Pouka o molitvi: Pastirski list vjernicim zadarske nadbiskupije za korizmu 1919 [PDF]

Zitiervorschau

P0|Jtil 0 [|0UTY|,

PAsTIRSKI IIST NADBISKUPA PREUZVi(DNOGA I

I

I 1

D.II.\VINKA PULISIiA VJERNICIM ZADARSKE NADBISKUPUE _ zA KORtZI'1U c o t ) t N F r9 r 9 .

I L I I

I i I Z.\I),\R 1$1r.

-- -;-3

OTOLITYI. POIJ|(A

PASTIRSKI EIST v

i

PRIUZVISENOGANADBISKUPA

D.RAVINKA PULISICA VJERNICIMZADARSKENADBISKUPUE ZA KORIZMU GODINE1919,

ZADAR fiek. S. Artalo 1.919.

@@@@EB@@@@ Br. 303.

VINKO D." PULISIC po urlosrr

nohot

I sv. AposroLSKEsToLIcE

ZADARSKIPRVOSTOLNIK NADBTSKUP DALUAOIJE LJUBLJENIMVJERNICIMSVOJENADBISKUPIJE POZDRAVI tr[IR OD (}OSPODINA. Vjera je vez Sto spaja dovjeka s Bogom; ovaj vez vude svoj korijen iz same razumneljudske naravi i nuZdnaje posljedicaiste.Radi toga kod svih naroda zernljenailazimona ntolitvu i na Zrtvu,jer molitva odgovaraonoj nuZdi koju svaki dovjek osjeda prama vi5oj Moii eda ga ona uzdr1i, a sa Zrtvorndovjek priznaje onaj nutrnii nagon, kojim hoie da se odisti svojih pogrjelaka te se pomiri s uvrijedjenimTvorcem. Ako pak izmedju naroda,koji su se udaliili od boZanske objave, nailazimo na najgadniie nadine boZanskogStovanjabilo u molitvama,bilo kod Zrtava, to nam dokazuje da premda je ljudska narav

Ii

4

po sebi kadra upoznatipotrebu vanjskog Stovanja boZjega,ipak po sebi nije sposobna pronaii pravi nadin tog Stovanja.Zato ie Bog sam u starom Zavjetu preko Abrama,Mojsije,Davida i Salamunaobiavio nepovrijedljivezakone koji su ne samo uredjivali Stovanje nego su i sluZili kao priprava na buduie tajne liudskog otkupa. Napokon u punini vremena bolanski Otkupitelj, koji je po davnim obeianjima imao pozvati k jedinstvu vjere i pogane, dao je svojoj Crkvi jednu molitvu, ,Ode naS", podetaki konac kr5ianskog uhvanja,i jednu Lrtvu, zavr5etak i svietlo prave vjere. Molitva i lrtva bitni su i glavni dijelovi katolidkog bogosluZjate potpuno odgovaraju potrebi koju duh ljudski osjeia da se u nevoljamaZivotautjede Bogu i da se li5i verigagrijeha,u koje upada u ovoj tamnoj dolini suza. U pastirskomlistu od god. l9l5 govorio sam vam o Zrtvi sv. Mise; ove godine govorit iu vam o molitvi, koja potpuno zadovoljujeovim trima naSim potrebama,eda utaZimoBoga, da mu se klanjamo i da od Njega izprosimo duhovne milosti i vremenita dobra, koja su nam potrebitada poiteno Zivimo i da vjernoispunjavamonade vjerske duZnosti. Na prvi dakle mah vi moZete razabrati kako pastirski list ide za posve praktidnomsvrhom, ovaj te ga morate drZati za jednu posve jednostavnukateketidkupouku o molitvi, u kojoj pouci ja iu vam govoriti najprije o molitvi u opie, pak onda o potrebi i o duZnostimolitve. o duhovnim i vremenitim koristima iste, te o na[inu kako da molimo i za koga da molimo. Pri kraju iu se osvrnuti u kratko i na razmatranjei na neke javne molitve.

