Put Srcu Spasiteljevu: promatranja podesna kao priprava za čestu i svagdanju pričest [PDF]

Zitiervorschau

puT Srcu Spasitelievu PROMATRANJA podesnakao priprava za destu i svagdantusvetu Prldest '"i: :iI

.'ri,

fr' ttl

N4piqao

JURAJDEUBIG Zupnik

.t :il

+:

,* ,e: '',

Prevedenodozvolom piSdevom

s

i79,

Zagreb 1934 Tisak Glasnika Srca Isusova.

u fI 4

{ J

J PREDGOVOR.

duhovn^o[.tt:I". " Dozvolom NadbiskupskoS i Stariesinstva 1686' oztika 1934'.br' Z^e;;1' 1934'br' 37' oZuika 1' Zagrebu Orlut" fr"."ve u

I

l

I

Po ielii mnogih euo u ouoi hniizi "Razmatranja za mladei", hoja uti, U raspored ie unii;lo sue ono, ito jedan hriianin od mladosti uii ili iuje u Katehizmu, Bibliji ili tiiehom crhuene godine s niezinim razlititim uremenima i suethouinama, Soe ie ouo trebalo rasporediti u oblihu pouha ili razmatrania i osobito preporutiti za praktiinu uporabu i horist u hridanshom iiuotu, Od uelihe ie uainosti istaknuti, d.a se prahtitnoreligiozni iiuot ne sastoii od niza molitaua, hoie se teh ui6e manie iz obiiaia obauliaiu, Kri1anin treba da mnogo uiEe misli na suoiu ii. uotnu zadatu, na suoie zuaniine duinosti, na suoje pogreihe i strasti, na razliina sredstua za posoedenie, na poteihode u sticaniu hreposti i t. d. On de nastoiati da ouu dobiuenu spoznaiu i steiqno rasuiietlienie upotriiebi za suoi suahidainii duhooni iiuot. Samo se to i niita dru(o hode razmatraniem postidi, Pa i u tom bai leii ueliha uriiednost molitue, u hoioi se razmatra.

,1r-

4 Sa ouahouom se molituom taho dobro da sloiiti iesta i suagdania su. Priiest i horisno upotfiiebiti za hreposni liuot' Zato su i oua razmatronia tdhoder u uezi so su' Priieitu doneiena i treba dd su u proont redu pripraua za su' Priiest'

Uvod. Oooj se uuod mora iitau i opetotano proiitati, aho se hote hniiga horisno upotriiebiti.

I je Otac Papa Pijo X, upravio na .. Sv.katolidki sviyet odinski bo"irr, da -cijeli katolici trebaju opet marliivo i disto,,'StaviSe dnevno i6i na sv. Pridest, kako'su to prvi kr56ani dinili. Sta ie skl,onurlosv. Oc,a sa biskupi'rna i sve6enicima, da tako odludno nukaiu 'na de,stu,sv. Pridest? Ovi razl'ozi: U na5e je vrijeme bezbo|no'st stra5,no pre,otela mah. MnoAo -se liudi 'ne vjeruje vi5e u Boga, ne mole vi5e i_ Live bez Nfega u grilehu i opadinama. -S.va$djei9 progon Crkve, dekrislianizacija Sk_ole, zabluda i podivlialors't omladine, o,skvrnude bradno$ i porodidno p Livota i stra5ni razmah naidrskiie -primjbra nedudorednosti. Svif e.t i" pTr i opasir:iostiza ,zlih za vleru I cudorede, Radi svih ovih isku5enia i opasnosti ht'io nani ie, sv, Otac pruZiti iedno rno6no krepko sredrstvo - sv. Pr,idest. Kada nam

