202 89 35MB
Croatian Pages 363 Year 1984
HRVATSKI PRAVOPIS
Kiel
H RVATS KT PRAVOPIS S
PRAVOPISNIM RJECNIKOM
Prema uputama Pravopisne komisye Matice hrvatske sastavUi: dr. Stjepan Babic, dr. Bozidar i dr. Milan Mogus.
Sfa
Finka
UVODNA
RIJEC
Godine 1836. Hrvati su konacno objedinjeni u jednom knjizev-
nom
jeziku:
stokavsko-ijekavskom. Cakavski
i
kajkavski dijalekt
nisu tim objedinjavanjem definitivno nestali iz hrvatske knjizevne
prakse; dapace, mnoge rijeci i oblici iz ovih dijalekata u kasnijem su razvoju hranili i osvjezavali normirani knjizevni jezik u Hrvatskoj. Hrvatski knjizevnici i filolozi tog vremena odigrali su u ovom
procesu ujedinjavanja bitnu ulogu. Bilr su to Ljudevit Gaj, VjekoBabukic, Antun Mazuranic, Ivan Mazuranic, Adolfo Veber Tkalcevic, Bogoslav Sulek i Vatroslav Jagic. slav
Vec u drugoj
polovici XIX. stoljeca filolozi Vatroslav Jagic, Maretic i Ivan Broz pokusavaju skrenuti razvoj hrvatskog knjizevnog jezika u pravcu Karadziceve i Daniciceve velikosrpske koncepcije o zajednickom jeziku za Hrvate i Srbe. Politicke teznje za zajednickom drzavom svih Juznih Slavena mehanicki su se prenosile i na jezicno podrucje. Iako bez uspjeha, takvi pokusaji stvaranja politickog jezika nisu prestali ni u XX. stoljecu.
Tomo
u prirodni razvoj hrvatskog knjizevnog jezika bio je tzv. Novosadski dogovor u g. 1953. Hrvatski lingvist dr. Radoslav Katicic pise o tome slijedece: «U torn je dogovoru sadrzana nediferencirana tvrdnja o jezicnom jedinstvu i ona se cesto tumacila kao da nema hrvatskog knjizevnog jezika i njegove cjelovitosti u prostoru i vremenu. Poricalo se da je on nosilac specificnih kulturnih vrijednosti koje su sastavnica hrvatskog bica i proizlaze iz cijele hrvatske povijesti. S pozivom na sirinu i toleranciju zapravo se dopustala i opravdavala svaka netakticnost bezobzirnost i nepristojnost prema standardnom jezicnom obliku koji po svemu funkcionira kao knjizevni jezik jednog naroda». (Hrvatski tjednik, br. 33. od 3. XII. 1971.) Najizrazitiji pokusaj brutalnog mijesanja
,
pod politickim pritiskom i ovisio mocni sef jugoslavenske policije Aleksandar Rankovic, i nakon sto je politicko rukovodstvo u Hrvatskoj pocelo uvoditi vise slobode u javni zivot, odmah je Novosadski dogovor nastao
je
o torn pritisku.
znanstvena
Cim
je
je g. 1966. svrgnut
kulturna javnost Hrvatske zatrazila pravo na nesmetani i autonomni razvoj u jezicnoj domeni. « Javni i kolektivni protest iz 1967. g. u vidu Deklaracije o hrvatskom knjizevnom jeziku imao je duboko i stvarno opravdanje» napisao je istaknuti hrvatski lingvist dr. Ljudevit Jonke u predgovoru svoje knjige « Hrvatski knjizevni jezik XIX. i XX. stoljeca» (Matica hrvatska 1971.) i
—
Pocetkom
1971. hrvatske su kulturne ustanove na celu s Matiformalno otkazale Novosadski dogovor. Pravoi pisna komisija Matice hrvatske dala je tada poticaj i odredila nacela za rad na hrvatskom pravopisu. Ta radna nacela odobrile su i potvrdile ostale hrvatske znanstvene i strucne institucije kao Drustvo knjizevnika Hrvatske, Katedra za hrvatski jezik Filozofskog fakulteta Hrvatskog sveucilista u Zagrebu, Institut za jezik Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatsko filolosko drustvo, Rad na izradi pravopisa povjeren je dr. Stjepanu Babicu, dr. Bozidaru Finki i dr. Milanu Mogusu. g.
com hrvatskom
U
jesen g. 1971. Hrvatski pravopis je vec bio u tisku i trebao u skolstvo i sredstva javnog saopcavanja. Medutim, 1. XII.
se uvesti
1971. centralne vlasti u Beogradu i predsjednik SFRJ Josip Broz na sastanku u vili vojnog lovista u Karadordevu, odlucili su svrgnuti hrvatsko politicko rukovodstvo na celu s dr. Savkom Dabcevic-Kucar i Mikom Tripalom. Njihovim padom u Hrvatskoj su zapoceli masovni progoni i uhicenja. Zabranjen je veliki broj novina, casopisa i strucnih revija. Najjace je pod udar dosla Matica hrvatska, ta najuglednija kulturna ustanova hrvatskog naroda. Medu ostalim, u nadirucoj cistki, unistena je i cjelokupna naklada (40.000) Hrvatskog pravopisa, te «obicne ortografske konvencije» (dr. Dalibor Brozovic). Iako se u ovoj knjizi izbjegavalo sukobljavanje s postojecim politickim koncepcijama, sto je vidljivo po primjerima kojima se ilustriraju pravopisna pravila, novi rezim ovu knjigu proglasava «nacionalistickom diverzijom», sudski progoni izdavaca itd. (Izvjestaj 28. sjednice CK SK Hrvatske, str. 277). Tito,
Hrvatski javni radnici na Zapadu smatraju svojom duznoscu da Hrvatski pravopis tiskaju u nepromijenjenom obliku i da ga takvog pruze sto vecem broju Hrvata na Zapadu, kojih je oko 2 milijuna, i, koliko je to moguce, Hrvatima u domovini. Ovaj ce pravopis, takoder, korisno posluziti i svim slavistima u svijetu, ponajprije zato sto on kodificira i sankcionira vec postojecu jezicnu praksu u hrvatskom narodu.
UREDNISTVO «NOVE HRVATSKE»
n
PREFACE The Croats achieved their linguistic unity relatively late, in 1836, when the Stokavian-Ijekavian dialect was adopted as the standard literary language. But this linguistic unification did not spell the end of the Cakavian and Kajkavian dialects: on the contrary, many words and forms specific to those two dialects were later adopted by the standard literary Croat, giving it a new vigour and vitality. The most prominent Croat writers and philologists who played a major role in this unification were Ljudevit Gaj, Vjekoslav Babukic, Antun Mazuranic, Ivan Mazuranic, Adolfo Veber Tkalcevic, Bogoslav Sulek and Vatroslav Jagic. By the second
19th century, however, philologists Vatroslav Jagic, Tomo Maretic and Ivan Broz were already trying to direct the development of the Croat literary language towards the essentially Great Serbian idea of the common Serbo-Croat language. This idea is associated with the names of two famous Serbian scholars, Vuk Karadzic and Duro Danicic. The striving for a common South Slavic state was thus arbitrarily translated into the field of language. Despite their conspicuous lack of success, these attempts at creating a «political» Serbo-Croat language have persisted till our own day.
The most
half of the
blatant example of this arbitrary interference with
the natural development of the Croat language
was
the so-called
Novi Sad Agreement of 1954. This is how the Croat linguist, Dr. Radoslav Katicic, sums up that agreement: «This agreement rests on the unsupported assumption of an alleged Serbo-Croat linguistic unity, which has frequently been used to deny the independent existence of the Croat literary language and its historic and territorial continuity. Some disputed that there was such a thing as a Croat language
—
a visible expression of specific cultural values deriving from Croat history and Croat national character. Appeals for broadmindedness and tolerance were used as a blanket
form of tactlessness, rudeness and insolence towards the standard linguistic form functioning in every respect as the literary language of a nation». (Croatian Weekly, No. 33, justification for every
December 3rd, 1971). The Novi Sad Agreement was the sure and depended on that pressure
direct result of political pres-
for its survival. As soon as powerful Yugoslav secret police boss, Alexander Rankovic, was dismissed in 1966, and the political leadership in Croatia began to allow a greater measure of freedom in the public life of that republic, Croatian scholars and writers voiced a demand for full the
linguistic
autonomy
free
from
all political
m
interference.
«The
collec-
1967 in the shape of the Declaration on the Croatian literary language had a deep and real justification», wrote Professor Ljudevit Jonke, the prominent Croat scholar in the preface to his book: «The Croatian Literary Language in the 19th and 20th Century » (Matica Hrvatska, 1971). five public protest in
At the beginning of 1971 there came the cancellation of the Novi Sad Agreement by various Croat cultural institutions, headed by Matica Hrvatska, the oldest cultural body in Croatia. Matica Hrvatska's language section initiated work on the new Croatian Orthography (Hrvatski Pravopis) and laid down the guidelines to be followed in its preparation. These guidelines were examined and approved by other scholarly and professional Croatian institutions, including the Writers' Union of Croatia, the Croatian Language Department of the Arts Faculty of the University of Zagreb, the Language Institute of the Yugoslav Academy of Arts and Sciences in Zagreb and the Croatian Philological Association. Three scholars, Dr. Stjepan Babic, Dr. Bozidar Finka and Dr. Milan Mogus were put in charge of the project.
By
the
autumn
for publication.
of 1971, the
new Croat Orthography was
ready
was expected that it would shortly be approved and on mass media. But the sudden dismissal leaders in Croatia, Dr. Savka Dabcevic-Kucar and It
for use in schools
of top political
Mika
Tripalo, following their dramatic confrontation with President Tito in the army hunting lodge in Karadordevo on December 1st, produced a change in the situation. A large number of newspapers, magazines and professional journals were banned. The hardest hit of all was Matica Hrvatska, the most prominent cultural institution in Croatia. As part of the drastic political purge in Croatia, all 40,000 copies of the new Orthography, «a mere orthographic rulebook» (Dr. Dalibor Brozovic), were destroyed. This
happened despite the authors' great efforts, evident from their choice of examples in the book, to avoid a head-on clash with the existing political concepts in Yugoslavia. Nevertheless, the
new
regime called the new book a ((nationalist act of sabotage» and ordered legal proceedings against the publishers. (Report of the 28th session of the Central Committee of the Communist Party of Croatia, p.
277).
Croat intellectuals living in the West consider it their duty to publish, completely unchanged, the Croat Orthography and to offer it to as many of the 2 million Croats in the West as possible. They also hope that it may reach some Croats in Croatia. But this Ortho-
graphy should also be helpful to Slavists in various countries, as a codification of the present-day language in use among the Croat people.
THE EDITORS OF NOVA HRVATSKA IV
VORWORT Im Jahre 1836 wurden die Kroaten in ihrer einheitlichen Literatursprache kulturell vereinigt: Man entschied sich endgiiltig fur den Stokavisch-Ijekavischen Dialekt. Nach dieser Auswahl der Schonsten wurden zwei iibrige Mundarten das Kajkavische und in der Literaturpraxis Kroatiens keinesfalls verdas Cakavische nachlassigt. Im Gegenteil: mit Wortschatz und Ausdrucksformen dieser Dialekte hat sich unsere normierte Schriftsprache in ihrer
—
—
Fortentwicklung immer wieder genahrt und aufgefrischt. In dem sprachkulturellen Vereinigungsprozess spielten Sprachforscher und Schriftsteller dieser Epoche eine recht wesentliche Rolle. Die bedeutendsten waren Ljudevit Gaj, Vjekoslav Babukic, Antun Mazuranic, Adolfo Veber Tkalcevic, Bogoslav Sulek und Vatroslav Jagic.
Nun
schon in der zweiten Halfte des XIX. fahrhunderts hatten Philologen Vatroslav Jagic, Tomo Maretic und Ivan Broz, die unter dem Einfluss der von Karadzic und Danicic vertretenen, aber groszserbischen Konzeptionen standen, ihr moglichstes getan, um das Kroatische in Richtung einer Hybridsprache fur Serben und Kroaten einzulenken. Damalige politische Tendenzen, einen gemeinsamen Staat aller Siidslawen zu errichten, hatte man versucht mechanisch auf das Gebiet der Sprache und Kultur zu ubertragen. Solche Versuche der willkiirlichen Durchsetzung einer politischen Sprache des Serbo-Kroatischen obwohl immer erfolglos, haben auch im XX. Jahrhundert nicht aufgehort.
—
—
Der offenkundigste Versuch gar brutaler Einmischung in die naturliche Entwicklung der kroatischen Literatursprache war die sogenannte Vereinbarung von Novi Sad («Novosadski dogovor») 1954. Uber diese Abmachung schreibt der kroatische Linguist Dr. Radoslav Katicic: «In dieser Vereinbarung steckt eine undifferenzierte Behauptung uber die sprachliche Einigung, die jedoch offers so interpretiert wurde, als hatte die kroatische Schriftsprache in ihrer Fulle und Vollstandigkeit weder in Zeit noch im Raum existiert. Es wurde bestritten, dass die kroatische Eigensprache ein stetiger Trager spezifischer Kulturwerte sei, solcher Werte, die die integralen Komponenten des kroatischen Volkswesens sind und die aus der ganzen kroatischen Nationalgeschichte hervorgehen. Mit Berufung auf Hochherzigkeit und Duldsamkeit wurde bei uns
und gerechtfertigt jede beliebige Entgleisung, Willkiirlichund Fahrlassigkeit einer schon etablierten Hochsprache gege-
erlaubt keit
naturgemass bereits als Literatursprache eines Volkes funktioniert.» (Hrvatski Tjednik Nr. 33 vom 3. XII. 1971.) niiber, die ja
Die Vereinbarung von Novi Sad war unter dem politischen Druck entstanden und sie war von ihm abhangig. Gleich nach der Absetzung des machtigen jugoslawischen Polizeichefs Rankovic im Jahre 1966 und sobald die politische Fiihrung Kroatiens etwas mehr Freiheit in das offentliche Leben einzufiihren begann, verlangten sogleich kroatische Wissenschafts und Kulturgremien das normale Recht auf unbehinderte und autonome Entwicklung in der sprachlichen Domane. «Der offentliche Kollektiv protest aus dem Jahre 1967 in Form einer Deklaration uber die Bezeichnung und Stellung der kroatischen Liter atursprache hatte seine tiefe und wirkliche Recht fertigung», schrieb der hervorragende kroatische Sprachgelehrte Prof. Dr. Ljudevit Jonke im Vorwort seines Werkes «Die Kroatische Schriftsprache des XIX und XX Jahrhunderts» (erschienen bei Matica Hrvatska 1971.) Anfang 1971 haben kroatische Kulturinstitutionen mit Matica Hrvatska an der Spitze auch formell die Vereinbarung von Novi Sad gekiindigt und aufgehoben. Eine Expertenkommission der Matica Hrvatska gab die Initiative zur Bearbeitung des « Kroatischen Rechtschreibbuches» und bestimmte Grundregeln fur Verfassung dieses Werkes. Diese Arbeitsgrundgesetze wurden auch von anderen kroatischen Wissenschafts Kultur und Fachorganisationen gutgeheissen und bestatigt. Es seien erwahnt: Schriftstellerverein Kroatiens, Sprachkatheder fur das Kroatische an der Philosophischen Fakultat der Kroatischen Universitat zu Zagreb, Sprachinstitut der Jugoslawenska Akademija Znanosti i Umjetnosti, Kroatischer Philologenverein. Die Ausfiihrung und Bearbeitung der kroatischen Rechtschreibung wurde den Universitatsprofessoren Dr. Stjepan Babic, Dr. Bozidar Finka und Dr. Milan Mogus anvertraut.
—
—
,
—
Im Herbst 1971 war «Kroatisches Rechtschreibbuch» schon im Druck und das Werk sollte baldig als normative Rechtschreibung und offentlichen Informationsmedien eingefuhrt werden. Die Belgrader Zentralbehorden aber und President Tito beschlossen am 1. Dezember 1971 bei ihrer Zusammenkunft in dem Militarjagin Schulen
drevier Karadordevo, die kroatische politische Fiihrung mit Prof. Dr. Savka Dabcevic-Kucar und Miko Tripalo an der Spitze abzu-
Mit ihrem Sturz begannen in Kroatien Massenverfolgungen und Verhaftungen. Eine grosse Anzahl von Zeitungen, Zeitschriften und Fachrevuen wurde verboten. Matica Hrvatska, diese angesesetzen.
henste Kulturinstitution des kroatischen Volkes, wurde jetzt am starksten angegriffen und verfolgt. Wahrend dieser sttirmischen Sauberung wurde unter anderem auch die Gesamtauflage des «Kroatischen Rechtschreibbuches» (40.000 Exemplare) vernichtet. Man vernichtete dieses Werk, obwohl es als Buch nur eine harmlose «normale Orthographie-Konvention war» (wie es Dr. Dalibor Brozovic feststellte.) Obwohl in diesem Buche jede Anspielung auf VI
den heutigen politischen Kuis sorgfaltig vermieden wurde
—
—was
dennoch aus Satzbeispielen und Erlauterungstexten ersichtlich ist hat das neue Regime «Das Kroatische Rechtschreibbuch» als «nationalistische Diversion » bezeichnet und neuerdings sogar den Herausgeber gerichtlich verfolgt, usw. (Bericht 28. Sitzung des
ZK
des Bundes der
Kommunisten Kroatiens,
Seite 227.)
Kroatische Offentlichkeitsarbeiter im Westen halten es fur ihre Pflicht, «Das Kroatische Rechtschreibbuch» in unveranderter Form zu verlegen und somit dieses linguistische Werk alien Kroaten in der Freien Welt (etwa 2,000.000) und womoglich auch ihren Schwestern und Brudern in der Heimat, in moglichst grosser Anzahl darzubieten. Dieses Rechtschreibbuch konnte gleichfalls alien Slawisten in der Fachwelt von Nutzen sein, nicht zuletzt deswegen, weil die vorliegende Rechtschreibung die schon bestehende linguistische Praxis des kroatischen Volkes nur kodifiziert und sanktioniert.
REDAKTION «NOVA HRVATSKA»
Sacuvani primjerak Hrvatskog pravopisa
vn
PROLOGO Los croatas consiguieron su unidad lingiiistica relativamente tarde, en 1836, fecha en que se adopto el dialecto Stokaviano-Ijekaviano como idioma literario. Esta unificacion lingiiistica no supuso sin embargo el fin de los dialectos Cakaviano y Kajkaviano, sino que por el contrario, muchas palabras y formas especificas de ellos pasaron a la lengua literaria croata, infundiendole nuevo vigor y vitalidad. Los escri tores y filologos croatas de aquel entonces que mas contribuyeron a esta unificacion fueron Ljudevit Gaj, Vjekoslav Babukic, Antun Mazuranic, Ivan Mazuranic, Adolfo Veber Tkalcevic, Bogoslav Sulek y Vatroslav Jagic.
Ya en
segunda mitad del siglo xix, los filologos Vatroslav Jagic, Tomo Maretic e Ivan Broz intentaban dirigir el desarrollo de la lengua literaria croata hacia la conception esencialmente gran Servia de Karadzic y Danicic de un idioma comun para croatas y servios. De este modo el esfuerzo por crear un estado comun de los eslavos del sur se extendia arbitrariamente al campo del idioma y a pesar de su fracaso evidente, estos intentos de crear una lengua «politica»
la
han persistido hasta nuestros
dias.
El ejemplo mas expresivo de esta arbitraria injerencia en el desarrollo natural del idioma croata fue el llamado Acuerdo de Novi Sad de 1953, el cual fue resumido asi por el linguista croata Dr. Radoslav Katicic: «Este acuerdo se apoya en una afirmacion
carente de base de una supuesta unidad lingiiistica, la cual frecuentemente ha servido para negar la existencia independiente de una lengua literaria croata y de su entidad historica y territorial. Se ha discutido su existencia como expresion de unos valores culturales especificos que son parte integrante del cardcter nacional croata y de su historia. Se apelaba a la amplitud de miras y a la tolerancia como pant alia para justificar toda fait a de tacto, rudeza e insolencia hacia las formas corrientes lingiiisticas, las cuales son parte del idioma literario de una nacion.» (Hrvatski Tjednik n.° 33, 3 diciembre 1971). El Acuerdo de Novi Sad, era el resultado directo de la presion politica y de esa presion dependia su supervivencia. Tan pronto como el poderoso Jefe de la Policia secreta yugoslava, Alexander
Rankovic, fue separado de su cargo en 1966, y los dirigentes polfticos en Croacia empezaron a conceder una mayor libertad en la vida publica de esta republica, los eruditos y escritores croatas reclamaron una completa autonomia lingiiistica, libre de toda injerencia politica. «La colectiva protesta publica contenida en la DeVIII
claracion sobre el idioma literario croata tenia una justification hondamente real», escribio el profesor Ljudevit Jonke, prominente
erudito croata, en el prologo de su libro: «Hrvatski knjizevni jezik xix i xx stoljeca» (Matica Hrvatska 1971).
A comienzos de 1971 fue cancelado el Acuerdo de Novi Sad por varias instituciones culturales croatas, encabezadas por Matica Hrvatska. La section linguistica de Matica Hrvatska initio un trabajo sobre ortografia croata (Hrvatski Pravopis) y establecio las normas a seguir en su preparation. Tales normas fueron examinadas y aprobadas por otras instituciones literarias y profesionales croatas como la Union de escritores de Croacia, el Departamento de la Lengua croata de la facultad de Filosofia de la Universidad de Zagreb, el Instituto de Idiomas de la Academia Yugoslava de Artes y Ciencias de Zagreb y la Asociacion Filologica Croata. Se encomendo el trabajo al Dr. Stjepan Babic, Dr. Bozidar Finka y Dr. Milan Mogus.
La Ortografia Croata estaba lista para su publication en otono de 1971 y se esperaba que en breve seria aprobada para su uso en las escuelas y en los medios de information publica. Mas la repentina separation de sus cargos de los principales dirigentes en Croacia, Dr. Savka Dabcevic-Kucar y Mika Tripalo, que siguio a su dramatica confrontation con el Presidente Tito en Karadordevo el primero de diciembre, origino un cambio en la situation. Se prohibieron un gran numero de periodicos, revistas y publicaciones profesionales. El golpe mas duro lo sufrio la mas relevante institution cultural de Croacia, Matica Hrvatska. Como parte de la drastica purga politica fueron destruidos los 40.000 ejemplares de la Ortografia Croata, «un mero libro de reglas» (Dr. Dalibor Brozovic) a pesar del esfuerzo de sus autores evidente en la election de ejemplos en el libro por evitar un impacto con politicos
—
—
conceptos politicos existentes en Yugoslavia. El nuevo regimen, sin embargo, tildo al nuevo libro de un «acto de sabotaje nacionalista» y ordeno los procesos legales contra sus editores (informe de la 28 sesion del Comite Central del Partido Comunista de Croalos
cia, pag.
277).
Los intelectuales croatas que viven en el Occidente, consideran sin ningun cambio, la Ortografia Croata, y numero posible de los dos millones de croatas que viven en Occidente. Tambien tienen la esperanza de que llegara a manos de algunos de los croatas que viven en el pais. Esta Ortografia sera ademas, util a los eslavistas de otros paises, como codification de la lengua hoy en uso entre el pueblo croata. su deber publicar, ofrecerla al mayor
LA REDACCION DE «NOVA HRVATSKA» IX
O «HRVATSKOM PRAVOPISU»* 2elimo
prosuditi «Hrvatski pravopis» sto su ga za potrebe skolstva
li
Stjepan Babic, Bozidar Finka i Milan Mogus, bit ce naravi zadatka koji je stajao pred njima i tako odredimo ishodiste njihova napora. To ce ujedno dati najpouzdanije mjerilo za ocjenu uspjeha koji su postigli tim svojim radom. i
sire javnosti
najbolje ako
Njima
izradili
podemo od
svrha da sukladno sa zakljuccima Pravopisne komisije Matice hrvatske u sastavu: S. Babic, D. Brozovic, 2. Bujas, B. Finka, I. Franges, Lj. Jonke, R. Katicic, T. Ladan, M. Mogus, S. Pavesic, J. Silic, koja im je bila povjerila taj posao, a prema nacelima sto ih je ta komisija postavila i poslije ih prihvatili Drustvo knjizevnika Hrvatske, Katedra za hrvatski jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Institut za jezik Jugoslavenske akademije i Hrvatsko filolosko drustvo, dakle najpozvanije kulturne, znanstvene i strucne organizacije, da prema tim nacelima izrade pravopisni prirucnik koji ce na temelju hrvatske pravopisne tradicije i prakse donijeti suvremena i strucno dotjerana pravopisna pravila s rjecnikom i tako ispuniti prazninu koja je nastala u Hrvatskoj posto je otkazan Novosadski sporazum. bila
je
Time je odreden kako pravopisni polozaj koji su pisci zatekli i prema kojemu su se morali odrediti tako i bitno usmjerenje njihova pravopisnog napora. Trebalo je po najboljoj strucnoj savjesti dati osnovno pomagalo jezicne kulture u kojem ce se otkloniti ono zbog cega su Novosadski dogovor na njegovu temelju izradeni pravopis bili neprihvatljivi i ujedno po strucnoj obradi znanstvenoj utemeljenosti svojih rjesenja nadmasiti ono sto se tamo pruzalo. Sve je to trebalo obaviti u razmjerno vrlo kratkom vremenu i
i
takav prirucnik prijeko potreban kulturnoj javnosti
jer je
nije
moguce dugo
ZBOG CEGA
U
skolama, pa ga
RASKINUT NOVOSADSKI DOGOVOR? To
raskinut Novosadski dogovor.
je
je
je
dakle razmotriti zbog
jasno receno u izjavama o otka-
dogovoru sadrzana nediferencirana tvrdnja o jezicnom kao da nema hrvatskoga knjizevnog jezika njegove cjelovitosti u prostoru i vremenu. Poricalo se da je on nosilac
zivanju.
jedinstvu i
JE
svake ocjene ovoga pravopisa potrebno
Prije
cega
i
cekati.
i
torn
ona
je
se cesto tumacila
specificnih kulturnih vrijednosti koje su sastavnica hrvatskoga bica
ze
iz cijele
U
i
proizla-
hrvatske povijesti.
takvim nacelnim stavom bio je sastavljen pravopis, a zadrugi prirucnici, u kojima se doduse nacelno obuhvacalo sve sto se javlja u standardnoj porabi Srba, Crnogoraca, Muslimana i Hrvata, ali se ne daju podaci o tome sto kamo pripada, pa se tako zatiru zivi i skladu
s
misljeni su bili
*
Ovo
Katicica,
je
kako
i
dio recenzije poznatog hrvatskog lingviste prof. dr. Radoslava je objavljen u «Hrvatskom tjedniku», br. 33 od 3. XII. 71.
X
povijesno izrasli sustavi jezicnih vrednota, onemogucuje svako istancanije njegovanje materinskog jezika, prenosenje tih vrijednosti mladim narastajima. S pozivom na sirinu i toleranciju zapravo se dopustala i opravdavala svaka nepristojnost prema standardnom jezicnom oblii po svemu funkcionira kao knjizevni jezik jednog naroda. Proglasujuci ravnopravnost jezicnih imena sadrzaja, Novosadski je dogovor u takvoj interpretaciji podsijecao samo korijenje ostvarivanju jezicne vlastitosti i netakticnost, bezobzirnost
ku
koji
i
uskracivao osjecaj vlastite jezicne potvrdenosti i stvaralacke slobode utemeljene u vlastitoj narodnoj predaji, osjecaj bez kojega je nemoguce skladno opstajati
u zajednici
vise naroda...
ZADATAK NOVOGA PRAVOPISA pisaca novoga pravopisa dakle bio da stvore najelementarniji prirucnik jezicne kulture koji ce jasno i precizno izraziti temeljne vrijednosti hrvatskoga knjizevnog jezika, kodificirati i normirati pisanje u smislu prakse
Zadatak
je
tradicije koja je bitno utjecala na tu dakle dati precizna, upotrebljiva i funkcionalno uskladena pravila i nedvosmislena vrijednosna odredenja. Pri tome je trebalo zauzeti vlastito stanoviste prema hrvatskoj jezicnoj zbilji kakvu sva-
koja je u Hrvatskoj prevladala
praksu. Novi pravopis
kodnevno dozivljavamo
morao
i
i
u duhu
je
iznaci rjesenja koja ce najbolje urediti
moze
njezine tijekove. Hrvatska se jezicna praksa razlicito cija razlicito shvacati
opredjeljenje
pri
i
prihvacati.
zamisli
Tu
je
i
usmjeriti
ocjenjivati, tradi-
dakle doslo do izrazaja stvaralacko
novoga pravopisa,
tu
je
i
odgovomost najveca.
Nacela Pravopisne komisije bitno su tu vec zacrtala rjesenja i pisci kojima je ona povjerila izradu novoga pravopisa samo su izvrsili sto je ona zakljucila. Nacelna opredjeljenja ovoga pravopisa prihvatio jc dakle vec ugledan skup priznatih jezicnih strucnjaka i knjizevnika. Pisci su pak konkretnom ostvarenju tih opcih zakljucaka udarili pecat svoje stvaralacke sposobnosti. Ovdje ce se pak prosudivati djelo kao cjelina jer se ono i predaje javnosti kao cjelovita novina. Prihvacajuci razloge koji su doveli do otkazivanja Novosadskog dogo-
od osnovnoga nacela da pravopisna pravila treba postanavikama zbiljske kulturne sredine vodeci pri torn racuna i o duhu njezinih tradicija. Posli su pak od stanja koje je u Hrvatskoj nastalo primjenom Novosadskoga pravopisa. Dosljedno su se trudili da izbjegnu svaku cenzuru pravopisnoga kontinuiteta, da svojim pravilima ne povuku hrvatsku javnost na novi pravopisni skok. Odredbe njihova pravopisa ne odudaraju dakle od odredaba Novosadskoga. Ne odbija se nacelno i u cjelini sadasnje stanje nego, naprotiv, prihvaca se kao dio hrvatske jezicne povijesti sve ono sto se pokazal.o prihvatljivo, korisno zivotno. Time je ostvareno osnovno pragmaticko nacelo da je stabilnost najveca vrlina svakoga pravopisnog rjesenja i da bez prijeke nuzde ne valja na torn podrucju ciniti vora, pisci su posli viti
u skladu
s
i
naglih skokova.
OSNOVNO OPREDJELJENJE ZACETNIKA NOVOG PRAVOPISA i
Tako je nastao pravopis koji ne propisuje nista sto ne bi bilo pravilno po Novosadskom osim nekih promjena za koje su postojali dobri razlozi. XI
Od svih rjesenja sto ih propisuje Novosadski pravopis odabrana su ona koja odgovaraju hrvatskoj praksi kakva se razvila u posljednjih deset godina a bliza su duhu starije predaje. Tako su otklonjene neprave dublete, nedvojbeno najnesretnije svojstvo Novosadskoga pravopisa. To su dvostruka rjesenja (pisanje futura dat cu i dacu; pisanje stranih imena Rousseau i Ruso) koja se toboze ravnopravno prepustaju osobnom izboru, a zapravo nedvosmisleno pripadaju pojedinim kulturnim sredinama i bitno im odreduju fizionomiju u skladu s njihovim pravopisnim tradicijama. Takve dublete, premda povrsinski proglasuju ravnopravnost, zapravo narusavaju povijesno izraslu kulturnu i jezicnu cjelovitost, dopustaju i poticu da se ona ne postuje. Pisci su dakle odbili samo ono sto se u Novosadskom pravopisu pokazalo neprihvatljivo
praksi.
Hi
Za
izrazito
volju
pokazalo makar
i
nespretno, a prihvatili su sve sto je polozilo ispit u
pak pravopisne stabilnosti samo podnosljivo.
Pravopis koji su
mu
nam
predlozili
prihvatili su
nuzno ce
i
sve ono sto se
izazvati kritiku
s
dvije strane.
odlucan zaokret prema pravopisnim rjesenjima dalje hrvatske proslosti, oni koji misle da postovanje hrvatske tradicije trazi radikalno odbijanje stanja sto ga je stvorila novija hrvatska pravopisna povijest ili bar svega sto je donio Novosadski pravopis. Hrvatskom ce se pravopisu naravno protiviti i oni koji bas zele da se ne postuje povijesno izrasla jezicna i kulturna cjelovitost pa vec samu formulaciju pravopisa i vrijednosti hrvatskoga knjizevnog jezika, ma kakva ona bila, proglasuju za nedopustivu iskljucivost. Usprkos tim neizbjeznim i razumljivim kritikama, koje ce u pojedinim slucajevima prelaziti i u podmetanja s insinuacijama, ne moze biti dvojbe da su zacetnici Hrvatskoga pravopisa vrlo trijezno ocijenili polozaj da su njegovi pisci u skladu s nacelima Pravopisne komisije dali prakticno rjesenje koje po bitnim svojim svojstvima danas najbolje odgovara. Druga bi nacelna rjesenja, dakako, bolje zadovoljila neke zahtjeve, ali bi zato prikratila druge, to toliko da se ne bi mogle izbjeci nezeljene posljedice. Nacelno rjesenje primijenjeno u Hrvatskom pravopisu treba dakle prihvatiti bez rezerve. Protivit ce
se oni koji zele
i
i
IME PRAVOPISA osnovno opredjeljenje zacetnika novog pravopisa, kako su pisci tu zamisao izveli u pojedinostima. Prirodno poceti od naslova, osobito kad su se oko njega vec vodile rasprave. Culo misljenje da bi bolje odgovarao naslov « Pravopis hrvatskoga knjizevnog Posto
smo
razmotrili
treba sad pogledati je
se
i
jezika». Pravopis to doista jest, pa
drugi naslov ispravno opisuje njegov
taj
tome zalisno opsiran jer «Hrvatski pravopis» znaci to isto. Pravopisi se naime odreduju samo za jezike, a medu njima opet samo za knjizevne. Dijalekatska knjizevnost preuzima pravopis od knjizevnog jezika. Naslov «Hrvatski pravopis» ne iskljucuje dakle dijalekatsku knjizevnost od hrvatskoga imena, jasno kazuje da se radi o pravilima koja se propisuju za knjizevni jezik ne proglasuje Hrvatima sve ljude koji bi se eventualno njime sluzili. Jasno oznacuje kulturni jezicni krug iz kojega je ponikao i kojemu je namijenjen, a svojom stilistickom jednostavnoscu jasno pokazuje da prirodna neusiljena upotreba narodnog imena, bez uvijanja i okolisanja, sadrzaj,
ali je pri
i
i
i
xn
zazorna i nikome ne treba to da bude. Ako, medutim, tko smatra da «Pravopis hrvatskog knjizevnog jezika» prihvatljiviji nema sadrnaslov je razloga koji bi tome stajali na putu. zajnih nije
RASPORED GRADE Sam
raspored pravopisne grade uglavnom se drzi nase pravopisne tranije u torn pogledu bilo vecih kolebanja jer su ustaljena rjesenja odgovarala potrebama. No sama razrada pravopisnih pravila pokazuje opcenito uzevsi predstavlja osjetljiv napredak prema brojne i vazne novine dosadasnjim nasim pravopisima. Prvo se o svakom pitanju daju nacelna i apstraktna pravila koja opcenito obraduju predmet i potpuno ga obuhvacaju. Poslije se onda ta pravila razraduju u primjeni na vaznije kategorije konkretnih slucajeva i tako se pokazuje kako valja njima baratati. Na kraju se onda suprotstavljaju skupovi brizljivo i vecinom vrlo sretno odabranih primjera koji se lako pamte. Oni karakteristicno ilustriraju pravila kojima se uredilo koje podrucje. Time je novi pravopis postao vrlo pregledan i jako je olaksano snalazenje u njemu. dicije
u kojoj
i
RJECNIK Da
bi se
ispravno mogla prosuditi narav novoga pravopisa kao jezicnog i najvaz-
savjetnika treba prvo utvrditi nekoliko osnovnih cinjenica. Prva je nija
da
je rjecnik koji je sastavni
dio te knjige pravopisan rjecnik, da rijeci
ulaze u nj po pravopisnim kriterijima. Ispustanje rijeci
iz njega nije dakle nikakva diskvalifikacija, nikakvo odbijanje tih rijeci. Ni jedna se rijec ispustanjem iz toga rjecnika ne iskljucuje iz hrvatskoga knjizevnog jezika. U rjecniku nema tako obicnih i cestih rijeci kao glava, oko ili voda o kojima ne moze biti spora pripadaju li hrvatskom knjizevnom jeziku ili ne. One time nisu nikako diskriminirane. Nema ih naprosto zato sto se kod njih nitko ne moze naci u pravopisnoj nedoumici. Nikakvi se, dakle, normativni zakljucci ne mogu izvlaciti iz cinjenice sto koje rijeci nema u Pra-
vopisnom rjecniku.
Moze
se,
medutim,
ustvrditi obratno. Iz
same
cinjenice sto je koja rijec
Pravopisni rjecnik proizlazi da ona pripada hrvatskom knjizevnom jeziku jer je to njegov pravopis. Da mu ovako ili onako ne pripadaju, ne bi usla u
u rjecnik one rijeci koje se tamo nalaze. No iako sve rijeci u rjecniku pripadaju hrvatskom knjizevnom jeziku, one u njemu nisu sve stilisticki jednakovrijedne. Jezicni savjeti u rjecniku upravo su neke osnovne obavijesti o toj stilskoj vrijednosti: Jezicni savjeti, bez obzira na to kako bili formuliusle
rani,
ne
fikacija
mogu ni'biti drugo. Poznavanje pak tih najgrubljih stilistickih kvalipripada u same osnove jezicne kulture i zato se one oznacuju u
njezinu temeljnom prirucniku.
Za
stilisticku kvalifikaciju rijeci
upotrebljavaju se u Hrvatskom pravo-
i znak podrijetla (>). U pravopisu se tumaci njihovo znacenje: «U rjecnicima se zvjezdica stavlja ispred rijeci kao upozorenje da rijec oznacena tim znakom ne ide u normalan rjecnicki fond». Koliko je to tumacenje pucko, a u djelu te naravi
pisu
dva znaka:
zvjezdica iznad pocetka rijeci
xni
ono mora biti takvo, toliko je i jasno. Rijeci oznacene zvjezdicom ne iskljucuju se iz hrvatskoga knjizevnog jezika, one se ne zabranjuju, ne zabranjuju se dakle ni savjetodavno, nego se samo upozorava na to da nisu obicne i neutralne, nego imaju jako stilsko obiljezje. Autori nas ne obavjestavaju o tome kakvo jos
nemamo
To bi ih i predaleko odvelo, pogotovu kad rjecnika hrvatskog knjizevnog jezika koji bi dao podlogu za
je to stilsko obiljezje.
takve odredbe.
Pravopis dakle upucuje prema stilistickim neutralnim izrazima, prema neobiljezenim. Za to upucivanje sluzi znak podrijetla. Njegovo i znacenje opisuje se ovako: «Tim se znakovima moze upucivati na rijeci koje se preporucuju». Kad je koja rijec oznacena zvjezdicom kao jako stilski obiljezena, takvim se znakom citalac odmah upucuje na neutralnu kojom se ona moze najprikladnije zamijeniti. Kad dakle citamo *zmulj > casa, onda se time lijepa i stara hrvatska rijec ne iskljucuje iz jezika niti se zabranjuje, nego se citalac obavjestava da je ona stilski obiljezena i da se u neutralnom pisanju moze zamijeniti rijecju casa. Jednako tako treba citati *bistijerna > cisterna, *sahadzija > urar, *rpa > hrpa, *carovan > caroban, *jagnjetina > janjetina, *kafa > kava, *grncau > loncar, *budelar > novcanik, *rasparcati > raskomadati, *ugalj > ugljen, *vaspitati > odgojiti. U tim je primjerima kao i svagdje u rjecniku stilska vrijednost obiljezenih rijeci vrlo razlicita. Zajednicko im je svima samo to sto nije neutralna. Te rijeci ne idu u «normalan rjecnicki fond» hrvatskoga knjizevnog jezika.
obicnim
—
shvatiti upute ovakvog tipa: cesmina (ne *cesvina), cizma (ne *cizma). Ni tu se stare i poznate hrvatske rijeci ne odbacuju i ne zabranjuju (kad bi jezicni savjet uopce mogao zabranjivati). Naprotiv, da nisu ceste i dobro poznate, ne bi ih ni trebalo spominjati. Citalac se tako obavjescuje da one nisu do kraja ugradene u sustav knjizevnoga jezika, da su stilisticki manje neutralne od drugih. Jednako tako treba shvatiti i savjet Krist (ne *Hrist). Tu se -Mmo kazuje koji je od ta dva oblika u hrvatskom knjizevnom jeziku neutnrlniji i stilisticki bezbojniji. Pravopis, naime, po svojoj naravi upucuje na takve izraze. Isto bi tako uz Babilon moglo stajati (ne *Vavilon). AH je oblik Vavilon u hrvatskom knjizevnom jeziku mnogo manje obican nego oblik Hrist, pa je bilo dovoljno uputiti samo na neutralan, stilisticki neobiljezen oblik Babilon. Isto
tako
treba
evil (ne *cvijel),
BEZ ISKLJUCIVOSTI Mnogo
su brojniji slucajevi u kojima se rijec ne oznacuje zvjezdicom,
priznaje joj se dakle da pripada u «normalan rjecnicki fond»,
ali se
od nje
upucuje na drugu jos standardniju kojom se po misljenju pisaca isto u hrvatskom knjizevnom jeziku moze urednije izraziti. To je sasvim blaga preporuka koja cak i ne upozoruje na jacu stilsku obiljezenost rijeci od koje se upucuje drugoj. Primjeri su tu drugacije > drukcije, tobdzija > topnik. Na taj se nacin preporucuje zamjena tudica prikladnim domacim rijecima. Ni tu, dakako, nema ekskluzivnoga purizma. Mnoge rijeci koje se osjecaju kao pripadne srpskom knjizevnom jeziku oznacene su tako ako se smatralo da i u hrvatskom nisu sasvim neobicne: ludak > ludak, otadzbina > domovina, pomjer > pomak, prelivati > prelijevati, promaja > propuh, i
XIV
>
srazmjer
>
razmjer,
omjer,
>
utopljenicki, uputstvo
>
svemogucstvo uputa, naputak
i
svemogucnost, udavljenicki
dr.
Drugi su tzv. «srbizmi» usli u pravopisni rjecnik bez ikakve upute kao sasvim normalne rijeci jer su autori pravopisa drzali da su te rijeci posve usle u hrvatski knjizevni jezik iako se njihovo podrijetlo jos uvijek osjeca, pa bi im se s kakva iskljuciva gledista mogla i osporiti pripadnost nasem jeziku. Takve su rijeci: izvjestacen, lijenstina, obescijeniti, objedivati, osmatrac, privlacan, probirac, tjesnogrud i dr. Odatle se vidi da pisci nisu iskljucivi prema «srbizmima» nego ih mirno prihvacaju kad smatraju da su doista usli u hrvatski knjizevni jezik.
nema ni prema srpskim narodnim vrijednostima, niti prema kulturne predaje. Srpsko narodno ime obilbizantsko-pravoslavne terminima Srbija, Srbijanac, Srbin, Srpkinja, srpski, Srpstvo no je obradeno u rjecniku: Iskljucivosti
(Svi Srbi), srpstvo (osobina). Uvrstene su
narodne vrijednosti kad
je
i
rijeci
i
imena vezane za srpske
za to bilo pravopisnih razloga: Bregalnica, cirilica,
Decani, Dositej, Karadzic, Kosovo polje, prvovjencani, Stevan Prvovjencani dr. Po istom kriteriju uvrstavani su i pravoslavni crkveni i vjerski termini: i arhiepiskop, arhijerej, arhimandrit, Durdevdan, egzarh, paroh, parohija, parohijski, patrijarh, svestenik, vecernje, vjeruju, zitije.
imena
iz
Srbije:
Spominju se zemljopisna Novi Sad, Paracin, Pirodijelovi Beograda kao Cui
Becej, Binca, Branicevo, Cuprija,
canin, Surcin, Sabac,
Timocanin
i
dr.,
pa cak
i
karica.
Nikakve iskljucivosti dakle prema srpskom imenu, srpskoj predaji i vrijednostima u Pravopisnom rjecniku nema, nema ni iskljucivosti prema «srbizmima» koji su se udomacili u hrvatskom knjizevnom jeziku. Na tome je bilo potrebno dulje se zadrzati jer su se u javnosti pojavile glasine u kojima se Hrvatskom pravopisu bilo insinuirala, bilo izricito pripisivala upravo takva iskljucivost. Ta se misljenja ocito ne zasnivaju na stvarnom poznavanju toga prirucnika. Bit ce dakako potrebno u predgovoru, koji nisam dobio na recenziju, potanko i izricito objasniti narav i znacenje jezicnih savjeta u Pravopisnom rjecniku.
ZAKLJUCAK da
Hrvatski pravopis S. Babica, B. promisljeno raden, kako lingi visticki tako i sociolingvisticki, i da je u njemu ostvaren napredak u usporedbi sa svima sto smo na torn podrucju do sada imali. U buducim bi se izdanjima lako dotjerale one pocetne slabosti koje se pri prvom naporu na takvom podrucju ne daju izbjeci. Predlozena se knjiga iz svih navedenih razloga, po misljenju ovoga recenzenta, bez oklijevanja moze uvesti u skole i u sluzbenu porabu kao osnovni prirucnik kulture hrvatskog knjizevnog jezika. Ona je u danasnjim prilikama potpuno primjerena potrebama hrvatskog naroda. Drugo je, naravno, pitanje moze li je kao svoju prihvatiti i srpski narod u Hrvatskoj. To zavisi od toga koliko i kako on prihvaca hrvatski knjizevni jezik. Ali o tome se jedino on sam moze izraziti. Hrvatska ce kao demoIz svega sto je receno proizlazi
Finke
i
M. Mogusa
je
izvrstan prirucnik, dobro
i'
XV
kratska drzava prihvatiti tu odluku kakva god ona bila. A hrvatski ce lingpo najboljem znanju i koliko samo mogu svesrdno pomoci da se ta
visti
i strucnije provede i ostvari. Ako se Srbi u Hrvatskoj kao hrvatske kulture odluce za zajednicku jezicnu nastavu s Hrvatima, a smatraju da imaju neke jezicne osobitosti koje zele njegovati, ovaj pravopis pruza svojim osnovnim tolerantnim pristupom za to dobru podlogu. A ako se sto ne uklapa u hrvatsku standardnu normu, trebat ce naci posebno
odluka sto bolje dionici
i
rjesenje koje ce pdstovati jezicnu tradiciju srpskog
sacuvat ce
i
naroda u Hrvatskoj, a naroda nad
cjelovitost hrvatskog knjizevnog jezika, suverenost
svojom knjizevnom normom. Tako ce se izbjeci nevolje koje su nastale oko Novosadskog dogovora i uspostaviti suradnja u kulturi i prosvjeti uz potpuno postovanje obostrane jezicne, kulturne i duhovne osobnosti. Tehnicka se rjesenja uvijek mogu naci. Treba samo vidjeti za koje ce se nacelno rjesenje odluciti srpski narod u Hrvatskoj. Ne bi medutim valjalo zbog toga odgadati rjesenja za Hrvate dulje im uskracivati temeljan prirucnik jezicne i
kulture.
na kraju ce biti dobro sazeti rezultate te lingvisticke i sociolingvisticke ocjene Hrvatskog pravopisa. Poslije temeljnog studija toga prirucnika namecu se ovi zakljucci: Pravopis je nacelno sretno zasnovan, postuje hrvatsku praksu i tra1. diciju ne narusavajuci pri torn pravopisnu stabilnost. Pravopis je strucno dobro izraden i predstavlja kod nas osjetljiv 2. napredak na torn podrucju. 3. Jezicni savjeti i sve osnove jezicne kulture koje se daju u pravopisu stvarne su i umjerene, bez cistunstva i iskljucivosti. Ostaje samo pozeljeti da se ta vrijedna i potrebna knjiga sto brze I
pojavi.
RADOSLAV KATICIC
XVI
.
.
PRAVOPISNA P RAVI LA
PISMO 1.
Hrvatski knjizevni jezik sluzi se latinicom. To su latinska slova prilagodena hrvatskom jeziku. Obicno se navode ustaljenim redom, a taj se red po prvim slovima (a, b, c, d) naziva abeceda. Kako se taj red ponesto razlikuje u pojedinim jezicima, mozemo govoriti o latinskoj, njemackoj, poljskoj, hrvatskoj abecedi.
Hrvatska abeceda ima ovaj red:
Aa
BCr
Dzdz
Cc Cc Cc Dd
Dd
£e Ff
Oa
Qg Hh £r
Nn
H,im
Si
Tt Liu Vv Zz
Pn.
So
Zz
Izgovara se: a, be, ce, ce, ce, de, dze, de, e, ef, ge, ha, em, en, enj, o, pe, ex, es, es, te, u, ve, ze, ze. To su ujedno i nazivi tih slova.
i,
je, ka,
el, elj,
2.
Tri glasa nemaju u latinici posebne znakove, nego se pisu slozenim slovima: dz, Ij, nj. Teskoca u citanju nema jer u pismu nema skupine Ij koju bi trebalo citati l-j, a n-j i d-z nalaze se samo na sastavu slozenica, i to n-j u- slozenica kojih prvi dio zavrsava na n, a drugi pocinje sa j: izvanjezicni (cit. izvan-jezicni), a d-z u slozenica kojih prvi dio zavrsava na d, a drugi pocinje sa z: nadzeti, nadzivjeti, podSupan, predzivot (cit. nad-zeti, nad-zivjeti, pod-zupan, pred-zivot .), inace se uvijek citaju kao jedan glas. .
.
.
PISMO
U
3.
znanstvenim djelima, u kojima ima
i
drugih mogucnosti,
za te se glasove upotrebljavaju posebni znakovi: za dz, a u izdanjima 4.
JAZU
i
I
za
Ij,
n za
nj, \
p za dz.
U pisanju stranih imena i rijeci, a i u pojedinim granama znanosti upotrebljavaju se slova q Q (kve), w (dvostruko ve), abecednom redu q dolazi iza p, a slova (iks) i y Y (ipsilon). x w, x, y iza v redom kao §to su ovdje navedena.
W
X
5.
U
Dakako, u stranim rijecima i u pojedinim strukama upotrebljavaju se i druga slova (a, 6, it, ?, f, u, e .), ali se ona tumace u prirucnicima jezika i struka kojima pripadaju. U abecedi pojedinih jezika nalaze se na mjestu na kojem bi se nalazila da su bez dija.
.
kritickoga znaka. 6.
U skolama u SR Hrvatskoj uci se i cirilica. Ona ima poseban red koji se naziva azbuka (po nazivu prvih dvaju slova u glagoljici i staroj cirilici: az, buky).
Aa
W
ce Jtim
BEr Ti
J3 Liu
Aa VW JVU Kh JTa Pre Cbcb Izgovara
Xx
2
Cc U,u,
JILca
li
H Xk.
.1
Oo Lu
hbn> li.fi
LLLux
LJLljl
se: a, be, ve, ge, de, de, e, ze, ze,
i,
je,
en, enj, o, pe, er, es, te, ce, u, ef, ha, ce, ce, dze, es.
ka,
el, el),
em,
VELIKA 7.
I
MALA SLOVA
Velikim se pocetnim slovom pisu vlastita imena, prva rijec u recenici i rijeci iz pocasti. Sve se ostale rijeci, same ili u recenici, pisu malim pocetnim slovom.
VLASTITA IMENA 8.
Vlastita se
imena pisu velikim pocetnim slovom. To pravilo
vrijedi za neslozena
i
za slozena vlastita imena.
Za pisanje slozenih
9.
vlastitih
imena vrijede
jos
ova opca pra-
vila:
10.
11.
1) Osim prvoga clana velikim se pocetnim slovom pisu drugi clanovi vlastitih imena (osim veznika i prijedloga):
a)
naseljenih mjesta
b)
drzava
c)
kontinenata.
2)
U
ostalih
svi
imena velikim pocetnim a od ostalih clanova samo oni koji
se slozenih vlastitih
slovom pise samo prvi clan, i izvan slozenog imena
bi se 12.
i
pisali
velikim slovom.
U
primjeni toga pravila cesto ima kolebanja, jer nije uvijek lako (ili skupovi rijeci) vlastita imena, pogotovu sto katkad ista rijec moze u jednoj prigodi biti vlastito ime, a u drugoj opca imenica ili cak moze pripadati kojoj drugoj vrsti rijeci. Zbog toga se potanje opisuju svi tipovi vlastitih imena i upozorava na razlike u upotrebi i pisanju rijeci kao vlastitih imena i rijeci koje
odrediti koje su sve rijeci
to nisu. 13.
1. Vlastita su imena i pisu se velikim pocetnim slovom osobna imena, prezimena i nadimci:
VELIKA
I
MALA SLOVA
14.
a) muska osobna imena: Antun, Boris, Camil, Dalibor, Dzemal, Ivan, Josip, Krunoslav, Ljudevit, Milan, Mirko, Nikola, Petar, Radovan, Slavko, Stjepan, Tomislav, Vladimir, Zivko.
15.
zenska osobna imena: Anka, Biserka, Dragica, Emina, Eva, Grozdana, Jasna, Jasminka, Katarina, Ljiljana, Marija, Nada, Olga, Ruza, Vesna, Zrinka. b)
Osobna su imena
16.
a) svi ustaljeni
Cica,
i pisu se velikim pocetnim slovom: osobni nadimci: Braco, Koko, Svrco, Zuco; Beba,
Koka, Seka.
b) svi oblici umanjenica i hipokoristika osobnih Bozo, Ivica, Mijo, Miko, Pero, Stjepo, Toni, Vice, Vlado; Katica, Ljilja, Maja, Olgica, Toncica, Tonka.
imena: Ante, Ankica, Kata,
17.
c) sva prezimena, odnosno sve ono sto sluzi kao prezime: Barac, Broz, Desnica, Drzic, Dakovic, Derzelez, Frankopan, Gubec, Gundulic, Ivsic, J agio, Jelacic, Kavuric, Koncar, Kramberger, Kranjcevic, Nazor, Novak, Pupacic, Radio, Ribar, Subic, Tesla, Tomasevic, Volta, Zrinski.
18.
osobnim imenom ili prezimenom da su postali njihov sastavni dio, pa se cesto i sami mogu upotrebljavati mjesto imena ili prezimena: Josip Broz Tito, Franco Ogulinac Seljo, Hrvoje Vukcic Hrvatinic, Ljudevit Posavski, Kresimir Cetvrti, Nikola Subic Zrinski.
19.
d) atributi
U Dumas
i
nadimci tako
srasli s
sluzbi nadimka kao vlastitog Otac, Dumas Sin.
imena dolaze
i
opce imenice:
20.
Kad atribut ili opca imenica sluzi samo za tocnije odredivanje vlastitog imena, pise se malim pocetnim slovom: Radio djed.
21.
Malim se pocetnim slovom pisu i opce imenice koje uz osobno ime znace zanimanje, titulu, polozaj i si.: knez Branimir, kralj Tomislav, predsjednik Tito, majstor Luka, hadzi Toma, Smail-aga Cengic, Omer-pa§a, Husein-beg, beg Husein.
22.
Kad se pise zajedno ime i prezime, prvo se napise ime, pa onda prezime: Josip Broz, Matija Gubec, Vladimir Nazor, Stjepan Tomasevic.
23.
U ali se
abecednim popisima prezime se moze napisati ispred imena, onda iza prezimena stavlja zarez:
Broz, Josip
Gubec, Matija Nazor, Vladimir Tomasevic, Stjepan ltd.
VELIKA
I
MALA SLOVA
24.
2. Osobna imena u sluzbi opcih imenica pisu se malim pocetnim slovom: amper (mjera) prema Ampere (ime), bojkot (protestno suzdrzavanje od koje akcije) prema Boycott (ime), ford (automobil) prema Ford (ime), kulon (mjera) prema Coulomb (ime), makadam (cesta posuta smrvljenim kamenjem) prema Mac Adam (ime), mercedes (automobil) prema Mercedes (ime), nestor (najcasniji i najugledniji predstavnik) prema Nestor (ime), skoda (automobil) prema Skoda (ime), volt (mjera) prema Volta (ime), zilet (britvica) prema Gillette (ime).
25.
pisu se velikim pocetnim slovom osobna imena bozanstava: Jupiter, Mars, Moloh, Perun, Svetovit; Afrodita, Artemida, Hera, Vesna.
26.
Kao opce imenice bog, boginja, bozica pisu se malim pocetnim slovom: bog Perun, boginja Hera, bozica Vesna. Kad se imenicom bog oznacuje osobno ime bozanstva, tada je ta imenica vlastito ime i pise se velikim pocetnim slovom. U toj se sluzbi velikim pocet-
3.
Vlastita su
nim slovom pisu
imena
i
nazivi koji zamjenjuju vlastito (osobno) Bog: Alah, Gospodin, Sabaot, Svemoguci, Svevisnji i dr.
27.
i
ime
Kad
uz navedene nazive dolazi Bog kao vlastito ime, tada se malim pocetnim slovom: gospodin Bog, Bog sabaot, svemoguci Bog, svevisnji Bog. Uz Alah kao vlastito (osobno) ime imenica je bog u sluzbi apozicije i pise se malim pocetnim slovom: bog Alah. ti
nazivi pisu
imena
28.
pisu se velikim pocetnim slovom i druga zamisljena osobna bica kao: Belzebub, Lucifer, Mefisto, Mihael (arhandel), Sotona. Neka su od tih imena, u torn ili u izmijenjenom obliku, dobila znacenje opcih pojmova, pa se kao opce imenice pisu malim pocetnim slovom: sotona, sejtan (isto onako kao davao, vrag i si.).
