Plemena Imotske krajine [3 ed.] [PDF]

Zitiervorschau

FRA VJEKO VRČIĆ

PLEMENA IMOTSKE KRAJINE III. izdanje

Imotski, 2010.

PREDGOVOR Već sam jednom objavio monografiju Imotske krajine u dva dijela. Prvi dio tiskan je g. 1978. Tu su obrađene župe: Zupa Biokovska, Slivno, Rašćane, Krstatice, Podbablje, Poljica, Runović, Imotski, Vinjani, Proložac i srpsko-pravoslavna parokija u Glavini. Drugi dio tiskan je 1980. U njemu su obrađene župe: Ričice, Lokvičići, Studenci, Lovreć, Zagvozd, Medov Dolac, Grabovac, Cista, Dobranje, Svib, Aržano i Biorine. U međuvremenu su nastale dvije nove župe - Zmijavci, koji su se odijelili od Runovića, i Cista Provo, koja se odijelila od Ciste Velike. U tim monografijama iznio sam nešto o stanovništvu tih župskih zajednica. O porijeklu pojedinih plemena oslanjao sam se najviše na predaju. Mnogi koje sam pitao, nisu shvatili ozbiljno o čemu se radi. Tako su nastale mnoge pogrješke. Kad sam 1982. oslobođen službene dužnosti i došao u imotski samostan, nastojao sam iskoristiti dragocjeno slobodno vrijeme. Odlučio sam se malo ozbiljnije pozabaviti plemenima Imotske krajine. Na to me je potaklo veliko zanimanje pojedinaca koji su željeli dobiti moje knjige, najviše radi upoznavanja svojih korijena. Iako u mojim knjigama o tim pitanjima ima grješaka, drago mi je da su potakle ljude da se pozabave tim pitanjima važnim za svakog pojedinca. Ovaj moj sadašnji rad zasniva se uglavnom na starim dokumentima koji se nalaze u Zadarskom historijskom arhivu (HAZ). Tu su pohranjeni popisi zbjegova iz Imotske krajine, koji su se zbili g. 1686., kad se se1i1o ispod Zadvarja i uz rijeku Cetinu. Nažalost, popis je obavio Talijan na talijanskom jeziku. Vrlo je teško odgonetnuti pojedina prezimena. To je ujedno najstariji popis pučanstva ovog kraja za vrijeme turske vladavine. Nije rečeno da je popis obuhvatio sve pučanstvo, jer nije svatko bježao. Ipak se tu nalazi glavnina svijeta koji se tada nalazio u imotskim selima. Za vrijeme Kandijskog rata u XVII. st. mnogi Imoćani bježali su u Primorje. Iz tih vremena sačuvale su se župske matice župe Podgore. Za ovaj naš kraj i one su dragocjene. Sačuvale su nam prezimena nekih imotskih plemena koja su ostala u Podgori, Tučepima, Drašnicama i drugim mjestima Makarskog primorja. Tu se je skrasilo konačno staro imotsko pleme Runović. U Imotskoj krajini ostalo im je ime na predjelu gdje su nekada stanovali. Kad su Mlečani 1718. konačno sredili granice današnje Imotske krajine, nastojali su čim prije srediti imovno stanje onog stanovništva koje je tu ostalo

5

ali i onih koje će oni primiti u ova područja iz Hercegovine, Popova polja i Crne Gore. Pod upravom Nikole Errizzo, generalnog providura za Dalmaciju i Albaniju, i to se pitanje sredilo. Koncem 1725. proglašen je novi Zemljišnik za većinu imotskih sela. Radilo se na tome i kasnijih godina. Zaključilo se 1747. god. kad je po banderij ama podijeljen barovni dio Imotskog polja. U tom Zemljišniku zapisan je domaćin svake obitelji s brojem čeljadi u obitelji i označena svaka čestica zemlje koja mu je dodijeljena. Pojedine službe donosile su određenu količinu zemlje. Taj je Zemljištnik vrlo važan za upoznavanje stanovništva "nove Imotske krajine". Preko njega možemo upoznati domaćine pridošlog stanovništva. Pomogao mi je puno kod obrade plemena Imotske krajine. Pisan je talijanskim jezikom i nalazi se u Historijskom arhivu u Zadru (HAZ). Zemljišnik iz 1725. god. ne spominje odakle je tko došao. Da možemo doznati iz kojeg su kraja Hercegovine 1718. pridošli novi stanovnici u ove predjele, mnogo nam pomaže knjiga dr. fra Dominika Mandića "Chroati Catholici Bosnae et Hercegovinae". Tiskana je u Chicago-Roma 1962. U njoj je donesen popis svih obitelji u Bosni i Hercegovini, kako ih je 1743. razvrstao po selima biskup fra Pavao Dragičević i 1768. biskup fra Marijan Bogdanović. Poslije oslobođenja od Turaka 1717. neke su muslimanske obitelji prešle na katoličku vjeru. Bili su to domaći ljudi, a i oni koji su kasnije iz Bosne i Hercegovine dolazili. Bilo je tu Cigana i drugih muslimana. Rijetko je kojoj obitelji u Zemljišniku stavljena narodnost ili vjera. Većinom se to sačuvalo u narodnoj predaji. Matica krštenih župe Imotski počinje s upisima 1731. Krštenja 1717.1731. nisu zapisana. Sačuvan je popis krštenja domaćih muslimana koje je krstio 1720. i 1722. fra Stipan Vrljić. Ni tu nisu označena prezimena pojedinih krštenika. Za upoznavanje porijekla pojedinih plemena dobro dođe narodna predaja. Najčešće sretamo libila tri brata", "ubio Turčina pa pobjegao preko granice", a za "Hercegovinu" služi izraz "Crveni grmi". Predaja se nimalo ne oslanja na seljenja, koja su uglavnom dovela pučanstvo u ove krajeve. S najboljim željama da ova knjiga pomogne našem narodu Imotske krajine pri upoznavanju svojih korijena, predajem svoj rad i muku ljudima dobre volje svoje dične Krajine. Fra Vjeko Vrčić Imotski, 18. studenog 1990.

6

PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU U posljednje vrijeme nastala je potražnja za ovom knjigom. Naklada je iscrpljena. Da bi se udovoljilo željama mnogih, imotski gvardijan fra Vinko Prlić zamolio me je da priredim drugo izdanje, koje će opremiti i izdati naš samostan u Imotskom. Za neka plemena dobio sam kasnije podrobnije podatke, ili sam ispravio nepravilnosti. Popis izbjeglica za Bečkog rata 1686. ponovno sam proučavao. Pomogao sam se odgonetavanjem dr. Slavka Kovačića, Tu su nastale neke izmjene. Izdavači ovećih monografija "Lovreć Opanci", "Proložac" i "Zmijavci" obilato su se poslužili mojom knjigom, s oznakom odakle im izvori. Prigodno su to činili i neki župski listovi. Prvi broj župskog lista "Zagvozd", pišući o plemenima tog sela, bez navoda izvora prenosi moja istraživanja o njima. Ova knjiga potakla je mnoge da istražuju korijene svojih obitelji. Novo izdanje, popravljeno i povećano, pomoći će im da se sjete svojih predaka i prebivališta iz kojih su potekli. Želeći da pomognem svim ljudima dobre volje u upoznavanju svojih korijena, postarao sam se za drugo izdanje. Hvala gvardijanu fra Vinku Prliću i svima koji su mu' pripomogli da knjiga ugleda svjetlo dana. Na svoj 83.

rođendan,

28.

veljače

1996. u rodnom Imotskom fra Vjeko

Vrčić

MOJA RIJEČ ZA TREĆE IZDANJE "PLEMENA IMOTSKE KRAJINE" "Plemena Imotske krajine" je 14. knjiga koju sam tiskao. Godine 1990. izdao ju je Franjevački samostan u Imotskom. Štampana je u novoj tiskari u Grudama. Kroz kratko vrijeme je raspačana. Pripremio sam drugo dopunjeno izdanje. Franjevački samostan ju je tiskao 1996. u Omišu u tiskari "Franjo Kluz". Brzo je razgrabljena. Osjećala se potreba novog izdanja. Samostan se je našao u financijskoj krizi, pa se nije usuđivao na treće izdanje. Odlučio je gospodin Nediljko Tolo to preuzeti na se. Njemu i njegovim pomagačima želim uspjeh. Želi Božji blagoslov stari pisac fra Vjeko Vrčić Imotski, 6. rujna 2010.

~ 'V'~(1, V~ 7

ZBJEGOVI I SELJENJA Na području Imotske krajine nekada su živjeli Iliri Daorsi i Rimljani. Barbarski narodi porušili su njihovu kulturu i naselja. Stanovništvo se sklonilo u planine i na otoke. Kroz 7. i 8. stoljeće naseljavaju se Hrvati. Bizantinski car Konstantin Porfirogenet u 10. st. spominje hrvatsku župu Emotha. Pripojio ju je kralj Tvrtko Bosanskom kraljevstvu. Općenito se drži da su Turci zauzeli Imotski i Imotsku krajinu 1493. god. Pred osvajačima narod bježi da se zaštiti. Fratri se sklanjaju na Školjić u Prološkom blatu. Vlasi s imotskog područja sjedinjuju se sa svojim sunarodnjacima na Čitluku u Hercegovini, kako bi se lakše oprli navalama turske sile. Tu u Zbirnom popisu Bosanskoga sandžaka iz 1477. zabilježena su čeljad "Džemata OPANAK kneza Vlatka". Zapisane su 44 obitelji i 18 neženja. Sačuvalo im se prezime do danas na selu Opanci. I Kandijski rat promijenio je lice imotskoga kraja. Sukob je nastao između Venecije i Turske radi otoka Kandije ili Krete. Vodio se je u razdoblju 1645-1669. Venecijanci su nastojali prikupiti što više vojnika iz naših krajeva. Dobro su nagrađivali pojedince, kako bi preko njih skupili što više običnih boraca. Posebno su skupo plaćali zarobljene Turke. Trebali su im za veslače na galijama. Roblje se prodavalo bogatašima po Italiji. Hajduci su hvatali kršćane po našim krajevima i prodavali ih kao zarobljene Turke. Župnik Vrdola u Biokovu poslao je plačnu žalbu generalu Foscolu radi prodaje kršćanskog svijeta. Odgovorio mu je 7. listopada 1648. da je naredio ustanicima hajducima pod prijetnjom smrti, da to više ne čine. Hajducima je bio glavni novac. I dalje su radili slična bezakonja. Fra Nikola Gojak zapisao je u kronici u Makarskoj: "Na god. 1668. miseca veljače i ožujka dovodoše hajduci mnoge kršćane na mletačke galije, više od 100 ljudi, ali skočiše fratri, te izopćiše iz Crkve njih, i njihove žene i svakog njihovog pomoćnika. Tako ih franjevci zasramiše."2 Predosjećajući nevolju, imotski fratri 1640. pobjegoše u Makarsku na čelu s gvardijanom fra Petrom Kumbatom. Taj rođeni Imoćanin poveo je sa sobom mnoI 2

Ahmed S. Aličić: Lištica pod turskom vlašću u 15. i 16. stoljeću; Glasnik Zem. Muzeja B. i H. u Sarajevu, Sarajevo 1970, str. 114. O. S. Zlatović: Franovci, Zagreb, 1888, str. 106.

9

mnogo naroda. God. 1645. radi veće sigurnosti, dio naroda prebacio je na Sumartin, na otok Brač. Mučenik pjesnik fra Filip Grabovac opisao je u pjesmi veliki Kumbatov pothvat, kad je 1648. s Imoćanima i Primorcima oplijenio turske kule i naselja. Imoćani Biokovci rasuše se po primorskim mjestima. Kad je popustila turska sila, mnogi se vratiše na stara ognjišta. Narodu u Imotskoj krajini mnogo je jada zadao Bečki ili Morejski rat. Započeo je 1684. a završio je 1699. god. Predosjećajući velike nevolje, fratri se sa Školjića u Prološkom Blatu 17. srpnja 1682. po treći put povukoše u Makarsku. Mlečani su preko svojih ljudi nastojali što više naroda privesti s turskog područja pod svoju vlast. Kad bi Turci naslutili takve pokušaje, znali su se teško osvećivati. God. 1685. hercegovački paša povukao se u Imotski. Krajem 1685. odlučiše Turci napasti selo Vinjane. Providur Valier poslao im je u pomoć iz Omiša nešto vojske kojoj je bio na čelu Stipan Furioso. Iza trosatne borbe, Turci se povukoše u Tvrđavu. Furioso s našim ljudima popali predgrađa Imotskog i povede sa sobom iz Vinjana 300 čeljadi. 3 U lipnju 1685. mletački providur za Dalmaciju Valier pozvao je imotske franjevce i zamolio da stanovništvo prevedu pod mletačko okrilje. Dva opunomoćena kneza došla su mu s izjavom, da će to narod učiniti, čim sredi ljetinu, najkasnije do Male Gospe. Slijedeće godine 1686. Imoćani se pokušaše oprijeti Turcima. Osvojiše Proložac, Runović, Vinjane, Zagvozd i Župu. ,Mirom u Karlovcima 1699. Mlečani ih ponovno prepustiše Turcima. 4 Međutim dobar dio stanovništva Imotske krajine odazvao se pozivu providura Valiera te u lipnju 1686. napustiše ognjišta i krenuše u Gornja Brela i sela oko rijeke Cetine. U toj bježaniji istakao se fra Mate Juranović iz Krstatica, inače poznat po svojim pothvatima u borbama s Turcima. Mletački činovnici izvršili su popis izbjeglica 22. lipnja 1686. u Šibeniku, a isto potvrdili 28. lipnja u Splitu. Čuva se u Historijskom arhivu u Zadru. U zbjegu sa Studenaca selilo je 35 obitelji s 293 čeljadi, u zbjegu iz Prološca selilo je 19 obitelji sa 106 čeljadi. U zbjegu iz Ričica selilo je 6 obitelji, u zbjegu iz Grabovca 21 obitelj sa 152 čeljadi, u zbjegu iz Vinjana 49 obitelji sa 389 čeljadi, u zbjegu iz Zagvozda selile su 103 obitelji sa 654 čeljadi, u zbjegu iz Sovića - Dunjani 5 obitelji sa 32 čeljadi. Granice župa imale su u to doba drukčiji oblik, pa su zbjegovi obuhvaćali šira područja. 5

Novim doseljenicima mletačka je vlast u Gornjim Brelima, Slimenu, Kuči­ i Svinišćima davala posjede uz redovite obaveze koje su imali starosjedioci u tim selima. U krševitim predjelima teško se moglo živjeti. Čim su dopustile prilike, neki se vratiše na stara ognjišta. Kad je Krajina oslobođena od Turaka, većina ih se povratila. Manji je dio ostao u novoj postoJbini. ćima

3

4 5

Dr. Gligor Stanojević: Dalmacija u doba Morejskog rata, Beograd, 1862, str. 63-67, 95-96,117. A. Ujević: Imotska krajina, Split 1952, str. 87. RAZ.

10

God. 1703. došao je iz Sumartina fra Mate Juranović na Školjić uProloškom blatu obnavljati opustošeni samostan. Tu je umro 1708. Došli su i ostali fratri. God. 1715. zaprijetila je nova pogibelj od Turaka. Posljednji gvardijan na Školjiću fra Stipan Vrljić, po ljutoj zimi bježi s narodom u sela oko rijeke Cetine. Turci izgubiše bitku pod Sinjem. Povratiše se u Bosnu. Kršćanska raja je odahnula. Begovi su počeli prebacivati svoje obitelji u Banju Luku, Ljubuški i Mostar. Oćutjeli su da im se u Imotskoj krajini drma pod nogama. Imotski, zajedno sa cijelom Krajinom, oslobođen je 31. srpnja 1717. Slavila se velika pobjeda na Gospu od Anđela 2. kolovoza. Narod se ponovno vratio na stara ognjišta. 6

Crkva Svih Svetih u Zagvozdu.

posvećena

1664.

Kakve su bile prilike u Imotskoj krajini pred oslobođenje od Turaka, osvjetljava nam izvješće makarskog biskupa Bijankovića, koje je 1716. poslao u Rim. Na hrvatskom glasi ovako: Seljani Zagvozda bili su oduševljeni kad su doznali za novu slogu kršćanskih vladara. Njih 200 udariše 1. lipnja 1716. na prološke i imotske Turke. Dotjeraše u Zagvozd 20 magaradi i konja, dovedoše 20 zarobljenika i donesoše 12 otsječenih 6

Arhivi samostana: Sumartin, Omiš, Imotski.

11

glava. S njima se povuklo oko 400 čeljadi iz 3 sela. Skloniše se pod principovo gospostvo u planinu Biokovo. 22. lipnja 1716. sastadoše se Turci Imotskog, Ljubuškog i Mostara, kako bi se osvetili kršćanima. Nenadano, ranom zorom, upadoše u Zagvozd s 1500 ljudi. Zapališe 100 pojata, 30 kuća, porušiše dvije crkve, razbiše zvona, odnesoše knjige, vosak i svetu odjeću. Učinili su silnu štetu. Na povratku ih dočekaše naši kršćani. U 140 kuća otsikoše 300 glava i pohvataše 20 zarobljenika. Drugih 60 Turaka sakri se u brdo iznad Grabovca. Tu ih u jednoj spilji žive spališe.7 God. 1718. nastala je ponovno bježanija naroda iz Krajine. Povjesničar Zlatović to ovako opisiva: "God. 1718 bijaše strašna glad u Imotskoj krajini. Naroda čudo navrvilo (iza izgona Turaka), a Krajina vojskom satrvena i neobrađena. Puk se nađe u potrebi i strašnome gladu. Radi toga mnogo se svijeta opet povrati na turske begluke u Hercegovinu, kako imotski arhivar (fra Stipan Vrljić) spominje."s POŽAREVAČKI MIR sklopljen u srpnju 1718. između Turske, Austrije i Venecije, prekrojio je stare granice između spomenutih država. Imotska krajina dobila je nove granice. Do tada se prostirala od Klobuka do Roška Polja. Novim ugovorom između Turaka i Venecijanaca, ona će ostati do dana današnjeg u sadašnjem obliku. Gornja i Donja Bekija ostaju i dalje u Hercegovini. Ostali dio kida se od Hercegovine i pripaja Dalmaciji. Imotski, s okolicom kakva je danas, postao je dio Dalmacije. To je za Mlečane "Aquisto novissimo" - "Posljednje najnovije zauzeće". ZAGORJE

POSU~KI VINJANI

VIR

•

IMOTSKI PODZAVELIM

ARžANo

STUDENCI

PODBILA RIČICE

PROLOŽAC DONn

Po!.arevačkim mirom 1718. podijeljena je lmolSka krajina. Gornja i Donja Bekija ostali su i dolje pod Turskom. DanoJnja lmolSka krajina PriPaJa je Veneciji i spojena je $ DoInuzcijom. GI'rlIIica od inrOtSIa tvrđave morala je bili udJJIjena za domet Iopa.

Prema jednom dokumentu iz omiškog samostana, kojeg je napisao fra Stipan u razdoblju 1703-1708, u današnjoj Imotskoj krajini, izuzevši sela zapadno

Vrljić, 7

S

Marko Jačov: Spisi tajnog Vatikanskog Arhiva XVI-XVIII veka, Beograd 1983, str. 212. O. S. Zlatović: Franovci, Zagreb 1888, str. 215.

12

od Lovreća i biokovska sela, bilo je kršćanskih obitelji: varoš Imotski 1 kuća, Glavina 2 kuće, Barišići (Podi) 3 kuće, Proložac 18 kuća, Ričice 6 kuća, Lokvičići 4 kuće, Studenci 6 kuća, Opanci (Lovreć) 10 kuća, Svibić 4 kuće, Poljica 12 kuća (Podbablje), Zmijavci 5 kuća (sa Umljanima).9 Mlečani su od 1718. smatrali sadašnju Imotsku krajinu svojim vlasništvom, nemajući namjeru zadirati dalje u Hercegovinu. Trebalo je taj kraj srediti. Najprije naseliti puste krajeve i narodu podijeliti zemlju. Ostali su pusti turski begluci. Zemljišnikje važna stvar za redovit život stanovnika. Treba znati što tko posjeduje i kako će se naplaćivati porez. O novoj seobi hercegovačkog življa u sadašnju Imotsku krajinu piše providur general Mocenigo: "Matiša Alilović dovede u Imotsko polje 240 obitelji iz hercegovačkih sela i Mostarskog blata, Goranaca i Broćna, nad kojima on bijaše glavar, kako ga je hercegovački paša bio postavio, i dao mu dostojanstvo age i plaću. U toj njegovoj župi ima 500 ljudi sposobnih za oružje. On mi se ovih dana predstavio, nudeći svu čeljad prejasnoj Republici. Ja sam ga vrlo rado prihvatio, obdario i naredio, da se ovi novi doseljenici nasele u Imotskom polju. Dao sam im i imanja, pa će tamošnja granica biti bolje čuvana. Ovoj selidbi pridonio je i knez Pavao Despotović Caralipeo iz Omiša koji se sa spomenutim Alilovićem dopisivao}O U taj broj 500 nisu uključena djeca, starci i žene. Granicu prema zapadu današnje Imotske krajine odredio je 1721. mletački providur za Dalmaciju i Albaniju, Alviso Mocenigo. Ta je išla od Novih Sela na rijeci Cetini prema sjeveru, zakrećalaje prema Dobranjama i završavala uz Aržano i Studence na bosanskoj granici. Južna granica išla je vrhom planine Biokova. Vrh Sveti Jure pripadao je Imotskoj krajini. Makarski biskup Nikola Bijanković javlja Svetoj stolici u Rim 1. kolovoza 1720. da su u Imotsku krajinu prošle godine 1719. iz Carine, Popova i Crne gore došle pravoslavne obitelji. U izvješću ističe da je u tom kraju 10.000 katolika, novonadošlih pravoslavaca 1000." Da je došlo 180 obitelji svjedoči providur Diedo u Ugovoru koji je sklopio s pravoslavcima u Zadru 10. lipnja 1722. God 1725. Venecija je stvorila Zemljišnik za Imotsku krajinu. U njemu su, zajedno s katolicima, popisane sve pravoslavne obitelji s brojem čeljadi. Tu je zabilježeno 84 obitelji sa 458 čeljadi. Označene su čestice zemljišta za svaku obitelj, pa prema tome Zemljišnik ne može faliti. Makarski biskup Bijanković piše u Rim: "Godine 1719. pod imotsku tvrđavu došlo je 10 ciganskih obitelji muslimanske vjere, a ukupno je bilo 67 osoba. Na9 Arhiv samostana Omiš. 10

A. Ujević: Imotska krajina, Split 1952., str. 89. Spisi tajnog vatikanskog arhiva XVI-XVm veka: Srpska Akademija, Beograd, 1983, str. 249.

11 Jačov:

13

kon pouke o katoličkoj vjeri, primili su krštenje. U Imotskom su se i nastanili. Neki od njih su poljoprivrednici, a neki se bave kovačkim zanatom. I2 Isti biskup Bijanković javio je u Rim da je poslije oslobođenja Imotskog došlo u Imotski 8 muslimanskih obitelji, koje je Bijanković, nakon priprave, prigodom svog pastirskog pohoda krstio 1718. u Imotskom. 13 Osim tih, župnik fra Stipan Vrljić krstio je u Imotskom 2. veljače. 1720. 11 muškaraca muslimana, a dva dana kasnije 12 muslimanki. Vjerojatno su ostali u Imotskoj krajini kad su se Turci povukli. Fra Stipan nije stavio u matici krštenih ničije prezime, već samo ime, zatim kršćansko ime te ime i prezime kumova. Prema tome ne znamo koji su potomci bivših muslimana u Imotskoj krajini.14 Ne smijemo mimoići SELIDBU IZ HERCEGOVINE 1694. god., koju su organizirali fra Frano Marinović i fra Frano Andrijašević. Tom prigodom izbjeglice iz Hercegovine naselili su Biorine i Dohranje. Biorine su tada pripadale župi Ugljane koju su fratri tom prigodom osnovali. U jednom izvještaju od 8. svibnja 1694. spominje se iseljavanje katolika iz zapadne Hercegovine, naročito iz Brotna. Seljaci iz Mostarskog blata i Goranaca odselili su u Gornju Cetinu, okolinu Zadvarja i Vrgorca. Bilo ih je 5000. Među njima se spominju Jakov Vujević serdar, harambaša Stipan Bronzar, Ilija Grubišić, Jozić Mihatov, Ilija Jurišić i Stipan Durmiš. Providur Sinja Ante Semitecolo izdao je pohvalu fra Frani Marinoviću iz Brotna 10. prosinca 1694. jer je preveo iz Hercegovine 736 obitelji i smjestio ih u Potravlje, Grab i Muć. Fra Frano Andrijašević, sa serdarom Andrijom Bebićem, preveo je iz okoline Vitine 500 stanovnika u današnju Dalmaciju. ls Kad je Venecija zauzela Imotsku krajinu, nije više bilo jačih zbjegova. Mlečani su uredili Zemljišnik (1725-1730). Zacrtali su čestice zemljišta i podijelili narodu. Svatko je sjeo na svoje mjesto. Živjelo se mirnim običnim životom. Današnje stanovništvo ovog kraja možemo upoznati preko Zemljišnika iz tog vremena. Označene su sve obitelji s brojem čeljadi. Po označenim zemljišnim česticama i njihovim imenima, često doznajemo bivše vlasnike. To dosta pomaže za upoznavanje nekadašnjeg prebivališta mnogih plemena. 16 Kad su Francuzi zauzeli Imotsku krajinu, i držali je u svojim rukama (18061813), tražili su vojnike za vojsku. Neki Imoćani prebjegoše u Bosnu pod tursku vlast. Najviše ih se zadržalo u selima oko Bugojna. Nešto, posebno iz zapadnih sela, otišlo je u Bosnu 1878. god. kad je Austrougarska okupirala Bosnu. 12

Mile Vidović: Nikola Bijanković: Split 1981, str. 127.

13 Na istom mjestu str. 127. 14 F. V. Vrčić: Odjeci, Imotski 1967, strI. 31. IS

Marko Vego: Historija Brotna, Ćitluk 1981, str. 222-223.

16 Katastri Dalmacije, 17. i 18. st. h. 38 HAZ. 14

Selidba poslije drugog svjetskog rata opustoši naša brdska i planinska sela. Ostadoše nam prazna mnoga naselja, puste kuće, ugašena ognjišta. Škole su se zatvorile jer djece i mladosti nije bilo. Grad Imotski se povećao, narastao, a okopoljska sela zadržala su svoje stanovništvo. Od poljoprivrede se ne može u sadašnjim prilikama živjeti. Industrije po selima nema. Mladost ide na škole. Kad završe nemaju priliku da se zaposle u svojem kraju. Tužno je zaći u mnoge zaselke i promatrati, kako se kuće ruše, vrata klepetaju, prozori rastvoreni. Tek po koja ptica proleti, zmija se provuče i kukavica zakuka ondje, gdje se nekada orila pjesma, čula prepirka između žena, muška šijavica i plač djece. Svjetska pojava bježanja u gradove nije mimoišla ni nas. Promijenilo se lice Imotske krajine. Kuće su dobile suvremeni izgled. Nema više potleušica, ni slamnatih krovova. Zamijenile su ih palače zidane po svim građevinskim propisima i nacrtima. Narod je hrpimice išao na rad po Zapadnoj Europi, posebno po Njemačkoj, naučio je mnogo toga korisnog za život čovjeka. Iskoristio je svoju bistrinu i pronicavost, naučio je u praktičnoj školi život dostojan čovjeka. To je prenio i u svoju domovinu, pa nam sela sada sliče na kulturne naseobine.

Popis obitelji koje su s knezom Vladimirom Opankom iz Opanaka odselile u Brotnjo u Hercegovinu Popis Hercegovačkog sandžaka iz 1477. godine!7 Džemat Opanak knez Vladko Spomenuti Vladko Radoč, sin Vranuša Radoje, sin Radovana Tomaš, sin Radaka Marko, sin Vike Vlatko, sin Radivoja Radoje, sin Radonje Radovac, sin Slišoja Radoje, sin Radaka Belosav , sin Radosala Radoje, sin Radaka Milorad, sin Radosala 17

Stepan, sin Vladana Dobrašin, sin Milorada Malko, sin Radonje Radoje, sin Grbana Ivan, sin Gojaka Vukač, sin Gojaka Radovac, sin Radonje Ivan, sin Daljaka (Doljana?) Ivan, sin Grade Petri, sin Milana Vukašin, sin Bećina (Boćina)

A. Aličić: Glasnik Zem. Muzeja B. i H. Sarajevo 1970. str. 114-115.

15

Vitas, sin Radana Petri, sin Nikoja Radosav, sin Ostoje Vladisav , sin Stojiše Vojihna, sin Radovana Vitas, sin Vukše Sladoje, sin Vukše Vukmir, sin Raduna Smoljan, sin Vladka Vukša, sin Vladka

Radovac, sin Gluve Vukoje, sin Perunice Andrija, sin Viđena Milorad, sin Radaka Budko, sin Borovca Radič, sin Ivana Matijaš, sin Braniše Milorad, sin Vijuna Vukša, sin Milana Pokrajac, sin Bradca

Svega: obitelji 44

Zimuju i ljetuju s vojvodom Vladimirom neoženjeni Mrkša, sin Radača Radivac, sin Radoja Ivan, sin Radoja Vitas, sin Braniča Dragić, sin Ostoje Juraj, sin Petrija Milko, sin Radovana Ivan, sin Vukše V ukoje, sin Radoja

Radan, sin Radaka Petri, sin Milorada Bojan, sin Radonje Radak, sin Radivca Radibrad, sin Daljana Radoje, sin Ivana Radonja, sin Beđira (Baćina) Vladislav, sin Ivke Radoje, sin ...

Svega: 18

Popis obitelji koje su 1686. god. selile iz Imotske krajine l8 28. srpnja 1686, Split Ja potpisani Jure Calegi dođoh u Zadvarje točno utvrditi vlast i granice Slimenu, ... , Brelima Gornjim i Donjim, radi razdiobe dobara tih sela, imajući u vidu nadošle Morlake. Ta moraju biti dodijeljena i njima, uza sve što su neznatna za potrebno uzdržavanje. Moraju se dijeliti prema broju žitelja, Vinišću, Kučićima,

18

16

HAZ: Listovi 474, 475, 476, 477. Rukopis je nečitljiv. Pisan je talijanskim pravopisom a naša su prezimena na mnogo mjesta iskrivljena. U ovom izdanju pomogao sam se prepiskom dr. Slavka Kovačića: Obitelji iz imotskih i radobiJjskih sela u zbjegu u selima ispod Zadvarja god. 1686., Imotski Zbornik I, str. 69-88, Imotski 1982.

i u svemu moraju biti za sve jednaki plodovi. Svi posjedi moraju biti razgraničeni između sela, i prava treba da budu označena jednako za sve koji tu stanuju. O tome će voditi računa glavari sela. Pod vlast Vinišća koje graniči preko brda s rijekom Cetinom, gdje se nalazi crkva Gospe Viniške i uvala Poletnice, graniči s Kučićima, s te strane Miriz Korilat, sa sjevera Bagonac spilja, preko brda Rogoznica. U tom prostoru nalaze se slijedeće obitelji: Studenčani

Kapetan Pervan Stipe s 13 čeljadi Alfir Bekavac Grgo s 15 čeljadi Serđent Toma Juričević s 13 čeljadi Nikola Čondić sa 17 čeljadi Nikola Ribičić s 10 čeljadi Luka Janišević s 9 čeljadi Ivan Bazov sa 7 čeljadi Veršić Pavao s 9 čeljadi Batur Mate s 18 čeljadi Omečić. Mijo s 10 čeljadi Luka Gunjac s 2 čeljadi Juriša Pavlović s 9 čeljadi Mijo Batur s 12 čeljadi

Petar Bošnjak sa 6 čeljadi Miloš Ribičić s 12 čeljadi Frane Bekavac s 11 čeljadi Šakić Petar ? s 3 čeljadi Manda Beroška s 3 čeljadi Bože Žakeljić s 10 čeljadi Ivan Tomasović s 18 čeljadi Nikola Ledić sa 7 čeljadi Dujo Buduljević s 8 čeljadi Nikola Trogerić s 8 čeljadi Luka Bartulović s 4 čeljadi Bariša Čalušić s 8 čeljadi

Pod brdom Avale, blizu Poletnice, Markove glavice, ... , i mora kod Vrulje, uz granicu Brela, uz Ploca ispod Avale, uz Slime u sredini brda, sve do mora stanuju: Vinjančani

Plemić

arambaša Mate Cvitić s 10 čeljadi Alfir Marko Jurišević s 11 čeljadi Marko Dumančić s 11 čeljadi Marko Bašić s 11 čeljadi Mijo Bašić s 9 čeljadi Nikola Marjanović s 8 čeljadi Jure Cvitić s 11 čeljadi Jure Perić s 5 čeljadi

Mijo Klarić s 19 čeljadi Marko Boškudić (Božentić) s 5 Ivan Matić s 12 čeljadi Marko Šarić s 4 čeljadi Mate Jurošević sa 6 čeljadi Katarina Andrić s 9 čeljadi Mate Perić s 8 čeljadi Tadija Jurinević sa 16 čeljadi

čeljadi

17

Jure Janasović s 3 čeljadi Mate Dujmušić s 9 čeljadi Ivan Matijašević s 2 čeljadi Ivan Tolić s 11 čeljadi Vid Benković sa 6 čeljadi Ilija Benković sa 6 čeljadi Toma Điričević s 9 čeljadi Mate Điričević s 17 čeljadi Ivan Nenadić s 5 čeljadi Ivan Bašić s 15 čeljadi Mijo Tomašević s 11 čeljadi Nikola Milošević sa 7 čeljadi Luka Žderčević s 9 čeljadi Nikola Šarić sa 7 čeljadi Pavao Cvitić s 14 čeljadi Dorotea Čorbić s 8 čeljadi

Andrija Vlašević s 4 čeljadi Pavao Vlašević s 3 čeljadi Anđa Janiš s 4 čeljadi Kata Bašić s 9 čeljadi Mate Pušić s 20 čeljadi Pavao Ursić sa 6 čeljadi Vid Pušić s 5 čeljadi Jakov Maslarić s 7 čeljadi Mijo Maslarić s 4 čeljadi Ante Majkušić s 4 čeljadi Mijo Šteković s 2 čeljadi Jure Ursić s 4 čeljadi Jakov Sladević s 5 čeljadi J ure Brkić s 4 čeljadi Stipan Zečević sa 7 čeljadi Petar Bilopavčevićs 5 čeljadi

Pod vlast sela Slimena ispod Zadvarja, uz Kraljevac, naseljeni su:

Kučiće

blizu mora

Grabovčani

Arambaša Bariša Kosor s 8 čeljadi Alfir Marko Grabovac s 8 čeljadi Serđent Ivan Vrandečić s 6 čeljadi Jure Mustapić s 8 čeljadi Mijo Dujmović sa 16 čeljadi Dujo Mustapić s 5 čeljadi Ilija Mustapić s 8 čeljadi Mate Mustapić s 4 čeljadi Ilija Brzić s 6 čeljadi Petar Borić sa 6 čeljadi Ivan Radanović sa 7 čeljadi

Ivan Kusoka s 9 čeljadi Ivan Birka s 13 čeljadi J ure Munitić s 6 čeljadi Luka Čajkušić sa 6 čeljadi Mijo Baletić s 8 čeljadi Vid Nikolić s 5 čeljadi Stipan Mustapić s 10 čeljadi Mate Dunja s 2 čeljadi Marko Zekanović s 4 čeljadi Nikola Runjac s 3 čeljadi

Na Slimenu ispod Zadvarja stanuju: Proložani

Arambaša Jure Ravlić s 8 Luka Badur s 3 čeljadi 18

čeljadi

Vid

Abazović

sa 7

čeljadi

Kovačević Šimun s 3 čeljadi

J ure Rinčević s 3 čeljadi Petar Rinčević s 5 čeljadi Mijo Rinčević s 4 čeljadi Pavao Vidović s 10 čeljadi J ure Kekison s 3 čeljadi Martin Turošić s 4 čeljadi Pavao Kovačević s 5 čeljadi Andrija Kovačević s 5 čeljadi

Ilija Ribičić sa 6 čeljadi Jure Papučić s 5 čeljadi Marko Zuić s 5 čeljadi Luka Kraljević s 2 čeljadi Petar Škobaljević sa 7 čeljadi Stipan Rakušić s 2 čeljadi Vid Rakušić s 4 čeljadi Mijo Bušanić s 5 čeljadi Nikola Ravlić s 10 čeljadi

Zagvoždani

Pod vlast sela Brela Gornjih i Donjih, koja graniče sa sjeverne strane preko brda sPoletnicom, Volušicom, Dubcima, Borikom, planinom Biokovom i Sv. Nikolom, s juga Bila Markova glavica, Borik, Rupe i more na Vrulji. Žive slijedeće obitelji: Bartolin Jure, kapetan članova 5 Stanišić Frane, alfir članova 9 Bartulović Mate, serđent članova 8 Stanić Mate, članova 5 Linčir Andrija, članova 7 J urić Bartul, članova 6 Šimov Marko, članova 5 Varkaš Mate, članova 6 Kosor Mijo, članova 6 Varkaš Ivan, članova 6 Berinović Ivan, članova 6 Berinović Mijo, članova 6 Jakvić Jure, rečeni Jakir članova 7 Lončar Ivan, članova 6 Jurjev Ivan, članova 7 Serdanović Grgo, članova 7 Bartulović Mate, članova 6 Serdarević Marko, članova 4 Serdarević Nikola, članova 4 Banjak Nikola, članova 3

Piplica Petar, članova 8 Kosorova Ana, udovica članova 2 Mustapić Stipe, rečeni Jakir članova 7 Kovač Marko, članova 8 Kovač Nikola, članova 5 Staljević Lucija, udovica članova 2 Velič Grgo, članova 8 Kartina Cvita, udovica članova 4 Marinić Jure, članova 6 Marinić Barbara, članova 3 Staničić Ivan, članova 8 Piljević Šimun, članova 8 Cvitanić Ivan, članova 10 Gašparević Ivan, članova 7 Antičević Jure, članova 7 Tabaković Nikola, članova 5 Bilinović Manda, udovica članova 5 Pitaković Šimun, članova 9 Šilobadović Josip, članova 8 Komarić Andrija, članova 3 19

Serdarević

Mijo, članova 6 Jure, članova 6 Tadina Bara, udovica članova 2 Milić Šimun, članova 9 Šuste (Sušaj ?) Jure, članova 8 Đukireva Jela, udovica članova 5 Drljić Bartul, članova 7 Nikolin don Marko, članova 3 Čeljičić Luka, članova 19 Katušić Ivan, članova 12 Karnić Marko, članova 3 Katušić Nikola, članova 3 Katušić Petar, članova 3 Pavić Grgo, članova 3 Čelarić Mijo, članova 8 Darljić Ivan, članova 7 Priljić Mate, članova 7 Piljurić Petar, članova 2 Bazina Jure, članova 5 Vladelić Stipan, rečeni Buno članova 7 Jurčević Mijo, članova 7 Radosaljić Stipan, članova 7 Baljević· Marta, članova 1 Đuka Nikola, članova 11 Mlikota Mate, članova 9 Čelanović Mate, članova 2 Veljić Juras, članova 10 Čagljević Iva, članova 8 Stupalo Mate, članova 11 Režić Ivan, članova 7 Linčir

Komareva Ana, udovica članova 5 Božinović Ivan, članova 5 Taljorina Ana, udovica članova 4 Linčir Mate, rečeni Matijašević članova 9 Češljić Kata, udovica članova 4 Knezović Stipan, arambaša članova 4 Radić Ivan, članova 14 Veljić Grgo, članova 19 Čagljević Mara, udovica članova 3 Merilić Ivan, članova 3 Režić Andrija, članova 6 Vunušić Mara, udovica članova 5 Knezović Ivan, članova 5 Mate . . . članova 8 Linčir Pavao, članova 7 Linčir Dujam, članova 4 Šumeljon Ivan, članova 5 Čvegljini Tadija, članova 11 Čagljević Stipan, članova 7 Stupalo Marta, udovica članova 2 Čuvčić Jure, rečeni Delija članova 11 Kupica Ivan (?) članova 4 Pivčević Bože, članova 6 Novaković Vid, članova 8 Čuvić Jakov, članova 1 Maričić Mate, članova 8 Ljubo Frane, članova 5 Radosaljić Ivan, članova 8 Visković Jure, članova 10 Jubas Ivan, članova 4

Ričićani

Arambaša Petar Radovin sa 11 čeljadi (sada Budimir) Mijo Butinović s 12 čeljadi Grgo Novaković s 14 čeljadi 20

Dujo Jurić sa 6 čeljadi Šimun Rubčić s 4 čeljadi Ivan Bekavac sa 6 čeljadi

Dunjani (u

Sovićima)

Stipan Grlić Petar Škobaj Frane Križanović

Seoba harambaše Mate

Stanko Milković J ure Lončarev Veića

iz Zagvozda 1701. u

Neorić

i Zagoru oko

Muća l9

Mate Veić pok. Jure doselio je u mućki prostor 1701. godine iz Zagvozda, nakon što je to mjesto 1699. godine ponovno dospjelo pod tursku vlast. Neke obitelji (rodovi) koje su doselile s Veićem zadržale su se uNeoriću, neke su krenule dalje. Od prezimena koja se i danas nalaze u Neoriću sVeićem su doselili: Pavao Asanović (sa 4 člana obitelji), Antun Bašić (6), Vid Bratić pok. Nikole (7), Grgur Čelanović Petra (3), Ilija Čelanović pok. Marka (6), Marko Čelanović pok. Petra (5), Jure Đakojević pok. Ivana (5), Ivan Galešić rečeni Kovačević pok. Pavla (4), Šimun Galešić pok. Marka (6), Ivan Kraljević pok. Grgura (6), Petar Landikušić pok. Vida (4), Dujo Marasović pok. Mije (4), Marko Pipličič pok. Stjepana (7), Mate Režić pok. Andrije (5), Ivan Serdarović pok. Marka (4), Jure Stupalović pok. Mate (8), Ivan Vrdoljak pok. Petra (5), Grgur Vuknić pok. Franje (3), Jure Zubanoivć pok. Mije (7). Prema popisu doseljenika s Veićem su doselile i neke obitelji koje su očito naknadno selile dalje ili su izumrle. U tom se popisu spominju: Stjepan Benković Vidov (5), Petar Bilonešić pok. Andrije (3), Mate Božinović pok. Marka (3), Petar Katušić pok. Mije (1), Antun Pavičić Andrije (5), Dominika Šegović ud. Ivana (I), Mate Tokić pok. Blaža (5), Pavao Vegarović pok. Mate (3). Prilikom doseljenja iz Zagvozda Veiću je dodijeljena titula serdara i mjesečna plaća od 6 dukata. Veićeva banderija bila je podređena serdaru Cetine Pavlu Vučkoviću.

Harambaša Mate Veić iz Zagvozda morao je sa 60 obitelji napustiti mjesto gdje se bio smjestio, jer je ponovno palo pod osmanlijsku vlast (preko Cetine), Opći providur gaje 8. travnja 1701. smjestio na Muću, podarivši mu titulu serdara. Istog je dana napustio Zagvozd don Mate Pipličić sa 16 osoba. I njega je smjestio na Muć. Don Mate se brzo povratio u Zagvozd. 19a 19 19a

M. Matas: Mućko-lećevićki prostor, Zagreb 1993, str. 92. J. A. Soldo: Sinjska krajina u 17. i 18. st., str. 70, Sinj 1995.

21

Imoćani

u Brelima20

Za Bečkog rata 1686. Imoćani su u zajedničkim zbjegovima stigli II Gornja Brela. Kad su se prilike kod kuće smirile, većina ih se vratila na stara ognjišta. Jedan dio je ostao u Gornjim i Donjim Brelima. Iz Zagvoškog zbjega ostali su u Brelima: Mihovil Jakir iz Zagvozda početkom 18. st. odselio u Pučišće na Brač; Mursel nekadašnji Veić iz Zagvozda žive u Gornjim Brelima kod stare crkve Gospe od Zdravlja; Vid Novak iz Zagvozda naselio najprije na Miščić, odselio na Počivala, a neki se odvojiše na Pročiok. Raos, Raosović, Raosavljević iz Medova Doca ostali su u Brelima Donjim. Nekoliko obitelji Katušić iz Zagvozda ostalo je u Brelima. Kovačević iz Zagvozda su izumrli. Kupica, Kupičić žive u Gornjem Kričku. Mlikota iz Zagvozda izumrli su početkom 19. st. Pavić izumrli, iz Krstatica. Pilišić izumrli. Pip lica iz Zagvozda. Tabaković iz Zagvozda. Ribičić sa Studenaca. Bekavac sa Studenaca iRičica. Ivandić, nadimak su od Bekavaca. Jurić.

Ćapin-Sokol. Starina im je u Zaveterju kod crkve sv. Nikole. Sada u Brelima

žive samo pod prezimenom Sokol. Marjanović iz Vinjana izumrli. Batur iz Prološca pretvorili su se u Šopiće. Dioba barovnog dijela Imotskog polja po banderijama 1747. god. 21

Venecija je obradivi dio zemljišta u Imotskoj krajini razdijelila stanovništvu u razdoblju 1725-1730. Barovni dio Polja razdijelila je 1747. god. i to po banderijama. Svaka banderija imala je svoj djelokrug, na čelu kojeg je bio određeni zapovjednik. Iz tog popisa, koji se čuva u Historijskom arhivu u Zadru, doznajemo koliko je te godine bilo obitelji u biokovskim selima, u pripoljskim selima i pravoslavnih obitelji. Zapadna sela nisu imala udjela u toj razdiobi. 20 21

22

Don Josip Bebić: Brela, Split, 1985. Katastri Dalmacije 17. i 18. st. h. 38. RAZ.

Arambaša Mijo Brstilo iz Zagvozda Arambaša Ante Brstilo iz Zagvozda Arambaša Ivan Kolundžić iz Podbabija Arambaša Nikolić, serdarija Maršić iz Prološca Jure Ajduk iz Vrbnja Arambaša Jukić iz Podluga Arambaša Tomasović iz Vinjana Arambaša Ante Bušić iz Memedovića Arambaša Martin Grančić iz Imotskog Mijo Mrkonjić, serdarije Roglić iz Zmijavaca Arambaša Mijat Vodanović, serdarije Roglić iz Župe Karlo Gudelj, serdarije Roglić iz Župe Arambaša Grgo Knezović, serdarije Roglić iz Župe

62 19 159

obitelji 87 obitelji 25 obitelji 78

kanapa kanapa kanapa kanapa kanapa kanapa

87 16 50 43 53 23

obitelji obitelji obitelji obitelji obitelji obitelji

kanapa

145

obitelji 75

kanapa kanapa

61 48

obitelji 65 obitelji 55

kanapa

26

obitelji 30

kanapa kanapa kanapa kanapa kanapa kanapa

35 18 23 13 24

obitelji obitelji obitelji obitelji obitelji

87 17 44

39 29 26

čete

Bombardelli imotske tvrđave za zasluge pri izgonu Turaka Serdar Risto Danilović iz Glavine Serdar Jovo Sindik iz Nebriževca Serdar Nikola Dučić iz Crnogoraca Serdar Risto Tadić iz Imotskog Kolonelo Krajine Stipan Crnica Obitelji

kanapa kanapa kanapa

28 22 21 18 21

40

Svega: Biokovska sela Pripoljska sela Pravoslavnih

obitelji 312 obitelji 345 obitelji 82

23

NASELJA KOJA SU DOBILA IME PO PLEMENIMA KOJA SU NEKADA TU STANOVALA Ružići

u Hercegovini, po plemenu Ružić koje je nekada živjelo u Zagvozdu. Runovići po plemenu Runović koje je nekada živjelo u tom selu na Umljanima. Zmijavci vjerojatno po plemenu Zmijar-Zmijarević koje je nekada tu stanovalo. Radež kod Kamenmosta, po plemenu Radeljić koje je tu nekada stanovalo. Medov Dolac po plemenu Medvidović (Medović) koje je nekada tu živjelo. Dobrinče po plemenu Dobrinić koje se tu nekada nalazilo. Kljenovac po plemenu Kljenak koje je tu nekada živjelo. Berinovac po plemenu Berinović koje je odselilo odatle 1686. godine. Škobaljuše po plemenu Škobalj koje je odseli lo prema Omišu. Opanci prema stanovnicima vlasima Opanak koji odseliše prema Čitluku. Mrnjavai dobiše ime po starosjediocima Mrnjavac, koji promijeniše prezime u nadimke Dolića Draga imala je nekada stanovnike Doliće. Bušanje je nekad nastavalo pleme Bušanjić. Kubatovina po Kumbatima koji su odatle iselili u Kaštela. Mehmedovići u Vinjanima Donjim po Mehmedu Borkoviću. Borak po begu Borkoviću. Svilići po plemenu Svilić koje je izumrlo. Lokvičići po istoimenom plemenu PREGLED STANOVNIŠTVA Po spolu Godina 1796 1813 1846 1854 1857 1860

24

muški 6.737 7.395 11.023 10.991 11.847 12.304

ženski 6.667 7.165 10.871 10.853 11.406 11.763

Po narodnosti Hrvata 12.798 13.876 20.978 20.930 22.235 23.084

Srba 606 684 916 914 898 947

Ostali

30 36

Svega 13.404 14.560 21.894 21.844 23.253 24.067

Apso\. porast od posljednje brojidbe 1.156 7.334 -50 1.409 814

Na 1 km2

Doma-

Kuća

ćinstava

(zgrada)

21 23 34 34 35 37

2.228 2.316 3.198 3.204 3.616 3.708

1.768 1.925 2.012 2.358 3.696 4.642

Po narodnosti

Po spolu Godina 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1941 1948 1953 1961 1971 1981 1991

muški

ženski

Hrvata

13.290 14.126 16.416 19.255 21.648 20.739 20.080 26.264 20.003

12.638 13.317 15.224 17.482 20.479 20.628 22.724 24.166 25.198

24.838 26.454 30.338 35.295 40.609 40.343 41.330 48.880 46.503

Srba

Ostali

969 957 1.143 1.319 1.450 958 1.448 1.550 1.290

Venecijanska zemljišna politika

121 32 109 123 68 66 34 -

41

Svega

Apsol. porast od posljednje brojidbe

25.928 27.443 31.460 36.737 42.127 41.367 42.804 50.430 47.834

1.861 1.515 4.197 5.097 5.390 -760 1.437 7.626 2.596

Na 2 l km

Doma-

Kuća

ćinstava

(zgrada)

40 43 49 56 65 64 66 78 73

23.812 5.304 5.295 5.635 6.555 7.263 7.790 8.500 9.054

4.776 5.306 5.635 6.306 6.636 6.736 8.188 8.650 8.799

22

Sva zemlja što ju je Mletačka Republika osvojila u Dalmaciji tijekom 17. i 18. st. proglašena je državnim vlasništvom i država ju je posebnim investiturama dodjeljivala korisnicima u nasljedni posjed i uživanje. Osnovni ciljevi mletačke agrarne politike bili su: - obnova proizvodnje radi opskrbe stanovništva i izvora državnih prihoda, - privlačenje novih podanika na mletački teritorij i njihovo čvršće vezivanje za državu, odnosno onemogućavanje naseljavanja turskih podanika na novoosvojenim prostorima, - stvaranje čvršće materijalne osnove i ljudskog potencijala mletačkog krajiškog sustava prema turskoj imperiji. Prve dodjele zemljišta započele su i prije zaključivanja mirovnog ugovora u Srijemskim Karlovcima 1699. godine, a raspodjela se provodila po slijedećim smjernicama: - apsolutnu prednost u dodjeli zemljišta imali su sudionici rata od 1684-1699. godine, zatim drugi zaslužni za mletačku stvar. Takvima se zemljište dodjeljivalo "iz milosti". U prvim razdiobama veličina udjela pojedinaca i obitelji nije bila unaprijed limitirana; - zemlja se dodjeljivala uz obvezu davanja desetine svih proizvoda s pravom nasljeđivanja, a nakon izumiranja potomaka vraćala se državi; 22

Mate Matas:

Mućko-lećevački

prostor, Zagreb 1993, str. 66-70.

25

- kuće i mlinovi dodjeljivani su uz obvezu plaćanja određene daće takozvanih "kanona"; - samo nekim starim vlasnicima po diskrecionoj osnovi mletačke uprave potvrđivano je pravo vlasništva na posjede. Kako je zaslužnih bio velik broj, njima su pripali veći i bolji kompleksi zemljišta. Bio je velik broj onih koji su dobili sto i više padovanskih kanapa zemlje. Padovanski kanap je mjera za površinu koja sadrži 3656 m2• Dijelio se na 4 kvarte, a kvarta na 210 tavola. Jedna tavola je imala oko 4,35 m2• Uz brojne individualne investiture bilo je i skupnih, pa je harambašama i glavarima banderija povjerena određena zemljišna masa koju su oni dijelili obiteljima u svom selu. Nakon završetka takozvanog malog rata i Požarevačkog mira 1718. godine nastavljena je podjela zemljišta i na najnovijim stečevinama na isti način. Interes za zemljom bio je dosta velik. Bilo je dosta zaslužnih, ali i običnog doseljenog naroda koji je reflektirao na zemljište. U dodjeli je bilo i dosta nereda pa su iste parcele često dodjeljivane različitim korisnicima, što je dovodilo do svađa i sporova, neovlaštenog otuđivanja i zamjena, lakoumnog zaduživanja na primljenu zemlju i sl. Postepeno je rastao broj korisnika koji nisu obrađivali dodijeljeno im zemljište i oni su ga davali u kolonat. Osim razlika u površini zemljišta bilo je značajnih razlika i u broju blaga. Sve to dovodi do nezadovoljstva, pa se dio stanovništva vraća u stari zavičaj preko granice u Bosnu. Bilo je i dosta korupcije u postupcima oko dodjele zemlje od seoskih organa uprave do providurove kancelarije, što je također dovodilo do velikih nezadovoljstava, reklamacija, pritužbi i sporova. Zbog svega navedenog generalni providur N. Erizzo bio je prisiljen na to da se od 28. kolovoza 1725. godine neke slobodne još neraspodijeljene površine zemljišta daju siromašnim obiteljima, tako da imaju dva padovanska kanapa po članu obitelji. U slučaju da nije bilo dovoljno zemlje ona se trebala oduzeti od onih posjednika koji su držali više od svojih potreba. Naklonost države trebala se očitovati prema svim podanicima. Harambaše su po toj odredbi pored minimuma od 2 kanapa po članu obitelji dobile još 10 kanapa zemlje. Troškovi premjera išli su na račun onoga tko je zemljište dobio, a tarifa je bila 18 soldi po kanpu. Nakon razdiobe napraVljen je pregled neraspodijeljenog zemljišta i vlasnika koji imaju zemlje u "suvišnoj mjeri" ("in missure eccedenti"). Livade su se razlikovale po tome da li služe javnim potrebama, odnosno za odrede konjice ili za privatno iskorištavanje.

26

Nove mjere i pozivanje na pravednost nisu dovele do očekivanog smirenja zainteresiranih. Dapače, normirani privilegiji harambaša potakli su i druge glavare da traže još više iako su već bili privilegirani. Zbog toga je isti generalni providur morao već nakon tri mjeseca izdati dodatne odredbe o dodjeljivanju zemlje. U uvodu se prigovara serdarima i manjem broju drugih glavara što su po svojoj volji prigrabili najbolju zemlju na štetu siromašnih podanika. Ako se običnom narodu ne mogu dati 2 kanapa zemlje po članu obitelji potrebno je ponovno izraditi detaljan pregled koliko tko posjeduje, kako bi se preraspodjelom osigurao propisani minimum za sve. Nadalje je propisano da se funkcionarima glavarima doda: serdarima po 20 kanapa, harambašama 10, alfierima 4, čaušima 2 kanapa zemlje uz napomenu da im se ona daje za obavljanje funkcije i da tu dodatnu beneficiju mogu uživati samo dok istu obavljaju. Propisano je da stanovnici moraju imati zemlju unutar svoje banderije, a tek u nedostatku takve može im se dodijeliti zemlja i u najbližoj banderiji. Međutim, s posjedima u drugim banderijama ili područjima bilo je i poteškoća. Iz posjeda je trebalo isključiti one koji su zemlju držali bez ikakvih naslova. Ako je nedostajalo zemlje za podjelu 2 kanapa po članu obitelji, problem je trebalo rješavati prema propisima od 28. kolovoza 1725. godine. Međutim ni promjene iz studenog 1728. godine nisu bitno poboljšale situaciju, pa se 16. travnja 1736. donosi novi dekret u kojem se uz ponavljanje temeljnih normi dodaje da o svakom dodjeljivanju zemljišta mora biti upoznat kolunelo krajine, koji će svakom glavaru obitelji besplatno izdati ovjerenu potvrdu o broju članova obitelji da bi na temelju toga uslijedila proporcionalna dodjela zemljišta. Vještak za premjere izdavao je dobivaocu potvrdu o izvršenju predaje, specifirajući pri tome količinu, kvalitetu položaj i granice dodijeljene zemlje. Takvu potvrdu potpisivao je i predstavnik upravne vlasti što je dobivaocu davalo veću garanciju. Međutim nereda, samovolje i sporova u dodjeli zemljišta bilo je i dalje, pa je centralna mletačka vlast morala 1747. godine uputiti posebne sindike - inkvizitore u Dalmaciju s nalogom da revidiraju posjede državnog zemljišta zasnovane na investiturama ovdje. U Imotski je tada došao kao inkvizitor Allesandro Tessolatti. Njegovi potomci još žive u Imotskom (Težulat). Na probleme oko zemljišta ukazuje i činjenica da je rad sindika inkvizitora u Dalmaciji potrajao više godina te da je mletački senat 9. travnja 1750. godine dao najšira ovlaštenja za ispitivanje svih investitora i koncesija od vremena osvajanja nove i najnovije stečevine. Djelovanjem sindika inkvizitora učinjeno je više za razvitak pravnih odnosa između dobivaoca i investitora nego za izmjenu zatečenog stanja. Agrarnom terminacijom generalnog providura F. Grimanija iz godine 1755176. pokušala se konačno normirati pa i kodificirati čitava problematika dodjele zemljišta. Bojeći 27

se nemira među težacima u zagorskom pojasu, a koji su već bili zahvatili primorska područja, novom agrarnom terminacijom nastojalo se ispraviti niz nepovoljnih stanja i situacija. Među značajnijim odrednicama Grimanijevog agrarnog pravnog reda su:

Status dodjele zemlje U članku 1. navedeno je da dodijeljenu zemlju treba obrađivati i plaćati desetinu od svih proizvoda. U članku 16. ističe se da se zemlja ne može opteretiti niti okrnjiti, jer na zakonite potomke mora prijeći cjelovito i nesmetano uživanje zemlje i plodova. Navedeni su i uvjeti pod kojima se posjed mogao izgubiti kao na primjer: a) ako se dvije godine ne obrađuje; b) ako izumre muška loza zemlja se vraća državi, a novi korisnik mora ženskim nasljednicima svog prethodnika isplatiti naknadu prema procjeni za zgrade, nasade i težačke radnje; c) ako korisnik ne posadi određeni broj korisnih voćki; d) ako na zemlji dobivenoj zbog zasluge ili iz milosti ne uzgaja i propisan broj konja. Navedeno je da se dodijeljena zemlja ne može prodati, a poboljšanja na njoj smatraju se njenim sastavnim dijelom. U slučaju diobe seoske obitelji podvornice, livade i vinogradi, dijele se po lozi, a ostalo po glavama.

Neke obveze o

načinu

korištenja dodijeljenih površina

U Članku 2. navodi se da osim žitarica treba sijati lan i konoplju. U članku 3. navodi se da svaka kuća mora imati bar po dva "ulišta" pčela. U članku 4. je istaknuto da na dijelu podvornice treba uzgajati i povrće. U članku 5. ističe se da se dio zemljišta mora pretvoriti u livade. U članku 7. precizira se da se na svaki kanap zemlje zavisno o pogodnosti moraju posaditi 4 stabla (murva, maslina, bajam, kesten, orah, šljiva, višnja i sL).

Posebne obveze za zemlju dobivenu zbog zasluga ili iz milosti U članku 6. navodi se kako se petina takve zemlje mora pretvoriti u livade radi ishrane volova, a na svakih 40 kanapa zemlje mora se držati po jedan konj za sve potrebe vojske i rata.

Režim kolonata i zakupa Priznajući

pojavu kolonatskih odnosa kao stvarnost određeno je da: 1. U dio prinosa koji kolon daje gospodaru (dominikal) spadaju:

28

a) Od usjeva: polovina, trećina ili četvrtina ovisno o ugovoru i kvaliteti zemlje s tim da sabiranje plodova ne može započeti bez prethodne obavijesti gospodara. b) Od proizvoda s livada: jedna polovina, no ne smije se sabirati bez prethodne obavijesti gospodara. c) Od vinograda: trećina s dijela zasađena uz pomoć gospodara, a četvrtina s dijela bez takve pomoći, s tim da berba ne smije početi bez prethodne obavijesti gospodara. d) Od stabala: jedna trećina od stabala uzgojenih uz pomoć gospodara. Procjenu obavljaju dva vještaka iz drugog sela. Jednog bira kolon, a drugog gospodar. 2. Dominikal se obračunava tek nakon što je iz cjeline odvojena desetina koja pripada državi. 3. Kolon ne može dati dio zemlje u potkolonat drugom seljaku. 4. Kolon ne može biti udaljen sa zemlje koju je iskrčio svojim trudom ili ako je tu zemlju obrađivao kroz duže vrijeme. 5. Ako zanemari redovitu obradu zemlje ili utaji pravi dio "dominikala" ili ako gospodar sam preuzima obradu zemlje ili po svojoj privoli uz prethodnu najavu otkaza, kolon može biti Uklonjen sa zemlje. 6. Gospodar će kolonu svake godine izdati potvrdu da je preuzeo "dominikal", a u slučaju spora nadležni će organi ekspeditivno utjecati da se osigura pravda. Ako se zemlja daje u zakup, to se mora ugovoriti notarskim aktom uz sudjelovanje dvaju svjedoka. U protivnom zakup nije valjan. Mjere za

unapređivanje

poljoprivrede

- Kod oštećenja usjeva i stabala, ako je dokazana zla namjera, počinitelj se osuđuje na 18 mjeseci galije i nadoknadu dvostruke vrijednosti štete. - Od ovrhe se moraju izuzeti volovi za oranje te gospodarsko oruđe i alat. - Kolni putovi i "progoni" moraju se održavati u određenoj veličini bez skraćivanja, presijecanja, preoravanja i sl. Prekršitelj će se kazniti sa 100 dukata, a seoske starješine moraju preduhitriti takva oštećenja pod prijetnjom gubitka svoje funkcije. - Da se izbjegnu štete od držanja koza i svinja određuje se poseban režim. - Određen je i poseban režim za iskorištavanje "gajeva". - Daju se preporuke za unapređivanje stočarstva (pravovremeno skupljanje i spremanje hrane za ishranu volova zimi, uzgoj boljih pasmina volova. Isto se

29

odnosi i na stoku sitnog zuba.) Ove odredbe predstavljaju i svojevrstan program unapređivanja poljoprivrede u zagorskoj Dalmaciji. Venecijanska upravno-teritorijalna organizacija Glede upravnog sustava na novim stečevinama Venecija je primijenila neke oblike samouprave za stare stečevine kao što su narodni zborovi i lige. Međutim korišteni su i elementi iz osmanlijskog perioda na koje je narod već bio navikao. Zadržani su narodni glavari, serdari i harambaše te izvršni organi čauši i panduri kao predstavnici svoje sredine. 23 U narodnom životu od samog postojanja Mletačke Republike važnu su ulogu imale opće skupštine ili zborovi - lige ili posobe. LIGA je bila skupština, sastanak svih kućnih starješina nekoliko sela uz obavezno prisustvo seoskih glavara i sudaca. Ligama su predsjedavale osobe koje je u tu svrhu određivala najbliža mletačka lokalna vlast. U početku su se sastajale češće, a pred kraj mletačke uprave jednom godišnje. Na njima se raspravljalo o svim poslovima od javnog interesa, sudilo se prekršiteljima za male građanske delikte, krađe, poljske štete, utaje desetine i sl. Presude su zapisivane, izvršenje je bilo bez prigovora, a žalba na presudu podnosila se izravno nadležnoj mletačkoj vlasti. POSOBA (vicinia) bila je skup kućnih starješina samo jednog sela koji su se sastajali radi izbora sudaca i drugih seoskih časnika, izvršenja odredbi mletačkih vlasti kao i vijećanja o seoskim poslovima uopće. Savez više posoba činio je jednu ligu. Posoba je značila stanovitu seosku samoupravu gdje se odlučivalo o svim pitanjima i problemima koji su bili od vitalnog interesa za neko seosko naselje. Za njihovo održavanje bio je potreban poseban pristanak vlasti. Nakon što je bio predočen dnevni red predviđenog skupa, lokalne su vlasti na njh slale svoje predstavnike koji su o njihovom ishodu izvještavali svoje pretpostavljene. Za izvršavanje naredbi viših vlasti u selima brinuli su se GLAVARI koji su ponekad nazivani i HARAMBAŠE ili KAPETANI sela (capovi11a, capo del1a villa).24 Prema potrebi birali su ih SERDARI ili SOPRAINTEDANTI. Njihova se dužnost sastojala u provođenju svih naredbi građanske ili vojne naravi naloženih od viših vlasti. To je razlog što je dužnost glavara bila stvarno teška i mučna, ali ujedno i nužna u tadašnjem upravnom sustavu. Ponekad je jednom glavaru bilo podložno i po nekoliko sela. Sva su ta sela činila jednu zastavu (ban23 Peričić,

24 30

Š., Dalmacija uoči pada Mletačke Republike, Zagreb, 1980. Peričić, Š. op. cit.

dieru), koja je nosila ime dotičnog glavara. U selima izvan njegova sjedišta mijenjali su ga SUCI ALFIERI i druge osobe od naročitog povjerenja. Glavari za svoju službu nisu bili nagrađivani u novcu, nego su za uzvrat njihove obitelji uživale izuzeće od javnih terećenja ili su na uživanje dobivali nekoliko kanapa državne zemlje. Pored glavara su u to vrijeme najvažnije osobe u selima bili SEOSKI SUCI (guidici delle ville). Zavisno od raštrkanosti kuća u selu je postojao jedan ili dva suca. Oni su bili birani u samim selima i to na godinu dana. Dužnost im je bila da što hitnije izvještavaju najbliže lokalne vlasti o eventualnim neredima u selu. Osim toga oni su po selu sami ili uz pomoć čauša oglašavali razne proglase i naredbe viših vlasti. Brinuli su se i o izvršavanju javnih radnih nameta u selu. Za obavljanje te službe obitelj alfiera bila je oslobođena od javne tlake, ali ni to nije bilo uvjek poštivano. ČAUŠ I su bili birani na godinu dana od strane samih mještana i bili su ispomoć seoskim sucima u oglašavanju javnih naredbi zapovjednika krajine, posebno kad se radilo o onima vojne prirode. U nekim raštrkanim selima bilo je po nekoliko čauša. I njihova je služba u pravilu donosila izuzeće obitelji od javne tlake. Javnu tlaku obavljali su svi muškarci u obitelji od 16 do 60 godina, osim bolesnih i onih koji su bili u vojnoj službi. Tlaka je mogla biti osobna, stvarna i mješovita. Osobnu su obavljali sami ljudi. Stvarna tlaka sastojala se u sudjelovanju vučne stoke, prijevoznih sredstava i alata seljaka u javnim radovima. U mješovitoj tlaci sudjelovali su seljaci sa svojim sredstvima. Javna tlaka mogla je biti državna (principova) za sigurnost teritorija i vlasti, za javne radove ili izvanredna. Državna tlaka obuhvaćala je poslove košenja sijena na javnim livadama i njegov prijevoz na određeno mjesto, zatim prijevoz dvopeka za potrebe vojske na kopnenoj granici, kopanje kamena, zidanje vapnara (klačina), prijevoz kamena, vapna, pijeska i zemlje na javna gradilišta, pravljenje ugljena za javne kovačnice, obnovu vojarni, sječu i prijevoz drveta za državne potrebe te pandursku službu u logorima konjice na vrijeme od dva mjeseca. 25 Tlaka u svrhu sigurnosti teritorija bila je pandurska služba kod zapovjednika krajine, služba u letećim četama pandura određenih za gonjenje razbojnika, seoskim stražama, popravak cesta i mostova, postavljanje važnijih zasjeda i sl. Tlaka vezana uz javne radove sastojala se u prijevozu vojske, turskih predstavnika, vode u gradove i u javne cisterne. Ponekad su seljaci u okviru te tlake pratili bosanske trgovce od granice do dalmatinskih luka osobito onda ako je nji25 Peričić,

Š. op. cit.

31

hova roba bila namijenjena Mletačkoj Republici. To su za zagorske seljake bile velike obveze, pa su oni često prodavali svoje krupno blago i zamjenjivali ga sitnim kako bi izbjegli javnu prometnu tlaku. Zbog smanjivanja broja volova često zemlja nije bila na vrijeme izorana i zasijana, što je naravno štetilo seoskom gospodarstvu. Izvanredna tlaka bila je organizirana u slučajevima opasnosti od zaraznih bolesti, stočnih epidemija te za vrijeme rata ili opasnosti od njegova izbijanja. Tu se naime radilo o nekoj vrsti svenarodne teritorijalne obrane, jer su joj podlijegali svi seoski žitelji pokrajine pa čak i oni koji su inače uživali imunitet od tlake u normalnim prilikama. Tlaka je u načelu bila besplatna ili je nadoknađivana neznatnom materijalnom ili novčanom plaćom. Naknadu su dobivali jedino sudionici izvanredne tlake, a ona se sastojala od jedne libre dvopeka i 6 soldi na dan. Kako se radilo o simboličnoj kompenzaciji za izgubljeno vrijeme i obavljeni posao, od obveze tlake su se oslobađali članovi imućnijih obitelji.26

26

32

M. Matas: n. dj. st. 61-62.

PLEMENA IMOTSKE KRAJINE RAZVRSTANA ABECEDNIM REDOM PO ŽUPAMA TOGA KRAJA

ARŽANO Aržano se nalazilo u sklopu prostrane župe Tijarica. Radi udaljenosti sela od sela i prevelike raštrkanosti župe, Aržančani su tražili od biskupa posebnog svećenika. Nije poznato da li je Aržano dobilo svoga kapelana već za života

tupsktJ crkva Svih svetih na Aržanu

nadbiskupa Bizze (1756), ili pak za njegova nasljednika Nikole Dinaričića (17561769) ili Garagnina (1765-1782). Činjenica je da je Garagnin 28. svibnja 1768. stigao na Aržano i uz uobičajene svečanosti obavio službeni pohod IIkapelanijske crkve Svih SvetihII, u kojoj je tada, a vjerojatno i više godina prije toga, kapelansku službu vršio svećenik glagoljaš don Mate Sandrakić, rodom iz Strizirepa. Franjevci, župnici Tijarice, nisu imali dovoljno svećenika pa su se u potrebi služili popovima glagoljašima. Tako se dogodilo i u ovom slučaju. On je bio ovisan od župnika u Tijarici.

35

Drugi put spominje se kapelanija Aržano u pastirskom pohodu splitskog nadbiskupa Lelija Cippica (1783-1807). Na Aržano je stigao Knezović, rečeni Žaja, odgovorio je nadbiskupa da se njihov kapelan zove don Petar Kovačević, a da su crkovinari aržanske crkve Toma Knezović i Stipan Ledić. Kapelan don Luka Pavić 1802. počeo je unositi u posebne knjige krštenja, vjenčanja i mrtve kapelanije Aržano. S upisima su nastavili i njegovi nasljednici. Potpisuju se "kapelan od ovoga sela Jeržanoga". God. 1809. dolazi na Aržano za kapelana fra Andrija Topić. Ne spominje Aržano u spomenutoj matici već se potpisivao latinski "župnikov pomoćnik i dozvolom župnika." Kad je tijarički župnik fra Jerolim Bandić 1818. slao prepise župskih matica Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu, unosi u njih zapise iz područnih kapelanija, pa i onih sa Aržana. Tijarički župnici prestali su s time 1825. god. Znači, da bi se ta godina mogla uzeti kao početak samostalnosti aržanske kapelanije. Tome je pridonijelo austrijsko uređenje prema kome je Aržano pripalo imotskom kotaru, a Tijarica sinjskome. God. 1849. kapelanija Aržano se konačno odijelila od župe Tijarice i postala je samostalnom župom. Pripojena je Imotskom dekanatu. God. 1850. Aržano postaje sijelo vicedekanata s podređenim izloženim kapelanijama Sviborn i Dobranjama. Stara župska crkva Svih Svetih nalazila se je u sredini groblja. Prema zapisu nadbiskupa Bizze gradila se 1750., a dovršena je 1771. Godina se nalazi na gornjem pragu mrtvačnice. Taj je prenešen sa stare crkve. Razrušena je 1919. i njezinim kamenjem obzidano je groblje. Novu, današnju župsku crkvu odlučio je zidati 1884. župnik don Šimun Kovačević. Dovršena je troškom Vjerozakonske zaklade i naroda 1887. od zakupnika Dinka Franchinia. Zapalili su je Nijemci 1943. kad su po kapitulaciji Italije išli osvajati Split iz partizanskih ruku. God. 1950. župnik don Tadija Bajić pokrio ju je slamom, zatim crijepom. Obnovljena je od župnika don Joze Marendića 1965. Posvetio ju je 25. veljače 1965. nadbiskup dr. Frane Franić. U razdoblju 1970-1975. župnik don Ivan Bilić dao je sazidati novi zvonik, suvremeno urediti njezinu ponutricu, provesti elektrifikaciju crkve i zvona. Kapela sv. Jure nalazi se uz župsku kuću. Služi župniku za svagdašnju službu Božju. Usputna kapela sv. Ante podignuta je na raskrsnici 1920. Kad se radila današnja asfaltna cesta, porušena je, i napravljena nova u novom stilu. Groblje se od pamtivijeka nalazilo na današnjem mjestu. Ograđeno je 1919. lijepim kamenim zidom i napravljena je mrtvačnica. U sklopu je i pravoslavno groblje. Mrtvačnica je obnovljena 1969. 36

Poznato nam je da je privatnu školu držao 1902-1903. župnik don Vid Lekić. Te iste godine otvorena je državna škola. Prvi je učitelj Toma Bulić. Bila je smještena u privatnu kuću Stipana Bilića pok. Petra. U nove školske prostorije prešla je 1958. god., a najnoviju zgradu u novije vrijeme. Na Aržanu nema ni ilirskih nekropola, ni srednjovjekovnih stećaka. Između Tijarice i Aržana izdiže se Gradina. Vjerojatno je u svoje vrijeme služila Rimljanima i Ilirima. Običaj je da procesija na sv. Marka dolazi na Maglića Greb. Aržano je od pamtivijeka bilo raskrsnica putova. Još su stari Rimljani imali putove koji su išli za Bosnu iz pravca Ciste i iz pravca Imotskog. Selo je dobilo važnost s novom asfaltnom trakom koja je dovršena 1980., a ide: Cista ProvoSvib-Aržano-Bosna.27 Stanovništvo Aržana prema biskupijskim i drugim popisima kretalo se kako slijedi: Katolika

God. God. God. God. God. God. God. God.

1703. na Svibiću 4 obitelji 1843. čeljadi 714 u 95 obitelji 1850. čeljadi 724 1914. čeljadi 1786 u 343 obitelji 1938. čeljadi 167 u 316 obitelji 1964. čeljadi 1592 u 316 obitelji 1989. čeljadi 628 u 171 obitelji 1995. čeljadi 520

Pravoslavnih

God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. 27

1860. čeljadi 1870. čeljadi 1880. čeljadi 1890. čeljadi 1900. čeljadi 1910. čeljadi 1931. čeljadi 1948. čeljadi 1953. čeljadi 1961. čeljadi

23 21 22 19 12 25 9 4 4 3

F. V. Vrčić: Župe Imotske krajine II, Imotski 1980., str. 232-238. Aržano, župski list župe Aržano 1987-1990. Urednik don Ivan Bilić, župnik.

37

God. God. God.

1971. 1981. 1989.

čeljadi čeljadi čeljadi

1 l O

Dobili su zemlje u 18.

St. 28

a) Svib-Donji (1769-1771) Bariša Budić 11 čeljadi, dobio je 13 mjera zemlje. Mate Perković s 10 čeljadi, dobio je 14 mjera zemlje. Pavao Ljubičić s 10 čeljadi, dobio je 13 mjera zemlje. Ilija Ljubičić s 8 čeljadi, dobio je 9 mjera zemlje. Ivan Premužić s 9 čeljadi, dobio je 12 mjera zemlje. b) Aržano, 1776. Mila Važić s 15 čeljadi, dobila je 22 mjere zemlje. Arambaša Ante Ledasko s 26 čeljadi, dobio je 43 mjere zemlje. Mate Kotarac s 5 čeljadi, dobio je 7 mjera zemlje. Ante Kotarac s 5 čeljadi, dobio je 6 mjera zemlje. Marko Ledić s 2 čeljadi, dobio je 4 mjere zemlje. PLEMENA Bilić

Stipan (Kiteša) Bilić oko 1840. sa Studenaca odselio na Aržano i tu osnovao obitelj. Bilići na Aržanu potomci su Mate Bilića serdara sa Studenaca. God. 1964. u Podjarmu živi 10 obitelji sa 45 čeljadi, od kojih 15 mladih ispod 14 godina. 1989. 3 obitelji sa 6 čeljadi, 1 ispod 14 godina. Brekalo

Prema sačuvanoj predaji doselili su iz Hercegovine. Biskup Dragičević u svojem popisu 1743. stavlja ih u Ljubotiće. God. 1914. Okopolja žive 34 obitelji sa 182 čeljadi, od kojih ispod 14 godina 78. God. 1964. 38 obitelji sa 205 čeljadi od kojih 74 ispod 14 godina. God. 1989. 12 obitelji sa 35 čeljadi, 4 ispod 14 godina. 28 HAZ Katastri Dalmacije.

38

Budić

Za Bečkog rata 1686. u zbjegu sa Studenaca bježao je u Kučiće Dujo Budusa 8 čeljadi. Pošto je prezime pisao Talijan, a i ona su se mijenjala, mogli bismo zaključiti, da su Buduljevići današnji Budići. Iza oslobođenja Krajine od Turaka vratili su se na staro ognjište na Svibić. Svibić je za turske vladavine pripadao župi Studenci. Fra Stipan Vrljić bilježi da su tu u razdoblju 1703-1708. živjele 4 katoličke obitelji. Odatle su Budići odselili na Ceru u Podzavelim i u Budimire. God. 1769. Zemljišnik bilježi na Svibiću Barišu Budića sa 11 čeljadi, koji je dobio 13 mletačkih mjera zemlje. God 1914. na Svibiću živi 25 obitelji sa 115 čeljadi od kojih 39 ispod 14 godina. God 1964. 26 obitelji sa 118 čeljadi od kojih 38 ispod 14 godina. God. 1989. 15 obitelji sa 61 čeljadetom, 15 ispod 14 godina. ljević

Čondić

Za Bečkog rata 1686. u zbjegu sa Studenaca Nikola Čondić sa 17 čeljadi bježi u Kučiće. Vratili su se na staro ognjište na Svib. Nikola Čondić Cvijić, rođen na Svibu 1826. oženio se s dotaricom Anicom Lučić i ostao na ženinstvu. God. 1914. u Podjarmu 1 obitelj s 8 čeljadi od kojih ispod 14 godina 3. God. 1964. 1 obitelj s 9 čeljadi od kojih 6 ispod 14 godina. God. 1989. 1 obitelj s 3 čeljadi' od kojih nitko ispod 14 godina. Dujmić

Prema predaji doselili su sa Vojnića kod Sinja. Nema ih u 18. st. U župi živi 1914. g. 18 obitelji, čeljadi 99, 47 ispod 14 godina. God. 1964. 13 obitelji, čeljadi 51, 13 ispod 14 godina. God. 1988. 7 obitelji, čeljadi 16, 2 ispod 14 godina. Divić

God. 1972. doselio iz Vinice Josip Divić pok. Mate i Ive God. 1989. 1 obitelj s 5 čeljadi, 3 ispod 14 godina.

Lučić

iz Podjarrna.

Jović

Nakon oslobođenja od Turaka doselio Jović na Aržano kao mletački službenik na granični prijelaz. Oženio se je sa Tijarice. Prvi spomen u župskim maticama nalazimo 1740. god. 1914. živi 5 obitelji sa 23 čeljadi od kojih 9 ispod 14 godina. God. 1964. 3 obitelji s 9 čeljadi od kojih 3 ispod 14 godina. God. 1989. 3 obitelji s 8 čeljadi, 1 ispod 14 godina. 39

Jurčević

Za Bečkog rata 1686. uStudenačkom zbjegu odselili su u Kučiće Jurčević Toma sa 13 čeljadi, Luka s 9 čeljadi. Kasnije su se vratili na staro ognjište. Josip Jurčević sa ženom Jurkom Čondić doselio je sa Studenaca na Aržano između 1802. i 1805. god. God. 1914. živi na Aržanu 29 čeljadi od kojih 6 ispod 14 godina. God. 1989. 5 obitelji sa 26 čeljadi, a 14 ispod 14 godina. Knezović

Prema predaji doselili su iz Hercegovine. Matica im je u Goraneima kod Mostara. Staro su hercegovačko plemićko pleme. Vjerojatno su doselili na Aržano kad su došli drugi Hercegovci u Biorine i Dobranje. Pleme Knezović od starine živi u Rašćanima. Na Aržanu se dijele na Dugarić, Banić, Dudić i Šarić. God. 1914. u Maloj Vinici živi 27 obitelji sa 152 čeljadi od kojih 52 ispod 14 godina. God. 1964. 18 obitelji sa 88 čeljadi od kojih 27 ispod 14 godina. God. 1989. II obitelji sa 57 čeljadi, 15 ispod 14 godina. Kotarac

Prezime nas upućuje na Ravne kotare. Ne znamo kako im je pravo prezime. Nalazimo ih na Aržanu u 18. st. God. 1914. na Aržanu živi 14 obitelji, 76 čeljadi, mladih ispod 14 godina 31. God. 1964. 11 obitelji, 53 čeljadi, ispod 14 godina njih 23. God. 1988. 3 obitelji, 3 čeljadi, ispod 14 godina nema. Ledić

Za Bečkog rata 1686. uStudenačkom zbjegu seli u Kučiće Ledić Nikola s 4 čeljadi. Kasnije se povratio na staro ognjište na Aržano. God. 1776. arambaša Ante Ledasko (Ledić) s 26 čeljadi dobio je 43 mjere zemlje. God. 1914. na Aržanu živi 46 obitelji, 237 čeljadi, 89 ispod 14 godina. God. 1964. 30 obitelji, 155 čeljadi, ispod 14 godina 38. God. 1988. 19 obitelji, 68 čeljadi, ispod 14 godina 10. Lončar

Stipan Lončar došao za kuhara kod filanaca na Aržano. Tu se vjenčao s Anicom Brekalo 25. studenog 1894. Otac mu se rodio na Radošiću iznad Kaštela. Kao nadcestar u Blatu na Cetini oženio se s Anicom Strižić. God. 1914. u naselju okopolja živi l obitelj sa 6 čeljadi, 3 ispod 14 godina. God. 1964. 2 obitelji s 10 čeljadi, 1 ispod 14 godina. God. 1989. 2 obitelji s 15 čeljadi od kojih 4 ispod 14 godina. 40

Lozić

Za vrijeme Kandijskog rata u 17. st. Lozinu iz Slivna nalazimo u Podgori. Iza oslobođenja od Turaka silaze iz Slivna u Poljica gdje pod prezimenom Lozo 1725. dobivaju zemlje. Vjerojatno su Loze u Prološcu, Vinici i na Aržanu isto pleme s onima iz Slivna i Poljica. God. 1914. na Aržanu živi 8 obitelji, 47 čeljadi, ispod 14 godina 3. God. 1964. 6 obitelji, 47 čeljadi, ispod 14 godina 9. God. 1989. 4 obitelji, 13 čeljadi, ispod 14 godina 3. Lučić

Prema predaji doselili su iz Doca u Poljicama. Došla su 3 brata i naselili se: Vicko u Podjarmu, Josip na Aržanu i Ivan u Vinici. God. 1914. živi na Aržanu 18 obitelji, 75 čeljadi, ispod 14 godina 34. God. 1964. 15 obitelji, 75 čeljadi, ispod 14 godina 20. God. 1989. 8 obitelji, 12 čeljadi, ispod 14 godina nema. Ljubičić

Najranija godina u župskim maticama zapisana je 1712. kod smrti jednog Ljubičića. Znači da su tu živjeli za turskih vremena. God. 1914. živjele su na Aržanu 33 obitelji, 173 čeljadi, ispod 14 godina 75. God. 1964. 32 obitelji s 81 čeljadetom, ispod 14 godina 20. Mi/jak

Prema predaji doselili su iz Novih Sela na Cetini. Fra Stipan Vrljić, gvardijan u Omišu, piše u svojoj kronici 20. veljače 1714.: u Prološcu je umro, i pođe s ovog svijeta na bolji, o. fra Josip Miljak, misnik iz Imote rodom, oružan s. sakramenti kao pravi redovnik s. o. Frane, za gvardijanstva o. Stipana Vrljića, i bi ukopan u Prološcu u s. Mihovilu u našoj crkvi, i u grobu misničkom, gdi su mnogi misnici ukopani od familije imotskog manastira. Prema tome Miljci bi bili staro imotsko pleme. Vrljić nije označio selo iz kojeg je fratar Miljak. God. 1914. na Aržanu su 3 obitelji sa 20 čeljadi, ispod 14 godina 10. God. 1964. obitelji 5 sa 22 čeljadi, ispod 14 godina 5. God. 1989. obitelji 4 s 10 čeljadi, ispod 14 godina 1. Stanje duša župe Proložac, pisano 1744., zabilježilo je obitelj Ivana Miljavića s 15 čeljadi. Više ih u Prološcu nema. Davno su iščezli. Miljak sa Studenaca otišao je na Aržano. Perković

Prema predaji doselili su iz Hercegovine. Perković sa Svibića odselio je u Donje Vinjane, a neki u Jošnicu kod Duvna. God. 1914. na Svibiću živi 114 čeljadi, ispopd 14 godina 39. God. 1989. 14 obitelji, 58 čeljadi, ispod 14 godina 17. 41

Pištelek

Potomci su Pavla Ledića, rečenog Pišteka. God. 1914. na Aržanu žive 3 obitelji, 20 čeljadi, ispod 14 godina 11. God. 1964. 8 obitelji, 36 čeljadi, ispod 14 godina l. God. 1989. 4 obitelji, 6 čeljadi, ispod 14 godina l. Radoš

Prema predaji doselili su iz Hercegovine. Prvim dvjema kućama pridružio se Gudelj i primio njihovo prezime. Nosili su nadimak Zeljkić. God. 1743. Zeljke žive u Ružićima. Oni u Runoviću promijenili su prezime u Vodanović. God. 1914. na Aržanu živi 17 obitelji, 77 čeljadi, ispod 14 godina 29. God. 1964. 11 obitelji, 56 čeljadi, ispod 14 godina 13. God. 1989. 10 obitelji, 49 čeljadi, ispod 14 godina 17. Šošić

God. 1804. krštena je kći Frane Ledića, rečenog Šošića. Prema predaji doselili su s Vojnića kod Sinja. God. 1914. živi na Aržanu 10 obitelji, 44 čeljadi, ispod 14 godina 17. God. 1964.8 obitelji, 33 čeljadi, ispod 14 godina 13. God. 1989. 6 obitelji, 22 čeljadi, ispod 14 godina 4. Tabak

Prema predaji doselili su iz Biska kod Sinja na Kamensko. Trgovac Tome Tabak, rođen 1855. na Kamenskom, doselio je na Aržano, gdje je umro 25. travnja 1943. God. 1914. na Aržanu živi 1 obitelj, 6 čeljadi, ispod 14 godina nema. God. 1964. 1 obitelj, 5 čeljadi, ispod 14 godina nema. God. 1989. 1 obitelj, 1 čeljade, mlađih nema. Žaja

Za Bečkog rata 1686. uStudenačkom zbjegu selio je u Kučiće Žakeljić Božo s 10 čeljadi. Prema predaji na Aržanu su starosjedioci. Vjerojatno bismo mogli Božu primijeniti na Žaje na Aržanu. U Medovu Docu predaja tvrdi da su došli sa Aržana. Stare matice u Medovu Docu pišu Žaja, kasnije Džaja. U aržanski m maticama piše Knezović Čaja. God. 1914. na Aržanu žive 42 obitelji, 242 čeljadi, ispod 14 godina 91. God. 1964. 48 obitelji, 238 čeljadi, ispod 14 godina 89. God 1989. 20 obitelji, 69 čeljadi, ispod 14 godina 13. 42

BIORINE Biorine su selo koje je naseljeno uglavnom 1694. kad su fratri zajedno sa serdarima, napučili župu Ugljane. Doveli su narod iz zapadne Hercegovine. Nova župa potpala je pod upravu samostana u Makarskoj. Biorine su bile dio te pro-

Župska crkva sv. Jure uBiorinama

strane župe. Nezgoda je bila u tome, što je matica na Ugljanima pripadala sinjskoj a selo Biorine imotskoj. Novi doseljenici našli su malo starosjedilaca u tom kraju. Doselilo je nešto Poljičana. Razlikuju se od Biorčana po krsnici. Poljičani slave sv. Luku, Hercegovci Sve Svete. U kasnijim vremenima pomiješali su se jedni s drugima, pa su neke obitelji slavile i sv. Luku i Sve Svete. Biorine je od početka služio posebni kapelan, koji je stanovao sa župnikom na Ugljanima. Dekan u Imotskom piše 25. svibnja 1835. nadbiskupu u Split da općini,

43

je glavar sela Biorina, zajedno sa starcima, zatražio pod svaku cijenu otcjepljenje od Ugljana, i stvaranje posebne župske zajednice. Borba za otcjepljenje trajat će duže vremena. Biskup nije znao kome će ih, kao izloženu kapelaniju, pripojiti. U obzir su dolazile Ugljane i Cista. Zaselak Griva odlučio se za Cistu. Župnik Ciste don Rade Rilov 30. siječnja 1914. javlja Biskupskom ordinarijatu da su učvršćena prava Ciste nad dijelom Biorina, koji se zove Griva. Dugogodišnjim prepirkama, svađama i borbi učinio je kraj biskup Bonefačić. God. 1924. izdao je dekret kojim se osniva nova župa Biorine i stavlja župnika don Tomu Bavčevića. Posvećena je sv. J uri. Župska crkva sv. Jure vjerojatno je zidana kad su došli novi stanovnici. Prva matica krštenih župe Ugljane počinje 1747. U njoj se spominje crkva sv. Jure. God. 1978. sazidan je novi betonski zvonik, udaljen nekoliko metara zapadno od crkve. Groblje se nalazi oko crkve. Novi dio proteže se prema zapadu i dopire do zvonika. Ugljanski kapelani, kasnije i župnici, stanovali su po privatnim kućama. Župska kuća zidala se u razdoblju 1925-1930. U njoj je kapela Gospe od Anđela za svagdanje potrebe župnika. Selo se nije složilo o gradnji školske zgrade. Dio sela 1925. sazidao je školu na Šuškovom brigu. Neki su se odlučili za drugi položaj. Tako je nikla druga školska zgrada na Glavici. Prva učiteljica bila je na Glavici Mandica Duboković. Obe škole radile su do 1978. Te godine preuređena je škola na Šuškovu brigu za osmorazrednu nastavu čitavog sela. U Biorinama ima dosta povijesnih spomenika. Ilirske nekropole-gomile nalaze se u: Ponoru, Laćugama, na Širokom Zgonu, na Pirov ištu i Vućića gomila. Predaja je sačuvala uspomenu na staro groblje u Laćugama, u kojemu se nalazila kapela za misu. Brojni stećci nalaze se na: Pištetu, Donjem Tokića krču i Ponoru. Kroz Biorine je prolazio stari rimski put. Imotski pretur Adolf Frantz uredio je za promet taj put do sinjske granice. Pogriješio je što ga kroz Biorine nije izveo starom trasom, već sjevernije udolinom, koja bi se zimi napunila vodom. To je smetalo saobraćaju. Sami su Biorčani, uz pomoć općine 1927. osposobili za saobraćaj rimski put kroz selo. Nova asfaltirana traka 1979. prošla je točno starim rimskim putom. Kroz Čeripolje, Gunjače i Karadže uređen je općinski put posljednjih godina. 29

Prema biskupijskim šematizmima i drugim popisima, stanovništvo se kretalo kako slijedi: Biorine s Grivom:

God. 1725. 29

44

čeljadi

576 u 101 obitelji.

F.V. Vrčić: Župe Imotske krajine II, Imotski 1980, str. 244-250.

Stanovništvo bez Grive: God. God. God. God. God. God. God. God. God.

1754. 1898. 1905. 1913. 1938. 1971. 1979. 1990. 1995.

čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi

306 588 641 712 964 705 804 239 222

u u u u

43 83 85 98

obitelji obitelji obitelji obitelji

u 135 obitelji u 96 obitelji

Župa Biorine dijeli se na: Gornje Biorine s naseljenim plemenima: Tokić, Jurišić, Pleić, Živanović (Vunić Živanović), Sokić, Lulić, Čulić i Soldatić. Donje Biorine s naseljenim plemenima: Škare, Prančević, Dominović, Sušak, Rančić, Barbarić, Samardžić, Slišković, Zelić, Pavić, Karadža, Abramović, Karaman, Bilić, Gunjača i Šerić Šurut. Zemljišnik stvoren 1730. za selo Biorine 30 Komisija, kojoj je na čelu Seb. Vendranin, providur za Dalmaciju i Albaniju, stvorio je 1. srpnja 1730. Zemljišnik za selo Biorine u općini Imotski. Selo je predstavljao harambaša Barbarić. Tokić Šimun s 15 čeljadi dobio je 22 kanapa zemlje. Voloder Stipan s 9 čeljadi dobio je 6 kanapa zemlje. Pleština Mate s 10 čeljadi dobio je 15 kanapa zemlje. Zelić Mate sa 7 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje. Zelić Grgo sa 7 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje. Radeljić Mijo s 8 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje. Sušak Nikola s 14 čeljadi dobio je 21 kanapa zemlje. Sušak Nikola, Čulić i Jurišić dobili su 12 kanapa zemlje. Mlikotić Pavao s 11 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje. Zelić Martin s 11 čeljadi dobio je 15 kanapa zemlje. Ćubelić Marko s 11 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje. 30

HAZU: Katastri Dalmacije.

45

Čulić Mate s 8 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje. Gunjačić Stipan, rečeni Šimić, s 8 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje. Lozančić

Ante i Mate, braća s 5 čeljadi dobili su 12 kanapa zemlje. Šimić Josip s 8 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje. Pleština Božo i Martin s 11 čeljadi dobili su 17 kanapa zemlje. Ćubelić Grgo, rečeni Abram sa 16 čeljadi dobio je 23 kanapa zemlje. Živanović Nikola s 10 čeljadi dobio je 15 kanapa zemlje. Lerotić Šimun s 10 čeljadi dobio je 15 kanapa zemlje. Škarić Mijo s 10 čeljadi dobio je 22 kanapa zemlje. Škarić Ivan sa 6 čeljadi dobio je 21 kanap zemlje. Stanje duša (Anagraf) 1754. 31 Župa Biorine pripadala je nekada župi Ugljane. Iz Stanja duša župe Ugljane, koje je sastavljeno 1754. doznajemo kako se stanovništvo u Biorinama kretalo te godine: Tokić

Petar 13 čeljadi. Tokić Šimun 6 čeljadi. Šimić Mate 5 čeljadi. Marković Mate 3 čeljadi. J urišić Mate 3 čeljadi. Jurišić Luka 6 čeljadi. J urišić Frane 6 čeljadi. Živanović Nikola 7 čeljadi. Živanović Blaž 4 čeljadi. Živanović Ivan 8 čeljadi. Lerotić Marijan 3 čeljadi. Čulić Mijo 5 čeljadi. Lulić Mijo 5 čeljadi. Lulić Petar 8 čeljadi. Jurišić Mate 18 čeljadi. Škorić Petar 18 čeljadi. Škarić Dujo 4 čeljadi. Zvirojević Šimun 10 čeljadi. Zvirojević Mijo 8 čeljadi. Šušković Jure s 22 čeljadi. 31

46

Arhiv Župskog ureda Ugljane

Abramović

Ivan 7 čeljadi. Abramović Jure 6 čeljadi. Barbarić Martin s 11 čeljadi. Škarić Marijan sa 6 čelajdi. Samaržić Mijo sa 6 čeljadi. Samaržić Mate sa 6 čeljadi. Radelić Mijo s 9 čeljadi. Ivančević Stipan sa 6 čeljadi. Zelić Martin s 10 čeljadi. Zelić Grgo s 5 čeljadi. Zelić Nikola s 7 čeljadi. Zelić Ivan s 2 čeljadi. Zelić Mate s 15 čeljadi. Mamić Grgo sa 6 čeljadi. Karačić Ante s 9 čeljadi. Voloder Stipe sa 7 čeljadi. Karačić Mijo sa 6 čeljadi. Karačić Mate sa 7 čeljadi. Karačić Grgo sa 10 čeljadi. Šimić Stipan sa 6 čeljadi.

God. 1761. u Stanju duša nalazimo: Ćubelića 3 obitelji. Generalića

1 obitelj. I obitelj.

Vukadinovića

Nestala plemena iz Biorina Kod diobe zemalja 1730. i stvaranja novog Zemljišnika, Biorinama su pripadala plemena koja su kasnije pripala župi Cista, a nalazila su se u zaseoku Griva. To su: Dajak Lozančić Mlikotić Pleić

Zemljišnik naglašava 1725. da su pripadali općini Imotski, a poslije te godine općini Sinj, slijedeća plemena: Ćubić Čulinović

Pavić

Gunjačić

Slišković

Ivanović-Slišković

Tokić

Prelasović

Omorčen

Kod diobe zemalja 1730. nalazili su se u Biorinama a više ih nema: Stipan Voloder s 4 čeljadi dobio je 6 kanapa zemlje. Mijo Radelić s 3 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje. Pavao Mlikotić s 11 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje. Josip Šimić s 8 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje. Šimun Lerotić s 10 čeljadi. Marko Ćubelić, rečeni Svaković, s 11 čeljadi. Ante Mamić s 4 čeljadi. Josip Lerotić s 10 čeljadi. Mate Zelić s 8 čeljadi odselio u Poljica, kako naglašava Zemljišnik. Kako se dalje stanovništvo kretalo u Biorinama, može se vidjeti iz Stanja duša župe Ugljane, koje su 1754. kad je sastavljeno, pripadale Biorinama.

PLEMENA Abramović

Kod diobe zemalja 1730. Grgo Ćubelić, rečeni Abramović, sa 16 čeljadi dobio je 23 kanpa zemlje. U isto vrijeme žive u Biorinama Grgo Ćubelić Tadijin 47

s 9

čeljadi

i Tadija Tadijin sa 14

čeljadi.

Grgini potomci prozvali su se Abra-

movići. Drugi su Ćubelići iselili. God. 1754. zapisane su u Stanju duša obitelji

Ivana Abramovića sa 7 čeljadi i Jure Abramovića sa 6 čeljadi. Dakle staro im je prezime Ćubelić. Doselili su iz Grabove Drage u Gorancima kod Mostara. Krsnica im je na Sve Svete. God. 1990. u Abramovića je 9 čeljadi. Barbarić

Kod diobe zemalja 1730. Martin Barbarić imao je u obitelji 12 čeljadi. God. 1754. u Stanju duša zapisana je obitelj Martina Barbarića sa 11 čeljadi. Biskup Dragičević 1743. stavlja Barbariće u Blatnicu i Knežpolje u Mostarskom blatu. Odatle su doselili uBiorine. Krsnica im je Svi Sveti i sv. Luka. God. 1990. u Barbarića je 24 čeljadi. Bilić

Doselili su u kasnijim vremenima iz Kreševa kod Katuna. Ne spominju se 1730. kod diobe zemalja ni 1754. u Stanju duša. Krsnica im je Svi Sveti i sv. Luka. Čulić

Kod diobe zemalja 1730. dobio je zemlju Mate Čulić. Ističe se da je Poljičanin. Krsnica im je sv. Luka. God. 1990. u Čulića 8 čeljadi. Dominović

Ne spominju se 1730. kod diobe zemalja, ni u Stanju duša 1754. Krsnica im je Svi Sveti. Prema predaji doselili su iz Bosne. Gunjača

Kod diobe zemalja 1730. Stipan Gunjačić, rečeni Sučić, s 8 čeljadi dobio je 9 kanapa zemlje. U Stanju duša 1754. zapisane su obitelji Mate Šimića s 5 čeljadi i Stipe Šimića sa 6 čeljadi. Krsnica im je Svi Sveti. Jurišić

Kod diobe zemalja 1730. dobile su zemlju obitelji Grge Jurišića sa 17 čeljadi i Ivana sa 14 čeljadi. U Stanju duša 1754. zapisane su obitelji Mate Jurišića s 3 čeljadi, Luke sa 6 čeljadi, Frane sa 6 čeljadi. Krsnica im je Svi Sveti i sv. Luka. Doselili su iz Poljica. God. 1990. u Vlačanima 16 čeljadi, Miškovići, Jurišići s Grivom 27 čeljadi. 48

Karadža

Ne spominju se 1730. kod diobe zemalja. Stanje duša 1754. zapisalo je obitelji Ante Karačića s 9 čeljadi, Mate sa 7 čeljadi, Mije sa 6 čeljadi i Grge Karačića s 10 čeljadi. Doselili su iz Crnča kod Lištice. Krsnica im je Svi Sveti. Selili su iz Biorina u Smrčane i Priluku kod Livna. Karaman

Doselili su iz Novih Sela u kasnijim vremenima. Ne spominje ih 1730. Zemljišnik, ni Stanje duša 1754. Lulić

Kod diobe zemalja 1730. spominje se obitelj Paške Lekića, rečenog Lulića sa 17 čeljadi i Mate Lulića koji je dobio za obitelj 12 kanapa zemlje. Doselili su Lekići iz Hercegovine. Biskup Dragičević u popisu 1743. stavlja ih u Mostarsko blato i u Tihaljinu. Slave Sve Svete i sv. Luku. Stanje duša 1754. bilježi obitelji Mije Lulića s 5 čeljadi i Petra s 8 čeljadi. God. 1990. u Lulića je 2 čeljadi. Pleić

Staro im je prezime Pleština. Glavnina se zadržala u Grivi. Ne spominje ih u Biorinama Stanje duša 1754. god. Slave Sve Svete. God. 1990. u PIe ić a je kod Stare ceste 2 čeljadi., u Pleić Soluć 2 čeljadi. Starinom iz Gorice u Hercegovini. Rančić

Ne spominju se 1730. kod diobe zemalja, niti ih spominje Stanje duša 1754. god. Prema predaji došli su iz Budimira. Krsnica im je Svi Sveti. Samaržić

Kod diobe zemalja 1730. Marko Ćubelić, rečeni Samaržić, s 12 čeljadi dobio je 17 kanapa zemlje. Stanje duša 1754. zabilježilo je u obitelji Mije Samaržića 6 čeljadi i u Mate 6 čeljadi. Ćubelići su došli iz Grabove Drage u Gorancima kod Mostara. God. 1990. u Samardžića je 5 čeljadi. Slišković

Kod diobe zemalja 1730. dobila je baštinu obitelj Pavla Ćubića, rečenog Sliškovića. Ćubići su došli iz Donjeg Graca kod Širokog Brijega u Hercegovini. Stanje duša u razmaku 1754-1761. bilježi l obitelj Slišković. 49

Sokić

Ne spominje ih ni Zemljišnik 1730. ni Stanje duša 1754. Prema predaji došli iz Doca u Poljicima. Krsnica ime je sv. Luka. God. 1990. u Sokića je 6 čeljadi. Sušak

Kod diobe zemlje 1730. Nikola Sušak s 14 čeljadi dobio je 21 kanap zemlje. Stanje duša 1754. zabilježilo je obitelj Jure Suškovića s 22 čeljadi. Biskup Dragičević 1743. stavlja ih u Pribinoviće u Mostarsko blato. U Biorine doselili su iz Hercegovine. Slave Sve Svete. God. 1990. u Sušaka je 4 čeljadi. Škare

Kod diobe zemlje 1730. Mijo Škarić s 14 čeljadi dobio je 22 kanpa zemlje, Ivan Škarić sa 5 čeljadi 22 kanapa. Stanje duša 1754. zabilježilo je obitelj Marijana Škarića sa 6 čeljadi i Dujo Škarić s 4 čeljadi. Prema predaji doselili su s Tijarice. Slave Sve Svete, God. 1990. u Škara 24 obitelji, kod Stare ceste 2 čeljadi. Tokić

Kod diobe zemalja 1730. Šimun Tokić s 15 čeljadi dobio je 22 kanpa zemlje. Doselili su iz Rakitna u Hercegovini. Stanje duša 1754. zabilježilo je obitelj Petra Tokića s 13 čeljadi i Šimuna Tokića s 6 čeljadi. Braća su. Slave Sve Svete. God. 1990. u Tokića je 19 čeljadi. Zelić

Kod diobe zemalja 1730. obitelj Martina Zelića sa 11 čeljadi dobila je 16 kanapa zemlje, a Mate i Grge sa 7 čeljadi po 10 kanapa. Stanje duša 1754. zabilježilo je obitelji Martina Zelića s 10 čeljadi, Grge s 5 čeljadi. Nikole sa 7 čeljadi, Ivana s 2 čeljadi, Mate s 15 čeljadi. Doselili su iz Doca u Poljicima. Slave sv. Luku. God. 1990. u Zelića je 34 čeljadi, uz Staru cestu 10 čeljadi. Živanović

Kod diobe zemalja 1730. dobile su zemlje obitelji Dominika Živanovića sa 8 čeljadi, Nikole čauša s 10 čeljadi, Križana s 8 čeljadi, Jovičina sa 7 čeljadi. Stanje duša 1754. zabilježilo je obitelji Nikole Živana sa 7 čeljadi, Blaža Živanovića s 4 čeljadi i Ivana Živana s 8 čeljadi. Biskup Dragičević stavlja 1743. Živanovića u Dobro kod Livna. Vjerojatno je Živanović iz Biorina u vezi s njima. Poslije oslobođenja Imotskog od Turaka 1717. nastanili su se u Glavini Gornjoj. God. 1990. u Živanovića je 15 čeljadi. Na Čeripolju 1990. god. živi u Škara, Karadža i Karamana 14 čeljadi. 50

r-------

------ ------------~I Naslovna stranica Corirova Cattastica

51

CISTA PROVO To je najmlađa župa Imotskog dekanata. Nastojanjem župnika don Bogoslava Cista Provo odijelila se od svoje stoljetne matice Cista Velika. To seosko naselje nalazi se uz samu granicu župe Lovreć, dok je od Ciste Velike Bartulovića,

Župska crkva sv. Petra u Cisti Provo

daleko nekoliko kilometara. Kad su se dijelile zemlje 1725. Cista Provo bila je u sklopu lovrećko-opanačkih obitelji. Predaja tvrdi da su u davnini Provljani pokopavali svoje mrtvace na Lovreću. Radi udaljenosti 7 km od matične crkve sv. Jakova, godinama su Provljani tražili olakšanja za vršenje vjerskih dužnosti. Napokon su ih dobili. Župa Cista Provo osnovana je biskupskim dekretom 5. srpnja 1987. Prvim župnikom imenovan je, dotadašnji župnik župe sv. Jakova Cista, don Bogoslav

52

Bartulović. Između

njega i don Ivana Banića, novog župnika župe Cista Velika, izvršena je primopredaja 23. rujna 1987. Nekada područna crkva sv. Petra, postala je župskom crkvom u Cisti Provo. Župnik Ciste don Rade Rilov piše Bisk. ordinarijatu u Split 15. siječnja 1929: "Jedna četvrtina Ciste u odlomku Provo, sagradište 1913. područnu crkvicu sv. Petra, s kojom matica crkva, kao što i tri četvrtine ostalih župljana okolo matice, nema nikakovih odnošaja."32 Gradnju crkve sv. Petra vodio je glavar Ciste Provo Stipe Madunić Ivankov. Imao je veliku muku dok je sa siromašnim narodom završio to lijepo kameno zdanje. Vodili su se dogovori i razgovori sa župnikom Ciste o nedjeljnim i blagdanskim misama. Župnik don Ante Jurić sazidao je lijepi ukusni zvonik uz samu crkvu. Don Bogoslov Bartulović osuvremenio je crkvenu ponutricu, obložio dio zvonika kamenom i bakrom, te uredio crkveno dvorište. Kapelica crkvica sv. Marka na Gradini iznad Šituma napravljena je 1971. god. Tu se od davnine držao blagoslov polja na sv. Marka. Sada se može reći sv. misa. Župska kuća izgrađena je na istočnoj strani crkve, nastojanjem župnika don Bogoslava Bartulovića i doprinosom samih župljana Ciste Provo. Svečani blagoslov obavio je splitski nadbiskup dr. Frane Franić 5. srpnja 1987. Predviđena je za stan župnika i časnih sestara. Novo groblje napravljeno je u Cisti Provo ispod glavne ceste, južno od crkve sv. Petra. Do tada su Provljani pokopavali svoje mrtvace u Cisti Velikoj. Državna škola u Cisti Provo otvorena je 1920. Prva učiteljica bila je Marija ĆUbelić.

Provljani pomalo silaze s brda glavnoj cesti. Tu grade lijepe suvremene kuće. Stvaraju lijepo naselje na vrlo važnoj raskrsnici: Imotski-Sinj, (veza sa Hercegovinom) te Jadransko more s Bosnom.

Popis obitelji prema župskim zapisima Bosnić

1969. 15 obitelji, 1984.6 obitelji Ćubić 1969. 11 obitelji, 1984. 17 obitelji Madunić 1969. 68 obitelji, 1984. 57 obitelji Mustapić 1969. 3 obitelji, 1984. 3 obitelji Ribičić 1969. 14 obitelji, 1984. 9 obitelji Šitum 1969. 33 obitelji, 1984. 30 obitelji 1989. u sve 126 obitelji 32 Arhiv Župskog ureda Cista Velika. 53

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. u selu Opanci, banderije dobili su zemlje stanovnici Ciste PrOV033

Dumančić,

Madanić Jure (Madunić) s 40 čeljadi dobio je 76 kanapa zemlje. Kuće je dobio uPrhovu - u Provu. Uz posjed, koji je dobio na teritoriju Imotskog, on svjedoči da na teritoriju Zadvarja uživa svoju staru baštinu od 4 kanpa. Ćubić Mijo sa 7 čeljadi dobio je 13 kanapa. Mustapić Ante s 10 čeljadi dobio je 18 kanapa. Šitum Marko s 10 čeljadi dobio je 19 kanapa. Bekavac Nikola s 10 čeljadi dobio je kuću kod Ribičića i određene zemlje. Ribičić Mijo s teritorija Zadvarje, po naredbi dalmatinskog providura, morao je ostaviti zemlje na tom području. Dobio je na teritoriju Imotskog 2 kuće u Podvornici, sa istoka mu je harambaša Bekavac, sa zapada Jure Madunić. Kovačević Ivan rečeni Bosno s 5 čeljadi dobio je 9 kanapa. Šitum Grgo s 5 čeljadi dobio je 9 kanapa. God. 1725. kod diobe zemalja zabilježena su plemena, osim gore navedenih: 34 Arambaša Nikola Bekavac, osim u Studencima, posjedovao je zemlje u Provu. Zgon koji je pripadao nekada Vučkovićima u Crljivici, pripao je arambaši Bekavcu. U Nosećoj drazi bilo je imanje Vučkovića. Kovačević Bosno graniči s Nikolićem. Grgo Šitum graniči s Kovačevićem iz Ciste.

PLEMENA Bosnić

Pravo im je prezime Kovačević. Nadimak Bosno postao je kasnije prezime. Kod diobe zemalja 1725. Ivan Kovačević rečeni Bosno s 5 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje. Prema predaji doselili su iz Bosne. God. 1909. u Provu žive 2 velike obitelji, 1979.8 obitelji, 1969. 6 obitelji, 1984.6 obitelji. Ćubić

Kod diobe zemalja 1730. u Biorinama spominje se obitelj Pavla Ćubića, Doselili su iz Donjeg Graca kod Lištice. Pop glagoljaš don Mijo živi kod kuće oko 1840. i potpisuje se Madunić, rečeni ĆUbić. Međutim, kod rečenog Sliškovića.

33 HAZ, Katastri Dalmacije. 34

54

HAZ, Katastri Dalmacije.

diobe zemalja u Provu 1725. obitelj Mije Ćubića sa 7 čeljadi dobila je 13 kanapa zemlje. Dokaz da su iz Hercegovine. God. 1969. u Provu živi 17 obitelji, 1979. 11 obitelji, 1984. 17 obitelji. Madunić

Kod diobe zemalja 1725. Jure Madunić s 40 čeljadi dobio je 76 kanpa zemlje u Provu, a 4 kanpa na teritoriju Zadvarja. U zemljišniku se ističe: aquisto vechio comme esso atesta-stari posjed, kako on tvrdi. Prema predaji došli su u Provo iz Blata na Cetini. Da li imaju vezu s Madunama u Ružićima u Hercegovini? God. 1909. u Provu žive 32 brojne obitelji, 1979. 57 obitelji, 1969. 68 obitelji, 1984. 57 obitelji. Mustapić

Kod diobe zemalja 1725. Ante Mustapić s 10 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje. God. 1909. tu žive 2 obitelji, 1979.3 obitelji. Nose nadimak Tutić. 1969. 3 obitelji, 1984. 3 obitelji. Ribičić

Za Bečkog rata 1686. ustudenačkom zbjegu prema Cetini i Brelima Gornjim i Donjim bježalo je 35 obitelji. Među njima su obitelji Nikole Ribičića s 10 čeljadi i Miloša s 22 čeljadi. Neki su ostali u Brelima dok su se drugi vratili na Šestanovac, odakle su prešli u Cistu Provo. Vjerojatno su tu imali svoje imanje prije bježanja sa Studenaca. Kod diobe zemalja 1725. Mijo Ribičić s teritorija Zadvarje sačuvao je stare zemlje na Šestanovcu i dobio nove u Cisti Provo: Podvornicu s dvije kuće i dolac Vrsinovac. God. 1909. u Provu živi 7 obitelji, 1979. 13 obitelji, 1969. 14 obitelji, 1984. 9 obitelji. Šitum

Kod diobe zemalja 1725, Grgo Šitum s 5 čeljadi dobio je 9 kanapa zemlje, Marko Šitum s 10 čeljadi 19 kanapa. U Rakitnu je 1871. župnik fra Rafo RadošŠitum. Biskup Dragičević 1743. stavlja Šitume u Ninkovo Selo kod Velike i u Radoše kod Livna. Krajem 18. st. Šitumi iz Ciste odselili su u Modran kod Dervente. God. 1909. u Provu živi 10 obitelji, 1979. 24 obitelji, 1969. 33 obitelji, 1984. 30 obitelji. Šitumi i Radoši su istoga krvnoga podrijetla iz Roškoga polja. 55

CISTA VELIKA Cista se spominje kao kapelanija župe Radobilja u prvoj polovici 17. stoljeća. Sami su birali svog kapelana. To svjedoči pismo napisano 14. svibnja 1634. od Cišćana, upućeno splitskom nadbiskupu Sforzi Ponzonu. U njemu mole u ime

Župska crkva sv. lakova u Cisti Velikoj

dvaju sela da im i dalje ostavi za kapelana don Juru Perišića koji kod njih već 23 godine savjesno vrši službu kapelana, od 1611. Držat će ga, ako on hoće, do smrti. Nikako ne žele mladoga don Andriju Vukušića koji se hoće silom nametnuti. Ističu da on ne poštuje don Juru, iako mu je don Juraj bio odgojitelj i učitelj. To se posebno pokazalo na Veliki petak 14. travnja 1634. u crkvi pred oltarom. za vrijeme klanjanja križu. O tome je obavijestio nadbiskupa radobiljski dekan don Mijo Gojaković. 35 35

56

s.

Dr. Kovačić: Glagoljaši na području Imotske krajine za turske vladavine; Ćuvari baštine, Imotski 1989, str. 136-137.

Dekan Luetić piše 26. ožujka 1835. da je Cista samo kapelanija, a ne župa, jer da tako piše u dekretu ustanovljenja. Da je Cista bila samostalna kapelanija župe Radobilja sa svojim posebnim svećenikom, dokazuje dekan Omiša, koji pita 22. studenoga 1837. dekana imotskog, što kapelan Ciste daje kao priznanje matičnom župniku u Katunima. U starijim šematizmima piše da je Cista postala žup om 1845. Zasebne se matice počinju pisati 1825. Javne rasprave o selu Griva započinju 1835. Nastalo je pitanje kojoj župi pripada, da li Ugljanima ili Cisti. Rasprave su trajale duga desetljeća. Župnik Rilov piše Biskupskom ordinarijatu u Split 30. siječnja 1914. da su utvrđena prava Ciste nad dijelom Biorina koji se zove Griva. Ordinarijat iz Splita odgovara 10. lipnja 1914. glavaru Grive Juri Lozančiću da Griva ne ulazi u pitanje osnivanja nove župe Biorine. God. 1924. osnovana je nova župa Biorine, u čiji sastav nije ušla Griva. Bilo je neprilika i s istočnim granicama. Više su bile ekonomskog sadržaja. Radilo se o pitanju gaja iznad Ribičića kuća. God. 1901. općina je povjerila župnicima Ciste i Lovreća da budu posrednici u smirivanju nesuglasica oko vlasništva toga gaja. 36 Stanovnici Ciste Velike u starini su pokopavali pokojnike na groblju u Katunima. Stanovnici Ciste Provo to su činili na groblju na Lovreću. Kad su se dijelile zemlje u Imotskoj krajini 1725, u Zemljišniku su popisane obitelji Ciste Velike, dok su stanovnici Ciste Prova upisani zajedno sa stanovnicima Lovreća i Opanaka. God. 1913. završena je crkva sv. Petra u Cisti Provo Provljani su tražili mise u određene dane. To je bilo skopčano s poteškoćama. Tek iza Drugog svjetskog rata župnici su dvomisili. Napokon je dozrelo vrijeme da Cista Provo postane posebna župa. Svečano je otvorena 5. srpnja 1987. Cista je pripadala uvijek Splitskoj nadbiskupiji. Služili su je biskupijski svećenici. Za turskih vremena i franjevci, kako to svjedoče dva fratra. Fra Andrija Rišćanin, iz Rame, nastanjen u Sinju, tvrdi 6. rujna 1701. da je 30 godina bio kapelan u selima velike župe Radobilja. Fra Šimun Fiori svjedoči 27. listopada 1701. da je bio kapelan u svim selima Radobilje, osim Katuna. Ilija Mustapić, seljak iz Grabovca svjedoči 20. siječnja 1702. da je nazad pedeset godina služio sela Grabovac, Opanke, Cistu i Svib Veliki fra Tadija Radatić iz samostana na Prološkom blatu. Uklonili su ga popi glagoljaši Splitske nadbiskupije, dokazujući da ta sela pripadaju Splitu, a ne Makarskoj.37 36 37

F. V. Vrčić: Župe Imotske krajine II. dio, str. 189. Dr. S. Kovačić: Glagoljaši na području Imotske krajine za turske vladavine; Čuvari baštine, Imotski 1989, str. 239.

57

Stećak

s Crvljivice u Cisti Velikoj s natpisom Vladana

Kustračića

Cista je imala svoju crkvicu vjerojatno i za turskih vremena. Svakako ta je postojala, čim je Krajina oslobođena od Turaka. Nalazila se na sredini groblja. Sve donedavno vidjeli su se tragovi njezinih zidova. Tu je don Lovro Banović napravio svećeničku grobnicu. Nova današnja crkva sv. lakova zidana je za župništva don Lovre Banovića u razdoblju 1884-1888. Poduzetnik rada bio je pošteni Švicarac Dinko Franchini. Veliki oltar od areži izradio je majstor Ivan Rako iz Imotskog prema priloženom nacrtu za 2.100 kruna. Isti majstor izradio je oltar sv. Jakova. Gospin oltar od mramora izradio je 1892. Ante Kežić. God. 1974. čitava je crkva dobila novo lice pod upravom don Bogoslava Bartulovića. Crkvica sv. Klimenta nalazi se uz staru župsku kuću. Zidana je za svagdašnje potrebe župnika 1876. Usputna kapelica Gospe od Zdravlja nalazi se uz glavnu cestu kod Kegalja. Podignuta je 1871. Srušena je kad se cesta proširivala i asfaltirala. Zidana je nova u mnogo ljepšem obliku 1978. god. 38 Stara župska kuća zidana je na mjestu gdje su župnici od početka stanovali. Uglavnom je završena 1874. a kasnije se nadograđivala i uređivala. Nova župska kuća u blizini crkve napravljena je 1976. pod upravom don Bogoslava Bartulovića. 38

58

F. V. Vrčić: Župe Imotske krajine II. dio, str. 194-196.

Časne sestre Služavke Malog Isusa došle su u Cistu 1972. Za njih je napravljena posebna kuća u neposrednoj blizini crkve. Školsku zgradu o svom trošku zidao je don Lovre Banović. Predata je u službu 25. lipnja 1911. Prva učiteljica bila je Dinka Franchini. Nova školska zgrada napravljena je 1956. U njoj je Osmogodišnja škola. Škola u Grivi otvorena je 1927. Prva učiteljica bila je Nikica Petrov. 39 Povijesnih spomenika u Cisti ima na više mjesta. Stećaka ima kod crkve, na Zadužbini, na Crljivici. Na Velikoj i Maloj gomili nalazi se veći broj stećaka. Na nekima od njih nalaze se natpisi, što je inače rijetkost. Na Crkvini, kod Mandarića kuća, ekipa arheologa otkrila je 1995. tri crkve iz ranog kršćanstva na istom mjestu. Rađene su u raznim razdobljima. Rimljani su u Cisti imali svoju utvrdu. Kula Ale Matutinovića vidljivi je znak nekadašnjih muslimanskih stanovnika. Možda je i bunar Zadužbina pripadao njemu. Pećina [kovača ispod gradine Vitrenik čuva ostatke života iz predhistorije. Nekropole, ili ilirske grobnice: Vržinova gomila, Cvancikića gomila, Rajičeva gomila. Gradine: Gradina kod crkve. Magdića gradina, Kapuličina gradina, Vuičina gradina. Umorin gradina. Blebića gradina. Rimska cesta prolazila je kroz Cistu. Vezala je Salonu preko Tiluriuma i Novuma. sa Naronom. Pretur Adolf Frantz osposobio ju je za promet u razdoblju 1854-1861. Posuvremenjena je i asfaltirana.

Stanovništvo, prema biskupijskim šematizrnima i drugim popisima kretalo se kako slijedi: God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. 39

1843. 1845. 1850. 1867. 1886. 1891. 1905. 1913. 1938. 1971.

čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi

čeljadi čeljadi čeljadi

čeljadi čeljadi

čeljadi

995 u 149 obitelji 1029 u 150 obitelji 1078 u 154 obitelji 1160 u 163 obitelji 1402 u 199 obitelji 1343 u 197 obitelji 1958 u 226 obitelji 2190 u 241 obitelji 2738 2708 u 441 obitelji

F. V. Vrčić: Župe Imotske krajine II, Imotski 1980., str. 198.

59

God. 1979. čeljadi 2350 God. 1990. čeljadi 800 u 247 obitelji muških 364, ženskih 43840 God. 1995. čeljadi 900 Župa Cista Velika dijeli se na: Griva s naseljenim plemenima: Dajak Lozančić, Mlikotić i Pleić. Cista Velika s naseljenim plemenima: Banović, Burazin, Carević, Ćoso, Ću­ belić, Čelan, Galić, Kapulica, Kegalj, Kuić, Kurtović, Kutleša, Klarić, Magdić, Mandarić, Raić, Ramić, Rojnica, Šetka, Sonjić, Vučak, Vuica i Vučemil.

Zemljišnik izrađen 1725. za Cistu, Dobranje, Aptovac i dio Bilopolja Imotski 4J

područja Veličina

zemlje označena je kampima. Burazin Petar sa 7 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje, Burazin Toma s 15 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Rajčević Pavao s 15 čeljadi dobio je 29 kanapa zemlje, Rojnica Stipan s 8 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Burazin Ilija s 5 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje, Križanović Mate sa 7 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje, Vučković Stipan s 8 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje, Šetka Ante s 8 čeljadi dobio je 19 kanapa zemlje, Čavar Jure s 18 čeljadi dobio je 35 kanapa zemlje, Miloradović Ivan s 8 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje, Rojnica Šimun harambaša s 12 čeljadi dobio je 31 kanap zemlje, Mandarić Ivan sa 17 čeljadi dobio je 11 kanapa zemlje, Klarić Mate s 10 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Vuličić Bože s 4 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Milković Mate sa 6 čeljadi dobio je 13 kanapa zemlje, 40

Nastanjeni u: oko 500 Australiji, Kanadi, SAD oko 120 Splitu oko 330 Zagrebu oko 150 Po Jugoslaviji oko 200 HAZ: Katastri Dalmacije. Njemačkoj

41

60

Ančić

Mate s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Čosić Stipan s 10 čeljadi dobio je 20 kanapa zemlje, Čosić Mijo s 10 čeljadi dobio je 20 kanapa zemlje, Ančić Tadija s 11 čeljadi dobio je 22 kanapa zemlje, Svaličić Nikola s 8 čeljadi dobio je 13 kanapa zemlje, Klarić Marko sa 6 čeljadi dobio je 5 kanapa zemlje, Vrljić Ivan s 10 čeljadi dobio je 20 kanapa zemlje, Vučković Petar s 8 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje, Kutlešić Ivan s 7 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje, Vrljić Mate sa 7 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Maglić Ante i Pavao, braća sa 8 čeljadi dobili su 38 kanapa zemlje, Kegljević Jure s 8 čeljadi dobio je 38 kanapa zemlje, Boičić Ante s 8 čeljadi dobio je 5 kanapa zemlje, Miloradović Stipan s 18 čeljadi dobio je 36 kanapa zemlje, Mitrović Mate s 3 čeljadi dobio je 6 kanapa zemlje, Lerotić Lovre s 9 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje, Šetka Blaž s 10 čeljadi dobio je 15 kanapa zemlje, Lerotić Grgo sa 16 čeljadi dobio je 32 kanapa zemlje, Klarić Ivan s 5 čeljadi dobio je 20 kanapa zemlje, Miloradović Ilija s 8 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje, VUljavić Ante sa 6 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Ivanković Križan sa 4 čeljadi dobio je 28 kanapa zemlje, Ćubelić Jure, bivši serdar s 33 čeljadi dobio je 26 kanapa zemlje, Šetka Nikola sa 7 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje, Čelan Bože s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Čelan Vid s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Galić Grgo s 4 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Ćurkušić Petar s 8 čeljadi dobio je 5 kanapa zemlje, Danolić Andrija s 8 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Danolić Ilija s 8 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Dadić Mate s 8 čeljadi dobio je 4 kanapa zemlje, Pogavić Grgo s 9 čeljadi dobio je 6 kanapa zemlje, Renić Marko sa 7 čeljadi dobio je 5 kanapa zemlje, Sučić Pavao s 8 čeljadi dobio je 5 kanapa zemlje, Sučić Mijo sa 7 čeljadi dobio je 5 kanapa zemlje, Sučić Lovre s 10 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje, Sabljić Karlo s 8 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Đukić Marijan s 8 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje. 61

Osim posjeda u Cisti, dobili su zemlje u Imotskom polju: Pervan Mate s 8 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje, Milišić Mate s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Galić Petar, major i nećaci dobili su 28 kanapa zemlje. Osim u Cisti, imali su posjede na Bisku, općina Sinj: Pogavić, Renić iSučići. Prema svjedočanstvu župnika Križan Ivanković s 3 čeljadi došao je ponovno na Dobranje, kad su se i ostali povratili, i dobio je 4 kanpa zemlje. Dobili su posjede u Cisti: Franceschi Zane iz Omiša za zasluge dobio je zemlje u Imotskom polju, na Studencima i u Cisti 6 kanapa zemlje. Nadali Šimun, gubernator imotske Pjace dobio je u Cisti 12 kanapa zemlje. Prema prezimenima lako je izdvojiti stanovnike Dobranja od stanovnika Ciste. PLEMENA U CISTI SU: Banović

Doveo ih je u Cistu iz Kostanja župnik don Lovre God. 1909. l obitelj, 1979. 3 obitelji.

Banović

(1868-1912).