6 se Isus u sv, Pridesti navra6a, k'ada srno ; Nir" na naitiesniii nadin siedinieni,.onda ne irebamo biti plasliivi, ako se nasa ladrca iivota nalazi polred uz urkano$ mora, ier Spasiteli ne te dopustiti, da mi potonemo' d n j " d o i s t ar e k i o r " T k o i e d e . m . o i e i piie moiu krv' osta.ie u tii;lo r n e n i i i i u n i e m 1 ' " ( I v ' 6 ' . 5 7 ' )^ D'o,ista,mrora(node'sto prirm'ati sv' Priee,st,ako ho6emo, da proiz\ede. svoi udinak, To je i narodita volja Spasiteljeva' L Zaito,r" plersv. Oltarsld Sakrra'rnenat bas-pod prritlikamahruha nalazi? Kruh-ie .uuoiu"iu' hrana, i to za sve liude' Prilike krur*hapokazuiu, da Spasiteli .i'eli' da se sv. Pri8est prima de'sto i svaki dan' -' i. Zutto dopu5ta Spasitelj, da mi molim o u O d e n a 5 u": K r u h n a 5 s . v e g d a " aoi ttum danas?" Da li ie On "i6i.tu ii, .u*o tto hranu tijela misliot a ie ;;;g" ,ris", i u prvom redu, na hranru-du.+u. ' t]oiu ie niegovo sveto tiielo i krv? 3.'Za'i;to'stinuie Spasitelj -silazi neprestano svaki dan u ti tabernakulu? Za5to bi On htio, Kada oltar? na Zrtvi svetoi da Ga mi dvaput ili triput na $odi-nuprimamo, kako fo naZalost gdfekoji kr-56ani dine, iada bi On doista tek dvaput ili tri-

7 put u giodiniu svetoj Lrtvi na oltare dola, zi.o, a u dstalo bi vriieme na5e crkve bile prazne, -4. Tko ie naibolie poznavaot kako se treba desto pride56ivati? Tko je najbolje poznavao namjeru i voliu Spasitelievu? Doista krS6ani apostolskih vremena'i prvog kr56anskogvijeka. Oni su dnevno sv. Pridest primali ili pak tako desto, kaho su imali vremena da prisustvuju sv, Misi,

It Dva uvieta, Svi se trebaju prided6ivatit mui,evi i iene, mladi6i i dievojke, pa i dieca. S.;i trebaju jesti kruh jakih i tb desto i dnevno. Zato su dva uvieta; 1.Treba biti u stan ju milosti posvedujuie. 2- S pravom nakanom i6i Stolu Gospodn jem. Tko ie teSko sagrijeSio,mora se ispoviediti pred sv. Pridest, Tko ie samo like grije.he .podinio, niie duZan iii'na ispoviied, ier laki prijesi ne dine sv. pridesi nedol stojnom. Niie pak tim redeno, da protiv lakih griieha ne treba ni5ta diniti, ,rupro.

8 tiv treba ih uviiek promatrati kao veliku ,rrrredu BoLirt i'niih-kao takove prezirt'ti' i'reba i na [o miifiti, da su udinci sv' Pridesti neznatniji, Sto smo viSe labim-.grijesima okaljani,'Stoga l'reba iz svih sila nastoiati, da se odisfimo od niih' Tomu moZe'koristiti ispoviied, no nije neo rl.'o clttebita, Mi imamo doista mno$o dru$ih iredstava, koiim se moZemo odistiti- od grii.t iu kiZemo koju p.okainu. molitvu ". posliie udinieno$ grileha; da sr necdmah u ielu, p1lu, gonorg, €ledasto "skiutimo rius"";u ili di koil dr-ugo po\ornidko "i", dieio izvr5imo u. pokornidkim mislima' Pred svim ie druSim sredstvima sv' PriJest iedno sredstvo za di56eniei oslotodenie'od Priieha' Kod svake se Pridesti oslobadadu5a'od lakih griieha, kad ih mi od srca okaiemo i pokailemo Spasitelju naSudobru voliu. Sto se de56epride56-ujeS, io-tiSeu ,postajetvoja du5a i tim se..bolie vee unapriied pripravliai za svaku sliiede6u --- P,ride,st, 1i ." moZe5 i ispoviedati, da budeS riionikom velikih mitoiti ovoga Sakrameniu, fuUo to desto treba biti, da li svake t"d*i"" ili svake detvrte ili jo5 riede' o tom se moZe5sa svoiim duhovnim vodom