29.
Kao opce imenice malim se pocetnim slovom pisu: djevica, bogorodica, gospa, ali kad se te imenice (i njima slicne) nalaze u sluzbi vlastitog imena, zamjenjujuci ime Isusove majke Marije, tada se pisu
Vlastita su
i
velikim pocetnim slovom: Djevica, Bogorodica, Gospa, Marija, bogorodica Marija, gospa Marija. 30.
ali:
djevica
Katkad, osobito u knjizevnoumjetnickim djelima, i neke druge imenice, pa i rijeci drugih vrsta, personificiraju mislene pojmove i tako sluze kao vlastita imena, pa se i one pisu velikim pocetnim slovom: Briga (gospoda Briga), Dobro, Dobrota, Nada, Sreca, Strah, Zlo, Zloba; Covjek, Mucenik.
VELIKA
I
MALA SLOVA
31.
Velikim se pocetnim slovom pisu imena koja se daju domacim ili pripitomljenim zivotinjama i vlastita imena zivotinja u knjizevnim djelima: Bucefal ili Bukefal (konj Aleksandra Velikog), medvjed Brundo (u zivotinjskom epu), Miki (ime papagaja), Sarko (pas).
32.
Nazivi zivotinja koji se daju po kojoj karakteristicnoj osobini (najvise po boji) nisu vlastita imena i pisu se malim pocetnim slovom: bijelonja, bjelava, dorat, dogat, garov, mlijekosa, mrkonja, sivonja, same, sarov, sarulja, zekan, zekonja.
33.
Kad se koji od tih opcih naziva za zivotinje upotrijebi u sluzbi vlastitog imena, pise se velikim pocetnim slovom; usp. Sarko.
34.
4.
Malim
pocetnim slovom pisu nazivi zivotinjskih pasmina: turopoljac (svinja), angora (angora-macka, angora-kunic). Tako se pisu i opce imenice za zivotinje i bilje: konj, krava, lav, macka, ovca, pas, ptica, zee; bor, hrast, ivancica, jablan, ljubica,
bernardinac
se
(pas),
perunika, tratincica, visnja. 35.
U znanosti je uobicajeno da se prva rijec njihova strucnog latinskog naziva pise velikim pocetnim slovom: Felis leo (lav), Viola odorata (ljubica).
36.
37.
5. Vlastita su imena i pisu se velikim pocetnim slovom imena naroda i pojedinih njihovih pripadnika: Albanci, Albanac i Albanka; Bugari, Bugarin i Bugarka; Cigani (Romi), Ciganin (Rom) i Ciganka (Romica); Crnogorci, Crnogorac i Crnogorka; Cesi, Ceh i Cehinja; Grci, Grk i Grkinja; Hrvati, Hrvat i Hrvatica; Madari, Madar i Madarica; Makedonci, Makedonac i Makedonka; Muslimani (etnicki), Musliman i Muslimanka; Nijemci, Nijemac i Njemica; Rumunji, Rumunj i Rumunjka; Rusi, Rus i Ruskinja; Rusini, Rusin i Rusinka; Slovaci, Slovak i Slovakinja; Slovenci, Slovenac i Slovenka; Srbi, Srbin i Srpkinja; Talijani, Talijan i Talijanka; Zidovi, 2idov i Zidovka.
Velikim se pocetnim slovom pisu rikanci,
Amerikanac
i
i
pripadnici drzava:
Ame-
Amerikanka; Jugoslaveni, Jugoslaven
Jugoslavenka; Sovjeti, Sovjet
i
Sovjetkinja; Svicarci, Svicarac
i
i
Svicarka. 38.
6.
Velikim se pocetnim slovom pisu
i
posvojni pridjevi na
-ev, ~ov, -in izvedeni: 39.
od osobnih imena, prezimena i nadimaka: Antunov, JaMarksov, Mikijev, Sarcev, Subicev, Titov; Bracin, Nikolin, Vicin; Ankicin, Katin. Prema Bog pise se Bozji, a prema bog bozji. a)
gicev,
VELIKA
I
MALA SLOVA
Pridjevi koji se tvore dodavanjem nastavka -ski posvojnim pridjevima na -ev, -ov, -in izvedenim od vlastitih imena oznacuju opcu osobinu, pa se pisu malim pocetnim slovom: krlezinska satira, lenjinska nacela, matosevski stil, titovski nacin.
od imena pripadnika naroda i drzava: Crnogorcev, HrvaMakedoncev, Slovencev, Srbinov; Amerikancev, Jugoslave-
b)
40.
tov,
nov, Svicarkin. 41.
42.
7.
Po prvom
se
opcem pravilu velikim pocetnim slovom
clanovi imena drzava
pisu
zemalja (osim veznika): Crna Gora (Socijalisticka Republika Crna Gora), Bosna i Hercegovina (Socijalisticka Republika Bosna i Hercegovina), Hrvatska (Socijalisticka Republika Hrvatska), Makedonija (Socijalisticka Republika Makedonija), Slovenija (Socijalisticka Republika Slovenija), Srbija (Socijalisticka Republika Srbija); Vojvodina (Socijalisticka Autonomna Pokrajina Vojvodina), Kosovo (Socijalisticka Autonomna Pokrajina Kosovo); Amerika (Sjedinjene Americke Drzave), Jugoslavia (Socijalisticka Federativna Republika Jugoslavija), Sovjetski Savez (Savez Sovjetskih Socijalistickih Republika). a) svi
43. i
i
b) svi clanovi imena gradova, sela i zaselaka (osim veznika prijedloga): Beograd, Ljubljana, Novi Sad, Pristina, Sarajevo,
Skopje, Titograd, Zagreb; Babina Greda (selo), Babin Potok (selo), Banjaluka i Banja Luka, Batina Gornja, Bosanska Dubica, Brod na Kupi, Draga Baska, Dugo Selo, Hrvatska Kostajnica, Ivanic-Grad, Osijek, Rijeka, Slavonski Brod, Starigrad (mjesto pod Velebitom), Stari Grad (mjesto na Hvaru), Sveti Martin pod Okicem, Krapinske Toplice (mjesto), za razliku od Krapinske toplice (toplice).
44.
imena kontinenata: Afrika, Australija, Europa (Evropa), Juzna Amerika, Sjeverna Amerika.
45.
opcem pravilu u ostalih zemljopisnih imena velikim pocetnim slovom pise samo prvi clan, a od ostalih clanova samo oni koji su sami po sebi vlastita imena.
46.
c)
8.
svi clanovi
Po drugom
Azija,
se
Takva su zemljopisna imena: a) imena pokrajina, podrucja
i krajeva: Banija, Dalmacija, Gorski kotar, Hercegovina, Hrvatsko primorje, Hrvatsko zagorje, Imotska krajina, Kordun, Lika, Medimurje, Podravina, Posavina, Pounje, Ravni kotari, Slavonija.
VELIKA
10
I
MALA SLOVA
47.
U skladu je s tim pravilom pisanje: Bliski istok, Srednji istok, Daleki istok, jer su ti nazivi ustaljena zemljopisna imena. Nasuprot tome pise se: jugoistocna Europa (Evropa), istocna Slavonija, juzna Srbija, zapadna Bosna, jer navedeni atributi samo pokazuju polozaj, a nisu sastavni dio imena.
48.
Strane se svijeta pisu malim pocetnim slovom: istok, jug, sjever, ali kad strane svijeta oznacuju narode, pisu se velikim pocetnim slovom: Zapad (zapadni narodi), Istok (istocni narodi). U etnickom i politickom smislu mogu se pisati velikim pocetnim slovom i primjeri kao Istocna Europa (Evropa), Zapadna Europa (Evropa), za razliku od zemljopisnih pojmova: istocna Europa (Evropa) (istocni dio Europe Evrope), zapadna Europa (Evropa) (zapadni dio Europe Evrope). zapad,
—
49.
imena raznih oblika
—
velicina zemljisnih povrsina (imena otoka, poluotoka, brda, planina, pustinja, vulkana, prirodnih udubljenja i jama, dolina, polja) i posebna imena zemljisnih cestica (imena skupnih ili pojedinacnih posjeda, pasnjaka, suma, livada, njiva, oranica, krcevina): Dilj-gora, Dugi otok, Dugonjiva, b)
i
Grmoscica (obronak Zagrebacke gore), Gladusa Kornatsko otocje (ili samo: Kornati), Lonjsko polje, Mali dol (dol), Moslavacka gora, Sahara (pustinja), Tusta glavica (brdasce), Vela glava (brdo), Velebit, Veliki (Mali) Drvenik (otok), Vezuv (brdo i vulkan), Zagrebacka gora (Medvednica), Zala draga.
Grapceva
spilja,
(krcevina), Iz (otok),
50.
c) imena voda ili hidronimi (imena oceana, mora, zaljeva, kanala, morskih prolaza, vrata i tjesnaca, plicaka, uvala, rukava, fjordova; rijeka, potoka, slapova, vrela, jezera, mocvara, bara, ledenjaka); Atlantski ocean, Babin potok (potok), Drava, Boka kotorska (fjord), Hvarski kanal, Jadransko more, Juzna Morava, Korana, Kraljicin zdenac (u Zagrebackoj gori), Kvarnerski zaljev, Nadinsko blato (ili: Nadinsko jezero), Mali (Veli) zdrelac (prolaz), Novigradsko more, Otrantska vrata, Rjecina (ime rijeke), Sava. Skradinski buk, Vransko jezero.
51.
Ako nije sigurno je li koji dio slozenih toponima vlastito ime, bolje je opredijeliti se za pisanje tih dijelova, osim na pocetku zemljopisnog imena, malim nego velikim pocetnim slovom.
52.
Opce imenice za oznaku zemljopisnih pojmova pisu se malim pocetnim slovom: draga, gora, polje, otok; jezero, kanal, more, potok, rijeka, voda, zaljev.
53.
Opce su imenice i pisu se malim slovom i razni metaforicki nazivi zemljopisnih pojmova: 6elo, glava, glavica, kuk, vrata. sluzbi vlastitih imena i ti se nazivi pisu velikim pocetnim slovom: Boka (mjesto: Boka kotorska), Vratnik, Dolac, Glavica,
U
Poljica.
VELIKA
54.
9.
Vlastita su
na stanovnika
I
MALA SLOVA
\\
imena i pisu se velrkim pocetnim slovom imemuski i zenski) izvedena od zemljopisnih
(etnici,
imena: 55.
od naseljenih mjesta: Babogredac i Babogretka (prema Babina Greda), Banjalucanin i Banjalucanka, Banjolucanin i Banjolucanka, Splicanin i Splicanka, Varazdinac i Varazdinka, Zagrepcanin i Zagrepcanka.
56.
od drugih zemljopisnih imena (toponima) koja oznacuju podrucja na kojima se nalaze naseljena mjesta (kontinenti, otoci, poluotoci, sira podrucja): Afrikanac i Afrikanka, Australac i Australka, Dugootocanin i Dugootocanka, Hercegovac i Hercegovka, Licanin i Licanka, Posavac i Posavka, Sicilijanac i Sicilijanka, Zagorac i Zagorka.
57.
Velikim pocetnim slovom pisu se posvojni pridjevi na -ev, -ov, -in od imena stanovnika izvedenih od zemljopisnih imena: Babogrecev i Babogretkin, Banjalucaninov i Banjalucankin, Banjolucaninov i Banjolucankin, Hercegovcev i Hercegovkin, Sicilijancev i Sicilijankin, Splicaninov i Splicankin, Varazdincev i Varazdinkin, Zagorcev i Zagorkin.
58.
Posvojni pridjevi na -ski (-£ki, -cki, -ski) izvedeni od zemljopisnih imena i od imena stanovnika pisu se malim pocetnim slovom: hrvatski, dugootocki, gospicki, paski.
59.
a)
b)
10.
Kad se samo zemljopisno ime svrsava na -ski (-Zki, -cki, -ski), pise se velikim pocetnim slovom: Hrvatska, Lu6ko, Makarska, Plaski, Poljska.
60.
11. Velikim pocetnim slovom pisu se imena ulica, trgova i gradskih naselja. Ako su slozena, po drugom se opcem pravilu pise samo prva rijec velikim pocetnim slovom, a od ostalih rijeci one koje su same po sebi vlastita imena: Aleja Borisa Kidrica, Beciceve stube, Dugi dol (gradsko naselje), Gornji grad (dio grada), Ilica (ulica), Partizanski put (ulica), Pod zidom (ulica u Zagrebu), Preradoviceva ulica, Radnicka cesta Dure Dakovica, Tresnjevka (dio Zagreba), Trg Republike (tj. Trg Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije ili npr. Trg Socijalisticke Republike Hrvatske), Trg slobode, Trg zrtava fasizma, Ulica brace Oreski.
61.
Velikim pocetnim slovom pise se prvi (ili jedini) clan imena nebeskih (astronomskih) tijela: Danica, Kumova slama, Mala 12.
VELIKA
12
I
MALA SLOVA
kola, Mlijecna staza, Mjesec, Saturn, Sunce, Veliki
medvjed, Ve-
nera, Vlasici.
Kao opce imenice
mjesec, sunce
i
zemlja pisu se malim pocetnim
slovom.
Imena su blagdana takoder
imena
62.
pisu se velikim pocetnim slovom. Ako su slozena, po drugom se opcem pravilu samo prvi clan pise velikim pocetnim slovom, a ostali ako su i oni vlastita imena. Takva su imena:
63.
imena vjerskih blagdana: Bajram (ali Kurban-bajram), Bozic, Ivanjdan, Pavlovo, Petrovo, Ramazan, Sveta tri kralja, Sve-
13.
i
a)
ti
64.
vlastita
Petar
i
Pavao, Tijelovo.
spomen-dana: Dan borca (Cetvrti srpnja), Dan djecje radosti, Dan Republike (Dvadeset deveti studenog), Dan ustanka (Dvadeset sedmi srpnja), Dan zena (Osmi b)
imena drzavnih blagdana
ozujka),
Nova
i
godina, Prvi svibnja.
65.
Pridjevi od imena blagdana pisu se malim pocetnim slovom: bozicni obicaji, ramazanski post, tijelovska procesija, novogodisnji poklon, prvosvibanjska povorka, osmoozujska svecanost.
66.
Velikim pocetnim slovom pise se prva rijec imena orgai poduzeca i javnih skupova (kongresa, konferencija, sjednica, simpozija i si.), a od ostalih rijeci tih imena samo one koje su same po sebi vlastito ime: Atlantska plovidba (u Dubrovniku), Crveni kriz, Deseta sjednica CK SKH, Drustvo knjizevnika Hrvatske, Filozofski fakultet u Zadru, Gimnazija Silvija Strahimira Kranjcevica, Hrvatsko filolosko drustvo, Hrvatsko narodno kazaliste, Institut za jezik JAZU (u Zagrebu), Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU), Matica hrvatska, Matica iseljenika Hrvatske, Mjesna zajednica u Bozavi, Okruzni sud u Splitu, Organsko-kemijska industrija OKI (u Zagrebu), Osmi kongres SKJ, Osnovna skola Petra Preradovica, Poduzece PTT prometa, Prvi kongres samoupravIjaca Jugoslavije, Savez komunista Hrvatske, Savjet akademija SFRJ, Srpsko kulturno-prosvjetno drustvo »Prosvjeta«, Skolska knjiga (nakladno poduzece), Tvornica cokolade, bonbona i keksa »Kras« (u Zagrebu), Tvornica parnih kotlova, Tvornica ribljih konzervi »Mardesic« (u Salima, Dugi otok), Zagrebacki lingvisticki krug HFD, Zemaljsko antifasisticko vijece narodnog oslobodenja Hrvatske (pov.). 14.
nizacija, drustava, ustanova, tvornica
VELIKA
Ako
67.
I
MALA SLOVA
se mjesto citava naziva upotrijebi
samo
13
najznafcajniji clan
(imenica ili od nje izveden posvojni pridjev na -ev, -ov, -in), tada se i taj clan pise velikim pocetnim slovom: clan Akademije u Zagrebu (tj. clan Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu), Fakultet u Zadru (tj. Filozofski fakultet u Zadru), Maticina izdanja izdanja Matice hrvatske), Zavnohovi proglasi (tj. proglasi Ze(tj. maljskog antifaSistickog vijeca narodnog oslobodenja Hrvatske), »Mardesiceve« konzerve (tj. konzerve Tvornice ribljih konzervi »Mardesic« 68.
u Salima).
Kad se uz ta skracena vlastita imena nadu rijeci koje ih odreduju kao opce pojmove, onda se pisu malim pocetnim slovom, jer gube svojstva vlastitih imena: na§ institut, ovaj fakultet, vasa tvornica.
69.
U imenima koja pocinju rednim brojem ne pise se prva rijec rednog broja velikim pocetnim slovom (ako sama nije vlastito ime) jer prvu rijec zamjenjuje brojka: 8. kongres Saveza komunista Jugoslavije, X. sjednica CK SKH. iza
70.
71.
Opci nazivi administrativnih jedinica pisu se malim pocetnim slovom: bjelovarska zupanija (pov.), slavonskobrodska opcina, kotarski sud, mjesna zajednica, maticni ured, radna zajednica, radnicki savjet, splitska metropolija, zadarska nadbiskupija.
Kad
nazivi upotrebljavaju u znacenju odredenih ustanova, vlastita su imena i prva se njihova rijec pise velikim pocetnim slovom, a od drugih rijeci one koje su same po sebi vlastita imena: potvrda Maticnog ureda u Brinju, odluka Mjesne zajednice u Privlaci, rjeSenje Kotarskog suda u Krapini, dekret Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu, po zakljucku Radnickog savjeta Tvornice parnih kotlova, odlukom Radne zajednice Instituta grase
ti
devinarstva Hrvatske u Zagrebu. 72.
Posebna imena mogu imati i razni predmeti, stvari i objekti i druga prometala, hoteli i drugi objekti). Najcesce se ta imena daju po imenima znamenitih ljudi, po zemljopisnim imenima i po nazivima nekih zivotinja, ponekad i po kojem drugom uzoru. Sva se pisu velikim pocetnim slovom, pa i onda kad je izvorni naziv opca imenica ili koja druga rijec: Barbara (hotel u Zadru), Auto-cesta Zagreb-Split, Berlinski zid, Dagnja (brod), International (hotel), Kineski zid (gradevina), Kornat-ekspres (vlak), Marjan-ekspres (vlak), Orao (brod), Omladinska pruga Samac Sarajevo, Silni (brod), SkuSa (brod), Zagreb-ekspres (vlak), Tunel »U6ka«, Zumberak (brod). (npr. brodovi, vlakovi
—
VELIKA
J4
73.
I
MALA SLOVA
Velikim se pocetnim slovom pisu i zasticena imena (marke) nekih ljekarnickih i drugih gospodarskih proizvoda, domacih i stranih, bez obzira jesu li dobili ime po osobnom imenu ili po nazivu koji oznacuje opci pojam: Gillette (zasticeno ime britvice), Libertas (zasticeno ime cigarete), Nila (zasticeno ime detergenta), Phenalgol (zasticeno ime lijeka), Plavi radion (zasticeno ime de-
ime lijeka), Remington (zasticeno ime aparata), Silver (zasticeno ime britvice), Singer (zasticeno ime stroja), Zilavka (zasticeno ime vina\ tergenta), Plivadon (zasti6eno
Kao pojedinacni
74. 75.
proizvodi pisu se dvojako:
Malim se pocetnim slovom pisu kad dobiju znacenje opcih pojmova i kad se glasovno i tvorbeno prilagode tipu opcih imenia)
ca,
pa
(lijek),
i
onda kad njihovi nazivi potjecu od aspirin
(lijek),
fenalgol
vlastitih imena: acisal kalodont (zubna pasta), kimiksal (detergent), navisan (lijek),
(lijek),
nin (lijek), meprobamat (lijek), nivea (krema), plivadon (lijek), rotal (detergent), singerica (sivaci stroj), zilavka (vino), zilet (britvica). 76.
b) Velikim se pocetnim slovom pisu kad potjecu od vlastitih imena, a ta vlastita imena nisu nikako dobila znacenje opcih pojmova: Bijeli Zagreb (detergent), Jugoslavia (cigarete), Nila (detergent), Opatija (cigarete), Philips (radio), Tomislav (pivo), Trenk (vinjak), Zrinski (vinjak).
77.
rijec naslova knjiga, novina, rasprava, clanaka, pjesama, propisa, zakona, filmova i si., a od ostalih rijeci samo One koje su same vlastita imena: Zlatarovo zlato (roman), Planine (knjizevno djelo), Sveto 15.
Velikim se pocetnim slovom pise prva
casopisa,
pismo (knjiga), Zadnji Adam (pjesma), Zakon o radnim odnosima, Ustav Socijalisticke Republike Hrvatske, Hrvatsko sveuciliste (novine), Vjesnik (dnevnik), Vjesnik u srijedu (tjednik), Jezik (casopis), Tko pjeva zlo ne misli (film), Vjernost pjesnikovoj rijeci (clanak), Sibilarizacija u stranim rijecima (jezicna rasprava). 78.
79.
i sav moze napisati velikim slovima. novije se vrijeme uobidajilo, osobito u knjizevnoumjetnifckim, pjesnickim djelima i u naslovima publikacija za takva djela, da se sav naslov napi§e malim slovima, a tako i pi§cevo ime i prezime. Nije u skladu s pravopisnim pravilima ako se tako pise i u drugim namjenama pisane rijeci.
Naslov se
U
Nazivi su dru§tvenih pokreta, povijesnih dogadaja i razdoblja op6i pojmovi, pa se pisu malim pocetnim slovom (osim onih 16.
VELIKA
I
MALA SLOVA
15
dijelova koji su vlastita imena): bitka kod Siska, dvadeseto stoIjece, hrvatski narodni preporod (drugo je: Hrvatski narodni preporod, ime Bukovceve slike), francuska revolucija, humanizam, ilirizam, ilirski pokret, moderna, narodnooslobodilacka borba, oktobarska revolucija, prvi svjetski rat, proboj srijemske fronte, rakovicka buna, reformacija, renesansa, samoupravljanje (kao drustveno obiljezje naseg vremena), seljacka buna, srednji vijek.
80.
Opce su imenice i pisu se malim pocetnim slovom nazivi pripadnika ideoloskih i politickih pokreta, pravaca u znanosti, struja u drustvenim i kulturnim zbivanjima, nazivi clanova raznih organizacija i si., pa i onda kad su izvedene od vlastitih imena: aristotelovac, ateist, brahmanac, franjevac, ilirac, isusovac, lenjinist, maoist, marksist, nopovac (prema NOP), partijac, teist.
81.
Malim se pocetnim slovom pisu i sve druge opce imenice, kao i sve druge rijeci, osim slucajeva predvidenih u pravilima o pisanju velikog slova.
82.
Valja razlikovati:
Akademija (skraceno ime
odre-
akademija (opci pojam)
dene akademije)
Ampere
amper (mjera)
(ime)
Anglo-Amerikanci (Englezi Amerikanci) Atika (pov.) Atlas (gorje)
i
Angloamerikanci (Amerikanci engleskoga podrijetla) atika (arhit., atlas
(1.
karata,
Babina Greda (mjesto) Babin Potok (mjesto) Banja Luka (i Banjaluka)
stil)
zbirka zemljopisnih vrsta tkanine)
2.
velika greda (opci pojam) Babin potok (potok) splitska luka (luka u Splitu)
(grad)
Batina Gornja (mjesto)
strana gornja (suprotno: strana donja)
Beba (osobni nadimak) Benjamin (ime)
beba (lutka) benjamin (najmladi clan) bijeg (opci pojam) bog (op6i pojam)
Bijeg (roman) Bog (osobno ime bozanstva) Boycott (ime)
bojkot (protestno suzdrzavanje
od akcije)
VELIKA
16
I
MALA SLOVA
Bozji (prema Bog) Braco (osobni nadimak) Brod na Kupi (mjesto)
bozji
Cica (osobni nadimak)
cica (macka)
Coulomb (ime) Crna Gora (SRCG)
kulon (mjera) Crna gora (planina) crveni kriz (kriz obojen crveno)
Crveni kriz (ime organizacije)
Dan ustanka
(prema bog)
braco (hip. prema brat) brod na jedra (jedrilica)
(blagdan) Dolac (ime polja, mjesta) Draga Baska (mjesto) Drustvo hrvatskih knjizevnika (pov., ime drustva) Dumas Otac (ime s nadimkom)
dan u tjednu (opci pojam) dolac (opci pojam) draga velika (opci pojam) drustvo se razislo (ljudi su se
Fakultet (skraceno ime odrede*-
fakultet (opci pojam)
nog fakulteta) Ford (ime) Francuz (pripadnik francuskog
ford (automobil) francuz (vrsta kljuca u meha-
naroda)
razisli)
dobar otac
(bilo koji otac)
nici)
Gillette (ime)
zilet (britvica)
Gornje Prekrizje (ulica) Gospodin (zamjena za Bog)
gornja Ilica (dio Wee) gospodin (opci pojam)
Institut (skraceno
nog
ime odrede-
institut (opci
pojam)
instituta)
Istok (istocni narodi) Ivanic-Grad (mjesto)
istok (strana svijeta)
Ivanic-grad (ime utvrde, gradine)
Juzna Amerika (kontinent)
jezik (opci pojam) juzna Hrvatska (juzni dio
Juzna Morava (ime
Hrvatske) juzna Krka (juzni dio Krke)
Jezik (casopis)
rijeke)
Kastel-Sucurac (mjesto) Kraljicin zdenac (ime zdenca)
kastel (opci pojam) kraljicin govor (govor koji je
Krapinske Toplice (mjesto) Kresimir Cetvrti (ime s nadimkom) Krlezina drama (drama koju je napisao M. Krleza)
Krapinske toplice
odrzala kraljica) (toplice)
cetvrti (redni broj)
krlezinska satira (satira kakva je u Krle&inim djelima)
VELIKA
I
MALA SLOVA
17
Krvavi most (ulica) Kumova slama (astr.)
krvavi most (okrvavljen most) kumova slama (opci pojam)
Labud (ime konja
labud
i
si.)
Lenjinova nacela (nacela koja se odnose
na Lenjina)
(ptica)
lenjinska nacela (nacela u skla-
du
s
Lenjinovima)
Ljubica (ime)
ljubica (cvijet)
Mac Adam
makadam
Mala kola
(ime) (zvijezde)
Matica (skraceno ime Matice
(cesta sa
smrvljenim
kamenjem) mala kola (opci pojam) matica (maticna pcela
i
dr.)
hrvatske)
Matoseve pjesme (pjesme koje je napisao A. G. Matos) Mercedes (ime) Mjesec (nebesko tijelo)
matosevski stil (stil svojstven Matosu) mercedes (automobil) mjesec (vremensko razdoblje i
Mjesna zajednica u Bozavi (ime
mjesna zajednica
dr.)
(opci
pojam)
institutive)
Mlijecna staza
(astr.)
kozja staza (staza prozvana po
Musliman (pripadnik naroda)
kozama) musliman (vjerski pripadnik)
Nehrvat (onaj koji nacionalno
nehrvat
(slab,
nikakav Hrvat)
nije Hrvat)
Nestor (pov., ime)
nestor (najcasniji
Nijemac (pripadnik njemackog
predstavnik u kojoj struct) nijemac (nijem covjek)
i
najugledniji
naroda)
Nova godina (blagdan)
nova godina (godina dana koja nastupa)
Novak
(ime)
novak (unovacen vojnik, redovnicki pitomac)
Novi Sad (grad)
novi sad (ono sto je tek posadeno)
Njemica (pripadnica njemackog
njemica (nijema zena)'
naroda)
Osmi ozujka (blagdan)
osmi ozujka (osmi dan u oZujku)
Planine (knjizevno djelo)
planine (zemljopisni pojam) poljica (opci pojam, mn.)
Poljica (mjesto)
VELIKA
18
MALA SLOVA
I
Posavski, Ljudevit (pov., ime)
Prsten (naslov zbirke pjesama)
posavski obicaji (obicaji naroda u Posavlju) prsten (opci pojam)
Ribar (ime) Rijeka (grad)
ribar (onaj koji lovi ribe) rijeka (opci pojam za vodu koja tece)
Rjecina (ime rijeke) Radnicki savjet (skraceno ime za odredeni radnicki savjet)
rjecina (velika rijeka) radnicki savjet (opci pojam)
Seka (osobni nadimak)
seka
Franjo Ogulinac (ime
Seljo,
s
nadimkom) Sjeverna Amerika (kontinent) Sotona (vlastito ime zamisljenog bica) Stari
Grad (mjesto)
Sunce (nebesko tijelo) Sveto pismo (ime knjige)
Sarko (ime konja)
Skoda (ime) Svr6o (osobni nadimak) Titov govor (govor koji je odrzao J. B. Tito) Trebinjac (covjek iz Trebinja) Trgoviste (mjesto) Trijeska (zem.) Turopoljac (covjek iz Turopolja)
Tvornica parnih kotlova (ime tv or nice)
Veliki
T.
medvjed
prema sestra) prema seljak)
sjeverna Hrvatska (sjeverni dio Hrvatske) sotona (davao, vrag, kao opci
pojam) Stari grad (dio grada); stari grad (opci pojam) sunce (suncana svjetlost) sveto pismo (pismo koje tko drzi kao posveceno) sarko (saren konj) skoda (automobil) svrco (djecarac) titovski pogledi (pogledi
du
s
skla-
trebinjac (vrsta duhana) trgoviste (opci pojam) trijeska (drvce) turopoljac (pasmina turopoljskih svinja) tvornica (opci pojam)
utopija (nedostiziv ideal, neSto neostvarljivo)
(zvijezde)
veliki
medvjed
medvjed) Volta (ime)
u
Titovima)
Morusa)
Utopija (ime zamisljene zemlje
u romanu
(hip.
seljo (hip.
volt (mjera)
(velika zvijer
VELIKA
Zapad (zapadni narodi Zemlja (nebesko
i
I
MALA SLOVA
X9
zapad (strana svijeta) zemlja (opci pojam)
zemlje)
tijelo)
Navedeni su samo neki primjeri koji se kao vlastita imena pisu velikim pocetnim slovom, a kao opce imenice malim pocetnim slovom. Vise je takvih primjera zabiljezeno u Pravopisnom rjecniku, a ostale treba pisati po pravilima.
PRVA RIJEC U RECENICI 83.
rijec u recenicnoj recenicnih cjelina, cjelini. U tekstu koji se nastavlja i vise svaka se nova recenica pise velikim pocetnim slovom, iza svih recenicnih znakova koji obiljezavaju kraj prethodne recenice: 1.
Velikim se pocetnim slovom pise prva
ima
Desna [ruka]
se digne
i
pljusne djecaka po
Djecak vrisne.
lieu.
— Zasto udarila djecaka? upita Lijeva [ruka]. — Zato sio pljunuo! — Pljunuo mene, a ne tebe! — Tebe Hi mene svejedno. Ja ne dam pljuvati po nama. — Ali ja sam ga izazvala; kvrcnula sam ga po nosu. — A on odmah mora pljuvati? — Valjda ga zaboljelo. Bila sam nespretna je
si
te
je
je
84.
.
.
.
Ako se iza usklicnika ili upitnika recenica nastavlja, prva rijec iza usklicnika ili upitnika pise malim pocetnim slovom:
— Eto ga eto ga tu! — oglasise se neocekivano krijesteci djecji glasovi. — Zasto udarila djecaka? upita je Lijeva [ruka]. tu,
ti
ti
...
se
pod-
rugljivi,
si
85.
2. Velikim se pocetnim slovom pise i prva rijec iza dvotocke u upravnom govoru (koji se stavlja medu navodnike):
(:)
Stendhal uvjerava: »Jer sve sto pricam, vidjeh; a ako se mogah prevariti, gledajuci, odista vas ne obmanjujem pricajuci.« 86.
Kad se u upravni govor umetnu dodaci koji mu ne pripadaju, pa se upravni govor opet nastavi, prva se rijec toga nastavka pise malim pocetnim slovom: »Bio bih se i dalje« kaze Veber »bavio novelistikom, da me drugi, vazniji poslovi nisu vukli drugamo.«
—
87.
—
Ako se upravni govor sastoji od vise recenica, nova recenica pocinje pisati velikim slovom:
i
tada se svaka
VELIKA
20
I
MALA SLOVA
ObjaSnjavajuci svoj negativni sud o Nehajevljevu Mates' je to opravdao razlozima jezicne cistoce:
romanu
Bijeg,
»Jezik, cist materinji jezik poznavati je prva i najglavnija duznost pisca. Tko ga ne poznaje, moze biti uman, odlican, zanimljiv
svakog
—
dovjek, ali dobar, uspjesan pisac nikada. Pokazite mi na jednog jedinog veceg pisca u stranom svijetu sto grijesi proti pravilima svog jezika.« 88.
Velikim se slovom pocinje pisati prva rijec iza se osobito isticu, pa se zato iza njih stavlja usklicnik: 3.
—
i
89.
rijeci
koje
—
Sunce, sunce! Klikce genije te po onoj klavijaturi zavora pipaca prebire melodiju fantasticne brzine.
Ako
se takve rijeci
manje
a iduca se rijec pocinje pisati
isticu, u pisanju se odvajaju zarezom, malim slovom (ako nije vlastito ime):
Dakle, drugovi vozaci, pripazite na treptavo svjetlo! 90.
U pjesnickim tekstovima pisac postupa po nahodenju, pa pise usklicnik ili zarez i veliko ili malo slovo prema intuitivnom dozivljavanju njihovih stilematskih i izrazajnih vrijednosti: majko zalosna!
O,
U 91.
kazi,
§to
to sja
tvojim ocima
4. U dopisivanju se prva ako je iza naslova usklicnik:
Draga Katice! Tebi, Tvojemu suprugu srdacnoj
rijec iza
i
naslova pise velikim slovom
vasoj kceri lijepo se zahvaljujem na
cestici.
Dragi doktore! Oprostite sto istom danas javljam da sam primio nastavak Vase rasprave. 92.
Stavi li se iza naslova zarez, nastavak se pise malim slovom, bez obzira nastavlja li se pisanje u istom ili u novom retku:
Drugovi,
veoma sam vara zahvalan na
obavijesti o izborima za Radnicki
savjet vase tvornice.
Ivane, poruku za 93.
5.
Prve
mene
rijeci stihova
ostavi kod susjeda.
mogu
se sve pisati velikim pocetnim
slovom:
Dugo u noc, u zimsku gluhu noc Moja mati bijelo platno tka. Njen pognut
Odavna
je
lik
i
prosjede njene kose
vet zalise suzama.
VELIKA
94.
I
MALA SLOVA
21
Dosta je obicno da se i u stihovima pise veliko slovo samo na pocetku pjesnicke recenice:
Tesko promicu
noc je trudna. Noc je vatra i srebro pojasa tvoga. Brda se crna ziblju, goveda budna, raste suma kao sudbina nijema i stroga. Tamo je zapad, zut, ti ides zanesen; nespokojno te neko krilo zove. Kamenita je zemlja, put rastresen. Reci mi, zasto volis neba i galebove? 95.
ceste,
Sluzeci se pjesnickom slobodom, pjesnici mogu podesavati pisanje velikog i malog slova i interpunkcije i drukcije. Tako je katkad uslo u obicaj da neki pjesnici nikako ne pisu veliko slovo:
bez tebe, pjesmo, ne bih se mogao uputiti kroz vatre sto ubijaju i zasjenjene mocvare kamoli u beskraju pustom podignuti gradinu
kamenu sam povjerio zadnje namjere: svakom rijecju dublje zemlji pripadam 96.
Velikim se pocetnim slovom pise prva rijec u naslovima, a od ostalih rijeci one koje su same po sebi vlastita imena: 6.
Zlatna knjiga hrvatskog pjesnistva (naslov knjige) Knjizevnost NOB-a (naslov rasprave)
Ukorak
s
vremenom
(naslov clanka)
Prsten (naslov zbirke pjesama)
Forum
(naslov casopisa) Hrvatski tjednik (naslov novina).
97.
Iz estetskih,
propagandnih
i
drugih razloga naslov se i sav moze mogu biti i mnogo veca nego su mogu biti i stilizirana, odnosno
napisati velikim slovima; ta slova velika slova u tiskanom tekstu,
umjetnicki oblikovana. 98.
U osobitim se namjenama pisane rijeci moze velikim slovima napisati citav tekst, dio teksta ili gdjekoje rijeci u tekstu.
RIJECI IZ POCASTI 99.
100.
Iz
pocasti pisu se velikim pocetnim slovom:
1. osobne i posvojne zamjenice za mnozine: Ti, Tvoj; Vi, Vas.
2.
lice
jednine
i
za
2. lice
VELIKA
22
Ako
101.
se
u
2.
lieu
MALA SLOVA
mnozine pismeno obracamo vecem broju osoba,
tada se pise malo slovo: 102.
I
vi, va§.
Ne preporucuje se pisanje velikim slovom osobnih i posvojnih zamjenica za 3. lice jednine i mnozine (On, Njegov; Ona, Njezin; Oni, Njihov; One, Njihov) jer te zamjenice ne sluze za direktno obracanje. Iznimno se pise: Njegovo Velicanstvo, Njezino Velidanstvo Njegovo Visofanstvo, Njezino Visodanstvo Njegova Ekscelencija, Njezina Ekscelencija.
103.
2.
nazivi poglavara drzava
i
zemalja kad se pisu bez imena:
Predsjednik, Kralj, Sultan, Sah, Papa; govor Predsjednika Republike, ali predsjednik Josip Broz Tito.
Ako
104.
pisu
i
se upotrijebe bez imena, velikim se pocetnim slovom posvojni pridjevi naziva drzavnih i zemaljskih poglavara:
Predsjednikov Kraljev, Sultanov, Sahov, Papin; slusali smo Predsjednikov govor. ,
105.
Nazivi predsjednika upravnih, administrativnih, politickih, ideodrugih tijela pisu se malim pocetnim slovom. Malim se i pocetnim slovom pisu i sve druge titule: ministar, savjetnik, nacelnik, marsal, general, admiral, biskup, zastupnik, poslanik, vijecnik.
loskih
.
.
GLASOVI
I
.
.
.
GLASOVNI SKUPOVI
SUGLASNIK C 106.
Upotreba glasa c, kao i c, ne zadaje gotovo nikakvih teskoca onima koji ga dobro izgovaraju. Onima koji oba glasa jednako izgovaraju
ili
izgovor mijesaju valja znati u'kojima rijecima dolazi
koji glas. 107.
Suglasnik
1.
c
dolazi
u
rijecima
kojima
postanak
nije
vidljiv:
Backa, bacva, cabar, ca&a, drac, grc, kljuc, lopoc, 108.
2.
Suglasnik
osnovnom .
u oblicima
i
pcela
.
.
prema
izvedenicama
k, c:
junacki, junacan, junacina, junaciti se,
.
znak
jak
znaciti:
oblicje:
oblik
rucni:
ruka
vicem: vikati pecem, pecen: peku, pekao
jaci:
109.
dolazi
— junak: junace,
k/c
junacic
6
luc,
.
.
Izuzetak su od toga jedino imenice lijesce i trijesce prema i trijeska, i glagolski oblici pljescem, pritiscem i stiscem prema pljeskati, pritiskati i stiskati (uz pljeskam, pritiskam i lijeska
stiskam). 110.
c/c
—
micem:
stricev: stric
djecurlija:
micati djeca
srean:
zupcanik:
zubac
pticar:
111.
zee: zece, zecevi, zecic, zecica, zecji, zecinjak
3.
ptica
sree
Suglasnik c dolazi u rijecima
s
.
.
ovim obicnijim sufiksima*
-ac, -aca, -icar -cic, -cica, -cina, -ce,
-acak, -ican, -icki.
.
.
.
.
.
GLASOVI
24
I
.
.
.
.
.
.
GLASOVNI SKUPOVI
Imenski:
112.
-ac: berac, brijac, kopac, orac, ogrtac, opasac, pokrivac, pre-
kidac
.
.
.
brezovaca, drenovaca, jabukovaca, natikaca, savijaca,
-aca:
udavaca
.
-icar:
car
.
antologicar,
alkoholicar,
elegicar,
evidenticar,
kemi-
.
U je
.
botanicar, fizicar, matematicar
prema botanika,
matematika
fizika,
.
nastavak
.
.
kamencic, kljuncic, korjencic, obrascic
-cic:
je
-cica: grancica, stvarcica, cjevcica
.
.
-ar, a c
.
.
.
-cina: kljuncina, lazovcina, samarcina, cjevcina
Cigance, kumce, pastirce, pasce
-ce:
samo
.
.
.
.
.
.
.
U hrvatskom se knjizevnom jeziku sufiksom -ce ne tvore umanjenice od imenica koje znace sto nezivo (one se tvore sufiksima -ict -6i6, -ica!), zato u pravopisnom^rjecniku nema rijeci kao sto su cuturde, cilimce, jorgande, lonce, ormance, podrumce, stolce, salce .
Pridjevski:
113.
-acak: ludacak, punacak, slabacak, suhacak, dugacak -ican: energican, harmonican, ironican, simpatican -icki: biciklisticki, kapitalisticki, humanisticki, socijalisticki. .
.
.
.
.
.
.
Rjedi su sufiksi:
114.
-ecak: grmecak, grumecak, kamecak, kremecak, plamecak 'icak: grmicak, grumicak, jecmicak, kamicak, konjicak, krajicak, kremicak, plamicak, pramicak, ugljicak .
.
.
.
Oba su sufiksa neplodna i rijeci s njima osjecajno su jace obiljezene nego rijeci od istih osnova s obicnijim sufiksima: grumencic,
kamencic, grmic
.
.
.
Neke imenice mogu zavrsavati i na -icak ako na -ic dode jos prema tome i grmicak, konjicak
-ak, npr. hrasticak, loncicak, a 115.
-ic je
.
danas neplodan sufiks.
su samo branic, gonic (pro)vodic,
Nekada
Od
ribic.
.
.
nekadasnjih rijeci obicnije (Sve znace vrsitelja radnje!)
plodan u tvorbi osobnog imena: Juric, Matic, Milic, Radic, za razliku od prezimena: Juric, Matic, Milic, Radic. Zato prezimena tih osnova mogu imati -icevic i -ie'evic: Juricevic i je bio
(Upotrebljavaju se kojima ih upotrebljava njihov nosilac!)
Juricevic, Milicevic
sovima
s
i
Kad znamo da na
Milicevic -ic
vratic, povratic, zvonic
i
.
.
.
s
onim
gla-
zavrsavaju nazivi nekih biljaka: mravic, ove proste rijeci: nalic, cerpic, poklit,
.
GLASOVI
I
.
GLASOVNI SKUPOVI
25
sendvic, teferic, bic i kic, tada cemo -ic dobro razlikovati od plodnoga sufiksa -ic (v. t. 123.). Ostali su rjedi sufiksi sa
116.
veoma
c:
imenski:
samo u rupcaga
-caga:
-icina: dobricina
-icna: braticna, sestricna, teticna, gospodicna
.
.
pridjevski:
samo u ubitacan (probitacan
-acan:
od probitak)
je
-acki: dubrovacki, dakovacki, valpovacki, zagrebacki
U
pridjeva kao karlovacki, vinkovacki pa tu nemamo sufiks -acki;
Vinkovci -civ
.
.
.
.
.
osnova
je
.
.
.
Karlovac,
.
samo u
priljepciv (priljepljiv, zarazan), prijemciv (osjet-
Ijiv);
-icast
vicast jer
samo u rijetkih pridjeva kao bjelicast, modricast, plaje u bobicast, iglicast, jagodicast osnova bobica, iglica,
jagodica. 117.
u vlastitim imenicama ostaje u knjizevnom jeziku bez promjene: Zacretje, Budinscina, Konjscina, Medvescak Izuzetak su prezimena i zemljopisna imena na -ic i one rijeci u kojima je u knjizevnom jeziku vec usvojeno c: 4.
Kajkavsko
c
.
.
.
Habdelic, Ivekovic, Desinic, Draganic, Zapresic, Trakoscan, PuSca Bistra, Polanscak, Lascina .
118.
.
.
Suglasnik c dolazi u slavenskim prezimenima, i to bugarskim: Miletic, ceskim: Belie, ruskim: Ivan Sergejevic Turgenjev, Lav Nikolajevic Tolstoj, Nikolaj Vasiljevic Gogol j, slovackim: Palkovic, Jurkovic, slovenskim: Kidric, Miklosic 5.
.
119.
ma
.
.
Sasvim je razumljivo da se c nalazi i u oblicima i izvedenicakoje u osnovi imaju rijec po pravilima od 1 do 5, npr.
—
kljuc kljuca, kljucevi, kljucanica, kljucar, kljucarica, kljucarski, kljucic, kljucni, kljucnjaca, kljucati, kljucanje, zakljucati, otkljucati, zakljucavati, otkljucavati, prikljuciti, otkljuciti, prikljucak, prikljucenje 1:
'
.
—
.
.
igrac igracica, igracnica, igracka igrac, udavacin udavaca, Cigancad : Cigance, kumcad : kumce, energicnost energican, kemicarski kemicar 2:
:
:
:
:
.
.
.
.
.
GLASOVI
26
I
.
.
.
GLASOVNI SKUPOVI
3:
junacenje
4:
budinscinski, konjscinski
5:
Kidricev, Miklosicev, Mileticev
:
.
junaciti se, junacnost .
junacan
:
.
.
.
.
Takvi primjeri jasno pokazuju kako se velika korist stekne kad se nauce pravila i osnovne rijeci: tada se broj posezanja za pravopisnim rjecnikom smanjuje u velikoj mjeri.
SUGLASNIK C 120.
Zbog razloga recenih kod suglasnika rijeci u kojima dolazi c.
121.
c
(t.
106.) valja znati
i
Suglasnik c dolazi u rijecinja u kojima postanak nije vidbecar, celav, cud, ducan, moc, noc, pleca, vec
1.
ljiv:
.
.
Neknjizevne rijeci kao seker, uz knjizevnu secer, pokazuju da je 6 u stranim rijecima (vecinom grckoga i orijentalnoga podrijetla) postalo od k, npr. Ciril, celija (od grc. Kyrillos, kellion), Camil (ar. Kamil), dilim (perz. kilim). 122.
2.
nom
Suglasnik c dolazi u oblicima
smrcu
:
radoscu Ijuci
123.
i
izvedenicama prema osnov-
t:
3.
:
Malo
krecem
smrt :
braca
radost
:
kretati
brat : pamtiti
:
pamcenje
ljut
je sufiksa sa
suglasnikom
c.
Od
.
.
samo
obicnijih je
imenski
-ic i -oca pridjevski -act i glagolski zavrsetak
-ci.
gradic, komadic, bratic, sestric, tetkic, Anic, Begic, Katie, Mirkovic, Pavlovic, Petrovic, Blazevic, Knezevic, Ko-ic: crvic,
vacevic (Za slavenska prezimena v. t. 118.) -oca: cistoca, gluhoca, hladnoca, bjesnoca, sljepoca -aci u pridjeva: domaci, brijaci, crtaci, igraci, jahaci, pisaci .
.
.
sivaci
.
.
y
.
-ci dolazi:
a)
u glagolskom prilogu sadasnjem: pekuci,
juci, noseci, sjedeci, pisuci
.
.
iduci, tekuci, pita-
.
. .
. .
.
.
GLASOVI
b)
u
GLASOVNI SKUPOVI
infinitivu glagola koji
reci, sjeci, tuci
Neki od
124.
I
novnom
nemaju
-ti:
27
doci, ici, moci, peci,
.
u tvorbi
tih glagola
ostalih oblika
imaju
prema
c
os-
k:
pecem, peces
pecen
peku, pekao; rece, izrecen rekoh, izrekla; sijecem, sijeces, sjecen sijeku; tucem, tuces tucen tuku, tukao .
.,
:
:
:
:
.
.
.,
.
Rjedi su sufiksi: imenicki:
125.
-dac i -bac nalaze se u rijecima: gluhac, golac, puhac; crndac, crvendac, srndac; zelembac.
-ac,
Ako znamo da na imenice sa -ac
i
-ac zavrsava
cemo
Bihac, lako
i
razlikovati
-ac.
samo u mokraca. Ako znamo da na -aca zavrsava jos daca, nedaca i zadaca, znat cemo da sve ostale, bio im postanak jasan, kao u kuhaca, makovaca imaju -aca. ili nejasan kao u pregaca, veljaca Rijedak je i pridjevski sufiks -eci jer dolazi samo u nekoliko -aca
.
.
.,
.
.,
.
ovneci (ovnovski, ovnujski)
rijeci: srneci (srnin),
.
.
.
Inace pridjevski zavrsetak -eci znatno je cesci: teleci prema tele, teleta, pileci
prema
zavrsetku nastao je 126.
*
4.
Gdje
i
pile, pileta
.
.
Analogijom prema tome
osnovno d naslo pred bezvucnim suglasnikom, dolazi c (u nekoliko rijeci): omedak omecka, zecca, rid ricka, Rodo Rocko, na leda nalecke,
mjesto zeda
bi se
njega
— —
—
— — — smed smeckast.
127.
.
sufiks -eci.
Sasvim je razumljivo da glas nicama od rijeci po pravilima od
c dolazi 1
do
4,
u oblicima
i
izvedeni-
npr.
noc: noci, nocu, nocima, nocca, nocni, nocas, nocasnji, nonocivati, nocenje, nociste, prenociti, zanociti, nocnik, nocobdija 1:
citi,
.
.
2: osjecajan, osjecajni nost osjecajan :
.
:
osjecaj, osjecanje
:
osjecati, osjecaj-
.
3:
golacev, crvendacev, cistocu, sljepocu, Begicev, Kovacicev,
4:
Rockov, zeccu
.
.
.
.
.
GLASOVI
28
128.
I
GLASOVNI SKUPOVI
U
primjeni pravila o glasovima cic valja paziti na stvarne jezicne odnose jer inace moze doci do krivih zakljucaka, npr.
—
c
u pribadaca
nije
prema
t
u
pribadati, nego je pribad
+
+ aca;
—
nije
pecem prema
nego
peci,
pecem prema peku
je
(v.
t.
124.);
—
u siroce nije
c
prema
ce
>
t.
219.);
siroce
(v.
t
u
sirota,
nego
je sirot
+ ce
> sirot-
—
imenica telecak nema sufiks -ecak, nego je sufiks -ak dosao na osnovu pridjeva teleci;
— ci,
>
—
imenice kracina, plicina nisu izvedene od komparativa kraplici, nego od osnova pridjeva kratak, plitak (kratk+ina kratcina kracina, plitk + ina plitcina ^> plicina);
>
basca nije od
>
t
u
basta,
jetla (hrv. vrt); palaca je
nije c
od
nego je ta rijec perzijskoga podriod lat. palatium (cit. palacium), a
u palata.
t
SUGLASNIK D2 129.
Suglasnik dz koji se biljezi dvoslovom dz nije dvoglasnik d-2, nego je sliveni glas, zvucni parnjak glasa c. Zbog istih teskoca kao i s glasom c valja znati rijeci u kojima dolazi dz. Suglasnik dz dolazi:
130.
1.
u rijecima bez vidljivog postanka, uglavnom u tudicama:
budzet, dzamija, dzep, dzez, dzezva, dzip, jeredza, fildzan, hodza, patlidzan, pidzama, Sandzak, srdzba .
131.
2.
c
prema osnovnom
ispred b
c,
.
jer zbog razlike
u zvucnosti
u torn polozaju ne dolazi: jednadzba jednaciti narudzba naruciti predodzba predociti :
:
:
132. ja,
svjedociti svjedodzba udzbenik uciti urudzbeni uruciti :
:
:
.
.
.
3. u sufiksima turskog podrijetla -dzija, -dzinica: bostandziburegdzija, cevabdzija, govordzija, racundzija, sesirdzija
cevabdzinica
.
.
.
.
.,
.
.
GLASOVI
133.
Razumljivo
je
I
.
GLASOVNI SKUPOVI
da dz dolazi u oblicima
i
£9
izvedenicama od
tih
rijeci:
—
dzepa, dzepu, dzepic, dzepni, dzepar, dzeparac, diedzep povina;
predodzbeni, udzbenicki, bostandzijski 134.
Kad
.
.
dz obiljezava suglasnicki skup d-z, receno je u
t.
2.
SUGLASNIK D 135.
Suglasnik d zvucni je parnjak bezvucnoga 1.
u rijecima kojima postanak
Nalazi
c.
nije vidljiv
i
se:
u izvedenicama
od njih: cada, dak, davao, Duro, durdica, evandelje, lada, leda, meda,
orude, rda,
smed
cada — cadav, viti,
136.
2.
.
.
cadavac, cadavica, Cadavica, cadavicki, cada-
cadavost, cadenje, caditi, zacaditi
u oblicima
gladu mladi viden
vidjeti :
glodati :
:
grozde
:
:
obraditi
d:
dogoditi se
:
osloboditi
:
gradanin grad grada graditi obradivati
.
dogadati se dogadaj oslobadati osloboden oslobodenje oslobodenik oslobadanje
mlad
glodem
.
izvedenicama na mjestu osnovnoga
glad
:
:
:
i
.
.
.
grozd
SUGLASNIK H 137.
Suglasnik se h pise gdje
cuva u izgovoru,
i
mu
je
po podrijetlu mjesto
i
gdje se
to:
1.
na kraju nastavka
a)
u genitivu mnozine pridjeva, zamjenica
ili
kao nastavak: i
promjenljivih
brojeva: cvrstih, lijepih, rijetkih, rjedih, cijih, necijih, svih, cetvrtih, sezdesetih;
GLASOVI
30
I
GLASOVNI SKUPOVI
b)
u
1.
lieu jednine aorista
c)
u
1.
lieu jednine kondicionala: ja bih (npr. ja bih zelio,
— cuv ah, vodah; ali
on
ona
bi zelio,
i
imperfekta: rekoh, ispekoh, cuh
bi zeljela).
2.
u suglasnickom skupu hv:
U
hrvatskom
hvala, hvalospjev, pohvala, zahvala, Hvar, hvarski, hvat, hvatati i dr. 138.
knjizevnom jeziku pravilan izgovor buha, duhan, gluh, kihati, kihnuti, kuhar, kuhati, lijeha, muha, pastuh, protuha, snaha, suh, uho, pa samo tako treba i pisati. Isto je tako i s posudbenicama historija, historijski, historicar je
koje se mogu upotrebljavati uz domace rijeci povijest, povijesni, povjesnicar. 139.
Zbog dvojake uporabe u hrvatskoj knjizevnosti i u narodnim govorima dopusteno je uz rda, rdav, rdati, rvati se, rvanje, rvac, rzati pisati
i
hrda, hrdav, hrdati, hrvati
se,
hrvanje, hrvac, hrzati.
Suglasnik se h ne pise u rijecima:
140.
u kojima ga nije bilo ili se reduciralo, kao sto su: lako (ne: lahko), meko (ne: mehko), nauditi (ne: nahuditi), odlanuti (ne: od1.
lahnuti), povenuti (ne: povehnuti), trunuti (ne: truhnuti), ridovka (ne: hridovka); 2.
tako
i
je odavno zamijenjen sa v ili j, pa se sada jedino govori: azdaja, buzdovan, marva, proja.
u kojima
PROMJENA L Promjena
141.
I
u
o provodi se
u
O
na kraju sloga dosljedno u ovim
kategorijama: a)
u muskom rodu jednine glagolskog priloga radnog:
cuo,
mijesio, vidio, zivio; b)
u imenica muskog
koji su ispred zavrsnog
-I
zenskpg roda i pridjeva muskog roda imali nepostojano a: kotao, posao, ugao, i
misao; nagao, zao;
u imenica zenskoga roda koje se od glagolskih osnova tvonastavkom -nica: cekaonica, citaonica, ucionica. c)
re 142.
Razlicito se ponasaju imenice
na
-lac.
GLASOVI
1. Jedne mijenjaju kao npr. N jd. davalac
Z
u
I
o
GLASOVNI SKUPOVI
31
u svim padezima osim
JV jd.
i
G
mn.,
— G davaoca — N mn. davaoci — G mn. davalaca, mislilac — mislioca — mislioci — mislilaca, rukovodilac — rukovodioca — rukovodioci — rukovodilaca Toj jd.
i
kategoriji pripadaju imenice tuzilac i branilac pravilne izvedenice tuzilastvo, branilastvo. 2.
Druge imenice ne mijenjaju
Z
u
o:
dr.
prema kojima su
tkdlac
—
—
tkalca bijelaca, tobolac
— tkalci — tkalaca, bijelac — bijelca — — tobolca — tobolci — tobolaca. U trecoj je skupini oblik bez promjene obicniji kao npr. — stolaca, kolac — kolca — kolci — kostolac — stolca — — — dolac dolca dolci — dolaca. Oblici promjenom, doca — mn. doci, koca — koci, stoca — stoci su obiljezeni. bijelci
3.
stolci
laca,
s
tj.
stilski
143.
Ima i nekoliko pojedinacnih usporednih likova sa Z i o. Ces6i su bez promjene: doZ, sokoZ, soZ, stoZ, vol, krilce, selce, bijel, cijel, odjel i dr. Rjedi su so, soko, sto, vo, krioce, seoce, bio (= bijel), cio, odio,
predio.