Burazin Kod diobe zemalja 1725. nalazimo u Cisti Petra Burazina sa 7 čeljadi, Tomu s 15 čeljadi, Iliju s 5 čeljadi. U starini su se zvali Pavlović. Burazin je nadimak koji se pretvorio u prezime. Bila su dva popa, koji su živjeli kao glagoljaši u Podgori. Obojica su iz Ciste. Don Miovio Pavlović, pridivkom Burazinović, zabilježio je smrt don Ivana Burazina 1664. Don Mijo je umro u Podgori 27. lipnja 1668. God. 1909. 9 velikih obitelji u Cisti, 1979. 27 obitelji. Carević

Doselili su iz Podpoletnice kod Zadvarja God. 1909.2 obitelji, 1979.5 obitelji. Ćoso

Ali-beg Kjose (Ćose) potpisan je kao svjedok na jednoj ispravi imotskog kadije 1622. Prema sačuvanoj predaji jedno je od najstarijih plemena u Cisti. Živjeli su u Imotskom gdje su dolaskom mletačke vlasti primili krštenje. Kod diobe zemalja 1725. Stipan Ćosić s 10 čeljadi dobio je 20 kanapa zemlje, Mijo s 10 čeljadi 20 kanapa. God. 1909. u Cisti žive 4 osrednje obitelji, 1979. 2 obitelji. 62

Ćubelić

S Dobranja ih doveo u Cistu don Pavao Ćubelić, gdje je sagradio kuću i u njoj živio 1843-1853. God. 1909. u Cisti živi 7 obitelji, 1979. l obitelj. Čelan

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Vid Čelan s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Bože s 5 čeljadi 10 kanapa. Čelani su starosjedioci u Zagvozdu koji su se kasnije razdijelili prema nadimcima. U Zemljišniku 1725. zabilježene su u Cisti kuće i zemljišta Bože i Vida u susjedstvu. Uz njih imaju zemlje Lerotić i Mate Mitrović. Zemljišnik nije zabilježio Saviće u Cisti. God. 1909. u Cisti živi 9 obitelji, god. 1979. 12 obitelji. Galić

Grgo Galić s 4 čeljadi, kad se stvarao Zemljišnik 1725., dobio je 8 kanapa zemlje. God. 1979. u Cisti živi l obitelj. Dajak

U popisu obitelji kneza Vlatka Opanak, koji je odselio s čitavim plemenom iz Opanaka prema Čitluku u Hercegovini, zapisano je 1477. ime Ivana sina Dajaka. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Marko Dajaković sa 7 čeljadi dobio je u Grivi 10 kanapa zemlje. Označeno je da je imao posjede i u Poljicima. God. 1909. u Grivi živi 5 obitelji, 1979. 12 obitelji. Kapulica

Kad se stvarao Zem1jišnik 1725. ne spominje se pleme Kapulica. Znači da su se kasnije naselili. Kapulice žive u Prisoju u Bušku blatu kod Duvna. God. 1909. u Cisti živi 5 obitelji, 1979. 7 obitelji. Kegalj

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Jure Kegljević sa 8 čeljadi dobio je 38 kanapa zemlje. Predaja tvrdi da su iz Blata doselili u Cistu na imanje Veselinovića iz Povlja na Braču, koje su od njih kupili. 1909. župnik je zabilježio uČelana 2 obitelji: Čelan rečeni Kegalj. Kuić

Kod diobe zemlje 1725. Mate Kuižanović sa 7 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje. God. 1909. u Cisti živi 5 brojnih obitelji, 1979. 6 obitelji.

63

Kurtović

Prezime je nastalo od nadimka. Prvotno su se zvali Milišić. Kod diobe zemalja 1725. Mate Milišić s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje. God. 1909. u Cisti žive 4 brojne obitelji, 1979. 9 obitelji. Kutleša

Kod diobe zemalja 1725. Ivan Kutlešić sa 7 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje. Pred Turcima su se povukli iz Imotske krajine u Bosnu i Hercegovinu. Na povratku naselili su se u Vinjane Gornje, Cistu, odakle su neki otišli na Ugljane i u Čaporice. God. 1909. u Cisti živi 5 ovećih obitelji, 1979.9 obitelji. Kutleše su starinom Anići iz Grabove Drage. Klarić

Kod diobe zemalja 1725. Mate Klarić s 10 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Marko sa 6 čeljadi 5 kanapa, Ivan s 5 čeljadi 20 kanapa. God. 1909. u Cisti žive 4 obitelji, 1979. 7 obitelji. Lozančić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mate i Ante Lozančić s 5 čeljadi dobili su 12 kanapa zemlje. Starosjedioci su u Potočanim kod Livna, odakle su prešli u Zabrišće. Starosjedioci su također u Zagoričanima kod Livna. Odatle su prema predaji selili u Grivu, pa se ponovno vratili u Zagoričane. God. 1909. u Grivi živi 7 obitelji. Magdić

Kod diobe zemalja 1725. u obiteljima Ante i Pavla Magdića živi 20 čeljadi i dobili su 38 kanapa zemlje. Ivan Magdić pok. Josipa odselio je 1888. u Banja Luku. God. 1909. u Cisti živi 5 obitelji, 1979. 8 obitelji. Mandarić

Kod diobe zemalja 1725. Ivan Mandarić sa 17 čeljadi dobio je 11 kanapa zemlje. U Vinogradini je dobio zemlju kojoj je sa sjevera tursko groblje, a s juga crkveno groblje. Dobio je dionicu koja je bila arambaše Rojnice kod turskog groblja s južne strane. God. 1909. u Cisti živi 10 ovećih obitelji, 1979. 25 obitelji. Predaja tvrdi da imaju vezu s Mandarićima kod Vrlike. Matica im je u Vionici u Brotnju.

64

Mlikotić

Kod diobe zemalja 1725. Pavao Mlikotić s 11 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje. U vezi su s Mlikotićima u Docu župa Srijane. God. 1909. u Grivi živi 1 oveća obitelj, a 1979. 4 obitelji. Starinom su iz Poljica kod Omiša. Pieić

Kod diobe zemalja 1725. obitelj Mate i Vida Pleštine i udovice pok. Martina s 10 čeljadi, dobila je 15 kanapa zemlje. Bože i Martin Pleština s II čeljadi dobili su 17 kanapa zemlje. Zemljišnik ističe da imaju posjed u Novim Selima područja Zadvarje. Radi lakšeg izgovora narod im je skratio prezime u Pleić. God. 1909. u Grivi živi 17 obitelji. 1979. 28 obitelji. Dijele se na Pleiće i Pleić Pržiće. Raić

Ivan Raičić iz Rakitna doselio se 1699. u Cistu. Kod diobe zemalja 1725. Pavao Rajčević s 15 čeljadi dobio je 29 kanpa zemlje. Dijele se na Kapulariće i Kovačeviće. Ti drugi doselili su u Rajiće iz Kreševa. God. 1909. u Cisti žive 2 obitelji. 1979. 5 obitelji. Ramić

Ramić Frane rođen je u Splitu 27. veljače 1860. kao vanbračno dijete. Kršten je u crkvi sv. Duje 3. ožujka 1860. Općina ga predala na uzdržavanje Anti Kutleši pok. Josipa u Cistu Veliku. Tu je 1888. oženio Ivu Pleić i zadržao se s obitelji u tom mjestu. 1979. 2 obitelji.

Rojnica

Kod diobe zemalja 1725. obitelj arambaše Šimuna Rojnice s 12 čeljadi dobila je 31 kanap zemlje, Stipana s 8 čeljadi 12 kanapa zemlje. Luke s 5 čeljadi 9 kanapa. Prema sačuvanoj predaji starosjedioci su u Cisti. God. 1909. u Cisti žive 4 obitelji, 1979. 7 obitelji. Šetka

Kod diobe zemalja 1725. obitelj Ante Šetka s 8 čeljadi dobila je 19 kanapa zemlje. Doseljenici su iz Hercegovine. Iz Brotnja selili su u Desne kod Metkovića i u Cistu. Biskup Dragičević u svojem popisu 1743. stavlja ih ti Krivodol u Brotnju. God. 1909. u Cisti živi 8 obitelji, 1979. II obitelji. 65

Šonjić

Kod diobe zemalja 1725. ne spominje se to pleme. Možda je nadimak nekog drugog plemena, koji je postao prezime. God. 1909. u Cisti živi l obitelj, 1979. 4 obitelji. Vučak

Kod diobe zemalja 1725. obitelj Stipana Vučkovića s 8 čeljadi dobila je 16 kanapa zemlje, Petra s 8 čeljadi 16 kanapa. Vučković i su staro pleme u Kozičkim poljicima u Biokovu. Danas se prezivaju Vučko. Vučković i su u 17. st. selili sa zbjegom iz Duvna u okolicu Sinja. Kod diobe zemalja u Cisti vidi se u Zemljišniku da su imali veliku baštinu u Cisti. God. 1909. u Cisti živi 7 obitelji, 1979. 36 obitelji. Iz Ciste su neki selili u Lušnić kod Livna. Vuica

Kod diobe zemalja 1725. Bože Vuičić s 4 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje. Doselili su s drugim hercegovačkim plemenima iz Brotnja u Cistu. Neki su se zadržali u Glavini Donjoj kod Imotskog. God. 1909. u Cisti žive 3 obitelji, 1979. 5 obitelji. Vučemil

Kod diobe zemalja 1725. ne spominje se to pleme. U Cisti vlada mišljenje da su najstarije starosjedilačko pleme. Možda je nadimak nekog drugog plemena. Inače Vučemilovići su pleme iz okolice Rame i Duvna koje je u 17. st. selilo u okolicu Sinja, a nakon oslobođenja Imotskog (1717.), u Imotski. God. 1979. u Cisti živi 5 obitelji.

66

DOBRANJE Iz dokumenta u Orijentalnom institutu u Sarajevu, iz 1585. god, doznajemo da Dobranje nisu bile naseljene. Bile su ispašaj za brojne nomade iz okolice. Da su tu ipak nekada živjeli ljudi dokazuju ilirske nekropole i srednjovjekovni stećci.

Župska crkva sv. Ivana Krstitelja na Dobranjama

Selo je naseljeno s Hercegovcima, po svoj prilici 1694. kad je fra Frano Marinović predvodio sa serdarima veliki zbjeg iz zapadne Hercegovine. Tada su naseljene Ugljane i Biorine te još neka druga mjesta. Kod diobe zemalja 1725. pomiješana su plemena iz Biorina s onima uDobranjama. Dobranje su dio stare župe Radobilja. Tu nalazimo stalnog kapelana 1768. Dekan Omiša pita 22. studenog 1837. dekana imotskog, što kapelan na Dobranjama daje župniku Katuna kao priznanje da su Dobranje njegova kapelanija. Biskup67

ski ordinarijat 2. srpnja 1863. moli imotskog dekana da se dogovori s Dobranjcima da pristanu da ih poslužuje župnik s Aržana. U protivnom, poslat će im don Ivana Juginovića u "svojstvu župnika". Taj je došao na Dobranje 1865. S njegovim dolaskom Dobranje nisu više "izložena Kapelanija" već "prava župa". Župske matice postoje od 1825. Župska crkva sv. Ivana ucrtana je na katastarskoj mapi 1725. Kasnije je povećana, pa je prema nekim podatcima dobila današnji oblik 1740. Nova župska crkva počela se zidati 1964. Zvonik je dovršen 1972. Njezinu ponutricu uredio je župnik don Lovre Žuljević u razdoblju 1974-1978. Glagoljaško prebivalište sv. Ivana Nepomuka sazidao je 1790. don Šimun Vuletić. Kapela mu je služila za svagdanje bogoslužje. Čitavo zdanje sliči samostanu. Prema sačuvanoj predaji, tu su živjeli popi glagoljaši s jednim pomoćnikom civilom. Kapelu uz župsku kuću 1940. napravio je od stare župske kuće župnik don Ivan Vrdoljak. Danas služi i kao dvorana za vjeronauk. Župska kuća nalazila se uvijek na istom mjestu. Bila je malena i priprosta. Sva nastojanja da bi se sagradila nova kuća preko Vjerozakonske zaklade nisu uspjela. Don Marin Kuvačić 1934. sa selom sazidao je novu današnju kuću. Konačno ju je uredio don Ivan Vrdoljak, pa don Lovre Žuljević. Groblje se nalazi uz župsku crkvu. Škola je otvorena tek 1940. Prva učiteljica bila je Jovanka Tomašić s Korčule. Držala se u kući Joze-Đure Vuletića. God 1948. sagrađena je školska zgrada za četverorazrednu nastavu. Povijesni spomenici su slijedeći: gomila kod Landekovca i gomila kod Stipića torine. Poznate su gradine: Milardovića i Bišćanska. Blizu crkve nalazi se nekropola sastavljena od nekoliko stećaka. Put Cista-Dobranje probijen je 1896. Prema Tijarici i Svibu probijen je 1977. Iste godine asfaltiran je put Cista-Dobranje. 42 Stanovništvo Dobranja prema biskupijskim šematizmima i drugim popisima kretalo se kako slijedi: God. 1725. čeljadi 172 u 18 obitelji God. 1767. čeljadi 233 u 24 obitelji God. 1841. čeljadi 326 u 53 obitelji God. 1850. čeljadi 372 u 53 obitelji God. 1855. čeljadi 379 u 56 obitelji God. 1860. čeljadi 395 u 56 obitelji 42

68

F. V. Vrčić: Župe Imotske krajine II, Imotski 1980, str. 207-215. I. Ćubelić: Dobranje, Split 1984.

God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God.

1867. 1874. 1876. 1879. 1881. 1887. 1893. 1894. 1905. 1913. 1938. 1971. 1979. 1984. 1990. 1995.

čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi

čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi

čeljadi čeljadi čeljadi

417 461 471 482 418 432 440 448 547 608 880 806 512 396 185 259

u 60 obitelji u 64 obitelji u 67 obitelji u 67 obitelji u 71 obitelji u 72 obitelji u 73 obitelji u 78 obitelji u 85 obitelji u 84 obitelji u 130 obitelji u 95 obitelji u 87 obitelji

Zemljišnik stvoren 1725. zabilježio je u Dobranjama

slijedeća

plemena43

Ančić

Mate s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje. Ančić Tadija s II čeljadi dobio je 22 kanapa zemlje. Burazin Ilija s 5 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje. Ćubelić Jure, bivši serdar, s 33 čeljadi dobio je 26 kanapa zemlje. Ivanković Križan s 14 čeljadi dobio je 26 kanapa zemlje. Lerotić Lovre s 9 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje, Grgo sa 16 čeljadi 12 kanapa zemlje. Miloradović Ivan s 8 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje, Stipan sa 18 čeljadi 36 kanapa zemlje, Ilija s 8 čeljadi 16 kanapa zemlje. Vrljić Mate sa 7 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Ivan s 10 čeljadi 10 kanapa zemlje. VUljević Ante sa 6 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje. Ćavar Jure, rečeni Vuletić sa 18 čeljadi dobio je 35 kanapa zemlje.

Plemena koja su nekad u Dobranjama živjela, a više ih nema: Nikola Svaličić s 8 čeljadi dobio je 13 kanapa zemlje. Mate Mitrović s 3 čeljadi dobio je 6 kanapa zemlje. 43

HAZ Katastri Dalmacije.

69

Solarnun se bilježi u najstarijem Stanju duša kao posebno pleme. Spominje Marka koji se rodio 25. travnja 1784. i Ivanicu koja se rodila 13. lipnja 1834. a udala se za Ivana Milardovića. Po njoj je ogranak Milardovića dobio nadimak Solomun. Šetka. Kod diobe zemalja 1725. Blaž Šetka s 10 čeljadi dobio je 15 kanapa zemlje, Nikola s 5 čeljadi 14 kanapa. Vjerojatno su se kasnije pridružili Šetkama u Cisti Velikoj. Iza drugog svjetskog rata posljednji Šetka odselio u Slavoniju. Zemlje su na Dobranjama dobile još obitelji: Ćurkušić Petar, Cvitanović Mate, Danolić Tadija i Ilija, Dadić Mate i Milišić Mate. Pleme Lerota odselilo je s Dobranja u Podgradinu kod Livna. Tako se kod njih sačuvala predaja. Kad su se dijelile zemlje i stvarao Zemljišnik 1725. Dobranje su bile dio župe Cista. Radi toga izmiješana su plemena Ciste s plemenima Dobranja. Treba dobro proučiti pojedine čestice zemlje da se mogu odijeliti jedni od drugih. Osim toga, doseljena hercegovačka plemena još nisu potpuno sjela na određena sjedišta. Mijenjali su mjesta tražeći zgodniji smještaj. Dokaz nam je svjedočanstvo župnika Ciste koje je zapisano u Zemljišniku 1725, kad su se dijelile zemlje. Tu stoji: prema svjedočanstvu župnika, Križan Ivanković s 3 čeljadi došao je ponovno na Dobranje, kad su se i ostali povratili. To pokretanje dobro se vidi kod doseljenika uBiorine. 44 PLEMENA Ančić

Kod diobe zemalja 1725. Mate Ančić s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Tadija s 11 čeljadi 22 kanapa. God. 1727. bila je u obitelji Mate Ančića ova čeljad: Mate od 15 godina, Oršula majka od 40 godina, Lovre brat od 10 godina. U Tadije: Tadija od 50 godina, Petruša žena od 45, Matij sin od 20, Ivan sin od 18, Nikola sin od 11, Petar sin od 8, Ružica kći od 17, Mara kći od 16. Doselili su iz Brotnja u Hercegovini u Grabovac, Imotski i Dobranje. Biskup Dragičević u svojem popisu 1743. stavlja Ančiće u Rašku Goru i Biograce. God. 1800. na Dobranjama je 1 obitelj, 1870. 1 osrednja obitelj, 1899. 8 čeljadi u 1 obitelji, 1948. 10 čeljadi u 1 obitelji, 1984. 15 čeljadi u 2 obitelji. Božina

Ne spominju se kod diobe zemalja 1725. U katastarskoj karti 1835. spominje se Božinović, zvani Bogdan, Šimun pok. Mate. Prema predaji došli su iz Dugopolja. 44

70

HAZ: Katastri Dalmacije

God. 1800.2 osrednje obitelji, 1870.3 manje obitelji, 1899. 7 čeljadi u 2 obitelji, 1948. 8 čeljadi u 2 obitelji, 1984. 9 čeljadi u 2 obitelji. Burazin

Kod diobe zemalja 1725. Ilija Burazin s 5 čeljadi dobio je zemlje i Koronušu s kućom. Prvotno im je prezime Pavlović. God 1727. bilo je u obitelji Ilije Burazina čeljadi: Ilija 53 godine, Mara žena od 45, Ante sin od 20, Šima kći od 18, Klara kći od 10, Matija kći od 8. God. 1800. l oveća obitelj, 1870. l oveća obitelj, 1899. 10 čeljadi u 2 obitelji, 1948. 15 čeljadi u 3 obitelji, 1984. II čeljadi u 3 obitelji. Ćubelić

Kod diobe zemalja 1725. bivši serdar Jure Ćubelić s 33 čeljadi dobio je 26 kanapa zemlje. Doselili su iz Grabove Drage u Gorancima kod Mostara gdje i danas žive ĆUbele. Dijele se prema nadimcima Brucić, Lauškić, Tekušić, Luketinović, Miškov, Serdar i Raul. God. 1727. bilo je u obitelji J ure Ćubelića čeljadi: J ure od 73 godine, Ante sin od 24, Petar sin od 17, Mijo sin od 10, Lovre sin od 8, Cvita kći od 15, Anđelija sestra od 83, Ivan sin 33 godine, Cvita njegova žena od 25, Jakov sin od 5, Mara kći od 3, nevjesta Pera od 40, Šimun sin od 23, Toma sin od 20, Frane sin od 7, Iva kći od 18. God. 1800. 8 obitelji, 1870. 29 obitelji, 1899. 88 čeljadi u 16 obitelji, 1948. 178 čeljadi u 32 obitelji, 1984. 141 čeljade u 26 obitelji. Don Vicko Ćubelić prešao je u Liku, postao župnik u Gračacu. U proljeće 1786. doveo je svoja 3 brata u Gračac gdje su se nastanili. S Dobranja su neki odselili u Potkraj kod Livna pa odatle u Vidoše. Ivanković

Kod diobe zemalja 1725. Križan Ivanković s 14 čeljadi dobio je 28 kanapa zemlje. U Zemljišniku piše: Križan Ivanković s 3 čeljadi došao je ponovno na Dobranje kad su se i ostali povratili. O tome svjedoči župnik. God. 1727. bilo je u obitelji Križana Ivankovića čeljadi: Križan od 58 godina, Janja žena od 43, Ivan sin od 18, Lucija kći od 13, Martin brat od 40, Mara žena mu od 38, Mate sin od 7, Petar brat od 28, Martinove kćeri: Iva od 8 godina, Matija od 5, Bara od 2. Došli su iz Buova u Hercegovini. Tu ih stavlja u svojem popisu 1743. biskup Dragičević. Iz Dobranja su selili u Rašeljke u Bušku blatu, Bilu i Donje Držaniije kod Livna. God. 1800. l osrednja obitelj, 1870.3 manje obitelji, 1899. 10 čeljadi u l obitelji, 1948. 16 čeljadi u 3 obitelji, 1984. 5 čeljadi u 2 obitelji. Nose nadimak Šejtan. 71

Lerotić

Kod diobe zemalja 1725. Lovre Lerotić s 9 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje, Grgo sa 16 čeljadi 32 kanpa. God 1727. u obitelji Lovre Lerotića bilo je čeljadi: Lovre od 52 godine, Lucija majka od 80 godina, Kata žena od 45, Toma sin od 20, Ante sin od 17, Andrija sin od 16, Mijo sin od 6, Polonija kći od 15, Iva kći od 4. U Grginoj obitelji bilo je čeljadi: Grgo od 43 godine, Dominika majka od 80, Jela žena od 36, Šima nevjesta od 50, Ante sin od 20, Iva kći od 22, Jakov sin od 7, Luca nevjesta od 40, Blaž sin od 17, Pera kći od 16, Oršula kći od 10. Došli su iz Grabove Drage u Gorancima kod Mostara. Odatle su fratri Lerotići fra Jure gvardijan u Živogošću 1623, fra Marijan na kojeg nailazimo 1673. Lerotiće nalazimo u Živogošću i Podgori u 17. stoljeću. God. 1880. na Dobranjama je 9 obitelji; 1870. 22 obitelji; 1899. 79 čeljadi u 14 obitelji; 1948. 83 čeljadi u 14 obitelji; 1984. 64 čeljadi u 11 obitelji. Milardović

Kod diobe zemalja 1725. Ivan Miloradović s 8 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje, Stipan s 18 čeljadi 36, Ilija s 8 čeljadi 16. God. 1727. u obitelji Ivana Milardovića bilo je čeljadi: Ivan od 28 godina, Šima majka od 60, Jela žena od 20, Ana sestra od 16, Mate sin od 3 godine. U Ilijinoj obitelji: Ilija od 33 godine, Mara majka od 86, Matija žena od 30, Dujo sin od 8, Ante sin od 3 godine. U Stipanovoj obitelji: Stipan od 60, Jela žena od 52, Kata kći od 12, Ruža kći od 20, Šimun brat od 52, žena mu od 48, Stipan sin od 20, Matija kći od 18, Ivan sin od 8, Uršula nevjesta od 34, Mate sin od 15. Dijele se prema nadimcima: Ivanković, Joskić (Gunja, Sušić) Poljak, Lokić, Devazin, Piplica, Jurčić, Salamun, Škarica i Stipić. Prema predaji došli su i iz Sovića. Biskup Dragičević u svojem popisu 1743. stavlja ih u Pribinoviće u Mostarsko blato. Radi lakšeg izgovora narod je prikratio prezime u Milardović. S Dobranja selili su u Golinjevo kod Livna. God. 1800. 18 obitelji, 1870. 50 manjih obitelji. 1899. 158 čeljadi u 27 obitelji, 1948. 192 čeljadi u 28 obitelji, 1984. 48 čeljadi u 15 obitelji. Starinom su iz Pribinovića kod Širokoga Brijega. Vrljić

Kod diobe zemalja 1725. Mate Vrljić sa 7 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Ivan slO čeljadi 20 kanapa. God. 1727. u Matinoj obitelji bilo je čeljadi: Mate od 80 godina, Kata žena od 63, Marko sin od 30, Manda žena mu od 26, Nikola sin od 23, Jela žena mu od 20. U Ivanovoj obitelji: Ivan od 43 godine, Manda 72

žena mu od 40, Ante sin od 13, Petar sin od 8, Vid sin od 6, Anđa kći od 12. Jela kći od 5. Prema prof. Filipoviću Vrljići su kao Vučkovići krenuli iz Dalmacije prema Bosni i Hercegovini. Vrljići iz Svetigore u Sovićima u 17. stoljeću za Kandijskog rata bježe u Podgoru. Odatle su se vratili u Podbablje i okolicu Gruda. Iz Sovića su došli u Imotski, gdje ih više nema, i na Dobranje, odakle su napokon u zadnje vrijeme iščezli. S Dobranja su selili u Bijelo Polje kod Livna. God. 1899. 30 čeljadi je u 4 obitelji, 1948. 44 čeljadi u 7 obitelji, 1984. 4 čeljadi u 3 obitelji. Glasoviti fra Stipan Vrljić je iz Svetigore u Sovićima. Vujević

Kod diobe zemalja 1725. Ante Vuljavić sa 6 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje. God. 1727. u obitelji Ante Vujavića bilo je čeljadi: Ante od 36 godina, Kata žena od 30, Jure sin od 8, Mate sin od 7, Stipan sin od 5 godina, Mara kći od 2. Vujeviće nalazimo u Krivodolu (župa Poljica) kod Imotskog u 17. stoljeću. Staro su pleme u Podbablju. Jakov Vujević, serdar Mostarskog blata, 1694. predvodi selidbu iz Hercegovine u Dalmaciju. Tom prigodom s Hercegovcima su naseljene Dobranje, Biorine, Budimiri, Ugljane i Grab. God. 1899. 28 čeljadi u 3 obitelji, 1948. 43 čeljadi u 7 obitelji, 1984. 24 čeljadi u 5 obitelji. Vuletić

Kod diobe zemalja 1725. Jure Čavar sa 18 čeljadi dobio je 35 kanapa zemlje. Imaju nadimak Vuletić koji je postao prezime, ili obratno. God. 1727. u obitelji Jure Ćavarevića bilo je čeljadi: Jure od 80 godina, Iva žena od 71, Grgo sin od 50, Iva žena mu od 45, Ivan sin od 28, Manda žena mu od 23, Vicko sin od 20, Martin sin od 48, Doroteja žena mu od 43, Grgine kćeri: Manda od 6 godina, Ružica od 8 godina, Mara od 8 godina, Martinova djeca: Grgo od 10 godina, Matija od 8, Jela od 5 godina. Došli su iz Mostarskog blata. Biskup Dragičević u svojem popisu 1743. stavlja ih u Bilopolje kod Mostara i u Crnač u Mostarsko blato. God. 1800. 5 osrednjih obitelji, 1870.24 osrednje obitelji, 1899. 80 čeljadi u 9 obitelji, 1948. 195 čeljadi u 25 obitelji, 1984. 75 čeljadi u 18 obitelji.

73

GRABOVAC Grabovac je u stanm pripadao župi Žeževica. U žeževač­ koj matičnoj knjizi, koja počinje, 1705., upisana su i grabovačka krštenja. U Stanju duša, koje je sastavljeno 1712. nalaze se i grabovačke obitelji. Grabovac kao selo pripadao je stanovništvu Imotskog koje je bilo u sklopu Makarske biskupije. Pošto je dio župe Žeževica, u crkvenom pogledu pripadao je Splitskoj biskupiji. Makarski i splitski biskupi sporili su se o grabovačkoj crkvenoj pripadnosti. Kad je Grabovac dobio stalnog kapelana sa sijelom u Grabovcu, prepirke su prestale. Ostao je Grabovac i politički i crkveno u sklopu Imotskog dekanata. God. 1835. postao je samostalna kapelanija. Od 1737. god. vode Župska crkva Male Gospe u Grabovcu se zasebne župske knjige. Stara župska crkva zidana je 1722. kako je uklesano na jednom kamenu, koji je uzidan u novu crkvu. Stara je crkva nadograđena i povećana 1862. za župnikovanja don Ivana Vrdoljaka. Dobila se ukusna i lijepa župska crkva. Novi zvonik sazidao je župnik don Petar Tadinac. Ponutricu crkve nanovo je obojao i ukrasio s umjetničkim mozaicima don Tomislav Brečić. U zaseoku Vrdoljaci sazidao je plemensku crkvicu sv. Ivana domorodac don Ivan Vrdoljak. Dobio je dozvolu za gradnju 1875. Iste godine bila je sagrađena. Stara župska kuća zidana je 1750. na mjestu gdje se nalazi današnja. Bila je neugledna i malena, pa je domorodac župnik don Marko Vrdoljak na svoj trošak

74

sazidao lijepu prizemnicu s konobom. God. 1978. ta je srušena, i na njezinu mjestu napravljena nova lijepa suvremena kuća. Državnu školu u Tadića kući otvorio je 1873. učitelj Mihovil Vrčić, rodom iz Šibenika. Kasnije je prešla u Roščića zaselak, pa na cestu u kuću Miška Roščića, odatle u državnu zgradu na glavnoj cesti. God. 1960. na Goričaju je otvorena Osmogodišnja škola u novosagrađenoj zgradi. God. 1900. osnovao je župnik don Marko Vrdoljak Pučku blagajnu. God. 1906. Grabovac je dobio Poštanski ured. U Grabovcu ima dosta predhistorijskih i historijskih spomenika. Predhistorijskih nekropola - gomila ima kod Kusića, na Goričaju, u Dundića, kod Čikeša, u Ančića i kod Vrdoljaka. Stećci se nalaze na Goričaju, kod crkve, kod Donjih Birčića. Rimskih ostataka ima na Jastreb glavici. U Tadića kuću ugrađeni su ostaci oltara starokršćanske bazilike. Starog novca se nalazi na više mjesta. Iz turskih vremena ostala su ova groblja: kod Šarića Tursko groblje i Oblog groblje. Gradine su: Baletina gradina, Dujmovića gradina, Spičina gradina, gradina na Jastreb glavici. Kroz Grabovac prolazi Francuska ili Napoleonova cesta. 45 Stanovništvo prema biskupijskim i drugim raznim popisima: God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God.

1686. 1770. 1843. 1850. 1867. 1886. 1891. 1905. 1913. 1938. 1971. 1979. 1990. 1995.

osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba

128 239 747 766 977 1209 1325 1533 1673 2187 1090 1091 600 460

u u u u u u u u u

21 obitelji 33 obitelji 115 obitelji 126 obitelji 154 obitelji 180 obitelji 193 obitelji 224 obitelji 222 obitelji

u 250 obitelji

Župa Grabovac se dijeli na: Donje Selo s naseljenim plemenima: Babaja, Munitić, Šarić, Tadić i Vrdoljak. 45

Birčić,

Bogdan,

Dujmović,

F. V. Vrčić: Župe Imotske krajine II, Imotski 1980, str. 169-181.

75

Srednje Selo s naseljenim plemenima: Ančić, Baleta, Munitić, Knezović, Roščić, Šćurec, Škare i Ruščić. Gornje Selo s naseljenim plemenima: Cvitković, Ćaljkušić, Čikeš, Dundić, Kusić i Mustapić. 46 Zemljišnik sela "Grabovac teritorij Imotski" izraden oko 1770. god.47

Dobili su posjede slijedeći stanovnici Grabovca: Ančić Vid s 8 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje, Baletić Križan s 4 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje, Baletić Šimun s 20 čeljadi dobio je 15 kanapa zemlje, Birčić Nikola s 9 čeljadi dobio je 6 kanapa zemlje, Birčić Petar s 8 čeljadi dobio je 11 kanapa zemlje, Birčić Šimun sa 7 čeljadi dobio je 6 kanapa zemlje, Birčić Ante sa 6 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Birčić Jurica sa 7 čeljadi dobio je 13 kanapa zemlje, Čaljkušić Marko s 5 čeljadi dobio je 3 kanapa zemlje, Dujmović Grgo s 4 čeljadi dobio je 6 kanapa zemlje, Dujmović Marko s 13 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Dujmović Šimun sa 7 čeljadi dobio je 6 kanapa zemlje, Dujmović don Jure Filipinac dobio je 7 kanapa zemlje, Dujmović Ilija s 4 čeljadi dobio je 3 kanapa zemlje, Golubović Pibis s 1 čeljadetom dobio je kanap zemlje (vjerojatno stranac), Knezović Marko sa 7 čeljadi dobio je 3 kanapa zemlje, Mustapić Vid sa 7 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Mustapić Mate s 3 čeljadi dobio je 5 kanapa zemlje, Mustapić Ivan s 10 čeljadi dobio je 1 kanap zemlje, Mustapić Manda s 1 čeljadetom dobila je 1 kanap zemlje, Mustapić Jakov s 11 čeljadi dobio je 5 kanapa zemlje, Mustapić Jure arambaša s 9 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Mustapić Ivan s 1 čeljadetom dobio je 9 kanapa zemlje, Munitić Mladin s 8 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Munitić Ivan s 1 čeljadetom dobio je 9 kanapa zemlje, Munitić Nikola sa 8 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje, Munitić Mirko sa 7 čeljadi dobio je 6 kanapa zemlje, 46 47

76

Župnik Grabovca HAZ, Katastri Dalmacije.

Milković

Bože sa 6 čeljadi dobio je 2 kanapa zemlje, Ivan sa 7 čeljadi dobio je 5 kanapa zemlje, Kusić Ivan sa 6 čeljadi dobio je 2 kanapa zemlje, Roščić Nikola s 5 čeljadi dobio je 11 kanapa zemlje, Šarić Jure s 6 čeljadi dobio je ... Vrdoljak Grgo s II čeljadi dobio je 9 kanapa zemlje. Matković

Tada su živjele u Grabovcu 33 obitelji sa 239

čeljadi.

U Grabovačkom zbjegu za Bečkog rata 1686. selili su prema rijeci Cetini i nisu se vratili u Grabovac 48: Kosor Bariša s 8 čeljadi. Isto pleme živjelo je u Zagvozdu, ni tamo se nisu vratili. Vjerojatno su odselili prema Vrlici. Tu postoji selo Kosore, ali danas bez Kosora. Možda su odselili u Tribounje kod Drniša gdje i danas žive. Matovac Marko s 8 čeljadi. Vrandečić Ivan s 8 čeljadi. Brzić Ilija sa 6 čeljadi. Borić Petar sa 6 čeljadi. Ostali su u Podgori. Radanović Ivan sa 7 čeljadi. Crnoka (?) Ivan s 9 čeljadi. Nikolić Vid s 5 čeljadi. Odselili su u Proložac i na Mrnjavce. Vekanović Marko sa 4 čeljadi. Banjak Nikola s 3 čeljadi. Nestali su iz Grabovca: Božić

Miše iz Zvečanja oženio je Tomicu Vrdoljak. God. 1883. 1 obitelj. Prema predaji starenici su u Grabovcu. Stanovali su kod crkve. Nema ih u popisu izbjeglica za Bečkog rata 1686. Vjerojatno su ti Matkovići odselili u Medov Dolac. God. 1838. 1 obitelj u Donjem Selu. Mrnjavac. Doselili su s Mrnjavaca na Lovreću. Tu su starosjedioci. Najstarija je godina u Stanju duša 1777. God. 1838. l obitelj. Muselin. U Stanju duša 1838. 1 mala obitelj. Najstarija je zabilježena godina 1801. Odselili su u Kučiće. Cvitić Vidoslava iz Grabovca vjenčana je u Kučićima 17. veljače 1732. za Pavla Zančić. Matković.

48

HAZ, Katastri Dalmacije.

77

Nestali iz popisa 1725. kod diobe zemalja: Matković Milković

Ivan sa 7 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje. Bože sa 65 čeljadi dobio je 2 kanapa zemlje.

PLEMENA Ančić

Kod diobe zemlje 1725. Vid Ančić s 8 čeljadi dobio je 7 kanapa. Nema ih u popisu izbjeglica za Bečkog rata 1686. Doselili su iz Hercegovine u Imotski, Grabovac i Dobranje, iza oslobođenja Krajine od Turaka. Biskup Dragičević 1743. stavlja Ančiće u Rašku Goru i Biograce u Brotnju. God. 1838. u Grabovcu živi 9 obitelji, 1883. 9 obitelji. Baleta Starosjedioci u Grabovcu. Za Bečkog rata 1686. seli Baletić Mijo s 8 čeljadi. Ponovno se vraćaju na staro ognjište. Kod diobe zemlje 1725. Križan Baletić s 4 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje. Šimun Baletić s 20 čeljadi 15 kanapa. God. 1838. u Srednjem Selu žive 4 obitelji, 1883. 8 obitelji. Babajić

Došli su u Grabovac prema predaji na službu u Vrdoljaka. Tu su ostali. Ne spominju se kod diobe zemalja 1725. God. 1838. u Donjem Selu žive 4 obitelji, 1883. 10 obitelji. Iz Grabovca, prema kazivanju, Babaja odselio u Modrić u Bosnu i tu prešao na muslimanstvo. Danas ih je u Modriću ili Grabovcu 70 obitelji. Birčić

Starosjedioci su. Za Bečkoga rata 1686. seli u Kučiće Birka Ivan s 13 čeljadi. se na staro ognjište. Kod diobe zemalja 1725. Nikola Birčić s 9 čeljadi dobiva 6 kanapa zemlje, Šimun sa 7 čeljadi 6 kanapa, Petar s 8 čeljadi 11 kanapa, Ante sa 6 čeljadi 10 kanapa, Jurica sa 7 čeljadi 13 kanapa. God. 1838. u Donjem Selu živi 7 obitelji, 1883. 10 obitelji. Prema predaji Birka iz Grabovca služio bega pa su ga prozvali Serdarćević. To su Serdarevići u Rastovcu. U Birčića komšiluku nekada je živio Turčin gdje i sada ima hodžin vrt, turski bunar. Vraćaju

Bogdan Jure Bogdan sa Hana kod Sinja oženio je Maru Vrčić, kćer grabovačkog i nastanio se u Grabovcu na njezinu materinstvu od Dujmovića. Ima samo 1 obitelj. učitelja,

78

Cvitković

Kod diobe zemalja 1725. nema Cvitkovića. Prema predaji doselili su iz Hercegovine. Početkom 19. st. nalazimo Cvitkoviće u Imotskom. Najranija je godina zabilježena u Stanju duša 1780. God. 1838. u Gornjem Selu žive 3 obitelji. Čaljkušić

Za Bečkog rata 1686. u grabovačkom zbjegu seli prema Cetini Marko Čalj­ kušić sa 6 čeljadi. Kod diobe zemalja 1725. Marko Čaljkušić s 5 čeljadi dobio je 3 kanapa zemlje. Glavnina tog plemena pripala je župi Grabovcu 1 obitelj, 1883. 2 obitelji.

Lovreć.

God. 1838. u

Čikeš

Iz Žeževice su doselili u Gornje Selo. Nose nadimak Batistić. Najranija godina u Stanju duša zapisana je 1786. God. 1838. žive 2 obitelji, 1883. 2 obitelji. Dujmović

Za Bečkog rata 1686. u Grabovačkom zbjegu bježi prema Slimenu Dujmović Mijo s' 18 čeljadi. Za Kandijskog rata 1660. nalazimo u Podgori kao izbjeglicu kneza Dujmovića. Don Marko Dujmović rodio se u Grabovcu 1692., a nalazimo ga kao kapelana uŽeževici 1718. Kod diobe zemalja 1725. dobili su: Marko s 13 čeljadi 10 kanapa zemlje, Šimun sa 7 čeljadi 6 kanapa, Ilija s 4 čeljadi 3 kanapa, don Jure Filipinac 7 kanapa, Grgo s 4 čeljadi određeni kanap. Dijele se prema nadimcima: Perija, Roso, Pešo, Šalta i Rado. Marijan rođen 1858. odselio se u Metković. Nikola rođen 1799. s 4 sina otišao je u Tursku, a tako i Stipan sa 7 djece odselio u Tursku (Hercegovinu). U Stanju duša župe Opuzen iz 1733. piše da je Blaž Dujmović iz Čitluka (Gabele) od 34 godine došao u Opuzen. U Grabovcu 1838. živi 16 obitelji, 1883. 16 obitelji. Mihovil Vrčić rođen u Šibeniku otvorio je prvu školu u Grabovcu 1873. i oženio je Ivku Dujmović. Dundić

Starosjedioci su. Za Bečkog rata 1686. seli prema selima Cetine Dunja Mate s 2 čeljadi. Kod diobe zemalja 1725. ne spominju se Dundići. Vjerojatno su u popisu slučajno ispali. Dijele se na: Bajo, Beban, Špalatin. Prema predaji 3 brata razdijeliše se u 3 komšiluka. Matica im je u Špalatina. Dundić Jozo rođen u Grabovcu 1809. oženio je u Imotskom Maru Ćale. Postao bogat trgovac. Ostao je bez djece pa je bogatstvo naslijedio Mihovil Vrdoljak iz Grabovca. Dundić 79

Petar, Jozin brat, oženio je u Imotskom Lucu Budalić i tu se nastanio. Dunda Marijan oženio je u Grabovcu Ivu Vrdoljak rođenu 1824. i nastanio se u Imotskom. Andrija rođen 1853. preselio u Tursku (Hercegovinu), (Stanje duša). God. 1838. u Gornjem Selu 8 obitelji. 1883. 16 obitelji. U Oktobarskoj revoluciji u Rusiji 1917. istakao se Ivan Dundić nazvani Aleksa. Šimun Mustapić, rečeni Dundić umro je 27. 10. 1776. Knezović

Prema predaji doselili su iz Potpoletnice. Tu su se nastanili za Bečkog rata 1686. U Zagvoškom zbjegu selio je Knezović Stipe s 4 čeljadi. Vratili su se na staro ognjište. U Zagvozdu je ostalo prezime na baštini. Spominje se više puta ime Knez ili Knezovac. Kod diobe zemalja 1725. Marko Knezović sa 7 čeljadi dobio je 3 kanapa zemlje. God. 1838. u Srednjem Selu žive 2 obitelji, 1883. 4 obitelji. Kusić

Za Bečkog rata 1686. selio je prema Cetini u Grabovačkom zbjegu Ivan (piše Kusoka) s 9 čeljadi. Kod diobe zemalja 1725. Ivan Kusić sa 6 čeljadi dobio je 2 kanapa zemlje. Fra Filip Grabovac u svome "Cvitu" 1747. na str. 274. spominje nemirnoga Juru Kusića. Podijeljeni su bili između grabovačke i medovdolačke župe. Biskupskim dekretom 1900. pripojeni su svi župi Grabovac. Dijele se na Šunje i Janjak. God. 1838. u Grabovcu živi 9 obitelji, 1883. 4 obitelji. Između dva rata neki su odselili u Imotski. Kusić

Milinović Milinović iz Opanaka 16. siječnja 1860. oženio je Ivu Cvitković iz Grabovca i ostao na ženinstvu. Milinovići su starosjedioci u župi Lovreć-Opanci. Munitić

Za Bečkog rata 1686. Jure Munitić sa 6 čeljadi izbjegao je u Kučiće. Prema tome starosjedioci su. Povratili su se na staro ognjište. Kod diobe zemalja 1725. Ivan Munitić s 1 čeljadetom dobio je 9 kanapa zemlje, Mladin Munitić s 8 čeljadi 6 kanapa, Nikola Munitić s 8 čeljadi 7 kanapa, Marko Munitić sa 7 čeljadi 6 kanapa. Dijele se prema nadimcima: Kapo, Zulišić, Zvicer, Mladin i Rada. Matica je kod Mladina u Donjem Selu. God. 1838. u Srednjem Selu živi 5 obitelji s nadimkom Mladin, a 6 s prezimenom Munitić. God. 1883. svih zajedno je 18 obitelji. 80

Mustapić

Starosjedioci su. Za Bečkog rata 1686. u Grabovačkom zbjegu sele prema rijeci Cetini: Mustapić Jure s 8 čeljadi, Mijo s 18, Dujam s 5. Ilija s 8, Mate s 4. Još prije za Kandijskog rata nalazimo u Podgori izbjeglicu iz Grabovca Mustapić Luku sina Matina. Kod diobe zemalja 1725. Vid Mustapić s 7 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Mate s 3 čeljadi 5 kanapa, Ivan s 10 čeljadi 1 kanap, Manda s 1 čeljadetom 1 kanap, Jakov s 11 čeljadi 5 kanapa i arambaša Jure s 9 čeljadi 8 kanapa. Predaja tvrdi da su prešli s muslimanstva na katolicizam. Priča da je došao Turčin iz Hercegovine i oženio čobanicu u Čolića. Tu im je matica. Neki su živjeli na stajama u Dolića drazi. Pripadali su do 1901. župi Grabovac gdje su se i pokopavali. Biskupskim dekretom te godine pripali su župi Lokvičići. Mustapića ima veliko naselje na Lovreću. God. 1838. u Gornjem Selu živi 13, obitelji, a 1883. 26 obitelji. U starini su najbrojnije pleme u Grabovcu. Roščić

Prema predaji doselili su iz Roškog Polja. Roščiće iz Grabovca nalazimo u Podgori u 17. st. Ne znamo im prvotno prezime. God. 1725. kod diobe zemalja Nikola Roščić s 5 čeljadi dobio je 11 kanapa zemlje. God. 1838. u Srednjem Selu živi 8 obitelji, a 1883. 17 obitelji., Ruščić

U Stanju duša 1883. zapisana je 1 obitelj. Tu piše daje Ilija Ruščić s Ugljana oženio 1861. Lucu Baleta i tu se nastanio. Serdarević

U Stanju duša 1883. piše da je Serdarević oženio 1863. Anicu tu se nastanio. Doselio je iz Rastovca.

Dujmović

i

Šarić

Prema sačuvanoj predaji doselili su iz Roška Polja. Za Bečkog rata 1686. u Vinjanskom zbjegu sele prema rijeci Cetini Šarić Nikola sa 7 čeljadi i Šarić Marko s 2 čeljadi. Tada je župa Vinjani obuhvatala dio Roškog Polja. U Matici krštenih župe Grabovac 1738. piše Vidošević rečeni Šarić. Prema nadimcima dijele se na: Gazo, Tamburlo, Barunak, Musa i Ćućur. Kod diobe zemalja 1725. Jure Šarić sa 6 čeljadi dobio je zemlje u Grabovcu. Kad predaja tvrdi da su iz Roška Polja, 81

možemo zaključiti da su se neki na povratku zaustavili u Grabovcu. God. 1838. u Donjem Selu u Grabovcu živi 12 obitelji, god. 1883. 14 obitelji. Škare

Prema predaji doselili su iz Biorina. Najstarija je godina u Stanju duša 1796. U Biorine su doselili s Tijarice. Kod diobe zemalja uBiorinama 1730. Mijo Škarić je imao 10 čeljadi, a Ivan Škarić 6 čeljadi. God. 1838. u Srednjem Selu žive 2 obitelji, a 1883. 4 obitelji. Šćurić

God. 1960. doselio iz Vratnog kod Varaždina, oženio je kćerku Marka Ančića i ostao na ženinstvu. Tadić

Župnik don Ante Petković Tadić (1812-1858) sa Slimena doveo Josipa u Grabovac koji je rođen 10. studenog 1826. Tu se oženio i ostao u Grabovcu. God. 1883. u Donjem Selu 2 obitelji. Vrdoljak

Doselili su u Grabovac iz Krstatica (Vrdola). Najprije su se zvali Bakić, pa zatim Lizatović. U najstarijoj matici krštenih župe Žeževica pišu se Lizatović. Kod diobe zemalja 1725. Grgo Vrdoljak s 11 čeljadi dobio je 9 kanapa zemlje. Selili su u Srđević i Bilu kod Livna. U Imotski je doselio najprije Jerko s ocem Markom, pa kasnije Mihovil. Poručnik Petar Vrdoljak 1871. tajnik je zapovjednika žandarmerije za Dalmaciju. Drugi Petar Vrdoljak, kojeg je otac odselio u Plaški u Liku, sudjelovao je u Rakovačkoj buni zajedno s Eugenom Kvaternikom. Stric mu don Andrija odselio je u Plaški gdje je bio župnik i poginuo s Kvaternikom 187? Don Marko, župnik u Grabovcu (1884-1915) odrekao se je biskupske časti: Ponuđeno mu je bilo mjesto pomoćnog biskupa Splitsko makarske biskupije, sa sijelom u Makarskoj.

82

IMOTSKI Ime mu vuče korijen od rimskog grada Emania. Po njemu se prozvala starohrvatska župa Emotha. Taj naziv pretvorio se u današnje ime Imotski. Imotski se spominje polovicom 10. stoljeća. Nalazimo ga u poveljama ugarsko-hrvatskih kraljeva. Prigodom restauracije Tvrđave ovih posljednjih godina pronađen je dio oltara sa starohrvatskim tropletom. Kasnije prelazi u ruke bosanskih vladara. Između 1488. i 1501. god. pada pod tursku vlast. Postao je središte civilne i vjerske uprave za okolinu od Duvna do Ljubuškog. Mletačka uprava ima svoju upravu za čitavu Imotsku krajinu u Imotskom u razdoblju 1717-1797. Francuzi su gospodarili Imotskim 1806-1813. Imotski je pod upravom Austrije prvi put 1797-1806, drugi put Samostansko -župska crkva sv. Frane u Imotskom 1813-1918. Imotski je općinski centar, povremeno i kotarski. Imotski se nalazi na brdašcu, koje niče uz sjeverni rub Polja, i diže se prema bosansko-hercegovačkoj granici. Na podnožju je stare Tvrđave koja se nadvila nad Modrim jezerom. Spušta se prema Polju. U posljednje vrijeme spojio se s Donjom Glavinom, s čijim stanovništvom sačinjava jednu župnu zajednicu. Župa sv. Frane obuhvata vjernike Imotskog, Gornje i Donje Glavine. Lijepoj su župskoj samostanskoj crkvi stavljeni temelji 1863. a dovršena je 1882. Ukrašena je umjetničkim mramornim oltarima. Uz nju je franjevački samostan sv. Frane, prenešen iz Omiša 1738. U kriptu crkve smješten je Muzej u kome su pohranjeni, 83

uz sakralne predmete i vrijedne knjige iz biblioteke, povijesni ostaci ilirskih, rimskih, starohrvatskih, turskih, venecijanskih, francuskih, austrijskih vremena. Tu su smješteni dokumenti kulturnog, društvenog i političkog života ovog kraja. U Biblioteci se nalaze knjige od 16-18. st. Arhiv čuva dokumente iz starije prošlosti Imotske krajine. U Glavini Gornjoj crkva sv. Josipa posvećena je 25.8. 1981. U Donjoj Glavini nalazi se pravoslavna crkva sa sijelom njihova paroha. Franjevci su u samostanu držali privatnu školu sve do 1836. Tad je pretvorena u javnu državnu Srebreni svijećnjaci iz 17. st. koji su nekoda bili školu. God. 1912. otvorena je u vlasništvo samostana u Prološkom blatu Imotskom Građanska škola. Nastava se držala po privatnim kućama. God. 1911. 4. listopada, na sv. Franu, blagoslovljena je nova velika suvremena školska zgrada. U drugom svjetskom ratu otvorena je u Imotskom Gimnavja koja se iza rata pretvara u Učiteljsku školu. Bila je kratkog vijeka. Ponovno. je otvorena Gimnazija, pa Škola usmjerenog obrazovanja. God. 1968. sagrađena je u Fratarskoj Ogradi nova školska zgrada za Osmogodišnju školu. U Gaju, lijepoj borovoj šumi, sagrađen je i blagoslovljen 1991. novi Srednjoškolski centar. Osim pokoje zgrade iz turskih vremena, u Imotskom ima dosta zgrada koje su zidane u 18. st. za venecijanske uprave. U 19. st. nekoliko lijepih zgrada zidano je u stilu ondašnjeg graditeljstva. Većina zgrada zidana je domaćim kamenom. Kuće su poredane u tijesne ulice pa Imotski ima sva obilježja dalmatinskog gradića. Posebno se ističu svojim stilom i veličinom crkva, sudska zgrada i stara škola. Na području župe Imotski-Glavina ima dosta povijesnih spomenika. Najvažnija je svakako Tvrđava, ili kako je Imoćani zovu Topana. Kako se povijest mijenjala i okretala, tako je ona mijenjala svoje gospodare, počevši od starih Ilira pa sve do 1816. kada je vojni kapelan zatvorio i zapečatio svoje župske matice.

84

Kad je izišla vojska, ostavljena je na milost i nemilost stanovništva i zuba vremena. Počela se urušavati. U prošlom 19. st. mještani su se služili tvrđavskim kamenom za gradnju svojih kuća. Nešto od potresa, nešto od ljudskog nemara, izgubila je svoje prvotno lice. Posljednjih godina Imoćani su se sjetili stare slave pa su se dali na popravak svoje Topane. Dobila je staro lice. U sklopu nogometnog igrališta u Gospinu Docu pruža krasan izgled. Na Topani se nalazi crkvica Gospe od Anđela. Zidana je iste godine kad su u nju ušli Mlečani. Vjernici Krajine posebno štuju Majku Božju, koju je dao naslikati prvi župnik fra Stipan Vrljić milodarima sakupljenim od naroda. Gvardijan-župnik fra Vinko Prlić obnovio je staru zapuštenu crkvu Gospe od Anđela, spojio s kasnijim nadodatkom. Obnovljeno Gospino svetište dogotovljeno je 1996. U isto vrijeme podignut je spomen stećak s križem i detaljima iz hrvatske povijesti, prema nacrtu ak. kipara Krune Bošnjaka. Potsjeća nas na ratne godine Domovinskog rata, na imotske borce i vitezove. Uređen je čitav okoliš stare imotske Topane. Taj sređeni prostor, mnogo je doprinio ugledu Imotskog. Ispod Crvenog jezera nalazi se oveći prostor na ravnici, narod ga naziva Varošišće. Neistražen je, a pruža znakove nekadašnjeg naselja koje se je spuštalo do izvora Vrljike. Uz samu rijeku, u Donjoj Glavini, nalazilo se veliko starohrvatsko groblje. Presjekla ga je cesta koja vodi za Proložac, a uništili su ga i novi stanovnici koji su proširivali svoje okućnice oko novosagrađenih kuća. Nažalost, nikada se nije istraživalo to važno povijesno područje. Posljednjih godina uništeni su svi stećci u Donjoj Glaviji a bilo ih je na više mjesta. Ostala su jedino dva lijepa ispod Grančića kuća. Starih gomila-nekropola bilo je na više mjesta. Neke su uništene u posljednje vrijeme, a neke još postoje. Došlo je novo vrijeme koje traži kuće u suvremenom stilu. Porušiše se turske kule, ili su prepuštene zubu vremena. Bilo ih je nekoliko na području Imotskog i Glavine. Jedino je ostala jedna u središtu Imotskog jer je uklopljena u kasniju građevinu. 49

Stanovništvo prema biskupijskim šematizmima i drugim popisima kretalo se kako slijedi:

God. 1747. osoba 389 u 59 obitelji God. 1768. osoba u 53 obitelji God. 1806. osoba 740 u 133 obitelji 49

F. V. Vrčić. Župe Imotske krajine I, Imotski 1978., str. 170-207.

85

God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God.

1845. 1850. 1867. 1886. 1891. 1905. 1913. 1925. 1938. 1971. 1995.

osoba 1062 osoba 1058 osoba 1468 osoba 1541 osoba 1643 osoba 2110 osoba 2187 osoba 2556 osoba 2321 osoba 4429 6100 osoba

u u u u u u u u

194 206 236 341 356 388 398 475

obitelji obitelji obitelji obitelji obitelji obitelji obitelji obitelji

u 1002 obitelji u 1100 obitelji

God. 1906. osoba 2129 u 389 obitelji Imotski - osoba 1176 u 218 obitelji Glavina - osoba 953 u 169 obitelji Pravoslavnih osoba 577 u 98 obitelji Stanovnici Imotskog i Glavine prema glavnom Zemljišniku koji je proglašen 6. prosinca 1725. pod upravom Nikole Errizza 50 : Aćimović Ivan s 3 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje, Benicasa Ante s... čeljadi dobio je 15 kanapa zemlje, Barišić Ivan s 5 čeljadi dobio je 4 kanapa zemlje, Beni Ventura s 2 čeljadi dobio je 4 kanapa zemlje, Baušić (Bauk) Ante sa 7 čeljadi dobio je 13 kanapa zemlje, Brkanović Vuko s 4 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje, Bakočević Panto, arambaša, s 10 čeljadi dobio je 28 kanapa zemlje, Bianko, rečeni Matijašević Vuin, s 5 čeljadi dobio je 9 kanapa zemlje, Bojažija Petar s 2 čeljadi dobio je 4 kanapa zemlje, Brečić Ivan s 14 čeljadi dobio je 27 kanapa zemlje, Bilošević Marko sa 7 čeljadi dobio je 13 kanapa zemlje, Bokiš Stipan sa 6 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Borakija Jakov s 8 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje, Bogčić Komnem sa 7 čeljadi dobio je 24 kanapa zemlje. Kojkalo tenente colonelo iz Makarske dobio je 39 kanapa zemlje, Ćosić Stojan, serdar, s 23 čeljadi dobio je 58 kanapa zemlje, 50

86

RAZ, Katastri Dalmacije

Katastri Dalmacije HAZ iz 1725. god.

87

Katana Vukosav

(Katunušić)

s4

čeljadi

dobio je 8 kanapa zemlje,

Kovač, rečeni Čulinović, Nikola s 4 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Kadijević

Luka sa 6 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje, Stojan pok. Radiše s 9 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje, Colombani Colonban s 10 čeljadi dobio je 34 kanapa zemlje, Kukavica Mate s 9 čeljadi dobio je 34 kanapa zemljle, Ćerluka Ivan s 5 čeljadi dobio je II kanapa zemlje, Kainić Pavao s 4 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Kuljen (Kulin), rečeni Ćulinović, Nikola s 4 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Kuljen (Kulin) Jakov sa 6 čeljadi dobio je II kanapa zemlje, Kokić Jerko i Luka s 10 čeljadi dobili su 20 kanapa zemlje, Kainić Lazo sa 6 čeljadi dobio je II kanapa zemlje, Defers ud. Anđela s 3 čeljadi dobila je 6 kanapa zemlje, Danijelović Kuzman s 13 čeljadi dobio je 38 kanapa zemlje (Serdar), Dragojević Abram s 9 čeljadi dobio je 17 kanapa zemlje, Danijelović Grgur sa 6 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje, Dučić Ante s 14 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje, Dijak Nikola s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Gućević Marko sa 7 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje, Grančić Jakov, arambaša s 9 čeljadi dobio je 34 kanapa zemlje, Glamuzina Mijo s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Gnatović Vuin sa 6 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Đulmezović Stipan, rečeni Lončar, s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Gelić Mijo sa 6 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Gomiočić Leksi sa 6 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Jažić Stipan s 9 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje, Ivanišević Vučeta sa 6 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje, J alovičić Luka s 15 čeljadi dobio je 31 kanap zemlje, Ivanišević Vuin s 4 čeljadi dobio je 9 kanapa zemlje, Jerković Petar, rečeni Pirić, kovač s 8 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje, J ažić Lovre s 14 čeljadi dobio je 27 kanapa zemlje, Kraljević Luka sa 7 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje, Knežević ud. Jefta s 5 čeljadi dobila je 10 kanapa zemlje, Lacmanka Mara dobila je 4 kanapa zemlje, Ležebur Luka s 9 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje, Matijašević, rečeni Barzot, Šimun s 5 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje, Miličević, rečeni Korlačanin, Jovo s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Lutvić Mijo, Ciganin, sa 7 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje. Medvidović Ivan s 13 čeljadi dobio je 25 kanapa zemlje, Kadijević

88

Medvidović

Jakov s 9 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje, Ante s 8 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje, Miletić Ivan sa 6 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Milutinov Boško sa 6 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje (došao iz Popova 1725), Mršić Grgo, serdar, s 35 čeljadi dobio je 82 kanapa zemlje, Miškin Miloš sa 6 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Medvidović Jure s 8 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje, Nikolin Marko i Pripilo, Petar Vukosavljević s 4 čeljadi dobili su 10 kanapa zemlje, Nikolin Jovo s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Okraden Jure sa 6 čeljadi dobio je 13 kanapa zemlje (Ukraden), Paražik Abram s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Puić Filip sa 6 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Pekić Josip s 10 čeljadi dobio je 19 kanapa zemlje, Padrov Sava s 4 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Pribić Stojan s 5 čeljadi dobio je 9 kanapa zemlje, Pisim, rečeni Pudić, Ivan s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Pavlović Mijat sa 6 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Petković Luka s 9 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje, Petrović Marijan sa 7 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje, Prže Mate s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Petrov Lazo s 2 čeljadi dobio je 4 kanapa zemlje, Radić Mato na Podi ma s 4 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Rizvanova Jela i Kata Rizvanova, Ciganke, sa 6 čeljadi dobile su 12 kanapa zemlje, Sušić Mijo sa 7 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje, Šipić Martin, čauš, s 8 čeljadi dobio je 17 kanapa zemlje, Zdilar Petar i Stipan sa 6 čeljadi dobili su 12 kanapa zemlje, Stojanović Vuin sa 6 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Semiteccolo Ermenegildo dobio je 70 kanapa zemlje, Tadić Vuin, serdar, sa 8 čeljadi dobio je 30 kanapa zemlje, Tolić Ilija s 5 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Tabina Gruica s 3 čeljadi dobila je 7 kanapa zemlje, Vuičić Vid s 9 čeljadi dobio je 20 kanapa zemlje, Vučemilović Jela s 5 čeljadi dobila je 10 kanapa zemlje, Vučemilović Marko sa 3 čeljadi dobio je 6 kanapa zemlje, Vučković Miloš s 8 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje, Vučković Vuin sa 6 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Vučković Toma sa 6 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Vilenica Ivan s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Udovičić Marko s 9 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje, Vištica Luka s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Miloradović

89

Veić

Grgo sa 6 čeljadi dobio je 13 kanapa zemlje, Nikola, urar, s 2 čeljadi dobio je 4 kanapa zemlje, Vukosavljević Bariša s 10 čeljadi dobio je 21 kanap zemlje, Vrlić Martin s 9 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje, Kaluđer Vasilije s druga 2 svećenika i s 1 klerikom dobili su 19 kanapa zemlje, Volarević Šimun s 15 čeljadi dobio je 30 kanapa zemlje, Vuičić Pavo s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Vuleić Ostoja s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Vuić Petar, rečen Lončar, s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Živanović Ivan s 11 čeljadi dobio je 22 kanapa zemlje. Tomašević

Katolici, koje je zabilježio Zemljišnik 1725. u Varošu Imotskom, a više ih nema51 : Borakija Petar s 2 čeljadi dobio je kuću u Varošu i 4 kanapa zemlje, Benincasa Ante dobio je 15 kanapa zemlje, Beni Ventura s 2 čeljadi dobio je 4 kanapa zemlje, Borakija Petar i Jakov dobili su kuću u Varošu i 6 kanapa zemlje, Defors Anđela s 3 čeljadi dobila je kuću u Varošu i 6 kanapa zemlje, Gućević Marko sa 7 čeljadi dobio je kuću u Varošu i 14 kanapa zemlje, Ge/ić Mijo sa 6 čeljadi dobio je kuću u Varošu i 12 kanapa zemlje, Lutvić Mijo, kovač Ciganin, dobio je kuću u Varošu i 14 kanapa zemlje, Pribić Stojan s 5 čeljadi dobio je kuću u Varošu i 9 kanapa zemlje, Prže Mate s 5 čeljadi dobio je kuću u Varošu ilOkanapa zemlje, Tolić Ilija dobio je kuću u Varošu i 7 kanapa zemlje (s 5 čeljadi), Vukosavljević Bariša s 10 čeljadi dobio je kuću u Varošu i 21 kanap zemlje, Vrljić Martin s 9 čeljadi dobio je kuću u Varošu i 18 kanapa zemlje, Udovičić Marko s 9 čeljadi dobio je kuću u Varošu i 18 kanapa zemlje, Tomašević Nikola, urar, s 2 čeljadi dobio je kuću u Varošu i 4 kanapa zemlje, Nikolin Marko i Pripilo Petar Vukosavljević s 4 čeljadi dobili su kuću u Varošu ilOkanapa zemlje, Semiteccolo Ermenegildo, providur za Imotsku krajinu, dobio je 6 kanapa zemlje uz Vrljiku i 64 kanapa zemlje u Vinjanskom polju. Katolici koje je zabilježio Zemljišnik 1725. u Glavini, a više ih nema 52: Barišić

Ivan s 5 čeljadi dobio je kuću na Podi ma i 11 kanapa zemlje, Bilošević Marko sa 7 čeljadi dobio je kuću u Podvelimu i 13 kanapa zemlje, 51

52

90

HAZ, Katastri Dalmacije. HAZ, Katastri Dalmacije.

Ležebur (Glumčević) Luka s 9 čeljadi dobio je kuću u Kubatovini iznad Jezera i 18 kanapa zemlje, Bokiš Stipan dobio je kuću na Uzdolu i 12 kanapa zemlje (sa 6 čeljadi), Kovač, rečeni Ćulinović, Nikola sa 8 čeljadi dobio je kuću i 8 kanapa zemlje, Kulin, rečeni Ćulinović, Nikola sa 4 čeljadi dobio je kuću na Uzdolu i 8 kanapa zemlje, Kulin Jakov sa 6 čeljadi dobio je kuću na Uzdolu i 11 kanapa zemlje, Kokić lerko i Luka sa 10 čeljadi dobili su kuću u Podvornici i 20 kanapa zemlje, Dragojević Abram s 9 čeljadi dobio je kuću na Uzdolu i 17 kanapa zemlje, Diak (Dorić) Nikola dobio je na Luci 10 kanapa zemlje, Glamuzina Mijo s 5 čeljadi dobio je kuću u Podvornici i 10 kanapa zemlje, Kraljević Luka sa 7 čeljadi dobio je kuću uz Vrljiku i 14 kanapa zemlje, Miletić Ivan sa 6 čeljadi dobio je kuću kod Grančića i 12 kanapa zemlje, Paražik Luka s 5 čeljadi dobio je kuću ispod Varoša i 10 kanapa zemlje, Prkić J osip s 10 čeljadi dobio je kuću na Uzdolu i 19 kanapa zemlje, Radić Mate s 4 čeljadi dobio je kuću na Podima i 8 kanapa zemlje, Šipić Martin s 8 čeljadi dobio je kuću na Uzdolu i 17 kanapa zemlje. Bio je čauš. Vištica Luka s 5 čeljadi dobio je kuću uz Grančiće i 10 kanapa zemlje, Vučemilović Jela s 5 čeljadi dobila je kuću u Podvornici i 10 kanapa zemlje, Pisim, rečeni Pudić, Ivan s 5 čeljadi dobio je kuću u Varošu ilOkanapa zemlje. Nestali iz župe, a zapisani u prvoj matici krštenih 1731-1742 53 : Martić, Kovač, Jurić,

Barleta, Govo,

Katavić, Bilovljević, Benković,

Tu-

caković, Milović rečeni Čurčić, Marković, Lutvić, Marinić, Ivanišević, Gudelj, Grabovac, Bilić, Pisim, Bernardić u Glavini, Lučić, Bradarić, Rosić, Židić, Jakov

Ferari iz Trevisa, Družijanić, Gluić, Crnica, Koncul, Volarević, Latinčić, Bilonjić, Vištica, Kulin, Kraljević, Šipić, Koko, Pirić, Dorić, Barišić, Ležebura, Govo. Živjeli su u 18. st. u župi Imotski-Glavina 54: Ančić, Andrić, Bauk, Brečić, Biošić, Bradvica, Bilojević, Bušić, Mostarčić, Bitanga, Butir, Budalić, Bulić-Pezo, Cvitković-Zdilar, Ćosić, ĆerIuka, Divić, Dorić, Dubravac, Dundić, Grančić, Grubišić, Glamuzina, Gledo, Govo-Abramović, 53

54

Župski ured Imotski. Župski ured Imotski.

91

j j j j j j j j j

j j j j j j j j

j j 92

j j

j

Guić, Jažić, Jakić, Jurić,

Fontana, Dragun, Kukavica, Katanušić-Pilicer, Kvesić, Colonbani, Kuzmanić, Latinčević, Milardović, Mršić, Medvidovi~, Mendeš, Nikolić, Oranović-Pušić, Pavlović-Žažabac, Perić, Paradžik, Pirić-Jerković, Pudić-Pisim, Pipunić, Peko, Pivac, Rašić, Sušić, Šipić, Šakotić, Tessolatto, Tadić, Volarević, Vrdoljak, Valdevit-Furlan, Veić, Vilenica, Vrljić, Vučemilović, Vukosavljević, Vuičić-Lončarević, Zakarija, Zdilrević i Živanović. Wanmiiller Josip, liječnik iz Tarlina, pokrajina Bari (Ital.) žena Anđela Sovamo, sin Dontimius Nikola, drugi sin Angelus. (Vojnička Matrim) Kokić, Kraljević, Kovačić-Poštenjak,

Prvo "Stanje duša" župe sv. Frane naprav/jeno za mjesto Imotski 1744.55 l. U

kući

Stipana Cmice 40 g. i žene mu Luce 38 g. je i

kćer

Antica 14

god. 2. U kući Ferde Ćosića 35 g. je i žena Luca 35 g., te djeca Stipe 8 g., Ante 4 g. i Marta 2 g. 3. U kući Mihe Jurića 36 g. su još žena Kata 38 g., te djeca Ruža 10 g., Cica 8 g., Ivan 5 g., Tomo 4., i Ante 2 g. 4. U kući Marka Vučemilovića 44 g. živi žena Ana 39 g., te djeca Jure 5 g., Iva 4 g. i Frane 1 g., pa služavka Ana 12 god. 5. U kući Martina Pisima rečenog Pudić 28 g. je i majka Marta 58 g. 6. U kući Grge Vejića 33 g. su žena Kata 28 g. i majka mu Iva 56 g., te Mate 22 g. - njen sin. 7. U kući Jure Bauka 34 g., živi majka Jela 60 g., te njeni sinovi Marko 23 g., Pavle 25 g. i Florijan 18 g., pa Jure 2 g., kćer Ruža. 8. U kući Mate Gučevića 16 g., je i majka mu Marta 66., te njene kćeri Toma 25 g. i Kata 18 g. od pok. Pavla njenog muža. 9. U kući Ilije Vuića 96 g. su i Lucija 38 g., njegova nevjesta, te njena djeca Ivan 14 g. i Boško 5 g. 10. U kući Jure Medvidovića 58 g. i žene Ane 40 g., su i sinovi Petar 13 g., Lovre lOg., i Martin 6. ll. U kući Anđe ud. Kašić 48 g., su i djeca Ante 20 g. i Iva 14 g. 12. U kući Petra Jerkovića 40 g. i žene Ive 38 g., su i djeca Niko II g., Ante 6 g. kao i sestra mu Ana 30 g. 13. U kući Mate Prže 44 g. i žene Mande 38 g., su i djeca Nikola 14 g., Ivan II g., Kata 4 g. i Boška 3 g. 55

Arhiv Makarske biskupije.

93

Matica krštenih 1747.

94

vojničke

župe Gospe od Andela u Imotskom

14. U kući Petra Perića 30 g. i žene Cvite 40 g. je i sin Lovre 5 g. 15. U kući Mate Vilenice 30 g. i žene Mande 24 g., su i djeca Ivan 3 g. i Kata 1 g. 16. U kući Martina Vrljića 50 g., živi žena Manda 43 g. i sin Frane 20 g., sa ženom mu Anom 19 g., te Ante 15. g., kći Jela 12 g. i Ana 11 g., a s njima stanuju Petar 16 g. i Stipe 8 g., sinovi Grge, te Ana 13 g., kći Petrova, a oni su oba braća Martinova. 17. U kući J akova Tadića 35 g. i žene Jele 40 g., još je i sin Pavao 13 g. Obitelji župe Gospe od Anđela u Tvrđavi, stanovale su uglavnom u gradiću Imotskom. Vodile su se u župskim knjigama dotične vojničke župe.

Stanje duša župe sv. Frane u Imotskom, kako ga je sastavio 1806. župnik fra Petar Prgomet: Jure Vrljić Jakov Dundić Ante Ančić Paško Ančić Ante, pok. Nikole Ančić Ivan Vrljić Mate Ivanović Grgo Ančić Jure Ivanović Jerolim Vrdoljak Ivan Čale Petar Furlan J akov Knezović Marko Guć Stipe Pisim Andrija Rossi (došljak) Mijo Đuka Jure Bauk Jure Budalić Petar Cvitković Ivan Landini (došljak) Mijo Ćerluka Petar Ćerluka

čeljadi čeljadi

čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi

čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi

čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi

čeljadi čeljadi

5 4 4 5 4 2 4 3 6 8 3 6 5 3 4 3 4 7 6 7 4 3 4

Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski Glavina Donja Glavina Donja 95

Glavina Donja čeljadi 6 Lovre Kukavica Glavina Donja čeljadi 6 Ivan Kukavica Glavina Donja Pavao Kukavica čeljadi 5 Imotski čeljadi 5 Ante V uičić rečeni Lončar Imotski čeljadi 5 Ivan Zakarija Imotski čeljadi 7 Ante Đuzel 7 Imotski čeljadi Mate Bilić Imotski (Jerković) čeljadi 6 Nikola Pirić Imotski (Jerković) čeljadi 2 Petar Pirić Imotski čeljadi 4 Jure Krivić rečeni Čelan Imotski čeljadi 5 Luka Perić Imotski čeljadi 3 Ante Domiatti (Talijan) 2 Imotski čeljadi Grgo Dubravac Imotski čeljadi 5 J ure Marinić rečeni Mačak Imotski čeljadi 2 Ana Funtana Imotski čeljadi 5 Jure Dumović, došljak Imotski čeljadi 4 Mate Zakarija Imotski čeljadi 4 Marija Ostoja Imotski čeljadi Kata Scchiopoteri 7 Glavina Gornja čeljadi Martin Pavlović Glavina Gornja čeljadi 4 Jurka ud. Lizatović Glavina Gornja čeljadi 6 Ivan Jažić Glavina Gornja čeljadi 8 Grgo Jažić Glavina Gornja čeljadi 6 Mate Jažić Glavina Gornja čeljadi 6 Ante Antičić Glavina Donja čeljadi 14 Blaž Kukavica Obitelji 133, muškaraca 359, ženskih 381, pričešćenih 440, krizmanih 137. Svega 740. Marko Vučemilović Marko Batošić Ante Tadić Ante Bauk Pavao Bauk Petar Tudor, sda Jurić Stipe Katanušić Mate Katanušić 96

čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi

5 2 9 7 6 6

čeljadi

10

čeljadi

6

Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski

Šimun Katanušić Nikola Mendeš J urka ud. Markota Josip Bulić Ante Šoić Frano Colombani Ivan Kovačić Ivan Colombani Jakov Dalera, došljak Jozo Biočić Nikola Biočić Petar Vuičić Nikola Krivić Ivan Zdilar Ante Živanović Ilija Živanović Petar Divić Ivan Dragojević Stipan Dragojević Ante Dragojević Mijo Dragojević Stipe Ćerluka Marijan Mikulić, došljak J ure Grančić, kapetan Jozo Medvidović Lucija Medvidović Ivan Grančić Petar Mendeš Ivan Veić Križan Grančić Lovre Mršić Ivan Lelas Silvestar Bradvica Ivan Pirić Ivan Turić Tadija Kvesić Manda Oranović

čeljadi

5

čeljadi

3

čeljadi

2 7

čeljadi

čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi

5 5 7 2

čeljadi

3 2

čeljadi

5

čeljadi

čeljadi

8 8 9 9 4 6 7 3 2 2 4 2 8 7 4 8 7

čeljadi

5

čeljadi

7

čeljadi

15

čeljadi

6

čeljadi

čeljadi

4 5 10 8

čeljadi

6

čeljadi

čeljadi čeljadi čeljadi

čeljadi čeljadi čeljadi

čeljadi čeljadi čeljadi

čeljadi čeljadi čeljadi

čeljadi čeljadi

čeljadi čeljadi

Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski Imotski (Poštenjak) Imotski Imotski Glavina Donja Glavina Donja Glavina Gornja Glavina Donja Glavina Gornja Glavina Gornja Glavina Donja Glavina Donja Glavina Donja Glavina Donja Glavina Donja Glavina Donja Glavina Donja Glavina Donja Glavina Donja Medvidovića Draga Medvidovića Draga Glavina Donja Glavina Donja Glavina Donja Glavina Donja Glavina Donja Glavina Gornja-Vrdol Glavina Donja Imotski (Jerković) Imotski Imotski Imotski (Pušić) 97

U Zadru 8. srpnja 1735. providur Zorzi Grimani dariva imotskom samostanu sv. Frane u Omišu neke posjede

98

Mate Mršić Ante Mršić Ante Mršić p. Stipe Šimun Mršić Petar Mršić Jure Mršić Nikola Medvidović Jozo Dorić Frano Medvidović Iva Dorić Ivan Medvidović Ante Medvidović Ante Miloradović Martin Miloradović Jure Ćosić Luka Pivac Ivan Funtana Pra Lizatović Filip Oranović Mate Vilenica Manda Šoić Ante Colombani Ante Vuičić Pavao Vuičić Stipe Divić Stipe Kokić Ante Zdilar Blaž Zdilar Mijo Sušić Petar Brečić Jure Brečić Mijo Brečić Ante Kokić Ilija Kokić Šimun Rašić, došljak Mate Tessolatti Stipe Tessolatti

čeljadi čeljadi

4 4

čeljadi

5

čeljadi

4

čeljadi

5 6

čeljadi čeljadi čeljadi

13 7 13

čeljadi

2

čeljadi

7 8 7 10 II 4 3

čeljadi

čeljadi čeljadi

čeljadi čeljadi čeljadi

čeljadi čeljadi čeljadi

5

čeljadi

5

čeljadi

4

čeljadi

6

čeljadi

12 2

čeljadi čeljadi

4

čeljadi čeljadi

5 5

čeljadi

10

čeljadi

4 11 8

čeljadi čeljadi

čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi

čeljadi

5 5 6 6 4 2

Glavina Glavina Glavina Glavina Donja Glavina Donja Glavina Donja Glavina-Podi Glavina-Podi Glavina-Podi Glavina-Podi Glavina-Podi Glavina-Podi Glavina-Vrdol Glavina-Vrdol Glavina-Vrdol Imotski Imotski Imotski Imotski (Pušić) Imotski (Brista) Imotski Imotski Glavina Donja Glavina Donja Glavina Donja Glavina Donja Glavina Donja Glavina Donja Glavina Donja Glavina Donja Glavina Donja Glavina Donja Glavina Donja Glavina Donja Glavina Donja Imotski Imotski

99

PLEMENA

Imotskog i Glavine koja od 18. st. do danas žive na tom teritoriju Bauk Fra Stipan Vrljić zapisao je da je u varošu Imotskom u razdoblju 1703-1708. bila samo jedna katolička obitelj. Prema sačuvanoj predaji to je pleme Bauk. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ante Baučić sa 7 čeljadi dobio je 13 kanapa zemlje. Iz Imotskog su neki odselili u Makarsku. U prvoj matici krštenih župe Imotski, prvo Baukovo krštenje zabilježeno je 1739. Polovinom prošlog stoljeća u Imotskom su živjele 2 osrednje obitelji. Brečić

Pleme živi u Glavini Donjoj. Doselili su iz zapadne Hercegovine 1718. u selidbi Mate Alilovića. Biskup Dragičević 1743. stavlja ih u Blaca u Brotnju. Isto je pleme 1694. selilo u Neretvu. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ivan Brečić s 14 čeljadi dobio je 27 kanapa zemlje. Prvo Brečića krštenje zapisano je u matici 1732. Polovinom prošlog stoljeća u Glavini Donjoj živjele su 4 brojne obitelji. Bulić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominje se to pleme. Znači da su doselili kasnije. U Stanju duša oko 1860. zabilježena je najranija godina 1793. U maticama se spominju pod prezimenom Bulić Pezo kao i oni u Prološcu. Biskup Dragičević zabilježio ih je 1743. u Gradnićima u Brotnju. Polovinom prošlog stoljeća zabilježena je 1 osrednja obitelj. Ćerluka

Pleme je doselilo u Glavinu Donju u selidbi Mate

Alilovića

1718. Prvo

Ćerlukino krštenje zabilježeno je u Matici 1731. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ivan Ćerluka s 5 čeljadi dobio 11 kanapa zemlje. Biskup Bogdanović 1768. stavlja Ćerluke u Grude. Neki su se nastanili u Poljicima. Prema zapisima imali su vezu s Ćerlucima u Vidonjama kod Metkovića. Polovinom prošlog stoljeća uGlavini

Donjoj živjele su 2 brojne obitelji. Ćosić

Prema sačuvanoj predaji bili su muslimani. Ali-beg Kjose (Ćose) potpisan je kao svjedok na jednoj ispravi imotskog kadije 1622. Živjeli su u Imotskom i u Cisti Velikoj. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Stipan Ćosić s 23 čeljadi dobio je 58 kanapa zemlje: 46 kanapa po broju članova obitelji, 12 i pol kanapa na 100

račun serdarstva. Dobio je kuću u Varošu. Ćosić Jerko i Luka s 10 čeljadi dobili su 20 kanapa zemlje. Prvo Ćosića krštenje zabilježeno je u Matici 1735. god. Iz Varoša odselili su u Vrdo-Glavinu Gornju. Polovinom prošlog stoljeća živjele su 3 osrednje obitelji. Divić

Doselili su u Glavinu Donju selidbom Mate Alilovića 1718. Biskup Dra1743. stavlja ih u Hamziće u Hercegovini. Starinom su iz Krstatica. Tu se vide ruševine njihovih kuća. Odatle su selili u Hercegovinu i u Bast-Bašku Vodu. God. 1694. iz Hercegovine selili su na Stilja kod Vrgorca. Prvo krštenje Divića zabilježeno je u Matici 1731. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ante Divić s 14 čeljadi dobio je 28 kanapa zemlje. Polovinom prošlog stoljeća živjele su u Glavini Donjoj 3 brojne obitelji.

gičević

Dubravac

Doselili su u Imotski iz Vrbnja u Vinjanima Donjim. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominju se Dubravci. Znači da su kasnije doselili. Polovinom prošlog stoljeća u Imotskom je 1 osrednja obitelj. Grančić

God. 1708. Grančići su darovatelji crkve sv. Stjepana u Gorici, kako piše fra Stipan Vrljić. Živjeli su u Sovićima i u Žlibini u Biokovu. Prvo Grančića krštenje zapisano je u Matici 1736. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Jakov Grančić s 9 čeljadi dobio je 34 kanapa zemlje: 8 na račun arambaše, ostalo na čeljad u kući. Kad se dijelilo Polje -1747. harambaša Martin Grančić zastupao je svoju banderij u od 26 obitelji. Polovinom prošlog stoljeća u Glavini Donjoj živjelo je 6 osrednjih obitelji. Jerković

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Petar Jerković, rečeni Pirić, s 8 čeljadi, kovač. dobio je 16 kanapa zemlje kućom na Uzdolu kod vrela Vrljike. Prvo krštenje zabilježeno je u Matici 1732. Frano Pirić Jerković skovao je ulazna vrata na groblju a vršio je kovačke radove i kod gradnje nove crkve u Imotskom. Polovinom prošlog stoljeća u Imotskom su živjele 2 osrednje obitelji.

s

Jažić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Stipan Jažić s 9 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje. Lovre Jažić s 14 čeljadi 27 kanapa. Kuću su dobili u Kubatovini gdje i danas žive. Prvo krštenje zapisano je u Matici 1738. God. 1734. zapisano je 101

vjenčanje Ivana Jažić, drukčije Miloradović. Polovinom prošlog Gornjoj živjelo je 6 osrednjih obitelji. .

stoljeća

uGlavini

Katanušić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Vukosav Katana s 4 čeljadi dobio je kuću u Varošu uz Defersa i Crnicu i 8 kanapa zemlje. Nose nadimak Pelicer koji se nekada pretvarao u prezime. Na ulazu u dvorište uzidan je grb za kojeg se ne zna kome je pripadao. Prvo krštenje zapisano je u Matici 1756. Polovinom prošlog stoljeća u Imotskom je živjelo 5 osrednjih obitelji. Katana je vlaško ime. Znači konjanik. Colombani (Kolombani)

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Kolunban Colonbani (Kolonbani) s 10 čeljadi dobio je 34 kanapa zemlje. Odlukom mletač­ kog Senata od 6. travnja 1736. Josip Colombani iz Pirana postavljen je za "Sergente-a maggiore-a" u imotskoj tvrđavi. God. 1741. unapređen je za kapetana. Umro je 1742. U kapetanstvu ga zamjenjuje brat Jakov-Fortunat. God. 1746. postao je tvrđavski zapovjednik u 21. godini života. Majka mu se zvala Agnes Jugali. Oženio se s Antonijom Crnica, kćerkom Stipana Cmice, serdara za čitavu Krajinu. Rodila mu je Izabelu-Luciju. Polovinom prošlog stoljeća u Imotskom je živjelo 5 osrednjih obitelji. Kukavica Mirilovići-Šoići, plemići Bosanskog kraljevstva (iz

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mate Kukavica s 9 čeljadi dobio je kuću u Kubatovini (Glavina Gornja) i 15 kanapa zemlje. Dobili su zemlje na Uzdolu, gdje su sišli. Prvo krštenje zabilježeno je u Matici 1756. Neki se odvojiše i naseliše u Vinjanima. Vjerojatno su doselili od Kupresa jer kao i oni slave za zaštitnika sv. Fojničkog

102

grbovnika)

Martina. Polovinom prošlog stoljeća živjele su u Glavini Donjoj 3 obitelji. Iza drugog svjetskog rata sišli su k polju. Neki su promijenili prezime u Martinović, Zelić, Ivanović, Ikar, Šimunović. Mendeš

U Zagvozdu, u predjelu Rastovac Donji, uz pleme Šuta, još se vide zidine Mendeša gdje su nekada stanovali. Jedni su odselili u Makar kod Makarske, drugi u Soviće, odakle su prešli u Glavinu Donju. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominju se Mendeši. Znači da su doselili u Glavinu Donju kasnije. Prvi upis Mendeša u Maticu krštenih obavljen je 1757. god. Polovinom prošlog stoljeća u Glavini Donjoj boravile su 2 osrednje obitelji. Nikola Mendeš doselio je u Imotski iz Sovića. Trgovac bez djece učinio je oporuku 25. prosinca 1835. Bogatstvo u Imotskom ostavio je raznim osobama. Najveći dio braći Petru i Marinu Marčić. Ti Splićani pomogli su mu kao radnici zarađivati. U oporuci stoji: "Moje zemlje oranice, koje su na mejašu od Gorice, ostavljam mojim rođacima, sinovima pok. Petra Mendeša, pribjezima pod Varošom." Medvidović

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ivan Medvidović s 13 čeljadi dobio je 25 kanapa zemlje. Jakov Medvidović s 9 čeljadi 18 kanapa. Došli su u selidbi Mate Alilovića 1718. sa Ledinca iznad Gruda. Nastanili su se na Podima. Prema sačuvanoj predaji, najprije su se nastanili kod Kukulja u Vinjanima Donjim, zatim su otišli na Pode. Prije njih tu su stanovali Barišići. U starim zapisima selo se zove Barišići. Ostalo im je zapušteno groblje. Ti su se spustili prema Vinjanima Posuškim i Viru. Prvo krštenje Medvidovića zapisano je u Matici 1737. god. Iza rata spustili su se u Medvidovića Dragu ispod Imotskog. Polovinom prošlog stoljeća u Glavini Gornjoj živjelo je 15 osrednjih obitelji. U stanju duša 1806. u Medvidovića Dragi zapisane su obitelji: Jozo sa 7 članova i Luca sa 4. Miloradović

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ante Miloradović s 8 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje. Prvo krštenje u Matici zapisano je 1735. Staro su imotsko pleme čije se prezime s vremenom pretvorilo u Milardović. Polovinom prošlog stoljeća u Glavini Gornjoj živjelo je 5 brojnih obitelji. Milardović Šimun prešao je u Medvidovića na ženinstvo na Pode. Zajedno s Medvidovića iza rata spustilli su se u Dragu. Neki su odselili na Dobranje. 103

Mosfarčić

Pravo im je prezime Bilić. Doselili od Mostara pa su ih prozvali Mostarčić. Najranija godina u župskim knjigama je 1792. Žive u Imotskom. Polovinom prošlog stoljeća tu su 4 obitelji. Stanje duša 1806. zabilježilo je Matu Bilić sa 7 članova obitelji. Mršić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Grgo Mršić s 35 čeljadi dobio je 82 kanapa zemlje. Na račun serdarstva pripalo mu je 12 kanapa zemlje. U selidbi Mate Alilovića 1718. prvi je došao Lovre sa ženom Anđom i sa sinom Andrijom. Njega mu je krstio fra Grgo Pandić u nedjelju jutrom 30. rujna 1718. u Dobrom Selu u Brotnju. Kum mu je bio Petar Grbavac. Doveo je sa sobom mnogo čeljadi. Prvo krštenje zabilježeno je u Matici 1736. pod prezimenom Maršić. Kasnije će se mijenjati u Meršić i na koncu će ostati Mršić. Iz Dobrog Sela neki su Maršići 1694. odselili na Stilja kod Vrgorca gdje i sada žive. Jedan dio Maršića nastanio se u Prološcu. U Kruševu kod Mostara prezime Maršić uklesano je u 15. st. Polovinom prošlog stoljeća u Glavini Donjoj živjelo je 12 osrednjih obitelji. Poštenjak

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominje se to pleme. Pravo im je prezime Kovačić. Vjerojatno su doselili u Imotski iz Ričica. Polovinom prošlog stoljeća u Imotskom su živjele 3 oveće obitelji. Stanje duša 1806. zabilježilo je obitelj Ivana Kovačić od 2 člana. Pušić Oranović

Za Bečkog rata 1686. u Vinjanskom zbjegu seli u Brela Gornja Vid Pušić s 5 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominje se to pleme. Polovinom prošlog stoljeća živjele su u Imotskom 4 osrednje obitelji. Starinom su se prezivali Spužević. Došli su iz Krivodola u Brotnju. Rašić

Doselili su u Glavinu Donju iz Tihaljine. Ne spominju se kad se stvarao Zemljišnik 1725. Nema ih u prvoj Matici krštenih. Polovinom prošlog stoljeća u Glavini Donjoj živjela je 1 osrednja obitelj. Stanje duša 1806. zabilježilo je Šimuna Rašić s 6 čeljadi u obitelji. Njemu je 20 godina a majci 60. Ističe se "pridošlica". 104

Sušić

Staro su zagvoško pleme. Za Bečkog rata 1686. Šuste Jure s 8 čeljadi seli u Brela Gornja. Na povratku neki su se vratili na staro ognjište u Zagvozd, dok su se drugi spustili u Glavinu Donju, Fra Stipan Vrljić piše da su u razdoblju 1703-1708. bile u Glavini samo dvije katoličke kuće. Prema sačuvanoj predaji vjerojatno je jedna od njih Sušić. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mijo Sušić sa 7 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje i kuću u Glavini. Polovinom prošlog stoljeća u Glavini Donjoj živjela je 1 manja obitelj. Tadić

Iz Starigrada na otoku Hvara doveo ih je u Imotski mletački službenik don Ante Vukosavljević. Taj je umro u Imotskom 1772. Kad se stvarao Zemljišnik ne spominju se Tadići. Polovinom prošlog stoljeća u Imotskom su živjele 2 manje obitelji. Tessolatti (Težulat)

Gideonu Balbi, koji je bio predsjednik komisije za razdiobu barovnog dijela polja, 10. listopada 1747. dodijeljen je Talijan Allesandro Tessolatti. Imao je sinove Anđela Juru, Petra, Alberta i kći Anu. Umro je u Imotskom 18. svibnja 1754. i pokopan u crkvi sv. Frane. Obitelj mu se vodi u vojničkim maticama župe Gospe od Anđela. Petar je imao sina Stipu a taj Marijana i Franu. Stanje duša 1806. zabilježilo je u obitelji Stipe Tessolatti 2 čeljadi. Polovinom prošlog stoljeća u Imotskom su živjele 2 osrednje obitelji. Vrljić

Vrljići se spominju kao izbjeglice u Podgori za Kandijskog rata. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Martin Vrljić s 9 čeljadi dobio je kuću u Varošu blizu crkve i 18 kanapa zemlje. Doselio je 1718. od Gruda u selidbi Mate Alilovića. Njihova je starina u brdskom zaselku Svetigora u Sovićima. Sada su brojni kao Vrljići u Pologu kod Mostara. Od njih su u Hercegovini nastali Gagre i Ramljaci.

Vilenica

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ivan Vilenica s 5 čeljadi dobio je kuću u Bristi kod Imotskog i zemlju uz Tadića u Imotskom. Dodijeljeno mu je 10 kanapa 105

zemlje. Doselio je u selidbi Mate Alilovića 1718. Prvo krštenje zapisano je u Matici 1743. Polovinom prošlog stoljeća u Vileničinoj Bristi živjele su 2 veće obitelji. Stanje duša 1806. zabilježilo je obitelj Mate Vilenica s 5 čeljadi. Vilenice su starinom Spuževići iz Krivodola u Kruševu, kao i Pušići, Marijanovići, Smiljanići, Vidačci, Babići i Barići. Valdevit Furlani

Doselili su u Imotski ili koncem 18. st. ili početkom 19. st. Polovinom prošlog stoljeća u Imotskom su živjele 2 osrednje obitelji. Stanje duša 1806. zabilježilo je obitelj Petra Furlani sa 6 čeljadi. Pleme Bedrica u Danilu kod Šibenika prezivalo se nekada Furlani. Odselili su iz Imotskog. Veić

Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu odselio je prema Brelima Grgo s 19 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Grgo Veić s 5 čeljadi dobio je kuću u Varošu ilOkanapa zemlje. Prešli su u Glavinu Donju. Polovinom prošlog stoljeća tu je živjela l mala obitelj. Prezime su promijenili od Veljić u Veić. Zidine njihovih kuća nalaze se u Zagvozdu blizu crkve sv. Križa. Veljić

Vučemilović

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Jela Vučemilović s 5 čeljadi dobila je kuću u Glavini uz Ćerluku i 10 kanapa zemlje. Marko Vučemilović s 3 čeljadi dobio je vrt u Imotskom i 6 kanapa zemlje. Prvo krštenje zapisano je u Matici 1736. Napravili su kuću u Imotskom i tu se kasnije nastanili. Po Marku nazvani su Markić. Biskup Dragičević u svojem popisu 1743. stavlja Vučemiloviće u Vedašiće i Oplećane kod Duvna. God. 1687. Vučemilovići sele iz Rame u Bosni u okolicu Sinja. Iz Imotskog Jelina obitelj odselila je u okolicu Vrlike. Polovinom prošlog stoljeća u Imotskom su živjele 3 veće obitelji. Vujčić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Vid Vujčić s 9 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje i kuću u Glavini Donjoj. Pavao Vujčić s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje. Doselili su u selidbi Matiše Alilovića 1718. Prvo krštenje zapisano je u Matici 1731. Pod prezimenom Vuica, biskup Dragičević stavlja Vujčiće 1743. u Gornje Rasno i Mokro u Hercegovini. U prvoj imotskoj matici krštenih provlači se prezime Vujčić Lončar. Ti su se nastanili u Vinjanima Gornjim i danas žive pod prezimenom Lončar. Biskup Vujčić doveo je neke iz svoje obitelji u Brestovsko u Bosnu gdje i sada žive. God. 1694. Vujčići iz Hercegovine prešli su na Orah i DragIjane kod Vrgorca. U matici krštenih 1762. zapisano je dijete Mate 106

i Uršule Vuičić rečeni Dragun. Polovinom prošlog stoljeća u Glavini Donjoj živjele su 4 oveće obitelji. Stanje duša zabilježilo je obitelj Petra Vuičić uGlavini u Polju. Od Vuičića su i Babani. Zažabac

(Pavlović)

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mijat Pavlović sa 6 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje. Pošto je doselio iz istočne Hercegovine, iz predjela Zažablje, prozvali su ga Zažabac. Nastanio se na Podvornici u Glavini Donjoj. Odatle su prešli u Glavinu Gornju. Martin Zažabac Pavlović, hajdučki harambaša, istakao se kao borac protiv Francuza u doba okupacije Napoleonove vojske. Polovinom prošlog stoljeća u Glavini Gornjoj živjela je I osrednja obitelj. Zdilar Bogetići su pleme iz Kozice. Po nadimku su se prozvali kasnije Ravlić. Među hajducima i delijama, kako piše dr. Radojković, u Podgoru su doselili za Kandijskog rata razni majstori. Među njima bila su dva zdjel ara (zdilara) Bogetić Mihovil i Andrija. Dobili su nadimak Zdilar koji je postao prezimenom. Podgorske matice pišu ih Bogetić Zdilar-Zdilarić. God. 1739. na Studencima živi obitelj Ante Zdilara s 15 čeljadi. Prvo krštenje zapisano je u Matici 1734. pod prezimenom Zdilarić a kumuje mu Sušić. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Stipan i Petar Zdilar sa 6 čeljadi dobili su 12 kanapa zemlje. Cvitković preko ženidbe došao je u Zdilara pa primio njihovo prezime. Njihov Jozo oko 1815. prešao na muslimanstvo u Ljubuškom i postao Sulejman beg Kapetanović s lijepim dvorcem u Vitini. Polovinom prošlog stoljeća u Glavini Donjoj živjelo je 6 većih obitelji.

Živanović

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ivan Živanović s I l čeljadi dobio je kuću u Kubatovini i 22 kanapa zemlje. Živanoviće nalazimo u Biorinama kad se tu 1730. stvarao Zemljišnik. DOSELJENICI U IMOTSKI I GLAVINU U 19. STOLJEĆU (prema Stanju duša - Anagrafu žup. ureda, Imotski br. 1)56 Anić Paško rođ. u Kninu 1851. oženio se s Mostarčić Ankom rođ. u Imotskom 1855. - obrtnik. Bago Petar rođ. u Posušju 1793. i Bago Mate rođ. u Posušju 1795. Baranović Josip rođ. u Splitu, na Lučcu, 1845. i oženio se s Pušić Perinom rođ. u Imotskom 1835. Nema ih više u Imotskom.

56 Župski ured Imotski.

107

Barbir Jakov oženio se s Katicom Palazzi, kći Amalija, rođ. u Imotskom 1901. Nestali iz Imotskog. Batošić Marko iz Makra iznad Makarske oženio se s Franceskom Colombani. Trgovac. Umro je u Imotskom 26. lipnja 1812. Osnovao dobrotvornu "Batošića kasu". Benvenuti Bonaventura oženio se s Radulović Ankom rođ. 1829. Nestali su iz Imotskog. Benedetti Vinko rođ. u Splitu 1819. Čuvar zatvora. Nestali iz Imotskog. Benzon Ante rođ. u Vranjicu 1891. oženio se s Anom Marijom Surić iz Sinja rođ 1799. Radnik pa trgovac. Brkić Bože rođ. u Suhom (Primorskom) Docu 1839. oženio se sMostarčić Ivom rođ. u Imotskom 1843. Nestali su iz Imotskog. Bezić Pavao rođ. na Šolti 1841. oženio se s Elizabetom Vrdoljak rođ. u Imotskom 1856. Učitelj. Nestali su iz Imotskog. Bezinović Mate rođ. 1844. oženio se Karacioli Ivom rođ. 1862. Imali su u Imotskom 3 sina. Nestali su iz Imotskog. Bilić Jozo rođ. u Prološcu 1848. oženio se s Marom Dunda rođ. u Imotskom 1852. Nestali su iz Imotskog. Bilopavlović Jozo rođ. U Vinjanima 1870. oženio se s Valdevit Furlani Ružom rođ. u Imotskom 1871. Nestali su iz Imotskog. Biuk Emerik oženio se s Marom Cvitković iz Imotskog. Nestali su iz Imotskog. Bitanga Pavao Andrijin rođ. u Runoviću 1786. oženio se s Če­ lan Katom rođ. u Imotskom 1816. Promijenili prezime u Radovinović. Posjednik. Bitanga Ante Jurin rođ. u Runović u 1823. oženio se s Ružom Marče rođ. u Imotskom 1833. Bolani Ivan rođ. u Splitu 1813. oženio se Terezom Katom Rako rođ. u Imotskom 1844. PosCrkva sv. Josipa u G/avini Donjoj tolar. Nestali iz Imotskog. 108

Bolis Josip rođ. u Trogiru oženio se s Ružom Bitanga rođ. u Imotskom 1825. Posjednik. Nestali iz Imotskog. Buji Fabijan rođ. u Splitu, oženio se s Čelan Lucijom rođ. u Imotskom 1844. Postolar. Nestali iz Imotskog. Bralić Mate rođ. 1859. oženio se s Valdevit Furlan Anom rođ. u Imotskom 1825. Nestali iz Imotskog. Budalić Ivan rođ. u Krstaticama 1848. oženio se s Marijom Rako rođ. u Imotskom 1856. Držali su kavanu, nestali iz Imotskog. Budalić Frane rođ. u Krstaticama 1847. oženio se Marom Ramljak rođ. u Imotskom 1850. Nestali su iz Imotskog. Bradvica Šimun rođ. 1832. oženio se s Mršić Katom rođ. uGlavini 1823. Nestali su iz Imotskog. Bušić Marko rođ. u Gorici 1780. oženio se Katom Turić rođ. u Imotskom. Nestali su iz Imotskog. Ciciliani Ante rođ. u Trogiru 1815. oženio se s Lucom Ančić rođ. u Imotskom 1832. Građevinski poduzetnik. Nestali iz Imotskog. Ćakun Lovre rođ. na Konjskom 1811. oženio se Anom Bauk rođ. u Imotskom 1807. Pometač. Ćapeta Toma rođ. na Dicmu 1825. oženio se sAnticom Markota rođ. 1826. Čelan Jure rođ. uŽeževici 1775. oženio se s Ružom Đuzel rođ. u Vinjanima 1777. Nadimak Durudan. Čelan Durudan Šimun rođ. 1843. oženio se s Anticom Poštenjak rođ. u Imotskom 1842. Dalera Jakov rođ. u Milanu oženio se Mandom Šica rođ. u Makarskoj. Postolar. Sin mu Pavao oženio se s Martom Abaz iz Prološca. Nestali iz Imotskog. Dujmović Jozo rođ. u Grabovcu oženio se s Anom Zakarija rođ. u Imotskom 1842. Delić Mile rođ. na Muću 1847. oženio se Anom Težulat rođ. u Imotskom 1858. Kuhar u filanaca. Depolo Dinko rođ. na Korčuli 1835. oženio se s Dominikom Mirošević rođ. u Imotskom 1845. Glavni bilježnik. Nestali su iz Imotskog. Delšo Ivan rođ. u Kotoru 1863. oženio se s Ardić Tonkom rođ. u Splitu 1847. Nestali iz Imotskog. Dešković Mate rođ. na Braču 1863. oženio se s Ankom Priatel rođ. 1876. Nestali iz Imotskog. Donadini Ivan rođ. 1860. oženio se s Franicom Vrdoljak rođ. u Imotskom 1860. Nestali iz Imotskog. 109

Dragun-Femić Ante rođ. u Lokvičićima oženio se s Anom Jerković rođ. u Imotskom 1820. Majstor. Nestali iz Imotskog .. Dubac Mate rođen u Krasici (Buje) 1864. oženio se s Balarin Marijom rođ. 1876. Nestali iz Imotskog. Dropuljić Mate rođ. u Prološcu 1863. oženio se s Ružom Martić rođ. 1873. Nestali iz Imotskog. DundićJozo rođ. u Grabovcu 1809. oženio se s Marom Ćale rođ. u Imotskom 1813. Nestali iz Imotskog. Dundić Petar rođ. u Grabovcu (brat Jozin) oženio se s Lucom Budalić rođ. u Krstaticama 1820. Nestali iz Imotskog. Dunda Marijan rođ. u Grabovcu, oženio se s Vrdoljak Ivom rođ. u Grabovcu 1824. Duvnjak Jure rođ. u Livnu 1869. oženio se s Brečić Mandom rođ. uGlavini 1861. Nestali iz Imotskog. Đuka Milan rođ. u Poljicima 1792. Džamonja Jure rođ. u Mostaru 1804. oženio se s Anom Jurić rođ. 1812. Trgovac. Nestali iz Imotskog. Ferari Paško rođ. na Rabu 1865. oženio se Klotildom Ligutić rođ. u Imotskom 1881. Apotekar. Fontana Ivan rođ. 1779. oženio se s Tonkom Mazak. Zidar. Nestali iz Imotskog. Foretić Marin rođ. na Korčuli 1827. oženio se s Wanmiiller Anđom rođ. u Imotskom 1831. Činovnički pripravnik. Nestali iz Imotskog. Franković Frano rođ. 1871. oženio se s Lucom Čelan rođ. u Imotskom 1875. Nestali su iz Imotskog. Glibota Mijo rođ. u Slivnu 1824. oženio se s Marijom Mostarčić rođ. u Imotskom 1862. Nestali iz Imotskog. Glibota Dujo rođ. u Slivnu 1835. oženio se s Lucom Dragun rođ. 1840. Kao udovac oženio Cicu Bitanga. Nestali iz Imotskog. Grimani Luiđi s Brača. Postolar. Nestao iz Imotskog. Ginachi Ivan, poglavar. Nestao iz Imotskog. Ivanović Ante Matin rođen u Krstaticama 1788. oženio se s Mandom Šimić rođenom u Prološcu 1789. Nestali iz Imotskog. Ivanović Grgo rođ. u Krstaticama 1792. oženio se s Tonom Katanušić rođenom u Imotskom 1797. Nestali iz Imotskog. Ivanović Jozo rođ. u Krstaticama 1802. oženio se s Anom Ančić rođenom u Imotskom 1801. Grgo i Jozo su braća, sinovi Ivanović Jure. Nestali iz Imotskog.

110

Jajčanin

Filip rođ. u Sinju 1850. oženio se s Marom Katanušić rođ. u Imotskom 1854. Kočijaš. Nestali iz Imotskog. Jelavić Josip pok. Mate rođ. na Muću 1853. oženio se s Anastazijom Čelan rođ. u Imotskom 1851. Nestali iz Imotskog. Jelavić Petar rođ. na Muću 1857. oženio se s Jerković Anom rođ. u Imotskom 1852. Nestali iz Imotskog. Jelaš Marijan rođ. u Slivnu 1833. oženio se s Medvidović Marom rođ. u Glavini Gornjoj 1822. Nestali iz Imotskog. Jeličić Bože rođ. na Muću Gornjem 1813. oženio se s Poštenjak Anom rođ. u Imotskom 1820. Trgovac. Nestali iz Imotskog. Jeličić Stipe rođ. na Muću Gornjem 1834. oženio se s Poštenjak Ivom rođ. u Imotskom 1834. Trgovac. Nestali iz Imotskog. Brat Božin. Jerničić Toma rođ. 1829. oženio se s Grančić Jelom rođ. u Glavini Donjoj 1850. Nestali iz Imotskog. Jukić Frano rođ. u Prološcu 1838. oženio se s Jelom Grančić. Nestali. Jukić Stipe rođ. u Prološcu 1834. oženio se s Mandom Pejković rođ. u Žeževici 1838. Kao udovac oženio se s Anom Šitić. Gostioničar. Nestali iz Imotskog. Juričić Petar rođ. 1849. oženio se s Matijom Bilić rođ. u Imotskom 1857. Nestali iz Imotskog. Jusup Ivan rođ. 1851. oženio se s Valdevit Furlan Maricom rođ. u Imotskom 1857. Nestali iz Imotskog. Katavić Stipe rođ. u Prološcu 1825. oženio se s Matijom Kasalo rođ. u Prološcu 1826. Nestali iz Imotskog. Kalandrin Jakov rođ. u Sinju 1800. oženio se s Grabovac Ivom rođ. 1820. Krojač. Nestali iz Imotskog. Kirigin Toma sa Brača, učitelj. Nestali iz Imotskog. Kirsneider Ivan oženio se s Wanmiiller Marietom iz Imotskog. Nestali iz Imotskog. Kolovrat Stipan rođ. u Prološcu 1841. Oženio se s Ružom Medvidović rođ. uGlavini 1850. Stanovali na Podima. Nestali. Knezović Marijan rođ. 1858. od Ivana i Mare Ančić. Nestali iz Imotskog. Kljenak Miće rođ. u Poljicima 1824. oženio se s Popić Matijom rođ. u Poljicima 1828. Nestali iz Imotskog. Kujundžić Grgo rođ. 1857. u Poljicima oženio se s Divić Marom rođ. u Glavini 1867. 111

Kokić Frano rođ. u Prološcu 1883, oženio se s Cecil ijom Težulat rođ. u Imotskom 1878. Kokić Ante rođ. u Prološcu. Kuščić Jure rođ. 1831. u Pučišću na Braču oženio se s Maršić Ivom rođ. u Prološcu 1832. Krojač. Nestali. Kurir Jakov rođ. u Splitu 1838. oženio se s Anom Marijom Mirošević rođ. u Imotskom 1840. Nestali iz Imotskog. Kuzman Ante Špirin rođ. 1800. u Goraždu, oženio se s Amiatti Ivom rođ. 1807. Lasić Jozo rođ. u Prološcu 1810. oženio se s Ivom Mršić iz Glavine rođ. 1827. Laurić Andrija rođ. u Donjem Humcu na Braču 1799. oženio se sAureliom Nagy rođ. u Grazu (Austrija) 1800. Posjednik. Kći jedinicu udali za dr. Mazzi. Ligutić Stipe rođ. u Splitu 1823. oženio se s Marijom Grbavac rođ. u Prološcu 1838. Trgovac. Nestali iz Imotskog. Lekić Stipe rođ. u Ričicarna 1835. oženio se s Marijom Čelan rođ. u Imotskom 1850. Lelas Marijan rođ. u Slivnu 25. ožujka 1833. oženio se s Marom Medvidović rođ. u Glavini Gornjoj 23. kolovoza 1822. Lizatović Jozo rođ. u Krstaticama 1825. oženio se s Ćosić Marijom rođ. u Glavini 1839. Nestali iz župe. Lončar Jozo rođ. na Posušju 1834. oženio se s Anom Pušić rođ. u Imotskom 1844. Nestali iz Imotskog. Lončar Mate rođ. u Podbablju 1869. oženio se (II. žena) Anom Milas rođ. u Podbablju 1869. Financ. Lončar Marko rođ. na Vinjanima 1870. oženio se s Bertom Zajček rođ. u Austriji 1873. Nestali iz Imotskog. Malić Marko rođ. u Livnu 1840. oženio se s Anom Dujmović rođ. u Imotskom 1850. Trgovac. Marinković Ivan rođ. na Bolu 1832. oženio se s Ivom Maršić rođ. u Prološcu 1832. Nestali iz Imotskog. Marče Petar rođ. u Splitu 1780. oženio se s Anom Katanušić rođ. u Imotskom 1809. Radnik, pa trgovac. Nestali iz Imotskog. Marče Marin, brat Petrov, rođ. u Splitu 1797. Markota Petar rođ. u Sinju oženio se sEugenijom Budalić rođ. u Imotskom 1873. Nestali iz Imotskog.

112

Marendić

Ante rođ. u Sinju 1847. oženio se s Pušić Anom rođ. u Imotskom 1859. Nestali iz Imotskog. Markota Frane rođ. 1824. oženio je Katu Bauk rođ. u Imotskom. Nestali. Marušić Ante rođ. u Rogoznici 1833. oženio se s Katom Tomasović rođ. u Kučićima. Tangar. Nestali iz Imotskog. Marcochia Marko rođ. u Sinju, oženio se s Julijanom Bitanga rođ. u Imotskom 1821. Trgovac. Nestali iz Imotskog. Mazzi Antonio rođ. u Vallegiu u Italiji, oženio se Domenikom Laurić rođ. u Imotskom 1836. Liječnik. Nestali iz Imotskog. Medvidović Mate rođ. u Glavini Gornjoj 1820. oženio se s Jelom Živanović rođ. 1796. Prešao na stanje u Imotski. Nestali. Milas Nikola rođ. u Podbablju oženio se s Mostarčić Anom rođ. u Imotskom 1840. Dr. Josip Mladinov, liječnik sa Šolte. Umro 1916. Mravak Ivan oženio se s Marietić Domom. Nestali iz Imotskog. Mravak Šimun oženio se s Vrlika Ružom rođ. 1864. Nestali iz Imotskog. Mirošević Nikola rođ. na Korčuli 1811. oženio se Katom Vučemilović rođ. u Imotskom 1820. Upravnik poreza. Nestali iz Imotskog. Mršić Marijan rođ. u Glavini Donjoj 1819, oženio se s Marijom Fontana rođ. u Imotskom. Nestali iz Imotskog. Mustapić Šimun rođ. u Grabovcu 1842. oženio se s Anom Bago rođ. u Imotskom 1845. Nikolić Jakov rođ. u Makarskoj 1833. Kao udovac oženio se s Marom Čelan rođ. u Imotskom 1857. Sudac. Nestali iz Imotskog. Nikolić Pavao rođ. u Prološcu 1802. oženio se s Rimac Anđom rođ. u Prološcu 1807. Nestali iz Imotskog. Nikolić Petar rođ. na Lovreću 1812. oženio se s Marom Stopani rođ. u Imotskom 1843. Niskota Ivan rođ. 1862. oženio se s Marom Vodanović rođ. u Imotskom 1870. Nestali iz Imotskog. Nalis Ivan rođ. na Korčuli oženio se s Klarom Turić rođ. u Imotskom 1808. Nestali iz Imotskog. Pera Martin rođ. u Splitu 1852. oženio se s Marom Bulić rođ. u Imotskom 1856. Učitelj. Nestali iz Imotskog. Peršić Josip rođ. u Splitu 1822. Pensioner. Nestao iz Imotskog. Pini Josip rođ. 1856. oženio se s Jozom Vučemilović rođ. u Imotskom 1858. Nestali iz Imotskog.

113

Petyo Ivan rođ. u Mađarskoj 1838. oženio se s Marom Jerković rođ. u Imotskom 1859. Žandar. Popović Arsen (pravoslavac) oženio se s Marijom Tadić rođ. u Imotskom 1816. Zdravstveni nadglednik. Nestali iz Imotskog. Puharić Marko rođ. u Makarskoj 1864. oženio se s Marijom Bauk rođ. u Imotskom 1877. Nestali iz Imotskog. Radalj Ivan rođ. u Dragijanu oženio se s Katom Poštenjak rođ. u Imotskom 1831. Nestali iz Imotskog. Rako Stipe rođ. u Prološcu 1831. oženio se s Katom Kvesić rođ. u Imotskom 1843. II. žena Marija Mileta rođ. 1848. Rako Jozo rođen u Prološcu 1816. oženio se s Lucom Bitanga rođ. u Imotskom 1823. Rako Mate r. u Zagvozdu 1811. oženio se s Katom Poštenjak rođ. u Imotskom 1816. Ramljak Ante rođ. na Dicmu 1832. oženio se s Katom Buljan rođ. 1863. Nestali iz Imotskog. Rudolfi Ivan rođ. 1803. Financijski preglednik. Nestali. Rosić Josip rođ. na Muću Donjem 1828. oženio se s Katanušić Ivom rođ. u Imotskom 1832. Stopani rod. Valdevit Iva ud. Dinka rođ. 1776. imala je kći Mariju rođ. u Imotskom 1843. Udala se za Petra Nikolić sLovreća. Scipioni Luka rođ. 1833. oženio se Mandom Pušić rođ. u Imotskom 1865. Telegrafist. Nestali iz Imotskog. Seifert Frano rođ. 1816. Poglavar. Nestali. Soldo Ante rođ. na Muću 1850. oženio se s Marom Dundić rođ. u Imotskom 1865. Sučić Fabijan rođ. u Livnu 1838. oženio se Brzović Anom. Nestali iz Imotskog. Sučić Stipe rođ. u Livnu 1851. oženio se sa Stanom Bilić. Trgovac. Šabić Ante rođ. u Zmijavcima 1869. oženio se s Marcochia Anđom rođ. 1877. u Imotskom. Nestali. Šarić Nikola rođ. u Kninu 1858. oženio se s Bezvić Jelkom. Činovnik. Nestali. Šanić Marijan rođ. u Vinjanima 1860. oženio se s Ivkom Klaričić rođ. u Vrgorcu. Financ. Nestali iz Imotskog. Šimić Marko rođ. 1823. oženio se Anom Medvidović rođ. uGlavini 1831. Nestali. 114

Šitić Frano rođ. u Splitu. 1851. oženio se s Bušić Anom rođ. u Imotskom. Građevinski

poduzetnik. Nestali iz Imotskog. Škegro Ivan rođ. u Prološcu 1844. oženio se s Matijom Buljan rođ. u Prološcu 1842. Nestali iz Imotskog. Štambak Nikola rođ. u Mostaru 1848. oženio se s Katom Rako rođ. u Imotskom 1846. Postolar. Uzorić Petar rođ. u Dubrovniku 1820. oženio se s Ivom Tadić rođ. u Imotskom 1824. Zlatar. Nestali iz Imotskog. Tudor Petar iz Splita. Nestao iz Imotskog. Tecilazić Jure rođ. u Splitu 1826. oženio se s Pušić Perinom rođenom u Imotskom 1839. Nestali. Topić /lija rođ. u Vinjanima 1837. oženio se Jelom Juričić rođenom u Imotskom. Nestali. Tornala Mihovil rođ. u Slovačkoj, oženio se s Ivankom Ivanović rođ. u Imotskom. Žandar. Nestali iz Imotskog. Tripalo Andrija rođ. u Sinju 1819. oženio se s Marijom Bitanga rođ. u Imotskom 1828. Nestali iz Imotskog. Truccolo Domenico rođ. u Maronu u Italiji, oženio se s Venancijom Bitanga rođ. u Imotskom 1833. Žandar. Nestali iz Imotskog. Trutin Ante iz PodbabIja oženio se sAnticom Katanušić rođ. u Imotskom 1826. Nestali iz Imotskog. Vjenčani 10. ll. 1845. Trutin Ivan iz PodbabIja oženio se s Jelom Katanušić rođenom u Imotskom 1829. Nestali iz Imotskog. Vjenčani 6. 10. 1850. Veljača Grgo rođ. 1842. oženio se s Marijom Pušić rođ. u Imotskom 1846. Nestali iz Imotskog. Vicić Ante rođ. u Sinju 1816. oženio se Mandom Bauk rođ. u Imotskom 1824. Nestali iz Imotskog. Videčnik Martin rođ. 1864. oženio se s Elijom Benković rođ. u Omišu 1860. Nestali iz Imotskog. Vodanović Martin rođen u Runoviću 1835. oženio se 1863. s Ivom Nikolić rođenom u Imotskom. Vrlika Ivan rođ. na Lećevici 1826. oženio se s Anicom Glibota rođ 1833. Nestali iz Imotskog. Vujević Filip rođ. u Podbablju 1861. oženio se s Anom Radalj rođ 1832. Vujević Marijan rođ. u Podbablju 1861. oženio se s Barozzi Tonkom rođ. na Supetru na Braču 1858. Financ. Nestali iz Imotskog. 115

Vuković

Bariša rođ. u Podbablju 1834. oženio se s Ivom Domom Glibota 1844. Nestali iz Imotskog. Vrdoljak Ante Marijanov rođen u Grabovcu 1822. oženio se s Cicom Bitanga rođenom u Imotskom 1830. Vrdoljak Ivan Markov rođen u Grabovcu 1809. oženio se s Ivom Ivanović rođenom 1831. Vrdoljak Filip Markov rođen u Grabovcu 1775. oženio se s Anom Markota. Doveo ga u Imotski sin Jerko pa je tu i umro. Imao je sina don Andriju koji je otišao u Liku i bio župnik u Plaškom. Ostavio je 1822. srebreni kalež imotskoj crkvi jer mu je otac tu pokopan. Jere je imao sina fra Jerolima Luiđa i unuku Anu pjesnikinju. Vrdoljak Miše rođ. u Grabovcu 1827. oženio se s Anđelom Bitanga rođenom u Imotskom 1836. Naslijedio je trgovinu Dundića. Bio je pravaš i imotski narođ.

čelnik.

Zaller Ante rođ. u Splitu 1864. oženio se s Težulat Filom rođ. u Imotskom 1868. Nestali iz Imotskog. Zlatoper Josip rođ. u Kranju 1864. oženio se s Lucom Kuzman rođ. u . Imotskom 1868. Nestali iz Imotskog. Zuić Mate rođ. u Poljicima 1827. oženio se s Lucom Veić rođ. uGlavini 1821. Nastanjeni su u Glavini i nestali. DOSELJENICI U IMOTSKI U 20. STOLJEĆU (1900-1945) (prema Stanju duša - Anagrafu žup. ureda Imotski, br. IV, V)57

Adžija Vlade rođ. u Drnišu 1886. oženio se s Anom Vujčić rođ. uGlavini 1884. Abjanić dr. Ilija opć. liječnik u Imotskom 1813-1926. Bekavac Mate rođ. na Studencima 1889. oženio se s Udovičić Anicom rođ. na Studencima 1893. Trgovac, načelnik. Bekavac Petar rođ. na Studencima 1915. oženio se s Darom Duka rođ. u Imotskom 1924. Trgovac. Bilić Mirko rođ. na Studencima 1914. oženio se s Marom Ivanović rođ. u Imotskom 1882. Nestali. Bilić Jakov rođ. na Studencima 1893. oženio se Bilopavlović Marijom rođ. u Imotskom 1906. Druga žena Keti Krilić. 57

Župski ured Imotski.

116

Bilić Ante rođ.

na Studencima 1908. oženio se s Ljubicom Bošnjak rođ. 1909.

Svjećar.

Borić Ivo rođ. u Bristu 1901. oženio se s Milom Ćosić rođ. u Imotskom 1906. Šofer. Borić Ivan rođ. u Podgori 1871. oženio se s Matijom Pavlinović rođ. u Podgori 1876. Trgovac. Borić Jako rođ. u Podgori 1880. oženio se s Vjekoslavom Težulat rođ. u Imotskom 1880. Trgovac. Nestali. Božić Hermenegildo iz Sinja, javni bilježnik. Odselio u Sinj. Buljan Ivan rođ. u Vinjanima 1895. oženio se s Matijom Rebić rođ. u Vinjanima 1898. Trgovac. Nestali. Bušić Ante rođ. u Gorici 1902. oženio se s Anticom Kokić rođ. u Imotskom 1904. Šofer. Druga žena Matija Bošnjak. Benković Kamilo rođ. u Omišu, oženio se s Ankom Ivanišević. Činovnik. Odselili. Bašić Ivan rođ. u Poljicima 1885. oženio se s Škare Filipom rođ. u Grabovcu 1883. Benzon Martin rođ. u Vranjicu oženio se s Milom Grbavac rođ. u Prološcu. Sudac. Odselili. Benzija Ada ud. Jakova, rođ. Columbani. Rođ. u Imotskom 1870. Nestali. Brekalo Mate rođ. na Aržanu, oženio je Ljubu Vujčić. Postolar. Odselili. Brčić Marko rođ. na Miljevcima 1907. oženio se s Mandom Bilić rođ. u Imotskom 1912. Pekar. Odselili. Domljan dr. Lujo rođ. u Poljicima 1896. oženio se s Katicom Pavišić rođ. u Omišu 1908. Odselili. Domljan Petar rođ. u Poljicima. Nastavnik. Iselio. Dešpalj Petar nastavnik. Odselio. Đurđević Ante rođ. na Korčuli 1901. oženio se s Bogoslavom Šušnjar. Dropuljić Mate rođ. u Prološcu 1867. oženio se s Marijom Kokić rođ. u Sinju. Odselili. Figura Josip rođ. u Poljskoj 1891. oženio se s Anom Czulkov rođ. u Poljskoj 1900. Šofer, trgovac. Nestali iz Imotskog. Franceschi Ante rođ. 1903. oženio se s Dijaković Marijom rođ. 1906. Franceschi Marica ud. Ivana rođ. Žapkar u Veloj Luci 1913. Gadžo Stipan rođ. u Lokvičićima 1885. oženio se s Klarom Granić rođ. u Medovu Docu. Naselio se u Glavini Donjoj.

117

Gadžo Ljubomir rođ. u Lokvičićima 1913. Oženio se Marom Čaljkušić rođ. 1900. Glavaš Mate rođ. uDrinovcima 1914. oženio se s Marom Mršić rođ. u Glavini 1923. Šofer. Nestali. Grbavac Jure rođ. u Prološcu 1890. oženio se s Marom Livajić rođ. u Poljicima 1904. Nastanjen u Glavini Donjoj. Grbavac Meter Jure rođ. u Prološcu, oženio se s Mandom Galić rođ. u Vinjanima 1895. Nestali iz Imotskog. Gudelj Velaga Toma rođ. u Poljicima 1893. oženio se s Gudelj Ivom rođ. u Poljicima 1886. Jakelić Josip oženio se s Ivom Budić rođ. na Aržanu 1872. Nestali. Jelavić Ante rođ. u Podprologu 1901. oženio se s Marijom Vuković rođ. u Imotskom 1908. Ing. agr. Nestali iz Imotskog. Jadrešić Srećko rođ. 1911. oženio se s Marom Poštenjak rođ. u Imotskom 1907. Sudski činovnik. Jukić (Ban) Ivan rođ. uZavojanima 1881. oženio se s Leko Marom rođ. u Prološcu. Druga žena Bilić Dinka. Gostioničar. Nestali iz Imotskog. Jurčević Josip rođ. na Studencima 1893. oženio se s Anđom Stipović rođ. 1892. Nestali iz Imotskog. Kamenarović Ivo oženio se s Nedjeljkom Nikolić iz Imotskog, sudac. Nestali. Kalin Zvonko iz Mostara oženio se Milkom Pušić, zidar. Odselio. Kalajdžić Marijan rođ. uŽeževici 1890. oženio se s Ružom Galić rođ. u Vinjanima 1895. Kočijaš. Nestali. Katunarić, trgovac. Nestali. Koljatić J ure rođ. u Praznicama 1912. oženio se s Marijom Mostaričić rođ. u Imotskom 1914., poreski činovnik. Kordić Kleme rođ. uTihaljini 1894. oženio se s Ivom Buljan iz Runovića, gostioničar. Nestali. Korbel Martin rođ. u Češkoj 1866. oženio se s Ankom Petyo rođ. u Imotskom 1882. Krilić Frano rođ. na Orebiću oženio se s Mirom Dunda iz Imotskog. Kriška Mihovil rođ. u Češkoj oženio se s Elizabetom Ivanović rođ. u Imotskom 1894. Šofer. Nestali. Kuljiš Ante oženio se s FiIomenom Jeličić iz Imotskog, pošt. čin. Nestali. Kusić Mijo rođ. u Grabovcu 1894. oženio se s Ujević Ivom rođ. uKrivodolu 1909. na

118

Lovreću

Kusić

Mate rođ. u Grabovcu 1898. oženio se

Olujić

Slavkom rođ. na Lovreću

1910. Kusić Toma rođ. u Grabovcu 1912. oženio se s Ankom Ujević rođ. u Krivodolu 1915. Kusić Jure rođ. u Grabovcu 1903. oženio se s Marom Udiljak rođ. na Studencima 1911. Kusić Petar rođ. u Grabovcu 1891. oženio se s Katom Čikeš iz Žeževice rođ. 1901. Kusić Nikola rođ. u Grabovcu oženio se s Maricom Vrdoljak iz Grabovca. Kusić Toma rođ. u Grabovcu 1893. Kusić Rade rođ. u Grabovcu. Kusić Stipan rođ. u Grabovcu oženio se s Ujević Marom iz Krivodola. Knežević Miloš rođ. u Imotskom 1897. Brijač. Nestali. Leko Nikola rođ. u Prološcu 1896. oženio se s Marom Kokić rođ. u Prološcu 1889, trgovac. Lipoglavšek Jakov oženio se s Čelan Ivom iz Imotskog, krojač. Lozo Petar iz Poljica oženio se s Marijom Tolić iz Prološca. Luetić Ivan rođ. u Župi 1894. oženio se s Valerijom Marče rođ. u Imotskom 1903, škol. nadzornik. Nestali. Luetić Milan iz Župe, nastavnik Građ. škole. Nestali. Ljubić dr. Josip, advokat. Odselio. Meter Josip rođ. u Prološcu 1909. oženio se s Matijom Lasić iz Prološca. Meter Marko rođ. u Prološcu oženio se s Anom Cvitanović iz Prološca. Monti dr. Hugo, javni bilježnik. Odselili. Olujić Ivan sa Lovreća oženio se s Meneginom Nikolić iz Imotskog. Nestali. Olujić Mate rođ. u Prološcu 1890. oženio se s Bajić Anom rođ. 1896. u Prološcu, fotograf. Ostojić Ivan rođ. u Kunjevcima 1905. oženio se s Ankom Grubišić rođ. u Ljubuškom 1910, službenik. Panza Ante rođ. u Brnazama 1897. oženio se s Jelisavom Cvrlje rođ. u Glavicama kod Sinja 1907, poslovođa "Bate". Odselili. Perić Petar rođ. u Podbablju 1884. oženio se s Marijom Lovričević iz Makarske, upravitelj Građ. škole. Nestali. Perić Ivan rođ. u Podbablju oženio se s Danicom Vujević iz Imotskog. Nestali. Pancirov Frane s Korčule oženio se s Ljubom Ćosić iz Imotskog.