Trebada mi uvijekmolimo; ali u ovintdanima Zalosti i neizrecivih nevolja drZim za svoju p o s e b n ud u Z n o s td a v a m i s t a k n e mp o t r e b um o l i t v e eda iz bezdanog ponora grozota koje ved pune detiri godine haraiu po Evropi te vam uni5tiSe toliko milih Zivota Sto su imali biti utjehom vade starosti, podignete oEi va5e prama nebu i prosite Boga da vam udijeli svetu odanost te se ustrpljivo podvrgnetenevoljamakojima nas je Gospod posve pravedno kaznio radi naSeg otpada od Njega koii je neiscrpivi izvor dobrote i milosrdja.Molimo svi, ali na osobiti nadin poti[em na molitvu na5e vojnike, od kojih su naZalostmnogi na bojnim poljanama izmedju mrcvarenjai pustoSenjavarvarskog rata, zavedenizlim izgledom bezboZnihsuborioca, zaboravivna svoje vierske duZnosti,zatomili svako duvstvo pravednostii po5tenja,te misle da im ie dopuStenobezodnoBoga i Svecepsovati i katkada kradjom otimati tudje te izgredima klatariti i bukom ruliti mir i javni poredak.

F i

eovjek je biCe koje ne samo osjedai misli, vei je i bide koje moli. Kao Stoga osietna njegova moi potide da se divi vanjskoj ljepoti a razumpotide da promatraistinu i ljepotu, tako ga mistidni osjet goni da se sjedini sa nadnaravnimi vjednim Podelom.Mistidni ovaj osjet tako je iak i nesavladiv da u pogibeljima i potrebamaZivota,u nesreiama i u Zalostima,u oditim i tajnim tugama goni dovjeka da i nehote podigne odi k nebu, te traZi i zove Boga u pomod i Njemu se moli.

6

Molitvaje dakleuzdignude du5ek Bogukomu se onaklanjate Mu zahvaljuje, oditujemu svoje

potrebe,traZiod Njega sve ono dtonam je potrebito, osobito pak ono Sto se odnosina nade vjedno spa_ senje. Ovakvo pojimanje molitve pokazujenam ne samo njezinu uzviSenostnego i njezine plodove.I zaista mi kao da se molitvomuzdiZemonad samim s e b i m ae d a s e 5 t o b l i Z e p r i b l i Z i m oB o g u ; m i M u u molitvi oditujemona5e misli, nale Zelje i na5e potrebe; mi se u molitvi klanjamoNjegovomuneizmjernom velilanstvu; mi u molitvi zahvaljujemoBogu na Njegovim blagodatimai potidemo Njegovu dobrotu da nam udijeli sve Sto nam treba; mi u moIitvi ublaZu;emoBoZju pravdu a zazivliemona nas blage pogledeNjegovog milosrdja i tako dobivamo Njegove milosti, Stoga molitvom mi dastimoBoga, mi mu zahvaljujemo na dobrodinstvimod Njega primljenim i prosimo da nam udijeli sve Sto nam ie potrebito. Molitva, veli sv. Ivan Dama5Eanin,jest uzdignuie du5e k Bogu. Rijed da{a ovdje obuhvaia sve vi5e moii dudevne,razum naime volju, duh i srce. Moliti dakle znadi podignuti cijelu svoju du5u k Bogu. Tko bi samo mislio na Boga, taj bi zaisla podigao svoju pamet k Bogu, ali to ne bi bila mo. litva kada se i njegova volja i njegovo srce ne bi podigli k Bogu. Ob onomu dakle koji od misli na Boga i na boZanske stvari prelazi na sveta i poboZna duvstvate se zaista svojom duSom,i svojirn srcem,u jednu rijeE cijelom svojom duhovnombiti obraCak Bogu,moZedreii da zbilja moli. Buduii pak prirodjeno ljudskoj naravi da, i ako ne uvijek na izvanjski nadin, a to svakakonu-