SUGLASNIK 144.
J
Suglasnik se j pise izmedu samoglasnika i-a, i-e, domacim i stranim rijecima ako nisu slozenice. Dakle:
i-i,
i-u
u
Marija, financija, investisalmijak, socijalist, materijalizam; genitivi jednine radija (prema jd. radio i radij), studija (prema N. jd. studio i studij), Leopardija (prema Leopardi), Plinija (prema 1.
i-a: kutija, rakija, Azija, Ilija,
cija, varijacija, gladijator,
N
Plinije).
145.
Imenice koje po gornjem pravilu zavrsavaju na vaju suglasnik j u pridjevima na a) -in: rakijin, Ilijin,
-ija
zadrza-
Marijin;
b) -ski: azijski, financijski, investicijski, varijacijski. 146.
Jednako se tako vladaju i pridjevi od imenica na docetno -ij: aluminijski (prema aluminij), radijski (prema radij), studijski (prema 2.
studij).
gepadezu:
i-e: dijeta, higijena, hijeroglif, orijent, pijetet, Plinije;
nitivi jednine
imenica zenskoga roda
i
oblici jednaki torn
kutije, rakije, Azije, Marije, financije; instrumental! jednine: ra-
.
GLASOVI
32
I
GLASOVNI SKUPOVI
dijem (prema radij i radio), studijem (prema studio i studij), Leopardijem (prema Leopardi), Plinijem (prema Plinije). 3.
i-i:
ciji,
drukciji, svaciji; dativi
i
lokativi jednine: kutiji,
komparativi: glasniji, Ijubezniji,
Aziji, Iliji;
savitljiviji, vredniji.
4. i-u: milijun, pijuk, trijumf, trijumvirat; dativi jednine: radiju, studiju, Leopardi ju, Pliniju.
Suglasnik se
147.
1.
j
i
lokativi
pise takoder:
izmedu e-a na kraju Medeja;
rijeci
u
N
jd.:
epopeja, ideja, Koreja,
livreja, matineja, 2.
mo,
pijte,
Ne
148. 1.
iza
samoglasnika i u imperativu: ne ubij, ne ubijmo, ne ubijte.
pise se
J
lijmo,
lijte, pij, pij-
j:
izmedu samoglasnika a ) gdje
lij,
i-o:
e ° postalo od
I:
bio, cinio; dio, mio, dioba, mislioca,
rukovodioca; b)
u posudbenicama:
2.
u slozenicama
a) i-a:
sociologija, patriot, violina
.
.
.
sa:
antialkoholicarski, prianjati,
b) i-e: arhiepiskop, c)
i-i:
antiimperijalisticki,
d) i-o: iole, prionuti, e)
i-u: priuciti,
nadriumjetnicki.
3. izmedu bilo koja dva samoglasnika (izuzevsi pravilo 147.), ako prvi samoglasnik nije i: naime, zaista, maestral, dvanaest,
Husein, kaleidoskop, idealan, idealist, realizam, doista, heroizam, oaza, poezija, obuimati, uime. seiz,
GLASOVNI SKUPOVI 149.
IJE
i
JE
U
hrvatskom knjizevnom jeziku neke rijeci iste osnove i pojedini oblici iste rijeci imaju na istom mjestu razlicite glasovne Te skupove: ije, je, e, i, npr. dio-dijela-djelic, crijep-crepic promjene nisu nepredvidljive nego tvore odredeni sustav. Ako se kao polaziste uzme osnovna rijec (nominativ, infinitiv, pozitiv) pa se promatra kad se ti skupovi mijenjaju i kako se mijenjaju, sustav se moze prikazati u dva osnovna pravila i pet ostalih. .
.
.
.
GLASOVI
I
.
.
.
GLASOVNI SKUPOVI
33
I.
Ako
150. i
se
osnovno
je
rijecima postaje 1.
ije,
dulji, u jednim tipovima a u drugima samo je. u ovim tipovima i rijecima: glagolskim imenicama ako u
Duljenje kratkoga je daje
ije
u nesvrsenim glagolima i svrsenom obliku nije u osnovi rijec mjera, mjesto a)
i
sjesti:
dospijevdnje nadjeti: nadijevati, nadijevdnje oddljeti: odolijevati, odolijevanje podsjeci: podsijecati, podsijecdnje razumjeti: razumijevati, razumijevanje sagorjeti: sagorijevati, sagorijevanje zapovjediti: zapovijedati, zapovijedanje zastarjeti: zastarijevati, zastarijevanje dospjeti:
dospijevati,
Ako i
sjesti,
151.
nica
je u osnovi glagola i glagolske imenice rijec mjera, mjesto tada se dugo je ne pise sa ije, nego samo sa je (v. t. 162.).
b)
prema osnovnom
i
slozenica sa -zreti:
e,
i
u
letjeti,
leci,
liti,
njihovih sloze-
letjeti: lijetati, lijetanje
doletjeti: dolijetati, dolijetanje
poletjeti: polijetati, polijetdnje
.
.
.
leci: lijegati, lijeganje
podleci: podlijegati, podlijeganje zaleci: zalijegati, zalijeganje
.
.
dozreti: dozrijevati, dozrijevanje
nazreti: nazrijevati, nazrijevanje sazreti: sazrijevati, sazrijevanje liti:
.
.
.
lijevati, lijevdnje
nalijevanje proliti: prolijevati, prolijevanje naliti: nalijevati,
Prema
liti i
.
.
njegovim slozenicama upotrebljava se
nje, nalivati, nalivanje, prolivati, prolivanje
152.
.
i
livati, liva-
.
U
tvorbi imenica od glagola s predmetkom .pre- u jednih se imenica to pre- dulji pa imamo prije-:
prijekor
prema
prekoriti
prijelaz
prijenos
„
prelaziti
prijepis
prijedlog
„
predldziti
prijelom
„
prelomiti
prijevod prijevoz
prema
prendsiti
„
prepisati prevoditi
„
prevoziti
,,
.
.
.
GLASOVI
34
u drugih
I
.
.
GLASOVNI SKUPOVI
ostaje pre-:
prSgib, prSgled, prekid, prelet, premaz, pr&pad, pr&pjev, pr&plet, pr&rez, presjek, preskok .
Sve takve obicnije 153.
rijecl
.
popisane su u pravopisnome rjecniku.
Glagol umjeti i njegove slozenice, slozenice -spjeti i glagol smjeti imaju u prezentu ije:
— umijem izumjeti — izumijem razumjeti — razumijem sporazumjeti — sporazumijem smjeti — smijem imaju
ije
i
i
— prdhtijem — ushtijem — dospijem — prispijem — uspijem
umjeti
Skup
sa -htjeti
prohtjeti ushtjeti ddspjeti prispjeti uspjeti
.
glagolske imenice umijece, dospijece
.
i
pri-
spijece.
Glagol sjeci
154. je,
drugima
a u
i
sijecem,
sjeci,
njegove slozenice imaju u jednim oblicima
ije:
sij^6e§
.
.
sij&cijah, sjeka'o,
sijekuci,
sijeci,
.,
sjekla, sj&cen;
odsjeci, odsijecem, odsijeces'
.
.,
odsijeci, odsjekoh, odsijece,
odsjekosmo, ddsjekavH, ddsjekao, odsjekla, odsjec'en.
Tako
je
i
u glagola
isjeci, nasjeci, opsjeci, podsjeci, pdsjeci,
presjeci, prdsjeci, rdsjeci, sdsjeci, usjeci, zdsjeci. 155.
Glagoli bdjeti, vreti i njihove slozenice uz prezent bdim, vrim, vri§, provrim, prdvris prdbdim, probdiS ., ., ., prdbdijem, vrijem, probdijeS imaju i bdljem, bdijeS ., ., provrijem, provrijes vrljes ., bdi§
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
Glagol zreti u znacenju gledati, obican u slozenici ndzreti, obazrem, pr5obdzreti, prdzreti ima prezent ndzrem, nazres zrem ... a zreti u znafcenju sazrijevati: zrem, zrijem i zrim, sazrem, sazrijem, sazrim .
.
156.
U
mnim; jelo
2.
.
,
.
pojedinacnim rijecima imamo:
htijenje
157.
.
U
i
(uz
prema
htjenje)
pijevnica, pijevac, pijetao
sijelo
prema
duljenjem ne postaje
prema
odjeti, dpjevati
ostalim tipovima ije,
i
mnljenje prema
htjeti;
i
mriiti,
pjevati; odijelo, opi-
sjesti.
u preteznoj To se zbiva:
rijecima, koje su
nego samo dugo
je.
vecini,
.
.
.
GLASOVI
153.
.
GLASOVNI SKUPOVI
I
35
u genitivu mnozine:
a)
—
—
mjesta, djelo djeld, mjesto koljend medvjedd, kdljeno
b) ispred
159.
.
.
—
.
vjera
— vjera,
mddvjed
—
.
dva suglasnika od kojih
je prvi
I,
Ij,
n, r, v:
djelce, ponedjeljak — ponedjeljka, nedjelja — nedjelo zasjenak — zasjenka, kdljeno — koljence, smjer — smjerna — smjerno — smjernica — smjernost, vjera — vjerna — vjernik — vjernost, vldjeti — vidjevsi, pozeljeti pozeljevsi, probdjeti — prdbdjevsi
—
djeljni,
.
.
U
pridjeva vjeran, smjeran dugo je postalo je analogijom prema smjerna, vjerna. 160.
c)
u slozenica tipa kutomjer, polumjer, toplomjer
161.
d)
u imenica od mila
i
...
izvedenica od njih:
djevojka: djeva, djevin, djevac: djed: djedo, djedin; Stjepan: Stjepo, Stjepin, Stjepov
162.
.
.
e) u nesvrsenih glagola i izvedenica od njih ako su osnovi rijeci mjera, mjesto i sjesti:
im u
zamjeriti: zamjerati, zamjeranje, zamjeralo; namjestiti: namjestati,
danje
.
namjeHanje, namjeHalo;
zasjesti: zasjedati, zasje-
.
uz rjede: zamjerati, zamjeranje, ndmjestati, namjestanje, za~ sjedati, zasjedanje
Ako u sto
163.
dugoga f)
.
.
osnovi glagola nisu rijeci mjera, mjesto je dolazi ije (v.
t.
u imenica izvedenih sa
164.
— obxljezje, sredbvjek — sreddvjecje, — tisucljece — pr&maljece
u ovih rijeci: mjerbv prema mjera; g)
sjesti,
tada mje-
-je:
biljeziti
Ijece
i
150.).
.
Ijeto
— deset-
.
i
prema vjest; raznjeziti se, rdznjezenbst (uz raznjeziti se, rdznjezenbst) prema njezan; pjev prema pjevati; bdjenje prema bdjeti; htjenje (uz htijenje) prema htjeti.
vjeStac, vjescev
.
.
GLASOVI
36
I
.
.
GLASOVNI SKUPOVI
II.
165.
Ako
tada daje samo kratko je, a samo e iza stalne suglasnicke skupine u kojoj je posljednji suglasnik r: se
osnovno
ije krati,
— bjelina, cijena — cjenik, mlijeko — mljekar, smije— ocjenjivati, vijek — vjekovati san — smjesnijl, vrijeme — vremena — vremenit, zdrijebe — zdrebeta — zdrebence, vrijedan — vredniji — vredndta, brijeg — bre— otreznjdvati zuljak — bregovit, bijel
ocijeniti
.
otrijezniti
166.
.
.
.
Ako suglasnicka skupina nije stalna, kao sto jest u vrijeme, vrijedan, zdrijebe, brijeg, trijezan ., nego nastaje sastavom slozenice, tada j ostaje kao da suglasnicke skupine i nema: .
.
odrjesenje, ddrjesit, odrjesito, ddrjesitost, odrjesivati, odrjeodrjesnica, razrjedenje, razrjedivanje, razrjedivati, rdzrjesnica sljiv,
.
-
167.
Izuzetak je od toga pravila jedino imenica ogrjev modrjeti i pomodrjeti.
168.
Buduci da se dugi od kratkih slogova jasno razlikuju, II. pravilo ne treba potanje obrazlagati. Potrebno je samo uvjezbati svjesno razlikovanje dugih od kratkih slogova. Ipak, kako potpunoj sigurnosti mnogo pomaze kad se zna u kojim se to sve kategorijama zbiva, bit ce korisno da ih navedemo.
To
169.
se zbiva
u ovim kategorijama
i
i
glagoli
rijecima:
1. u svim slogovima ispred naglaska jer u hrvatskom knjizevnom jeziku ne moze ispred naglaska biti dug slog, a prema tome
ni 170.
skup
ije:
u izvedenicama koje imaju naglasak na sufiksu, a to su imenice na -ota, -oca, -iirina, -ance, -ence, -asce, -esce, neke na -ina i pridjevi na -ovit, -evit: a)
Ujep
— — —
— — — — — — — cje— — bjelina, — — Ijekdvit, brijeg — bregovit,
sljepdca, trijezan grehota, slljep Ijepota, grxjeh zvjezdurina, treznoca, smijeh smjehurina, zvijezda gnjezdasce, bijel bjeldnce, dijete djetence, gnijezdo
—
tljelo
tjelesce, bijel
lovit, Ixjek
mij&sati
cijel
cjelina, cijel strijela
— mjeSdvit.
Imenice na -ance, -ence, -aSce i -esce glasak, ali uvijek imaju samo je: djete§ce
.
mogu .
imati
i
strelovit,
drugadiji na-
.
.
.
.
GLASOVI
I
GLASOVNI SKUPOVI
Nijedna izvedenica sa -ina nema glasak ispred sufiksa (v. t. 183.). 171.
ije,
samo
u imenicama naglasnoga tipa kovdc imenice na -ac, -ar, -as i mnoge na -ik: b)
37
sto
—
neke imaju na-
kovdca, a to su
— mjenjac, mlijeko — mljekar, cvijece — cvjecdr, — cjevds, zvijezda — zvjezdas, cijena — cjenik, sijeno
mijenjati cijev
— 172.
sjenik
.
.
.
u svim imenicama
c)
izvedenim od imenica m.
pripovjeddcica,
cjepacica,
ca, sljepdrija
173.
z. r.
.
cvjecdrica,
mljekdrica,
r.
pod
b):
svjecdri-
.
.
u dijelu slozenice ispred naglaska:
d)
bjelouska, bjelogdrica, sjenokosa, zvjerokradica, cjelovecernji
174.
.
.
e) u svim nesvrsenim glagolima na od svrsenih sa ije:
dodijeliti
—
-ivati, -dvati
—
izvedenim
—
dodjeljivati, ocijeniti ocjenjivati, pobijediti pobjedivati, zamijeniti zamjenjivati, osvijetliti osvjetIjdvati, obavijestiti obavjestdvati, iskorijeniti iskorje-
njivati,
—
povrijediti jeciti
—
rijesiti
—
—
rjesdvati,
istrijebiti
povredivati, otrijezniti
— sprecdvati
.
.
—
— —
—
istrebljivati,
otreznjdvati, spri-
.
Valja imati na umu da i svi oblici svrsenih glagola imaju a nesvrsenih je premda se naglasak mijenja: ocijeniti: ocijenim, dcijenis
ocjenjujem,
ocjenjivati:
ocjenjivao
.
.
.
.,
ije,
ocijeni!, ocijenivsi, ocijenio
ocjenjujes,
ocjenjuj!
.
.
ocjenjujuci,
.
Posebno valja imati na umu da glagolski pridjev trpni svrsenih glagola ima ije: dodijeljen, iskorijenjen, ocijenjen, osvijetljen, pobijeden, otrijeznjen, undprijeden, upotrijebljen .
I i
osnovne
u
ije,
kao
rijeci:
zdslijepljendst
f)
.
izvedenice na -ost od tih glagolskih pridjeva imaju obdvijestenost,
iskorijenjenost,
175.
.
.
povrijedenost,
uvrijezenost,
.
ostalih rijeci:
tljelo
—
tjelesa
—
— dijete — bjeldsati se — objeloddniti, bljeg
tjelesina
djetence, djeticak, bijel
—
tjelesce
utjeldviti,
.
.
,
GLASOVI
38
—
I
.
.
— bjegunstvo — bjegunica, — vjekovati, — svjetlucati
176.
2.
kad
177.
a)
u nejednakosloznih imenica
dijete
—
lijen
svijetliti
bi se
skup
ije
.
.
GLASOVNI SKUPOVI
bjegunac
vijek
.
se
Ijencdriti,
.
nasao na mjestu gdje je slog kratak, f to: sr. r.:
— djeteta, zvijere — zvjereta, zdrijebe — zdrebeta, — vremena, nevrijeme — nevremena, poluvrijeme
vrijeme
poluvremena 178.
b)
.
.
u dugoj mnozini koje u jednini imaju postojan naglasak:
— bijega, bjegovi, bijes — bijesa — bjesovi, snijeg — snljega — snjegovi, stijeg — stijega — stjegovi, svijet — svijeta — svjetovi, vijek — vijeka — vjekovi, lijevak — lijevka — Ijevkovi, korijen — korijena — korjenovi bijeg
.
179.
Ako
je
.
naglasak u jednini nepostojan, u dugoj mnozini
ije
ostaje:
— lijeka — lijekovi, dlo — dijela — dijelovi, tijeka — tijekovi, brijest — brijesta — brijestovi. lljek
Kratka mnozina svih imenica ima korijeni
180.
c)
.
ije: bijezi,
—
tljek
brijezi, sriijezi,
.
u komparativu
i
superlativu svih pridjeva
i
priloga;
blijed — bljedi — najbljedi, bijedan — bjedniji — najbjed— IjepH — najljepSi, razgovijetan — razgovjetniji — najrazgovjetniji, prljek — preci — najpreci, vrijedan — vredniji — najvredniji, trijezan — trezniji — najtrezniji niji, lijep
.
181.
d)
u svim pridjevima naglasnoga
nalazio se slog sa je ispred naglaska
.
tipa gologlav, bez obzira iza njega:
ili
bjeldkos, sjedokos, Ijepook, Ijevdruk, dragocjen, skupocjen, kratkovjek, dvdstjen, debeldstjen .
182.
183.
e)
u prvom slogu slozenih imenica
.
tipa nogomet:
bjelokost, cjevovod
.
ali kolosijek ... (za
razliku od pridjeva kao drvosjek
f)
.
.
u izvedenicama koje imaju kratke naglaske, a
ce sa sufiksima:
.
.
.)
to su imeni-
.
.
GLASOVI
.
.
GLASOVNI SKUPOVI
I
39
-id, -cic, -telj,
-cica, -ara, -ina, -iljka,
-ulja, -u§a, -ba, -i§te i
pridjevi sa sufiksima
-an, -ahan, -ast, -kast, -cat, -it, -iv, -Ijiv:
cvj&tic, brestid, bjeSHc, korjencid,
izvjestitelj,
iskorj&nitelj,
uvr&ditelj, cj&v£ica, mljekara, cvjetina, svjetina, crepina, cjddiljka, mljekulja, cvj&tu§a, pljenidba, primjedba, sljedba, lj&ciliSte,
mrestiliHe, streliste
. . .
pjescan, zvjezdan, bljS&ahan,
zvjezdast, strelast, bjelkast, bj&lcat, cjelcat, rj&6it, vj&6it, korjenit, neizbjeziv, neprocjenjiv, uvredljiv .
184.
U
genitivu mnozine imenica« nepostojano a: g)
z.
.
roda na -ijevka kad dolazi
— — —
dvocjevaka dvocijevka, dvdcijevke, jednocjevaka jednocijevka, jednocijevke, popjevaka popijevka, popijevke,
Od kolijevka je kolijevaka i Kad nema nepostojanog a, jevki, pdpijevki, kolijevkl
185.
.
.
.
koljevaka. ostaje ije: dvocijevkl, jednoci-
.
Imenske izvedenice sa sufiksima
-a, -ac, -ak, -anin, -cina, -ica,
-ik, -je, -ka, -ko, -lo, -nica, -onja, -stvo
i
pridjevske sa ~{a)n,
-ni,
imaju razlicite naglaske pa prema tome jedne izvedenice zadrzavaju osnovno ije, a druge ga krate. (Sve takve rijeci navedene su u pravopisnom rjecniku.) -ov, -ski
III.
186.
1.
Ispred o mjesto
—
cljel
Ostala pravila
ije ili je dolazi
—
do; dijela
.
ddnijeti, donijela, ali do-
.
Jedino je sjeo, ddsjeo, zapddjeo Pridjevi su samo vreo i zreo. 187.
i:
dio; zivjeti, zivjela, ivojelo, ali zivio;
vidjeti, vldjela, vidjelo, ali vidio;
nio
samo
Usporedivanjem stu e ispred
j i Ij
s
i
vreo, zreo uz vrlo, zrio.
ekavskim izgovorom vidi se da
nalazi
i:
se
na mje-
.
.
.
GLASOVI
40
ekavski: beleznik
grejati,
I
GLASOVNI SKUPOVI
smejati,
vejati,
vejavica,
smijati,
vijati,
vijavica,
beleg,
beleska,
biljeg,
biljeska,
.
.
ijekavski: biljeznik .
grijati,
.
Vecina je tin ijekavskih likova opcenito usvojena, ali se u grijesi. Valja imati na umu da je u hrvatskom knjizevnom jeziku pogresno upotrebljavati ekavske likove prevejan, preve-
nekima
janac, provejavati
treba: previjan (bolje: prepreden, lukav), ., previjanac (bolje: prepredenjak, lukavac), provijavati (prozima.
.
ti)...
188.
Prema osnovnom teci prema tact, taknuti, -ticati:
glagoli
2.
a
dotjecati
izvedenice imaju -tjecati,
doteci
:
istjecati
i
doticati
isteci
natjecati
:
optjecati
:
potjecati pritjecati
isticati
nateci opteci poteci
:
naticati
priteci
:
:
:
priticati
:
steci
sticati
:
uteci
uticati
:
.
staci
:
:
:
se razlikuju .
pritaci
:
:
.
:
utaci zaticati zataci spotaci spoticati
zatjecati zateci protjecati protedi
Prema tome
nataci optaci potaci
:
opticati
utjecati
canje, utjecaj
istaci
poticati
stjecati
dotaci
:
:
i
imenice: natjecanje, stjecanje, utjesticanje, uticanje
od imenica naticanje, :
.
.
.
Valja razlikovati:
189.
Dobar
se ucenik istice,
lijencinu poticemo
a rok istjece;
na rad, a vecinom potjecemo
Vrbas utjece u Savu, natjecatelji se natjecu,
cu
Katkada
bi bilo
veoma
iz se-
Ijackih i radnickih obitelji; a stap se u zemlju utice; a papuce se na noge nati.
.
neprilicno kad ne bismo pazili na tu
u recenici: Zagrebu bi se natjecali
razliku, npr.
U 190.
3.
a
-iti
Neki glagoli od s drugim:
bijeljeti
cmjeti
—
iste
recitatori amateri iz citave zemlje.
osnove imaju
postajati bijel „
cm
-jeti s
bijeliti
crniti
jednim znacenjem, ciniti sto bijelim ,,
„
crnim
..
GLASOVI
I
GLASOVNI SKUPOVI
— postajati modar omiljeti — postati mio
modriti
modrjeti
opustjeti
„
ozivjeti 191.
4.
pust
„
oslijepjeti
omiliti
slijep
ziv
„
Ijekavski zamjenicki
41
— sto modrim — uciniti milim ciniti
opustiti
„
pustim
oslijepiti
„
slijepim
oziviti
„
zivim
.
.
.
pridjevski likovi na -ijeh, -ijem(a), i nijesam, nijesi, nije-
i
npr. tijeh, dragijeh, tijem, dragijem(a),
smo danas su zastarjeli oblici posebnom stilskom obiljezenoscu. .
.
.
nisam
-ih, -im(a),
192.
.
i
mogu
se upotrijebiti
samo
Stilski su neutralni oblici
s
na
.
Nacelo da se vlastite imenice (prezimena, zemljopisni naupotrebljavaju prema izgovoru kraja iz kojega potjecu vrijedi i za imenice ove kategorije: Belostenec, Nemcic, Belie, Cvitkovic, Cvjetkovic, Cvetkovic, Medvednica, Drinovci, Drenovci, Osijek, Licki Osik 5.
zivi)
.
.
Dakako, ako u knjizevnom jeziku nije usvojeno drugacije, npr. Rijeka. *
*
Poznavanje za pravopisom
tih pravila
*
omogucuje da bez
cestih posezanja
velikom sigurnoscu upotrebljavamo pravilne oblike. Tada mozemo poci od normalnoga jekavskoga izgovora pa znati da se svako dugo je pise ije osim tipova navedenih u pravilu I2 (t. 150. 156.), npr. cvjet, mjeh, Vjek, Vjekovi, ml'jeko, svjeca, zvjezda, djeliti, djelak, primjeniti, primjenjen, kukurj&kas
—
ti
.
.
.
treba pisati cvijet, mijeh, lijek, lijekovi, mlijeko, svijeca,
zvijezda, dijeliti, dijelak, primijeniti, primijenjen, kukurijekati.
Ulozen ce se napor visestruko isplatiti jer ne samo da to omogucuje pravilnu upotrebu knjizevnoga jezika, a time i sve prednosti koje iz toga proizlaze, nego i maksimalno iskoristavanje prednosti koje nam pruzaju njegove razlikovne mogucnosti, jer nije svejedno napisali mi:
Zena
Zena sijedi. u novom odjelu. Radio je u novom Neke zene uspjevaju svojom Ijepotom. Neke zene uspijevaju svojom Ijepotom. sjedi.
Radio
je
Kuca
je gorjela.
Kuca
je gorila.
odijelu.
GLASOVI
42
194.
I
GLASOVNI SKUPOVI
Osim primj era navedenih valja razlikovati:
u pravilu
— turski plemic — bez sna — deci decilitar deva — pustinjska zivotinja
IIl2,s
(t.
188.
—
190.),
— bjezanje — veoma srdit — djeci dat. od djeca djeva — djevica
beg bdsan
bijeg bij$san
djela
dijela
djSlu, djelom djelo tzrekom instr. od izreka kdrenje gl. im. od koriti
dijelu, dijelom dio izrijekom pril. eksplicite korijenje zb. im. od korijen
leta, letu
Ijeta, Ijetu
letom
Ijetom
:
— —
:
let
— ljevoruk covjek mid — pcelinji proizvod meden — od meda, sladak mesni meso nema — od nemati ddjelu — DL od 6djel otesan — istesan pisama — gen. mn. od pismo preko — (preko kuce) privesci — nom. mn. od privezak razrediti — rasporediti razredivati — razvrstavati u razrede, vrste razredivanje — rasporedivanje redak — um. od red rediti — praviti red redenje — zaredivanje sjedim — stanje jela selo — naselje sjelo — sjeo Ije'vak
:
3.
1.
prij.
sjedjeti,
ti-
s.
r.:
sinom sin sjena, sjSnom sjSna sina,
— —
:
ljeto
:
lijevak — naprava za vanje mjed — mesing mjeden — od mjedi mjesni mjesto nijema — od nxjem odijelu — DL od odijelo otijesan — malo tijesan pjesdma — gen. mn. od pjesma prij&ko — (on je prijeko) privjesci — nom. mn. od privjesak razrijediti — uciniti Sto jetkim razrjedivati — Sto rjedim razrjedivanje — cinjenje rjedim rijedak — koji nije cest — §to rijetkim rijedenje — uciniti §to jetkim dim — postajati lije-
:
z. r.
pril.
ri-
ciniti
rijediti
ciniti
ri-
sijedjeti, sift
sijed sijelo
— posijelo
:
:
sijena,
sljenom
:
sljeno
GLASOVI
I
GLASOVNI SKUPOVI
— mljecni proizvod svet — neporocan telesce — malo tele treska — buka uspjevati — zapjevati uspe — prez. od usuti vinca — gen. od vince zdhtjevd — gen. mn. od sir
3.
1.
— siv svijet — zemlja tjelesce — malo trijeska — otpadak drveta uspijevati — polaziti za rukom uspije — prez. od uspjeti vijenca — gen. od vijenac zdhtijevd — prez. od sljer
ljudi,
tijelo
3.
1.
zahtijevati
kavski govor nema takve razlikovne mogucnosti pa rijeci koje se nalaze u hrvatskome knjizevnom jeziku. Danasnji je hrvatski knjizevni jezik utemeljen na ijekavskom govoru i na njemu je izgradio svoj sustav vrijednosti pa bi za Hrvate bio golem nazadak kad bi mijenjali svoj tip knjizevnog jezika.
Ekavski
u njima
i
i
i
nema nekih
ZAMJENJIVANJE SUGLASN1KA 196.
1.
3.
zahtjev 195.
43
H
K, G,
S
sa C, Z,
k, g, h ispred i zamjenjuju se suglasnicima c, z, s> pojava nije opcenita, u mnogim se rijecima, pa i citavim kategorijama ne vrsi, npr. u pridjevima, usp.: veliki junaci, dragi supruzi, tihi dusi U onim kategorijama u kojima se vrsl obicno ima izuzetaka, cesto veoma mnogo, tako da nismo uvijek sigurni
Suglasnici
ali ta
.
.
.
koji oblik treba upotrijebiti.
javu prikazati
i
Zbog toga
u pravopisu, iako
je to
veoma korisno tu poinace izrazito grama ticka je
pojava.
U
197.
gola
I.
sprezanju je ta pojava rijetka. Javlja se u imperativu glavrste koji u 3. 1. prezenta zavrsavaju na -ku, -gu:
peci, pecimo, pecite
red, recimo, recite
:
:
peku reku
teci,
tecimo, tecite
strizi,
gu.. 198.
:
teku
strizimo, strizite
:
stri-
.
U sklanjanju je ta pojava cesca. U mnozini imenica m. r. ispred nastavaka opca pojava. Zbiva se u svim na§im rijecima
-i, i
-ima gotovo je
preteznoj ve6ini
stranih: vojnici,
bolesnici,
vrazi, prebjezi,
uzdasi, orasi, vojnicima,
.
.
GLASOVI
44
.
.
.
.
.
GLASOVNI SKUPOVI
I
bolesnicima prema vojnik, bolesnik, vrag, prebjeg, uzdah, orah arci, manijaci, dijalozi, arheolozi, kirurzi, silinzi, monasi, patrijarsi, arcima, manijacima .
.
.
.
.
.
.
199.
Izuzetak mogu biti neke nase dijalekatske rijeci, kao sto su muzeki pajceki, muzek pajcek a od stranih mag magi, bronhi, streptokok streptokoki, Bask Baski, tango bronh tangi i imenica Pelazgi, koja se u jednini ne upotrebljava.
—
— —
— 200.
.
—
.,
.
.
—
—
U dativu i lokativu jednine imenica a-deklinacije postoji znatno kolebanje. U mnogim se imenicama normalno vrsi: majci, djevojci, nozi, knjizi, svrsi noga, knjiga, svrha .
prema majka, djevojka,
.
.
.
Obicno se vrsi u imenica, posebno duzih, koje ispred imaju samoglasnik:
-ka, -ga
buci, muci, istrazi, vlazi, zadruzi, oznaci, poruci, logici, fizici,
matematici 201.
Ali a)
ima
.
.
rijeci
u kojima se uopce ne
u imenica odmila
baki, seki, koki, zeki b)
s
osnovom na
.
u imenica koje zavrsavaju na
-cka, -zga, -sha: .
.
.
u imenicama na -ka izvedenima od pridjeva:
crnki, plavki, blondinki d)
k:
.
kocki, mazgi, tezgi, drozgi, pashi c)
vrsi:
u etnicima
z. r.
.
.
na -ka:
Banacanki, Karlovcanki, Slavonki, Zagrepcanki e)
imaju
u stranim rijecima, opcim
.
vlastitim koje ispred -ka
Uglavnom
maski, frizerki, Volgi
se
.
.
i
-ga
.
ne vrsi ni u osobnim imenima:
Anki, Branki, Milki, Dragi, Duki, Luki 203.
.
jos koji suglasnik:
algi, sfingi,
202.
i
.
.
.
.
Pretezno se ne vrsi u imenica na -cka, -cka, -tka: macki, vocki, tetki, gatki, motki, patki .
ali:
zagonetki
krleci, bitki
i
i
zagoneci, pripovijetki tocki i tocci
bici,
.
.
.
i
.
pripovijeci, krletki
i
.
GLASOVI
204.
I
GLASOVNI SKUPOVI
U
ostalim se kategorijama vrsi
a)
u zemljopisnim imenima:
i
ne
45
vrsi, npr.:
Banjaluci, Lici, Rijeci, Ajrici, Americi, Boki i Boci; Pozegi Gradiski obicnije je nego Pozezi, Gradisci; Meki.
i
.
b)
u opcim imenicama:
snahi
i
snasi, guski
i
gusci, buhi,
Kao
muhi, juhi, rjede busi, musi,
papigi ...
jusi; johi, epohi, psihi,
sto primjeri pokazuju, cvrsta su pravila rjeda
gim slucajevima valja
gledati
u pravopisni
pa u mno-
rjecnik.
JEDNACENJE po ZVUCNOSTI 205.
Suglasnici se dijele na
zvucne:
d
\b
bezvucne:|p
Kad
se
u
k
t
Suglasnici c
206.
g
i
z s
z s
d
dz
v
— —
c
c
f
c
h
h nemaju svojih parnjaka.
rijeci
nadu dva suglasnika
razlicita
po zvucnosti,
jednace se po ovim pravilima: suglasnik mijenja ispred bezvucnoga u svoj 1. Zvucni se bezvucni par. Zato valja pisati primjerice
Od a)
zubac
mn.
zupci
sladak
z.
slatka
bogac dolazak tezak oraedak
mn. mn.
bokci
z.
r.
teska
G
jd.
omecka
r.
dolasci
tog se opceg pravila izuzima:
suglasnik d koji ispred bezvucnih suglasnika
ostaje nepromijenjen: odcijepiti
podciniti
odcusnuti predsjednik podsiti
c,
c,
c,
s,
s
GLASOVI
46
I
GLASOVNI SKUPOVI
b) suglasnik v koji ispred
u
/:
bezvucnoga suglasnika ne prelazi
ovca, lovce, kolijevka.
2. Bezvucni se suglasnik mijenja ispred zvucnoga u svoj zvucni parnjak. Zato se i pise primjerice:
svjedodzba od svjedocba (prema svjedociti) primjedba od primjetba (prema primijetiti) tobdzija od topdzija (prema top) svagda od svakda zdruziti
207.
od sdruziti
Valja pritom paziti na dodatna dva pravila, i to: Zvucni suglasnik dobiven od bezvucnog ostaje nepromijea)
njen u citavoj paradigmi. Zato se u genitivu mnozine pise:
svjedodzba narudzba primjedba zenidba
— G mn. svjedodzaba — G mn. narudzaba — G mn. primjedaba — G mn. zenidaba
Obrnuto, bezvucni suglasnik dobiven jednacenjem zvucnog mijenja se u genitivu mnozine u zvudni: b)
nepce biljeska
domorotka 208.
Ne
— G mn. — G mn. — G mn.
od
nebaca biljezaka
domorodaka
dolazi do jednacenja suglasnika zbog jasnoce:
a) u novijim slozenicama na kraju prvog dijela i na pocetku drugog: adhezija, jurisdikcija, podtajnik, podtekst, postdiplomski, predturski, subpapilaran, subpolaran.
b)
u nekih imenica stranog podrijetla
i
u njihovim
pridjevi-
ma: gangster, plebs, Habsburgovci, habsburski; c) u pojedinacnim slucajevima, kao: Kadcic (za razliku od prezimena Kacic), Brgudac G jd. Brgudca, Zabrdac G jd.
—
—
Zabrdca, Josipdol.
JEDNACENJE PO MJESTU TVORBE 209.
Po mjestu
210.
Ispred prednjojezicnih se suglasnika
se tvorbe jednace suglasnici
s,
z
i
nj.
c, c, d, s, z, Ij,
nj mijenja
GLASOVI
I
GLASOVNI SKUPOVI
47
sul: pasce od pasce (prema pas) piScev od pisdev (prema pisac) USce od Us6e (prema list) mis'lju od mislju (prema misao-misli) noSnja od nosnja (prema nositi) z
u
z:
grozde od grozde (prema grozd) pazljiv od pazljiv
(prema
paziti)
voznja od voznja (prema voziti) 211.
U a)
nekih je prije
rijeci
promjene
s
u
s
i
z
u
z doslo do jednacenja
po zvuc-
nosti:
iscupati od izcupati preko iscupati iscuskati od izcuSkati preko iscuskati b)
nog od
nakon jednacenja po zvucnosti doslo
je
do gubljenja jed-
istih suglasnika:
isarati
od izSarati preko issarati od razzalostiti preko razzalostiti
razalostiti
212.
Suglasnici se s ispred Ij i nj a) koji stoje
i
z
ne jednace po mjestu tvorbe kad se nadu
na pocetku drugog dijela slozenice:
izljubiti, razljutiti, iznjuHti;
b) koji su nastali
zbog kratkog jekavskog izgovora:
sljepoca, snjezan.
213.
Kad seu izvedenicama nade
suglasnik n ispred b
mijenja se u m;
himba od hinba (prema
hiniti)
zelembdc od zelenbac (prema zelen baca) stambeni od stanbeni (prema stan) prehrambeni od prehranbeni (prema prehraniti) 214.
U slozenicama ne
dolazi do takve promjene:
jedanput
izvanblokovski
stranputica
izvanpartijski
voderibuba vanbracni
i
p
GLASOVI
48
I
GLASOVNI SKUPOVI
GUBLJENJE SUGLASNIKA 215.
Kad bi se u tvorbi slozenica ili izvedenica nasla jedan do drugoga dva jednaka suglasnika, onda se jedan od njih gubi. Zbog toga se pise odijeliti mj. oddijeliti bezakonje mj. bezzakonje
ruski vrbaski 216.
Isto je tako
kad
mj. russki mj. vrbasski
bi se nasla
dva jednaka suglasnika kao plod
jednacenja: bezicni rasiriti
iSarati
pedeset sezdeset 217.
mj. mj. mj. mj. mj.
od bezzicni od rassiriti od issarati od peddeset od sezddeset
bezzicni razsiriti
izsarati
petdeset sestdeset
Izuzetno se pisu udvojeni suglasnici a)
nikom
u superlativu pridjeva kojima komparativ pocinje suglasj:
najjaci najjeftiniji
najjuzniji
u nekim slozenicama radi lakseg razumijevanja: nuzzarada superrevizija naddrzavni nuzzanimanje jedna dvadesettrecina l—\ poddijalekt
b)
218.
219.
Sliven izgovor s jedne strane i pravopisna tradicija s druge razlog su nejednakom pisanju suglasnika d i t kad se nadu ispred nekih suglasnika.
Zbog slivena izgovora gube a)
ispred
c, c,
se d
i
t
c te se pise:
oca, ocev mj. otca, otcev
(prema
otac)
suca, sucev mj. sudca, sudcev (prema sudac)
govece mj. govedce (prema govedo) dobici mj. dobitci (prema dobitak) red mj. redci (prema redak)
GLASOVI
b) ispred
I
GLASOVNI SKUPOVI
suglasnickoga skupa
st:
mj. hrvatstina mj. gospodStina
hrvastina gospostina c)
49
kao dio suglasnickoga skupa
st, st,
zd, zd
ako iza njih
sli-
jedi koji suglasnik:
mosna izvrsna godisnji
nuzna
Da
220.
bi se
mostna
od od od od
— u skladu
nuZdna s
novni oblik, valja pisati d a)
ispred
c, c, c, s, s
(prema (prema (prema (prema
izvrstna godistnji
most) izvrstan) godiste)
nuzdan)
pravopisnom tradicijom
sacuvao os-
\ t
u slozenicama: podcrtati
naddovjek odcuSnuti predsjednik
nadsumar i
b) c)
izvedenicama na -ski
i
-stvo:
gradski
sudski
bratski bratstvo
svjetski
u slozenicama na
sredstvo
-sto. kadsto,
budsto;
u nekih pridjeva od imenica na
-st
stranog podrijetla:
aoristni
azbestni protestni 221. iza
U izvedenicama na etc. Zato se pise:
-ski
gubi se suglasnik
kopadki oradki pjevadki plemidki gospicki
mj. mj. mj. mj. mj.
kopacski oracski pjevacski plemicski gospicski
s
ako bi se nasao
TUDICE 222.
U hrvatskom j eziku ima mnogo rijeci stranoga podrijetla; one u nas jezik ulaze od najstarijih vremena sve do danas. Najvise rijeci uslo je iz onih jezika koji su nam u tijeku povijesti bili najblizi, ali su posredno ulazile u hrvatski jezik i rijeci iz jezika s kojima nismo imali niti danas imamo neposrednih dodira. Uzroci su tome kulturni i civilizacijski; internacionalizacija nacina zivota i misljenja pogoduje prihvacanju rjecnickih internacionalizama. Od tudica nije posteden nijedan narodni jezik, pa, dakle, ne moze biti ni hrvatski. U svim se jezicima ipak tezi da tudica. bude §to manje, odnosno da se mjesto tudica upotrebljavaju rijeci narodnog jezika. Zato se preporucuje da se i mi drzimo poznatoga
Tude rijeci treba upotrebljavati samo on da k ad za pojmove koji s e nj ima o znacu ju nem amo dob r ih zamjena u svojera j eziku.
nacela:
Dvije su vrste
223.
rijeci
tudega podrijetla u hrvatskom
j
eziku.
Jedne su se sustavno tako prilagodile nasem j eziku da vise ne osjecamo (£esto i ne znamo) da su tudice. One su dakle postale obicne rijeci nasega jezika; najcesce ih i ne mozemo zamijeniti drugima. Takve su npr. rijeci: breskva, carapa, kosulja, kralj, sat, i
tanjur.
Druge su rijeci stranoga podrijetla one koje jos uvijek osje6amo kao tudice. Kad je to moguce, takve tudice treba izbjegavati i nadomjestati dob rim hrvatskim zamjenama. Kako bez nekih tudica ipak ne mozemo biti i kako gdjekad upotrebljavamo tudice i onda kad nam nisu prijeko potrebne, a pogotovu moramo cesto upotrebljavati tuda vlastita imena, valja znati kako se tudice pisu kad se upotrijebe u hrvatskom j eziku.
TUDICE
TUDICE 224.
IZ
51
KLASICNIH JEZIKA
Veliki broj posudenica u hrvatskom jeziku potjece iz stai latinskog jezika. Najbrojnije su u strucnom nazivlju rijeci nisu uvijek usle u hrvatski jezik neposredno, nego katkad
roga grckog
Te
preko drugih, zivih jezika, najvise preko engleskog, francuskog, njemackog, turskog i talijanskog. Svaki je od tih jezika ostavljao na njima svoje izgovorne tragove pa smo ih stoga primili u razlicitom glasovnom obliku. Posebno to vrijedi za grcke rijeci koje je vecina modernih jezika primila posredstvom izgovora u latintek tako latinizirane prilagodivala svom izgovoru. su mnoge grcke rijeci usle u hrvatski jezik nakon prethodne dvostruke prilagodbe izgovoru u drugim jezicima. Cesto smo iste rijeci ili rijeci istih tipova primali iz razlicitih modernih jezika.
skom Tako
jeziku
i
Glasovne prilagodbe iz
A. 225.
rijeci
klasicnih jezika
Prilagodbe samoglasnika
1. Kad u rijecima grckog i latinskoga podrijetla dolaze uzastopno dva samoglasnika, postupa se po ovim pravilima:
226.
a)
Izmedu samoglasnika
grc. dialektike
lat.
Alexandreia Hieron
i-a,
i-e,
i-u
umece
se
j:
hrv. dijalektika
dialectica
Alexandria Hiero, -onis
Aleksandrija Hijeron
triumphus
trijumf.
Takve su rijeci: orijent, radijus, trijumvirat i dr. Ako se samoglasnikom i zavrsava prvi dio slozenice, ne umece se
j:
227.
antiunitarist, arhiepiskop, poliandrija, triangulacija.
b) grc.
Izmedu samoglasnika e-a umece
Medea idea
Ako par
u
lat.
Medea idea
se
j
samo na kraju hrv.
rijeci:
Medeja ideja
grcko-latinskih samoglasnika e-a nije na kraju hrvatskom se j ne umece: idealan, trahealan.
rijeci,
TUDICE
52
228.
c) Suglasnik se j ne umece ni izmedu dva i (i-i) kad se jednim svrSavaju, a drugim zapocinju dijelovi slozenica: antiimpe-
arhiiskonski.
rijalist,
229.
2.
grcki
Ostali
i
latinski
nim hrvatskim samoglasnikom 230.
Grcki dvoglasi at, oi vatskim samoglasnikom e: a)
grc.
paidagogos Aineas Aisopos
lat.
oikonomos Kroisos
ziku 231.
Grcki dvoglasnik
u hrvatskom jeziku u
gr£.
232.
ili
se
ili
latinski ae, oe
paedagogus Aeneas Aesopus oeconomus Croesus
nadomjestaju se hrhrv. pedagog
Eneja
Ezop
ekonom Krez.
Trag latinskom izgovoru grckih rijeci cuvaju u hrvatskom rijeci: poema, poezija i njihove izvedenice. b)
ra,
i
zamjenjuju jedostaju bez promjene:
dvoglasi
Dareios krokodeilos Pheidias
c)
Ostali grcki
posredstvom latinskog izgovo-
ei prelazi, i:
lat.
i
je-
Dareus
i
Darius
hrv. Darije
crocodilus
krokodil
Phidias
Fidija.
latinski dvoglasnici ostaju
promjene: Arion, augmentacija, autonomija, dividualan,
u hrvatskom bez
eufemizam, inmozaik, nacionalni,
egoist,
Klaudije, kontinuitet, kreirati, neutralan, patriot, statua. Tako je i august, medunarodni naziv za
mjesec kolovoz, itd. Po torn je pravilu opravdano samo Europa (i i Zeus (i izvedenice). No kako smo primili izgovor tudeg zemljopisnog imena Kavkaz (grc. Kaukasos) s glasom v mjesto u, tako se osim Europa uobicajilo govoriti i pisati i Evropa.
izvedenice)
233.
3.
Grcki
a dugo e grc.
(e),
nadomjesta se hrvatskim osim na kraju, nadomjesta se hrvatskim c: i
Aischylos
latinski samoglasnik y
lat.
Aeschylus
hrv. Eshil
Demeter
Athenae Demetrus
Atena Demetra
lyrike
lyrica
lirika.
Athenai
(G)
i,
TUDICE
Prilagodbe suglasnika
B.
234.
83
Suglasnik b grckih i latinskih rijeci ostaje u hrvatskom bez promjene: bazilej, Bazilije, bazilika, bazilisk, Babilon, Babilonija, babilonski, Betlehem, Bizant, Bizantija, bizantski, barbarin, barbarski, barbarstvo, barbarizam, simbol, simboliiki, simbolizam, 1.
biblioteka
itd.
Po kasnijem grckom izgovoru govori Vlaho 235.
2.
(sv.
a)
i
pise v
samo u imenu
Vlaho, u Dubrovniku).
Grcki
i
latinski aspirirani suglasnici ph, th, ch, rh piSu
se u hrvatskom bez
aspiracije: p,
h, r:
t,
rhapsodos
philosophus rhapsodus
Rhodos
Rhodus
Rod
rhetor Thaleia technike
rhetor Thalia technica
retor
grc. philosophos
236.
se
b)
lat.
Po latinskom izgovoru u nekim
hrvatskom upotrebljava
hrv. filozof
rapsod
Talija
tehnika se rijecima za grcko ch u
k: karta, kemija, kemidar, kemijski, ka~
rakter, karakteran, kirurgija, kirurski itd.
Prema latinskom glasu h vatskom 237.
(u grckom spiritus asper) pise se h: Hektor, hijerarhija, historija, Homer.
Grcki i latinski suglasnik ziku glasom z ili ostaje s. 3.
238.
a)
grc.
s
zamjenjuje se u hrvatskom
Medu samoglasnicima zamjenjuje
Dionysos Ephesos
se
glasom
z:
Hesidios
Dionysus Ephesus Hesiodus
krisis
crisis
kriza
mousa
musa
muza
philosophus Caesar praesidium
filozof
visio
vizija.
pausis philosophos
lat.
u hr-
hrv. Dioniz(ije)
Efez Heziod
pauza Cezar prezidij
je-
TUDICE
54
239.
b)
Glasom
-rs- ispred
z zamjenjuje se samoglasnika:
lat.
i
u suglasnickom skupu
cursivus emulsio inpulsivus insulinus
hrv. kurziv(an)
emulzija
impulzivan inzulin
Perseus
Perzej Perzija
Persia recensio versio
Neke od takvih
-Is-, -ns-,
recenzija verzija.
rijeci
imaju
i
u hrvatskom glas
s:
arsen, ar-
senal, arsenik, falsifikat, persona, personal, personijikacija itd. 240.
c)
ostaje
Na s:
kraju
u suglasnickim skupovima
rijeci
-ls- f -ns-, -rs-
avers, kurs, impuls, puis, Mars, rekurs, revers. Isti se gla-
sovni sastav zadrzava
i
u promjeni
jd. kursa, pulsa, transa; kursist,
i u izvedenicama tih marsovac.
rijeci:
G
Kad se spomenuti suglasnicki skupovi nadu u izvedenicama ispred samoglasnika, u nekih se izvedenica ostvaruje suglasnik z: impulzivan, kurzirati, pulzirati (po pravilu u prethodnom odjeljku). 241.
ne prelazi u z na pocetku drugog dijela slozenice; osobito ostaje glas s u onih rijeci u kojih se druga sastavnica slozenice i sama upotrebljava s pocetnim s: d)
Glas
s
asimetrija
:
simetrija
konsonant
:
sonant
kosinus prosilogizam
Takve su
:
:
sinus silogizam.
slozenice: asanacija, asonancija, inspekcija, konsig-
nacija, presumpcija, resekcija, resorpcija 242.
dr.
Ima, medutim, podosta slozenica iz klasicnih jezika koje se u hrvatskom jeziku manje osjecaju kao slozenice, tj. u kojih se druga sastavnica obicno ne upotrebljava samostalno, pa se u njima razvio glas z, po opcem pravilu: izolacija, konzul, konzum, pae)
razit, rezerva, rezolucija
243.
i
i
cuva se
dr.
ispred glasova k, p, t: skandal, spektar, statut, stipendija. Mnoge od takvih rijeci dosle su u hrvatski jezik preko zivih modernih jezika s izmijenjenim prvotnim glasovf)
Suglasnik
s
i
TUDICE
nim sastavom u kojem mjesto
s
imamo
pa. Po istom uzoru primljene su Spalta, sport i mnoge druge. 244.
S:
§kola, Spanjolska,
novije
rijeci:
Ham-
Skapular, Skver,
U
slozenicama prijedlog (prefiks) ex (-) prelazi pred samoglasnicima u egz (-): hrv. egzarh grc\ exarchos egzaktan. exactus lat. 4.
Isti je prijelaz
cija, egzistirati,
245.
i
55
i
u ovim rijeCima: egzemplar,
egzotican
itd.
Od dva jednaka
suglasnika grfckih vatskom se pise samo jedan: 5.
i
latinskih rijeci
u hr-
hrv. Atika
grC. Attike
lat.
egzercir, egzisten-
Odysseos
Odisej
commemoratio
komemoracija
dissertatio
disertacija
Hannibal
Hanibal
suggestio
sugestija.
Oba suglasnika ostaju u hrvatskom samo onda kad se prva sastavnica slozenice svrsava na isti suglasnik kojim poCinje druga sastavnica slozenice: cirkummediteranski, posttoraks. 246.
Jednacenje suglasnika po zvudnosti provodi se naCelno na nacin kao i u drugim hrvatskim rijecima: 6.
isti
hrv. Pelazgi suptropski.
grc. Pelasgoi lat.
subtropicus
Od
toga pravila ima dosta izuzetaka, ponajvise u znanstvebi provedba jednaSenja po zvuSnosti izazvala i druge suglasnicke promjene ili ispadanje suglasnika: jurisdikcija, postdiplomski, subperitonej, subpolarni.
nim nazivima kad
Suglasnicki skup
sm
na pocetku
neizmijenjen, a u sredini rijeci prelazi u zm: smaragd, smaragdni, kozmicki, kozraos. 247.
7.
ostaje
rijefci
Prema tradicionalnom latinskom izgovoru opcih imenica
grckoga podrijetla glas k ispred prednjih samoglasnika y) prelazi
grc.
u
(c, i
c:
kentron
lat.
centrum
hrv. centar
kiste
cista
cista
kyklos
cyclus
ciklus.
namjeHaj, pokucstvo; snicl(a) odrezak.
>
> > >
300.
>
>
>
Ustaljeni medunarodni glazbeni termini, vecinom talijanmogu zadrzati izvorni oblik; u strucnoj glazbenoj literaturi redovito zadrzavaju izvorni oblik, npr.: adagio (cit. adado), allegro (cit. alegro), allegretto (cit. alegreto), animato, bel canto (cit. belkanto), forte, fortissimo (cit. fortisimo) furioso (cit. furiozo) intermezzo (cit. intermeco), staccato (cit. stakato), vivace (Sit. vivace) itd. 7.
skoga podrijetla,
301.
8. Strani glazbeni termini za novije glazbene pojmove, ponajvise engleskoga podrijetla, pisu se prema izgovoru, npr.: bit, cesto u svezi: bit-muzika (engl. beat music), dzez (engl. jazz), dzuboks (engl. juke-box), hit, cesto u svezi: hit-muzika (engl. hit music), mjuzikl (engl. musical), pop, obicno u svezi: pop-muzika (engl. pop music), slager (njem. Schlager), top tventi (engl. top-
-twenty) 302.
9.
itd.
Po izgovoru
se pisu
i
sve druge tudice, bez obzira na pod-
rijetlo, npr.:
303.
bantam
bantam), bejzbol (engl. base-ball), bekhend (engl. backhand), boks (engl. box), dziju-dzicu (jap. preko engl. jiu-jitsu), dzokej (engl. jockey), dzudo (jap. preko engl. judo), faul (engl. foul), gambit (tal. gambetto), gem (engl. game), gol (engl. goal), golf (engl. golf), half a)
sportski nazivi: ant (engl. out),
(engl.
TUDICE
69
hokej (engl. hockey), korner (engl. corner), kraul (engl. crawl), kriket (engl. cricket), kros (engl. cross), krose (fr. crochet), mec (engl. match), nok-aut (engl. knock 4- out), nok-daun (engl. knock + down), ofsajd (eng. offside), remi (engl. rummy), smec (engl. smash), spidvej (engl. speedway), sprint (engl. sprint), (engl. half-back),
start (engl. start), sut (engl. shoot), tenis (engl. tennis), trening (engl. training), tuse 304.
(prema
fr.
glagolu toucher)
itd.
b) nazivi plesova i drugih drustvenih igara: bugi-vugi (engl. boogie-woogie), debi (fr. debut), kazacok (rus.), polka (polj., ces.), piknik (engl. picnic), rumba, (sp.), samba (sp.), valcer (njem. Walzer), tvist (engl. twist), vikend (engl. week + end), zur (prema fr.
jour), itd.
305.
i gospodarskih pojmova: agreagrement), asortiman (fr. assortiment), atasej (fr. attache), bankrot (tal. bancarotta), bjanko-mjenica (tal. bianco -), bojkot (engl. boycott), budzet (engl. budget), bum (engl. boom), car-
c)
man
nazivi drustveno-politickih
(fr.
ter (engl. charter),
damping
(engl.
dumping), demars
(fr.
demar-
che), dispecer (engl. dispatcher), eselon (fr. echelon), inkaso (tal
konzul (prema lat. consul), lider (engl. leader), marsal (fr. marechal), miting (engl. meeting), premijer (fr. premier), puc (njem. Putsch), rabat (tal. rabatto), sabotaza incasso),
kartel
(tal.
cartello),
sabotage), saldo (tal. saldo), skart (tal. scarto), spalir (njem. Spalier), strajk (engl. strike), ziri (engl. jury), ziro-racun (tal. (fr.
giro 306.
10. i
307.
-).
Po izgovoru
se pisu nazivi za sve jedinice raznih tipova
znacenja:
nazivi novcanih jecYinica: cent, dolar, drahma, filir, franak, junta, gros, gulden, kruna, lej, lev, lira, marka, rubalj, siling, zlot a)
itd.
308.
b) nazivi drugih mjernih jedinica: amper, dzul, farad, gram, hektar, henri, here, inc, kilogram, kubik, kulon, litra, metar, om,
vat
itd.
pi],
c) nazivi svih kemijskih elemenata karbonat, volfram itd.
309.
310.
11.
Po izgovoru
se pisu
i
i
spojeva: aluminij, euro-
brojni prilagodeni nazivi za sve
druge kulturno-civilizacijske pojmove, npr.:
TUDICE
70
311.