119

Pernjak Ljubo rođ. u Splitu 1884. oženio se s Matijom Udovičić ud. Jelavić na Studencima 1896, geometar. Nestali. Pelicarić Frano rođ. u sv. Filip Jakovu 1881. oženio se s Rožinom Jerković rođ. u Imotskom 1890. Advokat. Nestali iz Imotskog. Parlo v Mate rođ. u Ričicama 1909. oženio se s Dragom Jelavić rođ. u Imotskom 1914. Trgovac. Nestali iz Imotskog. Pavić Mate rođ. u Ričicama 1907. oženio se s Milkom Ivanović rođ. u Imotskom 1914. Nestali iz Imotskog. Pavić Stipe rođen u Ričicama 1911. oženio se s Alojzijom Kovač rođ. u St. Jerneju 1909. Nestali iz Imotskog. Penović Marko rođ. u Sinju 1884. oženio se s Katom Tomičić rođ. u Zagvozdu 1894. Zlatar. Petričević Vid rođ. u Kotoru 1864. oženio se s Milkom Vrdoljak rođ. u Imotskom 1872. Nestali iz Imotskog. Profesor. Pervan Vicko rođ. na Zadvarju 1907. oženio se s Tonkom Sikavica rođ. u Baškoj Vodi 1913. Ravlić Mijo rođ. u Slivnu 1872. oženio se s Anom Grbavac rođ. u Prološcu 1886. Žandar. Reos Kleme rođ. u Povljima na otoku Braču 1898. oženio se s Lucijom Babarović rođ. na Braču 1892. Krojač. Nestali iz Imotskog. Rebić Jere rođ. u Vinjanima 1912. oženio se s Vjerom Gašpar rođ. u Vrgorcu 1922. Rebić Pavao rođ. u Vinjanima 1914. oženio se sa Smiljanom Rako rođ. u Imotskom 1910. Rebić Ante rođ. u Vinjanima 1910. oženio se s Ivom Lončar rođ. u Vinjanima 1920. Runac Ivo rođ. u Poljicima. pošt. upravitelj. Odselili. Spreitz Kristina ud. p. Julija rođ. u Imotskom 1874. Nestali. Strinić Ante rođ. u Lokvičićima 1906. oženio se s Jelkom Vučemilović rođ. u Imotskom 1919. Šofer. Sunko Nikola oženio se sa ZaHer Ružicom rođ. u Imotskom 1908. Nestali. Šoljan Vinko rođ. u Starom Gradu na Hvaru. Upravitelj Građ. škole. Nestali iz Imotskog. Šimić Ivan rođ. u Glavicama kod Sinja 1897. oženio se s Marom Furlan rođ. u Imotskom 1897. Kuhar. Nestali iz Imotskog. Ujević Ante rođ. u Krivodolu 1906. Nastavnik. Nestali iz Imotskog. rođ.

120

Utrobičić Srećko oženio se 1925. u Imotskom s Marinom Šanić. Nestali iz Imotskog. Tomić Josip rođ. na Šćitu u Rami 1897. oženio se s Milom Vujević rođ. u Imotskom 1900. Nestali iz Imotskog. Tomić Stipe rođ. na Šćitu, Rama, 1901. oženio se s Katom Vujević rođ. u Imotskom 1903. Tonković Mirko rođ. u Zmijavcima 1896. oženio se s Nikolić Korinom rođ. u Imotskom 1910. Liječnik. Nestali iz Imotskog. Trs Eduard rođ. 1892. oženio se s Rožom Sučić rođ. u Imotskom 1889. Činovnik. Nestali iz Imotskog. Tolić Marko rođ. u Prološcu 1900. Tonković Mate rođ. u Podbablju 1888. oženio se s Ružom Luetić rođ. u Župi 1898. Tvrdić Ante rođ. na Supetru na Braču 1898. oženio se s Kokić Marom rođ. u Imotskom 1914. Vrčić Vjekoslav rođ. u Grabovcu 1878. oženio se s Anom Jeličić rođ. u Imotskom 1877. Opć. činovnik. Vrčić Mate rođ. u Župi 1892. oženio se s Ljubicom Soldo rođ. u Imotskom 1903. Nestali iz Imotskog. Sudski činovnik. Vučenović Ljubinko rođ. u Drnišu 1888. oženio se s Marijom Mazzoco rođ. u Sinju. Agronom. Odselili. Zen Josip rođ. 1886. oženio se s Katom Anić rođ. u Imotskom 1886. Opć. činovnik.

Prema Anagrafu - Stanju duša, koje je sastavljeno 1943. god. u gradu Imotskom živjele su slijedeće obitelji58 Anić

Stipan p. Ivana i p. Jurić Stane rođ. 26. 6. 1906. Anić Marko p. Ivana i p. Jurić Stane rođ. 28. 3. 1910. Anić Paško p. Ivana i p. Jurić Stane rođ. 10. 2. 1913. Bago Mate p. Petra i p. Ćosić Marije rođ. 23. ll. 1881. Bago Ivan p. Mate i Šimić Luce rođ. 20. 5. 1908. Bago Mate p. Mate i Šimić Luce rođ. 10. 10. 1909. Bago Ivan p. Ante i p. Milardović Mare rođ. 2. 1. 1885. Bašić Marko p. Ante i Perišić Kate rođ. 8. 6. 1907. Bašić Stipan Ivanov i Škare Filipe rođ. 26. 12. 1917. 58

Župski ured Imotski.

121

Bauk Frano p. Marka i Knezović Lucije rođ. 17. I. 1872. Bauk Mijo p. Marka i p. Knezović Lucije rođ. l. 10. 1889. Benzija Ana ud. pok. Pavla, p. Jakova Colombani i Mirošević Danine 22. 6. 1870. Bekavac Petar Markov i Bilić Ive rođ. 12. 12. 1915. Bilić Marko p. Nikole i Mare Ivanović rođ. 5. Il. 1914. Bilopavlović Ruža ud. p. Josipa rođ. 5. Il. 1914. Bilić Jakov p. Ilije i p. Udiljak Anice rođ. 10. 8. 1893. Borić Ivan Antin i Andrijane Vežić rođ. 14.7. 1901. Borić Ivan-Ljubomir p. Mate i p. Antice Stojković rođ. 21. 10. 1871. Borić Jakov p. Mate i p. Antice Stojković rođ. 25. 7. 1880. Bradvica Marko p. Stipana i Ćosić Mare rođ. 20. 4. 1870. Benzon Petar p. Marka i Vučemilović Alice rođ. 16. 7. 1920. Bulić Lucija ud. Ivana rođ. 7. l. 1865. Bulić Ivan p. Krune i Jusup Olge rođ. 26. Il. 1912. Bulić Zdenko p. Krune i Jusup Olge rođ. 6. 3. 1918. Bulić Ljubomir p. Krune i Jusup Olge rođ. 10.7. 1931. Budimir Ivan p. Nikole i p. Mustapić Anice rođ. 2. 3. 1921. Buljan Marijan p. Marijana i Ivkošić Ive rođ. 6. 2. 1902. Buljan Ivan p. Luke i p. Ajduk ~ate rođ. 12. ll. 1895. Bušić Ante p. Mate i p. Jasel Ruže rođ. 3. 9. 1902. Bekavac Mate p. Mije i p. Jele Bilić rođ. 25. 9. 1889. Benković Klement p. Kamila i p. Ivanišević Anke rođ. ll. 7. 1906. Biloš Mate Jurin i Prgomet Marije rođ. 10.2. 1919. Bilić Ante p. Ivana i Nosić Jakovice rođ. 12.9. 1908. Brečić Ivan p. Marka i Joze rođ. ll. 3. 1902. Brekalo Mate Filipov i Ljubičić Luce rođ. 20. 9. 1916. Čelan Marko p. Nikole i p. Kuzman Jele rođ. 27 .. 7. 1886. Čelan Ante p. Šimuna i p. Poštenjak Antice rođ. I. II. 1878. Čelan Petar p. Šimuna i Poštenjak Antice rođ. l. 7. 1880. Čelan Josip p. Josipa i Mršić Jele rođ. 14.2. 1910. Ćosić Boško p. Nikole i Gaćo Jurke rođ. 24. 12. 1900. Ćosić Stipe p. Nikole i Gaćo Jurke rođ. 28. I. 1909. Ćale Mara p. Stipana i Bušim Mare rođ. 10. 6. 1881. Čelan Ante Antin i Divić Mare rođ. 2. 3. 1910. Delić Stipe p. Mile i Težulat Ane rođ. 13. 4. 1887. Delić Dulio-Ante p. Mile i p. Težulat Ane rođ. 17. 2. 1891. 122

rođ.

Delić

Milka ud. Mile rođ. 17. 8. 1889. Delić Stanislav p. Ivana i Filipović Milke rođ. 18. 5. 1912. Dimopolo Darija Ž. Đorđa r. 21. 10. 1903. Domljan dr. Lujo p. Petra i Ujević Mare rođ. 21. 9. 1896. Dropuljić Mate p. Mije i p. Ive rođ. 13. 8. 1867. Dubravac Ante p. Petra i Grabovac Ive rođ. 24. ll. 1917. Dubravac Ljubo p. Ante i Bradvica Mare rođ. 5. 6. 1922. Dubravac Ivan p. Stipe i Vilenica Matije rođ. 23. 12. 1894. Dunda Umberto p. Ivana i Vujević Kate rođ. 24. 5. 1892. Dunda Janko Petar p. Ivana i Vujević Kate rođ. 9. 1. 1889. Dunda Ivan p. Janka i Civić Matilde rođ. 10.2. 1912. Ferrari Stjepan p. Paške iLigutić Klotilde rođ. 2. 2. 1908. Figura Josip p. Josipa i Olejaš Marije rođ. 9. 5. 1891. Franceschi Ante p. Josipa i Grubišić Ane rođ. 3. 4. 1903. Funtana Ivan p. Špira i Opačak Mande rođ. 23. 8. 1864. Đamonja Marko p. Jure i Vučemilović Kate rođ. ll. 2. 1888. Đamonja Jaka ud. Nikole rođ. 23. 2. 1900. Đamonja Frano p. Jure i Vučemilović Kate rođ. 22. 8. 1900. Đamonja Rajmund p. Jure i Vučemilović Kate rođ. 30. 8. 1902. Đuka Milan p. Ante i Nikolić Mande rođ. 19. ll. 1911. Đuka Eugen p. Mare Đuka rođ. 18. 12. 1895. Grubišić Jakov p. Ivana i Šitić Ane rođ. 8. 7. 1893. Gudelj Tomo p. Ante i p. Vuković Matije rođ. l. 12. 1893. Đurđević Ante p. Ivana i Kaluđera Marice rođ. 13. 8. 1901. Ivanović Đulija ud. Jakova rođ. 16. 6. 1876. Ivanović Karlo p. Stipana i Ančić Lucije rođ. 29. 7. 1868. Ivanović Ante p. Stipana i Ančić Lucije rođ. 8. 6. 1872. Ivanović Josip p. Ivana i p. Medvidović Lucije rođ. 3. 7. 1881. Ivanović Mara ud. Mate rođ. 6. 2. 1879. Ivanović Ana ud. Ante rođ. 5. 8. 1892. Jukić Ivan Ban p. Josipa i Buklijaš Pere rođ. 17. 6. 1891. Jurčević Ivan Josipov i p. Tomice Cikojević rođ. 27. 3. 1893. Jelavić Ante p. Tome i Mihaljević Kate rođ. 10. 10. 1901. Jadrešić Srećko p. Ante i Bosno Kate rođ. 28. 7. 1911. Jelavić Matija ud. Nikole rođ. 21. 9. 1896. Jelavić Josip p. Petra i Jerković Ane rođ. 14. 11. 1891. Jeličić Ante p. Mate i Tomasović Ive rođ. 4. 11. 1898. 123

Jerković

Ante p. Joze i p. Mostarčić Ane rođ. 18. 2. 1908. Jerković Miroslava ud. Nikole rođ. 2. 8. 1897. Jerković dr. Koloman p. Ike i p. Bolis Jele rođ. 13. 11. 1882. Jerković Ante p. Milana i Ćale Erme rođ. 19.4. 1910. Kalajdžić Ruža ud. Marijana rođ. 11. 2. 1895. Katanušić Milan p. Marijana i Budalić Ane rođ. 24. 2. 1906. Katavić Cvita ud. Frane rođ. 5. 3. 1864. Kokić Mara p. Frane i Težulat Cecilije rođ. 24. 6. 1914. Kordić Kleme p. Mate i p. Glavota Ive rođ. 26. 4. 1894. Korbel Martin i p. Martina i Podstrany Antonije rođ. 28. 11. 1866. Kolombani Ante p. Jakova i Mirošević Ivanice rođ. 30. 4. 1884. Kolombani Marko p. Jakova i Mirošević Ivanice rođ. 18. 4. 1887. Kolombani Kata p. Ivana i Matiazzi Antice rođ. 22. 1. 1915. Kriška Mihovil p. Mije i Moravotk Marije rođ. 3. 9. 1890. Kujundžić Mate Grgin i p. Divić Mare rođ. 16. 2. 1895. Kusić Mijo p. Lovre i Čaljkušić Ivanice rođ. 16. 10. 1899. Kusić Mate p. Ante i Bekavac Mare rođ. 25. 2. 1898. Kusić Toma p. Ante i Udiljak Mare rođ. 18. 11. 1893. Kusić Toma Ivanov i Čaljkušić Lucije rođ. 29. 12. 1912. Kusić Jure p. Ante i p. Udiljak Mare rođ. 10. 4. 1903. Kusić Petar p. Ante i p. Bekavac Mare rođ. 26. 6. 1892. Kuzman Ana ud. p. Ante rođ. 20. 3. 1890. Kuzman Ivan p. Ivana i Mostarčić Jele rođ. 22. 9. 1873. Kvesić Palma ud. p. Stjepana rođ. 18. 6. 1885. Knežević Miloš p. Đure i Kuzman Mare rođ. 18. 5. 1897. Koljatić Jure rođ. 28. 2. 1912. Kusić Toma p. Ivana i Bekavac Mare rođ. 17. 1. 1920. Kusić Rade p. Ante i p. Bekavac Mare rođ. 22. 9. 1912. Lekić Ante p. Stipana i Čelan Mare rođ. 21. 8. 1886. Ligutić Nikola p. Stipana i Gotovac Marije rođ. 1.1. 1872. Leko Nikola p. Josipa i p. Grbavac Ruže rođ. 1906. Lončar Mate p. Ante rođ. 29. 6. 1896. Lončar Berta ud. Marka rođ 12. 11. 1873. Lončar Ivan p. Mate i p. Perić Anice rođ. 3. 2. 1883. Lončar Marko p. Josipa i Vuksan Matije rođ. 7. 4. 1868. Matić Josip p. Mate i p. Dujmović Ane rođ. 5. 12. 1872. Marče Marin p. Petra i p. Nikolić Pauline rođ. 22. 2. 1893. 124

Marče

Mate p. Petra i Nikolić Pauline rođ. 28. 10. 1897. Frano p. Ante i p. Pušić Ane rođ. 2. 10. 1885. Marendić Luca ud. p. Ivana rođ. 10. 10. 1881. Meter Josip p. Filipa i p. Grbavac Matije rođ. 19. 3. 1909. Milas Vicko p. Marijana i p. Grančić Mare rođ. 4. 4. 1905. Mirošević Ljubica ud. p. Bruna rođ. 24. 5. 1887. Mostarčić Frano p. Šimuna i p. Grabovac Ive rođ. 1. 1. 1880. Mostarčić Ante p. Šimuna i p. Svaguša Mare rođ. 18. 11. 1906. Mostarčić Ivan p. Ante rođ. 17. 12. 1864. Mršić Marko p. Frane i p. Bago Mande rođ. 3. 11. 1886. Mršić Ante p. Stipana i Medvidović Jele rođ. 26. 3. 1874. Mršić Luka p. Marijana i p. Katavić Mare rođ. 27. 2. 1904. Mustapić Josip p. Šimuna i p. Bago Ane rođ. 23. 4. 1876. Mustapić Marijan p. Šimuna i p. Bago Ane rođ. 16. 2. 1870. Mustapić Luka p. Šimuna i p. Bago Ane rođ. 14. ll. 1879. Mustapić Mijo Marijanov i Bradvica Kate rođ. 14. 9. 1901. Mandić Jerolim p. Mate i p. Zdilar Ruže rođ. 20. 9. 1904. Nikolić Ivan p. J osipa i Mršić Jele rođ. 7. l. 1906. Nikolić Marko p. Josipa i Mršić Jele rođ. 16. 4. 1893. Nikolić Ivan p. Pavla i p. Kuzman Kate rođ. 15. 10. 1904. Nikolić Rudolf p. Nikole i p. Marangunić Dome rođ. 13. 3. 1882. Nikolić Cecilija ud. Grge rođ. l. 10. 1901. Nikolić Dinko p. Mije i p. Ančić Ane rođ. 25. 9. 1877. Nikolić Vjekoslava p. Mije i p. Ančić Ane rođ. 18. 6. 1881. Nikolić Toma p. Petra i Jajčanin Tomažine rođ. 21. 12. 1913. Ostojić Anka ž. Jove rođ. 29. 9. 1910. (muž pravoslavac, djeca katolici). Pavić Mijo p. Ivana i Tandara Tomice rođ. 19. 9. 1913. Pavić Stipe p. Ivana i Tandara Tomice rođ. 4. II 1911. Pavić Martin p. Ivana i Tandara Tomice rođ. 5. II 1907. Pavić Nikola p. Ivana i Tandara Tomice rođ. 30. 9. 1909. Pavić Mate p. Ivana i Tandara Tomice rođ. 21. 8. 1905. Parlov Mate p. Ivana i Šteko Ruže rođ. 9. ll. 1905. Panza Ante p. Frane i Bilanžić Kate rođ. l. 9. 1897. Pelicarić dr. Frane p. Šimuna i p. Brnetić Veronike rođ. 14. 7. 1881. Penović Marko p. Petra i p. Barać Šime rođ. 17. 5. 1884. Pernjak Ljubo p. Paške i Jurić Antice rođ. 7. 9. 1889. Petyo Josip p. Ivana i Jerković Mare rođ. 12. 5. 1878. Marendić

125

Petyo Ivan p. Ivana i Jerković Mare rođ. 28. 12. 1912. Petyo Dominik p. Ante i Sučić Anke rođ. 12. 10. 1912. Petričević prof. Vid p. Ante i p. Pasinović Pauline rođ. 14. 6. 1864. Pervan Vicko p. Lovre i Utrobičić Ane rođ. 28. 3. 1909. Pancirov Frane Poštenjak Šimun p. Marijana i Grančić Ive rođ. 24. ll. 1869. Poštenjak Konstantin Šimunov i Milavić Milice rođ. 20. 12. 1904. Poštenjak Ana ud. p. Ivana rođ. 15. ll. 1876. Poštenjak Ivan p. Stipana i Mostarčić Mare rođ. l. 7. 1899. Poštenjak Ante p. Stipana i Mostarčić Mare rođ. 22. 4. 1909. Pušić Stipe p. Mate i Katavić Ive rođ. 28. 10. 1906. Pušić Ivan p. Mate i Katavić Ive rođ. 6. 10. 1902. Pušić Perina ud. p. Stipe rođ. 21. l. 1884. Pušić Jure p. Jure i Lončar Mare rođ. l. 5. 1909. Pušić Luca ud. p. Marijana rođ. 20. 10. 1879. Perić Petar p. Mate i Perić Ruže rođ. 28. 3. 1884. Radovinović Pavao p. Augustina i p. Lužnik Marije rođ. 1. 11. 1893. Radovinović Grmislav p. Anđule i Vrdoljak Bianke rođ. 13. ll. 1899. Rako Filomena ud. p. Ljubomira rođ. 24. 5. 1885. Rako Ana ud. p. Ante rođ. 16. 5. 1892. Rako Mara ud. Ante rođ. 7. 9. 1890. Rako Ivan p. Stipe i p. Kvesić Kate rođ. 27. 12. 1868. Rako Abram p. Ivana i Pivac Klare rođ. 5. 3. 1904. Rako Vjekoslava ud. p. Nikole rođ. 6. 7. 1887. Rako Krešo p. Marka i p. Tomić Mare rođ. 20. 6. 1892. Rako Slavo p. Nikole i Šoić Eme rođ. l. 7. 1897. Rako Ljeposava ud. Janka rođ. 7. 6. 1897. Rako Živko p. Nikole i Šoić Eme rođ. 17. 10. 190 l. Raos Klement p. Nikole i Matković Jele rođ. 29. 11. 1898. Rosić Josip p. Frane i Kornić Ive rođ. 16. 3. 1899. Spreitz Kristina ud. p. Julija rođ. 1874. Soldo Stipan p. Pavla i Nikolić Antice rođ. 17.2. 1911. Soldo Blaž p. Pavla i p. Nikolić Antice rođ. 17. 12. 1912. Štambak Stipe p. Nikole i Rako Kate rođ. 3. 3. 1876. Štambak Dinko p. Nikole i Rako Kate rođ. 2. 9. 1872. Strinić Ante p. Filipa i Javornik Tereze rođ. 23. 6. 1906. Stojić Luka Stipin i Rašić Ive rođ. 23. 10. 1897. 126

Sučić

Milan p. Stipe i Bilić Stanke rođ. 13. 3. 1883. Sučić Ivica ud. p. Nikole rođ. 8. 1. 1889. Sučić Vladislav p. Stipe i Bilić Stanke rođ. 4. 1. 1887. Šabić Ante p. Frane rođ. 8. 8. 1869. Šimić Ivan p. Ante i Vidulinović Tomice rođ. 16. 9. 1897. Šoić Josip p. Petra i p. Pazinović Vjekoslave rođ. 3. 2. 1889. Šoić Albano p. Petra i Pazinović Vjekoslave rođ. 5. 12. 1886. Tadić Ante p. Petra i Bonačić Vinke rođ. 16. 9. 1903. Tadić Leon p. Petra i Bonačić Vinke rođ. 27. 4. 1891. Težulat Matija ud. p. Stipe rođ. 10. 11. 1883. Težulat Humbert Ante p. Stipe i Mostarčić Ane rođ. 7. 6. 1912. Težulat Nikola p. Frane i p. Tadić Ruže rođ. 15. 9. 1886. Težulat Vicko p. Frane i Tadić RUže rođ. 6. 4. 1892. Težulat Ante p. Srećka i Bajić Mare rođ. 27. 8. 1905. Težulat Milan p. Srećka i Bajić Mare rođ. 2. 4. 1907. Težulat Josip p. Srećka i Bajić Mare rođ. 9. 3. 1911. Tessolatti Josip p. Ivana i Bilopavlović Ane rođ. 27. 8. 1899. Tessolatti Stanislav p. Ivana i Mušura Matije rođ. 7. 5. 1907. Težulat Stipe p. Marijana i p. Perić Ive rođ. 20. 1. 1886. Tornala Nikola p. Mihovila i p. Ivanović Ivanice rođ. 17. 12. 1910. Tomić Stipe p. Frane i Sučić Mare rođ. 4. 4. 1901. Tonković dr. Mirko p. Mate i Mrkonjić Jele rođ. 25. 8. 1896. Tonković Mate p. Mate i Zovko Kate rođ. 21. 2. 1888. Tripalo Dobrila ud. Josipa rođ. 7. 10. 1868. Truccolo Remigij p. Dinka i p. Bitanga Franice rođ. l. 10. 1869. Tomić Josip p. Frane i p. Sučić Mare rođ. 8. 6. 1897. Valdevit Ante p. Ivana i Marendić Mare rođ. 17.4. 1908. Valdevit Luka p. Mate i Matić Mare rođ. 8. 1. 1920. Vicić Petar p. Marka i Jerković Matije rođ 19. 11. 1884. Valdevit Mate p. Stipe i Tolić Ive rođ. 23. 3. 1905. Vilenica Mile p. Josipa i Jović Jele rođ. 17.7. 1914. Vodanović Martin p. Joze i Trutin Jele rođ. 4. 4. 1886. Vrdoljak Andrija Vjekoslavov i Ivanović Mare rođ. 30. 11. 1901. Vrdoljak Petar Vjekoslavov i Ivanović Mare rođ. 13. 5. 1900. Vrdoljak Ruža ud. p. Ante rođ. 30. 8. 1889. Vučemilović Filip p. Ante i Mravak Antice rođ. 15. 5. 1881. Vučemilović Đermano p. Jakova i Šoić Franke rođ. 9. 10. 1881. 127

Vučemilović

Edmond Jakovljev i Demichieli Vjekoslave rođ. 16. ll. 1900. Vučemilović Norbeto p. Nikole i Wanmiiller Joze rođ. 14. 3. 1882. Vučemilović Ana p. Nikole i Wanmiiller Joze rođ. 15. 4. 1895. Vučemilović Ivan p. Blaža i Novak Ede rođ. 28. 10. 1876. Vučemilović Marko p. Blaža i Novak Ede rođ. 12.5. 1870. Vučemilović Jure p. Filipa rođ. 16. 4. 1860. Vučemilović Antica ud. p. Lovre rođ. l. 7. 1884. Vučemilović Josipa ud. p. Đure rođ. 14. 12. 1893. Vujević Frano p. Nikole i Mršić Mare rođ. 3. l. 1909. Vujević Mirko p. Marka i Rako Kate rođ. 15. 2. 1900. Vujević Mate p. Marka i p. Rako Kate rođ. 10. 12. 1909. Vuković dr. Mile p. Bariše i p. Glibota Dome rođ. 26. 5. 1871. Vuković Veljko dr. Milin i Bitanga Katinke rođ. 25. l. 1914. Vrčić Vjekoslav p. Mihovila i p. Dujmović Ive rođ. 25. 10. 1878. Ujević Ante p. Petra i p. Bilić Marije rođ. l. 3. 1906. Zen Josip p. Frane i p. Zaro Lukre rođ. 28. 12. 1886. Zen Frano Josipov i Anić Kate rođ. 16. ll. 1907. Prezimena u Imotskom god. 1990. prema popisu župskog ureda . sv. Frane u Imotskom Anić

Budlić

Aračić

Bunčić

Bago

Bilić

Bušić Blažević

Bubalo Bunoza Bogut

Brečić

Biočić

Bauk

Buljan Buljan Klapirić Benzon Budimir Bekavac Brstilo Borić

Banda Budiša 128

Babić

Čamber Čelan Čuljak Čikeš Ćapin Ćosić Ćorić Ćužić

Biloš Bazina

Divić

Brumić

Dujmović

Delić

Burazin

Dubravac

Cikojević

Dropuljić

Cvjetan Cvitanovi

Dunda Drlje Dragun

Čaljkušić Ivanović

Đuzel

Kapetanović

Malenica

Đuka

Karin

Majstorović

Đerek

Kokić

Malić

Đurđević

Kukavica Kralik

Martinović

Markota

Klemić

Mar~s

Kut1eša

Marendić

Knezović

Mustapić

Katanušić

Majić

Eljuga Ferari Furlan Franceschi Fi stanić Grbavac Galić

Glavota Glavaš Gudelj Grabovac Guć

Gabelica Glibota Hefer Ivanović Jelavić Jakić

Krilić

Marinović

Kljenak

Matković

Kraljević

Milardović

Kasalo Kukulj Kvasina Koštro

Munitić

Misir Mrkonić Mišević

Kvesić

Marić

Lasić

Mostarčić

Livajić

Marijanović

Lepoglavšek Lozo . Leko

Nikolić Nimić Nenadić

Jadrešić

Lončar

Nogalo

Jažić

Ninković

Jeličić

Lažeta Lapenda

Jonjić

Lukić

Oršić

Jović

Lešina

Oluić

Juroš

Ljubičić

Odak Oroz

Jakšić

Mikulić

Ostojić

Jukić

Meter

Perić

Katavić

Mandić

Pavičić

Kusić

Marušić

Parlov

Kolovrat Kolombani

Milinović

Perkušić

Mršić

Pirić

Kilić

Mendeš

Poštenjak

Koljatić

Maršić

Pušić

Kujundžić

Milas

Penović

129

Petyo Pezo Protrka Piplica Prgomet Prka Prlj

Topić

Sičenica

Turić

Sučić

Tomasović

Strinić

Tucak

Stipić

Todorić

Smodey

Tavra

Sočo

Tokić

Petričević

Sabljić

Ulemek

Pešorda Pralas Puljiz

Slade

Ujević

Slišković

Vidulin

Šantar Šerlija Šimić Šumelj Štambak

Vodanović Vujević

Popić

Šakić

Vidoš

Paradžik

Vicić

Rako

Šušnjar Šapina Šamija Šuto Škoro Šabić Šalinović Š teko Šumanović

Rogić

Tonković

Rebić

Tadić

Radovinović

Tomić

Repušić

Tripalo

Raspudić

Tvrdić

Runac Raos Rudež

Težulat Tolo Tornala

Puljić

Patrlj Prlić

Prodan

Petrušić

Prnjak Planinić Pelicarić

Pancirov Roso Rajić

130

Soldo

Rašić

Tolić

Smoljko

Tandara

Vrljić Vučemilović Vuknić

Vidak Vrčić

Vukosav Vilenica Vučak

Vican Vuković Zujić

Zen Zdilar Zelenika Zec Znaor Zupčić

Zovko Ždero Žužul Živković

Stanovnici Glavine 1990 prema popisu župskog ureda sv. Frane u Imotskom Glavina Donja Vujčić

na Glavici 12 obitelji kod Gorana 4 obitelji Mršić 19 obitelji Kukavica 24 obitelji Adžija 3 obitelji Grančić 13 obitelji Biočić l obitelj Mendeš 4 obitelji. Veić l obitelj Soldo l obitelj Grbavac l obitelj Divić 25 obitelji Čerluka 2 obitelji Vujčić

Martinović

4 obitelji 5 obitelji Zelić l obitelj Ivanović l obitelj Nevistić l obitelj Sušić 3 obitelji Zdilar 28 obitelji Grbavac l obitelj Mustapić l obitelj Gadžo 6 obitelji Lončar 4 obitelji Bašić 4 obitelji Jažić 5 obitelji Rašić

Kvartir i okolica Jažić

l obitelj 2 obitelji Buljan l obitelj Lončar 3 obitelji Rajić 3 obitelji Gudelj Velaga l obitelj Kujundžić l obitelj

Jukić

Perkušić

l obitelj l obitelj Bonovil l obitelj Šućur l obitelj

Todorić

Glavina Gornja Pavlović Zažabac 2 obitelji Živanović 8 obitelji Rašić 3 obitelji J ažić 10 obitelji Kukavica l obitelj Ikar l obitelj

Ćosić 15 obitelji Milardović 8 obitelji Lelas 8 obitelji Jerković l obitelj Nikolić l obitelj

131

Vileničina

Brista

Matković

Vilenica 8 obitelji Sočo 1 obitelj Šućur 2 obitelji

1 obitelj 1 obitelj Gadžo 2 obitelji Lasić 1 obitelj Kuzman 2 obitelji Vidak 1 obitelj

Uz glavnu cestu prema Splitu

Medvidovića

Ćapin 1 obitelj

Medvidović

Ravlić 1 obitelj Gorup 1 obitelj Domazet 1 obitelj Garac 1 obitelj Ćelić 1 obitelj Šušnjar 1 obitelj Peko-Lončar 1 obitelj Vujčić 1 obitelj Šućur 1 obitelj Lažeta 1 obitelj

132

Perinuša Kujundžić

Draga

30 obitelji 7 obitelji Đuzel 6 obitelji Mršić 2 obitelji Grabovac 1 obitelj Živćec 1 obitelj Vilenica 6 obitelji Slišković 2 obitelji Galić 1 obitelj Topić 1 obitelj Milardović

-----·1

--l--

1~'r7~R( )/JVZllJi' 7i' al prelit~

Li-/f- Lll~i.o'I',~q-Bol~n dlnl(l~,hi

I I

l:A jr 'j~'JJ"/jCCi

p~,. hl \.-Sli!a'1l1 DiL)()~·j(J11~ ,ll){lrt/~(iJr (''lI{1l'llz:l

.Chf

i I

.~(,~Flf'r"n~"

!l:"r"c!~ IUl{/V ,~~e/~f(J lil ~~lo~ ._fi~~Lji(',t,t'l't'rf."".I:.;flU1J-' ;!.Il td-=.

I'

."t.tf'}J

tu./f/co '-'t.lJ': tjf:t·I/iJ .circcpctii1JlC~ eJ ~lL"utJf(,22t.2 ,chI! ~ /N.1,!r~-ir .r/elSa ~'l=1 -C~'''C(l; pr{!f'/nil.l /il L~ovuta L1flJbCI1~ ,cl'n~f IL: /Li'a.55LU'U Tn71ilz'LrrI: ulJ,?/~ ~ tP ~iJDl,"!," Ig('daJ//4:i ~ ",~/~od/U'~'!ftiWl!"i.~'~'i t

t7llo

I{

(llP!lIl

t'-ro _'~LC,e

Jir1U1~-iIe ~ rvtiblo.',c j.PlII?ldzi. CV7L lc t;][~IIIl/lClCIt/) dle lc Cl1I.vrlilUJI) i:ntbidtLl1JW~ lijX2Zi,ek lJP.~::

ilt/l ['ort/manh

{ll.zitJIU' ('Lt(. .I'oltrcVaJ1i),cmnP

talla~"jC' l'.fjJr{'$5o.

JaIk

L~rt:J.)tw.ti.:ni{'h~l{Jnj l'Uni JI-i-:' : ---

;.J,l.fo,dl.'. ~i (k(~ I

\:'

I

I I,

W/.;;;...;::~ I

I I

';'\

L_.__,_ .. __ ___ ___ _ _____

Llf'::'~,1

,-. - IfJ IL..'Y.iJ

. ~dlr." ,-,'r;r 'illi'

#~~'J!'!' 4}itl

_ _________________ .___ ....

lJ!l-/?i:J

Uvod u samostanski Catastico kojeg je izradio Pietro Corir u Splitu 1774.

133

KRSTATICE Za turske uprave Krstatice su pripadale velikoj župi Vrdo!. Dio Krstatica u Žlibini, od Gudelja do granice današnjeg Slivna, zvao se Slivno Gornje. Kad je makarski biskup Stipan Blažković odvojio 1733. kapelaniju Slivno od Župe, tu

Župska crkva Srca Isusova u Krstaticama

se podrazumijevalo Slivno Donje i Slivno Gornje. God. 1747. Slivno postaje pravna župa, a Krstatice kapelanija ovisna o Župi. Sastavljena je od Slivna Gornjeg i dijela Župe. Biskueijski vikar u Makarskoj Antun Kačić u pastirskom pohodu usklađuje odnose Zupe i Krstatica. Bilo je to 24. lipnja 1834. Krstatice prestaju biti kapelanija Župe i postaju pravna župa. U starini je u Krstaticama postojala crkvica sv. Mandaljene ispod Lišnjica kuća. Župska crkva Srca Isusova sagrađena je 1767. god. Preuzima naslov od crkvice sv. Mandalene koja je prepuštena raspadanju. God. 1876. crkva je povećana i dobila današnji oblik. 134

Prema jednom dopisu don Joze Žarkovića od 20. veljače 1894. stoji: "Od priko 120 godina, a to je od pantivika, leži na vrh brda Vitrenika kapelica posvećena sv. Anti Padovanskom. " Crkvica je posvećena sv. Anti Pustinjaku. Na oltaru je njegov kip. Međutim, slavi se sv. Ante Padovanski 13. lipnja svake godine. Svake druge godine upravu nad crkvom sv. Jure na vrh Biokova imaju Krstatice. Kapela Gospe od Zdravlja nalazi se u dvorištu župske kuće za svagdanje potrebe župnika. Po svoj prilici svećenik je u Krstaticama stanovao uvijek na istom mjestu. Stara župska kuća zadavala je mnogo brige župnicima, jer je bila premalena za potrebe župnika. God. 1909. odredilo se mjesto za gradnju nove kuće na njivi povrh crkve. Došao je prvi svjetski rat i od toga nije bilo ništa. Današnja kuća zidana je u razdoblju 1938-1940. Pomoćnu školu otvorio je don Frano Vrčić, sa svojim ocem učiteljem u penziji, 1913. u kući Jure Lizatovića. Nakon odlaska župnika Vrčića 1919. pomoćna škola pretvorila se u državnu. Prva učiteljica bila je Ana Pivac. V razdoblju 1952.-1953. sazidana je nova školska zgrada i 1953. u njoj otvorena Osmogodišnja škola. Radi manjka djece rade samo niži razredi. V Krstaticama imamo dosta predhistorijskih spomenika. Tu su nekropole gomile: kod Gudelja, u Cvitanovoj dolini, u Dančici, u Krčinama, uMandakovu podu, na Ivaniću gradini, na Lukovcu koji je prozvan Signal, na Grabu, kod Kraljeva vrtla na Stininama i u Polandama. Stećaka ima kod Lizatovića kuća. Gradine su: Piljeva gradina ili Piljevača, Gudeljeva mala gradina i gradina kod Ivanovića. Na Počivalima nalazi se grob Muhameda Modrine. Staro napušteno groblje nalazi se oko stare župske crkve sv. Mandalene. Kasnije se osnovalo oko župske crkve Srca Isusova. Kroz Krstatice prolazi cesta Golo Brdo - Slivno. God. 1901. prvi put su njome prošla zaprežna kola. Posuvremenjena je i asfaltirana. 59 Stanovništvo prema biskupijskim šematizmima i drugim popisima kretalo se kako slijedi: God. God. God. God. God. 59

1744. 1843. 1845. 1850. 1867.

osoba osoba osoba osoba osoba

185 541 552 531 765

u u u u u

29 obitelji 87 obitelji 88 obitelji 83 obitelji 106 obitelji

F. V. Vrčić: Župe Imotske krajine, I, Imotski 1978, str. 76-91.

135

God. God. God. God. God. God. God. God.

1886. 1891. 1905. 1913. 1938. 1971. 1978. 1989.

osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba

900 u 130 obitelji 1200 u 176 obitelji 1165 u 179 obitelji 1335 u 187 obitelji 1533 1322 960 215 u 119 obitelji

Župa Krstatice se dijeli na: Gornji kraj s naseljenim plemenima: Gudelj, Zec i Pilj. Donji kraj s naseljenim plemenima: Vuletić, Ivanović, Pavičić, Pribisalić, Buljubašić, Mrkonjić, Blažević, Gudelj, Zec-Orlović, Buljan i Budalić. Sredina Sela s naseljenim plemenima: Lizatović, Ivanović, Gudelj, Topić, Vuletić i Lišnjić. Zabrđe s naseljenim plemenima: Budalić, Guć, Šućur, Zec-Peškirić, Vranješ, Bakota i Radić. Dubina s naseljenim plemenima: Bakota iKarlušić. Kruševac s naseljenim plemenima: Zec-Kruševac. Stanje duša župe Slivno 1744. zabilježilo je obitelji u Krstaticama 60 Ivanović

Marko 3 čeljadi Ivanović Mijo 5 čeljadi Ivanović Filip 4 čeljadi Ivanović Ante 7 čeljadi Varilović ... 2 čeljadi Ivanović Stipe 5 čeljadi Lišnić Ivan 5 čeljadi Vuletić Mate 5 čeljadi Vuletić Grgo 5 čeljadi Lizatović Jerko 14 čeljadi Zečević Mate 6 čeljadi Zečević Jakov 7 čeljadi 60

Arhiv Makarske biskupije

136

Zečević Šimun 2 čeljadi Opačak

Jakov 5 čeljadi Gudeljić Marko 5 čeljadi Jurić Nikola 2 čeljadi Pavičić Mate 5 čeljadi Pavičić Petar 5 čeljadi Budalić Ivan 6 čeljadi Pribisalić Blaž 6 čeljadi Gudeljić Karlo 3 čeljadi Gudeljić Andrija 2 čeljadi Gudeljić Ante 7 čeljadi

Stanje duša župe Župa 1744. zabilježilo je obitelji u Krstaticama Bezer Grgo 2 čeljadi Bezer Ivan 6 čeljadi Gućević Jure 7 čeljadi Gućević Grgo 7 čeljadi KarIušić Mijo 6 čeljadi Bakota Ante 22 čeljadi Šarić Mate 25 čeljadi

Plemena kojih je nestalo Bezer. Staro krstov ačko pleme. Iz tog je plemena glasoviti fra Toma Bezer koji se borio 1690. kod oslobođenja Vrgorca, Gabele 1694. Umro je uZaostrogu 19. siječnja 1703. U Stanju duša Župe 1744, kamo su tada Bezeri pripadali, stoji da u obitelji Grge Bezera živi 2 čeljadi, a Ivana 6 čeljadi. Bezeri su živjeli iznad Šarića gdje su i danas uočljive zidine njihovih kuća. Bezera ima u okolici Metkovića. Nalazimo ih u Drašnicama koncem 17. st. Brak. Stanovali su gdje su danas Lišnjići. Danas ih ima u okolici Drniša. Divić. Odselili su u Bast-Bašku Vodu. Kod Pribisalića vide se zidine njihovih Radatović

kuća. Juranović. Odselili su u Primorje. U 17. st. nalazimo ih u Tučepima. Glasovit je fra Mate Juranović. Borio se protiv Turaka pod Sinjem 1686, pod Zadvarjem. Prvi je župnik Sumartina na Braču (1691-1702) izbjeglicama s kopna. Vraća se na Prološko blato s nakanom da obnovi napušteni samostan. Tu je gvardijan od 1703. do 1708. gdje umire i pokopan je u crkvi sv. Mihovila u Prološcu. Za Bečkog rata 1686. iz Prološca bježi Martin Juranović. Gnjan. Iščezlo pleme koje je stanovalo kod Vuletića iznad crkve. Kunić je staro pleme koje je u 17. st. dalo 5 glasovitih fratara. Postoji Kunčeva dolina. Spušta se niz Grab prema Podbablju. Tu su se zadržali pod novim prezimenom Šućur. Mandić. Pleme postojalo bi prema zemljištu Mandić krč. Vari/ović. Spominje ih Stanje duša Slivno 1744. kamo su tada pripadali. Vrebac. Na njihovo došao Pilj iz Župe. Po nazivima zemljišta mogli bismo nagađati na iščezla plemena: Budin dolac, Budina greda, Županj dolac, Radišina dolina. Cvitanova dolina gdje su stanovali Cvitanovići. U Zagvoškom zbjegu 1686. seli prema Primorju Cvitanović Ivan s 10 čeljadi. Nisu se vratili već su ostali u Baškoj Vodi.

137

PLEMENA

Bakota God. 1744. u Stanju duša Biokovske Župe, kojoj su tada pripadale i Krstatice, upisan je Ante Bakota s 22 čeljadi. Bakote se dijele na Bakote Donje uDrinovi i Bakote Gornje u Dubini. Kod diobe zemlje 1726. u Podbablju Šimun Bakota s 4 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje, Karlo s 5 čeljadi 8 kanapa. God. 1880. u župi Krstatice živi 13 ovećih obitelji. God. 1989. u Bakota Gornjih 5 je obitelji s 10 čeljadi, u Donjih 8 obitelji sa 17 čeljadi. Blažević

Ne spominje ih Stanje duša 1744. Znači da su došli kasnije iz Blaževića u Drinovcima. Mnoga plemena za turskog ropstva živjela su u biokovskim selima i u Polju. Iz Polja su se kasnije vraćali u brda na svoja stara imanja. God. 1880. u Donjem kraju žive 3 osrednje obitelji. God. 1989. 3 obitelji sa 8 čeljadi i 1 obitelj Gudelja s 8 čeljadi. Budalić

Staro su pleme. U Stanju duša župe Slivno, kamo su Budalići 1744. god. pripadali, zapisan je Ivan Budalić sa 6 čeljadi. Ogranak su plemena Radić koje se podijelilo prema nadimcima na više prezimena. Fra Frano Radić Budalić provincijal je provincije Bosne Srebrene 1696-1699. Kad su se dijelile zemlje 1725. serdar Rade Budalić osim u Krstaticama, dobio je posjede u Zmijavcima. God. 1880. u Donjem kraju živi 7 osrednjih obitelji. God. 1989. 3 obitelji sa 9 čeljadi, 1 obitelj Radić s 2 čeljadi. Buljan Doselio iza drugog svjetskog rata na ženin stvo u Gornjeg. U zadnje vrijeme odselili.

Zec-Orlović

iz PodbabIja

Buljubašić

Doselio iz Zagvozda na ženinstvo s3

uPribisalića Sekića.

God. 1989. 2 obitelji

čeljadi. Guć

Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu selio je prema rijeci Cetini Jure sa 11 čeljadi. Staro su pleme koje je nastalo od Radića. Starina im je u

Gučić

138

Barinama na Turiji. Staje su imali u Vrbama. Marko Gućević sa 7 čeljadi u obitelji dobio je 1725. u Imotskom kuću i vrt te 14 kanapa zemlje. Sudjelovao je 1726. u gradnji nove crkve sv. Frane u Imotskom. Stanje duša Župe 1744. zabilježilo je u obitelji Jure 7 čeljadi, a Grge 7 čeljadi. God. 1989. u komšiluku Guća živjelo je 7 obitelji sa 17 čeljadi i l obitelj Bakota s 2 čeljadi. Gudelj

Dr. Krunoslav Draganović u monografiji "Kupreška visoravan"6oa piše o Gudeljima: Spominju se u Šujici 1528. (Radoje sin Gudelja, turski tefter). Vjerojatno ih je bilo i u Kupresu. U 17. st. livanjske matice a i predaja, tvrde da su se neka plemena nekada zvala Gudelj. Za vrijeme velikih ratova 1689., nakon kraćeg zadržavanja u Dalmaciji, vratili su se u Livanjsko polje, izgubiviši svoje staro prezime. God. 1741. žive u Mesihovini 2 obitelji. Ima ih u Guberu i u Čukliću. God. 1768. biskup Bogdanović nalazi u Mesihovini 6 obitelji. Odatle su se širili u Vedašić, Crnac, Guču Goru. Oko 1780. ima u skopljanskim selima Voljiću, Ripcima i Humu. Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu seli prema rijeci Cetini Ivan Radić sa 14 čeljadi. Gudelji su nastali od Radića. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mijo Gudelj s 12 čeljadi dobio je zemlje pod Grabom, u Poljicima i u Zmijavcima. Te godine živio je u Krstaticama Jure Gudelj. Stanje duša župe Slivno zabiUežilo je 1744. u Gudeljića Marka 5 čeljadi, Karla 3 čeljadi, Andrije 2 čeljadi. Fra Simun Gudelj je zapisao 1794. da Gudelji žive, kamo su odselili iz Krstatica, na: Visu 6 obitelji, u Duvnu i drugim mjestima Turske 12 obitelji, u Slivnici pod Velebitom l obitelj, u Cerovim Docima 6 obitelji, u Poljicima 4 obitelji. Tvrdi da su Biočići nastali od Gudelja koji se oženio s Bijače, te ga prozvali Biočić. Ističe da su najbliži matici u Krstaticama oni pod Grabom i u Cerovim Docima. God. 1989. živjelo 14 obitelji. Ivanović

Staro pleme Banjak-Bakić pretvorilo se uLizatoviće, Ivanoviće i Topiće. Iz Banj Doca preselili su na današnje prebivalište. Stanje duša župe Slivno zabilježilo je 1744. u Ivanovića Mije 5 čeljadi, Jure 4 čeljadi, Ante 3 čeljadi, Stipe 5 čeljadi. God. 1880. živjelo je 9 osrednjih obitelji. God. 1989. bilo je 5 obitelji s II čeljadi. Karlušić

Nastali su od Guća. Stanje duša župe Župa 1744. zabilježilo je u Mije Karlušića 6 čeljadi. Žive u Dubini. Neki su odselili u Rašćane Gornje. God. 1880. živjele su 2 manje obitelji. God. 1989. bila je l obitelj s 2 60a

Miroslav Džaja - Krunoslav

Draganović:

čeljadi.

Sa Kupreške visoravni, Baško Polje - Zagreb 1994.

139

Lizatović

Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu selio je prema rijeci Cetini Nikola Banjak s 3 čeljadi. To se pleme kasnije podijelilo na Lizatoviće, Ivanoviće i Topiće. Prema predaji iz Banj Doca odselili su u Botušu. Zatim u Podosoje i na koncu na današnje prebivalište. Neki od Lizatovića u 17. st. odseliše u Grabovac. Tu su ih, prema Vrdolu, iz kojeg su došli, prozvali Vrdoljak. Grabovačke župske knjige u početku zapisale su ih Lizatović- Vrdoljak. God. 1880. u sredini sela živjelo je 6 ovećih obitelji. God. 1989. u komšiluku Lizatovića bilo je 10 obitelji Lizatovića s 22 čeljadi, te 2 obitelji Gudelja s 4 čeljadi i 1 obitelj Lišnjića s 5 čeljadi.

Lišnjić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. spominje se Frane Lišnjić iz Župe, serdarije i u Krstaticama su mu označene zemlje. Stanje duša Slivna 1744. zabilježilo je u Ivana Lišnjića 5 čeljadi. Prema predaji naselili su se na baštini Braka koji su izumrli. Živjeli su, kao i mnoga druga biokovska plemena, povremeno u brdu i u polju. God. 1880. u Sredini Sela živjele su 3 osrednje obitelji. Župnik Kajer poveo je sa sobom u Zagvozd Juru gdje se i nastanio. Iz njihova je plemena makarski biskup fra Marijan Lišnjić (1609-1686). God. 1989. živjele su 49bitelji sa 7 čeljadi. Roglić,

Mrkonjić

Na ženinstvo u Blaževića doselio iz Slivna. God. 1880. 1 osrednja obitelj. God. 1989. 1 obitelj s 1 čeljadetom. Pavičić

rata 1686. u Zagvoškom zbjegu selio je u Kučiće Pavičić Grgo s 8 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mijo Pavičić s 10 čeljadi dobio je zemlje u Zmijavcima, a Ivan u Podbablju 7 kanapa zemlje. Stanje duša Slivna zabilježilo je 1744. u Krstaticama u Petra Pavičića 5 čeljadi. Živjeli su u brdu i u polju, dok se nisu potpuno povukli u brdo. God. 1880. u Donjem kraju žive 4 osrednje obitelji. God. 1989. tu je 6 obitelji s 9 čeljadi. Za

Bečkog

Pribisalić

Za Kandijskog rata žive kao izbjeglice u Tučepima. Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu se seli prema rijeci Cetini Ivan Pribisalić s 3 čeljadi. Nose 140

nadimak Perdiž. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Blaž Pribisalić s 15 čeljadi dobio je u Zmijavcima određenu baštinu, a Martin Pribisalić s 5 čeljadi dobio je 20 kanapa zemlje. Stanje duša Slivna 1744. zabilježilo je u Krstaticama u Blaža Pribisalića 6 čeljadi, u Ivana 7 čeljadi. God. 1880. u Donjem kraju živjele su 4 oveće obitelji. God. 1989. bile su 4 obitelji s 15 čeljadi. Pilj

Staro su imotsko pleme. Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu seli prema Cetini Piljurić Petar s 2 čeljadi. U Stanju duša Župe biokovske 1744. upisani su: Martin Piljević s 3 čeljadi, Ivan sa 7 čeljadi, Grgo sa 6 čeljadi. Staro pleme Vrebac je izumrlo. S njihovom udovicom oženio se Pilj, i tu se nastanio. God. 1880. u Gornjem kraju 1 mala obitelj. U posljednje vrijeme iselili. Šućur

Staro biokovsko pleme Kunić koje se spominje u 17. st. pretvorilo se prema nadimku u Šućur. Prva matica krštenih u Podbablju piše ih Kunić Šućur. God. 1725. kod diobe zemalja Mijo Šućur s 10 čeljadi dobio je u Gornjem Podbablju 19 kanapa zemlje. Spustili su se niz Grab u taj kraj, gdje i danas neki žive. Ne spominje ih u Krstaticama 1744. Stanje duša ni Slivna, ni Župe. Znači, kasnije su se vratili iz PodbabIja Gornjeg na staru baštinu u Krstatice. God. 1880. u Donjem kraju 6 osrednjih obitelji. God. 1989.6 obitelji sa 16 čeljadi. Radić

Iza drugog svjetskog rata doselio je iz Zagvozda u Bakota u Drinovu na ženinstvo. Nestali. l obitelj uBudalića. Topić

Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu seli prema rijeci Cetini Nikola Banjak s 3 čeljadi. Lizatovići, Ivanovići i Topići nastali su od Banjaka (Bakića). God. 1744. ne spominju Topiće Stanja duša ni Slivna, ni Župe. God. 1880. u Sredini Sela žive 4 osrednje obitelji. God. 1989. tu su 2 obitelji s 3 čeljadi. Vuletić

Stanje duša župe Slivno, kamo su 1744. Vuletić i pripadali, piše da u obitelji Jure Vuletića živi 5 čeljadi. Jedno su pleme s Vuletić Šarini s potomcima Bakića. 141

Starina im je u Gumnancima podno župske kuće. God. 1880. u Sredini Sela živi 5 osrednjih obitelji. God. 1989. tu su 4 obitelji s 8 čeljadi, u Lišnjića 1 obitelj s 2 čeljadi. Zarobljen je od Turaka 1664. Pavao Vuletić iz Vrdola. Vranješ Biokovsko su pleme koje je živjelo u brdima i u polju. Nalazimo ih u Kozici i Kozičkim Poljicima, a također i u Sovićima. Ne spominju ih u Krstaticama 1744. Stanja duša ni Slivna, ni Župe. Prema predaji doselili su iz Sovića. God. 1880. u Krstaticama žive 2 osrednje obitelji. God. 1989. 1 obitelj s 1 čeljadetom. Vranješi su nastali od Dumandžića. Zec Za Bečkog rata 1686. u Vinjanskom zbjegu seli Jure Zečević sa 7 čeljadi. Stanje duša župe Slivno 1744., kamo su Zečevi tada pripadali, zapisalo je obitelji: Mate Zečevića sa 6 čeljadi, Jakova sa 7 čeljadi, Šimuna sa 2 čeljadi, Jerolima sa 6 čeljadi. Zečevi su u Proložac došli iz Prisoja u Bušku blatu, gdje su se nazivali Mišković. Prema predaji u Krstaticama su starosjedioci. Postojbina im je Kruševac, Orlović i Peškirić. Kod diobe zemalja u Podbablju 1726. god. Martin Zečević iz Vrdova, serdarije Roglić, dobio je 7 kanapa zemlje. God. 1880. živi uKrstaticamam 25 osrednjih obitelji. God. 1989. tu su 2 obitelji Zec s 4 čeljadi, Zec Orlović 4 obitelji sa 6 čeljadi, Zec Peškirić 3 obitelji s 5 čeljadi, u Zečevini Gornjoj 11 obitelji s 20 čeljadi, u Zečevini Donjoj 7 obitelji s 12 čeljadi.

142

LOKVIČIĆI Za vrijeme turske uprave, a neko vrijeme i kasnije, Lokvičići su pripadali župi Proložac. Radi toga su u Prološcu stanovali župnik i pomoćnik. Lokvičićani su ( željeli imati posebnog župnika. Fra Grgo Maršić 8. srpnja 1759. imenovan je prvim župnikom. pošto franjevci nisu imali dovoljno osoblja, Lokvičiće su 1789. prepustili biskupu. Biskupski ordinarijat u Splitu izdao je 29. studenog 1900. naredbu, s kojom su se morale ispraviti neke nepravilnosti u granicama imotskih župa. Tako su pripale neke obitelji Lokvičićima: od Prološca Jukići i Sablići, od Grabovca 14 obitelji Mustapića, od Poljica Medvidovići, Lasići i Papučići. Istim dekretom od Lokvičića je pripojeno Prološcu 10 obitelji Lasića u Šumetu. Prva crkva sv. Ante, koja će kasnije postati župska, zidana je Župska crkva Krista Kralja u Lokvičićima iza oslobođenja od Turaka. Kasnije je povećana, a posvetio ju je 1760. biskup Blašković. Ponovno je povećana 1779. Danas služi kao grobljanska crkva. God. 1898. izabrano je zemljište za gradnju nove crkve. Blagoslov temeljnog kamena obavljen je 17. kolovoza 1930. Nakon dugih borba i nezgoda, župnik graditelj napušta Lokvičiće, u gradnju preuzima novi župnik don Luka Pavlinović. Uspio ju je završiti, pa ju je blagoslovio 22. studenog 1931. biskup Bonefačić. Tijekom vremena crkva je propadala. Obnovio ju je izvana i iznutra, po svim suvremenim tehničkim dostignućima, don Nedjeljko Ribičić, a radove je dovršio 1986. 143

Stara župska kuća nalazila se je na istom mjestu gdje je i sadašnja. Župnik uspio je sagraditi novu. U nju je uselio na Malu Gospu 1895. Seosko groblje, koliko se zna, bilo je oduvijek na istom mjestu, gdje se nalazi i sada. Škola je otvorena 1878. u Mamićima. Prvi učitelj bio je Ivan Ujević, otac pjesnika Tina. Doživljavala je prekide. Od Mamića selila je u Katiće-Magiće i napokon na Kljenovac. God. 1934. blagoslovljena je za školu zgrada Danke Milovića. Školu je otvorio Ante Ravlić. U Dolića Dragi škola je otvorena 1934. u kući Petra Vidulina, a 1979. prešla je u novu suvremenu zgradu. Iza drugog svjetskog rata sagrađena je na Kljenovcu nova školska zgrada. Lokvičići obiluju povijesnim spomenicima. Predhistorijskih nekropola gomila ima: kod Kusačića kuća, iznad Juričević kuća i u Dolića Dragi. Dvije velike nekropole stećaka nalaze se kod Pezinih i Zovkinih kuća. Gradine su: Sumbulova gradina, Glavanova gradina i Kosa. Selo Lokvičići dobilo je ime po plemenu Lokvičić. Zaselak Kljenovac naziva se po plemenu Kljenak, koje je tu nekada stanovalo. Berinovac naziva se po plemenu Berinović, koje je 1686. odselilo u Brela. Dolića Draga dobila je ime po plemenu Dolić, koje je nestalo. Kroz Lokvičiće prolazila je rimska cesta koja je posuvremenjena. Služi za promet Split-Imotski- Mostar-Čapljina. 61 Lovrinčević

Stanovništvo prema biskupijskim i drugim popisima

God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. 61

1725. 1747. 1843. 1850. 1863. 1886. 1891. 1905. 1938. 1971. 1979. 1990.

osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba

69 u 826 904 1020 1085 1365 1768 2400 2253 1160 1050

u u u u u u

9 obitelji 25 obitelji 120 obitelji 136 obitelji 146 obitelji 201 obitelji 197 obitelji 254 obitelji

u 381 obitelji

F. V. Vrčić: Župe Imotske krajine I, Imotski 1978, str. 76-91.

144

Točan

popis

pučanstva

izvršen je

slijedećih

godina:

God. 1892. muškaraca 698, ženskih 682, svega 1318 osoba. God. 1893. muškaraca 720, ženskih 693, svega 1413 osoba. God. 1896. muškaraca 773 ženskih 757 svega 1530 osoba. God. 1747. podijeljeno je Imotsko polje prema "banderijama". Harambaša Ante Jurić dobio je za svoju banderiju 19 kanapa zemlje, za 25 lokvičičkih obitelji. Lokvičići

se dijele prema naseljenim zaseleima

Berinovac s naseljenim plemenima: Bajić, Lasić, Medvidović, Papučić, Piplica i Zovko. Kljenovac s naseljenim plemenima: Gadžo i Pezo. Poboj s naseljenim plemenima: Bekavac, Budimlić, Gadžo, Jurič, Kavelj, Kusačić, Pezo iSmoljko. Zapadno od Poboja s naseljenim plemenima: Katić, Kilić, Mikulić i Strinić. Lokvičići s naseljenim plemenima: Batinić, Blažević, Jurič-Kaćunić, Kavelj, Mamić i Milović. Dolića Draga Donja s naseljenim plemenima: Bekavac, Jurič, Jurič-Kaćunić, Juričić, Malenica, Pezo, Sičenica, Štrljić, Vidulin i Knezović. Dolića Draga Gornja s naseljenim plemenima: Dragun, Mustapić, Mustapić Jogun i Sabljić. Obitelji koje su dobile zemlje u

Lokvičićima

1725. god.

Bajić

Jure sa 6 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Andrija s 8 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje, Batinić Ivan s 8 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje, Puljić Ivan sa 6 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje (Puljak), Juričević Ivan, s 15 čeljadi dobio je 29 kanapa zemlje (Jurič), J uričević Cvitan s 15 čeljadi dobio je 30 kanapa zemlje (Jurič), Juričević Ante arambaša dobio je zemlje kako je označeno u glavnom Zemljišniku, Smoljčić Vid s 8 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje (Smo ljko ), Maić Ante s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Pavlijić Ivan sa 6 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje. Zovković

145

Stanje duša župe Proložac 1744. zabilježilo je u obitelji:

Lokvičićima postojeće

Škarlje Mate s 5 čeljadi (Škranjić), Miljević Ivan s l čeljadetom, Zovković Andrija s 15 čeljadi, Budimlić Grgo sa 8 čeljadi, Smolčić Vid sa 8 čeljadi, Blažević Ivan sa 7 čeljadi, Mamić Ivan sa 7 čeljadi, Budimlić Petar sa 9 čeljadi. Neke su obitelji stanovale i u Prološcu, i u spominjati.

Nestale stare obitelji iz

Lokvičićima

pa ih ovdje

nećemo

Lokvičića

Kljenak - odselili u Poljica. Prezime im ostalo na mjestu gdje su stanovali pa .se i danas zove Kljenovac. Berinović Josip sa 6 čeljadi i Mijo sa 6 čeljadi za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu odselili su u Brela. Ostalo im prezime na mjestu stanovanja. Naziva se i danas Berinovac. Glavan je stanovao gdje je sada Glavanova gradina. Danas žive u Vrgorcu. PLEMENA Bajić

Staro su imotsko pleme. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Šimun Bajić s 5 dobio je kuću u Podvornici, 9 kanapa zemlje i nastanio se u Postranju. Jure Bajić sa 6 čeljadi dobio je stare kuće i pojatu u današnjim Lokvičićima i 12 kanapa zemlje. Stanje duša župe Proložac, kamo su tada pripadali i Lokvičići, 1744. zapisalo je u Šimuna Bajića 5 čeljadi, u Grge 9 čeljadi. God. 1892. u Lokvičićima živi II obitelji, 1974. 24 obitelji. čeljadi

Batinić

Za Bečkog rata 1686. uStudenačkom zbjegu sele prema Cetini Batinić Mijo sa II čeljadi, Batinić Mate sa 28 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Batinić Ivan sa 8 čeljadi dobio je kuću uz Mamića i Juriča i 17 kanapa zemlje. Stanje duša iz polovine prošlog stoljeća piše Kljenak Batinić. Kljenkove su se kuće 146

nalazile sjeverno od Poboja. Po njima se dio 1892. žive 2 obitelji, 1974.3 obitelji.

Lokvičića

naziva Kljenovac. God.

Bekavac

Bekavci su starosjedioci Imotske krajine. Za Bečkog rata 1686. Ivan Bekavac seli u Brela. Po nadimku prozvali su se Ivandić. Iste godine uStudenačkom zbjegu sele prema Cetini i Brelima Bekavac Grgo s 15 čeljadi, Bekavac Frano s II čeljadi. Na povratku neki su se naselili u Lokvičićima. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ilija Bekavac sa 12 čeljadi dobio je 22 kanapa zemlje. Iz Dolića Drage prešli su neki na Kljenovac. God. 1892. žive 2 obitelji, 1974. 10 obitelji. Blažević

Doselili su u Lokvičiće iz Blaževića u Drinovcima u Dolića Dragu i kod crkve. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominju se Blaževići. Stanje duša župe Proložac 1744. zabilježio je u Ivana Blaževića 7 čeljadi. God. 1892. živi 6 obitelji, 1974. 12 obitelji. U prošlom stoljeću 3 brata odselila su u Proložac. Budimlić

Staro su hercegovačko pleme. Gradski notar u Splitu izdaje Budimlićima dva dekreta: prvi 7. rujna 1434, drugi 14. veljače 1436. Od njih potječu Mandići, Gabrići, Hrstići, Merdže i Peze. Zemljišnik 1725. ne spominje Budimliće. Stanje duša župe Proložac 1744. zabilježilo je u Grge Budimlića 8 čeljadi, u Petra 9 čeljadi. God. 1892. žive 2 obitelji, 1974. 9 obitelji. Biskup Dragičević 1743. zabilježio je Budimliće u Selišta u Brotnju. Dragun

Prema predaji su starosjedioci u Dolića Dragi. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Petar Dragunoivć, rečeni Vuičić, s 9 čeljadi dobio je kuću u Br1jevini i 16 kanapa zemlje. Dijele se prema smještaju na Dragune Gornje i Dragune Donje. Prvih je bilo 1892. 15 obitelji, 1874. 24 obitelji. Drugih 1892. 13 obitelji, 1974. 4 obitelji. Prema nadimcima dijele se na: Dragun, Dragun Gunjača i Dragun Domić. Selili su u Bosnu između Bugojna i Kupresa. Odatle su se širili po Bosni. Jurič

Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu seli prema Cetini Juričević Mijo s 8 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ivan Juričević s 15 čeljadi dobio je 30 kanapa zemlje. Od njega su Juričići u Prološcu. Ante Juričević s 12 čeljadi dobio je zemlje i u Prološcu uz Ivana, ali glavnina je od dobivenih posjeda u 147

Lokvičićima. Dobio je usve 35 kanapa zemlje. Cvitan Juričević sa 15 čeljadi dobio je kuću li Lokvičićima i 30 kanapa zemlje od kojih je glavnina u Lokvičićima. Tijekom vremena podijelili su se prema nadimcima na: Juriče, Kaćuniće, Kaveije, Gadže i Kusačiće. God. 1892. živi 10 obitelji J urič, 1974. 16 obitelji. Jukić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mijo Jukić s 10 čeljadi dobio je kuću u Poljicima (Prološkim-Bušanjima) i određenu mjeru zemlje. Stanje duša župe Proložac 1744. zabilježilo je u Andrije 15 čeljadi, u Stipe 13 čeljadi, u Mije 7 čeljadi. Biskup Dragičević 1743. zapisao je Jukiće u Gradac u Brotnju. Od Jukića su Kolovrati. Od 1. siječnja 1901. biskupskim dekretom Jukići u Lokvičićima morali su se dijeliti od Prološca Juričić

Pravo im je prezime GaliotoviĆ-Galiot. Za Bečkog rata 1686. sele u Kučiće i u Brela. Neki su ostali u Brelima, drugi su se vratili. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ivan Juričević s 15 čeljadi dobio je kuću u Podvornici u Prološcu i 30 kanapa zemlje, Ante Juričević s 12 čeljadi dobio je 35 kanapa zemlje. U istom Zemljišniku zapisano je da su Mate i Ivan Galiotović s 13 čeljadi dobili 23 kanapa zemlje. Stanje duša župe Proložac zabilježilo je 1744. u Ivana Galiotovića 16 čeljadi. U Mrtvaru je zapisana 1817. smrt pod prezimenom Juričić Buzuk, a god. 1814. JuriČiĆ-Buzuk-Galiot. Biskupskim dekretom određeno je da se od 1. siječnja 1901. Juričići moraju dijeliti od Prološca i pripisati župi Lokvičić. Gadžo Jurič

se po nadimku pretvorio u Gadžo. God. 1892. živi 7 obitelji Gadžo, 1974. II obitelji. Između dva rata neki su preselili u Glavinu Donju. Katić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Martin i Nikola Katić sa 16 čeljadi dobili su 29 kanapa zemlje. Stanje duša župe Proložac 1744. zabilježilo je u Nikole 9 čeljadi, Martina 8 čeljadi, Grge 2 čeljadi. Jedni od tih ostali su u Prološcu dok su se drugi nastanili u Lokvičićima. Biskup Dragičević 1743. zapisao je Katiće u Klobuku. Odatle su se doselili u Imotsku krajinu. God. 1892. živi u Lokvičićima 5 obitelji, 1974. 13 obitelji. 148

Kavelj

Nadimak od Juriča postao je prezimenom. God. 1892. živi u Kaveljima Gornjim 4 obitelji, 1974. 10 obitelji, u Kaveljima Donjim 1892. 50bitleji, 1974. 6 obitelji. U zadnje vrijeme jedan se preselio u Zmijavce. Kilić

Iza Drugog svjetskog rata Luka God. 1974. 1 obitelj.

Kilić

iz

Ričica

doselio na materinstvo u

Strinića.

Knezović

Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu seli prema Cetini Knezović Stipe s 4 čeljadi. Lokvičićki su vjerojatno doselili iz Hercegovine 1718. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ivan Knežević s 12 čeljadi dobio je kuću u Podvonici u Prološcu i 24 kanapa zemlje. Toma Knežević sa 16 čeljadi dobio je kuću u Podvornici u Prološcu i 30 kanapa zemlje. U tom sklopu je zemlja u Kruševljanima uz Dragune povrh Blata. Vjerojatno su lokvičićki Knezovići od tih. God. 1892. živi 13 obitelji, 1974. 18 obitelji. Kusačić

Nadimak Juriča 1974. 2 obitelji.

Kusačić

postao je prezimenom. God. 1892. tu su 4 obitelji,

Lasić

Staro su imotsko pleme koje je selilo u Hercegovinu. Neki se po nadimku prozvaše Ajduk. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Marko Lasić s 5 čeljadi dobio je kuću u Šumetu i 13 kanapa zemlje. Tu je uključen dio koji je u brdu, a graniči s Prološcem i Zagvozdom. Jure i Ivan Lasić s 19 čeljadi dobili su 39 kanapa zemlje u Lugu, u Šumetu uz Marka Lasića i u brdu uz stara groblja kod Zovka i Bajića. Njihovi su potomci i Lasići u Lokvičićima. God. 1892. živi u Lokvičićima 13 obitelji, 1974. 18 obitelji. Mamić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ante Dogan, rečeni Mamić, s 5 čeljadi dobio je kuću u Lokvičićima i 10 kanapa zemlje. Stanje duša župe Proložac 1744. zabilježilo je u Ivana Mamića 7 čeljadi. Prološki Dogani zvali su se Doganžić. 149

Vjerojatno su isto pleme. Biskup Dragičević 1743. zabilježio ih je Dogane ili Mamiće u Ograđeniku, Služnju i Zvirovićima u Hercegovini. God. 1892. žive 4 obitelji, 1974. 14 obitelji. Malenica

Nedavno je doselio iz

Ričica.

God. 1974. 1 obitelj.

Mikulić

Doselili su iz Prološca na staje u Lokvičićima. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mate Mikuličić s 9 čeljadi dobio je kuću u Prološcu i 16 kanapa zemlje, Frano s 9 čeljadi 16 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. župe Proložac zabilježilo je u Frane 9 čeljadi, u Ivana 9 čeljadi. Biskup Dragičević 1744. stavio je Mikuliće u Ružiće. God. 1892. živi u Lokvičićima 6 obitelji, 1974. 14 obitelji. Medvidović

Kad se stvarao Zemljišnik u Zagvozdu 1726. spominje se baština Mije Medvidovića kod Čagalja. Tada ih više nije bilo. Medvidoviće nalazimo u 17. st. u Žeževici. Medvidović iz Zagvozda prešao je u Lokvičiće. Kad se stvarao Zem-

ljišnik u Prološcu 1725. Mijo Medvidović s 11 čeljadi dobio je kuću uKrivodolu i 20 kanapa zemlje. Stanje duša Prološca, kamo su tada pripadali Lokvičići, zapisalo je 1744. u Ilije Medvidovića 12 čeljadi. Biskupskim dekretom od l. siječnja 1901. morali su se rastati od župe Poljica i postati župljani Lokvičića . . God. 1892. u Lokvičićima živi 7 obitelji, 1974. 14 obitelji. Starinom su iz Ledinca, zaseoka Medvidovići. Milović

Župnik don Stipan Milović doveo je svoju rodbinu u Lokvičiće i nastanio ih u župsku kuću. God. 1892. l obitelj, 1974. 3 obitelji. Pravo im je prezime Milavić.

Pezo

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominju se Peze. Ne spominje ih ni prološko Stanje duša 1744. Nastali su od Budimlića za razliku od onih u Prološcu, koji su od Bulića. God. 1892. živi u Lokvičićima 12 obitelji, 1974. 13 obitelji. Mustapić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. u Grabovcu, 6 obitelji Mustapića dobilo je baštinu u Grabovcu i u Dolića Dragi. Jedni su se nastanili u Grabovcu, drugi u Dolića Dragi. Biskupskim dekretom od 1. siječnja 1901. ti u Dolića Drazi morali 150

su se priznavati župljanima Lokvičića. Za Kandijskog rata u 17. st. živi u Podgori Luka i sin mu Matij iz Grabovca. Za Bečkog rata 1686. sele u Grabovačkom zbjegu prema Cetini Mustapić Jure s 8 čeljadi, Mijo sa 18 čeljadi, Dujo s 5 čeljadi, Ilija s 8 čeljadi i Mate s 4 čeljadi. Staro su imotsko pleme. God. 1892. živi u Lokvičićima 4 obitelji, 1974. 17 obitelji. Mustapić

Papupić

Za Bečkog rata 1686. seli prema Cetini Papučić J ure s 5 čeljadi. Na povratku naselili su se na Sumbulovo imanje. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Stipan Papučić sa 6 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje. Biskupskim dekretom od l. siječnja 1901. morali su se dijeliti od Poljica i pripasti župi Lokvičići. God. 1974. živi u Lokvičićima 5 obitelji. Piplica

Iza Drugog svjetskog rata naselio je s

Dobrinča.

God. 1974. l obitelj.

Sabljić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Dujo Sabljić s 9 čeljadi dobio je kuću kod Groblja i 18 kanapa zemlje, Mate s 18 čeljadi zemlju u Crnovru, usve 20 mjera. Stanje duša župe Proložac 1744. zabilježilo je u Mate 7 čeljadi, u Petra 3 čeljadi. Biskup Dragičević zapisao je 1743. Sabljiće u Buovu. Biskupskim dekretom od 1. siječnja 1901. obitelji Sabljić Ante, Mate i Jakov.a morale su se dijeliti od župe Proložac i pripasti župi Lokvičići. Smoljko

Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu seli prema Cetini Smoije Marko s 5 čeljadi. Znači starosjedioci su. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Vid Smolčić s 8 čeljadi dobio je 15 kanapa zemlje. Stanje duša župe Proložac, kamo su Lokvičići pripadali 1744, zabilježilo je u Vida Smoljčića 8 čeljadi. God. 1892. živi u Lokvičićima 6 obitelji, 1974. 16 obitelji. Strinić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ante Strinić s 10 čeljadi dobio je kuću u Podvornici i 17 kanapa zemlje, J ure s 15 čeljadi dobio je kuću Pod Prološcem i 20 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u ondašnjoj župi Proložac u 151

Stipe Strinića 8 čeljadi, u Ante 12 čeljadi, u Grge 22 čeljadi. Jedni su ostali u Prološcu, drugi su odselili na imanje u Lokvičićima. God. 1892. živi u Lokvičićima 17 obitelji, 1974. 18 obitelji. Sičenica

Iza Drugog svjetskog rata iz

Ričica

naselio je na ženinstvo u

Knezovića.

Štrljić

Narod ih smatra starosjediocima. Nema ih u popisu obitelji koje su selile 1686. prema Cetini. Nisu zapisani ni u Zemljišniku 1725, niti u Stanju duša župe Proložac, kamo su Lokvičići pripadali 1744. God. 1892. živi u Lokvičićima 7 obitelji, 1974. 13 obitelji. Vidulin

Nema ih kad se stvarao Zemljišnik 1725. Stanje duša župe Proložac 1744. spominje Vida Knezovića s 13 čeljadi u obitelji. Predaja tvrdi da su Vidulini od Knezovića. Onda su potomci toga Vida. Prema predaji neki su od njih doselili iz Brela. To bi potvrdilo da su se Knezovići, koji su selili 1686. u Brela (Knezović Stipe s 4 čeljadi) u Zagvoškom zbjegu, vratili iz Brela na staro ognjište. God. 1892. 4 obitelji u Lokvičićima, 1974. 10 obitelji. Zovko

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Zov ković Andrija s 8 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje. Stanje duša župe Proložac, kamo su pripadali 1744. i Zovke, zabilježio je u Andrije Zovkovića 15 čeljadi. Najprije je pleme selilo u Crnač a odatle se raširilo po Hercegovini. Prvotno im je prezime Zloković. Biskup Dragičević 1743. zabilježio je Zovke u Buovu, Pologu, Lisama, Ograđeniku, Hamzićima, Selištu, Krivodolu i Ružićima. God. 1892. u Lokvičićima živi 14 obitelji, 1974. 16 obitelji. Zovke su starinQm iz Ružića, zaseoka Dragićina. Od Zovka u Hercegovini nastala su nova prezimena i to: Palac, Katurić, Bandić, Bošnjak, Džeba, Šilić, Karlović, Kozarić, Markić, Delić. To je najbrojnije hrvatsko pleme u Hercegovini.

152

LOVREĆ Za turskih vremena župa se zvala Opanci. Obuhvaćala je sela Studence, Mmjavce, Lovreć, Opanke i Svibić. Župska crkva nalazila se tada i u Opancima (danas na Lovreću), a župnik je imao svoje prebivalište na Studenicma. Ta pro-

Župska crkva Duha Svetoga na Lovreću

strana župa imala je u razdoblju 1703-1708. obitelji na Studenicima 6, u današnjoj župi Lovreć 10, na Svibiću 4. Župu su posluživali fratri imotskog samostana. Makarski biskup Nikola Bijanković 1706. uklonio je župnika fra B. Režića i stavio biskupijskog svećenika (popa). Usprotivio se gvardijan samostana sv. Frane na Školjiću u Prološkom blatu, glasoviti i zaslužni fra Mate JuranoviĆ. 62 Fratar se ponovno vratio. Iza oslobođenja Krajine od Turaka župa je imala dva 62

P.M.

Mikulić:

De vita Nicola i

Biancović,

Romae 1944, p. 81.

153

svećenika.

God. 1733. župnik je fra Ivan Krajinović a pomoćnik fra Jure BožiMakarski biskup Stipan Blažković 14. rujna 1734. osniva novu župu. Dekret glasi: "Neka se osniva nova župa u crkvi sv. Duha u spomenutom selu Opanci. '163 Time se otcijepiše od Studenaca. Gvardijan u Omišu teško se mogao snaći u oskudici župskog stana, a i osoblja. Biskup je postavio svojeg svećenika (popa) za župnika. Narod ga nije htio primiti. Nisu se željeli dijeliti od Studenaca, a navikli na franjevce nisu ni u tome tražili promjena. Da se spor izgladi, seljani napisaše biskupu pismo 5. veljače 1735. u kojemu ga mole da im pošalje župnika franjevca. Tako se uspostavila današnja župa Lovreć. 64 God 1747. isti biskup htio je stvoriti još jednu novu župu - Mrnjavci. Župnik fra Jure Božinović obavještaVa biskupa 19. ožujka 1747. da je to nemoguće jer svećenik neće imati od čega živjeti. Ističe da čitava župa nema nego 58 obitelji. U taj broj uključeni su radnici sa strane i oni koji žive na stajama. Stalno naseljenih u oba sela Mrnjavcima i Opancima ima samo 49 obitelji, u kojima živi 230 osoba od pričesti, a svih zajedno 387. God. 1750. piše biskupu da Mrnjavci imaju samo 14 obitelji sa 91 osobom od pričesti a svih zajedno 153. Biskup šalje u Opanke glagoljaša don Marka Brnasa iz Zagvozda. Seljani su 6. veljače 1755. došli u Makarsku i zatražili od biskupa da im ostavi i dalje za župnika fra Grgu Milićevića. Franjevci su učinili žalbu na Mletački senat. 24. veljače 1755. spor se riješio u korist franjevaca. Na Mmjavce nije došao drugi župnik. Od te godine fratri služe župu Lovreć-Opanci sve do danas. 65 Da se župa zove Lovreć-Opanci riješio je Biskupski ordinarijat u Splitu 5. kolovoza 1909. Službeni pečat župe i danas nosi natpis: Župa sv. Duha Lovreć­ Opanci. Rasprava je nastala jer su do Drugog svjetskog rata Opanci pripadali općini Omiš, pa Krajiškoj općini na Šestanovcu, dok je Lovreć pripadao općini Imotski. Iza rata Opanci su pripojeni imotskoj općini, pa su otpale sve nekadašnje nesuglasice. Crkva sv. Duha na Lovreću je župska crkva. Za turskih vremena okupljala je oko sebe sva sela koja su pripadala toj župi. Predaja tvrdi da je nekad bila suhozidina. Pop Kasum, tvrdi predaja, podigao ju je u klaku s Kuljanima za l metar. Pridružili su mu se Opančari, pa kasnije i Bekavci. Ta crkvica Uklopljena je u novu građevinu. Bila je malog opsega. Zidana je crljenicom, pa se lako razlikuje od kasnije nadogradnje. Makarski biskup Stipan Blažković 14. rujna 1734. šalje dekret s kojim se osniva župa Opanci, a župnom crkvom postaje crkva sv. Duha. Naređuje da se mora opremiti s krstionicom i ostalim potrebitim prednović.

63

64 65

Arhiv samostana Omiš. Na istom mjestu. HAZ.

154

metima za župsku crkvu. Crkva je povećana 1755, kako je uklesano na jednom kamenu. Posvećena je 9. srpnja 1759. Na zvonu je salivena 1725. godina. Crkvu ja zidao s narodom fra Grgo Milićević. Stara crkva obnovljena je i predana službi Božjoj 12. ožujka 1978. Služi za mise koje se drže za pokojnike. Za gradnju nove velike župske crkve pobrinuo se fra Jozo Šimić. Temeljni kamen blagoslovljen je 2. veljače 1936. Posveta je obavljena 12. prosinca 1937. Blagoslov zvonika obavljen je 19. lipnja 1938. Crkva je tražila dosta ispravaka, a i popravaka. Velikim zalaganjem fra Anđelka Šimića i velkodušnošću vjernika iz župe Lovreća - Opanaka razasutih širom svijeta, crkva je dobila iznutra i izvana novo lice. Okoliš i oborište uređeno je po najnovijim stručnim pravilima. Crkva sv. Ante u dvorištu stare župske kuće, u današnjem obliku napravljena je zalaganjem župnika fra Joze Šimića. Blagoslovljena je 25. veljače 1934. Obnov ljena 1987. Crkva sv. Ivana u Nikolićima započeta je 1935. U današnjem obliku dovršena je za fra Anđelka Šimića. Blagoslovljena je 24. lipnja 1980. Osim crkava, na Lovreću se nalaze lijepe usputne kapele: Gospe Sinjske napravljena 1931, Gospe Karmelske, pred kojom se govore prigodne mise, i Gospe Žalosne u središtu Lovreća. Župska kuća od početka župe nalazila se u Opancima kod zaselka Nosići. God. 1980. uprava Franjevačke provincije započela je raditi novu župsku kuću u dvorištu crkve. Župnik je uselio 1982. Župsko groblje od starine se nalazi oko stare crkve sv. Duha. Zaselak Nikolići napravio je oko područne crkve sv. Ivana 1974. novo groblje za svoje selo. Privatnu školu na Lovreću držali su od starine župnici. Za državnu školu otvoren je natječaj za učitelja 1884. Otvorena je 1886. za selo Lovreć. Za selo Opanke škola je otvorena 1914. U zaseoku Mrnjavci škola se otvorila 1936. Zaselak Gornji Bekavci dobio je školu 1930. Za Drugog svjetskog rata škola je otvorena u zaseoku Dubrava. U Nikolićima otvorena je škola 1950. Iza Drugog svjetskog rata napravljena je na Lovreću velika školska zgrada za Osmogodišnju školu svih okolnih sela. Na području župe Lovreć - Opanci nalazi se mnoštvo povijesnih spomenika. Velik broj predhistorijskih ilirskih nekropola razasut je po čitavoj župi. Stari Vlasi ostavili su nam svoja obilježja po razasutim stećcima pod kojima su pokopavali svoje pokojnike. Posebno su poznate nekropole stećaka na Mramoru i oko stare župske crkve. Poznate su gradine Trbotor, Šimundića gradina, gradina kod Nikolića, Vrhgradina oko koje se nalazilo rimsko naselje. 155

Od turskih ostataka sačuvala se kod Olujića Kula Granić-bega. Poštanski ured otvoren je na Lovreću i ukinut 1888. god. Ponovno je uspostavljen 1891. Bratovština Presv. Sakramenta potvrđena je od Biskupskog ordinarijata 8. rujna 1856. Hrvatska pučka blagajna za zajmove i štednju osnovana je 1906. Potrošačka zadruga otvorena je 31. svibnja 1931. Žandarmerijska stanica i Financijska postaja imali su svoja sijela još u doba austrijske uprave na Lovreću. 66 Stanovništvo prema biskupijskim šematizmima i popisu župnika kretalo se kako slijedi: God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God.

1747. 1843. 1850. 1867. 1886. 1891. 1905. 1913. 1938. 1971. 1976. 1978. 1980. 1990.

osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba

387 u 49 obitelji 1520 u 205 obitelji 1570 u 237 obitelji 1872 u 278 obitelji 2038 u 336 obitelji 2257 u 364 obitelji 1533 u 224 obitelji 2630 u 392 obitelji 3720 2939 u 581 obitelji 2503 u 522 obitelji 2220 1700 1570

Fra Stipan Vrljić ostavio je zapisano u arhivu samostana u Omišu, da je u razdoblju 1703-1708. bilo na području današnje župe Lovreć samo 10 (deset) katoličkih obitelji. 67 Župa Lovreć se dijeli prema slijedećim zaselcima i naseljenim plemenima kako slijedi: Petričevići

Žižanovići Rupčići 66 67

F. V. Vrčić: Župe Imotske krajine II, Imotski 1980. Arhiv samostana u Omišu.

156

Mrnjavci: Gavranovići, Matusinovići, Frankići, Matkovi, Čavrlji, Zaradići, Petričevići, Rajići, Antičevići, Biškići, Lugonjići.

Bošnjaci Dubrava: Ćorići, Mustapići, Šamije, Čavrlji, Domići, Bulovići. Kula: Kasumi, Olujići, Dumančići. Šimundići Ivanovići

Čaljkušići Matkovići

Katići

Bekavci Gornji, Bekavci Lovreć Centar

Basići

Milinovići Bobetići

Sekelezi Nosići Jelići Batinići

SVILIĆI Svilići su selo koje je dobilo ime vjerojatno po izumrlom plemenu SVILIĆ.

God. 1725, kad su se dijelile zemlje u Imotskoj općini, Svilići su pripadali župi Opanci (današnja župa Lovreć). Tako piše u Zemljišniku. U Svilićima su se 1725. nalazila slijedeća plemena s obiteljima: Gelić Josip, Nikolić Jure, Mustapić Stipan, Luić Petar, Pirić Jure, Omrčen Mijo, Mustapić Cvitko, Mustapić Šimun, Mustapić Bože (Čauš), Dumančić Mate, Luić Stipan, Bekavac Jure, Rupčić Ivan, Kasum Marko, Živonginić Ivan rečeni Čembo, Madunić Jure, Ćubić Mijo, Mustapić Ante, Šitum Marko, Kovačević rečeni Bosno Ivan, Šitum Grgo, Dumandžić Ivan arambaša, Bilonosić rečeni Penjak Petar, Bekavac Luka, Čaljkušić Jure, Ribičić Mijo, Novaković Martin i Mijo Čaljušić. Imali su 1725. zemlje u Svilićima, a nisu tu stanovali: Bekavac Nikola arambaša sa Studenaca. Braća Caralipeo iz Omiša dobili su u posjed 1725. Kulu u Klačini s bunarom za vodu. Kula je bila, kako tu piše, Turčina Mehe Granića. 157

Stanovništvo prema katastarskim zabilješkama u zadarskom arhivu 1725. god. na teritoriju sela Mrnjavaca i Opanaka općine 1motski:: 68 Andrijana udova Nikole Rupčić s 2 čeljadi Mmjavci Abram Mmjavac s 11 čeljadi Mmjavci Frane Rupčić sa 7 čeljadi Mmjavci Martin Bošnjak s 9 čeljadi Mmjavci Arambaša Petar Nikolić s 21 čeljadetom Mmjavci Pavao Nikolić sa 6 čeljadi Mmjavci Mate Nikolić sa 4 čeljadi Mmjavci Jure Mmjavac s 13 čeljadi Mmjavci Ante Mmjavac sa 9 čeljadi Mmjavci Mijo Rupčić s 13 čeljadi Mmjavci Marko Milinović s 13 čeljadi Mmjavci Marko Milinović s 13 čeljadi Svilići selo Mmjavci Mijo Milinović s 9 čeljadi Mmjavci Jakov Batinić s 7 čeljadi Mmjavci Toma Milinović sa 7 čeljadi Mmjavci Ivan Katić s 12 čeljadi Mmjavci u Opancima Vid Lekić sa 6 čeljadi Mmjavci u Opancima Josip Gelić sa 5 čeljadi Svilići u selu Opanci Lovre Nikolić s 5 čeljadi Svilići u selu Opanci Stipan Mustapić s 15 čeljadi Opanci Petar Luić s 12 čeljadi Opanci Jure Pirić s 3 čeljadi Svilići u selu Opanci Mijo Omrčen s 4 čeljadi Svilići u selu Opanci Cvitko Mustapić s 10 čeljadi Svilići u selu Opanci Šimun Mustapić sa 7 čeljadi Lovreć u Opancima Bože Mustapić s 13 čeljadi Svilići u Opancima, čauš sela Mate Dumančić s 5 čeljadi Svilići u Opancima Stipan Luić s 13 čeljadi Svilići u Opancima Jure Bekavac s 14 čeljadi Svilići u Opancima Ivan Rupčić sa 7 čeljadi Svilići u Opancima Marko Kasum s 12 čeljadi Svilići u Opancima Šimun Živonginić, rečeni Čembo, s 2 čeljadi Svilići u Opancima 68

HAZ

158

·,... )

, . .~.,-i. .

. ,,',

-,

L. :."

.

,~

.;.

-:,' . .

''''')0,",

" • .0'"

Dioba zema/ja 1725. na

Lovreću

159

Jure Madonić sa 40 čeljadi Svilići u Opancima. On posjeduje u zauzetom Starom Zadvarju, kako sam svjedoči, 4 kampa zemlje. Mijo Ćubić sa 7 čeljadi Svilići u Opancima Ante Mustapić s 10 čeljadi Svilići u Opancima Ivan Kovačević, rečeni Bosno, s 5 čeljadi Svilići u Opancima Grgo Šitum s 10 čeljadi Svilići u Opancima Arambaša Nikola Bekavac s 10 čeljadi Svilići u Opancima. Ima posjed i na Studencima. Arambaša Ivan Dumančić s 10 čeljadi Svilići u Opancima Petar Bilonosić, rečeni Penjak, sa 6 čeljadi Svilići u Opancima Martin Novaković s 4 čeljadi Svilići u Opancima Šimun Cvitić, rečeni Merćep, II Svilićima graničio je sNovakovićem Mijo Ćalušić s 10 čeljadi Svilići u Opancima Luka Bekavac s 11 čeljadi Svilići u Opancima Braća Caralipeo iz Omiša dobili su zemlju i Kulu u Klačini s okolicom i bunarom za vodu. Zemljište oko Kule u Svilićima u Opancima bilo je vlasništvo Turčina Mehe Granića. Graniči spomenuta Kula sa šumom, s Podvornicom Petra Luića i Podvornicom Jure Pirića. U selo Opanke, kako vidimo, uključeno je stanovništvo Ciste Provo. Jure Čaljušić sa 16 čeljadi Svilići u Opancima Mijo Ribičić Svilići u Opancima. Doselio od Zadvarja, ostavio svoj posjed i dobio novih 6 kanapa II Svilićima u Opancima.

Zabilježio ih je Zemljišnik J 725. u župi Gelić

imanje

Josip s 5

čeljadi

Lovreć-Opanci,

živio je blizu Ciste Provo u

a više ih nema: 69

Svilićima,

naslijedio

Boičića.

Gelić

Pavao

rečeni

Kolokan s 12

čeljadi

živio je kod

Katića.

Novaković Martin s 4 čeljadi živio je kod Čaljkušića. Ti su dobili zemlje u

Novakovini. Vid Novaković s 8 čeljadi 1686. za Bečkog rata selio je u Brela u Zagvoškom zbjegll. God. 1725. dobio je Martin neke Cvitića zemlje. Lekić Vid sa 6 čeljadi dobio imanje na Kljenovcu na granici Lokvičića i Opanaka. Radinkovića imanje naslijedili su Lekići i Katići. 69

HAZ

160

Živonginić Šimun rečeni Čembo s 2 čeljadi živio je kod Mustapića. Bilonosić Omrčen

Petar rečeni Penjak sa 6 čeljadi živio je kod Kasuma i Mijo s 4 čeljadi živio je kod Kasuma.

Olujića.

Spominju ih župske matice, a više ih nema: Brkić Pivčević.

1686. za

Ostalo ime na Lovreću "Pivčev Greb". Bože Pivčević sa 6 rata selio se u Zagvoškom zbjegu u Brela.

čeljadi

Bečkog

Vuković

Sačuvala

se imena na zemljištima:

Boičića

zemlje. Granića zemlje. Znamo da su Turčina Granića Kulu dobila braća Caralipeo iz Omiša kod diobe zemlje 1725. Kalajzića zemlje. Kosorovina. Kosori su otišli iz Zagvozda i Grabovca 1686. za Bečkog rata u Zbjegovima. Roščića Dolac. Žive u Grabovcu. Šišmanovac.

PLEMENA Antičević

Prvotno i pravo prezime Mrnjavac. Nadimak je postao prezimenom u 19. st. God. 1860. u župi živi 7 obitelji. God. 1976. 1 obitelj, 2 osobe. Batinić

Staro su pleme koje je selilo za Bečkog rata 1686. u Brela, pa odatle dalje u Primorje. Prve matice u Drašnicama 1736. bilježe Batiniće. Zasigurno su došli već u 17. st. U zbjegu sa Studenaca 1686. spominju se Batev Mate s 28 čeljadi, Mijo s 12 čeljadi. Neki su ostali u Makru, drugi su se vratili na Studence, u Lokvičiće i u Opanke. Koncem prošlog stoljeća u Opancima je bilo 12 obitelji. God. 1976. 15 obitelji sa 80 čeljadi. 161

Bekavac

za Bečkog rata 1686. sa Studenaca selili su u sela oko rijeke Cetine Bekavac Grgo s 15 čeljadi i Frano sa 12 čeljadi. U isto vrijeme Petar Radovin iz Ričica poveo je 5 obitelji u Brela. Među njima Ivana Bekavca. Jedni su ostali u Zaveterju u Brelima Gornjim, drugi su sišli k crkvi sv. Nikole u Brela Donja. Tu su se prozvali po Ivanu Ivandić, gdje i danas žive. Većina se vratila na stara ognjišta na Studence i u Opanke. Zadržali su se i u Zeževici. U Matici župe Kučiće piše da se 1712. god. oženio Nikola Bekavac s Ivom Mrnjavac. Kod diobe zemalja 1725. zabilježena je obitelj Jurina s 14 čeljadi, Nikolina s 10 čeljadi i Lukina s 11 čeljadi. Dijele se na Galinoviće i Basiće. Koncem prošlog stoljeća živi 11 obitelji, god. 1976. u Bekavaca Basića 7 obitelji s 39 čeljadi, u Bekavaca Kamenjak 29 obitelji sa 125 osoba. Bobetić

Kod diobe zemalja 1725. piše da u obitelji Ivana Rupčića, rečenog Bobete, živi 7 čeljadi. Dakle, prvotno im je prezime Rupčić. God. 1976. 2 obitelji sa 7 čeljadi.

Biškić

Nastali su od Mrnjavaca. Nadimak je postao prezimenom u 19. stoljeću. God. 1860. u župi žive 2 obitelji. Stanuju na Lovreću. God. 1976. tu su 2 obitelji sa 14 čeljadi. Bošnjak

Za Bečkog rata 1686. uStudenačkom zbjegu seli prema Vinišću Bošnjak Petar sa 6 čeljadi. Da li ta obitelj ima veze s plemenom Bošnjak na Lovreću, ne znamo. Fra Anđeo (+ 1843) i fra Karlo (+ 1836) pišu se Jakić Bošnjak. God. 1860. na Lovreću živi 7 obitelji. Prema predaji doselili su iz Hercegovine. Tu im je matica u Grabovoj Dragi. God. 1976. je na Lovreću 17 obitelji s 95 čeljadi. Bulović

Postali su od Mustapića. Odlukom Banske uprave 1924. promijenili su prezime u Bulović. God. 1976. u Dubravi su 3 obitelji s 13 čeljadi. Čaljkušić

Za

Bečkog

rata 1686.

uGrabovačkom

zbjegu selio je na Slime Marko

Čaljkušić sa 6 čeljadi. Kod diobe zemalja 1725. zabilježeno je u obiteljima Mije

162

Čaljkušića 10 čeljadi, u Jure 16 čeljadi. Žive u Opancima i dijele se prema nadimcima, od kojih su neki postali prezimena, na: Bakiće, Birkiće, Crkavice, Gaziće, Asanoviće, Janjiće, Šimake, Vlastele i Ivanoviće. God. 1860. u Opancima živi 38 obitelji, god. 1976. 34 obitelji sa 136 čeljadi. Čaljkušići su od Knezovića iz Gornjeg Rasna kod Širokog Brijega. Ča vrij

Ne spominju se 1725. kod diobe zemalja. Prvotno im je prezime Ajduk. Nastali su od Lasića. Doselili su iz Uzarića u Hercegovini. Pod prezimenom Ajduk selili su iz Hercegovine u Zavojane kod Vrgorca, Podbablje, Vinjane i Lovreć. God. 1860. na Lovreću žive 3 obitelji, god. 1976.4 obitelji sa 20 čeljadi, na Mrnjavcima l obitelj s 10 čeljadi. Čelan

Doselio je u Bošnjake iz Ciste putem ženidbe. Čojić

Nastali su od Milinovića. Nadimak je postao prezime. God. 1860 žive u Opancima 4 obitelji. Ćorić

Zemljišnik 1725. ne spominje Ćoriće. Možda ih uvrštava među Rupčiće jer su se u starini u Dobrom Selu u Brotnju nazivali Rupčić Ćorić. Pod tim prezimenom nabraja 5 različitih obitelji. Preko ženidbe Ćorići su ušli u Olujića, inače su se smjestili u Dubravu kod Mustapića i Šamija. God. 1743. biskup fra Pavao Dragičević stavlja Rupčiće-Ćoriće u Dobro Selo kod Čitluka. God. 1860. u župi živi 5 obitelji. God. 1976. 15 obitelji, 81 osoba. Domić

Pravo je prezime Mustapić. Nadimak 1976. l obitelj, 5 osoba.

Domić

postao je prezimenom. God.

Dragun

U kasnijim vremenima doselili su na

Lovreć

iz

Lokvičića.

Dumančić

Za

Bečkog

rata 1686. u Vinjanskom zbjegu selio je prema Cetini Mijo Dumančić sa 19 čeljadi. Zemljišnik iz 1725. bilježi da u obiteljima Dumančić ima čeljadi: u Mate 5, u Ivana 10. Biskup fra Pavao Dragičević 1743. stavlja ih 163

u Posuške Vinjane i u Drežnicu župe Rakitno. Tu im je pradomovina. God. 1860. u župi živi 1 obitelj. God. 1976. 13 obitelji, 47 osoba. Frankić

Nadimak je postao prezime od plemena Mmjavac. God. 1860. još ih ne spominje Stanje duša pod tim novim prezimenom. God. 1976.2 obitelji, 10 osoba. Ivanović

Nadimak od plemena Čaljkušić postao je prezimenom. God. 1976. 15 obitelji, 46 osoba. Jelić

Zemljišnik bilježi 1725. u obitelji Josipa Jelića 5 čeljadi. Staro im je prebivalište u Pribinovićima u Hercegovini. Prema predaji prvi se naselio u Bošnjacima. God. 1860. u župi živi 7 obitelji. God. 1976. 4 obitelji, 19 osoba. Jelići su u Pribinoviće doselili iz omiških Poljica. Gavranović

Nadimak je postao prezimenom od plemena Mmjavac. God. 1860. u župi živi 8 obitelji. 1976. 5 obitelji, 17 osoba. Kasum

Zemljišnik bilježi 1725. da u obitelji Ivana Kasumovića ima 3 čeljadi, Marka 12 čeljadi. Prema predaji doselili su na staje u Opanke iz Vrbnja, poljca kod sv. Kate u Zadvarju. Kod Kasuma živi predaja da je pop Kasum prvi sazidao crkvicu sv. Duha na Lovreću. God. 1976. 13 obitelji, 39 osoba. Katić

Zemljišnik bilježi 1725. u obitelji Ivana Katića, rečenog Kalokana, 11 čeljadi. Biskup fra Pavao Dragičević zabilježio je 1743. Katiće u Klobuku i na više mjesta u Bosni. Predaja tvrdi da su Katići doselili na Lovreć iz Hercegovine, i to dva brata koja su se odmah razdijelila. Ivan Katić sa Lovreća 1781. živi uPoljarima kod Dervente. Vjerojatno je jedan ostao na Lovreću, a drugi otišao u Proložac. God. 1860. na Lovreću živi 8 obitelji. God. 1976. 20 obitelji, 117 osoba. 164

Kurević

Staro im je prezime Mmjavac. Nadimak je postao prezimenom, pa pod njim 1860. živi u župi 5 obitelji. Lugonjić

Staro im je prezime Mmjavac. Nadimak je postao prezimenom, pa pod njim 1860. žive u župi 3 obitelji. God. 1976. 2 obitelji, 2 osobe. Matkov

Staro im je prezime Mmjavac. Nadimak je postao prezime, pa pod njim živi 1860. u župi 6 obitelji. God. 1976. 3 obitelji, 13 osoba. Matusinović

Staro im je prezime Mmjavac. Nadimak je postao prezime, pa pod njim žive u župi 1860. 2 obitelji. Kao Matusinovići bilježe se već 1890. God. 1976. 2 obitelji, 15 osoba. Merćep

Doselio u kasnijim vremenima iz Žeževice na ženinstvo u Nosića. Milinović

Starosjedioci su u Opancima. Radi lakšeg izgovora nazivali su se Milinić i Milović. Fra Ivan Milinić gvardijan je uProloškom blatu 1609. Milinić fra Tadiju nalazimo u istom samostanu 1606. Milinić don Tadija, kanonik u Šibeniku, živi 1609. Zemljišnik je 1725. zabilježio obitelji Milinovića: Marka s 3 čeljadi, Mije s 9 čeljadi, Tome sa 7 čeljadi. Milinovića nema u popisu izbjeglica prema moru i Cetini 1686. za Be-

Milinovići, plemići

(iz

Bosanskog kraljevstva grbovnika)

Fojničkog

165

čkog

rata. Vjerojatno nisu bježali

već

se krili od turske osvete kod

kuće.

Od

Milinovića su: Nosići, Čojići i neki Sekelezi. God. 1860. u Opancima žive 32

obitelji. God. 1976. tu je 20 obitelji sa 87 čeljadi. U davna vremena selili su u Cesaricu kod Karlobaga. God. 1934. odatle je otišlo 10 obitelji u Bukovu kod Virovitice. Tu su se zadržale 2 obitelji. Ostali su se raselili po svijetu. Predaja ih veže za Opanke. U Fojničkom grbovniku imaju svoj plemićki grb. Mrnjavac

Mrnjavčevići, plemići

(iz ničkom

Bosanskog kraljevstva grbovnika)

Fojničkog

grbovniku postoji

plemićki

grb

Starosjedioci su na Lovreću. Po njima je selo dobilo ime Mrnjavci. Nema ih u popisu izbjeglica 1686. za Bečkog rata pema Cetini i moru. Ipak se sačuvalo pleme Mrnjavac u Brelima. Vjerojatno nisu svi bježali već se krili kod kuće od turskog zuluma. Imali su u prošlosti iz plemena uglednih fratara. Fra Augustin Mrnjavčić gvardijan je u Prološkom blatu 1710, fra Grgo 1715, fra Ilija je umro 1785, a posljednji je Mrnjavac fra Paško koji je umro 1801. Danas je ostalo ime samo na predjelu u kojem žive, dok su se oni podijelili prema nadimcima. To su: Gavranović, Suličić, Kurević, Tomašević, Lugonjić, Žižan, Biškić, Pirkić, Antičić, Matkov , Frankić i Zarad ić. Kod diobe 1725. zemlje su dobiJe obitelji Mrnjavaca: Abrama sa 11 čeljadi, J ure sa 13 čeljadi, Ante s 9 čeljadi. U FojMrnjavčić.

Mustapić

Starosjedioci su u Imotskoj krajini. Za Bečkog rata 1686. u zbjegu sele prema Cetini iz Grabovca: Mustapić Jure s 8 čeljadi, Mijo sa 18 čeljadi, Dujam s 5 čeljadi, Ilija s 8 čeljadi i Mate s 4 čeljadi. Na povratku na stara ognjišta vjerojatno 166

su J ure i Mate naselili Dubravu, dok su se ostali vratili u Grabovac. Granice sela u ono doba bile su šire, a Dubrava i Grabovac su u neposrednoj blizini. Za Kandijskog rata nalazimo u Podgori kao izbjeglicu Mustapić Luku sina Matina iz Grabovca. Kod diobe zemlje 1725. u Zemljišniku lovrećke župe zapisane su obitelji Mustapića: Vid sa 7 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Mate s 3 čeljadi 5, Ivan s 10 čeljadi 1, Manda s 1 čeljadetom 1, Jakov s 11 čeljadi 5 i arambaša Jure s 9 čeljadi 8. Sigurno su jedna od 12 obitelji koje spominje fra Stipan Vrljić da su živjeli na Lovreću 1703-1708. Staro Stanje duša 1860. zabilježilo je: Mustapić Aiš l obitelj, Mustapić Tabak 2 obitelji, Mustapić Šamija 2 obitelji, a samo Mustapić 19 obitelji. Kasnije su se podijelili na: Domić, Bulović, Truntić, Tulić i Varjačić. God. 1976. 43 obitelji sa 192 čeljadi. Nikolić

Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu selili su prema Cetini Nikolić Marko s 3 čeljadi, a u Grabovačkom zbjegu Nikolić Vid s 5 čeljadi. Kad je Krajina oslobođena od Turaka, povratili su se, ali ne na stara ognjišta. Jedni su se nastanili u Prološcu, dok su drugi krenuli prema Svilićima (kod Ciste Provo) i Mrnjavcima. Kod diobe zemalja 1725. Zemljišnik je zapisao Nikolić Juru s 5 čeljadi u Svilićima. Na Mrnjavcima su dobili zemlje na Crnovru i Marketićim, arambaša Petar Nikolić s 22 čeljadi, Pavao sa 6 čeljadi, Lovre s 5 čeljadi. Mate je dobio u Krstacima i Vrhdragovcu. God. 1860. u lovrećkoj župi živi 16 obitelji. God. 1976. tu je 55 obitelji sa 333 čeljadi. Nosić

Postali su od Milinovića. Nadimak Nosić s vremenom je postao prezime. God. 1783. u župskim knjigama prvi put srećemo prezime Nosić. Fra Ante, koji je umro na Studencima 1838, piše se Milinović-Nosić; fra Filip koji je umro na Lovreću 1808. piše se Milinović-Nosić. God. 1860. u župi živi 21 obitelj. God. 1976. tu su 24 obitelji sa 110 čeljadi. Olujić

Staro su pleme u Opancima. Da su selili 1686. god. za Bečkog rata u Kučiće dokazuje vjenčanje sklopljeno u toj župi 1712. Ivan Olujić kumuje Ivanu Mrnjavcu. Kod diobe zemlje 1725. obitelj Petra Luića s 12 čeljadi dobila je 23 kanapa zemlje, Stipana s 13 čeljadi 26. God. 1720. kumovala je na krštenju u Imotskom Turkinji Sabiri, koja je dobila ime Kata, Iva Oluić. Ista je kumovala, 167

istom prigodom, i Turkinji Ismiji koja je dobila ime Iva. U starini se pisalo prezime u dvije varijante: Luić i Oluić. Prema predaji nekada su se zvali Orlović i živjeli su u Mačijoj Ljuti ispod Studenaca. Odatle su se premjestili uStrmin Dolac i na koncu Kuli Drum bega, njemu za kmetove. Prema Zemljišniku iz 1725. Kula je bila Mehe Granića i dodijeljena je braći Caralipeo iz Omiša s bunarom i okolnim zemljištem u Klačini. Sve zajedno 3 kanapa zemlje. Prema predaji kmet Olujić oženio je kćer Urum bega, pa im je po tome ostao nadimak Urumi. Na Lovreć je doselio Olujić Cvitalžić. Prema predaji u Ćoriće su doselili po ženidbi, a tako i u okolicu Obrovca gdje su prešli na pravoslavlje. God. 1712. na Kulu je uklesao bosančicom svoje ime Jozo Oluić. God. 1860. stanuje 41 obitelj, god. 1976. 23 obitelji sa 102 čeljadi. Petričević

Petričeviće

nalazimo u Prološcu početkom 18. st. Isto su pleme s ovima na Lovreću. Na Mmjavcima žive na Osoju i na Stajama. Prešli su i na Lovreć. God. 1860. svih zajedno ima 9 obitelji. God. 1976. ima 12 obitelji sa 80 čeljadi od kojih na Mmjavcima žive 5 obitelji s 20 čeljadi. Pirić

Došli su 1719. god. pod imotsku tvrđavu. Kao kovači i poljoprivrednici nastanili su se u Imotskom, Prološcu, Zagvozdu i na Lovreću. Kod diobe zemalja 1725. god. obitelj Jure Pirića s 3 čeljadi dobila je 5 kanapa zemlje. God. 1860. u župi Lovreć žive 3 obitelji. Pirkić

Nastali su od Mmjavaca. God. 1860. u Stanju duša zabilježena je samo 1 obitelj. Danas ih nema. Rajić

Kod diobe zemalja 1725. u Cisti Velikoj nalazimo Pavla Rajčevića s 15 čeljadi. Vjerojatno ti imaju vezu s ovima na Lovreću. Koncem 18. st. nalazimo Rajiće na Lovreću. Biskup Dragičević u svojem popisu 1743. stavlja Rajiće u Gorance i u Dobro kod Livna. God. 1860. na Lovreću su 2 obitelji, a 1976. l obitelj sa 6 čeljadi. 168

Rupčić

Staro su imotsko pleme. God. 1686. u Ričićkom zbjegu seli ispod Zadvarja Šimun Rupčić s 4 čeljadi. Fra Filip Rupčić 1715. s posljednjim fratrima napušta samostan na Školjiću i seli u Omiš. Tu je i umro. Kod diobe zemalja 1725. spominju se obitelji: Frane sa 7 čeljadi, udovice Andrijane sa 6, Mije s 13, Šimuna sa 7 i Ivana rečenog Bobete sa 7. God. 1860. živi na Lovreću 6 obitelji, 1976. 13 obitelji s 56 čeljadi. Rupčići su doselili iz Dobrog Sela u Brotnju. Sekelez

Ne nalazimo ih u Opancima 1725. kod diobe zemalja. Prema Rupčići, plemići Bosanskog kraljel's/va predaji nastali su od Bobetića. (iz Fojničkog grbovnika) Neki od njih su od Milinovića. God. 1860. u Stanju duša nema ih pod prezimenom Sekelez. God. 1976. tu je 7 obitelji sa 32 čeljadi. Šamija

Nastali su od Mustapića God. 1860. pod prezimenom Mustapić-Šamija zapisane su 2 obitelji. Dijele se na Šamija Rupčić i Šamija Mustapić. God. 1976. na Lovreću živi 29 obitelji sa 159 čeljadi. Šimundić

Kod diobe zemalja 1725. ne spomInju se Šimundići. Nadimak je postao prezimenom. Biskup Dragičević 1743. stavlja Šimundiće uButum, Otinovce, Odžak i Fojnicu u Bosni. God. 1976. u Opancima živi 31 obitelj sa 117 čeljadi. Vjerojatno ih je doveo fra Grgo Miličević koji je došao za župnika 1750. god. Isto su pleme sa Šimunovićima u Slivnu. 169

Zaradić

Nastali su od Mrnjavaca. Stanje duša 1860. ne spominje to novo prezime. God. 1976. na Mrnjavcima živi 12 obitelji sa 40 čeljadi. Žižanović

Nastali su od Mrnjavaca. Stanje duša 1860. zabilježilo je 6 obitelji Žižan. God. 1976. na Mrnjacima žive 3 obitelji sa 12 čeljadi.

,.

IHOTŠKE KRAJINE ,

o

I

1/

o o

""LEGENDA tAli'"

ot .".,tu ••• ;"""'f

-~TAWI .. tOI

--"..,---

~~::;:.~~" -::;.::.-~:;. _.

-~M"'I'JO,:

170

-)f---

-=-== __

I

lO

MEDOVDOLAC Selo je dobilo ime po Medovića Dolac. Medov Dolac i Dobrinče bili su u starini dijelovi prostrane župe Zagvozd. Župnik don Petar Franceschi bilježi da župske knjige počinju 1753. Ta godina

Župska crkva sv. Roka u Medovu Docu

mogla bi se uzeti kao početak medovdolačke kapelanije. Nekako tih godina nalazio se u Zagvozdu uz popis župnika i popis kapelana. Vjerojatno su kapelani služili u Medovu Docu. U isto vrijeme tu se zida crkva. Iako otcijepIjena od čisto glagoljaške župe, nova župa nije bila glagoljaška. Misa se govorila na staroslavenskom, a nekada na latinskom. Župska crkva sv. Roka zidana je 1760, kako je uklesano na gornjem pragu ulaznih vrata. Zvonik je zidan 1879. Crkva je premalena, pa se mislilo na gradnju nove veće. Radi nesloge sela o mjestu gradnje, zamisao nije uspjela. Tek 1980.

171

župnik don Danko Guć složio je selo i sagradio novu suvremenu crkvu. Po nacrtu dipl. ing. Danka Lendića lijepo je uklopljena u zajednicu sa starom crkvom. Isti župnik nadozidao je 1990. zvonik za jedan kat, i time mu dao odgovarajući oblik i veličinu. Za gradnju crkve sv. Stipana na Dobrinčima seljani su odnijeli biskupu molbu ll. lipnja 1899. Te godine uspjeli su je sagraditi. Tu malu i neuglednu crkvicu zamijenili su Dobrinčani, pod upravom don Danka Guća, s novom lijepom i prostranom, gradeći je u razdoblju 1975-1977. U župi su dva groblja: kod crkve sv. Roka i kod crkve sv. Stipana. Kod župske crkve je staro groblje za čitavu župu. God. 1907. Dobrinčani su osnovali svoje groblje. Župnik je stanovao u maloj neuglednoj kućici. Nova župska kuća zidana je troškom Vjerozakonske zaklade i sela, a dovršena je 1887. god. Restaurirana je i posuvremenjena u razdoblju 1974-1977. Nakon dugih pregovora uspjelo se državnu školu otvoriti tek 1934. u kući Ivana Matkovića pok. Tome. Iza Drugog svjetskog rata otvorene su škole u Raosa u zadružnoj kući, u Džaja u novosagrađenoj kući i na Dobrinčima. Na području župe Medov Dolac nalazi se dosta povijesnih spomenika. Predhistorijske nekropole ili gomile nalazimo: na Gracu, na Okolinama kod Šćurla, u Džajićima, u Gornjim Granićima kod Piplica. Stećaka ima: kod Matkovića, u Džajića veća nekropola, na Mustapića Glavici i kod crkve sv. Roka. Gradine su: na Raosovu brdu, kod Granića i kod Glunčuše. Kroz Medov Dolac prolazio je Rimski put. God. 1898. dobiven je novac za gradnju puta Katići-Grabovac. Taj je asfaltiran 1978-1980.70 Stanovništvo prema biskupijskim i drugim raznim popisima God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. 70

1843. 1850. 1867. 1886. 1891. 1905. 1913. 1938. 1971. 1979. 1990. 1995.

osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba

459 u 66 obitelji 465 u 63 obitelji 520 u 69 obitelji 714 u 101 obitelji 760 u 112 obitelji 1039 u 136 obitelji 1213 u 157 obitelji 1217 1125 u 201 obitelji 610 432 380

F. V. Vrčić: Župe Imotske krajine JI, Imotski 1980, str. 143-162.

172

Župa Medov Dolac dijeli se na: Dobrinče

s naseljenim plemenima: Puljak, Piplica, DrIje i Skender. Medov Dolac s naseljenim plemenima: Brstilo, Brstilo Jukušić, Brstilo Tunjkić, Čagalj, Džaja, Granići Donji, Granići Gornji, Matković, Raos, ŠćurIa, Šimundić i Vrdoljak. Naziv sela Medov Dolac dolazi od Medvidovića Dolac. Narod, radi lakšeg izgovora to pleme naziva Medović. Prema tome izlazi Medov Dolac. Naziv Dobrinče nastao je po plemenu Dobrinić. U splitskoj ~atici krštenih zabilježeno je 10. lipnja 1663. krštenje Margarite kćeri Mate Dobrinića od Imotskog. Nazivi zemljišta i kuća 1726. u Zemljišniku prema plemenima kojih više u Medovu Docu nema:71 Žarnića podvornica u Medovu Docu kod Matkovića. Andrića krčine

u Medovu Docu kod Matkovića. Škobalj na Dobrinčima (Škobaljćuše). Kraljević Jure na Dobrinčima kod Piplica. Gelčića kućetine kod Brstila u Medovu Docu. Kurević kod Granića u Medovu Docu. Glumac kod Glumčuše gradine. PLEMENA

Brstilo Starosjedioci su. Za Bečkog rata 1686. selili su u Kučiće. Tu su neki ostali, dok su se drugi vratili na staro ognjište u Medov Dolac. Kod diobe zemalja 1726. arambaša Mijo Brstilović sa 16 čeljadi dobio je 26 kanapa zemlje. Kod diobe močvarnog Polja 1747. svoju "banderiju" predvodio je isti arambaša Mijo Brstilo i dobio za 87 obitelji u selu Zagvozdu, kamo je tada pripadao i Medov Dolac, 62 kanapa zemlje. Martin Brstilović 1726. s 3 čeljadi dobio je 4 kanapa zemlje. Brstile se dijele na Tunjkić i Jukušić. Prvi je doselio na ženin stvo u Brstila, a drugi se prozvao po ženi Jukuši iz Prološca. God. 1910. u Brstila su 4 obitelji, u 71

RAZ, Katastri Dalmacije 17. i 18. st. h. 38. Pomiješana su plemena župa Zagvozda iMedova Doca, jer je u doba stvaranja Zemljišnika bila jedna župa.

173

Tunjkića

5, ujukušića 6. God. 1979. u Brstila je II obitelji, u Tunjkića 6, ujukušića 2. God. 1990. u Brstila Tunjkić 24 čeljadi, Brstila Jukušić 4 čeljadi, Brstila 21 čeljade. Dr/je

Starosjedioci su u zagvoškoj župi. Neki su naselili predjel u Medovu Docu. Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu sele: Drljić Bartul sa 7 čeljadi, Drlija Petar s 8 čeljadi, Drljić Mate sa 7 čeljadi. Kod diobe zemalja 1726. u Zagvozdu, kamo je pripadao i Medov Dolac, Grgo Drljić sa 6 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje, Ante s 5 čeljadi 6 kanapa. God. 1910. u Medovu Docu živi 5 obitelji. God. 1990. 14 čeljadi. Čagalj

Starosjedioci su župe Zagvozd, kamo je nekada pripadao i Medov Dolac. Za Bečkog rata 1686. sele u Kučiće: Čagljević Tadija s II čeljadi, Čagljević Petar sa 7 čeljadi. Kod diobe zemalja 1726. Toma Čagljević sa 7 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Mate sa 17 čeljadi 26 kanapa, Jure sa 16 čeljadi 20. Dedijer (J. Dedijer Beograd 1909) tvrdi da su Čaglji iz Medova Doca odselili u Rakitno gdje su se prozvali Barišić. God. 1910. u Medovu Docu živi 20 obitelji, god. 1979. 12 obitelji. God. 1990. 30 čeljadi. Džaja

Za Bečkog rata 1686. uStudenačkom zbjegu sa Aržana selio je u Kučiće Bože Žakeljić s 10 čeljadi. Vjerojatno je to predak današnjih Žaja-Džaja. Kad se stvarao Zemljišnik u Medovu Docu 1726. ne spominju se Džaje. God. 1910. živjelo je 19 obitelji, god. 1979. 13 obitelji. God. 1990. 32 čeljadi. Granić

Za

Bečkog

rata 1686. u Zagvoškom zbjegu seli prema rijeci Cetini Jakov Granić sa 7 čeljadi. Sačuvane su im grobnice kod crkve sv. Križa u Rastovcu. Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Mijo Granić s 5 čeljadi dobio je 6 kanapa zemlje, a Ivan Granić sa 8 čeljadi 10. Prema njihovim posjedima dijele se na Gornje i Donje Graniće. Neki su odselili u Bast i Bašku Vodu. Vjerojatno je netko od ovih Granića otišao na Stilja i Vašaroviće u Hercegovini. God. 1910. živjelo je 19 obitelji a 1979. u Gornjih Granića 9 obitelji, u Donjih 8 obitelji. Kad se stvarao 174

Zemljišnik 1725. na Lovreću, braća Karalipeo iz Omiša dobili su kulu Granića. God. 1990. 52 čeljadi.

Turčina

Matković Matkovići su prema predaji starosjedioci u Grabovcu. Stanovali su kod crkve. Više ih u Grabovcu nema. Za Kandijskog rata u 17. st. u Podgoru je prebjegao neki Pivčević ili Matković od Imotskog. Pivčević i su živjeli na Lovreću. Predaja u Medovu Docu tvrdi da su Matkovići došli iz Hercegovine. Kad se stvarao Zemljišnik 1726. u Medovu Docu Jure Matković s 9 čeljadi dobio je II kanapa zemlje. Dobio je zemlju u Smrduši uz serdara Tomičića te Prodrte Doce, Žarnića staje i Andrića krčine s kućom. U Podlugu (Proložac) dobio je zemlju uz Luku Tomića i serdara Maršića. To je posljednje zabilježeno u Zemljišniku Nebriževac gdje se ističe da ima posjed u Medovu Docu. Jurini nasljednici su se zadržali u Medovu Docu i u Grubinama. God. 1910. živjelo je u Medovu Docu 26 obitelji. God. 1990. 40 osoba. Mustapić

Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu seli prema Cetini Stipe Mustapić sa 7 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1726. u Medovu Docu u Šimuna Mustapića bilo je 5 čeljadi. God. 1910. živjelo je 5 obitelji. God. 1990. 5 čeljadi. Piplica

Za Kandijskog rata u 17. st. sklonili su se u Podgoru Pipličić Marko i Mate, sinovi Stipanovi. Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu seli u Gornja Brela Piplica Petar s 8 čeljadi. Povratili su se na stara ognjišta. Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Jozo Piplica s 9 čeljadi dobio je II kanapa zemlje, Luka s 10 čeljadi 12, Andrija s II čeljadi 13 a Nikola, rečeni Skenderbeg, s 10 čeljadi 10. Živjeli su na Dobrom Selu u Zagvozdu i na Dobrinčima. Piplice na Dobrinčima dijele se na: Plavotiće, Serdare, Družiće i Čićiće. God. 1910. živjelo je 25 obitelji. God. 1990. 70 čeljadi. Puljak

Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Nikola Pulj ak sa 6 čeljadi dobio je 6 kanapa zemlje, Frane Puljak sa 8 čeljadi 9 kanapa. Prema predaji živjeli su kod Vranića te kod Kurtovića, i na koncu su se nastanili na Dobrinčima. S Dobrinča su neki 175

otišli na Brač. God. 1910. živjelo je 18 obitelji, a 1979. 26 obitelji. God. 1990. 30 čeljadi. Raos

Za Bečkog rata u Zagvoškom zbjegu 1686. seli u Brela Raosagić (Raos) Stipe s l čeljadetom. Jedni su ostali u Brelima, drugi se vratili na staro ognjište. Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Mate Raosavljević s 10 čeljadi dobio je 13 kanapa zemlje. U Matici krštenih župe Imotski 1737. zabilježeno je vjenčanje Mate Raosavljevića. God. 1910. u Medovu Docu živjela je 21 obitelj. God. 1990. 28 čeljadi. U 17. st. nalazimo ih u Drašnicama. U Grabu kod Ljubuškog živjelo je u starini pleme Raos. Odatle su neki prešli u Vrgorac. Skender

Nikola Piplica, rečeni Skenderbeg, kad se stvarao Zemljišnik 1726. sa 10 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje. Nadimak je postao prezime. Vidi Piplica! God. 1990. 50 čeljadi. Šćurla

Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Jakov Šćurla s 10 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje. Prema predaji došli su iz Crkavice u Opancima u Medov Dolac. God. 1910. živjelo je 9 obitelji. U njihovu zaselku živi l obitelj Vrdoljak i 3 kuće Džaja. God. 1990. 21 čeljade. Šimundić

Doselili su iz Opanaka u Medov Dolac. Starina im je na Kupresu. God. 1910. 1 obitelj, a 1979. 2 obitelji. God. 1990. 3 čeljadi. Vrdoljak

Župnik Vrdoljak iz Grabovca oženio je brata Iliju u Mustapića i ostavio ga na ženinstvu u Medovu Docu. Vrdoljaci su staro pleme iz Krstatica gdje su se zvali najprije Bakić pa poslije Lizatović. U Grabovcu su ih prozvali Vrdoljak prema nazivu biokovskog Vrdola, u koji su spadale i Krstatice. God. 1910. u Medovu Docu žive 2 obitelji, a 1979. 4 obitelji. God. 1990. 8 čeljadi.

176

PODBABLJE Ime župe Podbablje dolazi od brda Baba ispod kojeg se prostire glavnina naselja. Stara je to župa Imotske kraji\ ne. Za turskih vremena obuhvaća­ la je sela: Krivodol, Poljica, Podbablje, Zmijavce i Runović. Dolaskom Mlečana u naš kraj, promijenile su se političke i crkvene prilike. Narod se smirio i počeo množiti. Makarski biskupi dijele velika prostranstva te stvaraju nove župe. God. 1747. dijele se od PodbabIja Krivodol i Poljica te postaju zasebna župa. God. 1762. osamostalila se župa Runović s dijelom Zmijavaca. Dio Zmijavaca, koji je ostao i dalje pod upravom župnika iz PodbabIja, pripojio se novoj župi Zmijavci god. 1988.72 Župu Podbablje od starine su služili franjevci. U Podbablje je došao 1562. god. novi redovnik Crkva sv. Marka u Podbablju Gornjem fra Ivan. Njegov starješina fra Pavao isposlovao mu je dozvolu od hercegovačkog sandžak-bega Malkoč-bega dozvolu da može "u crkvi Kameni Most blizu Imotskog čitati evanđelje, kako je to na tom mjestu od davnine uobičajeno." Dana 8. rujna 1584. imotski kadija Hadži-Rasulov potvrdio je da je kuća na mjestu Radočić na Kamenmostu ranijih vremena sagrađena za redovnike. Sve do oslobođenja Krajine od Turaka, tu su franjevci imali svoju "residenciju" tj. obitavalište".73 72 F. V. Vrčić: Župe Imotske krajine I. dio, Imotski 1978, str. 100. Jurišić: Kada je osnovan imotski samostan na Otoku Prološkog blata, Kačić, Šibenik 1973, str. 144-145.