i9

trnjim izrazuieri;edirna svojemisli i svojaEuvstva, za to sv. Oci nazivlju vrlo zgodno molitvu rczgovorom i to izravnim razgovoroms Bogom. ,,Kad ti ditaS, pi5e sv. Agustin, onda Bog tebi govori ; a kad ti moliS onda ti govori5 Bogu". (Aug. Enerr. in Ps. 85.). Potreba molitve.Molitva je svima potrebita: l. jer ju je Bog sam u starom Zavjetu naredio kad je odredio da mu bude podignuthramu koji su se Zidovi morali sakupljati kao u kuiu molitve, eda zaiednidki izvrluju bogo5tovnedine. I Isus Krist je viSe puta na najozbilniji nadin stavio molitvu na srce svojima udenicima,kad ih je opomenuo da bdiju i mole, (Luk. 21, 36) kad ih je potakao da mole bez prestanka,(Luk. 18, l) i kad ih je udio ,,OdenaS", koji je kao boZanskiuzor kr5ianske molitve. (Mat. 6, 9-13.)Ali ne samo rijedima,zgodno opaLasv. Ciprijan, ved i dinima i primjerom lsus nas je naudio moliti, jer je On sam vrlo desto molio i time nam pokazao koja je na5a u tom pogledu duZnost. Stoji naime o Niemu napisano: ,,odlaZa5eu pustinju i molia5ese" a drugdje: ,,izidje (lsus) na goru da se pomoli ; i provede svu noi u molitvi". Ako se je dakle On, koii je bio bez grijeha, tako desto i tako dugo molio, koliko vi5e to moramo diniti mi grjeS.nici? Ako je On proveo cijelu noi u neprekidnojmolitvi, koliko viSernoramomi bdjeti i lesto se moliti ! I Apostoli vruiim i destim ponukovanjimasjedajuvjernike na ovu boZanskuzapovijed. ,,Bdijte u molitvi' (1. Petr. 4, 7) dovikuje nam sv. Petar,a sv. Pavao poruduje Solunjanima: ,,Molite bez prestanka"(1. Tess. 5, 7).

It

ll

O v as t r o gad u Z n o st d a se mo l i moi m a, kako Vam vei rekoh, svoj temelju samoj nadoj razurnnoj n a r a v i ; n a l a z i m oj e u o d n o 5 a j i m ad o v j e k a p r a m a Bogu svome Stvoritelju, gospodaru, pokroviteljui d o b r o d i n i t e l j un; a l a z i m oj e u n a j z a b i t n i j e md u v s t v u nade beskrajne bijede i potpune nemoii. DuZnost molitve tako je usadjenau ljudskom srcu, da nema n a r o d am a b i o o n k o l i k o h o d e 5 d i v l j i , k o j i n e b i o s j e i a ot e d u Z n o s t ti e j e n e b i v r 5 i o ; o t k a d j e s v i jeta i vijeka sa svih strana zemlje diZu se mol i t v e k n e b u .M o l e T u r c i i p o g a n ii z d a l e k i hI n d i j a i Kine, divlli stanovnica i m e r i k a n s k i hS u m a; p a i ljudoZderina otocimaaustralijanskogmora,slijedeii poticaj svoje naravi, podiZu u nevoljam i pogibel j i m a s v o j e r u k e p r a m an a j v i S e rBni i u . I s a m id i v l j a c i smatrajuZivinom svakogakoji se nebi odazvao ovom naravnom nagonu, Za Iranctskog rata u Africi (1857-1859) nazivao bi danomice neki Beduin jednog francuskog dasnika koga je drZao u ropstvu ,,kr5danskimpsetom".Jednog jutra ovaj dasnik,jer mu je vi5e bilo dodijalo Sto ga jedan divljak zove psetom,vas srdit rede mu: Za{to me ti nazivljed psetom? Ja sam zaisto tvoj zarobljenikali sam kao dovjek?odi ti, dapadevi5e nego ti, dovjek.-,Ti govori mu mirno Arapin ; ne, nisi ti dovjek,ti si pseto. Inra Sest mjeseca dto si u mojoj tamnici a io5 te ne vidih nikada moliti : pa neieS da te nazivljem psetom?" Ovaj barbar imao je sto razloga: u cijeloj prirodi jedine Zivotinjene mole nikada,jer im fali razum, koji nuZno podiZe dovjeka k Bogu Stvoritelju i gospodarusvemira. Zapovijed,koja imade svoj temelj u razumnoj