312.
francuskog jezika: adut (a tout), afi§ (affiche), akord akter (accord), (acteur), anketa (enquete), azuran (prema a jour), bez (beige), biskvit (biscuit), boem (bohem), brios (brioche), bro§ (broche), bukle (boucle), bulevar (boulevard), demars (demarche), detalj (detail), dispanzer (dispensaire), donzuan (prema Don Huan), ekran (ecran), esej (essay), fis (fiche), frizider (frigidaire), furnir (fournir), karambol (carambole), konjak (cognac), kvit (quitte), lakaj (laquais), lorn jet (lorgnette), meter (metteur), omlet (omelette), pandan (pendant), parket (parquet), parter (par terre), pejzaz (paysage), plis (peluche), poanta (pointe), prestiz (prestige), retus (retouche), revans (revanche), rezim (regime), servis (service), staz (stage), sufler (souffleur), samot (chamotte), sarlatan (charlatan), sarm (charme), sarza (charge), sasija (chassis), sifra (chiffre), sofer (chauffeur), tirkiz (turquoise), volonter (volontaire), zongler (jongleur), zurnal (journal) itd. a) iz
b) iz engleskog jezika: blef (bluff), bojler
(prema
boil),
busel
dzemper (jumper), dzentlmen (gentleman), dzin (gin), dzip (jeep), dzungla (ind. preko engl. jungle), fer pie) (fair play), fles (krat. od flashlight), geg (gag), jahta (yacht), jard (yard), kauboj (cowboy), klaun (clown), ledi (lady), liftboj (lift-boy), najlon (nylon), ofset (offset), pidzin-inglis (pidgin-english), sendvic (sandwich) skec (sketch), skif (skiff), sampon (shampoo), trik (bushel),
(trick) itd.
313.
c) iz
njemackog
jezika: aktslus (Aktschluss), bestek (Besteck),
borer (prema glagolu bohren), bremza (Bremse), erzac (prema glagolu ersetzen), fisbajn (Fischbein), flaster (Pflaster), flek (Fleck), friz (Fries), fuser (Pfuscher), hauba (Haube), kibic (Kiebitz), krah (Krach), pant (Band), pausal (Pauschale), pendrek (Barendreck), platfus (Plattfuss), rolsue i rolsuhe (prema rollen+Schuh), sajba (Scheibe), sina (Schiene), slafrok (prema schlafen+Rock), slag (Schlag), slagvort (prema Schlag + Wort), slif (Schliff), sminka (Schminke), spalta (Spalte), svema (Schwemme), sverc (prema schwarz), trac (Tratsch) itd. biflati (buffeln), blic (Blitz),
314.
d) iz talijanskog jezika: espreso (espresso),
franko (franco),
inkaso (incasso), mafija (maffia), monsinjor (monsignore), njoki mn. m. r. (gnocchi), porto franko (porto franco), strapac (strapazzo), violoncelo (violoncello) itd. 315.
turskog jezika: arsin, aScija, asik, baksuz, baksis, budza, cevapcic, cilim, cumez, dencani (dencana roba), dzelat,
e) iz
cicija,
TUDICE
dzezva, don, duvec
i
71
duved, fildzan, hadz, raja, samar, segrt,
zort,
zul itd. 316.
f) iz raznih drugih jezika: alkohol, almanah, felah, hedzra barSun (mad. bararapskoga preko turskoga i drugih jezika); sony), fire (mad. fercz), gazda (mad. gazda), gulas (prema mad. borsc, kolhoz, gulya), ricet (mad. ricset), vasar (mad. vasar); praporscik, sovhoz, sovjet, tajga, votka (iz ruskog jezika); silos, tar a, tilda, zebra (iz spanjolskog jezika); anakolut (prema grc. anakoluthos), automat (prema grc. automates), semafor (prema grc. sema phoreus) itd.; artik(a)l (lat. articulus), avion (prema lat. avis), celija (prema lat. cella), fascik(a)l (lat. fasciculus), fikus (lat. ficus), indeks (lat. index) infarkt (prema lat. infarcire), inkognito (prema lat. incognitus), kvorum (prema lat. quorum), kvota (prema lat. quot), producent (prema lat. producere), satebager (hoi. baggere), peleng (hoi. lit (prema tal. satelles) itd.; balast (prema irskom peiling); bajadera (port, balleidera); pecalba (iz bubeal+lad, load); gejsa (iz japanskog jezika); garskog jezika) itd.
—
(iz
—
—
—
—
—
317.
—
—
Kulturno-obavijesni razlozi ponekad traze da se u hrvatskom jeziku upotrijebi koja neprilagodena rijec ili izraz; tada se pise onako kako se pise u jeziku iz kojega potjece, npr. fr. grand-prix (cit. gran pri), engl. grill-room (cit. gril-rum), engl. music-hall (cit. mjuzik hoi), engl.-USA New Deal (cit. nju dil), tal. porto franco (cit. porto franko), fr. poste restante (cit. post restant), engl. rock and roll (cit. rok end roul), engl. short story (cit. sort stori), engl. sleeping-car (cit. sliping-kar), engl. snack-bar (cit. snek bar), engl. sw eating -sistem (cit. sveting-sistem), engl. top twenty (Cit. 12.
top-tventi),
318.
—
Kad
fr.
vagon
lits (cit.
vagon
li).
moze katkad pisati tudu rijec u izvornom obliku i onda kad vec imamo njenu hrvatsku prilagodenicu, npr.: bum i boom (engl.), carter i charter (engl.), damping i dumping (engl.), dzentlmen i gentle-
man
pisac zeli istaknuti strano podrijetlo koje rijeci,
dzez i jazz (engl.), fer i fair (engl.), intervju i interview i lady (engl.), lider i leader (engl.), lift-boj i lift-boy splin i spleen (engl.), toaleta i toilette (fr.), violoncelo i vio-
(engl.),
(engl.), ledi (engl.),
loncello
U
(tal.),
vizavi
i
vis-a-vis
(fr.) itd.
tome ne valja nikad pretjerivati jer se tudice po op6em pravilu pisu po izgovoru, a ne prema pisanju u stranom jeziku.
TUDICE
72
B. 319.
Tuda
vlastita
imena
Po opcem pravilu tuda se vlastita imena pisu onako kako se pisu u jeziku iz kojega pot j ecu; kazemo da se tuda vlastita imena transliteriraju. To se pravilo moze jednoznacno primijeniti samo onda kad je rijec o jezicima koji se sluze latinicom. Pri prenosenju vlastitih imena iz jezika s cirilickim pismom moramo ci1.
slovima hrvatske latinice. Vlastita imena iz jezika koji se sluzi raznim drugim sustavima pismena najcesce primamo posredno, preko jezika koji su ih prilagodili svom latinickom nacinu pisanja. Ako ih primamo neposredno, obicno ih ili prenosimo fonetski ili ih pisemo u latinickom obliku onako kako se za sluzbene potrebe transkribiraju u jeziku iz kojega ta imena potj ecu. rilicka slova prilagoditi
U
320.
dugotrajnim kulturnim doticajima s mnogim narodima i njihovim jezicima mnoga smo strana vlastita imena (osobna i zemljopisna) tako ponasili da su postala sustavni dio naseg onomastickog fonda. Od osobnih imena to su u prvom redu ona koja su vezana osobito za krscansku, pa muslimansku, u manjoj mjeri i zidovsku civilizaciju i religiju. Kao sustavno prilagodena nasem onomastickom fondu takva se imena odlikuju razvijenim tvorbenim mogucnostima. Tako npr. od prvotno prihvacenog imena Antun imamo na desetke imenskih izvedenica (Ante, Anto, Toni, Tonci i Tonci, Tonko, Tune, Toncek; Antica, Tonka, Tonkica, Toncica, Tonca; Antic, Anticev i Anticev, Anticevic, Antunac, Antunovic, Toncic, Tonkovic itd.), a od svakog se imenskog oblil a mogu tvoriti i pridjevske izvedenice (Antunov, Antin; Anticin, Tonkicin; antunovski itd.).
321.
Prilagodili smo i brojna zemljopisna imena, osobito imena poznatijih gradova, pa nekih zemalja i drzava, ali i druga. Odavna
2.
govorimo 322.
i
pisemo:
imena mjesta: Atena, Bee, Budimpesta, Bukurest, Carigrad, Lavov, Kairo, Kijev, Krakov, Lenjingrad (prije Petrograd), Pariz, Peking, Prag, Rim, Singapur, Solun, Varsava, Venecija (i Mleci) itd., itd. Takvih je prilagodbi nekad bilo i vise, npr. Jaa)
kin (Ancona), 323.
Monakov
(Miinchen), Drazdani (Dresden)
i
dr.
b) imena zemalja i drzava: Albanija, Austrija, Bavarska, Bugarska, Cehoslovacka, Danska, Engleska, Etiopija, Grcka, Indija, Irska,
Kina, Madarska, Nizozemska, Norveska, Njemacka, Pa-
TUDICE
73
Rumunjska, Sovjetski Savez, Spanjolska, SvedTurska, Urugvaj itd., itd.
ragvaj, Poljska, ska,
Sustavno prihvacena strana vlastita imena pisu se po istim prai sva ostala naSa vlastita imena, tj. po izgovoru, fonetski.
vilima kao 324.
U
postanskom prometu, u bibliografijama i u knjizarstvu, u diplomatskim i gospodarskim poslovnim odnosima, na zemljopisnim kartama i u zemljopisnim atlasima sva se vlastita imena pisu izvorno. Iznimno se na zemljopisnim kartama i u zemljopisnim atlasima mogu prilagodena zemljopisna imena napisati i u nasem prilagodenom obliku (najbolje u zagradama), ali svakako 3.
treba navesti
U
i
izvorni nacin pisanja.
komentarima karata mogu
Kako
se
se dati
upute za
citanje.
vlastitih imena ipak javljaju potanja pravila kako ih valja pisati.
u pisanju stranih
neke teskoce, donose se
i
Pisanje vlastitih imena iz jezika koji sluze latinicom
i
se
325.
se strana vlastita imena iz jezika koji se izvorno sluzi latinicom pisu u nacelu vrijedi samo za osnovni, nominativni oblik tih imena. Kako se i tuda vlastita imena mijenjaju po nasem deklinacijskom obrascu, a od njih se tvore i posvojni i drugi pridjevi, ostaje da odredimo kako ce imena koja se pisu izvorno mijenjati svoje oblike i kako ce se mijenjati i pisati njihovi posvojni i drugi pridjevi. Treba, naime, znati da pri promjeni po padezima i pri tvorbi posvojnih i drugih pridjeva dolazi do stapanja tudih i nasih jezicnih osobina, pa su za pisanje raznih izvedenih oblika tudih vlastitih imena potrebite dodatne upute.
326.
2. Vlastita imena koja se svrsavaju na nenaglaseno -o ili -a mijenjaju se kao i nasa imena s tim zavrsecima; na isti nacin tvore i posvojne pri dj eve:
327.
1.
Opce pravilo da
a) Billbao,
-aa;
Borneo, -ea; Chicago, -ga; Colorado, -da;
Giacomo, -ma, -mov; Makao, -aa; Tasso, 328.
b)
Gioconda, -de, -din; Spinoza,
-sa, -sov;
-ze, -zin; Tisza, -ze, zin.
TUDICE
74
329.
Ona
3.
vlastita
imena u kojih je krajnje -o naglaseno zadrpromjeni i u tvorbi pridjeva: Hugo, Hugoa,
zavaju -o u citavoj Hugoov; Rousseau, Rousseaua, Rousseauov. 330. i
ia
jd.
4. Kao i u nasim rijecima, izmedu samoglasnickog skupa umece se u promjeni j, pa od izvornog Columbia imamo u
Kad umece 331.
imamo
Columbije; od Tokio se
je
Boccaccio,
2enska
5.
pridjeve kao
G
jd. Tokija.
u samoglasnickom skupu samo pravopisni znak, ne
i
j:
G
ie
i
G
jd.
Boccaccia; Reggio,
G
jd.
Reggia.
vlastita imena na -o mijenjaju se i tvore posvojne ona koja se svrsavaju na -a: Klio, -ije, -ijin; Salam-
bo, -be, -bin; Sapfo, -fe, -fin. 332.
333.
6. U muskih imena koja se svrsavaju na muklo -e (tj. -c koje ne cita) ostaje to -e u citavoj promjeni i u posvojnom pridjevu: se Merimee, -ea, -eov; Moliere, -ea, -eov; Pierre, -ea, -eov; Shakespeare, -ea, -eov. Samoglasnik -e ostaje i onda kad sluzi samo kao pravopisni znak: Cambridge, -ea; Laplace, -ea, -eov; Sermage, -ea, -eov.
7. Francuska vlastita imena zenskog roda koja se svrsavaju na muklo -e mijenjaju se i tvore posvojni pridjev kao da u nominativu imaju na kraju -a (tj. muklo se -e ne javlja u promjeni): Champagne, G Champagne, D Champogni; Jeannette, G Jeannette, D Jeannetti, posvojni pridjev Jeannettin; Marne, G Marne, D
Marni; Rosette, G Rosette, D Rosetti, posvojni pridjev Rosettin. Kao ponasena, takva se imena u nominativu svrsavaju na -a:
Mama. 334.
8.
U
imena koja se svrsavaju na -i, -y umece se izmedu osnove i nastavka
vlastitih
skom) na -ee
ili
j:
(u engle-
Attlee,
G
Attleeja, posvojni pridjev Attleejev; Leopardi, -ija, -ijev; Petofi, -ija, ijev;
Ako y kao
j,
Vigny, -yja, -yjev; sluzi
samo kao pravopisni znak
ne umece se novo
j:
Hollei, -ia, -iev;
ako se i, y citaju Kalay, -ya, -yev; Naili
9y, -ya, -yev; Nestroy, -ya, yev. 335.
Ostala vlastita imena primaju padezni ili pridjevski nastavak na nominativni oblik: Baku, -ua; Cantu, -ua, -uov; Cavour, -ra, -rov; Chile, -ea; Dante, -ea, -eov; Diderot, -ta, -tov; Dumas, -sa, -sov; Heine, -ea, -eov; John, -na, -nov; Lavoisier, -ra, -rov; 9.
TUDICE
75
Ledru, -ua, -uov; Liverpool, -la; Marx, -xa, -xov; Petrescu, -ua, -uov; Suppe, -ea, -eov; Swift, -ta, -tov. 336.
U
romanskih vlastitih imena na -ca (izgovorno -ka) valja u deklinaciji i u posvojnom pridjevu pisati fc, tj. zadrzava se iz10.
vorni izgovor: Bianca, G Bianke, D Bianki, posvojni pridjev Biankin; Petrarca, G Petrarke, D Petrarki, posvojni pridjev Petrarkin (Petrarkini soneti); Salamanca, G Salamanke, D SalamankL 337.
Zenska imena na suglasnik ili se ne mijenjaju ili se ponasaju kao da se svrsavaju na -a: Carmen, G Carmen i Carmene, D Carmen i Carmeni, posvojni pridjev Carmenin; Manon, G Manon i Manone, D Manon i Manoni, posvojni pridjev Manonin; 11.
Nives,
G
Nives
i
Nivese,
D
Nives
i
Nivesi, posvojni pridjev Ni-
vesin.
Kao ponasena
imena obicno dobivaju hrvatski tvorbeni zavrsetak imenica zenskog roda: Karmenica, Manona, Nivesica. 338.
Ako
ta
skupa upotrijebi ime drugo (Guy Mollet,
prezime, redovito se deGuya Molleta), a determinativni dijelovi ostaju nepromijenjeni. 12.
klinira
a)
i
se
jedno
i
i
G
Determinativni su dijelovi prijedlozi uz prezimena: Ardelio
della Bella,
G
Ardelija della BeHe, della Bellin rjecnik; Leonardo
da Vinci, G Leonarda da Vincija, da Vincijeva slika; Ludwig van Beethoven, G Ludwiga van Beethovena, van Beethovenova skladba.
339.
340.
Determinativni su dijelovi u zemljopisnim imenima rijeci kao saint, san, sankt, sao; neu, new; bad, port; mont, mount; rio itd.: Saint Nazaire, iz Saint Nazairea; San Marino, u San Marinu; Sankt Moritz, preko Sankt Moritza; Sao Paulo, iz Sao Paula; New York, u New Yorku; Bad Gastein, u Bad Gasteinu; Port Arthur^ iz Port Arthura; Mont Blanc, na Mont Blancu; Mount Mac Kinley r s Mount Mac Kinleya; Rio de Janeiro, u Rio de Janeiru. b)
c)
Kao determinativni
na kao:
ben,
don,
fra,
dijelovi sluze
mac,
miss,
i
oznake uz osobna ime-
mister,
lady,
sir
i
dr.:
Ben Hur, od Ben Hura; Don Juan, za Don Juana; Fra Angelico, od Fra Angelica; Mount Mac Kinley, s Mount Mac Kinleya; mister Donald,
s
mister Donaldom;
sir
John, od
sir
Johna.
Neke su se oznake uz osobna imena toliko osamostalile da se vise ne vezu uz ime, pa se dekliniraju: s lordom Byronom, sa
TUDICE
76
signorinom Pavolini (prema signorina Pavolini), od donne Elvire (prema donna Elvira). U takvoj se svezi moze deklinirati i mister' s misterom Donaldom.
2enska imena koja se svrsavaju na suglasnik ili na samoglasnik osim na -a, ostaju nepromijenjena: za miss Buttler, od lady Palmerston. Usp. i navedena imena uz signorina i donna. Determinativni se clanovi pisu velikim
prema izvornom 341.
ili
malim pocetnim slovom
pisanju.
Viseclana imena koja po nasem jezicnom osjecaju nisu im se ne moze odrediti ni slaganje po rodu, redovito se ne dekliniraju: bio je u Comedie Frangaise, citali smo Neue Freie Presse > prolazio je kraj Puerta del Sol, razgledali smo Puerta del Sol, blizu Rio Grande del Norte, rasprava u Slavonic and East 13.
jasna te
European Review.
Ako
nam
takva strana imena gramaticki jasna (moze im tip deklinacije), onda se dekliniraju: iz Albert Halla, u British Museumu, u Covent Gardenu, u La Scali, dopisnik Manchester Guardiana, u Wiener Tagblattu. su
se odrediti rod
342.
14.
i
Pridjevi na -ski od stranih vlastitih imena pisu se izvor-
no. Prema pravilima o glasovnim promjenama moze im se pod utjecajem glasa s iz nastavka -ski mijenjati krajnji suglasnik. Pri tome dolazi do istih glasovnih promjena kao i u tvorbi pridjeva na -ski od hrvatskih vlastitih imena i drugih rijeci: bochumski (prema Bochum), habsburski (prema Habsburg), kielski (prema Kiel), leipziski (prema Leipzig), miinchenski (prema Munchen), newyorski (prema New York), rostocki (prema Rostock), stockholmski (prema Stockholm).
Pridjevi na -ski od stranih vlastitih imena koja smo ponasili tvore se od naseg, a ne od stranog oblika tih imena: atenski, becki, budimpestanski, kairski, mletacki (i venecijanski), pariski, praski, rimski, solunski itd. 343.
15. Pridjevi na -ski izvedeni od stranih osobnih imena i od posvojnih pridjeva tih imena (s nastavkom -ev, -ov, -in) kojima se izricu svojstva i osobine kakve imaju nosioci tih imena ili kakav drugi opci odnos prema nosiocima osobnog imena dobili su opce pridjevsko znacenje, pa se pisu po izgovoru, fonetski i, dakako, malim pocetnim slovom: bodlerovski stih (prema Baudelaire), boticelijevske boje (prema Botticelli), sekspirovsko kaza-
TUDICE
liste
77
sekspirovska drama (prema Shakespeare), volterovska
i
filo-
(prema Voltaire).
zofija
Po izgovoru,
fonetski,
i
malim pocetnim slovom pisu
se
i
tako
nastale opce imenice kojima se izrice svojstvo, osobina ili kakav drugi odnos povezan s nosiocem osobnog imena: cegevarist (pre-
ma Che
Guevara), jozefinizam (prema Josef
(prema Machiavelli), marksovac rovac (prema Shakespeare) itd. 344.
Imena
i
rnarksist
II.), makijavelizam (prema Marx), sekspi-
slavenskih jezika koji se sluze latinicom prenose se u hrvatski jezik po istom opcem pravilu, tj. pisu se onako kako se pisu u jeziku iz kojega potjecu. Prema tome valja pisati: Josef Dobrovsky, Antonin Dvorak, Tadeusz Stanislaw Grabowski, Adam Mickiewicz, Karlovy Vary, Lodz, Wroclaw, Podkoren, Smole, Piest'any, Ondrej Slddkovic i dr. 16.
Ona mogu se
iz
vlastita pisati
i
imena
(osobito zemljopisna) koja su
ponasena
po izgovoru: Prag, Poznanj, Krakov, Varsava.
Inace se od izvornog pisanja odstupa samo zbog tehnickih kad nedostaju znakovi koji se upotrebljavaju u izvornom
razloga,
pisanju: 345.
U
poljskim vlastitim imenima koja nisu ponasena ih treba pisati izvorno moguce su ove prilagodbe: a)
—
ili
kad
mogu pisati kao obicPol j ski se nosni samoglasnici q i ni samoglasnici, bez znaka za nazalnost: Dabrowsky (Da.browsky), Debicki (D^bicki), Czestochowa (Cze.stochowa), Oswiecim (OSwie^. e.
cim);
—
Isto se tako poljsko
Wroclaw 346.
Za sva
imena
Z)
moze
pisati
obicnim
Z:
slavenskih jezika koji se sluze latinicom vrijedi zajednicko pravilo da se iz tehnickih razloga b)
mogu 347.
(prekrizeno (Wroclaw), Poloniec (Poloniec). I
vlastita
ispustiti djjakriticki
iz
znakovi nekih slova.
c) Nepostojani glasovi e i o koji se u slavenskim imenima gube u zavisnim padezima, u hrvatskom jeziku ostaju: Capek Capeka, Cwieczek Cwieczeka, Lovec Loveca.
—
—
—
Nepostojano e iz hrvatskoga kajkavskog narjecja ponasa se kao Tkalca, Sremec nepostojano a u knjizevnom jeziku: Tkalec Sremca.
—
—
TUDICE
78
Pisanje vlastitih imena iz jezika koji se sluze cirilicom 348.
Za pisanje vlastitih imena iz jezika koji se sluze cirilicom su oni slavenski jezici koji se ne sluze latinicom) vrijede ista opca pravila kao i za pisanje vlastitih imena iz jezika (slavenskih i neslavenskih) koji se sluze latinicom. Kako, medutim, sva cirilicka slova ne oznacuju u svim jezicima uvijek iste glasove, jer je svaki jezik prilagodio cirilicu svojim glasovnim potrebama, ne mogu se dati posve jednoznacna pravila o transliteraciji cirilice u hrvatsku latinicu, nego se moraju razmotriti i specif icnosti te transliteracije iz svakog jezika posebno. 1.
(a to
Opce
da se slova onih glasova koji su (priblizno) isti kao u hrvatskom jeziku prenose latinickim slovima za te glasove. Pri prenosenju ostalih cirilickih slova vrijede posebna je pravilo
pravila.
349.
a)
2.
Ruska
(i
ukrajinska) specif icna slova transliteriraju se
ovako: e
=
e
(e),
Za slova
m = y, m = sc, k> = ju, h = ja, w = j ait nemamo odgovarajucih latinickih
t
se 3 transliterira kao
e,
a
i>
kao
b
=
'
(apostrof).
pismena. Obicno
(apostrof), ali to nije najpriklad-
'
zamjenjuju svaki po
nije rjesenje jer tako slovo e
i
dva ruska grafema. Dosljedna
se transliteracija protivi viseznac-
'
(apostrof)
moglo oznaciti kao 'e (e s akutom ispre'd), (s akutom), ili kako ne drukcije. Time bi se postigla dosljednost, a upotreba znaka smeta jer nije nad slovom, pa se iskljucuje kao znak za naglasak. Prenosenje ruskih slova k> i h nasim dvoslovima ju i ja opravdava se time sto te ruske znakove i analiziramo kao dvoslove. nosti grafema,
pa bi
se,
mozda, rusko slovo a ruski znak t> kao
3
'
'
Dosljedna je transliteracija s povratnom spregom, jer se od svakog transliteriranog imena moze ponovno uspostaviti izvorno pisanje 350.
u
rus. cirilici.
U
praksi se obicno upotrebljava transliteracija koju bismo mogli nazvati posredna transkripcija. To dakle nije ni prava transliteracija jer se ne prenosi uvijek slovo za slovo, a b)
nije ni prava transkripcija jer
strogo fonetski.
mi nikad ruska imena ne pisemo
TUDICE
Prema
toj
transliteraciji
79
za prenosenje ruskih specif icnih
slova vrijede ova pravila: e e iza suglasnika
>
je na pocetku rijeci, iza samoglasnika e ~> 'o iza suglasnika (osim h, in, jk, m)
o iza h, m,
2K,
na pocetku
jo
iza b
i
i t>
m samoglasnika i iza b i i» samoglasnika iza i suglasnika
rijeci, iza
> iza b m > (uvijek) «4> sc (uvijek) > (izostavlja ali se moze pisati apostrof) > (uvijek) nj > (apostrof); sveze ^* «& pisu se 3 > e (uvijek) > na pocetku, iza samogasnika iza 'u iza suglasnika a > ja na pocetku iza samoglasnika iza u
ina pocetku
rijeci,
ji j
"&
-
fet
1/
se,
'
fc
to
i
i
i
jit
Ij,
*>
i
rijeci,
'a iza
Po tim
i
**>
i
*>
i t>
suglasnika
se pravilima pise
hrvatski:
ruski: IIocnejioB
Pospelov
EcemiH, 4>a^eeB, AjieKceeBKa
Jesenin, Fadejev, Aleksejev-
ka
(selo)
CeMeH, 3>eAop, Teuia HepHMineB, TKaneB, XpymeB CojiOBbeB, Ejikmho MjiapwM, IlMMeH MjIbMHKa
Il'jinka
TOJICTOM
Tolstoj
IHep6a,
XpymeB
OTbHCOBa CbI3paHB Ky3bMa, yjibHHOB, ToroJib
3M3eHiiiTeMH, SHrejibrapflT
IOjkmh BpiOCOB, TfOpMH flCHOB, CO(pMH, MaJiaHBH
Sem'on, F'odor, T'oSa Cernisov, Tkacov, Hruscov Solov'jov, Jolkino (ime sela) Ilarij,
Pimen ili
Iljjinka
Scerba, Hruscov
Otjasova ili Ot'jasova Syzran* ili Syzranj Kuz'ma, Ul'janov ili Uljjanov, Gogol' ili Gogolj Ejzenstejn, Engel'gardt ili Engeljgardt Juzin Br'usov, T'urin
Jasnov, Sofija, Malan'ja
Malanjja Kocth,
Mhth
Kost'a, Mit'a
ili
TUDICE
80
Brojna prilagodena ruska imena mogu se
pisati
i
po nasem
izgovoru:
Bunjin (ByHMH), Dostojevski (AocToeBCKww), Fadejev i Fadjejev (
>
TUDICE
Kiro), a
>
81
, h>, u latinicu slovima Ij, nj, dz.
356.
Vlastita imena drugih jugoslavenskih naroda koji se (i kad se) sluze cirilicom prenose se u latinicu po izgovoru, kao i sve druge rijeci. Cirilicka slova n>, h>, ij prenose se latinickim Ij, nj, dz: 5.
JbenocaBa (kao
ifcMBa
> Ljeposava (kao Jtara > Ijaga), Hberoiii > > njiva), UaMOKba > Dzamonja (kao ua6e >>
Pisanje vlastitih imena
iz
NjegoS dzabe).
jezika koji se
sluze drugim pismima 357.
358.
Nase su navike u prenosenju
imena iz tih jezika raznolike jer smo ih najcesce primali posredstvom drugih jezika Britanija je prikupila i anglizirala najvise imena i to je na zemljopisnim kartama, u postanskom prometu i u strucnoj literaturi dobilo siroku primjenu. Bili smo i pod znatnim utjecajem njemackih izvora, a ti su narocito skloni germaniziranju imena. Znatan je i francuski i talijanski utjecaj u pisanju zemljopisnih imena u bivsim kolonijama, a mnoga su azijska vlastita imena i rusificirana. Cesto se ukrstavaju svi ti utjecaji. Tako npr. kineska pismena za Cungking (pisano fonetski) sluzbena transkripcija donosi Chongqing, posta Chungking, engleski Ch'ungch'ing, njemacki Tschungking, francuski Tch'ong-k'ing, talijanski Chungking, ruski Cuncin itd.
Da
bi se sto je
moguce
vlastitih
vise izbjegla neujednacenost
i
tako
prekinulo s nasljedem koje nije u skladu s nasim vremenom, u pisanju se vlastitih imena iz jezika koji se ne sluze ni latinicom ni cirilicom valja drzati nacela da se ta imena pisu onako kako se u sluzbenoj latinickoj transkripciji pisu u naroda iz kojega pot j ecu. Ako su u toj transkripciji latinizirani oblici iz vremena tude dominacije zamijenjeni transkripcijom prilagodenom narodnom jeziku ili su prihvacena nova, narodna imena, treba po§tivati oblike koje danas upotrebljavaju narodi kojima vlastita imena pripadaju. Po torn se pravjlu pise: Ganga (za Ganges), Dilli (za Delhi), Kalikata (za Kalkutta ili Calcutta), Langkd (za Ceylon), rt Abiad (za rt Bon), El Qahira (za Kairo), Ed Dar el Beida (za Casablanca) itd.
TUDICE
82
359.
U moze
javnim obavijesnim sredstvima (no vine,
radio, televizija)
se za domace potrebe upotrebljavati i tradicionalan nacin pisanja tih imena, prilagoden prema stranim uzorima (npr. Ganges, Delhi, Ceylon, Casablanca) dok se u svim drugim prigodama (u medunarodnom dopisivanju, u diplomaciji, na zemljopisnim kartama i si.) valja sluziti izvornim nacinom pisanja, tj. onim nacinom koji se primjenjuje u jeziku iz kojega ime potjece. Tako ce se stvarati uvjeti da se postupno prijede na izvorni nacin pisanja tih imena i u javnim obavijesnim sredstvima i tako nestanu navike koje podcjenjuju kulturnu i narodnu samobitnost mnogih naroda.
SASTAVLJENO
I
RASTAVLJENO
PISANJE RIJECI
OPCA PRAVILA 360.
u hrvatskom jeziku pisu odvojeno, svaka za sebe. pak dvije ili vise rijeci zdruze da bi se dobilo novo znacenje, razlicito od onoga sto ga je svaka rijec prije imala, nastaje slozenica. Sastavni se dijelovi slozenice pisu zajedno kao jedna rijec: uoci (uoci odlaska, ali: pogledati u oci) nagolo (skinuti nagolo, ali: staviti na golo meso), odoka (odmjeriti odoka, ali: odmaknuti od oka). Rijeci se
Ako
361.
se
Slozenicom smatramo i skup kojemu jedan ili oba sastavna ne postoje kao samostalne rijeci (mozda, odavde, neprestano, prekjucer, sjeveroistok) ili se ne upotrebljavaju u onom obliku koji imaju u slozenici (dovijek, odmah, pokraj, unakrst). dijela
362.
u pravilu jedan naglasak: = katkad, ali: petogodisnji, starohrvalski, osamdeset, kddgod = kdd god svaki put), Starigrad (u Podgorju, ali: Stdri Grdd na Slozenica ima, kao
i
ostale rijeci,
(
otoku Hvaru). Slozenica poluslozenica.
u
kojoj svaka rijec zadrzava svoj naglasak zove se
Izmedu sastavnih dijelova poluslozenica
pise se
crtica Smdil-aga, Ivanic-Grad, spomen-ploca, radio-aparat, lovor:
-vijenac, rekla-kdzala.
363.
Slozenice koje pripadaju promjenljivim vrstama rijeci mijenjaju
samo
posljednji sastavni dio.
SASTAVLJENO
84
I
RASTAVLJENO PISANJE RIJECl
IMENICE Po opcim pravilima
364.
o slozenicama pisu se zajedno
mnoge
imenice kao §to su: cjepidlaka, maloljetnik, sjeverozapad, starokatolik, vlakovoda, zuboboljq, Titograd, Turopolje, Jugoslavia, Cehoslovacka, Hajdarhodzic, 365.
Kao
slozenice ponasaju se koja se inace pisu odvojeno:
i
imena stanovnika onih naselja
Babogredac (prema Babina Greda), Dugoselac, Novosadanin, Crnogorac, Dugootocanin, Fruskogorac. Sastavljeno se pisu imenice kojima je prvi dio rijecca ne,
366.
polu
ili
kakav prijedlog:
necovjek, neprijatelj, nesretnik, nesvijest, nevjera, nevrije-
me, polubog, polubrat, polukrug, poluslozenica, poluvrijeme, dovratnik, pomajka, poocim, pracovjek, prapovijest, razmeda. 367.
Imenice popodne i poslijepodne pisu se sastavljeno kad oznatavaju vrijeme od dvanaest sati do sumraka, a rastavljeno po podne i poslije podne kad oznacavaju bilo koji trenutak poslije dvanaest sati: Dodi k meni u jedan sat po podne i ostani citavo popodne. Isto vrijedi za dopodne i prije podne.
368.
Sastavni se dijelovi imenickih poluslozenica povezuju crticom. Oni zadrzavaju svaki svoj naglasak, a sklanja se samo zavr§ni dio:
auto-cesta G jd. auto-ceste, lovor-vijenac, radio-stanica, radio-amater, rak-rana, spomen-ploca, Dilj-gora, Ivanic-Grad. 369.
Izuzetno se sklanjaju oba dijela u slozenici marksizam-lenjijd. marksizma-lenjinizma) jer se crticom zeli istaknuti
nizam (G
jaca povezanost obaju dijelova. 370.
Dvostruka
se
prezimena muskih osoba ne povezuju crticom,
pa se dekliniraju oba dijela:
G
Andrije Kacica Miosica, Ivan Kukuljevic Sakcinski, Ante Tresic Pavicic, Viktor Car Emin.
Andrija Kacic Miosic Isto se tako
jd.
ne povezuje nadimak koji
stoji iza
prezimena:
Josip Broz Tito, f)uro Pucar Stari, Dragutin Saili Konspirator.
SASTAVLJENO
371.
I
RASTAVLJENO PISANJE
RIJECl
85
Dvostruka prezimena zenskih osoba nastala zdruzavanjem muzeva i oceva prezimena pisu se crticom. U takvim se dvostrukim zenskim prezimenima ne sklanja prvo ili oba: Ivana Brlic-Mazuranic G jd. Ivane Brlic-Mazuranic, Zinka Kunc-Milanov Milka Ruzic-Jakovina G jd. Milke Ruzi6,
-Jakovine. 372.
Ne smatraju se poluslozenicama imenicke veze kao pilot lovac, covjek zaba, zena radnica, kamen temeljac jer u takvim slufcajevima prva imenica ima Sire, a druga uze znacenje te se obje sklanjaju: pilota lovca, covjeka zabe (mn. ljudi zabe), zene radnice, kamena
temeljca.
PRIDJEVI 373.
Prave su slozenice: kao: dobrocudan, velikodusan, srednjoskolski, 1) pridjevi puckoskolski, prvorazredni, petogodisnji, punokrvan, punoljetan, samonikao, narodnooslobodilacki; pridjevi slozeni s prijedlogom: bezglasan, bezlican, nagluh, preosjetljiv, prosijed, sulud; 2)
3)
pridjevi slozeni s rijeccom ne: nepromociv, neveseo, ne-
vidljiv.
374.
Kao
slozenice navedene
pod 1) vladaju se i a) pridjevi slozeni s prilogom koji pojacava, umanjuje ili uopce poblize oznacuje pridjev, a prilozni se dio posebno ne naglasava:
mnogopcstovdni,
vrlozasluzan,
jesni; jasnozut, svijetlosiv,
renozelen
i
malopoznat,
knjizevnopovi-
tamnomodar, zagasitocrven, otvo-
si.
Ako sastavni rastavljeno:
dijelovi
zadrzavaju
svoj
naglasak,
pisu
se
mnogo
postovani, vrlo zasluzan, malo poznat, knjizevno povijesni; jasno zut, svijetlo siv, tamno modar, zagasito erven,
otvoreno zelen. b) pridjevi izvedeni
od dvoclanih zemljopisnih imena:
babogredski (prema Babina Greda), dugoselski, novogradiSki, grabisnopoljski, sjevernocakavski, juznoamericki.
SASTAVLJENO
86
375.
I
RASTAVLJENO PISANJE RIJECl
Pridjevi slozeni sa stranim prijedlogom pisu se zajedno kao i pridjevi navedeni pod 2): antituberkulozni, postdiplomski, projasisticki, supermoderan.
Kao
376.
poluslozenice pisu se
sastavljeni pridjevi ravnopravni po znacenju:
1)
jug o slav ensko-talijanska (granica), englesko-jrancuski (rjecnik), crno-bijela (ploca), crveno-bijelo-plava (zastava), Licko-krbavska zupanija, Moravsko-vardarska dolina; posvojni pridjevi na -ov, -in izvedeni od poluslozenih osobnih imena: Brlic-Mazuranickin (roman), Smail-agina (kula), Nasredin-hodzin (magarac), ili kad se sto odnosi na dva ili vise autora: Broz-Ivekovicev rjecnik. 2)
ZAMJENICE 377.
Slozene su zamjenice u vecini slucajeva prave slozenice, pa ih treba pisati sastavljeno: gdjetko, gdjesto, kojesta, kojekakav, svasta, stosta.
Zamjenice se cesto zdruzuju
378. 379.
1.
s
prefiksima
ili
S prijedlogom po pisu se zajedno u znacenju neodredenih (= koji), poneki (= neki), ponesto (= nesto). vidi u recenicama: Tek pokoji od vas zna svirati. Samo
zajednica: pokoji
To
se
sufiksima.
se poneki cuje. 2.
Ako
— Ponesto
—
cu uzeti sa sobom.
prefiks po cuva svoje dijelno znacenje, pise se rastav-
ljeno od zamjenice:
—
koji put sam to vec rekao? Sjeo bi za glasovir i svirao po koje Mozartovo djelo. Svakom bi djetetu darovao po
Po
—
nesto,
najmladem uvijek
Kad
slatkise.
—
pored neodrepo zdruzi sa zamjenicom, moze dene zamjenice nastati prilog koji se uvijek pise sastavljeno: posto (posto je voce?), ponesto (ponesto je oslabio), potom (potom 3.
se
—
je rekao).
380.
1.
S predmecima
i,
ni,
ne nastaju slozene neodredene za-
mjenice kao itko, ista, ikoji, iciji,
ikakav nikakav
nitko, nista, nikoji, niciji,
netko, nesto, nekoji, neciji, nekakav
SASTAVLJENO
I
RASTAVLJENO PISANJE RIJECl
87
Kad
se uz slozenice sa ni nade prijedlog, onda prijedlog dolazi izmedu ni i zamjenice i svaki se dio pise rastavljeno: ni od koga, ni za koga, ni s kim, ni od cega, ni za sto, ni na koji (nacin), ni za koju (placu), ni u kom (slucaju), ni u kakvo (doba). 2.
Kad slozenica nista ima imenicko znacenje ne odvaja Drze ga za nista, Od nista glava ne boli.
3.
—
ni od sta:
Predmetak
4.
pojacanje: i
kako
mu Ako
Znamo
se i
i
tko
se
pise odvojeno od zamjenice ako sluzi za je, i sto je, i ciji je, i kakav je, i gdje je,
je.
ne sluze za nijekanje, pisu se odvojeno od zamjenice: iVe tko govori nego sto govori, zanima nas. U toj se guzvi nije znalo ni tko pije, ni tko placa. Ne zna se ni gdje je, ni kako 5.
mu 381.
ni
i
—
je.
1. Zamjenice se mogu zdruzivati i s rijeccom god, U neodredenih zamjenica god nema svoga naglaska i pise se zajedno s prethodnom rijeci kao slozenica:
tkogod (netko), stogod (nesto) kojigod (neki), kakavgod (nekakav)
U
2. odnosnih zamjenica ili u vezama koje znace neogranicenost rijecca god dobiva svoj naglasak i pise se odvojeno od zamjenice: tko god (svaki), sto god (bilo sto), kakav god (bilo kakav), koji god (bilo koji). Tako je u recenicama: Neka dode tko god hoce. Sto god radis, radi savjesno. Kupat cu se, kakvo god
—
—
—
Mozes uzeti pusku koju god zelis. more bilo. Takvo naglaseno god moze biti i rastavljeno od zamjenice enklitikom: Zadovoljan sam sto si mi god dao. Hrabar je tko
—
mu
se
mu
Zamjenicke se sintagme mogu tvoriti rijeccama put, drago koje se pisu odvojeno od zamjenice:
382.
god
priblizi.
bilo
ili
koji put, svaki put, ovaj put, onaj put bilo koji, koji bilo, bilo
koji
mu
drago,
ciji
mu
Ako u takvim vezama srasti
uz zamjenicu
i
ciji, ciji
bilo
drago rijecca put izgubi svoj naglasak,
moze
— kao slozenica — dobiti prilozno znacenje:
kojiput (katkada), svakiput (svagda). 383.
Odvojeno se od prijedloga pisu zamjenicke enklitike: na po nj, poda nj, uza nj, za nj; sa mnom, preda mnom, za me, za
nj, te.
SASTAVLJENO
88
I
RASTAVLJENO PISANJE RIJECl
BROJEVI Viseznamenkasti brojevi mogu se
384.
pisati
kao slozenice,
i
to:
glavni brojevi: jedanaest, dvanaest, devetnaest, dvadesei, pedeset, sezdeset, dvjesta i dvjesto, trista i tristo, petsto, sesto, devetsto; 1.
2.
redni brojevi: jedanaesti, dvanaesti, devetnaesti, dvadeseti,
pedeseti, sezdeseti, dvjestoti, tristoti, petstoti, seststoti, devetstoti; 3.
brojne
imenice:
dvadesetina,
sezdesetorica; tridesetero. pedesetero; i--\ (ali:
385.
386.
dvadeset trecina
=—
dvadesetorica,
tridesetina;
jedna dvadesettrecina
).
Kao poluslozenice kad se oznacavaju priblizne ill neodredene brojne vrijednosti: dva-tri, pet-sest, deset-dvadeset, pedeset-sezdeset, dvoje-troje, cetvero-petero, pa i tisucu-dvije, sat-dva, dan-dva, mjesec-dva, godinu-dvije, reci rijec-dvije, popiti casu-dvije i si. Rastavljeno: dvije stotine, tri stotine, teiiri stotine, pet stopedeset tisuca, petsto tisuca, petnaest milijuna itd.
tina, pet tisuca,
Ovako
se pisu vissclani glavni
i
dvadeset jedan (21), dvadeset dva (22), tisucu devetsto sedamdeset jedan
redni brojevi:
(1971),
tisu6u devetsto sedamdeset prva (1971.)
Sve se rjede ispred jedinice viseclanog broja ispisuje veznik sesto sedamdeset i jedan (671). 387.
Zbog posebnih brojevi
mogu
pisati
se razloga i
i:
u bankovnom poslovanju viseclani
zajedno:
SestoSezdesetsest (666).
388.
Brojevi slozeni
s
rijecju put
ili
puta
mogu
se pisati
rastavljeno kad svaka rijec cuva svoj naglasak: prvi put, drugi put, deseti put, stoti put; dva puta, tri puta, deset puta, sto puta; osamdesetak puta, oba puta, pa i vise puta, mnogo puta, a)
x puta b)
(cit.
iks puta);
kao slozenica: jeddnput, dvaput, desetput, stoput.
SASTAVLJENO
I
RASTAVLJENO PISANJE
RIJECl
89
GLAGOLI 389.
Nijecna se cestica ne pise rastavljeno od glagola: ne znam, ne cita, ne pjevaj, ne bih, ne iskopasmo, ne cudahu se. Sastavljeno se pise samo:
390.
a)
u slucajevima kad zajedno
znacenje: nestati,
(=
nestajati,
s
glagolom daje jesno (potvrdno)
nedostati,
nedostajati,
nenavidjeti
rnrziti);
b)
u oblicima:
nemo], nemojmo, nemojte;
nemam, nemas, nema, nemamo, nemate, nemaju; nemaj, nemajmo, nemajte; nemajuci (ostali zanijekani oblici glagola imati nisu sazeti te se pisu odvojeno: ne imati, ne imao, ne imavsi);
necu, neces, nece, necemo, necete, nece. 391.
U
—
slozenim se glagolskim oblicima enklitike pisu kao i drugdje rastavljeno od rijeci s kojima se zajedno izgovaraju:
—
pjevao sam, citao je, ucili bismo, ne biste oblicima futura egzaktnog pise: ja
392.
cu doci,
ti
zeljeli.
citat
cu
se
i
u
ces citati, on ce tresti
Ali kad bi se u obliku za futur enklitika nasla onda se glagoli na -ci pisu s punim infinitivom
a glagoli na
Tako
-ti
doci cu
doci cerao
doci ces
doci cete
doci ce
doci ce
gube zavrsno citat
cemo
-i
iza infinitiva, i
enklitikama:
u pismu: trest
cu
trest
cemo
citat ces
citat cete
trest ces
trest cete
citat ce
citat ce
trest ce
trest ce
393.
Oblike kao Htat cu, trest cu valja izgovarati zajedno: citacu, treScu.
394.
Kao
poluslozenice pisu se stilemi nastali povezivanjem dvaju glagolskih oblika bliskih ili suprotnih po znacenju: rekla-kazala, hoces-neces, povuci-potegni, htio-ne htio, vezi-drijesi, lezi-dizi se.
.
SASTAVLJENO
90
I
RASTAVLJENO PISANJE RIJECl
PRILOZI 395.
Po opcem pravilu o pisanju rijeci
mogu
priloga.
slozenica, tj. da se dvije ili vise zdruziti ako se time promijeni znacenje, pise se vecina
Tako
doduse,
se npr. kao prilozne slozenice pisu
domalo, doskora,
dovijeka, ikad, ionako, isprva, iukoliko, izblize, izdaleka, izmalena, izrana, izreda, medutim, nablizu, nabolje, nabrzo, nacisto, nadaleko, nadalje, nadesno, nadugo, naglas, nagore, naime, najedanput, najednako, na-
jednom, nakratko, nalijevo, nalik, namalo, namrtvo, nanisko, nanovo, naoko, naopako, napamet, napismeno, naprazno, naprecac, naprosto, naprvo, narijetko, nasamo, nasigurno, nasitno, nasuho, natiho, nato, natrag, navecer, naveliko, nazalost, niukoliko, nizbrdo, odoka, odreda, otprilike, podjednako, pod-
jedno, pritom, sasvim, slijeva, smjesta, sruke, stoga, sutradan, svejednako, svejedno, stovise, ubrzo, ubuduce, uglavnom, uistinu, ujedanput, ujedno, ujutro, ukratko, ukrupno, uludo, umalo, unaprijed, unekoliko, uopce, uostalom, upravo, uskoro, usput, usto, usiroko, uto, utoliko, uvecer, uvelike, uvijek, uvis, uzbrdo, zaboga, zacijelo, zadugo, zaista, zajedno, zaludu, zamalo, zapravo, zarana, zasada, zasto, zatim, zato, zdesna.
Dakako, dijelovi ovih
drugih priloznih slozenica mogu cui tada se pisu rastavljeno. Zato
i
vati svoja samostalna znacenja,
valja razlikovati
Starac je doduse (uistinu, doista)
vrlo star, ali
Domalo (odmah
.
.
poslije) side
noseci kljuc. Ona je ionako (bez obzira na sve drugo) na izdisaju. Poceo je razglabati izdaleka (ne prelazeci odmah u bit
Studen mi je probijala do srca, do duse. Dotjerao je do malo boljeg ucenika.
Dobro
je
i
ovako
i
Dosla mu je djevojka ka kraja.
onako. iz dale-
stvari).
Poznavao
je prijatelja
izma-
lena (iz djetinjstva). Unistavali su izreda (bez izuzetka) sve clanove na§e
Pili
su
iz
malena vrca.
Izasao je iz reda sto se savio
pred ducanom.
obitelji.
Postavili su stol sa nabrzo (u zurbi, na brzinu) zabitim
klupama.
Naucio se vec na brzo pisanje.
SASTAVLJENO
I
RASTAVLJENO PISANJE
RIJECl
Prebacujem se slijeva nadesno (na desnu stranu).
Ne
Cita novine naglas (glasno). Istukli su ga namrtvo (pretjerano mnogo, do iznemoglosti). Dirigirao je napamet (po sje-
Pjevaci paze na glas.
vidi
91
na desno oko.
Na mrtvo
tijelo stavise
plah-
tu.
Ne pada mi na pamet.
canju).
Dobila je nedavno kratkog vremena)
(prije
Bilo je to ne davno, nego
upalu
jucer.
pluca.
Sve
je poslo nizbrdo pako).
(nao-
Silazili
smo
niz brdo obavito
maglom.
Ne
Smjesta (odmah) dodil
vidi se s mjesta
na ko-
jem
Sruke (zgodno) mi
396.
stojimo. Skinuo je sat s ruke.
je.
Slozeni prilozi vremena otkada, dokada, otada, dotada, odsada, dosada, zasada, odonda, mogu se i bez promjene znacenja pisati rastavljeno kad im se drugi (prilozni) dio zeli istaknuti
—
— i
naglasiti:
—
Tocno se zna od kada radis. Od sadc pa do nedjelje nemam vremena. Dosta mi je i za sada i za poslije. Od onda pa do danas svijet se promijenio.
—
397.
rijeccom god. Kad je nenaglasena, tvori se njome prilog neodredena znacenja i pise se zajedno: gdjegod (negdje), kadgod (katkad, ponekad), kamogod (bilo kamo), kudgod (bilo kuda): Prilozi
mogu
biti slozeni
Mozda ga gdjegod ko.
398.
—
— Sakrij
to
i
— Mogu se oni kadgod dignuti viso-
nades.
kamogod.
—
—
Naglaseno se god pise kao i u drugim slucajevima rastavljeno od priloga: gdje god (bilo gdje), kada god, kamo god, kuda god, koliko god.
Takav dvoclan
na
prilog sluzi kao veznik koji pocetku nezavisnih recenica:
Gdje god vjesno. zelis.
—
— Kad god hoces. — Mozes
zivio, zivi posteno.
Idi
kamo god
moze
stajati
samo
sto radis, radi sa-
svirati koliko
god
SASTAVLJENO
92
399.
I
RASTAVLJENO PISANJE RIJECl
Drugoj grupi slozenih priloga pripadaju
sraslice:
kojima se jedan sastavni dio ne moze odvojiti jer se ne govori kao samostalna rijec: a)
danas, dokle, dovle, mozda, naiskap, naizust, neprestano, obdan, odande, odavle, preblizu, prebrzo, prekasno, prekjucer, preklani, premalo, previse, sinoc, sucelice, suvise;
kojima se jedan sastavni dio ne govori uz drugi u onom obliku koji ima u slozenici: b)
dakako, dovijek, gdjekad, kadikad, katkad, kojegdje, kojekuda, napose, nazao, posrijedi, sneruke, unakrst, zauvijek. 400.
Kao poluslozenice pisu se prilozni izrazi sastavljeni od dvaju korelativnih priloga sa suprotnim znacenjem: amo-tamo, brze-bolje, danas-sutra, gore-dolje, kad-tad, kako-tako, koliko-toliko,
lijevo-desno,
manje-vise,
ovdje-ondje,
posto-poto, vise-manje. 401.
Rastavljeno se pisu prilozni izrazi u kojima nije doslo do srascivanja:
imenicom
1.
prijedloga
a)
jos uvijek osjecaju
s
jer se
kao zasebne
rijeci:
bez sumnje (nesumnjivo), od sale (lako), na koncu (konacno), na primjer (primjerice), na silu (silom), po volji (drago); b)
upotrebljavaju samo kao dijelovi sintagme:
ici
uz nos
uz dlaku), izaci s kim (cim) na kraj, (ne) govoriti u vjetar, pratiti it stopu, prodati na
{niz dlaku,
imati pri ruci,
jagmu; 2.
prijedloga
s
vremenskim prilogom:
do sutra, do danas, do jucer, do jutros, do Ijetos, na zimu, na Ijeto, od danas, od jutros, pod jesen, pod zimu, s jeseni, s proljeca, u jesen, u zimu. 402.
Ne
srascuju se ni prilozni izrazi: i
te
bog
kako te pitaj
tako rekavsi bolje rekavsi pravo rekavsi
dobar dan dobra vecer
i
te koliko
boze sacuvaj tako reel bolje reci
pravo reci dobro jutro laku noc
SASTAVLJENO
I
RASTAVLJENO PISANJE
RIJECl
93
PRIJEDLOZI Prijedlozi
103.
mogu
biti prosti
lima,
slozeni.
sastavljeno
Slozeni se prijedlozi pisu
404.
i
po opcim pravi-
to:
i
1. kad sastavni dijelovi ne bi mogli izvan slozenice stajati zajedno: ispod, ispred, izmedu, iznad, izvan, nasred, pokraj, poradi, posred, unatoc, zaradi;
dvije rijeci sastavljanjem dobiju novo znacenje: nadno, nakraj, navrh, namjesto, uime, uoci. Zato valja razlikovati:
kad
2.
Dosao je na kraj puta. Popeo se na vrh brda. Dosao je na mjesto sastanka. Pogledao ga je u oci.
Sjedjela je nakraj poslelje. Stoji navrh brda.
Dosao je namjesto mene. To je bilo uoci rata.
Rastavljeno
405.
se pisu
dva prijedloga
koji stoje jedan uz
drugi, a svaki cuva svoje znacenje: do pred kucu, do potkraj rata, do poslije podne, do ispod koljena, sa po dvije puske, novcanice
od po 10 dinara. Rijec tik nadopunjuje prijedlog te se pise odvojeno: tik do uz kucu.
zida, tik
VEZNICI Po ppcim
kao slozenice ovi veznici: eda, kadno, kanda, ipak, makar, niti, otkako, posto, premda
406.
U no
(e-,
se pravilima pisu
jednih se takvih slozenica sastavni dijelovi ne govore samostalkan-, prem-), u drugih je sastavljanjem dobiveno novo zna-
cenje:
Po
PoSto je prodao jabuke, oti§ao je natrag u selo.
Novo je znacenje dobiveno dopusni veznik: Nije dosao iako
sto (po koju stvar) je otisao natrag u selo?
i
u slozenici iako koja
sam mu
Ako dode
Rijecca se ljeno
i
kao
ako potpise, po-
sao je ugovoren.
pisao.
407.
i
sluzi
li
moze uz veznike
sastavljeno.
i
uz ostale
rijeci pisati rastav-
.
SASTAVLJENO
94
1.
RASTAVLJENO PISANJE RIJECl
I
Rastavljeno se pise
kad ima upitno znacenje: je li, jesu li, koliko li, da li sto se vidi u recenicama: Je a)
oni bili dosli?
.
.
2.
.
li
ste
im
,
proucimo
li
.
li,
li
da su
li,
jeli?
kada
— Bi
li,
li
dali?
u pogodbenim recenicama: ako
b)
dio
— Da
bismo
bi
li
dode
.
.
.
,
budes
li
ra-
.
Sastavljeno se pise u svim drugim slucajevima: kamoli, kadli, negoli, nekmoli
ali, Hi,
408.
1. Rastavljeno se pisu sastavni veznika:
buduci da kao da samo da 2.
jedino sto
nego
biti veznici
Gdje god
i
s
ostalih
viseclanih
tek sto a kamoli a nekmoli
sto
nakon
Za dvoclane priloge
da mogu
dijelovi
sto
naglasenim god receno
je (v.
t.
398.)
da se tada pisu uvijek rastavljeno:
zivio, zivi posteno.
— Idi
kamo god
hoces.
RASTAVLJANJE RIJECl NA KRAJU RETKA 409.
Rijec se rastavlja u dva dijela na kraju retka kad se ne cijela ispisati (otisnuti) u retku u kome je zapoceta. Tada se drugi dio rijeci prenosi u novi redak, a uz posljednje slovo na kraju retka, gdje je rijec rastavljena, stavlja se crtica (-).
moze
Rastavljanje je rijeci na kraju retka u nacelu slobodno. Una-
410.
toe
tomu ne 1.
valja:
rastavljati jednoslozne rijeci: caj, cin, cvrst;
2. prenositi u novi redak posljednji samoglasnik, suglasnik suglasnicki skup jer nije dobro rastavljati *cud-o, *misa-o, *pepe-o, *celjus-t ili *celju-st, nego cit-do, mi-sao, pe-peo, ce-ljust;
ili
u domacim
stranim rijecima odvajati one grafeme kojine *pol-je nego po-lje, ne *hod-za nego ho-dza, ne *ufan-je nego ufa-nje, ne *Goet-he ili *Go-ethe nego Goe-the. 3.
ma
411.
i
se pise jedan glas, dakle:
Slozenice se rastavljaju prema svojim sastavnim dijelovima, ako su raspoznatljivi: pre-poznati, ras-poznati, u-poznati, pot-
porucnik, pot-pukovnik.
SASTAVLJENO
Ako ljaju se
I
RASTAVLJENO PISANJE RIJECl
95
se kod slozenica ne raspoznaje kako su slozene, rastavkao neslozene rijeci: ra-zo-ri-ti, ra-zu-mje-ti, o-ti-ma-ti,
u-ze-ti.
412.
Ako poluslozenicu treba rastaviti na mjestu gdje je spojena crticom, onda se crtica za rastavljanje stavlja na kraju retka, a crtica koja oznacuje poluslozenicu na pocetku iduceg retka: auto-
marksizam-
-cesta
-lenjinizam
Smail-aga
Ivanic-
-Grad
RECENICNI ZNAKOVI 413.