73 F. K.

177

Župnik je stanovao na Kamenmostu. Oko 1735. fra Filip Martinović je prenio župsku kuću u Drum, na zemljište koje je fratrima darovala mletačka vlast. Fra Stipan Vrljić u popisu župa imotskog samostana 1717. god. spominje župu u Podbablju. Župska crkva je posvećena sv. Luki. Nalazi se na Kamenmostu u neposrednoj blizini nekadašnjeg franjevačkog prebivališta. Prvi pisani spomen naznačen je 1524. godinom. Nalazi se u fermanu Murata IV. poslatom imotskom kadiji 16. lipnja 1524. Piše da je raja sela Kameni Most poslala čovjeka da traži dozvolu za popravak crkve. Duga je 12 aršina, široka 6 aršina. Ističe da dozvola vrijedi samo ako je crkva od starine, koja nije iznova podignuta. Nad ulaznim vratima uklesana je 1705. god. Pošto Turci nisu dozvoljavali graditi nove crkve, zaključujemo da je to godina njezine obnove ili popravka. Fra Stipan Vrljić piše da su crkve pred odlazak Turaka iz Krajine bile u ruševnom stanju. U razdoblju 17191734. stavljeni su na njih krovovi i izvršeni popravci. 74 U inventar god. 1891. zapisao je fra Ivan Tonković da je crkva šćemerena, pokrivena pločom, ima 3 vrata, 6 prozora i zvonik na preslicu. U crkvi su 3 oltara: sv. Luke, Gospina uznesenja i sv. Ante. Na zvoniku su 3 zvona. 75 Tijekom vremena gubila je na svojem osnovnom izgledu. God. 1929. pokrivena je ciglom. God. 1966. vanjski su zidovi crno fugirani, god. 1970. promijenila je nutarnji izgled. Zadnjom obnovom izgubila je na svojoj originalnosti i na svojoj izvornoj arhitekturi. Crkva sv. Ante u Drumu (danas sv. Petra) zidana je nakon dugih i teških prepiraka, svađa, dogovora i prepisaka. Nužno je bila potrebna. Trebalo je vjernicima približiti crkvu. Prošla su vremena kad je crkva sv. Luke pokrivala čitavu južnu stranu Polja. Fra Luka Livajić pozvao je narod za gradnju nove crkve. Tko je bio dobre volje, došao je. Isposlovao je dozvolu od Biskupskog ordinarijata u Splitu 1926. god. Iza održanog Seoskog zbora 1928. poravnao se teren i započeta je gradnja. Do rata 1941. dozidana je do krova. Iza rata sređivala se postepeno dok nije sinula u svojoj nutarnjoj ljepoti 1977. Kapela sv. Ante kod župske kuće dugo je služila kao polužupska crkva. Fra Ivan Tonković 1900. god. dao je srušiti staru i sazidati novu od kamena klesanca. God. 1966. je srušena, a kamen upotrijebljen za gradnju zvonika na novoj crkvi. Na njezinom mjestu podignuta je 1984. lijepa kapela s otvorenim pročeljem. Crkva sv. Šimuna u Podbablju Gornjem potječe od kapelice suhozidine popa glagoljaša don Ante Radić Gudelja. Kapela se kasnije pretvorila u crkvicu u kojoj se u posljednje vrijeme govori svake nedjelje sv. misa. 74 F.

178

K.

Jurišić:

na istom mjestu.

Crkva sv. Marka u Gabelica posvećena je 25. travnja 1992. Groblje za Podbablje nalazi se oko crkve sv. Luke. U starini tu su svoje pokojnike pokopavala sva sela koja su pripadala župi Podbablje. Da je tu prastaro groblje dokazuju veliki kameni stećci, ugrađeni u zidove crkve sv. Luke. Kad su 1719. god. došli u Imotsku krajinu pravoslavci, oni nastanjeni na području župe sv. Luke pokopavali su u početku svoje pokojnike na Balinači. Tu je prostrana nekropola stećaka. Osnivanje novog groblja u Drumu nije uspjelo, iako se teren pronašao i zasadio borovinom. Iza crkve sv. Marka napravljeno je novo groblje za Gornje Podbablje. Fra Nedjeljko Šabić našao je u Njemačkoj dobročinitelje koji su dali novac za gradnju crkve Kraljice Hrvata u Grubinama. Nacrt je izradio arh. Ivo Madunić. Posvetio ju je 17. rujna 1995. nadbiskup msgr. Ante Jurić. Krasna crkva dala je poseban pečat čitavim Grubinama. Škola se otvorila u kući Petra Ćapina u Znaorovu komšiluku 30. studenog 1892. To je bilo za mušku djecu. Za žensku se škola otvorila 1895. Tako je ta prva škola u Podbablju postala mješovitom. Prve učiteljice su bile Josipa i Marija Kukuljica. Za otvaranje najzaslužniji je domorodac fra Ivan Tonković. God. 1905. otvorena je druga škola u Grubinama i to u kući Mate V ukovića­ Patka. Prvi učitelj je Petar Perić. U zaseoku Gabelice, u Podbablju Gornjem, škola se počela zidati 1931., a dovršeria je 1956. Ipak je nastava započela odmah iza Drugog svjetskog rata. Najprije u kući Ane Patrlj, pa u Lončara i Ćapina. Prva učiteljica je bila Emilija udata Vilenica. Na Kamenmostu otvorena je škola 1932. Nastava se držala najprije u kući Pere Tonkovića, zatim u Zadružnom domu. Prva učiteljica bila je Dinka Bilić. Centralna škola za čitave Zmijavce počela se zidati na Poljetini 1948. Završena je 1962. Započela je u njoj nastava 1962. Teško je stradala od potresa i obnovljena je 1976. god. za desetgodišnju obuku. Sad ta škola pripada novoj župi Zmijavci. Povijesni spomenici u župi Podbablje nisu rijetkost. Kroz naselje Drum prolazio je rimski put. Tu i tamo mogu se zapaziti njegovi tragovi. Pošto je Kamenmost bio rimska naseobina, nalazilo se dosta raznih predmeta iz njihova života. Svršavalo je po raznim svjetskim muzejima. U kuću Tonković na Kamenmostu uzidan je rimski milenarij s ceste Pons Ti/uri-Novae. Potječe iz 168. god. poslije Krista. Na području PodbabIja vide se tragovi gradina koje su služile u obrambene svrhe Ilirima, Rimljanima i Turcima. Mala gradina nalazi se između PodbabIja i Slivna, Ćapinova gradina iznad njihovih kuća u Podbablju Gornjem, Radež gradina iznad Kamenmosta. 75

Župski Arhiv Podbablje

179

Ilirskih grobnica nalazimo na više mjesta. Naš ih narod naziva "gomile". Nalaze se: jedna u Gudeljevoj Ljuti u Podbablju Gornjem, jedna kod Kežića, jedna iznad Kežića, jedna u Gabeličinoj Ogradi. Stećaka je bilo dosta oko crkve sv. Luke. Kad se ta gradila, uzidani su u zidove crkve, ali su dobro vidljivi i sačuvani. Jedni su s ukrasima, drugi bez ukrasa. Razne korisne i potrebne ustanove otvarane su tijekom vremena. Poštanski ured otvoren je na Kamenmostu 7. rujna 1896. God. 1907. ustanovljena je na Kamenmostu "stanica za diliđencu". To je poštanska i putnička kočija koja je išla iz Imotskog prema Sinju i Splitu. Mogla je primiti 4 putnika. Bratovština Presv. Sakramenta ustanovljena je 21. rujna 1903. Prvu upravu, uz župnika fra Stanka Marušića, sačinjavali su: Vuković Mate pok. Petra predsjednik, Ajduk Mijo, Kasalo Marijan, suci, Perić Ante pok. Marijana, tajnik i blagajnik. Pravila "Hrvatske pučke blagajne za štednju i zajmove" potvrđena su od Okružnog suda u Splitu 27. rujna 1906. 76 Stanovništvo prema biskupijskim šematizmima kretalo se kako slijedi: God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God.

1840. 1843. 1850. 1867. 1886. 1891. 1905. 1913. 1938. 1971. 1990.

osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba

1621 1479 1570 1732 2012 2288 2853 3126 3724 5190 4300

u u u u u u u

216 236 300 361 388 471 476

obitelji obitelji obitelji obitelji obitelji obitelji obitelji

u 900 obitelji

Fra Stipan Vrljić u omiškom arhivu ostavio je dokument iz kojega doznajemo da je u razdoblju 1703-1708. od Lovreća do Umljana bilo samo 12 katoličkih obitelji. Ostalo su bili Turci koji su stanovali jedino na plodnijim i ugodnijim predjelima. Podbablje se dijeli prema

slijedećim

zaselcima i naseljenim plemenima:

G~rnje Podbablje: Buljan, Ćapin, Gabelica, Gudelj, Patrij, Popić, Šućur, Šušnjar, Trutin, Lončar i Kežić. Zmijavci: Buljubašić i GuĆ. 76

F. V. Vrčić: Župe Imotske krajine I; Imotski 1978, str. 118-120.

180

Kamenmost: Ajduk, Buljan, Kujundžić, Milas, Patrij, Perkušić, Picukarić, Rako, Šućur, Šušnjar, Vukasović i Zovko. Hršćevani: Biošić, Kasalo, Krištić iZnaor. Podastranom: Erceg, Glavaš, Milas i Vujević. Drum: Dodig, Margeta, Mikulić, Perkušić, Tolić, Vrljić, Vuksan i Zovko. Perića Brig: Grabovac i Perić. Grubine: Jonjić, Karin, Smoljko, Vuković i Žužul. Mračaj: Kujundžić i Matković. Zemljišnik izraden 1726. god. na području župe Podbablje pod upravom dalmatinskog providura Nikole Erizzo. 77 U popisu su i katolici i pravoslavci. Mišević

Marko sa 7 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje, Gazilović Marko sa 5 čeljadi dobio je 9 kanapa zemlje, Vuksan Ilija sa 4 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje, Vuksan Blaž sa 10 čeljadi dobio je 17 kanapa zemlje, Kovačević Ivan sa 15 čeljadi dobio je 25 kanapa zemlje, Dragutinović Luka rečeni Čurčijić sa 10 čeljadi dobio je 17 kanapa zemlje, Jovanov Nikola rečeni Mioljević sa 4 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje, Tolić Bože i Marko s 11 čeljadi dobili su 19 kanapa zemlje, Stojanović Mijo Zlatarov bat s 5 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Perkušić Toma sa 8 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje, Lucić Mate, rečeni Dodigović, s 8 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje, Knezović Marko s 2 čeljadi dobio je 3 kanapa zemlje, Vuljavić Marko s 5 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Vr1jić Križan s 10 čeljadi dobio je 17 kanapa zemlje, Glavaš Ivan s 10 čeljadi dobio je 17 kanapa zemlje. Kristić Andrija s 3 čeljadi dobio je 5 kanapa zemlje. Vuksan Blažić s 6 čeljadi dobio je 11 kanapa zemlje. Znaorović Nikola II 4 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje. Milasović Marko i Jure sa 15 čeljadi dobili su 25 kanapa zemlje, Rasovic Mitar II 7 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje. Vuičić Petar, rečeni Baban, s 6 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje. Picokarić Ivan s 4 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje. Zakarijič Nikola s 3 čeljadi dobio je 5 kanapa zemlje, 77

HAZ, Katastri Dalmacije 17. i 18. st. h 38.

181

Dragutinović

Vasko s 5 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Marko s 7 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Perić Jure s 7 čeljadi dobio je 12 kanapa ze~lje, Perić Luka s 8 čeljadi dobio je 13 kanapa zemlje, Delijić Dragutin s 7 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Rasov Aleksa s 3 čeljadi dobio je 5 kanapa zemlje, Znaor Kata ud. Mate s 3 čeljadi dobila je 5 kanapa zemlje, Tvrtković Mihajlo s 8 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje, Milutinov Boško s 6 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Bakota Šimun s 6 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje, Lončarević Ivan s 11 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje, Lončarević Marin s 5 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Stojanov Lazo Zlatar s 5 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Bakota Karlo s 5 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Pavičić Ivan s 4 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje, Vuinov Miloš, rečeni Tmovica, s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Picokarić Petar s 6 osoba dobio je 10 kanapa zemlje, Ninković Miroslav s 7 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Znaor Pavao s 5 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Kraljević Šimun s 7 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Kraljević Savo s 4 čeljadi dobio je 6 kanapa zemlje, Radić Mate s Poda s 4 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Karločanin Mirko i Stojan s 13 čeljadi dobili su 22 kanapa zemlje, Brljević Melkior i Luka iz Splita dobili su 9 kanapa zemlje, Nasljednici kolonela Zorzi iz Makarske dobili su 6 kanapa zemlje, Crkva sv. Luke u Podbablju dobila je 3 kanapa zemlje, Župnik sela iz samostana Imotski dobio je 3 kanapa zemlje, Perić Andrija sa 7 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje, Pribisalić Martin s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, Buljan Mijo s 8 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje, Gabelica Stipan s 4 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Čapin Josip sa 7 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje, Gudelj Mijo s 12 čeljadi dobio je 24 kanapa zemlje. Aćimović

Stanovnici iz Vrdo la dobili su zemlje na području Podbabija: Zečević Martin, Lovrinčević Petar, Šućur Mijo, Gudelj Jure, Lišnjić Frane.

182

Na

području

Nebriževca 1725. izraden je Zemljišnik i dobili su zemlje katolici:

Mišević Manda iz Šumeta s 4 čeljadi dobila je 7 kanapa zemlje, Matijašević Jerko s 8 čeljadi dobio je 13 kanapa zemlje, Matković Jure s 9 čeljadi dobio je 13 kanapa zemlje, Smolić Boško i Ivan s 4 čeljadi dobili su 7 kanapa zemlje, Vuković Petar pok. Ilije s 7 čeljadi dobio je 13 kanapa zemlje, Žužulović Šare dobio je za nagradu 29 mjera zemlje. Iza smrti oduzeo ih je Stipan Crnica, serdar Krajine. Žužulović Križan s 10 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje, Čavlina Nikola s 8 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje, Ajduk Jure s 8 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje.

Stanje duša župe Podbablje 1739. god. zabilježilo je stanovništvo sela Podbablja78 : PatrIj Andrija osoba 8 Gudelj Mate osoba 6 Gudelj Petar osoba 5 Gudelj Jakov osoba 5 Gabelica Ante osoba 7 PribisavIjević Martin osoba 12 Lucić Ante osoba 7 Ćapin Jozo osoba 13 Buljan Mate osoba 8 Kvasina Mate osoba 3 Lončar Mate osoba 7 Dodig Mate osoba 11 Perkušić Nikola osoba 6 Perkušić Ilija osoba 4 Perkušić Toma osoba 8 Blažević Anđelija osoba 4 Kristić Andrija osoba 10 Znaorić Nikola osoba 4 Znaorić Pavao osoba 10 Perić Ilija osoba 5 78

Milas Mijo osoba 8 Milas Ante osoba 4 Vujavić Marko osoba 4 Glavaš Ivan osoba 18 Tolić Božo osoba 7 Tolić Luka osoba 5 Vuksan Blaž osoba 9 V uksanova udovica osoba 6 Popuša udovica osoba 6 Mišević Marko osoba 6 Vujavić Marko osoba 9 Ajduk Marko osoba 7 Ajduk Ivan osoba 4 Jonjić Jure osoba 14 Jonjić Ivan osoba 7 Karinović Mate osoba 6 Karinova Kata osoba 3 V uković Petar osoba 10 Žužul Križan osoba II Matijašević Jerko osoba 6

Arhiv Makarske biskupije.

183

',' ,

,

Stanje duša iz 1739. župe Podbablje

184

.

Perić Luka osoba 9 Baketa Karlo osoba 6 Picukarić Andrija osoba 5

Lesić

Petar osoba 10

Čuljak Jakov osoba 6

PLEMENA Ajduk Kad se stvarao Zemljišnik u predjelu Nebriževac 1725. Jure Ajduk sa 8 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje. Ajduci su postali od Lasića. Biskup Dragičević 1743. stavlja ih na Uzariće i u Soviće. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Marka Ajduka 7 čeljadi, u Ivana 4 čeljadi. God. 1835. u Podbablju su živjele 4 obitelji, 1907. II obitelji. Biošić

Ne spominje ih Zemljišnik 1726. ni Stanje duša 1739. Znači da su kasnije doselili. Biskup Dragičević 1743. stavlja ih u Veljake i u Soviće. U Hercegovini su promijenili prezime u Skoko. God. 1835. u Podbablju živi 1 obitelj, 1907. 6 obitelji. Blažić

Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Blažić Vuksan sa 6 čeljadi dobio je II kanapa zemlje. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Andrije Blaževića 4 čeljadi. God. 1779. kršteno je u Podbablju dijete Vuksan rečeni Blažić. God. 1835. u Stanju duša zapisana je 1 obitelj Blažić rečeni Kristić. God. 1907. u Podbablju žive 4 obitelji Blažić.

Buljan Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Mijo Buljan s 8 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje. U Stanju duša 1739. zabilježen je Mate Buljan s 8 čeljadi. Buljani su došli iz Ograđenika, zaseoka Buljanija u Brotnju. Od Buljana u Hercegovini su nastali: Nikolići, Vidaci, Gadže. Prma predaji hajduk Mijat Tomić doveo je Ci~ ganče i ostavio ga u Buljana. Neki su od Buljana njegovi potomci. God. 1835. u Podbablju živi 5 obitelji, 1907. 21 obitelj. Ćapin

Staro su imotsko pleme koje je selilo u Brela, u Zaveterje. Pišu se u starim knjigama Ćapin-Sokol. Sada samo Sokol. Iz Brela su se vratili u PcJdbablje. SokcJli 185

su staro imotsko pleme koje još živi u Župi. U Matici krštenih zapisano je 12. prosinca 1762. krštenje koje je obavio don Andrija Tonković u Zmijavcima. U istoj Matici stoji da je 22. veljače krštena Cvita Tonković Ćapin. Zemljišnik 1726. zabilježio je u Joze Ćapina 7 čeljadi. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Joze Ćapina 13 čeljadi. Fra Ivan Ćapin, kad je bio župnik u rodnom Podbablju (18911902) vratio je sebi i svojoj obitelji prezime Ćapin u staro Tonković. God. 1835. u Podbablju živi 11 obitelji Ćapina, 1907. 57 obitelji. (Vidi Tonković!) Dodig

Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Mate Lucić, rečeni Dodigović, sa 6 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje. Dakle, Dodizi potječu od starog plemena Lucić. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Mate Dodiga 11 čeljadi. God. 1835. u Podbablju su živjele 4 obitelji, 1907. 12 obitelji. U Hercegovini Dodizi su nastali od plemena Zvirovići iz Zvirovića u Brotnju. Gabelica Kad je stvarao Zemljišnik 1726. Ante Gabelica s 4 čeljadi dobio je 2 kanapa zemlje, Stipan s 4 čeljadi 8 kanapa. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Ante 7 čeljadi. God. 1775. u Matici krštenih zabilježno je krštenje Banušić, rečeni Gabelica. God. 1835. u Podbablju su živjele 4 obitelji, 1907. 32 obitelji. Guć

Doselili su u kasnijim vremenima iz Krstatica. God. 1907. 2 obitelji. Gudelj

Kad se stvarao Zemljišnik 1726. u Gornjem Podbablju živio je Gudelj Mate sa 6 čeljadi, Grgo sa 7 čeljadi, Andrija sa 6 čeljadi i Mijo s 12 čeljadi. Svi su dobili određeni dio zemlje. Kasnije su neki sišli u Zmijavce. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Mate 6 čeljadi, u Petra 5 čeljadi i u Jakova 5 čeljadi. Potječu od Radića a matica im je u Krstaticama. God. 1835. u podbabskoj župi živjelo je 13 obitelji, 1860. 11 brojnih obitelji, 1907. 27 obitelji. Grbavac Ne spominje ih Zemljišnik 1726. Došli su kasnije ili iz Prološca ili iz Hercegovine. God. 1835. živjela je u Podbablju 1 obitelj, 1907. 3 obitelji. Grbavci su iz Dobrog Sela u Brotnju. 186

Glavaš

Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Ivan Glavaš s 10 čeljadi dobio je 17 kanapa zemlje. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Ivana Glavaša 18 čeljadi. Staro su biokovsko pleme iz Slivna. God. 1860. živi Podastranom 2 obitelji, god. 1907. 7 obitelji. Jonjić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. u Nebriževcu, Jure Jonjić s 14 čeljadi dobio je 22 kanapa zemlje, Ivan s 5 čeljadi 8. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Jure 14 čeljadi, u Ivana 7 čeljadi. Dijele se na Jonjić i Jonjić Knežević. Knežević je isto pleme s onim koje je doselilo u Vinjane. Dokaz su čestice zemlje koje su uknjižene na Delipetre. (Vidi Vinjani!) Biskup Dragičević 1743. stavlja Kneževića u Gorance dok Jonjiće ne spominje. Nekada su Jonjići kao begovi živjeli u Ljutom Docu kod Mostara. Potomci njihovi žive u Mostaru. God. 1835. živjelo je u Podbablju II obitelji, god. 1860. 5 brojnih obitelji pod prezimenom Jonjić-Kne­ žević, god. 1907.49 obitelji. Jure je ostao u Grubinama, a Ivan je otišao u brdo. Karin

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. u Nebriževcu Cvitko i Marko Karinović dobili su 12 kanapa zemlje. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Mate Karinovića 6 čeljadi, u Kate 3 čeljadi. Biskup Bogdanović 1768. stavlja Karine u Posuške Vinjane. Ima ih u Vitezu kod Travnika i u Neoriću kod Sinja. Tu ih smatraju najstarijim plemenom u Neoriću, koje živi uvijek s jednom obitelji. Prema njihovoj predaji pošla su 3 brata od Zadra: jedan u Neorić, drugi u Split, treći u Grubine. Stara hrvatska riječ "kare" označava trbušasta čovjeka. God. 1835. živjelo je uGrubinama 5 obitelji. God. 1907. 19 obitelji. Kasalo

Ne spominje ih Zemljišnik 1726. ni Stanje duša 1739. Znači, došli su kasnije. U Matici krštenih župe Runović 1768. zapisano je dijete Alilović, rečeni Kasalo. Serdar Zapadne Hercegovine Matiša Alilović, koji je vodio migraciju 1718, dobio je zemlje u Imotskoj krajini. Vjerojatno su njegovi kasnije naselili na dobivenu baštinu. Biskup Dragičević 1743. stavlja ih na Ledinac iznad Gruda i uRužiće. God. 1835. u Hršćevanima su živjele 4 obitelji, god. 1907. 10 obitelji. Kežić

Vidi Trutin

Kežić!

187

Krištić

Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Andrija Krištić s 3 čeljadi dobio je 5 kanapa zemlje. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Andrije Krištića 10 čeljadi. Zemljišnik 1726. spominje obitelj Ivana Blažića, rečenog Krištića. Prema predaji u Zagvozd su došli od Duvna. God. 1835. na Hršćevanima su živjele 4 obitelji, god. 1907. 13 obitelji. Fojnički grbovnik ubraja ih u plemiće, donosi njihov grb i tvrdi da su iz Vinjana kod Posušja. Lončar

Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Ivan Lončarević sa II čel­ jadi dobio je 18 kanapa 'zemlje, Marin s 5 čeljadi 8. U isto vrijeme u Zagvozdu Jure Lončar s 11 čel­ Kristići, plemići Bosanskog kraljevstva (iz Fojničkog grbovnika) jadi dobio je 13 kanapa zemlje. Isto su pleme s maticom u Rastovcu. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Mate Lončara 7 čeljadi. Po tome možemo zaključiti da nisu svi Lončari došli odmah na stanje u Podbablje. Prema Dedijeru Lončari su staro imotsko pleme koje je selilo u Hercegovinu. U maticama susrećemo prvi put Lončar Pado 1777. Lončari su naselili na imanje starih Lucića. Vjerojatno preko ženidbe. Ti su dobili prezime Lončar Lucić. God. 1835. u Podbablju živi 9 obitelji, 1860. II obitelji, 1907. 38 obitelji. Lucić

Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Ante Lucić s 9 čeljadi dobio je 17 knnapa zemlje. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Ante 7 čeljadi. Prastaro su imotsko pleme. Matica im je u Donjem Rastovcu gdje su im ostala obilježja na napuštenim baštinama. Za Kandijskog rata u 17. st. Mate Lucić bježi u Podgoru. Dobio je nadimak Jakić. U Podgori Vrljić ženi Maru Lucić pa se prozvaše Vrljić ili Lucić. 188

Od Lucića se tu oženio Vid Zorčić iz Pline, hajduk od Gabele. Isto je učinio i Matij Kojkalo iz Buova, glasoviti hajdučki arambaša. Njegova se uspomena saču­ vala do danas u Imotskoj krajini. Fra Ivan Tonković je zapisao da je on zidao crkvu sv. Luke. Odmetnuše mu se dva druga u Mostarskom blatu. Ubiše Kojkala i Vida Bojsalića 4. ožujka 1668. Glave su odnijeli Turcima, kako bi dobili nagradu. U Podgori žive kao Jakići, u Podbablju kao Dodizi i Lončar Lucići. Matković

Isto su pleme s onima u Medovu Docu. Kad se stvarao Zemljišnik u Zagvozdu 1726. u Medovu Docu dobio je Jure Matković s 9 čeljadi 11 kanapa zemlje, u Podlugu (Grubine ) 13 kanapa. Stanje duša 1739. ne spominje Matkoviće. Znači da su kasnije iz Medova Doca sišli u Grubine. Prema predaji u Medov Dolac doselili su iz Hercegovine. Za Kandijskog rata u 17. st. u Podgori se nalazio Pivčević ili Matković od Imotskog. Matkovići su živjeli u Grabovcu kod crkve kao starosjedioci. God. 1835. u Podbablju su živjele 3 obitelji, 1860. 8 obitelji. Mikulić

Mijo Mikulić iz Ružića oženio je 20. siječnja 1884. Jelu se je u Drumu. Mikulići su staro imotsko pleme.

Perkušić

i nastanio

Milas

Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Jure Milasović s 15 čeljadi dobio je 25 kanapa zemlje. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Ante Milasa 4 čeljadi, u Mije 8 čeljadi. Prema predaji došli su iz Tihaljine u Donje Vinjane a odatle su prešli u Podastranu u Podbablje. Neki se odvojiše i siđoše u Zmijavce. Fra Ivan Tonković složio je njihovo stablo: Marko je umro 1734. Oženio se s Ivom Karoglan. Rodili su sinove Grgu i Petra. Križan se oženio s Barbarom Kustura i rodili su sinove Lovru, Matu i Antu. Mate se oženio s Bebušom iz Neretve i rodili su sinove Antu i Stipana. God. 1835. u Podbablju je živjelo 13 obitelji, 1907. 58 obitelji. Mišević

Zemljišnik 1726. spominje Nikolu Đakanova, rečenog Miševića s 4 čeljadi i Marka sa 7 čeljadi. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Marka Miševića 6 čeljadi. God. 1835. u Podbablju su živjele 4 obitelji, 1860. 2 obitelji i to pod prezimenom Kujundžić, rečeni Mišević, 1907. 10 obitelji. U župskim maticama Mišević se miješa s prezimenom Kustura, Kusturić, Mišević Kustura. 189

Patrlj

Zemljišnik 1726. ne spominje to prezime. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Andrije PatrIja 8 čeljadi. Prvi put ih sretamo u Matici krštenih 10. kolovoza 1768. gdje je zabilježeno krštenje djeteta Perković, rečenog Patrlj. Žive u Gornjem Podbablju i na Kamenmostu. God. 1860. živjele su 2 brojne obitelji, 1907. 10 obitelji. Perić

Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Grgo Perić sa 7 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Luka s 8 čeljadi 14, Andrija sa 7 čeljadi 14. Za Bečkog rata 1686. u Vinjanskom zbjegu seli prema Brelima Jure Perić s 5 čeljadi i Mate s 8 čeljadi. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Ilije Perića 5 čeljadi, u Luke 9 čeljadi. Iz Brela povratili su se na stara ognjišta u Vinjane. Perića ima u Tihaljini. God. 1860. u Podbablju je živjelo 8 obitelji, 1907. 35 obitelji. Nalazimo ih u 17. st. uDvornicama. Perkušić

Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Toma Perkušić s 8 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Ilije Perkušića 4 čeljadi, u Nikole 8 čeljadi. Ne spominju ih popisi biskupa 1743. i 1768. u Bosni i Hercegovini. Nalazimo ih u Kozici i na Ugljanima, a 1875. u Trogiru. God. 1835. živjelo je u Podbablju 5 obitelji, 1907. 24 obitelji. Picukarić

Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Ivan Picokarić s 4 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje na Kamenmostu. Graničio je s Petrom Picokarić i sIvanicom Picokarić. S južne strane njegove kuće imanje je kolonela iz Makarske. Znači da su Picukarići (Picocarić) talijansko pleme. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Andrije Picokarića 5 čeljadi. God. 1835. živjele su u Podbablju 2 obitelji, 1907.4 obitelji. Popić

Staro su imotsko pleme. Matica im je u Župi. Odatle su otišli u Podbablje. God. 1901. u župi Podbablje ostalo je 7 obitelji, ostali su te godine pripojeni župi Poljica. 190

Šućur

Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Mijo Šućur s 10 čeljadi dobio je 19 kanapa zemlje. Ne spominje ih 1739. Stanje duša. U Matici krštenih zapisano je krštenje 10. travnja 1786. na kojem kumuje Petar Kunić, rečeni Šućur. Kunići su staro imotsko pleme s maticom u Krstaticama. Nekoliko vrijednih fratara Kunića sretamo u prvoj polovini 17. st. God. 1835. u Podbablju su živjele 4 obitelji Šućura, 1907.22 obitelji. Šušnjar

Ne spominje ih Zemljišnik 1726. Ne spominje ih ni Stanje duša 1739. Znači da su kasnije doselili iz Poljica. Tu su došli iz Mokropolja u Hercegovini, gdje ih je zabilježio 1743. biskup Dragičević. God. 1835. u Podbablju su živjele 2 obitelji, 1907. 16 obitelji. Tolić

Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Božo i Marko Tolić s 11 čeljadi dobili su 20 kanapa zemlje. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Bože Tolića 7 čeljadi, u Luke 5 'čeljadi. Za Bečkog rata 1686. selio je prema Brelima u Vinjanskom zbjegu Tolić Ivan s 12 čeljadi. Prema predaji matica Tolića nalazi se u Viru. U predjelu Voljak - Široke Ledine, na pogled Ričica, još se vide ostaci zidina njihovih kuća. Iz Brela su se povratili na staro ognjište. Žive u Vinjanima, Prološcu, Podbablju i Tihaljini. Fra Ivan Tonković zapisao je u Drumu najstarijeg Matu koji se rodio 1670. God. 1835. u Podbablju su živjele 4 obitelji, 1907. 15 obitelji. U 17. stoljeću nalazimo ih u Tučepima i Podgori. Trutin

Ne spominje ih Zemljišnik 1726. a ni Stanje duša 1739. Znači da su kasnije doselili u Gornje Podbablje. Dijele se na Trutin i Trutin Kežić. U staroj Pasi čini Kežići su starosjedioci koji su tijekom vremena prelazili u dolinu Neretve. God. 1835. u Podbablju je živjelo 5 obitelji, 1907. 19 obitelji. Danas nema više nitko. Vrljić

Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Križan Vrljić s 10 čeljadi dobio je 17 kanapa zemlje. Ne spominje ih Stanje duša 1739. Vjerojatno su živjeli na dvije strane: u Hercegovini i u Drumu. Staro su pleme iz okolice Gruda. Nalazimo ih u 17. 191

st. kao izbjeglice u Podgori. Nakon oslobođenja od Turaka naselili su se u Imotskom, gdje ih više nema, i u Drumu. Fra Stipan Vrljić rodio se je u Svetigori, u današnjim Sovićima. God. 1835. u Podbablju su živjele 4 obitelji, 1907. 4 obitelji.

Vuksan Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Ilija Vuksan s 4 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje, Petar s 10 čeljadi 17. a Blažić Vuksan sa 6 čeljadi ll. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Blaža Vuksana 9 čeljadi, u udovice Vuksan 6 čeljadi. Prema predaji došao je u Vuksana za slugu Jurič iz Lokvičića i promijenio je prezime u gospodarevo. To su Vuksan Dudići. Vuksane ne spominju popisi biskupa 1743. i 1768. u Bosni i Hercegovini. Nema ih ni u popisu izbjeglica za Bečkog rata 1686. God. 1835. živjele su u Podbablju 2 obitelji, 1907. 9 obitelji. Vuković

Kad se stvarao Zemljišnik u Nebriževcu 1725. Ilija Vuković sa 7 čeljadi dobio je 13 kanapa zemlje. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Petra Vukovića 10 čeljadi. Stanje duša 1860. spominje Martina Vukovića kovača i njegova 3 sina: Šimuna, Grgu i Marijana, također kovače. Vukovići u Banji kod Vrgorca, prema predaji, došli su iz Hercegovine kao kovači. Vjerojatno su isto pleme. God. 1835. u Podbablju su živjele 3 obitelji, 1907. 22 obitelji. Vujević

Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Marko Vuljavić (Vujević) s 5 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje. Vujevići su staro imotsko pleme koje živi uKrivodolu. Tijekom vremena prozvali su se, radi lakšeg izgovora, Ujevići. Jakov Vujević, serdar Mostarskog blata, god. 1694. predvodio je selidbu iz Hercegovine u Dalmaciju. Tada su došli Vujevići na Dobranje. Vjerojatno su došli u Podbablje 1718. u selidbi Mate Alilovića. U Stanju duša stoji zapisano da se je Anica, kći Stipana Vujevića, rođena 3. veljače 1835. poturčila 1850. na Buni kod Mostara. Preselila je sinu Paši Jusufu u Carigrad. God. 1835. živjelo je u Podbablju 5 obitelji, 1907. 13 obitelji. Vukasović Između

dva rata doselio je iz

Kučića

na Kamenmost.

Znaor Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Nikola Znaorović s 4 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje, Pavao s 5 čeljadi 8. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Nikole 192

Znaorovića

6 čeljadi, u Pavla 10 čeljadi. U Matici krštenih je zapisano da je Marija žena Mate Ćulinovića, rečenog Znaora, 13. lipnja 1785. bila kuma Nikoli Ćapinu. Iz bilježaka fra Ivana Tonkovića doznajemo, da je Toma Znaor imao sina Matu, prozvanog Španja, i ističe da su doselili iz Ružića. Prešli su iz Ružića u Drinovce gdje se i danas zovu Čulina. God. 1835. u Podbablju je živjelo 8 obitelji, 1907. 24 obitelji. Zovko

Ne spominje ih Zemljišnik 1726., ni Stanje duša 1739. U Matici krštenih piše da je 28. lipnja 1787. kršteno dijete Alašić, rečeni Zovko. Isto prezime s nadimkom Zovko prolazi kroz matice više puta. Predaja tvrdi za zmijavačke Zovke da se Vuksanuša udala za Zovku na Mamiće. Dva njezina sina ostali su siročad. Došli su k ujcu Vuksanu. Odgojio ih i poslao k stricu na Mamiće po očevinu. Taj ih vratio. Vuksan im dao baštinu. Jedan brat ostao u Zmijavcima, drugi otišao na Kamenmost. God. 1835. u Podbablju su živjele 4 obitelji, 1907. 17 obitelji. Pleme Alašić živjelo je u Vinjanima. Jure Alaša 1725. tu je dobio zemlje. Tu ih je nestalo. Prešli su u Podbablje. Žužul

Kad se 1725. stvarao Zemljišnik u Nebriževcu, Križan Žužulović s 10 čeljadi dobio je 28 kanapa zemlje, Šare je dobio kao nagradu 22 kanapa. Iza njegove smrti oduzeo je njegove zemlie Stipan Crnica, serdar za Krajinu. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Križana Zužula II čeljadi. Godine 1835. živjelo je u Podbablju 10 obitelji, 1907. 25 obitelji.

*** Istaknutiji Turci na

Području

Podbabija

Begović Ćosić imao je 70 kanapa zemlje na Kamenmostu uz samu rijeku Vrljiku. Pripalo je Mati Šoiću. Tu je stala i njegova kula. Azalija Imamović imao je 20 kanapa zemlje u Mujića polju uz rijeku. Tu je bila njegova kula. Sve je pripalo Mati Soiću. Njegove su bile mlinice na Kamenmostu. Pripale su Mati Šoiću. Bula Beguša imala je u Zmijavcima 20 kanapa zemlje zajedno s tvrđavicom. Sve je pripalo Mati Šoiću. Asan Aga Sutlijašević kod porušenih kuća, u blizini Bule Beguše, imao je 4 kanapa vinograda. Sve je pripalo Mati Šoiću.

193

Spunjević je imao ogradu u Drumu, koja se zvala "Spunjevina", a pripala je omiškom samostanu. 79

Katastar ih je zabilježio u župi Podbablje 1726. a više ih tu nema: Bakota Karlo i Šimun s 5 čeljadi dobili su kuću na Kamenmostu i 8 kanapa zemlje. Kovačević Ivan s 15 čeljadi dobio je kuću u Durmelikovači i 28 kanapa zemlje. Pavičević Ivan s 15 čeljadi dobio je kuću u Durmelikovači i 28 kanapa zemlje. Pavičević Ivan sa 4 čeljadi dobio je kuću na Kamenmostu i 7 kanapa zemlje. Vuičin, rečeni Boban, Petar sa 6 čeljadi dobio je kuću na Ravnim njivama. Zaharija Nikola s 3 čeljadi dobio je kuću na Radeži. Radelić Abram imao je zemlje na Radeži i oko Kamenmosta. Na području Podbabija 1726. Biokovci su dobili zemlje, ali tu nisu stanovali: Lišnjić

Toma iz Krstatica. Gudelj Jure iz Krstatica. Lovrinčević Petar iz Župe. Zečević Martin iz Krstatica. Pribisalić Martin iz Krstatica.

Spominju ih župske matice, a više ih nema: Kvasina,

Raspudić, Matić,

Miloš, Kustura,

Nadimak postao prezimenom Lucić, rečeni Dodigović

Banušić, rečeni Alilović, rečeni

Gabelica Kasalo

Đakanov , rečeni Mišević Perković, rečeni

Patrlj Kunić, rečeni Šućur Čulinović, rečeni Znaor Alašić, rečeni Zovko 79

HAZ.

194

slijedećima:

Gluić,

Krželj, Jelaš i Sunara.

POLJICA Turci su doživjeli poraz kod Beča. To je dalo povoda našim Krajišnicima da udare na imotske Turke. God. 1686. istjerali su ih iz Poljica i Krivodola. Malo prije oslobođeni su Sinj i Zadvarje. Mletački providur za Dalmaciju i Albaniju

Župska crkva sv. Ane u Poljicima

Valier, bojeći se osvete nad kršćanima, koji su ostali iza leđa njihovih granica, zamolio je imotske franjevce da izvedu kršćanski narod pod okrilje Principovo. Tom prigodom je predao 15. veljače 1686. Poljica i Krivodol brizi franjevaca. To bi bio prvi poznati spomen tih dvaju sela. 80 Poljica i Krivodol pripadali su župi Podbablje. Makarski biskup Stipan Blašković 1733. naređuje da podbabski kapelan stanuje u Poljicima. Nije mogao jer 80

Arhiv samostana u Omišu.

195

nije bilo župske kuće. Isti biskup dekretom od 27. svibnja 1747. kida vezu Poljica s Podbabljem i stavlja za župnika don Luku Zujića. Venecijanskim dekretom od 20. travnja 1752. župa je povraćena franjevcima. Posluživao ju je fra Frano Grančić. Pošto nije stanovao u Poljicima, biskup je imenovao za župnika don Grgu Budalića. Protiv toga protestirao je imotski providur Petar Balbi 6. ožujka 1761, i providur za Dalmaciju Francesco Diedo 15. ožujka 1761. Biskup Blašković ostao je čvrsto kod svoje odluke. Tako su župu Poljica-Krivodol unaprijed posluživali biskupijski svećenici. Župa se u početku nazivala Poljica-Krivodol. Pripadala su joj 3 sela: Ivanbegovina, Poljica i Krivodol. Krivodoljani su tražili svoju župsku samostalnost. Marko Dobranić, Frano Medvidović, Toma Martić, Jakov Ujević, Ante i Andrija Papučić, Ivan i Jakov Vrljičak, Ivan Bašić upravili su molbu biskupu u Makarsku 23. veljače 1753. da žele svoju župu i svog župnika. Ističu da njihovih 40 kuća može uzdržavati župnika. 8J 29. studenog 1900. izdao je Biskupski ordinarijat u Splitu dekret prema kome prestaje vlast podbab skog župnika, a preuzima ih župnik Poljica, nad nekim Kujundžićima iz Ivanbegovine. U Šumetu su istim dekretom Rake pripali Poljicima. Od Poljica su otrgnuti i podvrgnuti župniku Lokvičića Medvidovići, Lasići i Papučići na Berinovcu. 82 Današnja župska crkva sv. Ane zidana je 1859. Sigurno je i prije postojala kakva kapelica. Fra Stipan Vrljić u popisu crkava u razdoblju 1708-1717. ne spominje crkvu u Poljicima. Za gradnju zvonika sklopljen je ugovor 18. travnja 1867. Povećanje crkve započelo je 1889. Radovi na crkvi završeni su potpuno tek 1919. Dogradnja zvonika završena je 1925.83 Crkvica sv. Mihovila u Krivodolu, u zaseoku Gornjih Ujevića, prvi put se spominje u Matici krštenih 28. siječnja 1795. Drži se da je zidana 1779. O svom trošku sazidao ju je don Grgo Ujević. U istom je dvorištu stara kuća popa Ujevića na kojoj je uklesana 1684. god. Kapelu Gospe od Zdravlja kod župske kuće dao je napraviti župnik don Jozo Luetić 1861. Zaselak Biloša sagradio je 1920. kapelu na čast sv. Ante. Na Svečev blagdan drži se u njoj misa. Prvu župsku kuću napravio je za sebe župnik don Luka Vuković, koji se zadržao u Poljicima 1837-1849. Kupio je zemljište za nju i napravio nešto pripros8J

82 83

Na istom mjestu. Arhiv župskog ureda Poljica. Na istom mjestu.

196

to s dvije prostorije. Oporučno je ostavio župniku i zemljište i tu kućicu. Prije su se župnici zadržavali po privatnim kućama. Velika župska kuća počela se zidati troškom Vjerozakonske zaklade u Zadru i čitave župe 1881. Završena je 1886. Župnik don Ante Silić preuredio je Bratimsku kuću za stanovanje župnika. Groblje za čitavu župu nalazi se oko crkve sv. Ane. God. 1909. obzidano je lijepim zidom od kamena klesanca. Prvu privatnu školu otvorio je, kao pomoćni učitelj, župnik don Marko Vrdoljak u Žarkovića kući. Držao je nastavu 18~4-1876. Državna škola otvorena je 14. veljače 1876. Prvi učitelj bio je Augustin Zuviteo. U Krivodolu otvorena je škola u kući Ante i Pjera Ujevića 16. veljače 1906. Prvi učitelj bio je Dragutin Rako. U Ivanbegovini otvorena je škola 4. prosinca 1926. Prvi učitelj bio je Mate Trinajstić. Iza Drugog svjetskog rata otvorena je Osmogodišnja škola u prostorijama Zadružnog doma uKrivodolu. Početkom 1906. otvorena je Pošta u kući Marka Turića za Krivodol, Poljica, Lokvičiće, Dobrinče, Crnogorce i Šumet. Brzojav je svečano blagoslovljen i pušten u promet 14. srpnja 1924. Nova pošta otvorena je u Poljicima kod Novaka 1994. U Krivodolu je ustanovljena Blagajna 1906. U Poljicima je 29. travnja 1931. osnovana Seljačka zadruga. Bratovština Presv. Sakramenta osnovana je u Poljicima 1859. Stanovništvo prema biskupijskim i drugim popisima

God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God.

1725. 1747. 1747. 1843. 1845. 1850. 1867. 1886. 1891. 1905. 1913. 1938. 1971. 1978.

osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba

260 u 33 obitelji 122 u 13 obitelji uKrivodolu 337 u 39 obitelji u Poljicima 943 u 158 obitelji 1006 u 166 obitelji 1050 u 170 obitelji 1319 u 205 obitelji 1543 u 260 obitelji 1623 u 274 obitelji 2099 u 323 obitelji 2285 u 340 obitelji 2332 2705 u 509 obitelji 2255 197

God. 1990. osoba 1879 u 406 obitelji God. 1995. osoba 1720

Poljica se dijele prema zaselcima i naseljenim plemenima na: Krivodol, Poljica i Ivanbegovinu. U Krivodolu žive plemena: Bašić, Lapenda, 1 obitelj Kujundžić, Turić, 1 obitelj Skender, Ujević i Vrljičak. U Poljicima žive plemena: Biloš, Ćelić, Ćerluka, Domljan, Đuka, Gudelj, Velaga, Kljenak, Kujundžić Lujan, Livajić, Lovrić, Lozo, Luetić, Margeta, Matković, Peko, Peko Lončar, Skako, Šušnjar, Turić, Zuić i Žarković. U Ivanbegovini žive plemena: Kujundžić i Popić. Zemljišnik

izrađen

za župu Poljica 1725. god.

Proglasila ga komisija pod upravom Nikole Errizo 7. rujna 1725. 84 Gudelj Mate sa 7 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Šušnjar Marko s 9 čeljadi dobio je 10, Vujević Ante s 9 čeljadi dobio je l, Vujević Jakov s 8 čeljadi dobio je 2, Kulundžić Filip sa 17 čeljadi dobio je 2, Krnić Bože s 10 čeljadi dobio je l, Lovrić Pavao sa 6 čeljadi dobio je l, Karauz Šimun '" dobio je 2, Matković J osip s 5 čeljadi dobio je 1, Čavlina Ivan s 5 čeljadi dobio je 3, Čerluka Stipan s 5 čeljadi dobio je 8, Klenković Jure i Nikola Domjanović s 12 čeljadi dobili su 3, Runušić Mijo sa 7 čeljadi dobio je (nečitljivo), Đuka Marko sa 6 čeljadi dobio je (nečitljivo) Ćelić Mate sa II čeljadi dobio je 2, Skako Grgo sa 16 čeljadi dobio je 1, Livajić Luka sa 6 čeljadi dobio je l, Zuić Mate s 4 čeljadi dobio je 3, Čurčijić Mijo s II čeljadi dobio je 1, Turić Mijo s 8 čeljadi dobio je 3, Livaić Jure s 3 čeljadi dobio je (nečitljivo), 84

F. V. Vrčić: Župe Imotske krajine I, Imotski 1978. str. 126-141. HAZ, Katastri Dalmacije 17. i 18. st. h 38.

198

Lapendušić Stipan s 8 čeljadi dobio je (nečitljivo) Aljetak Grgo s 8 čeljadi dobio je 2, Zuić Cvitan s 12 čeljadi dobio je 2, Livaić Grgo sa 6 čeljadi dobio je 1, Margetić Martin s 2 čeljadi dobio je 1, Gudelj Martin s 10 čeljadi dobio je 2, Lozić Mijo s 8 čeljadi dobio je 1, Vulić Bože s 5 čeljadi dobio je 2, Gudelj Mate sa 6 čeljadi dobio je 1, Zuić Andrija s 3 čeljadi dobio je 2 Margetić Ivan s 2 čeljadi dobio je 3, Miletić Frane s 12 čeljadi dobio je (nečitljivo).

Zemljišnik 1725. dijeli zemlje obiteljima kojih više u Poljicima nema: Bože Krnić s 10 čeljadi dobio je 1 kanap zemlje, Šimun Karauz dobio je 2, Ivan Čavlina s 5 čeljadi dobio je 3, Mijo Čurčijić s 11 čeljadi dobio je 1, Grgo Aljetak s 8 čeljadi dobio je 2, Bože Vulić s 5 čeljadi dobio je 2. Stanje duša župe Podbablje 1739. god. zabilježilo je stanovništvo sela Poljica85 Medvidović

Mijo osoba 11 Škranjić Marko osoba 5 Vujavić Toma osoba 18 Turić Mijo osoba 11 Vrljičak Petar osoba 7 Vujavić Jakov osoba 18 Lapenda Stipan osoba 5 Bašić Stipan osoba 5 Ćelić Ivan osoba 14 Gudelj Mate osoba 9 Lozić Ivan osoba 8 Gudelj Martin osoba 14 Skakić Križan osoba 13 85

Margetić

Ivan osoba 5 Margetić Martin osoba 23 Margetić Lucija osoba 5 Đuka Bartul osoba 8 Livajić Ante osoba 7 Livajić Luka osoba 8 Livajić Grgo osoba 5 Ćerluka Stipan osoba 7 Matković Josip osoba 10 Čiuvić Nikola osoba 19 Čiuvić Filip osoba 25 Čiuvić Marko osoba 9 Pekić Martin osoba 8

Arhiv Makarske biskupije

199

Domjanović Nikola osoba 6 Zu ić Andrija osoba 14 Runac Mijo osoba 9 Kljenković Jure osoba 18 Aljetak Grgo osoba 10 Zuić Križan osoba 12

Pekić

Luka osoba 6 Bože osoba 6 Lovrić Pavao osoba 8 Biloš Petar osoba 8 Biloš Mate osoba 8 Zu ić Mate osoba 6 Pekić

PLEMENA Bašić

Za Bečkog rata 1686. uZagvozdskom zbjegu selio je prema Cetini Stipe sa 7 čeljadi. Povratili su se iz Podgrada uKrivodol. Zemljišnik 1725. ne spominje to pleme, ali spominje Bašića bunar. Znači da su se povratili na svoju staru baštinu. Stanje duša župe Podbablje zapisalo je u Krivodolu Bašić Stipu s 5 čeljadi. U prvoj polovini ovog stoljeća Bašić je prešao u Imotski iGlavinu. God. 1860. u Krivodolu su živjele 3 obitelji. Providur Contarini zabilježio je u Zadru da su 18. kolovoza 1664. zarobljeni od Turaka neki iz Vrdola. Za klerika Nikolu Bašića ističe da je od Imotskog. Može se zaključiti iz Krivodola. Bašić

Biloš

Stanje duša župe Podbablje zapisalo je u Poljicima u Biloša Petra 8 čeljadi, a u Mate 8 čeljadi. Kroz župske matice u Poljicima provlači se prezime Krnić Biloš i samo Biloš. U -Zagvoškom zbjegu za Bečkog rata 1686. selio je prema Cetini Krnić Marko s 3 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik u Poljicima 1725. Bože Krnić s 10 čeljadi dobio je 1 kanap zemlje. Na drugom mjestu stoji da je dobio usve 10 kanapa zemlje. God. 1860. živjelo je u Poljicima 10 obitelji Biloša. Ćelić

Za Bečkog rata 1686. selila je prema Cetini u Zagvoškom zbjegu Ćeljić Kata s 4 čeljadi, Luka Ćeljičić s 19 čeljadi. God. 1726. Bože Tomičić dobiva kuhinju ispod Ćelića. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. u Zmijavcima, Bože Ćelić sa 4 čeljadi živio je u Zmijavcima. Iste godine dobio je u Poljicima Ćelić Mate s 11 čeljadi 2 kanapa zemlje. Stanje duša župe Podbablje zabilježilo je 1739. god. u Ivana Ćelića 14 čeljadi. God. 1860. živjelo je u Poljicima 13 obitelji. Ćerluka

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. god. u Poljicima Stipan Ćerluka s 5 čeljadi, dobio je 8 kanapa zemlje. Stanje duša župe Podbablje zabilježilo je 1739. u 200

Stipana Ćerluka 7 čeljadi. Došli su u seobi Mate Alilovića 1718. u Poljica i u Glavinu Donju. U Vidonjama kod Metkovića žive Ćerleci. Imali su veze s onima u Glavini. Znači da su istog plemena. Biskup Dragičević stavlja 1743. Ćerluke u Grude. God. 1860. živjele su u Poljicima 4 obitelji. Kujundžić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Filip Kulunžić sa 17 čeljadi dobio je 2 kanapa zemlje. God. 1747. Luka Kulunžić dobiva u Zastružju, odlomak Runovića, 10 kanapa zemlje. Pri diobi barovnog dijela Polja 1747. banderij a arambaše Ivana Kulunžića sa 78 obitelji dobiva 159 kanapa zemlje. Prezime Kulunžić u župi Runović, u selu Zmijavci, pretvorilo se u Mišević. U Ivanbegovini, gdje danas uglavnom žive, dijele se prema nadimcima. U Poljicima nazivaju se Kujundžić Lujan. Popis biskupa Dragičevića iz 1743. spominje Kujundžiće u Konjicu, Tonsiću kod Kreševa, Bistrici kod Jajca, Kopiću kod Kreševa. God. 1860. u Ivanbegovini živi 25 obitelji. Po biskupskom dekretu, koji je stupio na snagu 1. siječnja 1901. ne pripadaju više župi Podbablje, već Poljicima, slijedeće obitelji Kujundžića: Mate pok. Ante (Alfir), Josipa pok. Frane (Alfir),

U Krstatical1Ul, na Vitreniku, uklesano je na pročelju prastare crkve sv. Ante 1706. ime Mate Domljana

201

Mate pok. Ivana (Alfir), Mije pok. Ante (Alfir), Mate i Marka pok. Grge (Balančić), Mate pok. Mije (Alfir), Luke pok. Vicka (Alfir), Anice pok Ivana (Alfir). Posljednjih godina neki preseliše u Mračaj i Kamenmost, predjele župe Podbablje. Domljan

Staro je imotsko pleme. Iz Slivna je Domjanović Luka selio u Podgoru u 17. st. za Kandijskog rata. Zadržali su se u Kotišini. God. 1743. biskup Dragičević stavlja Domjanoviće u Zabrišće kod Livna. Kod diobe zemalja 1725. Jure Klenković i Nikola Domjanović s 12 čeljadi dobili su 3 kanapa zemlje. Dakle Domljan se vraća iz Primorja u Poljica a ne na staro ognjište u Slivno. Prema sačuvanoj predaji, kad se zidal a u Poljicima stara crkva, doselio je Domljan iz Kotišine kao majstor i oženio udovicu Kljenak gdje se zadržao. God. 1860. u Poljicima su živjele 2 obitelji. Đuka

Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu sele prema Brelima Nikola Đuka s 14 čeljadi i Jela Đukina s 5 čeljadi. Prema predaji najstarije su pleme u Poljicima. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. u Poljicima Marko Đuka sa 6 čeljadi dobio je određeni kanap zemlje. Stanje duša župe Podbablje 1739. zabilježilo je u Bariše Đuke 8 čeljadi. God. 1860. živjela je u Poljicima l brojna obitelj. Doselio je u Imotski u prvoj polovini prošlog stoljeća Đuka Milan koji se je rodio u Poljicima 1792. god. Gudelj

Staro je imotsko pleme koje je nastalo od Radića. Matica im je u Krstaticama. Odatle su neki odselili u Gornje Podbab~e, pa se odatle spustiše u Zmijavce. Drugi su se nastanili u Poljicima. Fra Simun Gudelj piše 1794. da su gore spomenuti te oni u Cerovim Docima, među sobom najbliže povezani. Tvrdi da su isto pleme Gudelji na Visu, u Duvnu i u Slivnici pod Velebitom. Biočići u Runovićima nastali su od Gudelja. God. 1725. pri diobi zemalja u Poljicima dobili su: Mate Gudelj sa 7 čeljadi 8 kanapa zemlje, Martin Gudelj s 10 čeljadi 2 kanapa zemlje, Mate Gudelj sa 6 čeljadi 1 kanao zemlje. Pleme se u Poljicima dijeli na Gudelj i Gudelj Velaga. God. 1860. u Poljicima žive 4 osrednje obitelji. Kljenak Potječu iz Župe. Tu se nalazi i danas Kljenkova gomila. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Jure Kljenković i Nikola Domljanović s 12 čeljadi dobili su 2 kanapa zemlje. Pleme Kljenak stanovalo je u starini na Kljenovcu o čemu svjedoči ime mjesta gdje su živjeli. Kuće su im se nalazile sjeverno

202

od Poboja. Njihovo su naslijedili Batinići. Vjerojatno se to dogodilo preko ženidbe. Stanje duša u Lokvičićima polovinom prošlog stoljeća zabilježilo je prezime Kljenak-Batinić. Domljan se preko ženidbe naselio na Kljenkovo u Poljicima. Stanje duša župe Podbablje zabilježilo je 1739. u Poljicima u Jure Kljenkovića 9 čeljadi. God. 1860. živjelo je u Poljicima 7 manjih obitelji. Lapenda

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Stipan Lapendušić sa 8 čeljadi dobio je u posjed zemlju. Stanje duša Župe Podbablje zabilježilo je 1739. u Poljicima u Stipana Lapende 18 čeljadi. God. 1860. u Poljicima su živjele 3 osrednje obitelji. Livajić

Kad se stvarao Zemljišnik u Poljicima 1725. god. Grgo Livajić sa 6 čeljadi dobio je 1 kanap zemlje, Luka Livajić sa 6 čeljadi dobio je 1. Stanje duša župe Podbablje zabilježilo je 1739. u Poljicima u Livajića Ante 8 čeljadi, u Luke 7 čeljadi, u Grge 8 čeljadi i u Jure 5 čeljadi. Vjerojatno su doselili iz Hercegovine, gdje je živjelo pleme Radman-Livaja, 1718. u selidbi Mate Alilovića. God. 1860. u Poljicima živi 6 osrednjih obitelji. Lovrić

Ne spominje ih Zemljišnik 1725, ni podbabsko Stanje duša 1739. U župskim knjigama Poljica spominju se prvi put 1792. Prema predaji doselili su iz Bosne. Biskup Dragičević 1743. stavlja ih u više mjesta oko Bugojna, Jajca, Fojnice i Sutjeske. Zabilježio ih je u Brotnju i u Čerigaju kod Širokog Brijega. God. 1860. u Poljicima je živjela 1 mala obitelj. Lozo

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mijo Lozić s 8 čeljadi dobio je 1 kanap zemlje. Stanje duša župe Podbablje zabilježilo je 1739. u Ivana Lozića 8 čeljadi. Za vrijeme Kandijskog rata u 17. st. Lozine nalazimo u Podgori kao izbjeglice iz Slivna. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. neki iz tog brojnog plemena sišli su iz Slivna na dobivene posjede u Poljica. Biskup Dragičević 1743. zapisao ih je u Vinicu gdje i sada žive. God. 1860. u Poljicima su živjele 3 osrednje obitelji. Luetić

Doselili su iz Župe u prošlom stoljeću. Doveo ih je župnik Luetić. 203

Margeta

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Martin Margetić s 2 čeljadi dobio je lkanap zemlje, a Ivan s 2 čeljadi, l. Jedan se nastanio u Dubravi, drugi na Brigu. Stanje duša župe Podbablje zapisalo je 1739. u Poljicima u Ivana Margetića 5 čeljadi, u Martina 23 čeljadi, a u Lucije 5 čeljadi. Iz Slipčića u Hercegovini doselili su 1718. Prije toga neki su doselili u Desne kod Metkovića. God. 1860. u Poljicima je živjelo 5 osrednjih obitelji. Sa Slipčića su odselili oko l700-te g. uZaslivIje kod Konjica gdje su od njih nastala nova prezimena: Gašić, Banović, Kolar, Šimunović, Anđelić i Ergota. Matković

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Matković Josip s 5 čeljadi dobio je lkanap zemlje. Stanje duša župe Podbablje 1739. zapisalo je u Poljicima u Josipa Matkovića 10 čeljadi. Isto su pleme s Matkovićima u Medovu Docu i uGrubinama. God. 1860. živi u Poljicima 6 osrednjih obitelji. Peko

U župskim knjigama miješa se prezime Miletić Peko, pa samo Peko. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. u Poljicima, Frane Miletić s 12 čeljadi dobio je određenu mjeru zemlje. Stanje duša župe Podbablje 1739. ne spominje Miletiće već samo Pekić Luku sa 6 čeljadi i Pekić Božu sa 6 čeljadi. Biskup Dragičević 1743. zapisao je Miletiće u Dobro Selo u Brotnju, odakle su vjerojatno 1718. doselili u Poljica. God. 1860. u Poljicima je živjelo 6 osrednjih obitelji. Dijele se na Peko i Peko-Lončar. Lončar iz PodbabIja doselio kao dijete u Peka. Popić

U matici krštenih župe Imotski zabilježeno je 28.

veljače

1734. krštenje Grge

Popića Stipanova iz Župe. Dakle, iz Župe su se spustili u Ivanbegovinu. Bis-

kupijskim dekretom od 29. studenoga 1900. neke su obitelji župe Podbablje i pripojene Poljicima.

Popića

izdvojene iz

Rako

Za Bečkog rata uProloškom zbjegu 1686. sele prema Cetini Rakušić Stipe s 2 čeljadi i Vid s 4 čeljadi. Na povratku jedan se nastanio u Šumetu, drugi u Zagvozdu. Ne spominje ih 1739. Stanje duša župe Podbablje, niti Zemljišnik 1725. Zanimljivo da ih ne spominje ni Stanje duša župe Proložac 1744. god. Znači da su živjeli uglavnom u Rakića u Zagvozdu. Biskupijskim dekretom od 204

29. studenog 1900. izdvojeni su iz župe Proložac i pripojeni Poljicima. Šimun Rako prenio je tom prigodom kuću s poljičkog terena na prološki. Runac

Iz Gornjih Brela povratili su se u Poljica. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Runušić Mijo sa 7 čeljadi dobio je određeno kanapa zemlje. Stanje duša župe Podbablje 1739. zabilježilo je u Mije Runca 9 čeljadi. God. 1860. u Poljicima su živjele 3 manje obitelji. Šušnjar

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Marko Šušnjar s 9 čeljadi dobio je lkanap zemlje. Ne spominje ih podbabsko Stanje duša 1739. god. Doselili su iz Mokropolja u Hercegovini 1718. gdje ih je stavio 1743. biskup Dragičević u svojem popisu. God. 1860. živjelo je u Poljicima 8 osrednjih obitelji. Skako

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Grgo Skako sa 16 čeljadi dobio je 1 kanap zemlje. Stanje duša župe Podbablje 1739. zabilježilo je u Križana Skakića 13 čeljadi. Prema predaji nastali su od Gudelja. God. 1860. u Poljicima su živjele 3 osrednje obitelji. Turić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Turić Mijo s 8 čeljadi dobio je 3 kanapa zemlje. Stanje duša župe Podbablje 1739. zabilježilo je u Mije Turića 11 čeljadi. U isto vrijeme u Prološcu dobivaju zemlje Toma Turić s 5 čeljadi i Mate Turić s 8 čeljadi. Za Bečkog rata 1686. seli uProloškom zbjegu prema Cetini Andrija Turić s 4 čeljadi. Turići iz Župe 1725., kad se stvarao Zemljišnik, dobili su svoj dio zemlje u Zmijavcima. Prema predaji doselili su iz Hercegovine, ali u Prološcu su starosjedioci. God. 1860. živjelo je uKrivodolu 5 osrednjih obitelji. Ujević

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ante Vujević s 9 čeljadi dobio je lkanap zemlje, Jakov s 8 čeljadi 2. Stanje duša župe Podbablje 1739. zabilježilo je u Krivodolu u Jakova Vujavića 18 čeljadi, u Tome Vujavića 18 čeljadi. Radi lakšeg izgovora narod je Vujević pretvorio u Ujević. Na kući Jakova Ujevića uklesana 205

je godina 1683. Don Grgo Ujević u 18. st. više puta potpisuje se Vujević. Staro su imotsko pleme. Vjerojatno su u vezi Vujevići u Podbablju s ovima uKrivodolu. Jakov Vujević, serdar Mostarskog blata, god. 1694. predvodi selidbu u Dalmaciju. Tako su došli Vujevići na Dobranje. Vujević i hercegovački i imotski jedno su pleme. God. 1860. u Krivodolu je živjelo 27 osrednjih obitelji. Vrljičak

Ne spominje ih Zemljišnik 1725. Stanje duša župe Podbablje 1739. zabilježilo je u Krivodolu u Petra Vrljička 7 čeljadi. Vjerojatno potječu od Vrljića koje 1725. kod diobe zemlje nalazimo u Podbablju. God. 1860. u Krivodolu je živjelo 6 osrednjih obitelji. Zujić

Za Bečkog rata 1686. uProloškom zbjegu seli prema Cetini Marko Zuić s 5 čeljadi. Vratili su se na staro ognjište u Šumet. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mate Zuić s 4 čeljadi dobio je 3 kanapa zemlje, Cvitan s 12 čeljadi 2, Andrija s 3 čeljadi 2. God. 1860. u Poljicima je živjelo 8 osrednjih obitelji. Žarković

Ne spominje ih u Poljicima ni Zemljišnik 1725, ni Stanje duša župe Podbablje. Znači da su kasnije doselili u Poljica. Zemljišnik 1725. spominje u Zmijavcima Stipana Žarkovića s 4 čeljadi. Zmijavački Žarkovići pretvorili su se prema nadimku u Karoglane. Don Stipan Žarković iz Zmijavaca 1669. prelazi na stanovanje u Sumartin na otok Brač. Staro su imotsko pleme. God. 1860. žive u Poljicima 44 manje obitelji. Nalazimo ih u 17. st. u Drašnicama.

206

PROLOŽAC Prološka župa postojala je prije, za vrijeme i poslije turske uprave. Njezinu bivovanju mnogo je pomogao franjevački samostan koji se nalazio na njezinom području. Odmah iza oslobođenja od Turaka 1717. imenovan je župnikom fra Martin Kraljević. Od Prološca su se otcijepili i postali samostalnim župama: Ričice 1734. i Lokvičići 1759. God. 1901. od Prološca su otcijepIjene neke obitelji Raka, Jukića i Sabljića. Prve su pripojene Poljicima, druge dvije Lokvičićima. Župska crkva sv. Mihovila nalazila se je ispod današnje mrtvačnice, ili crkvice sv. Luke. Kroničar spominje da je postojala još u 16. st. Zasigurno jeste, jer imotski kroničar Žups!w crkva sv. Mihovila u Prološcu fra Šimun Gudelj piše u 18. st. da su u njoj fratri pokopavali svoje mrtve redovnike. Kako stoji uklesano na jednom kamenu, druga crkva sv. Mihovila zidana je u sredini groblja 1751. god. I ta je bila premalena za veliku župu Proložac, pa je napuštena, a napravljena je van groblja današnja lijepa kamena crkva. Temeljni joj je kamen blagoslovljen 10. rujna 1897., a posvećena je na blagdan sv. Mihovila 1901. Temeljito je obnovljena 1983. Crkva Velike Gospe, koja je ujedno svetište Imotske krajine, započela se zidati 1870. U njoj se drži misa od 1873. Temeljito je obnovljena 1985. Duga je povijest ovog svetišta. Na Opačcu su nekada živjeli benediktinci. Naslijedili su

207

ih franjevci. Sve do posljednjih vremena vidjeli su se ostaci starog napuštenog samostana, kojeg ostaviše franjevci, kad dođoše Turci. Razumljivo da je tu bila crkva. Za čitave turske vladavine narod je hodočastio na to mjesto na Veliku Gospu. Kad odoše Turci Mlečani su darovali Franceschima iz Omiša čitav taj posjed. Oni sagradiše, ili zapravo obnoviše staru crkvu, nad kojom im je dao pravo "patronata" makarski biskup Nikola Bijanković. Nakon dugih borba između Franceschija i prološke župe, spor je završio župnik fra Karlo Grančić s gradnjom nove crkve na Durmišovcu. Kapela-crkvica Gospe od Zdravlja nalazi se u Postranju. Blagoslovljena je 1812. a služila je župniku za svagdašnje bogoslužje. Obnovljena je 1995. Crkvica na čast sv. Josipa Radnika napravljena je na Podima Gornjim 1987. zalaganjem fra Vinka Prlića. Usputna kapelica sv. Nikole, u kojoj se na Svečev blagdan rekne sv. misa, sagrađena je 1983. Crkvica Srca Marijina sagrađena je u Bušanjama i blagoslovljena od nadbiskupa msgr. Ante Jurića 14. kolovoza 1994. Lijepa crkva Kraljice Mira u Šumetu građena je za župnikovanja fra Vinka Prlića i dovršena 1990. Župsko groblje nalazi se u krugu župske crkve sv. Mihovila. U njemu se nalaze tragovi starih Rimljana i srednjovjekovni stećci. U groblju je 1996. otkrivena starohrvatska crkva s grobovima. Nad njom je bila sagrađena crkva sv. Mihovila u kojoj su se pokapali fratri iz samostana u Prološkom blatu. Manjih napuštenih groblja, čiji se ostaci vide još i danas, ima na više mjesta: Na Pod ima između Maršića i Loza, kod Donjih Metera, kod Prgometa, i u krugu stare crkve Velike Gospe. Stara župska kuća nalazila se je u Petričevića komšiluku, blizu Blata. Bila je neugledna i trošna. Vrijedni fra Mate Gnječ sazidao je novu kuću u dvorištu nove župske crkve. U nju je prešao župnik 1913. god. Franjevci su imali svoj samostan na izvoru rijeke Vrljike. Naslijedili su benediktince. Napustili su ga dolaskom Turaka u ove krajeve. Prešli su na samotni otočić u Prološkom blatu, kako bi bili bolje zaštićeni od Turaka. Tu se na jednom kamenu i danas vidi uklesana 1609. god. Progonjeni od Turaka, nekoliko puta će ga napuštati. Konačni bijeg je bio 1715. Više se na to mjesto nisu povratili. Iza oslobođenja od Turaka nastojali su svoj samostan zidati u središtu Krajine, u samom Imotskom. Okretnošću gvardijana fra Stipana Vrljića, to im je uspjelo 1738. Privatnu školu otvorio je u Prološcu župnik fra Anđeo Udiljak 1828. Nastojanjem župnika fra Karla Grančića državna škola otvorena je 17. studenog 1873. Prvi učitelj bio je Martin Pera. God. 1894. otvorena je dvorazredna mješovita učionica. Iza Drugog svjetskog rata otvorene su škole na Brlogu, na Gornjim Otočić

208

u Prološkom blatu s jezerom Galipoveem. Tu je bio franjevački samostan do 1715...

Podima i kod Gornjih Metera, a u Prološcu Donjem napravljena je nova školska zgrada za Osmogodišnju školu. U Prološcu ima dosta povijesnih spomenika. Predhistorijskih nekropola-gomila ima na više mjesta. Posebno su poznate one na Čanjavicama te na Kokića Glavici. Predjel od Opačca do Blata prepun je ostataka rimske kulture. Prema sudu stručnjaka, rimski grad Bilubium vjerojatno se nalazio na izvoru Vrljike. Na nekoliko mjesta nalaze se srednjovjekovni stećci. Kroz Proložac je išao stari rimski put Studenci - Imotski. Put Glavina Proložac počeo se raditi 1886, Podi - Bušanje 1899, Slinine - Krčine od Šarampova mosta do Šparova duba i do Studenaca 1899. Turci su imali veliko naselje u Prološcu. Do danas se sačuvalo nekoliko njihovih stojnih kuća, obrambenih kula i utvrda. Za napredak sela i župe mnogo je doprinio župnik fra Mate Gnječ koncem prošlog i početkom ovog stoljeća. 86 Stanovništvo prema biskupijskim i drugim zapisima God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God.

1744. 1840. 1843. 1850. 1867. 1886. 1891. 1905. 1913. 1938. 1978. 1990. 1995.

osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba

914 u 105 obitelji 2044 1850 u 278 obitelji 1783 u 300 obitelji 2093 u 337 obitelji 2300 u 445 obitelji 2375 u 408 obitelji 2902 u 442 obitelji 3020 u 508 obitelji 4500 5029 4300 u 840 obitelji 3540

U jednom dokumentu, koji se čuva u arhivu samostana Omiš, a napisao ga je fra Stipan Vrljić, zapisano je da je u razdoblju 1703-1708. god. bilo u župi Proložac 18 katoličkih kuća. U taj broj uvršteno je i stanovništvo današnje župe Lokvičići i Ričice. Ostalo su bili samo muslimani. ZASEOCI SA STANOVNIŠTVOM Najstariji zapisi u župi Proložac dijele taj veliki prostor na slijedeće zaselke: Proložac, Postranje, Podi, Poljica, Crnovro, Šumet, Buljanija, Lug i Crnogorci. 86

F. V. Vrčić: Župe Imotske krajine l, Imotski 1978. str. 256-268.

210

Biskupijski šematizam iz 1913. župu dijeli: 1) Proložac, Poljica, Bušanje, Podi, Lug, Polje; 2) Postranje, Cmovro, Šumet, Crnogorci. Danas župu dijelimo ovako: Buljanija sa stanovništvom: Adžija, Bonovii, Buljan, Ivanko, Jukić, Lozo, Grabovac, Grbavac, Marčelja, Odak, Prgomet, Petrušić, Strinić, Turić i Vujčić. Srednje Selo sa stanovništvom: Abaz, Barbić, Čurčija, Dropuljić, Garac, Grabovac, Jonjić, Knezović, Kraljević, Mandić, Maršić, Matić, Mikulić, Olujić, Pezo, PrIj, Šimić, Škegro, Tolić, Turić i Zec. Lug sa stanovništvom: Bubalo, Ćorić, Jukić, Juričić, Grabovac, Kolovrat, Meter i Mustapić. Šumet sa stanovništvom: Lasić, Rako i Čuić u Crnogorcima. Glavica sa stanovništvom: Bilić, Brnas, Cikojević, Kokić, Malenica, Maršić, Pirić, Tomić i Tomić Femić. Budim sa stanovništvom: Blažević, Božinović Karauz, Božinović Mršić, Leko, Pirić, Porobić, Mršić i Šerlija. Brdo sa stanovništvom: Juričić, Knezović, Grbavac, Meter, Mršić, Petričević i Sabljić. Postranje sa stanovništvom: Bajić, Blažević, Bilić, Buće, Cvitanović, Češljar, Dračar, Dogan, Juričić, Leko, Knezović, Maršić, Mršić, Petričević, Pušić, Radeljić, Rimac, ŠerIija, Šurlin i Tomić. Bušanje sa stanovništvom: Buljan, Grabovac, Kasalo, Katavić, Kolovrat, Maršić i Sočo. Podi Donji sa stanovništvom: Čurčija, Grabovac, Kraljević, Mandić, Matić, Perić, Pezo, Stojić, Šimić i Tolić. Podi Gornji sa stanovništvom: Dropuljić, Grabovac, Lozo, Maršić i PrIjo Crnavro se zvao predjel koji je obuhvaćao Dolića Dragu, Jukiće, Sabliće, Gornje Metere. Makarski biskup Stipan Blašković imao je namjeru na tom predjelu stvoriti posebnu župu. Kasnije je odustao. Stanovništvo Prološca prema Zemljišniku iz 1725. god.

Abaz Petar sa 7 čeljadi dobio je 15 kanapa zemlje, Aginuša Kata picukara dobila je 4, Božinović Ivan sa 7 čeljadi dobio je 10, Baić Šimun s 5 čeljadi dobio je 9, Brnas Nikola s 11 čeljadi dobio je 20, Bulić Šimun s 10 čeljadi dobio je 18, Bilopavlović Mate sa 7 čeljadi dobio je 10, 211

Buljan Vid slO čeljadi dobio je 18, Buljan Petar i Ivan s 14 čeljadi dobili su 26, Bonovil Andrija s 12 čeljadi dobio je 22, Biočić Mijo sa 7 čeljadi dobio je 24, Bušančić Oršula udovica sa 8 čeljadi dobila je 16, Klarić Mate sa 6 čeljadi dobio je 11, Crkva sv. Mihovila u Prološcu dobila je 13, Fratri sa Otočića u Blatu dobili su 28, Klarić Nikola s 5 čeljadi dobio je 9, Češljar Brno sa 6 čeljadi dobio je 10, Kolovrat Marko sa 7 čeljadi dobio je 14, Cvitanović Marko s 8 čeljadi dobio je 15, Cvitanović Nikola s 9 čeljadi dobio je 17, Karaus Frane s 5 čeljadi dobio je 7, Karaus Šimun sa 6 čeljadi dobio je 8, Katić Martin i Nikola sa 16 čeljadi dobili su 29, Koko Ivan sa 16 čeljadi dobio je 29, Katavić Andrija s 12 čeljadi dobio je 22, Ćosić Ivan, rečeni Trboglav sa 7 čeljadi dobio je 13, Cvitanović Mate sa 14 čeljadi dobio je 29, Ivanko Petar s 9 čeljadi dobio je 16, Dropuljić Petar sa 16 čeljadi dobio je 28, Dragušić Nikola sa 8 čeljadi dobio je 15, Drljić Mijo sa 6 čeljadi dobio je 12, Juričević Ivan s 15 čeljadi dobio je 30, Galiotović Ivan s 13 čeljadi dobio je 23, Grabovac Šimun s 20 čeljadi dobio je 38, Grabovac Petar s 9 čeljadi dobio je 38 Grbavac Ivan sa 13 čeljadi dobio je 9, Jukić Mijo s 10 čeljadi dobio je zemlje (nečitljivo), Jukić Stipan s 27 čeljadi dobio je zemlje (nečitljivo), Jukić Šimun s 9 čeljadi dobio je zemlje (nečitljivo), Knežević Ivan s 12 čeljadi dobio je 24, Knežević Toma sa 16 čeljadi dobio je 30, Lozić Andrija s 10 čeljadi dobio je 13, Lekić Ivan s 4 čeljadi dobio je 10, Lasić Marko s 8 čeljadi dobio je 13, 212

Lasić

Jure i Ivan s 19 čeljadi dobili su 39 (Proložac i Lokvičići), Nikola s 9 čeljadi dobio je 15, Mikulić Mate s 9 čeljadi dobio je 16, Mikulić Frane s 9 čeljadi dobio je 16, Matić Ante s 9 čeljadi dobio je 16, Matić Petar s 12 čeljadi dobio je 22, Mandić Jakov s 15 čeljadi dobio je 26, Maršić Mate s 20 čeljadi dobio je 49, Maršić Filip i Blaž s II čeljadi dobili su 19, Nikolić Petar arambaša s 21 čeljadi dobio je 32, Omašić Mijo sa 6 čeljadi dobio je 13, Odak Nikola s 12 čeljadi dobio je 18, Petričević Šimun s 9 čeljadi dobio je zemlje (nečitljivo), Petričević Mate s 9 čeljadi dobio je zemlje (nečitljivo), Prljavac Marko sa 6 čeljadi dobio je zemlje (nečitljivo), Perić Luka s 12 čeljadi dobio je 22, Protrka Jure s 9 čeljadi dobio je 17, Petrušić Mate sa 7 čeljadi dobio je 13, Pirić Ivan Ciganin sa 7 čeljadi dobio je 12, Petković Nikola rečeni Bubalo s 4 čeljadi dobio je 7, Pervan Mate sa 8 čeljadi dobio je 15, Pavlović Ivan Miškov sa 4 čeljadi dobio je 7, Rimac Jure s 15 čeljadi dobio je 30, Radeljić Luka sa 7 čeljadi dobio je ll, Radeljić Šimun s 9 čeljadi dobio je 16, Radeljić Mate sa 6 čeljadi dobio je 12, Raić Martin sa 7 čeljadi dobio je 13, Šupić Zorzi iz Omiša dobio je 8, Šurlina Luka sa 7 čeljadi dobio je 12, Strinić Ante s 10 čeljadi dobio je 17, Strinić Jure s 15 čeljadi dobio je 26, Stuparević Mate s 13 čeljadi dobio je 24, Soče Križan s 11 čeljadi dobio je 20, Šimić Mijo sa 6 čeljadi dobio je 11, Stojić Lovre sa 6 čeljadi dobio je ll, Šimić Petar s 9 čeljadi dobio je 25, Šanjić Nikola s 5 čeljadi dobio je 9, Maršić

213

Sabljić

Mate s 11 čeljadi dobio je 20, Toma s 5 čeljadi dobio je 10, Tolić Ante s 13 čeljadi dobio je 25, Vlaić Bože s 5 čeljadi dobio je 10, Vlaić Ante dobio je kuću na Zgonu i 12, Žeče Mijo sa 7 čeljadi dobio je 13, Žeče Andrija sa 8 čeljadi dobio je 14, Žarčević Petar s 4 čeljadi dobio je 8, Zuić don Luka klerik sv. Filipa (Filipinac) dobio je 20, Čuljak Filip sa 6 čeljadi dobio je 12, Kojkalo Zorzi iz Makarske dobio je 12.87 Turić

Stanje duša župe Proložac iz 1744. god.

obuhvaća

današnju župu Proložac

iLokvičiće Maršić

Marko serdar sa 3 čeljadi Maršić Mate s 18 čeljadi Maršić Nikola sa 7 čeljadi Mikulić Frano s 9 čeljadi Mikulić Ivan s 9 čeljadi Nikolić Petar sa 7 čeljadi Grabovac Mate s 8 čeljadi Grabovac Nikola s 9 čeljadi Grabovac Grgo s 9 čeljadi Lozić Andrija sa 7 čeljadi Lozić Ante sa 7 čeljadi Strinić Grgo s 22 čeljadi Strinić Ante s 12 čeljadi Strinić Stipe s 8 čeljadi Božinović Nikola s 18 čeljadi Božinović Šimun s 11 čeljadi Petričević Mate sa 17 čeljadi Dropuljić Petar sa 19 čeljadi Jukić Stipe s 13 čeljadi Tolić Ante slO čeljadi Bubalović Ante s 12 čeljadi 87 HAZ, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., h 38.

214

Biošić

Stipe s 3 čeljadi Soče Krsto s 8 č.eljadi Stojić Lovre s 12 čeljadi Bradarić Stipe sa 6 čeljadi Raić Petar s 12 čeljadi Katavić Frano s 13 čeljadi Katavić Toma s 3 čeljadi Odak Petar s 3 čeljadi Kokić Mate sa 17 čeljadi Vlaić Bože s 5 čeljadi Rimac Ivan s 9 čeljadi Rimac Petar sa 7 čeljadi Pirić Ivan s 12 čeljadi Dragušica Ivan s 3 čeljadi Grabovac Krsto sa 7 čeljadi Škrlje Mate s 5 čeljadi Miljević Ivan s 15 čeljadi Zov ković Andrija s 15 čeljadi Turić Cvitan s 8 čeljadi Turić Ante slO čeljadi Turić Ivan s 20 čeljadi

Kokić Ivan s 10 čeljadi Kolovrat Ilija sa 7 čeljadi Lasić Ante s 20 čeljadi Turić Toma sa 6 čeljadi Abaz Petar sa 7 čeljadi Zec Andrija s 13 čeljadi Šimić Petar s 13 čeljadi Bulić Šimun s 8 čeljadi Bulić Bartul s 3 čeljadi Perić Jakov s 10 čeljadi Katić Nikola s 9 čeljadi Katić Grgo s 2 čeljadi Stuparević Mate s 3 čeljadi Mandić Toma sa 6 čeljadi Stuparević Mijo s 8 čeljadi Knezović Vid s 13 čeljadi Galiotović Ivan sa 16 čeljadi Klarić Mate sa 7 čeljadi Klarić Nikola s 9 čeljadi ŠurIin Martin sa 6 čeljadi Brkić Ivan s 9 čeljadi Karauz Ivan s 3 čeljadi Carević Nikola s 5 čeljadi Grbavac Mijo s 22 čeljadi Grbavac Nikola s 2 čeljadi Grbavac Petar s 12 čeljadi Medvidović Ilija s 12 čeljadi Knezović Toma s 12 čeljadi Knezović Lovre s 8 čeljadi Knezović Ivan sa 7 čeljadi

Svega: 914

čeljadi.

Budimlić

Grgo s 8 čeljadi Petar s 9 čeljadi Smolčić Vid s 8 čeljadi Blažević Ivan sa 7 čeljadi Mamić Ivan sa 7 čeljadi Barišić Ivan sa 7 čeljadi Šimić Mijo s 9 čeljadi Turić Mijo s 9 čeljadi Buljan Petar s 12 čeljadi Buljan Vid sa 6 čeljadi Bilopavlović Mate sa 7 čeljadi Erceg Stipe sa 6 čeljadi Dugandžić Mijo s 12 čeljadi Brnasović Petar s 2 čeljadi Prvičić Mijo s 8 čeljadi Knezović Nikola s 27 čeljadi Baić Šimun s 5 čeljadi Baić Grgo s 9 čeljadi Lekić Ivan sa 7 čeljadi Češljar Martin s 9 čeljadi Radeljić Šimun sa 7 čeljadi Radeljić Mate s 3 čeljadi Cvitanović Petar s 12 čeljadi Cvitanović Ivan s 8 čeljadi Skoković Vid sa 7 čeljadi Bonovilović Andrija sa 17 čeljadi Jukić Mijo sa 7 čeljadi Sablić Mate sa 7 čeljadi Sablić Petar s 3 čeljadi Matić Ante sa 7 čeljadi Budimlić

105 obitelji. 88

Nestali iz Prološca a spominju se uProloškom zbjegu 1686. ili u Zemljišniku 1725. ili u Stanju duša 1744: Pleme Dolić stanovalo je u Dolića Drazi. Mate Turić 1725. dobio je kuću i 15 kanapa zemlje u Dolića. 88

Arhiv Makarske biskupije

215

Bušanjić

Mijo s 5 čeljadi seli 1686. uProloškom zbjegu ispod Zadvarja. Bušanjić Oršula s 8 čeljadi 1725. dobila je 16 kanapa zemlje. Ostalo im je prezime na selu Bušanje. Biočić Mijo sa 7 čeljadi i Stipe s 3 čeljadi dobili su 1725. zemlje u Prološcu. Ćosić Ivan, rečeni Trboglav, sa 7 čeljadi 1725. dobio je 13 kanapa zemlje uBorovištu. Dragušica Nikola s 8 čeljadi i Ivan s 3 čeljadi 1725. dobili su 15 kanapa u Podvornici. Drljić Mijo sa 6 čeljadi 1725. dobio je 12 kanapa u Cvitanovića. Omašić Mijo sa 6 čeljadi 1725. dobio je 13 kanapa u Podvornici. Protrka Jure s 9 čeljadi 1725. dobio je 17 kanapa uz Bonovila. Vlaić Antu s 7 čeljadi i Božo s 5 čeljadi dobili su 22 kanapa uZgonu. Žarčević Petar s 4 čeljadi 1725. dobio je 8 kanapa. Čuljak Filip sa 6 čeljadi dobio je 12 kanapa. Miljević Ivana s 15 čeljadi spominje Stanje duša 1744. Barišić Ivana sa 7 čeljadi spominje Stanje duša 1744. Pavičić Miju s 8 čeljadi 1744. spominje Stanje duša. Carević Nikolu s 5 čeljadi 1744. spominje Stanje duša. Skoković Vida sa 7 čeljadi spominje 1744. Stanje duša. Pavlović Ivan s 4 čeljadi dobio je 7 kanapa uz soču. Šanjić Nikola s 5 čeljadi dobio je 9 kanapa uz Pirića. Ćulinović Nikola s 6 čeljadi dobio je 10 kanapa iznad Luga. Pervan Mate s 8 čeljadi dobio je 15 kanapa u Podvornici. fakir Frane s 5 čeljadi dobio je 9 kanapa u Podvornici. Katić Nikola i Martin s 16 čeljadi dobili su 29 kanapa. Spominju se, a više ih nema: Štrlje, Ivanović rečeni Čiačija, Zamarić. PLEMENA Ahaz

Starosjedioci su u Prološcu. Za Bečkog rata 1686. uProloškom zbjegu seli prema Cetini Vid Abazović sa 7 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Petar Abaz sa 7 čeljadi dobio je 15 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u kući Petra Abaza 7 čeljadi. U Matici krštenih u Imotskom zabilježeno je da je 2. veljače 1720. kumovala na krštenju Turkinji Sahiri žena arambaše Jure Abaza i da je na krštenju Sahira dobila ime Kata. Petar Abaz, serđente, umro je 22. travnja 216

1822. Polovinom prošlog stoljeća u Prološcu su 2 manje obitelji. Od četvero Ilija je ostao na starini, Jozo je odselio u Ramu, Petar u Prlja na Pode a Paško u Mostar.

braće,

Adžija

Pravo ime je prezime Bilopavlović. Za Bečkog rata 1686. seli u Vinjanskom zbjegu prema Cetini Petar Bilopavlović s 5 čeljadi. U Prološcu su se Bilopavlovići podijelili na Adžije i Barbiće. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mate Bilopavlović sa 6 čeljadi dobio je kuću u Podvornici ilOkanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u njegovoj kući 7 čeljadi. Polovinom prošlog stoljeća živi 1 osrednja obitelj Adžija. Bajić

Staro su imotsko pleme. Prezime im je ostalo na baštinama oko Dobrinča. Uz Piplice se spominje Bajića ograda. U Matici krštenih u Imotskom zabilježeno je da je 2. veljače 1720. kumovala na krštenju Turkinji Sakiri Iva Bajić, aSakira je dobila ime Petra. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Šimun Bajić s 5 čeljadi dobio je kuću u Podvornici i 9 kanapa zemlje. Isto su pleme s onima u Lokvičićima. Stanje duša 1744. zabilježilo je u kući Šimuna Bajića 5 čeljadi, u Grge 9 čeljadi. Ioni u Prološcu i oni na Kljenovcu pripadali su tada istoj župi Proložac. Barbić

Što je rečeno za Adžije vrijedi i za Barbića. Stanje duša prvi put 1789. spominje inačicu Bilopavlović Barbić. Polovinom prošlog stoljeća zabilježena je 1 brojna obitelj. Blažević

U Proložac su doselili iz Lokvičića, a tu iz Blaževića u župi Drinovci. Od 3 brata doseljena u Proložac, najstariji je Jozo koji je rođen 1859. Bilić

Nikola u Prološcu.

Bilić rođen

na Studencima 1819. oženio se s

Anđom Radeljić

i ostao

Bonovii

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Andrija Bonovi! s 12 čeljadi dobio je 22 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u njegovoj kući 17 čeljadi. Biskup 217

Dragičević u svojem popisu 1743. ne spominje to pleme u Bosni i Hercegovini. Polovicom prošlog stoljeća 1 obitelj. Božinović

Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu sele prema Cetini Božinović Ivan s 5 čeljadi, Marko s 1 čeljadetom. Na povratku nastanili su se u Prološcu. Dijele se na Božinović i Božinović Karauz. To su dva plemena- koja su se spojila. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ivan Božinović sa 7 čeljadi dobio je kuću u Podstranju i 10 kanapa zemlje. Istom zgodom Frane Karauz s 4 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje, a Šimun sa 6 čeljadi 8. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Nikole Božinovića 17 čeljadi, a u Šimuna II čeljadi. Kasnije su se podijelili prema nazivima, pa polovicom prošlog stoljeća živi u Prološcu 6 obitelji Božinović Buće, a 4 obitelji Božinović Mršić. Bubalo

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Nikola Petković, rečeni Bubalo s 4 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Ante Bubalovića 12 čeljadi. Polovicom prošlog stoljeća žive u Prološcu 2 brojne obitelji. Bubale su starinom iz Turčinovića kod Širokog Brijega. Brnas

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Nikola Brnas sa II čeljadi dobio je kuću i 20 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Petra Brnasovića 2 čeljadi. U isto vrijeme Šimun Brnasović s 8 čeljadi dobio je u Zagvozdu 10 kanapa zemlje. Iz Zagvozda su selili u Vid kod Metkovića. Biskup Dragičević zabilježio ih je 1743. u Viru i Raškoj Gori kod Mostara. Polovicom prošlog stoljeća živi u Prološcu l obitelj. uz

Radeljiće

Buljan

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Vid Buljan s 10 čeljadi dobio je kuću u Podvornici i 18 kanapa zemlje, Petar i Ivan sa 14 čeljadi dobili su kuću u Podvornici i 26 kanapa zemlje. Petar je dobio 2 više jer je bio čauš. Stanje duša zabilježilo je 1744. u Petrovoj obitelji 12 čeljadi, a uVidovoj 6 čeljadi. Potomci Vidovi prozvali su se Vidak. Polovinom prošlog stoljeća živi u Buljana 7 brojnih obitelji, a u Buljan Vidaka 5 obitelji. Biskup Dragičević 1743. stavlja Buljanoviće u Dragičinu i Ograđenik. 218

Cvitanović

Za Bečkog rata 1686. Cvitanović Ivan sa 10 čeljadi selio je prema Cetini u Zagvoškom zbjegu. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Marko Cvitanović s 8 čeljadi dobio je 15 kanapa zemlje, Nikola s 9 čeljadi 17, Mate s 14 čeljadi 29 s vrtom i kulom. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Petra Cvitanovića 12 čeljadi, u Ivana 8 čeljadi. Dijele se na Cvitanović i Cvitanović Porobić. Polovicom prošlog stoljeća u Cvitanovića su 4 brojne obitelji, a u Cvitanović Porobić 5 osrednjih obitelji. Češće su selili u Tursku (Hercegovinu), prema Stanju duša, i tamo su se neki rađali. Biskup Dragičević 1743. stavlja Cvitanovića u Bilo Polje, Iliće, Buovo i Ljubotiće.

Čuić

Za Bečkog rata 1686. sele prema Cetini u Zagvoškom zbjegu Čuvić Jure s Ivan sa 7 čeljadi, Pavao sa 7 čeljadi, Josip s II čeljadi, Jakov sa 7 čeljadi i Bartul sa 6 čeljadi. Nisu se povratili u Zagvozd već u Proložac gdje im se, radi lakšeg izgovora, prezime pretvorilo u Čuić. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominju se Čuići, a ne spominje ih ni Stanje duša 1744. Stanje duša župe Podbablje 1739. zapisalo je u Poljicima Čuvić Nikolu s 19 čeljadi, Filipa s 25 čeljadi i Marka s 9 čeljadi. Znači da je tada njihov zaselak pripadao župi Podbablje. A naselili su dio Polja, koji je dodijeljen stanovnicima Zagvozda. U Mrtvaru sretamo Čuiće 1758. Fra Grgo Čuić župnik je 1758-1762. u Vinjanima, gdje je i umro. 4

čeljadi,

Čurčija

Čurčija je nadimak plemena Šimić, koji je postao prezime. U Matici krštenih u Imotskom 1737. zabilježeno je krštenje djeteta Milović drukčije Čurčić. Prezime Čurčija ne spominje Zemljišnik 1725. a ni Stanje duša 1744. Polovicom prošlog stoljeća zabilježena je I osrednja obitelj Čurčija. Nalazimo ih u 17. st. u Tučepima. Češljar

Za

Bečkog

rata 1686. selila je u Zagvoškom zbjegu prema Cetini Kata

Češljić. Povratili su se u Postranje. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Brno Češljar

sa 6 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, uz zemlje koje su pripale Zagvožđanima. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Martina Češljara 9 čeljadi. Polovicom prošlog stoljeća žive 3 brojne obitelji. 219

Ćorić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominju se Ćorići. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Ivana Ćorića 10 čeljadi. Fra Marko Ćorić iz Prološca sebe piše Rupčić Ćorić. Doselili su iz Dobrog Sela u Brotnju u Proložac. Polovicom prošlog stoljeća zabilježene su 3 manje obitelji. Dogan

Pravo im je prezime Dogančić ili Dugančić. Tako ih piše stari Mrtvar. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominje se to pleme. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Mije Dugančića 12 čeljadi. Biskup Dragičević 1743. zabilježio je Dugandžiće u Ograđeniku, Služnju, Zvirovićima i Mostaru. Polovinom prošlog stoljeća žive 3 manje obitelji. Dračar

Pravo im je prezime Klarić. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mate Klarić sa 6 čeljadi dobio je 11 kanapa zemlje, Nikola s 5 čeljadi 9. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Mate Klarića 7 čeljadi, u Nikole 9 čeljadi. Po selu Dračar, gdje su stanovali, dobili su nadimak, pa poslije prezime Dračar. Dropu/jić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Petar Dropuljić sa 16 čeljadi dobio je 28 kanapa zemlje i kuću uz Petričeviće. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Petra 19 čeljadi. Matica im je u Vitini. Odatle su selili uDusinu, Podprolog i u Proložac. Polovicom prošlog stoljeća živi 5 brojnih obitelji. Franceschi

Za iskazane zasluge, prigodom oslobađanja Imotske krajine od Turaka 1717. god. Ivan Perinović Franceschi iz Omiša dobio je velike posjede u tom kraju. Po njemu se prozvao veliki dio zemljišta na prološkom tlu Perinuša. Tu su, na rijeci Vrljici, osnovali Franceschi svoj novi dom. Makarski biskup Nikola Bijanković dao im je patronat nad Gospinim svetištem 18. srpnja 1730. Od tog datuma pa sve do 1873. god. vodio se spor između Crkovinarstva sv. Mihovila i obitelji Franceschi radi te crkve. Prološki župnik fra Karlo Grančić sazidao je novu crkvu na Durmiševcu, i dozvolom makarskog biskupa Kazimira Forlania, na Veliku 220

Gospu 1873. rekao u njoj prvu misu. Tako je stara crkva napuštena i prepuštena daljnjem rušenju. Garac

Pravo im je prezime Grbavac. Nadimak je postao prezime. Vjerojatno potječu od Petra Grbavca, koji je 1725, kad se stvarao Zemljišnik, imao 9 čeljadi i dobio 16 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. bilježi u Petra 12 čeljadi. Biskup Dragičević zabilježio je Grbavce 1743. u Vojniću, Čitluk, Dobro Selo i Bilišice. Polovinom prošlog stoljeća žive 2 brojne obitelji Garaea. U Podosoju Garci su od Dragovića. Grbavac

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Petar Grbavac s 9 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje, Ivan Grbavac s 12 čeljadi 23. Petra stavlja uz Cigansko groblje, Ivanovu kuću na Zgonj i zemlju na Cmovru i Kruševljanima. Stanje duša 1744. bilježi u Mije Grbavca 22 čeljadi, u Nikole 2 čeljadi, u Petra 12 čeljadi. Kasnije su se podijelili pema nadimcima na Grbavac, Garac i Meter. Biskup Dragičević 1743. zabilježio je Grbavce u Vojniću, Čitluku, Dobrom Selu i Bilišićima. Polovinom prošlog stoljeća živi u Prološcu 18 brojnih obitelji Grbavaca. Grabovac

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Šimun Grabovac s 20 čeljadi dobio je kuću u Prološcu i 38 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Grabovca Krste 7 čeljadi, Cvitana 7 čeljadi, Grge 9 čeljadi, Mate 8 čeljadi, Nikole 9 čeljadi. Grabovaca nema uProloškom zbjegu 1686. Uočivši veliku razliku broja čeljadi između 1725. i 1744. mogli bismo zaključiti da su se useljavali u Proložac iz obližnje Bosne. Biskup Dragičević zapisao je Grabovce 1743. u Grabovicu kod Duvna Buško blato i Brišniku. Polovinom prošlog stoljeća živi 10 brojnih obitelji. Prema predaji pravo im je prezime Kelava. Ivanko

Pravo im je prezime Panžić. Nadimak Ivanko postao je prezimenom. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Petar Ivanko s 9 čeljadi dobio je 16 mjera zemlje. Stanje duša 1744. ne spominje pleme Ivanko. God. 1784. nalazimo u Mišineima kod Plehana Ivanko Juru i ženu mu Mandu rođenu Kokić iz Prološea. Polovinom prošlog stoljeća l brojna obitelj. 221

Jonjić

U kasnijim godinama doselili su iz PodbabIja. Jukić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mijo Jukić slO čeljadi dobio je kuću u Poljicima (Bušanje) i određen broj zemlje. Stipan Jukić s 27 čeljadi dobio je ispod Prološca mjesto za gradnju kuće, zemlju u Lugu i određenu mjeru posjeda. Šimun Jukić s 9 čeljadi dobio je zemlju u Ključanici, Čanjavicama i u Lugu. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Andrije 15 čeljadi, u Stipe 13 čeljadi, u Mije 7 čeljadi. Biskup Dragičević stavlja 1743. Jukiće u Gradac u Brotnju. Polovinom prošlog stoljeća živi 9 brojnih obitelji. Juričić

God 1599. Toma Juričić, knez čitavog područja, crkovinar je kad se zidala crkva sv. Mihovila. Za Bečkog rata 1686. seli prema Cetini u Zagvoškom zbjegu Mijo Juričević s 8 čeljadi. Neki su ostali u Kučićima, drugi u Brelima. Imali su nadimak Galiot. Breljanske matice god. 1802. pišu ih Galiot, god. 1805. Juričić. Stanje duša 1744. bilježi u Ivana Galiotovića 16 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ivan Juričević s 15 čeljadi dobio je kuću u Podvornici i 30 kanapa zemlje. (To je taj Ivan Galiotović!) Ante Juričević s 12 čeljadi dobio je zemlje u Prološcu uz Ivana i u Lokvičićima pod Bunarom, u Maloj Kljenovi i Uvalu Juričići. Po toj uvali možemo zaključiti da im je tu starina i da su starosjedioci, te da su isto pleme Juričići u Prološcu i Juriči u Lokvičićima. God. 1814. zabilježena je u Prološcu smrt Juričić Buzuk, god. 1817. JuriČiĆ-Buzuk-Galiot. God. 1800. Grgo Juričić odlazi u Tursku (Hercegovina). Kasalo

Za Bečkog rata 1686. selio je u Zagvoškom zbjegu prema Cetini Marko Stupalo s II čeljadi. Njegovi su se povratili u Proložac. Tu su dobili nadimak Kasalo, koji je s vremenom postao prezimenom. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mate Stuparević s 13 čeljadi dobio je 24 kanapa zemlje u Prološcu i Poljicima (Bušanje). Polovinom prošlog stoljeća tu žive 4 manje obitelji. Stanje duša 1744. zapisalo je u Mije Stuparevića 8 čeljadi, u Mate 3 čeljadi. Katavić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Andrija Katavić s 12 čeljadi dobio je 23 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Frane 13 čeljadi, u Tome 3 čeljadi. Katavići su bosansko pleme. Polovinom prošlog stoljeća živi 7 osrednjih obitelji. 222

Katić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Martin i Nikola Katić s 16 čeljadi dobili su 29 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Nikole 9 čeljadi, u Martina 8 čeljadi, u Grge 2 čeljadi. Biskup Dragičević 1743. zabilježio je Katiće u Klobuku. Prema Kačiću korijeni su im u Varvari u Rami. Polovinom prošlog stoljeća l obitelj. Knezović

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ivan Knežević s 12 čeljadi dobio je kuću u Podvornici i 24 kanapa zemlje, Toma Knežević sa 16 čeljadi dobio je kuću u Podvornici i 30 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Nikole 27 čeljadi, u Vida 13 čeljadi, u Tome 12 čeljadi, u Lovre 8 čeljadi i u Ivana 7 čeljadi. Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu seli prema moru Knezović Stipan sa 4 čeljadi. Prološki Knezovići doselili su najvjerojatnije iz Hercegovine. Ti iz Zagvoškog zbjega zadržali su se u Rašćanima. Stari Mrtvar spominje inačicu Knezović-Benco. Stanje duša polovinom prošlog sto~eća zabilježilo je da Knezović Sako ima 10 brojnih obitelji, Knezović Rabota l osrednju obitelj i Knezović Radeljić l malu obitelj. Matica je Knezovićima u Gorancima.

Knezovići. plemići

(iz

Bosanskog kraljevstva grbovnika)

Fojničkog

Kokić

Bečkog rata 1686. seli prema Cetini uProloškom zbjegu Kokić Jure s 3 Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ivan Koko sa 16 čeljadi dobio je kuću u Podvornici i 29 kanapa zemlje. U isto vrijeme Jerko i Luka Kokić s 10 čeljadi dobili su u Glavini kuću i 20 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Mate Kokića 17 čeljadi. Polovinom prošlog stoljeća živi 7 osrednjih obitelji.

Za

čeljadi.

223

Kolovrat

Nastali su od Jukića. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Marko Kolovrat sa 7 dobio je kuću kod Bunara Banjevac i 14 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Ilije Kolovrata 7 čeljadi. Polovinom prošlog stoljeća živi 5 brojnih obitelji. U Matici krštenih župe Ričice 1786, pa dalje, piše Kolovrat ili Jukić. čeljadi

Kraljević

Bečkog rata seli prema Cetini uProloškom zbjegu Kraljević Luka s 2 Kad se stvarao Zemljišnik ne spominje se pleme Kraljević. Pretvorili su se uMatiće. Zemljišnik 1725. spominje Antu i Petra Matića. Kasnije su se vratili na stara ognjišta pod prezimenom Kraljević. Ne spominje ih ni Stanje duša 1744. Još 1818. nailazimo u Mrtvaru Matić Kraljević.

Za

čeljadi.

Leko

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ivan Lekić s 4 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Ivana Leke 7 čeljadi. Biskup Dragičević 1743. stavlja Leke u Medvidoviće iznad Ledinea. Ivan Leko iz Prološca 1780. nalazi se u Modranu kod Dervente. Polovinom prošlog stoljeća živjelo je 5 osrednjih obitelji. Lasić

Staro su imotsko pleme koje je selilo u Hercegovinu. Neki su se po nadimku pretvorili u Ajduke. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Marko Lasić s 8 čeljadi dobio je kuću u Šumetu i 13 kanapa zemlje. Tu je uključen dio na granici Prološca i Zagvozda u brdu. Jure i Ivan Lasić s 19 čeljadi dobili su 39 kanapa zemlje u Lugu, u Šumetu uz Marka Lasića i uz groblja kod Zovka i Bajića. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Ante Lasića 20 čeljadi. Tu su uključeni i oni iz današnjih Lokvičića. Polovinom prošlog stoljeća živi u Prološcu 7 brojnih obitelji. Lozo

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Andrija Lozić s 10 čeljadi dobio je kuću u Podvornici i 13 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Andrije Lozo 7 čeljadi, u Ante 7 čeljadi. Biskup Dragičević 1743. stavlja Loze u Vinicu i u Vitinu. Polovinom prošlog stoljeća Stanje duša bilježi Lozo Bulić. Tada su živjele 2 manje obitelji. Najvjerojatnije su doselili iz Slivna. 224

Crkva Kraljice mira u Šumetu

Malenica

U najnovije vrijeme doselio iz

Ričica.

Mandić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Jakov Mandić s 15 čeljadi dobio je zemlju u Poljicima, a usve 26 kanapa. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Tome Mandića 6 čeljadi. Biskup Dragičević 1743. stavlja Mandiće u Lise i u Soviće. Matica im je u Selištima u Mostarskom blatu. Polovinom prošlog stoljeća žive 3 brojne obitelji. Maršić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Nikola Maršić s 9 čeljadi dobio je kuću u Postranju i 15 kanapa zemlje, serdar Mate Maršić s 20 čeljadi dobio je zemlju u Varošištu ispod crkve, na Podima, a usve 49 kanapa zemlje. Dobio je 4 kanapa na račun serdarstva. Filip i Blaž Maršić s II čeljadi dobili su zemlju na Podima 225

uz bunar Golubak, a usve 19 kanapa zemlje. U isto vrijeme serdar Grgo Maršić sa 35 čeljadi iz Dobrog Sela u Brotnju dobio je uGlavini 82 kanapa zemlje. Njegovi potomci prozvali su se tijekom vremena Mršić. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Prološcu u serdara Marka 6 čeljadi, u Mate 18 čeljadi, a u Nikole 7 čeljadi. God. 1694. neki su iz Brotnja odse1i1i na Stilja kod Vrgorca. Nalazimo 1776. u lohovcu kod Dervente Franu Maršića, a 1788. Tomu i Luciju Maršić iz Prološca. Polovicom prošlog stoljeća u Stanju duša zabilježeno je 12 brojnih obitelji i dijeli ih na Maršić Kesić i Maršić Kujdić. U Kruševu kod Mostara piše na stećku: "ASE LEŽI KNEZ IVAN MARŠIĆ". Matić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ante Matić s 9 čeljadi dobio je kuću i 16 kanapa zemlje. Petar Matić s 12 čeljadi 22 kanapa zemlje. Potječu od Kraljevića. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Ante 7 čeljadi. Polovinom prošlog stoljeća živi 6 osrednjih obitelji. Meter

Pravo im je prezime Grbavac. Taj nadimak, koji je postao prezime, susrećemo u Mrtvaru prvi put 1804. Stanje duša iz polovine prošlog stoljeća: još ne dijeli Metere od Grbavaca. Vidi pleme Grbavac! Mikulić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mate Mikulić sa 9 čeljadi dobio je kuću pod Prološcem i 16 kanapa zemlje, Frane s 9 čeljadi 16. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Frane 9 čeljadi, u Ivana 9 čeljadi. Biskup Dragičević 1743. zabilježio je Mikuliće u Ružićima. God 1706. primio je krštenje uZaostrogu Ibrahim Mikulić od Imotskog. Polovinom prošlog stoljeća žive 4 brojne obitelji. Mustapić

U najnovije vrijeme doselili iz Dolića Drage. Žive 2 obitelji. Mršić

Pravo im je prezime Božinović. Nadimak je postao prezimenom. Žive u lohovcu kod Dervente u razdoblju 1770-1810. Polovinom prošlog stoljeća Stanje duša bilježi 4 obitelji pod prezimenom Božinović Mršić. Vidi Božinović! 226

Odak

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Nikola Odak s 12 čeljadi dobio je kuću u Podvornici i 18 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Petra Odaka 6 čeljadi. Polovinom prošlog stoljeća živi l brojna obitelj. Biskup Dragičević 1743. Odake je stavio u Ograđenik u Brotnju. Olujić

Doselili su iz Opanaka drugom polovinom osamnaestog stoljeća. U župskim knjigama najranija je zabilježena godina 1780. Polovinom prošlog stoljeća živi l brojna obitelj. Perić

Za Bečkog rata 1686. u Vinjanskom zbjegu sele prema Cetini Perić Jure s 5 čeljadi i Perić Mate s 8 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Perić Luka s 12 čeljadi dobio je kuću u Poljicima (Bušanje) i 22 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo te u Jakova Perića 10 čeljadi. Polovinom prošlog stoljeća žive 3 manje obitelji. Zive u Tihaljini, Vinjanima i Podbablju. Petričević

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Šimun Petričević s 9 čeljadi dobio je kuću u Postranju i 17 kanapa zemlje, Mate Petričević s 9 čeljadi dobio je nekoliko kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Mate 17 čeljadi. UMrtvaru 1806. susrećemo prezime Petričević Špar. Biskup Dragičević 1743. stavlja Petričeviće u Guber kod Livna. Polovinom prošlog stoljeća živi 8 brojnih obitelji. Nalazimo ih u 17. st. u Tučepima. Petrušić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mate Petrušić sa 7 čeljadi dobio je kuću uz Odaka i 13 kanapa zemlje. Stanje duša polovinom prošlog stoljeća zabilježilo je l obitelj Medvidović Petrušić, a pod prezimenom Medvidović Petrušić Ćur­ ković 1 obitelj. Mrtvar 1821. zapisao je smrt Medvidović Petrušić Šerlija. Pezo

Pravo im je prezime Bulić. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Šimun Bulić sa 10 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Šimuna 227

8 čeljadi, u Bariše 3 čeljadi. Kroz župske knjige provlači se Pezo Bulić i Bulić Pezo dok nije ostalo samo Pezo. Biskup Dragičević 1743. stavio je Buliće u Gradniće i Čitluk u Brotnju. Polovinom prošlog stoljeća žive 3 osrednje obitelji. Pirić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ivan Pirić sa 7 čeljadi dobio je kuću na današnjem položaju i 12 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Ivana Pirića 12 čeljadi. Došli su u Proložac 1719. Polovinom prošlog stoljeća žive 3 manje obitelji. Porobić

Ne spominju se 1725. kod stvaranja Zemljišnika, a niti u Stanju duša 1744. U Mrtvaru je prvi put 1796. zapisano prezime Cvitanović Porobić. Porobić ili Budubovičić Luku nalazimo za Kandijskog rata u 17. st. među izbjeglicama u Podgori. Polovinom prošlog stoljeća živi 5 osrednjih obitelji Porobić u Prološcu. Prlj

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Marko Prljavac sa 6 čeljadi dobio je kuću u Obraj Docu i određenu mjeru zemlje. Prvotno im je prezime Bradarić. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Stipe Bradarića 6 čeljadi. Marija Bradarić kumovala je 2. veljače 1722. na krštenju Turkinji Aleremi koja je dobila ime Iva. Biskup Dragičević zabilježio je 1743. Bradariće u Gorici kod Imotskog. Polovinom prošlog stoljeća živi u Prološcu 5 manjih obitelji Bradarić Prlj. Prgomet

Pravo im je prezime Brkić. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominje se Brkić. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Ivana Brkića 9 čeljadi. Prema predaji sišli su iz Bušanja u Proložac na stanje Jure Protrke, koji je 1725. kad se stvarao Zemljišnik imao 9 čeljadi i dobio 17 kanapa zemlje. Prema predaji on je odselio u Vir. Polovinom prošlog stoljeća žive 4 brojne obitelji. Radeljić

Prastaro su imotsko pleme. za Kandijskog rata god. 1660. pribjegli su u Podgoru Jure Runović s Umij ana i rođak mu Petar Radeljić, sin Mihovila. Radež kod Kamenmosta zove se po Radeljićima. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Luka 228

Radeljić

sa 7 čeljadi dobio je kuću u Podvornici i II kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Šimuna 7 čeljadi, u Mate 3 čeljadi. Stanje duša iz polovine prošlog stoljeća zabilježilo je 3 omanje obitelji: jedne označuje Radeljić, druge

Knezović Radeljić. Raić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Martin Raić sa 7 čeljadi dobio je kuću u Poljicima i 13 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Petra Raića 12 čeljadi. Biskup Dragičević 1743. zapisao je Raiće u Gorance. Polovinom prošlog stoljeća živi 8 osrednjih obitelji. Rako

Za Bečkog rata 1686. uProloškom zbjegu sele prema Cetini Stipe Rakušić s 2 čeljadi, Vid s 4 čeljadi. Ne spominje ih Zemljišnik 1725. a niti Stanje duša župe Proložac 1744. Znači da su se kasnije vratili na stara ognjišta. Do 1. siječnja 1901. svi Rake u Šumetu pripadali su župi Proložac. Tog datuma morali su postati članovi župe Poljica. Da to izbjegnu, Marijan i Mijo, sinovi Petra i Luke, napravili su kuće na prološkom predjelu i ostali pripadnici župe Proložac. Rimac

Biskup Dragičević stavlja Rimce 1743. u Grguriće i Čelebić kod Livna. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Jure Rimac sa 16 čeljadi dobio je 30 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Ivana 9 čeljadi, u Petra 7 čeljadi. Stanje duša polovinom prošlog stoljeća zapisalo je l manju obitelj. Sočo

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Križan Sočo s II čeljadi dobio je 20 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Križana 8 čeljadi. Biskup Dragičević stavlja Soče 1743. uBiletiće. Stojić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Lovre Stojić sa 6 čeljadi dobio je 11 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Lovre 12 čeljadi. Biskup Dragičević 1743. stavlja Stojiće u Dragičinu u Brotnju. Polovinom prošlog stoljeća žive 4 manje obitelji. 229

Strinić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ante Strinić s 10 čeljadi dobio je, kuću u Podvornici i 17 kanapa zemlje, Jure s 15 čeljadi kuću pod Prološcem i 26 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Stipe 8 čeljadi, u Ante 12 čeljadi, u Grge 22 čeljadi. Neki su se zadržali u Prološcu, dok su se drugi nastanili u Lokvičićima. Polovinom prošlog stoljeća u Prološcu živi 5 manjih obitelji. Sabljić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mate Sabljić s 11 čeljadi dobio je zemlju u Crnovru, usve 20 kanapa, Dujo Sabljić s 9 čeljadi dobio je kuću uz Cigansko groblje uz Matu i 18 kanapa zemlje. Stanje duša zabilježilo je 1744. u Mate 7 čeljadi, u Petra 3. Biskup Dragičević 1743. stavlja Sabljiće u Buovo u Brotnju. Tu im je matica. Biskupskim dekretom od 1. siječnja 1901. obitelji Ante, Mate i Jakova pripale su župi Lokvičić. Polovinom prošlog stoljeća žive 3 osrednje obitelji. Šerlija

Polovinom prošlog

stoljeća

Stanje duša zapisalo je l manju obitelj Med-

vidović-Petrušić-ŠerIija. Ni Zemljišnik 1725, ni Stanje duša 1744. ne spominju

ŠerIije. Znači da su prezime dobili po nadimku. Šimić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Šimić Mijo sa 6 čeljadi dobio je 11 kanapa zemlje, Petar s 9 čeljadi 25. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Mije 9 čeljadi, u Petra 13 čeljadi. Biskup Dragičević 1743. stavlja Šimiće u Ružiće. Vidi se iz Stanja duša da su često selili iz Prološca u Tursku. Vjerojatno su se oni iz Vinjanskog zbjega zadržali u Tučepima i Igranima. Šimići su stari Vlasi Vojnići. Polovinom prošlog stoljeća živi 6 osrednjih obitelji. Od Šimića u Ružićima nastala su nova prezimena i to: Iličići, Perići, Bilići, Božići, Pralasi, Dedići, Žulji, Zeleničići.

Škegro Cvitanović je dobio nadimak Škegro koji se pretvorio u prezime. Doselili su iz Buova u Brotnju. Vidi Cvitanović! Prvi put prezime Škegro spominje Mrtvar 1762. Polovinom prošlog stoljeća 2 brojne obitelji.

230

Šurlin

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Luka Šurlinović sa 7 čeljadi dobio je kuću u Podvornici i 12 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Martina ŠUrlinovića 6 čeljadi. Polovinom prošlog stoljeća žive 3 manje obitelji. Tolić

Za Bečkog rata 1686. u Vinjanskom zbjegu seli prema Cetini Ivan Tolić sa 11 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ante Tolić sa 13 čeljadi dobio je 25 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Ante Tolića 10 čeljadi. Biskup Dragičević 1743. stavlja Toliće u Tihaljinu. Polovinom prošlog stoljeća 1 brojna obitelj. Toliće u 17. st. nalazimo u Tučepima i Podgori. . Tomić

Prema župskim maticama u Kučićima doznajemo da su Tomići 1686. za rata selili iz Prološca u Kučiće. Ne spominje ih ni Zemljišnik 1725. ni Stanje duša 1744. Vratili su se kasnije. Tomić Frano Lukin i Eufemije Penšić (nadimak za Škarice na Slimenu) rodio se 1800. pa su se nasljednici prozvali Femić. U imotskom Stanju duša zabilježeno je da se Dragun Femić Ante iz Prološca oženio s Anom Jerković. Bečkog

Turić

rata 1686. uProloškom zbjegu seli prema Cetini Andrija Turošić Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Toma Turić s 5 čeljadi dobio je kuću uz Abaza i 10 kanapa zemlje. Mate Turić, rečeni Štrlje s 8 čeljadi dobio je kuću u Dolića i 15 kanapa zemlje. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Tome 6 čeljadi, u Mije 9 čeljadi. Polovinom prošlog stoljeća žive 3 srednje obitelji. Za

sa 4

Bečkog

čeljadi.

Vidak

Nadimak od Buljan postao prezime. Potomci su Vidaka Buljana koji je, kad se stvarao Zemljišnik 1725, s 10 čeljadi dobio kuću u Podvornici i 18 mjera zemlje. Polovinom prošlog stoljeća Stanje duša zabilježilo je 5 obitelji pod prezimenom Buljan-Vidak. Došli su iz Ograđenika, zaseoka Buljanija u Brotnju. Vujčić

Ne spominje ga Zemljišnik 1725. ni Stanje duša 1744. Provlači se kroz stari Mrtvar Vujčić Dragun. Kroz matice se proteže Vujčić Lončar. Zemljišnik 1725. 231

spominje da je Petar zemlje.

Dragunović, rečeni Vuičić

sa 9

čeljadi

dobio 16 kanapa

Zec

rata 1686. seli prema Cetini u Vinjanskom zbjegu Stipan Zečević sa 7 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mijo Zec sa 7 čeljadi dobio je kuću u Podvornici i 13 kanapa zemlje, Andrija sa 8 čeljadi 14. Stanje duša 1744. zabilježilo je da je 1792. rođena u Turskoj (Hercegovina) Mišković Zec Anica kći Jurina. U Prološcu je tada živjelo 5 manjih obitelji. Biskup Dragičević 1743. zapisao je Miškoviće u Prisoje u Bušku blatu. Znači da potječu iz Prisoja i da im je pravo prezime Mišković. Za

Bečkog

Župić

Ne spominju se ni u Zemljišniku 1725. ni u Stanju duša 1744. Pošto nose nadimak Sinjanin, znači da su doselili iz tih krajeva. U Mrtvaru se Župić spominje prvi put 1826. Polovinom prošlog stoljeća živi u Prološcu 1 mala obitelj.

232

RAŠĆANE Za turske vladavine bile su dio prostrane župe Vrdol. Makarski biskup Stipan Blašković 15. rujna 1746. naređuje da u Rašćanima mora stanovati pomoćnik. God. 1758. od Rašćana kida Luetiće i Rogliće i pripaja ih Župi, da bi tako nova župska zajednica dobila gotovu crkvu i dovoljan broj čeljadi. U Pastirskom pohodu 26. srpnja 1762. osamostalio je Rašćane kao samostalnu župu. Da bi novom župniku osigurao žiVljenje, od Kozice je otkinuo onaj dio koji je pripadao crkvi sv. Stipana, i pripojio novoj župi Rašćane. Župska crkva sv. Mihovila počela se zidati u proljeće 1599.

.~,.:

Župska crkva sv. Mihovila u Rašćanima kad se je dobio turski ferman za gradnju. Župnik Vrdola bio je fra Mate Matić, a crkovinari Toma Juričić, knez čitavog područja, i Petar Roglić. Ženska vrata dala je izgraditi žena Tome Juričića, nećakinja biskupa Žarkovića. Za to, i dvije glave rožnika, potrošila je 20 groša. Dobila ih je od prodatog pojasa, vezenog zlatom i srebrenim iglama. Bio je to dar vojvode Nikole Žarkovića, oca njezine majke i biskupa Žarkovića. Nažalost, uništio ih je župnik 1975. kod restauracije crkve. Na pokrajnom oltaru nalazi se kip Majke Božje nabavljen 1626. god. Stari zvonik, sa završetkom na preslicu, nalazio se je lOm ispred crkve, s visinom od 5 m. Porušio ga je don Ivan Čondić, a zvonik na preslicu napravio je nad pročelnim vratima. Crkva sv. Stipana zidana je u 18. st. Doživljavala je više preuređenja. To se vidi na samoj građevini. Jedno 6 m istočno od nje nalazi se prva crkva sv. Stipana.

233

Ima zvonik na preslicu, a veličina joj 4 x 3,70 m. Danas služi za mrtvačnicu. Oko nje su prastare šćemerene grobnice. Vide se panjevi starih hrasta. Novi zvonik počeo se zidati 12. prosinca 1906. Dovršen je 1990. god. Župska kuća zidana je 1849. za župnikovanja don Jure Pavlinovića. Kasnije je doživljavala nove popravke i preuređivanja. To je ujedno prva župska kuća, koja je u Imotskoj krajini dobila pomoć od Vjerozakonske zaklade. U župi Rašćane nalaze se dva groblja, kod sv. Mihovila i kod sv. Stipana. Jedno i drugo odišu velikom starinom. Posebno ono oko crkve sv. Stipana. Tu su grobnice na ćemer, a ima dosta ućelaka. Stećci se nalaze u blizini obiju crkava. Pomoćnu školu držao je u Rašćanima župnik Mimica. Državna škola otvorena je u novosagrađenoj zgradi 19. studenog 1926. Prvi učitelj bio je Josip Valjin. U Rašćanima ima dosta povijesnih spomenika. Predhistorijskih nekropola gomila ima: na Guću, na Mlinici, Miračeva gomila, na Spiljicam, kod Knezovića, u Kijevim Selima i u Dvogrlu. Stećaka ima oko crkve sv. Mihovila, crkve sv. Stipana i na Grebenima. Također i dvije gradine: Ljubeć gradina i Kovačevića gradina. Kroz Rašćane prolazi Francuska cesta koja je posuvremenjena i asfaltirana 1976. god. 89 Stanovništvo prema biskupijskim šematizrnima i drugim popisima kretalo se kako slijedi: God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God.

89

1840. 1843. 1850. 1867. 1886. 1891. 1905. 1913. 1938. 1971. 1978. 1990.

osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba

599 628 u 101 obitelji 655 u 106 obitelji 886 u 130 obitelji 1077 u 168 obitelji 1122 u 175 obitelji 1663 u 212 obitelji 1872 u 234 obitelji 1617 889 u 258 obitelji 260 214 Donje Rašćane (sada općina Vrgorac) 105 Gornje Rašćane (sada općina Imotski)

F.V. Vrčić: Župe Imotske krajine I, Imotski 1978., str. 61-75.

234

Župa Rašćane dijeli se na: Rašćane

Gornje s naseljenim plemenima: Bebek, Pandžić, Knezović, PavSokol, Erceg, Kovačević, Bašić, Nuić, Prgomet, Selak, Kar-

linović, Družijanić,

lušić

i

Lendić.

Rašćane žijanić,

Donje s naseljenim plemenima: Lendić, Erceg, Belaić, Selak, DruOžić, Grepo, Bebek, Pandžić, Knezović, Kovačević, Pavlinović, Bašić,

Pejković.

Crkvi sv. Mihovila pripadaju plemena Imotskih Rašćana: Kovačević, PrgoPavlinović, Roglić-Karlušić, Nuić, Pejković, Selak, Tadić, Lendić. Crkvi sv. Stipana pripadaju plemena Kozičkih Rašćana: Bašić, Belaić, Bikić, Blažević, Družijanić, Erceg, Knezović, Nuić, Ožić, Pandžić i Sokol.

met,

PLEMENA Bašić

Staro su biokovsko pleme. Nalazimo ih kao izbjeglice za Kandijskog rata u 17. st. u Podgori. Tu je Bašić Matij od Imote, terzija. Razdijelilo se prema nadimcima na: Bašić, Bašić Kovačević, Bašić Ožić i Ožić. God. 1850. u Rašćanima živi samo 1 obitelj. Belaić

Staro su biokovsko pleme. Nalazimo ih kao izbjeglice u Podgori za vrijeme Kandijskog rata u 17. st. Raselili su se iz Rašćana u Slivno, gdje su prema nadimcima dobili prezimena: Glibota, Talaja, Jurić i Radovinović. Sašli su u Runoviće pod prezimenom Radovinović, pa Bitanga. Koncem 17. st. odselili su u Karakašicu kod Sinja. U Rašćanima god. 1850. živi 1 obitelj. Bikić

Stanovali su iza Lužina. God. 1850. samo 1 obitelj. Nestalo ih je. Koncem 17. st. odselili su u Karakašicu kod Sinja. Blažević

Biokovsko su pleme koje je stanovalo u brdu i u polju u drinovačkoj župi. Živjeli su kod crkve sv. Stipana. Izumrli su i na njihovo je došao Erceg Zelić. 1850. u Rašćanima 1 obitelj. 235

Kovačević

U Stanju duša župe Župa 1744. god. kojoj su tada pripadali Kovačevići, zapisana je obitelj Ante Kovačevića s 5 čeljadi, Ivana sa 6 čeljadi. Kovačević fra Grgo provincijal je Bosne Srebrene 1669-1672. Umro je u Makarskoj 29. rujna 1689. Kovačević fra Jerolim župnik je u Tučepima 1695. Staro su rašćansko pleme. Drugom polovinom 18. st. Kovačeviće iz Rašćana nalazimo u Koraću kod Dervente. God. 1850. u Rašćanima živi 13 obitelji. Družijanić

Za Kandijskog rata u 17. st. u Podgori je kao izbjeglica Družijanić Grgur. Staro su rašćansko pleme. God. 1850. u Rašćanima Donjim živi 5 obitelji. Erceg

Za Kandijskog rata u 17. st. kao izbjeglice žive u Podgori Ercegović Petar, Tadija i Nikola iz Rašćana. Šilobadović u svojoj kronici Libretinu spominje kao junake za Kandijskog rata Ercegović Juru i Nikolu. Neki su se i kasnije zadržali u Podgori pod prezimenom Hercegović. Kod diobe zemalja 1726. u Pogbablju spominje se obitelj Marka Ercega s 2 čeljadi. Živjeli su u brdu i u polju. Odselili su prema Vrgorcu i Podprologu. God. 1741. nalazimo ih u Ljubunčiću kod Livna kao došljake iz Rašćana. Prema nesigurnoj predaji Puljizi su nastali od Ercega, a Ercezi u Gornjim Rašćanima zvali su se Jurišići. God. 1850. u Donjim Rašćanima živi 25 obitelji. God. 1815. nalazimo Ercege iz Rašćana u Rakovici i Žabljaku kod Dervente. Knezović

Knezović za Bečkog rata 1686. seli u Brela Gornja u Zagvoškom zbjegu. Vjerojatno su se povratili u Grabovac. Prema sačuvanoj predaji Knezović je iz Hercegovine izišao na stanje ženi Glibotuši. God. 1850. u Rašćanima Gornjim živi 10 obitelji. Lendić

U Stanju duša Župe 1744, kamo su Lendići tada pripadali, zapisane su obitelji Frane Lendića s 9 čeljadi, Petra s 5 čeljadi. U župskim maticama župe Plehan u Bosni zapisana je obitelj Jakova Lendić Vukadinović koji je pri koncu 18. st. tu 236

doselio iz Rašćana. Starina im je u Lendića Strani u Župi. God. 1850. u Rašćanima Gornjim živi 15 obitelji. Nuić

Pleme je živjelo u brdu i u polju u Drinovcima. God. 1850. u Gornjim živi 7 obitelji.

