"Ča se pača š njin, tr vidi da ni nego jedan veli balurda. ” V. balor­ do. balfirdast adj. - glup. banak, s.m. - klupa, tezga, radni stol. ” Va butige san zabilapinku na banke. Zad bankon stoje butiger i butigerica. ” Ven. banco. bänbuh s.m. - mjehur, mješina, trbušina. "Kakov ti j ’ ta trbuh hot je ­ dan banbuh. ” banda s.f. - strana; muzička, zloči­ načka banda. "Na čigovoj strane si ti bil? Saki j ' šal na svoju bandu. Aj ste ga bolji pustit po bande. " (... bolje da ga ostavite po strani, na miru.) V. banda. bändera s.f. - zastava. "Na tume bandera bati. Šaka država ima svo­ ju banderu. ” Tal. bandiera. bänderät imprf. - Izlagati visoko, dizati, vitlati nečim. "Ne banderaj mi s tun rutun pred očimi. Ča bi to banderai, kot da saki mora videt ča ima?” Složenice: nabänderat (se) i nabänderävat (se) - penjati se vi­ soko. "Kamo vranića to nabanderuješ? Kamo se nabanderuješ?” Tal. abandierare. bandit m. - razbojnik, lupež. bändunät prf. - napustiti, ostaviti. "Do nejde su skupa hodili, potle ju

j ’ lih bandunal i morala j ' prit do­ ma. " Ven. bandonar. bänkina s.f. - vijenac zida, rub ceste. "Malo mu j ’falilo da ni šal preko bankini. Ne stoj na bankine da ti se ne zamuti va glave. ” Tal. banchina. bänkuc m. - kartaška igra ”na kup­ čići” - hrpice. Ven. bancus. bänj s.m. - kupka, kupaonica i ku­ palište. "Dela banji aš je bolan od rumatizma. Šal je nekamo va banji. Stavili su nov banj. ” Tal. bagno. banjät se imprf. - kvasiti se. Ven. bagnar. baioni s.m. - kupališni čuvar.Ven. bagnin. bänseger s.m. - nadzornik željez­ ničke pruge. Riječ potječe iz doba Austrije, pa se više ne čuje. Njem. Bahnseger. baraba s.m. - nitkov, skitnica, pi­ janac, rasipnik. "To ti j ’jedan zali baraba. Ne pačaj se z onen barabun. ” V. baraba. baräbit v. imprf. - lumpati. Glagol skovan prema imenici baraba. "Že­ na doma z decun gladuje, a muž njoj barabi po se noći. ” baraka s.f. - daščara, baraka. "So oruđe j ' spravno va barake.” V. baraca.

26

Baräkarica s.f. - naziv obitelji ko­ ja je imala dućan i mlin u Mihotićima. "Čuda letje slutila pul Barakarice. " BarSkaričini - drugi naziv za pređašnju obitelj. ”Pul Barakaričineh je čuda ljudi zimalo na dug. ”

baratane s.n. - od pređašnjeg gla­ gola - trgovanje, ali ilegalno meše­ tarenje. ”S ten baratanem je kuću zapravil. ”

baratät imprf. - mešetariti, trgova­ ti, često nevješto i nemamo poslo­ vati, u prezirnom smislu. Kaže se za osobu koja nema čiste poslove. ”Vaveki z nečeren barata, ma mu se ne zna ni računa ni kračuna. ” Ven. baratar.

barba s.m. - stric, ujak i uopće od­ rasla muška osoba za djecu. ”Srećni su z onen barbun, zač njin je pustil velu bogatiju. " Ven. barba.

bärbarijöl i dem. barbarijolčić s.m. - opršnjak. ’’Mićoj se dece stavi spreda barbarijol da se ne pokaše. ” Ven. barbarmi.

bärbeiit imprf. - brijati, obarberit prf. - obrijati. Danas se više ne ču­ je. Zastaijeli glagol.

barbuc je spasal va malo vreme­ na!" Ven. barbus, barbuzzo. bàrèd s.f. - neobrađena zemlja, za­ pušteno zemljište. Tršć. tal. baredo. Bäredi pl. - toponim "Va Baredah. Remo Baredi. " barčta s.f. - kapa. "Bareta špijun, prez špiji. " Ven. bareta. bärgat v. - prčkati baril s.f. - ovalno bure, barilo, 56 litara. "Nekada su oštari zimali vi­ no na barili. " Ven. barila. banica, barilica s.f. - malo drveno bure duguljasta i ovalna oblika u kojem se nosi sa sobom u šumu ili u polje piće. "Ča se toliko naiimješ s te boriici, neće nan niš ustat. " "... - mića, vela barilca. ” "Ima glavu kot jenu barilcu. " U srednjoj Istri kažu barilica. barka, dem. barčica s.f. - 1. lađa, lađica, 2. barčica u koju se umeće svitak s mosurom za konac u šiva­ ćem stroju. Vidi špuleta. bärkarijöl s.m. - lađar, brodar. Ven. barcariol.

barbaroža s.f. - geranij.

barokSr, barokerä s.m. - brijač. Riječ nestala iz uporabe. Tal. par­ rucchiere.

bärbuc s.m. - bradica. "Kakov

bärtolac s.m. - sklopivi nožić.

27

barìkfa s.f. - svađa, kavga, tučnja­

bit(se), bojin(se) imprf. - bojati

va. ”Je ti bolje mučat, s tega će se skuhat vela barufa. ” Ven. barufa.

se. ”Ne boji se ni Boga ni vraga. ”

barufant s.m. - svadljivac, kavga-

bita - izraz u igri, jednako. ”Sada

džija. "I otac mu j ' bil barufant. ” Ven. barufante.

smo bata. ” ’’Bit bata ” - izravnati se. ’’Homo se na čaval bata. ” (Dukić-Kastav) Ven. pata.

barufòt se imprf. - svađati se, tući

batajit se imprf. - boriti se, mučiti

se. "Nikada ni mira v onoj kuće, vek vekon se barufaju, pak da bi za ča, nego jušto za niš." Ven. barufarse. Složenica: pobaruf&t (se) prf. - potući se.

se s nekim poslom ili teretom. "Ne batajaj se prez potrebi. Cei dan smo se batajali senon” (sejnon). Glagol od imenice bataja koja se čuje samo u frazi ’’finta bataja”. "Ne veruj mu ča govori, to ti j ’ se finta bataja. ’’ (kad se netko pretva­ ra). Tr. batalia.

barun, baruni s.m. - barun. ’’Žive lepo kot jedan mali barun. ”

bašeljik, bašeljki, bašejik, bašejki s.m. - bosiljak. Baškit - ime nekadašnjeg vlasnika

bata(l)jfin, bata(l)juni, batajon s.m. - bataljon. Et. Ven. batalion.

mehaničke radionice u Opatiji.

batit se prf. - uzvratiti, namiriti se.

baškit m. - tvrdi vojnički kruh, ba­

"Nišan imel mira dokle mu se nišan batal. ” Glagol prema riječi bata.

karski kruh u obliku kolača.

baškotit imprf. i zbaškotit prf. -

bafica s.m. - vršak, u prenesenom

baškotin s.m. - kolač, keks. "Otpri

smislu - glava, mudra glava. "Daj mu po batice. Ako ne mučiš, ću ti tu bedastu baticu razbit. ”

onu škatulu z baškotini, zač te rav­ no zastaret. ” Et.v. bascoto.

bitifijika m. - ljenčina, gotovan.

baštirad, baštard 3 adj. - neprav.,

batikul s.m. - nekada vrsta žens­

mješanac, za sjeme izrođen. ’’To ni pravo seme, to j ’ neč baitardo. ” V. bastardo.

kog kaputa sa ugrađenim željeznim elementima u skutovima. Ven. baticulo.

bit i dem. bafić s.m. - malj, čekić.

bailment s.m. - sudska rasprava.

prepeći.