Recenicni su znakovi tocka (.), upitnik (?), usklicnik (!), za), tri tocke (. .), na(,), tocka zarez (;), dvotocka (:), crta ( vodnici („ ", u tisku obicno » «), polunavodnici (, '), zagrade ( ) i sluze za rastavljanje govora na recenice i njezine dijielove. Neki od tih znakova sluze i kao pravopisni znakovi. Ta njihova sluzba obradena je u poglavlju Pravopisni znakovi i Kratice (t. 509.
—
rez
.
—
559.).
TOCKA Tocka
414.
se stavlja
na kraju izjavnih recenica:
Dolazi sumrak. Mor sjedi kraj oceva kreveta. Nudi ga On miruje i vrlo malo govori.
hranom
i
vodom.
Suti.
Otac boluje. Tocka
415.
nikom,
se
ne stavlja kad recenica zavrSava upitnikom ili usklicili triju to£aka koje dolaze kao znak nezavrsene
niti izg crte
recenice.
416.
laze
Tocka se pise na kraju naslova, podnaslova i natpisa kad dou tekstu jedan iza drugoga: Hrvatske narodne pjesme. Junacke pjesme. Knjiga druga.
Izdanje Matice hrvatske
ERO S ONOGA SVIJETA ma
Komicna opera u tri cina. Glazba: Jakov Gotovac. Rijeci prenarodnoj pjesmi: Milan Begovic
U dataka
toj sluzbi dolazi i
zarez
(v.
t.
i
crta
439.),
(v.
t.
493.),
a u nizanju bibliografskih po-
.
.
RECENICNI ZNAKOVI
Tocka
417.
se pise iza naslova
ako
je
97
smjesten u
redak
isti
s teks-
tom:
Dalekozor i mikroskop. Dalekozor je opticki instrument pomocu kojega daleke predmete vidimo pod vecim vidnim kutom .
Ako je takav istaknuti dio sastavni dio recenice, iza njega razumljivo, ne pise tocka:
.
.
se,
Drava u svom najvecem dijelu nije regulirana Sava je pri normalnom vodostaju plovna od Siska, a regulacijama i kopanjem kanala bit ce plovna gotovo od Zagreba .
.
.
.
Iza naslova novina, knjiga, clanaka, poglavlja ne stavlja se
418.
tocka:
Zlatarevo zlato
Tehnicki rjecnik Priroda otoka Mljeta
Tocka
se
I srce
zna govoriti
ne stavlja ni kad
potpuna recenica:
je naslov
Veoma se smanjuje broj patuljaste tekunice Kada se voda povlaci, i barske kornjace odlaze
s
njom
UPITNIK Upitnik se stavlja na kraju upravnoga pitanja:
419.
Tko vas zove? Nista
— Umoran
si?
nisi opazio?
Sto? Gladan
si?
A
koga se ja
Trebalo bi
ti
to
bojim?
nesto toplo sku-
hati?
420.
Kad nekoliko upitnih recenica dolazi jedna iza druge, a smislom su uze povezane, tada se upitnik moze staviti samo iza posljednje, a ostale se odjeljuju zarezom ili povezuju veznikom: Ne
421.
pitaju me: ni tko sam, ni sto
samo jednom
sam?
dijelom recenice, iza njih se mece upitnik, a recenica se nastavlja malim slovom: Pita
li
se
Ljudi dolaze tali,
i
odlaze.
a Sto? tko bi znao.
rijecju
ili
Otkuda? kamo?
— A tudi novci,
— Oni su neSto §apu-
sto? fino miriSu?
RECENICNI ZNAKOVI
98
422.
Na
kraju se neupravnoga pi tan j a upitnik ne stavlja:
Tko zna
koji su nasi.
Red mi
tko re je udario. Pitao je odakle
je dosla ta crna vijest. Nije znao reci je praSina.
423.
Sam
upitnik
moze
stajati
— — Ne znam!
li
to bila
magla, dim Hi
kao znak upitne sutnje u razgovoru:
To je zanimljivo! A kako, molim vas, razgovarati tako s drvecem ko vi?
mi drugi ne mozemo
?
— 424.
Mozda
zato sto ga volim kao
samog
sebe.
Upitnik se obicno stavlja iza upitnih recenica u naslovu: Zasto
nam
Mjesec pokazuje uvijek samo jednu svoju stranu?
Aktuelan Hi aktualan? 425.
Dio recenice u zagradi s upitnikom ili sam upitnik u zagradi znaci da je podatak ispred upitnika nesiguran, nepouzdan, nepotvrden ili je izrazena sumnja u ono sto je pred takvim upitnikom:
Metod
se
kao svjetovnjak zvao Mihajlo
Stilski nije
426.
dobro ako se upitnik u
(?).
toj sluzbi
rabi cesto.
Iza recenice koja je vise usklicna nego upitna stavlja se
iis-
klicnik:
Kad Kad
bih znao! je vokativ na kraju recenice, obicno se stavlja usklicnik
(v.t. 431.), ali
— Kamo
ako prevladava pitanje, moze se ces,
Andro?
staviti
i
upitnik:
— Otkud tebi svracici u to doba, vjestice
stara? 427.
Uz pitanje koje izrazava i cudenje, odusevljenje, ushit se uz upitnik staviti i usklicnik.
moze
— To nije moguce! — rekose mu. A on njima: — Kako nije?! Zavrtim glavom da necu. — Neces?! Zar
ti
nisi
nikada bio mlad?!
Da prijevoz pristedim, i§ao sam za mornara naru vjerovati da on dijamante nosi u kovcegu?! pet engleskih lira
i
bog!
Kamo
cu
s
pet lira?!
— a tko ce morDali su
mi
.
RECENICNI ZNAKOVI
99
USKLICNIK Usklicnik se stavlja iza pojedinih usklicnih rijeci
i
usklicnih
recenica:
— Gle! Gle! Ovi gradovi! Kako su samo pitomi! Topli! UgodPa ova slavna zvonjava! Zvonjava francuska! Pa ove
nil Mili!
rijeke!
Francuske rijeke!
— Ovi kanali zeleni sto se zrcale u rijekama! Koje bogatstvo! Koja
Ijepota!
Koja svecana
Ijepota!
Usklicnik ne mora doci iza svakoga usklicnoga dijela, nego
429. se,
prema
smislu,
ljuju zarezom
—
ili
moze
staviti iza posljednjega, a ostali se odje-
povezuju veznikom:
Prilegnite, odmorite se!
—
nutkao ih
starac.
.
Ne placite, nego radujte se! Konja, konja, Haso, konja!
Ako
430.
moze
se
u
recenici nalaze pojedine usklicne rijeci, iza njih se
staviti usklicnik
bez drugih znakova:
Donese baka gnijezdo, podigose kokos, a ono u gnijezdu nesto zakrijesti: iskocise goli svracici, pa skok! skok! po trijemu. 431.
Usklicnik se stavlja iza vokativa ako je na kraju recenice kad je na pocetku, a jace je naglasen:
ili
— Ti me znas, gospodaru! — Sine! Pri-
caj
Sve je vazno, Ivane! kako je bilo! Draga moja Klarice! Jucer je bio moj god; Gospodo!
Kako
vidite,
ovdje
cestitali
nema
mi Stankovcani, nikad
ni slusateljstva
Ijepse!
na galerijama, ni
ste-
nografa, dapace ni voditelja zapisnika. 432.
Kad usklicnik,
jednome dijelu recenice trebao upitnik, a drugome onda se stavlja samo jedan znak, i to ponajvise kakav
treba biti
prema posljednjem
Kud
bi
si
dijelu:
krenuo, nesretnice! Nesretnice, kud
Manje naglasen vokativ na pocetku recenice recenicu odjeljuje se zarezom (v. t. 455.).
ili
si
krenuo?
uklopljen u samu
Iza upitne recenice s vokativom na kraju moze se mjesto usklicnika staviti upitnik (v. t. 426.)-
RECENICNI znakovi
100
433.
Mjesto usklicnika moze doci smirenijega osjecaja:
— Djedo, je — Daleko
li
Eno
bez bojazni udose.
ih, gle!
Gle, jedna
duga u vodi
i
ili
Kazi slobodno dajte 435.
se stvara.
zapovjednih recenica mjesto usklicnika moze tocka kad su te recenice bez narocitoga naglasivanja:
Iza zeljnih se staviti
znak kao oznaka
koji drugi
daleko otac? sinko. (Tocka iza vokativa!)
je,
434.
i
sio znas.
—
Izvolite sjesti.
—
Molim
vas, do-
mi olovku.
U naslovima se usklicnik stavlja rijetko, samo kad je s kojih posebnih razloga potrebno istaknuti usklicnost ili kad je sastavni dio naslova:
To nam
Bistrina!
je duznost!
Krivci nagradeni! Titov »Naprijed!«
Kao oznaka veoma snaznog
436.
usklika,
mogu
se staviti
dva
il*
usklicnika:
tri
Na
kartici nista,
»Bicega!
!
nego jedna jedina
rijec, sa tri usklika:
!«
ZAREZ 437.
Zarezom se odjeljuju i razlikuju pojedini recenicni dijelovi radi laksega citanja i razumijevanja napisanoga. tiri i
Sva pravila po kojima se zarez stavlja mogu se svesti na ceosnovna nacela: usporednost, naknadno dodavanje, suprotnost
isticanje.
Ta nacela ili
vrijede bez obzira bila posrijedi slozena recenica
dijelovi prosirene.
1.
438.
Usporednost
Po nacelu usporednosti zarezom se odvajaju dijelovi koji jedan uz drugi stoje usporedno, nezavisno, a to su u prvom redu
.
.
RECENICNI ZNAKOVI
JQ1
istovrsni dijelovi bez veznika, dijelovi koji se ponavljaju, nabrajaju.
Ljudi prolaze pokraj mene: tude majke, tude sestre, tuda braca.
Skripa plugova, dahtanje volova, sum zrvnjeva, lupa kamenja, struganje greda uza zidove, sve se to cuje u Jozinu glasu .
.
danas podestat dobar kao dobar dan u godini, da ne§to govori o Jozinim zaslugama, o subotnjem volu, o providuru Barbabjanki, o putovanju u Kopar tamo o Uskrsu, o galijama i o Mlecima.
Shvaca jedino da
A
on
je
pliva, pliva, cio bozji dan.
Dani su
prolazili, zito je raslo,
vima. Zuji, zveci, zvoni, zvuci
voce
je dozrijevalo
po vrto-
—
To je jezik roda moga. Krcnu kolac nekoliko puta, Zviznu pala nekoliko puta, Zadrhtase ta vjeSala tanka. Nabrajanje je
U
Karlovcu,
Zagreb,
To
medu I.
studenoga 1845.
i
za navodenje bibliografskih podataka pa se izonda i izmedu mjesta i godine.
njih stavlja zarez, a tako
Milcetic, CakavStina kvarnerskih otoka,
Zagreb, 1895.,
U
29.
pisanje mjesta uz nadnevak:
svibnja 1971.
31.
vrijedi
i
.
Rad JAZU,
121,
str. 125.
izmedu mjesta i nadnevka ne stavlja zarez: Ljudevit Gaj rodio se u Krapini 8. srpnja 1809., a umro je u Zagrebu 20. travnja 1872. recenici se
Zarez se po nacelu usporednosti normalno stavlja izmedu nezavisnih atributa:
Vani je bila divna, beskrajna, Ijetna noc. Po pricanju djeda moga bila je lijepa, blaga, proljetna noc. Zrela, zuta, mirisava dunja
Na
stablu visoku Neotrgnuta ostala
Jesenas.
RECENICNI ZNAKOVI
102
Vise atributa moze se pisati
441.
bez zareza:
i
stadoh lutati stojnim gradom strmih gotskih krovova kucnih sljemena.
I
trih
i
os-
Velika bijela vrata zinuse.
Prema tome
atributi se
mogu
odvajati zarezima
ili
pisati bez
u tome sto su prvi put upravnoj rijeci dodani nezavisno jedan od drugoga, a drugi put se prvi dodaje potonjima njih. Razlika je
kao 442.
cjelini.
Kad
nalaze samo dva atributa, a odijeljena su zarezom, drugi je istaknut (v. t. 467.). se ispred
upravne
Veze jedan jedini, istovjetni, sit presit ne pise zarez. 443.
rijeci
jedva jedvice, nov novcat, cijel cjelcat, isti smatraju se ponavljanjem i medu njima se ne
Ako
nezavisni dijelovi nisu odijeljeni kojim drugim znakom, odjeljuju se zarezom.
Eh, kako se neki dogadaji nikako ne dadu Badava, to ostaje u krvi. Sada, hajde, zasviraj malo! 444.
izbrisati iz duse.
Nacelo usporednosti, nezavisnosti veoma je vazno za razlicite samostalne skupove koji dobivaju odredeno znacenje tek po jasnoj granici medu njima. U govoru je to stanka, a u pismu, ako nije upotrijebljen koji drugi znak, zarez: Ne, volim umrijeti! Ne volim umrijeti.
Ne
valja prodati! Ne, valja prodati!
Da, ima pravde na zemlji.
Da ima pravde na Molim
lijepo, pisite.
Molim,
lijepo pisite.
Mislila
si
Mislila
si,
u u
zemlji.
tajnosti, suze lije.
tajnosti suze
lije.
Svakog se trenutka blizim suncu smrti, grobu. Pjesnik kaze da se priblizava dvjema pojavama: suncu koje je smrt (u opreci prema suncu zivota) i grobu. Da je iza suncu stavio zarez, rekao bi trima: suncu, smrti, grobu.
Slicno-je i u primjeru: Gledao je preda se osamljenicki razocarano, mracno. Drugo bi bilo kad bismo iza osamljenicki stavili zarez.
RECENICNI ZNAKOVI
445.
Kad
1Q3
dva usporedna dijela povezuju sastavnim ili rastavnim veznicima, normalno se ne odjeljuju zarezom: Cuo se sum Ovaj je kameniti krs okupan suzom i krvlju. Starci stoje u hladu i srcu kapljicu. smreka, maslina i mora. Sve nesto Ivan mi skine torbicu, otvori je i stane rezati hranu. suska pod suskorom, puze uz granu, zuji oko cvjetova, udara krilima i kucka kljunom. Nek naraste visnja ili tresnja, meni je svejedno. Bio tko genijalan ili lud, ptica u kavezu ili zvijer u sumi, svaki od njih imade svoja sveta prava. Ili dosao ili ne dosao, ne nadaj se da ces izmaknuti. se
—
—
Ili
ura« 446.
i
skuplja marke ili jase ili polazi koji kurs tako uvijek se nade po koja pasija.
Kad ima vise sastavnih mogu i drugacije povezivati:
A i
on, pokvarenjak,
ljutnjom
i
gruboscu
i
—
—
ili
cita »Streffle-
veznika, tada se usporedni dijelovi
pokusava se izvuci i lazju i novcem.
i
laskanjem,
prijetnjama,
Takav nacin veoma je blizak isticanju (v. t. 468.). To znaci da se sastavne i rastavne recenice normalno pisu bez zareza,
kao
sto
i
pokazuju upravo navedeni primjeri.
Zakljucne se recenice normalno odvajaju zarezom:
447.
Neki dan
je zapalio
kucu naseg knjigovode, stoga su ga
i
pri-
tvorili.
Ja sam
ti
vec rekao sve, dakle vise nemas sto
Pravila o zarezu izmedu suprotnih
464.
448.
— 466.
i
traziti
od mene.
izuzetnih recenica
v.
u
t.
Zavisne se recenice zbog svoje prirode normalno ne odvajaju zarezom: Citao je neke novine da
mu
vrijeme brze prode. da vidite docek sto se sprema u slavu do-
Dakle vi necete ici laska njegove preuzvisenosti.
Mladi upravitelj grizao se za usne kad je citao taj zakljucak opcinskoga vijeca. Tuziti ga ne smijem jer nemam svjedoka. I tako je nenadano skocio do prozora da je izgledalo da ce se kroz zatvoreni prozor baciti napolje. Ja mislim da to nije sramota reci o covjeku da je pojeo pol praseta kad ga jedanput u godini dana vidi na stolu.
RECENICNI ZNAKOVI
104
Rod
ti
ako
nije rod
te
ne priznaje
i
ne postuje.
Zanimljivo je da se to moze pouzdano utvrditi iako je to veo-
ma
slozen posao.
U svakoj kapljici koju popijes, u des imade i zivota i smrti. 449.
svakom zalogaju
zavisne se recenice mogu nabrajati usporednosti odvajaju zarezom: Ali
i
i
koji poje-
tada se po nacelu
Osjecase da je potpuna iznimka, da je bijela vrana.
Seljaka bi valjalo nauciti kako se zemlja obraduje, kako se i stoka oplemenjuje, gdje se najzgodnije kupuje i najbolje prodaje, kako se kuce grade, kako se red i cistoca drzi, i kako se zivi da covjek zdrav ostane dusevno i tjelesno.
voce
Ako
450.
je zavisna recenica ispred glavne, uvijek se
odvaja za-
rezom:
Da nema
—
nebo premrezili. Tko se u vinu kupa, u vinu se i utopi. Kako se za njegovim stolom najednom stvorila Ankica, to Jakov nije nikada saznao. Uhvatim jednoga za helebardu i kada trgnuh da ga probudim, strazar se skotrlja na zemlju. Tko ne stedi, resetom vodu grabi. vjetra, pauci bi
—
—
—
Tu je zarez potrebno stavljati zbog jasnoce. Naime zbog toga §to glavna recenica obicno pocinje bez ikakva posebnoga znaka, katkada se ne bi znalo gdje zavrsava zavisna, a gdje pocinje glavna. 451.
Jednako se tako zarezom odvaja i skup rijeci s glagolskim prilogom kad se nalazi ispred glavnih dijelova recenice: Otvorivsi uzdrhtalim
—
rukama sluzbeno pismo, pade nemocno
Budeci se nocu u svojoj sirotinjskoj celiji, bija§e na uzglavlje. mu prva misao: Ej, ja sam u Parizu! Ne gubeci je s oka, izgubim se u gomili. isti
452.
—
Takav je skup zapravo stegnuta zavisna recenica pa kao kad se zavisna recenica nalazi ispred glavne.
Zbog jasnoce
je
i
postupak
laksega citanja zarez katkada valja staviti na mjesto gdje inace ne bi dosao:
To To
i
meni
sto si
ti
rekao,
sto si
ti
rekao meni, nije jasno.
U zemljama
i
nije jasno.
gradani osjecaju nesigurni u zatvoru, covvjek se osjeca jednako nesiguran i na slobodi. ciji se
RECENICNI ZNAKOVI
U
takvim primjerima zarez valja
staviti
IQJJ
ondje gdje ce najbolje
posluziti svrsi.
Ispred zavisne recenice zarez se moze staviti
nog dodavanja
(v.
t.
460.
2.
453.
i
i
po nacelu naknad-
461.).
Naknadno dodavanje
Dio recenice koji nije uze povezan s ostalim dijelovima te se kao da je naknadno dodan, umetnut, odvaja se zarezom: Mladost mi je prosla, kao proNapokon stigoh, sav znojan. Njegova Ijetni dan. A stari je otjerao Orlica, bas kao pseto. On nesto zamrmlja, je Klotilda tiho plakala, kao jesenska kisa. u polusnu. Nad onom je ravninom, s koje se u daljini vidjelo otvoreno more, sjalo sunce i uzduh je iskreci podrhtavao. cini
—
—
—
—
Zarezima je ozna£eno da dijelovi posebno objasnjavaju ono uz Sto stoje, kao da su ih pisci naknadno dodali ili umetnuli posto su recenice smislili bez njih. Ti bi dijelovi mogli biti napisani i bez zareza, ali bi tada bili ravnopravni ostalima i nestala bi posebnost naknadnoga objasnjavanja. 454.
Umetnute se recenice uvijek odvajaju zarezom: Ta je sluzba, kazu, unosna. Mi nismo, dobro rece Sartre, odgovorni samo za ono sto cinimo, nego i za ono sto nismo uci-
—
nili.
Takve se umetnute recenice mogu staviti medu crte ili zagrade, ali ako nema posebnih razloga za druge znakove, bolje je upotrijebiti zarez.
Vokativ
455.
je nezavisan
od ostalih dijelova u odjeljuje se zarezom:
padez
recenici.
Ako
i
zato
se
uvijek odjeljuje
nije odijeljen usklicnikom,
— — O moj Lisko, vjeran, — Cekajte, hajduci! — Tako moj prijatelju. — Sjedi, Vlade, pa ces mi napisati jedno pismo — rece mi zena. — Prekidaju me, moj dobri Silvepitam da imadem kome!
Anice, sto slikas?
i
ja bih bio
ti si
je.
a
je to
bilo,
stari
stre, eto
Kao
i
sam
i
vidis.
sto primjeri pokazuju, zarez se stavlja iza vokativa ako je on je na kraju, a s obje strane ako
na pocetku recenice, ispred njega ako je u sredini recenice.
.
.
.
reCeniCni znakovi
106
Prema onome
sto je receno u t. 432. vokativ se odjeljuje zarezom se smatra da je slabije istaknut, kad je blizi ostalim dijelovima recenice. Zbog toga se i iza naslova u pismima moze staviti zarez, ali
kad
tada prva recenica pocinje malim pocetnim slovom 456.
Apoz
(v.
t.
92.).
a iza upravne rijeci smatra se naknadno dodaodjeljuje se zarezom: Glava kuce, moj pradjed, zvao se Antun. U Jurjevskoj ulici. ima neka drvenjara, a u njoj djed Petar, mljekar, sa kcerkom. Jelena, djevojka mlada, zivi u. neznanom kraju. Rugaci, mladarija i djeca, poskakuju uokolo bogalja i prasi
c
nim dijelom
i
ij
—
.
.
.
kaju u smijeh. Posljednji primjer sa zarezom iza rijeci djeca jasno pokazuje da je posrijedi apozicija. Kad se nabraja vise podmeta (subjekata), iza posljednjega se ne stavlja zarez. I atributi kad stoje iza svoje imenice kao odjeljuju se zarezom: Trazim dugme, sivo i maleno. Crvic, cm i dlakav, ide preko staze.
naknadno dodani
.
457.
Samo
kadsto kad sama apozicija sira oznaka ne odvaja se zarezom:
Djevojka
je
jecam
458.
— Odosmo dakle blizu one pot-
zito klela.
leusice docekati Petra mljekara.
imenice kao
stoji iza svoje
.
Dijelovi koji pocinju sa tj. (to jest) navode se kao naknadno objasnjenje i zbog toga se ispred tj. (to jest) uvijek stavlja zarez: ce
Sve gleda jednostrano, on od toga imati. .
.
.
tj.
samo
s
gledista koristi
potpisi su takoder bill falsificirani,
tj.
i
kopirani
stete koju
s
bankov-
nih cekova. 459.
Umetnuti
se dio
moze
odvojiti
zarezom
i
kad
se nalazi iza
proklitickih rijeci:
On ne pokazuje odlucnosti i, zaokupljen svojim misaonim svijetom, propusta trenutak koji znaci ostvarenje srece. Mi treba da, koliko god to mozemo, prenosimo ideje citavom covjeku. Medutim kako se prokliticke rijeci normalno izgovaraju s rijecju iza sebe, ovakav je nacin stilski veoma snazan, zato se njime valja sluziti samo kad je prijeko potrebno, inace postaje puka manira koja nije u skladu s normalnom jezicnom upotrebom.
.
.
.
RECENICNI ZNAKOVI
460.
1Q7
Zavisne recenice mogu se odvojiti zarezom kao naknadno dodane kad glavna moze biti i bez njih:
Djevojka je narezala svjezeg kukuruznog kruha, koji je sama zamijesila i ispekla, jer se Adam neoprezno odao da voli kukuNekog dana, kad je cvijece ponajljepse cvalo, poruzni kruh. I opalim obje cijevi, da bar odjek cu~ sjetih rodaka na imanju.
—
—
jem. 461.
Zavisne recenice, u prvom redu odnosne, koje vec znacenjem pokazuju kao da su naknadno dodane, normalno se odjeljuju zarezom:
Ona je imala iskustva u prenosenju poruka stekavsi ga kod Ne dolazi proljece onako samo, Sofijina oca, koji je bio lijecnik. ne, ono da bude Ijepsega vremena, da uzmognes iz sobe izaci dolazi jer mora doci.
—
—
Zarezom
pisac oznacuje da je zavisna recenica da je teziste znacenja na glavnoj.
manje vazna,
Drugih razlika u znacenju zavisnih recenica odvojenih zarekoje nisu odvojene nema.
zom od onih
Kad
462.
bi glavna recenica bez zavisne bila besmislena
ili
kad
bi
imala drugi smisao, tada se zavisna ne odvaja zarezom: velikih rijeci koje su tako prazne da se u njima mogu Sve sto je jucer saznao kopkalo je neprestano u njegovoj duH i nije mu vise dalo mira. Ali to nije ono sto sam ja htio. Ja sam ona slomljena grana koja na vjetru cvili.
Ima
zatvoriti citavi narodi.
—
—
—
Ovdje zavisne reSenice koje pocinju sa koje, sto, koja dajir pun smisao rijecima na koje se odnose i zato se od njih ne odvajaju zarezom. 463.
Kao naknadno dodani
dio zarezom se jeci ispred glavnih dijelova recenice:
moze
odvojiti
i
skup
ri-
Stari romantik ideje o kontinuitetu e'vropske kulture, Filip
pod dojmom ove male broncane figurine Takve dijelove ne valja odvajati mehanicki, kako u nekim publicistickim tekstovima:
se snuzdio
jilo
17
.
.
razgovoru s britanskim novinarom, predsjednik ponovio je svoj poznati plan
nama Prema ralo bi
se uobica-
DR
Vijet-
.
misljenju
Ho
mir u Vijetnamu.
Si Mina, ispunjavanje ovih uvjeta osigu-
RECENICNI znakovi
108
Prema misljenju americkog delegata, opasnost od iznenadnog moze biti iskljucena sve dok se ne postigne pot-
izbijanja rata ne
puno razoruzanje.
Prema sv e dsko -nor ve skim proracunima, izgradnja atomskogbroda za prijevoz rasutog tereta od 60 tisuca tona stajala bi oko 90 rnilijuna svedskih kruna. U takvim primjerima valja ocijeniti da li je taj dio tijesno povezan s recenicom ili se moze smatrati naknadno dodanim pa prema tome staviti ili ne staviti zarez. Uopce, ne valja pretjerivati pa zarezima odjeljivati svaku rijec i skupinu rijeci koju mozemo smatrati manje vaznom za smisao recenice, a time onda i naknadno dodanom.
—
3.
464.
du
Suprotnost
Svi suprotni dijelovi odjeljuju se zarezom. To su u rijeci i recenice sa suprotnim veznicima:
On
prvom
re-
katkada stao i zagledao se onako klececi i pognute glave u taj sicusni, a nemirni narod. Okrenem se, Gleda, a ne vidi. a cica na zemlji. Jedna, ali vrijedna. Velicina raste, ali obi6nije pada s vremenom. Nema jednosmjernosti ni izgradivanja, nego je sve isprepletenost praSumska, mocvarna, panonska, bezizlazna i mracna. Svake subote dobiva ne samo vola, nego % brentu vina. Nije im dosta da gule i satiru nas jadni puk, vec hoce da nas i sramote. Ostavit cu vas, no vi morate primiti ovu vnalu kutijicu. Koliko sam ja toga kanio svrHti, pa nisam! Ali sve to kod Krde prode caskom, dok kod njega dugo potraju osjecanja, pa cak i izgled lica. bi
—
—
— —
465.
Kad
—
—
—
—
se veznik
komparativni
—
izraz,
,
nego nadovezuje na komparativ ispred njega se zarez ne stavlja:
—
ili
kakav
li danas pametniji nego jucer? Bolje je umrijeti stojeci nego zivjeti na koljenima.
Jesi
Zarezom se ne odvaja ni nijecna veza sa suprotnim veznikom kad ima jesno znacenje (»samo« ili »sam«): Nisam izvrsio nista drugo vec svoju duznost. (Jesno: IzvrHo sam samo svoju duznost.) 466.
Izuzetne su recenice suprotne po svojemu smislu i stoga se normalno odvajaju zarezom: Spasili su blago, samo je bik simentalac ostao u stali.
reCeniCni znakovi
Tu plotove
109
su noci tihe kao usnula luka, samo se psi krecu nocu uz .
.
.
Ali kad izuzetni veznici vezu njih ne stavlja zarez:
Nemam
nista osim ljubavi
Sa zarezom takve
.
.
samo
rijeci,
normalno
se ispred
.
bi veze znacile
da je dio
veznika naknadno
iza
dodan.
4.
Zarez se stavlja
Isticanje
ispred dijela koji zelimo istaknuti:
1
—
Sjedosmo gotovo usred jeIde starim, utabanim putem. Medutim veliki, bijeli zera, ispod granatog, drevnog drveca. dan dizao se kao lijep, snazan momak iz mirna, duboka sna. Dakle ni imena Oluja ce biti strasna, i nasa ce lada na dno. nemas, Hi si ga zaboravio.
—
—
—
Zarez se u tu svrhu' moze upotrijebiti samo kad inace na torn mjestu ne bi dosao, a i tada neki primjeri mogu biti obuhvaceni prviro On je jako ostario, i nista vise ne vidi. Dio iza i drugim n^^clom, npr. zareza moze se smatrati ili istaknutim ili naknadno dodanim. Kad bi dakle zarez u isticanju bio dvoznacan, valja mjesto nietia upotrijebiti koji drugi znak (dvotocku ili crtu). :
Zarez se kao znak isticanja normalno stavlja ispred rijeci i, veza i to i si.:
koje sluze upravo za isticanje, kao sto je pojacajno Izbrisala je vecer sve sa zemlje:
— Zveci u horizont klikcu borci. — Sad cu ...
more,
i
to
ceste,
i
vrtove,
uspomene
—
i
ljude,.
i
rzu konji, i od kolijevke,' Nekog dana dode on na
njoj oruzje neprijateljsko, nizati
moje do kolijevke sezel na veliko neko more.
jer sjecanje
i
svoje,
i
to
i
Nacela primi'jenjena u ovim pravilima o zarezu nazivaju se obicno logickom ili slobodnom interpunkcijom jer se pazi na smisao onoga sto se izrice cesto se prepusta piscevoj odluci hoce li zarez staviti ili nece, za razliku od gramaticke interpunkcije po kojoj se zarez stavlja prema gramatickim kategorijama. Medutim, kako gramaticke kategorije odreduju i logicku interpunkciju i pisac nije uvijek Slobodan, a kako po gramatickoj pisac cesto sam odlucuje, jer gramaticka jednako tako pazi na smisao, s pravom se kaze da niti je gramaticka i
i
i
interpunkcija nelogicna niti je logicka slobodna.
U
primjeni jedne
i
.
RECENICNI znakovi
110
druge razlika je neznatna. Po objema se zarez jednako upotrebljava, osim kad dolazi najprije glavna recenica, a poslije nje zavisna. Tada se po gramatickoj interpunkciji zarez obavezno stavlja, a po logickoj se vecinom prepusta piscevoj volji. To je sva razlika izmedu tih dvaju nacina i ujedno sav visak slobode tzv. logicke ili slobodne interpunkcije. Kako i ta sloboda bitno ne utjece na znacenje recenice, prividnost velike razlike potjece zapravo od naziva, a oni, prema tome, nisu najbolji izraz stvarnosti koju oznacuju. Zato naziv i nije tako vazan, vazno je shvatiti bitnu ulogu zareza i znati pravila kad se pise, a kad se ne pise jer inace ne samo da cemo grijesiti, nego ce katkada izaci i ono sto nismo htjeli napisati.
TOCKA zarez 470.
Tocka zarez (tocka i zarez, tocka sa zarezom) stavlja se obicno na mjesta gdje bi tocka preostro odsjekla jedan dio, a zarez ne bi uocljivo odijelio istovrsne ili srodne dijelove. Kako se za tu razliku ne moze dati cvrsto pravilo, ta se upotreba prepusta uglavnom osobnoj piscevoj ocjeni:
Biljka
sam na
livadi,
kopitom pogazena; mac koji rda u du-
bini morskoj!
Umrlim ni traga; ni pas da lane, ni zelenog macijeg oka, ni mekanog suma cukovog krila; nema ni nocnih netopira ni lepirica.
i
i
.
Ali nocu, u snovima, kad usne bolna, ali jaka svijest dana moje osamljene licnosti i kad lezim bespomocno izlozen noci njenim tajnim silama, tada dogadaji dobivaju strahovito lice u
snovima; tijelo, koje danju sputava misao i ponos, dolazi do svojih prava; smjela divna dusa covjekova lezi mrtva kao kamen na dnu mora, a tijelom gospodari bestijalan strah i nerazumljiva panika zivaca. 471.
Ipak, u nabrajanju istovrsnih ili srodnih pojmova moze se tocka zarez upotrijebiti za jasnije razgranicenje istovrsnih nabrajanja:
Leze znaci svake
sile:
Pluzi, brane, srpi, groblje;
Malji, klijesta, nozi, sila;
Topi, puske, koplja, sablje; Dlijeta, pile
i
sestari;
Veslo, sidra
i
kormila;
Kisti, pera, kolobari;
.
.
.
m
RECENICNI ZNAKOVI
Stijezi, grbi, zezla,
krune;
Mitre, stapi, cisla, krsti;
Javor-gusle jos bez strune; 472.
Tocka zarez odjeljuje prvu polovicu xecenicnoga sklopa od druge:
(pe-
rioda)
se to dijete zvalo Gorazda; sad se zqve Joze, Onda je ono bilo kao hrastic sto ga sunce obasjava, i dazd mije, i zeralja hrani usred sume; sad je nalik na stablo sto ostade samo na sazganametnice noj cistini te ga grom bije, sjekira sijece, i biljke
Onda
mu
sisu sokove.
U
moze
toj sluzbi
doci
i
dvotocka.
DVOTOCKA 473.
Dvotocka se biljezi ispred upravnoga govora: Uto doleti nas Misko, koji je pred kucom na strazi »Idu, idu!« Nije vise govorila: »Suti. javis.
.
.,
umiri
se.
.,
on ce
bio, vicuci:
otici
ako se ne
.«
Dvotocka se stavlja iza dijela koji se objasnjava: Sve su to jakini, kazem ja vama: jedan kao i drugi. Zazeblo me gledajuci u taj grob: dubljeg i hladnijeg tesko da bih igdje na svijetu nasao.
—
474.
Dvotocka se stavlja ispred onoga
dijela recenice
u kojem
se
sto nabraja:
Tlo je pokriveno snijegom prosaranim tragovima sumske divi drugih. No nije samo lijeska prilagodena na oprasivanje vjetrom, nego i vecina naseg sumskog drveca: hrast, grab, bukva, kesten, breza. Zastanite kod nakupca Ijekovitoga bilja. Tu cete vidjeti ne samo bazgu, lipu, sljez, zalfiju, nego i rjede sumsko bilje: lazarkinju, naprstak, brusnicu, oslad, Ijaci: zeca, lisice, lasice
ljubicu,
pa cak
i
— —
runolist.
Posljednji primjer pokazuje da ne treba ispred svakoga nabrajanja stavljati dvotocku, pogotovu ispred nabrajanja koje se normalno uklapa u recenicu: Ali mi Ivica pokaza Jelacicev trg, Svetog Kralja, Maksimir, Tuskanac, Promenadu i do Gornji grad, pa i ono mjesto gdje su
Gupca
mucili.
.
.
.
RECENICNI ZNAKOVI
112
Milieu vec poznata pa mi pokazuje Glavicu, Persinovu pec, Skrinjinu, Galiju, Sedlinu.
Ta imena su
475.
i
Dvotocka se obicno ne pise ispred nabrajanja koje se uvodi kraticama npr., tj., a ne pise se ni iza naslova pod kojim dolazi nabrajanje, kao §to je SADR2AJ, KAZALO, POPIS, PREGLED i
si.
TRI
TOCKE
Tri tocke stavljaju se na mjesto gdje je izostavljen dio teksta.
476.
Obicno se stavljaju na mjesta gdje ga
citatelji
mogu sami
na-
dopuniti:
Sluge zove Smail-aga Usred Stolca kule svoje,
A
u zemlji hercegovoj: »Ajte amo, sluge moje.
Ne pada
.
snijeg da pokrije brijeg.
.
u navodu na mjestu izostavljenoga dina kraju navoda kad se s kojih razloga ne na-
Tri tocke stavljaju se
477. jela,
na pocetku
vodi pocetak (Primjeri su
ili
ili
u sredini kad se izostavi koji dio. u primjerima koji se navode uz pravila
kraj recenice,
veoma
cesti
i
o recenifcnim znakovima.) 478.
Ako bi mogla nastati sumnja cemu sluze tri tocke, jer se mogu nalaziti i u izvorniku, tada se tri tocke kao znak izostavljanja stave
479.
u zagrade.
Ako se zeli posebno istaknuti da je izostavljen duzi tekst, stavlja se 6, 9, 12 ili vise tocaka, pa i cijeli red, a izuzetno i nekoliko redova. Ali tim se nacinom valja sluziti kad je zaista prijeko potrebno.
U navodu se izostavlja onaj dio koji nije prijeko potreban za ono zbog cega se navod navodi, a to se smije uciniti samo onda kad izostavljanje ne utjece na smisao ispisanoga dijela. 480.
Tri tocke stavljaju se na kraju prekinutoga teksta koji se nastavlja.
BAN:
Sto vi dakle ielite?
.
.
.
.
.
.
..
RECENICNI ZNAKOVI
RADlC: Vasa
preuzvisenosti, ja se osmjeljujem
BAN: Molim, molim. RADlC: Ja se osmjeljujem u
H3
zapitati
.
.
Vasu Preuzvisenost za sud
toj stvari.
BAN: No
to se
mora tek
konstatirati.
RADlC: zete
O, ja znam, Va§a Preuzvisenosti, da vi ne morate vjerovati.
i
meni ne mo-
.
BAN:
vam
vjerujem, no sto vi trazite? pratim javni na§ zivot opazio sam. RADlC: Otkad BAN: J a ne zelim sluSati vasih nazora. RADlC: Opazio sam da Vasa Preuzvisenost, a i po svojim organima isticati daje da ne moze u drzavnu sluzbu stupiti onaj koji ne stoji na Nagodbi. O, ja
.
Tri tocke se stavljaju kad pisac zeli oznaCiti isprekidan go-
481.
duze stanke
vor,
i si.
— Cuj — progovori Pupu zbunjeno —
ti si.
.
.
tako.
.
.
covjek,
znam. Zato sam se i sjetio. Dragica mu iskrsne pred ocima, a on ih pritvori. Modra bluza. vrat. kosa. Ali, dodavola, lice nikako da iskrsne!
to
.
.
.
.
Kad
482.
kad
.
.
.
pisac ne zeli odsjecno po£eti
ili
zavrsiti misao, a osobito
na kraju zamisli, stavlja tri tocke: Oblaci, jesenji bijeli i teSki oblaci kao vunjac, a okolina pozutjela kao pejzai na starom goblenu. A brlljan na Smiljkinom grobu drsce, treperi, kao da zeli prozboriti. Odjedared se sa nekog cvijetka digne bubica, pa zujne, zacvili, pretvori se u zlato i stane se dizati, dizati prema zeli
.
.
.
.
.
.
da se
.
.
Citalac
nebu, prema nebu.
.
Isceznu.
Kada mi
se izgubi sa vida,
otkinem nekoliko
listica
od br-
sljana.
Evo, ovo je uvelo Usee sve sto mi ostavi mladost. Ima ih koji
nemaju
nju
I
Som.
ni toga. i
.
njega zakopaSe kriSom,
.
Nek
A
vjetar
kuka nada mnom,
suze roni kiHca
Med granjem crnim
borovim.
.
— kriSom, dragi Htaoce, kri-
RECENICNI ZNAKOVI
114
CRTA 483.
Crta se upotrebljava za oznacivanje stanke, i to uglavnom jace stanke nego sto je izrazena zarezom. Stoji cesto mjesto zareza, zagrade, navodnika, a katkada i mjesto dvotocke.
484.
Crtama se odjeljuju uklopljene recenice ili rijeci kad se uklopljeni dio zeli jace istaknuti ili oznaciti da su stanke duze:
Na Badnjak sjedim
— sam
—
samcat pokraj prozora u hotelu gledajuci kako odlicna neka Svedska obitelj kiti bozicno drvo. Ako je rijeka jaka, a plima velika, onda je izrnedu njih ljute borbe: more hoce naprijed, a rijeka mu ne da, pa se celom o celo kvace kao dva silna bika hoteci jedan drugoga potisnuti. velikim Samo antilope se ni lade ni covjeka ne boje pa nas svojim ocima radoznalo motre.
— —
—
—
485.
Crtom se, kao i zarezom odjeljuju umetnuti dijelovi: Tko visoko leti kaie narod nisko pada.
—
—
To osobito vrijedi za redenice u kojima ima vise zareza pa bilo jasno koji se dio odvaja kao umetnuti ili naknadno dodani. 486.
ne bi
Crta se stavlja ispred onoga §to dolazi neocekivano, suprotno
prethodnom I gol
i
dijelu:
bos,
i
jos
mu
je
— zima.
Dlanovima, koji su uvijek vreli, grijem svoje tijelo studenije biva. rob. Ali on, Joze, tako jak i HI, pa
—
i
joS
mi
—
I
A
tako u snovima gledaju srecu, plovit se boje. jarbole larene zastave
Na I
487.
—
mecu
stoje.
Crta sluzi da uz drugi koji znak oznaci jacu stanku:
Jure pokraj mene vicu6i: »Rat! »Teta,
AV 488.
—
nigdje
patuljci!«
nema
— Rati*
poviknem veselo. Tebe nema.
Tebe.
—
Crta stoji u sazetim, poslovicnim recenicama na prekretnom mjestu:
— radost. Mladost — ludost. Kakva sjetva — takva ietva. Mladost
.
.
reCeniCni znakovi
489.
115
Crta se stavlja na mjestu gdje se prekida govor, a zapoceta se misao ne dovrsuje: »Kad se vratis kuci, pozdravi mi majku, red joj «, ali bolesna drugarica grcevito zajeca i izgubi svijest. Kajite se jerbo zora rana Nac ce mnogog kud zavazda gre se. « Kajite se
—
—
u grlu
Ali
Dobru starcu
U
rijecca zape.
mogu
toj sluzbi
doci
i
.
dvije, rjede
i
tri crte:
»A boli li crva kad ga seva jede?« »Kako ne bi?!« »Pa kako
Ne
ide
je to
mu
v.
«
cudi se Vlade, ali ne rece sto misli. citao, A ni meni.
glavu §to je
Svi smo mi crvi, moj Vlade crva!
.
—
i
crvi,
i
manji od
.
Kad pisac zeli naznaciti duzu stanku ili ne zeli zavrsiti recenicu odsjecno, stavlja jednu, dvije, tri crte, rjede vise. U toj sluzbi dolaze i tri tocke (v. t. 482.). 490.
Crta se upotrebljava u pripovijedanju za oznaku upravnoga govora i zamjenjuje navodnike, a i zareze kad su pripovjedaceve rijeci uklopljene u upravni govor ili slijede za njim. Dobro vece kaze Roko vrlo tiho, i ja cujem strunu na-
— — petosti u njegovom suspregnutom glasu. — Dobro vece — kaze fratar tako suzdrzano, skromno, pazljivo gledajuci pred sobom dvije sjene sto su se neocekivano pojavile tamnog siprazja noci. — Iz daleka? — Da — kaze Roko, — Rijetko tko zaluta ovamo. — Znam — kaze Roko. — Krenuli smo da trazimo freske. isto
iz
nam
se auto,
pa smo
Dobro smo dosli, je li? Dobro ste dosli Premjestali smo se
— rekao
Pokvario
— — Mozemo
491.
Uz
je fratar s
Ovo
je
Gradina, ne?
tamnim smijeskom.
s noge na nogu, nespretno. ovdje negdje prespavati? pitao je Roko.
—
rijeci.
takvim se primjerima mjesto crte upotrebljavaju
nici (v.
492.
pjeske.
crtu ne treba pisati zarez ni tocku, osim na kraju pripo-
vjedacevih
U
li
isli
t.
i
navod-
496.).
Crta se stavlja na prekretu gdje se recenica drukcije nastavlja negoli je pocela:
RECENICNI znakovi
116
Tuzi mlada, za srce ujeda, oci gore zivlje od plamena, celo od mjeseca i ja placem kao radio dijete.
—
joj je Ijepse
493.
Crta se stavlja kad se vise (pod)naslova navodi jedan iza drugoga:
SLOM FASlSTlCKE DIKTATURE
—
Fasizam se protivi geniju rimskog i talijanskog naroda Svi faktori javnog zivota u Italiji danas su protiv fasizma Mussolini trazi spas u aktivnoj vanjskoj politici stare $kole
—
U
toj sluzbi dolazi
i
tocka
(v.
t.
416.).
NAVODNICI 494.
Navodnici se sastoje od dva
pocetnog „ ili » i zavrsnog ili « i uvijek se upotrebljavaju oba, prvi na pocetku, a drugi na kraju onoga sto se navodi. Valja dakle pripaziti, osobito pri duzem navodu, da se stave oba dijela. dijela:
"
Navodnici se upotrebljavaju kad se sto navodi upravo onako kako je izgovoreno ili napisano.
Antun Barac kaze: hrvatskim jezikom ne znadi prema tome samo upo-
Raspravljajuci o MatoSevoj prozi, »Pisati
trebljavati hrvatske rijeci
hrvatsku sintaksu, nego dati, da u pismenom sastavku dode do izraza ritam hrvatskog jezika i sve one njegove znacajke, kakvih nema ni u jednome drugom jeziku«. i
Velifina malenih, Zagreb, 1947,
str. 134.
U navodenju pisanog teksta u nacelu se ne smije nista mijenjati pa se prepisuju cak i tiskarske pogreske. (U navedenom Barcevu tekstu nije nista mijenjano, pa ni zarezi iako nisu u skladu s pravilima u ovom pravopisu.) Ako je koji dio previse, moze se izostaviti, ali to mjesto treba oznaciti s tri tocke (v. t. 477.), tiskarska se pogreSka oznacuje usklicnikom (v. t. 538.), a ako se Sto istice posebnim tipom slova valja reci u napomeni (obicno: isticanja moja). Zbog jasnoce jedino se obavezno mijenjaju navodnici u polunavodnike (v. t. 505.). Ako se tekst navodi u popularnije svrhe, moze se prilagoditi pravopis, ispraviti tiskarska pogreSka, ali se ni tada ne smije nista mijenjati Sto bitno utjece na sam tekst. 495.
Navodnicima se oznacuje upravni govor: »Zar je to sve?* uzdisao je Cezar na vrhuncu svoje mo6i slave.
»Zar
je to zbilja sve?!«
%
«
RECENICNI ZNAKOVI
J
17
Nesto mi iz sumraka sapce: »Tko ti veli da si pjesnik? Cujes li ti $to rumeni oni oblacici na nebesima jedni drugima §apcu? Ako ne cujes, nisi za pjesnika, kao ni onaj za slikara koji slika ruzu kako cvate. Ako si ti slikar, naslikaj je kako mirise!« 496.
Navodnici se upotrebljavaju u razgovoru kad govornika dolaze jedne ispod drugih:
»U »U
sam
Kraljevici
prozivio
tri
rijeci
pojedinih
godine.«
Kraljevici? »Da. Kod isusovaca.«
»U frankopanskome dvoru?« »Tako je!« potvrdi mi on. »Tamo nam je bila skola.« « »Sjecam se »Zar ste i vi iz onoga kraja?« »Iz Novoga.* •— « »Bio sam u Novom; lezi poput Betlehema
—
»A znadete
Stogod hrvatski?«
li
U razgovoru pripovjedackih djela mjesto navodnika u novije je vrijeme obicnija crtica (v. t. 490.), pogotovu kad rijeci pojedinih govornika dolaze jedne ispod drugih, kao §to je u navedenom primjeru.
U
497.
dijalogu kazalisnih djela ne upotrebljavaju se ni navodnici
ni crtice:
GABRA MATIC:
Dizes*
ti
parnicu.
ILARIJA: Radi prisvojenja tudega vlasniHva. GABRA: Dugo se proces vukao. ILARIJA: On je mazao gdje je samo mogao.
GABRA: A
ti
nisi htio mazati.
ILARIJA: ZaSto za svoje rodeno da mazem. 498.
Opcepoznate izreke, osobito narodne poslovice, obi£no se ne u navodnike: Narodna poslovica opominje: Tko se ne muci u mladosti, kuku u starosti!
stavljaju
mu
Navodnicima
499. s
se oznacuju tude rijeci koje su tijesno
recenicom, a pisac ih
povezane
zeli naznaciti kao tude (kao navod):
doktor koji me lijeci i koji po svom gradanskom pozivu brigu brine o mojim zivcima, tvrdi da su to zapravo »podrovani zivci« i da sve to nema nikakvog »dubljeg i vaznijeg znacenja« .
.
.
.
On
je
sada »na rodenoj grudi«, kako veli Dalski.
.
RECENICNI znakovi
118
Petar Zoranic Ninjanin davno je pricao sutoj bascinU.
Navodnicima se oznacuju
500.
vom
rijeci
i
pjevao o nasoj »ra-
koje se uzimaju u podruglji-
znacenju:
Dok mi ovako razgovarali o »vaznom« predmetu, dode u sobu domacica. (Znaci da predmet nije bas vazan, da je rijec zapravo o caskanju.) i
.
Tu
.
je bilo
ne samo »crepovlja«, vec
i
dobro sacuvanih zara.
.
(Rijec je o arheoloskim ulomcima.)
Bijase to treci dan »bune«. (Time je receno da to nije bila
prava buna.) 501.
Navodnicima
se oznacuju rijeci koje
ne idu u knjizevni
jezik,
a pisac ih ipak s kojih razloga upotrebljava:
To
je bila
prava Mazuraniceva kuca,
s
prostranim balkonom,
jer je »shodic« obiljezje starih nasih kuca. (Novljani se sale da Mazuranici najprije »balkun« zidu pa istom onda kucu grade!) .
.
.
me u — kako mojom sobom.
odvedose
odsele biti
Malo
pred tim stigao
je
iz
veli teta
— »bavlioteku«, koja ce
Velikog Gnijezda, gdje je imao mu prva »stacija«, da istrese i
posla kod suda, i tu kod Jure bijase pretrese novosti koje je pohvatao.
Navodnici uz druge znakove 502.
Kad je medu navodnicima potpuna recenica, onda se recenicni znakovi stavljaju ispred drugoga navodnika: »Cemu
bih se
mogao
nauciti od sitnoga
»Kojecemu, jer su mravi razumniji od »U cemu je taj njihov razum?«
Salamun
se nasmije
i
rece:
mrava?«
ljudi!«
»U cemu? Vec u tome
sto
nemaju
kralja!«
Kad
medu navodnicima dio recenice, onda znakovi mecu iza drugoga navodnika: I
je
tako nisam vidio kako se »prosi«.
Tko jos vjeruje u »vrzino kolo«? To je dakle taj cuveni »lijecnik«!
se recenicni
RECENICNI ZNAKOVI
503.
Kad
H9
medu navodnicima
prekida umetkom, zarez se mece iza drugoga navodnika ako sama recenica na- torn mjestu nema recenicnog znaka; ako ga ima, zarez se mece ispred drugoga navodnika: se recenica
»Gospodine,« kaze covuljak
mome
ocu, »kupite stogod!« (Pre-
ma: »Gospodine, kupite stogod!«) »Bili smo«, rece Ivan, »kod njega na rucku.« 504.
Recenica poslije upravnoga govora ne odvaja se zarezom ako upravni govor zavrsava upitnikom ili usklicnikom:
»Gdje ga
je udarila?« pitaju se.
»Halo!« odazivlje se znanac. Ali poslije navodnika mjesto tocke stavlja se zarez:
»Ne
vidi se«, rece jedna.
»To
je ono«, jadikuje matt.
POLUNAVODNICI 505.
Kad
izmedu navodnika nadu rijeci koje su vec oznacene navodnicima ili bi ih prema pravilima trebalo tako ozna£iti, onda se mjesto njih stavljaju polunavodnici: »Hrvatski su knjizevnici vec u pocecima preporodnog rada osjetili izrazajnu snagu nasega jezika. Mihanovic je u svojoj ,Reci domovini' ispravno tvrdio, da u nas ima izraza, koji se ne dadu prenijeti ni u kakav strani jezik. Draskovic je svoju ,Disertaciju zapoceo pisati s ponosnom tvrdnjom, kako mi imamo jezik, kojim se moze izreci sve, sto covjek osjeca i misli.« se
u
A. Barac,
recenici
(U izvorniku stoji: »Reci domovini«, »Disertaciju«. Inace nije nista drugo mijenjano, pa ni zarez (v. t.
n. d., str. 146.
494.).
Kad
navodnicima nalaze na kraju navoda, tada se najprije stavljaju polunavodnici, a zatim navodnici: se rijeci oznacene
»U
svojoj raspravi ,Ustroj hrvatskog jezika' (u 'Nevenu' 1854) upozorio je Veber na bogatstvo naSega jezika s obzirom na nje-
govu moc i
rijeci
1869.,
izrazaja.
izvedenih
Kao dokaz naveo
iz
istoga korijena.
je
mnostvo
Na
oblika, sinonima
isto pitanje vratio se g.
u clanku ,0 slogu hrvatskom' .« Isto, str.
147
.
.
.
.
reCeniCni znakovi
120
ZAGRADE 506.
Zagrade, kao otvorene zagrade
navodnici, sastoje se od dva dijela: prvog,
i
i
(
drugoga, zatvorene zagrade
U zagrade se stavljaju njavanje i objasnjavanje:
rijeci
i
).
recenice koje sluze za dopu-
Nekog
jutra dode sestra Marica posteljici mojoj te stveno sapce: »Vlade, otac su prisli!«
(U kuci smo cakavski
mi
tajan-
govorili.)
Zvonce na vratima (postavljeno da zvoni za odbjeglim pijancem) usluzno najavi Melhiorov ulazak.
On
je (u
njihovim predodzbama) dosljak.
Stari je Kavran (jo§ uvijek preko glave vio sinovljev glas. .
.
u vinu) opet zabora-
.
Sa zagradama ne valja pretjerivati. Ako vec treba nesto oznaciti kao umetnuto, naknadno dodano, moze se i zarezima: Mjesto: Idem po sobi (kao starac po dvoristu) i hvatam se glave govoredi
.
.
bolje bi bilo:
Idem po 507.
sobi,
kao starac po dvoristu,
i
hvatam
se glave govoreci
.
Recenicni znakovi koji pripadaju zagradenom dijelu stavljaju se u zagrade, a ostali izvan njih, kao sto pokazuju primjeri:
Lezim u
od kakova stana cijelom stropu. U svojem »Liscu« (u crtici »Sto sam mislio umiruci?«) spominjem kako su mi u smrtnoj borbi svi grijesi i sve opacine mladanog mojeg zivota bile pred ocima. Jedina moja mati (mucenica vjecna!) rece da joj je milije da gudim nego da se na krov penjem. kolijevci, a to svjetlo (suncani odsjev
—
kla, sto li?) titra
—
.
508.
Zarez dolazi samo iza drugoga dijela zagrade.
—
»Marice (tako se ona zvala), Marice, hoces li biti moja?« Vec pune dvije godine nosi revolver u dzepu (dvadeset i jedan Ali da imas samo toliko stida franak je dao za njega), a niltal (stari je lijevom rukom zadro noktom o zub i kvrcnuo glasno), ti bi se ipak zamislio nad tim svim malo!
—
Ako padaju
se
u zagradama nalazi citava recenica, svi znakovi koji dolaze u zagrade, v. prvi primjer u t.*506.
toj recenici
pri-
PRAVOPISNI ZNAKOVI 509.
Pravopisni su znakovi: tocka (.), dvotocka (:), tri tocke (. .), crta ( ), crtica (-), zagrade ( ), zvjezdica (*), apostrof ('), znak .
—
>
jednakosti (=), znakovi podrijetla (< razvilo se od, razvilo se n /), znak duzine ( ), genitivni znak (A). u), naglasci (\
\
—
Kao pravopisni znakovi mogu usklicnik
(!),
upitnik
(?)
i
navodnici
posluziti (»
i
recenicni znakovi:
«).
TOCKA 510.
m. 511.
iza kratica: ltd.,
i
dr.,
i
si.,
nom.,
zem., pov. (Druge primjere usp. kod kratica.).
r.,
Tocka se pise iza svih rednih brojeva radi razlikovanja brojeva od glavnih brojeva. 2.
tih
512.
Tocka se upotrebljava
1.
Ne pravi se razlika izmedu arapskih i rimskih rednih broKako se rimski brojevi pretezno rabe kao redni brojevi, a
a)
jeva.
imaju oblik nekih velikih latinickih slova, cesto bi dolazilo do nejasnoca kad se rimski redni brojevi ne bi oznacivali tockom:
Dan ustanka naroda Hrvatske slavi se 27. srpnja. Temelji nove Jugoslavia postavljeni su u Jajcu 29. XI. 1943. godine. Povijesna X. sjednica CK SKH odrzana je u Zagrebu 15., 16. i 17. I. 1970. godine. Tekst je prenesen sa 179. strane IX. knjige Starih pisaca hrvatskih.
Usp. jos
—
i
ove primjere:
tiskane malim slovima: ucenik gade, jedinice X. korpusa;
I.
gimnazije, vojnik
3.
bri-
PRAVOPISNI ZNAKOVI
122
— VI. 513.