9 *:,qovgrlti fo ,Lie4l ne smijes radi toga rrtcesr rzostaviti, Sto se- ve6 dugo nijeii rirspovjedio. T,akoder za dobival;" f"tp,r"rg vj5e_got3-eb.na _desia'sv.' ispo :llgr1",,"it" v-r;ed, otkako ie pijo X, (4. IL 1906)dozvo_ llo, da svi o'ni, koji se dnevno ili barem petput u se.dmici.prideste, 1rloEusve pot_ pu,ne oproste zadobiti, za koie ie isplviteq proplsana, ._lpu..r ovoi stvari jo5 vrlo mno,Sokrivih mi5ljenia.Netko ide n, pr. 15 i 2d puJ .recstano na sv. priiesf. No on kizn, ." .ng .*ogy vi5e pridestiti, ier se niiesam sedmice.ispo.viedio,ja moram nai_ ::,:_r1t prrle sakramenat pokore primiti. je skroz krivo. Kada ti ozbilino . To shvaia5 sv. Pridest j -svaki ," au" J.ui"S pogreSke i lake griiehe, kad po_ 11 _,:yoj", Dudls clobrunakanu za svagldanjiZivot, iad se. tvoi,a du5a ,sv, P,ride5bir ."" ei_ sti i.posveiuie. Dakle mora5 li nakon "iS" pri_ manja sv. Pridesti kroz vi5e danu iii- sl"dmica .re6i: Sad se ia ne mogu vi5e bez rspovr;edr prideS6ivati, ili naprotiv: Sad s-e la tek pravo pride56ujem, ier ie moia du5a svakom PrideSdu postala di56a. sve_ tijaiumilostirasla?

tl

10 se ne Zato ie neopravdanoi mi'sliti' da pnft"sei"uti' ie od ier ,*iiJ'i")" itpt"ri"af a' s9 d$.9 )'^'i"i"- p rite.ti ptoslo viSe dana.i grrle smrtnog Tko'nii" podinioniiednoA

il;;;i"d[;

A' ideuviiekl.u.'u.'!:iui"'

sv' kako mu je desto mo$u6epribivati fli se mo;i: P. i*; li on lakih $riieha'-tada d.a fa.-sv' t. U"i i.ai toga pri6e56ivati' Pridest oja6l' odlukama l"u oeltti i'-fiJ za posvecenie-ne.$oi ;ti;;"t;-rrlatt"o

,l"ui.?itii"l--i"t . da ie svaka..primlien'r F'?r#tt-i"iitakoi pripthvaza slijede6u' Sto se Reklo se ie ve6, da tim samim' neprestano b..' ispo-vifedi. d"li;-;;;;Lno nestafe si"ahopoeitaniapred "rili'si"i"',sv' Pridest Prima tek "P;;.;;iil: ;; d"'se 't'is" i vi5e i* i'. Tl?.ko:.fg r na primqenrtr qo$-11 "bid"i;'iste se bi opsiena,'koia tako

iii,e?'#i" ffilit';.

D;kle^netreb.a

nc e".t I iako mnogo moliti' da.molitva strahr otieui iYda ne iz{ubimo ;;tt;;; i"li""i"r" Tk;ii mogaotakav saviet.da'

li takoderdobrih iii 'rii,jaitr^;;?P" ne"ma i' ;""il;;ii; ?uieuiur Tko ozbiljno.shva6a da sv. Pridest, ne ce se zadovoljiti !im' ie on. Pridesne molitve-' ;;*;i-;;[oie na svoi svafdanii Zivot' na na tazlilne duZnosti svo"."Uii.-*ittiti i"ti""p"gt;ske,