n a r a v i i u h a r n o s t ii u p o d l o Z n o s t ik, o j u d u g u j e m o P r e v i 5 n j e r n ut ,e n a m j e k t o r n u b i l a t a k o d e s t oi t a k o Z a r k o p r e p o r u d e n al ,t c z d v o j t r e v e Z e n a s s v e n ajstroZe. A l i o v a d u Z n o s tk, o j a d o v j e k a s t r o g o v e Z en a m o l i t v u ,p o s t a j et i m p r e d a u k o l i k o j e m o l i t v a s v a k a k o p o t r e b i t az a s p a s e n j ed u 5 e . I t a k o e t o m e n a drugi razlog koji veZesvakogakr5ianina na molitvu. 2 . M o l i t v a j e p o t r e b i t a ,j e r b e z m o l i t v e n i j e m o g u c ep r i m a t i o n e m i l o s t i k o j e s u n a m n e o p h o d n o p o t r e b i t ee d a u s t r a j e m ou d o b n r s v e d o s m r t i . V j e d n ob l a Z e n s t v o b i v a u d i j e l j e n oj e d i n o o n i m a k o j i u s t r a j uu d o b r u i u v r 5 e n j us v o j i h d u Z n o sti prama Bogu, sve do zadnjeg daha svog Zivota. No, takve ustrajnostinema bez BoZje milosti. Cos p o d p a k o v u m i l o s tu s t r a j n o s tui d i j e l j u j en a m s a m o uz uvjet da Ga za istu molimo; i zato je molitva isto tako potrebitaza spasenjeduSe kao Sto je potrebita milost svirn onim koji su do5li na dobu razuma te ' su u stanju da mole. Sve ovo izridito potvrdjuje lsus Krist kad govori: ,,Bdijte i molite". (Mat. 26); ,,Trebabez prestankamoliti". (Luk. l8); ,,Pitajtei dat 6e vam se, traZitei nadi iete, kucajte i otvorit ie vam se, Jer svaki koji pita, dobiva, tko t r a Z i n a d j e ,a t k o k u c a o t v o r i t i e m u s e " . ( L u k . l l , 9 - 1 0 ) ; , , M o l i t iu v i j e k ,g o v o r i s v . B e d a C a s n i z n a d i: raditi uvijek prama volji BoZjoj". (Ferraris. Bibliot. art. orat. n. 6). Z a p o v i j e dd a s e m o l i o b v e z u j e i z r a v n o i p o sebi : 1.) Kad dovjek stupi na dobu razunta; 2.) Kad se dovjek nalazi u pogibelji Zivota; 3.) Cesto u Zivotu,tako da onaj koji ne moli za duZe vre-

10 mena (n. pr, za mjesecdana,po nekinra,a po drug i r n a g o d i n u d a n a ) , s m r t n o g r i j e 5 i . ( M t i l l e r ,T h e , r l . m o r . E d . I I . V o l . I I . p a g . 1 6 2 .O j e t t i :S y n o p ; i sr e r u r n m o r a l .V . I t . E d . I I . p a g . 2 8 1 0 . ) . D u Z n o s tm o l i t v e v e Z en a s n e i z r a v n os v a k i p u t kad je ona potrebitada predusretnemo ili da se borimo proti te5koj kojoj napastiosobito proti sv. Iistoii. Isto tako neizravnoje potrebita molitva onda k a d a b e z n j e n e m o l e m o d a i z v r d i r n ok o j u d r u g u z a p o v i j e dk a o n . p r . d a s e d o s t o j n op r i d e s t i m oz; a tim svaki put kad nam nu{no treba koja osobita milost. K tomu mi smo duZnimoliti kad druStvu,obitefji ili zadruzi,kojoj pripadamo, prijeti koja te5ka pogibelj duhovnaili vremenita kao n. pr. za vrijeme koje po$asti,za vrijeme rata, pobune, oskudice, vjerskog progonait.d. U svim ovim i slidnim prilikama duZni srno moliti i to pod vi5e ili manje teSki grijeh prama prilikama. Ne rijetko ie5 il.rti gdje koji neznalica tvrdi : Bog netrebana5ih molitava; Njemusu poznatena5e nevolje i bez da Mu zanovetamosa tolikim molitvama On ie, nam pomoii. Dakako odita ie istina da Bog poznaje na5e nevolje i potrebe,te nije nuZno da Ga mi molimo eda ih On tako d,ozna,ali On nama zapovijedada molimo eda ne bismo zaboravili kako bez Njegove pomoii ne moZemo ni5ta i da tako priznademo nadu ovisnost o Njemu, Kr5Caninkoji ne moli slidan je bilini kojoj fali vlaga te brzo usahne; vojniku bez orulia, koji zato nije u stanju da se bori: ribi koja je izvan vode, pa ne moZe da Zivi. Svi sv. Oci jednoglasno potvrdjuju potrebu molitve,Bog je, veli sv. Augustin, neizmjerno do-