Rašćanima

Ožić

Staro pleme Bašić dobilo je nadimak Ožić koji je postao prezimenom. Prvom polovinom 18. st. u kući Jakova Ožića bilo je 1 dijete za krizmu, Martina Ožića 4, Mije Ožića 4. U župskim knjigama negdje piše Ožić Bebek. Značilo bi da je kasnije pleme Ožić dobilo nadimak Bebek koji je postao prezimenom. God. 1850. u Rašćanima Donjim živi 17 obitelji. Panžić

Pleme je živjelo u brdu i u polju u Drinovcima. Kad je 1718. postavljena nova državna granica, oni u brdu u Rašćanima ostali su u Dalmaciji, a u Drinovcima u Turskoj. God. 1850. u Rašćanima Donjim živi 7 obitelji. Prgomet

U Stanju duša župe Župa 1744. kojoj su tada Prgometi pripadali, zabilježena je obitelj Jure Prgometa s 8 čeljadi. Isto su pleme s onima u Slivnu. Kod diobe zemalja 1725. dobili su imanja u Zmijavcima obitelji Frane Prgometa s 20 čeljadi i Ivana sa 7 čeljadi. God. 1850. u Rašćanima Gornjim živi 9 obitelji. Prgometi su u starini nastali od Vodanović a kao iSelaci. Pavlinović

U Stanju duša župe Župa, kojoj su tada pripadali Pavlinovići 1744. god. zapisane su obitelji Pavlinović Ivana sa 8 čeljadi, Grge sa 7 čeljadi, Mate s 20 čeljadi, Pavla s 5 čeljadi, Mije s 2 čeljadi. Kod diobe zemalja u Runoviću 1725. Mate Pavlinović sa 7 čeljadi dobio je dio baštine. Za vrijeme Kandijskog rata u. 17. st. sklonio se u Podgoru Pavlinović Ivan. Zadržao se u Podgori. Njegovi potomci još 1706. u župskim maticama priznaju da su iz Vrdola (Rašćana). God. 1850. u Rašćanima Donjim živi 21 obitelj. 237

Pejković

Don Marko Pejković iz Žeževice 1843. oženio je brata s Antonijom Tadić. God. 1850. l obitelj u Rašćanima Donjim. Roglić

Roglić iz Župe nastanio se je na Karlušića imanju, vjerojatno na ženinstvu. Župske knjige pišu Roglić Karlušić, Karlušić Roglić i samo Karlušić. God. 1850.

l obitelj. Sokol

Živjeli su u brdu u Župi i u polju u Runoviću. Kod diobe zemalja 1725. dobili su imanja na obe strane. Sokol, koji se rodio u Runoviću 1785., vratio se sa ženom Mandom Pandžić iz Rašćana u Župu. God. 1850. žive 2 obitelji. Sokoli, koji su odselili za Bečkog rata 1686. u Brela, dobili su naziv Ćapin. Selak

Selaci su postali od Vodanovića kao i Prgometi. Stanje duša župe Župa 1744. zabilježilo je u Rašćanima, koje su tada bile u spoju sa Župom, u obitelji Vodanović Marka 5 čeljadi, u Ivana 6 čeljadi. Za vrijeme Kandijskog rata u 17 st. nalazimo u Tučepima kao izbjeglice 5 do 6 obitelji Vodanovića. God. 1687. nalazimo u Podgori Vodanović Miju Marundelića, serdara, sa sinovima Jakovom i Stipanom iz Selaka. Isto su pleme s onima u Slivnu. U Rašćanima se dijele na Vodanović Selak i Selak. Vodanovići su se zadržali u Podgori do dana današnjeg. God. 1850. u Rašćanima Gornjim živi 17 obitelji Selaka. Plemena nestala iz

Rašćana

Popis izbjeglica prema Primorju za vrijeme Kandijskog rata u 17. st. nalazi se u starim župskim maticama u Podgori, Tučepima, Makarskoj. Redovito se stavlja da su iz Vrdola. U ta vremena velika župa Vrdol zapremala je današnje četiri župe: Župa, Krstatice, Slivno i Rašćane. Teško je dokučiti kamo su pripadala neka nestala plemena. Nestali su sljedeći: Bikići. Stanovali su iza Lužina. God. 1850. bila je samo 1 obitelj. Blaževići. Stanovali su kod crkve sv. Stipana. Na njihovo je došao Erceg Zelić.

238

Jurišići.

Prema

sačuvanoj

predaji Ercezi u

Rašćanima

Gornjim zvali su se

Jurišići.

Juričić. Kad su se zidale crkve sv. Ivana u Župi i sv. Mihovila u Rašćanima 1599. crkovinar je bio Toma Juričić. Da li je jedno pleme Jurišić i Juričić? žena Tome Juričića bila je sestrana biskupa Žarkovića. Imala je pojas zlatom vezen i igle od srebra što joj je poklonio otac istog biskupa vojvoda Nikola Žarković.

Prodala je sve to, dobila 20 groša i dala sagraditi ženska vrata na crkvi sv. Mihovila u Rašćanima. Matijašević. U staroj ispravi čita se i slijedeće: Bijaše u Župi knez niki did Matijaš Juričić. Nakon Njega bi knez Petar Matijašević, a posli njega Ivan Matijašević, posli Ivana Marko Matijašević, a nakon Marka davaše meni Tomi Juričiću, ali ja nekti njiova očinstva, zašto vidjeh da omraza, nego uze Nikola Ivanović, moj bratučed i drža 20 godina. Rašćani su u to vrijeme bili sastavni dio župe Župa. Ivanović, kako se vidi iz gornjeg citata. Ako se bratučed, sin od brata, zvao Ivanović, znači da su oni nastali od Juričića. Ivanović fra Ante od Imotskog 1666. god. izabran je za definitora Bosne Srebrene na kapitulu u Fojnici. Ećimović. Kuće su im bile u Rašćanima Gornjim. Ruševine se i danas vide. Fra Andrija Ećimović iz Rašćana bio je provincijal Bosne Srebrene 1708-1711. Kreposno je živio i umro je u Našicama 26. veljače 1726. Imao je krasan glas. Pjevao je Lamentacije pred Marijom Terezijom u Beču.

239

RIČICE Za turske uprave Ričice su pripadale župi Proložac. Biskup Stipan Blašković prvi put je bio u Ričicama u pastirskom pohodu u lipnju 1733. Tu je ostavio za kapelana popa glagoljaša don Šimuna Ćubelja. Fratri su ga zamijenili sa fra Stipanom Medvidovićem. Isti biskup izdaje dekret 14. rujna 1734. kojim dijeli župu Proložac: na Proložac s crkvom sv. Mihovila i Ričice s crkvom sv. Ivana. Možemo zaključiti da je župa Ričice osnovana 1734. U njezinim granicama u to doba nalazila se je i Podbila. Kad je 1881. uspostavljena redovita hijerarhija u Bosni i Hercegovini, mostarski biskup Buconjić zabranio je dalmatinskim župnicima proviđati vjernike preko državne granice. Nakon Župska crkva sv. Ivana u Ričicama molbe i protesta sve se završilo s dekretom Biskupskog ordinarijata u Splitu od 10. ožujka 1890., kojim se zabranilo župniku Ričica proviđati vjernike u Podbiloj. God. 1871. fratri napuštaju župu Ričice i predaju je na služenje biskupijskim svećenicima. Prije dolaska Turaka u Irnotsku krajinu, u Ričicama je bila crkva sv. Ivana. Prema zapisu fra Stipana Vrljića, Turci su je pretvorili u džamiju. Iza odlaska Turaka ponovno je pretvorena u crkvu. Prema sačuvanim ostacima, to je bila mala i sitna crkvica.9O Fra Stipan Vujčić s narodom je sazidao novu crkvu sv. 90

Arhiv samostana Omiš.

240

Ivana 1825. Sadašnja župska crkva sv. Ivana završena je 1910. a svečano blagoslovljena 24. lipnja 1911. Župska kuća, neugledna i trošna sve do najnovijih vremena, služila je župniku za stanovanje. Nakon brojnih dopisa i molba, riješilo se i to pitanje. Župnik don Ivan Bilić blagoslovio je temeljni kamen nove kuće 7. ožujka 1955. Otkako se zna, ričičko groblje bilo je uvijek na istom mjestu. Pomoćnu školu otvorio je i držao fra Anđeo Udiljak dok je bio župnik 1864-1866. Kasnije je isto činio don Bariša Grgić, pa povremeno neki drugi župnici. Državna škola otvorena je 1934. u novosagrađenoj zgradi. God. 1979. zgrada je povećana i u njoj je otvorena šestorazredna nastava. Povijesnih spomenika u Ričicama nalazi se na više mjesta. Predhistorijskih nekropola-gomila ima kod Kilića na Drežnju, na Megdanu sjeverno od Majića. Rimljani su ostavili svoje tragove na više mjesta. Nekropola srednjovjekovnih stećaka nalazila se je na obje strane Suvaje. Pošto je taj predjel potopljen novom branom Badnjevice, neki su stećci prenešeni u crkveno dvorište. Gradina nasred sela spominje se u srednjem vijeku pod imenom Ričani. 91 Stanovništvo prema biskupijskim šematizmima kretalo se kako slijedi: Gd. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God.

1747. 1843. 1850. 1867. 1886. 1891. 1905. 1913. 1938. 1971. 1979. 1990.

Ričice

osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba

1075 1051 1130 1502 1633 1235 1937 1838 1573 1306 224

u u u u u u u

25 159 157 200 238 252 182 206

obitelji obitelji obitelji obitelji obitelji obitelji obitelji obitelji

se dijele prema naseljenim zaseocima:

Bušanje s naseljenim plemenima: Kolovrat, Raspudić i Majić. Donje Polje s naseljenim plemenima: Parlov, Dujmović, Gujić, Kopač, Jukić, Orlović i Roso. 91

Topalušić,

F. V. Vrčić: Župe Imotske krajine II, Imotski 1980, str. 15-23.

241

Selo s naseljenim plemenima: Lekić, Budimir, Lukić, Knežević, Medvidović i Tandara. Zapadno od Sela s naseljenim plemenima: Juričić, Lukić, Matišić, Pavić i Žuljić. Letešići s naseljenim plemenom Lekić. Kuretići s naseljenim plemenom Lekić. Sesarovići s naseljenim plemenom Tandara. Vidići s naseljenim plemenima: Kovač i Martinović. Sičenica s naseljenim plemenima: Sičenica i Matišić. Brnas s naseljenim plemenima: Brnas i Bilić. Grgići s naseljenim plemenom Kilić. Tavre s naseljenim plemenom Tavra. Bi/ojetići s naseljenim plemenima: Bilojelić, Čorbić i Malenica. Cera s naseljenim plemenima: Pušić, Bartulović, Pripuz i Malenica. Buljevka s naseljenim plemenom Lažeta. Izvadak iz Zemljišnika oko 1747. god. n Dujmović

Mate imao je 2 kanapa zemlje, Ivan imao je 15, Knežević Ante imao je 4, Lekić Blaž imao je 19, Kovačević Vid imao je 2, Tandarić Ivan imao je 7, Parlov Ivan (?) teško čitljivo, Guić Marko imao je 8, Rašić Šimun imao je 1, Baletić Luka imao je 8, , Medvidović Ivan imao je 6, Cvitković Anica imala je 5, Dujmović Mate imao je 13, Maneničić Mate imao je 8, Pušić Ivan imao je 7, Pavić Petar imao je 11, Budimir Bože imao je 11, Pušić Jure arambaša sa 16 čeljadi imao je 17, Lekić

92

HAZ. nepotpuni izvadak

242

Landikušić

Grgo imao je 8, Ivan imao je 12, Bilojelić Andrija imao je 11, Jurčević Ivan imao je 8, Zec Marko imao je 8, Maneničić Ivan imao je 23. Pinjugević

Plemena iz starijih vremena nestala iz župe

Ričice93

Za vrijeme Bečkog rata god. 1686. narod iz imotskih sela u zajedničkom zbjegu bježao je prema moru. Kod pojedinih plemena već smo naglasili koji su tom prigodom selili prema Omišu u sela uz rijeku Cetinu, pa su se ponovno vratili u Ričice. Neki su tu ostali trajno. Iz zapisa župskog ureda u Brelima doznajemo, da je tom prigodom 1686. harambaša Petar Radovin iz Ričica doveo u Brela šest obitelji. U spisima ostala su poznata imena nekih plemena: Bekavac, jurič, Juričić Galiotović i Novaković. Prema župskim spisima u Ričicama možemo zaključiti koja su plemena u kasnijim godinama živjela u Ričicama te s raznih uzroka napustili to selo. Bili bi to slijedeći: Baić, 1806. god. 1 obitelj. Barbić, više puta se provlače kroz Maticu krštenih od 1786. pa dalje. God. 1806. 1 obitelj. Iz Hercegovine. Bošković Gojanović,

god. 1806. 1 obitelj. Odselili su u Bosnu. više puta se provlače kroz najstariju Maticu krštenih God. 1823. 2 obitelji. Iz Hercegovine. Cerić, u najstarijoj Matici krštenih spominje se 1793. god. Po njima se naziva Pušića Cera. Ćorić, god. 1823. 1 obitelj. Iz Hercegovine. Grgić, u najstarijoj Matici krštenih piše Landikušić, rečeni Grgić. Od 1793. god. samo Grgić. God. 1823. 2 obitelji. Iz Hercegovine. Milićević, zabilježeno u Matici krštenih 1790. Iz Hercegovine. Siljić, prvi put se spominje u maticama 1810. God. 1823. 1 obitelj. Zec, kroz najstariju Maticu krštenih često se provlači. Doselili iz Prisoja u Bušku blatu u Proložac i Ričice. God. 1823. 2 obitelji. Budić,

93

Župski arhiv župe Ričice: Matica krštenih

243

Zgurić,

nalazimo ih u Matici krštenih 1791. po njima se prozvao zaselak Latešić. Sesar, iz Hercegovine. Po njima se naziva zaselak

Latešić,

Sesarovići.

Vagić

Loretić,

spominje ih Zemljišnik 1747. spominje ih Zemljišnik 1747. Cvitković, spominje ih Zemljišnik 1747. ]uričević, spominje ih Zemljišnik 1747. Kovačević,

PLEMENA Bilić

Vjerojatno su doselili sa Studenaca vrlo rano, jer ih Matica krštenih spominje 1786. God. 1823. u Ričicama je 1 obitelj. God. 1930. 2 obitelji. Bilojelić

Zemljišnik 1747. spominje Bilojelić Andriju. Od 1786. nalazimo ih u Matici krštenih. God. 1829. u Ričicama žive 2 obitelji, 1930. god. 4 obitelji. Brnas

Od 1786. nalazimo ih u Matici krštenih. U Prološcu ih spominje Stanje duša 1744. Doselili su iz Hercegovine u Proložac, Ričice i Zagvozd. Biskup Dragičević stavlja Brnase 1743. u Vir i Rašku Goru. God. 1823. u Ričicama su živjele 2 obitelji, god. 1930. 4 obitelji. Budimir

Neki od Budimira imaju nadimak Radović. Za Bečkog rata 1686. Petar Radovin vodio je zbjeg iz Ričica u Brela. Za turske uprave Budimiri u Ričicama bili su jedno s onima u Podbiloj i u Viru. God. 1694. fra Frano Marinović, sa narodnim serdarima, predvodio je veliki zbjeg iz Hercegovine pod mletačku upravu. Dobar dio se zaustavio na Ugljanima. Tu su došli i Budimiri. Njih više nema, a ostalo im prezime do danas na selu, u kojem su živjeli. Budimire nalazimo u prvoj Matici krštenih od 1786. Budimiri iz Podbile prestali su biti članovi župe Ričice dekretom Biskupskog ordinarijata iz Splita od 10. ožujka 1890. God. 1806. živjelo je u Ričicama 8 obitelji, god. 1823. 8 obitelji, god. 1930. 7 obitelji. 244

Dujmović

Zemljišnik 1747. zapisao je Dujmoviće. Nalaze se u prvoj Matici krštenih od 1786. Za Bečkog rata uStudenačkom zbjegu 1686. seli u Kučiće Dujmović Pavao sa 16 čeljadi. Iste godine u Grabovačkom zbjegu selio je na Slime Dujmović Mijo sa 16 čeljadi. Neki od njih povratili su se u Ričice. God. 1806. tu je živjela l obitelj, god. 1823. 3 obitelji, god. 1930. 9 obitelji. Gujić

Zemljišnik 1747. zabilježio je Gujić Marka. Za Bečkog rata 1686. selili su u Kučiće. U njihovim maticama zapisani su pod prezimenom Guina. U prvoj Matici krštenih nalazimo ih od 1786. i dalje. God. 1806. živjele su u Ričicama 2 obitelji, god. 1823. 3 obitelji, god. 1930. 5 obitelji. God. 1865. završio je svoje provincijalstvo u Bosni fra Mijo Guić. Otac mu je iz Ričica odselio u Bosnu. Jukić

Jukići

su dobili nadimak Kolovrat. Matica krštenih 1814. piše Jukić ili Kolovrat. God. 1823. u Ričicama pod prezimenom Jukić živi 1 obitelj, god. 1930. 3 obitelji. Juričić

God. 1959. oženio se

Kovač

s

Martinović

Matijom i ostao na ženinstvu.

Kilić

Nalazimo ih u prvoj sačuvanoj Matici krštenih 1786. Starosjedioci su u U početku piše u Matici Pinković ili Kiljić, zatim samo Pink ović ili samo Kiljić i Kilić. U Matici krštenih zapisano je 1799. Sodan ili Kiljić. God. 1806. u Ričicama živi 1 obitelj, god. 1823. 8 obitelji, god. 1930. 20 obitelji. Dijele se danas na Kilić i Kilić Grgić. Ti drugi naslijedili su imanje Landikušića, rečenih Grgića, i po njima su dobili nadimak Grgić. Ričicama.

Knežević

God. 1747. Zemljišnik je zabilježio Antu Kneževića. U prvoj Matici krštenih od 1786. pa dalje piše Knežević Lekić. Biskup Dragičević stavlja 1743. u svojem popisu Kneževiće u Gorance. God. 1823. u Ričicama žive 2 obitelji, god. 1930. II obitelji. 245

Kolovrat

Pravo im je prezime Jukić. U prvoj Matici krštenih od 1786. nalazimo ih pod prezimenom Jukić ili Kolovrat. Biskup Dragičević u svojem popisu 1743. stavlja Jukiće u Goricu i Gradac Donji kod Mostara. Kolovrate uopće ne spominje. God. 1806. žive u Ričicama 2 male obitelji, god. 1823. 1 obitelj, god. 1930. 11 obitelji. Kopač

Starenici su. Nalazimo ih u prvoj sačuvanoj Matici krštenih od 1786. pa dalje. God. 1806. u župi živi 6 obitelji, 1823.2 obitelji, a 1930. 1 obitelj. Neki odseliše u Vrhove kod Dervente pa ih tu susrećemo u maticama župe Plehan u razdoblju 1770-1810. Kovač

Martinović dobilo je nadimak Kovač, pa ga pod tim prezimenom tek 1800. god. God. 1791. piše Martinović, rečeni Kovač. Selili su u Modran kod Zenice.

Pleme

susrećemo

Lekić

God. 1747. Zemljišnik je zabilježio Ivana Lekića. Nalazimo ih u prvoj saMatici krštenih od 1786. pa dalje. U popisu biskupa fra Pavla Dragičevića 1743. nalazimo ih u Medvidovićima iznad Gruda i u Tihaljini. Kasnije su se podijelili na: Lekić, Matišić, Žuljić i Knežević. God. 1793. u Matici piše Lekić Peko. God. 1806. pod prezimenom Lekić u župi živi 7 obitelji, 1823. 12 obitelji, a 1930. 16 obitelji. Danas se dijele prema nadimcima na: Latišić, Kurdelić i Medić. Isto pleme žive u Prološcu i u Vinjanima.

čuvanoj

Lukić

Starenici su. Spominju se u najstarijoj sačuvanoj Matici krštenih 1786. Isto su pleme s onima u Podbiloj. Snagom biskupijskog dekreta od 10. ožujka 1890. morali su s njima prekinuti svaku službenu vezu. Neki su odselili u Liješće kod Zenice. God. 1823. u župi žive 2 obitelji, a 1930. 5 obitelji. Lažeta

Starinom su. Predaja tvrdi da su nekada bili muslimani. Najprije su stanovali u Netrubu gdje danas nitko ne stanuje. Nalazimo ih u najstarijoj sačuvanoj Matici 246

krštenih 1786. Neki su ostali na stajama u Podbiloj, a neki su se nastanili u Buljevki. Morali su prekinuti svaku službenu vezu s onima u Podbiloj 1890. God. 1823. u župi živi 5 obitelji, a 1930. 12 obitelji. Majić

Prvo krštenje zabilježno je tek 1800. god. U Ričicama je 1806. l obitelj, god. 1823. 3 obitelji. Doselili su iz Drinovaca u Vinjane Donje. Malenica

Zemljišnik je zabilježio 1747. Ivana Maneničića. Za Bečkog rata 1686. Masu selili u Kučiće i Zvečanje. Zapisani su u prvoj Matici krštenih 1786. God. 1823. u Ričicama je živjelo 9 obitelji, god. 1930. 17 obitelji. Tijekom vremena prezime se pretvorilo u Malenica. Neki su se po nadimku Martinović pretvorili u Kovač. neničići

Martinović

Doseljeno hercegovačko pleme tijekom vremena dobivalo je nova prezimena prema nadimcima. Još žive uRičicama. Matišić

Prvi put se spominju u maticama 1815. kao Lekić Matišić, god. 1818. samo Matišić. God. 1823. u Ričicama je živjelo 17 obitelji, god. 1930. 6 obitelji. Medvidović

Zem1jišnik je zabilježio 1747. Ivana Medvidovića. Starina im je u selu Medvidovići iznad Gruda. Isti su došli u Glavinu Gornju. U maticama ih nalazimo iza 1800. god. God. 1806. u Ričicama su živjele 2 obitelji, god. 1823. 5 obitelji, god. 1930. 7 obitelji. Pavić

Zemljišnik je zabilježio 1747. Petra Pavića. U najstarijoj Matici krštenih vode se od 1786. Predaja tvrdi da su doselili od Sinja. God. 1806. u Ričicama su živjele 4 obitelji, god. 1823. 6 obitelji, god. 1930. 15 obitelji. 247

Pušić

Za Bečkog rata u Vinjanskom zbjegu selili su 1686. prema Brelima Pušilović Mate s 20 čeljadi i Vid s 5 čeljadi. Zemljišnik je 1747. zabilježio u Ričicama Juru i Ivana Pušića. Živjeli su u Ričicama i na Stajama. Isto su pleme s Pušićima u Podzavelimu i u Podbiloj. God. 1823. u Ričicama je živjelo 7 obitelji, god. 1930. 21 obitelj. Pušići su starinom Spuževići-Oranovići iz Krivodola kod Mostara. Od Spuževića su: Pušići, Vilenice, Marijanovići, Smiljanići, Vidačci i Babići. Parlov

Prema sačuvanoj predaji kao Tomasovići selili su uStudenačkom zbjegu 1686. u Kučiće. Sa nadimkom Parlov, koji je postao prezime, vratili su se u Ričice i u Slivno. God. 1747. zabilježio je Zemljišnik Ivana Parlova uRičicama. Spominje ih Matica krštenih 1786. God. 1806. u Ričicama je živjelo 5 obitelji, god. 1823. 5 obitelji, god. 1930. 30 obitelji. Pripuz

Pravo prezime moglo bi biti Bartulović, a Pripuz nadimak jer je naselio na tuđe. Nadimak se pretvorio u prezime. God. 1930. u župi je 5 obitelji. Raspudić

Spominje ih najstarija sačuvana Matica krštenih 1786. Biskup fra Pavao 1743. stavlja ih u Dobro Selo u Broćnu. God. 1806. u župi je l obitelj, 1823. l, a 1930. l obitelj. Raspudići su u starini nastali od Pribilovića.

Dragičević

Roso

Spominje ih najstarija sačuvana Matica krštenih 1786. pod prezimenom RoVjerojatno su nastali od hercegovačkog plemena Rožić. Rose žive uTihaljini u Jabuci, na Mijacima i u Zavojanima. God. 1806. u župi živi l obitelj, 1823. 1 obitelj, a 1930. 5 obitelji. sić.

Sičenica

Prvotno i pravo im je prezime Pipunić. Biskup fra Pavao Dragičević u svojem popisu 1743. stavlja ih u Podbilu, župu Vir. Zabilježeni su u prvoj sačuvanoj Matici krštenih. Najprije su Pipunić, pa od 1793. Pipunić rečeni Sičenica, pa samo Sičenica. Pipunića je starina u Rakitnu. Od njih su Lucovići. 248

Tandara

Zemljišnik 1747. zabilježio je Ivana Tandarića. Najstarija sačuvana Matica krštenih od 1786. spominje to pleme pod prezimenom Tandarić. Biskup fra Pavao Dragičević 1743. u svojem popisu obitelji stavlja ih u Podbilu. U Grboreze kod Livna doselili su od Travnika. God. 1806. u župi su 4 obitelji, a 1930. 9 obitelji. Zadarski katastar zabilježio ih je 1725. god. Tavra

Starosjedioci su. God. 1686. u zbjegu su selili u Kučiće gdje su neki ostali, a neki se vratili na starinu. Najstarija sačuvana Matica krštenih 1786. spominje to pleme. God. 1823. u župi je 6 obitelji, a 1930. 6 obitelji. Topalušić

Najstarija sačuvana Matica krštenih 1786. spominje to pleme. God. 1806. u župi živi 5 obitelji, 1823. 4 obitelji, a 1930. 10 obitelji. Vidić

Biskup Dragičević stavlja ih 1743. u Vir. bili u neposrednoj vezi.

Znači

da su s ovima u

Ričicama

Žuljić

Po nadimku Žuljići odvojili su se od Lekića. God. 1820. Lekić se naziva Žuljić. God. 1930. u župi žive 3 obitelji.

249

RUNOVIĆ Stariji je naziv ovog sela Runovići. Izveden je od glasovitog plemena RuStanovali su na Umljanima. Pleme Runović dalo je u starini nekoliko uglednih fratara. Jure, posljednji izdanak tog plemena, po kojem je selo dobilo nović.

Župska crkva Gospe Karmelske u Runoviću

ime, za Kandijskog rata u 17. st. odselio je u Podgoru. Tu su po njegovoj ženi Milici dobili prezime Miličić. 94 Besmisleno je izvoditi ime sela od Rus Nova. Zemljišnik kojeg je napravila mletačka uprava 1725. dijeli selo na Čitluk i Runovići. Prvo se protezalo uz Polje, drugo je u Žlibini, koja se je nazivala Umljani (Hurnljani). U kasnijim vremenima oba predjela imaju zajedničko ime Ru94

Dr. M.

250

Stojković:

Podgora u XVII.

stoljeću,

Zbornik JAZU-a, Zagreb 1933, str. 102-145.

novići.

U najnovije vrijeme, većina mjesta, koja se nazivaju po plemenima, dobila su skraćeni oblik u jednini.95 Runović je pripadao župi Podbablje. God. 1748. makarski biskup Stipan Blašković naređuje da se moraju voditi posebne župske matice za sela Zmijavce i Runović, i da tu mora stanovati svećenik. Tek 1762. bivši kapelan župe Podbablje fra Paško Rupčić potpisuje se kao župnik crkve Gospe od Karmela u Runoviću. Biskup je želio 1734. oba sela spojiti u jednu župu, ali narod nije htio. Dio Zmijavaca 8. srpnja 1789. vraća se župi Podbablje. Nova župa je imala 80 obitelji sa 500 čeljadi. Prva župska kuća sagrađena je između Zmijavaca i Runovića, na putu koji vodi u Podosoje. Na Gospu od Anđela, 2. kolovoza 1792. god, u Imotskom su potpisale darovštinu Manda Bilić ud. p. Josipa i Rosa Bilić ud. Luke. Darovale su svoj dio Studenčine župniku fra Ivanu Šumeiju za gradnju nove župske kuće. Napravila se na mjestu današnje garaže. Fra Marinko Vukušić, pripomoć u Vjerozakonske zaklade, 1880. sazidao je današnju župsku kuću. Stara župska crkva nalazila se na sredini groblja. Zidana je iza oslobođenja od Turaka. Postala je tijesna, jer se pučanstvo namnožilo. Osim toga, dotrajala je tijekom vremena. Upućena je molba Poglavarstvu u Imotski 25. ožujka 1859. za gradnju nove crkve. Gradnju je započeo i dovršio fra Ivan Glibota 1869. U zvoniku je zvono saliveno u ljevaonici "Heredes De Polis" 1757. god. Crkvicu Gospe od Zdravlja 1894. sazidao je župnik fra Ante Rako za svagdanje govorenje mise i druge župske potrebe. Crkva sv. Ivana Krstitelja na Sebišini započeta je 16. veljače 1981., a blagoslovljena je 24. lipnja 1986. Sagrađena je zauzetošću župnika fra Ante Sekeleza i složnim radom samih Sebišana. Dobila je svoj namještaj i zvono teško 300 kg. Groblje je smješteno oko crkve Gospe od Karmela. U njemu pokopavaju svoje pokojnike stanovnici Runovića i Podosoja. Sebišani su se odijelili s grobljem 1983. Napravili su novo groblje jugozapadno od crkve sv. Ivana, ali u istom sklopu. Novo groblje napravljeno je na sredini sela. Škola je kasno otvorena u župi Runović. Župnici su držali privatnu školu prije uspostavljanja državne. Nakon mnogih pokušaja otvorila se tek 1938. u zaseoku Vuknića. Prvi učitelji bili su Milan Milas, Erna Tomas i Jozo Radić. God. 1954. zgrada se podiže na kat, a četverorazredna škola pretvara se u osmogodišnju. God. 1974. otvorena je škola na Sebišini. Nova školska zgrada napravljena je uRunoviću. 95

HAZ, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., h 38.

251

Povijesnih spomenika ima dosta na području župe Runović. To nije čudno, kad se zna da je tu nekada bio rimski grad Novae. Stručnjak za rimske starine u našim krajevima, Karlo Patsch piše o tom starom gradu: "Ruševine municipija Novae označene su iz daljine župnom runovičkom crkvom, koja leži na slaboj uzvisini. Uokolo nje prostirala se varoš. Gdjegod se zakopa, pojavljuju se obični svjedoci rimskog života: substrukcije zgrada, opeka, novci, rezano kamenje, fibule i druge slične stvari. Seljaci donose naho đaje u Imotski na prodaju, ili ih ustupaju strancima kad posjete selo. Mještani drže bez mnogo istraživanja sve strance za "Židove". Tako su ovdašnje stvari dospjele u razne ruke. Odavle su se dobrim dijelom obogatile novčane zbirke Vučemilovića i Danielova. Gosp. Ignac Mainz, direktor c.k. Duhanskog otkupnog ureda u Imotskom, dobio je odavle jednu glavicu bika. Sam sam pak nabavio za Zemaljski muzej, osim novca, koljenastu fibulu od bronce bez igle ... Hram Jupitrov nalazio se na oranici, blizu zemlje zvane GuĆuša."96 Na više mjesta ima ilirskih nekropola-gomila. Na Sebišini kod Vodanović­ Kovačevih kuća velika gomila, kod Bukine glavice 3 osrednje gomile, u Škorinu docu velika gomila. Oko njih ima razasutih grobova. U Ljubičića ogradama 3 gomile srednje veličine, na Bitanginu putu osrednja gomila, kod Mračaja širina gomila većeg opsega. Na Bukinoj glavici nalaze se ostaci gradine iz. ilirskih vremena. Runović je pripadao pošti Kamenmost. Svoju poštu dobilo je l. studenog 1955, telefon 1957. Od 1965. do 1977. god. vrijedila je i za Zmijavce Runovičke. Električnu struju dobili su 29. studenog 1962. Put do Ljubičića pokriven je asfaltom 1973. Od Ljubičića do Sebišine 1976. Od Sebi šine do Velima 1989. God. 1982. Zmijavci su postali župom, neovisno o Runoviću. 97 Runović

se dijeli prema

slijedećim

zaselcima i naseljenim plemenima:

Sebišina s plemenima: Alerić, Bakavić, Babić, Bilić, Glavota, Grepo, Škoro i

Vodanović.

Donji Runović s plemenima: Beževan, Biočić, Bitanga, Bugarić, Čale, Jakić, Jukić, Kuštra, Lubina, Ljubičić, Marjanović, Repušić, Tucak, Vodanović i Vuknić. Gornji Runović s plemenima: Babić, Buljan, Jukić, Lešina, Puljiz i Ždero. Umljani s plemenima: Babić, Cvitanušić, Buljan, Jakić, Lubina i Puljiz. 96 Karlo Patch: Rimska mjesta u Imotskom polju, GZM XII, 1900, str. 337. 97 F. V. Vrčić: Župe Imotske krajine I, Imotski 1978, str. 142-166. 252

Stanovništvo prema biskupijskim šematizmima kretalo se kako slijedi: God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God.

1792. 1804. 1808. 1813. 1843. 1850. 1867. 1886. 1891. 1905. 1913. 1938. 1971. 1978. 1990. 1995.

osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba

524 u 86 obitelji 652 u 107 obitelji 672 u 113 obitelji 714 u 117 obitelji 1202 u 183 obitelji 1309 u 214 obitelji 1564 u 271 obitelji 1950 u 328 obitelji 1910 u 335 obitelji 2716 u 427 obitelji 2944 u 426 obitelji 3800 3900 u 760 obitelji 3592 2100 (bez Zmijavaca) 2020

Sve do 1982. župa Zmijavci bila je u sklopu župe Runović. U gore navedenim brojkama Uključene su i obitelji i stanovnici Zmijavaca.

Stanovništvo

Runovića

1725. god. prema Zemljišniku. 98

Kad je mletački providur Errizzo 1725. stvarao Zemljišnik i dijelio zemlje stanovnicima župe Runovića, stanovali su na tri mjesta. Čitluk

Tako se nazivao predjel uz samo Polje. Tu su te godine stanovali: Bitangušić Ivan s 10 čeljadi, Dragojević Jerko s 12 čeljadi, Jukić Luka sa 6 čeljadi, Lubin Bartul sa 7 čeljadi, Lešin Stipe sa 6 čeljadi, Lubin Mate, Puljiz Jure s 10 čeljadi, Pave i Grgo s 10 čeljadi, Ante i Vid s 22 čeljadi, Pribisalić Ante sa 6 čeljadi, Puljiz Ivan s 8 čeljadi, Repušić Petar s 9 čeljadi, Žderić Mate s 18 čeljadi i Tucaković Mate s 9 čeljadi. Runović

Tako se nazivao predjel od Sebišine do Umljana. Tu su te godine stanovali: Toma i Ivan s 20 čeljadi, Glavaš Josip sa 7 čeljadi, Ljubičić Ivan s 9 čeljadi, Nikola s 4 čeljadi, Pavao s 8 čeljadi, Jakić Marko s 9 čeljadi, Pavlinović

braća Biočić

98

HAZ, Katastri Dalmacije 17. i 18. st. h 38.

253

Mate sa 7 čeljadi, Rudanović Križan s 9 čeljadi, Vuknić Šimun s 8 čeljadi, Sapeta Mijo sa 6 čeljadi. Prečasni don Pavao Runović rodio se je u Podgori, ali ovom prigodom dobio je u Runoviću zemlju za sebe i svoju obitelj, koja je brojila 9 čeljadi. Iza njegove smrti određeno je u Imotskom 13. kolovoza 1730. da se don Pavlovo dade Marijanu Kuštra sa 7 čeljadi, dok su ruševine kuće i vinograd pripali don Pavlovoj rodbini. Kostričić

Danas taj dio pripada župi Slivno, a zovu ga Crna Gora. Tu su te godine stanovali: Ćalić Ilija s 8 čeljadi, Mikrut Mate s 8 čeljadi, Jukić Jure i Petar s 3 čeljadi, Nogalo Ivan s 8 čeljadi i Vrdoljačić Petar s 9 čeljadi. Podaci su izvađeni iz glavnog Registra. Postoje i drugi dokumenti o istom predmetu. U nekim slučajevima ne slaže se broj čeljadi u obiteljima. Posjednici zemalja 1725. u župi Runovic'99 Čitluk

Jakov Asker sa 7 čeljadi, 14 kanapa, u Zmijavcima 5. Ante Babić s 20 čeljadi, 3 kanapa, u Zmijavcima 24. Ivan i Petar Bitangušić s 10 čeljadi, 10kanapa, u Zmijavcima 2, u Ivan Babić s 2 čeljadi, 3 kanapa. Nikola Kozina, pobjegao u Tursku, 10 kanapa. Ivan Kozina, otišao na Studence, 17 kanapa. Mate Ćužić s 4 čeljadi, 4 kanapa. Grgo Dragojević s 10 čeljadi, 10 kanapa, 1 u Zmijavcima. Mate Glustušić sa 6 čeljadi, 8 kanapa. Luka Jukić sa 7 čeljadi, 13 kanapa. Nikola Jukić s 10 čeljadi, 10 kanapa. Bartul Lubin s 9 čeljadi, 5 kanapa, 3 u Zmijavcima. Stipan Lešin sa 6 čeljadi, 5 kanapa, 2 u Zmijavcima. Jure Puljez s 8 čeljadi, 12 kanapa. (Puljiz) Vid i Ante Puljez s 20 čeljadi, 25 kanapa, 2 u Zmijavcima. Pavao Puljez s 8 čeljadi, 12 kanapa. Ante Pribisalić s 5 čeljadi, 4 kanapa. Javna muša neobrađena, 35 kanapa. Banderija Roglić iz Župe, 19 kanapa. Mijo i Mate Žderić sa 17 čeljadi, 18 kanapa, 5 u Zmijavcima. Mate Tucaković s 8 čeljadi, 8 kanapa, 2 u Zmijavcima. 99

HAZ, Katastri Dalmacije, h 38.

254

Runoyiću

4.

Runović

Ivan Bitangušić s Čitluka 4 kanapa. Ivan Bratić Ante Babić s Čitluka i Zmijavaca 1 kanap. Nikola i Ivan Ljubičić sa 16 čeljadi, 15 kanapa sa Zmijavcima. Pavao Ljubičić sa 7 čeljadi, 15 kanapa. Marko Jakić s 8 čeljadi, 15 kanapa. Ivan Marušić iz (meće točkice!), 3 kanapa. Mijo Pavičić sa 10 čeljadi, 7 kanapa. Mate Tucaković s Čitluka, 2 kanapa. Šimun Vuknić s 11 čeljadi, 14 kanapa. Marijan Vujavić u Čusbegovači, 3 kanapa Ante Mišević i Ante Kustura u Čusbegovači, 2 kanapa Ante Milas i Nikola Erceg u Čustevači 1 kanap. Jure Šutić u Čustekovači 2 kanapa. Jure Gudelj u Otočiću 1 kanap. Blaž Tolić 2 kanapa. Mato Hercegović i Mijo Bmas u Krčevini 2 kanapa. Mijo Sapeta u Polju 1 kanap. Mate Mrkonjić kod Pasika u Polju 4 kanapa. Mijo Sapeta kod Jaruge lkanap. Luka Kolunžić u Zastružju 10 kanapa. PLEMENA Alerić

Kad se 1725. stvarao Zemljišnik, u Runoviću se ne spominje to pleme. Znači da su kasnije doselili. Pravo i prvotno im je prezime Alilović, a Alerić je nadimak, koji se pretvorio u prezime. Nema ih u Zemljišniku ni pod tim prezimenom. Biskup Dragičević u svojem popisu 1743. stavlja ih u Ružiće gdje se i sada nalaze pod prezimenom Alilović. Alerići žive i u dijelu drinovačke župe. God. 1792. na Sebišini žive 2 obitelji, 1914. 4 obitelji. Babić

Kad se stvarao 1725. Zemljišnik u Runoviću, Ante je 3 kanapa zemlje a u Zmijavcima 24, Ivan Babić s 2

Babić

s 20 čeljadi dobio 3 kanapa. Pleme

čeljadi

255

živi na dva mjesta. Prema predaji jedni su doselili sa Studenaca i naselili se kod župske kuće. Po njima se predjel u Runoviću zove Studenčina. Drugi su prema predaji došli iz Hercegovine na Umljane, odakle su sišli na Babića brig pa na Sebišinu. Biskup Dragičević u svojem popisu 1743. stavlja Babiće u Vitinu i Donji Gradac kod Mostara. 1792. u Runoviću žive 4 obitelji, 1910. 39 obitelji. Bakavić

Prvotno i pravo im je prezime Puljić. Ne spominju se u Zemljišniku 1725. Puljići se kasnije dijele na Puljić Bugarić, pa samo Puljić i Bugarić. Prema predaji doselili su iz Hercegovine. God. 1792. u Runoviću je živjela l obitelj, 1910. 10 obitelji. Beževan

Ne spominje ih Zemljišnik 1725. Predaja tvrdi da su iz Hercegovine. God. 1792. l obitelj, 1910. 4 obitelji.

među

posljednjima došli

Bilić

Kad se stvarao 1725. Zemljišnik u Runoviću, ne spominje se to pleme'. Znači da su kasnije doselili. Biskup Dragičević u svojem popisu 1743. stavlja ih u Drinovce i Grab kod Ljubuškog. God. 1792. na Sebišini je živjela l obitelj, 1910. 4 obitelji. Biočić

Kad se stvarao 1725. Zemljišnik u Runoviću, braća Toma i Ivan s 20 čeljadi dobili su 37 kanapa zemlje. Prema tvrdnji fra Šimuna Gudelja iz 1774. obitelj alfira Biočića je od Gudelja. Gudelj je kao zidar radio na Bijači kod Ljubuškog, oženio se s njihovom djevojkom, pa su ga prozvali Bijačić, od čega je došlo Biočić. God. 1792. u Runoviću 2 obitelji, 1910.21 obitelj. Bitanga

Kad se stvarao 1725. Zemljišnik u Runoviću, Ivan i Petar Bitangušić s 10 čeljadi dobili su 10 kanapa zemlje na Čitluku, u Zmijavcima 2, u Runoviću 4. Prvotno im je prezime Belajić. Zivjeli su između Rašćana i Slivna. Dobili su nadimak Radovinović, koji se kasnije pretvorio u prezime. Novi nadimak Bitanga postao je treće prezime. Belajići su se u Slivnu pretvorili prema nadimcima u: 256

Radovinović, Glibota, Jurić i Talaja. Za Kandijskog rata u 17. st. Belajiće nalazimo u Podgori. Neki su odselili u Karakašicu kod Sinja. God. 1792. u Runoviću je 1 brojna obitelj, 1910. 21 obitelj. Bugarić

Ne spominje ih Zemljišnik 1725. u Runoviću. U župskim maticama zovu se pa samo Puljić i samo Bugarić. God. 1792. ne spominju se Bugarići. God. 1910. l obitelj.

Puljić Bugarić,

Buljan

Sišli su iz PodbabIja Gornjeg u Runović. God. 1792. ne spominje ih Stanje duša. Došli su kasnije. God. 1910. je živjelo u Runoviću 5 obitelji. Buljani su iz Ograđenika, zaseoka Buljanija. Od njih su nastali: Nikolići, Vidaci i Gadže. Cvitanušić

Za Bečkog rata 1686. sele u Brela Gornja u Ivan s 10 čeljadi, Šimun s 9 čeljadi. Jedni su se drugi su se vratili u Runović. Anđa Cvitanušić od Dervente udala se za Bernardina Guberac. God. obitelj, 1910. 7 obitelji.

Zagvoškom zbjegu Cvitanović zadržali u Bastu-Baškoj Vodi, Imotskog 1770. u žeravcu kod 1792. u Runoviću je živjela 1

Ća le

Kod stvaranja Zemljišnika 1725. na

Kostričiću

je zabilježena obitelj Ilije

Ćialića s 8 čeljadi. Sišli su u Runović. God. 1792. u Runoviću 1 obitelj, 1910.

4 obitelji. Glavota

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominje se to pleme. Prema župskim maticama prvotno i pravo im je prezime Arap, Arapović. Nadimak Glavota postao je prezimenom. God. 1792. pod prezimenom Arap Stanje duša bilježi 1 obitelj. Na Sebišini su Glavote podijeljene između Hercegovine i Dalmacije. Arapovići su iz Slipčića u Brotnju. Zvali su se Petkovići a još ranije Orlovići. Grepo

Sišli su iz

Kostričića

Runoviću. Znači,

u Runović. God. 1792. ne bilježi ih Stanje duša u došli su kasnije. God. 1910. u Runoviću su živjele 4 obitelji. 257

Jakić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. u Runoviću, Marko Jakić s 8 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje. Za Kandijskog rata pretvorili su se u J ukiće neki od starog imotskog plemena Lucića u Podgori, gdje i danas žive pod tim prezimenom. Mogli bismo ih povezati s Jakićima u Runoviću. God. 1792. u Runoviću su 2 obitelji, 1910. 23 obitelji. Jukić

Kad se 1725. stvarao Zemljišnik u Runoviću, Luka Jukić sa 7 čeljadi dobio je 13 kanapa zemlje, Nikola s 10 čeljadi 10. Prema predaji doselili su iz Hercegovine. Biskup Dragičević u popisu 1743. stavlja ih u Gradac u Brotnju. God. 1792. u Runoviću Donjem živjele su 3 obitelji, u Gornjem 1 obitelj, god. 1910. usve 34 obitelji. Kundid

Kad se dijelilo barovno polje 1747 . Ivan Zekušić je dobio dio baštine. Kundid je nadimak koji je postao prezime. Doselili su iz Hercegovine. Na Sebišini je pleme podijeljeno između Hercegovine i Dalmacije. God. 1792. u Runoviću su živjele 2 obitelji Zekušić. Prezime Kundid sretamo iza te godine. God. 1910. 7 obitelji Kundid. Kušfra

Pravo je prezime Kustura. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. uRunoviću, dobio je Ante Kustura, zajedno s Antom Miševićem, u Čustekovači 2 kanapa zemlje. Mate Kustura 1747. dobiva baštinu u Lucića Otoku. Miševići u Zmijavcima nazivaju se Mišević Kustura. U Zmijavcima su Ivkošići naslijedili Kusturino. Matica Kustura je u Slivnu. God. 1792. u Runoviću je živjela 1 obitelj Kuštra, 1910.6 obitelji. Lešina

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. u Runoviću, Stipan Lešin sa 6 čeljadi dobio je u Runoviću 5 kanapa zemlje, u Zmijavcima 2. Narod im je promijenio prezime u Lešina. God. 1792. u Runoviću je živjela l obitelj, 1910. 20 obitelji. Lubina

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. u Runoviću, Bartul Lubin s 9 čeljadi dobio je 5 kanapa zemlje uRunoviću, 3 u Zmijavcima. Fra Ivan, koji je umro u Omišu 1865, pisao se Lubin. Isto pleme Lubin nalazimo u Trogiru. Don Ivan Lubin iz 258

Trogira bio je profesor na teologiji u Zadru. God. 1792. u obitelji, 1910. 16 obitelji.

Runoviću

su živjele 3

Ljubičić

Među plemenima koja su živjela u Tučepima i Podgori kod Makarske, u razdoblju 1667-1730. god, a više ih nema, spominje se pleme Ljubičić. Pošto su Imoćani za Kandijskog rata u 17. st. bježali u Primorje, mogli bismo zaključiti isto i za Ljubičiće. Kasnije su se vraćali na stara ognjišta. U isto vrijeme odselili su i Runovići, koji se više nisu vratili. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. u Runoviću, obitelji Nikole i Ivana Ljubičić, sa 16 čeljadi u Runoviću i Zmijavcima, dobile su 16 kanapa zemlje. Pavao Ljubičić u isto vrijeme sa 7 čeljadi dobio je 15 kanapa zemlje. God. 1792. u Runoviću je živjelo 7 obitelji, 1910.44 obitelji. Marjanović

Kad se stvarao Zemljišnik u Runoviću 1725. ne spominje se to pleme. Stanje duša župe Runović 1792. spominje ih pod prezimenom Bilonjić. Biskup Dragičević 1743. u svojem popisu stavlja Bilonjiće u Tihaljinu. Odatle su stigli u Runović. God. 1910. u Runoviću je živjelo 11 obitelji Marjanovića. Puljić

Kad se stvarao 1725. Zemljišnik u Runoviću, ne spominje se to pleme. Stanje duša 1792. zabilježilo je u Runoviću l obitelj. Kroz župske knjige provlači se prezime Puljić, pa Puljić Bugarić, pa posebno Puljić i posebno Bugarić. Doselili su iz Hercegovine. God. 1910. živjelo je 16 obitelji. Puljiz

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Jure Puljiz s 8 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Vid i Ante Puljiz s 20 čeljadi 25, u Zmijavcima 2, Pavao Puljiz s 8 čeljadi 12. U prvoj matici krštenih župe Runović piše 1761. eod br. 146. da je kršten Paško Sirinić rečeni Puljiz. U Runoviću postoji i danas Sirina gomila. God. 1792. Stanje duša župe Runović bilježi l obitelj između Jukića i Beževana, 3 obitelji u Runoviću Gornjem, l obitelj u Orašini. God. 1910. u Runoviću su živjele 33 obitelji. Vjerojatno su Puljani u Plini Puljizi. Repušić

Kad se stvarao Zemljišnik u Runoviću 1725. dobila je obitelj Petra Repušića s 9 čeljadi 18 kanapa zemlje. U prvoj matici krštenih župe Runović 1761. pod 259

br. 147, zapisano je krštenje Ivana Lubin, kojemu je kumovao Mate Vuković rečeni Repušić. U Zemljišniku je zapisano 18. srpnja 1755. da je don Mate Vuković, rečeni Repušić, iz istog sela i teritorija, obradio u svoju korist barovnu zemlju do turske granice, do Bitanga i... (nečitljivo) 66 kanapa zemlje. God. 1792. u Stanju duša zabilježene su 2 obitelji, 1910. II obitelji. Škoro

Kad se stvarao 1725. Zemljišnik, zabilježena je obitelj Mate Pavlinovića sa 7 čeljadi. Škoro je nadimak plemena Pavlinović. Pod prezimenom Pavlinović zabilježilo je Stanje duša 1792. 2 obitelji. Iz Rašćana su doselili na Sebišinu. Pavlinovići žive danas u Rašćanima i u Podgori kamo su odselili za vrijeme Kandijskog rata u 17. st. Tucak

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. u Runoviću, Mate Tucaković s 8 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje na Čitluku, 2 u Zmijavcima i u Runoviću 2. Biskup Dragičević u svojem popisu pučanstva 1743. stavlja Tucakoviće u Duniće-Soviće. God. 1792. zabilježene su u Runoviću 2 obitelji, 1910. 12 obitelji. Vladić

Najnovija je varijanta plemena Bitanga. Vodanović

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominje se to pleme. Stanje duša 1792. bilježi 1 obitelj pod prezimenom Zeljko. Biskup Dragičević u svojem popisu 1743. stavlja Zeljke u Ružiće. Žive u Slivnu, ali ih ne spominje Stanje duša župe Slivno 1744. Vjerojatno su došli iz Ružića na stanje starog plemena Vodanović i primili njihovo prezime. God. 1910. u Runoviću živi 7 obitelji Vodanović. Vodanović i su starinom iz Rašćana. Od njih su Prgometi iSelaci. Vuknić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. u Runoviću, Šimun Vuknić s II čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje. Za Bečkog rata 1686. sele u Kučiće i ponovno se vraćaju na Umljane. U 17. st. imali su istaknuta 3 fratra, 3 rođena brata: fra Luku, fra Stipana i fra Juru. Za fratre Vukniće piše u maticama u Zaostrogu da su od Mostara. 260

Ždero Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mijo i Mate Žderić sa 17 čeljadi dobili su 18 kanapa zemlje uRunoviću, 5 u Zmijavcima. U 17. st. za Kandijskog rata nalazimo u Podgori kao izbjeglicu Ždero Viščević Šimuna. Stanje duša župe Slivno 1744. bilježi u Podosoju obitelj Grge Ždere s 3 čeljadi. Danas žive na Staševici i u Rogotinu. Iz Dalmacije selili su u Srđeviće, pa u Rujane kod Livna. Odatle su otišli u Mrđanovce u Kupreško polje. Svi slave Jovandan i svi su pravoslavne vjere. God. 1792. nije ih zabilježilo Stanje duša Runovića. Znači da su kasnije sišli iz Podosoja. God. 1910. u Runoviću su živjele 4 obitelji. Vjerojatno su neki odselili u Pasičinu PODOSOJEI()()

Maleni zaselak ispod brda Osoja od starine je pripadao župi Slivno. Stanje duša župe Slivno 1744. ubraja Podosoje u tu župu. Pokopavali su se uRunoviću. To nam potvrđuje odluka Biskupskog ordinarijata od 5. srpnja 1842. U prvoj točci naglašava se: 37 obitelji iz Podosoja ostaju i dalje pod vlašću župnika u Slivnu: U smrtnim slučajevima pokopavaju Podosojani svoje mrtvace uRunoviću, kako su uvijek imali pravo. Podosoje je uvijek bilo težak teret za župnika u Slivnu. God. 1899. Podosojani mole Biskupski ordinarijat da se dodijeli runovićkom župniku pomoćnik koji bi posluživao Podosoje. Spremni su sagraditi kuću za njegovo "pristanišće". God. 1914. dobili su svoje crkovinarstvo, a 1913. određeno je da se svake četvrte nedjelje govori misa u Podosoju. God. 1964. župa Runović dobiva pomoćnika. Uredilo se sa crkvenim poglavarima da svake prve nedjelje imaju misu. Pripojeni su Runoviću. U selu postoji crkvica sv. Nikole Putnika. Po zidovima može se zaključiti da je dosta stara. Obnovljena je 1967. Radi trošnosti 4. travnja 1838. dekan zabranjuje u njoj govoriti misu, God. 1859. dobila je zvono. God. 1899. sagrađena je crkvena kuća. U njoj je 1933. otvorena škola. Između Podosoja i Zmijavaca Gornjih nalazi se stara ilirska utvrda Liskovac. Rimski put, koji je vodio iz Zagvozda za Runović, iz Slivna je kretao preko Stinica u Podosoje, pa u Novae. Obnovio ga je fra Mate Gnječ, župnik Slivna 1886. 100

F. V. Vrčić: Župe Imotske krajine, Imotski 1978, str. 166-169.

261

Stanje duša župe Slivno 1744. god. zapisiva obitelji u Podosoju redom kako slijedi: Puljizović Mijo, Puljizović Marko, Puljizović Vid, Puljizović Grgo, Protrka Frane, Dragović Grgo, Brnić Ivan, Žderić Grgo, Dragović Jakov. Kako ih je poredao župnik fra Mijo Ravlić, možemo zaključiti gdje je tko u starini stanovao. Ne spominje Jerkoviće, ni Protrke. Teško je vjerovati da ih je izostavio. Označio je točan broj obitelji i osoba u čitavoj župi Slivno. Za Garce znamo da su jedno pleme s Dragojevićima. Prezime su dobili po nadimku.

PLEMENA Buljan

Doselio je Buljan u kasnijim vremenima iz PodbabIja Gornjeg na ženinstvo. God. 1907. živjelo je 5 obitelji. Nema ih više u Podosoju. Dragović

U Stanju duša Slivno 1744. zapisane su obitelji: Grge s 5 čeljadi, Jakova s U Matici krštenih župe Imotski 1734. zabilježeno je krštenje djeteta Dragoević, drukčije Garić (Garac). God. 1725, kad su se dijelile zemlje, dobio je u Runoviću Grgo Dragojević s 10 čeljadi 10 mletačkih mjera zemlje, a u Zmijavcima 1 mjeru. Predaja priča da su stanovali u Kraljevića Drazi. Otišli su u Podosoje, a na njihovo su naselili Kraljevići. God. 1907. živjelo je 5 obitelji. Vjerojatno su Dragovići selili u staru župu Pasičina; odatle su se spustili u Neretvu. 12

čeljadi.

Garac

Od nadimka, koji je nosio netko od Dragovića, postalo je novo prezime Garac. God. 1907. živjelo je 12 obitelji. Nema ih više u Podosoju. Jerković

Ne spominje ih ni Zemljišnik 1725. ni Stanje duša 1744. u Slivnu. Znači da su se kasnije naselili. God. 1907. živjelo je u Podosoju 12 obitelji. God. 1989. 1 obitelj. Vjerojatno su se neki spustili u staru župu Pasičina. Lubina

Doselio u kasnijim vremenima na ženinstvo u 1 obitelj. God. 1989. više ih nema. 262

Dragovića.

God. 1907. bila je

Gudelj

U kasnijim vremenima iz Zmijavaca Runovičkih došao je Gudelj na ženinstvo u Lubine. God. 1907. bila je 1 obitelj. Više ih nema. Protrka

Stanje duša župe Slivno 1744. zabilježilo je u Podosoju obitelj Protrkić Frane s 4 čeljadi. Kod diobe zemalja 1725. Franina obitelj imala je 3 čeljadi. Protrke su živjeli u Prološcu. U zaseoku su imali groblje, čiji se ostaci i sada vide. Odselili su, prema predaji, u Vir a na njihovo je došao Brkić, koji se prozvao Prgomet. Iz Podosoja su sišli u Zmijavce. God. 1907. bilo je 7 obitelji. U Podosoju ih više nema. Puljiz

Stanje duša Slivna 1744. zabilježilo je obitelj u Podosoju: Mijinu s 5 čeljadi, Markovu sa 6 čeljadi, Vidovu s 5 čeljadi, Grginu s 5 čeljadi. Kod diobe zemalja 1725. dobili su zemlje u Runoviću: Puljiz Jure s 8 čeljadi 12 kanapa, Vid i Ante s 20 čeljadi 25 u Runoviću i 1 u Zmijavcima, Pavao s 8 čeljadi 12. U Matici krštenih župe Runović 1761. god. pod br. 146. zapisano je krštenje Paške Širinića, rečenog Puljiza. U Runoviću postoji Širina gomila. Jedan je iz Podosoja u najnovije vrijeme preselio u Slivno. God. 1907. u Podosoju bilo je 14 obitelji. Vjerojatno Puljani u Plin i (Vrgorsko jezero) potječu od Puljiza. Ždero

God. 1907. u Podosoju je bilo 12 obitelji. (Vidi neki spustili u staru župu Pasičina.

Runović!)

Vjerojatno su se

Vukoja

Ne spominje ih Stanje duša 1744. god. U popisu obitelji kod diobe zemalja 1725. spominje se obitelj Ante Vukosavljevića. Vukoja Jakov trgovao je po Bosni i Hercegovini. Na koncu se skrasio u Splitu. Posljednji se vratio u Podosoje i tu je umro iza drugog svj{!tskog rata. God. 1907. bila je 1 obitelj. Brnić

U Stanje duša župe Slivno fra Ilija Ravlić 1744. zapisao je u Podosoju obitelj Ivana Brnić s 11 čeljadi. Stavio ih je između Dragovića i Žderića. Ne spominju ih u tom selu drugi dokumenti. Fra Ilija sigurno nije pogriješio. 263

~ 1496·0

., L

(!)

"

1334

Ziif~ll' ~ "z-

u

o>

llkltO

L

o>

'"

10

~~==~20~

_______3~Okm

Zapadna Hercegovina. Iz tog kraja nase/jena je J 7J8. imotska krajina

264

SLIVNO Za turskih vremena Slivno je pripadalo velikoj i prostranoj župi Vrdol ili Vrdovo. Ta se dijelila na Vrdol Gornji sa selima Žup om i Krstaticama, i Vrdol Donji sa selima Slivno i Rašćane. Makarski biskup Nikola Bijanković poslao je

Župska crkva Presv. Trojstva u Slivnu

o Božiću 1729. u Slivno za kapelana don Nikolu BelaiĆ-Glibotu. Franjevci su ga uklonili jer po ondašnjim venecijanskim propisima, pravo na župu imali su fratri. Stipan Blašković, makarski biskup, izdao je dekret 14. rujna 1734. po kojem se Vrdovo dijeli na Župu i Slivno. U Župu je došao fra Frano Dorotić iz Sumartina, a u Slivno fra Mijo Rudanović iz Župe. God. 1747. Slivno postaje prava župa, a do tada je slovilo kao kapelanija Župe. Prvi župnik župe Slivno je fra Frano Dorotić.

265

Biskup Stipan Blašković izdaje naredbu 18. lipnja 1733. da se u Slivnu zida crkva. Točnu godinu početka gradnje doznajemo iz natpisa nad glavnim vratima, kojeg je dao postaviti fra Šimun Gudelj iz Krstatica, a glasi: "Neka se znade kada počesmo crkvu graditi 1734. bi prokuratur Mate Loze 1753. šćemerismo i zvono i kanpaneo učinismo. Bi prokuratur Jakov Prgomet i Mijo Mrkonjić." Dekan don Jure Pavlinović iz Rašćana piše Bisk. ordinarijatu 25. siječnja 1861: "Ovaj župnik (fra Ivan Glibota) i taj narod, u roku od šest mjeseci, sa vlastitim srestvima proširi še crkvu za 14 lakata i produži še za 11,50 lakata s odgovarajućim voltom." Pavlinović izvještava Ordinarijat 19. rujna 1861. da je on osobno blagoslovio crkvu 5. rujna 1861. God. 1969. izvršena je nutarnja obnova crkve. Kasnije se to usavršavalo. Vrlo se lijepo uklopilo staro s novim! 101 Prema sačuvanoj predaji Slivanjci su svoje pokojnike pokopavali za turske vladavine kod matične crkve sv. Mihovila u Rašćanima. Kad se počela zidati crkva, oko nje je stvoreno novo groblje. Da su se tu stari pokopavali dokazuju stećci, koji su uzidani u crkvene zidove. Temeljna obnova groblja obavljena je 1959. Župska kuća je od početka na istom mjestu. U početku je to bila potleušica pokrivena slamom. Za župnikovanja fra Ivana Glibote i fra Jakova Lovića 1857. god. započeli su radovi na novoj župskoj kući. Kasnije se povećavala, preuređivala, dok na istom mjestu nije nikla nova suvremena župska kuća troškom Provincije Presv. Otkupitelja. Školu su držali župnici povremeno. Državna škola otvorena je 1927. u crkvenoj kući. U novoj zgradi otvorena je nastava 11. studenog 1934. Iza drugog svjetskog rata u istoj zgradi otvorena je Osmogodišnja škola. U Slivnu ima na nekoliko mjesta povijesnih spomenika. Predhistorijskih nekropola gomila ima: na Gradini u Krivodolu, kod Mrkonjića, između Marinovića i Prgometa, kod Grepa, ispod Ravlića kuća. Stećaka ima kod Ravlića, a posebno je velika nekropola kod Mrkonjića. Zove se Grobnik. Slivno je pripadalo pošti na Kamenmostu. Svoju poštu dobilo je 22. studenog 1937. Telefon je proradio 7. veljače 1958. Električna struja prosvijetlila je 3. ožujka 1964. Bratovština Presv. Sakramenta osnovana je 1878. Rimska cesta išla je od Golog Brda kroz Krstatice, Slivno preko Stinica u Podosoje i Runović. Fra Mate Gnječ 1889. nastojao je osuvremeniti taj stari put. Put Golo brdo-Slivno radio se 1895-1897. Zaprežna kola prošla su prvi put 190 l. Posuvremenjen je i asfaltiran 1977. god. Put preko Velima dogotovljen je 1960.· Konačno je čitava dionica asfaltirana od Slivna do Sebešine 1989.102 101

Arhiv Makarske biskupije. Vrčić: Župe Imotske krrajine I. dio, Imotski 1978, str. 40-56.

102 F. V. 266

Prema biskupijskim šematizmima i drugim popisima stanovništvo se kretalo kako slijedi: God. God. ticama) God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God.

1744. osoba 357 u 48 obitelji (današnje Slivno s Podosojem) 1744. osoba 452 u 73 obitelji (s dijelom koji je kasnije pripojen Krsta1840. osoba 1062 1843. osoba 1018 u 165 obitelji 1850. osoba 1116 u 167 obitelji 1860. osoba 1340 u 136 obitelji 1886. osoba 1680 u 262 obitelji 1891. osoba 1702 u 294 obitelji 1905. osoba 2117 u 340 obitelji 1913. osoba 2144 u 345 obitelji 1938. osoba 2380 1958. osoba 1590, odsutnih 192 1971. osoba 1720 u 350 obitelji 1978. osoba 1363 1990. osoba 588 u 238 obitelji (prema popisu MZ Slivno, iseljenih 1646) 1991. osoba 668 u 240 obitelji 1995. osoba 629

Župa Slivno dijeli se na: Crna Gora ili Kostričić s naseljenim plemenima: Vrdoljak, Mikrut, Grepo i Glavota. Velim s plemenima: Nogalo, Marinić i Lozina. Gornjani s naseljenim plemenima: Selak, Zeljko, Mrkonjić, Barić, Prgomet, Marinović, Kustura i Parlov . Donjani s naseljenim plemenima: Lozina, Protrka, Prgomet u Loznici, Jakovina, Gornji i Donji Radalji, Glibota, Jurić, Marinić, Tutić, Katavić, Ravlić, Anić, Jukić, Čale i Vuletić na Buronju. Stanje duša župe Slivno Sastavio gaje 26. lipnja 1744. župnik fra Mijo Ravlić (zajedno s Krstaticama iPodosojem). Lozinović Lozinović

Mate Marko

14 14

čeljadi čeljadi

267

Radalj Mate Anić Marko Jelašević Marko Šimunović Nikola Glavašević Grgo Kovačević Lovro Belaić Nikola Belaić Toma Prgomet Frane Prgomet I van Glavašević Toma Marinić Nikola Opaković Grgo Lukačić Stanko Jurić Petar J akovinović Andrija Barić Grgo Vodanović Mijo Mrkonjić Toma Marinović Mijo Parlečević Dujam Parlečević I van Kusturić Toma Kusturić Grgo Marinović Ante Marinović Mate Ivanović Marko Ivanović Mijo Ivanović Filip I vanović Ante Varilović Ante Ivanović Stipe Lišnjić Ivan V ul etić Mate Vuletić Grgo Lizatović Jerko Zečević Mate 268

7 čeljadi 3 čeljadi 3 čeljadi 5 čeljadi 8 čeljadi 4 čeljadi 5 čeljadi 5 čeljadi 10 čeljadi 7 čeljadi II čeljadi 7 čeljadi 3 čeljadi 5 čeljadi 10 čeljadi 3 čeljadi 11 čeljadi 13 čeljadi 7 čeljadi 9 čeljadi 4 čeljadi 6 čeljadi 6 čeljadi 4 čeljadi 8 čeljadi 3 čeljadi 3 čeljadi 5 čeljadi 4 čeljadi 7 čeljadi 2 čeljadi 5 čeljadi 5 čeljadi 5 čeljadi 5 čeljadi 14 čeljadi 6 čeljadi

Velim Velim (Lukačić-Nogalo)

Sada Krstatice

" " " " " " " " " "

Zečević

Jakov Zečević Šimun Opapčević Jakov Gudeljić Marko Jurić Nikola Pavičić Mate Pavičić Petar Budalić Ivan Pribisalić Blaž Gudeljić Karlo Gudeljić Andrija Gudeljić Ante Puljizović Mijo Puljizović Marko Puljizović Vid Puljizović Grgo Protrkić Frano Dragović Grgo Brnjić Ivan Žderić Grgo Dragović Jakov Grepić Pavao Mikrutić Mate Vrdoljaković Petar Ćalić Grgo

7 čeljadi " 2 čeljadi " 5 čeljadi " 5 čeljadi " 2 čeljadi " 5 čeljadi " 5 čeljadi " 6 čeljadi " 6 čeljadi " 3 čeljadi " 2 čeljadi " 7 čeljadi " Sada Podosoje 5 čeljadi 6 čeljadi " 5 čeljadi " 5 čeljadi " 4 čeljadi " 5 čeljadi " II čeljadi " 3 čeljadi " 12 čeljadi " 2 čeljadi Crna Gora-Kostričić 6 čeljadi " 14 čeljadi " 6 čeljadi "

Svega: 73 obitelji, 452

čeljadi. 103

Plemena koja su nekada živjela u Slivnu, a više ih nema: U Stanju duša kojeg je sastavio, i poslao Biskupskom ordinarijatu u Makarskoj. 1744. župnik fra Mijo Ravlić, zapisana su plemena kojih više nema: Jelašević Marko s 3 čeljadi. Pirošić Ivan s 5 čeljadi. 103

Arhiv Makarske biskupije (sada u Splitu)

269

Osim tih, više ne pripadaju župi Slivno, plemena:

već

novoosnovanoj župi Krstatice,

slijedeća

Ivanović

Marko s 3 čeljadi, Ivanović Mijo s 5 čeljadi, Ivanović Filip s 4 Ante sa 7 čeljadi, Varilović Mijo s 2 čeljadi, Ivanović Stipe s 5 čeljadi, Lišnjić Ivan s 5 čeljadi, Vuletić Mate s 5 čeljadi, Vuletić Grgo s 5 čeljadi, Lizatović Jerolim s 14 čeljadi, Zečević Mate s 6 čeljadi, Zečević Jakov sa 7 čeljadi, Zečević Jerolim sa 6 čeljadi, Opavčević Jakov s 8 čeljadi, Gudeljić Marko s 5 čeljadi, Nikola Jurić s 2 čeljadi, Pavičić Mate s 5 čeljadi, Pavičić Petar s 5 čeljadi, Budalić Ivan sa 6 čeljadi, Pribisalić Blaž sa 6 čeljadi, Pribisalić Ivan sa 7 čeljadi, Gudeljić Karlo s 3 čeljadi, Gudeljić Andrija s 2 čeljadi, Gudeljić Ante sa 7 čeljadi. za Kandijskog rata u 17. st. selili su i nisu se vratili: Domjanović, ostali su u Makru. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. u Poljicima Nikola Domjanović dobio je 3 mjere zemlje. čeljadi, Ivanović

Gordanović Pivčević Markovinović

Vučković (Vučko)

iz Slivna, za turskog gospodstva, žive 1712. u Podgori.

Salopić Lončar

U Stanju duša župnika fra Mije Ravlića 1744. zapisana su plemena u podosoju, koja sada služi župnik Runovića: Puljizović Mijo s 5 čeljadi, Puljizović Marko sa 6 čeljadi, Puljizović Vid s 5 čeljadi, Puljizović Grgo s 5 čeljadi, Protrkić Frano s 4 čeljadi, Dragović Grgo s 5 čeljadi, Brnjić Ivan s II čeljadi, Žderić Grgo s 3 čeljadi, Dragović Jakov s 12 čeljadi. PLEMENA Anić

U Stanju duša 1744. zapisano je u obitelji Marije Anić 3 čeljadi. Anići iz Slivna nalaze se u drugoj polovici 17. st. u Podgori i u Tučepima. To je bilo vrijeme bježanije u Primorje za Kandijskog rata. Sačuvana je predaja u Vinjanima da je Anić služio u Župića, tu se oženio i dobio "pojatu" za stanovanje, pa ga prozvali Pojatina. Drugom polovinom 18. st. u Johovcu kod Dervente živi Frano Anić sa ženom Lucijom, rođenom Pipličić od Imotskog. God. 1860. živi među Donjanima 11 obitelji, god. 1958. tu stanuje 81 čeljade: 56 prisutnih i 25 odsutnih. God. 1990. 6 obitelji, 12 čeljadi. 270

Barić

U Stanju duša 1744. zapisana je obitelj Jure Barića s 11 čeljadi. Za vrijeme Kandijskog rata, u drugoj polovini 17. st. neki žive u Podgori. God. 1860. među Gornjanima žive 3 obitelji, god. 1958. tu stanuje 52 čeljadi: 50 prisutnih i 2 odsutnih. God. 1990. 9 obitelji, 18 čeljadi. Zarobljen je od Turaka 1664. Frano Baričević.

Čale

U Stanju duša 1744. zapisana je obitelj Grge Čalića sa 6 čeljadi. Pri diobi zemalja 1725. obitelj Ilije Čalića sa 8 čeljadi zabilježena je u Kostričiću. God. 1860. među Donjanima žive 4 obitelji, god. 1958. tu stanuje 27 čeljadi: 26 prisutnih i 1 odsutno. Živjeli su u brdu i u polju. Jedno su pleme s Čalama u Runoviću. God. 1990. 3 obitelji, 8 čeljadi. Katavić

Stanje duša 1744. ne spominje to pleme. Znači da su kasnije doselili na staro ognjište u Slivno iz Podgore. Tu se sklonio u 17. st. za Kandijskog rata Katavić Stipan. iz Slivna. Pleme je rašireno po selima oko Vrgorca, a živi i u okolici Kreševa. God. 1860. među Donjanima živi 5 obitelji, god. 1958. tu stanuje 48 čeljadi: 46 prisutnih i 2 odsutne. God. 1990. 6 obitelji, 16 čeljadi. Kustura

U Stanju duša 1744. zapisane su obitelji Ivana Kusturića sa 6 čeljadi, Grge s 4 čeljadi. Povezani su s Kusturama u Zmijaveima i Runoviću. God. 1747. kod diobe barovnog polja spominje se Jure Kustura. God. 1725. kod diobe zemalja u Runoviću dobiva zemlje Ante Kustura. Mate Kustura 1747. dobiva zemlje u Lucića Otoku. Miševići u Zmijaveima nazivaju se Mišević Kustura. Zaključak je: Kusture su živjeli u polju i u brdu. Ivkošići su u Zmijaveima naslijedili imanje Kustura. U Runoviću su se prozvali Kuštra. God. 1860. među Gornjanima živi 6 obitelji, 1958. tu stanuje 58 čeljadi: 50 prisutnih, 8 odsutnih. God. 1990. Kustura 6 obitelji, 13 čeljadi; Kustura Selak 1 obitelj, 3 čeljadi. Kovačević

U Stanju duša 1744. zapisana je obitelj Lovre Kovačevića s 4 čeljadi. U Zagvoškom zbjegu 1686. za Bečkog rata selili su Kovač Marko s 8 čeljadi i 271

Nikola s 5 čeljadi. Koliku vezu imaju s Kovačevićima u Slivnu? Žive također i u Rašćanima. U starini su bili u jednoj župi. Kovačević fra Grgo provincijal umro je u Makarskoj 29. rujna 1689, fra Jerolim je župnik u Tučepima 1695. Dakle staro su pleme. God. 1860. žive 4 obitelji, 1958. tu stanuje 19 čeljadi. God. 1990. 3 obitelji, 9 čeljadi. Glavaš

Za Kandijskog rata u 17. st. neki borave u Podgori. U Stanju duša 1744. zapisana je obitelj Grge Glavaševića s 8 čeljadi. Starije su biokovsko pleme koje živi u Kozičkim Poljicima i u Slivnu, a kasnije 1725. prešli su na dobivene zemlje u Podbablje. Marta Glavašević udala se 1783. u Dubočcu kod Dervente. God. 1860. pod prezimenom Dedić Glavaš 2 obitelji, pod prezimenom Glavaš 4 obitelji, 1958. među Gornjanima živi 55 čeljadi: 53 prisutnih, 2 odsutnih. God. 1990. 5 obitelji, 13 čeljadi. Glibota

U Stanju duša 1744. zapisane su obitelji Nikole Belaića s 5 čeljadi, Jakovljeva s 4 čeljadi, Mandina sa 6 čeljadi, Nikolina s 3 čeljadi, Tomina s 5 čeljadi. To je njihovo prvotno prezime. Glibota je nadimak koji se pretvorio u prezime. Belaiće nalazimo u Podgori za vrijeme Kandijskog rata u 17. st. Iz Rašćana su se spustili u Slivno. God. 1860. među Donjanima žive 3 obitelji, 1958. tu stanuje 168 čeljadi: 132 prisutnih, 36 odsutnih. God. 1990. 19 obitelji, 41 čeljade. Gla vota

Posljednjih godina doselio iz čeljadi u 1 obitelji.

Drinovačkog

Brda u Slivno. God. 1958. 6

Grančić

Posljednjih godina doselio iz Poljičke Žlibine. God. 1958. 10 čeljadi u 1 obitelji: 9 prisutnih, 1 odsutno. God. 1990. 1 obitelj, 3 čeljadi. Grepo

U Stanju duša 1744. zapisana je obitelj Pavla Grepića s 2 čeljadi. God. 1860. u Kostričiću ili Crnoj Gori žive 2 obitelji, 1958. tu je 70 čeljadi: 66 prisutnih, 4 odsutno. God. 1990. 9 obitelji, 21 čeljade. 272

Jakovina

U Stanju duša 1744. zapisane su obitelji: Ivana Jakovinovića s 2 čeljadi, Andrije s 3 čeljadi, Grge s 3 čeljadi. God. 1860. među Donjanima živi 1 obitelj, 1958. tu je 24 čeljadi: 23 prisutnih, 1 odsutno. Za Kandijskog rata u 17. st. u Podgori nalazimo Jakoviće i Jakovac Ivana i Matu iz Slivna. God. 1990.2 obitelji, 4 čeljadi. Jukić

U Zemljišniku 1725. zabilježena su u Kostričiću braća Jukić sa 3 čeljadi. God. 1860. među Donjanima živjele su 3 obitelji. 1958. živjele su 72 osobe: 61 prisutna, 11 odsutno. God. 1990. tu je 8 obitelji s 27 čeljadi. Jurić

U Stanju duša 1744. zabilježena je obitelj Petra Jurića s 10 čeljadi; potječu od Belaića. God. 1860. među Donjanima žive 3 obitelji, 1958. tu je 9 čeljadi: 7 prisutnih, 2 odsutnih. God. 1990. 1 obitelj, 1 čeljade. Lozina

Za Kandijskog rata u 17. st. nalazimo ih u Podgori. U Stanju duša 1744. zabilježeno je u obitelji Mate Lozinovića 4 čeljadi, Mare Lozinović 14 čeljadi. Sišli su na dobivene zemlje kod diobe 1725. u Poljica. God. 1860. u Slivnu živi 12 obitelji. God. 1958. na Velimu ima 91 čeljade: 82 prisutnih i 9 odsutnih; na Loznici među Donjanima 114 čeljadi: 102 prisutnih i 16 odsutnih. Nisu isto pleme s onima u Prološcu. Početkom 18. st. u dokumentima piše Lozinović Marković. God. 1990. 27 obitelji, 72 čeljadi. U knjizi dr. M. Stojkovića "Podgora u XVII. stil., str. 117. i 133. stoji: "God. 1669. bi kršten na ime Križan, sin Ivana Loze Kekića, ajduka i Lucin, budući Turčin i bi kršten. II Naglašava da je Kekić Loze Ivan iz Brotnja. Kekići muslimani živjeli su do 1960. u Gradnićima u Brotnju. Odselili su u Miljkoviće. Mrkonjić

U Sumartinu je 29. rujna 1665. fra Petar Kumbat krstio Katu kći Petra i žene Barbare iz Vrdola. U Stanju duša 1744. zabilježeno je u kući Jakova Mrkonjića 7 čeljadi. Živjeli su u brdu i u polju. God. 1725. kod diobe zemalja obitelj Mije Mrkonjića u Mrkonjića

273

Zmijavcima ima 8 čeljadi. God. 1860. među Gornjanima živi 5 obitelji, 1958. tu stanuje 57 čeljadi: 55 prisutnih i 2 odsutnih. God. 1990. 6 obitelji, 17 čeljadi. Marinić

U Stanju duša 1744. zabilježene su obitelji Nikolina sa 7 čeljadi i Šimunova sa 7 čeljadi. God. 1785. živi u Trstencima kod Dervente Mate Marinić sa ženom Anđom Glavaš iz Slivna. Ivan i žena Drina Čolić žive 1821. u Vrelima kod Dervente. God. 1860. na Velimu živi 5 obitelji. 1958. tu stanuje 61 čeljade: 55 prisutnih i 6 odsutnih. God. 1990. 5 obitelji, 10 čeljadi. Marinići su starinom Ćubele iz Grabove Drage. Marinović

U Stanju duša 1744. zabilježene su obitelji Mijina s 9 čeljadi, Antina s 8 Matina s 3 čeljadi. Za Kandijskog rata u 17. st. nalazimo ih u Podgori kao izbjeglice. Za Bečkog rata 1686. selili su u Kučiće. God. 1860. među Gornjanima žive 2 obitelji. 1958. tu stanuje 104 čeljadi: 91 prisutno i 13 odsutnih. God. 1990. 8 obitelji, 10 čeljadi. čeljadi,

Milić

God. 1990. 1 obitelj, 1 čeljade. Mikrut

U Stanju duša 1744. zabilježena je obitelj Mate Mikrutića sa 6 čeljadi. Kod diobe zemalja 1725. obitelj Mate Mikrutića na Kostričiću imala je 8 čeljadi. Prema predaji nastali su od Kondža. U Korčuli živi pleme Botica Mikrut. Imaju istu krsnicu sv. Martina kao i oni u Slivnu. God. 1860. na Kostričiću, ili danas Crnoj Gori, živi 7 obitelji 1958. tu je nastanjeno 45 čeljadi: 36 prisutnih i 9 odsutnih. (Nalazimo Mikrute pri koncu 18 st. u Trstencima kod Dervente,) God. 1990. 7 obitelji, 19 čeljadi. Nogalo

U Stanju duša 1744. zabilježena je obitelj Stanislava Lukačića s 5 čeljadi. Prozvali su se po nadimku Noga1o. Kod diobe zemalja 1725. zabilježena je obitelj Ivana Nogala na Kostričiću s 8 čeljadi. God. 1860. na Kostričiću žive 3 obitelji. 274

1958. tu stanuje 69

čeljadi:

36 prisutnih i 9 odsutnih. God. 1990. 9 obitelji, 22

čeljadi. Opačak

U Stanju duša 1744. zabilježena je obitelj Jakova Opančevića s 8 čeljadi. Žive također u Kozičkim Poljicima. God. 1860. među Donjanima živi l obitelj. Nestalo ih! Protrka

God. 1990. 2 obitelji, 2

čeljadi.

Prgomet

U Stanju duša 1744. zabilježene su obitelji Frane Prgometa s 20 čeljadi i Ivana sa 7 čeljadi. Stanovali su u brdu i u polju. Kod diobe zemalja u Zmijavcima 1725. spominju se obitelji Cvitana i Jure Prgometa. God. 1860. među Gornjanima živi 7 obitelji, 1958. tu je 158 čeljadi. U Trstencima kod Dervente 1782. žive Bože Prgomet i žena mu Cvita Mrkonjić iz Slivna. God. 1990. 19 obitelji, 23 čeljadi, Prgomet Selak l obitelj, 2 čeljadi . Prgometi su starinom Vodanovići, kao iSelaci. Pa'rlov

U Stanju duša 1744. zabilježene su obitelji Dujma Parlečevića s 4 čeljadi i Bože sa 6 čeljadi. Prema sačuvanoj predaji u Ričicama isto su pleme s njima. Za Bečkog rata, prema toj predaji 1686. Tomasovići iz Ričica selili su u Kučiće. Dobili su naziv Parlov koji se pretvorio u prezime. Jedni su se pod tim prezimenom vratili u Ričice na staro ognjište, drugi su otišli u Slivno. God. 1860. među Gornjanima živi 6 obitelji. 1958. tu je 81 čeljadi: 68 prisutnih i 13 odsutnih. God. 1990. 12 obitelji, 23 čeljadi. Puljiz

Starina im je u Podosoju. Stanje duša 1744. tu je zapisalo 4 obitelji. Kasnije sišao Puljiz u Slivno. God. 1958. tu živi 15 čeljadi: 14 prisutnih i 1 odsutno. God. 1990. 3 obitelji, 9 čeljadi. Radalj

U Stanju duša 1744. zabilježena je obitelj Mate Radalja sa 7 čeljadi. Pleme živi još u Zavojanima i Vrgorcu. God. 1860. među Donjanima živi 5 obitelji. 1958. tu je 90 čeljadi: 81 prisutno i 9 odsutnih. God. 1990. 14 obitelji, 41 čeljade. 275

Ravlić

Ne spominje ih Stanje duša 1744. Doselili su iz župe Kozica, kojoj su tada pripadala i Kozička Poljica. Staro su kozičko pleme. Prvotno im je prezime Bogetić. Bili su plemići Bosanskog kraljevstva sa svojim grbom. God. 1860. među Donjanima živi l obitelj. 1958. tu je 30 čeljadi: 27 prisutnih, 3 odsutne. Mijo kao žandar preselio u Glavinu Donju. God. 1990. 3 obitelji, 4 čeljadi. Selak

U Stanju duša 1744. zabilježena je obitelj Mije Vodanovića s 13 čeljadi. Po nadimku dobili su prezime Selak. God. 1860. među Gornjanima živi 10 obitelji, pod inačicom Vodanović Selak 3 obitelji, a tih više nema. God. 1958. uSelaka živi 94 čeljadi: 91 prisutno i 3 odsutne. Prema predaji jedan brat odselio u Talaja - Selak Talaja, drugi na Sebišinu u Runović, a treći u Podgoru. God. 1990. 3 obitelji, 5 čeljadi, Selak Zeljko l obitelj, 3 čeljadi. Šimunović

U Stanju duša 1744. u obitelji Nikole Šimunovića živi 5 čeljadi. God. 1860. među Donjanima žive 2 obitelji, 1958. tu je 41 čeljade: 34 prisutnih i 7 odsutnih. God. 1770. u Matici je zapisano Šimunović alias (drukčije) Milićević. God. 1990. 6 obitelji, 16 čeljadi. Isti su iz Hercegovine otišli na Lovreć i zovu se Šimundić. Talaja

Prvotno im je prezime Belajić. Stanje duša 1744. spominje 5 obitelji: Nikolinu, Jakovljevu, Mandinu, Nikolinu i Tominu. God. 1860. žive 2 obitelji. 1958. tu je 47 čeljadi: 40 prisutnih i 7 odsutnih. God. 1990. 6 obitelji, 13 čeljadi. Vrdoljak

U Stanju duša 1744. u obitelji Petra

Vrdoljakovića

živi 14

čeljadi

u Kostri-

čiću. Kod diobe zemalja 1725. zabilježeno je u obitelji Petra Vrdoljaka u Kostričiću 9 čeljadi. God. 1860. u Kostričiću, danas Crnoj Gori, živi 13 obitelji. 1958.

tu je 74

čeljadi:

67 prisutnih, 17 odsutnih. God. 1990. 14 obitelji, 42

čeljadi.

Vuletić

U Stanju duša 1744. u obitelji Mate Vuletića živi 5 čeljadi, Jure 5 čeljadi. žive u Kozici i Kozičkim Poljicima s kojima su jedno pleme. God. 1860. Stanje duša ih ne spominje. Znači da su selili prema Kozičkim Poljicima pa se

Vuletići

276

ponovno vratili. God. 1958. među Donjanima živi 16 čeljadi. God. 1990.3 obitelji, 19 čeljadi. Zeljko

Pod tim prezimenom ne spominje ih Stanje duša 1744. U prvoj Matici krštenih Runovića spominju se Zeljko Vodanović. Znači, potječu od Vodanovića. Nadimak je postao prezime. God. 1860. pod tim prezimenom je l obitelj. 1958. tu je 39 čeljadi: 37 prisutnih, 2 odsutne. God. 1990. 8 obitelji, 11 čeljadi.

Popis izbjeglica iz imotskih sela prema Cetini 1686.

277

STUDENCI Župa je posvećena sv. Iliji Proroku. Za turskih vremena bila je u sklopu velike župe Opanci. Pripadala je samostanu sv. Frane, najprije u Prološkom blatu, kasnije u Omišu. U tim vremenima crkva sv. Duha bila je u Opancima, dok je župska kuća bila na Studencima. Od Studenaca su otcijepljeni Opanci-Lovreć dekretom makarskog biskupa Blaškovića 14. lipnja 1734. To bi ujedno bila godina osamostaljenja župe Studenci. Biskupijskom naredbom od 13. rujna 1733. trebalo je zidati na Studencima crkvu sv. Ilije u klaku. Do tada je daščara služila u tu svrhu. Čekalo se sve do 1763. god. kad se počela zidati nova kamena crkva. Te iste godine ona je dovršena i posvećena od makarŽupska crkva sv. Ilije rw Studencima skog biskupa Blaškovića. Nova crkva počela se zidati 1879. Dovršena je 1888. Sadašnji zvonik napravljen je 1965. od betona. Malu, neuglednu kapelu sv. Roka kod župske kuće 191., zamijenio je s novom kamenom lijepom, župnik fra Rajner Šuman. Obitelj Bilić-Džakula 1892, napravila je kapelicu u zidu grobljanske ograde. U predjelu Jova dao je napraviti kapelicu Mate Bekavac, a kod Džaltinih staja nastojanjem župnika fra A. Sekeleza zamijenjena je stara kapelica Srca Isusova s novom i mnogo ljepšom. Studenačko groblje nalazi se uz župsku crkvu sv. Ilije. 278

Prva državna škola na selu u Imotskoj krajini otvorena je na Studencima 1867. Glavar je bio Jakov Udovičić, a učitelj "nadostavnik" Ante Vuković. Pošta je otvorena 1907. Hrvatska pučka blagajna ustanovljena je za vrijeme austrijske uprave, i trajala je do 1945. Stara župska kuća zidana je 1829. Današnja se gradila u razdoblju 1894-1903. Na Studencima ima dosta povijesnih spomenika iz doba starih Ilira i Rimljana. Vide se ostaci ilirske utvrde Setovie. Uzvisine Jova, Gaj i Ljuba kriju ostatke starih utvrda. Stećaka ima na više mjesta. Najviše ih je kod vode Zvizda, kod vode Grivac i kod Kopilice. Manji ih je broj kod Bošnjakove kuće, kod Bekavaca, kod Prka i kod crkve. Ostaci turskih nastamba nalaze se u Dvorinama. Sačuvana je kula Alaj-bega na Alibegovcu. Na Račinu klancu zapažaju se ostaci turske nastambe. Studenci su bili raskrsnica rimskih putova: Lovreć-Studenci-Vinica, Studenci-Proložac-Imotski, Studenci-Ričice-Cvitića Most. God. 1882. probijen je put Lovreć-Studenci-Aržano-Bosna. Put Proložac-Studenci počeo se probijati 1899. 104 Turci su imali džamiju na Studencima u Starom Selu.

Stanovništvo Studenaca prema biskupijskim šematizmima i drugim popisima kretalo se kako slijedi: Prema svjedočanstvu fra Stipana Vrljića u razdoblju 1703-1708. na Studencima je živjelo samo 6 katoličkih obitelji. 105 UStudenačkom zbjegu prema rijeci Cetini 1686. bilo je 35 obitelji sa 325 čeljadi. Tu su uključena okolna sela. Osim toga nije svatko ni bježao. Netko se nije bojao Turaka, riskirao je i ostao kod kuće.106 God. 1725. osoba 342 u 25 obitelji God. 1739. osoba 352 u 35 obitelji God. 1840. osoba 1209 God. 1850. osoba 1276 u 187 obitelji God. 1867. osoba 1565 u 232 obitelji God. 1886. osoba 1881 u 283 obitelji God. 1891. osoba 1899 u 268 obitelji God. 1905. osoba 2082 u 318 obitelji God. 1913. osoba 2401 u 362 obitelji 104 F. V. Vrčić: Župe Imotske krajine II, Imotski 1980, str. 46-64. 105 Arhiv samostana Omiš. 106

HAZ, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., h 38.

279

God. God. God. God. God.

1938. 1971. 1979. 1990. 1995.

osoba osoba osoba osoba osoba

2980 1970 u 383 obitelji 1237 670 650

Studenci se dijele prema

slijedećim

zaselcima i naseljenim plemenima:

1. Staro Selo Jurbašići-Bužići-Dvorine: Babić

(s nadimcima

Jurbašić, Kukić, Antunović),

Bilić Paškić, Vužić Prka, Bilić Runto, Đikić, Jurčević Žilić, Prka, Prka Pivić i

Bubalo. Podgreda: Prka,

Jurčević, Stipović,

(s nadimcima Perdić, AnBartulović Pripuz, Milić i Jurčević

Bubalo,

tunović, Delašević, Pilišević), Barać, Jurčević,

Babić

s nadimcima (Carević, Žilić, Bratić iZvalušić). Čorbića Ugao ostao je bez stanovnika. Repinovača: Vuković (s nadimcima Jalić, Piletić, Lović, Begurić) i Koštić. Podgradina: Marijanović, Koštić, Koštić Adžunović, Jurčević, Bekavac, Vuković, Vuković Čaušević, Maras i Jelić Turkeš. Dubrava: Roškopoljac, Bilić i Jurčević Car. Gradina: Babić Ledović, Bilić (s nadimcima Vranić, Soldatić, Vunić, Prciničić, Pinćo, Bukaričić, Jerkić, Mišić) i Bošnjak. 2. Novo Selo Kašin Okrajak: Kaša, Babić i Udiljak. Udovičići: Udovičić (s nadimcima Šainović, Kević, Šimakić, Zetović, Svečev, Cankić), Bodrožić i Šakić Miljak. Šakići: Šakić s nadimcima Bilanović, Olanović, Lacetić, Josipović, Grgasić, Muskić i Bumbić. Glavica: Udiljak, Cikojević i Bilić. Musinac: Cikojević, Bilić Erić, Šiško i Trogrlić s nadimcima Grgić, Duić i Lazić.

Batalića Staje: Batalić, Udiljak, Trogrlić Pržić, Udiljak Šandaić i Udiljak Jerkić.

Kod crkve: Babić, Udiljak, Maras i Trogrlić.

Meštrović,

280

Bilić

(s nadimcima Jeličić, Džakula i Pavlinović),

3. Selo Jova Vrdolac:

Bilić

(s nadimcima Prcić,

Subašić, Matišić, Martinčić, Centić), Bilić

Kovačević.

Dioba zemalja 1725. pod upravom Nikole Errizzo, providura Dalmacije i Albanije, stanovnicima sela Studenci općina Imotski (Serdar Marko Bilić, harambaša Andrija Bilić) Bilić

Marko, serdar s 32 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje i 4 kanpa livade, Bilić Andrija, harambaša s 4 čeljadi dobio je 9 kanapa zemlje i 3 livade, Agić Grgo s 4 čeljadi dobio je 9 kanapa zemlje, 2 livade (Aljić), Bilić Stipan s 5 čeljadi dobio je 5 kanapa zemlje i 3 livade, Bekavac Nikola slO čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Bilić Grgo s 8 čeljadi dobio je 2, Babić Nikola s 5 čeljadi dobio je 4, Batinić Marko sa 7 čeljadi dobio je 2, Ćosić Mate sa 7 čeljadi dobio je 6 (Roškopoljac), Čorbić Pavao s 9 čeljadi dobio je ... , J určević Filip s 9 čeljadi dobio je 4, Jurčević Petar s 8 čeljadi dobio je 6, Ilijašević Luka sa 6 čeljadi dobio je 5, Kozina Josip s 22 čeljadi dobio je 15, Koštić Ilija s 13 čeljadi dobio je 11, Miljković Mijo s 9 čeljadi dobio je 2, Prkić Mate s 9 čeljadi dobio je ... Pripuz Ivan s 8 čeljadi dobio je 8 (Bartulović) Stipović Josip s 9 čeljadi dobio je 30, Šakić Ivan s 36 čeljadi dobio je 23 kanapa zemlje i 4 livade, Trogrlić Mate s 30 čeljadi dobio je 9 kanapa zemlje, Trogrlić Ivan sa 7 čeljadi dobio je 6, Trogrlić Martin s 13 čeljadi dobio je 13, Trogrlić Grgo sa 7 čeljadi dobio je 6, Vučić Josip s 8 čeljadi dobio je 5 (Vuković), Udiljak Stipan s 12 čeljadi dobio je 10, Udovičić Marko s 23 čeljadi dobio je 25. 281

Stranci koji su dobili zemlje na Studencima Ančić

Vid iz Grabovca 3 kanapa zemlje, Baletić Šare iz Grabovca dobio je 2, Bekavac Jure iz Opanaka dobio je 3, Kekez Nikola iz Radobilje dobio je 3, Knežević Mijo iz Žeževice dobio je 3, Maršić Grgo, serdar iz Imotskog dobio je 5, Mrnjavac Abram iz Opanaka dobio je 1, Nikolić Petar, harambaša iz Opanaka dobio je 1, Popović Ivan iz Žeževice dobio je 3, Bagio Sergio iz Zadvarja dobio je 3, Župnik-samostan Omiš dobio je 3 kanapa zemlje ilkanap livade, Peršić don Mijo iz Splita dobio je 13, Detta don Bernardo iz Venecije dobio je 15, Bolis don Jakov, kanonik iz Splita, dobio je 15, Franceschi Zane iz Omiša dobio je 56 kanapa zemlje i 18 kanapa livade, Furioso sporaintedente iz Omiša dobio je 30 kanapa zemlje ilkanap livade, Nikolić Stipan iz Opanaka dobio je 1 kanap, Caralipeo Alesandro iz Omiša dobio je 31 kanap zemlje i 19 kanapa livade. \07 Plemena prema Franceschievu arhivu God. 1717. istjerani su Turci iz Imotske krajine. Venecija je odmah podijelila turska imanja zaslužnim obiteljima. Iz obiteljskog arhiva Franceschi-Perinović doznajemo da su Mlečani 8. kolovoza 1717. darovali tursko imanje na Studencima obitelji Caralipeo iz Omiša. Tu je označen put koji ide blizu džamije (mosechea). Imanje darovano obitelji Franceschi graniči s posjedima Prka, Trogrlić, Rade Cigelj i Stipović. 108 Stanje duša iz 1739. Župnik fra Jure Božinović popisao je stanovnike svoje župe Studenci kako slijedi: Serdar Marko Bilić 29 čeljadi, Arambaša Nikola Bekavac 19 čeljadi, \07 \08

HAZ, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., h 38. Arhiv obitelji Franceschi Omiš.

282

Arambaša Marko Vučilić 12 čeljadi, Batinić Ante 17 čeljadi, Batinić Frane 7 čeljadi, Trogrlić Mate 10 čeljadi, Agić Grgo 3 čeljadi (Aljić), Trogrlić Ivan 7 čeljadi, Trogrlić Ilija 12 čeljadi, Trogrlić Augustin 7 čeljadi, Zdilar Ante 15 čeljadi, Šakić Andrija 11 čeljadi, Šakić Mate 16 čeljadi, Miljak Ivan 10 čeljadi, Udovičić Marko 21 čeljade, Čorbo Stipan 5 čeljadi, Cigelj Marko 9 čeljadi, Prka Ante 17 čeljadi, Trogrlić Petar 7 čeljadi Stipović Jozo 10 čeljadi, Trogrlić Grgo 7 čeljadi, Babić Nikola 7 čeljadi, Bartulić Ivan 17 čeljadi, Jurčević Petar 17 čeljadi, Jurčević Mate 22 čeljadi, Čorbić Pavao 10 čeljadi, Čorbić Jakov 7 čeljadi, Kozina Jure 8 čeljadi (Kozina Ivan 1725. dobio je zemlje u odselio na Studence), Knezović Marko 12 čeljadi, Ćosić Petar 8 čeljadi, Ćosić Ilija 12 čeljadi, Bilić Stipe 8 čeljadi, Babić Mate 8 čeljadi, Ćosić Mate 10 čeljadi, Bilić Ante 2 čeljadi. Svega: 352 109

Runoviću

i

čeljadi. 109

Arhiv Makarske biskupije.

283

Nestala plemena Selili su 1686. za Bečkog rata uStudenačkom zbjegu u Kučiće i nisu se vratili na Studence ova plemena: Pervan, Ribičić, Dešnjon (teško pročitati), Gunjac, Pavlović, Beroš, Tomasović, Karušić. Dobili su 1725. zemlje na Studencima stanovnici Studenaca i više ih nema: Agić (Aljić), Ilijašević, Kozina - došao iz Hercegovine u Runović pa prešao na Studence, Miljković. Plemena nestala tijekom vremena: Arhiv Franceschi, kao graničare svojeg posjeda na Studencima, spominje pleme Cigelj. Stanje duša 1739. spominje Cigelj Marka s 9 čeljadi. God. 1806. spominju se samo muž i žena bez djece. Stanovali su u Dvorinama između Bilića i Prka. Kopačevići su stanovali kod bunara Trnovca blizu Udiljkovih staja. Danas žive uRičicama. Miljkovići su stanovali gdje su sada Udiljci. Augustinovići su stanovali između Baraćevih staja i viničkih Babića. PLEMENA Babić

Prema sačuvanoj predaji doselili su sa Šestanovca. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Mate Babića 8 čeljadi. God. 1870. na Studencima žive 34 obitelji, god. 1903. 13 obitelji. Dijele se na: Perdiće, Antunoviće i Piliševiće. Neki su odselili u Runoviće pa se po njima predjel kod župske kuće nazivaStudenčina. Kod diobe zemalja 1725. Nikola Babić s 5 čeljadi dobio je 2 kanapa zemlje. Sa Studenaca odselili u Kukavice kod Kupresa. Barać

Došao s Muća u fratra za kuhara, ozemo se na Studencima i ostao na ženinstvu. God. 1870. tu žive 2 obitelji, god. 1903. l obitelj. Koncem 18. st. Baraće sa Studenaca nalazimo u Bukovici i Kulini kod Plehana u Bosni. Batinić

Za Bečkog rata 1686. uStudenačkom zbjegu sele u Kučiće uz Cetinu Batev Mate s 28 čeljadi, Batev Mijo s 12 čeljadi. ledni su se vratili na staro ognjište, 284

drugi su ostali u Primorju, a neki se nastaniše u Opancima. God. 1736. nalazimo Batiniće u Drašnicama. Nastanili su se u Makru kod Makarske. Stanje duša 1739. zabilježilo je obitelj Batinić Ante sa 17 čeljadi, Frane sa 7 čeljadi. God. 1903. živi na Studencima 9 obitelji. Kod diobe zemlje 1725. Marko Batinić sa 7 čeljadi dobio je 2 kanapa zemlje. Odselili u Begovo selo kod Bugojna. Batalić

To je nadimak od Trogrlića koji je postao prezime. God. 1903. na Studencima pod tim prezimenom žive 3 obitelji. Bekavac

Za Bečkog rata 1686. uStudenačkom zbjegu sele u Kučiće Bekavac Grgo s 15 čeljadi i Frano s 12 čeljadi. U isto vrijeme poveo je Petar Radovin iz Ričica 5 obitelji u Zaveterje u Gornja Brela. Među njima i Ivana Bekavca. Koji se smjestiše u Brela Donja kod sv. Nikole, dobili su prezime Ivandić. Na povratku se Bekavci smjestiše na stara ognjišta na Studencima, u Opanke i u Žeževicu. Sa Studenaca neki odseliše u Bijelo Polje kod Livna. Kod diobe zemalja 1725. Nikola Bekavac s 10 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje. God. 1870. na Studencima žive 4 obitelji, god. 1903. 4 obitelji. Bilić

Prema legendi Osman aga Glendić bio je vezir Imotskog kadiluka. Oženio se s Mandom Lenković, sestrom Ivana Senjanina, koja mu je rodila sina Osmana kojeg su iz zasjede ubili kauri. Manda se vratila sa sinom bratu Ivi gdje je i umrla. Sin Bile po nagovoru rođaka u Senju, vratio se na Studence. Tu se oženio i imao sina. Kao udovac oženio se s djevojkom iz Medova Doca. Ta mu je rodila 6 sinova. Fra Stipan Vrljić krstio je u Imotskom 2. veljače 1720. Turčina Smaju. Na krštenju je dobio ime Mijo, a kumovao je Andrija Bilić. Kod diobe zemalja 1725. serdar Marko Bilić s 32 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje i 4 kanpa livade, arambaša Andrija Bilić sa 4 čeljadi 9 kanapa zemlje i 3 kanpa livade, Stipan Bilić s 5 čeljadi 5 kanapa zemlje i 3 kanpa livade, Grgo Bilić s 8 čeljadi 2 kanapa zemlje. Stanje duša 1739. zabilježilo je u obitelji serdara Marka 29 čeljadi, Stipe 8 čeljadi. Bilići iz Podjarma potomci su serdara Marka, koji je umro 7. svibnja 1742. Njegov sin Ilija serdar umro je 2. veljače 1766. a njegov sin Ivan, jednako serdar, umro je 5. travnja 1821. Njegov sin Mate, opet serdar, imao je 4 sina. Bilići se dijele prema nadimcima: Bilić, Runto, Pivić, Vunić, Soldatić, Prciničić, 285

Pinćo, Vranić, Mišić Bukaričić, Ćuta, Prcić, Subašić, Centić, Kovačević, Antičević, Dujmušić, Celić, Batinić-Nosić, Gustić, Pavlinović-Depić,

Džakula i Erić. Selili su prema Livnu u sela Lušnić, Čelebić, Miše, Zastinje i Kabliće Velike. Nikola je odselio u Proložac i ostao na ženinstvu. God. 1887. nalazimo ih u Trogiru kao doseljenike sa Studenaca. Jela Bilić sa Studenaca zapisana je u matice Skoplja 16. 1. 1755. Bodrožić

Doselio se sa Sviba i ostao na ženinstvu. God. 1870. 1 obitelj, god. 1903. 1 obitelj. Bošnjak Doselio je

sLovreća.

Bubalo To je nadimak od 1903. 1 obitelj.

Trogrlića.

God. 1870. na Studencima živi 1 obitelj, god.

Cikojević

To je nadimak od Trogrlića koji je postao prezimenom. God. 1870. na Studencima živi 13 obitelji, god. 1903. 12 obitelji. Odselili u Gornji Odžak kod Bugojna. Čorbić

Za Bečkog rata 1686. u Vinjanskom zbjegu seli u Brela Gornja Čorbić Dorotea sa 8 čeljadi. Kod diobe zemalja 1725. na Studencima nalazimo Pavla Čorbića s 9 čeljadi. Stanje duša 1739. zabilježilo je obitelji Stipana Čorbića s 5 čeljadi, Pavla sa 10 čeljadi i Jakova sa 7 čeljadi. God. 1870. na Studencima živi 6 obitelji, god. 1903.4 obitelji. Čorbić Manda zapisana je u matice Skoplja 5.12. 1777. Dujmović

Za Bečkog rata 1686. uStudenačkom zbjegu seli u Kučiće Dujmović Pavao sa 16 čeljadi. Iste godine selio je II Grabovačkom zbjegu na Slime Dujmović 286

Mijo sa 16 čeljadi. I jedni i drugi vratili su se na stara ognjišta. Predaja ih povezuje. Ne spominju se na Studencima 1725. kod diobe zemalja, a ne bilježi ih ni Stanje duša 1739. Znači da su se kasnije vratili. God. 1870. na Studencima živi 5 obitelji, god. 1903. 8 obitelji. Jurčević

Za Bečkog rata 1686. sele u Kučiće uStudenačkom zbjegu Toma s 13 čeljadi i Luka s 9 čeljadi. U Zagvoškom zbjegu iste godine u Brela seli Jurčević Mijo s 8 čeljadi. Neki su se zadržali u Makarskom primorju, dok su se drugi povratili na stara ognjišta: Studenčani na Studence, oni iz Zagvoškog zbjega u Lokvičiće gdje su se prozvali Jurič. Kod diobe zemalja 1725. Filip Jurčević s 9 čeljadi dobio je 4 kanapa zemlje na Studencima, dok je Petar s 8 čeljadi dobio 6 kanapa. Stanje duša 1739. zabilježilo je Petra Jurčevića sa 17 čeljadi, Matu s 22 čeljadi. God. 1870. na Studencima živi 14 obitelji, god. 1903. 12 obitelji. Kašić

Za čeljadi.

Bečkog

rata 1686. uStudenačkom zbjegu seli u Kučiće Kašić Stipe s 5 Ne spominje ih Zemljišnik 1725. God. 1903. na Studencima živi 12

obitelji. Koštić

Nastali su od Vukovića. Nadimak je postao prezimenom. God. 1870. na Studencima živi 17 obitelji, god. 1905. 6 obitelji. Malenica

U kasnijim vremenima doselio iz

Ričica.

Bartulović

Za Bečkog rata 1686. Bartulović Luka s 4 čeljadi selio je u Vinišće. Povratili su se na stara ognjišta. Kroz župske knjige provlači se prezime Pripuz, pa Bartulović, i obratno. God. 1879. na Studencima živi 6 obitelji, a 1903. 3 obitelji. Maras

Ne spominje ih Stanje duša 1739. U Stanju duša 1806. zapisane su 4 obitelji. U popisu biskupa Dragičevića 1743. zabilježeni su Marasi u Rastovači kod Po287

sušja. God. 1785. u Živinicama kod Dervente živi Ante Maras sa Studenaca sa ženom Antonijom Štetić. God. 1903. na Studencima je 6 obitelji. Nalazimo ih u 17. st. u Tučepima i Podgori. Marijanović

Vukovići

su dobili naziv Marijanović. Nadimak je za neke od Vukovića postao prezime. God. 1870. na Studencima živi 19 obitelji, god. 1903. 5 obitelji. Meštrović

Nastali su od Trogrlića. Nadimak je postao prezime. Stanje duša 1806. zabilježilo je u obitelji Ante Trogrlić-Meštrović 26 obitelji. God. 1903. na Studencima je 9 obitelji. Prka

Stanje duša 1739. zabilježilo je na Studencima obitelj Ante Prka sa 17 čeljadi. Prema predaji doselili su iz Hercegovine. God. 1870. na Studencima živi 9 obitelji, god. 1903. 9 obitelji. U Franceschijevu arhivu sačuvana je mapa posjeda darovanog 1717. od strane mletačke uprave. Graniči s posjedom Prka. Neki su sa Studenaca odselili u Golinjevo kod Livna. Roškopoljac

Kod diobe zemalja 1725. Ćosić Mate sa 7 čeljadi dobio je 6 kanapa zemlje. Stanje duša 1739. zabilježilo je na Studencima Ćosić Petra s 8 čeljadi, Iliju s 12 čeljadi i Matu s 10 čeljadi. Dobili su nadimak Roškopoljac koji se pretvorio u prezime. God. 1870. na Studencima je 6 obitelji, god. 1903. 4 obitelji. Pavlinović

Neki od Bilića dobili su nadimak Pavlinović. Postao je prezimenom. God. 1870. na Studencima žive 3 obitelji, god. 1903. 3 obitelji. Stipović

Stanje duša 1739. zabilježilo je u obitelji Joze Stipovića 10 čeljadi. Nose nadimak Boškić. U Subašića ogradi u Vinici postoji grob Jage Stipovića. Neki su sa Studenaca odselili u Duvno. God. 1870. na Studencima živi 6 obitelji, god. 288

1903.8 obitelji. God. 1717. spominju ih Franceschi kao susjede darovanog posjeda. Kod diobe zemalja 1725. spominje se obitelj Joze Stipovića s 9 čeljadi. Šakić

Za Bečkog rata selio je 1686. uStudenačkom zbjegu na Vinišće Petar Šakić s 3 čeljadi. U zbjegu 1715. gvardijan Vrljić spominje mladomisnika Šakića. Stanje duša 1739. zabilježilo je obitelj Andrije sa 11 čeljadi i Mate sa 16 čeljadi. God. 1870. na Studencima živi 20 obitelji, god. 1903. 24 obitelji. Kod diobe zemalja 1725. spominje se obitelj Ivanova s 36 čeljadi. U 17 st. i Manda u Osmanlijama kod Duvna u Bosni. Šiško

U kasnijim vremenima doselili su iz Vinice. God. 1903. 1 obitelj. Trogrlić

rata 1686. seli na Vinišće Nikola Trogrlić sa 8 čeljadi u Stuzbjegu. Staro su studenačko pleme, koje se kasnije podijelilo prema nadimcima na: Bubale, Cikojeviće, Bataliće i Meštroviće. Stanje duša 1739. zabilježilo je obitelji: Ivana sa 7 čeljadi, Matu s 10 čeljadi, Iliju s 12 čeljadi, Augustina sa 7 čeljadi, Petra sa 7 čeljadi, Grgu sa 7 čeljadi. Kod diobe zemalja 1725. spominju se obitelji: Matina s 30 čeljadi, Ivanova sa 7 čeljadi, Martinova s 13 čeljadi, Jurina s 15 čeljadi, Grgina sa 7 čeljadi. Franceschi ih 1717. spominju kao graničare darovanog zemljišta. Za

Bečkog

denačkom

Udiljak

Kad su se dijelile zemlje 1725 . Udiljak Stipan s 12 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje. Stanje duša 1739. nije zabilježilo ovo pleme. Prema predaji doselili su iz Biokova gdje su se zvali Radić. Udovičić

Za Bečkog rata 1686. u Vinjanskom zbjegu seli u Gornja Brela Udovčević Luka s 9 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. u Imotskom i Glavini, Udovičić Marko s 9 čeljadi dobio je kuću u Varošu i 18 kanapa zemlje. God. 1720. Jela Udovičić kumovala je u Imotskom Turkinji Aiši, koja je na krštenju dobila ime Dominika. Pleme Udovičić stanovalo je nekada u blizini Trilja. Njih više nema, 289

ali ostalo im je ime na selu, koje se i danas zove Studencima živi 17 obitelji.

Udovičići.

God. 1903. na

Vuković

Za Bečkog rata uStudenačkom zbjegu seli u Vinišće Vučić Mijo s 20 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Vučičić Josip s 8 čeljadi dobio je 5 kanapa zemlje. Konačno su dobili prezime Vuković. Neki se po nadimku prozvaše Marjanović, i danas su posebno pleme. Tako jednako neki po nadimku postadoše Koštić i danas su posebno pleme. Staro im je prebivalište kod župske kuće. Odatle su odselili na staje na Repinovaču. Danas se dijele na Lelić, Piletić, Lović, Bagurić i Koštić. U Podgradini žive Vukovići i Vuković Čaušević. God. 1806. u obitelji Petra Vučića bilo je 30 čeljadi.

290

SVIB Župa Svib posvećena je sv. Anti Padovanskom. U starini je Svib pripadao velikoj župi Radobilja, koja se sastojala od više područnih kapelanija. Franjevac fra Andrija Riščanin, član samostana u Sinju, svjedoči 6. rujna 1701. da je bio

Župska crkva sv. Ante na Svibu

oko 30 godina kapelan po selima radobiljske župe. Nabraja sela koja je služio: Slime, Zadvarje, Poletnicu, Grabovac, Žeževicu, Katune, Kreševo, Blato, Nova Sela, Cistu, Dobranje i Svib Veliki. Ilija Mustapić, seljak iz Grabovca, svjedoči 20. siječnja 1702. da je nazad 50 godina fra Tadija Radatić iz imotskog samostana služio sela: Grabovac, Opanke, Cistu i Svib Veliki. Predaje pripovijeda da su Svibljani u starini pokopavali svoje mrtvace u Katunima. 110 110

Dr. S. Kovačić: Glagoljaši na području Im. kr. za turske vladavine, str. 239, Čuvari baštine, Imotski 1989.

291

Biskupski ordinarijat izdao je 8. svibnja 1886. svjedočanstvo da je Svib "izložena kapelanija". Isti Ordinarijat 28. rujna 1900. traži dokumente o samostalnosti te kapelanije. Od 1918. god. Svib je župa kao i ostale. Ne znamo kad je kapelan došao na Svib; računa se polovinom osamnaestog stoljeća. Vjerojatno je tu stanovao povremeno pokoji pop glagoljaš. Crkva je zidana 1747. Prema tome možemo zaključiti da ju je radio stalni kapelan. Prva crkva na Svibu, posvećena sv. Anti, zidana je 1747. Tako je uklesano na gornjem pragu ulaznih vrata. God. 1832. ta je crkvica povećana. Godina je uklesana na zvoniku na preslicu. U razdoblju 1973-1974, za župnikovanja don Petra Rodića, Svibljani su napravili novu suvremenu crkvu po nacrtu Đene Hamzić. Temeljni kamen postavljen je 13. lipnja 1973. a prva misa je u njoj rečena na Veliku Gospu 1974. God. 1989. dobila je novi zvonik. Groblje na Svibu nalazi se oko stare crkve. Siromašna župska kuća nalazila se na mjestu gdje i sada župnik stanuje. Povećana je 1900. God. 1937. kuća je proširena. Današnji suvremeni oblik dobila je za župnikovanja don Petra Rodića. Državna škola otvorena je 24. studenog 1900. Prvi učitelj bio je Ante Kulušić. Nastava se držala u kući Joze Bodrožić Džakića. Nova školska zgrada napravljena je 1963. Električna struja došla je u selo 1963. Svib je dobio telefonski priključak sa Aržanom 1978. Na Svibu nema posebnih historijskih spomenika. Ilirska nekropola iza župske kuće samljevena je prigodom gradnje ceste. Također i ona na Gradini. Putovi kroz Svib probijani su u razdoblju 1892-1908. Cesta Cista ProvoSvib-Aržano, kao veza s Bosnom, modernizirana je i asfaltirana 1978-1980. 111 Stanovništvo prema biskupijskim i drugim popisima

God. God. 'God. God. God. God. God. God. 111

1725. 1747. 1843. 1850. 1905. 1913. 1938. 1971.

osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba

119 u 138 u 398 u 414 u 632 u 667 u 1040 999 u

14 obitelji (3 pravoslavne) 14 obitelji (2 pravoslavne) 57 obitelji 59 obitelji 90 obitelji 140 obitelji 157 obitelji

F. V. Vrčić: Župe Im. kr. II, str. 219-226.

292

God. 1979. osoba 1034 God. 1990. osoba 867 God. 1995. osoba 867 Pravoslavno stanovništvo

God. God. God. God.

1860. l obitelj 1881. osoba 21 u 3 obitelji 1898. osoba 20 u 2 obitelji 1989. 2 obitelji

tupa Svib dijeli se na: Podpolje s naseljenim plemenom Čondić. Gornji Čondići s naseljenim plemenima Čondić i Vuletić. Sredina s naseljenim plemenom Brdar. Istočni dio s naseljenim plemenom Bodrožić. Jasenak s plemenom Galić. Gornji Galići s plemenom Galić. Svibača s plemenom Bodrožić. Pod Nikolom Errizzo, providurom Dalmacije i Albanije, 20 prosinca 1725. dodijeljene su zemlje stanovnicima sela Sviba: 112 Galić

Nikola s 23 čeljadi dobio je 43 kanapa zemlje, Budimir Mate s 5 čeljadi dobio je 8, Čondić Ivan s 5 čeljadi dobio je 6, Čondić Mate s 9 čeljadi dobio je 5, Budimir Nikola sa 8 čeljadi dobio je 13, Čelar Jure s 9 čeljadi dobio je 11, Čelar Petar sa 7 čeljadi dobio je 9, Čondić Nikola s 5 čeljadi dobio je 6, Čondić Frane sa 16 čeljadi dobio je 22, Budimirović Ivan sa 14 čeljadi dobio je 20, Čondić Paško sa 16 čeljadi dobio je 28, Brdar Grgo s 8 čeljadi dobio je 14, Bikić Mara s 4 čeljadi dobila je 6, Kostadinović Ivan s 2 čeljadi dobio je 2. 112

HAZ, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., h 38.

293

Posjednici sela Sviba Gornjeg, teritorij Imotski, harambaša Šimun Rojnica, serdar Marko Bilić (oko 1747. godine) Galić

Nikola s 26 čeljadi imao je 53 kanapa zemlje, Budimir Mate s 5 čeljadi imao je 6, Bodružić Nikola s 15 čeljadi imao je 16, Brdar Grgo s 8 čeljadi imao je 20, Bodružić Ivan s 9 čeljadi imao je 18, Čondić Ivan sa 7 čeljadi imao je 5, Čelar Jure s 9 čeljadi imao je 10, Čondić Mate s 9 čeljadi imao je 9, Čondić Nikola s 5 čeljadi imao je 5, Čelar Petar s 8 čeljadi imao je 8, Čondić Frane sa 17 čeljadi imao je 17, Čondić Pavao s 15 čeljadi imao je 21, Bikić Mara s 5 čeljadi imala je ... zemlje, Crkva sv. Ante imala je 5. Čelari i Kostadinović su pravoslavne vjere. PLEMENA Bodrožić

Kod diobe zemlja 1725. ne spominje se to pleme. Koju godinu kasnije, kao posjednici zemlje na Svibu, spominju se Ivan Bodružić s 9 čeljadi, posjedovao je 18 kanapa zemlje, Nikola s 15 čeljadi, posjedovao je 16. Predaja tvrdi da su doselili od Vrlike. Prema nadimcima se dijele na: Tomorinov, Bladović, Čavar, Brnić, Džakić, Pekiš, Kelan, Selak i Vrlić. God. 1980. na Svibu stanuje 55 obitelji. Brdar Kod diobe zemlje 1725. obitelj Grge Brdara s 8 čeljadi dobila je 14 kanapa zemlje. Koju godinu kasnije zapisano je da obitelj Grge Brdara s 8 čeljadi posjeduje 20 kanapa zemlje. Brdari su starosjedioci u Livanjskom polju. Nekada su se zvali Barać. God. 1815. nalazimo ih u Zabrišću i u Rujanima kod Livna. God. 1980. na Svibu živi 11 obitelji. Čondić

Za Bečkog rata 1686. uStudenačkom zbjegu seli u Kučiće Nikola Čondić sa 17 čeljadi. Kad je Imotska krajina oslobođena od Turaka 1717. povratili su se 294

na stara ognjišta na Svib. Kod diobe zemalja 1725. Ivan Čondić s 5 čeljadi dobio je 6 kanapa zemlje, Mate s 9 čeljadi 5, Nikola s 5 čeljadi dobio je 6, Frane sa 16 čeljadi 22. Starosjedioci su na Svibu. Koju godinu kasnije, za harambaše Šimuna Rojnice i serdara Marka Bilića, obitelj Ivana Čondića sa 7 čeljadi posjedovala je 5 kanapa zemlje, Mate s 9 čeljadi 9, Nikole s 5 čeljadi 5, Petra s 8 čeljadi 8, Frane sa 17 čeljadi 17 i Pavla s 15 čeljadi 21. Između Ivana Čondića i Mate upao je Jure Čelar, između Nikole i Frane upao je Petar Čelar. Prema nadimcima dijele se na: Begov, Benek, Cvijić, Biader, Galiničić, Gluvić, Marinović, Nikoličić, Grgić, Jurkić, Kadmenović, Kapetanov, Mađer i Svit1ičić. Čon­ dići su selili u Bosnu. Veliko je naselje kod Kiseljaka. 1879. otišli su uRapovinu, u Velike Kabliće gdje su došli iz Rapovine, u Veliki Guber i Grboreze kod Livna. God. 1980. na Svibu živi 59 obitelji. Galić

Kod diobe zemalja 1725. Nikola Galić s 23 čeljadi dobio je 43 kanapa zemlje. Koju godinu kasnije, za harambaše Šimuna Rojnice i serdara Marka Bilića, obitelj Nikole Galića sa 26 čeljadi posjedovala je 53 kanapa zemlje. Kod diobe zemlje 1725. Grgo Galić s 4 čeljadi živio je u Cisti s 4 čeljadi i dobio 8 kanapa zemlje. Nikola je također dobio baštinu u Cisti. Tu se spominje Petar Galić "sersente maior". Prema predaji došli su u Jasenak iz Katuna, gdje su živjeli u Galinu docu. Dijele se prema nadimcima: Biličić, Botić, Drečić, Fenjerović, Jasenačkić, Misović, Pezarić, Stipančić, Sučević i Vatričić. God. 1980. u Jasenku na Svibu žive 23 obitelji. Selili su u Zabrišće kod Livna. Nestale obitelji Kod diobe zemalja 1725. obitelj Mate Budimira s 5 čeljadi dobila je 8 kanapa zemlje, Nikole sa 8 čeljadi 13. Kod diobe zemalja 1725. obitelj Ivana Budimirovića s 14 čeljadi dobila je 20 kanapa zemlje. Kod diobe zemalja 1725. obitelj Mare Bikić sa 4 čeljadi dobila je 6 kanpa zemlje. Odselili su iza 1878. u Prolog kod Livna. Sačuvala

se predaja u okolici Livna da su doselili sa Sviba:

Andrići

u Prolog. u Prolog. Papić u Orguz. Bralo u Zabrišće.

Bikići

295

VINJANI Za turskih vremena župa Vinjani pokrivala je prostor koji obuhvaća Vir, Zagorje, Roško polje, Vinjane Gornje (danas Posuške i Dalmatinske), zajedno s komšilucima oko sv. Roka. Okopoljski dijelovi Memedovići i Vrbanj pripadali su župi Gorica. Iza Požarevačkog mira 1718, radi izmijenjenih državnih granica, ta je župa dobila sasma novi, drukčiji oblik. Dobila je granice kakve su sada. Posluživao ih je kapelan iz Imotskog. God. 1747. Vinjani su postali župom sa župnikom koji se nastanio u sredini župe. Biskup Blašković 1733. naredio je da se sagradi u klaku crkva sv. Roka. Bila je mala i neugledna. God. 1815. vjernici Vrbnja i Memedovića odlučiše iz zavjeta zidati novu crkvu. Narod Župska crkva sv. Roka u Vinjanima se množio pa je trebalo raditi novu i veću. Današnja lijepa župska crkva, nakon dugih prilika i neprilika, dovršena je 1882. god. Crkva sv. Ante zidana je na današnjem mjestu nakon državnog razgraničenja 1718. Prema predaji nekada je služila tome kraju crkvica sv. Kate kod Cvitića Mosta. Fra Stipan Vrljić, u popisu crkava po Krajini prije oslobođenja od Turaka, ne spominje tu crkvicu. Biskup Blašković naređuje 1734. iz Makarske, da se crkvica sv. Ante pokrije i uredi. God. 1755. sazidana je druga veća i ljepša. S vremenom je postala pretijesna, pa je fra Ivan Perić 1892. dovršio s narodom današnju crkvu sv. Ante. 296

Crkvica - kapela sv. Kate služi za svagdanje potrebe bogoštovlja. Sazidao ju je od klesanog kamena župnik fra Dane Bilić. Na istom mjestu bila je stara kapela. Nalazimo je ucrtanu u samostanski Katastiko 1774. Crkva sv. Nikole Tavelića počela se graditi na župnikovanje fra Petra Sikavice. Temeljni kamen blagoslovljen je 21. srpnja 1973. Tomislavljevo, usputna kapelica, napravljena je 1925. prigodom proslave 1000. obljetnice krunjenja hrvatskog kralja Tomislava na Duvanjskom polju. U krugu je župnik Vukušić napravio stajališta Križnog puta. Župska kuća, u kojoj je povremeno stanovao župnik za turskih vremena, nalazila se u Đerekovu zaselku. Kad se sredila današnja župa Vinjani, samostan u Imotskom ustupio je svoj posjed, darovan od Mlečana nakon izgona Turaka, za gradnju župske kuće. Preuređena je od kule Mehmed bega Borkovića. Bila je slaba i neugledna. Fra Dane Bilić sazidao je novu župsku kuću na današnjem mjestu. Župa Vinjani ima dva groblja: kod župske crkve sv. Roka i kod sv. Ante. Na prostoru prostrane župe Vinjani nalaze se ostaci 19 starih grobalja. Od 1868. god. župnici drže privatnu školu u župskoj kući. Prva državna škola otvorena je u Donjim Vinjanima 1926. u Klapirića zaselku. U Gornjim Vinjanima otvorene su škole: u Lončara 1928, u Kukavica 1926, u Rebića 1953, u Kut1eša 1959. Od historijskih spomenika najviše ima ilirskih nekropola-gomila. Kod zaselka Vican, Petric i Nenadić ima 8 gomila. U blizini Crne Gore nalaze se gomile: Radevac, Lazine, Podine, Žarkovina i zapadno od Rebića 2 gomile. Rasturene su gomile: Pirića, Krilića, Žarkova, Karlova i Baketića. Osim tih postoje još i Grubišića gomila, Gvozdena i Mala Gomila iznad Đereka, Batistina Gomila sjeverno od Topića, iznad Bušića 2 gomile te Orašina i Gradina. Manje nisu ovdje nabrojene. Stećaka ima na groblju sv. Ružice kod Galića, kod groblja Slavić, uz cestu erema Gorici, iza Topića kuća, na Šanića Glavici, na Đerekovu groblju, iznad Skevinih kuća, iznad Jelavića kuća, a najviše kod Rudeža - 26 komada. Rimski putovi vodili su u pravcima Gorica, Posušje i Cvitića Most. Tribljeni put vodio je za Goricu kroz Rebiće, ispred župske kuće. God. 1891. radila se cesta Imotski-Ljubuški. Dovršena je 1897. Cesta prema Posušju probijala se je 1899. god. 1I3 Stanovništvo prema biskupijskim šemativnima i popisu župnika kretalo se kako slijedi: God. 1840. osoba 1373. u God. 1843. osoba 1288 u 206 obitelji 113

F. V. Vrčić, Župe Imotske krajine I, Imotski 1978. str. 218-243.

297

God. God. God. God. God. God. God. God. God. God.