ga staleZa i zvania, pa 6e neumorno na_ stojati da napreduje uz neprestan trud pomo6u sv. Pridesti u krepostl. Nije li ova dobra volja najoditiii znik st.ahopolitanja pred euharistijskim Spasiteljem? Sv. Otac i,eli i prlvu- nakanu za primanje sv. Pridesti. Tko se pride56uie iz samodopadnosti,da la drie bogoboiaznim i poboZnim kao i druge, ili rad'i vremenite koristi, taj. ne-ma prave nakane. Nju rma.samo onaj, koji pristupa Stolu Go_ spodnjem,da se rije5i wojih nesavrSenosti r grijeha i da svaki dan postane bolji i svetiji. ilI. Priprava i zahvala. .. Sval.raPridest, koja se prima u stanjir milo,sti, p,.oizvo,di svoi udinak, ,naime umnoZava milost posve6uju6ui milost ustrajnosti, No ovaj je_udinak ve6i, Sto je bolja priprava i zahvala. Ali kako se liudi razlikuju svojim sposobnostima, okolnostima, dtZt-ostima, to se u ovoj stvari ne mo^guodrediti todna pravila, Slijede6e moiaS zapamtiti: . - 1. Glavno je kod primanji sv. pridesti dobra. volja i poboZna nakana u ljubavi

t2

It

1l "tl

Boiioi napredovati, svojih se po$re5aka i grijeha - '2. otresti, Pripravliai se i zahvalir!, kolikogoci bolie moi,ei. 3, Sve, Sto dini6 od ustaianfa pa do ulaska u orkvu, dini s nakanom' da se pnipravi5 na sv, Pridest, Pobuduj pri^ t-ome uzdahe Isusu u Presv, Oltarskom Sakra' mentu, vjeru, ulanje, ljubav, Pa ako bi se desilo katkad, da ne bi mogao vi5e niSta priie sv. Pridesti udiniti, tada bi i ovo bi lo dosta i mo5iaobi s velikom kori56u primiti ovai Sakramenat, 4. Tako ie i sa zahvalom' Zrtvuj sv;'diela cijelog dana u mislima, da zahvali5 za primljene milosti, svaki ko'rak i udisai zraka. Lijep ie i obidai, da se kroz dan mole strelovite molitvice. To 6e nas desto sv, Pridesti, sietiti ' 5. Obidno ie5 imati vremena za vfiie' me sv. Mise da se pobliZe pripravi5 na sv. Pridest, a poslije sv. Pridesti da se dobro zahvaliS,moZda detvrt sata, MoZeSupotriiebiti za pripravt i zahvalu usmene molitve, kakve se nalaze u fvojim rnolitvenicima, No moZe5 i razmatrati' Razmatranje ie tei'e od usmene molitve, ali rnrnogokorisniie i dielotvonniie. Yell'-

HI

13 ka ie korist razmatranja u tom, da se uz neprestano razmi5lianie Sto bolie upoznaiq. isli.ng,svete viere i'da s_e "",rei fri-y"_ nlvati ih u svagdaniem kr56anskbm 2i_ votu. Kao Sto ve6 iz Katekizma znai, razmalranie se sastoji u tom, da se misli o. pojedinim istinama na5e svete viere, o i-\volu i bolima Isusovim, o Zivotu'svetih ili o svetim stvarima i pri -kadtorn se luoru spasonosneodluke, pa se kod sv. Prid-esti razmatra, tada 6e o"u lili-t"o_ go dielotvorniia i plodonosniia, ier su od_ luke mnofo dvr5de! Ako niie razmalranie tako iednosta..no kao usmenamolitva, ipak si ga ne smi_ jemo odvi5e te5ko zamiilliati. Uo?eS ti toa sv. Mise za sv, Pridest iedno raziatrinle udesiti, moZe5 ovako postupatii. .Uzmi.iq{nu zgodnu knjigu, n. pr. ,N a-

l l i . " 4 u j K r i s t a n , , , F i i - oi i i i " ,

iioo-

topis kojeg s-veca ili. Sto drugo. froEital i.4?".odloqak, razmisli o tori posiaviia: ju6i si uviiek pitania: Kako to meni pristaie i za moi Zivot? Kako sam dosad to dinio? Koju odluku moEu sad stvoriti?