28

”Smo bili na batimente. ” Tal. dibatttimento. bàtit, bàrin imprf. - 1. prevrnuti, srušiti. "Batil se j ’ voz senon.” 2. slijediti pomodarstvo; batit modu. 3. biti, tući, udarati (o satovima). "Bate 4 ure. " Na zvoniku u Rukav­ cu, nakon 3 minute punog sata, opet se čuo sat i to se reklo da ”ure bate”. 4. kaže se i za brzojav: poć batit telegram na poštu. 5. vijoriti, lepršati, viti se. "Na tume bati bandera." U šivanju se upotrebljava glagol rebatit: okrenuti i ponovo učiniti šav. Ven. bater. bStit imprf. - udariti, lepršati, kaže se za sat, zastavu, tjerati modu i za brzojav. 1 . Botile su dve ure. 2. Bandera bati na tume, na škole itd. 3. Bati modu (tjera modu) dokle j ’ mlad i dokle ima ob čen (izgovaraj opčen). 4. Botili smo mu telegram. 5. Batit fijaku (ljenčariti). Tal. bat­ tere. Složenice: rebàtit prf. - zakovati, iskrenuti, prevrnuti (kod šiva­ nja). Vidi naprijed pod istim glago­ lom. Et. Bati, bater.

Ven. batuda. bava, dem. bävica s.f. - lagani po­ vjetarac, pojava kod oštrenja noža. Ven. bava. bäzgd s.n. - bazak, bazga. bažalaman s.m. - neka biljka, ko­ rov koja se, pri dodiru, hvata ruke (Xanthium spinosum. Rubra pere­ grina) brod (Rubia tinctorum). "Su lehu nan je zarasal bažalaman. Storit neč na bažalaman. /učiniti nešto na brzinu/" Tu sam riječ čuo jedino od majke. Ven. basaman. bažankul i bažankulović s.m. ulizica. "Ne govori mi od onega bažankulovića! " Ven. basar in cul+slav-ović. bSžda s.f. - konac za privremeno prošivanje. "Čekaj, aš si pun baždi, ča nisi šavca piatii? Još mi j ' samo baždu znet, pak je finjeno. " Et. Ven. basda.

b ltit se prf. - prevrnuti se (cadere riverso). "Kamo ti se j ’ vraga boti­ lo to breme?! Sinoćnan se j ’ batil pun voz sejena. "Ven. bater.

baždSt imprf. nabaždat prf. privremeno prošivati prije šivanja haljine, sastaviti privremeno poje­ dine dijelove haljine pomoću po­ sebnog kidavog konca. "Ča ti j ’ to­ lika sila, tr ću ti vaje nabaždat, pak ćemo videt kako ti stoji. "

batüda s.f. - tucanik, muči batudi letva između krila prozora i vrata.

bečar, bečarS s.m. - čovjek koji ima puno novaca.

29

beči pi. - novac. ”Prez beči ne moreš ni va crekav poć. Gospa prez beči. ” Iz jedne pučke pjesme: "Na vrh Beča beči kopaju..." Et. Ven. bezo. bedak, bedäkä s.m. - glupan. Njem. blod. bedast 3 adj. - glup. "Ne budi be­ dast kot i on! ” bedastòca s.f. - glupost. "To j ’Je­ na vela bedastoća. ”

bekàrìt imprf. - kovanica od bekär, rezati, sjedi. "Ča toliko bekariš?" Složenica: razbekäiit prf. rasjeći neku životinju. belSca s.f. - ljepota, samo u izrazu - Vela beleca - (u ironičnom smis­ lu). Tal. bellezza. beGca s.f. - 1. smokva, 2. bijelo vi­ no. "Ni ti vinca nad teranca, ni ti smokvi nad belice. Dajte nan malo te vaše belice. "

bedčpsa s.f. - kazna. "Ljudi, umi­ rite se, zač će vas Božja bedepsa. " Od grčkog glagola pajdeuo, epajdeusa s prelazom p u b Rj. jug. ak.

befit v. imprf. - bijeliti, krečiti. Slo­ ženica: pobifit. "Smo belili za Bo­ žić. Smo pobelili kuhinju, aš nan je bila većjako čma od dima. "

betel s.m. - zapovijed, naređenje. "Takov je befel i ča ćeš temu!" Da­ nas se vrlo rijetko čuje od starijih ljudi i to samo u enfatičnom ili iro­ ničnom smislu (raspoloženju). Ri­ ječ potječe iz doba Austrije. Njem. Befel.

bèlj, beljà s.m. - domaća ponjava od vune, a u prenesenom smislu, te­ žak zimski kaput. Običniji je naziv - beljica. bena f. - budala, glupan. "To ti j ’ jena bena od čoveka. ”

bekär, bekärä s.m. - mesar. "Vas je spodoban bekam. " Et. Ven. becher i becar.

Benaš, Benaš! s.m. - jedna obitelj u Vedežu. "Oče naš i Mate Benaš, dajte mi kruha, bit ću vaš. ” (Iz do­ ba borbe protiv Krstićevih autonomaša, Benaš je bio Krstićevac). Benaši naziv obitelji.

bekanja s.f. - mesnica. "San mo­ ral čuda čekat, aš je bekarija bila puna ljudi. " Ven. becaria.

bendlma s.f. - sezona, vrijeme, pravi čas za neki posao. "Počela j ' bendino od grozja. ”

beka, dem. békica f. - tako djeca nazivaju kozu.

benj adv. - 1 . dobro, u redu, 2. ved, ipak. ”Benj, neka za sada ustane tako. Ćeš benj znat za to! Ćeš mi benj prit v ruki. ” Ten. ben.

beše - ostatak imperfekta u čakavštini od biti. "Beše ti doma bit, pak biš bil sada prez tega (bijaše ti biti kod kude...) Beše mu bit na mire. "

bèrma s.f. - potvrda, krizma. ”Smo šli na bermu va grad. ” (Kas­ tav) "Mi j ' poćza kumpara na ber­ mu, a nišan otpravan ni z robun ni Z obućun. On mi j ’ kumpar od ber­ mi. ” Od XVI st. u narodu zapadne crkve. Ak. ij.

beštčlovat imprf. - naručiti. "On bešteluje robu z Beča i Zagreba. Bešteloval je više nego mu moren poslat. ” Njem. bestellen.

bèrmat(se) prf. - krizmati(se). "Još se ni ni bermal ni pričestil. Trubilo nebermano i nepričešćeno!”

beštija s.f. - stoka, životinja, u pre­ nesenom smislu - loša osoba. "Beštija nijena, ča mi j ’storila. Ni­ kako ne moren ladat z onun beštijun. ” Tal. bestia.

beStimàt imprf. - psovati, čulo se na Zvonedoj. Ven. bestemar.

bérsa s.f. - pokvareno vino koje prelazi u ocat /vinum mucidum/. "Nutili su nan nekakovu bersu. To daje na bersu.” (plijesan) Slov. bersa. Još se kaže i birsa, berza, prevlaka, pavlaka, ponad (pokvare­ nog) vina, vinska plijesan.

betežan 3 adj. - bolestan (riječ nes­ taje iz uporabe). "So vreme j ’ neka­ kav betežan, niš mu ni pravo. " Mađarizam neodređenog porijekla (Rj. Jug. ak.)

bèrsen 3 adj. - pokvaren. "Vino van je berseno, zberseno. Gjeda nekako berseno. ” (kaže se za napi­ ta čovjeka)

bevanda s.f. - pide slabije od vina ili pak vino s vodom. "Po zime za drugu ručnju ni ti bojega nego konpir pečen i žmuj bevandi. " Ven. be­ vanda.

besèda s.f. - besjeda, riječ. ’’Čovek od besedi. ”

bevänden 3 adj. - od bevande. "Bevandena bačva. ”

bèstvit imprf. - govoriti svašta, gluposti; zbèstvit prf. - iznijeti u javnost.

bevändast 3 adj. - boje bevande, roza. "Roba njoj je onako bevandastega kolora. ”

31

bezdan 3 adj. - bez dna - bezdana jama - (Jama Berideva-Kastav) Dukić.

biclklo s.n. - dvokolica, bicikl, "na bicikle, po bicikle. "

biga s.f. - svežanj savijenih drve­ nih obruča u kolobar.