1850. 1867. 1891. 1905. 1913. 1938. 1971. 1978. 1990. 1995.

osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba

1738 1800 1891 2231 2600 3457 3641 3687 3500 3350

u u u u u

300 300 369 400 405

obitelji obitelji obitelji obitelji obitelji

u 769 obitelji

Fra Stipan Vrljić zapisao je, i ostavio u omiškom samostanu, da je u razdoblju 1703-1708. god. u Vinjanima bilo samo 7 kršćanskih kuća. Za Bečkog rata 1686. bježalo je prema Brelima i selima uz Cetinu iz župe Vinjani 49 obitelji. Tada je ta župa obuhvaćala prostor Vir, Zagorje iVinjane Hercegovačke i Gornje Dalmatinske. Neki su se kasnije vratili dok su drugi ostali zauvijek u novim prebivalištima. 1I4 Župa Vinjani dijeli se prema slijedećim zase1cima i naseljenim plemenima: Vinjani Gornji Istočni s plemenima: Kutleša, Bago, Leko, Misir, Jović, Kukavica, Delipetar, Vican, Markota, Aračić, Jelinić i Đerek. Vinjani Gornji Zapadni s plemenima: Đerek, Janjiš, Tomasović, Šteko, Đu­ zel, Nenadić, Juroš, Lončar, Galić. Vinjani Donji Istočni s plemenima: Bušić, Parić, Ajduk, Šantar, Bilopavlović, Buljan, Radeljić, Pojatina, Jelavić. Vinjani Donji Zapadni s plemenima: Krnić, Škeva, Zakarija, Topić, Slišković, Rudež, Baketić, Župić, Majić, Kukulj, Roščić, Prka, Ždero, Rebić.

Stanovništvo Vinjana prema Zemljišniku iz 1725. god. 1I5 Alaša Jure sa 7 čeljadi dobio je 22 kanpa zemlje, Aračić Luka sa 7 čeljadi dobio je 14, Andrić Nikola sa 6 čeljadi dobio je 12, Brkljača Ante sa 6 čeljadi dobio je 12, Bičva Mate sa 7 čeljadi dobio je 14, Borović Jakov s Antom Žole, sa 6 čeljadi, dobio je 14, Kukulj Grgo s 5 čeljadi dobio je 10, 114

115

HAZ, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., h 38. HAZ, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., h 38.

298

Kutleša Ivan s 8 čeljadi dobio je 16, Mijo s 5 čeljadi dobio je 10, Dujmović Damijan sa 7 čeljadi dobio je 14, Janjiš Ivan (Đianiš) s 12 čeljadi dobio je 24, Delić Toma s 3 čeljadi dobio je 6, Jelinić Ivan sa 7 čeljadi dobio je 14, Grubišić Bože sa 7 čeljadi dobio je 14, J urišić Mijo pok. Frane sa 8 čeljadi dobio je 16, Đerek Ivan s 12 čeljadi dobio je 26 (čauš), Jelavić Grgo sa 17 čeljadi dobio je 32, Jurišić Jure, rečeni Bile, s 5 čeljadi dobio je 9, Jelinić Mate s 5 čeljadi dobio je 10, Jurišević (Juroš) Toma sa 17 čeljadi dobio je 35, Jukić Šimun s 5 čeljadi dobio je ll, Knežević Grgo sa 6 čeljadi dobio je 12, Knežević Mate sa 7 čeljadi dobio je 13, Knežević Ante sa 10 čeljadi dobio je 22, Knežević Petar s 8 čeljadi dobio je 16, Lerotić Pavao s 8 čeljadi dobio je 16, Lončarević Mate s 12 čeljadi dobio je 24, Markotić Marko s 14 čeljadi dobio je 27, Matić Mate i Ilija s 13 čeljadi dobili su 26, Matijašević Ivan, rečeni Jović, s 23 čeljadi dobio je 45, Nenadić Mate s 12 čeljadi dobio je 23, Pojatina Stipan sa 6 čeljadi dobio je 12, Prkić Mijo s 6 čeljadi dobio je 12, Perković Luka sa 6 čeljadi dobio je 12, Prkić Stipan s 8 čeljadi dobio je 15, Pipunić Šimun s 8 čeljadi dobio je 16, Pisin Mate sa 16 čeljadi dobio je 32, Rebić Ivan sa 6 čeljadi dobio je 12, Radat Stojan s 10 čeljadi dobio je 20, Rebić Karlo sa 17 čeljadi dobio je 33, Rebić Ilija s 3 čeljadi dobio je 6, Slišković Mijo s 3 čeljadi dobio je 6, Škević Grgo sa 8 čeljadi dobio je 16, Župić Mijo s 10 čeljadi dobio je 19, Dujmušić

299

Slišković

Vid s udovicom Jurišić s 10 čeljadi dobio je 24, Tomašević Cvitan sa 17 čeljadi dobio je 42, Tolić Vid sa 7 čeljadi dobio je 20, Tomašević Petar sa 6 čeljadi dobio je 12, Tomašević Filip sa 7 čeljadi dobio je 14, Vrljić Petar sa 7 čeljadi dobio je 14, Vidošević Andrija, Šimun i Križan iz Butrina sa 14 čeljadi dobili su 28, Vicanović Ivan s 5 čeljadi dobio je 9, Carević Kata i Nikola Žuljević sa 6 čeljadi dobili su 11, Župić a baba i Luca Prkičuša s 3 čeljadi dobile su 6. Stranci koji su dobili zemlje u Vinjanima

Crnica Zorzi nagrađen je u Vinjanskom polju sa 60 kanapa livade. Drašković Petar nagrađen je s 30 kanapa zemlje. Plemena nestala iz župe Vinjani

Zemljišnik ih spominje 1725. a više ih nema: Obitelj Nikole Andrića sa 6 čeljadi. Obitelj Jure Alaša sa 7 čeljadi. Obitelj Bože Grubišića sa 7 čeljadi. Obitelj Šimuna Jukića sa 5 čeljadi. Obitelj Pavla Lerote s 8 čeljadi. Obitelj Mate i Ilije Matića sa 16 čeljadi. Obitelj Šimuna Pipunića s 8 čeljadi. Obitelj Petra Vrljića sa 7 čeljadi. Spominju se još iščezla plemena: Brijača, Bičva, Delić, Grgašević i Perković koji su se kasnije spojili sa Šantarima. Stari vinjanski Mrtvar spominje plemena kojih više nema u župi Vinjani: Barišić 1787, Borović 1758, Kovač 1749. i naglašava da stanuju u Vrbnju, a 1802. piše Krndelj rečeni Kovač; Krndelj koji su se pretvorili u Kovače i Šaniće, Lapendić 1760, Grgo Kvesić 1795, Milas 1783. i dalje, Rašić 1798. i dalje, Marija Raspudić iz Vrbnja 1760, Paradžik 1760. Stanovali do kasnijih vremena pa ih nestalo: Kvasina. Mrtvar ih spominje prvi put 1742. God. 1876. u župi živi 1 obitelj. God. 1743. u popisu biskupa fra Pavla Dragičevića nalaze se u Gorici. Sigurno su imali imanje u Vinjanima pa su stanovali i na tom mjestu. 300

, l

'~ .

i

•

't

0

~;V(-!~H

.i

j

, Seoba

Vinjančana

1686. u sela oko Cetine

301

Matić. Stanovali su kod Šteka. Biskup fra Pavao Dragičević 1743. stavlja ih u Crveni Grm. God. 1876. u župi žive 3 obitelji. Medvidović. God. 1876. u župi živi l obitelj. Pirić. God. 1876. u župi žive 2 obitelji. Ćorić. God. 1876. u župi žive 2 obitelji. Kroz Mrtvar prezime se provlači kao Ćorić i Ćorić Rupčić. Vrkljan Bože oženio je Katu Kut1eša. Njegov sin Ivan poginuo je 1944.

PLEMENA Aračić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Luka Aračić sa 7 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje s kućom na mjestu gdje i danas borave. U prvoj Matici krštenih u Imotskom zabilježeno je 1739. Aračića krštenje, i naglašava da je iz Vinjana. Prema predaji doselili su s otoka Brača. God. 1876. živi 9 obitelji. Ajduk

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominje se to pleme. Znači došli su kasnije. U prvoj Matici krštenih u Imotskom zabilježeno je 1743. Ajdukovo krštenje s oznakom da je iz Vrbnja. Nastali su od Lasića. Biskup Dragičević 1743. stavlja ih na Uzariće i u Soviće. God. 1876. žive 2 obitelji. Bilopavlović

Za

Bečkog

rata 1686. u Vinjanskom zbjegu seli prema Brelima Gornjim Petar s 5 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominju se Bilopavlovići. Znači da su se kasnije vratili na staro ognjište. God. 1876. živi 10 brojnih obitelji. Bilopavlović

Buljan

Buljan je onaj koji ima izbuljene oči. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominju se Buljani. U prvoj matici krštenih u Imotskom zabilježeno je 1738. krštenje Buljanova djeteta s oznakom da je iz Vinjana. Biskup Dragičević stavlja 1743. Buljane u Ograđenik i Dragićinu. Od 1800. dijele se prema župskim knjigama na Buljane i Buljan Klapiriće. God. 1876. žive 4 obitelji. Od buljana u Ograđeniku, zaselku Buljanija, nastala su prezimena Nikolić, Vidak i Gadžo. 302

Bušić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominju se Bušići. Znači da su kasnije prešli iz Gorice u Vinjane. Prva Matica krštenih u Imotskom 1736. zabilježila je krštenje djeteta Bušić iz sela Vrbanj. U župskim knjigama Vinjana sretamo ih prvi put 1733. U Mrtvaru je 3. prosinca 1842. zabilježena smrt Ante Bušić Šontić. Stari Mrtvar ističe arambašu Juru čiji sin umire 1786. i kapetana Antu koji je umro 24. travnja 1787. Jedno su pleme s onima u Gorici. God. 1876. živi 14 obitelji. Vlasi Bušići žive u 17. st. u Kupresu. Baketić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominje se to pleme. Ne spominje ga ni biskup Dragičević 1743. u svojem popisu. U župskim knjigama sretamo najraniju godinu 1776. God. 1876. živi 5 brojnih obitelji. Bago

To je nadimak plemena Knezović koji je postao prezime. Knezović se češće kroz Mrtvar. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominje se ni Knezović, ni Bago. U župskim knjigama Bago prvi put sretamo 1792. God. 1822. zabilježena je u Mrtvaru smrt Bago Knezović Šimuna. God. 1876. žive 2 obitelji. provlači

Bašić

rata 1686. sele prema Cetini u Vinjanskom zbjegu Marko Bašić s 11 čeljadi, Mijo s 9 čeljadi i Ivan s 5 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominje se to pleme. Znači, kasnije su se vratili na staro ognjište. Prvi put ih ih sretamo u župskim knjigama 1789. God. 1876. živi 1 mala obitelj. Za

Bečkog

Dujmušić

Za Bečkog rata 1686. u Vinjanskom zbjegu sele prema Cetini Dujmušić Mate s 9 čeljadi i Mijo s 11 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mijo s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje. God. 1876. žive 2 male obitelji. Delipetar

Pravo im je prezime Knežević. Nadimak je postao prezimenom. Kneževiće stavlja 1743. u svojem popisu biskup Dragičević u Gorance iznad Mostara i u 303

Deževice. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Grgo Knežević sa 6 čeljadi dobio je kuću uz Nenadiće i 12 kanapa zemlje, Mate Knežević sa 7 čeljadi dobio je 13 kanapa zemlje uz tursku granicu, Ante Knežević sa 10 čeljadi 22 kanapa zemlje i kuću na Ceru, Petar Knežević rečeni Grgašević s 8 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje i kuću uz Nenadiće. Mogli bismo zaključiti da od Ante potječu Đuzeli, a od ostalih Delipetri. God. 1876. živi 5 obitelji. Dubravac

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominje se to pleme. Žive u Vrbnju. God. 1876. 2 male obitelji. Đerek

Za Bečkog rata 1686. sele prema Cetini u Vinjanskom zbjegu Đerek Mate sa 17 čeljadi, Toma s 9 čeljadi i Tadija sa 16 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ivan Đerek, čauš, s 12 čeljadi dobio je 26 kanapa zemlje. Nešto mu je nadodato na račun čauštva. God. 1876. živi 12 brojnih obitelji. Đereci su doselili iz Rakitna. Đuzel

Pravo im je prezime Knezović. Nadimak Đuzel pretvorio se u prezime. Biskup Dragičević 1743. stavlja Kneževiće u Gorance iznad Mostara i u Deževice. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. spominju se Grgo sa 6 čeljadi, Mate sa 7, Petar sa 8. Ti su se nastanili uz Nenadiće i dobili nadimak Delipetar. Ante sa 10 čeljadi nastanio se na Ceru i dobio 22 mjere zemlje. Od njega su Đuzeli. God. 1876. živi 7 brojnih obitelji. Galić

Kad se stvarao Zemljišnik u Zagvozdu 1726. Tomičić je dobio česticu "Pod Tu ih više nema. Prema predaji doselili su u Vinjane nakon oslobođenja od Turaka iz Gornjih Rašćana. Vjerojatno su nekada živjeli u Biokovu, kad im je ostalo prezime na baštini. Naselili su u kasnijim vremenima jer ih kod diobe zemalja 1725. ne spominje Zemljišnik. Prvi put ih sretamo u župskim knjigama 1755. god. God. 1876. živjelo je u Vinjanima 12 brojnih obitelji. Galićem".

Jelavić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Grgo Jelavić sa 17 čeljadi dobio je 26 kanapa zemlje. Godinu dana kasnije nadošlo mu je još 5 čeljadi iz Turske (Her304

cegovine). U prvoj Matici krštenih u Imotskom 1740. zapisano je dijete Jelavića iz Vinjana. Biskup Dragičević u svojem popisu stavlja Jelavića u Veljake. Najviše ih živi u općini Vrgorac. Radi lakšeg izgovora, u Vinjanima im se prezime pretvorilo u Jelović. God. 1876. u Vinjanima živi 5 brojnih obitelji. Jelavić fra Mijo iz Neretve, umro 1676. g. u Živogošću u dobi od 80 g. To znači da je rođen 1596. g. Janjiš

Za Bečkog rata 1686. Janja Janjić s 4 čeljadi seli na Slime. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ivan Janjiš s 12 čeljadi dobio je 24 kanapa zemlje. Janjiše od Imotskog nalazimo 1760. god. u Johovcu kod Dervente. God. 1876. u Vinjanima su živjele 3 obitelji. Jelinić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mate Jelinić s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje. U prvoj Matici krštenih Imotskog 1742. zabilježeno je krštenje Jelinića djeteta iz Vinjana. Biskup Dragičević u svojem popisu 1743. stavlja ih na Posušje i u Kočerin. Jović

rata 1686. seli u Brela Ivan Matijašević u Vinjanskom zbjegu s Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ivan Matijašević, rečeni Jović, s 23 čeljadi dobio je kuću u Butrinu i tu 13 kanapa zemlje. U Bolazinovcu je dobio kuću i 11 kanapa zemlje. Usve je dobio 45 kanapa zemlje. U prvoj Matici krštenih Imotskog 1743. zapisano je krštenje Jovića djeteta iz Vinjana. U Velikoj kod Plehana 1782. nalazimo Andriju Jovića iz Vinjana. God. 1876. u Vinjanima je živjelo 19 brojnih obitelji pod prezimenom Jović i 2 obitelji pod prezimenom Jović Kukić. Matijaševiće nalazimo u 17. st. u Drašnicama. Za

2

Bečkog

čeljadi.

Jurišić

Za Bečkog rata 1686. selio je u Vinjanskom zbjegu u Brela Gornja Jurasović Jure s 3 čeljadi. Pošto ga bilježnik stavlja odmah uz Perića, Dujmušića i Tolića, možemo zaključiti da je to Jurišić Jure. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Jure Jurišić rečeni Bile s 5 čeljadi dobio je 9 kanapa zemlje. God. 1876. živjelo je 6 obitelji. 305

Juroš

Za Bečkog rata 1686. selio je u Brela Gornja Jurošević Marko s 11 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Toma Jurošević, zajedno sa Ivanom Juroševićem imao je 17 čeljadi i dobio je kuću u Vučetinu docu te 35 kanapa zemlje. Mrtvar je zapisao 5. prosinca 1777. smrt Jure Knezović Juroš, a 1801. Ružicu Knezović Juroš. God. 1876. živi 9 obitelji. Krnić

Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu selio je prema Brelima Krnić Marko s 3 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. u Vinjanima, ne spominje se to pleme. Došli su kasnije iz Gorice. God. 1876. živjele su 3 obitelji. Kukavica

Prema sačuvanoj predaji doselili su iz Glavine u Vinjane. God. 1876. živjele su 3 obitelji. Kukulj

Kad se stvarao Zemljišnik 1735. Grgo Kukulj s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje. Biskup Dragičević 1743. stavlja Kukuljevića u Šurmance u Hercegovini. God. 1876. živjelo je 8 manjih obitelji. Kutleša

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ivan Kutleša s 8 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje. Nikola Mandić tvrdi da su Kutleše, Kutle, Svrze starinom Anići iz Grabove drage. Dedijer tvrdi da su Kutleše staro imotsko pleme, koje se je u starini nazivalo Vojvodić. Pred Turcima su pobjegli u Buhačevinu u Hercegovini, odakle su se dalje širili. God. 1876. u Vinjanima je živjelo 17 brojnih obitelji. Ima ih u Cisti Velikoj, Ugljanima i Čaporicarna.

Leko Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominje se to pleme. U Matici krštenih u Imotskom 1743. zabilježeno je krštenje djeteta Lekić iz Vinjana. U Mrtvaru je zabilježena smrt Jure Vrljić Leko. Petar Vrljić 1725. sa 7 čeljadi dobio je baštinu uz župski vrt u Memedovićima. Njih više nema. I danas se u tom predjelu dio zemljišta naziva Lekovina. God. 1876. živjele su 4 obitelji. 306

Lončar

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mate Lončarević s 12 čeljadi dobio je 24 kanapa zemlje. U Matici krštenih u Imotskom zapisano je 1734. krštenje djeteta Lončar nekada Vuičić. Negdje piše Vuin, rečeni Lončar. Biskup Dragičević 1743. Lončare je zapisao u Kostušu u Hercegovini odakle su doselili u Vinjane. God. 1876. živi 26 brojnih obitelji. U Matici krštenih u Imotskom 1739. zabilježeno je krštenje djeteta Kukić Segrević. Znači da neki od Lončara imaju vezu s njima. Majić

Za Bečkog rata 1686. u Vinjanskom zbjegu seli prema Brelima Majkušević Frano s 3 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominje se pleme Majić. Znači da su kasnije naselili, prema predaji, iz Drinovaca. God. 1803. javlja se u župskim knjigama nadimak Mazul. Koncem 18. st. sretamo Mazule u Johovcu kod Dervente. God. 1876. živjele su 3 obitelji. Markota

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Marko Markotić s 14 čeljadi dobio je kuću i 27 kanapa zemlje. U Matici krštenih u Imotskom 1742. zapisano je krštenje djeteta-Markotića iz Vinjana. U Mrtvaru je zapisana smrt Bašić-Markota. Biskup Dragičević 1743. zabilježio je Markotiće u Hamziće u Brotnju. God. 1876. živjele su 4 obitelji. . Misir

Kad se stvarao Zemljišnik 1725'. nema spomena o Misirima. Znači da su naselili kasnije. Biskup Dragičević zabilježio je 1743. Misire u Knešpolju kod Mostara. God. 1876. živjele su 4 obitelji. Nenadić

Za

Bečkog

rata 1686. selio je prema Brelima u Vinjanskom zbjegu Ivan s 5 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ante i Mate Nenadić s 12 čeljadi dobili su kuću na današnjem položaju i 23 kanapa zemlje. Starosjedioci su. God. 1876. živjelo je 30 brojnih obitelji. Nenadići su doselili iz omiških Poljica. Nenadić

Parić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominje se to pleme. U Mrtvaru je 14. veljače 1793. zabilježena smrt Jele žene Vida Cvitkovića Parića. Biskup Dra307

gičević

stavlja Cvitkoviće 1743. u Soviće. Vjerojatno su odatle preselili u Vinjane. Prvi put Pariće susrećemo u župskim knjigama 1752. God. 1876. živjela je 1 brojna obitelj. Perić

rata 1686. sele prema Brelima u Vinjanskom zbjegu Jure Perić i Mate s 8 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominju se Perić i u Vinjanima. Znači da su se kasnije vratili na nekadašnja ognjišta. Vjerojatno su došli iz Tihaljine, gdje su se, zajedno s Tolićima skrasili nakon povratka iz zbjega. God. 1876. živi 16 brojnih obitelji. Nalazimo ih u 17. st. u Drašnicama. Za

s5

Bečkog

čeljadi

Peša

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. dobio je zemlje Mate Pešić sa 16 čeljadi. ih u župskim knjigama prvi put 1735. God. 1876. živjela je 1 obitelj.

Susrećemo

Petric

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominje se to pleme. Prvi put ih nalazimo u župskim knjigama 1758. God. 1876. živjelo je 6 obitelji. Petrici su iz Čitluka kod Posušja. Prka

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mijo Prkić sa 6 čeljadi dobio je kuću u i 12 kanapa zemlje, Stipan Prkić s 8 čeljadi 15 kanapa zemlje. God. 1876. živjela je 1 brojna obitelj. Smatraju se starosjediocima. Memedovićima

Pojatina

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Stipan Pojatina sa 6 čeljadi dobio je kuću u Župića docu i 12 kanapa zemlje. Prema predaji Anić iz Slivna došao je u Župića. Taj mu je darovao pojatu i imanje u Župića docu. Prozvali su ga Pojatina. God. 1876. žive 3 obitelji. Radat

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Stojan Radat s 10 čeljadi dobio je kuću u i 20 kanapa zemlje. U Matici krštenih 1743. zabilježeno je kršte-

Memedovićima

308

nje u Imotskom Radatova djeteta iz Vinjana. Radat su staro biokovsko pleme iz Krstatica. Biskup Dragičević zabilježio ih je 1743. u Ružiće i Posuški Gradac. God. 1876. živjele su 2 obitelji. Rebić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ivan Rebić sa 6 čeljadi dobio je kuću u Memedovićima i 12 kanapa zemlje, Karlo Rebić sa 17 čeljadi dobio je kuću u Memedovićima i 33 kanapa zemlje, Ilija Rebić s 3 čeljadi dobio je kuću uz Toliće i 6 kanapa zemlje. U Matici krštenih u Imotskom 1736. zapisano je krštenje Rebićeva djeteta iz Vinjana. Karlo Rebić gasio je 1726. klak za gradnju crkve sv. Frane u Imotskom. 1794. pojavio se je u župskim knjigama nadimak Spajo. Biskup Dragičević 1743. stavlja Rebiće u Buhovo, odakle su doselili u Vinjane. God. 1876. živjele su 3 brojne obitelji. Od Rebića iz Buhova nastalo je prezime Buhovac u Jasenici kod Mostara. Radeljić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominje se to pleme. Za Kandijskog rata 1660. pribjegli su u Podgoru Jure Runović s Umljana i rođak mu Petar Radeljić, sin Mihovila. Radež kod Kamenmosta zove se po Radeljićima. Kad se 1726. stvarao Zemljišnik u Podbablju, Luka Perić dobio je dio zemlje koja je nekad pripadala Abramu Radeijiću. Neki su se zadržali u Gracu kod Makarske, dok su se drugi povratili iz Primorja i nastanili u Prološcu i Vinjanima. God. 1876. živjelo je 10 brojnih obitelji. Radeljići su starinom iz Ružića. Od njih su: Alilovići, Alerići iMacani. Roščić

Došli su iz Grabovca za župnikovanja fra Anđela Roščića (1819-1821). Prvi put ih sretamo u župskim knjigama 1820. God. 1876. živjela je 1 brojna obitelj. Rudež

Kad se stvarao Zemljišnik 1725, ne spominje se to pleme. Matica im je u župi Kozica. Rudež se priženio u Krnića i tu se nastanio. U župskim knjigama sretamo ih prvi put 1754. god. God. 1876. živjelo je 8 brojnih obitelji. Šanić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominje se to pleme. Mrtvar je zabilježio 5. rujna 1805. smrt Grge Krndelja rečenog Šanić. Matica krštenih u Imotskom 309

zabilježila je 1738. krštenje djeteta Krndelj iz Vinjana. Krndelj se često provlači kroz stari Mrtvar. Prvi put u župskim knjigama sretamo prezime Šanić 1781. god. 1876. živjele su 2 obitelji. Krndelji su starinom iz Blizanaca u Brotnju. Šimić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominje se Šimića pleme. Prvi im je spomen u župskim maticama 1780. Prema predaji doselili su na staro ognjište iz Alagovca. God. 1876. živjele su 2 obitelji. Škeva

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Grgo Škević sa 8 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje. God. 1876. živjelo je 7 brojnih obitelji. Slišković

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mijo Slišković s 3 čeljadi dobio je 6 kanapa zemlje, Vid Slišković s udovicom Jurišić s 12 čeljadi dobio je 24 kanapa zemlje. U Vinjanskom polju iznad puta nastanio se uz Brkljaču i Prcu kojih više nema. Starina im je u Rastovači kod Posušja. Biskup Dragičević 1743. zabilježio ih je u Raškoj Gori. U Matici krštenih u Imotskom 1734. zabilježeno je krštenje, djeteta Slišković iz Vinjana. God. 1876. živjele su 4 obitelji. Šantar

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Luka Perković sa 6 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje. Prema predaji došli su sa Svibića. Biskup Dragičević 1743. stavlja Šantaroviće u Dragičinu. Prvi put se spominju u župskim knjigama Vinjana 1733. Vjerojatno su se putem ženidbe spojili s Perkovićima koji su nestali pa dobili prezime Šantar i Šantar Perković. God. 1876. živjele su 4 brojne obitelji .. Šteko

Za Bečkog rata 1686. selio je prema Brelima u Vinjanskom zbjegu Mijo Šteković s 2 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominje se to pleme. Znači, kasnije su se vratili na staro ognjište. Prvi put ih sretamo u župskim maticama 1733. god. God. 1876. živjele su 4 obitelji. Tolić

Za s 11 310

Bečkog

čeljadi.

rata 1686. seli u Vinjanskom zbjegu prema Brelima Ivan Tolić Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Vid Tolić sa 7 čeljadi dobio je stan

na današnjem položaju i 20 kanapa zemlje. Biskup Dragičević 1743. stavlja Toliće u Tihaljinu. God. 1876. živjelo je 5 brojnih obitelji. U 17. st. nalazimo ih u Tučepima i Podgori. Tomasović

Za Bečkog rata 1686. seli u Vinjanskom zbjegu prema Brelima Tomašević Mijo s 11 čeljadi. Vratili su se na staro ognjište. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. arambaša Cvitan Tomašević, s Bonom Tomašević i sa 17 čeljadi, dobio je kuću u Vinjanima i 42 kanapa zemlje. U to je uključeno 8 kanapa na račun harambaštva. Petar Tomašević sa 7 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje, Filip Tomašević sa 7 čeljadi 14 kanapa zemlje. Obojica kuće uz Vicanovića i uz Ričinu. Fra Ivan Tomasović Gagić 1715. među posljednjima napušta samostan na Prološkom blatu. God. 1876. živjelo je 7 obitelji. Nalazimo ih u 17. st. u Tučepima i Podgori. Topić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominje se to pleme. Došli su s Ciganskog brda u Mostarskom blatu. Pravo im je prezime Modrenović. Prvi put ih susrećemo u župskim maticama 1773. God. 1876. živi 19 obitelji. Vican

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ivan Vicanović s 5 čeljadi dobio je na današnjem položaju kuću i 9 kanapa zemlje. Biskup Dragičević 1743. stavlja ih na Posuški Gradac i u Medvidoviće iznad Gruda. God. 1876. živjele su 4 obitelji. Vidoš

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Križan i Šimun Vidošević s Butrina sa 14 dobili su kuću na današnjem položaju i 28 kanapa zemlje. Biskup Dragičević 1743. stavlja Vido še u Grguriće kod Livna i u Rakitno-Drežnicu. God. 1876. živjelo je 7 brojnih obitelji. U Zmijavcima su staro imotsko pleme. čeljadi

Vukadinović

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominje se to pleme. U župskim maticama prvi put se spominju 1801. U Mrtvaru je 1844. zapisana smrt Mate Vukadinovića Radata. Prema predaji od Duvna je došla udovica Vukadinović sa 2 sina i udala se za Radata. God. 1876. živjele su 2 obitelji. 311

Zakarija

U Matici krštenih u Imotskom zabilježeno je 1732. krštenje Zakaričić. God. 1750. u istoj Matici zabilježeno je krštenje Zakaričić drukčije Lukačić. Stanovali su u Varošu. Kasnije su prešli u Vinjane, a smatrali se župljanima Imotskog sve do 1901. god. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominje se to pleme. Biskup Dragičević stavlja 1743. Zakaričiće u Goricu. God. 1876. živjele su 2 obitelji. Župić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Mijo Župić s 10 čeljadi dobio je kuću u "Župića" i 19 kanapa zemlje. Mogli bismo prema starom zaselku Župić zaključiti da su starosjedioci. U Omišu je umro 26. ožujka 1819. fra Marko Župić Ćorić. God. 1876. živjele su 4 obitelji.

312

ZAGVOZD Velika je starost župe Zagvozd. Međutim, prvu vijest o njoj imamo tek 1626. god. iz izvješća biskupa Bartula Kačića papi Urbanu VIII. Za vrijeme Drugog crkvenog sabora u Solinu 533. god. spominje se župa Montanense. Povjesničari tvrde da se to odnosi na Zagvozd, a pripadao je biskupiji Mucrum. To je današnji Makar iznad Makarske. Zagvoška župa nekada je obuhvaćala, osim današnjih zaselaka, Dobrinče i Medov Dolac. Služili su je od pamtivijeka popi glagoljaši. O njima imamo saznanja iz prošastih vremena iz župskih matica Podgore i Brela. Nažalost, zagvoške su matice izgorjele u požarima 1825. i 1943. Župska kuća Velike Gospe sagrađena je oko 1620. Predaja Crkva Gospe Karmelske u Zagvozdu kaže da je serdar Tomičić išao u Carigrad po dozvolu-ferman za gradnju. Pred velikim oltarom nalazi se grob Petra Milića đakona, na kojemu je uklesana 1627. god. Tijekom 1973. na njoj su izvedeni restauratorski radovi. Crkva sv. Križa u Donjem Rastovcu, nekadašnja župska crkva Zagvozda, zidana je 1612. Restauriranaje 1973. U njoj se nalazi slika sv. Križa, koja prema mišljenju stručnjaka potječe iz 16. stoljeća. Prema uklesanim datumima i godini, na sjevernoj strani pročelja, moglo bi se zaključiti da je zidana ili posvećena 12. marča 1628. 313

Crkva Svih Svetih na Butigama, prema uklesanom natpisu na pročelju, poje 20. siječnja 1644. od fra Pavla Posilovića, skradinskog biskupa. Crkva sv. Stipana u Donjem Rastovcu sazidana je od zagvoškog župnika don Andrije Lončara. Kad se dovršila, blagoslovio ju je 27. rujna 1863. dekan don Jure Pavlinović. Crkva Srca Marijina sagrađena je u Rakićima 1989. Kapela-crkvica sv. Mihovila na OrIjači zidana je po dozvoli Biskupskog ordinarijata od 2. ožujka 1899. U njoj se govori misa na blagdan sv. Marka kad se vrši blagoslov polja. Nova župska crkva Gospe Karmelske zidana je na Butigama 1963. zaslugom župnika don Marka Perice. Posvećena je 22. prosinca 1963. Zalaganjem župnika don Ivana Dragušice postavljen je novi krov, desni zvonik dograđen u piramidu, te nadodan lijevi zvonik. Župska kuća u najstarija vremena nalazila se kod crkve sv. Križa. Župnik domorodac don Marko Brnas dao je svoje zemljište za gradnju župske kuće na Ćemeru, u blizini crkve Velike Gospe. Kuća je zidana na današnjem mjestu za don Ilije Ujevića 1913. Spaljena je od četnika 1943. Kasnije je obnovljena i posuvremenjena. Pomoćnu školu otvorio je 1853. župnik don Andrija Lončar. Državna škola otvorena je 1887. Problem je bio u prostorijama. Napokon se smjestila u zgradu Mate Krstića, koji ju je sazidao za tu svrhu. Iza Drugog svjetskog rata napravljena je nova velika školska zgrada za Osmogodišnju školu. Zagvoždani pokopavaju svoje pokojnike u dva groblja: kod sv. Križa i kod Velike Gospe. Ostaci starih grobova nalaze se kod crkve Svih Svetih. U blizini crkve sv. Stipana ima dosta grobova. Vjerojatno su tu pokopani poginuli u borbama za Kandijskog rata. Stara groblja nalaze se: kod Raka u Kosmatovici, blizu zaseoka Brzice, u Rastovcu na glavici Ždrilo. U Zagvozdu ima veliki broj povijesnih spomenika. Predhistorijske nekropolegomile nalaze se: na Maloj gradini, kod Sudišća, kod Drahuše, u Dočićima kod Mucića, kod Brzica, na SmrdeIju, u Bukvinu docu, na Draguši, na Kosortoru, Šimunova gomila, na Rudini, na Pružinam, Uskorača ili Jarameta kod Gaća, Gubavčeva gomila, Vranjina gomila, Ploča kod Stapića, u Maslešinu docu, Ripišića gomila, u Perinu docu, na Nikolinu križu, na Trišnjevici kod Sutinih kuća. Stećaka ima: kod crkve Svih Svetih, Vukov greb, na Gracu kod Kristića, na Gradini kod Varkaša, kod crkve Velike Gospe, kod crkve sv. Križa, u Gornjem Rastovcu kod Kosovnjaka. Poznata je Saranč ploča na kojoj je uklesana 1645. god. Istočno od crkve Svih Svetih nalazi se mjesto Manastirine s ostacima stare zgrade. Vjerojatno su tu neko vrijeme stanovali franjevci. Bilo je to u vrijeme kad su napustili samostan u Prološkom blatu i sklonili se u Makarsku 1614. god. svećena

314

Na Grimanijevoj zemljopisnoj karti 1726. označena je zgrada, i tu piše "fu convento" - "bijaše samostan". Na Rudinama vide se ostaci stare kule. Drži se da su to ostaci kule glasovitog Hasan age Arapovića. U Zagvozdu se nalazi dosta napuštenih naselja s ostacima zidina njihovih kuća. Kroz Zagvozd ide Francuska ili Napoleonova cesta. Kad je izgrađena, po želji francuskih upravljača, nastalo je naselje Butige. Put prema Imotskom preko Škobaljuša rađen je 1880-1881. Svi putovi kroz zagvoške zaseoke asfa1tirani su 1868-1970.1 16 Stanovništvo prema biskupijskim i drugim raznim popisima God. God. God. God. God. God. God. God. God. God. God.

1843. 1850. 1867. 1886. 1891. 1905. 1913. 1938. 1979. 1990. 1995.

osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba

1196 1260 1530 1909 2003 2601 2899 3219 2036

u u u u u u u

194 203 232 300 303 371 380

obitelji obitelji obitelji obitelji obitelji obitelji obitelji

381 obitelj osoba 1327

Župa Zagvozd dijeli se na: Rašac s naseljenim plemenima: Rakić: Rako i Čagalj. Radići: Radić. Milići: Milić

i

Bartulović.

Mucići: Mucić i Prodan. Brzice: Brzica. Buljubašići Donji:: Buljubašić, Pirić i Drlje. Buljubašići Gornji: Buljubašić.

Rastovac s naseljenim plemenima: Rastovac Gornji: Stanić, Maslić, Vranić, Dedić i Varkaš. Rastovac Donji: Lončar, Serdarević,. Žugo i Šuta. 116

F. V. Vrčić: Župe Imotske krajine II, Imotski 1980, str. 119-142.

315

Butige s naseljenim plemenima: Prodan, Drlje, Sulić, Lišnjić, Kristić, Čagalj i Šuvar. Srednje Selo s naseljenim plemenima: Mlikota, Gaće, Prodan, Drlje, Pruže i Čaglji Gornji. Bunje s naseljenim plemenima: Sulići: Sulić i Svaguša. Šuvar: Šuvar. Čaglji Donji: Čagalj. Čaglji Gornji: Čagalj. Kristići Gornji: Kristić. Kristići Donji: Kristić. Katušići: Katušić i Brnas. Dobro Selo s naseljenim plemenima: Svagušići: Svaguša i Stapić. Stapići: Stapić, Svaguša i Radić. Sušići: Sušić.

Tomičići: Tomičić, Čagalj i Mušura.

Piplica: Piplica i

Buljubašić.

Kurtovići: Kurtović, Čagalj i Puljak.

Mušure: Mušura. Alagići: Alagić. Bartulovići: Bartulović

i

Lončar.

DIOBA ZEMLJE 1726. STANOVNICIMA ZAGVOZDA

12. lipnja 1726. VILLA ZAGUOSD TERITORIO D IMOSCHI SELO ZAGVOZD PODRUČJE IMOTSKI "Izvršavajući naredbu presvijetlog gospodina Nikole Errizzo, generalnog providura za Dalmaciju i Albaniju, koju je izdao 7. listopada 1726. izvršena je dioba zemalja, kako slijedi:" Dioba je započeta 15. lipnja a završena 10. kolovoza." Čestice zemlje dijelile su se u Zagvozdu oko prebivališta u Biokovu i u Prološkom polju. Svaka je obitelj dobila određenu mjeru, koja je ovdje nazvana

316

"kanap", prema broju čeljadi u kući. U Zadarskom historijskom arhivu nalaze se mape Zemljišnika i posebni opisi čestica za svaku obitelj. JI7 Arambaša Mijo BrstiIović sa 16 čeljadi, 26 kanapa zemlje, Marko Buljubašić s 15 čeljadi, 19, Martin Buljubašić sa 7 čeljadi, 8, Mate Bartulović s 13 čeljadi, 16, Mate Mlikotić sa 6 čeljadi, 8, Ivan Buljubašić s 8 čeljadi, 10, Andrija Buljubašić sa 6 čeljadi, 7, Nikola Jakir s 10 čeljadi, 12, Josip Piplica s 9 čeljadi, 11, Nikola Piplica rečeni Skenderbeg s 10 čeljadi, 12, Luka Piplica s 10 čeljadi, 12, Andrija Piplica s 11 čeljadi, 13, Jure Varkaš sa 7 čeljadi, 8, Petar Varkaš sa 8 čeljadi, 10, Petar Stanić i Petar Solto s 13 čeljadi, 16, Ivan Granić s 8 čeljadi, 10, Mijo Granić s 5 čeljadi, 6, Toma Čagljević sa 7 čeljadi, 8, Mate Raosavljević s 10 čeljadi, 13, Jakov Šćurla s 10 čeljadi, 10, Toma Stapić s 10 čeljadi, 12, Ivan Babić s 9 čeljadi, 11, Mijo Rakić s 4 čeljadi, 5, Jure Rakić s 14 čeljadi, 17, Petar Bartulović s 8 čeljadi, 10, Andrija Gavran sa 7 čeljadi, 6, Ivan Serdarević rečeni Zugo s 5 čeljadi, 6, Mijo Svagušić s 5 čeljadi, 6, Udovica Svaguša s 2 čeljadi, 2, Mate Serdarević s 10 čeljadi, 12, Andrija Šuta s 9 čeljadi, 11, Šimun Mustapić s 5 čeljadi, 7, Jure Lončar s 11 čeljadi, 13, Mate Prodan s 2 čeljadi, 3, 117

HAZ, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., h 38.

317

Mijo Stapić s 12 čeljadi, 8, Martin Brstilović s 3 čeljadi, 4, Jure Glumac rečeni Glumčević s 4 čeljadi, 5, Jure Katušić slO čeljadi, 12, Mate Čagljević sa 17 čeljadi, 26, Nikola Puljak sa 6 čeljadi, 7, Grgo Drljić sa 6 čeljadi, 7, Ante Drljić s 5 čeljadi, 6, Jure Čagljević sa 16 čeljadi, 20, Luka Brzica sa 6 čeljadi, 7, Ana Kosorova s 4 čeljadi, 5, Marta Serdaruša s 2 čeljadi, 2, Pava i Stipan Linčir s 3 čeljadi, 3, Frane Čelan s 10 čeljadi, 12, Grgo Milić sa 7 čeljadi, 8, Ivan Radić s 3 čeljadi, 8, Luka (?) Čelan s 10 čeljadi, 12, Jure Čelan sa 8 čeljadi, 10, Ivan Stapić s 5 čeljadi, 6, Mate Čelan rečeni Patak sa 6 čeljadi, 7, Ante Čelan rečeni Kurt s 8 čeljadi, 10, Ante Čelan rečeni Sule s 9 čeljadi, 8, Šimun Šuvar slO čeljadi, 8, Bože Tomičić s 8 čeljadi, 10, Serdar Stipe Tomičić s 12 čeljadi, 28, Šimun Brnasović s 8 čeljadi 10, Frane Puljak s 8 čeljadi, 9, J ure Matković iz Medova Doca sa 9 čeljadi, 11, Brne Sušić sa 7 čeljadi, 8, Ivanica Radića udovica s 8 čeljadi, 3, Crkva sv. Križa 2, Crkva B. D. Marije 2, Crkva Svih Svetih 7, Ivan Babić s 9 čeljadi, 11, Marko Buljan Pašić s 15 čeljadi, 24. 318

Nazivi zemljišta i kuća 1726. u Zemljišniku prema plemenima kojih više nema u Zagvozdu: Bančeva dolina, Bančeva zidina (Banjac) kod Varkaša. Braića doci, Braića zidine (Sada žive u Brelima). Bužića dolac, na više mjesta spomenuta baština nekadašnjih stanovnika kod Serdarevića u Donjem Rastovcu. (Sada selo Ružići u Hercegovini). furlić na više mjesta. (Danas Jurline u Živogošću.) Lucić se spominje na više mjesta. Bulja Pašić, Buljeve torine na više mjesta. Šilobadovac. Pleme je dalo kroničara fratra Šilobadovića. Bilolini doci. Kimalova Podvornica. Kimaluša. Kardašić, torina kod Svaguša. Knez, Knezovac više puta. Vladičić zemlje i Vladičića kuće kod Šuta. Ćurkovac. Medvidović

Mijo kod Svaguša. (Medvidovići u Lokvičićima). Mendeševina, zemlja i zidine kod Šuta. (Mendeši u Makru iGlavini.) Šumeljuše zemlje. (Prešli u Zmijavce.) Katića kuće tine. Kužina pod Ćelićem. (Sišli u Poljica.) Zemlje pod Novakom. (Sišli u Poljica, a više ih nema.) Glavanova gomila kod Sušića. (Glavani sada žive u Vrgorcu.) Kovačića Doci, Kovačevac kod Tomičića. Topić u Rastovcu na više mjesta (prešli u Bašku Vodu). Đuršićevac.

kod Sušića. (Danas žive u Sovićima u Hercegovini.) Kunčeva Greda. Kunci (danas žive u Podgori.) Medićevac kod Stanića. (Medići danas žive u Brelima.) Ćosića Dolac kod Buljubašića. Dugonjića Doci kod Stanića. Bazinova

kuća

Vučković.

Kosorovina na više mjesta. (Vjerojatno su odselili kod Vrlike.) Konto kod Mušura. Jukić kod Mušura. Dragović kod Stapića. (Danas žive u okolici Metkovića i u Podosoju.) Škoričina kod Čelana. 319

Pavića

torina od Buljubašića. Ganlić kod Svaguša. Matković kod Sušića iSerdarevića. Kloića Dolac, Kloića Uzdol kod Sušića. Antulović.

Duoljići braća

uz

Buljubašiće.

(Vjerojatno prema njima

Dolića

draga.)

Komar. Šućurduša kod Sušića. (Danas Šućuri.) Pod Galićem naslijedili Tomičići. (Danas Galići u Vinjanima.) Veića Zidine kod sv. Križa u Gornjem Rastovcu (danas u Glavini i u Neoriću.)

Za Kandijskog rata u 17. st. odselili su u Podgoru iz Zagvozda: Pavlović

Jure kujundžija. Pašić Slipiea. J ure harambaša i Matij iz Zagvozda. Perko hajduk. Pipličić Marko, Matija sin Stipana i Petar iz Zagvozda, zet Tadije Sulejmana iz Drašnica. Mojuna Stero harambaša, treći bratučed Jure Pašića iz Zagvozda. Ćelanović Andrija Petrov, đak iz Zagvozda. 118 Odselili za

Bečkog

rata 1686. iz Zagvozda i nisu se vratili:

Čiuvići (Čuići) - nastanili se u Šumetu u Prološcu. Banjak - žive u Krstaticama kao Lizatovići, Ivanovići i

Topići.

Linčir.

Podina. Nikolić

- nastanili su se u Prološcu i na Mrnjavcima na Kosorović - vjerojatno su odselili u Kosore kod Vrlike. Konto.

Lovreću.

Kovač.

Čuljak - nastanili se u Prološcu i nestali. Dedijer tvrdi da su odselili u Klobuk, odakle su se raširili po Hercegovini. 118

Dr. Marijan

320

Stojković:

Podgora u XVII.

stoljeću,

Zbornik JAZU, Zagreb 1933. str. 95-145.

Staljević.

(Vjerojatno su

Stapići.)

Pipenić.

Cvitanović

- nastanili su se u Baškoj Vodi.

Gašparović. Antičević.

Tabaković

- ostali su u Brelima. - ostali su na Slimenu kao

Bilinović

Bilić.

Komarić. Daginović.

laglovina. Čeljičić - nastanili se u Postranju kao Češljar. Ravljijić. Vladenić. Vladoragić.

Baljičević. Režić. Dragičević. Previljić.

Unušić.

Šume ljić - nastanili se u Zmijavcima. Ćapeta. Maričić.

Visković

Stanak

- ostali u Tučepima. - ostali u Baškoj Vodi.

(Staničić)

Šilobadović. Granić - ostale im stare grobnice kod sv. Križa u Rastovcu. Žive na Dobrinčima,

u Baškoj Vodi i Hercegovini.1I9

Svećenici

iz Zagvozda koji su služili u Podgori u 17.

stoljeću:

Don Petar Nikolin 1622. Don luraj Režić ili Budić služio je kao kapelan od 18. prosinca 1676, kao župnik od kolovoza 1661. do travnja 1663, pa od siječnja 1666. do smrti 9. siječnja 1680. Don Andrija Čelanović bio je kapelan, umro je 1675. Fra Mijo Čelanović, tajnik makarskog biskupa, 31. kolovoza 1671. nosio je s drugim svećenicima moći sv. Jure na Biokovu. 12o 119 120

HAZ, Neka prezimena teškoje pročitati. Dr. Marijan Stojković: Podgora u XVII. stoljeću, Zbornik JAZU, Zagreb 1933, str. 95-145.

321

Obitelji upisane u Zemljišnik 1726. a kasnije nestale: Bazinova Jela sama dobila 1 kanap zemlje. Kosorovka Ana s 4 čeljadi. Posljednji je potomak brojnog plemena Kosor koje je iselilo iz Zagvozda. Glumac-Glumčević Jure s 4 čeljadi dobio je 5 kanapa zemlje. Linčir Pavao i Slipac s 3 čeljadi dobili su 3 kanapa zemlje. Babić Ivan s 9 čeljadi dobio je 11 kanapa zemlje.

PLEMENA Alagić

Kod diobe zemalja 1726. ne spominje se to pleme. Prema sačuvanoj predaji nastali su od Čelana. God. 1979. u Zagvozdu su 3 obitelji. God. 1990.2 obitelji. Bartulović

Staro su zagvoško pleme. Za Bečkog rata 1686. Bartulović Mate sa 6 čeljadi bježi u Kučiće. Kod diobe zemlje 1726. Mate Bartulović s 13 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje. Petar Bartulović s 8 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje. Nekada su živjeli u Rastovcu Gornjem ispod Dedića. God. 1979. u Zagvozdu živi 16 obitelji. God. 1990. 16 obitelji.

Brzica Kod diobe zemalja 1726. Luka Brzica sa 6 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje. Prema predaji doseljenici su u Zagvozd i u početku je bila 1 kovačka obitelj. God. 1979. u Zagvozdu živi 5 obitelji. God. 1990. 7 obitelji.

Brnas Nema ih u popisu Zagvoškog zbjega 1686. Kod diobe zemalja 1726. Šimun s 8 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje. Prema predaji živjeli su između Mucića i Milića iz Bmasa Donjih neki su odselili na Brig. Vjerojatno su doselili iz Hercegovine. Biskup Dragičević stavlja 1743. Bmase ili Bmasoviće u Vir kod Posušja i u Rašku Goru kod Mostara. Neki su iz Zagvozda odselili u Vid kod Metkovića. God. 1979. u matičnom komšiluku žive 3 obitelji, na Brigu 5 obitelji. God. 1990. 7 obitelji. Bmasović

322

Buljubašić

Staro su zagvoško pleme. Prema sačuvanoj predaji nekada su bili muslimanske vjere. Nema ih u popisu zagvoškog zbjega 1686. Kod diobe zemalja 1726. B uljubašić Marko s 15 čeljadi dobio je 19 kanapa zemlje, Martin sa 7 čeljadi 8 kanapa, Ivan s 8 čeljadi 10 kanapa., Andrija s 6 čeljadi 7 kanapa. God. 1979. u Zagvozdu živi u komšiluku 9 obitelji, u Baltićima 3, u Pirića l i u Piplica 1. God. 1990. 36 obitelji. Čagalj

Staro su zagvoško pleme. Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu bježe u Svinišće Čagljević Tadija s 11 čeljadi, Čagljević Petar sa 7 čeljadi. Kod diobe zemalja 1726. Toma Čagljević sa 7 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Mate sa 17 čeljadi 26 kanapa, Jure sa 16 čeljadi 20 kanapa. Dedijer tvrdi da su Čaglji iz Medova Doca odselili u Rakitno gdje su se prozvali Barišići. Žive u Zagvozdu i u Medovu Docu. God. 1979. u Zagvozdu žive u: Gornjim Čagljima 23 obitelji, u Donjim 9, uButigama 8, u Kristića 2, u Kurtovića 1, i u Alagića l. Prema predaji Donji Čaglji nastali su od Čelana. God. 1725. don Jure Čagljević imao je kuću u Krivodolu i zemlju uz Medvidoviće. God. 1990. 22 obitelji. Čelanović ili Čelan

Staro su matično zagvoško pleme. Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu sele Čelanić Mijo sa 7 čeljadi, Čelanović Mate s 9 čeljadi. Prvotno je prezime iščezlo. Podi~elili su se prema nadimcima na Alagiće, Kurtoviće, Vranjiće, Mušure, Donje Caglje i Suliće. Matica im je bila sjeveroistočno od Mušura gdje se i danas vide ostaci zidina. Kod diobe zemalja 1726. dobio je Frane Čelan s 10 čeljadi 12 kanapa zemlje, Jure s 8 čeljadi 10 kanapa, Mate rečeni Patak sa 6 čeljadi 7 kanapa, Ante rečeni Kurt s 8 čeljadi 10 kanapa, Ante rečeni Sule s 9 čeljadi 8 kanapa. Dedić

Ne spominje ih popis zbjega 1686. ni dioba zemalja 1726. Znači naselili su se kasnije, prema predaji iz Kiseljače u Prološcu. Prološke knjige i zapisi ne spominju to pleme. God. 1979. u Zagvozdu žive 23 obitelji. God. 1990. 19. obitelji. Drlje

sele:

Starosjedioci su u Zagvozdu. Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu Drljić Bartul sa 7 čeljadi, Drlija Petar s 8 čeljadi, Drljić Mate sa 7 čeljadi. 323

Kod diobe zemalja 1726. Grgo Drljić sa 6 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje, Ante s 5 čeljadi 6 kanapa. God. 1979. u Zagvozdu živi u matičnom komšiluku 10 obitelji, u Baltićima 1, uButigama 1. Jurka kći Petrova udala se za Buljubašića i dovela ga k sebi. Selili su u Bosnu u Podhum u Bušku blatu gdje se sačuvala predaja da su iz Zagvozda. God. 1990. 13 obitelji. Dujmović

Doselio je iz Grabovca na ženin stvo u Zagvozd. Za Bečkog rata 1686. iz Grabovca selili su u Kučiće. U isto vrijeme sa Studenaca bježao je u Kučiće Dujmović Pavao s 4 čeljadi. God. 1979. u Zagvozdu žive 3 obitelji. God. 1990. 5 obitelji. Gaće

Starosjedioci su u Zagvozdu. Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu Jakir Nikola s 11 čeljadi seli u Brela Donja. Vratiše se na staro ognjište u Zagvozd. Promijenili su prezime prema nadimku u Gaće. Kod diobe zemalja 1726. Nikola s 10 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje. Znači da mu je jedan član obitelji ostao u Brelima. Od njega potječu današnji Jakiri u tom mjestu. God. 1979. u Zagvozdu živi 9 obitelji Gaće. U Sumartinu na Braču 11. rujna 1701. krštena je Ana kći Grge Vlahainovića rečenog Jakirića iz Zagvozda. Kod diobe zemalja 1726. na više mjesta spominju se baštine GaČića. God. 1990. 11 obitelji. Gavran

Kod diobe zemalja 1726. Andrija Gavran sa 7 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje. Predaja tvrdi da se vojnik Gavran zaustavio u Rastovcu Donjem, tu se oženio i ostao na ženinstvu. God. 1979. u Rastovcu Donjem žive 4 obitelji. God. 1990. 4 obitelji. Gavrani su starinom iz Rastovače. Od njih su Oreči. Katušić

Starosjedioci su u Zagvozdu. Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu sele: Katušić Ivan s 12 čeljadi, Petar s 3 čeljadi, drugi Petar s 3 čeljadi, Marko s 3 čeljadi. Kad se dijelila zemlja 1726. Jure Katušić s 10 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje. Don Stipan u 18. st. piše se Katušić Budić. U Podgori je umro 20. prosinca 1676. don Jure Režić rečeni Budić. God. 1979. u Zagvozdu žive 2 obitelji. God. 1990. 3 obitelji. 324

Kristić Fojnički grbovnik ubraja Kristiće u bosanske plemiće. Donosi njihov grb i tvrdi da su iz Vinjana blizu Posušja. U Podbablju, gdje žive Kristići, živi predaja da su doselili od Duvna. Ne spominje ih u Zagvozdu Zemljišnik 1726. Znači da tada nisu živjeli u Zagvozdu. U Podbablju jesu. Andrija Krištić s 2 čeljadi dobio je 5 kanapa zemlje. Župnik Brela don Marko Kristić iz Zagvozda 1810. oporučno je ostavio svoju baštinu sinovcu Miji. Nastanio se u Brelima. Kristića iz Zagvozda nalazimo koncem 18. st. u Bukovcu kod Dervente. God. 1979. Kristići žive: u zaseoku 10 obitelji, na Brigu 2, uButigama 2. God. 1990. 9 obitelji. Kurtović

Potječu od Čelana. Kod diobe zemalja 1726. Ante Čelan rečeni Kurt s 8 čeljadi

dobio je 10 kanapa zemlje. God. 1979. živi 9 obitelji. God. 1990. 11

obitelji. Lišnjić

Jure Lišnjić iz Krstatica došao u Zagvozd kao sluga u župnika Kaera. Kupio je kuću koju je sazidao don Petar Kaer i nastanio se u Zagvozdu. God. 1979. žive 2 Dbitelji. Lončar

Lončar Ivan sa 6 čeljadi izbjeglica je 1686. za Bečkog rata. Prema Dedijeru (Beograd 1905.) staro su imotsko pleme koje je selilo u Hercegovinu. Kad se stvarao Zemljišnik u Zagvozdu 1726. J ure Lončar s II čeljadi dobio je 13 kanapa zemlje. Dobio je zemlje uz Lucića. To je staro imotsko pleme koje je imalo posjede u Podbablju Gornjem. Tu su naslijedili Lončari njihovo imanje pa su se prozvali Lončar Lucić. God. 1979. u Rastovcu Donjem živi 8 obitelji, a u Bartulovićima 2 obitelji. Iza Drugog svjetskog rata Jakov Lončar se nastanio uGlavini Donjoj. God. 1990. 4 obitelji. Maslić

Prema predaji došli su u Rastovac Donji iz 4 obitelji. God. 1990. 4 obitelji.

Bartulovića.

God. 1979. tu žive

Milić

Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu seli Milić Šimun s 9 čeljadi. Prema tome starosjedioci su u Zagvozdu. Kad se dijelila zemlja 1726. Grgo Milić 325

sa 7 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, a u Mate seoskog čauša bilo je 7 čeljadi. U razdoblju 1770.-1810. Milići od Imotskog žive u Bukovici kod Dervente. God. 1979. živi 12 obitelji uMilićima, 2 u Baltića, 1 u Kristića. God. 1990. 8 obitelji. Mlikota

Za Bečkog rata 1686. seli prema Cetini Mate Mlikotić sa 9 čeljadi. Prema predaji braća Mate i Ante iz Prološca u 16. st. pred Turcima sklonili su se pod Orlov kuk i Procipinu u Zagvozdu. Kod diobe zemalja 1726. Mate Mlikotić sa 6 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje. Mlikotići žive u Cisti Velikoj i uBiorinama. Prema svjedočanstvu don Stipe Kaštelana u Imotsku krajinu doselili su iz Poljičke Republike. Tvrdi da je Tomić Mlikotić osnivatelj te stare državice. Iz Zagvozda su selili u Kaštela i u okolicu Travnika. God. 1989. živi u Srednjem Selu 17 obitelji. God. 19~0. 15 obitelji. Mušura

Nastali su od Čelana. U Dobrom Selu god. 1979. živi 17 obitelji, a u Tomičića 3. God. 1990. 12 obitelji. Mucić

Ne spominje ih popis izbjeglica za Bečkog rata 1686, ni popis obitelji kad su se dijelile zemlje 1726. Predaja tvrdi da je iz Čitluka l brat odselio u Bosnu, a drugi u Imotsku krajinu. Taj je došao najprije u Prološko blato, odatle otišao u Golo brdo, pa na današnji smještaj. Biskup Dragičević 1743. stavlja Muciće u Međugorje. Predaja bi mogla odgovarati istini. God. 1979. u Rašcu živi 9 obitelji, a u Čagljima Donjim 1. God. 1990. 7 obitelji. Piplica

Starosjedioci su. Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu seli Piplica Petar s 8 čeljadi. Kad se dijelila zemlja 1726. Josip Piplica s 9 čeljadi dobio je 11 kanapa zemlje, Luka s 10 čeljadi 12 kanapa, Andrija s 11 čeljadi 13 kanapa, Nikola rečeni Skenderbeg s 10 čeljadi 10 kanapa. Don Jozo i don Jakov tl 18. st. pišu se Petrović Piplica. Za vrijeme Kandijskog rata u 17. st. Pipličić Marko iz Zagvozda živi u Podgori. PipI ice žive u Zagvozdu u Dobrom Selu i u Dobrinčama. God. 1979. u Zagvozdu živi 7 obitelji. God. 1990. 2 obitelji. 326

Pirić

Doselili su u Imotsku krajinu 1719. Primili su krštenje i tu ostali - jedni kao drugi kao zemljoradnici. Kad se stvarao Zemljišnik u Prološcu 1725. Ciganin Ivan Pirić sa 7 čeljadi dobio je kuću i 12 kanapa zemlje. Na Lovreću je 1725. Jure Pirić s 3 čeljadi dobio 5 kanapa zemlje. Ne spominje ih 1726. Zemljišnik u Zagvozdu. Znači da su se kasnije naselili. God. 1979. u Rašcu među Buljubašićima žive 4 obitelji. God. 1990. 5 obitelji. kovači,

Prodan

Kod diobe zemalja 1726. spominje se Mate Prodan s 2 čeljadi. Prema predaji došli su iz Velikog brda. Vjerojatno su za vrijeme ratova selili iz Zagvozda u Veliko brdo, pa se kasnije vratili na staro ognjište. Prezimena nekih plemena, koja su 1686. selili prema moru u Zagvoškom zbjegu, vrlo je teško odgonetnuti. God. 1979. u Rašcu je živjelo 6 obitelji, uButigama 4. God. 1990. 6 obitelji. Pruže

Prže je nadimak za Matu Pušića serdara. Za Bečkog rata 1686. ne spominju se Pruže. Predaja tvrdi da su Pruže starosjedioci. Zanimljivo da ih ne spominje Zemljišnik 1726. Vjerojatno su se iza te razdiobe zemalja povratili na staro ognjište. God. 1979. u Srednjem Selu u Zagvozdu živjelo je 5 obitelji. God. 1990. 5 obitelji. Puljak

Kod diobe zemalja 1726. Nikola Puljak sa 6 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje, a Frane Puljak s 8 čeljadi 9 kanapa. Živjeli su najprije kod Vranića pa su odselili u Kurtovića. Dedić je došao u Puljaka na ženin stvo. Glavnina Puljaka živi u Dobrinčima. God. 1979. u Dobrom Selu živi l obitelj. God. 1990. 2 obitelji. Radić

Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu seli prema moru Ivan Radić sa 14 čeljadi. Prema tome su starosjedioci. Vraćaju se na staro ognjište te su 1726. kad su se dijelile zemlje zabilježene ove obitelji Radića: Mijo sa 4 čeljadi, Grgo sa 14 čeljadi, Ivan sa 7 čeljadi, Pava udova s 3 čeljadi i Marta Serdaruša s 2 čeljadi. Radići su se podijelili prema nadimcima na Gudelje, Budaliće, Guće i Biočiće. Pod novim prezimenima raširili su se po Krstaticama, Podbablju Gornjem, Zmijavcima, Poljicima, Hercegovini, Visu, Podvelebitom, Duvnu i dalje. 327

Radići iz Zagvozda spustili su se u Bast, a odatle u Bašku Vodu. God. 1979. živi u Dobrom Selu u Radića II obitelji, uStapića 2. God. 1990. 14 obitelji.

Rako

Za Bečkog rata 1686. uProloškom zbjegu prema Cetini selili su Rakušić Stipe s 2 čeljadi i Vid s 4 čeljadi. Na povratku u stari kraj jedni su se doselili u Zagvozd, drugi u Šumet. Kod diobe zemalja 1726. Jure Rakić s 14 čeljadi dobio je 17 kanapa zemlje u Zagvozdu. God. 1979. u Rašcu u Rakićima u Zagvozdu žive 24 obitelji. U Zemljišniku 1726. zabilježeno je da su neke zemlje Rakića preuzeli Lončari u Rastovcu. God. 1990. 22 obitelji. Serdarević

Starosjedioci su. Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu bježe prema moru i Cetini: Serdarević Grgo sa 7 čeljadi, Marko s 4 čeljadi, Nikola s 4 čeljadi i Mijo sa 6 čeljadi. Vratili su se na staro ognjište u Rastovac Donji. Kod diobe zemalja 1726. Serdarevići dobivaju: Ivan rečeni Cigo s 5 čeljadi 6 kanapa, Marta s 2 čeljadi 2 kanapa, Mate s 10 čeljadi određene kanpe. Predaja priča da je Birka iz Grabovca služio bega. Darovao mu imanje u Rastovcu i učinio ga serdarem. Odatle da je prezime Serdarević. God. 1979. u Rastovcu Donjem živi 11 obitelji. God. 1990. 8 obitelji. Stanić

Starosjedioci su, za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu seli Staničić Ivan s 4 čeljadi i Staničić Ivan s 9 čeljadi. (Može li se kao Stanić smatrati Stanak Mate s 5 čeljadi?) Kod diobe zemalja 1726. u obitelji Petra Stanića i Petra Solde živi 13 čeljadi. Predaja ih dijeli na dva ogranka. Prvi su došli od Livna u Maslića. Tih je sada 7 obitelji. Drugi su doselili od Istre. Prosjak se oženio sa Stanićkom i uzeo njezino prezime. Tih je sada 3 obitelji. God. 1979. u Rastovcu Gornjem živi 10 obitelji. God. 1990. 9 obitelji. Stapić

Predaja tvrdi da su staro pleme. Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu sele Stupalo Marko s 11 čeljadi i Stupalo Marko s 9 čeljadi. Da li su to današnji Stapići? Predaja tvrdi da su doselili iza Karpata. Od 3 brata 1 je ostao u Bosni, drugi u Dobrom Selu u Stapića, treći ispod Stapića i nazivaju ih Pićo1ci. Kod diobe zemalja 1726. Mijo Stapić s 12 čeljadi dobio je 15 kanapa zemlje, Ivan Stapić s 5 čeljadi 6 kanapa i Toma Stapić s 10 čeljadi određenu zemlju. God. 328

1979. u Stapića živi 10 obitelji, uStapić Pićolac 2 obitelji, uButigama 3 obitelji. U Stapićima žive još i 1 obitelj Birčić, 2 Radić-Stapić Radić, 2 Svaguša. God. 1990. 9 obitelji. Sulić

Nastali su od Čelana. Kod diobe zemalja 1726. u obitelji Ante Čelana rečenog Sule živi 9 čeljadi i dobili su 8 kanapa zemlje. God. 1979. u Bunji žive 3 obitelji. God. 1990. 3 obitelji. Svaguša

Predaja kaže da su 3 obitelji doselile u Zagvozd iz Prološca. Kod diobe zemalja 1726. Mijo Svaguša s 5 čeljadi dobio je 5 kanapa zemlje, udovica Svaguša s 2 čeljadi 2 kanapa. U Dobrom Selu u Svagušića 1979. živi 10 obitelji, uStapića 3 obitelji, u Sulića 2 obitelji. U komšiluku Svagušića žive još i 1 obitelj Dundić iz Grabovca i 2 obitelji Čagalj. God. 1990. 13 obitelji. Šuta

Starosjedioci su. Kod diobe zemalja 1726. Andrija Šuta s 9 čeljadi dobio je 11 kariapa zemlje. Predaja tvrdi da su doselili iz Bosne. Neki su preselili u Zmijavce i priziv~u se Šuto. God. 1979. u Rastovcu Donjem živi 9 obitelji. God. 1990. 8 obitelji. Sutiće nalazimo u 17. st. u Podgori. Matica krštenih napominje da su od Imotskog. Žive i u Gracu kod Ploča. Sušić

Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu seli Šuste Jure s 8 čeljadi. Kod diobe zemalja 1726. Jure Sušić sa 7 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, Brne Sušić sa 7 čeljadi 8 kanapa. Predaja tvrdi da im je prvo prebivalište na Murvici ispod ceste. Prešli su na Staje gdje danas stanuju. Predaja priča da su se neki zaustavili u Kučićima, dok su drugi prešli u Tursku (Hercegovina ili Bosna). Fra Stipan Vrljić piše da su pred oslobođenje od Turaka u Glavini bile samo 2 kršćanske obitelji. Taj koji je prešao u Tursku, mogao bi biti predak današnjih Sušića u tom selu. Narod priča da su Sušići najstarije pleme u Glavini Donjoj. God. 1979. u Dobrom Selu u Sušića žive 3 obitelji. God. 1990. 3 obitelji. Šuvar

Prema značenju same riječi "šuvar" pleme bi se moglo ubrojiti među starosjedioce. U popisu izbjeglica za Bečkog rata 1686. ima nečitljivih prezimena. Osim 329

toga neka su se kasnije promijenila u nadimke. Prema Bogoslavu Šuleku "šuvor" je "suho stablo" - "quercus sufer". Riječ je starohrvatska. God. 1726. kod diobe zemalja Šimun Šuvar s 10 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje. Prezime se provlači kroz prološki Mrtvar. Znači da su i tu živjeli. U Bunji u Šuvara 1979. žive 4 obitelji. God. 1990. 3 obitelji. Šuvari su nastali od Cvitanovića. Tomičić

Predaja tvrdi da je Stipan Tomičić 1630. god. išao u Carigrad po ferman za gradnju crkve Velike Gospe. U popisu izbjeglica za Bečkog rata 1686. nema prezimena Tomičić. Vjerojatno je među onima koja se ne mogu pročitati. Kod diobe zemalja 1726. Bože Tomičić s 8 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje, a serdar Stipe s 12 čeljadi 22 kanapa. Prema predaji došli su iz Like najprije na Karus povrh Čagalja Gornjih. Radi turskog zuluma preselili su na Staje gdje danas žive. God. 1979. u Dobrom Selu u Tomičića žive 24 obitelji. God. 1990. 29 obitelji. Nalazimo ih u 17. st. u Tučepima. Varkaš Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu sele Barkaš Mate sa 6 čeljadi i Barkaš Ivan s 8 čeljadi. Možemo pretpostaviti da je narod radi lakšeg izgovora pretvorio "b" u "v", ili je Talijan krivo napisao. God. 1726. kod diobe zemalja Jure Varkaš sa 7 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje, a Petar s 8 čeljadi 10 kanapa. Starosjedioci su. God. 1979. u Rastovcu Gornjem živi 8 obitelji. God. 1990. 8 obitelji. Vranjić

Potječu od Čelana. Čelan odselio na ženin stvo i dobio nadimak koji je postao

prezime. Stanovali su prije istočno od Mušura. U Rastovcu Gornjem god. 1979. žive 2 obitelji. God. 1990. 2 obitelji. Žugo Nastali su od Serdarevića. Nadimak je postao prezime. Nema im spomena 1726. kod diobe zemalja. Znači da su zemlje dobili kao Serdarevići. God. 1979. u Rastovcu Donjem žive 3 obitelji. God. 1990. 3 obitelji. Ždero God. 1990. l obitelj. 330

ZMIJAVCI Ime mjesta vjerojatno je nastalo od prezimena Zmijar-Zmijarević. U Podosoju nalazimo plemena Žderić, Dragović, Jerković i Kežić. Jedni i sada tu žive, drugi su odselili u brda oko Vrgorskog Jezera. Odatle su sišli u Neretvu. U njihovu susjedstvu u Podosoju vjerojatno su živjeli Zmijari-Zmijarevići koji su s njima odselili u staru župu Pasičina (danas Staševica) i nastanili se u susjednoj Plini. Vjerojatno su otišli iz Podosoja i neki. Puljizi, koje uPlini, blizu Zmijarevića, prozvaše Puljani. Moglo bi se zaključiti da su Zmijavci prozvani po nekadašnjim stanovnicima Zmijarima. Župa se prostire uz južni rub Polja. U starini nije bilo tako. Skoro čitavo stanovništvo živjelo je na visoravni iznad današnjeg sela. Vrlo mali broj ljudi stanovao Župska crkva Svih Svetih u Zmijavcima je uz Polje. Bila je velika bojazan od Turaka i vode u Polju. Kad su ovim krajevima zagospodarili Mlečani, makarski biskup Stipan Blašković odlučio se na cijepanje prostrane župe Podbablje. Pokušao je 1734. god. od Podbabija odcijepiti Zmijavce i Runoviće te stvoriti novu župu. Narod nije htio. Naredio je 1748. god. da se moraju voditi posebne matice za Runović i Zmijavce. Tek 1762. podbabski kapelan fra Paško Rupčić potpisuje se "župnik crkve Gospe od Karmela uRunoviću". 331

Prigodom pastirskog pohoda makarskog biskupa, zapisano je u Matici krštenih župe Runović 26. srpnja 1762.: "Seljani Zmijavaca moraju u vremenu od tri mjeseca podignuti kapelu u klaku naslovljenu Svi Sveti. Mora biti pogodna za slušanje mise narodu i njihovu župniku, kako bi mogao vršiti obrede pastorala, a siromašni bolesnici mogli primati svetu popudbinu, ništa manje uZmijavcima, nego i seljani Runovića. Stanovnici Runovića kao i Zmijavaca moraju napraviti kuću za župnika na svoj trošak, na sredini župe." Stanovnici Runovića i Zmijavaca imaju sasvim drukčiju ćud. Ipak su morali poslušati zapovijed starijih. Župska crkva postala je Gospe od Karmela u Runović u, a Svih Svetih u Zmijaveima postala je područnom. Za župnikovanja fra Frane Ciprijana Bušića, 8. srpnja 1798. god. jedan dio Zmijavaca ponovno se vratio staroj matici u Podbablju. Runovački Zmijavci imali su misu jednom mjesečno. Ostalih nedjelja slavila se misa u Runoviću. Iza Drugog svjetskog rata porasla je svijest zmijavačke samostalnosti. Da se duhovi smire župnik fra Vjeko Vrčić 1958. god. osim redovite mjesečne mise, zaveo je u Zmijaveima popodnevnu misu svake nedjelje. Runovički Zmijavčani svi su sišli k Polju. Podbabski su se naselili uz Polje kao novi doseljenici iz brdskih podbabskih zaselaka. Osjetila se potreba stvaranja nove župe Zmijavci. Teško je bilo spojiti različite ćudi. Ljudi, koji su dugim desetljećima živjeli u sklopu župe Podbablje, teže su se odlučivali za župske promjene. Posebno se teško dijeliti od groblja kod sv. Luke. Runovički Zmijavčani odlučiše se sami na posebnu župu. Od podbabkih Zmijavčana pridružiše se novoj župi Zmijavci Piplice, Buljan i Gudelj Dešić. Nadbiskupski ordinarijat u Splitu i Franjevački provincijalat u Splitu potpisaše 12. svibnja 1982. Ugovor o osnivanju nove župe Zmijavci. Splitski nadbiskup dr. Frane Franić izdao je 31. svibnja 1982. pod. br. 1013/82. Dekret o osnivanju nove župe koja se povjerava franjevcima. Župska crkva bit će Svih Svetih. Odredio je da proglašenje nove župe bude 4. srpnja iste godine. Kasnije se priključio novoj župi Zmijavci i dio podbabskih Zmijavaca. O tome je zamolio Franjevački provincijalat u Splitu 9. ožujka 1988. pod. br. 01297/88, nadbiskupa dr. Franu Franića. Uvažio je molbu i potpisao Dekret u Splitu 12. ožujka 1988, pod br. 051/88. Taj je svečano pročitan na blagdan sv. Josipa na novom groblju na Suvači. Tako je stvorena jedinstvena župa Zmijavci. Prvi spomen crkve u Zmijavcima nalazimo u Matici krštenih župe Runović. Fra Bernardin Majić krstio je 6. veljače 1748. dijete u crkvi sv. Ante u Zmijavcima. Otkada je crkva tu, ne znamo. Srušio ju je domorodac fra Andrija Šabić. Dao je uklesati na kamenoj ploči slijedeći natpis: "Godine Gospodnje 1821. ovaj hram na čast Svih Svetih fra Andrija Šabić s 28 obitelji svoga sela, i sa svojim vlastitim novcem i radom sagradi." 332

Župnik fra Ante Rako dobio je 9. travnja 1893. dozvolu od Biskupskog vikarijata u Makarskoj za gradnju nove, veće crkve. U upravljenoj molbi na Namjesništvo u Zadar ističe da će crkvu zidati vjernici župa Runović, Podbablje i Slivno. Tu je mislio na Zmijavce runovićke, podbabske i na Podosoje. Nacrt je izradio Građevinski odsjek Namjesništva u Zadru. Radove je lzvodio Marko Rako pok. Joze iz Imotskog. Crkva je bila pod krovom do 14. kolovoza 1895. Do tada se potrošilo 7.434 for. Narod je dao 5.134 for., a ostatak se namjeravalo pokriti s prodajom općinske muše, što nije uspjelo. Pokrila ga je Vjerozakonska zaklada u Zadru. Fra Ante nije mogao urediti unutrašnjost crkve, jer je bio župnikom kratko vrijeme. To je učinio fra Jako Milinović. Kupio je 1903. krasni bogati drveni oltar u Tirolu. Današnji nutarnji oblik dobila je crkva u razdoblju 19761978. Rekonstrukcija je izvršena prema planu dipl. ing. Vladimira Šuto. Kad se osnovala župa Runovići, oko crkve Gospe od Karmela otvorilo se novo groblje. Prije su mrtvace pokopavali kod sv. Luke. Još 1804. god. Šumelji i Mrkonjići služe se grobovima na tom mjestu. U novom groblju pokopavali su mrtve i Runovićani i Zmijavčani. God. 1979. runovički Zmijavčani napraviše novo groblje po nacrtu istog Vladimira Šute. Za podbabske Zmijavce blagoslovljeno je novo groblje na Suvači na sv. Josipa 1988. Župska kuća izgrađena je prema nacrtu dipl. ing. Nikice Milasa Petrovića. Pokrivena je 24. prosinca 1983. Župnik je uselio 9. veljače 1985. Za vrijeme Drugog svjetskog rata sagrađena je škola u Šutinu zaseoku. Podbabski Zmijavci dobili su školu mnogo ranije. Otvorena je u kući Petra Čapina kod Znaora 1893. za mušku djecu, a 1895. i za žensku. Osmogodišnja škola za Zmijavce počela se zidati na Poljetini 1948. Započela je s radom 1962. Oštećena od potresa, obnovljena je i nadograđena, pa se u njoj otvorila nastava 1976. za deset razreda. God. 1977. otvorila se pošta u Zmijavcima. Na prostranstvu župe Zmijavci ima veliko mnoštvo povijesnih spomenika. Pronašlo se dosta rimskih predmeta koji su završili u raznim muzejima po svijetu. Iz ilirskih vremena našle su se na Bublinu dvije kacige koje su pohranjene u samostanskom muzeju u Imotskom. Ostaci starohrvatske bazilike pohranjeni su u istom muzeju. Nalazila se na Crkvini. U Zmijavcima se nalazi veliki broj starih groblja. Ima ih dosta rimskih oko Dikovače. Sačuvalo se dosta ilirskih nekropola-gomila. Pokopavalo se na poseban način, stvarajući gomile od sitnog kamenja. Rotna gomila ispod Šabića kuća te ona kod crkve, samljevene su. Iznad Tonkovića kuća ima l, kod Zovkinih kuća je Kusturina gomila, po jedna na Dabrovoj glavici i kod Vidoševića. Od nje prema Milasima širi se prostor nazvan Grobići. U Zmijavcima ima nadgrobnih 333

spomenika, nazvanih stećci. U Kraljevića ogradi na Balinjači je 1. Na vrhu Baliu raspadajućem stanju nalaze se 2 stećka sarkofaga, l stećak sanduk i 23 pločasta stećka. Na jednom je uklesan križ. Na istom mjestu nalazi se velik broj učelaka, 2 kamena križa. U sredini je ilirska nekropola-gomila. Tu su u početku pravoslavci pokopavali svoje pokojnike. Na Dikovači su 2 stećka sanduka i 3 ploče. Nestao je stećak koji se zvao Lovrin grob. 121 God. 1990. bilo je 2612 stanovnika, a god. 1995. njih 2500. njače

Stanje duša župe Podbablje 1739. god. zabilježilo je stanovništvo sela Zmijavcil22:

Karoglan Grgo Puljiz Pavao Todorić Pavao Šabić Jakov Šabić Šimun Šutić Stipan Todorić Jakov Kustura Mijo Šumelj Bartul Šumelj Ivan Kustura Ivan Kasalo Mate Gudelj Ilija Gudelj Andrija Mišević Ivan Pirić Augustin Mrkonjić Mijo Čeča Grgo

osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba osoba

13 8 10 7 5 9 8 7 6 4 4

10 5 5 4 4 11

7

PLEMENA

Buljan

Kad se stvarao Zemljišnik u Podbablju 1726. Mijo Buljan s 8 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje. Vjerojatno su doselili, kao i Buljani u Prološcu i Vinjanima 121 122

F. V. Vrčić: Župe Imotske krajine I, Imotski 1978., str. 142-169. Arhiv Makarske biskupije.

334

iz Dragičine u Brotnju. Iz Gornjeg PodbabIja Buljani su se spustili u Zmijavce. Od Buljana u Ograđeniku, u zaseoku Buljanija, nastali su Nikolići, Vidaci i Gadže. Ćapin

Staro su imotsko pleme koje je bježalo pred Turcima u Brela, pa se opet vratilo na staro ognjište u Gornje Podbablje. Breljanski Mrtvar spominje prezime Ćapin-Sokol. Pleme Sokol je staro imotsko pleme, koje je živjelo u Runoviću, a i sada živi u Župi. Ćapini u Brelima sad se zovu samo Sokol. Iz Gornjeg PodbabIja sišli su u Zmijavce. Nekada su se zvali Tonković. Erceg

Staro su imotsko biokovsko pleme iz Rašćana. Na posjed, kojeg su dobili 1726. sišli su u Podbablje. Neki su se nastanili u Zmijavcima. Garac

Doselili su u Zmijavce iz Podosoja. Grančić

Staro su pleme koje je živjelo u Kozičkoj Žlibini i u Sovićima. Drugom polovinom 18. st. prešli su iz Sovića u Glavinu. Ivan Grančić iz Glavine oženio je 1868. Jelu Lončar i preselio se na ženinstvo u Zmijavce. Gudelj

Prema pisanju fra Šimuna Gudelja u rukopisnoj knjizi "Libar od familije Gudelja", koju je napisao l. rujna 1794. znamo nešto više o plemenu Gudelj. Tu stoji da se je vrdoIsko pleme Radić razdijelilo prema nadimcima na Radić Gudelj, Radić Budalić, Radić Guć i Radić Biačić. Gudelji su se zadržali u Krstaticama i odatle su odselili: na Vis 6 obitelji, u Duvno i druga mjesta Turske 12 obitelji, u Slivnicu pod Velebitom l obitelj, u Cerove Doce 6 obitelji, u Poljica 4 obitelji i Podgrab i u Grab 6 obitelji. Ti Podgrabom i u Grabu najbliži su s onima u Krstaticama i u Cerovim Docima. Iz Podgraba i Graba spustiše se Gudelji u Zmijavce. Prema nadimcima dijelimo ih na: Jurezić, Dešić, Đurđić, Radić. Zemljišnik 1725. spominje da je u obitelji Grge Gudelja 7 članova, a u obitelji Andrije Gudelja 6 članova. U najstarijem Stanju duša župe Runović 1792. zabilježene su u Zmijavcima 3 obitelji. God. 1910. u Zmijavcima živi 28 obitelji. Radića

335

U najstarijem Stanju duša župa Podbablje zabilježeno je u toj župi u Zmijavcima 1835. god. 13 obitelji, god. 1860. 11 brojnih obitelji, god. 1907.27 obitelji. Ivkošić

Iva Kustura dovela je muža Milasa na svoje očinstvo u Zmijavce. Po njoj su njihovi potomci dobili nadimak Ivkošić. God. 1910. u Zmijavcima živi 9 obitelji pod prezimenom Ivkošić. Karoglan

Staro biokovsko i zmijavačko pleme Žarković sačuvalo se do danas pod nadimkom Karoglan. Pravo prezime je iščezlo. U podbabskim knjigama piše: Oršula Tolić 1732. udala se za Stipana Žarković Karoglana iz Zmijavaca. Oko 1590. god. nastaniše se u Sumartinu na otoku Braču don Stipan Žarković i brat mu Šimun iz Zmijavaca. Fra Stipan Vrljić piše da je u razdoblju 1703. do 1708. u Zmijavcima samo 5 katoličkih kuća. Jedna od njih vjerojatno obitelji Žarković Karoglan. Žarkovića od Imotskog nalazimo u 17. st. u Drašnicama. Prema Zemljišniku iz 1725. u obitelji Grge Karoglana nalazi se 15 članova. God. 1792. u Stanju duša župe Runović zabilježene su 2 obitelji, god. 1910. 22 obitelji. Kavelj

U kasnijim vremenima naselio iz

Lokvičića

u Zmijavce. Kavelji su starinom

Juriči.

Lončar

Iz Gornjeg PodbabIja sišli su u Zmijavce. Tu su došli iz Rastovca u Zagvozdu. Zemljišnik 1726. u župi Podbablje zabilježio je u Ivana Lončara 11 čeljadi. U Podbablju je živjelo 1835. 9 obitelji, 1860. 11 obitelji, 1907 38 obitelji. Milas

Zemljišnik 1726. spominje Juru Milasovića s 15 čeljadi koji je dobio 25 kanapa zemlje. Stanje duša PodbabIja 1739. zapisalo je Antu Milasa sa 4 čeljadi, Miju sa 8 čeljadi: Prema predaji doselili su iz Tihaljine u Vinjane Donje. Odatle su prešli u Podastranu u Podbablje, pa u Zmijavce. God. 1835. u župi Podbablje živjelo je 13 obitelji, 1907. 58 obitelji. 336

Mrkonjić

Staro su imotsko pleme s maticom u Slivnu. U Sumartinu na Braču 29. rujna 1665. fra Petar Kumbat krstio je Katu kći Petra Mrkonjića i žene Barbare iz Brdola (Slivna). Zemljišnik je zabilježio 1726. u Mije Mrkonjića u Zmijavcima 8 čeljadi. Stanje duša župe Runović 1729. zapisalo je l obitelj Mrkonjića u Zmijavcima. God. 1910. tu je živjelo 24 obitelji. Dijele se na Šimiće i Đogiće. Mišević

U starim župskim knjigama prezime Mišević miješa se s prezimenom Kustura. Zemljišnik 1726. je zapisao Nikolu Džakanova, rečenog Mišević, s 4 čeljadi, Marka sa 7 čeljadi. Stanje duša u Runoviću zabilježilo je 1792. 2 obitelji, 1910. 9 obitelji. Patrlj

Ne spominje ih ni Zemljišnik 1726, ni Stanje duša 1739. Znači da su kasnije naselili. Prvi spomen nalazimo u Matici krštenih 10. kolovoza 1786. Tada je zapisano krštenje djeteta Perković rečeni Patrlj. God. 1866. u Podbablju žive 2 brojne obitelji, god. 1907. 10 obitelji. Iz Gornjeg PodbabIja spustili su se u Zmijavce. Piplica

Staro su zagvoško pleme. Iz Zagvozda raselili su se na Dobrinče, Medov Dolac i Zmijavce. God. 1835. u Zmijavcima je živjela 1 obitelj, god. 1907.9 obitelji. Popić

Doselili su u Zmijavce iz Ivanbegovine. Matica im je u Župi. Protrka

Sišli su iz Podosoja u Zmijavce. God. 1910. živjela je u Zmijavcima 1 obitelj. Šabić

Ne spominje ih Zemljišnik 1726. Stanje duša župe Podbablje 1739. zabilježilo je u Šimuna Šabića 5 čeljadi. Živjeli su u brdskom dijelu Zmijavaca. Zajedno s 337

drugima spustili su se k Polju među zadnjima. God. 1792. u Zmijavcima je živjela l obitelj, god. 1910. 29 obitelji. U planini Biokova s južne strane još se vide ruševine Šabića kuća. Šarić

Marko Šarić, rođen u Župi 1799, preselio je u Podbabske Zmijavce. Staro su biokovsko pleme. Za Kandijskog rata u 17. st. skloniše se u Podgoru braća Ivan i Stipan sa sestrom Jurkom udovicom. Nazivali su se Šarić Rudanović i Rudanović Šarić, a neki Šarić rečeni Vidić. U Zmijavcima su se smjestili na imanje koje su dobili 1726. God. 1860. u Zmijavcima su živjele 4 brojne obitelji. Šućur

Staro su imotsko biokovsko pleme koje je nastalo od Kunića. Zadržali su se u Krstaticama i Podbablju. Inače su selili, kao Kunići, na sve strane. Iz Gornjeg PodbabIja spustili su se u Zmijavce. Šumelj

Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu seli prema Brelima Andrija Šumelj s 5 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik 1726. dobili su zemlje u Zmijavcima i tu se povratili. U Zagvozdu ostalo im je prezime na staroj baštini. Stanje duša PodbabIja zabilježilo je 1739. u Ivana Šumelja u Zmijavcima 4 čeljadi. God. 1792. živjele su u Zmijavcima 3 obitelji, god. 1910. 5 obitelji. Šuto

Staro su imotsko biokovsko pleme. Za Kandijskog rata u 17. st. sklonio se u Podgoru Šutić ili BIizančević od Imotskog. Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu seli u Gornja Brela Ivan Šuta s 5 čeljadi. Spustili su se iz Zagvozda u Zmijavce gdje su 1726, kad se stvarao Zemljišnik, dobili zemlje. God. 1792. u Zmijavcima su živjele 3 obitelji, god. 1910. 5 obitelji. Todorić

Staro su imotsko pleme. Matica krštenih u Splitu zabilježila je krštenje 4. lipnja 1690. Anastazije, kćeri Grge Todorića i žene mu Dinke od Imotskog. Zemljišnik je 1726. zabilježio u Jakova Todorića 9 čeljadi. Stanje duša župe 338

Podbablje 1739. bilježi u Pavla Todorića u Zmijavcima 10 živjelo je u Zmijavcima 16 obitelji Todorića.

čeljadi.

God. 1792.

Tonkić

Zadnjih godina obitelj Dane Gudelja promijenila je prezime u

Tonkić.

Tonković

Prezime Tonković Ćapin, koje sretamo početkom 18. st. u maticama krštenih, kasnije se uobičajilo samo kao Ćapin. Fra Ivan Tonković koncem 19. st. povratio je svojim najbližima staro prezime Tonković. Bariša, Tonković, drukčije Ćapin, rođen 1742. oženio je Matiju Džaja iz Medova Doca. Po njoj se nasljednici prozvaše Tonković Džajići. (Vidi Ćapin!) Ujević

Poslije Prvog svjetskog rata Joko na materinstvu u Milasa Lončina

Ujević

pok. Grge iz Krivodola nastanio se

Vidošević

Staro su imotsko pleme. Matica vjenčanih zabilježila je u Splitu 15. svibnja 1698. vjenčanje Jele Vidošević od Imotskog. Vjenčao se u Splitu 28. prosinca 1704. Jure Čečić od Imotskog. Pleme je selilo u Primorje i zadržalo se u Živogošću. Fra Filip Vidošević iz Živogošća služio je čitav život po Imotskoj krajini. Bio je župnik u Podbablju 1738-1743. Umro je i pokopan u Ričicama kao njihov župnik. Pritezala ga starina. Zemljišnik ih ne spominje. Nazivaju se Vidošević Čeča. Stanje duša PodbabIja 1739. zabilježilo je u Grge Čeče 7 čeljadi. God. 1747. Grgo Vidošević Čeča dobio je zemlje u Lugu. God. 1835. živjela je 1 obitelj s nadimkom Čeča. God. 1907. 44 obitelji. Zovko

Vidi Podbablje!

339

ŽUPA BIOKOVSKA

Crkva sv. Jure na vrh Biokova

Velika i prostrana župa Vrdovo ili Vrdol imala je za turskih vremena samo jednog župnika. Dijelila se na Vrdol Gornji i Vrdol Donji. Zapremala je prostor današnjih župa: Župe, Rašćana, Slivna i Krstatica. Za današnje naše pojmove to je preveliki prostor za jednog svećenika. Kad uđemo u prilike ondašnjeg vremena, s njim je bilo prilično proviđeno vjernicima, jer je svijeta bilo vrlo malo. Iza oslobođenja Krajine od Turaka, makarski biskupi željeli su taj preveliki prostor podijeliti na više župa. Nije išlo lako. Narod naučen na jedan način života, teško se privikava na novotarije. S druge strane, trebalo je praviti nove župske kuće i proviđati materijalna dobra za uzdržavanje svećenika.

Biskup Stipan Blašković 26. listopada 1734. postavlja za župnika čitavog Vrdola fra Franu Dorotića. Dekretom od 14. rujna 1734. stavlja kapelana u Slivno koji će služiti Slivno Donje i Slivno Gornje. God. 1747. dolazi u Rašćane i drugi kapelan. God. 1747. Krstatice dobivaju svojeg kapelana. God. 1758. može se smatrati Župa župom u današnjem obliku. Te godine biskup je otkinuo od Rašćana zaselke Luetiće i Rogliće i pripojio ih Župi, a Vran s Lendićima pripojio Rašćanima. Naslov župe izgubila je Župa sa smrću don Luke Luetića. 1861. Postala 340

je "izloženom kapelanijom". Taj naslov ponovno je dobila tek u kasnijim vremenima. Župska crkva sv. Ivana zidana je za župnika fra Mate Matića i crkovinara Tomu Juričića i Petra Roglića. Počela se zidati o sv. Varvari 4. prosinca 1599. a dovršena je u proljeće 1600. god. Nova župska crkva započeta je 1886. Radovi se povlačili, poduzetnici mijenjali, pa je završena tek 1906. Stara crkva, koja se nalazila u sredini groblja, porušena je. Crkva sv. Jure iz 12. st. na vrhu Biokova, uvijek je pripadala župi Župa. Kad se otcijepiše Krstatice, upravu nad njom vrše po godinu dana. Nova crkva blagoslovljena je 1968. Današnji oblik dobila je 1994-1996. Crkvica sv. Vida nalazila se na uzvisini od 1336 m na Biokovu. Po njoj se naziva vrhunac Sutvid. Porušena je. U njezinoj blizini narod je kasnije iz zavjeta napravio crkvicu-kapelu na čast sv. Roka. Obnovljena je 1994. God. 1890. napravljena je uz župsku kuću kapelica na čast sv. Josipa za svagdanje potrebe župnika. God. 1904. Ante Roglić Jurin napravio je crkvicu-kapelu Gospe Lurdske. Iza Drugog svjetskog rata je porušena. Ponovo sagrađena 1994. Seosko groblje od starine se nalazilo na istom mjestu gdje je i danas. Da su se tu pokopavali mještani i prije gradnje crkve, dokazuju stećci koji se tu u većem broju nalaze. Za turskih vremena fratri iz Makarske, kad su dolazili u Vrdol, odsjedali bi u staroj kući, koja je danas u vlasništvu Crkovinarstva. Nalazi se na južnoj strani preko puta glavne ceste, kad se kreće za Turiju. Župnici Luetići, don Martin i don Luka, napravili su kuću s kapelom sv. Brune. Kao njihovo vlasništvo ostala je u nasljedstvo rodbini. Kasniji župnici stanovali su po privatnim kućama. Župsku kuću na današnjem mjestu započeo je 1867. župnik don Jozo Luetić, a završio 1871. don Andrija Barbarić. za gradnju franjevačkog samostana na Turiji izdao je naredbu general Marmont u Petrinji 10. kolovoza 1810. Trošak za gradnju morala je dati Provincija Presv. Otkupitelja. Samostan bi služio za odmor i sklonište za nevremena putnicima koji bi putovali novom cestom. Gradnja je skopčana sa silnim poteškoćama, materijalnom neimaštinom, prijetnjama. Kad je kapitulirao Napoleon, propala je i gradnja na Turiji. Došla je bila do krova. Spisi su bačeni u provincijalni arhiv s natpisom "Prokleta Turija". Gradnju samostana na svoj način obrađuje Ivan Aralica u romanu "Graditelj svratišta". Privatnu školu držao je u Župi don Andrija Barbarić. Državna škola otvorena je u Župi 1874. Prvi učitelj bio je Frano Zaneta. Bila je u zaseoku Luetići. Kasnije je prešla u komšiluk Roglić Mačica. Iza Drugog svjetskog rata Osmogodišnja škola smještena je u zgradi Zadružnog doma. 341

U Župi ima priličan broj povijesnih spomenika. Ilirskih nekropola - gomila ima sedam: Rušćina, Radova, Zagomila, Sridnja, Velika i Kljenkova. Stećaka u Župi pronađeno je 17 komada: na seoskom groblju 13 komada, ispod topole 3 komada, sjeveroistočno od crkve 3 komada. Onaj iz Plužina prenesen je u Luetića komšiluk 1978. U kuću Lizatovića uzidan je dio rimske stele. Južno od komšiluka Miloši nalaze se tragovi veće utvrde. Kad je završena cesta kroz Turiju, u usjeku je na litici uklesan spomen na gradnju te važne prometnice. Austrijanci su taj natpis pomrsili. Regionalni zavod za čuvanje starina iz Splita postavio je njegovu kopiju uklesanu na kamenoj ploči. Važna francuska prometnica od Zadra do Kotora prolazila je kroz Župu. Posebno je značajan njezin dio kroz Turiju. Čitava je modernizirana i asfaltirana 1980. god. l23 Stanje duša župe Župa, kako ga je 21. srpnja 1744. sastavio župnik fra Frano Dorotić. U 48 obitelji bilo je 349 osoba. U sklopu Župe, za njegova župnikovanja, bile su također Krstatice i dio Rašćana, koji je pripadao crkvi sv. Mihovila. Jure Roglić Grgo Batošić Jakov Batošić Mijo Batošić Martin Luetić Ivan Luetić Ivan Pavlinović Grgo Pavlinović Mate Pavlinović Pavao Pavlinović Ivan Baban Mijo Pavlinović Ante Kovačević Mijo Glibotić J ure Prgomet Ivan Pavlinović Marko Vodanović Ivan Vodanović Ivan Kovačević 123 123a

čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi

čeljadi čeljadi

čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi

čeljadi čeljadi čeljadi

čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi

20 3 3 3 24 3 8 7 20 5 7 2 5 5 8 6 8 6 6

Rašćane Rašćane

Rašćane Rašćane Rašćane Rašćane Rašćane Rašćane

Rašćane Rašćane Rašćane

Rašćane Rašćane

Rašćane Rašćane Rašćane Rašćane

Rašćane Rašćane

F. F. Vrčić: Župe Imotske krajine I, Imotski 1978, str. 19-32. Arhiv Makarske biskupije.

342

Frano Lendić Petar Lendić Grgo Bezer Ivan Bezer J ure Gučević Grgo Gučević Mijo Arlušić (Karlušić) Ante Bakota Mate Šarić Šimun Brnić Jozo Brnić Grgo Lelas Martin Piljević Toma Lovrinčević Nikola Lovrinčević Šimun Lovrinčević Grgo Lovrinčević Mate Lovrinčević Stipe Lovrinčević Toma Bikić Šimun Bikić Mate Turić Jure Turić Mate Toljišivić (Tolj) Ivan Piljević Jure Piljević Andrija Milošević Jure Sokolović

čeljadi

9

Rašćane

čeljadi

6

Rašćane

čeljadi

2

čeljadi

6 7 7 6

Krstatice Krstatice Ktstatice Krstatice Krstatice Krstatice Krstatice Župa Župa Župa Župa Župa Župa Župa Župa Župa Župa Župa Župa Župa Župa Župa Župa Župa Župa Župa

čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi čeljadi

22 25

čeljadi

4

čeljadi

čeljadi

7 7 3

čeljadi

9

čeljadi

8 7

čeljadi

čeljadi čeljadi čeljadi

čeljadi

6 6

čeljadi

8 7 5 25 6 23 7 6 7

čeljadi

9

čeljadi čeljadi čeljadi

čeljadi čeljadi

čeljadi čeljadi

Popis je napravljen prema zaselcima, u kojima su živjele pojedine obitelji. Jasno je tko je živio u Rašćanima, tko u Krstaticama, a tko u Župi. Kad je biskup Stipan Blašković stvarao nove župe Župu, Rašćane i Krstatice, razmještao je pojedine zaselke, kako mu je odgovaralo. Rašćanske obitelji Vrdola Donjeg pripojio je Župi, dijelu Vrdola Gornjeg. Od dijela Vrdola Gornjeg, stvorio je župu Krstatice. Iz ovog Stanja duša očito je da su imotskim Rašćanima pripadala samo plemena okupljena oko crkve sv. Mihovila. 343

Prema biskupskim šematizmima i drugim popisima stanovništvo se kretalo kako slijedi:

God. 1744. osoba 245 u 26 obitelji (današnja Župa) osoba 349 u 48 obitelji (u Krstaticama i God. 1843. osoba 468 u 74 obitelji God. 1850. osoba 502 u 79 obitelji God. 1867. osoba 591 u 95 obitelji God. 1886. osoba 738 u 116 obitelji God. 1891. osoba 830 u 124 obitelji God. 1905. osoba 1014 u 151 obitelji God. 1913. osoba 1157 u 165 obitelji God. 1938. osoba 1250 God. 1971. osoba 558 u 133 obitelji God. 1978. osoba 520 God. 1990. osoba 190

Rašćanima)

Župa Biokovska dijeli se na:

Gornja Župa s naseljenim plemenima: Baban, Bikić, Pilj, Lovrinčević,_ Turić, Gudelj, Šarić, Brnić i Lelas. Donja Župa-Takalo s naseljenim plemenima: Garmaz, Baban , Sokol, Miloš, Vuletić, Selak, Roglić-Mačica, Brnić, Lizatović, Roglić, Buljubašić, Prgomet, Pejković, Luetić i Batošić. Plemena nestala iz Župe

Stanje duša, koje je sastavio 1744. god. za Biskupski ordinarijat u Makarskoj fra Frano Dorotić, spominje plemena kojih više u Župi nema. Osim toga, tu su zapisana neka plemena današnjeg Biokovskog Sela, koja su kasnije pripala novoj župi Krstatice kad se ona osnovala. U Stanju duša 1744. zabilježene su obitelji Grge Batošića s 3 čeljadi, Jakova s 3 čeljadi, Mije s 3 čeljadi. Danas ih više u Župi nema. Staro su pleme koje je za vrijeme Kandijskog rata u 17. st. selilo u Podgoru. Batošić fra Marko zarobljen je u Makarskoj 28. kolovoza 1664. od Ameta Bojčića. Batošić fra Stipan 1667. služio je Podgoru, Igrane, Tučepe. Botošić fra Lovre, župnik Podgore 1645, pa Tučepa, dao je naslikati 1678. sliku u staroj samostanskoj crkvi u Makarskoj. Biskupski je vikar. Zadržali su se Batošići u Makru. U Podgorije vojvoda Luka Batošić 1643-1663. 344

Pavlinovići:

Ivan s 8 čeljadi, Jure sa 7 čeljadi, Mate s 20 čeljadi, Pavao s 5 Mijo s 2 čeljadi, Ivan sa 6 čeljadi, zapisani u Stanju duša 1744, pripali su novoosnovanoj župi Rašćani. Za Kandijskog rata selili su u Podgoru gdje su neki ostali. Mijo Glibotić s 5 čeljadi, zapisan u Stanju duša 1744. odselio je u Slivno. Grgo Prgomet s 8 čeljadi, zapisan u Stanju duša 1744. pripao je Slivnu. Vodanović Marko s 5 čeljadi, Ivan sa 6 čeljadi, pripali su Rašćanima. Bezer Grgo s 2 čeljadi, Ivan sa 6 čeljadi pripali su novoosnovanoj župi Krstatice. Staro su biokovsko pleme. Radatović Bezer fra Toma sudjelovao je pri osvajanju Vrgorca 1690. i Gabele 1694. Prešli su u Vinjane pod prezimenom Radat. Selili su u Drašnice. Gućević Grgo sa 7 čeljadi pripao je novoosnovanoj župi Krstatice. Karlaušić Mijo sa 6 čeljadi pripao je novoosnovanoj župi Krstatice. Bakota Ante s 22 čeljadi pripao je novoosnovanoj župi Krstatice. Juričić Toma bio je crkovinar 1599. kad se zidala crkva sv. Ivana. Dosta je naroda bježalo za Kandijskog rata u Primorje. Za mnoga plemena matice Podgore, Drašnica i Tučepa pišu da su iz Vrdola. To je širok pojam jer obuhvaća župe: Župu, Krstatice, Rašćane i Slivno. Teško se odlučiti kamo ih staviti. čeljadi,

PLEMENA

Baban

U Stanju duša 1744. zabilježena je obitelj Ivana Babana sa 7 čeljadi. Kod diobe zemalja 1726. zabilježeno je u Podbablju da Petar Vuičin, rečeni Baban, ima 6 čeljadi. Stanovali su u brdu i u polju. Starina im je u Župi Donjoj u Kućetinama, odakle su preselili u Župu Gornju. Za Bečkog rata 1686. selili su u Kučiće pa su se ponovno vratili. God. 1860. u selu žive 4 obitelji. God. 1990. 16 osoba. Brnić

Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu seli prema rijeci Cetini Ivan sa 7 čeljadi. Stanje duša 1744. zabilježilo je u Joze Brnića 7 čeljadi, u Šimuna 4 čeljadi. Za Kandijskog rata u 17. st. nalazimo Brniće u Podgori. U isto vrijeme neki odseliše na Sumartin na otoku Braču. Brnići nose nadimak Maslarda. Duju Maslarda, rođen u Župi 1705. bio je kanonik u Makarskoj. Matica im je u Brnić

345

Postinju, istočno od crkve sv. Ivana. Kasnije su prešli u Srednju Župu. Kod diobe zemalja 1725. u Zmijavcima se spominje pleme Brnić. Neki su odselili u Dobro kod Livna. God. 1860. u Župi žive 3 brojne obitelji. God. 1990. 9 osoba. Bikić

U Stanju duša 1744. zabilježene su obitelji Tome Bikića sa 7 čeljadi, Šimuna s 5 čeljadi. Koncem 17. st. sele zajedno s Belajićima i Šupragovićima u Karakašicu kod Sinja. Starosjedioci su. Starina im je u Župi Donjoj ispod Biokova uBikića Stinama. Preselili su u Župu Gornju. God. 1860. u Župi je 5 obitelji. God. 1990. 6 osoba. Buljubašić

Mara Lovrinčević, rođena 1. srpnja 1798, udala se za Jozu dovela ga na očinstvo. God. 1860. 1 obitelj. God. 1990. 9 osoba.

Buljubašića

i

Garmaz

U Stanju duša 1744. zabilježena je obitelj Mate Toljevića s 14 čeljadi. Dobili su nadimak Garmaz koji je postao prezime. Tako se nazivaju 1726. kod diobe zemalja u Zmijavcima Toljević Garmaz. Živjeli su u brdu i u polju. Prema sačuvanoj predaji doselili su iz Hercegovine i naselili se na Bikića zemljište. God. 1860. u Župi žive 2 brojne obitelji. God. 1990. 9 osoba. Lelas

U Stanju duša 1744. zabilježena je obitelj Jure Lelasa sa 7 čeljadi. Vjerojatno su, zajedno s Kosorima iz Zagvozda i Grabovca, odselili u okolicu Vrlike, gdje i danas žive. Lelas Marijan oženio je 23. kolovoza 1833. Maru Medvidović i nastanio se na ženinstvu u Glavini Gornjoj. God. 1860. u Župi živi 1 osrednja obitelj. God. 1990. 2 osobe. Gudelj

Kupio je od državnog erara staru gradnju samostana na Turiji. Došao iz Krstatica i tu se naselio. God. 1990. 1 osoba. Lendić

U Stanju duša 1744. zabilježene su obitelji Frane Lendića s 9 čeljadi, Petra s 5 čeljadi. Starina im je u Župi iznad Lendića kuća. Danas se zove Lendića 346

Strana. Odselili su preko brda u Vran. Odatle je Lendić prešao k Miloša i ostao na ženinstvu. God. 1860. 1 mala obitelj.

kćeri

Ivana

Lovrinčević

U Stanju duša 1744. zabilježene su obitelji Ivana Lovrinčevića s 9 čeljadi, Nikole s 8 čeljadi, Šimuna sa 7 čeljadi, Mate s 6 čeljadi, Stipe s 8 čeljadi . .starosjedioci su. Lovrinčević je sišao u Rupu u Takalu na ženinstvo u Jurića. Danas se mjesto zove Jurića Ćemer. Tu ih više nema. Zadržali su se u Makarskoj, kamo su davno odselili. God. 1860. u Župi živi 14 obitelji. Najbrojnije su pleme. God. 1990. 12 osoba. Lizatović

Petar, rođen u Krstaticama 28. lipnja 1799. oženio je Ivu Lovrinčević i prešao na ženinstvo. God. 1860. 1 obitelj. God. 1990. 5 osoba. Luetić

U Stanju duša 1744. zapisane su obitelji Martina Luetića s 24 čeljadi, Ivana s 23 čeljadi. Svakako su staro pleme. Luetić don Jure rodio se je u 17. st. Kao podgorski župnik umro je u Podgori 15. prosinca 1715. Vjerojatno su Luetići dobili prezime po nadimku nekog starog plemena. Dijele se prema nadimcima: Kardžić, Zovkušić, Ćelić, Ćurlin. God. 1860. u Župi živi 8 obitelji. Kod diobe zemalja 1728. Ivan Luetić imao je 7 čeljadi. Kad se stvarao Zemljišnik u Zagvozdu 1726. zabilježena je čestica Luetić Stipana u Bristu gdje graniče Granići sa Stapićima i Serdarevićima God. 1990. 31 osoba. Miloš

U Stanju duša 1744. zabilježena je obitelj Andrije Miloševića sa 7 čeljadi. Predaja tvrdi da su staro pleme koje je živjelo u brdu i u polju u Tihaljini. God. 1860. u Župi živi 5 obitelji. God. 1990. 14 osoba. .

Pi/j U Stanju duša 1744. zabilježene su obitelji Piljević Ivana sa 7 čeljadi, Grge sa 6 čeljadi. U Zagvoškom zbjegu za vrijeme Bečkog rata 1686. selio je Piljević Petar s 2 čeljadi. Staro su pleme. Jedan je odselio na Vrapčevo imanje uKrstatice. God. 1860. u Župi žive 3 obitelji. 347

Prgomet

Doselio iz Raškog Brda u

Luetiće.

Roglić

U Stanju duša 1744. zabilježene su obite Iii Roglić Nikole s 8 čeljadi, Jure s Kad se zidal a crkva sv. Ivana u Zupi 1599. bio je crkovinar Petar Roglić. Sava Roglić, kmet Hasan age Arapovića, spominje se 1648. kod Pothvata fra Petra Kumbata. Bio je katolik. Gornji Roglići nose nadimak Mačice. Donji se dijele prema nadimcima: Bile iz Kule, Šesto, Zelen, Barat, Serdar, Ralo. Kod diobe Imotskog polja 1747. spominje se serdarija Roglića. God. 1744. u Župi živi 14 obitelji. God. 1990. 25 osoba. 20

čeljadi.

Šarić

U Stanju duša 1744. zabilježena je obitelj Mate Šarića s 25 čeljadi. Za vrijeme Kandijskog rata u 17. st. nalazimo u Podgori Šarić Ivana i Stipana sa sestrom Jurom udovicom iz Župe. U isto vrijeme nalazimo ih i u Tučepima. Zvali su se Rudanović Šarić i obratno Šarić Rudanović. Rudanovići su starinom iz Ružića. U Tučepima u to doba nazivaju se Rudanović rečeni Šarić, rečeni Sorić i rečeni Vidić. Kod diobe zemalja 1726. u Zmijavcima Šarići su dobili imanja. Živjeli su, a tako je i danas, u brdu i u polju. God. 1860. u Župi se nalaze 4 brojne obitelji. God. 1990. 13 osoba. Selak

Doselio Selak, rođen 1783. u Rašćanima sa ženom Anđom iz Slivna. Sin mu Ante rodio se je u Župi. God. 1860. 1 mala obitelj. God. 1990. 3 osobe. Sokol

U Stanju duša 1744. zabilježena je obitelj Grge Sokolovića s 9 čeljadi. Kod diobe zemalja 1726. dobili su imanja u Župi i u Polju. Stanovali su u brdu i u polju. Iz Runovića, gdje se je Sokol rodio 1785, vratio se sa ženom Mandom Pandžić iz Rašćana u Župu. Tu su mu se rodila djeca. God. 1860. srednja obitelj. God. 1990. 2 osobe. Turić

U Stanju duša 1744. zabilježene su obitelji Mate Turića s 25 čeljadi, Jure sa 6 čeljadi. Prema predaji u starini su se zvali Galešić i stanovali su gdje su Šarići. 348

Kod diobe zemalja 1726. dobili su svoj dio u Zmijavcima. God. 1860. u Župi živi 9 manjih obitelji. God. 1990. 29 osoba. Vuletić

Vuletić iz Krstatica oko 1850. oženio se s jednom od sestara Beretuša, Ivana Miloša i ostao na ženinstvu. God. 1990. l osoba.

kćeri

Samostan, crkva i okoliš prema Corirovu Cattasticu 1774.

349

SRPSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA Današnja granica između Hercegovine i Dalmacije uređena je Požarevačkim mirom 1718. Došlo je do ispravka u Popov u Polju u razdoblju 1721-1723. na štetu Mlečana. Stanovnici Popova, Obrača, Carine, predosjećali su da će ostati pod Turcima. Odlučili su se na iseljavanje. God. 1719. došli su uMakarsko primorje. 124 Razumljivo je da u tom oskudnom kraju nisu mogli živjeti. Dalmatinski arhimandrit Stevan Ljubibratić, u dogovoru s mletačkim povjerenikom za Dalmaciju i Albaniju Alvisom Mocenigom, uspio ih je prebaciti u Imotsku krajinu. Iz Makarskog primorja krenuli su za Imotski iza uskrsne osmine 1719. Tu su dobili kuće i zemljišta. S njima je došao kaluđer Vasilije s druga dva kaluđera svećenika i s jednim đakonom. Selidbu je organizirao, kako piše u Zemljišniku 1725, Petar Šindik, pa je radi toga dobio više zemlje. Biskup Bijanković piše da je bilo oko 1000 čeljadi. Drugi pišu da je bilo 180 obitelji. U Zemljišniku, koji je stvoren 1725. za cijelu Imotsku krajinu, zapisane su pravoslavne obitelji s brojem čeljadi u njima, kao što je to učinjeno i za sve katolike. Iz tog dokumenta, koji se čuva u Historijskom arhivu u Zadru, doznajemo da se 1725. nalazilo u Imotskoj krajini 86 pravoslavnih obitelji sa 470 čeljadi. U ovaj popis nisu zavedene obitelji iz Tijarice i Velića jer nisu pripadale Imotskoj općini. Novi pravoslavni doseljenici 10. lipnja 1722. sklopili su Ugovor s mletačkim vlastima. Oslobođeni su od svakog kuluka i ručnih poslova kao oni koji su samo za oružje sposobni. Upotrebljavat će se onda, kad to kakva potreba u imotskoj tvrđavi zatraži. Što se tiče zavisnosti, moraju biti podložni ne samo našem providuru iste tvrđave i svojim narodnim vlastima, već moraju biti podložni, i prepoznati za poglavare i starešine, i one, koji bi im se od naše vlasti postavili. Određeno je da svake godine moraju novačiti mladiće za prekomorsku četu. U početku su bila dva serdara s plaćom od 12 dukata mjesečno. Kasnije du dobili 3 svoja serdara. 125 Manastir Dragović kod Vrlike starao se za kaluđere koji su služili parohiju Uznesenja Gospina na Nebo sve do 1851. Tada su je preuzeli popovi. Mlečani 124

125

Nikola Bianković, Spisi tajnog vatikanskog arhiva XVI-XVIII vij., Beograd 1983, st. 249. Špiro Margetić: Pravoslavna parohija u Imotskom, Srpski pravoslavni magazin, Beč 1861.

350

su pravoslavnim doseljenicima darovali džamiju u Glavini, koju su oni pretvorili u crkvu. Prema tvrdnji prote Margetića, crkva se zidala oko 1760. Do tada su se služili malom prostorijom. God. 1884. crkva je povećana. Novi zvonik sagrađen je 1968. Kaluđeri su stanovali u početku u kući, koja i danas postoji uz dvorište obitelji Vukadinović. God. 1870. pod Protoprezbiterat Imotski pripadale su parohije: Glavina-Imotski, Dragović, Bitelić, Broćanac, Sušci, Vrlika, Otišić, Metković i Dubrovnik. 126 Nova parohijaina kuća zidana je 1910. U svoje vrijeme mogla se ubrajati u red ljepših u Eparhiji. Do otvorenja državne škole u Imotskom, u školu koju su držali fratri u samostanu, išla su i pravoslavna djeca. Tu je učio i kasniji pjesnik i političar Jovan Sundečić. Glavno groblje nalazi se oko crkve uGlavini. Crnogorčani su odmah ustanovili svoje groblje u selu. Na Svibu iza Ćelarevih kuća nalazi se njihovo groblje. Na Aržanu, uz katoličko groblje, nalazi se i pravoslavno. Prvi doseljenici u Zmijavce pokopavali su se na vrhu Balinjače na staroj ilirskoj nekropoli. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. živjeli su u Imotskom: Aćimović

Ivan s 3 čeljadi dobio je u Varošu kuću s vrtom i 7 kanapa zemlje. Bianco rečeni Matijašević Vuin s 5 čeljadi dobio je u Varošu kuću i 9 kanapa zemlje. Kainić Pavao s 4 čeljadi dobio je kuću i 8 kanapa zemlje. Kainić Lazo s 6 čeljadi dobio je kuću i 11 kanapa zemlje. Đulimezović rečeni Lončar Stipan s 5 čeljadi dobio je kuću i 10 kanapa zemlje. Ivanišević Vuin sa 4 čeljadi dobio je kuću uz crkvu u Varošu i 9 kanapa zemlje. Nikolin Jovo s 5 čeljadi dobio je kuću ilOkanapa zemlje. Tadić Vuin s 9 čeljadi dobio je kuću i tursku kulu u Varošu te 30 kanapa zemlje. Na račun serdarstva dobio je 12 kanapa. Vučković Miloš s 8 čeljadi dobio je kuću i 16 kanapa zemlje. Vučković Vuin sa 6 čeljadi dobio je kuću i 12 kanapa zemlje. Vučković Toma sa 6 čeljadi dobio je kuću i 12 kanapa zemlje. Padrov Sava s 4 čeljadi dobio je kuću i 12 kanapa zemlje. 126

Manuale di Regno di Dalmazia per anno 1871. da Luigi Mašek.

351

Nikolin Jovo s 5 čeljadi dobio je kuću ilOkanapa zemlje. Ćebica Mitar sa 3 čeljadi dobio je kuću i 6 kanapa zemlje. Vuleić Ostoja s 5 čeljadi dobio je kuću i 10 kanapa zemlje. Po njemu je nastalo prezime Ostojić. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. živjeli su uGlavini: Bogić

Komnen sa 7

čeljadi

dobio je

kuću

i vrt ispod

Brečića

i 23 kanapa

zemlje. Brkanović

Vuko s 4 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje. Panto s 10 čeljadi dobio je vrt, kuću, vinograd i 28 mjera zemlje. Kadijević Luka sa 6 čeljadi dobio je 16 kanapa zemlje. Na račun harambaše 4 mjere. Kadijević Stojan Radiša sa 9 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje. Danilović Kuzman sa 13 čeljadi dobio je kuću uz tursku kulu i 38 kanapa zemlje. U to je ubrojeno 12 kanapa na račun serdarstva. Po njemu je nastalo prezime Kuzman. Danilović Grgo sa 6 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje. Gnatović Vuin sa 6 čeljadi dobio je kuću ispod Varoša i 12 kanapa zemlje. Ivanišević Vučeta sa 6 čeljadi dobio je kuću ispod Varoša i 14 kanapa zemlje. Jalovičić Luka dobio je kuću s vinogradom i 31 kanap zemlje. Knežević Jefta udovica s 5 čeljadi dobila je 10 kanapa zemlje. Milinčević rečeni Karočanin Jovo s 5 čeljadi dobio je kuću ispod Varoša i 10 kanapa zemlje. Milutinov Boško sa 6 čeljadi nastanio se uz Bogića i Radišu Kadijevića i dobio 12 kanapa zemlje. Ukraden (Okraden) Duro sa 6 čeljadi nastanio se u Podvornici i dobio 12 kanapa zemlje. Puić Filip sa 6 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje. Petković Luka s 9 čeljadi nastanio se uz Kadijeviće i dobio 18 kanapa zemlje. Petrović Marijan sa 7 čeljadi nastanio se ispod Varoša i dobio 14 kanapa zemlje. Petrov Lazo s 2 čeljadi dobio je 4 kanapa zemlje. Stojanović Vuin sa 6 čeljadi dobio je kuću u Podvornici i 12 kanapa zemlje. Tabina Gruica s 3 čeljadi dobio je kuću u Podvornici i 7 kanapa zemlje. Vasilije kaluđer s 2 svećenika i jednim klerikom dobio je kuću ispod turske kule, uz crkvu 1 kanap zemlje, usve 19 kanapa zemlje. Zagorac Aćim sa 8 čeljadi nastanio se ispod Vujčića i dobio kuću i 16 kanapa zemlje. Kasnije dobili prezime Aćimović. Bakočević

352

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. živjeli su u Nebriževcu: Azović

Stipan s 3 čeljadi dobio je 5 kanapa zemlje. Kordić Petar rečeni Jurov sa 7 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje. Jalovičić Đuro Vukašinov s 5 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje. Jalovičić Mijo Mihajlov sa 6 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje. Jovanov Milan sa 7 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje. Kraljević Ivan Petrov s 5 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje. Kraljević Mijo Petrov s 8 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje. Milković J anes s 11 čeljadi dobio je stanje uz crkvu sv. Luke i 19 kanapa zemlje. Odavić Sava s 8 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje. Petrov Stipan rečeni Jalovčić sa 7 čeljadi dobio je 11 kanapa zemlje. Radojević Ilija sa 7 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje. Šindik Petar s 9 čeljadi dobio je 28 kanapa zemlje. Dato mu je 12 kanapa više jer je bio vođa svih obitelji koje su dovedene za vrijeme rata pod vlast Principovu, a 2 kanapa jer je imao službu čauša. Stojanov Savo s 8 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje. Stanić Vuko alfir samac dobio je 3 kanapa zemlje. Tomić Luka s 12 čeljadi dobio je 28 kanapa zemlje, od čega 7 otpada na službu harambaše. Uskok Jovan sa 6 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje. Vukičević Vukosav Miletin sa 7 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje. Ćurin Petar i Ivan s 10 čeljadi dobili su 17 kanapa zemlje. Marčep Jure s 4 čeljadi dobio je 4 kanapa zemlje. Kad se stvarao Zemljišnik 1725. živjeli su u Crnogorcima: Dragoilo Petar sa 7 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje. Damijanović Ivan s 10 čeljadi dobio je 30 kanapa zemlje. Dimitrović Sava s 8 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje. Dučić Vukosav s 11 čeljadi dobio je 32 kanapa zemlje. U to je uklopljen dio na račun serdarstva. Gruičin Lazo s 4 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje. Gruičin Vukelja s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje. Milin Nikola Jovanov s 8 čeljadi dobio je 15 kanapa zemlje. Miličević Komnen sa 7 čeljadi dobio je 13 kanapa zemlje. Miličević Mitar s 8 čeljadi dobio je 17 kanapa zemlje.

353

Milin Damjan s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje. Komnen s 5 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje. Matof Damijan s 4 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje. Mihailo Petar s 5 čeljadi dobio je II kanapa zemlje. Nikolin Duro s 7 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje. Nikolin Stojan s 6 čeljadi dobio je 12 kanapa zemlje. Nikolin Nikola Pavlov sa 6 čeljadi dobio je 11 kanapa zemlje. Nikolin Ivan rečeni Đugumović s 5 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje. Putičić Vidak sa 6 čeljadi dobio je 19 kanapa zemlje. Na račun arambaše 8 kanapa. Rasov Petar s 5 čeljadi dobio je 9 kanapa zemlje. Rasov Jaže Petrov s 5 čeljadi dobio je 10 kanapa zemlje. Stanić Komnen sa 6 čeljadi dobio je 13 kanapa zemlje. Mandić Simo sa 7 čeljadi dobio je 13 kanapa zemlje. Odović Gruica sa 7 čeljadi dobio je 13 kanapa zemlje. Mandić

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. živjeli su u Prološcu: Proročić

Vuko sa 8 čeljadi dobio je kuću u Postranju i 15 kanapa zemlje. Popović Rade s 5 čeljadi dobio je kuću uz Proročića i 9 kanapa zemlje. Samardžić Stojan sa 7 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje. Sekulović Vukadin s 10 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje. Šegerdović Petar Ilijin s 8 čeljadi dobio je 14 kanapa zemlje. Vučković Rade s 10 čeljadi dobio je kuću u Podvornici i 18 kanapa zemlje. Lupder Marko s 4 čeljadi dobio je kuću u Podvornici i 7 kanapa zemlje. Kad se stvarao Zemljišnik 1726. živjeli su u Podbablju Gornjem, Zmijavcima i Nebriževcu Malom: Kraljević Jovan s 15 čeljadi s kućom u Durmelikovači dobio je 25 kanapa zemlje. Dragutinov Luka rečeni Čurčija s 10 čeljadi s kućom na Ravnim Njivama dobio je 17 kanapa zemlje. Jovanov Nikola rečeni Mialjević s 4 čeljadi i kućom na Ravnim Njivama dobio je 7 kanapa zemlje. Gazi/ović Marko s 5 čeljadi i kućom na Ravnim Njivama dobio je 9 kanapa zemlje.

354

Stojanović Mitar,

brat Zlatara, s 5 čeljadi i kućom u Selima dobio je 8 kanapa

zemlje. Rasović Mitar sa 7 čeljadi i kućom u Ravnim Njivama dobio je 12 kanapa zemlje. Dragutinov Vasko s 5 čeljadi dobio je 8 kanapa zemlje. Aćimović Mitar sa 7 čeljadi u Podbablju Gornjem s kućom dobio je 12 kanapa zemlje. Delijić Dragutin sa 7 čeljadi i kućom u Radeži dobio je 12 kanapa zemlje. Rasov Aleksa s 3 čeljadi i kućom u Radeži dobio je 5 kanapa zemlje. Stojanov Lazo Zlatar s 5 čeljadi i kućom u Radeži dobio je 8 kanapa zemlje. Vuinov Milan rečeni Trnovica s 6 čeljadi i kućom na Ravnim Njivama dobio je 10 kanapa zemlje. Pijanović Petar sa 6 čeljadi i kućom na Kamenmostu dobio je 10 kanapa . zemlje. , '" Ninković Miroslav sa 7 čeljadi i kućom u Radeži dobio je 10 kanapa zemlje. Kraljević ... sa 7 čeljadi i kućom u Babinu Docu (Zmijavci) dobio je 12 kanapa zemlje. Kraljević Sava sa 7 čeljadi i kućom u Babinu Docu dobio je 12 kanapa zemlje., Korlačanin Stojan s 13 čeljadi dobio je 18 kanapa zemlje.

Prema Anagrafu-Stanju duša 1860. živjele su obitelji: Imotski Simić, Vučković, Ivanišević, Matijašević rečeni

Bogetić, Bakočević, Ostojić, Pribić, Tadić, Orišić,

Barzota, Đulmez, Grbić, Brkan, Padrov, Radulović,

Oštrić, Margetić, Ružić, Sundečić.

Simiće

ne spominje Zemljišnik 1725. Vjerojatno je neko od prezimena dobilo pa je postalo prezime. Vlajčiće ne spominje Zemljišnik 1725. Ne spominje ih ni Anagraf 1860. Margetić je došao 1813. iz Mostara bježeći pred kugom. Imali su svoju kuću u Imotskom. Nestalo ih je 30-ih godina .ovog stoljeća. Bogetića više nema. Doselili su od Rijeke. Ružić je doselio od Trebinja 1832. Sundečić Simo iz Golinjeva kod Livna pobjegao je pred Turcima. Sundečići su se bavili trgovinom. Odselili su u Šibenik. Njihovu kuću kupili su Vlaj čići. nadimak

Simić

355

Glavina Aćimović, Golobrk, Šarović, Kadijević, Knežević, Danilović-Kuzman, Puić, Pačić, Biberčić, Stanović, Pavlović

i Ukraden.

Proložac Sočivica, Mišković, Radović, Sekulović, Dučić, Popadić

i

Samardžić.

Crnogorci Mandić, Stanić, Bartulović, Rajvić,

Prgomelja, Putiea,

sada

Garojević, Raković, Milićević, Koković,

Vukelić, Nikolić, Odavić, Kevrić

i Svrdlin.

Nebriževac Šindik, Radojević, Petković, Kraljević, Tomić, Terzija, Zdilar, Kordić, Marčep, Odavić, Lončar nadimak od Đulmezović, Uskok, Zlić, Vuličić, Glavičić, Opuva, Miletić, Milković sada Pijanović, Knežević sada Rajo iKarlovanić. Radež Lazarević, Kraljević, Ninković

i

Rasović.

Duge Njive Dragutinović

i

Ružić.

Svib Čelar.

Aržano Važić.

Cista Velika Kad se stvarao Zemljišnik u Cisti Velikoj 1725. zapisane su obitelji Čelan Bože s 5 čeljadi i Čelan Vida s 5 čeljadi. Kuće su im zabilježene jedna uz drugu. Obe su katoličke. Iznad njihovih kuća nalazi se danas obitelj Čelan Savić. Za tu se tvrdi da ju je pokatoličio hajduk Roša Arambaša. Taj Savić vjerojatno je došao iza 1725. jer ga nema u Zemljišniku. Mogli bismo zaključiti da su njegovo naslijedili Čelani povezani ili ženidbom, ili drugim načinom, pa su ih prozvali Čelan Savić.

356

Kasniji doseljenici God. 1930. preuzeo je parohiju u Glavini pop Nikola Dragičević, rodom iz okolice Obrovca. Obitelj mu se zadržala u Glavini gdje je i on umro i pokopan. Vukadinović je kao službenik doselio u Imotski iz Biskupije kod Knina. Oženio se od Kadijevića i ostao uGlavini. Balać Krsto doselio je od Vrlike polovinom prošlog stoljeća i nastanio se u Imotskom kao trgovac. Odselili. Bilić Boško doselio od Livna. Živio je kao trgovac u Imotskom. Na svoj trošak uredio je zid i željeznu ogradu oko groblja u Glavini. Napravio je lijepe grobnice sebi, ženi i kćeri. Imovinu je ostavio Luki Milinoviću. Milinović Luka doselio je od Livna i naslijedio trgovinu i bogatstvo Bilića. Nestali su iz Imotskog. Semiz Risto iz Mostara kao trgovac živio je u Imotskom. Odselio. Damić Dane živio je kao trgovački pomoćnik i kasnije službenik. Odselili. Tijekom vremena živjeli su u Imotskom, a i njegovoj okolici, pojedine obitelji kao službenici raznih struka. Njihov je boravak bio privremen.