L4 6. U ovoi se knfizi nalaze razmattania za svaki dan crhvene godine' Okoristi se niima na gornji nadin. Mnogo 6e5 na6i poznato| iz Katekizma i Bibliie pa 6e ti to razmalranje sigurno znatno olaksati, 7. MoZeSse naviknuti, da ono, Sto 6eS razmalrati kod sv. Mise i Pridesti, ve6 uvede prodita5, Usto iod ovo moZe5 zarpamtilit Kada ti se ne5to u razmataniu svida, ne trebai dalje i6i, pa i ako ovo bude traialo za ci' iele Mise.-Ustrai tako dugo, koliko ti bude mo6!u6e!Glavno ie i uviiek ostaje, da stvori5 praktidne odluke, koje pristaju tvom svagdanjem Livottt. Niih uvijek prikaLi u, sv, Pridesti Spasiteliu' 8, Ako do sv. Pridesti svr5i5 razmatra nie, tad moZeS kod zahvale jo5 iednom kratko o tom promislili i svoie $lavne odluke draSom Isusu prikazati. Kad si jednu stvar promotrio, onda moZe5iii dalie. Ne trebaS u razgovoru sa Spasiteljem u Presv. Oltarskom Sakramentu kovati liiepe rijedi, Zabavliai se, govori, iziadai Mu se ornako' kako ti srce osje6a.Niemu ie stalo nadasve do dobre volie, a ne do liiepih riiedi.

15 9. Ako katkada razmatranje ne uspi. ieva dobro, tad se moZe5 latiti usmene molitve. Uop6e moZe5svakiput priie i poslije Pridesti sluZiti se takovim molitvama, csobito pobudujudi vjeru, ufanje i ljubav. 10, Ako ti razmatranie na podetku te3ko ide, ne budi malodu5an! Ti to udii malo p.omalosve bolie, pa 6eS crpsti ve6u korist iz toga za svoi kr56anski Livot. ()djekoje Pridesti zato donose malo koristi, jer se misli, da je dosta, ako se prije i poslije Pridesti neholiko molinr-va izmoli. Treba5 svakom Pride5iu svetiii i savr5eniii biti. Zato i mora5 kod svake Pridesti misliti na svoj Zivot i uvijek se pitati, kako stoji kod tebe sa svafdanjim pogreSkama,grliesima i dobrim dielima. Kod Pridesti neka budu ove glavne todkc'. P r v o treba5 svakiput pobuditi pokajanje radi podinienih lakih griieha, Sv. Pridest potom disti ove grijehe i dini tvoiu duiu distom. Drugo treba5 stvoriti dvrstu odluku, ali priie sve6lau onoj stvari, u kojoj bi moSao nastradati. TreEe treba5 svakiput Spasitelja moliti, da On posveti ditavo tvoje djelovanje i udini zasluZno za viednost: tvoje

16 molitve, rad, zabavu, uopie svaki korak i svako dielo. m o Z e 5S p a s i t e l i ui o i i d r u e etvrto ge molitve izniietit za sebe samoS i svoie posebnepotrebe, za sve ostale ljude cev5i od Pape pa do naimanieS dieteta. pogansko{. Sedmice i dane crkvene godine moZei po koiemgod katolidkom kalendaru prati' ti. U svakoi ie €odini neito drukliie. Takoder mora5 slijed pojedinih razmatranja katkada malo promiieniti. Ovo miienjanie ne 6e ti biti te5ko. Naravno, razmatrania se moglu upotriiebiti i izv:an sv, Mise i Pridesti, Tada se'rijed oPridestuu tekstu iednostavnoispuSta,

PRVI TJEDAN

ADVENTA.

N e d i eli at Dolazak Kristov, 1, Od onoga dasa,kad su Adam i Eva sagrije5ili i bili protjerani iz raia, pa do dolaska Spasitelieva proSlo ie od prilike 4000 Sodina. Nitko ne moZe opisati, kako je Srozno bilo u ono vrijeme na zemlji. Najvi5e ie ljudi Ziv|elo u ,tarnnorn poganstvu, Padali su sve dublje i dublie t prijehe i opadine, pa su skoro postali slidni i nerazumnim Zivotiniama. Dra$i Bog ie sve to pripustio, da pokaZe sviietu, kako strahovitu nevotju nosi griieh sa sobom, Ljudi su se morali uvieriti, da trebaju Otlrupitelia. Morali su pia iskreno ielieti i pravom se pokorom pripraviti na njegov dolazak. Na ono Zalosno vriieme od 4000 Ood. podsjeiaju nas detiri tjedna Adventa (t. j. Do5a56,a),Oni rnoraiu i za nas biti vrijeme ,pokore, vrijeme priprave na dolazak Isusovr na blagdan rodenia Kristova ili BoZi6. I u na6ern srcu hode Spasitelj da vidi pokornidho raspoloZeniei pravu mrZniu-na griieh. I mi moramo podinjene pogre5ke

