141 81 17MB
Serbo-Croatian Pages 448 Year 1978.
B IB L IO T E K A
IS K U S T V A
Josip Cazi
URSSJ I RAD KOMUNISTA U NJEMU Ujedinjeni radnički sindikalni savez Jugoslavije i rad kom unista u njemu 1929-1940
Knjiga druga
RADNIČKE NOVINE ZAGREB 1978
PREDGOVOR Prva knjiga Ujedinjeni radnički sindikalni sa vez i rad ko m u n ista u n jem u 1929-1934. ko ju su izdale »R adničke no vin e« 1977. p o d nazivom »S pu ta reform izm a na p u t klasne borbe« dijeli se u tri dijela. U u v o d n o m dijelu govori o reform izm u u kla sn o m radničkom pokretu, počecim a refor m izm a u radničkom po kre tu H rvatske, o rascjepu radničkog pokreta na reform ističko i revolucio narno krilo, zatim o stvaranju reform ističke par tije i sindikata u Jugoslaviji i reform izm u u m eđu narodnom radničkom pokretu. Prvi se dio knjige o dnosi na stvaranje ilegalnih sindikata i sindikal nu po litik u K PJ u doba šestojanuarske diktature; govori se o zaokretu u politici K PJ p rem a refor m ističkim sindikatim a, stvaranju revolucionarne sindikalne opozicije i pretvaranju reform ističkih sindikalnih organizacija u organe klasne borbe. D rugi dio obuhvaća organizacijsko-politički raz voj Ujedinjenog radničkog sindikalnog saveza Ju goslavije, njegove kongrese, razvitak pokrajinskih organizacija, su ko b izm eđu ORS-a i URSS-a; go vori se o profašističkim režim skim sindikatim a, nacionalnim i vjerskim udruženjim a m eđu radni cima, o poku ša ju obnove Socijaldem okratske stranke Jugoslavije, radu ko m unista m eđu sindi kalno organiziranim ženam a i radničkom om ladi n o m u kla sn im radničkim sindikatim a.
Ova druga knjiga prikazuje privredno stanje zem lje i položaj radnika, kla sn u strukturu, raz voj industrije, zanatstva, novčarstva, trgovine, saobraćaja; govori o krizi i privred n o m oživlja vanju, zatim o borbi za sindikalno jedinstvo na o sn o vi klasne borbe u kojem u je o buhvaćena p o litika Partije za jedinstvo radničke klase p utem proleterske jedinstvene fronte i N arodne fronte, te o IV k o n g r e s u URSSJ-a kao platform i za jed in stvo sin d ik a ln o g pokreta. U njoj se govori o dje latnosti pokrajinskih sindikalnih odbora URSS-a i n jih o v im b orbam a i akcijam a, socijalnoj, p o li tičkoj, š tra jk a ško j i k u ltu r n o j a k tiv n o s ti URSSa, na lin iji K PJ i o n o v o m rascjepu i zabrani URSSJ-a. S ove dvije knjige Ujedinjeni radnički sindikal ni savez i rad kom unista u njem u 1929-1940. i ra nije objavljene dvije knjige »Građa za povijest sin dikalnog pokreta 1917-1920.«i knjigom u tri dijela »N ezavisni sindikati 1921-1929.« dat je globalni prikaz klasnih borbi sindikalno organiziranih rad nika izm eđu dva rata. Ostaje još da se objavi knjiga »Razvitak sin d ik a ln ih organizacija u sklopu URSSJ-a« čim e bi se zaokružio rad klasnih sin d ik a l n ih organizacija koje su djelovale po d idejnim utjecajem K o m u n istič ke partije Jugoslavije i k o m u n ista koji su radili u njima.