Biger, bigerä s.m. - sprava za sa­ vijanje drvenih obruča. Sastoji se od klina u kolo zabijenih u zemlju, unutar kojih se savijaju obruči. Njem. biegen - savijati.

biglice pl. - slamice, štapići; vuć biglice (kod igre). biguli pl. m. - vrsta rezanaca - napulitanski biguli - Ven.bigoli.

bila, bili f. - vlat trave, ništa. ”Nimamo ni bili kruha va kuće. " bi(j5t s.m. - karta, vozna karta. Tal. biglietto.

bind, birìdS s.m. - govorilo se za općinskog ili nekog drugog službe­ nika koji bi okolo utjerivao novac. "Ča y opet bil kakov birić?" bisSgi pl.t. - gen. bisag - bisage.

hvatanje ptica. Lat. viscum, njem. Wichse. bistahä - povik konju, kreni. biškup s.m. - biskup. Njem. Bi­ schof. Biškupi pl.t. - selo poviše Rukav­ ca, stanovnici Biškupa. bit imprf. - biti. ”Bit nekemu za slugu, za devicu, za popečak. Ne more bit na mire. ” blvSt(se) imprf. - 1. stanovati, bo­ raviti. "Kade sada bivate, da vas ni toliko vremena videt? ”, 2. igrati se: "Kako se bivate?" biži pl.t. - prepolovljeni grašak. "Danas smo za obed riii-biži." Ven. biso. bižice pl.t. - obruči, rebra za koš (oprćalni), obruči od ljeskovine za ribnjake od 50 1: "Ćelu zimu dela va konobe bižice. " bižični stol s.m. - bačvarski stol. bjänkarija s.f. - bijelo rublje: ”Imamo puno boro bjankarije. ” Ven. biancaria.

"Pitat siromaha bisagi. " - kaže se kad netko pita nešto drugoga još si­ romašnijega od sebe. Tr. bisaca.

bjSk m. - zakrpa.

bisk s.m. - ljepilo od imele za

bjöndast 3. - plavokos.

bjönda, bjöndica s.f. - plavojka, plavuša.

32

bjöndo s.m. - plavokosi muškarac. T.biondo.

blčbostit imprf. - blebetati, lupeta­

bjuhnut, bjühnen prf. - izliti vodu ili neku tekućinu (naglo i prezirno).

bßk, blekä s.m. - krpa, dronjak.

bjuzgavica f. - tekuće blato kad se topi snijeg. "Kamo rei po toj bjuzgavice?"

blaganca f. - nasljednica. blago s.m. - stoka (uvredljivo). "Blago nestriieno! Blaga, tr, bla­ ga!"

blänja s.f. - 1. blanja, bačvarski i stolarski alat, 2. mrlja na licu, 3. ko­ madi trupca nekog stabla, cjepani­ ca. "Homo raspilit jenu blanju. ” Lat. planula.

blanjast 3 adj. - pjegav, na mrlje.

ti. "Nima se l čen ni pokrit nego z nekakovemi bleki. Vas je va jeneh nemileh blekeh, bi ti se, ravno, prismilil. Bragele su mu pune bleki. " V. biec.

blekät imprf. - trgati, parati. "Ča blekate ta kruh?" Složenica: razblekàt - prf. rastrgati. "Na Drenovoj da su pasi pravicu razblekali. " V. biecar.

blčšćet imprf. - bliještiti. "Nil ne vidin zač mi sunce v oče blelći. "

blef, blejen imprf. - blejati. bléznìt imprf. - lupetati.

"Sa j ’ blanjasta po obraze, vidi se da j ’ noseća. "

blitva f. - blitva, loboda. T. blede,

blanjàt imprf. - blanjati. Složenice: oblanjàt, poblanjàt, zblanjät. blaze excl. - uzvik - blago. "Blaze

bližiti pl. - frula, svirala, dvojnice. U prenesenom smislu kaže se djeci kada im cijedi iz nosa - "vise njin blizni".

van sada /blago vama/ u šali se do­ daje ... i vašen kokolan. "

blud, blüdä m. - neukusna, rijetka

Blažina, Biadinovi - obitelj Mohorovičić /Jušići/.

blitum.

hrana. "To ni juha, to j ’ nekakov blud, seksualna pokvarenost. "

blažlno s.n. - stoka, ništarija. "To

blüdit imprf. - razređivati vodom (o hrani); nabl&dit prf. - razrijediti

ti j ’ biadino i blago od čoveka. "

vodom ili nečim drugim.

blebetät imprf. - blebetati.

blušc, bliišćl m. - vrst šparoge.

33

bluza f. - bluza, dem. bluzica. "Bluza z merlići okole vrata. ” Fr. blouse. b(l)jusntca s.f. - kamenjarka. b(l)jùta s.f. - 1. gadna stvar, gada­ rija "Hod ća s tum bljutun! Bljuta, bljutava, nesi te vrag z naie kući van. Bljuta, ki bi to jal!?” U psov­ ki: ”Bljuta te ubila! " Bolestjcoja se razvija životinjama pod vratom.. Cfr. AKR sub biuta. bobica s.f. - bobica. "Bobice od bršljana. ”

boca? Bi mu moglo ča prit od te­ ga bòrica - dem. od bòca: "Daj mi onu bocicu z lekarijun. Pobrat će­ mo se bocice va kuće i nest je na smeti. " bocön i bocfin, bocftnä s.m. - ve­ lika opletena staklenka, damižana. "Pul nas ni mizerija od rakije, zač je imamo, ne budi Bogu lai, pun je ­ dan bocun od 50 litar. ” Mlet. bozon.

bòda s.f. - kugla. "Kompir debel kot boće. Ćemo sejgrat na boće. ” bobić s.m. - malenkost, malo. "Ni- ‘ (bočat). Mlet. bocia.' ~~ san danas imela v usteh nego jedan bobić kruha. " bodar, bocàrà s.m. - igrač na bode, kuglaš. bobuljast, böbujast adj. - okrugao. "Ima bobuljastu glavu. " boda lija s.f. - kuglana. "Nekada su bile boćarije pul Ivićac, pul Tobobuljica, bubujica s.f. - kuglica, metoveh, pul Kinkeloveh, pul Zvanbubuljica, akna. "Na glave mu se j ' čini i pul Guća. ” storila, ne budi primenjeno, kot jena črjena bobuljica. ” bodòt (se) imprf. - kuglati se. "Ce­ lo milo zapoine boća. " bòca s.f. - staklenica. ”... trubilo, bocu razbilo. Kade j ‘ ona litrena bòdica f. - kuglica; bočice od krizboca? Boca osteria, vinska ili od bana; pojam za lijepo. osta, od vina, od mleka. ” Mlet. bo­ Bodul s.m. Bödulka s.f. - otočaza i bocia. nin, otočanka. "Bodulo fić, vele bòcat imprf. - grcati, jecati (kaže brageše, mala rit." - Porijeklo se za dijete), jecati, zagrcavati se od možda od mlet. Bodolo - jednosta­ plača. "Zač pustiš otroka da tako van. U šaljivom smislu zovu sta-

34

novnike kvarnerskih otoka. I u Ve­ neciji nazivali su za vrijeme Mleta­ čke republike prekomorske vojnike otočane boduli i u prezirnom smis­ lu. Drugi izvode iz imenice bodola (venet.) otvor na podu s poklop­ cem. BoduBja s.f. - otoci Krk, Cres, Lo­ šinj i Pag. bodulski 3 adj. - bodulska nošnja, bodulski govor. Bog i Bob - pozdrav na prolazu i odlasku. bohtèt imprf. - rasti bubriti, nabohtèt prf. nabubriti. "To ti j ’jako nabohtelo. ” boja m. - krvnik, okrutan čovjek. Tal. boia. bokapörta, bukapörta s.f. - otvor na palubi i opčenito. Venet. bocaporta, bocaporto. bokät s.m. - advokat, odvjetnik. Vidi albokat. bokafica s.f. - kaže se za ženu koja voli popiti i stoga mnogo govori poput advokata, pijanica. "Ona ti j ’ prava bokatica. " bòkat se - imprf. - takmičiti se, na­ tjecati se. "Ona se boka z najzmožnejemi va sele. Ča se bokaS š njim.