18 uni5titi srdadnim pokaianjem, a za budu6nost oboruLati se dvrstom odlukom, Dragi Isuse, dai mi, da kod ove sv. Pridesti upoznarnt u demu neivi5e grije5im. Da li u molitvi,,, u posluhu... u iisto6i...n6lovoru...? Liubezni Ode! Kaiem 'se od svega srca po ,sv. Pri6esti. O kako Zalim, Sto sam Te uvrijedio, a osobito , , . Kao irtvicu prinosim Ti, Spasiteliu moi, dvrstu odluku, da 6u se u ovo sveto adventsko vri' jeme rado moliti Bogu. . . ili rado slu5ati., , boriti se protiv srdZbi, laZi, ogova' raniu. . . ili inade kojoj pogre5ki, koju de56epodiniam. 2. Sveto adventsko vrijeme ne sjei;, r.as samo na boiifini dolazak Spasiteljev, rrego i na taiinstveni dolazak u ljudska srca po sv, Priiesfi. O kako bi se rado dragi Isus navratio u sva srca ljudska i tu prebivao! Ta on sam kaZe: "Milina mi ie ,prebivatimedu sinovima ljudskim." A kad dode u naSe srce, tad ne dolazi praznih ruku, rnregonam dronosi boSato tlago milosti, eovjek, koji Isusa u svom srcu nosi, tisu6u je puta boSatiji, ne$o kad bi ditavi sviiet posjedovao. Kako ie sa mnrrm? Dolazim li rado k Isusu? Pri-

19 mam li ga rado i desto? Pripravliam li se uvije'k dobro na isvetu Pridest? Stvori dvrstu odluku, osobito za ovo sveto adventsko vrijeme! P o n e di eli a h: Crkvena godina, 1. Prvom nedieljom adventa podinie nova crkvena Sodina, Pod tim se razumiieva miz dana i svetkovina, koie Crkva tijekom godine slavi na dast Gospodina, Majke Boiie i drugih svetaca. A za5to i'e Crkva uredila crkven'r.rgodinu? Ponajprije stoSa, ier ho6e da nam stavi pred odi ditav Llvot, muku i smr t Isusovu i sve, S_toie On za naie spasenie i posve6enjeudinio, te da nas tako ponuka, da budemo za Io Bogu zahvalni. A druSo sto6ia,da nas uputi na primier Isusov, Majke BoZje i svetaca,pa da niihove liiepe kreposti naslieduiemo. Dobar 6e kr56anin stoga Sledati, da sa sv, Crkvom svetkuje ove dane u pravom duhu, ier su to sveti dani, dani milosti, U te 6e dane ditati StoSod iz koie naboLne kniige i razmalrati o dotidnoi svetkovini ili istini vjersko,j, Prisustvovat 6e sv. Misi i prides,titi se, te tako postati dio-

2t

20 nikom blagodati dotidne svetkovine ili tajne. Jesam li dosad tako radio? . . , Prikazr Sq_asjteliuhordsv, Pnidesti ,ornesvoje dobre odluke, kojih 6eS se osobito drZati u ncvoj crkvenoi godini! 2. Sveto vrijeme crkvene godine sieja me takojler na draSocieno vrij-me mojega Livota. Zalto mi je dragi Bog dao iivol? (aito mi daje poiedine dane, sate i dasove? Samo zato, da mu sluZim i da se tako za vjednost pripravim, To mi kaie .vec, prvo pitanje katekizma. Svaki das mog,r iivota mora pripadati dragome Bg€u, inade Zivim naopako. "Bo€u za ljubavu moram moliti, za ljubav" uditi, ra. "Bogu diti, jesti, piti, igrati se, odmarati s.. i spavati, Valia mi stogiade56epreko dana pomisliti na dragogia Bogia i marljivo izgovarati strelovite molitvice, Jesam li tako dosad Livio?. . , Ili sarn vrlo desto, ni ne misleii na to, provec d a n ? , . , Z a m i s l is e m a l o u o v o ! DraSi Isuse, oprosti mi, Sto sam toliko dasova,sati i dana proZivio, a da niiesam la r_eni pomislio,_a de56ese moZda podao i gre5nim mislima i dinima. Pomozi rni po ,sv, Prride,sti,da ne Z,ivim tako i na-