PRV I
D IO
PR IV R ED N O STAN JE ZEM LJE I POLOŽAJ RADNIKA KLASNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA Prvi popis stanovništva u Jugoslaviji proveden je 31. siječnja 1921. godine. Tada je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca imala 11,984.911 stanovnika. Drugi popis proveden u Jugoslaviji 10 godina kasnije, 31. ožujka 1931. godine, utvrdio je da broj stanovnika iznosi 13,934.038. Stanovnika je 31. pro sinca 1938. godine bilo 15,490.000, 1939. godine 15,703.000, a 1940. godine 15,919.000. Populacioni je priraštaj bio vrlo velik. U razdoblju od 1921. do 1931. godine iznosio je 1,949.127 ili 16,5 posto, a u razdoblju od 1931. do 1939. godine 1,768.962 ili 15,5 posto. To je uvjetovalo i vrlo visoki porast broja radnika koji je, zbog nedovoljno razvijenih proizvodnih snaga i ogra ničenih mogućnosti njihova zapošljavanja, predstav ljao stalni i veliki ekonomski i politički problem. Godine 1921. na području Kraljevine SHS bilo je 9,215.514 ili 78,9 posto stanovništva koje je živjelo od poljoprivrede i 2,469.253 ili 21,1 posto stanov ništva koje je živjelo od industrije, zanatstva, trgovi ne, novčarstva, saobraćaja, javnih službi, slobodnih zanimanja, vojske i drugog. U najamnom je odnosu bilo 1,083.908 radnika i službenika, od toga u po ljoprivredi 403.017, industriji i zanatstvu 282.306, tr govini, novčarstvu i saobraćaju 119,945, u javnim službama i slobodnim zanimanjima 233.960, te u drugim zanimanjima 43.680 osoba. Od cjelokupnog broja činovnika i namještenika bilo je 151.318 m u škaraca i 31.076 žena; radnika 309.579 i radnica 43.679. Od 425.996 nadničara i slugu bilo je 277.487 m uškaraca i 148.509 žena. Od ukupnog broja šegrta bilo je 55.005 dječaka i 4.957 djevojčica. Od kućne posluge bilo je svega 5.146 muškaraca i 60.131 žena. Činovnici i nam ješte nici izdržavali su 77.886 m uškaraca i 188.633 žena, a radnici, nadničari i sluge izdržavali su 176.254 m u škaraca i 396.421 žena. Prema tome, ukupan broj osoba koja su se izdržavala od nadnica i plaća rad nika i namještenika iznosio je 1,926.112.
Samostalnih poljoprivrednih proizvođača, zanatli ja, trgovaca i slobodnih zanimanja, vlasnika i posloda vaca bilo je ukupno 4,946.203, od čega u poljoprivredi 4,445.421, u industriji i zanatstvu 239.785, u trgovini, novčarstvu i saobraćaju 87.783, u javnim službama i slobodnim zanimanjima i ostalom 173.214. Prema popisu stanovništva u 1931. godini od po ljoprivrede je živjelo 10,678.565 lica, tj. 76,3 posto stanovništva ili za 1,455.051 više nego u 1921. godini. Od industrije, zanatstva, trgovine, novčarstva, sao braćaja, javnih službi, slobodnih zanimanja i drugog živjelo je 23,7 posto stanovništva, odnosno 3,263.703 osoba ili 794.450 osoba više nego u 1921. godini. Broj zaposlenih u poljoprivredi smanjio se za 2,6 posto u odnosu na ukupno stanovništvo popisano 1921. godine. U najamnom je odnosu bilo ukupno 1,515.616 lica, od čega u poljoprivredi 509.007, u in dustriji 476.079, u trgovini, novčarstvu i saobraćaju 178.863, u javnim službama, vojsci i slobodnim zani manjima 286.444, u drugim zanimanjima (rentijeri, umirovljenici) i radnici bez zanimanja 65.023. U od nosu na 1921. godinu, u najamnom je odnosu bilo 329.808 osoba više, od čega u poljoprivredi 106.290, u industriji i zanatstvu 193.773, u trgovini i saobra ćaju 58.918, u javnim službama 52.484, u drugim za nimanjima 21.353 osobe, u privredi i javnim službama bilo je zaposleno 287.870 činovnika i namještenika, 496.265 radnika, 574.660 nadničara i slugu, 71.748 šegr ta i 64.998 osoba kućne posluge. Ukupno je bilo 1,365.336 izdržavanih osoba, od kojih 393.455 muška raca i 871.681 žena. Od najamnog odnosa, nadnica i plaća, živjelo je, prema tome. 2,860.982 stanovnika, od nosno 1,508.185 muškaraca i 1,252.388 žena. Za 10 go dina porastao je broj činovnika i namještenika za 105.576, radnika za 143.007, nadničara i slugu za 148.669 i šegrta za 11.765. Smanjen je samo broj osoba kućne posluge i to za 1000. U istom je razdoblju broj izdržavanih osoba porastao za 506.142.
7
1
i
354 120
3
132 49
© Os
Ig
*
2 445
-
S 2
497 363
-
oo B
O S fi
a s
X
3
314 134 167 2.016
2
Iri ^
1.507
p Oj — Oj
§ a
683 2.704
in $
5 fi
s
8
Oj
a «>
3
1
-
s
jn
221 - 00 • š s l
H
II
s
5 t s |
183 1.868 58 2.735
3
1.403
S3
2
X
7 52 1 279
55
-
"■2
-
2
oo
156 4.180 17 21
«
s
S3
10.830 4.052
2
5.652
1.240
778 18.139 117 4.560
4M
8
-
i o* cj
R
$
S S >o 8 S