kada nimaš ni za mačja olita!" Možda dolazi od bok, boka - stav­ ljati se'nekomu uz bok? boki s.n. - buket, kita cviječa. "Njin je boke i na Spargete. " Frane, bouquet. bokèta s.f. - mala metalna pločica oko rupe na bravi. "Trebe j ’ kupit za vrata. " Venet. bocheta. bokin s.m. - ustašca, cigamik. Ve­ net. bochin. bokovàt (se) imprf. - tuči se, gurati se (kaže se o djeci). bokfin, bok&nà s.m. - komad. "Bokuni mesa hitaju prascon, a ljudi gladuju. " Ven. bocon. Dem. bokuiùc s.m. "Kade stoji imujić, ne stoji bokunić. " bolän, bölnä, bolno adj. - boles­ tan. "Ne jadi bolnega čoveka. " bolnik, bölnlkä m. - bolesnik. boljihäv adj. - boležljiv. "Nekakav je boljihav, pak ne re nikamo. " bonkulović s.m. - sladokusac, gurman. "Oni su si bonkulovići zač jih seh pijaia dobro jist, pak ne mo­ ru nikada niS imet. Bonkulović bi lahko su plaću v rit sagnal. " Ven. benculo + slav. vid. Rijeka: bonculovič.

36

böndi - samo u izreci: "Ni rekal ni bondi ni mezo. " (nije rekao ništa). Vent, bon di i mezo. bòra excl. - baš, bogme. "Se j ' dal na vas kada ste prišli? Bora ni nibili, nego jako lepo j ’ s nami. Ti si z nečeren petid pokvaril. Bora nis imel od jutra niš v usteh. " bördizät imprf. - jedriti cik-cak, bordižati, hodati. "Sakidan nekamo bordiža ovu dobu. " Složenica: pribordižat - stići, ali u glagolu ima prizvuk prezira. "Komadje pribordižal doma. " bördunäl, bordunälä, böndunäl s.m. - podveza. "Bi nesal bordunal, kako j ’jak. ” Venet. bordonal. bordura, boldura s.f. dem. bordürica, boldurica - porub, opšav. "I onput je okole tekla jedna bor­ dura. " börmS excl. - bogme, doista, dob­ ro. "Danas smo bornie dobro obedvali. Ovi dni smo na dele dobili nekakovu povišicu. Borme (neka, dobro)/” borò s.n. - niski ormar s ladicama za rublje, komoda. "Va bore su žen­ ske držale belu robu i se ča j ’ stalo od robi. Si potrla prah na bore?” borša s.f. - torba, dem. boršica borša od špeži ili za špežu, za knji-

gi. ”Moramo zet boršu, zač ne bimo se mogli v rukah pmest. Ona ženska vaveki znaša nekakove borši na Volosko. ” Venet. borsa. bòst imprf. - bosti, bòst se - gložiti se. ” Vaveki se neč bodu, ma se ne zna ča ni za ča. ” Složenice: nabòst, pribòst, u bòst, zabòst prf. nabädät, pribädät, ubädät, zabädSt, imprf. Povratni + se. boška s.f. - šuma. ”... da j ’ z boški, ne bi bil diveji. ” Više se ne čuje. Venet. bosco. bötra - kuma. botrinje pl.t. - gozba za krstitke. "Na botrinjah se frigaju supice. " bracera s.f. - obalni jedrenjak. Ve­ net. bracera. bracjollt i bracijolet s.m. - naruk­ vica. "Kupil njoj je zlatni bracjolet. ” Venet. brazioleto, bracioleto. brageše pl.t. - hlače, kratke, duge, brageše do kolena itd. U prenese­ nom smislu: simbol vlasti u kući: "V onoj kuće ženska nosi brageše. Va tako zakrpaneh bragešah ni ti za pod mej ljudi. " Dem. bragSšice. "Nisu mu vredni kupit ni jedneh bragešic. Kakova neskrb!" "Lepa si mi i lepo se nosiš, samo malo na široko hodiš. To ti j ’ krivo ča bra-

38

geše nosiš." (Narodna pjesma).

Venet. braghese. bragdc s.m. - ribarska jedrenjača. V. bragozo. brinda s.f. - brajda, sjenica od vi­ nove loze. U Istri znači vinograd uopće, - uzdignuta konstrukcija od kolja na koju se penju vinova loza, vitez i ostale penjačice. Brajda obično siže do prvog kata. ”P red kućun njin j e vela brajda od r u t od viteza itd. B rajdi ni ve ć kot je užalo bit, zatrle su se ." U prenesenom

smislu kaže se za nasljednika u obitelji: "On j e red i brajda. " Dem. bradica. Venet. braida. bräjkövac s.m. - vrsta grožđa. bräjne - od mila za brata - brate, dragi (u nagovoru). Više se ne čuje. bränfic s. - marun koji sam pada pod stablo pa se bere, za razliku od dubčn&c koji se vadi iz bodljikava tobolca. "Ću ti dat je n u p est branca za č nismo jo š klatili. Skuhaj zajeno ta m arun za č je branac, ni od duradi. "

b ra n it imprf. - nositi nešto teško, vući. "Kamo to vranića branaš?" b rän k anit imprf. - nositi teško, vući, ali i u prezirnom smislu, na si­ lu. "K om ać s u g a zabrankanali ka­

ko j ’ bil težak. " Složenice: zabränkanit prf. "Zabrankanajte m i lih tu p o d pojatu. " Venet. brancar -

ščepati.

branžola, dem. brinžolica s.f. pržolica. U prenesenom smislu: nabori pod bradom. "Lepo mu se p o d bradun delaju braniolice. " Venet. brisiola. brašnit imprf. - nositi s osjećajem težine. "Kamo brašnaš ta konpir? " b lb a t imprf. - čačkati, dirati, prč­ kati.

brbfizgit imprf. - vieti, miješati, bućkati. "N eč m i va trbuhe brbuzga. " Složenica: zbrb&zgit - ispre­ turati. "Se si m i zbrbuzgal. ” Glagol je vjerojatno onomatopejski.

brbfizgane s.n. od glagola brbuzg&t - vrenje, remećenje, ali u nega­ tivnom smislu, kad se stvari neu­ redno i nepažljivo prebacuju: "Ča j ‘ to brbuzgane? Ćeš m i se nopak obrnut s ten tvojen brbuzganen. ”

br&lo s.n. - zvrk, okretna osoba. "Vrti se kot brčelo. "

brčit imprf. - zujati. "Ča to brči nekakav eroplan?”

B?do n. - predio idući cestom, od bivše gostionice Kučić (Guć) do

37

početka Jugove rebri. Tu se pred gostionicom Puharić (Jelčinica),' nekada Ludovika - Ledovika, na čistu srijedu, uz mnoštvo naroda iz čitave okolice, spaljivao Pust i time je završavalo pokladno doba.

bfdo s.m. - 1. tkalački češalj. ”N i ča zbirat m ej njimi, si su tkani na je n o brdo. ", 2. dio grabalja u koji se pričvršćuju ili utiču zubi. "Udril san z grabljam i va kam ik i zlom il brdo. ” breg s.m. - brijeg, brdo, uzvisina. "Na M artinjačeven Rukavce. ”

brege

v

Bregi pl.t. - mjesto poviše Opatije. Stanovnici su Brežani, Brežanki. Nekada smo se rugali Brežanima "Brežani, kučku p o ja li”, a oni nama Rukavčanima: "Rukavčani, prez stomanji. "

brlja adj. - bređa. "O vo leto nan ni krava ustala breja. ” brlk, brekl s.m. - pas (u pogrd­ nom značenju). "Jadan sam kot n i­ jed a n brek. "

brekfivina s.f. - meso od breka. "To m eso j ’ trdo kot brekovina. "

briku(l)ja s.f. - divlja mušmula, smeđi plodovi u grozdovima.