GIMNAZIJA, IV. ARMIJA, OBLJETNICA, 100. GODlSNJICA.
tiskane velikim slovima:
BRIGADA,
50.
I.
b) Pravilo o pisanju tocke iza svih rednih brojeva vrijedi jednoznacno, pa se tocka pise i onda kad slijedi koji drugi pravopisni znak (zarez, crtica, zagrade i si.), tj. tocku kao pravopisni znak iza rednih brojeva ne iskljucuje drugi pravopisni znak, kao
sto je
ne iskljucuje ni
iza kratica; tocka je dakle stalna
oznaka
rednih brojeva:
— —
August Cesarec (1893. 1941.) pisao je pjesme, pripovijetke, romane, drame, putopise, eseje i studije. Objavljena su mu Izabrana djela I. X. (1946. 1955.).
—
Po u nizu:
torn pravilu tocku treba pisati
Vidi biljeske na
Zagrebu,
iza svih rednih brojeva
str. 7., 13., 26., 38., 93., 97.
Tocka se stavlja dvojenoga datuma:
U U
i
i
iza
i
101.
rednoga broja za godinu na kraju
iz-
27. VII. 1971.
Splitu, 27.
7.
1971.
DVOTOCKA 514.
Kao
pravopisni znak dvo tocka se pise izmedu brojeva da se
oznaci omjer, a cita se prema: Cisti se prihod dijeli
u odnosu 70
:
je
utakmica izmedu prve
zavrsila rezultatom 3
na tvarne troskove
i
druge momcadi Di-
2.
:
TRI 515.
i
30.
Nogometna
nama
na piscevu zaradu
TOCKE
puta po tri tocke ili neodreden broj tocaka) stavljaju se mjesto izostavljenog ili nedorecenoga teksta. Potanje je to prikazano u pravilima o recenicnim znakovima u poglavlju Tri tocke, posebno u t. 476. 479. Tri tocke (katkad dva,
tri
—
PRAVOPISNI ZNAKOVI
123
CRTA 516.
Crta izmedu brojeva zamjenjuje prijedlog do:
1.
Vozi prosjecnom brzinom 80 (1814.
—
traju 14
Ako
— 90 km na
1890.) bio je prvi hrvatski
— 30 radnih
sat. Jvan Mazuranic ban pucanin. Godisnji odmori
dana.
se ispred broja napise prijedlog od,
onda se izmedu bro-
jeva ne stavlja crta, nego valja napisati prijedlog do:
Pod svojim imenom SKOJ
djelovao od 1919. do 1948.
je
godine. 517.
Crta se redovito pise kad se zeli oznaciti udaljenost izmedu dvaju (ili vise) mjesta ili pravac kretanja od jednoga do drugog mjesta: 2.
Auto-cesta Zagreb
—
Split,
— Beograd iznosi 395 km. smjerom Zagreb — Sisak — Bihac — Knin —
Cestovna udaljenost Zagreb
Vlak vozi 518.
Split.
3. Crtom se vezu svaka dva uzastopna naziva vremeno ili trajno zdruzena u medusobni odnos:
Gledali
ili
imena
pri-
— Hajduk. Zagreb — Dubrovnik.
smo utakmicu Dinamo
Zrakoplov
leti
na
liniji
CRTICA 519.
1.
Crtica se kao pravopisni znak pise:
a)
izmedu dijelova poluslozenica:
radio-aparat,
sovjetsko-
-americki odnosi, Ivanic-Grad, Smail-aga; b)
izmedu dvostrukih prezimena: Broz-Ivekovicev
Ivana Brlic-Mazuranic, Maretic-Ivsicev prijevod 520.
2.
rjecnik,
Ilijade.
Crtica se pise:
a) pri rastavljanju rijeci na slogove: Za-greb t Hr-vat-ska, Ju-go-sla-vi-ja, go-spo-dar-ski od-no-si;
b) pri
oznacivanju
p-r-i-j-a-t-e-Zj,
sricanja
z-a-h-v-a-l-i-t-i;
pojedinih
glasova u
rijeci:
PRAVOPISNI ZNAKOVI
124
pri rastavljanju
c)
na sastavne dijelove: nazocn-ost,
rijeci
od-govoriti, ucitelj-ica;
u oznaci nastavka
d)
i
sufiksa: zen-a, zen-e, zen-om; zut,
zut-a, zut-o; ucitelj-ica.
521.
Crtica se stavlja na kraju retka kad se cijela rijec ne moze u istom retku, nego se jedan njezin dio mora prenijeti u iduci redak. (O rastavljanju rijeci na kraju retka v. t. 409. i 410.). 3.
napisati
522.
Radi ustede na vremenu
i prostoru crtica se pise izmedu izvedenih dvaju s kojim brojem kad se prvi dio pise brojkom, a drugi dio slovima: 50-godis'njica, 60-ih godina,
4.
dijelova rijeci
30-godiSnjak.
Uz
rijec obljetnica pise se redni broj
30. obljetnica
523.
ustanka
i
puna
i
rijec,
bez crtice:
narodne revolucije.
Kad
treba sklanjati kratice etikete napisane velikim slovima, izmedu kratice i padeznog nastavka stavlja se crtica: sudjelovanje u NOB-u, student VPS-a, odluke ZAVNOHA-a, u 5.
BiH-u,
SSSR-a.
iz
Kao
neke kratice etikete imaju svoj gramaticki rod, tj. ne moraju biti istoga gramatickog roda niti imati istu vrstu deklinacije kao viseclana imena ili nazivi prema kojima su napravljene. sto primjeri pokazuju,
ZAGRADE 524.
Kao pravopisni znak zagrade
sluze za skraceno oznacivanje dvostrukih likova istoznacnih rijeci i oblika: akcen(a)t, cit. akcent i akcenat; zarad(i), cit. zarad i zaradi; dobrog(a), cit. 1.
dobrog
dobroga; veselim(a),
i
Zbog ustede na vremenu
mogu na
isti
Cit.
veselim
i
veselima.
prostoru u posebnim se prilikama nacin skraceno pisati i raznoznacne rije£i koje imaju i
iste dijelove: (pre)nositi, cit. prenositi
oznaciti
i
i
nositi; oznaci(va)ti, cit.
oznacivati.
Ne valja pisati primjere kao ucenik(ica) i si. jer nisu dvostruki likovi istoznacnih rijeci niti su to rijeci koje imaju posve iste dijelove.
PRAVOPISNI ZNAKOVI
525.
2.
Drugi dio zagrada
iza slova
sluzi
^25
katkad iza rednoga broja
i
mjesto tocke za oznacivanje odjeljaka u tekstu:
cesto 1),
2),
3), 4), 5); a), b), c), d), e) itd.
U strucnoj literaturi upotrebljavaju se i neke duge vrste zagrada: uglate zagrade [ ], viticaste zagrade { }, izlomljene zagrade ( >.
ZVJEZDICA 526.
1. U strucnoj literaturi zvjezdica se stavlja ispred rijeci koja nije potvrdena u pisanim vrelima, nego se uspostavlja rekonstrukcijom: *bl*bxa buha, *gordt> laz, Hegeti grad, H-bZb Hegeti lezati, *svet'ja svijeca.
>
>
>
>
Zvjezdicom se oznacuju
>
>
moguci, ali neobicni, neprihvaceni likovi rijeci. To se vidi u ovom primjeru: Pridjev zagrebacki izvodi se od etnika *Zagrebac ili *Zagrebec. Kako ti likovi (*Zagrebac *Zagrebec) nisu usli u normalnu jezicnu praksu, obiljezavaju i se zvjezdicom. 527.
2.
U
i
rjecnicima se zvjezdica stavlja ispred rijeci (rjede iza
kao upozorenje da rijec oznacena tim znakom ne ide u normalan rjecnicki fond, nego da je treba zamijeniti drugom, na citati, *ze)\\n ulje, koju se upu6uje, npr. *astal stol, *catati rijeci)
>
*preduzece
>
>
>
poduzece.
Usp. vise takvih primjera u rjecniku uz ovaj pravopis. 528.
3.
Katkad
se zvjezdica stavlja uz koju rijec
u tekstu kao
upozorenje da se tuma£enje, napomena ib" koji drugi podatak u vezi s torn rijefcju ili opdenito u vezi s tekstom donosi ispod teksta ili iza teksta. Nova se takva upozorenja na istoj strani obiljezavaju dvjema, trima i s vise zvjezdica. Ako takvih upozorenja ima vise, bolje je mjesto zvjezdice stavljati brojeve.
APOSTROF 529.
1.
Apostrof se biljezi mjesto izostavljenog slova, ponajvise i u ustaljenim izrekama:
u pjesnickim tekstovima
PRAVOPISNI ZNAKOV1
126
a)
u pjesnickim tekstovima: I
kad znoj nam skvasi
celo,
prav'mo ga svijesno, smjelo. Haj, kad tuga srce kida Pa te pije poput zmije, Man' se, druze, vedra vida, Onih briga tricavije'! Reko f babo cedu svomu, I
Da sam b)
i
ja tvoje cedo.
u ustaljenim izrekama: grmi iV se zemlja trese. Stan, da ti recem »Dobar dan«!
Ili
530.
Apostrof se ne pise na kraju krnjeg infinitiva i glagolskoga priloga sadasnjeg, iako to nisu knjizevni oblici. Apostrof se ne pise ni na kraju krnjeg infinitivnog oblika u sastavu futura: 2.
govorit cu, pisat cu, uradit cu.
Apostrof ne treba biljeziti ni kad se sazimanjem dvaju samoglasnika dobije samo jedan: ko
>
)
PRAVOPISNI ZNAKOVI
< znaci da se od rijeci
Znak rijec
ili
Tim
ili
oblik ispred tog znaka: dan
127
oblika iza tog znaka razvila
.
znakovima moze upucivati i na rijeci koje se prepoobicaj. rucuju, kao npr. u rjecniku uz ovaj pravopis: adet se
>
NAGLASCI Kad
534.
se zeli oznaciti precizan izgovor rijeci, stavljaju se na-
Pisu se samo iznad samoglasnika. Njima se oznafcuje mjeduzina i vrsta naglasenosti naglasenog sloga (samoglasnika)
glasci. sto,
u
rijeci.
Znakovi su za naglaske
ovi:
\ — brzi (kratkosilazni) \ — spori (kratkouzlazni) — silazni (dugosilazni) / — uzlazni (dugouzlazni). ri
Dugi nenaglaseni samoglasnici
biljeze
se
znakom za du-
zinu (— Primjeri: sila, brat,
oko, sjednica, na zemlju,
sestra, govoriti,
ne
mogu
(ja),
i
brat,
meso, grad, pamtiti,
535.
ruka, potiskivati, za
se,
vidim, sestre (G
u grad.
U
jd.),
strudnoj literaturi upotrebljavaju se i razni drugi naglasni znanovi akut (ili prema primjeni: Cakavski akut, kajkavski kovi: -w akut, posavski akut, podravski akut), poluakut (ili kratki akut), ekspiratorni naglasak, poludugi (ili produljeni) naglasak, v» znak za kracinu, razvlaceni naglasak, * tromi naglasak, znak za poluduzinu.
— — H—
—
'
A
— —
—
—
w
Za na§e se naglaske u medunarodnoj akcenatskoj transkripciji upotrebljavaju ovi naglasni i duzinski znakovi: x za brzi naglasak (sila) ' za spori naglasak (sistra) N :za silazni naglasak (meiso) ': za uzlazni naglasak (ru:ka) za nenaglaSenu duzinu (vidiim, u gra:d) :
PRAVOPISNI ZNAKOVI
128
GENITIVNI 536.
ZNAK
Genitivni znak biljezi se na kraju G mn. nekih imenica kad izmedu tog oblika i kojega drugog oblika, ako se drukcije nikako ne razlikuju:
je potrebito oznaciti razliku
covjek bez prijatelja (G jaje
od kokoH (G
od stvari (G
jd.)
jd.)
jd.)
:
covjek bez prijatelja (G mn.),
od kokoH (G mn.),
:
jaje
:
od stvari (G mn.).
OSTALI PRAVOPISNI ZNAKOVI 537.
Usklicnik, upitnik i navodnici sluze kao recenicni znakovi, ali se katkad upotrebljavaju i kao pravopisni znakovi.
538.
1. Usklicnik se upotrebljava kao pravopisni znak (obicno u zagradama) kad se zeli istaknuti da je Sto vjerno napisano ili prepisano ili kad se opcenito zeli sto istaknuti da ne izmakne
citateljevoj paznji.
539.
540.
Ako
se zeli izraziti sumnja u vjernost ili ispravnost onoga sto je napisano ili prepisano, u zagrade se stavlja upitnik. 2.
Navodnicima se kao pravopisnim znakovima upozorava da ime ili izreka nisu upotrijebljeni u svojem pravom znacenju, nego da znaCe Sto drugo. 3.
rijec,
541.
Medu navodnicima
mogu
imena poduzeca, ustanova, gospodarskih objekata, organizacija, katkad i imena raznih projekata i akcija, imena prometala i dr. kad su to preuzeta vlastita imena (osobna, zemljopisna, etnicka, astronomska), koja jednom preuzeta i sama sluze za identifikaciju novoga znacenja. Tako se mogu pisati i imena nastala skracivanjem svojeg viseclanog naziva i nazivi opcih pojmova upotrijebljeni kao vlastita imena ili u kojem drugom opcem znacenju. a)
se
pisati
Primjeri: »Apollo«, svemirski istrazivaCki program, »Belje«, poljoprivredno-industrijski kombinat, »Borovo*, jugoslavenski kombinat gume i obuce, »Cesta«, komunalno poduzece za putove,
PRAVOPISNI ZNAKOVI
129
»Dubrovnik«, hotel, »Esplanade«, hotel, »Forum«, arhitektonski biro, »Geotehnika« poduzece za geolosko-rudarska ,
istrazivanja, konsolidaciju tla
»International« »Ivica
ambalaze
i
,
i
i
gradevinska
projektiranje,
hotel,
Lovincic«, graficko konfekcije,
»Izbor«, poduzece za
industrijsko
poduzece
promet tekstilom na veliko
i
papirne
malo,
»Medicinska knjiga«, izdavacko poduzece, »Mesopromet«, poduzece za promet stoke, mesa
i
mesnih
preradevina,
»Rade Koncar«, poduzece za proizvodnju elektricne opreme, projektiranje i montazu postrojenja, »Zagorka«, zanatsko poduzece za zavrsne radove u gradevinarstvu.
Navodnike ipak samo onda kad slovo. Prema tome Rade Koncar (natpis
vito
542.
ne treba pisati pod svaku cijenu, nego redoza identifikaciju nije dovoljno samo veliko normalno je pisati: Balkan-ekspres (vlak), na brodu), Zumberak (natpis na brodu).
Kad
su imena osoba kojima su posvecene ili po kojima su prozvane skole, organizacije, kulturne i druge ustanove i poduzeca uklopljena u naziv (obicno su na kraju naziva), ne pisu se medu navodnicima i redovito se nalaze u genitivu. b)
Nije dobro pisati Osnovna skola »Petar Preradovic«, nego Osnovna skola Petra Preradovica, isto onako kao §to se ne pise Ulica »Petar Preradovic«, nego Preradoviceva ulica ili Ulica Petra Preradovica. Valja pisati Gimnazija Silvija Strahimira KranjdeNarodno vica, a ne Gimnazija »Silvije Strahimir Kranjcevi6« sveuc'ilis'te Bozidara Maslarica, a ne Narodno sveuciliste »Bozidar Maslaric«, Pjevacko druHvo Vatroslava Lisinskog, a ne Pjevacko druHvo »Vatroslav LisinskU. ,
543.
Kratice etikete u kojih su sva slova velika nikako ne treba pisati medu navodnicima: AVNOJ (a ne »AVNOJ«), INA (a ne »INA«), SFRJ (a ne »SFRJ«), UNICEF (a ne »UN1CEF«): c)
KRATICE 544.
Ima
prigodnih kratica. Stalne su kratice nastale po pisac, ali tako da citatelj moze uvijek bez kolebanja uspostaviti punu rijec. Stalne su kratice dvojake. Jedne su, obicne kratice, skraceni dijelovi rijeci ili skupova rijeci i citaju se kao da su te rijeci napisane. Druge su kratice nastale spajanjem pocetnih slova ili grupa slova viseclanih naziva i imena i obicno se citaju kako su napisane. To su tzv. kratice etikete. stalnih
i
utvrdenim nacelima, a prigodne stvara sam
OBICNE KRATICE 545.
Obicne se kratice redovito pisu s tockom na kraju; tocka je znak kracenja rijefci. Bez tocke redovito se pisu samo kratice medunarodnih mjernih
slicnih jedinica.
i
A. Kratice koje se pisu 546.
1.
Kratice
a) kratice
s
jednim slovom
hrvatskih
— (uz — drug — godina (uz gospodin — — razred (uz — tocka — dalje id. — — muski rod c\
ditaj
Z.
t.
/hi. r.
s.
n. e. o.
lice
r.
v.
m.
n. d.
god.),
razr.)
tockom
iza kojega se stavlja tocka:
rijeci:
cit.)
d. g.
s
o. g. s.
r.
vidi(te)
v. d.
i
v. r. Z.
r.
— medu spise — navedeno djelo — nova era (nove ere) — otac (samo u znacenju »duhovni otac«) — ove godine — srednji rod — duznosti — vlastitom rukom — zenski rod vrsitelj
KRATICE
b) kratice
547.
a.
a. /.
I.
nekih latinskih
131
rijeci:
— ad acta (medu spise) — femininum
n.
(z. r.)
c.
loco citato (na
ra.
navedenom mjestu) masculinum (muski
o.
c.
s.
I.
rod)
m.
p.
— manu
propria (vlastitom rukom, vlastorucno)
s.
v.
— neutrum (srednji rod) — opus citatum (navedeno djelo) — sine loco (bez oznake mjesta) — sub voce (kod rijeci).
U
548.
rjecnicima se kratice za rod rijeci (hrvatske i latinske), osotipom slova nego rijec, mogu donositi bez tocke: ra, s, z (hrvatske kratice), f, ra, n (latinske kratice).
bito ako se pisu drukcijim i
c)
Neke
se takve kratice pisu velikim slovima:
— locus (mjesto pecata) M. P. — mjesto pecata N. B. — nota bene (pazi dobro, pripomena) N. N. — nomen nescio (ne znam imena, netko nepoznat) — post scriptum (poslije napisanoga). P. L. S.
sigilli
S.
549.
Kratice s tockom na kraju koje se pisu pocetnim slovima do prvog samoglasnika (ne racunajuci samoglasnik na pocetku): 2.
— arapski arh. — arhitekt izvedenice) — broj — clan — drugo (drugi) — francuski — slicno — (u)mjesto ran. — mnozina — plural ar.
(i
st.
str.
sv.
br.
sk.
cl.
dr.
i
sp.
i
uc.
fr. si.
i
ul.
i
raj.
ura.
uv.
— stoljece — strana — svezak — skolski skolska godina) — spanjolski — ucenik — ulica — umanjenica — uvecanica
(sk. g. -
pi.
550.
3.
Kratice
samoglasnika
s
tockom na kraju koje
— cakavski — (uz dera. — deminutiv (umanjecak. tit.
se pisu slovima
do drugog
rijeSi:
citaj(te)
nica)
c.)
korap. kajk.
— komparativ
— kajkavski kat. — katolicki pov.- — povijest
)
KRATICE
132
— prof esor — razred (uz stud. — student(ski) sup. — superlativ stok. — stokavski — talijanski — turski usp. — usporedi(te)
— engleski — genitiv (uz G) gimn. — gimnazija god. — godina (uz hip. — hipokoristik — nasa kratica za inzenjer ing. — medunarodna kratiengl.
prof. razr.
gen.
g.)
inz.
r.)
tal.
tur.
ca za inzenjer 551.
Kratice s tockom na kraju u kojih se pisu dva prva sloga u rijeci sa suglasnicima do treceg samoglasnika: 4.
augm. imperf. uspor. 552.
— augmentativ — imperfekt (uz
impf.) usporedi(te) (uz usp.)
—
Kratice s tockom na kraju koje se pisu do drugog suglasnika iza samoglasnika u pocetnom slogu rijeSi: 5.
— ruski (jezik zem. — zemljopis(ni) rus.
553.
i
Kratice
6.
nje slovo dr. 7?ir.
554.
7.
druge
s
tockom na kraju u kojih
prvo slovo
ili
dr.)
i
se pise
samo prvo
i
zad-
kraj rijedi:
— doktor — magistar
Zbog
prakticnosti, kratice se s
nafcine,
impf. ltd.
jd.
npr. ns. pf. rkt.
po nacelu da su kratke
— imperfekt (uz imperf.) — tako dalje — jednina — na primjer — nesvrseni (glagol) — perfekt (uz perf
tockom na kraju prave i
sg.
i
— rimokatolik,
svr. stcsl.
stsl.
rimo-
tj.
katolicki
i
na
jasne:
tzv.
singular (sg. t. gulare tantum, gularia tantum) svrseni (glagol) starocrkvenoslavenski staroslavenski
sinsin-
to jest
tako zvani (takozvani)
555.
8.
vaju
pune
Kao sve druge rijedi,
i
kratice tako
i
kratice titula uvijek zadrza-
ne dobivaju padezne nastavke, a citaju se kao to u padezu koji trazi smisao:
isti oblik, tj.
KRATICE
Gaj
(cit.
Gajem
(cit.
dr. s dr.
133
doktor Gaj), od dr. Gaja s doktorom Gaj em).
(cit.
od doktora Gaja),
Prigodne se kratice svrsavaju na suglasnik i iza svih se predsjednik, rukovod. stavlja tocka: pred. ili predsged. rugospodarski odnosi, prekovoditelj, rukovodilac, gospod. odn. 9.
—
—
uzv.
preuzviseni, slavon.
—
—
—
slavonski, potros.
—
potrosacki.
B. Kratice koje se pisu bez tocke 557.
1.
Bez tocke se
a)
kratice mjernih jedinica:
mm —
pisu:
— kvintal — tona ml — mililitar del — decilitar — dkl — dekalitar hi — hektolitar
milimetar
q
cm — centimetar dm — decimetar m — metar km — kilometar g — gram dkg — dekagram kg — kilogram
558.
t
litra
I
b) kratice za novcane jedinice, i to onako kako je za koji novae uobicajeno u medunarodnoj razmjeni, npr. DM (njemacka
marka), Lit (talijanska
lira).
kratica za dinar, u nas obicno malim slos medunarodhim nacinom pisanja kratica za novae, koje se pretezno pisu velikim slovom, moze dopustiti pisanje te kratice i velikim slovom: d (D) dinar. Prigodna je kratica rijeci din. dinar.
Bez tocke se pise vom, ali se u skladu
i
—
559.
—
2. Bez tocke i velikim slovom pisu se kratice za vlastita imena od jedne rijeci u nazivima Sasopisa, strana svijeta si. i i
kratice za sahovske figure:
— Forum (casopis) J — Jezik (casopis) S — Slovo (casopis) — istok — J jug S — sjever
F
I
Z — zapad D dama
— (kraljica u sahu) — K kralj (u sahu) L — lovac (u sahu) T — kula, top (u sahu)
134
KRATICE
560.
Iznimno se bez tocke pisu tradicionalne (medunarodne) kratice: don (prema lat. dominus, titula kat. svecenika), fra (fratar, prema lat. frater). Te se kratice izgovaraju kako su napisane, ali se ni one ne mijenjaju po padezima. 3.
Bez tocke
uobicajene kratice gda (gospoda) i gdica (gospodica). Izgovaraju se kako su napisane, a mogu se i sklanjati. se pisu
i
KRATICE ETIKETE 561.
1.
Prema tome kako su napravljene, razlikujemo
dvije vrste
kratica etiketa:
562.
Jedne su postale od pocetnih slova svakog clana naziva koji se u njima krati. Pisu se bez tocke iza pojedinih slova i sva a)
su slova velika:
AF2 (pov.) — Antijasisticka fronta zena AVNOJ (pov.) — AntifaSisticko vijece narodnog
oslobodenja
Jugoslavije
CK — Centralni komitet HDZ — Hrvatski dijalektoloski
zbornik
— Jugoslavenska armija JAZU — Jugoslavenska akademija znanosti umjetnosti MH — Matica hrvatska MS — Matica srpska NOB (pov.) — narodnooslobodilacka borba NOP (pov.) — narodnooslobodilacki pokret SAD — Sjedinjene Americke Drzave SlJz — Srpski dijalektoloski zbornik SFRJ — Socijalisticka Federativna Republika Jugoslavia SKH — Savez komunista Hrvatske SKJ — Savez komunista Jugoslavije SRH — Socijalisticka Republika Hrvatska SSSR — Savez Sovjetskih Socijalistickih Republika UN — Ujedinjeni narodi USA — krat. za engl. United States of America (hrv. SAD) VUS — Vjesnik u srijedu (novine) ZAVNOH (pov.) — Zemaljsko antifasisticko vijece narodnog JA
i
oslobodenja Hrvatske
KRATICE
One izmedu
135
takvih) kratica koje oblikom odgovaraju rijecima naseg jezika mogu se i sklanjati. Padezni se nastavak pisan malim slovima odvaja od kratice crticom, -ali bez zareza: tih
(i
AVNOJ-a, AVNOJ-u, AVNOJ-em; NOB-a, NOB-u, NOB-om; NOP-a, NOP-u, NOP-om; VUS-a, VUS-u, VUS-om; ZAVNOH-a,
ZAVNOH-u, ZAVNOH-om. Od ostalih kratica etiketa toga tipa jedne ostaju uvijek nepromijenjene (CK, HDZ, MH, SFRJ, SKH), a drugima se dodaje padezni nastavak, ali se tada pretpostavlja citanje pojedinih slova u obliku njihova abecednog naziva: Eseseser, SSSR-a AFZ Afezea; SSSR Afeze, AF2-a
— — Esesesera.
—
—
Po abecednom nazivu pojedinih slova mogu takve kratice (CK oblik ne sklanja. 563.
—
Ceka,
SKH
—
Eskaha),
se citati ali
i
druge
se izgovorni
b) Druge kratice etikete imaju oblik promjenjivih rijeci i njihovu sklonidbu, a kao vlastita imena pisu se velikim pocetnim slovom: Nama Narodni magazin (ime trgovackoga poduzeca) Tan jug Telegrafska agencija nove Jugoslavije Uluh Udruzenje likovnih umjetnika Hrvatske.
— — —
nacinom mogu pisati i kratice Avnoj (mjesto AVNOJ), Skoj (mjesto SKOJ), Zavnoh (mj. ZAVNOH) i si. Tada se dekliniraju kao druge rijeci svoje kategorije.
Tim
se
564.
Kratice Sofka, Fifa i si. koje vec u nominativu jednine imaju nastavak -a sklanjaju se kao i ostale imenice z. r. na -a: Sofka, Sofke, Sofki; Fifa, Fife, Fifi.
565.
2. Kratice etikete iz stranih jezika koje se u svakidasnjoj upotrebi ne analiziraju po postanju pisu se po izgovoru i ponasaju se kao prilagodene tudice: Unra (pomoc od Unre) Unicef (pomoc od Unicefa)
566.
c)
3. U posljednje se vrijeme uvode neki nazivi i neka imena napravljena po stranom, uglavnom njemackom uzoru, i to tako da se naziv ili ime sastavi od dviju samostalnih imenica od kojih svaka ima svoje posebno znacenje:
Drvopromet (drvo + promet), Drvorad (drvo + rad), Mesopromet (meso + promet), Dalmacijaturist (Dalmacija + turist)
Kako
to nije sustavni nacin tvorbe slozenica,
naziva
i
imena treba u hrvatskom jeziku
takav nacin tvorbe
izbjegavati.
PRAVOPISNI
RJECNIK
alka
a. a.
a. a.
kratica za
acta,
cit.
medu
akademicar (sveucilisni
ad afonican, -cna
lat.
ad akta
139
(hrv.
spise)
abadzija (krojac odijela
aforistican, -cna aforisticki aforisticnost, -o§cu
slusac)
akademicki prema aka-
demac
od abe, grubog sukna) Africanin mn. -ani > Afrikanac (prema abadzijin
nin) abiturijent abiturijentica abiturijentski
abonent abonentski
abonman Abraham
>
j
ci
adjunkt adjutor adresant adsorbirati adsorpcija Advent (DoSa§6e) adventist adventistica
stik(a)
nei
s
k u-
san mladi6 > hadzija
*adzija
aerodinamican, -Cna aerodinamicki
u
z
1
e
t i
-
j
agitatoricin prema agitatorica agnosticki prema agno-
adhezijski
aerodrom
Afrikanac, -nca, V jd. -n£e aga DL jd. agi; spaja se crticom s osobnim imenom: Smail-aga;
aginicin prema aginica agitacijski agitacioni a g i t a-
aciti se
adagio (glaz.) adet > o b i 6 a adhezija
>
africki
kao dio imena pi§e se spojeno s imenom: Suljaga agaca (zool.) agamist (nezenja) aginica pile se: Smail-aginica i Hasanaginica; usp. aga
Abel
adzamija
akademik mn. -ici
Afrika)
abadzijski
abadziluk mn. -uci abahija (pokrivat od abe) abdericanin mn. -ani (ograniden malograda-
DL jd. -ici
akademijski prema akademija i Akademija
V
jd.
(clan
-ice,
Akade-
mije)
ako li akono
(zast.)
akromatican, -cna akromatski akromazija (bezbojnost) aksam-cvijet
aksamlucar akt mn. akti; ne *akta (drugo je lat. ad acta) aktivist aktivisticki
aktualan, -lna aknstican, -cna akusticki akusticnost, -oscu alah (bog)
Alah
(vlastito
ime bo-
Sanstva) alaj-barjak alatnicar alaukati,
-ucem, alauci,
alaucuci
Albancev prema Albanac
Ahasver
Albanija (zem.) aleak V jd. -ace, mn.
ahat ahatni ahavac, -vca, V jd. ahavCe (pov., onaj koji je bio za to da se u G
alcakcina uv. od aleak alcakluk mn. -uci alcica urn. od alka Aleksandar, -dra
mn. pi§e -ah) ahbab Aheja (pov.) Ahejac, -jca, ce,
*Aleksander
Ahejcev
aerostaticki afatican, -dna afekt Afganistan (zem.)
ajme(h) ajvar
V jd. Ahej-
-mCe
aleksandrijski aleksandrinac,
-nca
(stih)
alergican, -Cna alfaalfabeticki b e t ski alfabetski
>
Ahmed akademac, -mca,
> Alek-
sandar
prema Aheja
aeromotorist aeronauticki
-aci
V
jd.
alga alka
alkalican
140
anahoret anahoretski
alkalican, -cna
alkemicar alkemija alkemist
almanah Alpe mn.
rikanci engleskog
G
z. r.,
Alpinac, -nca, alpski altruisticki altruist
Alpa,
V
-nee
jd.
prema
•am
> ham
ama
(ali,
vet)
>
ha
DL
jd.
m a j-
a
ambar
-nee
Amerikancev Amerikanka DL G mn. -ki
Ancica ancuga DL, jd. -gi (zool.) Ande mn. z. r., G Anda,
DLI Andama
-ki,
ametice
ametom amfibrah mn. -asi amidza > s t r i c amonij amenijaeni amortizacijski amortizacioni >
amor-
tizacijski amo-tamo amper
Andrijica prema Andrija Andrijicin
DL
jd.
-ki,
anemicnost, -oscu anestetican, -cna
DL jd. -ici (bot.)
anglo- americki; anglo-americki savez
tacijski
antifasist-
antifasisticki antifasistkinja
i
anti-
fasistica
Antikrist antikrist (nevjernik)
Antonijica prema Anto-
aplauz
amputacijski amputacioni > anabaptist anabaptistica anabaptisticki
i
aoristni apatican, -cna apaticnost, -oscu
amper-sekunda
ampu-
antifasist antifasistica
annitet (bank.) a ono
andelski i andeoski andeo, -ela i andel andeoski i andelski anemican, -cna
anemicar anemicarka G mn. -ki
apodiktican, -cna apodikticki apokaliptican, -cna apokalipticki apolitican, -cna apoliticki
apostol apostolski apotekaricin
prema
apotekarica
DL
i
Antika
nija
anglist anglistica anglisticki anglistika
amper-sat
Ante (m. ime)
Antun
Andelija Andelijica prema
angelika
jd.
kinja
An deli j a jd.
G
antibiotican, -cna anticki prema antika
andelcic jd.
Ankicin prema Ankica
antialkoholicar
i
V
Anka DL Anki
Antarktik
> jantar Andromaha DL jd. -hi andel andeo americij Americanin mn. -ani > andelak, -lka, V jd. -Ice, mn. -Ici, G mn. -laka Amerikanac Amerikanac, -nca,
animalistiCki
animist animisticki
Ante
ambar, -bra
americki
Anicica prema Anica" Anicin prema Anica animalist
antagonist antagonistic^ antarkticki prema
anarhicnost, -oscu anarhija anarhist anarhistica anarhisticki anastaticki
aluvij
alva > halva aljkav aljkavac, -vca, V aljkavce
analist analistican, -cna analisticki analiticar analiticki analitika jd. -ici
anamnesticki anarhican, -cna
aluminij
amajlija
podrijetla)
anakronizam, -zma
DLI Alpama
j
Angloamerikanci (Ame-
anakronistican, -cna anakronisticki
alkemisticki alkohol alkoholicar
li
'apta
jd.
-ici
angloamericki prema
aprioristicki z at vo r absolutist apsolutisticki apstraktisticki
*aps
>
Angloamerikanci Anglo- Amerikanci apsurdan, -dna (Englezi i Amerikanci) *apta > h a p t a
.
Arabija
arabist arabisticki fo
a
ha
r a in-
sa
A
> harfa
argumen(a)t arhaican, -cna arhaistican, -6na
artiljerac, -rca,
ar
t i-
.
jd.
-rce
> skup-
aseptican, -cna asepticki asignacijski asignaasignacioni
(vjer.)
arhijerej (vjer.)
arhimandrit (vjer.) arhimandritski
>
cijski
Arhimed
>
arhipelag oto5j e arhitekt arhitektonski arhiv (ustanova) arhiva (arhivska grada) arhivar arhivist arhivisticki
arhont -jca,
V
jd.
-jce
aristokracija aristokrat
asimetrican, -5na asimetricki asimilacijski asimilacioni > asimi-
lacijski asinhron asinkron
Asirac, -rca, V jd. Asirija (pov.) asistenticin prema asistentica
-rfce
> stolic prema Asteci
astalcic astecki
aritmeticar aritmeticarka DL G. mn. -ki aritmeticki aritmican, -cna
astigmatican, -cna astigmaticnost, -oscu astmatican, -Cna astmaticar i astmatik
arkandel arkiv >
> arhandel arhiv
prema Arktik arlekin > harlekin armirac arnaucenje prema arkticki
arnautiti
astmaticarka
G
mn.
DL
jd. -ki,
-ki
astmatik V jd. -ice, mn. -ici i astmaticar
jd. -ici (arhit.)
atlaski prema Atlas atlasni prema atlas atleticar atleticarka jd. -ki, mn. -ki atoksican, -cna
DL
G
atomist atomisticki atonican, -cna atrakcijski atrakcioni > atrak-
cijski atrij
-Cna Augije (mit.)
augur August (ime) august > kolovoz aureola aureomicin auspicij Australac,
kuha
V
-lea,
jd.
-Ice
Australcev Australia (zem.) australski
Austrija (zem.) Austrijanac, -nca, -nee Austrijancev
G
DL
V
jd.
jd. -ki,
mn. -ki
austrijski
astronauticki
>
DL
Atika DL -ici (zem.) Atlant (div) atlas (zbirka zem.
Austrijanka
astrofizicar astrofizicki
*ascija
-ki
atrofican,
> asinkron
aris jd. -ki,
mn.
karata) Atlas (zem.)
artiljerijski artist artistica artisticki
stina
arhiepiskop
prema Atena
aticki
atika
V
artiljercev
*asambleja
skop arhidakon
atenski
Atenjanln mn. -ani Aticanin mn. -ani Aticanka DL jd. -kL
G
>
j
log i arheologija arhi u slozenicama: arhidakon, arhiepi-
arijac,
-lna
kulaci ski
arhaisticki
ne *hat
atavisticki ateist ateisticki atelijer atelijerski atel je atelijer Atena (zem.)
>
arterijalan, -lna arterijski arteriosklerotican, -cna articok mn. -oci (bot.)
artikulacijski artikulacioni
arhaizam, -zma arhandel i arhandeo arheolog arheoloski prema arheo-
.
arpadovicki arsenal arsenican, -cna arsenovodik
artificijelan,
141
at;
Arpadovic
>
*arandel > arhandel Arandelovac, -vca (zem.) * Arbanija > 1bani j a arciti > h a r c i t i *arf a
Austro-Ugarska
aromatican, -cna aromaticnost, -oscu
Arabija (zem.)
*arambasa
—
r
Austro-Ugarska
(pov.)
;
austro-ugarski
142
austro-ugarski (austrijski i ugarski) austrougarski prema
Austro-Ugarska autarhican, -cna autarhija (samovlada) autarhijski autarkija (dovoljnost
samom
sebi)
autentican, -cna autenticnost, -oscu auto kao prvi dio slozenica piSe se sastavljeno : autobiogr af i j a
kao krat. od automobil piSe se odvojeno crti-
com: auto-garaza; ako takva slozenica ima samo jedan naglasak, pi§e se sastavIjeno: autodrom autobiografija
auto-cesta autodidakticki
autodrom
— bagrem
auto-garaza
avijaticar
autokritican, -cna autokriticar autokriticki autokriticnost, -oscu
avijaticarka
G
automobilist automobilisticki
avion
>
autsajder
Avala (zem.) avangardist avangardisticki -avati infinitivni zavrSetak nesvrsenih glagola s
-ki,
DL > zrakoplovstvo
autonomist
auto-cesta
jd.
-ki avijaticarski avijaticki prema avijatika avijatika jd. -ici
automobil
autonomisticki *auto-put (*autoput)
DL
mn.
> dvorisni
avlijski
AVNOJ, AVNOJ-a (pov.)
Avnoj
i
*avta > azbestni azbucni
hapta
DL
azbuka
jd. -uci
Azija (zem.)
prostom osnovom: Azijac, -jca, V G mn. -jaca
uvjeravati, uvjeravam; ali: davati, dajem; poznavati, poznajem avet, aveti avijaci ja > zrako-
plovstvo
Azijka
DL
-jce,
jd.
jd. -ki,
G
mn.
-ki i -jaka azijski
>
*azdaha azdaja
a z da
j
a
B babicin
prema babica
babiciti
babicki babicluk mn. -uci
Babilon (pov.) Babilonac, -nca, V jd. -nCe Babilonija (zem.)
Babina Greda (zem.) Babin potok (potok) Babin Potok (selo) bablji
Babogredac, -eca, V jd. -ece (dovjek iz Babine Grede)
babogredski prema
Babina Greda Babogretka DL jd. -ki, G mn. -ki (zena iz Babine Grede) babolican, -6na
baburaca baca > s v e k a r bacenka DL jd. -nci, G mn. -nki > p r ib ada 6 a bacija
Backa bacva
bacvarica bacvarnica
bacvarov i baCvarev bacvast Bacvice (zem., dio Splita) ba6o (brat) badac badavadzija badavadzijka DL jd. -ki,
G mn. -ki badnjaca badnjic
DL
bacvar bacvarev
i
-koj (zem.)
baCvarov
badrljicar bagerist bagljic
bagrem
i
bagren
bah
bascica
balcak mn. -aci baldahin bahat, bah(a)ta (prasak) balega DL jd. -ezi bahat, bahata (prid.) (razg. -egi) bahatost, -oscu balisticar balisticki bahnuti obicnije banuti Balkan (zem.); Balkanbahoriti (bajati) -ekspres Balkanac, -nca, baht (sreca) bahtati, bascem V jd. -nee
bah
Bah
i
Bak, Bako
bahuljati
>
pu
(mit.)
z a t
i
bajac bajacica
V
Balkanka DL jd. -kl, G mn. -ki balsam > b a 1 z a m
bajalac, -aoca, jd. mn. -alaca -aoce,
balsamirati
Bajram; Kurban-bajram
Baltazar
G
prema Byron
mir a t
> balza-
i
bajuneta Bak i Bah, Bako
baltoslavenski
Bakac
(zem.)
bakanalija (pijanka) Bakanalije mn. z. r. (svedanost u 6ast boga vina)
balzamirati
bambadava
(pril.)
Banacanin mn. -ani iz
Banata)
Banacanka DL jd. -ki, G mn. -ki (zena iz
bakant
banjolucki
(zem.)
Banjaluka DL -uci i Banja Luka DL Banjo j Luci (zem.) Banjolucanin mn. -ani i Banjalucanin Banjolucanka DL jd. -ki, G mn. -ki i Banjalucanka i
banjalufcki
Baranjac, -njca,
V
baltski
(dovjek
i
Banja Luka DL Ban jo j Luci i Banjaluka
jd. -njfce
baranjski prema nja i Baranjac
balzam
bakanal
banjalucki
Baranja (zem.)
balticki; Balticko
(mit.)
Banjalucanka DL jd. -ki, G mn. -ki i Banjolucanka
banjolucki
bajronist bajronisticki
more
143
Bara-
barbar Barbara Barbarin prema Barbara barbarin mn. -ari barbarizam, -zma barbarstvo barcica um. od barka Baricin prema Barica
bakantica Banata) bakantski barij banciti bakar, -kra bandijera > zastava barijera bakicin prema baki6a barilce, -lea Bako i Bak, Bah (mit.) banicin prema banica baripce, -ioca > baBanija (zem.) bakrac rilce bakracic um. od bakrac Banijac, -jca, V jd. -jce barjacic (covjek s Banije) bakrenjaca Bar jam > Bajram Banijka DL jd. -ki, bakrorescev prema babarjelo > b a r i 1 o krorezac G mn. -ki (iena s barunicin prema barubakrorezac, -esca, Banije)
V
jd.
bakrorezacki baksuz baktati
se,
bakcem
se,
bakcuci se bakterija bakterijski bakteriolog
mn.
V
nica
banijski
-e§ce
jd. -oze,
barutnjaca basen i bazen
bankin prema banka bankokracija bastion bankokrat basca i ba§ta > vrt Banova Jaruga DL Ba- Bascanin mn. -ani prenovoj Jaruzi (zem.) ma Baska (zem.) banovi&n prema bano- Bascanka DL jd. -ki, vica
G
mri. -ki
banovic bascanski; BaScanska Banovici (zem.) Baku, Bakua (zem.) ploCa banuti bal bascarsija Banjalucanin mn. -ani i bas-caus balansirati Bas-Celik balavce, -eta, zb. balavBanjoluCanin (dovjek Cad, -adi iz Banjaluke Banje basceni > v r t n i baScica um. od ba§da balavcic um. od balavac Luke) -ozi
—
.
Baska
144
DL
Baska
-ki (zem.)
>
vrt basfca bastica urn. od basta basta
i
> vrtlar > bataljun
bastovan batal jon bataljun batic batinati batisten
baucak, baudka bavljenje
prema
bazen i basen bazgovaca bazican, -cna
DL
bdjeti,
pite)
G i
bdijem
.
V
mn. -jaca
DL
mn.
-ki
V
jd. -ki,
Becka §uma
i
(pov.),
> Befanka Beclija > BeCanin Becli jka > BeCanka Beckinja
becarac, -rca
be6arov becaricin prema bei
6arica becariti se
becarov i be6arev becarstvo becarusa bedasto6a bedevijce, -jCeta
V
jd.
benecem
-ice,
mn. -ici > nesav j esnik
bescjen bescjenje bescvjetan, -tna bescvjetnica beshljebica besilan, -lna besjeda G mn. besjeda besjediti, besjede6i
besjednica
besjednicin Benkovac Benkovcanin mn. -ani besjednicki Benkovcanka DL jd. -ki, besjednik V. jd. -ice, mn. -ici G mn. -ki besjednistvo Benjamin (ime) besjedenje prema besjebenjamin (najmladi dlan)
diti
Beocin (zem.) Beocinac, -nca, -nfce,
becar
BendbaSa
-jce benkovacki prema
(zem.)
kongres (pov.)
besavjesno
bendeluk i bendiluk, mn. -uci
listi6i (pov.),
BeSki kongres
G
besavjesnost, -o§cu besavjestan, -sna
benetati,
Becejka DL jd. G mn. -ki
Berlin (zem.) Berlinac, -nca, V jd. -n6e, mn. -naca berlinski; Berlinski
beliscanski prema Belisce Belisce (zem.)
(u Sarajevu)
Becej (zem.)
berilij
belgijski
Benbasa
becati
Becejac, -jca,
-ki,
jd.
belkanto (glaz.) Beludzistan (zem.)
Bee (zem.) Becanin mn. -ani Becanka DL jd. -ki, G mn. -ki
beracicin berackl berekince, -eta, zb. berekinfcad (pokr.) bericet bericetan, -tna beril (dragi kamen)
besavjesnik
.
bdjela bebicin
bedarev
berac beracica
beglucki begovicin prema begovica begovic behar > c v i j e t behariti > c v a s t i bejzbol (igra)
Belgijka
bde i bdiju, bde6i i bdijuSi, bdah, bdio,
becejski becki; Becki
begluciti
G
prema ba-
bdim
Beotija (pov.) beotski prema Beotija bepce, -eta, zb. bepSad
DL
jd. -ici
bazlamaca (vrsta bazdaricin idarica bdjenje
bedreni prema bedro bedrenjaca bedro, bedra
bekeljiti se bekhend (u tenisu) beletristicki prema beletristika beletristika jd. -ici Belgija (zem.) Belgijac, -jca, jd. -jCe,
baviti se
bazilej bazilika
— beskucnica
G
Beocinka
G
mn.
V
jd.
mn. -naca
DL
jd. -ki,
-ki
Beocanin mn. -ani
prema Beotija Beocanka DL jd. G mn. -ki Beograd (zem.)
(pov.) -ki,
beogradski Beogradanin mn. -ani Beogradanka DL jd. -ki,
G
mn. -ki
besjemen besjemenica besjemenost, -0§6u
beskicmen beskicmenjak mn. -aci beskoljenka
G
mn.
V jd.
DL
-ace,
jd. -nci,
-ki (bot.)
beskonacan, -cna beskonacnost, -o§cu beskucanik V jd. -ice,
mn.
-ici
beskucevic beskucnica
—
beskucnicki
beskucnicki beskucnik V
mn.
bezvrijednost
bescascah, beSCascen, bescasteci bescasce bescedan, -dna (koji je bez tednosti) bescednost, -o§cu bescinje > bezako-
bescastiti, jd. -ice,
-ici
beskucnistvo besmisao, -sla besmocan, -Cna (koji je bez smoka) besmocnost, -o§cu
bescovjeenost, -o§cu besculan, -lna
bescuvstven bescuvstvenost, -o§6u bescutan, -tna bescntnost, -oscu beseceran, -rna
G
nepotreban
>
necovjecan
besposlicar besposlicarev i besposliCarov besposlicarka DL jd. -ki, mn. -ki besposlicarov t besposlicarev besposlicar ski besposliciti, besposliCeCi bespotreban, -bna
>
Beska (zem.) beski prema Be§ka Betlehem (zem.)
bezakonicin prema bezakonica bezakonicki bezakonje *bezbjedan, -dna >
siguran
*bezbjednost, -o§cu
>
sigurnost
besprijekoran, -ma; ne *besprikoran besprijekornost, -o§cu besprimjeran, -rna
bezboznicin prema bezboznica bezboznicki bezboznik V jd. -ice,
bespu6e besramnicki besramnik
bezdan, bezdana
besrcac, -Cca bestidnicin previa bestidnica bestidnicki bestidnik bestjelesan, -sna bestjelesnost, -o§ou
dusnica bezdusniCki bezdusnik V
mn.
mn.
bescaScu bescastan, -sna
-ice,
jd.
-ici
bezgacnik
bestranacki besvjesno besvjesnost, -o§cu besvjestan, -sna besvjestica besacan, -Cna (koji je bez Sake) besacnost, -os6u bescast I jd. beSCasti
-ici
bezdjelica bezdjetan, -tna bezdusnicin prema bez-
mn.
V
beznacajnicki beznacajnik V
bezimucan, -Cna
>
bezJaCki
prema bezjak
bezlaticnica (bot.) bezlican, -cna bezlicnost, -o§Cu
bezmalo
> umalo
bezmatican, -Cna
bezociti, bezoCeCi
bezocnica bezocnicin bezocnicki bezocnost, -o£6u
bezocnjak
V
jd. -aCe,
mn. -aci bezopomcan, -Cna bezosjecajan, -jna bezosjecajnost, -oScu bezrjecno (pril.)
bez sumnje
bezub (prid.) bezumlje bezumnicki bezuvjetan, -tna bezuvjetno (svakako) bezuvjetnosi, -o§cu bezuzrocan, -oCna bezuzrocnost, -o§cu bezvjerac, -rca, V jd. -rCe bezvjeran, -rna bezvjerje bezvjerka DL jd. -ki,
mn.
mn. si-
-ice,
bezocanstvo
-ki
bezvjernica bezvjerniCin bezvjernik V
roraaSan
jd.
-ici
beznacajnost, -oscu beznacelan, -lna beznacelnost, -oscu bezoblican, -Cna bezoblicnost, -o§cu bezocan, -Cna
G
jd. -iCe,
-ici
bezgraniCan, -cna bezgresan, -§na bezgresnost, -o§6u
i
bezmaticiti se
bezmjeran, -rna bezmjernost, -oscu bezmocnost, -oscu beznacajan, -jna
mn.
nje bescovjecan, -Cna
besmrtan besmrtnicki besnjezan, -zna besocan, -cna (koji je bez soka) besocnost, -o§cu besolnica bespomocan, -Cna bespomocnost, -o§cu
145
jd. -iCe,
-ici
bezvjerstvo bezvjetrica bezvlatfe
bezvla§6e
bezvremen bezvremenost, -o§Cu bezvrijedan, -dna bezvrijednost, -o§6u
bezvrijednostan
146
bijednicin bijednik V
bezvrijednostan, -sna
bezvncan, -cna bezvucnost, -o§6u bezican, -cna bezucan, -cna (koji je bez zuci) bezucnost, -o§cu bibernjaca
>
bibliotecni t e t ski
bib
DL jd. knjiznica
biblioteka
1 i
-eci
mn.
o-
>
um. od bic prema bik
i
bik
bickarati bice bicerin (pokr., 6aHca)
bife,
-ea
i
(stil)
buffet
bifedzija biftek
bigamist -i§em,
bielisati,
suci;
bigotka
G
ne
bigli*biljisati
DL
mn.
jd. -ki,
-ki
bih, bi, bi, bismo, biste, bi; ne *bi za 1. jd. i 1. i
2.
mn.
Bihac, Bihaca (zem.) Bihacanin mn. -ani i
Bi§canin prema Biha6
Bibacanka DL jd. -ki, G mn. -ki i Bi§6anka bihacki i bi§canski bijah i bjeh (ns. od biti) bijeda bijedan, -dna; komp, bjedniji bijediti
bijednica
bijeliti se (ciniti
j
e-
bije-
sebe
bijelim) bijelka jd. -ki, mn. -ki bijelo u nekim sloZeni-
G
DL
cama: bijelo-crven erven)
i
bijelonja bijelost, -o§cu bijelj, bijelja,
bjeljevi bijeljenje (se)
mn.
prema
bijeliti
bijeljeti
i
bijeljeti, bijelim, bijeljah, bijelio, bijeljela (postajati bijel) bijeljeti se (biti bijel)
Bijeljina (zem.) bijeljka jd. -ki, mn. -ki
DL
G
Bijenale bi^es mn. bjesovi bijesan, -sna; komp. bjesnji i bjesniji bijesnica
bijesnik
mn.
V
jd. -ice,
-ici
bijesnost, -o§6u bijest I jd. bijesti i bije§6u (pokr.) bikini, -ija, mn. -iji (naziv za vrstu kupa-
6ega kostima) bilabLlal bilabijalan, -lna bila6 (pokr., Saplja)
bilah bilanca
Bilecanka
G
mn.
DL
jd. -ki,
-ki
bilecki bilijar
lim)
(bijel
bilancevina (bank.) bilancni prema bilanca Bileca (zem.) Bilecanin mn. -ani
bilijarda (broj) bilijarski prema bilijar bilijun (broj) *bilion bilijun bilo (puis; planinska kosa) Bilo-gora (zem.) bilogorski bilo kakav bilo koji bilo kolik bilo sto bilo tko biljac, biljea obiinije od bjeljac biljaca
>
(ciniti sto
bijeliti
-aoce
bidermajer Bid (zem.)
V
konj bijelac bijelac, bioca > b 1 a n c e (u jajeta) bijelcev
bicevati bicic
bijela; komp. bjelji i bjeliji bijelac, -lea, jd. -15e;
bijel bjelcat
bic bicalje bicar bice, biceta urn. od bik bicevalac, -aoca,
bicji
-ici
bijel,
biciklist biciklisticki
jd.
bilancirati bilancist
jd. -ice,
bijedenje prema bijediti bijeg mn. bijezi i bjegovi
biblioteka
V
*biljisati
bijednost, -o§cu
prema
bibliotetski
—
Biljarda (dvorana za bilijar
u cetinjskom
dvoru) biljeica um. od biljka biljeg mn. -zi, mn.
G
biljega biljega DL jd. -zi, mn. biljega biljegovati, -gujem biljegovina biljescica um. od bilje-
G
§ka biljeska
G
DL
jd. -sci,
mn. biljezaka
i
bi-
lje§ki biljeter
DL
biljeterka
G
jd. -ki,
mn. -ki
biljezenje biljeziti, biljezedi
biljezje biljeznica biljeznicki
biljeznik
mn.
V
jd. -ice,
-ici
biljeznikovica (pov.) biljeznistvo *biljisati
>
biglisati
— bjelogriv
biljkin
biljkin prema biljka biljojedac, -jeca, jd. -jece biljozder biljozder
V
>
binacki prema Binca Binacka Morava i Binca (zem.) bio bij e1 bio-bibliografija (biografija i bibliografija) bioce, bioca i bioceta
>
>
elance biocug > karika bj
Biograd
bjelaca
bistrica
Bistrica bistroca bistrook bistvo
bjelancevina bjelancevinast b jelanjak bjelance
>
bjelasati
Biscanin mn. -ani
ha6anin Biscanka DL
mn.
-ki i
biokemija biokemijski
Biokovo (zem.) biolog biologija bioloski
i
i
Bi-
-ci
Bihacanka Bjelasnica (zem.)
biha6ki
u
biraciti i
Birac -oi
birokracija birokrat bisacci, bisaCaca um. od bisaci i bisage
>
bisazi z. r. r.
bjednoca *bjegati
> bjezati
bjegnuti > pobje6i bjeguc, -u6a bjegunac, -nca, V jd. -nee,
G
mn. -naca
bjegunce, -eta, zb.
biskati, bi§tem, bi§ti,
bi§tuci
>
> carapa bjedilac, -ioca, V jd. -ioce, G mn. -laca
bjegunacki
biser-grana
bisti jerna
bizantinac, -nca, jd. -nee (spletkar) bizantinski bizantski bjanko-mjenica (bank.)
bjecva
birati,
bisazi mn. m. biserce, -eta bisercica
jd.
V
Bosni) biraC
V
-nee
birac, birafca
Birac, Birca (kraj
bisage mn.
-ki
Bizantija Bizantinac, -nca,
bio-stanica (bioloSka stanica)
biram -oa, mn.
mn.
Bizant
> kino
prema
Bizancanin mn. -ani Bizancanka DL jd. -ki,
G
biosfera
s t
ud
e-
Bjelasica (zem.) bjelast bjelas
jd. -ki,
bivoljaca
biomehanicki biomehanika DL jd. biona G mn. biona
eg
i j
bjelajica (bijela 6arapa) bjelance, -nca i -nceta
i
biscanski
b
jd. -ki,
sam, bijah i bjeh, bih, budi, buduci, bivsi, bio, bila bivol, bivola bivolce, -eta, zb. -cad bivolcid bivolski
biografija
nac
mn. -ki bistricki prema
>
bjel (vrsta hrasta)
—
biograf
biro,
*b jekstvo
Bisce > Bihac (zem.) biti, budem; jesam
prema
biogradski
biracki
DL
Bistricanka
G
Biograd na moru (zem.)
*bioskop
bjegunstvo
bistrica (bot.) Bistrica (zem.) Bistricanin mn. -ani
G
birailenij
147
bjelava bjelcat u vezi bijel bjelcat bjelica bjelicast bjelidba mn. bjelidaba i bjelidbi bjelika jd. -ici
G
DL
V
bjelilac, -ioca, jd. mn. -laca -ioce, bjelilo
G
bjelilja
bjelina bjeliocev bjelkast bjelo prema bijel
u nekim sloZenicama: bje-
lodan, bjelolik, Bjelorus
bjelobrad bjelobrk bjelocvat *bjelocnica
> bjelo-
ocnica bjeloca
bjelodan bjelogardijac, -jca,
V
jd. -jfie
bjelogardist bjeloglav bjeloglavica
bjeloglavka
G
mn.
DL
-ki
bjelogorica bjelogoridni
bjeguncad bjeguncev bjegunica
bjelograb bjelograbovina
bjegunicin
bjelogriv
jd.