autl", ,r"Ao da sve Sto'dinim, dinim iedino za Tebe.-Dai,da de56epreko dana na Tebe pomislim i vi5e se puta s Tobom sjedinirn-'po duhovnoj sv, Pridesti. U t o r ak; Stvorenie sviieta, 1. Sveto adventsko vrijeme sie6a nas na stvorenie sviieta i dovjeka, Bilo ie vrijeme, kada nije bilo svemira, Sgmo je Bog bio, jer je vjelan, Tad odludi Bog stvoriti svijet i dovjeka. Sve irna Bogu zahvaliti svoj opstanak podevSi od naive6ih nebeskih tfelesa, pi do naisitnijeSa pra5ka u zraku, Bog je samo trebao reti rijed; "Neka bude!" isve ie iz ni5ta posta,lo' Mi ne moZenio ni poimiti, kako je vea lika naia zemlja, na koj'oj 'starntrienao, ipark ,i,ma minijun rnebeskih delesa, _koja su ve6a od nie, A kad su ve6 djela Boiia tako velika, kako istom mora da je velik i divan Stvoriteli, koii je sve to iz niSta stvorio! Divirno se tome i recimo puni svetog o5tovania; "Veliki Bolen m! te hvalimo. Gospodine,mi Te slavimo. Nebo i ze,mlia T,ebi se klanf,ai'ui dive!" 2. P:uriripo5tovanja stoiimo pred jednim kraljem, biskupom, Papom. Ali 5to

22 su svi ovi prema BoSu? On ie NaiviSi, Go![!dgir meba d ze,mlje, Go,spodar andela i ljudi, Neki ie prirodoslovic uviiek skidao kapu, kad bi ime Bolie izgovarao. A iesam li ja uvijek bio tako fun strahopoditanja prama Bogu?. . . Nifesam U ga_ uvriiedio zanemantiuli svoje-molitve . . . mole6i se rastresen_o., . iz{ovaruiuli Njegovo.ime bez potrebe , , . krSe6i zapovr:1 ,di Niegove.. . griie5e6ite5ko? . . . Promisli ove poiedine tadke ozbilino! PrikaZi svoje dobie odluke draQomSoasitgliu, koga dnevno prima5 u sv. priSesti. On ie tai neizmjerno veliki, moini i premudri BoS. Moli ga, neka ti oprosti urruko nepo5tivanje,svaki nemar, svaki €riieh, koiim si uvrijedio Niega, Gospodini i St,roritelja svoga. Sv. Patricij 1e uanomice Boga 300 puta na kolienima u pomo6 zazivao. Misli i ti danas i u buduiL desto na Boga i klanjaj mu se u svom srcu. . Kad vidi5^Stogod liiepa, misli; BoS je to stvorio. ,O BoZe, hvilim Te, klan-iam se Tvojoj modi i mudrosti. Koliko ie zviiezd,ana,nebu, cvijeda na zemlji,liSda na drve6u i kaplfica u moru, rijekama i pototoliko puta Zelim i ja Boga svoqa "i*1r. slaviti i po5tivati.