brènta s.f. - dem. brlntica - drve­

ni sud s ručkom (uhatica)ili bez nje, ovalna oblikaTza grožđe za vrijeme berbe. Za vodu je sud okrugao i bez ručke. "M ačak j e skočil na brentu, p a k j e zru iil brentu i palentu. Nimaju Sterni, p a k m oraju su vodu p m e s t va brente. To ni pasu za van poć, pada kot z brenti. ” Tal. brenta.

brSnt&č s.m. - drveni sud za vodu i grožđe, ali za razliku od brenti brentice ima niče da se može oprtiti na leđa. Blgfld - toponim. Veli i Mali Đrgud. Brgujac, Brgujka. "Na Kuzm inju (Kuzm ovu) se re na Veli Brg u d na samanj. " Kad su djevojke

polazile na Brgud na samanj, moli­ le su sv. Kuzmu da im nađe muža. Od toga je nastala i šaljiva izreka. "Sv. Kuzma, daj m i muža, ako ne­ ćeš, ću se skurbat. ”

Brgfid&c - selo u Ćićariji, etnik: Brgučan, Brgučanka. Blgudl pl. t. - priobalno područje od Kantride prema Preluku i s des­ ne strane prema Matuljima do Vi­ dikovca (pul Rupnika, Cirkul). Keltska riječ koja znači ’’pašnjaci.” Brgüjske grlži pl.t. - područje iz­ među Velog Brguda i Šapjana. brhan s.m. - stariji oblik berhan suknja. "Aj ne reš trebeda va ten

38

brhane!? Aj ren zač niman ni trohi bofje ča drugo obuć.” Dem. brhančlć s.m. - ”Jušto v oven brhančiće j ’ nekamo odlempehala. ” Lat. med. Barchanus, parchanus. briga s.f. - briga, neprilika, zabri­ nutost. "Ča te briga?” brigada s.f. - 1. vojnički sastav, 2. skup radnika za izvršenje nekog za­ datka. Fran. brigade. brigadjčr, brigadjerS s.m. - po­ doficir karabinjera, brigadir, "Otenila se j ’ za brigadjera.” Franc, brigadier. brìqje pi. - plodovi smrčike, smrekinje. brìiyevica s.f. - rakija od brinja. biiškula s.f. - kartaška igra. "Ala, remo jenu briškulu hitit. " briškulSt imprf. - igrati briškulu. "Mul njoj ćelu noć briškula, a ona zimje hranu va butige na krdenču. " Venet. briscola. britva, dem. britvica s.f. - britva. "Bit oštar kot brijatelna britva. Urezftl san se z britvicun. ” brižan adj. samo u smislu - jadan. U Mučićima i na Brgudu postoji prezime Brižan. Čuje se i brižnićina - jadnik (u samilosnom smislu).

bFkälnica s.f. - neka stara svirala od čelične pločice pričvršćene o podlogu koja se drži u ustima, a pločica se dira prstima. "Ča si do­ sada negdere delal? Brkalnicu san sopal. ” (u podrugljivom smislu) bfknut, bFknen prf. - isto što i hi­ tit, samo ima intimnije značenje; baciti, brknuti, natuknuti. "Brkni mu dve besedi za me!" brldg s.m. - 1. brlog, 2. velika i hladna prostorija. ”Hod van s tega brloga, zač ćeš se smrznut. Zapri ta brlog da ne prihaja semo ta paćušina!" br(l)jftzga s.f. - duška. "Ču ti dat jenu brljuzgu, ako ne omukneš. ” brljüzgät imprf. - miješati, gacati u nečemu. "Ne brljuzgaj va ten blate!" brljužnit imprf. - nemamo trošiti, rasipati: mlijeko. brnavrSki pl. t. - gaće od valjane vune. bFndat imprf. - dirati, ticati. "Ne bmdaj va to da ča ne opraviš! ” Po­ stoji glagol - bmdati - u značenju brbljati. bfridat imprf. - prčkati, čačkati. brod£t s.m. - brodet. "Pmesi malo

39

rib za brodet. Paski na brodet, p r ­ šut na brodet. ” Venet. brodeto.

"D ali su nan za dobru ruku črviv marun. "

bròkva s.f. - vrč.

brtSf s.m. - vrsta graha.

brönbul s.m. - vruda voda sa vrijeskom, lišćem vinove loze, smok­ ve i breskve za dezinfekciju bačava prije berbe. "Prvo trgadbi napravi

brtoglävac s.m. - vjetrogonja, prevrtljivac, hirovit vrtoglavac. ”Marač, brtoglavac. ” U Kastvu: "ma-

se bronbul i š njin se operu bačvi. ”

Ven. bronbolo. brönbulät imprf. - glagol izveden od imenice - bronbul. Složenica: zbrönbulät - izmiješati. bröntulät imprf. - gunđati, brun­ dati. "V ek prevek na neč brontula ." Od toga gl. nastala imenica bröntuläne. "Ča j ' to brontulane na šaku hranu?"

br&skva s.f. - broskva, povrće. čuvat. ” (umrijeti) U Kastvu kažu. "P oć Jurčićen broskvi čuvat. ” "P oć P alihon

broskvi

rač, frm ejevac. ”

brtogläv 3 adj. - vrtoglav, nemi­ ran, nesređen. "Brtoglavo jeno, brtoglavo drugo, ni ča m ej njim i zJbirat. ”

brtdldo s.m. - osoba nestašna i ne­ sređena. "Brtoldo, brtoldasti, ča si to opravili " Tal. Bertoldo. brtSš, brtòSina s.m. - naziv za nezgrapna i snažna dječaka. Više se ne čuje. brtvila s.f. - šarka, baglama. "Zaprite poneštri p o ten vetre, zač te brtveli k vragu poć, kot i su već. " Venet. bartuela.

broštulSt imprf. - 1. pržiti, peći; u prezirnom smislu kaže se za čovje­ ka koji govori koješta. Venet. brus­ tolar. Složenica: zbroStulàt.

brtvelät imprf. - klepetati, govoriti bez veze. "Ne brtvelaj ča to. Vaveki n eč brtvela. ” Glagol izveden od imenice ’’brtvela”.

broštulin, broštuBna s.m. - pržionik. Pjesma: "Ne blati m i kuću, ću te z broštulinon. ” Venet. brustulin.

brukSt imprf. - nidi, kaže se za mladice koje izbiju iz panja, spajati zakovicama. Zbrukät.

bH, Mši, s.f. - brš, crvotočina.

bruk&n m. - zakovica.

brSIv 3 adj. - bršljiv, (o drvu); "Ta stol j e vas bršiv. za pod: črviv.

brfikva, dem. br&kvica s.f. - vrsta postolarskoga čavla na petama i

40

poplatima teških cipela. "Podrsnulo m i se j ’ zač nositi postoli z brukvicami. " Ven. broca.

brusnica f. - kameno ili drveno ko­ rito na nogama s vodom u kojem se okreće okrugao brus kod brušenja domaćih alata: noževa, sjekira i drugih. br&ška, s.f. - sitno, oštro kamenje. bfib&t imprf. - 1 . lupati. ”Ča bubaš tako p o vrateh, ćeš j e razbit! " Kaže se i za prekomjerno piće: "C ei dan bubam o vodu. Sm o se nabubali vo­ di, ča j ’pravo. ” Nabübät. 2. bacati kamenje; "Ča bubaš to kam ene?"

bftbjast 3 adj. - okrugla obraza. "Im et bubjasto lice. "

b&brlh(g) s.m.-bubreg. "Ž iveka t bubrig v loje. " Crkv. slav. bubrek.

b&brižni 3 adj. - bubrežni. "N aj­ brže da ima bubrežnu bol. ”

b&2 m. - otvoren zdenac, bunar. b&ćan s.m. - došljak, stranac, samo u frazi: "Prišli su bućani, p a k su

nac, ozeblina. "Ava mane, stai si m i na buhanac. ” Venet. bugansa, buganzi.

bSjäd f. - šumarak od velikih i buj­ nih biljki. "Pokosi onu bujad. "

bujöl s.m. - vedrica, drvena posu­ da za vodu. Venet. buiol. bukalčta, dem. bukalStica s.f. poseban vrč za piće. "S miron je okole hodila bukaleta. " "Na bukalete j ’ ufalo pisat: P ij Frane, Rofa, Zvane itd. ” Venet. bucaleta.