-ki,
bjelogrud bjelokos bjelokosast bjelokosni bjelokost, -os6u bjelokozan, -zna bjelokoznost, -oscu bjelokrvnost, -o§cu
>
b jel j
b
>
bjelomorski prema
mn.
more
Bjelopavlici (zem.) bjelopavlicki bjeloperkc. DL. jd.,
bjesnjeti,
bjelopntnost, -o§6u bjelorep bjelorepka DL jd. -pel
mn.
-ki
mn. i
i
bjelostijenski bjelosvjetski Bjelos (zem.)
bjelouska
DL
jd. -§ci
i
mn. -§aka
Bjelovar (zem.) Bjelovarac, -rca, V jd. -rCe
Bjelovarcev Bjelovarka DL
jd. -ki,
mn. -ki
Bjelovarkin bjelovarski bjeluce, bjeluca i bjeluceta bjelance bjelug mn. -uzi bjelusa bjelusast
>
blagosloviti,
blagoslovljen blagovaonica; ne -ifte,
-sujem
um. od
bijes
prema
bjesnjeti bjezalac, -aoca,
V
jd.
-aoce bjezan, bjeiana (onaj koji rado bjeZi) bjezati, bjezeci Blaca, Blataca, mn. s. r. (zem.) Blacanin mn. -ani pre-
ma
Blaca Blacanka DL
G
mn.
-ki,
Blato blacenje blag;
DL
jd. -ki,
prema
jd.
-ki,
prema
komp.
mn. -ici blagovremen blagovremenost, -oScu blagozvucan, -(na blagozvucnost, -o§6u blanjaca blasce, -eta
blatnjaca (jabuka) blebetati, -ecem, blebetah, blebeci, blebe6uci,
blebetao blecim
blecati,
Blaca Blacanin mn. -ani, prema Blato (zem.)
Blacanka G mn.
blagovaona Blagovijest (vjer.) blagovjeran, -ma blagovjesnik V jd. -ice,
bjesomucnost, -o§6u
bjesnjenje
Bjeloraskinja bjeloruski Bjelostijenac prema Bijela Stijena (mjesto)
blagodjet, -ti blagodjetan, -tna blagohotan, -tna blagorjeciv blagorjecivost, -o§cu blagosiljati i blagoslivljati
-ici
bjescic
jd.
-acu i -ati blagodatan, -tna
blagoslov blagosloven
bjesnim,
bjesovski
B.lelonis (etn.)
G
-iCe,
> bjesnjeti
bjesovati,
bleloruk bjelorun
G
bijelj
bjesomucan, -5na bjesomucnica bjesomucnik V jd.
-paka
-ki,
od
bjesnjah, bjesnio, bjesnjela
-raka
i
b.leloputan, -tna
G
blagodat, blagodati, I
bjesnoca bjesnulja
bjeloput
-pki,
blagoca blagocudan, -dna blagocudnost, -os6u
ac
bjesnilo *bjesniti
blagajnicki blagdan, blagdana; blag dan, G jd. blaga dne (dana) blagocastiv
-ici
bjelonog bjeloocnica
-ki
-Ski,
i
1 j
i 1 j
bjesnica bjesnik V jd.
b.lelolist
mn.
e
i j
bjelja bjeljac b bjeljaca bjeljar bjeljara bjeljina uv.
Bjelolasica (zem.) bjelolik
Bijelo
blijedo
bjelusina bjeluska DL -sci G mn. -§aka bjelutak, -tka
bjelogrlast bjelogrli
G
—
bjelogrlast
148
-ki,
prema blatiti
blejati, -jim, bleji
blenuti blezgarija blezgati, -am blihati, -am
blijed;
komp. bljedi
blijedjeti, blijedim, blijedah, blijedi, blijede6i, blijedio, blijedjela
blazi
blagajna blagajnica blagajnicin prema gajnica (iena)
Bled (zem.) Bledsko jezero
bla-
blijedo u slo&enicama: blijedozelen
—
blijedocrven
bljedahan, -hna bljedan, -ana bljesak, -ska
blijedocrven blijedoplav blijedost, -oscu blijedozelen
prema mn.
bljeskovi blijeska DL jd.
mn. -ski
i
-sci
i
bljuvati, -sci,
-saka
blijeskati, -am (drugo je bljeskati) blijesnuti, blijesnem
mn.
blijesnjak
-aci
se
> blistati > blistav
bogumil bogzna (pril.); bogzna kakav, bogzna kolik, bogzna gdje
-tim, blije§te6i
>
bljujem
bohem
ta ti Bliski istok (zem.)
komp.
blizance,
-eta,
DL
jd. boi, I jd.
boom, mn. boe (udav,
blizi
zb.
bli-
zandad, mn. blizanfcici
bobicavost, -o§cu
bohemizam, -zma
bobic
Bohinj Bohinjska Bistrica
-ocem
(zem.)
bocenje prema bociti bocica bocina uv. od bok
(se)
se
bociti
bocka DL jd. -ki bocno (pril.) bocnjak mn. -aci blobotati, -ocem, -o6u6i bodec (riba) bodenje prema bosti blucenje prema blutiti bodljaca bludjeti, -dim, bludah -im,
blud-
niCeci
bludnicin prema bludnica bludnicki bludenje prema bluditi i bludjeti bljeckati se
bljeckavica bljedica (slabokrvnost) bljedicast bljedilo bljedo prema blijed u slozenicama: bljedolik bljedobolja
bljedocrven bljedoca bljedokrvnost, -os6u bljedolikost, -o§cu bljedolik bljedovit
bodljikav bodljiv
Bodul Bodulka DL jd. G mn. -ki
-ki,
bodulski
boem
prema Bohinj Bohinjsko jezero bojadisaonica; ne *bojadisaona
bajazan, bojazni, I jd. bojaznju i bojazni bojazljiv Bojica bojiste
bojkot bojler bojnicki bojse (pril., moida) Boka DL jd. -ki i -ci (zem.) bokacovski (u stilu Boccaccia)
Boka kotorska DL
bohem
i
jd. -ci
bohinjski
bocan, -cna bocat i bocatan
blizancici
(lutati)
boem
bohemisticki bohemistika DL
zmijski car)
blizoca bliznjajiv
bludniciti,
i
bohemist bohemistica
bobicav
bobotati,
blije§-
bliz(ak);
boa, boe
bobnjaca
blijestati, blijestiti
bljesnuti bljestati *bl jestav
149
Bogojavljenje (vjer.) Bogorodicin prema Bogorodica (tj, Marija) bogovetni
(sjati)
blijedjeti blijesak, -ska,
O
-am
bljeskati se,
blijedoztit
blijedenje
Bol
jd.
Boki kotorskoj (zem.) bog (op6a im.) bokal Bog (kao vlastito ime bokalic urn. od bokal bo&anstva) bokcija prema bogac i bogac, bokca, V jd. -kCe bogec bogacki Bokeljka DL jd. -ki, bogacenje prema G mn. -ki bogatiti
bogami
Bokokotorac, -rca,
(pril.)
bogatasicin prema bogatasica (se), bogacah bogacen
bogatiti (se),
bogatstvo bogec (stil.) > bogac bogecki (stil.) >
bogacki
bljedunjav
bogme
bljedunjavost, -o§cu
bogocasce
(pril.) i
jd.
bokokotorski; Bokokotorski zaljev
boksac boks-mec bokunic (pokr., um. od bokun) bol, bola
borne
V
-rCe
i
boli,
bolovi Bol, Bola (zem.)
mn.
bonik
bolahan, -hna bolan, bolna
bolecivost, -oscu
>
*bolesnicarka
bol-
niCarka bolesnicin prema bolesnica bolesnicki bolesnik jd. -ice,
V
-ici
>
bolnica bolnicar bolnicarev i bolnicarov bolnicarka bolnicarov i bolnicarev bolnicki bolnik V jd. -ice, -ici
boljeti, bolim, boljah, bolio, boljela
boljetica
boljevacki prema Boljevci Boljevci mn. m. r. (zem.) Boljevcanin mn. -ani
Boljevcanka
DL
jd. -ki,
G
mn. -ki boljezan, -zni, I jd. -zni -eznju
boljezan boljka DL
G
(zast.)
prema
boljezljiv
jd. -ci,
mn.
-ki (bolest) boljsevicki boljsevik jd. -ice,
V
mn.
-ici
boljsevizam, -zma Boljuncica (zem.) bombastican, -cna bombasticnost, -oscu
bombon bomboncic um. od
bombon bombonijera borne
borovicka
mn.
DL
(pril.) i
bonapartisticki bonapartist
bogme prema
bracan, -cna
V
jd.
jd. -ki,
bosancica (pov., pismo) bosanski prema Bosna; Bosanski Novi (mjeulica,
bosanski pasaluk (pov.)
> bosiljak
bosiljak, bosiljka Bosiljevac, -vca,
V
jd. -ice,
-ici
V
jd.
Braca (tj. Metod)
Ciril
i
bracenje prema bratiti se bradavicast bradavicav bradavicica um. od bradavica brahijalan, -lna brahiologija
-vce premo Bosiljevo Bosiljevo (zem.) *bosiok > bosiljak
brahiopoda mn.
Bosna
brahmanac, -nca,
DL
jd.
(zem.)
bracnost, -oscu braca prema brat; Sveta
Bosancev prema Bosanac
Bosanska
mn.
r.
> beracica
bracnik
(hot.)
borsc (rus. t vrsta juhe)
bosilak
Bracevci mn. m. bracica bracni
borovicki
sto),
Bracanin mn. -ani brace, braceta hip. prema brat
-ki
borovnjaca
bolestan, bolesna bolesljiv prema bolest boles tina bolijest bolest
mn.
boric um. od bor boricak, -cka borilac, borioca, -ioce borovican, -Cna
G
bozicevati, -6ujem bozicni; ne *bozicnji; Bozi6ni otoci (zem.) brae bera5 Brae (zem.)
>
boracki
boleciv
mn.
> bolnik >
borac, -aca borac Borac, -rca (zem.)
boleci bolecica
i
— brasnjaCa
bolahan
150
Bosni
r.
Brahma
V
(zem.)
s.
(zool.)
jd.
-nee
brahmanizam, -zma
bosoca
Bospor (zem.)
Brajilo
bosporski bostancic
brancin (rib a) brance (pokr., Skrge)
bosti,
bodem, bodijah,
bodi, boduci, bo, bola,
boden bosca > rubac boscaluk mn. -uci boscica um. od bo§ca bosnjacki prema
BoSnjak botanicar botanicarev
branhijati mn. m. r. (iivotinje koje di§u
Skrgama) branhije (skrge) branic Branicevac, -vca, V jd. -vce
Branicevo (zem.) i
botani-
branilac,
G
branioca,
mn. branilaca
darov branilacki botanicarka branitelj botanicarov i botanibraniteljka DL jd. -ki, carev G mn. -ki > b r a n ibotaniSki; BotaniCki vrt tel j ica (u Zagrebu) branjenje prema braniti Bovic (zem.) Brasancevo (vjer.) > bozicin prema bozica T i j el ov o Bozic (vjer., blagdan; brasnjaca prezime)
bratac
bratac, braca,
V
jd.
brace bratanac, -nca,
V jd. -nee bratanicin previa bratanica bratanic braticina braticna bratic bratjenac, bratjenca, mn. jd. -ence,
G
V
-naca bratoubilacki bratski bratstvo
151
brodic
brdanin mn. -ani brdanka DL jd. -ki, G mn. -ki
zamjena
brijacica
breca (Sljunak) brecast
brijeg,
brecati, breciti
-im
> tresnuti
breda bredati bredost, -o§cu Bregalnica (zem.)
bregalnicki
Bregana (zem,) Bregava (zem.)
prema brijeg bregovitost, -oscu
bregovit
V
jd. brijeze,
mn. bregovi brijest mn. brijestovi brijesce prema brijest brijezak, brijeska urn. od brijeg brijezan, -zna Brijuni (zem.); Mali Brijun, Veli Brijun brijunski; Brijunski otoci brilijant i briljant, -nta
bravce, -eta braveci
breme
brinuce Brinje jd. Brioni >
bremenit
Brist (zem.)
bravlji
bremenitost, -oscu
Briscanin prema
brazdaca
brencati, -cim brendi, -ija (rakija)
Briscanka
bratuced bratuceda
brazdiciti brazditi, brazdah,
brazden
bregulja (ptica) brektati,
breskva
-kcem
G
mn. bresaka
brestic
Brazil (drzava) Brazilac, -lea Brazilija (grad)
brestov prema brijest Brestovac, -ovca (zem.) brestovaca
brazdenje prema
brescic urn. od brijeg
brazditi brbljati,
brbljam
brbotati,
-o6em
brcic
brcina brciti
brckati
brckavica brcki i brcanski prema
G
mn.
V
jd.
s.
r.
(zem.)
Brijuni
DL
jd.
Brist -ki,
-ki Britanac, -nca,
-nee
Britanija (zem.); Velika Britanija brizdati, brizdim,
brizdah
breza
brizljiv
brezic brezje
brkacenje prema
brezov brbuciti Brezovac (zem.) Break, -aka, V jd. -ace brezovaca (fovjek iz Brckog) brezovacki brcanski i brcki prema Brezovica (zem.)
Brcko
pri-
djevu brijaci (britva); drugo je brijacica brijati, brijem
brkatiti
>
brkic br£ic brkljaca brkljoc (ptica)
brnaca (drljada) brncati
brezovicki prema Brezovica brezina uv. od brijeg brezuljast
broc brocanski prema Brocno brocast brocika
brezuljcic brglijez
brociti
brijacnica
darica brodic
Brocno (zem.) broenjak mn. -aci briciti Brcko bridjeti, bridim, bridah, Brocnjanin mn. -ani Brcko, Brckog(a) (zem.) Brocnjanka DL jd. -ki, brideci, bridio, brdovacki prema bridjela G mn. -ki Brdovec bridenje prema bridjeti Brod (zem.); Slavonski Brdovcanin prema brijac Brod; Brod na Kupi, Brdovec brijacev Bosanski Brod Brdovcanka DL jd. -ki, brijacica (ona koja bribrodarce, -eta G mn. -ki je); drugo je brijacica brodaricin prema broBrdovec, -vca (zem.) brdski
brijaci (npr. sapun)
broditi
152
brodah
broditi,
brodiv brodogradevni brodotoc (zool.) brodotocac, -cca brodovlasnicki
Brodanin mn. -ani prema Brod Brodanka DL jd. -ki, G mn. -ki
broncom) bronh mn. bronhi bronhija bronhitis brstiti, brs6ah, br§ten
i
brscen brujati, brujim jd. -aSu,
-a£em
brusacki brusaci brusic um. od brus *brusiona brus
>
i
o-
brusnjaca (vodir)
komp. brzi
-am
brzic (brz fovjek)
brzinomjer brzoca brzorek brzoreka brzoteca
bubrescic bubuljicast bubuljicav bubuljicavost, -oscu buca (bundeva); drugo
buca (kugla)
bu
1 j
on
(sova)
bucem bukcenje prema
buckalo buckati buckuriS
buket
buktjeti
buklija
bukoc bukolicki
-nem
bukovaca bukovacki prema
bucoglav Budacki, Buda5kog(a)
budist budisticki budnicarstvo
Bukovac Bukovcanin mn. -ani Bukovcanka DL jd. -ki, G mn. -ki Bukcvrev prema Bukovac (prez.)
budnoca
Bukovica; Spisic-Buko-
budoar, -ara budsto (bilo §to)
bukovicki prema Buko-
(zem.)
vica (zem.)
vica
buduci buduci da buducnost, -os6u
buktati, bukcem buktjeti, buktim, bukcah i buktijah, buktio,
(zem.)
buktjela
je
buda
-ezi
>
bukac bukaca bukati,
budvanski budzasto (pril.) budza (batina); drugo
bubnjic
-am
bujati,
bujon
buciti se (nadimati se); drugo je bufiiti
Budva
brze-bolje
je
buhavan, -vna buhavost, -oscu buhinji prema buha
Budvanin mn. -ani
bubnjaca
bubreg mn.
-ki,
Budinscina (22m.)
brusionica; ne *brusiona brz;
buha DL jd. -hi i -si buhac (bot.) buhaca (bot.) buhacica um. od buhaca buhara buhav
je buciti (se)
buckati, -am bucnost, -oscu buc (kosa na glavi,
bucnuti,
bife
i
bugacica Bugarce, -eta; zb. -read Bugarska; Narodna Republika Bugarska
Budimpesta (zem.)
nica
brzati,
buffet
zamrsena) buca (spor., kugla); drugo je buda bucati se prema buca bucav (cupav) bucica um. od bu6a
-ici
V
budenje prema buditi
bucka DL jd. G mn. -ki
broncati (prevlaiiti
I jd.
bucad bucan, -cna bucati, -cim buce, -eta bucica um. od bufia buciti (ciniti buku);
drugo
bronca broncan
brusac, -a6a,
bulevar
bucje (bukovik)
brodenje prema broditi brojac brojacica brojcan, -ana brojcanica brojcanik mn. brojiti, broj
—
Bukurescanin mn. -ani prema Bukurest bukureski Bukurest (ne *Bukarest)
(zem.) budzak >ugao, kut bukvicki
budzati se *budzelar
>
nov
bukvic um. od bukva c a-
n ik budzet *bud > *budelar
bulaznjenje prema bulazniti
buldog
plijesan
> novcanik
mn.
V
jd.
-ozi
bulevar, -ara
-eze,
bulumac bulumac
bulumac
i
bulvar, -ara
> bule-
var
—
Bunjevac, Bunjevca, mn. Bunjevci, G mn.
Bunjevaca bunjevacki
buljes buljioka
DL
-ci
jd.
buljiti
buljon buljook
Bunjevcev Bunjevka DL G mn. -ki bunjiste
>
bumbaca
p
r
i
b a-
daca
bumerang mn.
-zi
i
caktati.
(hot.)
cak6em
>
captjeti
cvatjeti,
cvjetati carevati carevic caricica caricin
i
carovati
m
buniste
(zool.)
busji prema buha butelja butic um. od but
buraca (mijeh za vino) butnjaca buregdzija prema burek buvlji > burgijica um. od bur-
cavcenje prema cavtjeti *cavtjeti
capcenje prema captieti
busija
busje > busenje busola >' k o pas busac, -aca
busacar jd. -ki,
gija bunarcic burgundac, -unca (vino) bunardzija burundzuk mn. -uci bunaric burzoaski bundzija burzoazija Bunic (zem.) burzuj bunilacki buniocev prema bunilac burzujka burzujski buniste i bunjiste busenjaca buntovnicki
caklenjaca
153
cica
> cvatjeti,
cvjetati cece-muha
busji
buzdohan > buzdovan buzdovan Buzecanin mn. -ani prema Buzet Buzecanka DL jd. -ki, G mn. -ki Buzestina buzetski
Cericanin mn. -ani prema Ceric
Cericanka
G
mn.
ceh
cericki
Celovac, -vca (zem.) celovacki
ceriti se
DL
jd.
cerij
celuloid Celzije celzijus (mjera)
caric
cerovaca (batina) cerovnjaca (gljiva) cement; portland-cement Cesargrad (zem.)
Carigrad (zem.)
centimetar, -tra
carigradski
centralist centralisticki centrican, -cna
prema
carica
Carigradanin mn. -ani prema Carigrad Carigradanka DL jd. -ki,
G
mn. -ki
carinicki
carovati
i
carevati
cesti),
Cetinje ciborij
um. od cer
Ceric (zem.)
auto-cesta
Cetina (zem.) Centingrad (zem.)
cenzura
eerie
caristicki
cesaricin prema cesarica cesta; Nova cesta (ime
ceptjeti, -tim, cepcah, ceptio, ceptjela,
cepcuci
carist
-ki,
-ki
jd. s. r. (zem.)
Ciceron cicija > cic
>
c
i
skrtac 6 a
cica (velika studen)
154
— cjevnjafca
ciCati
cicati,
-dim
DL
cijetka
G
> ciknuti
cidi
Cigance, -eta, zb. Ci-
gancad
i
cijevlju
cijevciti
cigancitf
cijevka
Rom) cijankalij
cijanovodican, -cna cijediti, -im, cijedah, cijedi, cijedeci, cijedio, -la, cijeden cijed, cijeda
prema
G
DL
mn.
mn.
cijuk
G
DL
mn.
cijelo;
jedno
cijelo,
dva
deset cijelih
cijela,
(mat.) cijelost,
-oscu
prema
cijeljenje
cijeliti
i cijeljeti cijeljeti, -lim, cijelio,
cijeljela
(zaraScivati,
o rani) cijen; komp. cjenji i cjeniji j e f t i n
>
cijena cijenae, -nca cijenan, cijena; cjenji
komp.
ef t ino -nim, cijenjah,
cijenjen (npr. cijenjeni drug) cijen jenje prema cijeniti cijepac, -pea
cijepanje cijepati,
-am
-im, cijepljah, cijepljen cijepl jenje prema cijecijepiti,
piti
cjepac cjepaca cjepacica cjepacki (pril.) cjepak, cjepka (prid.) cjepalo cjepanica cjepcica
-cna
*cijelj
-afa (glaz.)
cincati cinican, -cna cinicki cio,
cijela
cjepidlaciti
cjepidlacki cjepidlaka cjepika cjepivo
cijel
i
cionist
cionisticki cipal, -pla (rib a) ciplic urn. od cipal
cirkulacijski cirkulacioni
cjec
>
>
cir-
radi, poradi,
cjedilo cjediljka
G
mn.
cjedina
cjepka
G
DL
jd. -ci
mn. -ki
cjepkati,
i
i
-ki,
cjepaka
-am
cjepkav
zaradi
>
cijeniti,
ciknem cikcem
ne
cimbal cincan
cjenje pril., komp. od cijene cjenjkati se cjen-
>
kulaci j ski
cijene (pril.); komp. cjenje i cjenije j
*cjenovnik
cilindrican, cilj;
> jeftinoca > cjenik
c jenoca
kati se
ciktati,
ciljac,
jd. -ci,
-ki
cijufci,
cikcak; cikcak-crta ciklican, -cna ciklus ciknuti,
>
cjelovati cjelivati cjelovecernji cjelovit
cjenik mn. -ici cjenkati se
cijucuci
cio cijel cjelcat cijelac, -lea cijeliti, cijelim, cijeljah, cijelio, cijeljela i
u slozenicama: cjelokup(an) cjeloca cjelodnevni cjelokup(an) cjelov
cjelo
cjelovitost, -o§cu
-uci
-cem,
cijukati,
ciklicki
cijelka
-ci,
-vaka
i
cijevni cijevnica
cijediti
cijel
jd.
-ki
cijevnjaca cjevnjak mn. -aci
cigli ciglovetni
cijeden je
cijedaka
i
cijev, cijevi, I jd. cijevi
Cigancica
Ciganin (pripadnik ciganske narodnosti,
-ki,
jd.
mn. -ki
> cjepanica
cjeplja cjepljicica cjeplja cjepljiv
um. od
cjepljivost, -oscu
DL -ki
jd. -ci,
-ljaka
i
> cjediste
cjediste
cjedenik mn. cjelcat ob. cjelcat cjelica cjelina
u
-ici
vezi cijel
cjepanica cjepnuti cjepokril (ptica) cjepotak, -tka cjepotina
cjepotka cjeriti se
*cjelishodan
>
kladan *cjeliv > c
e
p
r i-
ov j cjelivati, cjelivam 1
>
ceriti se
cjevanica cjevast cjevas (crv) cjevcica um. od cijev cjevcina uv. od cijev
cjevnjaca
cjevnjak
cjevnjak mn. -aci cjevovod CK krat. za Centralni komitet; Centralni komitet SKH ckiljeti,
ckiljim
cmakam i cmaCem *cmiljeti > cviljeti cmokati, -am cmakati,
*cokotati
coli
crescendo
(glaz.)
cretski prema (zem.)
crevlja crevljar crijep mn. crepovi
G
mn. crepa-
crveniti (finiti Sto crve-
nim); drugo je erven j eti
crndac (ptica)
mn.
-rfe
ven j ah, crvenio, crve-
Crnogorcad Crnogoroev
V
jd.
-ani jd.
-ki
crikvenicki
crkavicav crkvenoslavenski crkvenjackl
>
crljen erven crljenac, -nca (luk) crljenica (zemlja) crljeniti crveniti
-r2e (zem.)
>
crljenka crljenko
> crve-
crvljiv crvotoc, crvotoCi
*ctjeti
> cvjetati
curce, -eta, zb. curcad
curenje prema curiti
crnopjegavost, -oscu crnorijecki prema Crna
Rijeka crnjenje prema crniti
i
crnjeti crnjeti, crnim, crnjah, crnio, crnjela (postajati cm); drugo je crniti
crnjeti se (biti cm) crnjka c rn ka
>
crn jkast > crnkast crpenje prema crpsti crpiti crpsti,
njela (postajati erven); drugo je crveniti crvenjeti se (biti erven) crvic
crvotocan, -5na crvotocina crvotocnost, -os6u
-rca,
more
> trbonja
Crikvenica (zem.) Crikvenicanin mn. Crikvenicanka DL
jd.
Crnogorde, -eta; zb.
crnook
crijevni; crijevni katar crijevnicni crijevo
crijevonja
V
crvenkapa Crvenkapica Crvenkapicin crvenperka crvenjaca erven jenje prema crveniti i erven j eti crvenjeti, crvenim, er-
crnoca Crnogorac, -rca,
crnomorski prema Crno
mn. crevaca
n j eti
crnce, -eta; zb. crncad crncic urn. od crnac
Crno more
crijepnji crijevac, -vca crijevan, -vna crijevce, -a i -eta; i
*crljenjeti
crvenbrk crvendac crvendacev
primorje crnograbic Crnomorac,
crijeplje
G
Crna Gora; Socijalisticka Republika Crna Gora
Crnogorka DL jd. -ki, G mn. -ki crnogorski; Crnogorsko
crevar
> erven-
per ka
crnogorican, -5na«
Cret
> erven-
crvemperka
crnacki
crnoburzijanac, -nca, V jd. -nSe
crepic urn. od crijep crepina uv. od crijep crepovlje crepulja
-ki,
brk
mn.
crepar crepara
G
crvembrk
n j et i se crmpurast
crnilnica
> crknuti
nja
> crve-
crljenjeti se
crniti (diniti sto crnim); drugo je crnjeti
col, cola,
crijepnja
155
> cvoko-
tati crci
— cvijetnjak
> crpsti crpem
.
.
.
crpu,
crpao, crpla, crpen crtac crtacica crtacicin crtaci (pribor) crtez
curicica curicin prema curica curiti
cur jeti > curiti cvacenje prema c vat jeti cvatjeti, cvatim, cvacah, cvatio, cvatjela cvicati cvijece
evijeenjak i cvjecnjak cvijeliti koga; s prijedlozima obitnije cviliti: ucviliti cvijeljati,
cvijel jenje
-am prema
cvi-
jeliti
cvijet mn. cvjetovi Cvijeta (ime) cvijetak, -tka
C vijeti
> Cvjetnica
cvijetnjak
i
cvjetnjak
Cvijeto
156
Cvijeto (ime) cvijetonja i cvjetonja evil;
ne
*cvijel
prema cviljeti cviljeti, cvilim, evil j ah, cvilio, cviljela cviljenje
cvjecar i cvjetar cvjecara cvjecarev i cvjecarov cvjecarica i cvjetarica cvjecaricin cvjecarnica cvjecarov i cvje6arev cvjecarstvo cvjecice, cvjedica um.
od cvijece cvjetaca cvjetan, -tna
ca (dak., §to) cabar, cabra Cabar, Cabra (zem.) cabarski prema Cabar Cabranin mn. -ani (60vjek iz Cabra)
Cabranka DL jd. -ki, G mn. -ki (zena iz Cabra)
—
fcakavac
Cvjetan, -ana (ime) Cvjetna (ime) cvjetar i cvjecar cvjetarica i cvjecarica cvjetaricin cvjetast
cvokotati, -ocem evreak, -Cka, mn. -£ci
Cvjetasin
-am
cvjetati,
cvjetic
um. od
cvjetonja i cvijetonja Cvjetos cvjetulja cvjetunica cvjetusa
cvrcalo cvijet
Cvjetimir cvjetina uv. od cvijet
cvrCim
cvrcati,
evreez, cvrfceza cvrcic (ptica)
cvrce (pr&eno jelo) cvrenje prema cvrijeti Cvjetnica (vjer., blagdan) cvrijeti, cvrem, cvru, cvjetnjak i cvijetnjak cvro, cvrla, cvrt cvjetiste
Cvjetko
-ucem
cvjetolik
cvrlrutati,
cvjetonosan cvjetonosa
cvrkutic um. od cvrkut cvrljak, cvrljka
Cacincanin mn. -ani (6ovjek iz Cadinaca) Cacincanka DL jd. -ki,
cagalj, Cagalja (zvjerka)
G
mn. -ki (Zena
iz
Cacinaca) cackalica
-am prema
cackati,
cackovit
fcafcak
Caglic (zem.) Caglicanin mn. -ani (dovjek iz Caglita) Caglicanka DL jd. -ki, G mn. -ki (Zena iz Caglita) caglicki prema Caglic
-am
cador
cagrljati,
cabreni prema Sabar cabrenica cabrenik cabrenjak
cadorcic cadorje
cagrtaljka
cada cadav
cagrtati,
cabricica cabric
cadavac, -vce, V jd. -vfce Cadavac, -vca (zem,) cadavica
cahuricni
Cadavica (zem.)
cajana (mjesto gdje se
cabronosa caca (riba) cacak, dacka Cacak, CaSka (zem.)
Cacanin mn. -ani vjek iz Caika)
(60-
cacanski prema Cafcak cacinacki prema Cafcinci Cacinci (zem.)
t
cadavicki cadavost, -oscu cadenje prema caditi caditi
*cafran
t
> Safran
cagalj, caglja (6acak)
al a
j
>
5 e g r-
ka -cem
> Cegr-
t i
cahura caj to6i 6aj)
cajanka
-em > 6 e k a t i Cajetina (zem.) Cajnice jd. s. r. (zem.) cajati,
cak cakavac, -vca,
V
jd.
-vce
—
cakavacki
>
*cakavacki s
k
C a
k a v-
Cavcji
157
carobnjak, -aka,
cangrizav
V
cangrizljiv
i
cakavski cakavstina
cakovacki prema Cakovec i Cakovci Cakovci (zem.)
Cakovcanin mn. -ani prema Cakovci i Cakovec
Cakovcanka DL jd. -ki, G mn. -ki prema Cakovci i Cakovec Cakovec, -vca (zem.) caksire mn. z. r. >
hi aC
Canko-
cankoliziti, -im,
caklja
e
caktar i Caktor calabrcalo
-am
calabrcati,
calabrcak, -Cka,
mn.
-Cci
calabrknuti calakati, £ alakam
Cem, Calakaj
i
i
cala-
CalaCi,
lizah
Capek G Capeka capkun caplja G mn. capalja
i
caplji capljica urn. od Caplja Capljina (zem.) capljinski caponjak, -njka, mn. -njci caporak, -rka, mn. -rci car, cara i Cari (mn.), prema kojemu jc i
drugo carak, carka carati;
je Car
G
caraparicin prema Caraparica carapcina uv. od Carapa caratan, -ana
V
jd.
-mfe camati,
-am
caminjati, -am camiti, -im, Camljah,
Came6i camljenje prema Camiti camotinja
> jelovina camunjati > C a m.i-
camovina
njati canak > z d cancar
j
e
1
a
> zdjelar
candrljiv candrljivost, -o§cu cangrizalica
cangrizalo cangrizati,
Caram
-am
cardak carka DL
jd. -ci
carkati, -am (dirati vatru), Carkati se
u
(mali boj biti); drugo je Carkati carnuti (se) caroban, -bna carobija
carobnica carobnicin carobnicki
carobnik
>
nj
C a r
a k carobnost, -oscu
carobnjacki
> opanCar
cas casak, Caska casiti
caskom
(pril.)
Caslav caslovac, -vca casnicki
casnik
V
casom
(pril.)
jd. -Ce,
mn.
-ici
> Casovit
casopis casovit *casovnicar
>
>
u
ra r
sat
cast I jd. Casti i Ca§Cu castan, Casna castiti, cascah, CaSCen
castohlepan, -pna castohlepnost, -o§cu castoljubac, -pea, V jd.
-pCe
cardacic cardacina uv. od Cardak cardacki
camcic camdzija camdzijski
carugdzija
casovnik
carapa
carati,
Samalica
carsija (trg) carsijica carsijski
casomican
V
caralac, Caraoca, Jd. -aoCe, mn. caralaca
mn. calma
camac, Camca,
carojica carolija
> Caroban *carsav > plahta
caralacki caran, -ma
cama
-aci
carovan, -vna
capak, capka
Calakajuci i CalaCu6i calaran, -ma calarnik V jd. -iCe, -ici
mn.
jd. -aCe,
carobnjastvo
cankoliz
o b-
castoljubiv castoljubivost, -os6u castoljublje
casa cascavati
>
Castiti
(koga) cascenje casicni
caska
prema Castiti prema casica
DL
jd. -ci C
>
catac, Caca •catati i Catiti
i i
t
-ki aC t a t
>C > pleter *catrn ja > bunar *caura > C a h u r a i
*catma
caus cavao, Cavla, G mn. Cavala cavce, -eta cavcica um. od Cavka cavcic cavcji
i
DL
cavka -ki
—
Cavka
158
i
G
jd. -ci,
Cavaka
cerez
mn. cekalac, 5ekaoca, V jd. -aoce, G mn. Cekalaca cekalica
cavlenjak, -aka, mn. -aci (vrsta svrdla) cavlic cavrljalo
cekalo cekaonica
cekaliste
-am
cavrljuga
DL
cavrzgati,
-am
(glaz.)
demer
cemerika
-am
-ecem, ceketaj i 5ekeci, ceketajuci i cekecuci
ceketati,
i
cekic
cazba cazbina
cekicarka
G
Cazma
(zem.) Cazmanac, -nca.
V
jd.
-nee (prema Cazma)
Cazmanka DL
jd. -ki,
G
mn. -ki cazmanski -cim > cucati cecica urn. od cetka
cecati,
>
cecnuti cucnuti cedan, Cedna cedance, -a i -eta cednost, -oscu cednjak, -aka, mn. -aci
(himen) Sedo Cedomil* i Cedomir
cedomor cedomor ka DL G mn. -ki cega (*cesa) cegovic
jd. -ki,
od
sto
-ci,
i
Cegrtam
Cehinja cehno i cesno cehnuti
Cehoslovacka DL jd. -koj; Cehoslovacka SocijalistiCka
cekac, -aca
> >
DL
jd. -ci i -ki
celik;
Repu-
-mi, deliceci
krom-celik,
Cemernica (zem.) cemin cempres cemu DL jd. od sto cengel (zeljezna kuka) ceoce, ceoca i ceoceta (um. od Celo) ceoni, ceona i celni prema celo
cep cepac, cepca
-am
i
i
juci
cepljuci
i
ceplji,
ceperak, -rka, mn. -rci cepic
Cepic (zem.) Cepin (zem.) Cepinac, -nca, V jd. -nee (dovjek iz Cepina)
Cepinka DL jd. -ki, G mn. -ki (Sena iz cepinski
-im
se,
cepljah
se cepkati, -am cepljuskati, -am
cepnuti
celni i ceoni prema Celo celnik celo (dio glave; glaz.); drugo je 6elo celopek mn. -eci
cepukati, -am cerecar, -ara
celovoda
cerek
celjace, -eta (um. eel jade) celjad, celjadi celjade, -eta
G
cepljem; Cepa-
cepaj
cepiti se,
delist celistica celisticki
celjuska
jd. -ci
Cepina)
celicana
Bas-Celik
Ceh mn. Cesi cehati, -am
blika (CSSR)
>
celiciti,
G
-cem
cektalo *cela peel a celast i celat oelce, celca i celceta um. ceoce od celo *celebija g o s p o-
DL
(hot.)
cepati,
(bank.)
di5i6
cegrtusa
cek (bank.) ceka i do5ka
cekinja (cetina) cekinjara cekinjast cekinjav cekljun cekovni; cekovni raCun
celenka
G
cehoslovacki cehulja
jd. -ci,
celican, -cna
degrtaljka DL jd. mn. -ki cegrtati,
DL
mn. -ki
cekrk
(6etkica)
(otrov, jed); dru-
go je cemer cemeran, -rna
cekati ceketalo
jd. -zi
5e-
i
ljuscu
cembalo mn. cembali
cavlav cavlen
cavrljati,
celjust I jd. -sti
DL
jd.
od
-sci,
mn. celjustaka i Celjuski celjusni; celjusna kost celjusnica (deljusna kost)
ceprkac ceprkalo ceprljati,
-am
> Cetvrt
cerenac, -nca (vrsta ri-
barske mreie) Cerevic (zem.) Cerevicanin mn. prema Cerevic Cerevicanka DL
G
-ani jd. -ki,
mn. -ki prema
Cerevic cerevicki cerez (vrsta slatkiSa)
cerga
cerga DL jd. -gi cerjen G mn. cerjena cerkeski Cerkeskinja
ceski;
>
> >
cesati,
cesem
jq
cesnica *cesnik > razlomak cesno i £ehno cest, cesta (prid.); komp. cesci cest, cesti, I jd. cesti
i
cescu
§ t
mn.
>
-aci
gu-
ar a
cestica
cestimice cestimican, -cna cestina
cestitalaca
>
cestitaS cestitar cestitarica
DL
G
-tki, cestitost,
jd. -ici
mn.
-ki
i
i
-taka
-oscu cesto; komp. cesce cestoca cestokratan, -tna cestoput (Zesto)
cesvina cesagija
> cesmina > 5esa o 1
cesalj, 6e§lja
6esem
cesce (komp.
cetiri (4) ; cetiri stotine (400), cetiri tisuce (4.000), cetiri milijuntine (4/1,000.000), cetiri posto (4°/o), Cetiri
cetka DL jd. Cetki cetkar oetkarev i cetkarov cetkati,
jedan jedan
(40);
(41)
i
prema
cesto)
ceser (HSka, HSarica)
Ceska; ne *Ceska
si.)
cetruna cetverac, -rca cetveri i cetvori cetverikati, -am
cetvero i cetvoro cetvorci cetvorce (jedno od cetvoraka)
cetvoriti
-ici
detrdeset cetrdeset i
cetrdesetak (oko 40) cetrdesetero i cetrdesetoro
cetrdesetina (1/40) cetrdesetogodisnjak, (40-godi§njak), -aka, mn. -aci
i
cetvorka
cetovoda cetrdeset
osma godina
cetvorina
cetujem
cetovati,
i
cetrnaest (14) cetrnaestak cetrnaestero i cetrnaestoro cetrnaesti (14.) cetrnaestica cetrnaestina (1/14) cetrnaestorica cetrnaestoro i cetrnaestero cetrun
cetvori i cetveri cetvorica
-am
cetkica cetni prema ceta cetnicki cetnik jd. -ice, mn. cetnikovati, -kujem cetnistvo
cetrdeseti (40.) cetrdesetica
cesan j, cesnja cesati,
cetica cetina cetinar cetinjaca
V
cestitati
cestitka
set
cesljugar cesljugarka DL jd. -ki, G mn. -ki cesnjak, -aka, mn. -aci ceta cetedzija (onaj koji cetuje)
cetiristo (400)
V
mn.
-ci -zi
puta
cestit cestitac, -a5a, jd. -acu cestitalac, cestitaoca,
G
oko nje; made je: cetrdeset osma i cetrde-
cesljic
DL jd. cesljuga DL jd.
cesma (vrelo); drugo cesma cesmina; ne *cesvina
cesta cestak, -aka, *cestar, -ara
-am
cesljika
cesati
(40-godisnjica) cetrdesetorica cetrdesetoro i cetrdesetero
cetrdesetosma (pov., godina 1848. i dogadaji
cesljast cesljati,
(40-godisnji)
cetrdesetogodisnjica
ona
>
ak
cetrdesetogodisnji
Cehinja
cesljacica cesljacicin cesljaonica; ne *ceslja-
*cerpic cerpic ccrupati, -am *cesa cega cesalo cescesan, cesna j
159
ne *6eski
*Ceskinja > cesljac, -a5a
Cerkez
n
— cetvrtak
cetvorni; cetvorni metar cetvoro i cetvero cetvorocjepan, -pna
cetvoroclan cetvoromjesecni cetvoronedjeljni cetvoronoske cetvoronozac, -osca, cetvoropjev cetvororucan, -5na cetvorostrucan, -cna cetvorotjedni cetvrt, cetvrti
cetvrtaca cetvrtak, cetvrtka (detvrti dan u tjednu)
cetvrtak, Cetvrtaka (konj od detiri godine i
—
Cetvrtak
160
cetvrt-finale cetvrti (4.); Cetvrti
G
>
ati
cevrljuga
DL
jd. -zi
(§eva)
ceznuce oeznuti ceznja cibucic um. od cibuk cibucina uv. od Cibuk cibugdzija cibuk mn. -uci cibukati, cibuljica
>
-am
mn.
jd. s. r.;
CiCci
Novo CiCe
(zem.)
cicimak, -aka (bot.)
-am
cickovac, -vca (bot.) cicoka DL jd. -ci (sitna repa) cifcija
Cifut
Cifutka
DL
mn.
jd. -tkl,
-tki
cifutski
> C zvrk > cehati > Cehati
*cigov cigra > cihati *cijati
i j i
ciji
cijigod ciji
i
mu
ciji god drago
cik! cikati,
mn. -ki cileanski Cilipi (zem.) -o§6u
cilost,
-am
cismen
komp.
cistikuca cistilac,
cim (vez.) cimbenik > dinilac, c in it el j
cistiliste;
cimkati,
-am
cimpanza cin,
cina
cini
mn.
z.
>
zdj e1 a um. od cinija
G
mn.
V
jd.
cinilaca
cinitelj ciniteljica diniti
V
jd. -i5e,
-ici
cinjenica cinjenicni cinjenje prema cio, Cila
*cioda ciopa
i
jd.
Cistilaca
CistiliSte (crkv.) cistina cistionica; ne *Cistiona cistiti, ci§cah, CiScen
-vna
cistopis cistunac, -nca,
V
jd.
-nCe cistunstvo ciscenje prema
Cistiti
V
fciniti
Cil
> pribadaCa
npr. igla) cipkarica cipkariCin cipkast cipkati, -am cir cirak, Ciraka
cilas
ciric
citaonica; citaonicki
jd.
-ci,
i
-naka
-ki
ne
*Citaona
citatelj citati
citkost, -o§cu
citlucar citluciti
citluk
> poljsko
dobro, imanje citljiv citljivost,
-oSCu
citulja Civit
>
eCn j ak
ciravost, -o§6u
um. od
mn.
Citav citko (pril.)
cipa cipav prema Cipa cipcica um. od Cipka cipka DL jd. -ci i Cipki cipkaci (6im se 6ipka,
cikica um. od tiko cikicin prema Cikica cikin prema Ciko ciko, -e cikos cil i cio cilan, Cilna
Citanka citanka DL
G
Ciovo (zem.)
j
mn.
G
cinovnicic cinovnicki
mn.
G
citac citacica citacki citak, Citka citalac, Citaoca, jd. -aoCe, mn. Citalaca citancica um. od
cinkvecento cinovnica
cinovnik
V
Cistioca,
-ioCe, cistilica
cistoca cistokrvan,
r.
cinidba cinija cinijica
Cistiji
cistac (distina) cistac cistacica cistacki
6ilim, cil j ah, 6ilio, Ciljela cim I od sto
ciljeti,
-o6e,
cica creak, CiCka,
G
jd.
-ki,
jd.
cinilac, cinioca,
cid
cickati,
DL
G
put
cetvrtina (1/4) cetvrtinka DL jd. -ci, mn. -ki cevrljati Cavr-
Cice
cislo
V
cist;
Cileanka
cetvrtalj, -alja
*cic
Cile (zem.) Cileanac, -nca, -nfce
dr.)
1 j
Ciiak
Cir
svi-
cizma; ne *Cizma cizmar cizmarica cizmaricin cizak,
CiSka
ckakljati
> skak-
ckakljati 1 j
>
6
i
c a
k
-am
clan clanak, clanka clancic urn. od clan(ak) clanica clanicin clankovit clanovit clanstvo
cmar cmavati,
-am
>
cmicak, £mi£ka
jecmiCak > Cobanin
coha
DL
jd.
cukumbaba
mn.
-uljci
covuljak, -ljka,
> drljati
jd.
s.
j
e
k
-hi;
Sopor corba > j u h a corda (krdo); drugo je corda cordas cortanovacki prema Cortanovci Cortanovci mn. m. r. .
cudika
cupkati,
-aci
r.
(zem.)
-am
> cuvstvo cusljav > cupav;
>
drugo
je
jd.
-ci (bot.)
cutura cuvac cuvalac, cuvaoca, V jd. -aoce, mn. cuvalaca
G
cudnovat cudnjacki cudnjak, -aka,
mn.
cuvar
V
jd.
-aci
cuvarica cuvaricin
cudo
cuvarkuca
cudotvorac, -rca, V jd. -rCe *cudoviste cudenje prema cuditi se cujan, cujna cukalj, cuklja > k u k a
curat!
Cukarica cukaricki
cuslav
cuti
cuditi se, -im se, cudah se
-a£e,
-rci
custvo
-sna
DL
-am
cupavac, -vca cuperak, -rka, mn. cupica
-nem
> neman
(zem.) cot, cota
Covici mn. m. covjecac, -tea covjecan, -cna covjecanstvo
cupav
(pril.)
Sudan npr.
je
cupacica
cudakovic cudan, -dna
duhana)
o
drugo
cup cupa cupad
cucerski
mn.
t i 1
cunak, cunka, mn. Cunci i cunkovi cnnci6 urn. od Cunak cunic um. od cun cunj i izvedenice
cucke
cudesan,
(zamotuljak,
-ki,
cudacki cudak, cudaka,
cokolada cokot
>
cupati,
cucnuti,
ne
(zem.)
r.
jd.
culan, fculna culo osj e cuma (kuga);
cun
6erja)
Cucerka DL G mn. -ki
-
cuma
6u5im
Cucerje
u
je cula)
-uljci
crckati
s
cukundjed > § u k u nd j ed cula (u koga su malene uU) cula (vrsta igre; drugo
covjek mn. ljudi covjestvo
mn.
>
kum b ab a
covjecki covjecnost, -oscu covjeculjak, -ljka,
cucati,
*6oja cokanj, cokanja cokanjcic cokoce, zb. od cokot
com
covjecji
cucavac, -vca cucecke i Cucecki (pril.) Cucerac, -rca, V jd. -rfe (Covjek iz Cu-
coban
cobancad, -di cobance, -eta cobancica cobancic cobancina cobanica cobanicin cobanija cobanin *coek > 5 o v
cukljajiv cuknuti, -nem
*crknja > zarez cubar, cubra cubrast cucanj, CuCnja
cloviti
161
covjecina
covjecic
ati
*ckalj ckrnjati,
— cuvstvo
(it
Beogradu)
(bot.)
cuven prema cuvenje cuvida cuvstven j
>
o
Cuti
s
j
e c a-
an
cuvstvo (ne *custvo ni *6ustvo) > o s j e t a
j
>
*cuvstvovati
os
e
j
cutjeti -am
cati, cvakati, cvalikati,
-cem
|
cvoruga DL cvorugav
cvariti
cvrcak
cvor cvorak, cvorka, mn. cvorci i cvorkovi (ptica)
(pril., pokr., tamo, 6ak) caba (hodo6aS6e do
ca
Cabe) Caba (muslimansko svetiSte u Meki) cab ens ki prema Caba caca cace (pokr., otac) cacin
cacko
-am
carkam
2.
ca-
(1.
tarlijati),
dru-
go je carkati carlijati,
-jam
*caro (pokr.,
tal.
> bistro
(pokr.)
cakulati *cale otac Camil (ime) capiti > uhvatiti.
>
caskati, -am catib pisar catin prema cato catinica catinicin cato, -e pisar
>
primiti
daporak, -rka per a k
>
c u-
car > trgovina drugo
cariti prema car t r go v a t i
je car
>
va c albanska
kapa) cef
>
cehaja
vo
1 j
celavljenje
komp.
prema
lavjeti celavost, -os6u *celibar, -ara t
j
ce-
a n-
ar
celija
caskalo
cebedzija ceca (bijela
cvrstina cvrsto (pril.); cvrsci cvrstoca
>
chiaro)
> gunj, pokri-
cakuia ob. mn. cakule
(turski);
carkati,
cebe, -eta, zb. cebad
caknnt cako
dobiti,
cvrknuti,
Cvrkam -nem
cvrkati,
causak, -ska > cuska ce (3. I. prez. gl. htjeti)
cehaja
i
cvrsnuti, -nem cvrst; komp. cvrsci cvrstac, -sea (zool.)
-uzi
> cvr£ak > cvrcati
cvrcati
riti,
Cvrsnica (zem.)
>
cafir (kaurin)
cakati,
jd.
> cvorak DL jd. -uzi
cvrljak cvrljuga
cvorast cvorina uv. od cvor cvornat cvornovit
cvarak, cvarka, mn. Cvarci
caja
— cesar
cuvstvovati
162
a
i caja Ceklici mn. m. r. (zem.) ceklicki prema Ceklidi cela celav celavac, -vca, V jd. -vce celavjeti, celavim, 6elavio, 6elavjela (postajati 6elav)
um. od
celijica
celija
celo (6elav
6ovjek); drugo je celo celonja cemal (savr§enstvo) cem an e, -eta cemer > s v o d, p o-
jas; drugo
je
cemer
cemeriti (graditi na svod)
cenar (kraj) cepenak, -nka, mn. -nci cepica > k a p i c a cepurkati, -am *6er > k c i
> tjerati
cerati
cercivo (okvir, oplata) cerece jd. s. r. ceretati,
*6erka
-am
> kcerka
cerpic *cesa > cesar >
k
e s a
cesar
cesma
cuziti
cesma (supljika); drugo coso je cesma *cosak, co§ka cesmati,
-am
o
m
cevapcic
-am k6i
Cic (stanovnik Cidarije) Cicarija (zem., kraj u Istri)
Cicka (Zena cicki
uga
cu (1. I. prez. gl. htjeti) *cuba > k u k a cubast cucenje prema cutjeti
cevkati.
ciler
cura
>
cozot (pokr.)
cevap (pedak)
*ci
163
iz
Cidarije)
prema Cic > kiljer,
ku-
cerak > jantar
> pura
curad, curadi curak, 6urka (kozuh) curak, curka > puran
curan curcic curcija > k r z n a r curdija > curdijica prema curdija
kozuh
cucoriti
cucurin (ptica) cud, cudi cudati se, -am se
curici;
jd.
DL pura
curka
cudljiv cudljivac, -vca,
V
jd.
cudljivost, -oscu
6ilim (sag) cilimcic
cudoredan, -dna cudorede cudovit > cudljiv
curliti,
cuh
cuskija
> katanac, loko t
Ciril;
Ciril
i
Metod
(Sveta Braca)
Ciril©
i
cucem i
cukovi i
6ukam,
cukaj, cufcuci
cukajuci cukati se, -am se
clrilometodski cirilski
govorkati
Ciro
cukati,
citap civot (kovcezit) civrikati, -icem, civricuci cohati se copati
civrici,
>
-vce
coravjeti, coravim, coravio, coravjela (postajati 6orav) corda (sablja); drugo je
Corda coro cor-sokak *6osa > coso cosav cosavac, -vca, V jd. -vce cosavjeti, cosavim, 60savio, 6osavjela (postajati 6osav)
curljah > po1ug
(o kokoSi)
cuslav (oH§an do glave); drugo je Cusljav
> Cuvstvo
custvo
cusak, -ska (um. od cuh) cusati > 6u§kati cusiti (lahoriti)
> pas cula (kijafa); drugo je 6ula culah, -aha, mn. -asi
ciisiti
(zauMti)
cuska DL jd. -§ci, G mn. cu§aka cuskati
cusnut cusnuti
culiti,
culjah (uH) culjenje prema culiti
cut, cuti
coma > cuperak, hrpica; drugo je cuma
*cutati,
cupa (krSag); drugo cupa cupic um. od cup
cutalica j
6utim
>
s
u
t-
eti
cutilni cutilo (6ut)
cumez cumur cup
cuprija
a,
cusa
culati se culbastija
jd.
curliCi,
(osjecaj)
cuko
corav
V
-am
i
cuknuti
copiti corac, -rca
coravac, -vca, coravica
cuhnuti cukati, cuCi
cirilicki
curlikati, -cem, curlifiuci
oz ib
cuk mn. cuci
cirilica
>
jd. -ci
curlik mn. -ici curlika DL jd. -ici
-vce
cilibar
cilit
curce
curiti
je
> most
Cuprija (zem.) Cuprijac, -jca, V jd. -jSe cuprijica um. od 6uprija cuprijski
cutjeti,
cutim,
cutio, cutkati,
cutjela
cutke cutljiv
cucah,
-am
> sutke > su1
1 j i
cutljivost, -oscu
cutuk mn. -uci *cuv > cuh cuvik mn. -ici cuziti
v
—
d
164
defenziva
D d krat. za dinar, dan d. krat.
dalje
i
d.)
(i
D
za drug,
rimski znak za broj 500, (iah.) oznaka za kraljicu (damu), kra-
dazimetar dazd dazdevnjak
daljnji
dazdevit dazdic > d a z d i c dazdic dazdjeti, dazdim, daidah, dazdeci, dazdio dazdjela
damasteni prema daza dativ, kratica mast
tica
za dinar
dabogme daca
dalmatski (pov., koji se odnosi na Dalmate); dalmatski jezik daljinomjer
i
dabome
(rus.,
(pril.)
-nzi
Dan
dje-
cje radosti, Dan pobjede, Dan Republike,
Ijetni-
vila,
damping mn. dan; dan-dva;
kovac)
Dan ustanka
daca dadaist dadaisticki
Danijel
dadbudem
daninoc > macuhica Danac, Danca, V jd.
Dance Danska DL
dahija dahijski dahnuti; ne *danuti Dahomej (zem.)
Dahomejac,
-jca,
V
jd.
-ki,
dajbudi dajder
dakako
(pril., zast.,
r.)
i
bar)
dalaj-lama *dalecina > d a 1 j i n a dalek; komp. dalji Daleki istok (zem.), Daleki Istok (narodi Dalekog istoka) dalekopisac (teleprinter) dalekoseznost, -oscu dalekovidnost, -oscu
da
li
Dalmatinac, -nca, V jd. -nee (covjek iz Dalmacije) dalmatinac (1. vino; 2.
pasmina pasa)
dalmatinski (koji se odnosi
na Dalmaciju
Dalmatince); Dalmatinski sabor (pot?.)
i
d. d. krat.
za dionicarsko
druStvo
DDT
krat. za diklor-difenil-triklormetil -metan (sredstvo za
Danteov
debelokozac, -o§ca,
> nuder,
V
dahnuti
Dardanele, -la (mn. darezljivost, -o§cu Darije
z. r.)
G
mn. davalaca
davatelj davateljev davati,
dajem
ljak debeljak, -aka,
V
jd.
debi, -ija (prvi javni
nastup) decenij >
dascara
davalac, davaoca,
mn.
debeo) debeo, debela
daska DL jd. dasci, G mn. dasaka dascan, -ana
davac
G
-ace, mn. -aci debeljeti, -elim, -elio, -eljela (postajati
darvinist darvinisticki
dascetina dascica dascurina dasto (pril.) dat. krat. za dativ; i datula > datulja datulja
jd. -o§ce,
-ozaca debelostjen debeljacki prema debe-
darmar (pril.)
dazdenje od dazdjeti dazn jak > d a I d e v-
danteovski
danu
s. r.)
-ace,
uniHavanje gamadi) de (de pogledaj) debeliti (6initi debelim)
Alighierija
dahomejski d ed er dahtati, dascem, dascuci *danuti > daidza > u j a k dapace daire, daira (mn, z. daire, daireta (jd.
Danskoj
danski
-jce
Dahomejka DL G mn. -ki
jd.
Dante Alighieri, Dantea jd.
jd.
dca. krat. za drugarica del krat. za decilitar
(pril.)
dadaizam, -zma
dah
V
-aci
n j ak
danas-sutra
dandanas
mn.
1 j
deset-
ece
deci (razg.)
> decili-
tar decibel
D
decigram decilitar, -tra
decimetar, -tra
decrescendo (glaz., tit. dekresendo) Decani (zem., mn. m. r.) decko obidnije od djecko dederte defenziva > o b r a n a
a
—
defenzivan
> obra m-
defenzivan
ben
> raimo-
defile, -ea
hod
dezen
i
dezavuirati
dezen
desert i dezert desetaca
desetacka
> djelova-
•dejstvo
nje prema
delijski delirij
deli j
Delnice (zem., mn. z. Delnicanin mn. -ani
Delnicanka
G
desen
mn.
DL
jd.
r.)
-ki,
desetak, -tka, mn. -eci deseteracki desetero i desetoro deseterokatnica deseticni desetljece desetljetni
V
desetogodisnjak
-ki
delnicki
-ace,
mn.
165
dijalektifcki
jd.