1.1 bar, ljubi nas i pripravanje udijelitiflirfl sVojesvcte milosti; ali je odredio da ih neie udijeliti nego onima koji ih budu traZili. Za koga treba molitt2 Mi treba da molimo za sv. Mater Crkvu eda je Bog Stiti i duva. Moramo moliti sami za se, za na$e roditelje i rodbinu, za duhovne i svjetovne poglavare,za prijatelje i dobrodince,za neprijateljei za svete du5e eistili5ta, za grje5nikei za sve one koji se nalaze izvan sv. katolidke Crkve eda se na pravu Vjeru obrate.Ne smijete se bojati da ie time Sto se budete molili za mnoge,va5e molitve vama biti od manje korisli, jer kako tvrdi sv. Ambroziie: ,,Budeteli molili jedino za sebe biti iete vi sami koji za sebe molite, dok, ako budete molili za sve, i svi ie moliti za vas". (Ambros.Lib. I. De Cain et Abel cap. 6.). Istaknuosam vam kako je jedan pravi katolik duZan moliti i za svjetovne poglavare,jer o njihovom pravednom, mudrom i savjesnom vladanju mnogo ovisi opCe dobro i mir sv. matere Crkve i ljudskog dru5tva.O sv. Ignaciju Lojolskomu pripovijeda njegov udenik i pouzdanik otac Ribadeneira. kako bi on danomice molio Boga za vladarc i za sve one koji su obna5ali kakvu gradjanskuvlast, eda bi se On udostojaoupraviti njihovo nastojanje na ,korist podanika i na slavu svete katoli[ke Crkve. Treba smatrati budalama sve one koji trube da su za upravljanjeljudskog drudtva potrebiti samo dobri zakoni a da molitva u tu svrhu ne pom a Z en i S t a .S v i s u u m n i j i i o z b i l n i j i d r Z a v n i c im i slili drugdije,te se nijesu stidjeli sazivati BoZji Glablagoslov nad njihovim polititkim djelovanjem.

i9

1O

sovitS i p a n j o l ska ki rd i n aX l i me n e(1 mis 4 3 7 -1517) n i s t a r F e r d i n a n d ak a t o l i d k o gi,m a o j e j e d n o g ad a n a d a d r L i s j e d n i c us a v e l i k a d i m ak r a l j e v s t v a ;d u g o vremenadekali su na njega gospoda koji su irralr sudjelovatitom sastanku,te im je vei bilo dodijalo to predugo njegovo zaka5njenje.Napokon prispije StoZernik i opaziv neustrpljenjei Zivu Zurbu one gospode,zavidnom mirnodomrede im: Vi ste neustrpljivi radi moga zaka5njenja. Ja sam molio pred Propeiem: ne zaboravitenikad da moliti znadimudro upravljati. I pametno je govorio, jer zakoni vrijedei koriste onda kada se njihovo izvadjanjei tadno izvr5ivanjetemelji na svetom strahu BoZjemu i na molitvi. Zbog toga i danas joS u nekim drZavama gdje se uvaZuje poznato nadelo latinskog pjesnika: ,,A Jove principiumn. uSa pomoiu najveieg Biia nek se zapoenesvaki posao" (Virg. Eg. IIL v. 60.) otvaraiu se saborskazasjedanjasa svedanom sluZbomBoZjom;u Engle5kojzastupnicizapodimaju svaku sjednicu lordske kuie sa molitvom, a presjednik Sjedinjenih DrZava otvarasastanak u Wasingtonu sa jednom ganutljivom molitvom. *** Molitva ne dini da vene pamet niti da malaksa srce Iovjeka, kako to podrugljivo tvrde neki koji nijesu nikada sklopili ruke na molitvu. Dosta nam promisliti kako dovjekmolitvompriznaje svoga Stvoriteljate se k Njemu podiZe i s \jim se zdruZuje,eda nam odmah bude jasno da molitva ne samo ne skudujeduh dovjeka vei ga oplemenjujei dini ga sposobnimi pripravnimna velike i veliko-