BukalStovi - nadimak obitelji Mandić (Tonfinovi) kad su nekada ima­ li gostionicu.

bili, bfilfi s.m. - biljeg, žig. Venet. bolo.

b&la s.f. - mrlja. "Na bragešah ti j ’ je n a vela bula. " Venet. bola. b u lit prf. - pečatit, udariti žig, označiti. "D anas će lugar va Strike bulat drva. Školani, na rite buta­ ni. " Venet. bolar.

buletln, s.m. ceduljica. "Pićo, pi-

zignali kućani. ”

ćo, pićulin vrzi dole buletin ..." (iz

bućarda f. - klesarski nazubljeni

neke dječje pjesmice). Venet. boletin.

čekić. Ven. bociarda.

b&f s.m., dem. b&fić - nabor na rukavu; "rukavi na bufići”.

buh&nac, buhänca, s.m. - buga-

bulin s.m. - mala kugla, nišan, bu­ lin. "P azi da zbiješ bulin." U prenesenom smislu - ruglo. "Si ga imaju za bulina. " Venet. bulin.

41

bfimbiđ - kaže se kada se dijete nuka da pije: ala bum bići, a u pre­ nesenom smislu pijanci.

videi kada ste se bušali. " Složenica ob&šat. "Seh nas j e obušala kad j ’ šla ća. " Njem. Küssen.

bümbit imprf. - pretjerano piti, v. nabümbät.

bušjiv adj. - bušljiv, pun buha.

bünbäk, bunbäkS, bfimbak s.m.

m u jedanput, p a k si dobar. ”

- pamuk. "Ta kruh j e kot bunbak. ” Ven. bombaso, a ovaj od grč. bambakion.

bftšt s.m. - steznik. "San stišnjen kot va buSte. ” Venet. busto.

bunbSčni 3 adj. - pamučni: "bun-

b&šta s.f. (danas se malo čuje) -

bačne k a lce ti”.

bfinbön s.m. - slatkiš, bombon; dem. bunbončić - "sladak kot bunbon". Frane, bonbon.

bùnje f. - blokovi grubo obrađe­ nog kamena za ukrasno zidanje.

bfirica f. - drvena duguljasta ili okrugla posuda u kojoj se drži grah i drugo.

bfišnut prf. - poljubiti. "Bušni m a­

školska kutija za pisaći pribor; "bušta za tabak" Tal. busta.

butiga s.f. - dućan, prodavaonica; dem. butilica. "D anas si stojim o sam o na butige. " U šaljivom smis­ lu kaže se kad je nekomu otvoren razrez na hlačama: "Butiga ti j ’ otprta. ” "Butiga o d jezbini, od robi o d pošadi itd. "

b&sol s.m. - šimšir. Venet i tal.

butigčr, butfgerft s.m. - butigerlca s.m. - prodavač, prodavačica, tr­

bosso.

govac, trgovkinja. "Nekada su bu-

bùsola s.f. - busola, kompas, oijen-

tigeri davali na dug, m a danas ni već tega. " Venet. botegher.

tir. Tal. bussola. bùrica s.f. - drvena posuda. Obič­ no se držao grah u njoj.

bufi(l)ja s.f. - staklenka, butelja. Stariji oblik bot&lja. "H od videt va

b&šac s.m. - poljubac. "D aj m i j e ­

konobu, ako j ’j o i kakova butija vi­ na. " Venet. butilia, franc, bouteil-

dan buSac. " Njem. der Kuss, dijal.

le.

Pussel.

bbšat(se) imprf. - ljubiti(se). "N i zdravo buSat mrtvaca. N eki vas j e

buton s.m. - pl. butonl - puce, dugme za rukave(manšete). Ven. boton.

42

bùtorica s.f. - svežanj sitnoga drva. ”Dela butorice za prodaju. ” V. slov. butara.

büzde, i buzdo s.m. - budala, glupan, ml. riječ,

43

cäkunpak s.m. - telećak, Njem. Sack und Pack.

cen, cenS, ceno adj. - jeftino, cijen.

capön s.m.-vrsta motike. ”Ta zerrtja ni videla capono. ” Venet. zapon, sapon.

cénere nesklonjivo - sive, pepe­ ljaste boje. "N osi cenere robu." Ven. zener.

caratän, cärlatan s.m. - caratanka s.f. - šarlatan, lakrdijaš, govorljivac. ’’T o t i j ’jed a n caratan kakovega ni blizu ni dugo. ” Franc, charla­ tan.

cčriit imprf. - cijeniti. "Ki zna ko­

cärid s.m. - strijež živični, ptica palčić. Tako se zvala i jedna vrsta krumpira.

cčntezim s.m. - stoti dio talijanske lire. "Ne bin za to dal ni centezima. ” Tal. centesimo.

oltara s.f. - splav, privremeni most za penjanje dok se ne izgrade stube.

cènùt prf. - spustiti se, popustiti. "U h je p o d manun cenulo. ” Kad se hoće uhvatiti koka, govori joj se:

"M ane strah lovi kada m oran p o ć p o catare na brod. " Ven. zatara.

cedit imprf. - cijediti; procedit prf. - procijediti. cédit prf. - popustiti. ”P od j e cedil p o d tolikun pezjun. ”

cekin s.m. - cekin, zlatnik; "Vino lu to kot cekin. "

"Ki ceno kupi, drago plati. ”

liko bi to oni cenili?"

cent s.m. - metrički cent, kvintal, sitan novac, stoti dio. "Ne znan koliko bi tu moglo biti centi. ”

"Cen, kokica, cen!"

cep, čepa s.m. - kalem, cijep. cepat, imprf. - cijepati. U prenese­ nom značenju kaže se kada lupa u glavu: "Danas kot da m i čepa va glave. " Čepić s.m. obiteljski nadi­ mak.

44

cèplt prf. - cijepiti, kalemiti: jabu­ ku, šljivu itd. - Cepit se ptf. cijepiti se: proti gripe, tetanusa itd.

cer, cerò s.m. - cer, drvo. "Tako mi j ’ ia l da su posekli on visoki c e r!”

cer, ceri f. - boja lica, ten. "Ima slabu cer. " (slaba je zdravlja) Ven.

ziera.

c&rit se, cèrih se imprf. - cerekati se, rugati se. "Ča se ceriš?"

cerdt s.m. - flaster. Ven. seroto. Tal. cerotto.

ceröv 3 adj. - od cerova drva. ”Česova su ta drva za č lepo gore? Ce­ rova. "

Cerftvò s.m. - toponim. "Ćemo ju tra p o d Cerovo konpir nagm jat, za č j e ve ć doba. " đbora s.f. - vrsta šljive, škorica. đća, ciču praep. - radi; ciču tega. Već se rijetko ili nikako ne čuje.

cigal, cigla m. - kazaljka na satu, veli, mali cigal. Njem. Zeiger.

cigar s.m. - cigara. Venet. sigaro. ciglo adv. - točno; gjeda na ciglo. cikl&ma s.f. - ciklama skrižalina mirisna. Lat. cyclamen.

cikorija s.f. - cikorija, dodatak ka­

vi. Venet. zicoria preko lat. cichorium.

dkulata f. - čokolada. Meks. xocolatl.

cikvantin s.m. - vrsta kukuruza. Venet. cinquantin.

cilindorija s.f. - rosopas. Celido­ nia (lat. Chelidonium).

cima s.f. - uže, konop za privez broda. "Ć apajcim u!" Venet. sima.

ćimat imprf. - oklijevati. "Ča ci­ m aš s ten obedon! ” Od toga glago­ la nastala imenica cimane s.n. oklijevanje. "N iš m e ne p ija ia to cim ane!"

dmbü(l)ja f. - ljuljačka, njihalka. ćfnbat imprf. - ljuljati, ljuljajući la­ gano nositi nešto u ruci.