Obitelji koje su se 1990. nalazile u Imotskoj krajini Imotski Vlajčić, Ivanišević, Simić, Grbić, Ostojić, Vučković, Kadijević, Kosanović,

Bjedov, Đulmez, Kontić, Rusić, Knežević, Rajo, Ružić, Bunčić, Vitas, Živković, Tampolja.

Glavina

Brkan, Ukraden,

Knežević, Kadijević,

Kuzman,

Puić, Dragičević, Aćimović,

Šarević, Pačić, Tadić, Vučković, Padrov, Lalić.

Gornjtt Podbabljtt l Zmijavci Kraljević, Ninković i Dragutinović Prololac Popadić, Samard~ić, Sekulović

i Kadijević.

Nttbfilttvat: §htdik, Odavić, Radović, Kn~l~vić, Rajo, Pijanović, Uskok, K.tntHć, Opuva. Rmtlic, ZdHru\ Lončar i MH~tić. 357

Crnogorci Mandić, Stanić, Garojević, Raković,

Odavić,

Prgomelja, Putiea, Vukelja,

Kevra i Svrdlin.

Svib Čelar.

Aržano Nema nitko.

Imotska

358

tvrđava

"Topana"

Nikolić,

Bibliografija I. Izvori

Arhivska građa HAZ, Historijski Arhiv Zadar: Katastarski spisi Dalmacije 17. 38.; Popis izbjeglica 1686. s listova 474v, 475, 476v, 477v. Arhiv Splitske nadbiskupije. Arhiv franjevačkog samostana Imotski. Arhiv franjevačkog samostana Omiš. Dekanatski arhiv Imotski. Arhivi katoličkih župa Imotskog dekanata. Arhiv Srpske pravoslavne parohije Glavina.

18. st., h

II. Literatura Ahmed Aličić: Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1970., str. 114-115. Ahmed Aličić: Poimenični popis Sandžaka Vilajeta Hercegovina; Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo 1985. P. Dominicus Mandić: Chroati Catholici Bosnae et Hercegovinae, ChicagoRoma 1962. Luka Baković: Prilozi za demografsku i onomastičku građu Bosne i Hercegovine; Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Građa knjiga XXIII, odjeljenje društvenih nauka knjiga 19. Josip Bebić: Brela, Split 1985. Fra Milan Šetka: Tučepi. Mario Petrić: Etnička prošlost stanovništva na području Lištice u Zapadnoj Hercegovini; Glasnik Zemaljskog Muzeja u Sarajevu, Sarajevo 1970., sv. XXIV/XXV. J. Dedijer: Hercegovina, SEZb, knj. 12 /Naselja knj. VII, Beograd 1909. 359

Spisi tajnog Vatikanskog arhiva XVI-XVII. veka, Beograd 1983. Dr. Andrija Zirdum: Plehan, Plehan 1985. Prota Špiro Margetić: Pravoslavna parohija u Imotskom, Srpsko-pravoslavni magazin, .Beč 1861. Dr. Marijan Stojković: Podgora u XVII. stoljeću, obiteljske i demotične crtice od 1621. do 1730. godine; Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, knjiga XXIX. svezak I, Zagreb 1933. I. Ćubelić: Dobranje, Split 1984. Fra Andrija Kačić Miošić: Razgovor ugodni naroda slovinskoga, Split 1983. K. Zujić: Prezimena u Imotskoj krajini, "Imotska krajina", Imotski 1985. od br. 345. - 1986. u 20 nastavaka. A. Ujević: Imotski, Prilog poznavanju uloge naselja, Zagreb, Geografski glasnik 1958., br. 18. Milan Glibota: Imotska krajina u Kačićevoj pjesmarici, "Imotska krajina" 1990., br. 448-453., 6 nastavaka. Milan Glibota: Afirmacija Imotske krajine, "Imotska krajina" 1990., br. 4441445. F. V. Vrčić: Župe Imotske krajine I, Imotski 1978. F. V. Vrčić: Župe Imotske krajine II, Imotski 1980. Statistica generale della Dalmazia edita della giunta provinciale, Divizione IV, Popolazione Zara 1863. Statistika pučanstva u Dalmaciji, Zadar 1885. Luigi Maschek: Manuale del Regno di Dalmazia per l'anno 1871. A. Ujević: Imotska krajina. Split 1953. Leksik prezimena Socijalističke Republike Hrvatske, Zagreb 1976. Slavko Kovačić: Obitelji iz imotskih i radobiljskih sela u zbjegu u selima ispod Zadvarja god. 1686.; Imotski zbornik, Imotski 1992. Mate Matas: Mućko-Iečevački prostor, Zagreb 1993. Miroslav Džaja-Krunoslav Draganović: Sa Kupreške visoravni, Baško Polje - Zagreb 1994. Fra Josip Ante Soldo: Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeću, knjiga prva, Sinj 1995. Bazilije Stjepan Pandžić: Bosna Argentina, B6hlau 1995. Dr. Šime Peričić: Dalmaelja uoči pada Mletačke RepUblike, Zagreb 1980. Zahvaljujem Milanu aliboti koji me je pomogao kod prikupljaftja urhivske grude i literature za ovu kftjigu. 360

KUMBATOVA PJESMA Fra Petar Kumbat legendarna je ličnost Imotske krajine. Rijetko je čija uspomena ostala stoljećima usađena u uspomeni naroda ovog kraja kao uspomena na ovog narodnog heroja. Živio je u XVII. stoljeću, a i danas skoro svako dijete zna za njegovo ime. Rodio se je u Imotskom, ili u njegovoj neposrednoj blizini. Mjesto, gdje se sada nalaze Jažića kuće, zove se od starine "Kumbatovina". Bio je gvardijan na Prološkom blatu i 1645. pred turskom silom pobjegao je s fratrima u Makarsku. Prije toga prati vizitatora Pellizera s jednim kapelanom prema Duvnu, kao njegov tajnik. U Makarskoj je ponovno izabran za gvardijana. Preveo je Imoćane na Sumartin (Brač) i tamo osnovao mali samostan. Fra Petar Kumbat najviše je poznat po svojem glasovitom pothvatu, kojeg je poduzeo 1648. god. Pokupio je ustanike i s njima oplijenio nepripravne Turke u Imotskom i njegovoj okolini. Taj je događaj opjevao fra Filip Grabovac u svojem "Cvitu", kojeg je tiskao u Veneciji 1747. Slušaj, brate, tako ti radosti, kakve jesu Kumbata žalosti. Starac Kumbat bijelu knjigu piše, u Makarskoj u manastiru biše. Ne piše je čim se knjiga piše, već njeg krvca iz obraza briše, knjigu piše stubom uzdrčanom, ter je šalje Turkom Imoćanom; Imoćani na krajini Turci, kako mrki u gorici vuci, jer Vi mogl1 bratca pogubiste, i nemilom smrću umoriste! Da bi zašto ne bih izgorio lako bih gl1 bio prigorio, već to caru ~esto odhodijl1~e i kod l1jegl1 milost f1I1hodljl1~e.

Kod cara se dobro podnosio i na vas je knjige donosio, ne činite tolika zuluma, uzmaknite od ulaka Čuluma. Mal da bi me ne rodila majka, neg već kojl1 iz Imote hajka, da bih znao po nebu letiti, jl1 eu mogl1 brl1tcl1 osvetiti. Čekl1jte me Vi prvu nedjelju, ove gll1se po primorju dilju. Sprl1vljl1jte mi ručak 01 večeru, pridateu vas jidu i ~emercu. Kl1d li kl1jigl1 Imoćl1nim dođe, kl1jigu Atiti Ditdilf I1gl1 pođe. Kl1jigu Atije, II nil l1ju se !Imije, kakve ovo pO!ltanu§e zmije. 361

Nu Kumbata čudne hokmanice, nisu Turci vlaške stopanice. Neb Imotu kuga pomorila, kamo i fratra sila razotila. Gdi će vrane lovit sokolove, gdi i janci udarit na vukove. Tako Turci maskare se na to. Kad ju Kumbat razumio za to, on otide Generalu Banu (Foscola) pa kabanu uz kolinu panu. Njem se klanja i lipo moli se, s kube bradu na srcu boli se. Suze roni a banu govori: "Gospodine, sad milost otvori, daj mi bane, mili gospodine, ne odmiči vrime nit godine. Sve primorje do kule Norina, robit ću kud mi je starina. I sa mora plaćene soldate, nek mi bratca Imoćani plate." Na nje se bane smilovao. I prije je fratra milovao. Što je Kumbat tada izustio, to je njemu bane dopustio. Turci mlidu, da se oladio, a to se je starac pomladio. Skupi vojsku hodi k Imotskome moleći se Bogu velikome. Pram Imotom u dubrave stade, tute vojska na konaku pade. Pak je bio čador rastvorio, družini je Kumbat govorio: "Drug se s drugom kao s bratcem složi, svaki junak po dvi vatre loži, a ja hoću sam devet vatara, reć će Turci sile od fratara, 362

nut velike vojske u Kumbata, evo dođe osvetiti brata." Zapovid je od Kumbata stara, kad s upali toliko vatara, zasjaše se Imotske planine, oko njega polja i ravnine, i jezerske velike dubine. Teško svakom tko nema rodbine, tada cvile bule i kadune, i divojke lipe i sladune, ter Dizdara kunu od Imote, ter Kumbatu učini sramote. Kad dan svanu, tad Kumbat ustanu, vojsku svoju razređivat stanu, kud će koja poći u robije, nek uživa koji što dobije. Manenicu šalje u Vinicu, on otide kano u pivnicu. Žderu šalje na Vir i Zagorje, a to mu jao uz Primorje. Kulišića na Posušje šalje, otla, Pere, ti ne robi dalje. Pak ne robi Gradac ni Bročanac, tu je Turak, priteć će te klanac. Na Vinjane kneza vinjanskoga. Starac Kumbat ispod Imotskoga, od Prološca do sv. Stipana, tu je kula blaga nasipana. Osamdeset kula porobiše, a još veće bilih dvora biše, sve Turaka mladih Očaklija, osim drugih Turak na čaklija i ostalih spahija malih, sve to Kumbat živim ognjem pali. Manenici ne ostavi Vinica, tu izgori Turkom i zimnica,

i porobi Orapove dvore, druga mista okolo govore. Ždero robi i Vir i Zagorje, povrati se kroz zeleno gorje. I Kulišić sve Posušje ravno, on ne gleda da je tute stravno, već je robi Gradac i Bročanac, nitko njemu ne pritiče klanac. Do Vranića visoke planine povratili se kao niz ravnine. Knez vinjanski porobi Vinjane, vodi Turke kako no pijane. Sastane se vojska u Gorici pak se stade vladat po zorici. Sva okrenu vojska na Imotski, udariše kao vuci gorski. Mal Kumbatu loša srića biše, jer u njega lumbarde ne biše. Svakojako prevarijet rade, jere siku bukove lumbarde, napraviše i zelenke kako, vjera moja, prevariće lako. Pak dozivlje Imoćane Turke: "Evo meni dođoše na ruke, dobra pomoć, dvi bojne lumbarde. Imoćani, sad skubite brade: lijepo sam napravio pute, vjera moja, ne ostaste tute. Predajte se ludo ne ginite, što morate na dvor izgonite. Ako li se predati nećete, u jezero vi sebe mećete. Nijednome oprostiti neću, što vas bude, pogubiti sve ću. Već pitajte vire za vrimena, jer vas zgubi, mojeg mi imena." Kad li Turci doli pogledaše

i lumbarde da su ugledaše, pripade se malo i veliko. Tu je tuge, žalosti koliko, okrenu se sve u čemer piće. Nama Turci učiniše viće: "Što imamo učinit moramo, mi ostati ovdje ne moramo. Pridajmo se, neka nas ne muče, sjutra rano pridajirno ključe." Nut što će se sada dogoditi, rđavo će Kumbat pogoditi! Roglić kneza da bi Bog ubio, on nevirno glavu izgubio, jer se pusti noći o ponoći tere Turkom dodade pomoći. On se spusti gradu niz bedeme, tako izađe na Crljene stine, ka magarac u proliće zine ter povika tanko glasovito, nek se čuje svuda jasovito, ter dozivlje Imoćane Turke: "Ne dajte se Kumbatu u ruke ne pridajte vi careva grada Muhameda turskog sveca rada! Evo vami dobra pomoć idje, malo stoji dok ovdi ne priđe. Mostarani na Posušju jesu, malo, velo, podignuli sve su: dva su bega i dva alajbega. istina je, od smrti ne lega! Nemojte se Turci pripadati, od svuda će pomoć dopadati. Paša s vojskom na Duvno ostade, malo stoji, dok ovdi dopade. Turak' ima dvanajest hiljada, junak dobar koji s vojskom vlada. Ne pridajte Imotskoga ključe 363

Turčin oće

udri ti podmuće." Kumbat sluša gdi nečovik viče, ter ga malo i u srce tiče: poboja se plaćenim soldatom, i vojsku je napunio zlatom. Turkom osta žalosti koliko. Dignu vojsku ispod Imotskoga, a za njime ne ima nikoga, ter se fati kršne Bijukove, ne noseći rane nikakove. Neka Turci kopaju lukove, mal ostaše lumbarde bukove. Blago, roblje i veliko plino

u Primorje sve gone za vino. se veselje toliko. Turkom osta žalosti koliko, Aj Kumbate, ti se veselio već s' Imotski nije naselio niti će se do božjeg suda. (to se naču, gdi govore svuda) bila t' raju otvorena vrata, lijepo li ti osveti brata i naarma banove galije, nek potežu imoske balije, i naseli na vrh Brača selo. Sva družina zdravo i veselo! Učini

NEUMRLI FRA STIPAN VRLJIĆ U teškim i kritičnim danima imotske povijesti dragi je Bog providio jednog velikog čovjeka. Bio je to fra Stipan Vrljić. Možda i nije bio tijelom velik, ali duhom sigurno jest. Njegovo ime neće nikada izblijedjeti na stranicama imotsko-bekijske povijesti. Došao je u pravo vrijeme. Rodio se je u Svetigori (danas župa Gorica) 1677. Umro 13. XII. 1742. g. Svi se mrtvari slažu da je umro u 65. godini života. Svuda se s ponosom bilježi "Imoćanin". Da je iz Svetigore sam bilježi u svojim zapisima. Neki se nalaze u omiškom samostanu, a neki u imotskom. Razumljivo. On je posljednji gvardijan starog imotskog samostana na Prološkom blatu, a osnivač je samostana u Omišu i ovog u Imotskom. Iz njegove pismene ostavštine, koja je prilično obilata, može se zaključiti da Josip Po/jan. Fra Stipan Vrljić je bio pun žive energije, smisla za red i rad. Iz svake njegove stavke vidimo čovjeka kojeg je vodila ljubav prema Bogu, Crkvi, svojem Redu i svojem narodu. Bio je čitav čovjek! Neobično je volio svoju Imotsku krajinu. Teško je mogao preboljeti njezinu diobu 1718. Žali se u svojim spisima, da mu je kreševski gvardijan preoteo župe, iako je dobio "buruntiju" i od crkvene i od civilne vlasti, da ih imotski samostan i nakon diobe teritorija zadrži za sebe. Na nekoliko mjesta donosi popis župa, koje su do 1718. pripadale imotskom samostanu: l) Gorica - od Vranića do Zečića vode, do Plavila, do Rotne Kamenice. Obuhvaćala je sela: Goricu, Vrbanj, Posušje, Grude, Gradac i Lukovac. 365

2) Drinovci sa selima: Drinovci, Ružići, Tihaljina, Blaževići do Umljana. 3) Opancima su pripadali: Opanci, Studenci i Svibić. 4) Proložac je bio u spoju Ričica iLokvičića. 5) Podbablju su pripadali Zmijavci, Poljica i Krivodol.. 6) Vinjani su obuhvaćali: Vinjane, Vir i Zagorje. Tješio je i hrabrio borce u zauzimanju imotske tvrđave 1717. Posljednji je gvardijan imotskog samostana sv. Frane na Otočiću u Prološkom blatu. Napušta ga 1715. i zida imotski samostan 1718. u Omišu. Uspio je prenijeti ga u Imotski iz Omiša 1738. Prvi je župnik vojničke župe Gospe od Anđela, nakon izgona Turaka i graditelj njezine crkve na Topani. Uspio je dovršiti crkvu sv. Frane 1736. u varoši za župljane župe sv. Frane. Umro je u Imotskom 13. prosinca 1742. Ostavio nam je dragocjene podatke o životu i prilikama Imotskog i čitave Krajine od Roška Polja do Vranića i Klobuka u razdoblju 1703. do svoje smrti 1742.

366

KAZALO OSOBNIH IMENA I ZEMLJOPISNIH POJMOVA Kratice: pr. = prezime; mj. = mjesto; p. = pokojnoga; ud. = udovica; ž. = žena) A Abaz, Abaz, Abaz, Abaz, Abaz, Abaz, Abaz,

pr. u Prološcu 211, 216, 217, 231 Ilija 217 Jozo 217 Jure 216 Marta 109 Paško 217 Petar 211,215-217 Abazović, Vid, 19,216 Abjanić, Dija, liječnik 116 Aćimović, pravoslavci 352, 356, 357 Aćimović, Ivan 86, 355 Aćimović, Marko 182 Aćimović, Mitar 355 Adžija, pr. u Prološcu 131, 21I, 217 Adžija, Vlado 116 Agić (Aljić), pr. 284 Agić (Aljić), Grgo 281, 283 Aginuša, Kata Picukara 211 Abramović, pr. iz Biorina 45,47,48 Abramović, Ivan 46,48 Abramović, Jure 46, 48 Aiša, Turkinja (Dominika) 289 Ajduk, pr. 149, 163, 181,224,298 - u Podbablju 185 - u Vinjanima 302 Ajduk, Ivan 183, 185 Ajduk, Jure 23, 183, 185 Ajduk, Kata 122 Ajduk, Marko 183, 185 Ajduk, Mijo 180 Alagić, pr. 316, 323 - u Zagvozdu 322 Alagići, mj. 323 Alagovci, mj. 310 Alaj-beg 279 Alaša, Jure 298 Alašić Zovko, pr. 193 Albanija 6, 13,45,281,293,295,316, 35t)

Alerema, Turkinja (Iva) 228 Alerić, pr. 252, 309 - u Runoviću 255 Aleša, Jure 193 Alešić, pr. 193 Alešić, Jure 300 Alešić Zovko, pr. 194 Alibegovac, mj. 279 Aličić, Ahmed 9, 15,360 Alilović, pr. 255, 309 Alilović, Mate (Matiša), serdar 13, 100, 101, 103-105,187,192,201,203 Alilović Kasalo, pr. 187,194 Aljetak, Grgo 199,200 Amiatti, Iva 112 Ančići, pr. 76, 91 - uDobranjama 70 - u Grabovcu 78 Ančić, Ana 110, 125 Ančić, Ante 95 Ančić, Ante pok. Nikola 95 Ančić, Grgo 95 Ančić, Ivan 70 Ančić, Lovro 70 Ančić, Luca 109 Ančić, Lucija 123 Ančić, Mara 70, 111 Ančić, Marko 82 Ančić, Mate 61, 69, 70 Ančić, Matij 70 Ančić, Nikola 70 Ančić, Oršula 70 Ančić, Paško 95 Ančić, Petar 70 Ančić, Petruša 70 Ančić, Ružica 70 Ančić, Tadija 61,69, 70 Ančić, Vid 76, 78, 282 Andrić, pr. 91, 173, 295 Andrić, Katarina 18

367

Andrić,

Nikola 198, 300 173, 175 Andrija, sin Viđena 16 Andrijašević, fra Frano 14 Anđelić, pr. 204 Anić, pr. 64, 128, 268, 306, 308 - u Slivnu 270 Anić, Frano 270 Anić, Ivan 121 Anić, Kata 121, 128 Anić, Marija 270 Anić, Marko 121,268 Anić, Paško 107, 121 Antičevići, pr. 157,321 - na Lovreću 161 Antičević, Jure 20 Antičić, pr. 166 Antičić, Ante 96 Antulović, pr. 319 Apatovac, mj. 60 Aračić, pr. 128, 298 - u Vinjanima 302 Aračić, Luka 298, 302 Aralica, Ivan 341 Arap, pr. 257 Arapović, pr. 257 Arapović, Hasan-aga 315,348 Ardić, Tonka 109 Arlušić (Karlušić), Mijo 343 Aržano, mj. 5,13,35-42,67,117,118,174, 279,292,351,356,358 Asanović, pr. 163 Asanović, Pavao 21 Asker, Jakov 254 Augustinović, pr. 284 Australija 60 Austrija 12, 83, 112 Austrijanci 342 Austro-Ugarska 14 Avala, brdo 18 Azović, Stipan, pravoslavac 353 Andrića krčine

B Babaja, pr. 78 - u Grabovcu 75 Babajić, pr. u Grabovcu 78 Baban, prezime 107, 344 - u Župi 345 Baban, Ivan 342, 345 Baban, Petar Vuičić 181 Babarović, Lucija 120

368

Babići,

pr. 106, 129, 248, 252, 280, 284 - u Runoviću 255, 256 - u Studencima 284 Babić, Ante 254, 255 Babić, Ivan 254, 255, 317, 318, 322 Babić, Mate 283, 284 Babić, Nikola 281, 283, 284 Babić Ledović, pr. 280 Babića brig 256 Babin Dolac 355 Badur, Luka 19 Bagio, Sergio 282 Bago, pr. 128,298 - u Vinjanima 303 Bago, Ana 113, 125 Bago, Ante 121 Bago, Ivan 121 Bago, Manda 125 Bago, Mate 107, 121 Bago, Petar 107, 121 Bago Knezović, Šimun 303 Bagonac, spilja 17 Bagurić, nadimak Vukovića 290 Baić, pr. 243 Baić, Grgo 215 Baić, Šimun 211,215 Bajić, pr. 145, 149,211,224 - u Lokvičićima 146 - u Prološcu 217 Bajić, Ana 119 Bajić, Grgo 217. 146 Bajić, Iva 217 Bajić, Jure 145, 146 Bajić, Mara 127 Bajić, Šimun 146,217 Bajić, don Tadija 36 Bajo, nadimak 79 Bakavić, pr. 252 - u Runoviću 256 Baketa, Karlo 185 Baketić, pr. 298 - u Vinjanima 303 Bakić, pr. 82, 139, 141, 163, 178 Bakočević, pravoslavci 355 Bakočević, Panto, harambaša 86, 352 Bakota, pr. 136, 139, 141 - u Krstaticama 138 Bakota, Ante 137, 138,343,345 Bakota, Karlo 138, 182, 194 Bakota, Šimun 138, 182, 194 Bakote, mj. - Donje uDrinovi 138 - Gornje u Dubini 138

Baković,

Barić,

Balać,

Barić, Šima 125

Luka 360 Krsto, pravoslavac 357 Balarin, Marija 110 Balbi, Gideon 105 Balbi, Petar, providur 196 Baleta, pr. 76 - u Grabovcu 78 Baleta, Luca 81 Baletić, Križan 76, 78 Baletić, Luka 242 Baletić, Mijo 19,78 Baletić, Šare 282 Baletić, Šimun 76, 78 Balinjača, mj. 334, 351 Baltići, mj. 323, 324 Baljević, Marta 21 Baljičević, pr. 321 Banda, pr. 128, 152 Bandić, fra Jeronim 36 Banić, pr. - u Aržanu 40 Banić, don Ivan 53 Banović, pr. 60, 204 - u Cisti Velikoj 62 Banović, don Lovro 58, 59, 62 Banušić Gabelica, pr. 186, 194 Banj Dolac 139, 140 Banja, kOd Vrgorca 192 Banja Luka 11,64 Banjac, mj. 319 Banjak, pr. 320 Banjak, Nikola 20, 77, 140, 141 Banjak-Bakić, pr. 139, 141 Bara Tadina, ud. 20 Baračeve staje 284 Barać, pr. 280, 294 - u Studencima 284 Baranović, Josip 107 Barbarić, pr. 45 - u Biorinama 48 Barbarić, harambaša 45 Barbarić, don Andrija 341 Barbić, Martin 46, 48 Barbić, pr. 211, 217, 243 - u Prološcu 217 Barbir, Amalija 108 Barbir, Jakov 108 Bari (Ital.) 93 Baričević, Frano 270 Barić, pr. 106, 267 - u Slivnu 271 Barić, Grgo 268

Jure 271

Barine na Turiji 139 Barišić, pr. 91,103,174,300,323 Barišić, Ivan 86, 90, 215, 216 Barišići, mj. 13, 103 Barkaš, Ivan 130 Barkaš, Jure 130 Barkaš, Mate 130 Barkaš, Petar 130 Barozzi, Tonka 115 Bartolin, Jure, kapetan 19 Bartulić, Ivan 283 Bartulović, pr. 248, 280, 315, 316, 325 - u Studencima 287 - u Zagvozdu 322 Bartulović, pravoslavci 356 Bartulović, don Bogoslav 52, 53, 58 Bartulović, Luka 17, 287 Bartulović, Mate, serđent 19 Bartulović, Mate 20, 317, 322 Bartulović, Petar 317, 322 Barzot, pr. 88 Basić, nadimak Bekavaca 162 Basići, mj. 157 Bast, mj. 101,137, 174,257,328 Bašić, pr. 131, 198,235,237 - u Poljicima 200 - u Rašćanima 235 - u Vinjanima 303 Bašić, Antun 21 Bašić, Ivan 18, 117, 196,303 Bašić, Kata 18 Bašić, Marko 18, 303 Bašić, Marko p. Ante 212 Bašić, Matij 235 Bašić, Mijo 18,303 Bašić, Nikola, klerik 200 Bašić, Stipan 199,200 Bašić, Stipan Ivanov 121 Bašić, Stipe 200 Bašić Kovačević, pr. 235 Bašić Markota, pr. 307 Bašić Ožić, pr. 235 Bašića bunar 200 Baška Voda 101, 120, 137, 174,257,319, 321, 328 Baško Polje 139 Bašković, Stipan 154 Batalić, pr. 280, 285, 289 Batalića staje 280 Batev, Mate 161,284

369

Batev, Mijo 161,284 pr. 145, 157,202 - u Lokvičićima 146 - u Lovreću 161 - u Studencima 284, 285 Batinić, Ante 283, 285 Batinić, Frane 283, 285 Batinić, Ivan 145, 146 Batinić, Jakov 158 Batinić, Marko 281, 285 Batinić, Mate 146 Batinić, Mijo 146 Batlići, mj. 326 Batošić, pr. 344 Batošić, Grgo 342, 344 Batošić, Jakov 342, 344 Batošić, Lovro 344 Batošić, Luka, vojvoda 344 Batošić, Marko 96, 108 Batošić, fra Marko 344 Batošić, Mijo 342, 344 Batošić, Stipan 344 Batur, pr. iz Prlošca 23 Batur, Mate 17 Batur, Mijo 17 Baučić, Ante 100 Bauk, pr. 91, 128 - u Imotskom 100 Bauk, Ana 109 Bauk, Ante 86, 96 Bauk, Florijan 93 Bauk, Franjo p. Marko 122 Bauk, Jela 93 Bauk, Jure 93, 95 Bauk, Kata 113 Bauk, Manda 115 Bauk, Marija 114 Bauk, Marko 93, 122 Bauk, Mijo p. Marka 122 Bauk, Pavao 93, 96 Bauk, Ruža 93 Baušić (Bauk), Ante 86 Bavčević, don Tome 44 Bazina, pr. 129,219 Bazinova, Jela 322 Bazinova kuća 319 Bazov, Ivan 17 Bebek,pr. 235, 237 Bebić, Andrija, serdar 14 Bebić, Josip 360 Bebić, don Josip 22 Bebuša (Bebić) iz Neretve 189 Beč 195,239,350,360 Batinić,

370

Bečki

rat 7, 10,22,39,40,42,55,77-82, 104-106, 137-142, 146-151, 160-167, 173176,190-192,200,202,204-206,216-219, 222-224,227-232,236,238,243-247,257, 260,271,274,275,284-290,294,298,302310,320,322-330,338,345,347 Bedrica, pr. u Danilu kod Šibenika 106 Begović Cosić, Turčin 193 Begovo Selo kod Bugojna 285 Beguša, Turkinja 193 Bekovac, pr. 128, 145,243,278,280 - u Lokvičićima 147 - na Lovreću 162 - u Ričicama 23 - na Studencima 23, 285 Bekavac, Frano 17, 147, 162,285 Bekavac, Grgo 17, 147, 162,285 Bekavac, Ilija 147 Bekavac, Ivan 21,147,162,285 Bekavac, Ivan, harambaša 160 Bekavac, Jure 157, 158, 162,282 Bekavac, Luka 157, 160, 162 Bekavac, Mara 124 Bekavac, Mate 116, 278 Bekavac, Mate p. Mije 122 Bekavac, Nikola 54, 162,281,285 Bekavac, Nikola, harambaša 157, 282 Bekavac, Petar 116 Bekavac, Petar Markov 122 Bekavac Basić, pr. 162 Bekavac Galinović, pr. 162 Bekavac Kamenjak, pr. 162 Bekavci, mj. 154 - Basići 157 - Gornji zaselak 155, 157 Bekija - Donja 12 - Gornja 12 Belaić, pr. 235, 273 - u Rašćanima 235 Belaić, Jakov 272, 276 Belaić, Manda 272, 276 Belaić, Nikola 268, 272, 276 Belaić, Toma 268, 272, 276 Belaić-Glibata, don Nikola 265 Belajić, pr. 256, 276, 346 Benco, pr. 223 Benedetti, Vinko 108 Beni, Ventura 86, 90 Benicasa, Ante 86, 90 Benković, pr. 91 Benković, Elija 115

Benković,

Ilija 18 Kamilo 117 Benković, Klement p. Kamila 122 Benković, Stipan Vidov 22 Benković, Vid 18 Benvenuti, Bonaventura 108 Benzija, Ada ud. pok. Jakova 117 Benzija, Ana ud. pok. Pavla 122 Benzon, pr. 128 Benzon, Ante 108 Benzon, Martin, sudac 117 Benzon, Petar p. Marka 122 Beograd 10, 12, 13, 174, 325, 350, 360 Berinovac, mj. 24, 144-146, 196 Berinović, pr. 24, 144 Berinović, Ivan 20 Berinović, Josip 146 Berinović, Mijo 20, 146 Bemardić, pr. 91 Beroš, pr. 284 Beroška, Manda 17 Bezer, pr. 137 Bezer, Grgo 137,343,345 Bezer, Ivan 137,343,345 Bezer Radatović, fra Tomo 137 Bezić, Pavao, učitelj 108 Bezinović, Mate 108 Bezvić, Jelka 114 Beževan, pr. 252,259 - u Runoviću 256 Bianco Matijašević, Vuin 351 Bianković, biskup - vidi: Bijanković, Nikola, biskup Biberčić, pr. 356 Bičva, pr. 300 Bičva, Mate 298 Bijači, mj. 139 Bijača kod Ljubuškog 256 Bijanković, Nikola, biskup 11, 13, 14, 153, 208,220,265,350 Bijelo Polje kod Livna 73, 285 Bikić, pr. 235,238,295,344 - u Rašćanima 235 - u Župi 246 Bikić, Mara 293, 294, 295 Bikić, Šimun 243, 246 Bikić, Toma 243, 246 Bikića Stine 346 Bila, kod Livna 71,82 Bila Markova glavica 19 Bilanžić, Kata 125 Biletić, mj. 229 Benković,

Bilići, pr. 38,45,91, 104, 129,211,230,242, 252,280,281,288,321 - na Aržanu 38 - na Biorinama 48 - u Ričicama 244 - u Runoviću 256 - na Studencima 285 Bilić, Andrija, harambaša 281, 285 Bilić, Ante 117,283 Bilić, Ante p. Ivana 122 Bilić, Boško, pravoslavac 357 Bilić, fra Daniel 297 Bilić, Dinka 118 Bilić, Dinka, učiteljica 179 Bilić, Grgo 281, 285 Bilić, Ilija 285 Bilić, Iva 122 Bilić, Ivan 285 Bilić, don Ivan 36,37,241 Bilić, Jakov 116 Bilić, Jakov p. Ilije 122 Bilić, Jela 122,286 Bilić, Jozo 108 Bilić, Manda 117 Bilić, Manda ud. p. Josipa 251 Bilić, Marija 128 Bilić, Marko, serdar 281, 282, 285, 294 Bilić, Marko p. Nikole 112 Bilić, Mate 96, 104,285 Bilić, Mate, serdar 38 Bilić, Matija 111 Bilić, Mirko 116 Bilić, Nikola 217,286 Bilić, Rosa ud. p. Luke 251 Bilić, Stana 114 Bilić, Stanka 127 Bilić, Stipan 37, 281, 283, 285 Bilić, Stipan (Kiteša) 38 Bilić-Džakula, pr. 278 Bilić Erić, pr. 280 Bilić Kovačević, pr. 281 Bilić Paškić, pr. 280 Bilić Runto, pr. 280 Bilinović, pr. 321 Bilinović, Manda ud. 20 Bilišice, mj. 221 Bilo Polje 219 Bilojelić, pr. - u Ričicama 242,244 Bilojelić, Andrija 244 Bilojević~ pr. - u Ričicama 91,242 Bilojević, Andrija 243

371

Bilonešić,

Petar pok. Andrije 22 Penjak, Petar 157, 160, 161 Bilonjić, pr. 91, 259 . Bilopavčević, Petar 18 Bilopavlović, pr. 217. 298 - u Vinjanima 302 Bilopavlović, Ana 127 Bilopavlović, Jozo 108 Bilopavlović, Marija 116 Bilopavlović, Mate 211, 215, 217 Bilopavlović, Petar 217, 302 Bilopavlović, Ruža ud.p. Josipa 122 Bilopavlović Barbić, pr. 217 Bilopolje, mj. 60 Bilo polje kod Mostara 73 Biloš, pr. 129, 198 - u Poljicima 200 Biloš, Mate 200 Biloš, Mate Jurin 122 Biloš, Petar 200 Bilošević, Marko 86, 90 Biloši, zaselak 196 Bilovljević, pr. 91 Bilubium, mj. 210 Biočić, pr. 129, 131, 139, 160, 161,202,252, 327 - u Runoviću 256 Biočić, Ivan 253, 256 Biočić, Jozo 97 Biočić, Mijo 212, 216 Biočić, Nikola 97 Biočić, Stipe 216 Biočić, Toma 253, 256 Biograci 70, 78 Biokovo, planina 9, 10, 12, 13, 19,66 101, 135,141,142,289,304,316,338,341, 346 Biokovska sela 13, 23, 344 Biokovska župa 5,138 Biorine, mj. 5, 14,40,43-51,54,57,67, 70, 73,82,107,326 - Donje 45 - Gornje 45 Biočić, pr. 91, 191 - u Podbablju 185 Biočić, Stipe 214 Birčić, pr. 75, 78 Birčić, Ante 76, 78 Birčić, Jurica 76, 78 Birčić, Nikola 76, 78 Birčić, Petar 76, 78 Birčić, Šimun 76, 78 Bilonosić

372

Birka, pr. iz Grabovca 328 Birka, Ivan 19,78 Birkić, pr. 163 Bisko, mj. kod Sinja 42, 62 Biskupija kod Knina 357 Bistrica kod Jajca 201 Biškići, pr. 157, 166 - na Lovreću 162 Bitanga, pr. 91, 235, 252, 260 - u Runoviću 256 Bitanga, Anđa 116 Bitanga, Ante Jurin 108 Bitanga, Cica 110, 116 Bitanga, Franica 127 Bitanga, Julijana 113 Bitanga, Katarina 128 Bitanga, Luca 114 Bitanga, Marija 115 Bitanga, Pavao Andrijin 108 Bitanga, Ruža 109 Bitanga, Venancija 115 Bitangušić, Ivan 253, 254, 255, 256 Bitangušić, Petar 254, 255, 256 Bitelić, mj. 229, 351 Biuk, Emerik 108 Bizze, nadbiskup 35, 36 Bjedov, pravoslavci 357 Blaca u Brotnju 100 Blašković, Stipan, biskup 134, 143, 195, 196, 211,233,240,251,256,266,278,296, 331,340,343 Blatnica u Mostarskom blatu 48 Blato 212, 291 Blato na Cetini 41, 55 Blažević, pr. 128, 136, 145,211,235,238 - u Krstaticama 138 - u Lokvičićima 147 - u Prološcu 217 Blažević, Anđelija 183 Blažević, Ivan 146, 147,215 Blažević, Jozo 217 Blaževići, mj. kod Drinovaca 138, 140, 147, 367 Blažić, pr. u Podbablju 185 Blažić, Andrija 185 Blažić, Ivan Krištić 188 Blažić, Vuksan 181, 185 Blažić Kristić, pr. 185 Blašković, biskup - vidi: Blašković, Stipan, biskup Blizanci u Brotnju 310 Boban, Petar Vučin 194

Bobeta, Ivan Rupčić 162, 169 Bobetići, pr. 157, 169 - na Lovreću 162 Bodrožić, pr. 280, 293 - na Svibu 294 Bodrožić Džakić, Jozo 292 Bodružić pr. na Studencima 286 Bodružić, Ivan 294 Bodružić, Nikola 294 Bogdan, pr. - na Grabovcu 75, 78 Bogdan, Jure 78 Bogdanović, Marijan, biskup 6, 100, 139, 187 Bogetić, pr. 276 - u Kozici 107 Bogetić, pravoslavci 355 Bogetić, Andrija 107 Bogetić, Mihovil 107 Bogetić Zdilar-Zdilarić, pr. 107 Bogić, Kornnen, pravoslavac 325 Bogut, pr. 129 Boičić, Ante 61 Bojan, sin Radonje 16 Bojažija, Petar 86 Bojčić, Amet (Ahmet) 344 Bojsalić, Vid 189 Bokčić, Komnen 86 Bokšić, Stipan 86, 91 Bol na Braču 112 Bolani, Ivan 108 Bolazinovac, mj. 305 Bolesav, sin Radoslava 15 Bolis, don Jakov 282 Bolis, Jela 124 Bolis, Josip 124 Bombardelli, pr. 24 Bonačić, Vinka 127 Bonefačić, biskup 44, 143 Bonilov, Andrija 212 Bonovil, pr. 131,211,216 - u Prološcu 217 Bonovil, Andrija 217 Bonovilović, Andrija 215 Borak, mj. 24 Borakija, Jakov 86, 90 Borakija, Petar 90 Borić, pr. 128 Borić, Ivo 117 Borić, Ivan 117 Borić, Ivan Anin 122 Borić, Ivan-Ljubomir p. Mate 122 Borić, Jakov p. Mate 122 Borić, Petar 19,77

Borik, mj. 19 Borković, Mehmed beg 24, 297 Borović, pr. 300 Borović, Jakov 298 Borovište, mj. 216 Bosanski sandžak 9 Bosansko kraljevstvo 102, 165, 166, 169, 188 Bosna 6, 9, ll, 14,26,37,48,53,54,64,73, 78,106,147,164,169,190,192,203,218, 221,236,240,243,245,263,279,284,289, 292,295,324,326,328,329 Bosna Srebrena, provincija 138, 236, 239 Bosna i Hercegovina (Turska) 9,12,79,80, 139,254,329,335 Bosnić, pr. 53 - u Cisti Provo 54 Bosno, pr. 54, 157 Bosno, Ivan Kovačević 160 Bosno, Kata 123 Bošković, pr. 243 Boškudić (Božentić), Marko 18 Bošnjak, pr. 152, 157,279,280 - na Lovreću 162 - na Studencima 286 Bošnjak, Kruno 85 Bošnjak, Ljubica 117 Bošnjak, Martin 158 Bošnjak, Matija 117 Bošnjak, Petar 17, 162 Bošnjaci, mj. 163, 164 Bošnjakove kuće, mj. 279 Botica Mikrut, pr. 274 Botuša, mj. 140 Božić, pr. 230 Božić, Hermenegildo 117 Božić, Miše 77 Božina, pr. - uDobranjama 70 Božinović, pr. 211, 226 - uDobranjama 70 - u Prološcu 218 Božinović, Bogdan 70 Božinović, Cvitan 218 Božinović, Ivan 20, 211, 218 Božinović, fra Jure 154, 282 Božinović, Marko 218 Božinović, Mate pok. Marka 22 Božinović, Nikola 214, 218 Božinović, Šimun 70, 214, 218 Božinović Buće, pr. 218 Božinović Karuza, pr. 218 Božinović Mršić 211, 218, 226

373

Brač

10,22,63,109-112, 120, 121, 137, 144, 176,206,302,324,336,337,345,362 Bradarić, pr. 19,228 Bradarić, Marija 228 Bradarić, Stipe 214, 228 Bradarić Prlj, pr. 228 Bradvica, pr. 91 Bradvica, Kata 125 Bradvica, Mara 123 Bradvica, Marko p. Stipana 122 Bradvica, Silvestar 97 Bradvica, Šimun 109 Braić, pr. 319 Brak, pr. 137 Braka, pr. 140 Bralić, Mate 109 Bralo, pr. 295 Bratić, Ivan 255 Bratić, Vid p. Nikole 21 Brčić, pr. 329 Brčić, Marko 117 Brdar, pr. 293 - na Svibu 294 Brdar, Grgo 293, 294 Brdo, mj. 211 Brdol, mj. u Slivnu 337 Brečić, pr. 91, 128 - u Imotskom 100 Brečić, pravoslavci 352 Brečić, Ivan 86 Brečić, Ivan p. Marka 122 Brečić, Joza 122 Brečić, Jure 99 Brečić, Manda 110 Brečić, Mijo 99 Brečić, Petar 99 Brečić, don Tomislav 74 Brekalo, pr. 38 - u Aržanu 38 Brekalo, Anica 40 Brekalo, Mate 117 Brekalo, Mate Filipov 122 Brela 18, 22, 23, 106, 146-148, 152, 160-162, 166, 176,185, 190,191,202,222,238, 243,244,248,286,287,298,305-311,313, 319,320,325,335,338,360 - Donja 16, 19,22,55, 162,285, 324 - Gornja 10, 16, 19,22,55, 104, 105,162,175,236,257,285,286,289,302, 305,306,338 Brestovsko u Bosni 106 Brig, mj. 203, 322, 325

374

Brist, mj. 117, 343 Brista kod Imotskog 105, 106 Brišnik kod Duvna 221 Brkan, pravoslavci 355, 357 Brkanović, Vuko, pravoslavac 86, 352 Brkić, pr. 161,228,263 Brkić, Bože 108 Brkić, Ivan 215, 228 Brkić, Jure 18 Brkljača, pr. 310 Brkljačić, Ante 298 Brleta, pr. 91 Brlog, mj. Brljača, pr. 300 Brljević, Luka 182 Brljević, Melkior 182 Brljevina, mj. 147 Brnas, pr. 211, 316 - u Prološcu 218 - u Ričicama 242, 244 - u Zagvozdu 322 Brnas, don Marko 154, 314 Brnas, Mijo 255 Brnas, Nikola 211, 218 Brnasi - Donji 322 Brnasnović, Petar 215,218 Brnasović, Šimun 318, 322 Brnaze, mj. 119 Brnetić, Veroniko 125 Brnić, pr. 344 - u Podosoju 264 - u Župi 345, 346 Brnić, Ivan 262, 264, 345 Brnić, Jozo 343, 345 Brnić, Šimun 343, 345 Brnić Maslarda, pr. 345 Brnjić, Ivan 268, 270 Broćanac, mj. 351 Broćno - vidi: Brotnjo Brotnjo 13-15,64-66,70,78, 100, 104, 147, 148, 163, 169,185, 186,203,220,222, 226-231,257,258,273,307,310,335 Bronzar, Stipan, harambaša 14 Brozović, Ana 114 Brstilo, pr. 128 - u Medovu Docu 173, 174 Brstilo, Ante, harambaša 23 Brstilo, Mijo, harambaša 23 Brstilo, Mijo 173 Brstilo ]ukušić, pr. 173, 174 Brstilo Tunjkić, pr. 173, 174 Brstilović, Martin 173, 318

Brstilović,

Mijo, harambaša 173, 317 pr. 129 Brzica, pr. 315 - u Zagvozdu 322 Brzica, Luka 318,322 Brzice, zaselak 314 Brzić, ilija 19,77 Bubalo, pr. 129,280 - u Prološcu 218 - na Studencima 286 Bubalo, Nikola Petković 213, 218 Bubalović, Ante 214, 218 Bublin, mj. 333 Buconjić, Paškal, biskup 240 Buće, pr. 211 Budalić, pr. 91, 136, 138, 141,327 Budalić, Ana 124 Budalić, Eugenija 112 Budalić, Frane 109 Budalić, Grgo 196 Budalić, Ivan 109, 136, 138,269,270 Budalić, Jure 95 Budalić, Luca 80, 110 Budalić, Rade, serdar 139 Budići, pr. 39, 243, 324 - u Aržanu 39 Budić, Bariša 38, 39 Budić, ivan 118 Budim, mj. 211 Budimir, pr. 21, 73, 128,242 - u Ričicama 244 Budimir, Bože 248 Budimir, Ivan p. Nikole 122 Budimir, Mate 293, 294, 295 Budimir, Nikola 122, 293, 295 Budimiri, mj. 39,48 Budimirović, Ivan 293, 295 Budimlić, pr. 145, 150 - u Lokvičićima 147 Budimlić, Grgo 146, 147,215 Budimlić, Petar 146, 147,215 Budiša, pr. 128 Budko, sin Borovca 16 Budlić, pr. 129 Buduljević, Dujo 17,39 Budubovičić, Luka Porobić 228 Bugarić, pr. 252,256,259 - u Runoviću 257 Bugojno 14, 147,203,285,286 Buhačevina, mj. u Hercegovini 306 Buhovac, pr. 309 Buhovo, mj. 309 Buje, mj.1lO Brumić,

Buji, Fabijan 109 Buklijaš, Pera (ž) 123 Bukova kod Virovitice 166 Bukovac kod Dervente 325 Bukovica kod Dervente 284, 326 Bulić, pr. 150,227,228 - u Imotskom 100 Bulić, Bariša 228 Bulić, Bartul 215 Bulić, Ivan p. Krune 122 Bulić, Josip 97 Bulić, Lucija ud.p. Ivana 122 Bulić, Ljubomir p. Krune 122 Bulić, Mara 113 Bulić, Šimun 211,215,227 Bulić, Tomo, učitelj 37 Bulić, Zdenko p. Krune 122 Bulić Pezo, pr. 91, 100,228 Bulovići, pr. 157, 167 - u Lovreću 162 Bulja Pašić, pr. 319 Buljan, pr. 128, 131, 136,138, 180, 181, 211, 231,252,298,332 - u Brotnju 231 - u Podbablju 185 - u Podosoju 262 - u Prološcu 218 - u Runoviću 257 - u Vinjanima 302 - u Zmijavcima 334, 335 Buljan, Iva 118 Buljan, Ivan 117,212,218 Buljan, Ivan p. Luke 122 Buljan, Kata 114 Buljan, Marijan p. Marijana 122 Buljan, Mate 183, 185 Buljan, Matija 115 Buljan, Mijo 182, 185,334 Buljan, Petar 212,215,218 Buljan, Vid 212, 215, 218 Buljan Klapirić, pr. 128, 302 Buljan Pašić, Marko 318 Buljan Vidak, pr. 218, 231 Buljanija, zaselak u Ograđeniku (Brotnjo) 185,210,211,257,302,335 Buljevika, mj. 246 Buljevka, mj. u Ričicama 242 Buljubašić, pr. 136, 138, 180,315,316,319, 320,327,344 - u Zagvozdu 323 - u Župi 346 Buljubašić, Andrija 317, 323 Buljubašič, Ivan 317, 323

375

Buljubašić, Buljubašić,

Jozo 346 Jurka 324 Buljubašić, Marko 317, 323 Buljubašić, Martin 317, 323 Buljubašići, mj. 319, 320, 327 - Donji 315 - Gornji 315 Buna kod Mostara 192 Bunčić, pr. 129 Bunčić, pravoslavci 257 Bunoza, pr. 129 Bunja, mj. 316, 329, 330 Buovo u Hercegovini (Brotnjo) 71, 151, 152, 189,219,230 Burazin, pr. 60, 129 - u Cisti Velikoj 62 - na Dobranjama 71 B urazin, Ante 71 Burazin, Ilija 60, 62, 69, 71 Burazin, don Ivan 62 Burazin, Klara 71 Burazin, Mara 71 Burazin, Matija 71 Burazin, Petar 60, 62 Burazin, Šimun 71 Burazin, Tomo 60, 62 Burazinović, pr. 62 Buronje, mj. 267 Bušanić, Mijo 19 Bušanić, Oršula 212 Bušanje, mj. 24,208,210,216,222,228,241 Bušanjić, pr. 24 Bušanjić, Mijo 216 Bušanjić, Oršula 216 Bušić, pr. 91, 128,298 - u Vinjanima 303 Bušić, Ana 115 Bušić, Ante 117 Bušić, Ante p. Mate 122 Bušić, Ante iz Memedovića, harambaša 23 Bušić, fra Frane Ciprijan 332 Bušić, Marko 109 Bušić Šontić, Ante 303 Bušić Šontić, Ante, kapetan 303 Bušić Šontić, Jure, harambaša 303 Bušić Vlasi 303 Bušim, Mara 122 Buško blato 63, 232, 243 Butige, mj. 314-316, 323-325, 327, 329 Butinović, Mijo 21 Butir, pr. 91 Butrin, mj. 300, 305, 311 Butom, mj. 169

376

Buzina, Jure 20 Buzak, pr. 148 Bužanje, mj. 211 Bužići, mj. 280, 319

e Calegi, Jure 16 Carallipeo, braća iz Omiša 157, 160, 161, 168 Carallipeo, Alessandro 282 Caravić, pr. 60 Carević, pr. u Cisti Velikoj 62 Carević, Kata 300 Carević, Nikola 215,216 Carigrad 192,313,330 Carina, mj. 13, 350 Cer, mj. 304 Cera u Podzavelimu 39 Cerić, pr. 243 Cerovi Doci 139,202,335 Cesarica kod Karlobaga 166 Cetina, rijeka 5, lO, ll, B, 14, 17,22,41,55, 77,79-81, 138-141, 146, 147, 149, 151, 152, 162,163,166,167,174,175,200,204-206, 216,217,219,222-224,227,229,231,232, 243,279,284,301,303,304,326,328,345 Chicago 6 . Ciciliani, Ante 109 Cigani 6 Cigansko brdo 311 Cigelj, pr. 284 Cigelj, Marko 283, 284 Cigelj, Rade 282 Cikojević, pr. 129,211,280 - na Studencima 286 Cikojević, Tomica 123 Cippico, Lelije, nadbiskup 36 Cista 5, 37, 44, 47, 52, 53, 56-60, 62-66, 68, 70,163,291,292,295 - Provo 5,37,52-57, 160, 167,292 - Velika 5,52-60,66, 70, 100, 168, 306,326,356 Civić, Matilda 123 Colombani (Kolombani), pr. 93, 102 Colombani (Kolombani), Ada 117 Colombani (Kolombani), Colonban 86, 102 Colombani (Kolombani), Francesca 108 Colombani (Kolombani), Frano 97 Colombani (Kolombani), Ivan 97 Colombani (Kolombani), Izabela-Lucija 102 Colombani (Kolombani), Jakov 102 Colombani (Kolombani), Jakov Fortunat 122

Colombani (Kolombani), Josip 102 Contarini, providur 200. Corir, Pietro 133 Crivljica, mj. 54 Crkavice, mj. u Opancima 163, 176 Crna Gora, mj. (Runović-Slivno) 6, 13,254, 267,272,274,276,296,297 Crnac, mj. 139 Crnač,mj. 50,73,152 Crnica, pr. 91, 102 Crnica, Antica 93 Crnica, Antonija 102 Crnica, Luca 93 Crnica, Stipan 93, 102 Crnica, Stipan, serdar 183, 193 Crnica, Stipan, kolonelo 23 Crnica, Zorzi 300 Crnogorci, mj. 23, 197,210,211,351,353, 356, 358 Crnoka, Ivan 77 Crnovo, mj. 210 Crnovro, mj. 151,167,211,221,230 Crveni Grm, mj. 302 Cvitalžić, pr. 168 Cvitanić, Ivan 20 Cvitanova dolina 137 Cvitanović, pr. 129, 137,211, 321, 330 - u Prološcu 219 Cvitanović, Ana 119 Cvitanović, Ivan 137,215,219,257 Cvitanović, Marko 212, 219 Cvitanović, Mate 70, 212, 219 Cvitanović, Nikola 212,219 Cvitanović, Petar 215,219 Cvitanović, Šimun 257 Cvitanović, Vid 230 Cvitanović Porobić, pr. 219,228 Cvitanović Škegro, pr. 230 Cvitanovići, mj. 216 Cvitanušić, pr. 252 - u Runoviću 257 Cvitanušić, Anđa 257 Cvitić, pr. 160 Cvitić, Jure 18 Cvitić, Mate, harambaša 18 Cvitić, Pavao 18 Cvitić, Vidoslava 77 Cvitića Most 279,296,297 Cvitković, pr. 76, 107,244,308 - u Grabovcu 79 Cvitković, Ancia 242 Cvitković, Iva 80

Cvitković, Cvitković,

Mara 108 Petar 95 Cvitković Pavić, Jela 307 Cvitković Pavić, Vid 307 Cvitković - Zdilar, pr. 91 Cvjetan, pr. 129 Cvrlje, Jelisava 119 Czulkov, Ana 117

č Čagalj, pr. 150, 173,315,316,323,329

- u Medovu Docu 174 - u Zagvozdu 323 Čagljević, Iva 21 Čagljević, Jure 174,318,323 Čagljević, Mara, udovica 20 Čagljević, Mate 174,318,323 Čagljević, Petar 174, 323 Čagljević, Stipan 20 Čagljević, Tadija 174, 323 Čagljević, Toma 174, 317, 323 Čaglji - Donji 316, 323, 326 - Gornji 316, 323, 330 Čajkušić, Luka 19 Čale, pr. 252, 267 - u Slivnu 270 Čale, Ivan 95 Čalić, Grgo 271 Čalić, nija 271 Čalušić, Bariša 17 Čaljkušić, pr. 157, 160, 164 - u Grabovcu 79 - na Lovreću 162 Čaljkušić, Ivanica 124 Čaljkušić, Jure 157, 163 Čaljkušić, Lucija 124 Čaljkušić, Mara 118 Čaljkušić, Marko 76, 79, 162 Čaljkušić, Mijo 157, 162, 163 Čaljkušić Ivanović, pr. 128 Čaljušić, Jure 160 Čamber, pr. 128 Čanjevica, mj. 222 Čapin, Josip 182 Čapin, Petar 333 Čapin-Sokol, pr. 23 Čapljina 144 Čaporice, mj. 64,306 Čavar, Jure 60 Čavar, Jure Vuletić 69

377

Čavlina, Ivan 198, 199 Čavlina, Nikola 183 Čavrlj, pr. 157

- na Lovreću 163 Čeča, pr. 339 Čeča, Grgo 334, 339 Čečić, Jure 339 Čelan, pr. 60, 129,319,322,323,325,326, 329 - u Cisti Velikoj 63 - na Lovreću 163 - na Zagvozdu 323, 330 Čelan, Anastazija III Čelan, Ante Antin 122 Čelan, Ante p. Šimuna 122 Čelan, Ante Kurt 318, 323, 325 Čelan, Ante Sule 318, 323, 329 Čelan, Bože 61, 63, 356 Čelan, Frano 318, 323 Čelan, Iva 119 Čelan, Josip p. Josipa 122 Čelan, Jure 318, 323 Čelan, Kata 108 Čelan, Lucija 109, 110 Čelan, Luka 318 Čelan, Mara 113, 124 Čelan, Marija 112 Čelan, Marko p. Nikole 122 Čelan, Mate Patak 318, 323 Čelan, Petar p. Šimuna 122 Čelan, Vid 61, 63, 356 Čelan Durudan, Jure 109 Čelan Durudan, Šimun 109 Čelan Kegelj, pr. 63 Čelan Krivić, Jure 96 Čelan Savć, pr. 356 Čelanić, Mijo 323 Čelanović, pr. uZagrozdu 323 Čelanović, don Andrija 321 Čelanović, Grugur Petra 21 Čelanović, Ilija p. Marka 21 Čelanović, Marko p.Petra 21 Čelanović, Mate 21, 323 Čelanović, fra Mijo 321 Čelar, pravoslavci 356, 358 Čelar, Jure 293, 294, 295 Čelar, Petar 293, 294, 295 Čelarić, Mijo 20 Če1ebić kod Livna 229, 286 Čeljičić, pr. 321 Čeljičić, Luka 20 Čembo, Ivan Živongić 157 Čembo, Šimun Živonginić 158

378

Čerigaj kod Širokog Brijega 203 Čeripolje, mj. 51 Čerluka, pr. 131 Čerluka, Stipan 198 Češka 118 Češlijar, Brno 212 Češljar, pr. 211, 321

- u Prološcu 219

Češljar, Bruno 219 Češljar, Martin 215,219 Češljić, Kata, ud. 20, 219 Čićić, pr. 175 Čikeš, pr. 76, 129

- u Grabovcu 79

Čikeš, Kata 119 Čirčija Ivanović, pr. 216 Čitluk, mj. 14,24, 163,221,254,255,326

- u Brotnju 228 - kod Gabe1e 79 - u Hercegovini 9, 63 - kod Posušja 308 - kod Runovića 250, 253, 256, 260 Čiuvić (Čuić), pr. 320 Čiuvić, Filip 199 Čiuvić, Marko 199 Čiuvić, Nikola 199 Čojić, pr. 166 - na Lovreću 163 Čolić, pr. 81 Čolić, Drina 274 Čondić, pr. 39, 293 - u Aržanu 39 - na Svibu 294, 295 Čondić, Frane 293, 294, 295 Čondić, Ivan 293, 294, 295 Čondić, don Ivan 233 Čondić, Jurka 40 Čondić, Mate 293, 294, 295 Čondić, Nikola 17,39,293,294,295 Čondić, Paško 293 Čondić, Pavao 294, 295 Čondić, Petar 295 Čondić Cvijić, Nikola 39 Čorbić, pr. 242, 280 - na Studencima 286 Čorbić, Dorotea 18, 286 Čorbić, Jakov 283, 286 Čorbić, Manda 286 Čorbić, Pavao 281, 283, 286 Čorbić, Stipan 286 Čorbo, Stipan 283 Čubelja, don Šimun 240 Čubić, pr. 53

Čubić, Mijo 54 Čuić, pr. 211, 320

- u Prološcu 219 Čuić, fra Grgo 219 Čuklić kod Livna 139 Čulić, pr. 45 - u Biorinama 48 Čulić, Mate 48 Čulić, Mijo 46 Čulina, pr. 193 Čulinović, pr. 47, 86, 88 Čulinović, Pavao 48 Čulinović Znaor, pr. 194 Čuljak, pr. 128,320 Čuljak, Filip 214, 216 Čuljak, Jakov 185 Čurčić, pr. 91 Čurčija, pr. u Prološcu 219 Čurčija, Luka Dragutinović 181 Čurčija, Mijo 198 Čurčijić, Mijo 199 Čurćija, pr. 211 Čusbegovača,mj.255 Čustekovača, mj. 255, 258 Čustevača, mj. 255 Čuvčić, Jure Delija 20 Čuvić, Bartul 219

Čuvić, Filip 219 Čuvić, Ivan 219 Čuvić, Jakov 21,219 Čuvić, Josip 219 Čuvić, Jure 219 Čuvić, Marko 219 Čuvić, Nikola 219 Čuvić, Pavao 219 Čužić, pr. 129 Čvegljini, Tadija 20

ć Ćakun, Lovre 109 Ćale, pr. u Runoviću 257 Ćate, Erma 124 Ćate, Mara 79,110 Ćale, Mare p. Stipana 122 Ćalić, Grgo 269 Ćatić, Ilija 254 Ćalušić, Mijo 160 Ćatjkušić, pr. 76 Ćapeta, pr. 321 Ćapeta, Tomo 109

Ćapin, pr. 129,132, 180,238,

- u Podbablju 185, 186 - u Zmijavcima 335 Ćapin, fra Ivan 186 Ćapin, Jozo 183, 186 Ćapin, Nikola 193 Ćapin, Petar 179 Ćapin-Sokol, pr. 185,335 Ćapini, mj. 179 Ćapinova gradina 179 Ćavar (Ćavarević), Doroteja 73 Ćavar (Ćavarević), Grgo 73 Ćavar (Ćavarević), Iva 73 Ćavar (Ćavarević), Ivan 73 Ćavar (Ćavarević), Jela 73 Ćavar (Ćavarević), Jure 73 Ćavar (Ćavarević), Jure Vuletić 73 Ćavar (Ćavarević), Manda 73 Ćavar (Ćavarević), Mara 73 Ćavar (Ćavarević), Martin 73 Ćavar (Ćavarević), Matija 73 Ćavar (Ćavarević), Ružica 73 Ćavar (Ćavarević), Vicko 73 Ćavar Vuletić, Jure 73 Ćebica, Mitar, pravoslavac 352 Ćelanović, Andrija 320 Ćelanović, Petar 320 Ćelareve kuće (Svib), pravoslavci 351 Ćelić, pr. 132,198,319 - u Poljicima 200 Ćelić, Ivan 199 Ćelić, Mate 198 Ćerleci, pr. - u Vidonjama 201 Ćeljičić, Luka 200 Ćeljić, Bože 200 Ćeljić, Ivan 200 Ćeljić, Kata 200 Ćeljić, Mate 200 Ćembo, Šimun Živonginić 161 Ćerluka, pr. 91, 106, 198 - u Imotskom 100 - u Poljicima 200 Ćerluka, Ivan 86, 100 Ćerluka, Mijo 95 Ćerluka, Petar 95 Ćerluka, Stipe 95 Ćerluka, Stipan 199,200,201 Ćialić, Ilija 257 Ćorić, pr. 129, 157,168,211,243,302,312 - na Lovreću 163 - u Prološcu 220 Ćorić, Ivan 220

379

Ćorić, fra Marinko 220 Ćorić Rupčić, pr. 302 Ćosić, pr. 91, 129, 131,319

- u Imotskom 100

Ćosić, begović (Turčin) 193 Ćosić, Ante 93 Ćosić, Boško p. Nikole 122 Ćosić, Ferdo 93 Ćosić, Ilija 283, 288 Ćosić, Ivan Trpoglav 212, 216 Ćosić, Jerko 101 Ćosić, Jure 99 Ćosić, Luca 93 Ćosić, Luka 101 Ćosić, Ljuba 119 Ćosić, Mara 122 Ćosić, Marija 112, 121 Ćosić, Mate 283, 288 Ćosić, Mate (Roškopoljac) 281 Ćosić, Mijo 61, 62 Ćosić, Mila 117 Ćosić, Petar 283, 288 Ćosić, Stipan 61, 62, 100 Ćosić, Stipe 93 Ćosić, Stipe p. Nikole 122 Ćosić, Stojan, serdar 86 Ćoso, pr. 60

- u Cisti Velikoj 62

Ćubela, pr. 274

- u Gorancima 71

Ćubelić, pr. 47,48,60

- u Cisti Velikoj 63 - u Dobranjarna 71 Ćubelić, Andelija 71 Ćubelić, Ante 71 Ćubelić, Cvita 71 Ćubelić, Frane 71 Ćubelić, Grgo (Abram) 46 Ćubelić, Grgo Abramović 47, 48 Ćubelić, Grgo Tadijin 47 Ćubelić, I. 68, 360 Ćubelić, Iva 71 Ćubelić, Ivan 71 Ćubelić, Jakov 71 Ćubelić, Jure, serdar 61,69, 71 Ćubelić, Lovre 71 Ćubelić, Mara 71 Ćubelić, Marija, učiteljica 53 Ćubelić, Marko 45 Ćubelić, Marko Samardžić 48 Ćubelić, Marko Svaković 47 Ćubelić, Mijo 71 Ćubelić, don Pavao 63

380

Ćubelić, Pera (ž.)71 Ćubelić, Petar 71 Ćubelić, Šimun 71 Ćubelić, Tadija Tadijin 48 Ćubelić, Toma 71 Ćubelić, don Vicko 71 Ćubić, pr. 47, 49

- u Cisti Provo 54

Ćubici, Mijo 55, 157, 160 Ćubić, Pavao Slišković 49, 54 Ćulić, Mate 46 Ćulinović, pr. 86, 89, 91 Ćulinović, Marija 193 Ćulinović, Mate Znaor 193 Ćulinović, Nikola 216 Ćurin, Ivan, pravoslavac 353 Ćurin, Petar, pravoslavac 353 Ćurkovac, mj. 319 Ćurković, pr. 227 Ćurkušić, Petar 61, 70 Ćužić, Mate 254

D Dadić,

Mate 61, 70 pr. 321 Dajak, pr. 47, 60 - u Cisti Velikoj 63 Dajak, Ivan 63 Dajaković, Marko 63 DaJera, Jakov 97, 109 DaJera, Pavao 109 DaJmacija 6, 10, 12, 13, 14,23,25,27,30, 38,45,54,60,69,70,73,76,77,82,86, 87,90,139,179,181,192,195,198,205, 214,237,251,253,254,257,258, 261, 279,281,282,293,298,316,317,350,351, 359,361 Damić, Dane, pravoslavac 357 Damjanović, Ivan, pravoslavac 353 Danielov, novčana zbirka 252 Danijelović, Grgur, pravoslavac 88 Danijelović, Kuzma, pravoslavac 88 Danilo kod Šibenika 106 Danilović, Grgo, pravoslavac 352 Danilović, Kuzman, pravoslavac 352, 356 Danilović, Risto, serdar, pravoslavac 23 Danolić, Andrija 61 Danolić, Ilija 61, 70 Danolić, Tadija 70 Daorsi 9 Dedić, pr. 230, 315, 322, 327 - u Zagvozdu 323 Daginović,

Dedić Glavaš, pr. 272 Dedijer,1. 174, 188,306,320, 323, 325, 360 Defersa, pr. 102 Defersa, Anđela, ud. 88, 90 Delić, pr. 128, 152,300 Delić, Dulio Ante p. Mile 122 Delić, Mile 109 Delić, Milka, ud. p. Mile 123 Delić, Stanislav p. Ivana 123 Delić, Stipe p. Mile 122 Delić, Toma 299 Delijić, Dragutin, pravoslavac 182,355 Delipetar, pr. 187,298,304 - u Vinjanima 303, 304 Delipetar, pr. 187,304 Delšo, Ivan 109 Demichieli, Vjekoslava 128 Depolo, Dinko 108 Derventa 55, 164,224,226,236,246,257, 270,272,274,275,288,305,325,326 Desne kod Metkovića 65, 204 Despotović, Pavao 13 Dešković, Mate 109 Dešnjon, pr. 284 Dešpalj, Petar, nastavnik 116 Detta, don Bernardo 282 Devazin, pr. 72 Deževice, mj. 304 Diak (Dorić), Nikola 91 Dicmo 109, 114 Diedo, Francesco, providur 13, 196 Dijak, Nikola 88 Dijaković, Marija 117 Dikovača,mj.333,334 Dimitrović, Savo, pravoslavac

353 Dimopolo, Darija 123 Dinarčić, Nikola, nadbiskup 35 Divić, pr. 91, 128, 131, 137 - u Imotskom 10 1 Divić, Ante 101 Divić, Mara 111,122,124 Divić, Petar 97 Divić, Stipan 99 Dobranić, Marko 196 Dobranje, mj. 5, 13, 14, 36,40, 60, 62, 63, 67-73,78,103,192,205,291,360 Dobrašin, sin Milorada 15 Dobrinče,mj. 24, 151, 171, 172, 173, 175, 197,217,313,321,327,337 Dobrinić, pr. 24, 173 Dobrinić, Margarita 173 Dobrinić, Mate 173 Dobro kod Livna 51, 168, 346

Dobro Selo u Brotnju 104, 163, 169, 186, 204,220,221,226 Dobro Selo kod Čitluka 163 Dobro Selo kod Zagvozda 175,316,326-330 Dodig, pr. 181, 186, 189 Dodig, Mate 183 Dodigović, pr. 186, 194 Dodigović, Mate Lucić 181 Dogan, pr. 211 - u Prološcu 220 Dogan, Ante Mamić 149 Dogančić, pr. 220 Dogandžić, pr. 149 Dolac u Poljicima 42, 49, 50 Dolić, pr. 24, 144,215,231 Dolića Draga 24, 81, 144, 145, 147, 150,211, 215,226,320 - Donja 145 - Gornja 145 Domazet, pr. 132 Domiatti, Ante 96 Domić, pr. 147, 157, 167 - na Lovreću 163 Dominović, pr. 45 - u Biorinama 48 Domjanović, pr. 270 Domjanović, Luka 201 Domjanović, Nikola 198,200,202,270 DomIjan, pr. 198 - u Poljicima 201, 202 DomIjan, Lujo, liječnik 117,123 DomIjan, Mate 201 DomIjan, Petar, nastavnik 117 Donadini, Ivan 109 Donja Bekija - v.: Bekija Donja Glavina - v.: Glavina Donjani, mj. 267, 270-277 Donje polje u Ričicama 241 Donje Selo u Grabovcu 75, 77, 78, 80, 82 Donji Gradac, Široki Brijeg 49, 54, 256 Donji Rumac na Braču 112 Donji kraj 136, 141 Donji Meteri - v.: Meteri 208 Donji Rastovac - v.: Rastovac Donji Vinjani - v.: Vinjani Dorić, pr. 91 Dorić, Iva 99 Dorić, Jozo 99 Dorotić, fra Frano 265, 340, 342, 344 Dračar, pr. 211 - u Prološcu 220 Draganović, Krunoslav 139.361 Dragičević, pravoslavci 321, 357

381

Dragičević,

Nikola, prota 357 fra Pavao, biskup 6, 38, 48-51, 55,65,70-73, 78, 100, 101, 106, 147-152, 163, 164, 168, 169, 185, 187, 191,201-205, 218-232,244-249,255,256,258-260,287, 300,302-312,322,326 Dragičina, mj. u Brotnju 218, 229, 302, 310, 335 Dragić, sin Ostoje 16 Dragićine, zaseok kod Ružića 152 DragIjan, mj. kod Vrgorca 106, 114 Dragoević Garić (Garac), pr. 262 Dragoilo, Petar, pravoslavac 353 Dragojević, pr. 262 Dragojević, Abram 88, 91 Dragojević, Ante 97 Dragojević, Grgo 254, 262 Dragojević, Ivan 97 Dragojević, Jerko 253 Dragojević, Mijo 97 Dragojević, Stipan 97 Dragović, manastir kod Vrlike 350, 351 Dragović, pr. 221, 264, 319, 331 - u Podosoju 262, 263 Dragović, Grgo 262, 269, 270 Dragović, Jakov 262, 269, 270 Dragun, pr. 93, 107, 128, 145, 149,231 - u Lokvičiću 147 - na Lovreću 163 Dragun, Luca 110 Dragun (Domić, nadimak) 147 Dragun-Femić, Ante 110 Dragun (Gunjača, nadimak) 147 Draguni - Donji 147 - Gornji 147 Dragunović, Petar Vujičić 147,232 Dragušica, Ivan 214,216 Dragušica, don Ivan 314 Dragušica, Nikola 216 Dragušić, Nikola 212 Dragutinović, pravoslavci 356, 357 Dragutinović, Luka Čurčija 181, 354 Dragutinović, Vasko 182,355 Drašković, Petar 300 Drašnice, mj. 5,137,161,176,206,285,305, 308,320,336,345,370 Drežanj, mj. u Ričicama 241 Drežnica 164, 311 Drinovačko brdo 272 Drinovci u Hercegovini 118, 138, 147, 193, 217,237,247,255,256,307,367 Drinovo, mj. 138, 141 Dragičević,

382

Drlja, pr. 128, 173,315,316 - u Medovu Docu 174 - u Zagvozdu 323 Drlja, Petar 174, 323 Drljić, Ante 174,318,324 Drljić, Bartul 20, 174, 323 Drljić, Grgo 174, 318, 324 Drljić, Ivan 20 Drljić, Jurka 324 Drljić, Mate 174,323 Drljić, Mijo 212, 216 Drljić, Petar 324 Drniš 77,116, 121, 137 Dropuljić, pr. 128,211 - u Prološcu 220 Dropuljić, Iva 123 Dropuljić, Mate 110, 117 Dropuljić, Mate p. Mije 123 Dropuljić, Petar 212,214,220 Drum, mj. 178, 179, 181, 191, 194 Družanlije kod Livna - Donje 71 Družić, pr. 179 Družijanić, pr. 91, 235 - u Rašćanima 236 Družijanić, Grgur 236 Dubac, Mate IIp Dubci, mj. 19 Dubina, mj. 136, 138, 139 Dubočac kod Dervente 272 Duboković, Mandica, učiteljica 44 Dubrava, zaselak 155, 157, 162, 163, 167, 203,280 Dubravac, pr. 91, 128 - u Imotskom 10 1 - u Vinjanima 304 Dubravac, Ante p. Petra 123 Dubravac, Grgo 96 Dubravac, Ivan p. Stipe 123 Dubravac, Ljubo p. Ante 123 Dubrovnik 115, 351 Dučić, pravoslavci 356 Dučić, Ante 88 Dučić, Nikola, serdar 23 Dučić, Vukosav, pravoslavac 353 Dudić, pr. u Aržanu 40 Dugančić, pr. 220 Dugančić, Mijo 220 Dugandžić, pr. 220 Dugandžić, Mijo 220 Dugarić, pr. u Aržanu 40 Duge Njive, mj. 356 Dugonjić, pr. 391

Dugopolje 70 Dujmić, pr. u Aržanu 39 Dujmović, pr. 75, 128,241 - u Grabovcu 78, 79 - u Ričicama 245 - na Studencima 286 - u Zagvozdu 324 Dujmović, Ana 124 Dujmović, Anica 81, 112 Dujmović, Blaž 79 Dujmović, Damijan 299 Dujmović, Grgo 76, 79 Dujmović, Ilija 76 Dujmović, Iva 128 Dujmović, Ivka 79 Dujmović, Jozo 109 Dujmović, don Jure Filipinac 76, 79 Dujmović, Marijan 79 Dujmović, Marko 76, 79 Dujmović, don Marko 79 Dujmović, Mate 242 Dujmović, Mijo 19,79,245,286,287 Dujmović, Nikola 79 Dujmović, Pavao 245, 286, 324 Dujmović, Stipan 79 Dujmović, Šimun 76, 79 Dujmušić, pr. 305 - u Vinjanima 303, 304 Dujmušić, Mate 18, 303 Dujmušić, Mijo 299,303 Duka, Dara 116 Dumančić, banderij a 54 Dumančić, pr. 157 - na Lovreću 163 Dumančić, Ivan 163 Dumančić, Ivan, harambaša 160 Dumančić, Marko 18 Dumančić, Mate 157, 158, 163 Dumančić, Mijo 163 Dumandžić, pr. 142 Dumandžić, Ivan, harambaša 157 Dumović, Jure 96 Dunda, pr. 128 Dunda, Andrija 80 Dunda, Ivan p. Janka 123 Dunda, Jakov Petar p. Ivana 123 Dunda, Mara 108 Dunda, Marijan 80, 110 Dunda, Mira 118 Dunda, Umberto p. Ivana 123 Dundić, pr. 76, 91, 329 - u Grabovcu 79 - u Imotskom 116

Dundić, Dundić,

Andrija 80 Ivan Aleksa 80 Dundić, Jakov 95 Dundić, Jozo 79, 110 Dundić, Mara 114 Dundić, Petar 80, 110 Dunići, mj. 260 Dunja, Mate 19,79 Dunjani (Sovićani) 10, 21 Duolić, pr. 319 Durmelikovača, mj. 194,354 Durmiš, Stjepan 14 Durmiševac, mj. 208, 220 Durudan, pr. 109 Dusina, mj. 220 Duvanjsko polje 297 Duvno 41,63,66,83,106,139, 188,202, 288,311,325,327,335,362 Duvnjak, Jure IlO Dvorine, mj. 279,280,284 Dvornice, mj. 190

Dž Džaja, pr. 42, 173, 176 - u Medovu Docu 147 Džaja, Matija 339 Džaja, Miroslav 139,361 Džaje mj. 172 Džakanov, Marko Mišević 337 Džakanov, Nikola Mišević 337 Dža1tine staje 278 Džamonja, Jure 110 Džeba, pr. 159 Đ Đakanov, Marko Mišević 189 Đakanov, Nikola Mišević 189 Đakanov Mišević, pr. 194 Đakojević, Jure p. Ivana 21 Đamonja, Frano p. Jure 123 Đamonja, Jeka ud. p. Nikole 123 Đamonja, Marko p. Đamonja, Rajmund Đerek, pr. 128,298

Jure 123 p. Jure 123

- u Vinjanima 304 Ivan 299, 304 Mate 304 Đerek, Tadija 304 Đerek, Toma 304

Đerek, Đerek,

383

Đikić, pr. 280 Đikireva, Jela, ud. 20 Đivić, pr. u Aržanu 39 Đivić, Josip 39 Đogić, pr. 337 Đorđa, Darija 123 Đuka, pr. 128, 198

- u Poljicima 202 Bariša 202 Bartul 199 Eugen 123 Mara 123 Marko 198, 202 Mijo 95 Đuka, Milan 110, 202 Đuka, Milan p. Ante 123 Đuka, Nikola 21, 202 Đukić, Marijan 61 Đukina, Jela 202 Đulmez, pravoslavci 355, 357 Đulmezović, pravoslavci 356 Đulmezović, Stipan Lončar 88 Đulmezović Lončar, Stipan 351 Đurđević, pr. 128 Đurđević, Ante 117 Đurđević, Ante p. Ivana 123 Đurđić, pr. 335 Đuričević, Mate 18 Đuričević, Tomo 18 Đurišić, pr. 319 Đurišićevac, mj. 319 Đuzel, pr. 128,132,298,304 - u Vinjanima 304 Đuzel, Ante 96 Đuzel, Ruža 109 Đuka, Đuka, Đuka, Đuka, Đuka, Đuka,

E Ećimović,

pr. 239 fra Andrija 239 Eljuga, pr. 128 Emania (Imotski) 83 Emotha (Imotski) 83 Erceg, pr. 181,235,239, - u Rašćanima 236 - u Zmijavcima 335 Erceg, Marko 236 Erceg, Nikola 255 Erceg, Stipan 215 Erceg Zelić, pr. 235, 238 Ercegović, Jure 236 Ercegović, Nikola 236 Ećimović,

384

Ercegović, Ercegović,

Petar 236 Tadija 236 Ergota, pr. 204 Errizzo, Nikola, providur 6, 26, 86, 181, 198, 253,281,293,316 Europa - Zapadna 15

F Femić, Femić, Femić,

pr. 231 Ante 131 Dragutin 131 Ferrari, pr. 129 Ferrari, Jakov iz Trevisa 91 Ferrari, Stjepan p. Paške 123 Ferrari, Paško 110 Figura, Josip 117 Figura, Josip p. Josipa 123 Filip Jakov mj. 120 Filipović, prof. 73 Filipović, Milka 123 Fiori, fra Šimun 57 Fistonić, pr. 129 Fojnica 169, 203, 239 Fojnički grbovnik 102, 165, 166, 169, 188, 325 Fontana, pr. 93 Fontana, Ivan 110 Fontana, Marija 113 Foretić, Marin 110 Forlani, Ka1zimir, biskup 220 Foscolo, general 9 Franceschi, pr. 129,208,284,289 - u Prološcu 220 Franceschi, Ante 117 Franceschi, Ante p. Josipa 123 Franceschi, Ivan 117 Franceschi, Marica 117 Franceschi, don Petar 171 Franceschi, Zane 62, 282 Franceschi-Perinović, pr.282 Franceschijev arhiv 288 Franchini, Dinko 36, 58, 59 Francuzi 14,83, 107 Franić, Frane, nadbiskup 36, 53, 332 Frankić, pr. 157, 166 - na Lovreću 164 Franković, Frano 110 Frantz, Adolf, pretur 44, 59 Funtana, Ana 96 Funtana, Ivan 99

Funtana, Ivan p. Špire 123 Furioso iz Omiša 282 Furioso, Stipan 10 Furlan, pr. 93, 129 Furlan, Mara 120 Furlan, Petar 95 Furlani, Petar 106 Furlani, Valdevit 106

G Gabela 79, 137, 187,345 Gabelica, pr. 129,179, 180, 194 - u Podbablju 186 Gabelica, Ante 183, 186 Gabelica, Stipan 182, 186 Gabrić, pr. 147 Gačić, pr. 324 Gaće, pr. 316 - u Zagvozdu 324 Gaće, Jurka 122 Gadža, pr. 185,257 Gadžo, pr. Bl, 132, 145, 148, ·185,257, 302,335 - u Lokvičićima 148 Gadžo, Ljubomir 118 Gadžo, Stipan 117 Gagro, pr. 105 Galešić, pr. 348 Galešić, Ivan Kovačević p. Pavla 21 Galešić, Šimun p. Marka 21 Galić, pr. 60, 129, 132, 293, 298 - u eist Velikoj 63 - na Svibu 295 - u Vinjanima 304· Galić, Grgo 61, 63, 295 Galić, Josip 157 Galić, Manda 118 Galić, Nikola 293, 294, 295 Galić, Petar 62, 295 Galić, Ruža 118 Galin dolac, mj. 295 Galiot, pr. 148, 222 Galiotović, Ivan 148,212,215,222 Galiotović, Mate 148 Galiotović Galiot, pr. 148 Ganlić, pr. 320 Garac, pr. 132,211,262 - u Podosoju 262 - u Prološcu 221 - u Zmijavcima 335 Garagnin, nadbiskup 35

Garić (Garac), pr. 262 Garmaz, pr. 344,346 Garojević, pravoslavci 356, 358 Gašić, pr. 204 Gašpar, Vjera 120 Gašparević, Ivan 20 Gašparović, pr 321 Gavran, pr. - u Zagvozdu 324 Gavran, Andrija 317, 324 Gavranović, pr. 157, 166 - na Lovreću 164 Gazić, pr. 163 Gazilović, Marko, pravoslavac 181,354 Gelčić, pr. 173 Gelić, Josip 158, 160 Gelić, Mijo 88, 90 Gelić, Pavao Kolokan 160 Generalić, pr. 47 Ginachi, Ivan 110 Glamuzina, pr. 91 Glamuzina, Mijo 88, 91 Glavan, pr. 146 Glavanova gradina 144, 146 Glavaš, pr. 129, 181 - u Podbablju 187 - u Slivnu 272 Glavaš, Anđa 274 Glavaš, Ivan 181, 183, 187 Glavaš, Josip 253 Glavaš, Mate 118 Glavašević, Grgo 268, 272 Glavašević, Marta 272 Glavašević, Toma 268 Glavica, mj. 211, 280 Glavice kod Sinja 120 Glavičević, pravoslavci 356 Glavina, mj. 5, B, 23, 86, 91, 99, 100, 106, 109-118,131,200,210,223,226,289, 306,319,320,335,351,352,356,357,359 - Donja 66,83-85,95-108, llI, 113,117,118,131,148,201,276,325,329 - Gornja 51,83,84,96,97, 101103,107,111-113,247,346 - Podi 99, 103, 111 - Podvornica 107 - Polje 107 - Vrdol 99, 101 Glavota, pr. 129,267,252 - u Runoviću 257 - u Slivnu 272 Glavota, Iva 124 Gledo, pr. 91

385

Glendić, Osman aga 285 Glibota, pr. 129,235,257,267 - u Slivnu 272 Glibota, Anica 115 Glibota, Doma 128 Glibota, Dujo 110 Glibota, Iva Doma 116 Glibota, fra Ivan 251,266 Glibota, Mijo 110 Glibota, Milan 360, 361 Glibotić, Mijo 342, 345 Gluić, pr. 91, 194 Glumac, pr. 173 Glumac, Jure Glumčević 318 Glumac - Glumčević, Jure 322 GIustušić, Mate 254 Gnatović, Vuin, pravoslavac 88, 352 Gnjan, pr. 137 Gnječ, fra Mate 208, 266 Gojak, fra Nikola 9 Gojaković, don Mijo 56 Gojanović pr. 243 Golinjevo kod Livna 72, 288, 355 Golo brdo 135, 266, 326 Golobrk, pravoslavci 356 Golubović, Pibis 76 Gomiočić, Leksi 88 Goranci kod Mostara 13, 14,40,48,71,72, 168,187,223,229,245,303,304 Goradže 112 Gordanović, pr. 270 Gorica u Hercegovini 50, 101, 103, 109, 117, 228,246,296,297,300,303,306,312, 366 Goričaj, mj. 75 Gornja Bekija - v.: Bekija Gornja Brela - v.: Brela Gornja Glavina - v.: Glavina Gornjani, mj. 267, 271-276 Gornje Rasno u Hercegovini 106, 163 Gornje Rašćane 304 Gornje Selo (Grabovac) 76, 79-81 Gornji Bekavci, zaselak 155 Gornji Čondići, Svib 293 Gornji GaJići, Svib 293 Gornji kraj 136 Gornji Kričak 22 Gornji Meteri 211 Gornji Odžak kod Bugojna 286 Gornji Rastovac - v.: Rastovac Gornji Roglići - v.: Roglići Gornji Ujevići 196 Gorup, pr. 132

386

Gotovac, Marija 124 Govo, pr. 91 Govo-Abramović, pr. 91 Grab, mj. kod Ljubuškog 14,73, 137, 141, 176,256,335 Grabova Draga kod Mostara 48,64,71,72, 162,274,306 Grabovac, mj. 5, 10, 12, 18,57,70,74-82, 109,110, 13, 116-121, 140, 143, 150, 151, 161,162,166,167,172,175,176,189,245, 282,286,291,309,324,328, 329, 346 Grabovac, pr. 129, 131, 132, 181,211,236 - u Podbablju 186 - u Prološcu 221 Grabovac, Cvitan 221 Grabovac, fra Filip 10, 80, 362 Grabovac, Grgo 214, 221 Grabovac, Iva 111,123,125 Grabovac, Jure 118 Grabovac, Krsto 214, 221 Grabovac, Marija 112 Grabovac, Marko, alflf 18 Grabovac, Mate 214, 221 Grabovac, Matija 125 Grabovac, Mila 117 Grabovac, Nikola 214, 221 Grabovac, Petar 212 Grabovac, Ruža 212,221 Grabovica, mj. (Buško blato?) 221 Gračac 71 Gradac, mj. 366 Gradac u Brotnju 148, 222, 258 Gradac kod Makarske 309 Gradac kod Ploča 329 Gradac Donji kod Mostara 246 Gradina, mj. 280 Gradina iznad Šituma 53 Gradnići u Brotnju 100,228,273 Grančić, pr. 91, 131 - u Imotskom 101 - u Slivnu 272 - u Zmijavcima 335 Grančić, fra Frano 196 Grančić, Iva 126 Grančić, Ivan 97, 335 Grančić, Jakov 101 Grančić, Jakov, harambaša 88 Grančić, Jela 111 Grančić, Jure, kapetan 97 Grančić, fra Karlo 208, 220 Grančić, Križan 97 Grančić, Mara 125

Grančić,

Martin 101 Martin, harambaša 23 Granić, pr. 173,321,347 - u Medovu Docu 174 Granić, (Turčin) 175 Granić, beg 156 Granić, Ivan 174,317 Granić, Jakov 174 Granić, Klara 117 Granić, Mijo 174, 317 Granić, Meho 157, 160, 168 Granića Kula 161 Granići, mj. 161 - Donji 173, 174 - Gornji 173, 174 Graz 112 Grbavac, pr. 91,129,211 - u Prološcu 221, 226 Grbavac, Ana 120 Grbavac, Ivan 212,221 Grbavac, Mijo 215,221 Grbavac, Nikole 215, 221 Grbavac, Petar 104, 215, 221 Grbavac, Ruža 124 Grbavac Meter, Jure 118 Grborezi, kod Livna 249, 295 Grbić, pravoslavci 355, 357 Grepić, Pavao 269, 272 Grepo, pr. 235, 252,267 - u Runoviću 257 - u Slivnu 272 Grgašević, pr. 300 Grgić, pr. 243, 245 - u Ričicama 242 Grgić, don Bariša 241 Grgurići, mj. kod Livna 229, 311 Grimani, pr. 315 Grimani, F. , providur 27,28 Grimani, Luidi 110 Griva, zaselak 44, 47, 49, 50, 59, 60, 63, 64, 65 Grlić, Stjepan 21 Grubine, 175, 179, 181, 187, 189.204 Grubišić, pr. 91 Grubišić, Ana 123 Grubišić, Anka 119 Grubišić, Bože 299, 300 Grubišić, Ilija 14 Grubišić, Jakov p. Ivana 123 Grude u Hercegovini 73, 103, 105, 187, 191, 201,246,247,311 Gruičin, Lazo, pravoslavac 353 Gruičin, Vukelja, pravoslavac 353 Grančić,

Guber kod Livna 139, 227 - Veliki 295 Guberac, Bernardin 257 Guča Gora 139 Gučević, Grgo 139,343 Gučević, Ivan 343 Gučević, Jure 139 Gučević, Kata 93 Gučević, Marko 139 Gučević, Marta 93 Gučević, Mate 93 Gučević, Pavao 93 Gučević, Toma 93 Gučić, Jure 138 GuĆ,pr. 129,136,180,327 - u Krstaticama 138, 139 Guće, pr. 327 Gućević, Grgo 137, 139,345 Gućević, Ivan 343 Gućević, Jure 137, 139 Gućević, Kata 93 Gućević, Marko 88, 90, 139 Gućević, Marta 93 Gućević, Mate 93 Gućević, Pavao 93 Gućević, Toma 93 Gudelj, pr. 41, 91, 129, 136, 138, 140, 180, 198,205,256,327,344 - u Krstaticama 139 - u Podbablju 186 - u Podosoju 263 - u Poljicima 202 - u Zrnijavcima 335 - u Župi 346 Gudelj, Andrija 186,334,335 Gudelj, Dane 339 Gudelj, Grgo 186,335 Gudelj, Ilija 334 Gudelj, Iva 117 Gudelj, Jakov 183, 186 Gudelj, Jure 139, 182, 194,255 Gudelj, Karlo 23 Gudelj, Martin 199,202 Gudelj, Mate 183, 186, 198, 199,202 Gudelj, Mijo 139, 182, 186 Gudelj, Petar 183, 186 Gudelj, Rade 139 Gudelj, fra Šimun 139, 202, 207, 256, 266, 335 Gudelj, Toma p. Ante 123 Gudelj Dešić, pr. 332 Gudelj Velaga, pr. 131,202 Gudelj Velaga, Toma 118

387

Gudelji, mj. l34, l35 Andrija 136, 139,269,270 Gudeljić, Ante 136,269,270 Gudeljić, Karlo l36, 139,269,270 Gudeljić, Marko l36, l39, 269, 270 Guić, pr. 93 - u Podbablju 186 Guć, don Danko 172 Guić, Marko 95, 242 Guić, fra Mijo 245 Guina, pr. 245 Gujić, pr. 241 - u Ričicama 245 Gujić, Marko 245 Gumnanci, mj. 142 Gunja, pr. 72 Gunjac, pr. 284 Gunjac, Luka 17 Gunjača, pr. 45, 147 - na Biorinama 49 Gunjačić, pr. 47 Gunjačić, Stipan 46, 49 Gudeljić,

H Hadži-Rasulov, kadija 177 Hamzić, Đeno, arhitekt 292 Hamzići, mj. u Bronju 101, 152, 307 Han kod Sarajeva 78 Hefer, pr. 129 Hercegovački sandžak 15 Hercegović, pr. 236 Hercegović, Mate 255 Hercegovina 6, 9, 12-15,24,38,40-43,49, 50,53,55,63,65,67,70-73,78-81, 100, 101,105-107,149-152,163-164,174,175, 185-192,203-205,218-224,236,240,243, 244,256-259,263,274,284,288,304-307, 319-322,325,327,346,350 Hristić, pr. 147 Hršćevani, mj. 181, 187, 188 Hum, mj. u Uskoplju l39 Humljani, mj. 250 Hvar, otok 105

I Igrane, mj. 230, 344 Ikar, pr. 103, l31 Iličić, pr. 230 Ilići, mj. kod Mostara 219

388

Ilijašević, Ilijašević,

pr. 284 Luka 281 Iliri 9, 37,84, 179,279 Imamović, Azalija 193 Imotska krajina 5, 6, 9-16, 23, 33, 56, 57, 64, 68, 75, 147, 148, 156, 157, 166, 172, 177180,187,189,198,207,210,220,234,240, 241,252,261,266,279,282,294,315,326, 334,339-342,350,362,366,367 Imotski 5-7, 9-16, 23, 27, 37,43-47,51,5357,60,62,66,68-86,90-121,128, l31, l35, l39, 144, 145, 154-158, 168, 172-182, 189,191,200,202,204,208,210,216-219, 226,228,239,241,251,252,254,257,261, 262,266,270,279,281,282,285,289,294, 289,297,302,305-312,315,350,351,355, 357,359,361,362,366,367,370 - Brista 99, 105 - lerkovići 96, 97 - Poštenjak 97 - Pušići 97, 99 - Topana 367 - Varoš 100-102, 105, 106,289,312 Imotski dekanat 36, 52, 74 Imotski kadiluk 285 Imotsko polje 6, 13, 23, 62, 348, 352 Ismija (Turkinja) (Iva) 168 Istra 328 Italija 9, 36, ll3, 115 Ivan, fra u Podbablju 177 Ivan, sin Daljaka (Doljana?) 15 Ivan, sin Gojaka 15 Ivan, sin Grade 15 Ivan, sin Radoja 16 Ivan, sin Vukše 16 Ivančević, Stipan 46 Ivanbegovina, mj.196, 197, 198,201,204, 337 Ivandić, pr. 147, 162,285 Ivandić, Ivan 162 Ivandići (Bekavci) 23 Ivanišević, pr. 91 Ivanišević, pravoslavci 355, 357 Ivanišević, Anka 117, 122 Ivanišević, Vučeta, pravoslavac 88, 352 Ivanišević, Vuim, pravoslavac 88, 351 Ivanko, pr. 211 - u Prološcu 221 Ivanko, Jure 221 Ivanko, Manda 211 Ivanko, Petar 212, 221 Ivanković, pr. 72 Ivanković, Bara 71

Ivanković, Ivanković,

Iva 71 Ivan, 71 Ivanković, Janja 71 Ivanković, Križan 61, 62, 69-71 Ivanković, Lucija 71 Ivanković, Mara 71 Ivanković, Martin 71 Ivanković, Mate 71 Ivanković, Matija 71 Ivanković, Petar 71 Ivanović, pr. 103, 129,131, l36, 139-141, 157,163,239,320 - u Krstaticama l39 - na Lovreću 164 Ivanović, Ana ud.p. Ante 123 Ivanović, Ante 136, l39, 268, 270 Ivanović, Ante p. Stipana 123 Ivanović, fra Ante 239 Ivanović, Ante Martin 110 Ivanović, Đulija ud. p. Jakova 123 Ivanović, Elizabeta 118 Ivanović, Filip l36, 268, 270 Ivanović, Grgo 110 Ivanović, Iva 116 Ivanović, Ivanka 115 Ivanović, Ivica 127 Ivanović, Josip p. Ivana 123 Ivanović, Jozo 110 Ivanović, Jure 95, 110, l39 Ivanović, Karlo p. Stipana 123 Ivanović, Mara 116, 122, 127 Ivanović, Mara ud. p. Mate 123 Ivanović, Marko l36, l39, 268, 270 Ivanović, Mate 95 Ivanović, Mijo l36, l39, 268, 270 Ivanović, Milka 120 Ivanović, Nikola 239 Ivanović, Stipe 136, l39, 268, 270 Ivkošić, pr. 258, 271 - u Zmijavcima 336 Ivkošić, Iva 122

J Jabuka, mj. (kod Sinja?) 248 Jačov, Marko 12 Jadransko more 53 Jadrešić, pr. 129 Jadrešić, Srećko 118 Jadrešić, Srećko p. Ante 123 Jaglovina, pr. 321 Jajce 201, 203

Jajčanin,

Filip III Tomažina 125 Jakelić, Josip 118 Jakić, pr. 93, 129, 189, 252 - u Runoviću 258 Jakić, Marko 254, 258 Jakić, Mate Lucić 188 Jakić, Pavao Jakić Bošnjak, fra Anđeo 162 Jakić Bošnjak, fra Karlo 162 Jakir, Frane 216 Jakir, Mihovil 22 Jakir, Nikola 317,324 Jakovac, Ivan 273 Jakovac, Mate 273 Jaković, pr. 273 Jakovina, pr. 267 - u Slivnu 273 Jakovinović, Andrija 273 Jakovinović, Grgo 273 Jakovinović, Ivan 273 Jakovljević, Ana 123 Jakšić, pr. 128 Jakvić, Jure 20 Jalovčić, Luka, pravoslavac 88 JaIovčić, Stipan Petrov, pravoslavac 353 JaIovčić, Đuro Vukašinov, pravoslavac 353 Jalovčić, Luka, pravoslavac 352 JaIovčić, Mijo Mihajlov, pravoslavac 353 Janasović, Jure 18 Janiša, Anđa 18 Janišević, Luka 17 Janjić, pr. 163 Janjić, Janja 305 Janjiš, pr. 298 - u Vinjanima 305 Janjiš, Ivan 305 Janjiš (Đianiš), Ivan 299 Jaruga, mj. 255 Jasel, Ruža 122 Jasenak, mj. na Svibu 293, 295 Jasenica, mj. kod Mostara 309 Javornik, Tereza 126 Jazić, pr. 93 Jažić, pr. 129, l31 - u Imotskom 10 l Jažić, Grgo 96 Jažić, Ivan 96 Jažić, Ivan Miloradović 102 Jažić, Lovre 88, 101 Jažić, Mate 96 Jažić, Stipan 88, 101 Jajčanin,

389

Jelaš, pr. 194 Jelaš, Marijan III Jelašević, Marko 268, 269 Jelavić, pr. 129, 298 - u Vinjanima 304, 305 Jelavić, Ante 118 Jelavić, Ante p. Tome 123 Jelavić, Draga 120 Jelavić, Grgo 299, 304 Jelavić, Josip III Jelavić, Josip p. Petra 123 Jelavić, Matija 120 Jelavić, Matija ud.p. Nikole 123 Jelavić, fra Mijo 305 Jelavić, Petar III Jeličić, pr. 129, 280 Jeličić, Ana 121 Jeličić, Ante p. Mate 123 Jeličić, Bože 111 Jeličić, Filomena 118 Jeličić, Stipe III Jelić, pr. 157 - na Lovreću 164 Jelić, Josip 164 Jelić Turkeš, pr. 280 Jelinić, pr. 298 - u Vinjanima 305 Jelinić, ivan 299 Jelinić, Mate 299, 305 Jelović, pr. 305 Jerković, pr. 93, 131,262,331 - u Imotskom 96, 97,101 - u Podosoju 262 Jerković, Ana 93, 111,231 Jerković, Anka 110 Jerković, Ante 93 Jerković, Ante p. Joze 124 Jerković, Ante p. Milovana 124 Jerković, Frane Pirić 10 l Jerković, Iva 93 Jerković, dr. Koloman p. Ike 124 Jerković, Mara 114, 125, 126 Jerković, Matija 127 Jerković, Miroslava ud.p. Nikole 124 Jerković, Niko 93 Jerković, Petar 93 Jerković, Petar Pirić 88, 101 Jerković, Rožina 120 Jerničić, Toma III Jeržano - v.: Aržano Johovac kod Dervente 226, 270, 305, 307 Jokanović, Andrija 268

390

Jonjić,

pr. 129, 181,211 - u Podbablju 187 - u Prološcu 222 Jonjić, Ivan 183, 187 Jonjić, Jure 183, 187 Jonjić Knežević, pr. 187 Joskić, pr. 72 Jošanica, mj. kod Duvna 41 Jova, mj. 278-281 Jović, pr. 129,298 - u Aržanu 39 - u Vinjanima 305 Jović, Andrija 305 Jović, Jela 127 Jović Kukić, pr. 305 Jovanov, Milan, pravoslavac 353 Jovanov, Nikola Mioljević 181 Jubas, Ivan 21 Jugali, Agnes 102 Juginović, don Ivan 68 Jugoslavija 60 Jukić, pr. 128,131, 143,207,211,224,241, 252,259,267,319 - u Lokvičićima 148 - u Prološcu 222 - u Ričicama 245 - u Runoviću 258 - u Slivnu 273 Jukić, harambaša iz PodbabIja 23 Jukić, Andrija 148,222 Jukić, Frano III Jukić, Ivan Ban 118 Jukić, Ivan Ban p. Josipa 123 Jukić, Jure 254 Jukić, Luka 253, 254, 258 Jukić, Mijo 148,212,215,222 Jukić, Nikola 254, 258 Jukić, Petar 254 Jukić, Stipan 212,222 Jukić, Stipe Ill, 148,214,222 Jukić, Šimun 212, 222,299,300 Jukić Kolovrat, pr. 245, 246 Jukići, mj. 211 Jukušić, pr. 173, 174 Julija, Kristina 120 Juraj, sin Petrija 16 Juranović, pr. 137 Juranović, Martin 137 Juranović, fra Mate 10, ll, 137, 153 Juras Veljić, pr. 21 Jurasović, Jure 305 Jurbašići, mj. 280

Jurčević,

pr. 40, 280 - u Aržanu 40 - na Studencima 287 Jurčević, Filip 287 Jurčević, Ilija 281 Jurčević, Ivan 243 Jurčević, Ivan Josipov 123 Jurčević, Josip 40, 118 Jurčević, Luka 40, 287 Jurčević, Mate 283, 287 Jurčević, Mijo 20, 287 Jurčević, Petar 281, 283, 287 Jurčević, Toma 40, 287 Jurčević Car, pr. 280 Jurčević Žilić, pr. 280 Jurčić, pr. 72, 211, 242 - u Prološcu 222 - u Ričicama 245 Jurčić, Grgo 222 Jurčić, Jela 115 Jurčić, Petar 111 Jurčić, Toma 222 Jurčić Buzuk, pr. 222 Jurčić-Buzuk-Galiot, pr. 222 Jure, harambaša iz Zagvozda 320 Jurezić, pr. 335 Jurič, pr. 145,148, 149, 192,243,287,336 . - u Lokvičićima 147 Jurič, Ante 145 Jurič-Kaćunić, pr. 145 Juričević, pr. 244 Juričević, Ante 147, 148,222 Juričević, Ante, harambaša 145 Juričević, Cvitan 147 Juričević (Jurič), Cvitan 145 Juričević, Ivan 147, 148,212,222 Juričević, Mijo 147,222 Juričević, Toma 17 Juričevića kuće, mj. 144 Juričić, pr. 145, 147,239 - u Lokvičićima 148 Juričić, Matijaš, knez 239 Juričić, Toma 239, 341, 345 Juričić, Toma, knez 233 Juričić Buzuk, pr. 148 Juričić-Buzuk-Galiot, pr. 148 Juričić Galiotović, pr. 243 Jurić, pr. 23, 91, 93, 235, 257, 267, 347 - u Slivnu 273 Jurić, Ana 110 Jurić, don Ante 53, 93 Jurić, Ante, nadbiskup 179, 208 Jurić, Antica 125

Jurić,

Bartul 20 Cica 93 Jurić, Dujo 21 Jurić, Ivan 93 Jurić, Kata 93 Jurić, Miho 93 Jurić, Nikola 136, 269, 270 Jurić, Petar 268, 273 Jurić, Petar Tudor 96 Jurić, Ruža 93 Jurić, Stana 121 Jurić, Tomo 93 Jurića Ćemer, mj. 347 Jurinević, Tadija 18 Jurišević, Marko, alfir 18 Jurišević (Juroš), Toma 299 Jurišić, pr. 45, 49, 236, 239, 300 - uBiorinama 49 - u Vinjanima 305 Jurišić, udovica 310 Jurišić, Frane 46, 49 Jurišić, Grgo 49 Jurišić, Ilija 14 Jurišić, Ivan 49 Jurišić, Jure Bile 299, 305 Jurišić, fra Karlo 177, 178 Jurišić, Luka 46, 49 Jurišić, Mate 46, 49 Jurišić, Mijo p. Frane 299 Jurjev, Ivan 20 Jurlić, mj. 319 Jurlina, pr. 319 Juroš, pr. 128,298 - u Vinjanima 306 Jurošević, Ivan 306 Jurošević, Marko 306 Jurošević, Mate 18 Jurošević, Toma 306 Jusuf-paša 192 Jusup, Ivan 111 Jusup, Olga 122 Jurić,

K Kablić

kod Livna - Veliki 286, 295 Kačić, Antun, vikar 134 Kačić, Bartul, biskup 313 Kačić Miošić, fra Andrija 233, 360 Kaćunić, pr. 148 Kadijević, pravoslavci 356, 357 Kadijević, Ivan Petrov 353

391

Kadijević,

Luka 86, 352 Mijo Petrov 353 Stojan 86 Stojan Radiša 352 Kaer, don Petar 325 Kainić, Lazo, pravoslavac 88,351 Kainić, Pavao, pravoslavac 88, 351 Kajer, župnik 140 Kalajdžić, Marijan 118 Kalajdžić, Ruža, ud. p. Marijana 124 Kalajzić, pr. 161 Kalandrin, Jakov 111 Kalin, Zvonko 118 Kalokan, Ivan Katić 164 Kaluđer, Marica 122 Kamenarović, Ivo 118 Kamenmost 24, 177-181, 190, 192-194,201, 228,266,309,352,355 Kamensko, mj. 42 Kanada 60 Kundid, pr. u Runoviću 258 Kandija (Kreta) 9 Kandijski rat 5, 9, 42, 73, 79, 81, 105, 107, 140, 150, 167, 175, 188, 189,201,203, 228, 235-238, 250, 259-261, 270-274, 309, 314,320,326,338,344,345,348 Kapetanović, pr. 128 Kapetanović, Sulejman beg 107 Kapularić, pr. 65 Kapulica, pr. 60 - u Cisti Velikoj 63 Karacioli, Iva 108 Karalipeo (CaraIlipeo), braća iz Omiša 175 Karačić, Ante 46, 49 Karačić, Grgo 46, 49 Karačić, Mate 46, 49 Karačić, Mijo 46, 49 Karadža, pr. 45, 51 - u Biorinama 49 Karakašica kod Sinja 235, 257, 364 Karaman, pr. 45, 51 - u Biorinama 50 Karaus, Frane 212 Karaus, Šimun 212 Karauz, pr. 211 Karauz, Frane 218 Karauz, Ivan 215 Karauz, Šimun 198, 199,218 Kardašić, mj. 319 Karin, pr. 128, 181 - u Podbablju 187 Karinova, Kata 183 Karinović, Cvitko 187 Kadijević, Kadijević, Kadijević,

392

Karinović, Karinović, Karinović,

Kata 187 Marko 187 Mate 183, 187 Karlobag, mj. 166 Karločanin, Mirko 182 Karločanin, Stojan 182 Karlogan, Grgo 334 Karlogian, Ivan 189 Karlovanić, pravoslavci 356 Karlovci (Srijemski) 10 Karlović, pr. 152 Karlušić, pr. 136, 235, 238, 243 - u Krstaticama 139 Karlušić, Mijo 137, 139,345 Karlušić Roglić, pr. 238 Kamić, Marko 20 Karlogian, pr.206 - u Zmijavcima 336 Karoglan, Grgo 336 Karpati, gorje 328 Kartina, Cvita, udovica 20 Karušić, pr. 284 Kasalo, pr. 129,181,194,211 - u Podbablju 187 - u Prološcu 222 Kasalo, Marijan 180 Kasalo, Mate 334 Kasalo, Matija 111 Kasum, pr. 157, 161 - na Lovreću 161 Kasum, pop (prota) 154, 164 Kasum Marko 157, 158 Kasumović, Ivan 164 Kasumović, Marko 164 Kaša, pr. 280 Kašić, pr. na Studencima 287 Kašić, Anđa 93 Kašić, Ante 93 Kašić, Iva 93 Kašić, Stipe 287 Kašin Okrajak, mj. 280 Kaštela, mj. 24, 40, 326 Kaštelan, don Stipe 326 Katana, Vukosav 102 Katana (Katanušić), Vukosav 86 Katanušić, pr. 129 - u Imotskom 102 Katanušić, Ana 112 Katanušić, Antica 115 Katanušić, Iva 114 Katanušić, Jela 115 Katanušić, Mara 111 Katanušić, Mate 96

Katanušić,

Milan p. Marijana 124 Stipe 96 Katanušić, Šimun 97 Katanušić, Toma (ž.) 110 Katanušić - Pilicer, pr. 93 Katavić, pr. 91, 128,211,267 - u Prološcu 222 - u Slivnu 271 Katavić, Andrija 212, 222 Katavić, Cvita ud. p. Frane 124 Katavić, Frano 214, 222 Katavić, Iva 126 Katavić, Mara 125 Katavić, Stipan 271 Katavić, Stipe 111 Katavić, Toma 214, 222 Katić, pr. 145, 157, 160, 172 - u Lokvičićima 148 - na Lovreću 164 - u Prološcu 223 Katić, Grgo 148, 215, 223 Katić, Ivan 158, 164 Katić, Ivan Kalokan 164 Katić, Martin 148,212,216,223 Katić, Nikola 148,212,215,216,223 Katić-Magić, mj. 144 Katića kuće, mj. 319 Katići, mj. 172 Katunarić, trgovac 118 Katuni, mj. 48, 57, 67, 291, 295 Katurić, pr. 152 Katušić, pr. 316 - u Zagvozdu 22, 324 Katušić, Ivan 20, 324 Katušić, Jure 318, 324 Katušić, Marko 324 Katušić, Nikola 20 Katušić, Petar 20, 22, 324 Katušić Budić, don Stipan 324 Kavelj,pr. 145, 148 - u Lokvičićima 149 - u Zrnijavcima 336 Kovelji, mj. 149 - Donji 149 - Gornji 149 Kegalj, pr. 60 - u Cisti Velikoj 63 Kegljević, Jure 61, 63 Kekez, Nikola 282 Kekić, pr. (muslimani) 273 Kekison, Jure 19 Kelava, pr. 221 Kevra, pravoslavci 358 Katanušić,

Kevrić, pravoslavci 356 Kežić, pr. 179, 180, 187,331 Kežić, Ante, majstor 58 Kilić, pr. 128, 145,242

- u Lokvičićima 149 - u Ričicama 241, 245 Kilić, Luka 149 Kilić Grgić, pr. 245 Kiljić, pr. 245 Kirigin, Toma, učitelj 111 Kirsneider, Ivan 111 Kiseljača, mj. u Prološcu 323 Kiseljak 295 Kjose (Ćose), Ali-beg 62, 100 Klačina, mj. 160, 168 Klapirića, zaselak (Vinjani) 297 Klaričić, Ivka 114 Klarić, pr. 60, 220 - u Cisti Velikoj 64 Klarić, Ivan 61,64 Klarić, Marko 61, 64 Klarić, Mate 60, 64, 212, 215, 200 Klarić, Mijo 18 Klarić, Nikola 212,215,220 Klernić, pr. 128 Klenković, Jure 198,202 Klobuk,mj. 12, 148, 164,223,320,367 Kloić, pr. 320 Kljenjak, pr. 24, 129, 144, 146, 198 - u Poljicima 202 Kljenak, udovica 202 Kljenak, Miće 111 Kljenak Batinić, pr. 146,201 Kljenković, Jure 200 Kljenovac, mj. 24, 144-147, 160,202,217 Ključanica, mj. 222 Knešpolje u Mostarskom blatu 48, 307 Knez, ime 80 Knez, mj. 319 Knezovac, ime 80 Knezovac, mj. 319 Knezović, pr. 40, 76, 129, 145, 152, 163,211, 234,235,303,304 - u Aržanu 40 - u Grabovcu 80 - u Lokvičićima 149 - u Prološcu 223 - u Rašćanima 236 Knezović, Grgo, harambaša 23 Knezović, Ivan 20,111,215 Knezović, Jakov 95 Knezović, Lovro 215 Knezović, Lucija 122

393

Knezović,

Marijan 111 Marko 76,80,181,283 Knezović, Nikola 215 Knezović, Stipan, harambaša 20 Knezović, Stipan 223 Knezović, Stipe 80, 149, 152 Knezović, Toma 36, 215 Knezović, Vid 152, 215 Knezović Benco, pr. 223 Knezović Čaja, pr. 42 Knezović Juroš, Jure 306 Knezović Juroš, Ružica 306 Knezović Rabota, pr. 223 Knezović Radeljić, pr. 223, 229 Knezović Šako, pr. 223 Knezović (Žaja) pr. 36 Knežević, pr. 187,242,246,303,304 - u Ričicama 245 Knežević, pravoslavci 356, 357 Knežević, Ante 242, 245, 299, 304 Knežević, Grgo 299, 304 Knežević, Ivan 149,212,223 Knežević, Jefta, udovica 88, 352 Knežević, Lovro 223 Knežević, Mate 299,304 Knežević, Mijo 282 Knežević, Miloš 119 Knežević, Miloš p. Đure 124 Knežević, Nikola 223 Knežević, Petar 299 Knežević, Petar Grgašević 304 Knežević, Toma 149,212,223 Knežević, Vid 223 Knežević Lekić, pr. 245 Knin 107, 114,357 Kočerin 305 Kojkalo, colonelo 86 Kojkalo, Matija, harambaša 189 Kojkalo Zorzi, pr. 214 Kokić, pr. 93, 128,211 - u Prološcu 223 Kokić, Antica 117 Kokić, Ante 99, 112 Kokić, Frano 112 Kokić, ilija 99 Kokić, Ivan 215 Kokić, Jerko 88, 91, 233 Kokić, Jure 223 Kokić, Luka 88, 91, 223 Kokić, Manda 221 Kokić, Mara 121 Kokić, Mara p. Frane 124 Kokić, Marija 117 Knezović,

394

Kokić,

Mate 214, 223 Stipe 99 Koko, pr. 91 Koko, Ivan 212, 223 Koković, pravoslavci 356 Koljatić, pr. 128 Koljatić, Jure 118, 124 Komar, pr. 320 Komareva, Ana 20 Komarić, pr. 321 Komarić, Andrija 20 Kornić, Iva 126 Kolar, pr. 204 Kolokan, Pavao Gelić 160 Kolombani, pr. 128 Kolombani, Ante p. Jakova 124 Kolombani, Kata p. Ivana 124 Kolombani, Marko p. Jakova 124 Kolombani - v.: Colombani Kolovrat, pr. 128, 148,211,241,245 - u Prološcu 224 - u Ričicama 246 Kolovrat, Ilija 215,224 Kolovrat, Marko 212, 224 Kolovrat, Stipan 111 Kolovart Jukić, pr. 224 Kolundžić, Ivan, harambaša 23 Kolundžić, Luka 225 Koncul, pr. 91 Kondža, pr. 274 Konstantin VII. PorfIrogenet 9 Kontić, pravoslavci 357 Konto, pr. 319, 320 Konjic, mj. 201, 204 Konjsko, mj. 109 Kopač, pr. 241 - u Ričicama 246 Kopačević, pr. 284 Kopić, mj. kod Kreševa 201 Koraće, mj. kod Dervente 236 Korbel, Martin 118 Korbel, Martin p. Martina 124 Korčula 68, 109, 110, 113, 117, 119, 276 Kordić, pravoslavci 356, 357 Kordić, Kleme 118 Kordić, Kleme p. Mate 124 Kordić, Petar Jurov 357 Korlačanin, Stojan, pravoslavac 355 Koronuš, mj. 71 Kosanović, pravoslavci 357 Kosmatovica, mj. 314 Kosor, pr. 161,319,.322,346 Kosor, Bariša, harambaša 18 Kokić,

Kosor, Mijo 20 Kosore, selo 77 Kosori, mj. kod Vrlike 320 Kosorova, Ana 19 Kosorović, pr. 320 Kosorovina, mj. 319 Kosorovka, Ana 322 Kosovara, Ana 318 Kostadinović, Ivan, pravoslavac 293, 294 Kostanje, mj. 62 Kostričić, mj. 6, 13,254,257,267,269,271274,276,296,297 Kostuš u Hercegovini 307 Koštić, pr. 280,290 - na Studencima 287 Koštić, Ilija 281 Koštić Adžunović, pr. 280 Koštro, pr. 129 Košutine, mj. 202 Kotarac, pr. na Aržanu 40 Kotarac, Ante 38 Kotarac, Mate 38 Kotišina, mj. 201 Kotor 109, 120, 342 Kovač,pr. 91,242,245,247,300, 320 - u Ričicama 246 Kovač, Alojzija 120 Kovač,'Marko 19,271 Kovač, Nikola 19, 272 Kovač Čulinović, Nikola 86, 91 Kovačević, pr. 54, 65, 235, 244 - u Koraću 236 - u Rašćanima 236 - u Slivnu 271 - u Zagvozdu 22 Kovačević, Andrija 19 Kovačević, Ante 236, 342 Kovačević, fra Grgo 236, 272 Kovačević, Ivan 181, 194,236,342 Kovačević, Ivan Bosno 54, 160 Kovačević, fra Jerolim 236, 272 Kovačević, Lovro 268,271 Kovačević, Pavao 19 Kovačević, don Petar 36 Kovačević, Šimun 19 Kovačević, don Šimun 36 Kovačević, Vid 242 Kovačić, pr. 104 Kovačić, Ivan 97, 104 Kovačić, Slavko 16,56,57,291,361 Kovačić-Poštenjak, pr. 93 Kozarić, pr. 152 Kozica, mj. 107, 142, 190,233,276,309

Kozička Poljica 66, 142,272,275-277 Kozička Žlibina 335 Kozina, pr. 284 Kozina, Ivan 254, 283 Kozina, Josip 281 Kozina, Jure 283 Kozina, Nikola 254 Krajinović, fra Ivan 154 Kralik, pr. 128 Kraljevac, mj. 18 Kraljević, pr. 91, 93, 129,211,226,262 - u Prološcu 224 Kraljević, pravoslavci 356, 357 Kraljević, Ivan p. Grgura 21 Kraljević, Jovan, pravoslavac 354 Kraljević, Jure 173 Kraljević, Luka 19, 88, 91, 224 Kraljević, fra Martin 207 Kraljević, Sava 182, 355 Kraljević, Šimun 182 Kraljevića Draga 262 Kranj 116 Krasica (Buje) mj. 110 Krčevina, mj. 255 Kreševo, mj. 65,201, 271 - (Imotski) 291 - kod Katuna 48 Kreta, otok 9 Krilić, pr. 129 Krilić, Frano 118 Krilić, Keti 116 Kristić, pr. 185,316 Kristić, Andrija 181, 183 Kristić, don Marko 325 Kristić, Mijo 325 Kristići, mj. 316, 326 Kriška, Mihovil 118 Kriška, Mihovil p.Mije 124 Krištić, pr. 181 - u Podbablju 188 Krištić, Andrija 188,325 Krištić, Ivan Blažić 188 Krivić, Jure Čelan 96 Krivić, Nikola 97 Krivodol, mj. - u Brotnju 104 - Imotski 56, 73,118,119,120, 150,152,177,192,195-200,205,206,266, 323,339,367 - u Kruševu 106 - kod Mostara 248 Križanović, Frane 21 Križanović, Mate 60

395

Krndelj, pr. 310 Krndelj, Grgo Šanić 309 Krndelj Kovač, pr. 300 Krnić, pr. 298, 309 Krnić, Bože 199,200 Krnić, Marko 200, 306 Krnić Biloš, pr. 200 Krstatice, mj. 5,10,82,101, 109-112, 135142, 167, 176, 186, 191, 194,201,202, 238,265-270,309,320,327,335,338,340349 Krstić, pr. u Zagvozdu 325 Krstić, Mate 314 Krstići, mj. 323 Krunić, Bože 198 Kruševac, mj. 136, 142 Kruševljani, mj. 221 Kruševo (Mostar) 104, 106,226 Krželj, pr. 194 Kubatovina, mj. 24, 91, 101, 102, 107 Kučići, mj. 10, 16-18,39-42,77-80,113,140, 148, 162, 167, 173, 174, 192,222,231, 245,247-249,260,274,275,284-287,294, 322,324,329,345 Kuić, pr. 60 - u Cisti Velikoj 63 Kuižanović, Mate 63 Kujundžić, pr. 128, 131, 132, 181, 196, 198 - u Poljicima 201 Kujundžić, Anica p. Ivana 201 Kujundžić, Grgo III Kujundžić, Josip p. Frane 201 Kujundžić, Luka p. Vicka 201 Kujundžić, Marko p. Grge 201 Kujundžić, Mate Grgin 124 Kujundžić, Mate p. Ivana 201 Kujundžić, Mate p. Mije 201 Kujundžić, Mijo p. Ante 201 Kujundžić Lujan, pr. 201 Kujundžić Mišević, pr. 189 Kukavica, pr. 93, 128, 131,298 - u Imotskom 102 - u Vinjanima 206 Kukavica, Blaž 96 Kukavica, Ivan 96 Kukavica, Josipa, učiteljica 179 Kukavica, Lovre 96 Kukavica, Marija, učiteljica 179 Kukavica, Mate 86, 102 Kukavica, Pavao 96 Kukavice, mj. kod Kupresa 284 Kukavice, mj. u Vinjanima Gornjim 294 Kukić Segrević, pr. 307

396

Kukulj, pr. 129,298, 306 - u Vinjanima Donjim 103 Kukulj, Grgo 298, 306 Kukuljević, pr. 306 Kula, mj. 157 Kula uKlačini 157 Kula u Svilićima 160 Kula Urum bega, mj. 168 Kulin, pr. 88, 91 Kulin, Jakov 91 Kulin Ćučinović, Nikola 91 Kulin Ćulinović, Nikola 91 Kulina, mj. kod Plehana 284 Kulundžić, Filip 198, 201 Kulundžić, Ivan, harambaša 201 Kulundžić, Luka 201 Kulušić, Ante, učitelj 292 Kuljen (Kulin), Jakov 88 Kuljen (Kulin) Ćulinović, Nikola 88 Kuljiš, Ante 118 Kumbat, pr. 24 Kumbat, fra Petar 9, 10,273,337,348,362 Kunc, pr. 319 Kunčeva dolina, mj. 137 Kunić, pr. 141, 191,338 Kunić, Petar Šućur 191 Kunić Šućur, pr. 141, 194 Kunjevci, mj. 119 Kupčić, pr. 22 Kupiea, pr. 22 Kupica, Ivan 20 Kupres 102, 139, 147, 176,284,303 Kupreško polje 261 Kurdelić, pr. 246 Kurelić, mj. u Ričicama 242 Kurević, pr. 166, 173 - na Lovreću 165 Kurir, Jakov 112 Kurtović, pr. 60, 175,316,323,327 - u Cisti Velikoj 64 - u Zagvozdu 325 Kusačić, pr. 145, 148 - u Lokvičićima 149 Kusačića kuće 144 Kusić, pr. 76, 128 - u Grabovcu 80 Kusić, Ivan 77, 80 Kusić (Kusoka), Ivan 80 Kusić, Jure 80, 119 Kusić, Jure p. Ante 124 Kusić, Mate 119 Kusić, Mate p. Ante 124 Kusić, Mijo 118

Kusić, Kusić,

Mijo p. Lovre 124 Nikola 119 Kusić Petar 119 Kusić, Petar p. Ante 124 Kusić, Rade 119 Kusić, Rade p. Ante 124 Kusić, Stipan 119 Kusić, Toma 119 Kusić, Toma p. Ante 124 Kusić, Toma p. Ivana 124 Kusić, Toma Ivanov 124 Kustračić, Vladan 58 Kustura, pr. 189, 194,258,267, 337 - u Slivnu 271 Kustura, Ante 255, 258, 271 Kustura, Barbara 189 Kustura, Iva 336 Kustura, Ivan 334 Kustura, Jure 271 Kustura, Mate 258, 271 Kustura, Mijo 334 Kustura Selak, pr, 271 Kusturić, pr. 189 Kusturić, Grgo 268, 271 Kusturić, Ivan 271 Kusturić, Toma 268 Kuščić, Jure 112 Kuševijani, mj. 149 Kuštra, pr. 252,271 - u Runoviću 258 Kuštra, Marijan 254 Kutle, pr. 306 Kutleša, pr. 60, 129,298 - u Cisti Velikoj 64 - u Vinjanima 306 Kutleša, Ante 65 Kutleša, Ivan 299, 306 Kutleša, Kata 302 Kutleše, zaselak u Vinjanima Gornjim 297 Kutlešić, Ivan 61 Kuvačić, don Marin 68 Kuzma, Ana ud.p.Ante 124 Kuzman, pr. 132 Kuzman, pravoslavci 352, 357 Kuzman, Ivan p. Ivana 124 Kuzman, Jela 122 Kuzman, Kata 125 Kuzman, Luca 116 Kuzman, Mara 124 Kuzmanić, pr. 93 Kuzmanić, Ante Špirin 112 Kvartir, mj. 131 Kvasina, pr. 129,194,300

Kvasina, Mate 183 Kvaternik, Eugen 82 Kvesić, pr. 93, 129 Kvesić, Grgo 300 Kvesić, Kata 114, 126 Kvesić, Palma ud. p. Stipana 124 Kvesić, Tadija 97

L Lacmanka, Mara 88 Lalić, pravoslavci 357 Landikušić, Grgo 243 Landikušić, Petar p. Vida 21 Landikušić Grgić, pr. 243 Landini, Ivan 95 Lapenda, pr. 129, 198 - u Poljicima 203 Lapenda, Stipan 199, 203 Lapendić, pr. 300 Lapendušić, Stipan 199,203 Lasić, pr. 129, 132, 143, 145, 163, 182, 196, 211,302 - u Lokvičićima 149 - u Prološcu 224 Lasić, Ante 215, 224 Lasić, Ivan 149, 213, 224 Lasić, Jozo 112 Lasić, Jure 149,213,224 Lasić, Marko 149,212,224 Lasić, Matija 119 Latešić, pr. 244 Latišić, pr. 246 Latinčević, pr. 93 Latinčić, pr. 91 Laurić, Andrija 112 Laurić, Domenika 113 Lazarević, pravoslavci 256 Lažeta, pr. 129, 132, 242 - u Ričicama 246 Lećevica, mj. 115 Ledasko, Ante, harambaša 38 Ledasko (Ledić), Ante 38, 40 Ledić, pr. na Aržanu 40 Ledić, Frane Šošić 42 Ledić, Marko 38 Ledić, Nikola 17, 40 Ledić, Pavao Pištek 41 Ledić, Stipan 36 Ledinac kod Gruda 103, 150, 187 Ledineo, pr. 224 Le~ć,pr. 160,242,249,306 - u Ričicama 246

397

Lekić,

Ante p. Stipana 124 Blaž 242 Lekić, Ivan 212,215,242,246 Lekić, Luka 224 Lekić, Paško Lulić 50 Lekić, Stipe 112 Lekić, Vid 158, 160 Lekić, don Vid 37 Lekić Matišić, pr. 247 Lekić Peko, pr. 246 Lekić Žuljić, pr. 249 Leko, pr. 129,211,298 - u Prološcu 224 - u Vinjanima 306 Leko, Ivan 224 Leko, Mara 118 Leko, Nikola 119 Leko, Nikola p. Josipa 124 Lelas, pr. 131,344 - u Župi 346 Lelas, Grgo 343 Lelas, Ivan 97 Lelas, Jure 346 Lelas, Marijan 112, 346 Lendić, pr. 235 - u Rašćanima 236, 237 - u Župi 346, 347 Lendić, Danko ln Lendić, Frano 236, 343, 346 Lendić, Jakov Vukadinović 236 Lendić, Petar 236, 343, 346 Lendića strana 237, 346 Lenković, Manda 285 Lepoglavšek, pr. 129 Lerota, pr - uDobranjama 70 Lerotić, pr - u Dobranjama n - u Cisti Velikoj 63 Lerotić, Andrija n Lerotić, Ante n Lerotić, Blaž n Lerotić, Domenika n Lerotić, Grgo 61, 69, n Lerotić, Iva n Lerotić, Jakov n Lerotić, Jela n Lerotić, Josip 47 Lerotić, fra Jure n Lerotić, Kata n Lerotić, Lovre 61, 69, n Lerotić, Luca n Lerotić, Lucija n Lekić,

398

Letorić,

Marijan 42 fra Marijan n Lerotić, Mijo n Lerotić, Oršula n Lerotić, Pavao 299, 300 Lerotić, Pera n Lerotić, Polonija n Lerotić, Šimun 46, 47, n Lerotić, Toma n Lesić, Petar 185 Lešin, Stipan 254, 258 Lešin, Stipe 253 Lešina, pr. 129 - u Runoviću 258 Letešići, mj. u Ričicama 242 Leutić, don Jozo 196 Ležebur, Luka 88 Ležebur (Glumčević), Luka 91 Ležebura, pr. 91 Ligutić, Klodita 110, 123 Ligutić, Nikola p. Stipana 124 Ligutić, Stipe 112 Lika 71,82, 116,330 Linčir, pr. 320 Linčir, Andrija 19 Linčir, Dujam 20 Linčir, Jure 20 Linčir, Mate Matijašević 20 Linčir, Pavao 20, 318, 322 Linčir, Stipan 318 Lipoglavšek, Jakov 119 Lise, mj. 152, 225 Lišnić, pr. u Zagvozdu 325 Lišnić, Ivan 136 Lišnić, Jure 136 Lišnjić, pr. 136,137, 142,316 - u Krstaticama 140 Lišnjić, Frane 140, 182 Lišnjić, Ivan 140,268,270 Lišnjić, Jure 140 Lišnjić, fra Marijan, biskup 140 Lišnjić, Toma 194 Lištica 9, 49, 50, 54 Lištica - v.: Široki Brijeg Livaić, Grgo 199 Livaić, Jure 198 Livajić, pr. 129, 198 - u Poljicima 203 Livajić, Ante 199,203 Li vajić , Grgo 199,203 Livajić, Jure Livajić, Luka 198, 199, 203 Livajić, fra Luka 178 Lerotić,

Livajić, Mara 118 Livanjsko polje 139, 294 Livno 50, 55, 64, 66, 71-73, 82,110,112, 114,139,168,201,227,229,236,249, 261,285,286,288,294,311,328,348,355, 357 Lizatović, pr. 82, 136,139,140,141,176, 320,341,344 - u Krstaticama 140 - u Župi 347 Lizatović, Jerko Lizatović, Jerolim Lizatović, Jozo 112 Lizatović, Jure 135 Lizatović, Jurka 96 Lizatović, Mate 268 Lizatović, Pera (ž.) 99 Lizatović, Petar 347 Lizatović-Vrdoljak, pr. 140 Lokić, pr. 72 Lokvičići, mj. 5, 13, 24, 81, 110, 117, 118, 120,143-152,160-163,192,196,197, 202, 207,210,213,214,217,222,224,230,287, 319,336,367 Lokvičići, pleme 24 Lončar, pr. 40,88, 106, 129, 131, 179, 180, 231,270,298,316,328 . - na Aržanu 40 - u Podbablju 188 - u Vinjanima 307 - u Zagvozdu 325 - u Zmijavcima 336 Lončar, pravoslavci 356, 357 Lončar, don Andrija 314 Lončar, Ante Vuičić 96 Lončar, Berta ud. p. Marka 124 Lončar, Iva 120 Lončar, Ivan 20, 325, 336 Lončar, Ivan p. Mate 124 Lončar, Jakov 325 Lončar, Jela 335 Lončar, Jozo 112 Lončar, Jure 188,317,325 Lončar, Mara 126 Lončar, Marko 112 Lončar, Marko p. Josipa 124 Lončar, Mate 112, 183, 188 Lončar, Mate p. Ante 124 Lončar, Pado (Pavo?) 188 Lončar, Stjepan 40 Lončar Lucić, pr. 189,325 Lončar Vuičić, pr. 307 Lončarević, pr. 93

Lončarević, Lončarević,

Ivan 182, 188 Jure 21 Lončarević, Marin 182, 188 Lončarević, Mate 299, 307 Lončari, mj. 179 - zaselak u Vinjanima Gornjim 297 Loretić, pr. 244 Lovreć, mj. 5,13,52,57,77,79,81,113, 114,118,119,153-169,175,180,276,279, 286,320,327 Lovreć-Opanci 80, 154, 155, 160 Lovričević, Marija 119 Lovrić, pr. 198 - u Poljicima 203 Lovrić, Pavao 198, 200 Lovrinčević, er. 344 - u Zupi 347 Lovrinčević, Grgo 343 Lovrinčević, Iva 347 Lovrinčević, Ivan 347 Lovrinčević, Mara 346 Lovrinčević, Mate 343, 346 Lovrinčević, Nikola 343, 347 Lovrinčević, Petar 182, 194 Lovrinčević, Stipe 343, 347 Lovrinčević, Šimun 343, 347 Lovrinčević, Toma 343 Lovrinčević, župnik 144 Lović, nadimak Vukovića 280, 290 Lović, fra Jakov 266 Lozančić, pr. 47, 60 - u Cisti Velikoj 64 Lozančić, Ante 46, 64 Lozančić, Jure 57 Lozančić, Mate 46, 64 Loze, Mate 266 Loze Kekić, Ivan 273 Loze Kekić, Križan 273 Loze Kekić, Luca 273 Lozić, pr. na Aržanu 42 Lozić, Andrija 212, 214, 224 Lozić, Ante 214, 224 Lozić, Ivan 199,203 Lozić, Mijo 199,203 Lozina, pr. 42, 267 - u Slivnu 273 Lozinović, Mara 273 Lozinović, Marko 267 Lozinović, Mate 267, 273 Lozinović Marković, pr. 273 Loznica, mj. u Slivnu 267, 273 Lozo, pr. 42, 129, 198,203,208,211 - u Prološcu 224

399

Lozo, Petar 119 Lozo Bulić, pr. 224 Lubin, Bartul 253, 254, 258 Lubin, Ivan 260 Lubin, don Ivan 258 Lubin, fra Ivan 258 Lubin, Mate 253 Lubina, pr. 252 - u Podosoju 263 - u Runoviću 258 Lucić, pr. 186,258,319,325 - u Podbablju 188, 189 Lucić, Ante 183, 188 Lucić, Mara 188 Lucić, Mate Dodigović 181, 186 Lucić, Mate Jakić 188 Lucić Dodigović, pr. 194 Lucića Otok, mj. 258, 271 Lucović, pr. 248 Lučić, pr. na Aržanu 42, 91 Lučić, Anica 39 Lučić, Iva 39 Lučić, Ivan 42 Lučić, Josip 42 Lučić, Vicko 42 Luetić, pr. 198,233,344 - u Poljicima 203 - u Župi 347 Luetić, dekan 57 Luetić, župnik 203 Luetić, Ivan 119, 342, 347 Luetić, don Jozo 341 Luetić, don Jure 347 Luetić, don Luka 340, 341 Luetić, Martin 347 Luetić, don Martin 341, 342 Luetić, Milan, nastavnik 119 Luetić, Ruža 121 Luetić, Stipan 347 Luetići, zaselak 340-342, 348 Lug, mj. 149,210,211,216,222,224,339 Lugonjić, pr. 157, 166 - na Lovreću 165 Luić, pr. 167, 168 Luić, Petar 157, 158, 160, 167 Luić, Stipan 157, 158, 167 Lukačić, pr. 312 Lukačić, Stanislav 274 Lukačić, Stanko 268 Lukačić-Nogalo, pr. 268 Lukić, pr. 129,242 - u Ričicama 246 Lukovac, mj. 366

400

Lulić,

pr. 45 - u Biorinama 50 Lulić, Mate 50 Lulić, Mijo 46, 50 Lulić, Petar 46, 50 Lupder, Marko, pravoslavac 354 Lusnić, mj. kod Livna 66,286 Lutvić, pr. 91 Lutvić, Mijo Kovač (Ciganin) 88, 90 Lužine, mj. 235, 238 Lužnik, Marija 126

Lj Ljubibratić, Stevan, arhimandrit Ljubičić, pr. 129, 252

350

- na Aržanu 42 - u Runoviću 252, 259 Ljubičić, Ilija 38 Ljubičić, ivan 253, 255, 259 Ljubičić, Luca 122 Ljubičić, Nikola 254, 255, 259 Ljubičić, Pavao 38, 254, 255, 259 Ljubić, Josip, advokat 119 Ljubo, Frane 21 Ljubotići, mj. 38, 219 Ljubunčić, mj. kod Livna 236 Ljubuški, mj. 11, 12,83,107,119, 176,256, 297 Ljuti Dolac, mj. kod Mostara 187

M Macan, pr. 309 Macrum (Makar), mj. 313 Mačak, Jure Marinić 96 Mačija Ljut, mj. 196 Madonić, Jure 160 Madonić (Madunić) Jure 54 Madune, pr. 53, 55 - u Cisti Provo 55 Madunić, Iva 179 Madunić, Jure 55,157 Madunić, don Mijo Ćubić 54 Madunić, Stipe Ivankov 53 Mađarska 141 Magdić, pr. 60 - u Cisti Velikoj 64 Magdić, Ante 61, 64 Magdić, Ivan 64 Magdić, Pavao 61, 64

Maić, Ante 145 Mainz, Ignaz 252 Majić, pr. 130,241,298 - u Ričicama 247 - u Vinjanima 307 Majkušević, Frano 307 Majkušić, Ante 18 Majstorović, pr. 129 Makar, mj. kod Makarske 103, 108, 161,270, 313,319,344 Makarska 5, 9, 10,43,57,82,86, 100, 103, 108, 109, 113, 114, 119, 134, 153, 154, 182,190,196,214,236,238,258,269,272, 285,296,309,313,315,333, 341, 344-347,362,370 Makarska biskupija 74,93, 136, 183, 199, 215,266,269,283,285,334,342 Makarsko primOIje 287, 350 Mala Vinica 40 Malenica, pr. 129, 146, 150,211,242 - u Prološcu 225 - u Ričicama 247 - na Studencima 287 Malić, pr. 129 Malić, Josip p. Mate 124 Malić, Marko 112 Malko, sin Radonje 15 Malkoć ~ beg 177 Mamić, pr. 145 - u Lokvičićima 149 Mamić, Ante 47 Mamić, Ante Dogan 149 Mamić, Grgo 46 Mamić, Ivan 146, 149, 215 Mamići, mj. 144 Mandarić, pr.6O - u Cisti Velikoj 64 Mandarić, Ivan 60, 64 Mandarica kuće, mj. 59 Mandarići, mj. kod Vrlike 64 Mandić, pr. 129, 137, 147,211 - u Prološcu 225 Mandić, pravoslavci 356, 358 Mandić, Dominik 6, 360 Mandić, Jakov 213, 225 Mandić, Jerolim p. Mate 125 Mandić, Komnen, pravoslavac 352 Mandić, Nikola 306 Mandić, Simo, pravoslavac 354 Mandić, Toma 215, 225 Mandića Krč, mj. 137 Maneničić Ivan 243, 247

Maneničić,

Mate 242 Doma 125 Maras, pr. 129, 280 - na Studencima 287 Maras, Ante 288 Marasović, Dujo p. Mije 21 Marcochia, Anđa 114 Marcochia, Marko 113 Marče, Marin 112 Marče, Marin p. Petra 124 Marče, Mate p. Petra 125 Marče, Petar 112 Marče, Ruža 108 Marče, Valerija 119 Marčep, pravoslavci 356 Marčep, Jure, pravoslavac 352 Marčelja, pr. 211 Marčić, Marin (Spličanin) 103 Marčić, Petar 103 Marendić, pr. 130 Marendić, Ante 113 Marendić, Frano p. Ante 124 Marednić, don Jozo 36 Marendić, Luca ud.p. Ivana 125 Marendić, Mara 127 Margeta, pr. 181, 198 - u Poljicima 203, 204 Margetić, pravoslavci 355 Margetić, Ivan 199, 203, 204 Margetić, Luca 199,204 Margetić, Martin 199,203,204 Margetić, Špiro 350, 351, 360 Matiazzi, Antica 124 Marietić, Doma 113 Maričić, pr. 321 Maričić, Mate 21 Marić, pr. 130 Marija Terezija, austrijska carica 239 Marijanović, pr. 106, 130,248,280 - na Studencima 288 Marinić,p~ 91,267 - u Slivnu 274 Marinić, Barbara 20 Marinić, Ivan 274 Marinić, Jure 20 Marinić, Jure Mačak 96 Marinić, Mate 274 Marinić, Nikola 268, 274 Marinić, Šimun 274 Marinković, Ivan 112 Marinović, pr. 130, 266, 267 - u Slivnu 274 Marangunić,

401

Marinović, Marinović,

Ante 268, 274 fra Frano 14,67,244 Marinović, Mate 268, 274 Marinović, Mijo 268, 274 Marjanović, pr. 252, 290 - u Runoviću 259 - u Vinjanima 23 Marjanović, Nikola 18 Marketići, mj. 167 Markić, pr. 106, 152 Marko, sin Vike 15 Markota, pr. 129,298 - u Vinjanima 307 Markota, Ana 116 Markota, Antica 109 Markota, Frane 113 Markota, Jurka 97 Markota, Petar 112 Markotić, Marko 299, 307 Markova glavica, mj. 18 Marković, pr. 91, 273 Marković, Mate 46 Markovinović, pr. 270 Marmont, general 341 Maroni (Italija) 115 Maršić, pr. 104, 129, 208, 211 - u Prološcu 225, 226 Maršić, serdar 175 Maršić, serdarija u Prološcu 23 Maršić, Blaž 213, 225 Maršić, Filip 213, 225 Maršić, Frano 226 Maršić, Grgo 282 Maršić, fra Grgo 143 Maršić, Grgur, serdar 225 Maršić, Iva 112 Maršić, Lucija 226 Maršić, Mara 112 Maršić, Marko 214 Maršić, Marko, serdar 226 Maršić, Mate 213, 214, 225, 226 Maršić, Nikola 213, 214, 225, 226 Maršić, Tomo 226 Maršić Kesić, pr. 226 Maršić Kujdić, pr. 226 Martić, pr. 91 Martić, Ruža 110 Martić, Toma 196 Martinović, pr. 103, 129, 131,242,246 - u Ričicama 247 Martinović, fra Filip 178 Martinović, Matija 245 Martinović Kovač, pr. 246

402

Marundelić, Marundelić, Marundelić, Marušić, pr.