dulne Zrtve, jer ona na divan nadin oplemenjuje pamet i udvr5dujesrce ljudsko. To nam potvrdjuje i iskustvo,te nam povijest iznosi bezbroj primjera ne samo veleumana glagu bilo radi niihove op5irne kulture, bilo radi izvanredneradinosti,vei i cijelih naroda glasqvitihradi slavnih pothvata,koji su u molitvi na5li izvOrsvojegaznanja i junaStvi,Da potvrdim ovo Sto sam rekao iznijet iu vam nekoliko siajnih primiera. Kad bi sv. Toma Akvinski (1227-1274),ta najsjajnija lud skolastidkefilozofije, koga je najvidim pohvalamai sam Dante u ,,BoZanstvenoj Komediji" pohvalio nazivljui ga Zivim i sjajnim svjetlom neba, kad bi, velju, taj velikan nai5ao na kakvu pote5koiu u tumadenju sv. Pisma, namah bi podeo moliti a molitva bi mu ontas razjasnilate5ki smisao BoZje rijedi. Poznati engleSki f ilozof Bakon (1560-1626) obidavaose pomoliti prije udenja. Gatilej je (1564-1642) tvrdio da mu je kod njegovih pomogla molitva nego li dalekozor. vi5e otkriia (1707-1788) koga prozva5eknezom naBuffon ravoslovacapripovijedao sebi : ,,Kad bih radi nestalnosti i pote5koia,koje bi me sna5lepri proudavanju prirode,smalaksaoi klonuo duhom, ja bih pon i z n o p a o n a k o l j e n ap r e dB o g o m ,u s l j e d d e s ao i u t i o b i h k a k o n e k a k a v t i h i m i r z a m i j e n i u j em o j e z b u njenje, te nove sile okrepljuju moj duh". Fra Ivan iz Fiezole redeni blaieni Angjelik (1455) glasovit radi miline Stoosjevana njegovimslikama,kod koga Vasari neznadernubi se vi5e divio dali vrlinama slikara ili njegovim krepostinama,nikada ne bi zapodeo svoj posao a da se ne bi prije vruiom nlolitvom utekao Bogu za nebeskonadahnuie.Iskre,

1+ nim suzamaobtilo bi se njegovolice dok je slikao propinjanje.(Giovannini: ,,1doveri cristiani', pag. 474.).Yeliki glazbenik Franjo Haydn (t732-1809) nije se stidio priznati u molitvi taini izvor njegovih divnih glazbenih nadahnuda.Kad bi mu matalaksao zanos i sna5le ga neprebrdive pote5koiedigao bi se sa svog glazbala, pomolio bi se te bi uspjelno nastavio svoj posao. Slavni Mozart (1756l79l) nije nikada zaboraviomoliti ni u siroma5tvu ni u bogatstvu,ni u poniZenjimani u slavi. Svakomu je poznato da je Joakim Rossini, taj naislavniji i naipoznatijidramatski glazbenik (1792-1868), sastavioklasidnusvedanusv.Misu,koja se jedva5toje bila objelodanjena iza njegovesmrti pjevalapo svim stranamasvijeta.Pri kraju te Mise napisanaje slijedeia posvetakoju je sastaviosam auktor: ,,Bogu.Eto svr5ihovu [ednu svetu Misu. Ti znaS,o BoZe,kako sam po prirodi bio sklon na lakrdiju i da se cijeli moj imetaksastojiod malo srcai od joI manjeg znanja. Budi zato blagoslovljeni udijeli mi nebeski r a j " . ( C o n f .R i e m a n n : , , S t o r i au n i v e r s a l ed e l l a m u s i c a " ) .M e n i j e b i l a p o z n a t ao v a n a b o Z n ap o s v e t a gfasovitog glazbara kad satn u rujnu god. I901. pohodio grobiStePdre Lachaiseu Parizu,pa motreii grob u komu su nekod podivale njegove kosti, koje su god. 1887.prenijeliu Firencu,nijesam mogao s manjegaa da iz dubinesvoje du5e ne zaZ e l i m p o k o j v j e d n id u 5 i o n o g a k o j i j e s v o j e d a n e zakljudio blagoslivljajuii Boga i preporudujui se Njegovombeskrajnom milosrdju. Poznati na5 zernljak dubrovdanin Rugjer BoSkovii (1711-1787), koii je rije5io pitanje kako da se pronadje ekvator i kretanje sunca, usred svojih