đndrit v. - sipiti, rositi, rominjati. "Ne pada jako, cindra. " Kaže se i za sviranje tamburice: "Celo zapoi­ ne cindra v onu tamburicu. ”

clndrica s.f. - tamburica (DukićKastav).

đndrić s.m. - privjesak, rojta, resa. "Nosi fa c o l na cindriči. "

clnträl, cinträlä, centräl s.m. centrala (u Opatiji) tramvajskog pogona. "Sa svoja leta dalal j e na

46

Cintrale i onde lepu p en iiju zasluiil. " Njem. die Zentrale.

clnturìn s.m. - opasač, pojas. ”P ostoli na cinturin. ” Venet. senturin, zinturin, sinturin.

dzorica f. - djevojka koja se lijepo oblači i ponaša sa željom da bude zapažena.

cmärit imprf. - cmariti, topiti, pr­ žiti. CmSrit se - cmariti se, topiti se. "Ča cm ariš va tojpadelice? Ce­

cipar s.m. - kaže se za kvalitetno vino: "To vino j ’ kot cipar. ”

lo ju tro se to m leko cm ari na Spar­ gete. ”

cipel s.f. - bedrena mrtvačka kost.

cnđhat se imprf. - tiho plakati,

Cfrkul m. - toponim; još se kaže

cmizdriti. "ĆeS se drugačeje cmihat, ako ti dan je n u cvrku p o nose. "

Pavlovac, p u l Rupnika. Tu je skre­

tao tramvaj kad je vozio Matulji Lovran.

cmizdra, dem. cnđzdrica s.f. - ko­ ja cmizdri, pljačljiva osoba. "Sa-

civil 3 adj. - izbirljiv, građanski

kram enska cmizdra, ni dala mira doklegod m e ni zihinila. "

odjeven. Kaže se za osobu i životi­ nju. "Vraga, on van j e civil, neće

cmlzdrit se imprf. - cmizdriti,

ča to jist. To j ’ neš civilo, ki bi mu ugodil?"\ "N i bil va soldaškoj ro­ be, nego va civilen. " Venet. zivil.

otroku da se smiron cm izdri?"

civilanc^ja s.f. - prenemaganje, izbirljivost. "Bin m u ja dal te civilancije. ”

civilSt imprf. - cjepidlačiti, biti iz­ birljiv. "Ne civilaj, nego fin i je d a n ­

cmoljiti, knjeziti se. "Ča j ' temu

cmòkat se imprf. - glasno se ljubi­ ti, cmokati, cmakati. “San vaje evam o čula kako se cm okaju."

cmoknut prf. 1. glasno poljubiti, 2. nespretno pasti (kaže se u šali). "Lih san cm oknul na tla. Cmoknul j e na tla kot smokva. "

put. Ča biš civilal, nego j i j kot i lju­ di. " Imenica civiläne s.n.

cokčt s.m. - komadić drva koji se

clziba s.f. - grožđice. "Štrudel ne

c&pnut prf. - naglo pasti. "Čuvaj se da ne copneš s tega dreva na tla. "

vaja prez cizibi. " Venet. zibiba.

clznjlt, ciznji imprf. - kaže se o ki­ ši, rominjati.

postavlja u zid kao podloga vijku.

c5ta, dem. cStica f. - kićanka; bareta s coticun.

4«

cötat imprf. - hramati. Venet. zotar. c5to s.m. - hrom, šepav. Venet. zoto.

c&ksfirer s.m. - narednik, podofi­ cir (u nekadašnjoj austrijskoj vojs­ ci). Njem. Zugsführer. c&pa s.f. - gruda snijega.

crekäv s.f. - crkva. "Vela crekav, crekvica na cimitere. ”

c&pat se imprf. - grudati se. Ocùpat prf. - "Ma sm o jih ocupali! ”

crekvBnl 3 adj. - crkveni. "Ono j ’ crekveno imanje. Crekveni ljudi. "

cür s.m. - mokrada "To pitje j ’ kot cur. "

cücat imprf. - sisati. "Dečina vole cucat. " Venet. zuzar.

cfir&t imprf. - mokriti, curiti. Slož. pocürät(se) - pomokriti (se). "Još se ni ni pocural ovde, već bi otel zapovedat. ”

cücid s.m. - cucla, duda. C&cić prezime limara u Jušidima (Zuzzi) c&g s.m. - vlak. Danas se više ne čuje. Njem. Zug.

curìk adv. - natrag; zapovijed ko­ nju za ’’natrag”.

c&kar s.m. - Seder. "Cukar dorzo”, prženi Seder. Njem. Zucker.

curìkat imprf. i curiknut perf. vratiti se (za voz, konja, kola), opdenito - povlačiti se. ”Curikni ma­ lo! Ne curikaj toko naglo. ” Tako­ đer - storit curik: ”Lih je storil cu­ rile. " Njem. zurücken, zurück.

cukarän 3 adj.- zašederen. "Imet cukaranu bol (dijabetes). ”

curilnjak m. - nodna posuda, za­ hod.

c&kardörzo m. - prženi Seder.

curilo s.m. - mokradni organ, mo­ krenje (Kastav). "To j ’ moralo bit negdere o prven curile. ” (Kastav).

c&gli pl.t. - uzde, remen kojim se vodi konj. "Primi konja za cugli. ” Njem. Zugel.

cukarìjéra s.f.m. - posuda ili kuti­ ja za Seder, šedemica, šečemjača. Venet. zucariera. cukarin s.m. - vrsta graha. cüntät imprf. - bezbrižno, polaga­ no hodati. "Sakidan nekamo cunta. ” Slož. pric&ntàt.

cùSpqjz m. - prilog jelu. Njem. zu Speise. cväncika s.f. - novac, cvancik, cvancika. Njem. Zwanzig. cuz(l)jät imprf. - nositi nešto na la-

47

gano. ”Kamo cuzljaš tafato(l)jak. ” (svežanj sijena ili lišća).

cvetäk, cvetkä s.m. - prvi smokvin plod. "San nabral pun košić cvet-

cväst imprf. - cvasti, uživati; vas cvate od sreći i složenice: odcvàst, procväst, rascvàst se prf.

ki. "

cvat s.m. - cvat. "V e ć je vas žir va

cvist imprf. - cvasti. "Teško da te ovo leto jabuka cvist. " Strši, cvisti.

cvate. ”

cvč&nica s.f. - vrsta smokve. cvžk i dem. cvžkić s.m. - čavlić sa širokom glavom, pribadač. Njem. Zweke.

cvibak s.m. - dvopek. Njem. Zwie­ back.

cvržt imprf. - čvariti, cvrijeti, to­ piti. "Ča to cvre na ognje?" Složenica: scvrlt se prf. otopiti se. "Lota se cvre. "

cvenjä s.f. - mrgoda, namrgođen čovjek.

cvika s.f. - duška, šamar. "Ćeš do­

cvenjast 3 - mrgodan.

cvrknut prf. - ćušnuti. "C vrkniga, p a k će bit bolji. ” Složenica: ocvrkat. "Mačka j ’ mačića ocvrkala. "

cvenjit se imprf. - mrgoditi se. "Ča se cvenjiš za malo! N eč se j ' cvenjila da ne zna bi ni ne. ”

cvet s.m. - 1. brašno; 2. na vinu "Ča j ’ ta cvet na vine?"

bit je n u cvrku, ako ne omukneš. ”

cvrßt imprf. - cviliti, cmizdriti. "Ne cvrli m i tu, nego hodi m i po m alo drv zač će se oganj ugasit. "

4B

V

2S pm. - što "Ča deje? (Što kaže?) Niš, tr znaš ča, kot je i sam. " čabSr, čabrS, i dem. čSbrić s.m. čabar; "Ovo leto smo natrgali pun čabar grozja. " ČSbrić lužilni (za pranje rublja). Kada je o mesopusnim danima neki mladić plesao sa djevojkom, kaže se da njoj je "čabrič razJbil”. čagatSt imprf. - brbljati, klepetati. "Ne čagačite tako jako, zač me već glava boli od tega čagatana. " čagatane - imen. izvedena od glagola: " Vrag zel čagatane i ča ga j ’ dalo." čagaton s.m., čagatonka s.f. - govordžija, klepetalo. "Još se ni videlo ni čulo takovega čagatona. " čagSd - bilo što. Stariji su govorili čagfidare. "Da j ’ čagod za obed. " 2am s.m. - sumaglica, obično u predvečeije. "Niš se ne vidi na go­ rak od čama. ”

