Na političkoj linij Komunističke partije Jugoslavije - Ujedinjeni radnički sindikalni savez Jugoslavije i rad kom unista u njemu 1929-1940 [PDF]

Zitiervorschau

B IB L IO T E K A

IS K U S T V A

Josip Cazi

URSSJ I RAD KOMUNISTA U NJEMU Ujedinjeni radnički sindikalni savez Jugoslavije i rad kom unista u njemu 1929-1940

Knjiga druga

RADNIČKE NOVINE ZAGREB 1978

PREDGOVOR Prva knjiga Ujedinjeni radnički sindikalni sa­ vez i rad ko m u n ista u n jem u 1929-1934. ko ju su izdale »R adničke no vin e« 1977. p o d nazivom »S pu ta reform izm a na p u t klasne borbe« dijeli se u tri dijela. U u v o d n o m dijelu govori o reform izm u u kla sn o m radničkom pokretu, počecim a refor­ m izm a u radničkom po kre tu H rvatske, o rascjepu radničkog pokreta na reform ističko i revolucio­ narno krilo, zatim o stvaranju reform ističke par­ tije i sindikata u Jugoslaviji i reform izm u u m eđu­ narodnom radničkom pokretu. Prvi se dio knjige o dnosi na stvaranje ilegalnih sindikata i sindikal­ nu po litik u K PJ u doba šestojanuarske diktature; govori se o zaokretu u politici K PJ p rem a refor­ m ističkim sindikatim a, stvaranju revolucionarne sindikalne opozicije i pretvaranju reform ističkih sindikalnih organizacija u organe klasne borbe. D rugi dio obuhvaća organizacijsko-politički raz­ voj Ujedinjenog radničkog sindikalnog saveza Ju­ goslavije, njegove kongrese, razvitak pokrajinskih organizacija, su ko b izm eđu ORS-a i URSS-a; go­ vori se o profašističkim režim skim sindikatim a, nacionalnim i vjerskim udruženjim a m eđu radni­ cima, o poku ša ju obnove Socijaldem okratske stranke Jugoslavije, radu ko m unista m eđu sindi­ kalno organiziranim ženam a i radničkom om ladi­ n o m u kla sn im radničkim sindikatim a.

Ova druga knjiga prikazuje privredno stanje zem lje i položaj radnika, kla sn u strukturu, raz­ voj industrije, zanatstva, novčarstva, trgovine, saobraćaja; govori o krizi i privred n o m oživlja­ vanju, zatim o borbi za sindikalno jedinstvo na o sn o vi klasne borbe u kojem u je o buhvaćena p o ­ litika Partije za jedinstvo radničke klase p utem proleterske jedinstvene fronte i N arodne fronte, te o IV k o n g r e s u URSSJ-a kao platform i za jed in ­ stvo sin d ik a ln o g pokreta. U njoj se govori o dje­ latnosti pokrajinskih sindikalnih odbora URSS-a i n jih o v im b orbam a i akcijam a, socijalnoj, p o li­ tičkoj, š tra jk a ško j i k u ltu r n o j a k tiv n o s ti URSSa, na lin iji K PJ i o n o v o m rascjepu i zabrani URSSJ-a. S ove dvije knjige Ujedinjeni radnički sindikal­ ni savez i rad kom unista u njem u 1929-1940. i ra­ nije objavljene dvije knjige »Građa za povijest sin­ dikalnog pokreta 1917-1920.«i knjigom u tri dijela »N ezavisni sindikati 1921-1929.« dat je globalni prikaz klasnih borbi sindikalno organiziranih rad­ nika izm eđu dva rata. Ostaje još da se objavi knjiga »Razvitak sin d ik a ln ih organizacija u sklopu URSSJ-a« čim e bi se zaokružio rad klasnih sin d ik a l­ n ih organizacija koje su djelovale po d idejnim utjecajem K o m u n istič ke partije Jugoslavije i k o ­ m u n ista koji su radili u njima.