15 dubokih proudavanja nebi nikada zaboravio da svaki dan posveti viSe sati molitvi. Isto tako glasovit zvjezdoznanac i matenratilarotac Secchi(18181878) promatrao je iz rimske zvijezdarnicekretanje zvijezda moleCi krunicu. Jedan od najzaslulnijih organizatoraradnidkog pokreta u Francuskoj,Filibert Vrau (1829-1905),kaZe da su svi njegovi sjajni uspjesi na sociialnomi religijoznompolju bili plod neprestanemolitve i neprekidnogsjedinjenjas Bogom (Vanino, Filibert Vrau, Zagreb 1916,str. 232). Prelazediod uma na srce,povijest ie nam isto tako posvjedoditida je i srce ljudsko crpilo uvijek jakost i odvaZnostu molitvi. Ako su Rimljani god. 170 pobijedili u danaSnjoj Ugarskoj Kvade i Markomane,oni moraju tu pobjedu zahvaliti molitvama junadkedete kr5ianskih vojnika, koju je car Marko Aurelije prozvao gromovitom detom.(Euseb. Historia eccl. V. .5.)Molifi su krilari za vrijeme svojih ratova u svetoi Zemlji ; molili pobjediteljikod Lepanta,branidi Roda, Malte i Beda. Junadki sugradjaniVilhelma Tell-a nrolili su prije glasdvitih bitaka kod Lampena, Sempocha i Morgartena.(Conf. Mallet : ,,Storia degli Svizzeri".) U hramu slijedila je svedanazakletvaPontide.Hrabri francuski marial Turenna(l6ll-1775), digovesu pobjede mnogo doprinijele zakljuEcimaVestfalskog mira, dok je bio na bojnom polju, desto bi se puv u k a o u S u m ut e b i s e g l a v o m n a k i 5 i a k o l j e n i m a u blatu klanjao Bogu i uticao gospodu vojska. Molili su sveti Ludvig lX, (1226-1270), Bajardo (.1476-1524)nazvan neustraSiv i neokaljan vitez, Ivana ArSka (1412-1431),u kojima se usredotoduje