čamSž s.m. - stjenica (Acanthia lectuaria). ”Kazerma nan je bila puna čamat Jutro san se stai vas objeden od čamat " Venet. zimise, ri­ mise. čamSt imprf. - tinjati,čamiti u smislu mukle boli, osobito kada se radi o zubu. ”Sada me zub ne boli onako jako, nego lih mi čami. Ćelu noć mi j ' zub čamel. ” čar s.m. - pruga, brazgotina. "Ča su ti ti čari po obraze?" čaramSla s.f. - neka svirala, frula. Tal. riaramela. čarSt imprf. - šarati. "Ne čaraj mi po knjige. Ki j ' čaral po ziđe?". Složenice: počiirSt, raščarSt, začarSt. "Neki mi j ' so pismo počaral. V obraz je vas raščaran. Neki te j ’jako v obraz začaral. " čSsan adj. - spor. čSvil s.m. - čavao. "Suh je kot ča-

so val." Lat. clavus, preko starotalijanskog chiavo. Umanj. čavlić.

česov 3 prid. - od čega. "Česova

čavita s.f. - papuča. "Nađeni onè stare čavati. " Venet. zavata.

£esän, česnS s.m. - češnjak, česan.

čavatfit imprf. - hodati u papuča­ ma. "Ne čavataj m i p o potuljenoj kuće. ”

van j e ta bačva?”

"Ne m oreš mu bit blizu, zač vas po česne daje. "

česnSvica s.f. - stabljika česna.

č&vkat imprf. - uporno pitati za­ mjenicom ča. "Ča čavkaš nego ho­

četrtSk, četrtkS s.m. - četvrtak.

di većjedanput, da si tu i tamo. "

sitna osoba. "O d česa vi govorite, to van ni nego jedan čibrk. ”

čefuljika i čifuljika s.f. - čehulja, dio grozda. "Ne biš ni je n e čefiiljiki dal, sran te budi Boga i ljudi. "

čeljSk s.m. - (odreže se na merline i repe), vrSak. ččp s.m. - čep, umanj. čepič "Na m ali čep Spara, na veli toči. Č epić gnoja m i j ' šal van s čiraja. "

čepčt, ččpin imprf. - čučati. "V eć me sa kolena bole, cei dan čepin v oven plevele. To se ne m ore delat nego čepeć. "Ča tu čepiš?" Vidi slov. čepeti. ččpnut, čepnen prf. - čučnuti. "Tebe san ćapala zač nisi čepnula

(u nekoj dječjoj igri). ” čera pril. - jučer. "Čera smo prišli,

fibrk s.m. - kržljavo dijete, uopče

čič, čiči s.m. - slanutak, slani grah (Cicer arietinum). U Istri zovu slanac. Tal. cece. čičlrić s.m. (taščica), (Kastav) - cr­ vendać. čičak, čičkS m. - čičak, lovi se kot čičak za robu. (Arctium lappa).

čig6v 3 zamj. - čiji. agovgòd, čigovag5d, čigovog5d bilo čiji, čija, čije. ”Čigovogod da je, vaše ni. "

činp?vo adv. - što prije. čirišpanj s.m. - pečatni vosak. Ve­ net. seraspagna.

ju tra nan je već za poć. "

čerSpji, čerSšnji 3 prid. - jučeraš­ nji. "Ča ćemo jis t čeranji kruh? N i­ šan čeranji. "(Kastav).

čišpa s.f. - šljiva. Slov. češplja.

čitovSt 3 prid. - čitav, bez tjelesne mane. "V m u l se j ’ zdrav i čitovat. "

51

čiveri pi. t. - nosila "Su ga p m e sli na čiverah. Ste m i čiveri s kamenen rovinali. ”

grozje čo p a .” 2. ujedati, peckati koga. "Smiron ga čopa kot kačka s p o d steni. ”

čjen, čjčnak s.m. - članak, zglob na prstima. "Si čjenki m e bole od

č5pit, čftpln prf. - ujesti, ugristi.

rumatizma. " "San se udril ju što va čjenak. "

čftpnut, čopnen prf. - kljucnuti.

čm iret imprf. - kaže se za tekući­ nu ili hranu koja se predugo grije na štednjaku. "Zač p u stiš da ta ju h a čmareje na Spargete?"

čmšrit(se), čmSrin(se) - isto što i čmaret. čmir s.m. - kolomaz, crna tovatna mast, mast za podmazivanje. Njem. Schmiere. čmfrijit se imprf. - cmizdriti. čofiita s.f. - kukma, neuredna oso­ ba, nepočešljana, razbarušena, dem. čoffttica (kaže se za koku). čofutSt traj. - mrsiti kosu ili pređu. "Ne čofutaj me, jo š se nisi danas oplela. " RaščofutSt - razbarušiti. "Prišla j ’ s kam ari sa raščofutana. " PočofutSt se prf. - počupati se: "Su se počofutale. ”

čokjafija f. - dječurlija. "Zireni tu čokjariju. "

"N eč me j ’ čopilo na vrate. "

"Ča te j ’ to čopilo na obraze? Deca gjedajte p red nogi da vas kačka ne čopne (čopi). ”

črč&k, črčk& m. - cvrčak. črččt, črčin imprf. - cvrčati. čredS s.f. - smjena. "Va koj si ti črede?"

črčdSt se traj. - smjenjivati se. "Ne bin mogal sam. Čredamo se. ”

črep s.m. - kuhinjska posuda opće­ nito; "m ačji črep". "Pun j e stol črepi za p o m it." U prenesenom smislu: sitna osoba koja se pravi važna. "M a taka čigov j e on črep od otroka?" Stsl. Črep - krhotina. črepi^S s.f. - metalna ili glinena posuda pod kojom se peče kruh na ognjištu, zvonolika oblika, kasnije drukčija za pečenje u štednjaku. "Ni ti ga n ad kruhon s p o d črepnji. N ogi su njoj kot črepnja, ča vaveki hodi bosa. " Od te imenice glagol

čftpat, čopan imprf. - 1. zobati.

raščrčplt svrš. - razvući da posta­ ne kao črepnja. "Ti opanki si ras-

"Kokoše nete frm entu čopat. Peteh

črepila da nisu već za me. "

52

črčšitfa s.f. - drvo i plod; trešnja, mekuša hrustača, monca, diva, pi­ toma, lovranske, koparki., ’’Stavit črešnje va rakiju. ’’ Stnjem. Kirse, Kirsche, grč. Kerasos. "Pul Črešnjic. ”, mjesto više mosta. "Smo se trefili pul Črešnjic. ’’ črSvca pl. - sitni korov, čije se lišće hvata kože. črevo s.m. - crijevo, ali i u prene­ senom smislu za nestašno dijete: "Videj ovo črevo od otroka. ” črjen, črjenS, črjenS prid. - crven. čMcqja s.f. - slovo. ”Stori mi ovde lih dvečrknji tr ti ni teško”. Slov. črka. črmanj - neka poljska trava, ko­ rov.

čmjSvka s.f. - modrica. "Se su mu po tele jene nemile čmjavki. ” čfrv, čfrva, s.m. - crv. črviv 3 prid. - crvljiv. čfida pril. - puno, mnogo. ”Bilo j ’ čuda sveta. ” čuf s.m. - čvor. "Danas ni već mo­ da plest se na čuf. Neka j ’ Brgujka rekla Rukavašćican na tance pul Andrini na Mučićevoj ravne: ’Den­ te si te fijoke doli, pak se pletite na čuf.’" Umanj. čfifić - čuperak ko­ se, pramen. "Ča ti štrči ta čufićvla­ si?” Venet. zufo, sufo, suf. čupić s.m. - svežnjić. "Jedan čupić travi. "

63

f