23 S r ii e d a: Stvorenie andela, 1. Osim vidljivog sviieta stvori Bo$ i mno6lonevidljivih duhova, koie nazivliemo andelima. Bog je andele stvorio ioi prii': ovoS svijeta, pak ih odredio, da budu s n j i m u n e b un - a v i f e k e s r e t n i . O n i m dade osobit razsm i veliko znanie, a k tomu jaku i krepku volfu i mno-Sodrugih dobrih svojstava-.Andeli su obdareni posve6uju6ommilo56u i sto$a su liiepi i siaini kao sunce, Oni su uviiek kod Boga i smiju Ga licem u lice $ledatir 1-to ie niihova najveda ,sre6a i naive6e blaZenstvo, Ve6 tisu6e {odina uZivait oni s-lavu 9e!eshu, pa 6e le uZivati i naviieke. Jedno samo-zahtiievaBog od andela, a to ie, da Ga liube, du *n sluZe,ito uviiek i u svaki ias. To je niihova iedina zada6a, Istu ovtt svrhu imadu i sva ostala stvorena bi6a. ier sva moraiu Bogu sluZiti i Njemu se pokoravati. Ni ia nijesam od to$a izuzet, O kad bih samo i ja uviiek tako rado vr5io voliu Boliu, kao Sto ie vrSe sveti andeli na nebu, kako ie vr5i moi andeo duvarl Dragi Isuse, pomozi mi po dana5nio^j sv. Pridesti, da iivim disto kao andeo! 0

24

25

kako sam.Te desto uvriiedio i raZalostic, $9r9 sv_ahi dan u svo,me Zivotu. Kao dobri. andeli trebao ,u- ti ,I";it;l ooto_ ravati. se,_ali ia toga nisam ei"io. 'Ii,rru moi, ukaZi mi miloside s,roie i ;;;i *; p" ovoi svetoj Pridesti, da se'kloni* t."iit, 9Ij€. €riieha, u koji tako desto p"Ju. (Misli

na griieh,tne$o 6e vam se o,tvoriti o6i i bit 6ete BoSu slidni." Te se rije6i svidie5e Evi, ona vie'rova davlu vi5e nego BoSu i podini prvi griieh. 2. Prvt grijeh bio ie te5ki gr,iieh,smrtCIi griieh. Oh,olost i po'noisbiiahu uzroc:i niepovi, isto hao i kod zloiestih andela, koji ,su se diglti pro'ti Bo$u. "Vi tete,biti kao Bog,. lagali ie zmija' Eva se dade ohoilo56uzavesti na te5ki griieh nepo'sluha prama Gospodinu. Ne rno'Ze se riiedima izreli. kolitu su biiedu i nevoliu nanriieli prvi,m grijehom oholoisti p'raroditelii sebi i liuclsko'm rodu. ciietro,m ' euvai se dakle'oholos'ti 'i nadutorsti,ona rnoZe lj,ude 6evesti u naiteLe grijehe. Ne utvarai si ni5ta poradi svoie- -spretnrosti i znanja'ito ti ie sve Bog dao. Ne budi svo'

jeglav.i nepokora,n, trd? ti noditeilji ili poglavari Sto zapovjede, Op6i rado ia svom diecom, ma da i niiesu tako bo$ati i pametni kao ti, Ne bridi zauidan, [ad drugl budu tebi p,retpostavljeni, ne budi svadljiv i ne traLi, da samo ti irlad pravo u op6enju s drugima. Misli uvijek odmah na porliznoga I,strsa i upnavi k Njemu svoie molitvice, kad ti ohole misli srce zaokuoe! Ispitaj se odmah revno sada prije Prideiti, u kojoj s! todki najviSe poSrije5i'oi irtvaj dragom Spasitelju svoie dvrste odluke! 6, prosinc'a:

Sveti Nikola,

1. Sveti Nikola Livliaie jo,Su s'tarom kr56anskom vremenu. Umro ie oko fodi'rre 350. Legenda pripoviieda ,o niemu, da se je u mladosti odlikovao velilcim poditanie,m pranaa svoi,im nod,iteliima. NieSa daste kao osobitog za5titnika diece, Bog je naSradio poboZno'ga diedalca za njegovo vjenno izvr5ivanie detvrte zapovijefi Bofie. Gospodin ga udini sve6enikom i biskupom svotlm, "Po5tui oca i naajlcu, da ti dobro bude i da dugo Zivi5 na zemlii