16

francuskojuna5tvosrednjegavijeka ; molili su Andrija Doria (1468-1560),Petar Micca (f 1706),vojvoda Eugen Savojski (1663-1736),digovo ime ne umire ne samo radi njegovih sjajnih pobjeda nad Turcima vei i radi pobjeda Sto je za vriieme dugog rata radi Spanjolskognasljedstva izvoj5tio nad neprijateliima prosvjete slikom Marijinom koiom ie bio ure5ennjegov Stit. Ovai bi junak uvijek nosio sobom knjigu kojoj je naslov ,,StopeKristove",koiu je klasidnopreveo na5 nezaboravniKurelac, te bi iz nje rasmi5ljaosvaki put kad su mu to dopu5tali vojnidki pothvati. Kad godine I456 sv. Ivan Kapistran, na poziv sv. o. Pape KalistaIII sakupi 60000 kriLara oduSevljenihza boj ali slabo vjeitih oruZju, opazi da turska vojska broji 200.000sve odabranih i izvjeZbanihvojaka, koji su namjeravaliudariti na krdiane,tuZnim se srcem obrati Bogu slijedeiom m o l i t v o m: , M i l o s r d n i B o Z e , s m i l u j s e n a n a s , k o j e si odkupio svojom dragocjenomkrvlju, pomiluj nas poradi presvetihrana tvojih"; te dok je misio opazi k a k o j e s t r i j e l i c ap a l a n a o l t a r ,g d j e j e o n m i s i o ; n a t o j s u s t r i j e l i c i b i l e u p i s a n e o v e z l a t n er i j e d i : ,Ne boj se, lvane. nego hrabro, kako si zapodeo,i nadalje nastavi,te ied krjepoiiu imena moga i presvetog kriZa nadjadatiTurke". Odulevljeni ovim ob e C a n j e mu z p o k l i k , , B o g j e s n a m a; I s u s e ,b u d i n a m p o m o i n i k ! " k r 5 i a n i n a v a l i 5 en a M u s l i m a n et e ih natjeraSesa svih strana u divlji bijeg,a povijest kaZe da je ostalo na bojnom polju do 40.000 Turaka, a krdiana je u odajnoj bitci na Dunavu i pod zidinarn Beogradapalo samo do 300 (Belavii, Sv. Ivan Kapistran pod Beogradom.Vukovar 1g07,str. 22). Seljaci Vandeje, koje Napoleon I. nazivlje gi-

t7 gantima,kreiali bi u rat molitvonr.,,Najsiainijabit k a u p o v i j e s t iI t a l i j e ,k a l e C e z a rB a l b o ,o n a n a i m e kod Lenjanab , i l a j e i z v o j S t e npao m o i u P a p e i B o g a . L u m b a r d e zvi i d e i i k a k o i m d o l a z iu s u s r e tn e p r i j a t e l j s k a v o j s k a p a d o i e n a k o l j e n ap, o m o l i S es e B o g u z a p o b j e d u ; d i g o 5 es e o d l u k o m d a p o b j e d e i l i d a d e l l aS t o r i a u r n r l l ,i p o b j e d i S e "(.B a l b o : , , S o m m a r i o d ' l t a l i a " , p a g . 1 1 . )A u s t r i j s k in r a r S a lb a r u n E r n e s t L a u d o n ( 1 7 1 6 - 1 7 9 0 )k,o j i i z d u b o k o go s v j e d o d e n j a predje od protestantizmana katolilanstvo,bio je na izgled svojoj vojski u vrdenju poboZnih duZnostii svakako je zahtjevao da se vojnici i na bojnom polju zajednidkimole u jutro i na veder.Na svojoj s m r t n o j p o s t e l j im n o g o b r o j n i md a s n i c i r n at u p r i s u i a ne bi nikadaludili vojnitnim vruie preporued Iku hrabrostod vjerskog osvjedodenjai da bi se d r Z a l i d a l e k o o d s l o b o d n o g z i d a r s t v ak a o o d n a j v e i e n e s r e i e .P a n a d o d a : , , S r e c u , k o j m a e p r a t i l au p o t h v a t i m a , moram da zahvalim mojim vojnidkim r n o j i m m o l i t v a m ak, o j i n r as a m s e u v i j e k p o u z d a n o Bogu uticao; u tim istirn nrolitvanlamoram da traZ i n r i z v o r o r r o g d u 5 e v n o gn r i r a ,k o j i u Z i v a mi u o vai das kad imarn da stupirn pred vjednog Suca". (lVlacheri:,,GeschichteOesterreichs." Graz 1906.Iz IIl. str. 479).Ove rijedi ne bi snrjeli zaboravitiosob i t o o r r i n a 5 i v o j n i c i , l < o j im j e s t od a z a h v a l j u j u Bogu Sto ih je oduvaood snrrti i povratio Zive i zdrave n j i h o v i mo b i t e l j i m ao , b j e s n o p s u j u ,d a p a d en e k i s u o d n j i h t a k o d r z o v i t i t e i s r n j e h a v a j ou n e k o j i m o l e . G e n e r a lL o u i s d e S o n i s ( 1 8 2 5 - 1 8 8 7j)e, d a n o d n a j h r a b r i j i h m o d e r n i h v o j s k o v o d j af r a n c u s k i hk, o j i s e je sv