PRV I

D IO

PR IV R ED N O STAN JE ZEM LJE I POLOŽAJ RADNIKA KLASNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA Prvi popis stanovništva u Jugoslaviji proveden je 31. siječnja 1921. godine. Tada je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca imala 11,984.911 stanovnika. Drugi popis proveden u Jugoslaviji 10 godina kasnije, 31. ožujka 1931. godine, utvrdio je da broj stanovnika iznosi 13,934.038. Stanovnika je 31. pro­ sinca 1938. godine bilo 15,490.000, 1939. godine 15,703.000, a 1940. godine 15,919.000. Populacioni je priraštaj bio vrlo velik. U razdoblju od 1921. do 1931. godine iznosio je 1,949.127 ili 16,5 posto, a u razdoblju od 1931. do 1939. godine 1,768.962 ili 15,5 posto. To je uvjetovalo i vrlo visoki porast broja radnika koji je, zbog nedovoljno razvijenih proizvodnih snaga i ogra­ ničenih mogućnosti njihova zapošljavanja, predstav­ ljao stalni i veliki ekonomski i politički problem. Godine 1921. na području Kraljevine SHS bilo je 9,215.514 ili 78,9 posto stanovništva koje je živjelo od poljoprivrede i 2,469.253 ili 21,1 posto stanov­ ništva koje je živjelo od industrije, zanatstva, trgovi­ ne, novčarstva, saobraćaja, javnih službi, slobodnih zanimanja, vojske i drugog. U najamnom je odnosu bilo 1,083.908 radnika i službenika, od toga u po­ ljoprivredi 403.017, industriji i zanatstvu 282.306, tr­ govini, novčarstvu i saobraćaju 119,945, u javnim službama i slobodnim zanimanjima 233.960, te u drugim zanimanjima 43.680 osoba. Od cjelokupnog broja činovnika i namještenika bilo je 151.318 m u­ škaraca i 31.076 žena; radnika 309.579 i radnica 43.679. Od 425.996 nadničara i slugu bilo je 277.487 m uškaraca i 148.509 žena. Od ukupnog broja šegrta bilo je 55.005 dječaka i 4.957 djevojčica. Od kućne posluge bilo je svega 5.146 muškaraca i 60.131 žena. Činovnici i nam ješte­ nici izdržavali su 77.886 m uškaraca i 188.633 žena, a radnici, nadničari i sluge izdržavali su 176.254 m u­ škaraca i 396.421 žena. Prema tome, ukupan broj osoba koja su se izdržavala od nadnica i plaća rad­ nika i namještenika iznosio je 1,926.112.

Samostalnih poljoprivrednih proizvođača, zanatli­ ja, trgovaca i slobodnih zanimanja, vlasnika i posloda­ vaca bilo je ukupno 4,946.203, od čega u poljoprivredi 4,445.421, u industriji i zanatstvu 239.785, u trgovini, novčarstvu i saobraćaju 87.783, u javnim službama i slobodnim zanimanjima i ostalom 173.214. Prema popisu stanovništva u 1931. godini od po­ ljoprivrede je živjelo 10,678.565 lica, tj. 76,3 posto stanovništva ili za 1,455.051 više nego u 1921. godini. Od industrije, zanatstva, trgovine, novčarstva, sao­ braćaja, javnih službi, slobodnih zanimanja i drugog živjelo je 23,7 posto stanovništva, odnosno 3,263.703 osoba ili 794.450 osoba više nego u 1921. godini. Broj zaposlenih u poljoprivredi smanjio se za 2,6 posto u odnosu na ukupno stanovništvo popisano 1921. godine. U najamnom je odnosu bilo ukupno 1,515.616 lica, od čega u poljoprivredi 509.007, u in­ dustriji 476.079, u trgovini, novčarstvu i saobraćaju 178.863, u javnim službama, vojsci i slobodnim zani­ manjima 286.444, u drugim zanimanjima (rentijeri, umirovljenici) i radnici bez zanimanja 65.023. U od­ nosu na 1921. godinu, u najamnom je odnosu bilo 329.808 osoba više, od čega u poljoprivredi 106.290, u industriji i zanatstvu 193.773, u trgovini i saobra­ ćaju 58.918, u javnim službama 52.484, u drugim za­ nimanjima 21.353 osobe, u privredi i javnim službama bilo je zaposleno 287.870 činovnika i namještenika, 496.265 radnika, 574.660 nadničara i slugu, 71.748 šegr­ ta i 64.998 osoba kućne posluge. Ukupno je bilo 1,365.336 izdržavanih osoba, od kojih 393.455 muška­ raca i 871.681 žena. Od najamnog odnosa, nadnica i plaća, živjelo je, prema tome. 2,860.982 stanovnika, od­ nosno 1,508.185 muškaraca i 1,252.388 žena. Za 10 go­ dina porastao je broj činovnika i namještenika za 105.576, radnika za 143.007, nadničara i slugu za 148.669 i šegrta za 11.765. Smanjen je samo broj osoba kućne posluge i to za 1000. U istom je razdoblju broj izdržavanih osoba porastao za 506.142.

7

1

i

354 120

3

132 49

© Os

Ig

*

2 445

-

S 2

497 363

-

oo B

O S fi

a s

X

3

314 134 167 2.016

2

Iri ^

1.507

p Oj — Oj

§ a

683 2.704

in $

5 fi

s

8

Oj

a «>

3

1

-

s

jn

221 - 00 • š s l

H

II

s

5 t s |

183 1.868 58 2.735

3

1.403

S3

2

X

7 52 1 279

55

-

"■2

-

2

oo

156 4.180 17 21

«

s

S3

10.830 4.052

2

5.652

1.240

778 18.139 117 4.560

4M

8

-

i o* cj

R

$

S S >o 8 S