Jakov Vodanović, 238 Mijo Vodanović, serdar 238 Stipan Vodanović 238 129 Marušić, Ante 113 Marušić, Ivan 255 Marušić, fra Stanko 180 Maschek, Luigi 351, 361 Maslarda, Dujo, kanonik 345 Maslarić, Jakov 18 Maslarić, Mijo 18 Maslić, pr. 328 - u Zagvozdu 352 Matas, Mate 21, 25, 32, 361 Mate 20 Matić, pr. 194,211,224,302 - u Prološcu 226 Matić, Ante 213, 215, 224, 226 Matić, Ilija 299,300 Matić, Ivan 18 Matić, Mara 127 Matić, Mate 299, 300 Matić, fra Mate 233, 241 Matić, Petar 213, 224, 226 Matić Karaljević, pr. 224 Matija iz Zagvozda 320 Matijaš, sin Braniše 16 Matijašević, pr. 86, 239 Matijašević, Ivan, 18,305 Matijašević, Ivan Jović 299, 305 Matijašević, Ivan Marko 239 Matijašević, Jerko 183 Matijašević, Petar 239 Matijašević Barzot, pravoslavci 355 Matijašavić Barzot, Simun 88 Matišić, pr. 242,246,281 - u Ričicama 247 Matkov, pr. 157, 166 - na Lovreću 165 Matković, pr. 77, 130, 132, 157, 173,181, 198,320 - u Medovu Docu 175 - u Podbablju 189 - u Poljicima 204 Matković, Ivan 77, 78 Matković, Ivan p. Tome 172 Matković, Jela 126 Matković, Josip 198, 199,204 Matković, Jure 175, 183, 189 318 Matof, Damjan, pravoslavac 354 Matovac, Marko 77 Matusinovići, pr. 157 - na Lovreću 165

Matutuinović, Ale 59 Mazak, Tonka 110 Mazul, pr. 307 Mazzi, dr. 112 Mazzi, Antonio 113 Mazzoco, Marija 121 Medić, pr. 246, 319 Medov Dolac 5, 22, 24, 42, 77,171-176,189, 204,285,313,318,323,337,339 Medović,pr. 173 Medović, Ilija 215 Medovića Dolac 171, 173 Medvidović, pr. 93,103, 132, 143, 145m 196, 224,242,246,302,323 - u Lokvičićima 150 - u Ričicama 247 Medvidović, Ana 93, 114 Medvidović, Ante 99 Medvidović, Frano 99, 196 Medvidović, Ilija 150 Medvidović, Ivan 88, 99, 103, 242, 247 Medvidović, Jakov 88, 103 Medvidović, Jela 125 Medvidović, Jozo 97 Medvodović, Jure 89, 93 Medvidović, Lovro 93 Medvidović, Lucija 123 Medvidović, Mara 111,112,346 Medvidović, Martin 93 Medvidović, Mijo 150, 199,319 Medvidivić, Nikola 99 Medvidović, Petar 93 Medvidović, Ruža III Medvidović, fra Stipan 240 Medvidović (Medović), mj. 24 Medvidović Petrušić, pr. 227 Medvidović Petrušić Curković, pr. 227 Medvidović Petrušić Šerlija, pr. 227, 230 Medvidovića Draga, mj. 97,103,132 Medvidovići, zaselak 150 Medvidovići, mj. kod Gruda 246,247,311 Medvidovići, mj. kod Lokvičića 319 Medvodović, Lucija 97 MedugOlje 326 Mehmedovići, mj. 24 Memedovići, mj. 23, 296, 306, 308, 309 Mendeš,pr.93, 129, 131,319 - u Imotskom 103 Mendeš, Nikola 97, 103 Mendeš, Petar 97, 103 Merćep, pr. na Lovreću 165 Merdžo, pr. 147 Merlić, Ivan 20

Meršić, pr. 104 Mesihovina, mj. kod Duvna 139 Meštrović, pr. 280, 289 - na Studencima 288 Meter, pr. 129, 211, 221 - u Prološcu 226 Meter, Josip 119 Meter, Josip p. Filipa 125 Meter, Marko 119 Meteri Donji, mj. 208 Metković, mj. 79, 100, 137,201,204,218, 319,322,351,370 Mihailo, Petar, pravoslavac 354 Mihaljević, Kata 123 Mihatov, Jozo 14 Mijaci, mj. 248 Mikrut, pr. 267 - u Slivnu 274 Mikrut, Mate 254 Mikrutić, Mate 269, 274 Mikulić, pr. 129, 145, 181, 211 - u Lokvičićima 150 - u Podbablju 189 - u Prološcu 226 Mikulić, Frano 150,213,214,226 Mikulić, Ibrahim 226 Mikulić, Ivan 150, 214, 226 Mikulić, Marijan 97 Mikulić, Mate 150, 213, 226 Mikulić, Mijo 189 Mikulić, P.M. 153 Milano (Ital.) 109 Milardović, pr. 93, 103, 130-132 - uDobranjama 70, 72 Milardović, Mara 121 Milardović, Šimun 103 Milardović (Miloradović), pr. 72 Milas, pr. 129, 181,300,336 - u Podbablju 189 - u Zmijavcima 336 Milas, Ana 112 Milas, Ante 183, 189, 255, 336 Milas, Grgo 189 Milas, Križan 189 Milas, Lovro 189 Milas, Marko 189 Milas, Mate 189 Milas, Mijo 183, 189, 336 Milas, Milan, učitelj 251 Milas, Nikola 113 Milas, Petar 189 Milas, Stipan 189 Milas, Vicko p. Marijana 125

403

Milas Lončina, pr. 339 Milas Petrović, Nikica 333 Milasović, Jure 181, 189,336 Milasović, Marko 181 Milavić, pr. 150 Milavić, Milica 126 Mileta, Marija 114 Miletić, pravoslavci 356, 357 Miletić, Frane 199,204 Miletić, Ivan 88, 91 Miletić Petko, pr. 204 Miličević, fra Grgo 169 Miličević, Kornnen, pravoslavac 169 Miličević, Mitar, pravoslavac 353 Miličević Korlačanin, Jovo 88 Miličić, pr. 250 Milić, pr. 274, 280, 315, 322 - u Zagvozdu 325, 326 Milić, Grgo 318, 325 Milić, Mate 326 Milić, Petar, đakon 313 Milić, Šimun 20, 325 Milićević, pr. 243, 276 Milićević, pravoslavci 356 Milićević, fra Grgo 154, 155 Milin, Damjan, pravoslavac 354 Milin, Nikola Jovanov, pravoslavac 354 Milinčević Korlačanin, Jovo 352 Milinić, fra Ivan 165 Milinić, don Tadija 165 Milinić, fra Tadija 165 Milinović, pr. 129, 157, 163, 169 - u Grabovcu 80 - na Lovreću 165, 166, 167 - u Opancima 80 Milinović, fra Jakov 333 Milinović, Luka, pravoslavac 357 Milinović, Marko 166 Milinović, Marko (Mmjavci) 158 Milinović, Marko (Svilići) 158 Milinović, Mijo 158, 166 Milinović, Toma 158, 166 Milinović Nosić, fra Ante 167 Milinović Nosić, fra Filip 167 Milišić, pr. u Cisti Velikoj 64 Milišić, Mate 62, 70 Milko, sin Radovana 16 Milković, pravoslavci 356 Milković, Božo 77, 78 Milković, Janes, pravoslavac 353 Milković, Mate 60 Milković, Stanko 21

404

Milorad, sin Radaka 16 Milorad, sin Radoslava 15 Milorad, sin Vijuna 16 Milardović, pr. u Imotskom 103 Miloradović, Ana 72 Miloradović, Ante 72,88,99,103 Miloradović, Dujo 72 Miloradović, Ilija 61,69,72 Miloradović, Ivan 60, 69, 70, 72 Miloradović, Ivan Jažić 102 Miloradović, Jela 72 Miloradović, Kata 72 Miloradović, Mara 72 Miloradović, Martin 99 Miloradović, Mate 72 Miloradović, Matija 72 Miloradović, Ruža 72 Miloradović, Stipan 61, 69, 72 Miloradović, Šima 72 Miloradović, Šimun 72 Miloradović, Uršula 72 Miloš, pr. 194,344 - u Župi 347 Miloš, Ivan 347, 349 Milošević, Andrija 343, 347 Milošević, Nikola 18 Miloši, mj. 341 Milović, pr. 145, 165 - u Lokvičićima 150 Milović, Danko 144 Milović, don Stipan 150 Milović, Čurčić, pr. 91 Milović Čurčija, pr. 219 Milutinov, Boško, pravoslavac 88,182,352 Miljak, pr. na Aržanu 41 Miljak, Ivan 183 Miljak, fra Josip 41 Miljavić, Ivan 41 Miljevci, mj. 117 Miljević, Ivan 146,214,216 Miljković, pr. 284 Miljković, Mijo 281 Miljkovići, mj. 273 Mirnica, župnik u Rašćanima 234 Mioljević, Nikola Jovanov 181 Mirilović-Šoić, pr. 102 Miriz Korilat, mj. 17 Mirošević, Ana Marija 112 Mirošević, Dominika 109 Mirošević, Đanina 122 Mirošević, Ivanica 124 Mirošević, Ljubica, ud. p. Brune 125

Mirošević, Nikola 113 Misir, pr. 130, 298 - u Vinjanima 307 Miščići, mj. 22 Mišević, pr. 130, 194,201,271 - u Podbablju 189 - u Zmijavcima 337 Mišević, Ante 255, 258 Mišević, Ivan 334 Mišević, Marko 181, 183, 189 Mišević, Marko Đakanov 189 Mišević, Mladen 183 Mišević, Nikola Đakanov 189 Mišević Kustura 189, 258, 271 Miši, mj. kod Livna 286 Mišinci, mj. kod Plehana 221 Miškin, Miloš 88 Miškov, Ivan Pavlović 213 Mišković, pr. 142,232 Mišković, pravoslavci 356 Mišković Zec, Anica 232 Mišković Zec, Jure 232 Miškovići, mj. 49 Mitrović, Mate 61, 63, 69 Mladinov, Josip, doktor 113 Mlečani 5, 10-14, 177,208,282,297,331, , 350 Mletačka Republika 25, 30, 32 Mletački Senat 154 Mlikota, pr. 316 - u Zagvozdu 22 Mlikota, Mate 21 Mlikotić, pr. 47, 60 - u Cisti Velikoj 65 Mlikotić, Ante 326 Mlikotić, Mate 317, 326 Mlikotić, Pavao 45, 47, 65 Mlikotići, mj. u Docu 65 Mocenigo, Alviso 13, 350 Modran, mj. kod Dervente 55, 246 Modran, mj. kod Zenice 246 Modrenović, pr. 311 Modrić, mj. u Bosni 78 Modrina, Muhamed 135 Mokro u Hercegovini 106 Mokropolje u Hercegovini 191,205 Monti, dr. Hugo 119 Moravotk, Marija 124 Morejski rat 10 Morlaci 16 Mostar 11, 12,48,71,72,104,105,110,115, 118, 144, 187, 192,217,218,220,226,

246,248,256,261,303,304,307,309,322, 355,357 Mostarčić, pr. 91, 130 - u Imotskom 104 Mostarčić, Ana 113, 124, 127 Mostarčić, Anka 107 Mostarčić, Ante p. Šimuna 125 Mostarčić, Frano p. Šimuna 125 Mostarčić, Iva 108 Mostarčić, Ivan p. Ante 125 Mostarčić, Jela 124 Mostarčić, Mara 126 Mostarčić, Marija 110, 118 Mostarsko blato 13, 14, 48, 49, 50, 72, 73, 189,192,205,225,311 Mrnjavci, selo 158 Mračaj, mj. 181,202 Mravak, Antica 127 Mravak, Ivan 113 Mravak, Šimun 113 Mrđanovci, mj. u Kupreškom polju 261 Mrkonjić, pr. 130, 136, 166, 267, 333 - u Krstaticama 140 - u Slivnu 273 - u Zmijavcima 337 Mrkonjić, Petar 273 MrkonjiĆ, Toma 268 Mrkonjić, Kata, kći Petra 337 Mrkša, sin Radača 16 Mrnjavac,pr.24,77, 161, 162, 164, 165, 170 - na Lovreću 77, 166 Mrnjavac, Abram 158, 166,282 Mrnjavac, Ante 166 Mrnjavac, Iva 162 Mrnajvac, Ivan 167 Mrnjavac, Jure 166 Mrnjavci, mj. 24,153-155,157, 158, 163, 166-168,170,320 Mrnjavčić, fra Augustin 166 Mrnjavčić, fra Grgo 166 Mrnjavčić, fra Ilija 166 Mrnjavčić, fra Paško 166 Mršić, pr. 93, 129, 131, 132,211,226 - u Imotskom 104 Mršić, Anđa 104 Mršić, Andrija 104 Mršić, Ante 99 Mršić, Ante p. Stipana 125 Mršić, Ante p. Stipe 99 Mršić, Grgo 88 Mršić, Grgo, harambaša 104 Mršić, Iva 112 Mršić, Jela 122, 125

405

Mršić, Mršić,

Jure 99 Kata 109 Mršić, Lovre 97, 104 Mršić, Luka p. Marijana 125 Mršić, Mara 118, 128 Mršić, Marijan 113 Mršić, Marko p. Frane 125 Mršić, Mate 99 Mršić, Petar 99 Mršić, Šimun 99 Mucić, pr. 315, 322 - u Zagvozdu 326 Muć, mj. 14,21,22,25, 109, 111, 114,284 - Donji 114 - Gornji 111 Mujića polje 193 Munitić, pr. 75, 76, 130 - u Grabovcu 80 Munitić, Ivan 76, 80 Munitić, Jure 19,80 Munitić, Marko 80 Munitić, Mirko 76 Munitić, Mladen 76, 80 Munitić, Nikola 76, 80 Murat IV., sultan 178 Mursel (Veić), pr. 22 Murvica, mj. u Zagvozdu 329 Muselin, pr. 77 Musinac, mj. 280 muslimani 6, 13, 14,323 Mustapić, pr. 53, 76, 130, 121, 143, 145, 157, 161-163,169,176,211 - u Cisti Provo 55 - u Grabovcu 81 - u Lokvičićima 150 - na Lovreću 166, 167 - u Medovu Docu 175 - u Prološcu 226 Mustapić, Anica 122 Mustapić, Ante 54, 55, 157, 160 Mustapić, Bože 158 Mustapić, Bože (Čauš) 157 Mustapić, Cvitko 157, 158 Mustapić, Dujam 81, 166 Mustapić, Dujo 19, 151 Mustapić, ilija 19,57,81, 151, 167,291 Mustapić, Ivan 76,81,167 Mustapić, Jakov 76,81, 167 Mustapić, Josip p. Šimuna 125 Mustapić, Jure 19,81, 151, 166 Mustapić, Jure, harambaša 76,81,167 Mustapić, Luka 81 151, 167 Mustapić, Luka p. Šimuna 125

406

Mustapić,

Manda 76,81, 167

Mustapić, Marijan p. Šimuna 125 Mustapić, Mustapić,

Martin 81, 167 Mate 19,76,81,151,167 Mustapić, Matija 151 Mustapić, Mijo 81,151,166 Mustapić, Mijo Marijanov 125 Mustapić, Stipan 19, 157, 158 Mustapić, Stipe 175 Mustapić, Stipe Jakir 19 Mustapić, Šimun 113, 157, 158, 175, 317 Mustapić, Šimun Dundić 80 Mustapić, Vid 76, 81, 167 Mustapić Aiš, pr. 167 Mustapić Jogun, pr, 145 Mustapić Šarnija, pr. 167, 169 Mustapić, Tabak, pr. 167 Mušura, pr. 316, 319, 323, 330 - u Zagvozdu 326 Mušura, Matija 127

N Nadali, Šimun 62 Nagy, Aurelija 112 Nalis, Ivan 113 Napoleon I. Bonaparte 107,315,341 Narona, mj. 59 Našice, mj. 239 Nebriževac, mj. 23, 175, 183, 185, 187,192, 193,353,354,356,357 Nenadić, pr. 130, 298, 304 - u Vinjanima 297, 307 Nenadić, Ante 307 Nenadić, Ivan 18,307 Nenadić, Mate 299, 307 Neorić, mj. kod Sinja 21, 187,320 Neretva, dolina 100, 189, 191,262,305,331 Netrub, mj. 246 Nevistić, pr. 131 Nijemci 36 Nikolić, pr. 54, 93, 130, 131,155, 185,257, 302,320,335 - na Lovreću 167 Nikolić, pravoslavci 356, 358 Nikolić, harambaša 23 Nikolić, Antica 126 Nikolić, Ante 158 Nikolić, Cecilija ud. p. Grge 125 Nikolić, Dinko p. Mije 125 Nikolić, Iva 115 Nikolić, Ivan p. Josipa 125

Nikolić,

Ivan p. Pavla 125 Jakov, sudac 113 Nikolić, Jure 157, 158, 167 Nikolić, Korina 121 Nikolić, Lovre 167 Nikolić, Manda 123 Nikolić, Marko 167 Nikolić, Marko p. Josipa 125 Nikolić, Mate 158, 167 Nikolić, Menegina 119 Nikolić, Nediljka 118 Nikolić, Paulina 124, 125 Nikolić, Pavao lB, 158, 1667 Nikolić, Petar lB, 114, 214 Nikolić, Petar, harambaša 158, 167,213,282 Nikolić, Rudolf p. Nikole 125 Nikolić, Stipan 282 Nikolić, Toma p. Petra 125 Nikolić, Vid 19,77, 167 Nikolić, Vjekoslava p. Mije 125 Nikolin, Đuro, pravoslavac 354 Nikolin, Jovo, pravoslavac 89, 351, 352 Nikolin, Ivan Đugumović, pravoslavac 354 Nikolin, Marko 89, 90 Nikolin, don Marko 20 Nikolin, Nikola Pavlov 354 Nikolin, don Petar 321 Nikolin; Stojan, pravoslavac 354 Nimić, pr. 130 Ninković, pr. 130 Ninković, pravoslavci 356, 357 Ninković, Miroslav, pravoslavac 182,355 Ninkovo Selo, kod Velike 55 Niskota, Ivan 113 Novaci, mj. 197 Novae, municipij (Runović) 59, 179, 252, 262 Nogalo, pr. BO, 267 - u Slivnu 274 Nogalo, Ivan 254, 274 Nova Sela, Zadvatje 13,41,50,65,291 Novak, pr. 319 Novak, Eda 128 Novak, Vid 22 Novaković, pr. 243 Novaković, Grgo 21 Novaković, Martin 157, 160 Novaković, Vid 21, 160 Novakovina, mj. 160 Novo Selo 280 Nosić, pr. 157,165, 166 - na Lovreću 167 Nosić, fra Andrijtl167 Nosić, Jakovica 122 Nikolić,

Nosići,

zaselak 155 Novum, munic.- v.: Novae, munic. 59 Nuić, pr. 235 - u Rašćanima 237

(Runović)

Nj Njemačka

15,60, 179

o Obrač, mj. 350 Obraj Dolac 228 Obrovac, mj. 168,357 Odak, pr. 130,211 - u Prološcu 227 Odak, Nikola 213, 227 Odak, Petar 214, 227 Odavić, pravoslavci 356,357,358 Odavić, Gruica 354 Odavić, Sava 353 Odžak, mj. 169 Ogradenik, mj. 150, 152, 185,218,220,227, 231,257,302,335 Okraden, Jure 89 Olejaš, Marija 123 Oluić, pr. 130, 168 Oluić, Iva 168 Oluić, Jozo 168 Olujići, pr. 157, 161, 163,211 - na Lovreću 167 - u Prološcu 227 Olujić, Ivan 119, 167 Olujić, Mate, fotograf 119 Olujić, Slavka 119 Olujić Cvitalžić, pr. 168 Olujića kula 156 Omašić, Mijo 213, 216 Omiš lO, ll, 13,24,41,57,62,65,67,83, 98, 115, 117, 154, 156, 157, 160, 161, 168, 169,175,195,208,210,213,220,240,243, 258,278,279,282,359, 366,367 Omorčen, pr. 47 Omrčen, Mijo 157 Omurčen, Mijo 158 Opačak, pr. u Slivnu 275 Opačak, Jakov 136 Opačak, Manda 123 Opaković, Grgo 268 Opanak, mj. 9

407

Opanak, pleme 24 Opanak, Vladimir, knez 15, 16 Opanak, Vladko, knez 15,63 Opanci, mj. 9,13,15,24,54,57,153-169, 227,278,282,285,291,367 Opanci-Lovreć, mj. 278 Opančević, Jakov 275 Opapčević, Jakov 269 Opavčević, Jakov 270 Oplećani kod Duvna 106 Opuva, pravoslavci 356, 357 Opuzen, mj. 79 Orah, mj. kod Vrgorca 106 Oranović, pr. 248 - u Imotskom 104 Oranović, Filip 99 Oranović, Manda 97 Oranović-Pušić, pr. 93 Orašanin, mj. 259 Orebić, mj. 118 Oreč, pr. 324 Orguz, mj. kod Livna 295 Orišić, pravoslavci 355 Orlov kuk, mj. 326 Orlović, mj. 142, 168,241,257 Orljača, mj. 314 Ornečić, Mijo 17 Oroz, pr. 130 Oršić, pr. 130 Osman-aga 285 Osmanlije, mj. kod Duvna 289 Osoje, mj. 168, 261 Ostoja, Mara 96 Ostojić, pr. 130 Ostojić, pravoslavci 352,355, 357 Ostojić, Anka ž. Jove 125 Ostojić, Ivan 119 Oštrić, pravoslavci 355 Otinovci, mj. kod Kupresa 169 Otišić, mj. 351 Otočić (Otok) u Prološkom blatu 177,255, 367 Ožić, pr. 235 - u Rašćanima 237 Ožić, Jakov 237 Ožić, Martin 237 Ožić, Mijo 237 Ožić Bebek, pr. 237

p Pačić, pravoslavci 356, 357 Padrov, pravoslavci 355, 357

408

Padrov, Sava 89, 351 Palac, pr. 152 Palazzi, Katica 108 Pancirov, pr. 130 Pancirov, Frane 119, 126 Pandić, fra Grgo 104 Pandžić, pr. 221 - u Rašćanima 237 Pandžić, Manda 238, 248 Pandžić, fra Bazilije Stjepan 361 Pandić, pr. 235 Panza, Ante 119 Panza, Ante p. Frane 125 Panžić, pr. 235 Papić, pr. 295 Papučić, pr. 143, 145, 196 - u Lokvičićima 151 Papučić, Andrija 196 Papučić, Ante 196 Papučić, Jure 19, 151 Papučić, Stipan 151 Paradžik, pr. 93, 130, 300 Paradžik, Abram 89 Paradžik, Luka 91 Parić, pr. 198 - u Vinjanima 307, 308 Parlečević, Bože 275 Parlečević, Dujam 275 Parlov, pr. 130, 141,267 - u Ričicama 248 - u Slivnu 275 Parlov, Ivan 242, 248 Parlov, Mate 120 Parlov, Mate p. Ivana 125 Pasičina, mj. 191,261-263,331 Pasika, mj. u Polju 255 Pasinović, Pauline 126 Pašić, Jure 320 Pašić Slipica, pr. 320 Patrlj,pr. 130,180,181,194 - u Podbablju 190 - u Zmijavcima 337 Patrlj, Andrija 183, 190 Patrlj, Ante 179 Patsch, Karlo 252 Pavao, fra u Podbablju 177 Pavičević, Ivan (Durmelikovača) 194 Pavičević, Ivan (Kamenmost) 194 Pavičić, pr. 130, 136 - u Krstaticama 140 Pavičić, Antun Andrijin 22 Pavičić, Grgo 140 Pavičić, Ivan 140, 182

Pavičić, Mate 136, 269, 270 Pavičić, Mijo 140,216,255 Pavičić, Petar 136, 140,269,270 Pavić, pr. 45, 47, 242, 320

- u Krstaticama 22 - u Ričicama 247 Pavić, Grgo 20 Pavić, don Luka 36 Pavić, Martin p. Ivana 125 Pavić, Mate 120 Pavić, Mate p. Ivana 125 Pavić, Mijo p. Ivana 125 Pavić, Nikola p. Ivana 125 Pavić, Petar 242, 247 Pavić, Stipe 120 Pavić, Stipe p. Ivana 125 Pavišić, Katica 117 Pavlijić, Ivan 145 Pavlinović, pr. 280, 235, 243 - u Rašćanima 237 - na Studencima 288 Pavlinović, Grgo 237,342 Pavlinović, Ivan 237, 342, 345 Pavlinović, Jure 345 Pavlinović, don Jure 234, 266, 314 Pavlinović, don Luka 143 Pavlinović, Mate 237, 254, 260, 342, 345 Pavlinović, Mijo 237,342,345 Pavlinović, Pavao 237,342,345 Pavlović, pr. 62, 71, 107,284 Pavlović, pravoslavci 356 Pavlović, Ivan 216 Pavlović, Ivan Miškov 213 Pavlović, Jure 320 Pavlović, Juriša 17 pavlović, Martin 96 Pavlović, Mijat 89, 107 Pavlović, don Miovio 62 Pavlović Zažabac, pr. 93, 131 Pazinović, Vjekoslava 127 Pejaković, pr. 344 Pejković, pr. 235 - u Rašćanima 238 Pejković, Manda III Pejković, don Marko 238 Pekić, bože 200, 204 Pekić, Josip 89 Pekić, Luka 200, 204 Pekić, Martin 199 Peko, pr. 93, 198,246 - u Poljicima 204 Peko-Lončar, pr, 132, 198,204 Pelicarić, pr. 130

Pelicarić,

Frano 120

Pelicarić, dr. Frano p. Šimuna 125

Pel1izer, vizitator 362 Marko 120 Penović, pr. 129 Penović, Marko 120 Penović, Marko p. Petra 125 Penšić, Eufernija 230 Penjak, Ivan Bilonosić 157 Penjak, Petar Bilonosić 160, 161 Pera, Martin 113 Pera, Martin, učitelj 208 Perica, don Marko 314 Peričić, Šime 30, 31, 361 Perić, pr. 93, 130, 181,211,230,305 - u Podbablju 190 - u Prološcu 227 - u Vi~anima 308 Perić, Andrija 182, 190 Perić, Anica 124 Perić, Ante p. Marijana 180 Perić, Cvita 95 Perić, Grgo 190 Perić, Ilija 183, 190 Perić, Iva 127 Perić, Ivan 119 Perić, fra Ivan 296 Perić, Jakov 215, 227 Perić, Jure 18, 182, 190,227,308 Perić, Lovre 95 Perić, Luka 96, 182, 185, 190,213,227,309 Perić, Mate 18, 190,227,308 Perić, Petar 95, 119 Perić, Petar, učitelj 179 Perić, Petar p. Mate 126 Perić, Ruža 126 Perića brig 181 Perinović Franceschi, Ivan 220 Perinuša, mj. 132,220 Perišić, don Jure 56 Perišić, Kata 121 Perko, hajduk 320 Perković, pr. 41, 300 - na Aržanu 41 Perković, Luka 299, 310 Perković, Mate 38 Perković Patrlj, pr. 190, 194 Perkušić, pr. 129, 131, 181 - u Podbablju 190 Perkušić, Ilija 183, 190 Perkušić, Jela 189 Perkušić, Nikola 183, 190 Perkušić, Toma 181, 183, 190 Penavić,

409

Pernjak, Ljubo 120 Pernjak, Ljubo p. Paške 125 Peršić, Josip 113 Peršić, don Mijo 282 Pervan, pr. 284 Pervan, Mate 62, 213, 216 Pervan, Stipe, kapetan 17 Pervan, Vicko 120 Pervan, Vicko p. Lovre 126 Peša, pr. u Vinjanima 308 Pešić, Mate 308 Peškirić, mj. 142 Pešo, nadimak 79 Pešorda, pr. 129 Petković, pravoslavci 256, 356 Petković, Luka, pravoslavac 89, 352 Petković, Nikola Bubalo 213, 218 Petković Patrlj, pr. 337 Petković Tadić, don Ante 82 Petri, sin Bećin (Boćina) 15 Petri, sin Milorada 16 Petri, sin Nikoja 16 Petric, pr. u Vinjanima 297, 308 Petričević, pr. 129, 156, 157,208,211,220 - na Lovreću 168 - u Prološcu 227 Petričević, Mate 213, 214, 227 Petričević, Šimun 213, 227 Petričević, Vid 120 Petričević Špar, pr. 227 Petrić, Mario 360 Petrinja, mj. 341 Petrov, Lazo, pravoslavac 89, 352 Petrov, Nikica, učitelj 59 Petrov, Stipan Jelov(i)čić, pravoslavac 353 Petrović, Marijan, pravoslavac 89, 352 Petrović Piplica, don Jakov 326 Petrović Piplica, don Jozo 326 Petrušić, pr. 130, 211 - u Prološcu 227 Petrušić, Mate 213, 227 Petyo, pr. 129 Petyo, Anka 118 Petyo, Dominik, p. Ante 126 Petyo, Ivan 114 Petyo, Ivan p. Ivana 126 Petyo, Josip p. Ivana 125 Pezo, pr. 91, 100, 129, 145, 147,211 - u Lokvičićima 150 - u Prološcu 227, 228 Pezo Bulić, pr. 228 Pezine kuće 144

410

Picokarić,

pr. 190 Andrija 190 Picokarić, Ivan 181, 190 Picokarić, Ivanica 190 Picokarić, Petar 182, 190 Picukarić, pr. 181 - u Podbablju 190 Picukarić, Andrija 185 Pićolac, pr. 328 Pijanović, pravoslavci 356, 357 Pijanović, Petar, pravoslavac 355 Piletić, nadimak 280, 290 Pilicer, pr. 93 Pilišević, nadimak 280 Pilj, pr. 136, 137,344 - u Krstaticama 141 - u Župi 347 Piljević, Grgo 141,347 Piljević, Ivan 141,343,347 Piljević, Jure 343 Piljević, Martin 141,343 Piljević, Petar 347 Piljević, Šimun 20 Piljurić, Petar 20, 141 Pini, Josip 113 Pinković, pr. 245 Pinković Kilić, pr. 245 Pinjugević, Ivan 243 Pipenić, pr. 321 Piplica, pr. 72,129, 145, 173,217,316,323, 332 - u Lokvičićima 151 - u Medovu Docu 175 - u Zagvozdu 23, 326 - u Zmijavcima 337 Piplica, Andrija 175, 317, 326 Piplica, Josip 317, 326 Piplica, Jozo 175 Piplica, Luka 175,317,326 Piplica, Nikola Skenderbeg 175, 176, 317, 326 Piplica, Petar 175,176,317,326 Pipličić, Luca 270 Pipličić, Marko 175, 320, 326 Pipličić, Mate 22, 175, 320 Pip1ičić, Petar 320 Pipličić, Stipan 320 Pipličić, Stipe 175 Piplišić, Marko p. Stjepana 21 Pipunić, pr. 93, 248 Pipunić, Šimun 299, 300 Picokarić,

Pipunić Sičenica,

pr. 248 pr. 91, 129,211,216,302,315,323 - na Lovreću 168 - u Prološcu 228 - u Zagvozdu 327 Pirić, Augustin 334 Pirić, Ivan 97, 214, 228 Pirić, Ivan (Ciganin) 213, 327 Pirić, Jure 157, 158, 168,327 Pirić, Nikola 96 Pirić, Petar 160 Pirić, Petar Jerković 101 Pirić Jerković, pr. 93 Pirić Jerković, Frane 101 Pirkić, pr. 166 - na Lovreću 168 Pirošić, Ivan 269 Pisim, pr. 91, 93 Pisim, Mate 299 Pisim, Stipe 95 Pisim Pudić, Ivan 89, 91 Pištelek, pr. na Aržanu 41 Pitaković, Šimun 20 Pivac, pr. 93 Pivac, Ana, učiteljica 135 Pivac, Klara 126 Pivac, Luka 99 Pivčević, pr. 161, 175,270 Pivčević, Bože 21, 161 Pivčević Matković, pr. 189 Planinić, pr. 130 Plaški, mj. 82, 116 Plavilo, mj. 366 Plavotić, pr. 175 Plehan, mj. 189,221,236,259,284,305,307, 331,360 Pleić, pr. 45, 47, 60 - u Biorinama 50 - u Cisti Velikoj 65 Pleić, Iva 65 Pleić Pržić, pr. 65 Pleština, pr. 50 Pleština, Bože 46, 65 Pleština, Martin 46, 65 Pleština, Mate 45,65 Pleština, Vid 65 Ploče, mj. 18,329 Poboj, mj. 145, 147,202 Počivala, mj. 22 Podastrana, mj. 181, 187, 189,336 Podbablje, mj. 5, 13,23,73, 112-116, 119, 121,137,138,140-142,163,177-196, 199Pirić,

206,219,222,227,236,251,276,309,325, 327,331-339,345,367 - Gornje 138, 141, 178-180, 186, 190, 191,202,257,262,325,327,335-338, 345,355,357 PodbiIa, mj. 240, 244, 246-249 Podgrab, mj. 335 Pod Grabom 139 Podgradina, mj. kod Livna 70, 280, 290 Podgrade, mj. 200 Podgreda, mj. 280 Podgora, mj. 5,42,62, 72, 73, 77, 79,81, 105, 107, 117,150, 167, 175, 188-192,201, 203,228,231,235-238,250,254,258-261, 270-274,276,288,309,311,319321, 324,326,329,338,344-348,360 Podhum, mj. u Bušku blatu 324 Pod, mj. 182 Podi, mj. 13,89,90,210,211,217,225 - Donji 211 - Gornji 208, 211 Podina, mj. 320 Podjaram, mj. 38, 39,42, 285 Podlug, mj. 23 - uGrubinama 189 - u Prološcu 175 Podosoje, mj. 140,221,251,261-270,275, 319,331,333,335,337 Podpoletnica, mj. 62 Podpolje, mj. na Svibu 293 Podprolog, mj. 118,220,236 Podstrana, mj. 218 Podstrany, Antonija 124 Podvelebit, mj. 327 Podvornice, mj. u Prološcu 147-151, 160, 216,217,218,222-226,229-232,354 Podzavelim, mj. 90, 248 Pogavić, pr. 62 Pogavić, Grgo 61 Pojatina, pr. 270, 298 - u Vinjanima 308 Pojatina, Stipan 299, 308 Pokrajac, sin Bradca 16 Poletnica, uvala 17- 19,291 Polog, mj. kod Mostara 105, 152 Poljak, pr. 72 Poljari, mj. kod Dervente 164 Polje, mj. 211, 219, 250, 253, 255, 331, 348 Poljetina, mj. u Zmijavcima 179, 333 Poljica - Imotska 5, 13,42,43,47,49,50, 63,65,73, lIO, 111,116-120, 139, 143, 146, 148, 150, 151, 177, 190, 191,295-207,

411

210,211,219,225,229,270,273, 319, 327,335,367 - Bušanje 222, 227 - Kozička 66,142,272,275-277 - Krivodol 196 - Omiška 164, 307 Poljička Republika 326 Poljička Žlibina 272 Poljska 117 Pons Tiluri (Trilj) 179 Popadić, pravoslavci 356, 357 Popić, pr. 130, 180, 198 - u Podbablju 190 - u Poljicima 204 - u Zmijavcima 337 Popić, Grgo Stipanov 204 Popić, Matija (ž.) 204 Popović, Arsen, pravoslavac 114 Popović, Ivan, pravoslavac 282 Popović, Rade, pravoslavac 354 Popovo polje 6, 13, 88, 350 Popuša, udovica 183 Porobić, pr. 211 - u Prološcu Porobić Budulovičić, Luka 228 Posilović, fra Pavao, biskup 314 Postinje, mj. 345 Postranje, mj. 146,208,210,211,219,225, 227,321,354 Posuije, mj. 107, 112, 188,287,297,305, 308,322,325,366 Posuški Gradac 309, 311 Posuški Vinjani - v.: Vinjani Posuški Poštenjak, pr. 93, 129 - u Imotskom 97, 104 Poštenjak, Ana ud. p. Ivana 126 Poštenjak, Antica 109, 122 Poštenjak, Ante p. Stipana 126 Poštenjak, Iva 111 Poštenjak, Ivan p. Stipana 126 Poštenjak, Kata 114 Poštenjak, Konstantin Šimunov 126 Poštenjak, Mara 118 Poštenjak, Šimun p. Marijana 126 Potkraj, mj. kod Livna 71 Potočani, mj. kod Livna 64 Potpoletnica, mj. 80 Potravlje, mj. 14 Povlja, mj. na Braču 63, 120 Požarevački mir 12, 26, 296, 350 Pralas, pr. 129 Prančević, pr. 45 pravoslavci 13,23,37,38,86,179,181,261,

412

292-294,334,350-358 pravoslavlje 168 Praznice, mj. 118 Prce, pr. 310 Prelas, pr. 230 Prelasović, pr. 47 Premužić, Ivan 38 Previljić, pr. 321 Prgomelja, pravoslavci 356, 358 Prgomet, pr. 129,211,235,238,260,263, 266,267,344 - u Loznici 267 - u Prološcu 228 - u Rašćanima 237 - u Slivnu 275 - u Župi 348 Prgomet, Bože 275 Prgomet, Cvitan 275 Prgomet, Frane 237, 268, 275 Prgomet, Grgo 345 Prgomet, Ivan 237,268,275 Prgomet, Jakov 266 Progrnet, Jure 237, 275, 342 Prgomet, Marija 122 Prgomet, fra Petar 95 Prgomet Selak, pr. 275 Prgometi, mj. 208 Prhovo (Provo) (Cista!) 54 Priatel, Anka 109 Pribić, pravoslavci 355 Pribić, Stojan 89, 90 Pribinovići, mj. u Mostarskom blatu 49, 72, 164 Pribisalić, pr. 136, 137 - u Krstaticama 140 Pribisablić, Ante 253, 254 Pribisalić, Blaž 136, 141,269,270 Pribisalić, Ivan 270 Pribisalić, Ivan Perdiž 140 Pribisalić, Martin 141, 182, 194 Pribisalić Sekić, pr. 138 Pribisavijević, MartJ414in 183 Priluka, mj. kod Livna 50 PrimOIje (Makarsko) 5, 10, 137, 161,202, 238,259,270,285,309,339,345 Pripilo, Petar Vukosavljević, 89, 90 Pripuz, pr. 280,287 - u Ričicama 248 Pripuz, Ivan (Bartulović) 281 Prisoje, mj. u Bušku blatu 63, 142,232, 243 Prka, pr. 129,279,280,282,284,298 - na Studencima 288 - u Vinjanima 308

Prka, Ante 283, 288 Prka Pivić, pr. 280 Prkičuša, Luca 300 Prkić, Josip 91 Prkić, Mate 281 Prkić, Mijo 299, 308 Prkić, Stipan 308 Prkić, Stipe 299 Prlečević, Dujam 268 Prlečević, Ivan 268 Prlić, pr. 130 Prlić, fra Vinko 7,85,208 Prlj, pr. 129, 211, 217 - u Prološcu 228 Prljavac, Marko 213, 228 Prljić, Mate 20 Prnjak, pr. 130 Procipina, mj. 326 Pročiok, mj. 22 Prodan, pr. 130,315,316 - u Zagvozdu 327 Prodan, Mate 317, 327 Prodrti Doci, mj. 175 Prolog, mj. kod Livna 295 Prološko blato 9-11, 57, 137, 153, 165, 166, 175,208-210,278,311,315,316,326, 362,366 Proložac, mj. 5, 10,13,19,23,41,42,85, 100, 104, 108-121, 137, 142, 143, 146-152, 164,167,168,173,186,191,204-232,240, 243-246, 263, 273, 279, 286, 309, 320, 323,326-329,334,354,356,357,367 Proročić, Vuko, pravoslavac 354 Protrka, pr. 129, 262, 267 - u Podosoju 263 - u Slivnu 275 - u Zmijavcima 337 Protrka, Jure 213, 216, 228, 262 Protrkić, Frano 263, 269, 270 Provo (Cista Provo) 54, 55 Prušić, Mate, serdar 327 Pruže, pr. 316 - u Zagvozdu 327 Prvičić, Mijo 215 Prže, Boško 93 Prže, Ivan 93 Prže, Kata 93 Prže, Manda 93 Prže, Mate 89, 90, 93 Prže, Nikola 93 Pučišće, na Braču 22, 112 Pudić, pr. 89, 91 Pudić-Pisim, pr. 93

Puharić,

Marko 114 pravoslavci 356, 357 Puić, Filip 89, 352 Pulj ak, pr. 145,173,316 - u Medovu Docu 175 - u Zagvozdu 327 Puljak, Frane 175,318,327 Puljak, Nikola 175, 318, 327 Puljan, pr. - u Plini (Vrgorsko jezero) 259, 263 - u Zmijavcima 331 Puljez, Ante 254 Puljez, Jure 254 Puljez, Pavao 254 Puljez, Vid 254 Puljić, pr. 130, 256, 257 - u Runoviću 259 Puljić, Ivan (Pulj ak) 146 Puljić Bugarić, pr. 256, 257, 259 Puljiz, pr. 130,236,252,331 - u Podosoju 263 - u Runoviću 259 - u Slivnu 275 Puljiz, Ante 253, 263 Puljiz, Grgo 253, 263 Puljiz, Ivan 253 Puljiz, Jure 253, 259, 263 Puljiz, Marko 263 Puljiz, Mate 263 Puljiz, Paško 263 Puljiz, Pavao 259, 263, 334 Puljiz, Pave 253 Puljiz, Vid 253, 259, 263 Puljizović, Grgo 262, 269, 270 Puljizović, Marko 262, 269, 270 Puljizović, Mijo 262, 269, 270 Puljizović, Vid 262, 269, 270 Pušić, pr. 93, 106, 129, 211 - u Imotskom 97, 99 - u Ričicama 248 Pušić, Ana 112, 113, 125 Pušić, Ivan 242, 248 Pušić, Ivan p. Mate 126 Pušić, Jure 248 Pušić, Jure, harambaša 242 Pušić, Jure p. Jure 126 Pušić, Luca ud. p. Marijana 126 Pušić, Manda 114 Pušić, Marija 115 Pušić, Mate 18 Pušić, Milka 118 Pušić, Perina (ž) 107, 115 Pušić, Perina ud.p. Stipana 126 Puić,

413

Pušić,

Stipe p. Mate Vid 18, 104 Pušić Oranović, pr. u Imotskom 104 Pušilović, Mate 248 Pušilović, Vid 248 Putica, pravoslavci 356, 358 Putičić, Vidak, pravoslavac 354 Pušić,

R Rab, otok 110 Rabota, pr. 223 Radalj, Ana 115 Radan, sin Radaka 16 Radanović, Iva 19, 77 Radat, pr. 311, 345 - u Vinjanima 308, 309 Radat, Stojan 299,308 Radatić, fra Tadija 57 Radatović Bezer, fra Toma 345 Radelić, Abram 194 Radelić, Mijo 46, 47 Radelj, pr. 267 - u Slivnu 275 Radelj, Ivan 114 Radelj, Mate 268, 275 Radeljević, pr. 288 Radeljići, mj. - Donji 267 - Gornji 267 Radeljić, pr. 24, 211, 218, 223, 298 - u Prološcu 228, 229 - u Vinjanima 309 Radeljić, Abram 309 Radeljić, Anđa 215 Radeljić, Luka 213, 229 Radeljić, Mate 213, 215, 229 Radeljić, Mihovil 309 Radeljić, Mijo 45 Radeljić, Petar 309 Radeljić, Šimun 213, 215, 229 Radetić, fra Tadija 291 Radež, mj. kod Kamenmosta 194, 228, 309, 355,356 Radibrad, sin Da1jana 16 Radič, sin Ivana 16 Radić, pr. 136, l38, l39, 186,202,289,315, 316,329,335 - u Krstaticama 141 - u Zagvozdu 327, 328 Radić, Grgo 327 Radić, Ivan 20, l39, 318, 327

414

Radić, Radić, Radić, Radić,

Ivanica, ud. 318 Jozo, učitelj 251 Marta Serdaruša 327 Mate 89, 91,182 Radić, Mijo 327 Radić, Pava 327 Radić Biačić, pr. 335 Radić Buda1ić, pr. 335 Radić Budalić, fra Frano l38 Radić Guć, pr. 355 Radić Gudelj, pr. 335 Radić Gudelj, don Ante 178 Radići, mj. 328 Radinković, pr. 160 Radišina dolina l37 Radivac, sin Radoja 16 Radman-Livaja, pr. 203 Radobilja, mj. 56,57,67,282,291 Radoč, sin Vranuša 16 Radočić, mj. 177 Radoje, sin... 16 Radoje, sin Grbana 15 Radoje, sin Ivana 16 Radoje, sin Radaka 15 Radoje, sin Radonje 15 Radoje, sin Radovana 15 Radojević, pravoslavci 356 Radojević, Dija, pravoslavac 353 Radojković, dr. 107 Radonja, sin Beđira (Bećima) 16 Radosa1jić, Ivan 21 Radosa1jić, Stipan 20 Radosav, sin Ostoje 16 Radoš, pr. na Aržanu 41, 55 Radoš-Situm, fra Rafo 55 Radoši, mj. kod Livna 55 Radošić, mj. iznad Kaštela 40 Radovac, sin Gluve 16 Radovac, sin Radonje 15 Radovac, sin Slišoja 15 Radovinović, Grmislav p. Anđula 126 Radovinović, Pavao p. Augustina 126 Radović, pravoslavci 356, 357 Radovin, Petar 162, 244, 285 Radovin, Petar, harambaša 21, 243 Radovinović, pr. 108, 130, 235, 256, 257 Radulović, pravoslavci 355 Radulović, Anka 108 Raičić, Ivan iz Rakitna 65 Raić, pr. 60 - u Cisti Velikoj 65 - u Prološcu 229 Raić, Martin 213, 229

Raić,

Petar 214,229 Pavao 60, 65, 168 130, 131, 157 - na Lovreću 168 Rajići, mj. 65 Rajo, pravoslavci 356, 357 Rajvić, pravoslavci 356 Rakić, pr. 314,315 - u Zagvozdu 203 Rakić, Jure 317, 328 Rakić, Mijo 317 Rakitno, mj. u Hercegovini 50, 55, 65,146, 174,248,304,311,323 Rako, pr. 130, 181, 196,207,211,314,315 - u Poljicima 204 - u Prološcu 229 - u Zagvozdu 328 Rako, Abram p. Ivana 126 Rako, Ana ud. p. Ante 126 Rako, fr\ Rako, Dragutin, učitelj 197 Rako, Filomena ud. p. Ljubomira 126 Rako, Ivan, majstor 58 Rako, Ivan p. Stipe 126 Rako, Jozo 114 Rako, kata 115, 126, 128 Rako, Krešo p. Marka 126 Rako, Luka 229 Rako, Ljeposava ud. p. Janka 126 Rako, Marija 109 Rako, Marijan 229 Rako, Marko p. Jose 333 Rako, Mate 114 Rako, Mijo 229 Rako, Petar 229 Rako, Slava r. Nikole 126 Rako, Smiljana 120 Rako, Stipe 114 Rako, Šimun 204 Rako, Tereza Kata 108 Rako, Vjekoslava ud. p. Nikole 126 Rako, Živko p. Nikole 126 Rakovačka buna 82 Raković, pravoslavci 356, 358 Rakušić, Stipe 19,204,229,328 Rakušić, Vid 19,204,229,328 Rama 57, 66, 106, 121,217,223 Rarnić, pr. 60 - u Cisti Velikoj 65 Rarnić, Frane 65 Ramljak, pr. 105 Ramljak, Ante 114 Ramljak, Mara 109 Rajčević, Rajić, pr.

Rančić,

pr. 45 - u Biorinama 48 Raos, pr. 130, 173 - u Medovu Docu 22, 176 Raos, Klement p. Nikole 126 Raosagić (Raos), Stipe 176 Raosavljević, pr. u Medovu Docu 22 Raosavljević, Mate 176, 317 Raosi, mj. 172 Raosović, pr. u Medovu Docu 22 Rapovica, mj. kod Dervente 236 Rapovina, mj. 195 Rasov, Aleksa, pravoslavac 182, 355 Rasov, Jaže Petrov, pravoslavac 354 Rasov, Petar 354 Rasović, pravoslavci 356 Rasović, Mitar 181,355 Raspudić, pr. 130, 194,241 - u Ričicama 248 Raspudić, Marija 300 Rastovac, mj. 78, 81, 174, 188,314,315,321, 324,328,336 - Donji 103, 188,313-316,319, 324-330 - Gornji 314, 315, 320, 322, 328, 330 Rašac, mj. 315,326-328 Rašćane,mj.5,4Q,139,223,233-239,256,

260,265,266,271,272,304,335,340, 342-345, 348 - Donje 235-238 - Gornje 235-239, 304 - Imotske 235 - Kozičke 235 Rašeljke, mj. u Bušku blatu 71 Rašić, pr. 93, 130, Bl, 300 - u Imotskom 104 Rašić, Iva 126 Rašić, Šime 104 Rašić, Šimun 99, 242 Raška Gora, mj. kod Mostara 70, 78, 218, 244,310,322 Raško brdo 348 Raškopoljac, pr. 280,288 Ravelić, pr. 107, 132,266,267 - u Slivnu 276 Ravlić, Ante 144 Ravlić, fra Ilija 264 Ravlić, Jure, harambaša 19 Ravlić, Mijo 120, 276 Ravlić, fra Mijo 262, 267, 269, 270 Ravlić, Nikola 19 Ravljijić, pr. 321

415

Ravne njive 194,354,355 Ravni kotari 40 Rebić, pr. 130, 298 - u Vinjanima 297, 309 Rebić, Ante 120 Rebić, nija 299, 309 Rebić, Ivan 299, 309 Rebić, Jere 120 Rebić, Karlo 299 Rebić, Karlo Spajo 309 Rebić, Matija 117 Rebić, Pavao 120 Redak, sin Radivca 16 Renić, pr. 62 Renić, Marko 61 Raos, Kleme 120 Repinovača, mj. 280, 290 Repušić, pr. 130 - u Runoviću 259, 260 Repušić, Mate Vuković 260 Repušić, Petar 253, 259 Režić, pr. 321 Režić, Andrija 20 Režić, fra B. 153 Režić, Ivan 21 Režić, Mate p. Andrije 22 Režić Budić, don Jure 321, 324 Ribičić, pr. 53, 57, 284 . - u Cisti Provo 55 - na Studencima 23 Ribičić, nija 19 Ribičić, Mijo 54, 55, 157, 160 Ribičić, Miloš 17,55 Ribičić, don Nediljko 143 Ribičić, Nikola 17,55 Ričice, mj. 5, 10, 13, 21, 23, 104, 112, 120, 149,150,152,162,169,191,207,210, 224,225,240,243-249,275,279,284,285, 287,339,367 Ričina, rijeka 311 Rijeka 355 Rilov, don Rade 44, 53, 57 Rimac, pr. 211 - u Prološcu 229 Rimac, Anđa 113 Rimac, Ivan 214, 229 Rimac, Jure 213, 229 Rimac, Petar 214,229 Rim 5, 11, 13, 14 Rimljani 9, 37, 59,179,208,241,279 Rinčević, Jure 19 Rinčević, Mijo 19 Rinčević, Petar 19 Ripci, mj. u Rami 139

416

Rišćanin, fra Andrija 57, 291 Rizvanova, Jela (Ciganka) 89 Rizvanova, Kata (Ciganka) 89 Rodić, don Petar 292 Rogić, pr . 130 Roglić, pr. 233, 344 - u Rašćanima 238 - u Župi 348 Roglić, Ante Jurin 341 Roglić, Jure 342, 348 Roglić, Nikola 348 Roglić, Petar 233,341,348 Roglić, Sava 348 Roglić- Karlušić, pr. 235 Roglić Mačica, pr. 341, 344, 348 Roglića banderija iz Župe 254 Roglića serdarija 140, 142,348 - iz Zmijevaca 23 - iz Župe 23 Roglići, zaselak 340 - Donji 348 - Gornji 348 Rogotin, mj. 261 Rogoznica, mj. 113 Rogoznica, brdo 17 Rojnica, pr. 60 - u Cisti Velikoj 65 Rojnica, Luka 65 . Rojnica, Stipan 60, 65 Rojnica, Šimun, harambaša 60, 64, 65, 294, 295 Roma 153 Romić, pravoslavci 357 Rosić, pr. 91, 248 Rosić, Josip 114 Rosić, Josip p. Frane 126 Roso, pr. 130,241,248 Rossi, Andrija 95 Roša, harambaša 356 Roščić, pr. 76, 198 - u Grabovcu 81 - u Vinjanima 309 Roščić, fra Anđeo 309 Roščić, Miško 75 Roščić, Nikola 75, 77 Roščića Dolac 161 Roščića zaselak 75 Roško Polje 12,55,81,296,367 Rotna Kamenica 366 Rožić, pr. 248 Rubčić, Šimu 21, 169 Rudanović, pr. 348 Rudanović, Križan 254 Rudanović, fra Mijo 265

Rudanović Sorić,

pr. 348

Rudanović Šarić, pr, 338, 348 Rudanović Vidić, pr. 348 Rudež,pr.130,298 - u Vinjanima 309 Rudolfi, Ivan 114 Rujani, mj. kod Livna 261, 294 Runac, pr. 130 - u Poljicima 205 Runac, Ivo 120 Runac, Mijo 200, 205 Runović, mj. 5, 24,41, 108, 115, 118, 177, 187,201,202,235,237,238,25~263,

266,270,271,276,277,283,284,331-337, 348,370 - Donji 252, 258 - Gornji 252, 258, 259 Runović, pr. 5, 24, 250 Runović, Jure 228, 250, 309 Runović, Mihovil 228 Runović, Milica 250 Runović, don Pavao 254 Runović, Petar 228 Runušić, Mijo 198, 205 Runjac, Nikola 19 Rupčić, pr. 156, 163 - na Lovreću 169 Rupčić, Andrijana ud. p. Nikole 158, 169 Rupčić, fra Filip 169 Rupčić, Frane 158, 169 Rupčić, Ivan 157, 158 Rupčić, Ivan Bobeta 162, 169 Rupčić, Mijo 158, 169 Rupčić, fra Paško 251 Rupčić, Šimun 169 Rupčić Ćorić, pr. 163,220 Rupa u Takalu, mj. 347 Rupe, mj. 91 Rusić, pravoslavci 357 Rusija 80 Ruščić, pr. 76 - u Grabovcu 81 Ruščić, Ilija 81 Ružić, pravoslavci 355, 356, 357 - u Zagvozdu 24 Ružići, mj. 24,41,55, 150, 152, 187, 189, 913,226,230,255,260,309,319,348, 367

s Sabira, Turkinja (Kata) 168 Sablić, pr. 143

Sablić, Mate 215 Sablić, Petar 215 Sablići, mj. 211 Sabljić, pr. 129, 145,207,211 - u Lokvičićima 151

- u Prološcu 230 Ana 151 Ante 230 Dujo 151,230 Jakov 151, 230 Karlo 61 Mate 151,214,230 Petar 151,230 Scchiopoteri, Kata 96 Scipioni, Luka 114 SAD 60 Sabira, Turkinja (Kata) 216 Sakira, Turkinja (Petra) 217 Salamun, pr. 72 Salona (Solin) 59 Salopić, pr. 270 Samardžić, pravoslavci 45, 356 - u Biorinama 48 Samardžić, Mate 46, 48, 354 Samardžić, Mijo 46, 48 Sabljić, Sabljić, Sabljić, Sabljić, Sabljić, Sabljić, Sabljić,

Samardžić,Srojan354 Sandrakić, don Mate 35

Sapeta, Mijo 254, 255 Sarajevo 9, 15, 67, 360 Savić, pravoslavci 356 - u Cisti Velikoj 63 Sebišina, mj. 251-253,255-258,260,266,276 Seifert, Frano 114 Sekelez, pr. 157, 166 - na Lovreću 169 Sekelez, fra Ante 251, 278 Sekić, pr. 138 Sekulović, pravoslavci 354, 356, 357 Sela, mj. 328 Selaci, mj. 328 Selak, pr. 235, 237, 260, 267, 275, 344 - u Rašćanima 238 - u Slivnu 276 - u Župi 348 Selak, Anđa 348 Selak, Ante 348 Selak Talaja, pr. 276 Selak Zeljko, pr. 276 Selište, mj. u Mostarskom blatu 147, 152,225 Selo, mj. u Ričicama 242 Selo - Donje 78 - Gornje 78 - Srednje 78

417

Selo Jova 281 Semiteccolo, Ante, providur 14 Semiteccolo, Ennenegildo, providur 89, 90 Semiz, Risto, pravoslavac 157 Senj, mj. 285 Senjanin Ivan 285 Serdanović, Grgo 20 Serdar, pr. 175 Serdarević, pr. 78, 316, 319, 320, 347 - u Grabovcu 81 - u Zagvozdu 328, 330 Serdarević, Grgo 328 Serdarević, Ivan p. Marka 22 Serdarević, Ivan Cigo 328 Serdarević, Ivan Zugo 317 Serdarević, Marko 20, 238 Serdarević, Marta 328 Serdarević, Mate 317, 328 Serdarević, Mijo 20, 328 Serdarević, Nikola 20, 320 serdarija Maršić iz Prološca 23 serdarija Roglić iz Zmijavaca 23 serdarija Roglić iz Župe 23 Serdaruša, Marta 318 Sesar, pr. 244 Sesarović, pr. 244 Sesarovići, mj. u Ričicama 242 Setovia, ilirska utvrda 279 Sforza Ponzon, nadbiskup 56 Sičenica, pr. 130, 145,242 - u Lokvičićiam 152 - u Ričicama 242,248 Sikavica, fra Petar 297 Sikavica, Tonka 120 Silić, don Ante 197 Siljić, pr. 243 Simić, pravoslavci 355, 357 Sindik, Jovo, serdar 23 Sinj, mj. 11,22,39,42,47,53,57,62,66,78, 106,108,111-113,117,120,121,137, 180,187,195,235,247,291,346,370 Sinjska bitka (1715.) 11 Sinjska krajina 22 Skakić, Križan 199,205 Skako, pr. 198 - u Poljicima 205 Skako, Grgo 198, 205 Skender, pr. 173, 198 - u Medovu Docu 176 Skenderbeg, Nikola Piplica 175, 176 Skobalj, Petar 21 Skoko, pr. 185 Skoković, Vid 215,216

418

Skoplje (Uskoplje!) 286 Slade, pr. 129 Sladević, Jakov 18 Sladoje, sin Vukše 16 Slavonija 70 Slime, mj. 10, 16, 18, 19, 79, 82, 162,231, 245,286,291,305,321 Slipac, pr. 322 Slipčić, mj. u Hercegovini 204, 257 Slišković, pr. 45, 47, 54, 129, 132,298 - u Biorinama 49 - u Vinjanima 310 Slišković, Mijo 299, 310 Slišković, Vid 299,310 Slivnica, pod Velebitom 139, 202, 335 Slivno, mj. 5,42, 1I0-1l2, 120, 134-142, 169, 179,187,201-203,224,235,237,238, 248,254,256,258,260-275,308,333,337, 340,345,348 - Donje 134, 340 - Gornje 134, 340 Slovačka 115 Služanj, mj. 220 Smajo, Turčin (Mijo) 285 Smiljanić, pr. 106,248 Smodey, pr. 129 Smolčić, Vid 145, 146, 151,215 Smolić, Boško 183 Smolić, Ivan 183 Smoljan, sin Vladka 16 Smoljčić, Vid (Smoljko) 145 Smolje, Marko 151 Smoljko,pr. 130, 145, 181 - u Lokvičićima 151 Smrčane, mj. 50 Smrduša, mj. 175 Soče, pr. 216 Soče, Krsto 214 Sočivica, pravoslavci 356 Sočo, pr. 129, 132, 211 - u Prološcu 229 Sočo, Križan 213, 229 Sodan Kiljić, pr. 245 Sokić, pr. 45 - u Biorinama 49 Sokol, pr. 23, 185,235,335,344 - u Rašćanima 238 - u Župi 348 Sokol, Manda 348 Sokolović, Grgo 348 Sokolović, Jure 343 Solamun, pr. uDobrinjama 70 Solamun, Ivanica (ž) 70

Solamun, Marko 70 Soldatić, pr. 45, 280 Soldo, pr. 130, 131 Soldo, Ante 114 Soldo, Blaž p. Pavla 126 Soldo, fra Josip 361 Soldo, Josip Antin 22 Soldo, Ljubica 121 Soldo, Petar 328 Soldo, Stipan p. Pavla 126 Solin 313 Solto, Petar 317 Sonjić, pr. 60 Sorić, pr. 348 Sovamo, Anđa 93 Sovići, mj. 21, 72, 73, 101, 103, 105, 142, 185,192,225,260,302,308,319,335 Sovići-Dunjani 10 Split 10, 13, 16,36,53,57,60,65, 107-109, 112,115, 120, 132,133, 143, 144, 147, 154,178,180,182,187,196,240,244,263, 269,282,332,338,339,342,360 Splitska nadbiskupija 57, 74, 359 Splitsko-makarska nadbiskupija 82 Spreitz, Kristina 120 Spreitz, Kristina ud. p. Julija 126 Spunjeyić, pr. 194 Spužević, pr. 104, 106 Spužević-Oranović, pr. 248 Srbi 24, 25 Srđevići, mj. kod Livna 82, 261 Sredina, mj. na Svibu 293 Sredina Sela, mj. 136, 140, 142 Srednje Selo 78,80,81,82,211,326 - u Grabovcu 76 - u Zagvozdu 316, 327 Staje, mj. 168,248 Staljević, pr. 321 Staljević, Lucija, udovica 20 Stanak, Mate 328 Stanak (Staničić), pr. 321 Staničić, pr. 321 Staničić, Ivan 20, 328 Stanić, pr. 315 - u Zagvozdu 328 Stanić, pravoslavci 356, 358 Stanić, Komnen, pravoslavac 354 Stanić, Mate 19 Stanić, Petar 317, 328 Stanić, Vuko, pravoslavac 353 Stanići, mj. 319 Stanišić, Frane, alfir 19

Stanojević,

Gligor 10

Stanović, pravoslavci Stapić, pr. 316,321

356

- u Zagvozdu 328,329 Ivan 318,328 Stapić, Mijo 318, 328 Stapić, Toma 317,328 Stapić Pićolac, pr. 329 Stapić, mj. 319,328 Stari Grad (na Hvaru?) 120 Starigrad, na Hvaru 105 Staro Selo 279, 280 Staševica, mj. 261,331 Stilja, mj. u Hercegovini 174 Stilja, mj. kod Vrgorca 101, 104,226 Stinice, mj. 266 Stipić, pr. 72, 129, 347 Stipović, pr. 280, 282 - na Studencima 288 Stipović, Anđa 118 Stipović, Jago 289 Stipović, Josip 281 Stipović, Jozo 283, 288, 289 Stjepan, sin Vladana 15 St. Jernej, mj. 120 Stojić, pr. 211, 229 Stojić, Luka Stuipanov 126 Stojić, Lovro 213, 214, 229 Stojanov, Lazo Zlatar, pravoslavac 182,355 Stojanov, Savo, pravoslavac 353 Stojanović, Mijo Zlatarov 181 Stojanović, Mitar, pravoslavac 355 Stojanović, Vujin, pravoslavac 89, 352, 355 Stojković, Antica 122 Stojković, Marijan 250, 273, 320, 321, 360 Stopani, Dinko 114 Stopani, Iva rođ. Valdevit 114 Stopani, Mara 113 Stopani, Marija 114 Strinić, pr. 129, 145, 149, 211 - u Lokvičićima 151 - u Prološcu 230 Strinić, Ante 120, 151,213,214,230 Strinić, Ante p. Filipa 126 Strinić, Grgo 151,214,230 Strinić, Jure 151,213,230 Strinić, Stipe 151,214,230 Strizirep, mj. 35 Strižić, Anica 41 Strrnin Dolac 168 Studenci, mj. 5, 10, 13, 17, 23, 38, 39, 40-42, 54,55,62,107,116-120,146,147,153, Stapić,

419

154, 157, 1~162, 167, 168, 174,210,217, 244, 245, 248, 254, 256, 278-290, 294, 324,367 Stupalo, Marko 222, 328 Stupalo, Marta 20 Stupalo, Mate 21 Stupalović, Jure p. Mate 22 Stuparević, Mate 213, 215, 222 Stuparević, Mijo 215, 222 Subašić, pr. 281, 288 Sučić, pr. 62, 129 Sučić, Anka 126 Sučić, Fabijan 114 Sučić, Ivica ud. p. Nikole 127 Sučić, Lovro 61 Sučić, Mara 127 Sučić, Mijo 61 Sučić, Milan p. Stipe 127 Sučić, Pavao 61 Sučić, Ruža 121 Sučić, Stipe 144 Sučić, Vladislav p. Stipe 127 Sućur, pr. u Zrnijavcima 338 Suhi (Primoski) Dolac 108 Suličić, pr. 166 Sulić, pr. 316, 323, 329 - u Zagvozdu 329 Sumartin, na Braču 10, 11, 137,206,267, 273,324,336,337,345,362 Sumbulova gradina 144 Sumbulovo imanje 151 Sunara, pr. 194 Sundečić, pravoslavci 355 Sundečić, Jovan 351 Sundečić, Simo 355 Sunko, Nikola 120 Supetar, na Braču 115, 121 Surić, Ana Marija 108 Sušak, pr. 45 - u Biorinama 49 Sušak, Nikola 45 Sušci, mj. 351 Sušić, pr. 72, 93, 107, 131,316,319,320 - u Imotskom 105 - u Zagvozdu 329 Sušić, Brne 318, 329 Sušić, Jure 329 Sušić, Mijo 89, 99, 105 Sušići, mj. 319, 320 Sušković, Jure 49 Sutjeska (Kraljeva) 203 Sutlijašević, Asan aga 193 Sužanj, mj. 150 Svaguš,mj.319,320

420

Svaguša,pr. 316, 329 - u Zagvozdu 329 Svaguša, Mara 125 Svaguša, Mijo 329 Svaguša, udovica 317 Svagušić, Mijo 317 Svagušići, mj. 316 Svaličić, Nikola 61, 69 Sveta Stolica 13 Sveti Jure, vrh na Biokovu 13 Svetigora (Gorica) u Sovićima 73, 105, 192, 366 Svib, mj. 5, 36, 37, 39, 68, 286, 291-295, 351, 356,358 - Donji 38 - Gornji 294 - Veliki 57, 291 Svibača, mj. 293 Svibić, mj. 13,37,39,41, 153,310,367 Svilić, pr. 24, 157 Svilići, mj. 24, 157,158,160,167 Svinišće, mj. 10, 323 Sv. Nikola, mj. 19 Svrdlin, pravoslavci 356, 358 Svrze, pr. 306

š Šabić, pr. 130

- u Zrnijavcima 337, 338

Šabić, fra andrija 332 Šabić, Ante 114 Šabić, Ante p. Frane 127 Šabić, Jakov 334 Šabić,fra Nedjeljko 179 Šabić, Šimun 334, 337 Šakić, pr. 129, 280

- na Studencima 289

Šakić, mladomisnik 289 Šakić, Andrija 283, 289 Šakić, Ivan 281,289 Šakić, Manda 289 Šakić, Mate 283, 289 Šakić, Petar 17, 289 Šakić Miljak, pr. 280

Šako,pr.223 Šakotić, pr. 93 Šalinović, pr. 130 Šamija, pr. 130, 157, 163 - na Lovreću 169 Šamija Mustapić, pr. 169 Šamija Rupčić, pr. 169

Šanić, pr. 300

Šimić, pr. 129, 211, 219, 337

- u Vinjanima 309, 310 Šanić, Marijan 114, 121 Šanurr,pr.129,298,300 - u Vinjanima 310 Šantar Perković, pr. 310 Šantarović, pr. 310 Šanjić, Nikola 213,216 Šapina, pr. 130 Šarević, pravoslavci 357 Šarić, pr. 75,137,344 - u Aržanu 40 - u Grabovcu 81 - u Zmijavcima 338 - u Župi 348 Šarić, Ivan 338, 348 Šarić, Jura, udovica 348 Šarić, Jure 77, 81 Šarić, Jurka 338 Šarić, Marko 18,81,338 Šarić, Mate 137,343,348 Šarić, Nikola 18, 81, 114 Šarić, Stipan 338, 348 Šarić Rudanović, pr. 338, 348 Šarić Vidić, pr. 338 Šarević, pravoslavci 356, 357 Šćit, mj. u Rami 121 Šćurec, pr. 76 Šćurić, pr. u Grabovcu 82 Šćurla, pr. 173 - u Medovu Docu 176 Šćurla, Jakov 176, 317 Šegerdović, Peurr Ilijin, pravoslavac 354 Šegvić, Dominika, ud. p. Ivana 22 Šerić Šurut, pr. 45 Šerlija, pr. 129, 211 - u Prološcu 230 Šestanovac,mj.55,154,284 Šetka, pr. 60 - u Cisti Velikoj 65 - uDobranjama 70 Šetka, Ante 60, 65 Šetka, Blaž 61, 70 Šetka, fra Milan 360 Šetka, Nikola 61, 70 Šibenik 10,75, 106, 165, 177, 355 Šilobadovac, mj. 319 Šilobadović, pr. 321 Šilobadović, fratar (fra Pavao?) 319 Šilobadović, Josip 20 Šica, Manda 109 Šilić, pr. 152 Šimak, pr. 163

- u Prološcu 230 - u Vinjanima 310 Šimić, fra Anđelko 155 Šimić, Ivan 120 Šimić, Ivan p. Ante 127 Šimić, Josip 46, 47 Šimić, fra Jozo 155 Šimić, Luca 121 Šimić, Manda 110 Šimić, Marko 114 Šimić, Mate 46, 49 Šimić, Mijo 213,215,230 Šimić, peurr 213, 215, 230 Šimić, Stipan 46 Šimić, Stipe 49 Šimov, Marko 20 Šimundić, pr. 157,173,276 - na Lovreću 169 - u Medovu Docu 176 Šimundića gradina 155 Šimunović, pr. 103, 204 - u Slivnu 276 Šimunović, Nikola 268, 276 Šimunović Milićević, pr. 276 Šindik, pravoslavci 356, 357 Šindik, Peurr 350, 353 Šipić, pr. 91, 93 Šipić, Martin 89, 91 Širinić, Paško Puljiz 259, 263 Široke Ledine 191 Široki Brijeg 72, 163,203,218 Šiško, pr. 280 - na Studencima 289 Šišmanovac, pr. 161 Šitić, Ana 111 Šitić, Frano 115 Šitum, pr. 53 - u Cisti Provo 55 Šitum, Cvitan Merćep 160 Šitum, Grgo 54, 55, 157, 160 Šitum, Marko 54, 55, 157 Škare, pr. 45, 51, 76 - u Biorinama 49 - Grabovcu 82 Škare, Filip 117, 121 Škarica, pr. 72,231 Škarić, Dujo 46, 49 Škarić, Ivan 46, 82 Škarić, Marijan 46, 49 Škarić, Mijo 46, 49, 82 Škarije, Mate (Škranjić) 146 Škaro, Ivan 49

421

Škegro, pr. 211 - u Prološcu 230 Škegro, Ivan 46 Škeva, pr. 298 - u Vinjanima 310 Škeva, Grgo 310 Škević, Grgo 299 Škobruj,pr.24,173 Škobalj, Petar 21 Škobrujević, Petar 19 Škobrujuše, mj. 24 Školjić u Prološkom blatu 9, 10, 11, 153, 169 Škoro, pr. 130, 252 - u Runoviću 260 Škorić, pr. 319 Škorić, Petar 46 Škoričina, mj, 319 Škranjić, pr. 146 Škranjić, Marko 199 Škrlj e, Mate 214 Šoić, pr. 102 Šoić, Albano p. Petra 127 Šoić, Ante 97 Šoić, Erna 126 Šoić, Franka 127 Šoić, Josip p. Petra 127 Šoić, Manda 99 Šoić, Mate 193 Šolta, otok 108, 113 Šoljan, Vinko 120 Šonjić, pr. u Cisti Velikoj 66 Šopić, pr. 23 Šošić, pr. na Aržanu 42 Štambak, Dinko p. Nikole 126 Štambak, Stipe p. Nikole 126 Štambak, pr. 129 Štambak, Nikola 115, 129 Šteko,pr.130,298,302 - u Vinjanima 310 Šteko, Ruža 125 Šteković, Mijo 18,310 Štetić, Antonija 288 Štrlje, pr. 216 Štrlje, Mate Turić 231 Štrljić, pr. 145 - u Lokvičićima 152 Šućur, pr. 131, 132, 136, 137, 180, 181,194, 320 - u Krstaticama 141 - u Podbablju 191 Šućur, Mijo 141, 182, 191 Šućur, Petar Kunić 191

422

Šujica, mj. 139 Šulek, Bogoslav 330 Šuman, fra Rajner 278 Šumanović, pr. 130 Šumelj, pr. 129, 333 - u Zmijavcima 338 Šumelj, Andrija 338 Šumelj, Bartul 334 Šumelj, Ivan 334, 338 Šumelj, fra Ivan 251 Šumeljić, pr. 321 Šumeljon, Ivan 20 Šumeljuše, zemlje 319 Šumet, mj. 143, 149, 183, 196, 197,204,206, 208,210,211,224,225,229,320,328 Šupić Zorzi, pr. 213 Šupragović, pr. 346 Šurlin, pr. 211 - u Prološcu 231 ŠurIin, Martin 215 ŠurIina, Luka 215 ŠurIinović, Luka 231 ŠurIinović, Martin 231 Šurmanci, mj. u Hercegovini 360 Šuste, Jure 329 Šuste (Sušaj), Jure 20 Šušak, Nikola 49 Šuškov brig u Biorinama 44 Šušk:ović, Jure 46 Šušnjak, Bogoslav 117 Šušnjar, pr. 129, 132, 180, 181, 198 - u Podbablju 191 - u Poljicima 205 Šušnjar, Marko 198, 205 Šuta, pr.316 - u Zagvozdu 329 Šuta, Andrija 317,329 Šuta, Iva 338 Šute, pr. 103,319 Šute, Jure 105 Šutić, pr. 329 Šutić, Jure 255 Šutić, Stipan 334 Šutin zaselak 333 Šutlić Blizančević, pr. 338 Šuto, pr. 130, 329 - u Zmijavcima 338 Šuto, Vladimir 333 Šuvar, pr. 316 - u Zagvozdu 329, 330 Šuvar, Šimun 318, 330

T Tabak, pr. na Aržanu 42 Tabak, Tome 42 Tabaković, pr. 321 - u Zagvozdu 23 Tabaković, Nikola 20 Tabina, Gruica, pravoslavac 89, 352 Taruć, pr. 75,93,130,235 - u Grabovcu 82 - u Imotskom 105 Tadić, pravoslavci 355, 357 Tadić, Ante 96 Tadić, Ante p. Petra 127 Tadić, Antonija 238 Taruć, Iva 115 Taruć, Jakov 95 Tadić, Jela 95 Tadić, Josip 82 Tadić, Leon p. Petra 127 Taruć, Marija 114 Taruć, Pavao 95 Taruć, Risto, serdar, pravoslavac 23 Taruć, Ruža 127 Tadić, Vuim, pravoslavac 89, 351 Tadina Bara, udovica 20 Tadinac, don Petar 74 Takala, mj. 347 Talaja, pr. 235, 257, 276 - u Slivnu 276 Talijan (Buduljević) 35 Taljorina, Ana, ud. 20 Tampolja, pravoslavci 357 Tandara, pr. 130, 242 - u Ričicama 249 Tandara, Tomica 125 Tandarić, Ivan 242, 249 Tarlin, mj. 93 Tavra, pr. 130, 242 - u Ričicama 242, 249 Tecilazić, Jure 115 Terzija, pravoslavci 356 Tessolatti (Težulat), pr. 93 - u Imotskom 105 Tessolatti, Albert 105 Tessolatti, Alessandro 27, 105 Tessolatti, Ana 105 Tessolatti, Anđelo Jure 105 Tessolatti, Frano 105 Tessolatti, Josip p. Ivana 127 Tessolatti, Marijan 105 Tessolatti, Mate 99 Tessolatti, Petar 105

Tessolatti, Stanislav p. Ivana 127 Tessolatti, Stipe 99, 105 Težulat (Tessolatti), pr. 27, 130 Težulat, Ana 109, 122 Težulat, Ante p. Srećka 127 Težulat, Cecilija 112 Težulat, Cvija 124 Težulat, Fila 116 Težulat, Humbert Ante p. Stipe 127 Težulat, Josip p. Srećka 127 Težulat, Matija ud.p. Stipe 127 Težulat, Milan p. Srećka 127 Težulat, Nikola p. Frane 127 Težulat, Stipe p. Marijana 127 Težulat, Vicko p. Frane 127 Težulat, Vjekoslava 117 Tihaljina, mj. 50,104,118, 189,190, 191, 227,231,246,248,259,308,311,336, 347,367 Tijarica, mj. 35-39,68,82,350 Tilurium (Trilj) 59 Tirol (Austrija) 333 Todorić, pr. 130, 131 - u Zmijavcima 338, 339 Todorić, Anastazija 338 Todorić, Dinka 338 Todorić, Grgo 338 Todorić, Jakov 334, 338 Todorić, Pavao 334, 338 Tokić, pr. 45, 47, 130 - u Biorinama 50 Tokić, Mate p. Blaža 22 Tokić, Petar 46, 50 Tokić, Šimun 45, 46, 50 Tolić, pr. 130, 181,211,305,308,309 - u Podbablju 191 - u Prološcu 231 - u Vinjanima 310, 311 Tolić, Ante 214, 231 Tolić, Blaž 255 Tolić, Bože 181, 183, 191 Tolić, Ilija 89, 90 Tolić, Iva 127 Tolić, Ivan 18, 191,231,310 Tolić, Luka 183, 191 Tolić, Marija 119 Tolić, Marko 121, 181, 191 Tolić, Mate 191 Tolić, Oršula 336 Tolić, Vid 300, 310 Tolo, pr. 130 Tolj, pr. 343 Toljević, Mate 346

423

Toljević Garmaz, pr. 346 Toljišević (Tolj), Mate 343

Tornala, pr. 130 Tornala, Mihovil 115 Tornala, Nikola p. Mihovila 127 Tomas, Eva, učiteljica 251 Tomasović, pr. 130, 248, 275, 284, 298 - u Vinjanima 311 Tomasović, harambaša iz Vinjana 23 Tomasović, Iva 123 Tomasović, Ivan 17 Tomasović, Kata 113 Tomasović Gagić, fra Ivan 310 Tomaš, sin Radeka 16 Tomašević, pr. 166 Tomašević, Bono 311 Tomašević, Cvitan, harambaša 300,311 Tomašević, Filip 300, 311 Tomašević, Mijo 18, 311 Tomašević, Nikola, urar 89, 90 Tomašević, Petar 300, 311 Tomašević, Jovanka, učiteljica 68 Tomičić, pr. 175,304,316,319,320 - u Zagvozdu 330 Tomičić, serdar 313 Tomičić, Bože 200,318,330 Tomičić, Kata 120 Tomičić, Stipan 330 Tomičić, Stipan, serdar 318 Tomičići, mj. 326 Tomić, pr. 130,211 - u Prološcu Tomić, pravoslavci 356 Tomić, Frano Lukin 231 Tomić, Josip 121 Tomić, Josip p. Frane 127 Tomić, Luka 175 Tomić, Luka, pravoslavac 353 Tomić, Mara 126 Tomić, Mijat 185 Tomić, Stipe 121 Tomić, Stipe p. Frane 127 Tomić Femić, pr. 211 Tomić Mlikotić, pr. 326 Tomislav, hrv. kralj 297 Tomislavljevo, mj. u Vinjanima 297 Tonkić, pr. u Zmijavcima 339 Tonković, pr. 130, 179, 186,333,335 - u Zmijavcima 339 Tonković, don Andrija 186 Tonković, Bariša Ćapin 339 Tonković, fra Ivan 178, 179, 189, 191, 193, 339

424

Tonković, Tonković, Tonković, Tonković,

Mate 121 Mate p. Mate 127 Mirko 121 dr. Mirko p. Mate 127 Tonković, Pera (ž.) 179 Tonković, Vid 186 Tonković Ćapin, pr. 339 Tonković Ćapin, Cvita 186 Tonković Džajić, pr. 339 Tonsići, mj. kod Kreševa 201 Topalušić, pr. 241 - u Ričicama 249 Topić, pr. 130, 132, 136, 139, 140,298,319, 320 - u Krstaticama 141 - u Vinjanima 311 Topić, fra Andrija 36 Topić, Ilija 115 Trinajstić, Mate 197 Tripalo, pr. 130 Tripalo, Andrija 15 Tripalo, Dobrila ud. p. Josipa 127 Trnovac, mj. 284 Trnovica, Miloš Vuinov 182 Travnik 187, 249, 326 Trboglav, Ivan Ćosić 216 Trebinje, mj. 355 Trevisio, mj. u Italiji 91 Tribounje, mj. kod Drniša 77 Trilj, mj. 289 Trogerić, Nikola 17 Trogrr,mj. 109,190,258,259,286 Trogrlić,pr. 280,282,285,286, 288 - na Studencima 289 Trogrlić, Augustin 283, 289 Trogrlić, Grgo 281, 283, 289 Trogrlić, Ilija 283, 289 Trogrlić, Ivan 281, 283, 289 Trogrlić, Jure 289 Trogrlić, Martin 281, 289 Trogrlić, Mate 281, 283 Trogrlić, Nikola 17, 289 Trogrlić, Petar 283, 289 Trogrlić Meštrović, Ante 288 Trogrlić Pržić, pr. 280 Trs, Eduardo 121 Trstenci, mj. kod Dervente 274, 275 Truccolo, Domenico 115 Truccolo, Remigij p. Dinka 127 Truntić, pr. 167 Trutin, pr. u Podbablju 115 Trutin, Ante 115 Trutin, Ivan 115

Trutin, Jela 115 Trutin Kežić, pr. 187, 191 Trutinić, pr. 180 Tucak,pr.130,252 - u Runoviću 260 Tucaković, pr. 91 Tucaković, Mate 253, 254, 255, 260 Tučepi, pr. 5,137, 140, 191,219,227,230, 231,236,238,259,270,272,288,311, 321,330,344,345,348,360 Tudor, Petar 115 Tudor, Petar Jurić 96 Tulić, pr. 167 Tunjkić, pr. 173 Turci 6, 9-12, 14,24,39,42,51,58,64,78, 137,142,143,153,169,177,178,179, 180, 182, 189, 192-194,200,207,208,210, 220,240,251,271,279,296,297, 304, 306,326,329,331,335,340,350,355,362, 367 Turčinovići, mj. 218 Turić, pr. 130,198,211,344 - u Poljicima 205 - u Prološcu 231 - u Župi 348 Turić, Andrija 205 Turić, Ante 214 Turić, Cvitan 214 Turić, Ivan 97,214 Turić, Jure 343, 348 Turić, Kata 109 Turić, Klara 113 Turić, Marko 197 Turić, Mate 202, 215, 343, 348 Turić, Mate Štrlje 231 Turić, Mijo 198, 199,205,215 Turić, Toma 205,214,215,231 Turija, mj. 139,341,342,346 Turošić, Andrija 231 Turošić, Martin 19 Turska (=Bosna i Hercegovina) 9, 12, 79, 80, 139,254,329,335 Tutić, pr. 55, 267 Tvrdić, pr. 130 Tvrdić, Ante 121 Tvrtko, bosanski kralj 9 Tvrtković, Mihajlo 182

u Udevčević, Luka 289 Udiljak, pr. 280, 284 - na Studencima 289

Udiljak, fra Anđeo 208, 241 Udiljak, Anica 122 Udiljak, Mara 119, 124 Udiljak, Marko 281' Udiljak, Stipan 281,289 Udiljak Jerkić, pr. 280 Udiljak Šandaić, pr. 280 Udiljakove staje 284 Udovičić, pr. 280 - na Studencima 289 Udovičić, Ancia 116 Udovičić, Jakov 279 Udovičić, Jela 289 Udovičić, Marko 89, 90, 283, 289 Udovičić, Matija 120 Udovičići, mj. 280 Udovičići, mj. kod Trilja 290 Ugljane, mj. 14,43,44,46,47,57,64,67,73, 81,190,244,306 Ujević, pr. 130, 192, 198 - u Poljicima 205, 206 - u Zmijavcima 339 Ujević, Anka 119 Ujević, Ante 10, 13, 120, 197,360,361 Ujević, Ante p. Petra 128 Ujević, Grgo 339 Ujević, don Grgo 196 Ujević, don Ilija 314 Ujević, Ivan 118 Ujević, Ivan, učitelj 144 Ujević, Jakov 196 Ujević, Joko 339 Ujević, Mara 119, 123 Ujević, Pjer 197 Ujević, Tin 144 Ujevići Gornji, mj. 196 Ukraden, pravoslavci 356, 357 Ukraden (Okraden), Đuro 352 Ulemek, pr. 130 Urnljani (Humljani), mj. 13,24, 180,228, 250,252,253,256,260,309,367 Unušić, pr. 321 Urban VIII. papa 313 Ursić, Jure 18 Ursić, Pavao 18 Urum beg 168 Uskok, pravoslavci 356, 357 Uskok, Jovan 353 Utrobičić, Ana 126 Utrobičić, Srećko 121 Uzarčići, mj. u Hercegovini 163, 185, 302 Uzdol, mj. 91, 101, 102 Uzorić, Petar 115

425

v Vagić, pr. 244 Valdevit, Ante p. Ivana 127 Valdevit, Iva 114 Valdevit, Luka p. Mate 127 Valdevit, Mate p. Stipe 127 Valedvit Furlan, pr. 93 Valdevit Furlan, Ana 109 Valdevit Furlan, Marica 111 Valedvit Furlan, Ruža 108 Valdevit Furlani, pr. 106 - u Imotskom 106 Valier, providur lO, 195 Vallegio, mj. u Italiji 113 Valjin, Josip, učitelj 235 Varaždin, mj. 82 Varilović, pr. 136, 137 Varilović, Ante 268 Varilović, Mijo 270 Varjačić, pr. 167 Varkaš, pr. 31~, 319 ~ u Zadvarju 330 Varkaš, Ivan 20 Varkaš, Jure 317 Varkaš, Mate 20 Varkaš, Petar 317 Varošište, mj. 225 Varvara, mj. u Rami 223 Vasilije, kaluđer 90,350,352 Vašarevići, mj. u Hercegovini 174 Vatikan 12, 13 Važić, pravoslavci 356 Važić, Mila 38 Vedašić kod Duvna 106, 139 Vegarović, Pavao p. Mate 22 Vego, Marko 14 Veić, pr. 93, 131,320 - u Imotskom 106 Veić, Grgo 89, 106 Veić, Ivan 97 Veić, Luca 116 Veić, Mate harambaša 21, 22 Vejić, Grgo 93 Vejić, Iva 93 Vejić, Kata 93 Vejić, Mate 93 Vekanović, Marko 77 Vela Luka, mj. na Korčuli 117 Velaga, pr. 198 Velebit 139, 202, 335 Velič, Grgo 20 Velić, mj. 350

426

Velika, mj. 55 Velika, mj. kod Plehana 305 Veliki Guber, mj. kod Livna 295 Veliki Kablić, mj. kod Livna 295 Veliko Brdo, mj. 327 Velim, mj. 252, 266-268, 273 Veljaci, mj. 185,305 Veljača, Grgo 115 Veljić, Grgo 20,106 Veljić, Juras 21 Vendranin, Seb. providur 45 Venecija 9,12-14,23,30,282,362 Venušić, Mara 20 Veršić, Pavao 17 Veselinović, iz Povlja na Braču 63 Vežić, Andrijana 122 Vican, pr. 130, 298 - u Vinjanima 297, 311 Vicanović, pr. 311 Vicanović, Ivan 300,311 Vicić, pr. 130 Vicić, Ante 115 Vicić, Petar p. Marka 127 Vid, mj. kod Metkovića 218,322 Vidačak,pr.106,248

Vidak,pr. 130, 132, 185,218,257,302,335 - u Prološcu 231 Videčnik, Martin 115 Vidić, pr. 348 - u Ričicama 242, 249 Vidonje, mj. kod Metkovića 100, 201 Vidoš, pr. 130 - u Vinjanima 311 Vidoši, mj. kod Livna 71 Vidošević, pr. u Zmijavcima 339 Vidošević, Andrija 300 Vidošević, fra Filip 339 Vidošević, Ivan 311 Vidošević, Jela 339 Vidošević, Križan 300 Vidošević, Šimun 300, 311 Vidošević Čeča, pr. 339 Vidošević Čeča, Grgo 339 Vidošević Šarić, pr. 81 Vidović, Mile 14 Vidović, Pavao 19 Vidulin, pr. 130, 145 - u Lokvičićima 152 Vidulin, Petar 144 Vidulinović, Tomica (ž) 127 Vilenica, pr. 93, 130, 132, 248 - u Imotskom 105 Vilenica, Emilija 179

Vilenica, Ivan 85, 95, 105 Vilenica, Kata 95 Vilenica, Manda 95 Vilenica, Mate 95, 99, 106 Vilenica, Mile p. Josipa 127 Vileničin Brist, mj. 132 Vinica, mj. 39,42, 203, 224, 279, 288, 289 Vinišće, mj. 16, 17, 162,287,290 Vinjani, mj. 5, 10, 19,23,24,81, 102, 104, 108, 109, 112, 114, 115, 117, 118, 120, 142,163,187,190,191,193,217,219,227, 230,231,232,246,248,270, 286, 296-311,320,325,334,345,367 - Donji 24, 41, 101, 103, 189,247, 297,298,336 - Gornji 64, 106, 296, 297, 298 - Posuški 103, 164, 187, 188,296, 298 Vinjansko polje 90,300,310 Vionica u Brotnju 64 Vir, mj. kod Posušja 103, 191,218,228,224, 248,249,263,296,298,322,367 Virovitica 166 Vis, otok 139,202,327,335 Visković, pr. 321 Visković, Jure 21 Višnići, mj. 289 Vištica, pr. 91 Vištica, Luka 89, 91 Vitas, pravoslavci 357 Vitas, sin Braniča 16 Vitas, sin Radana 16 Vitas, sin Vukše 16 Vitez, mj. kod Travnika 187 Vitina, mj. 14, 107,220,224,256 Vitrenik, mj. 201 Vlačani, mj. 49 Vladelić, Stipan Buno 20 Vladenić, pr. 321 Vladičića kuće, mj. 319 Vladić, pr. u Runoviću 260 Vladimir, knez iz Opanaka 15 Vladislav, sin Ivke 16 Vladislav, sin Stojše 16 Vladoragić, pr. 321 Vlahainović, Grgo Jakirić 324 Vlaić, Ante 214, 216 Vlaić, Božo 214, 216 Vlajčić, pravoslavci 355, 357 Vlasi 9, 155, 303 Vlasi Vojnić (pr?) 230 Vlastela, pr. 163 Vlašević, Andrija 18

Vlašević, pavao 18 Vlatko, knez 9 Vlatko, sin Radivoja 15 Vodanović, pr. 41,130,237,238,252,275 - u Runoviću 260 Vodanović, Ivan 238, 342, 345 Vodanović, Jakov Marundelić 238 Vodanović, Mara 113 Vodanović, Marko 238, 342, 345 Vodanović, Martin 115 Vodanović, Martin p. Joze 127 Vodanović, Mijat, harambaša 23 Vodanović, Mijo 268, 276 Vodanović, Mijo Marundelić, serdar 238 Vodanović, Stipan Marundelić 238 Vodanović-Kovačevića kuće 252 Vodanović Selak, pr. 238, 276 Vojihna, sin Radovana 16 Vojnić, pr. 230 Vojnić, mj. kod Sinja 39, 42 Vojnići, mj. u Hercegovini 221 Vojvodić, pr. 306 Volarević, pr. 91, 93 Volarević, Simun 90 Voloder, Stipan 45-47 Volušica, mj. 19 Voljak, mj. 191 Voljić, mj. u Uskopolju 139 Vran, mj. 340, 347 Vrandečić, Ivan, serđent 19, 77 Vranić, mj. 327, 366,367 Vranić, pr. 175,315 Vranješ, pr. 136 - u Krstaticama 142 Vranjic, mj. 108, 117 Vranjić, pr. 323 - u Zadvarju 330 Vrapčevo imanje 347 Vratno, mj. kod Varaždina 82 Vrban, pr. u Vinjanima Donjim 101 Vrbanj, mj. kod Zadvarja 23, 164, 296, 300, 302-304,366 Vrbe, mj. 139 Vrčić, pr. 130 Vrčić, don Frano 135 Vrčić, Mara 78 Vrčić, Mate 121 Vrčić, Mihovil, učitelj iz Šibenika 75, 79 Vrčić, fra Vjeko 6, 7, 14,37,44,57-59,68, 75,85,135,147,156,172,177,180,198, 10,234,241,252,261,266,279,292,297, 315,332,334,342,361,370 Vrčić, Vjekoslav 121

427

Vrčić, Vjekoslav p. Mihovila 128 Vrdol, mj. 9, 97, 134, 140, 142, 176, 182, 200,233,237,238,265,273,340,341,345 - Donji 265, 340, 343 - Gornji 265, 340, 343 Vrdolac, mj. 281 Vrdoljak,p~ 75, 78,93,140,173,176,267 - u Grabovcu 82 - u Medovu Docu 176 - u Slivnu 276 Vrdoljak, župnik iz Grabovca 176 Vrdoljak, Ana, pjesnikinja 116 Vrdoljak, don Andrija 82, 116 Vrdoljak, Adrija Vjekoslavov 127 Vrdoljak, Ante Marijanov 116 Vrdoljak, Bianka 126 Vrdoljak, Elizabeta 108 Vrdoljak, Filip Markov 116 Vrdoljak, Franciska 109 Vrdoljak, Grgo 77,82 Vrdoljak, Ilija 176 Vrdoljak, Iva 80, IlO Vrdoljak, don Ivan 68, 74 Vrdoljak, Ivan Markov 116 Vrdoljak, Ivan p. Petra 22 Vrdoljak, Jerko 82 Vrdoljak, Jerko Filipov 116 Vrdoljak, Jerolim 95 Vrdoljak, fra Jerolim Luiđi 116 Vrdoljak, Marica 119 Vrdoljak, Marko 82 Vrdoljak, don Marko 74, 75, 82,197 Vrdoljak, Mihovil 79, 82 Vrdoljak, Milka 120 Vrdoljak, Miše 116 Vrdoljak, Petar 82 Vrdoljak, Petar, poručnik 82 Vrdoljak, Petar Vjekoslavov 127 Vrdoljak, Ruža ud. p. Ante 127 Vrdoljak, Tomica (ž) 77 Vrdoljaci, zaselak 74 Vrdoljačić, Petar 254 Vrdoljaković, Petar 269, 276 Vrdovo (Vrdol), mj. 365, 340 Vrebac, pr. 137, 141 Vrela, mj. kod Dervente 274 Vrgorac 14, 101, 104, 106, 114, 120, 137, 146,163,176,192,226,336,271,275, 305,319,345,370 Vrgorsko jezero 263, 331 Vrhdragovac, mj. 167 Vrhgradina 155 Vrhovi, mj. kod Dervente 246

428

Vrkljan, Božo 302 Vrkljan, Ivan 302 Vrlić, Martin 90 Vrljičak, pr. 198 - u Poljicima 206 Vrljičak, Ivan 196 Vrljičak, Jakov 196 Vrljičak, Petar 199,206 Vrlika, mj. 64, 77, 106,294,319,320,346, 350,351,357 Vrlika, Ivan 115 Vrlika, Ruža 113 Vrljić, pr. BO, 181,206 - uDobranjama 72, 73 - u Imotskom 105 - u Podbablju 191, 192 Vrljić, Ana 95 Vrljić, Anda 73 Vrljić, Ante 73, 95 Vrljić, Frane 95 Vrljić, Grgo 95 Vrljić, Ivan 61, 69, 72, 95 Vrljić, Jela 72, 73, 95 Vrljić, Jure 95 Vrljić, Kata 72 Vrljić, Križan 181, 191 Vrljić, Manda 72, 95 Vrljić, Marko 72 Vrljić, Martin 90, 95, 105 Vrljić, Mate 61, 69, 72 Vrljić, Nikola 72 Vrljić, Petar 73, 95, 300, 306 Vrljić, fra Stipan 6, ll, 12, 14,39,41,73,85, 100, 101, 105, 156, 167, 178, 180, 192, 196,208,210,240,279,285,296,298,329, 336,366 Vrljić, Stipe 95 Vrljić, Vid 73 Vrljić Leko, Jure 306 Vrljić Lucić, pr. 188 Vrljika, rijeka 85, 90, 101,193,208,210,220 Vrulja, mj. 18, 19 Vučak, pr. 60, 130 - u Vinici, Velikoj 66 Vučemil, pr. 60 - u Vinici, Velikoj 60 Vučemilović, novčana zbirka 252 Vučemilović, pr. 66, 93, 130 - u Imotskom 106 Vučemilović, Alica 122 Vučemilović, Ana 93 Vučemilović, Ana p. Nikole 128 Vučemilović, Antica, ud.p. Lovre 128

Vučemilović, Edmund Jakovljev 128 Vučemilović, Đennano p. Jakova 127 Vučemilović, Filip p. Ante 127 Vučemilović, Frane 93 Vučemilović,

Iva 93 Ivan p. Blaža 128 Vučemilović, Jela 89, 91, 106 Vučemilović, Jelka 120 Vučemilović, Josipa ud. p. Đure 128 Vučemilović, Jozo 113 Vučemilović, Jure 93 Vučemilović, Jure p. Filipa 128 Vučemilović, Kata 113, 123 Vučemilović, Marko 89, 93, 96, 106 Vučemilović, Marko p. Blaža 128 Vučemilović, Norbert p. Nikole 128 Vučenović, Ljubinko 121 Vučetin Dolac 306 Vučičić, Josip 290 Vučić, Ante 99 Vučić, Ante Lončar 96 Vučić, Josip 281 Vučić, Mijo 290 Vučić, Pavao 99 Vučić, Petar 290 Vučić - Lončarević, pr. 93 Vučilić, Marko, harambaša 283 Vučin Boban, Petar 194 Vučko, pr. 66, 270 Vučković, pr. 54,73,319 - u Cisti Velikoj 66 Vučković, pravoslavaci 357 Vučković, Miloš, pravoslavac 89, 351 Vučković, Pavao 22 Vučković, Petar 61, 66 Vučković, Rade, pravoslavac 354 Vučković, Stipan 60, 66 Vučković, Tomo, pravoslavac 89, 351 Vučković, Vuin, pravoslavac 89, 351 Vučković (Vučko), pr. 270 Vuica, pr. 60, 106 - u Cisti Velikoj 66 Vuičić, pr. 147 Vuičić, Božo 66 Vuičić, Mate Dragun 107 Vuičić, Pavao 90 Vuičić, Petar 97, 107 Vuičić, Petar Baban 181 Vuičić, Uršula Dragun 107 Vuičić, Vid 89 Vuičić Lončar, pr. 307 Vuičin, Petar Baban 345 Vuić, Boško 93 Vučemilović,

Vuić, Vuić, Vuić,

Ilija 93 Ivan 93 Lucija 93 Vuić, Petar Lončar 90 Vuin, Bianko Matijašević 86 Vuinov, Milan Trnovica, pravoslavac 355 Vuinov, Miloš Trnovica, pravoslavac 182 Vujavić, Jakov 199 Vujavić, Marijan 255 Vujavić, Marko 183,255 Vujavić, Tome 199 Vujčić, pr. 131, 132,21 - u Imotskom 106 - u Prološcu 231, 232 Vujčić, pravoslavci 352 Vujčić, Ana 116 Vujčić, Ljuba 117 Vujčić, Paškal, biskup 106, 370 Vujčić, Pavao 106 Vujčić, fra Stipan 240 Vujčić, Vid 106 Vujčić Dragun, pr. 231 Vujčić Lončar, pr. 106,231 Vujević, pr. 130, 181,205,206 - uDobranjama 73 - u Podbablju 192 Vujević, Anica 192 Vujević, Ante 69, 198, 205 Vujević, Danica 119 Vujević, Filip 115 Vujević, Frano p. Nikole 128 Vujević, don Grgo 205 Vujević, Jakov 198,205 Vujević, Jakov, serdar 14, 73,192 Vujević, Jusuf-paša 192 Vujević, Kata 121, 123 Vujević, Marijan 115 Vujević, Mate p. Marka 128 Vujević, Mila 121 Vujević, Mirko p. Marka 128 Vujević, Stipan 192 Vujević, Tome 205 Vukač, sin Gojaka 15 Vukadinović, pr. 47 - u Vinjanima 311 Vukadinović, pravoslavci 351, 357 Vukadinović, Jakov Lendić 236 Vukadinović Radat, Mate 311 Vukasović, pr. 181 - u Podbablju 192 Vukasović, Matija 124 Vukelić, pravoslavci 356 Vukelja, pravoslavci 358

429

Vukičević, Vukosav Miletin, pravoslavac 353 Vukmir, sin Raduna 16 Vuknić, pr. 130, 252 - u Runoviću 260, 261 Vuknić, Grgur p. Frane 22 Vuknić, fra Jure 261 Vuknić, fra Luka 260 Vuknić, fra Stipan 261 Vuknić, Šime 260 Vuknić, Šimun 254, 255 Vuknići, zaselak 251 Vukoja, pr. u Podosoju 263 Vukoja, Jakov 263 Vukoje, sin Perunice 16 Vukoje, sin Radoja 16 Vukosav, pr. 130 Vukosavljević, pr. 89, 93 Vukosavljević, Ante 263 Vukosavljević, don Ante 105 Vukosavljević, Bariša 89, 90 Vuković, pr. 130, 161, 181,280,287,288 - u Podbablju 192 - na Studencima 290 Vuković, Ante, učitelj 279 Vuković, Bariša 116 Vuković, Grgo 192 Vuković, don Luka 196 Vuković, Marija 118 Vuković, Marijan 192 Vuković, Martin 192 Vuković, Mate p. Petra 180 Vuković, Mate Patak 179 Vuković, Mate Repušić 260 Vuković, don Mate Repušić 260 Vuković, Matija 123 Vuković, dr. Mile p. Bariše 128 Vuković, Petar 183, 192 Vuković, Petar p. Ilije 183 Vuković, Šimun 192 Vuković, dr. Veljko Milin 128 Vuković Čaušević, pr. 280, 290 Vuksan, pr. 181, 193 - u Podbablju 192 Vuksan, Blaž 181, 183, 192 Vuksan, Ilija 181, 192 Vuksan, Petar 192 Vuksan Blažić, pr. 181, 185, 192 Vuksan Dudić, pr. 192 Vuksanova, udovica 183, 192 Vukša, sin Milana 16 Vukša, sin Vladka 16 Vukušić, don Andrija 56 Vukušić, fra Marinko 251

430

Vukušić, župnik u Vinjanima 297 Vuleić, Ostoja, pravoslavac 90, 352 Vuletić, pr. 136, 137,267,293,344

- uDobranjama 73 - u Krstaticama 141 - u Slivnu 276 - u Župi 349 Vuletić, Grgo 136, 286, 270 Vuletić, Jerko 268 Vuletić, Jozo-Đuro 68 Vuletić, Jure 141,276 Vuletić, Mate 136, 270, 276 Vuletić, Pavao 142 Vuletić, don Šimun 68 Vuletić Šarin, pr. 141 Vuličić, pravoslavci 356 Vuličić, Božo 60 Vulić, Bože 199 VUljavić, Ante 61, 73 Vuljavić, Jure 73 Vuljavić, Kata 73 Vuljavić, Mara 73 Vuljavić, Marko 181 Vuljavić, Mate 73 Vuljavić, Stipan 73 Vuljavić (Vujević), Marko 192 Vunić Živanović, pr. 45 Vužić Prka, pr. 280

w Wanm,ller, Anđa 110 Wanm,ller, Angelus 93 Wanm,ller, Dontimus 93 Wanm,ller, Josip, liječnik 93 Wanm,ller, Joza (ž.) 128 Wanm,ller, Marieta III Wanm,ller, Nikola 93

z Zabrđe, mj. 136 Zabrišže, mj. kod Livna 64, 201, 294, 295 Zadar 5,6, lO, 13,23,98, 158, 187, 197,200, 249,259,316,333,342,350,359,361 Zadvarje 5, 14, 16, 18, 19,54,55,62, 120, 137, 160, 164, 169, 195,216,282,291, 361 Zagora, oko Muća 21 Zagorac, Aćim, pravoslavac 352 Zagoričani, mj. kod Livna 64

Zagorje, mj. kod Vira 296, 298, 367 Zagreb 9,12,21,25,30,60, 139,250,320, 321,360,361 Zagvozd 5, 10-12, 19,21-24,63,77,80, 103, 105, 106, 114, 120, 137-141, 146-152, 154, 160, 161, 167, 168, 171-176, 188, 189,200, 202,204,218,219,222-224,236,244,257, 262,271,287,304,306,313-316,319-329, 336-338, 345-347 Zajčak, Berta 112 Zakarija, pr. 93, 298 - u Vinjanima 312 Zakarija, Ana 109 Zakarija, Ivan 96 Zakarija, Mate 96 Zakarija, Nikola 194 Zakaričić, pr. 312 Zakaričić Lukačić, pr. 312 Zakarijić, Nikola 181 Zalier, Ante 116 Zalier, Ružica 120 Zamarić, pr. 216 Zanačić, Pavao 77 Zaneta, Frano, UČitelj 341 Zaostrog,mj.137,226,261 Zaradić, pr. 157, 166 - na Lovreću 170 Zaro, Luka 128 Zaslivlje, mj. kod Konjica 204 Zastinje, mj. kod Livna 286 Zastružje, mj. u Runoviću 201, 255 Zaveterje, mj. 23, 162, 185,285 Zavojani, mj. 118, 163 284,275 Zažabac (Pavlović), pr. 93 - u Imotskom 107 Zažabac Pavlović, Martin 107 Zažablje, mj. u ist. Hercegovini 107 Zdilar, pr. 91, 130, 131 - u Imotskom 107 Zdilar, pravoslavci 356, 357 Zdilar, Ante 99, 107,283 Zdilar, Blaž 99 Zdilar, Ivan 97 Zdilar, Jozo 107 Zdilar, Petar 89, 107 Zdilar, Ruža 125 Zdilar, Stipan 89, 107 Zdilarić, pr. 107 Zdilrević, pr. 93 Zec, pr. 130, 136,211,243 - u Krstaticama 142 - u Prološcu 232 Zec, Andrija 215, 232

Zec, Marko 243 Zec, Mijo 232 Zec-Kruševac, pr. 136 Zec-Orlović, pr. 136, 138, 142 Zec-Peškirić, pr. 136, 142 Zečević, pr. u Krstaticama 142 Zečević, Jakov 136, 142,269,270 Zečević, Jerolim 142, 270 Zečević, Jure 142 Zečević, Martin 142, 182, 194 Zečević, Mate 136, 142,268,270 Zečević, Stipan 18,232 Zečević, Šimun 136, 142,269 Zečevina, mj. - Donja 142 - Gornja 142 Zečica voda, mj. 366 Zekanović, Marko 19 Zekušić, pr. 258 Zekušić, Ivan 258 Zeleničić, pr. 230 Zelenika, pr. 130 Zelić, pr. 45, 103, 131,235,238 - u Biorinama 50 Zelić, Grgo 45, 46 Zelić, Ivan 46 Zelić, Martin 45, 46 Zelić, Mate 45, 46 Zelić, Nikola 46 Zeljko, pr. 41, 260,267 - u Slivnu 277 Zeljko Vodanović, pr. 276 Zen, pr. 130 Zen, Frano Josipov 128 Zen, Josip 121 Zen, Josip p. Franje 128 Zenica 246 Zgon, mj. 216 Zgonj, mj. 221 Zgurić, pr. 244 Zirdum, Andrija 360 Zlatoper, Josip 116 Zlatović, Stipan 9, 12 Zlić, pravoslavci 356 Zlić, Grgo 50 Zlić, Ivan 50 Zlić, Martin 50 Zlić, Mate 50 Zlić, Nikola 50 Zloković, pr. 152 Zmij ar, pr. 331 Zmij ar-Zmij arević, pr. 24 Zmij arević, pr. 331

431

Zmijavci, mj. 5, 13,23,24, 114, 121, 138141,149,177,179,180,186,189,193,

(Žaja) Knezović, pr. 36 Žakeljić, Bože 17,42, 174

2~202,205,206,237,251-263,271,273,

Žapkar, Marica 117 Žafčević, Petar 214,216 Žarković, pr. 198,336 - u Poljicima 206 Žarković, biskup 233, 239 Žarković, don Jozo 135 Žarković, Nikola, vojvoda 233, 239 Žarković, Stipan 206 Žarković, don Stipan 206, 336 Žarković, Šimun 336 Žarković Karoglan, pr. 336 Žarković Karoglan, Stipan 336 Žarkovića kuće, mj. 197 Žarnić, pr. 173 Žamića podvornice, mj. 173 Žamića staje 175 Žažabac, pr. 93 Žderčević, Luka 18 Žderić, pr. 264, 331 I Žderić, Grgo 261, 262, 269, 270 Žderić, Mate 253, 254, 261 Žderić, Mijo 254, 261 Ždero, pr. 130,252,298 - u Podosoju 263 - u Runoviću 261 - II Zag,vozdu 330 Ždero Viščević, Simun 261 Ždrilo, glavica 314 žeče, Andrija 214 Žeče, Mijo 214 žeravac, mj. kod Dervente 257 žeževica, mj. 74, 79, 82, 109, llI, 118, 119, 150,162,165,238,282,285,291 Židić, pr. 91 Živanović, pr. 45, 93, 131 - u Biorinama 50, 51 - u Imotskom 107 Živanović, Ante 97 Živanović, Blaž 46, 51 Živanović, Dominik 50 Živanović, Ilija 97 Živanović, Ivan 46,51,90, 107 Živanović, Jela 113 Živanović, Jovičina 50 Živanović, Križan 50 Živanović, Nikola 46, SO, 51 Živćec, pr. 132 Živinice, mj. kod Dervente 288 Živković, pravoslavci 130, 357 Živogošće, mj. 72, 305,319, 339 Živongić, Ivan Čembo 157

275,311,319,321,327,329,331339, 345,349,351,354,355,357,367 Znaor, pr. BO, 181, 194 - u Podbablju 192, 193 Znaor, Kata ud.p. Mate 182 Znaor, Mate Čulinović 193 Znaor, Mate Španja 193 Znaor, Nikola 183 Znaor, Pavao 182, 183 Znaor, Toma 193 Znaori,mj.179,333 Znaorović, Nikola 181,192,193 Znaorović, Pavao 192 Zoričić, Vid, hajduk 189 Zorzi, Kolonelo iz Makarske 182 Zorzi, Grimani, providur 98 Zovkića kuće, mj. 144,333 Zovko, pr. 130, 145, 149, 181, 194,224 - u Lokvičićima 152 - u Podbablju 193 - u Zmijavcima 339 Zovko, Kata 127 Zovković, Andrija 145, 146, 152,214 Zubanović, Jure p. Mije 22 Zuić, pr. 198 Zuić, Andrija 199,200,206 Zuić, Cvitan 199,206 Zuić, Križan 200 Zuić, don Luka Filipinac 214 Zuić, Marko 19,206 Zuić, Mate 116, 198,200,206 Zujić, pr. 130 - u Poljicima 206 Zujić, K. 360 Zujić, don Luka 196 Zulić, Mate 47 Zupčić, pr. 130 Zuviteo, Augustin, učitelj 197 Zvečaj, mj. 77 Zvečanje, mj. 247 Zvirojević, Mijo 46 Zvirojević, Šimun 46 Zvirovići, mj. u Brotnju 150, 186,220

ž ~abljak, mj. kod Dervente (Tešanj!) 236 Zaja, pr. 174 - u Aržanu 42

432

Živonginić, Šimun Čembo 158, 161 Žižan, pr. 166, 170 Žižanović, pr. 156 - na Lovreću 170 Žlibina, mj. u Biokovu 101, 134,250 Žole, Ante 298 Žugo, pr. 316 - u Zagvozdu 330 Žulj, pr. 330 Žuljević, don Lovro 68 Žuljević, Nikola 300 Žuljić, pr. 242, 246 - u Ričicama 249 Župa Biokovska, mj. 5, 10,23, 119, 121, 134, 137-142, 186, 190, 194,202-205,233, 236239,254,265,335,337-345,347,348 - Donja-Takalo 344-346 - Donja-Kućetine 345

- Gornja 344, 345 - Srednja 346 Županj dolac 137 Župić, pr. 270, 298, 300, 308 - u Prološcu 232 - u Vinjanima 312 Župić, Mijo 299, 312 Župić Ćorić, fra Marko 312 Župića dolac 308 Župići, zaselak 312 Žužul, pr. 130, 181 - u Podbablju 193 Žužul, Križan 183, 193 Žužulović, Križan 183, 193 Žužulović, Šare 183, 193

433

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 -~

Bilješka o piscu Fra Vjeko Vrčić rođen je u Imotskom 28. veljače 1914. Osnovnu školu završio je u Imotskom, gimnaziju u Sinju, teološki studij u Makarskoj. Za svećenika je zaređen 12. ožujka 1938. U početku radi na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti u Sinju (1939-1945), župnik je i dekan u Metkoviću (1945-1958), župnik u Runoviću (1958-1959), župnik u Igranima i Drašnicama (1959-1961), župnik, dekan i gvardijan u Imotskom (1961-1967), župnik i dekan u Vrgorcu (1967-1982). Od 1982. god. živi u samostanu u Imotskom. Od gimnazijskih dana piše i surađuje u raznim glasnicima i listovima. Posebno je izdao: Odjeci 250-godišnjeg rada župe Imotski, Imotski 1967, Biokovski župnik, Imotski 1969, Svećenici i redovnici Imotske krajine, Imotski 1970, Vrgorska krajina, Vrgorac 1972, Neretvanske župe, Metković 1974, Naš Magistar, Vrgorac 1977, Župe Imotske krajine I. dio, Imotski 1978, Župe Imotske krajine II. dio, Imotski 1980, Govori župnik, Split 1982, Posljednji bijeg, Imotski 1984, Plamen iz kamena, Lovreć 1985, Franjevačka baština u Imotskom, Imotski 1988, Biskup fra Paškal Vujčić, Imotski 1992. 10. travnja 1996. g. Predsjednik Republike Hrvatske dodijelio mu je odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

435

I

j j j j j j j j j j j j j j j j j j j j j j J

KAZALO Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Zbjegovi i seljenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Naselja koja su dobila ime po plemenima koja su nekada II njima stanovala.

7 9 24

PLEMENA IMOTSKE KRAJINE Aržano . . . . . . . . . . . . . . . Biorine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Cista Provo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Cista Velika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Dobranje . . . . . Grabovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Imotski . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Krstat\ce. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Lokvičići . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Lovreć. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. Svilići . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Medov Dolac . . . . . Podbablje . . . . . . . Poljica . . . . . . . . . Proložac . . . . . . . . Rašćane . . . . . . . . . Ričice . . . . . . . . . Runović . . . . . Podosoje Slivno . . . . Studenci .. . Svib . . . . . Vinjani . . . . . . . Zagvozd . . . . . . . . Zmijavci . . . . . . . . . . . Župa biokovska. . . . . . . Srpska pravoslavna parohija . . . . . . . . . . . . . . . . . .

35 43 52 56

67 74 83 134 143 153 157 171 177 195 207 233 240 250 261 265 278 291 296 313 331 340 350

437

Bibliografija . . . . . . . Kumhatova pjesma . .. . Neumrli fra Stipan Vrljić. Kazalo osobnih imena i zemljopisnih pojmova (Petar Mamić) Bilješka o piscu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

438

359 361 365 367 435

dedicated

to korijeni.com project