-aci
desen
i
dezert i desert dezerter dezinfekcijski dezorijentacija
> zbunjenost, metez, nesnalazenje
DFJ
(pov.) krat. za Demokratska Federativna Jugoslavija dg krat. za decigram
dican, -cna
delta-kovina delta-zrake
desetogodisnji desetogodisnjica
diciti dici
Demir-kapija (zem.) demokracija demokrat demokratski dencani prema denjak
desetomjesecni
didaktican didakticar didakticki
> komadni dendi, -ija dentist dentistica r i c a dentisticki
> zubar > zuba> zubar-
denuncijacija denuncijant denuncijantski denjak, -njka
>
s
v e-
zavezljaj, vr eca
Desinicanin mn. -ani Desinicanka DL -ki,
G
mn.
-ki
deres i derez derez i dere§ deriscad deriste, -eta
dermatolog mn. -ozi dermatologija dermatoloski derveciti se
Dervencanin mn. -ani Dervencanka DL jd. -ki,
G
mn.
-ki
Derventa (zem.) derventski dervis
>
i
desnicar desnicarski desno; udesno, desno-lijevo, lijevo-desno despocija despotski despotstvo
desnjak
dijabetican, -cna dijabeticar (§eceras) dijabolican, -cna dijafilm
deter-
detergent
dercad
(DDT)
dvoglasnik diftonski > dvoglasn i 6k
deva (pustinjska zb.
-ija
i
digresija dihati i disati, disem, di§u6i
dercad -eta,
t
Dieselov motor diftong mn. -nzi
gent
Derencin
gnu
diditi,
derbi, -ija
derce,
i
designirati Desinic (zem.)
dete (uzvik) deterdzent >
derac deracina derancic
d
desetorica desetoro i desetero desetosatni
desinicki
ski
zanj, bala,
>
nja
s
jednom
iivoti-
Hi dvije
grbe); drugo je djeva devce, -eta (mlada deva), mn. devcici,
devcad
drugo
;
je
djevce devetati,
-am
(19), ne *devetnajst devetogodisnji devetogodisnjica devetpostotni devetsto i devet stotina
devetnaest
(900)
devetstoti (900.) devijacija
dihnuti dihotomija dijabetes >
b
secerna
olest
dijafragma
(anat.;
dijagnosticar dijagnosticarka -ki,
G
mn.
DL
osit)
jd.
-ki
dijagnostika DL jd. dijagnoza dijagonal (tkanina) dijagonala (mat.)
dijagram dijakriticki dijalekat i dijalekt dijalekatni dijalekt i dijalekat dijalektican, -cna dijalekticar dijalekticki
-ici
dajalektika
166
—
divljaciti se
dijalektika DL -ici dijalektolog mn. -ozi dijalektologija dijalektoloski dijalog mn. -ozi dijaloski
dinamo mn. dinami Dinamo (Sportsko dru-
dijamant G mn. -nata dijamantski dijametar > promjer
dio,
dijametralan,
Stvo)
Dinamov prema Dinamo dinamovac dinarcic
>
-lna
suprotan, oprec a n,
potpuno
razlicit dijapozitiv dijas (geol.)
dijaspora dijas taza dijastola
dijel, dijela,
-ici
jd.
mn.
dio dijelac, dijelca
dijelovi
>
d
j
e-
um. od
dio
-lna
dioni
i
dijeliti
dijelom-dijelom dijeljenje
(pril.)
prema
dijeliti
dijereza dijeta dijetalan, -lna dijete, djeteta,
mn.
djeca dijetni dijevati
ns.
od
djeti
dikasterij dilberce, -eta dilbercic dilizansa diluvij diluvijalan, -lna diluvijski
svr.
>
d
i
s
i
-
disk-dzokej disko-klub diskoteka DL
Diogen
diskrecija diskrecijski i diskrecioni diskretnost, -oscu
Dionizije dionizijevac, -vca,
V
-vce
jd.
> dioni-
zijevski diopter dioptrija
diplomacija diplomat diplomatika diplomatski diptih direcic
mn.
DL
jd -ici
-isi
> gredica,
updi c
jd. -eci
diskriminacija diskriminacijski diskurs diskurzivan, -vna diskusija diskusijski disonancija dispecer dispozicija dispozicijski disprozij distancija distih mn. -isi s t
dioptrijski dipl. krat. za diplomiran
st
dijetiti se
disident disidentski disimilacija disimlacijski disimilacioni
dioba diobni dioda
dionizijski
dijelka
disharmonija
milacijski
-ici
litelj dijelan,
dijelovi
Dioniz
i
dijel ak,
mn.
dijela, dijel
Dioklecijan dioksid diolen dioni i dijelan dionica dionicar dionicarski dionicki dionik V jd. -ice, mn.
Dijana
dijatermija dijatonicki dijatonika DL dijeoeza
i
-oscu
discipliniranost,
i
>
dv
o-
h
distonican, -cna distribucija distribucijski distribuirati distrofican, -cna distroficar disnicni
ditiramb ditirampski
Divaca (zem.)
direkcijski direktorcic direktoricin direktorij dirigentski
divancic um. od divan divandzija
dirinciti dirindziti
divizija divizijski
divanhana diverzija diverzijski
> dirin-
citi dirljivost,
*disaoni disati,
-o§6u
> di§ni
disem
i
diljem (pril.) dimiskija dimljiv
discipliniranost disertacija disertacijski
dimnjacar
disharmonican
dihati
division divljac divljacan, -6na
di vl j
i
divljace, -eta divljacica divljacic divljaciti se
>
— djeti
divljacki
V
divljak
mn.
mn.
-oscu
jd.
-ace,
-aci
DL
divljaka
-aci
Jd.
divlji
zapad
Divlji
divolijeska DL jd. -sci, G mn. -ski i -ska divot-izdanje dizac dizajn dizajner dizalicar
dizdarev
i
si
j
dizdarov digre
>
dizgresija
-
a
> Dieselov motor
dizel
dizel- (kao prvi dio poluslozenice) di-
zelski dizelica
V
djedak
divljacki divljacnost,
loko-
djelomice djelomican, -cna
-ace,
jd.
-aci
djedetina
djelomicno
djedicin prema djedica djedin prema djeda djedin prema djedo
djelomicnost, -oscu djelotvoran, -rna djelotvorno djelotvornost, -oscu
djedina > djedovin a djedina uv. od djed djedinstvo > djedo-
vin a djedo, djede, dubr. dje-
djedov prema djed djedov prema djedo, djeda djedovina djedovski djedusina uv. od djed
>
*djejstvo
d j e 1 o-
vanje, ucinak
va t
>
d j e 1 o-
djeca djecoubojica djecoubojstvo
lovanje, rad djelaonica > radionic a
djecace, -eta djecacic
djelatan, -tna djelatelj (zast.)
mn.
djeko
j
jd. -ace,
djecakov djecarac
mn.
djecarce, -eta djecarcic
djecarusa djecastvo djecetina uv. od djeca
Nevina djecica
(vjer. spomen-dan 28. 12.) djeciji djecji
>
djecinji djecji
> djecji
djecko, obicnije djecurlija djecurlijski
djed djeda
G
(zast.)
r a dni djelatnik
-aci
djecica;
> rad-
poslenik, vrsitelj nik,
djelati djelatni
dedko
mn. djeda
>
V
jd. -ice,
>
dioba
V
djelilac,
-ioca, jd. mn. djelilaca -ioce, (djelitelj)
G
djelisni djeliste (mat.) djelitelj djelo, mn. djela; re-
G
mek-djelo djelokrug mn. -uzi i -ugovi > podrucje j
ni,
> izvrsupravni
djelovodni protokol > urudzbeni zapi s n ik * djelo vodnik > uru-
dzbeni zapisnik > p o s 1 o-
*djelovoda
voda, voda, zapisnidar, biljez-
tajnik
>
*djelovotkinja
p o-
slovotkinja djeljac > drvodje-
obrucnjak
lja, djeljaca (klupa za
dje-
Ijanje) djeljati
djeljenik
mn.
V
jd.
-ice,
-ici
djeljiv djeljivost, -o§6u
djeljkanje
djenuti djesti
djelatnost, -oscu djeloe djelcic djelic
d
djelujuci
djeljkati
-ici
djelidba
> djelaposlovan
djelovanje
nik,
i
dizelski dizenterija
djecacina djecacki djecadija djecak V
tan,
*djelovodni
do, djeda
> djedo djelaca > djeljaca djelanje (zast.) > d e-
motiva)
djelovan
djelovati, djelujem,
djejstvovati
(dizelska
167
elo van j
a
(zast.)
> dje-
nuti djesin
prema djeso
djeso, djese hip. od
djever djetao, -tla, mn. -tli djeteci djecji djeteliniste d j e t e-
>
>
li§te djetelinski djeteliste
djetence
> djetesce > djetao
djeteo, -ela
djetesce djetetina djetetov djeti (zast.)
> djenuti
168
djetic djetinski
> djetinj-
ski
djevojcad djevojcar
dobacivac dobauljati (dopuzati)
djevojce, -eta, zb. dje-
> djetinj-
djetinstvo
st
— Dobrocanin
djeti6
vo
vojcad djevojcenje djevojcetina djevojcetov djevojcica djevojcin djevojcina uv. od dje-
djetinjarenje djetinjarija djetinjariti djetinjast djetinjenje djetinji (dje6ji)
vojka
dobavljac dobavljacica dobavljacki
doberman dobice
(pas)
pob
t (a k),
*dobijan je
van
>
(zast.)
j
>
d o b ida dobie
e
j
>
*dobi jati
dobiva
t
i
djetinjiti (se)
djevojciti (se)
dobijeliti
djetinjski djetinjstvo d jet lie urn. od djetao djetlicev djeva hip. od djevojka (djevica); drugo je
djevojculjak, -ljka, mn.
dobitak, -tka, mn. -ici dobiti, dobijem, dobiven
deva djevac
V
jd.
djevce,
G mn. djevaca djevce (pjes. mlada djeva); drugo je devce
djevenica djevenicar djever djeverak, -rka, mn. -rci djevercic urn. od djever djevericic (djeverov sin) djevericna (djeverova
-ljci
djevojcura djevojcurak,
mn.
mn.
-rci
djevojcurina uv. od djevojka djevojka DL jd. -jci, G mn. -jaka djevojkin > djevoj-
cin djevovati, djevujem dkg krat. za dekagram dl krat. za decilitar
dlacetina dlacica dlacina
>
d
1
acn
i
jd.
-ice,
-ici
dobivalac, -aoca, V jd. -aoce, mn. -laca
G
dobivanje
dobivam
dobivati,
dobiven dobjeci,
djevovanje
dlacji
k6i)
dobitnicki dobitnik V
-rka,
dobjegnem
dobjegalac, -aoca, V jd. -aoce, G mn. -laca (dobjeglica) dobjegavati dobjeglica dobjegnuti > d o b j e 6 i dobjezati dobjezavati
djeveric um. od djever
dlacni
doboga
djeveriti djeverivati,
dlacurina dlaka DL dlancic dlancina dlanic
jako, silno) doboljeti, doboli
-rujem
djeverov djeverovati djeverski djeverusa djeverusin djevica; Djevica (zvijeide); Djevica Marija (vjer.); Djevica
Orleanska (pov.) djevicanski djevicanstvo djevicica um.. od djevica djevicin d jevicki > djevi-
canski djevicnjak mn. djevin djevojacki djevojastvo
jd. dlaci
dobos-torta
-eta i dlijeca, dlijetaca i dlijeca
mn.
dlijeto dljetast krat. za decimetar
dm
dne
(zast., dana) dnevnicar dnevnicarka DL
G mn. -ki dnevnik V jd. mnL
-ki,
-ice,
-ici
Dnjestar, -tra (zem.) do > d o 1 do (glaz.); ;
do (prij.) doajen
-hna dobrahno (pjes.) dobrano (pril.)
(pjes.)
dobricak, -cka, V jd. -cku, mn. -cci, G. mn. -Caka dobricica (bot.) dobricina dobric (dobar dovjek, dir)
jd.
Dnjepar, -pra (zem.) -aci
veoma,
dobrahan,
dlijece,
G
(pril.,
dobrikovic dobrocinac, -nca, V jd. -nee dobrocinacki dobrocinitelj dobrociniteljica
dobrocinstvo
Dobrocanin mn. -ani (covjek iz Dobrote)
— dojezdivati
Dobrocanka
DL
Dobrocanka
G
jd.
-ki,
dobrocudan, -dna dobrocudno dobrocudnost, -oscu dobrodosao, -sla (prid., dobrodosla prilika); dobro dosao! (pozdrav) dobrodusnost, -oscu dobrohotan, -tna dobrohotnost, -oscu dobro jutro (ir., nevolja, nesreca: docekat ce on svoje dobro jutro); dobro jutro! (pozdrav) dobronamjeran, -mjerna dobronamjernost, -oscu dobrosretan (zast, sretan) dobrostivost,
-oscu dobrosusjedski dobrotski prema Dobrota
DL
dobrotvorka
G
jd. -ki,
dobrotvornost, -oscu
V
jd.
dogorijevanje
dolcic
i
dogorijevati, -am dogorjeti, -rim
dok)
(zast.,
docitati
docka
DL
jd. -ki,
-ki (lov.,
G
mn.
cekali§te,
6eka)
-ljca,
-ljce
dobrovoljacki dobrovoljcev dobrovoljnost,
do danas dodatak, -tka, mn. -aci
dodavac dodekaedar, -dra dodekaneski prema Do-
docentski docijepim, docijepljen docjepljenje docjepljivati, -ljujem doevjetati docarati docijepiti,
docaravanje docaravati
docek mn. doceci docekac docekati docekivac docekivalo docekivanje
docek ivati, -kujem docekljiv docepati (se) dooetak, -tka, mn. -eci doceti, docnem (dovrHti)
mn. -adaka
dekanez
dogradivati, -dujem dogrditi dogrdjeti dogrdjeti, -dim, -dio, -djela dogrdivati, -dujem dogrepsti, dogrebem dogrmjeti, -mim, -mio,
>
-mjela
dodijalost, -oscu dodijati, -am
dogrtati, dogrcem, dogr-
dodijavati
dogustiti, je
-im,
dodijeliti,
cuci
dodije-
mi
dogustilo
> dohoditi
ljen dodijevati, -am (zast. dodijavati, dodirivati)
dohadati
dodjela dodjeljivanje
> dohvatiti dohit jeti > dohitati
dodjeljivati, -ljujem
dohodak, -otka, mn. -oci, G mn. -odaka dohodni dohodovni dohodenje dohrana
(folk.) (folk.)
doderem
>
mu
stalo
-kam
dohrliti
do
duse do davola dofen (pov.) doga DL jd. dogi (pas) dogadaj dogadati se dogmatican, -cna dogmaticar dogmaticki dogmatski dogodine (pril., iduce godine); drugo je do godine, npr, od godine do godine dogodovstina *dogodaj > dogadaj dogola (pril., svuci se dogola); drugo je do gola, npr. do gola tijela
dohakati,
dohraniti d oh r an j ivati, -njujem
doduse (pril., istina); drugo je: do du§e, npr. nije
(dolaziti)
dohititi
se)
dodola dodole
doder a ti
Dobrudza (zem.)
G
dogradivanje
dodacic um. od dodatak
dodrijeti,
-o§cu
dogovarac dogradak, -atka, mn. -aci,
docuti, docujem doci, dodem
dodjenuti se (dodirnuti
mn. -ki
dobro voljac,
docic
docim
-ki
vein,
169
dohvacanje dohvacati
dohvat dohvatiti dohvatljiv dohvatljivost, -o§6u
doimanje doimati se doista
(pril.)
*dojaca
> muzlica
dojahati, dojasem dojahivati, -hujem dojako dosad dojeica um. od dojka,
>
i
dojkica
dojedan > dojencad
s
vak
dojence, -eta, do jesenas
zb.
i
-cad
dojezdivati, -dujem prema dojezditi
t
DL
dojka
G
—
dojka
170
jd.
-jci,
mn. dojaka
i
dojki
dojkica i dojcica dojmljivost, -oscu
> dohva-
gla vos
do kada
(u
dolijetati,
dok god
dolijevanje
domaloprije
dolijepljen dolijetanje
dokinuce doklacenica dokle; dokle god (kako dugo, daleko) dokle-
god (donekle, do nekog
G
DL
dokoljenka
jd. -ki,
Sava do-
linka (zem.)
em
doliv do1j ev dolivak, -vka, mn. -vci, mn. -vaka d o1 j e va k
G
jd.
-nci,
G
>
> dolije-
mn. -ki dokon (besposlen)
doli van je
dokoncati (se) dokoncavati
dolivati
dokonciti (besposlititi) dokraja (pril., sasvim) dokrajciti dokrociti doktorcic
*dolnji > d o n j i dolomitski; Dolomitske Alpe (zem.) *doIjaca > u d o 1 i n a, u val a dolje
vanje
> dolije-
vati
doktorcina doktoricin
doljecivati, do ljetos
dokuciti dokucivati, dokucljiv
-cujem
-cujem
doljevak, -vka, mn.
dokle
G mn. -vaka doljni > d o n *doljnji > d o n -vci,
dokud(a) > dokuhati dokuhavati
j i
j i
domaci domaci
dokumentic dokumentiranost, -oscu
nu t
(prid.)
> domaki
dokvaciti dol dolac, dolca i doca, V jd. dolce i doce, mn. dolaca; Dolac (zem.)
domacica *domacicka skola
dolaca
domacinski domacinstvo
G
dolazak, -aska, mn. -asci,
dolcic *dole
>
doletjeti, -tjela
G
mn. -azaka
do
1 j
-tim,
e -tio,
-eci,
mn. -taka dometati, -ecem
>
mjesta) dokolicar dokoljenica
do malo-
G
-ki;
doliti, doli j
i
dometak, -tka, mn.
-ecem
DL
mn.
> prste-
prije
dolijevati
dolinka
domalo
i
nj ak domalo
-im
dolijepiti,
isticanju)
hvat, domaSaj)
*domali prst
dolijecen
dokazanost, -oscu dokazivac dokazljiv
domak, domka, mn. domci, G mn. domaka (um. od dom); domak, domaka, mn. domaci, G mn. domaka (do-
domala
-im
dolijeciti, i
>
dugogla v dolihocefalija > dugo-
dojucerasnji
ja6em
doli (vez., osim, nego) dolican, -cna dolicnost, -oscu
dolihocefalan, -lna
do jucer dokaciti titi dokad(a)
donde
domacinska
>
skola
domicati, domijesati
domicem
domiljeti,
domilim
dominij Dominik, -ice dominikanac, -nca, V jd. -nee
dominikanka DL jd. G mn. -ki Dominikanska Republika (zem.) dominion
-ki,
domisljatost,
domjenak,
-oscu -nka, mn.
-nci
domnijevati (se) domnjeti, domnijem
domoci se, domognem domorocad domoroce, -eta, zb.
se
-cad
domorodac, -roca, -roce, mn. -roci,
V
jd.
G mn. -rodaca domorodacki domorotka DL jd. -ki, G mn. -rodaka i -tki don (kao pocasni naziv ispred imena katolidkoga svedenika u primorskim krajevima: don Frane Buli6; kao titula uz ime Spanjol-
domacin
> ku-
canstvo
skog plemida velikim slovom: Don Juan,
Don
domaciti se domahati, -asem domahivati, -hujem
donasati
domahnuti
donde
Quijote)
Don, -a (zem.)
> donositi
(pril.)
i
i
Donee Donee, Doneca (zem.) donecki
donedavna
i
donedavno
donekle *donesti
> donijeti
donijeti,
donesem, doni-
i
—
dotaci
171
doplatak, -tka, mn. -aci dopodne (vrijeme od jutra do podne), do podne (do 12 sati)
dopola (pril.) do pred kucu do prekjucer jeh i donesoh, donijevsi, donio, donijela, do preksutra doprijeti. doprem, donesen doprvsi i doprijevsi, donkihoterija donkihotski dopro, doprla doprinasati > d o p r idonle > d o n d e donosilac,
-ioca,
G
-ioce,
V
jd.
mn. -laca
nositi n
donoscad
doprinijeti,
donosce, -eta, zb. -cad donosenje prema do-
do proljetos
nositi
donzuan velikim slovom: Donji Miholjac, Donji Vakuf, Donja Stubica; kad nije sastavni dio imena, nego je Slobodan atribut pise se malim slovom: donji
dosjetljiv dosjetljivac,
V
-ki,
jd.
mn. -taka
jd.
-vca,
-vce
dosjetljivcev dosje tljivost, -oscu
doskocica
doprinesem
> dopun-
dosluh mn.
r
i-
dopumbeni s ki
(ali:
doslije (zast., dosad) nje,
dopunjak, -njka, mn.
donji; kao sastavni dio mjesnih imena pise se
G
doskora i doskoro do skora videnja) doskoro
dop
et
i j
DL
dosjetka
doskociti
>
doprinesti
donositelj
dosje, -ea dosjecati se dosjelost, -oscu (prav.) dosjetiti se
dopusni dopusnica
(surova-
prijatelj-
stvo)
dosluk mn.
-njci
-si
zast.,
-ci
(zast.,
prijateljstvo)
dopustiti, -im,
dosljedan, -dna dopusten dosljednost, -oscu
> dopu-
dorevolucijski dorucak, -cka, mn. -cci
dospijece dospijevati dospjeti, dospijem, dospjeh, dospij, dospjevsi, dospio, dospjela dostalac, -aoca, V jd. -aoce, mn. -alaca dostavljac dostavljacica dostavljacki
doondasnji
doruckovati
dostici,
dopadljivost, -osdu dopeci, dopecem dopicati prema dopeci dopijevati d o p j eva v a t
dorzalni dosad(a) i do sada dosadivati, -dujem
Dunav donjogradski donjolapacki donjomiholjacki
doonda
i
G
do onda
DL
jd.
-vci,
mn. dopjevaka doping mn. -nzi dopinski dopisnicki dopisnik V
mn.
jd.
doplacivati
v
doradivati, -dujem dorastao, dorasla dorascivati, -cujem dorecenost, -oscu doreci, dorecem i do-
doseci,
-ice,
dosegnem
'
>
d o-
dostizan, -zna dostiziv i dostizljiv dostiznost, -oscu
dostojanstvenik -ice,
mn.
dosezem; ne
dosizati dosezan, -zna dosije, -ea > d o
> dostu-
dostupacan
dostupnost, -oscu
dosasce j
e
do sinoc
jd.
dostojanstvenost, -oscu
dosuti, s
V
-ici
pan
-ici
dosinoenji dosita Dositej dosixati >
dostignem (do-
dostignuce
doseg mn. -ezi
dosezati,
G
stignuti)
segnuti
mn.
dopisnistvo dopjesaciti dopjevati (svrHti pjevanje, drugo je dopijevati)
i
dosele (zast., dosad) doseljenicki doseljenik V jd. -ice,
-ici
dopjevavati
s t
reknem
>
dopijevka
dopustljiv
dospem (zast.
Dosasce
dolazak);
(vjer.)
dosljacki dosljak, -aka, V jd. -ace, mn. -aci dotaci, dotaknem > d o-
dosezati
t
aknu t
dotad(a)
172
do tada -acem doteci, dotecem i doteknem dotad(a) dotakati,
i
dotepenac, -nca, -n£e
V
jd.
dotepenka DL jd. -Id, G mn. -ki dotepuh V jd. -use, mn. -usi dotescati
dotescavati doticaj (dodir) dotjecaj *doticaj doticanje (dodirivanje) dotican je d o t j e-
>
>
ca n
j
-icem (prema
dotaknuti) doticati > dotjecati doticnik V jd. -ice,
mn.
-ici
>
dotjecaj dotok dotjecanje prema dotjecati (dotok)
dotjecem
dotjecati,
(prema doteci) dotjeranost, -oscu dotjerati dotjeravati i dotjerivati dotjerivac dotjerivati, -rujem i dotjeravati dotkati, dotkam (zast.
dotok mn. -oci -oscu
dotucem
mn.
V
jd.
-ice,
-ici
dousnistvo dovadati > dovazati >
zauvi-
(pril.,
dovocad
Dragica Dragicin dragocjen
dovoce, -eta, zb. -cad
dragocjenost,
(dovedeno dijete) dovodenje
dragonja
dovlaciti
dovle
dovoljnost,
dragovic; dragovidu (zast.)
dobaciti dovrh
(prij.)
dovrijeci,
dovrsem
dovde
(zast.)
> dovr§iti dovrsenost, -o§cu dovrsetak, -tka,
-ki,
dovedem dovezem
G
mn. -ki i drama-
dramaticarov
dramaticarski
dozlaboga (pril., preko svake mjere, straSno)
dramatika dramatski
dozlogrditi doznaciti doznacivati,
dramaturski
ticarev
dramaticno dramaticnost, -oscu
DL
dramaturgy
-cujem
jd.
mn.
-ici
-rzi
drastican, -cna drasticnost, -oscu
doznacnica
doznaka jd. -aci dozrelost, -oscu dozreti, -rim (postati zreo)
draskati
dozrijevanje
drazesnost, -oscu drazest, -escu drazestan, -sna drazica urn. od draga drecati
-vim
dozivljenost, -o§cu dr. krat. za doktor, dru-
drugo
(i
dr.);
kad
se mijenja, bolje je govoriti pun oblik, a pisati doktora, doktoili samo ru drac (korov) .
.
dr.)
Drac (zem.) drac a
(bot.)
dove jati > dovfjati dracav dovesti, dovesti,
(gr6. novae) dramatican, -cna dramaticar dramaticarev i dramaticarov dramaticarka DL jd.
mn. -eci dovrvjeti, -vim dovuci, -ucem dozidivati, -dujem
.
dovdje > dovde dovece > dovecer dovecer > veceras
draguljarnica
drahma
>
dovrgnem
dovrci,
moj!
-ici
dovrsem
dovrci,
-oscu
(vol)
Dragonja (zem.) dragost, -oscu
-o§6u
dovozenje dovratnik mn.
gi,
dovoditi dovoziti
dracosijek mn. -eci (ono dime se sijede dra6) draga DL jd. drazi (doUna, uvala); draga, Draga drage, dragdj DL jd. Dragi (ime) ;
dovijem
doviti,
dozivjeti,
dousnicki
dousnik
se)
dovijek(a) jek)
dozrijevati
dotrcavati dotuci,
dovijati se (domiSljati
DL
docem) dotle dotrajalost, dotrcati
do videnja
> dovr§iti
e
doticati,
— dremljivko
dracki prema Drac;
Karlo Dracki
(pov.)
Drasko drazeja drazesno
drecav
> drecati DL jd. dreci dremezljiv > d r e mdreciti
dreka
1 j i v dreml jiv
> pospan dremljivac, -vca, V jd. -vce dremljivica dremljivko
dremljivost
>
-o§cu
dremljivost,
pospanost
>
movac
dr
i j
e-
> dre m-
dremovan 1 j i v dremovka
>
v
s i-
i
baba dremnckati dremucnuti dren (cijev, cjevdica) drenic (urn. od
i
mn.
V
-i£e,
jd.
-ici
Drenopolje (zem.) drenov prema drijen drenovac, -vca drenovaca drenovica drenovina drenjina drenjinov drenjinovica
d e ra
drijevo
>
t i
(zast.)
drvo, brod
>
Drinjaca (zem.)
V
-pde
jd.
dripcina driska DL jd. -sci, G mn. -saka driskati,
dresina > drezina dretvic drevnost, -o§cu drezina drezdati drhtati, drs6em, drsci, drscuci drhtavac, -vca, V jd. -vce drhtavica
-am
> drma-
-mjela drobac, -pea,
drhtuljiti drhturiti
drijem
G
mn.
mn.
-aoce, -laca drijemalica jd.
drijemalo drijeman, dremniji
G
mn.
;
komp.
> drem-
v drijemanje 1 j i
drozdic
i
DL
-mljem drozdanica
(bolest)
G
drozak, drozga, mn. drozgovi > d r o z d drozdic urn. od drozd drozdovic (mladi drozd)
drozga
-am
drijemavica
dronjeic droscic >
droska DL jd. -ki, mn. -ki (kodija)
-mna
drug V jd. druze, mn. drugovi, rj. druzi drugacije > 6i j e drugaciji > drugarcic drugaricin
drukdrukciji
> druk-
> druk-
ciji drugoligas drugorazredan, -dna drugoredas drugorodeni druid (keltski sve6enik) druidski drukcije
skih skladatelja, Hr-
-aci (zem.) jd. -gi
DL
-njci
V
drijemalac, -aoca,
prema drzak)
-baca drukciji drobak, -pka, mn. -pci, druskan G mn. -baka drustvance drobljivost, -o§cu drobnjacki prema Drob- drustven drustvenost, -o§cu njak drustvo; Dru§tvo hrvaf-ace, Drobnjak V jd.
drogerija drogerist dronjak, -njka, mn.
drhtnuti
(pril.
drskost, -o§cu drscic urn. od drzak drskati (uckati vi6u6i
drugojacije ci j e drugojaciji
tor
droga
-im
drozdenica > d r o 2d a ni ca drsko; komp. drskije
drugdje drugi put drugobratuced
drljac drljaca drljanciti
drmadzija
173
dril)
drijesiti drijeti, drem (zast.)
drmiti > drmjeti drmjeti, -mim, -mio,
Dresden (zem.)
drijemati,
(hot.)
drijen mn. drijenovi drijenak, -nka, mn. -nci drijen je (zb. od drijen) drijesenje
drmes |ptes) drmez (drmanje)
drenjinica
drhtjeti,
>
-zom
I jd.
drijem
dripac, -pea,
drijen)
drenik
drvodjelac
drijemovac, -vca
dremnuti dremovac
drencic
drijemez
—
drozde
jd. -gi
vatsko prirodoslovno druStvo druzic urn, od drug druzincad druzince, -eta, zb. -cad drvar (radnik)
Drvar (zem,) drvece drvenjaca drvenjak mn. -aci drvenjenje prema drveniti drvlje
drvocjep
V jd. > drvodjelja
drvodjelac, -lea, -Ice
t
—
duhovitost
174
drvodjelja
drvodjelja drvodjeljstvo drvojedac, -eca, mn. -jedaca drvojetka DL jd.
Dubicanin mn. -ani
G G
mn.
Dubicanka DL jd. -ki, G mn. -ki dubicki; bosanskodu-ki,
drvorezac, -esca, V jd. mn. -ezaca -esce,
G
> drvore-
zac drvorezacki prema drvorezac i drvorezac drvosjeca drvosjek > drvosjec a drvotocan > crvo-
tocan
> crvo-
drvotocina t
o c
in a
>
dubl
mn.
-ice,
-ici
drzovitost, -oscu
>
-Ice
jd.
Dugoselka DL G mn. -ki
duble, -ea (nepravo zlato)
dublirati (film., biti
Dugo Selo
dubler) dubljenje prema dubiti dubl jina > d u b i n a dubokoumnost, -oscu
dugoselski dugosilazni
Dubravka
jd.
dugoreski dugorocan, -cna Dugoselac, -lea,
V
(sport.)
Dubravcica
V
s
sumnjivost
trzac drvotrzac, -rsca, V jd. mn. -rzaca -rsce, drzak, drska
drznik
Polje (zem.) dugopoljski dugoprstic
dugoprugas
>
dubiti (stajati uspravno) dubiti dupsti
drvotrscev prema drvo-
G
Dugo
u m- Dugoresanin mn. -ani n j iv Dugoresanka DL -ki, dubioznost, -oscu > G mn. -ki dubiozan, -zna
drvorescev
drvorezac
bicki
dubinomjer
-ki
dugootocki prema Dugi otok
DL
-vci 6evo djelo) (ime),
jd. -ki
(Gunduli-
Dubravkin dubrovacki; Dubrovacka Republika (pov.); Rijeka dubrovacka
jd. -ki
(zem.)
dugosjen dugotrajnost -oscu dugousic dugouzlazni dugovetan, tna dugovjt can, -cna dugovjecnost, -oscu
dugovjek
dugovremen dugovremenost, -oscu
(zem.) duh V jd. duse, mn. dusi Dubrovcanin mn. -ani Duh Sveti i duhovi; drzak, drska, mn. drsci Dubrovcanka DL jd. (vjer.) drzavljanka DL jd. -ki, -ki, G mn. -ki, i Duduhac G mn. -ki brovkinja duhacki drzavnicki Dubrovnik V jd. -ice duhaci drzavnik V jd. -ice, ducan duhalica > p u h a 1 jmn. -ici ducancic ka
dr sko s
drzac
drzavnistvo
drzavnopravni drzavnost, -oscu drzavotvorac, -rca, jd. -rce drzavotvornost, -oscu drzec dualist
V
dubac dubacac, -cca
> dup-
6a c
ducandzija ducandzijski dudic um. od dud
duhan
dudovaca
duhaniti
dudukati, -ucem duga DL jd. dugi i duzi (na bacvi); duga DL jd. dugi (na nebu)
dugacak (zem.) (zem.)
s t
alak
dupsti dubenje prema dupsti
gogodisnji
duvaniti
duhankesa duhanski duhanje duhnuti,
dusem -nem
(glaz.)
duhoborac, -rca,
V
jd. -rce
duhovidac,
>
d o-
sadan
dugoljetan, -tna
i
(nar.)
duhati,
Duga Resa
Dugi Rat dubak, dupka (uduben, dugobradic ugnut) dubak, dupka, mn. du- dugocvjet pci, G mn. dubaka > dugocasan, -sna
dubem prema
duhandzija duhaniste
> du-
-ice,
mn.
-ica, -ici,
-daca duhovit duhovitost,
V
G
-oscu
jd.
mn.
—
duhovni
duhovni dnhovnica > redovn ic a duhovnicki duhovnik V jd. -ice,
mn.
DL
jd.
-ki,
jd.
DL
jd.
mn.
V
i
jd.
dupkom duplijer duplir dupsti,
(pril.)
>
dviska
dup
1 i
G
r
d
dubem
(prodirati
(2)
dur;
(glaz.)
duraluminij
dusek mn.
dusevnost, -oscu dusicni dusnicki
i
-pki,
G
-ubaka duvak mn. koprena)
-ki,
>
DL
-ice,
jd.
-pci,
mn. -ki
i
dvizac, dvisca, V jd. dvisce, mn. dvizaca
dvobracnost, -o§cu dvobrazni plug dvocijevan, -vna dvocijevka DL jd. G mn. -cjevaka -cijevki
-aci
(folk.,
dvocjevac, -vca dvocetvrtinski
jd.
-rci
mn. -ki
dvogotka DL jd. -ki, G mn. -godaka dvojaciti
dvojajcani dvojbenost, -oscu dvojce, -eta, zb. -cad
dvojcica um. od dvojka
G
dvoje
dvojeg(a), dvo-
DL
dvojemu, dvoma, dvome, I dvoma, mn. dvoji, dvoje, ga,
dvoja, G dvoji, D dvojim(a) dvojezican, -cna dvojezicnost, -oscu dvojica
dvojina dvojinski
dvojka DL jd. G mn. -jaka dvojnicki
-ci, i
-ki
prema dvojnik
V
jd.
-ice,
-ici
dvojnistvo dvokolosijecni dvolican, -Cna dvoliciti
dvolicnost, -oscu dvolicnjak, V jd. -ace, mn. -aci
dvolucan, -cna dvoljetni
disn
>
d v o g o-
j i
dvoljetnica (bot.)
-ki, i
>
blizance
mn.
dvobracan
jd.
G
-rki,
dvojnik
viz i ca
dvjestotnina (1/200)
-ici
dusobriznicki dusobriznik V
mn. -ici dusogupka
mn. dvizaka
i
dvjestoti (200.) dvjestotisuci (200 000.) dvjestotisucina (1/200 000)
-eci
dusnik mn.
DL
dvjema
(2000.) jd. -sci
dvjesta i dvjesto (200) dvjestogodisnji dvjestogodisnjica
dur-ljestvica,
C-dur
dviju,
G
u dubinu)
-ki,
dvoglasnicki dvoglasnost, -o§cu dvogoce, -eta, zb. -cad dvbgodac, -oca
-ice,
-ici
dvijeitisuci
DL
dvodinarka
duznost, -oscu dva, dvaju, dvama
dvije,
(pril.)
jd.
-ki
dvodijelan, -lna
dvadesetaca > dvadese t ic a dvadesetogodisnjak dulcineja (Salj., draga, V jd. -ace, -mn. -aci dragana, po junakinji Cervantesova romana) dvadesetogodisnji dvadesetorica duljinomjer dvanaesnicni prema Dumas; Dumas Otac, dvanaesnik Dumas Sin dvanaesnik mn. -ici dumdum - metak dvanaest (12) dumping: > da mdvanaesteracki ping dvanaestodnevni dualisticki dunuti (iznenada doci); dvanaestogodisnjak V jd. -ace, mn. -aci drugo je duhnuti dvanaestogodisnji dunjovaca dvanaestomjesecni dupcac (bot.) dva put i dva puta dupioski prema Dupilo
dupke
mn.
dvodihalica
jd. -a5e,
duznosni
dukatski Dukljanin mn. -ani; Pop Dukljanin (pov.)
DL
dvocinka dvoclan
duvanjski
Duvnjak V mn. -aci
duznik
175
G
duznicki
-ki (voj-
voda); Duka -ki (ime) dukatic
Duvanjka DL G mn. -ki
duzdevic duzinomjer
-ici
duhovnost, -oscu duhovski
duka
dvonoske
dvomjesecje dvomjesecni dvomjesecnik dvomjesecno dvonedjeljni t
j
e
dni
dvonoske
> dvo-
v
dvonozac
176
dvonozac, -o§ca, V -oSfe dvooblican, -cna dvooblicnost, -oscu
jd.
stranacki dvopek mn. -eci dvopjev G mn. dvopjeva dvopreg mn. -ezi dvorac, -rca, V jd. -r£e dvoredac, -eca, G
mn. -edaca
s
j
e
dvotracan jd.
dvospolan, -lna dvospolnost, -oscu dvostih mn. -isi dvostjen dvostranacki dvostranost, -oscu
dvo-
> dvosjekli
dvosjekli dvosloznost, -oscu
dvotrecinski dvovalentnost, -oscu
dvovlade
>
d v o-
vlasce dvovlasni prema dvije vlasti
dvovlasnicki dvovlasnik V
dvostruciti
mn.
dvostrukost, -o§6u s
kli
dvosjed dvosjek
dvosmjeran, -rna dvospolac, -lea, V
dvostupacni
dvorisni
dvorucni dvosedmicni dvosjecan >
dzilitnuti se
-l£e
> dvo-
dvopartijski
—
> dvo-
tup c ani
jd.
-iCe,
-ici
dvovlasnistvo dvovlas6e dvovrstan, -sna dvoznacan, -5na dvoznacnost, -o§6u dvozubac, -pea, V jd. -pee, G mn. -baca
dvostupcani dvotaktni dvotocje > dyotocka dvotocka DL jd. -ki, dvozupka DL jd. -ki, G mn. -caka dvotockas (traktor dvoG mn. -baka i -pki dvozican tockas)
D2 dzaba > dzabe dzabaluk mn -uci dzabe > b a d a v a,
dzapati (razg.)
besplatno, uzar lud, na dar *dzada > cesta Dzafer
dzak > vreca
(bot) *dzandrljiv
> >
dzelat -ici
n-
g iza dzanum > d u § o a!,
vo
> pakao > krvnik
dzemat (musl. vjerska op6ina)
r
j
cavrljati
dzem
C a nC a
t.i,
dzbun >zbun, grm *dzebana > stre-
dzehenem
grizav dzangrizav
oti-
*dzardin > d a r d i n dzaul (fiz.) dzavel jati > b r b 1 j a-
1 j i
dzamija; Begova dzamija dzamijski dzanarika DL jd.
>
mati, grabiti
m
sree moje!
dzemper dzenaza > sprovod dzentlmen dzentlmenski dzep o- dzepar dzeparac, -rca
dzeparica dzeparos >
dzepar
dzepic
dzepina dzepni dzepokradica
> dze-
par dzepovina dzersej (tkanina)
dzez dzezist
dzez -orkes tar, -tra
dzezva dzezvica dzida (kratko koplje)
>
*dzigerica j e t r pi u 6 a dziju-dzicu (Sport.) dzilit (koplje) dzilitati se dzilitnuti se
a,
*dzin
>
dzin
d
i
v,
goro-
a s dzin (irska rakija) s t
Dzingis-kan *dzinovski > d i v o vski, gorostasan dzip (automobil) Dzivo (ime)
—
*dozluci
dzokej dzokejski dzoker (kart.) dzombovit (neravan, o putu, livadi)
177
dzudas dzudo
>
dzumbus
gra
j
a,
vreva, zbrka dzungla
dzunka DL jd. -ki, G mn. -ki (kineska
Dzono (ime) Dzore (ime); Dzore Drzic
brodica)
D >nevjernik G mn.
dace, -eta dacic
daur(in) davao, davla,
dacki
davala davo, -ola davolak, -lka,
dak V jd. dace, mn. daka dakon dakonat
mn.
-Ice,
V
-lei
jd.
G
-laka
-ani,
prema Dakovo Dakovcanka DL G. mn. -ki
jd. -ki,
davolov davolski davolji *de gdj e dederan, -rna, v es e o, pripit dem, -a, mn. -ovi (dio
>
Dakovica (zem.) Dakovicanin mn. -ani, prema Dakovica Dakovicanka DL jd. -ki,
>
i
deram
> momak, mla-
derz
davolan, -a davolast davolce, -eta, zb. -cad ca dakonski davolcic dakovacki prema Dako- davolica davolicin vo davolic dakovati, dakujem
Dakovcanin mn.
> derdef
derma
> poslasti-
dakonija
derdefic
derdev
di6 Derzelez Alija dida > junak,
raz-
metljivac
dido, ra
dide
> junak,
zmetl j i vac
dikati,
-am
diknuti dilkos
> vjetrogo-
nja, obje§enjak dinduha > nauSnica dio (usklik) dipati dipiti
dipnuti, -nem (naglo skoHti) disnuti (naglo skociti)
disiti
dzem derma i derma, dogat (konj bijelac) dogln, -ina (dogat) derme dakovicki prema- DakoDenova > G e n o v a dogin prema dogo, doge, vica Dakovic; Duro Dakovi6 Denovijanin mn. -ani > dogi
G
mn.
(revolucionar), »Duro* Dakovic« (tvornica)
Dakovo Dakovstina (dakovatki kraj) Dalski, -koga
dardin
vo
j
dastvo
>
vrt,
orme); drugo je
derara,
-ki
Genovljani
Denovljanka DL jd. -ki, G mn. -ki > Genov1 j
a
nka
derdan derdancic
peri- derdap > brzica; Derdap (zem.) derdef
*dokej
> dzokej
don
(potplat) doniti
*dorati
> mijenjati,
za m j en j i va Dorde
ti
>
dornut napit dozluci, -uka, mn. m.
> naocale
r.
t
— egzorcizam
*dubar
178
> dubre > gnoj,
dubar, -bra
(zbirka
dubre, -eta
sama)
smece
*dule,
*dubrenica
> gnojni-
ca *dubriste
> gnojiSte,
smetiste
Vrazovih pje-
-eta
t a ne dulistan
> m e t a k,
> ruzicnjak
dumbir
(vrsta mirodije) Durdevac, -vca (zem.)
Durdevo durdevski durdic > durdica durdica (bot.); Durdica (ime)
Durdicin Duro, Dure
dubriti > gnojiti durdevacki Durmanec, -nca (zem.) *dubrivo > gnojivo Durdevcanin mn. -ani duturas Duka DL jd. Duki, V jd. Durdevcanka DL jd. -ki, duture > ujedno, po-
Duka Dukicin prema Dukica dul > r u z a dulabija (crvena slatka jabuka); Dulabije
G mn. -ki Durdevdan >
Durde-
vo durdevdanski d e v s ki
prijeko, jedno dr u gim
duvece, -6a duvegija >
> dur-
n
j
i
s
-ceta (jelo)
mladozezarucnik
a,
E krat. za Egejsko more (zem.) istok (engl. East), hrv. Egipat, Egipta (zem.)
E medunarodna stajnij
Egipcanin, mn. -ani Egipcanka DL jd. -ki, li mn. -ki pren. Eden egiptolog mn. -ozi
*ecim > hecim eda (vez., zast.); eda
Eden
(bibl.),
eden
Edhem
Ethem
i
Edinburg (zem.)
> samozivac egoistican > sebican egoisticki > sebican,
edinburski
Edipov kompleks
ed-memoar e-dur
EEG
krat. za elektroen-
seb icn o
> sebidno -zma > s e -
elektroi encefalografiju efeski prema Efez
egoisticno
Efez
egzaktan, -tna egzaktnost, -oscu
cefalogram
Efijalt
(grcki izdajica)
egoizam,
bi
cno s
efijaltski
egzaltacija
efijaltstvo
egzarh mn.
efikasnost, -oscu
>
u
s-
pjeSnost, djelo-
tvornost egalizacijski
G
egiptoloski egocentrican, -cna egocentricnost, -o§cu egoist sebicnjak,
(ime)
> izvrsna
vlast
kem. znak za ajn- egipatski
I;
i
egzekucijski
egzekutiva
egzeget egzegetika egzegeza egzekucija
egzekutivni > izvrsni egzekutor > izvr§itelj, krvnik
egzem
> p r m euzorak egzercir > vjezba *egzibici ja > ekshi-
egzemplar
b
i
ci
j
a
egzistencija egzistencijalist egzistencijalisticki
egzistencijalizam, egzistencijalni
>
-zma egzi-
stencijski egzistencijski egzistirati
-rsi
t
jd.
j
egzil
ti,
DL
i
rak,
-ici
ar
>postoja-
zivjeti, i
t
zivo-
i
egzogamija egzogen > vanjski egzorcist
egzorcizam, -zma
*egzorta
> ekshorta
egzorta
egzotermican, -cna egzotican, -cna egzoticnost, -oscu egzotika DL jd. -ici egzudat > eksudat
*eksercic > cavlic ekshibicija ekshibicijski ekshibicionist ekshibicionisticki
eh)
e
z
i
k v
a,
o d
j
e
eis (glaz.)
V
ekavac, -vca,
od-
k,
Eiffelov toranj
to,
ekcem
G
j a sn o eksplikacija
za
kardiogram
i
>
1
e k-
-ice,
mn.
DL -ici DL jd. -gi
i
-ozi
> pred-
gri j ac
ekonomicnost, -oscu jd.
-ici
> egzak-
tan ekscar > rascar ekscelencija > preuz-
vi§enost; Vasa Ekscelencija,
Njegova
Ekscelencija ekscentrican ekscentricnost, -oscu ekscerpt > ispisak, iz va dak eksces > i s p a d, i z-
gr ed ekselencija
lencija
a-
i
s
> izlazak,
tu p
za
1 j
>
r a s t e-
>
r a s
t
e-
ka
ekspanzija
eksponirati eksport i z v o z eksportni > izvozni ekspozej >izvjestaj,
>
ekspozicija ekspozit > izlozak ekspozitura i s p o st a va ekspres ekspresija ekspresionist ekspresionisticki ekspresionizam, -zma ekspresivan, -vna >
>
izrazajan
>
vlastenje eksperiment > p o k u s eksperimentalni > p o- espropri jator >
i
z-
i
z
vlastitelj
kus ni
> vjestak, strucnjak ekspertiza > v e s t aekspert
j
cenje ekspiracija ekspiratorni s a j ni
> izdisaj > z d i-
eksplicitan,
-tna
eksplicite c i tno
pri-
ekspresivnost, -oscu ekspresni ekspres-restoran eksproprijacija iz-
ekspedit ekspeditivan
ricit,
> eksce-
izlozak
kaz
ekspatrijacija ekspedicija ekspedicijski ekspedirati
nomski
DL
j
izra-
izlaganje,
ekspanzivan
ekonomican, -cna ekonomicki > eko-
ekrandzija *eksaktan
eksponat > eksponent
>
> raskralj > zastra-
ekspander z al j ka ekspanzer
-ici
ekonomika
o b
ristavanje
n j en j e ekskurzija ekskurzist eksodus
ekonomajzer
> >
eksploatacijski eksploatirati
ekskomunikacijski
eklipticki ekliptika
ekloga
c i-
bljivanje, isko-
izopcenje
tik jd.
i
> obja-
eksploatacija
ekshumirati ekskavator eksklamacija
elektro- ekskral j elektro- ekskurs
kardiografiju eklekticar e k eklekticki eklektik V
zr
snjavanje, tumacenje
snidbeni
ekskomunikacija
> egzem krat.
i
izrijekom,
ekskluzivan, -vna > izraekskluzivnost, -oscu bljivati, iskoriekskomunicirati > i z ostavati eksplozivnost, -oscu jd. -vce p ci t i
ekavka DL jd. -ki, mn. -ki i -vaka
EKG
>
mn. eha
r.)
(s.
j
>
eksplicitno
govor) sja trakavica ehkati, -am (uzvikivati ekshumacija
eho
179
ekshibicionizam, -zma p a- ekshorta (pouka, kratki eksplikativni
>
ehinokok mn. -ki
— eksteritorijalnost
i
>
e
k
s
p
v 1 a-
ushicen,
uznes en ekstaza
>
u
s
h
i t,
z a-
no s ekstenzivan, -vna ekstenzivnost, -oscu
iz- eksterijer
>vanj§ti-
na
jasan
>
>
eksproprirati s ti t i ekstatican >
1
i-
eksteritorijalan, -lna eksteritorijalnost, -oscu
eksterni > v a n j s k i ekstradicija > p r e d aj
Estonka
eksterni
180
izrucenje > preda-
a,
ekstradirati ti,
izruciti
elektrolitski
elektromotor
ekstrahirati > i z v 1 aCiti, izdvajati ekstrakcija
elektronicar elektronicki elektronika
ekstrakt okstra-profit
elektronka
dob
i
>
n a d-
i
> neo-
bicnost, nastraeksudat (med.)
Ekvador
(zem.)
V
Ekvadorac, -rca,
jd.
Ekvadorka,
DL
jd. -ki,
G
mn.
-ki ckvilibrij
ekvinocij > ekvinokci j ekvinokcij > ravno-
dnevnica elastican elasticnost, -oscu Eldorado, pren. i eldoraelejac, -jca,
V
jd. -jce
-nci
otmjenost
>
carov elektricarski elektricki
> elektri-
DL
jd.
DL
jd. -ici
eK'ktroakusticki elektroakuslika -ici
elektroanaliticki elektroanaliea
eJektrodinAmicki elektrodioftmika jd. -ici
DL
enzim
eolitski
elevacijski elipsoid eliptican, -cna elizejski; Elizejske pol jane. Elizejska palaca
(u Parizu) Elzas Elzasanin mn. -ani
DL
Elzasanka
mn.
jd. -ki,
-ki
i
tak embrin
eozoik mn. -ici (geol.) eozojski prema eozoik epicar epidijaskop epikureizam, -zma epikurejac, -jca
>
epilepticar pada c a r epilepticki epilog mn. -ozi epizodican, -cna epoha DL jd. -hi
Er hem. znak za emalj -rzi
> zame-
> zametak
> z anos a n, ushicen
emfatican, -cna
emigrantski emisijski emisioni
>emisijski emocionalan > e m o t iv a n
>
emporij > emu, emua
os
j
e 6 a-
trgovi§te (?nol.)
encim > e n endemican energetioar energetski
v i-
epohalnost, -o§cu
elzaski
emotivntut, -o§cu empiricar jd.
enklitican, -Cna enklitika DL jd. -ici enterijer interijer entuzijast (geol.) eolit (arheol.)
elementarnost, -os6u
emotivan j a n
i
enigmatski
>
jd. -ici
embrio, -ija
elegican, -cna elegicar elegicnost, -o§6u elektrican, -Cna elektricar elektricarev i elektri-
>
eocen
Emanuel embargo mn.
(fil.)
elegantnost, -o§cu
elektricni elektrika
-ici
jd. jd.
elektrotehnicar elektrotehnicki elektrotehnika
emajl
W.)
DL
elektrostaticki elektrostatika
G
do
n
DL DL
-ki
DL
-r£e
£
zagonetan
-ici
s t
elejski
Engleskinja enigmatican, -cna
elektroprivreda
t
ekstravagancija
no
energican, -cna energicnost, -o§6u Engleska DL jd. -koj engleski
elektroenergetski elektroindustrija clektroinsta later
z
i
m
erbij
erbij (kem.) erg mn. ergi (fiz.) Eritreja (zem.)
Ero, Ere erotican eroticar eroticki
> erotski embrion > zametak eroticnost, -oscu
erotika erotski
DL
jd. -ici
esejist
esejisticki jd. -ici esejistika estetican, -Cna
DL
> uku-
san, lijep esteticar
> estetski
esteticki estetski
Estonac, -nca, V jd. -nee Estonija (zem.)
Estonka
mn.
DL
-ki
jd. -ki,
G
ezoterican
estonski
eventualnost, -oscu euforican, -cna evidenticar euforija euhari- evidentnost, -o§cu euharisticki
estonski etatisticki
>
eterican etericnost, -o§cu
Ethem
i
s t
Edhem
s
i j
Euharistija euharistijski
eticar eticki
eukaliptus euklidovski
etika DL jd. -ici Etiopija (zem.)
eunuh
Gmn.
-usi
> etiopski
Etiopljanin Etiopljanka
mn. -ani
DL
jd.
-ki,
V
evolucijski evolucionirati
jd. -u§e,
mn.
> u§koplje-
etnogenetski
nik
evoluirati
Evrazija Evroazija
> Eurazija >
Eurazija
Euroazija
etnogeneza etno-park > e
Evropa
Euripid i
Evropa
europeizacija
prema
i
evropei-
europeizam, -zma, t
no1o
§-
Europa
i
evropeizacija i europeizacija
evropeizam, -zma,
zacija
park
evolucionist
evolucionizam
eunuski
Europa
i
Evropejac, -jca,
evropeizam
etruscanski
jd. -ki,
>
etrurski
ljanka europski
i
Eu kem. znak
za euroza Europa
DL
jd. -ki,
G
> Evrop-
> evrop-
Evropljanin mn. -ani, i Europljanin evropeiziEvropljanka DL jd. -ki,
europeizirati
i
rati
europejstina
i
evropej-
stina
evandelist evandelistar (obicno na automobi- evandelski i evandeoski lima) evandelje eufemisticki evandeoski eufonija evangelicki eufonijski evangelik mn. -ici pij; krat.
jd.
evropski
Eustahijeva cijev
etui, -ija
V
> Evroplja-
europij (kem.) Etrurac, -rca, V jd. -rce europijski nin prema europij Etrurija (pov.) Evropejka Europljanin mn. -ani, i Etrurka DL jd. -ki, G. mn. -ki Evropljanin mn. -ki 1 j aka Europljanka DL jd. -ki, etrurski evropejski G mn. -ki, i EvropEtruscanin mn. -ani ski
Etrurac Etruscanka DL G mn. -ki > Etrurka
i
europeizam -jce
>
>
evoluirati
eurazijski
-ki
etiopski etnicki etnik mn. -ici
ki
>
ocitost, ociglednost, ocevidnost
ki
etican
etiopijski
181
G
mn.
ljanka evropski
-ki,
i
i
Europ-
europski europeii
evropeizirati zirati
evropejstina stina
Ezop ezopovski ezoterican
i
europej-
t
Filipini
182
F f
f .) krat. za femininum (kao oznaka za zenski
rod u nekim rjecnici-
ma, hrv.
z); (glaz.)
tvrti ton Ijestvice
F
ce-
;
,
t
vor en j
>
falsifikat, -a !
glazbene
k
r
i
k
r
i
e
j
v o- ferijalka DL. mn. -ki v o-
tvorina falsifikator
znak za farad,
(fiz.)
>
f alsifikacija
(i
>
k
r
i
jd. -ki,
> tvornicki
f abricki
fabulisticki
> facuk
f acuk
>
fackati 1 o vi ti
hvatati,
>
facuk kopi1e faeton (ko&ija); Faeton (rait.)
*fah
>
s t r
u k a,
pretinac *f ahman > strucnj ak
tvoritelj > falset
fermij (kem.)
falzet
fesic
familijarnost, -oscu fanariot fanatican, -cna fanaticki fanaticnost, -oscu
feudalac, -lea,
fanatik jd. -iCe, mn. -ici fantastican, -cna ficfiric fantasticnost, -oscu fickati, -am fantazmagorican, -cna ficnuti farad (jedinica elektric- fico (automobil) noga kapaciteta, pre- ficuk mn. -uci,
falangisticki f alican, -cna
Fenicanka mn. -ki
mn. t
-gi
G
> nedosta-
> nedostajati,
man
j
ka ti
>
hvaliti falset (glaz.) *faliti
f alsif icirati t
-gi,
mana
a k,
faliti
DL. jd.
vo r i t i
>
se
ne
ni savez) figa jd. figi fijaker fijakeristicki fijasko s 1 o m,
DL
prop as fijuk
>
lazan
ako
>
vrsta mudila) falanga DL jd. -gi
ren,
ficuknuti
V
felah jd. -ase, mn. -asi (arapski seljak) felaski prema felah
feministicki Fenicija (pov.) f enic f en i k s Fenicanin mn. -ani
falinga
-am, zvizdati
ficukati,
—
feljton feljtoncic
> pokva-
>
Medunarodni nogomet-
feldmarsal
falacki falake, falaka (pov.,
duk
federalisticki
fazancic
>
viz
sklanja pise se i FIFA (krat. za Federation Internationale de FootAssociations ball
fatamorgana
Falacka (pov.)
z
fideist fideisticki Fifa, Fife;
fatalnost, -oscu
fakultetski *fala hvala
G
-ki fie (usklik)
fatalisticki
uka
jd. -ki,
mn.
fasistkinja
fakultet; Medicinski fakultet u Zagrebu, Fakultet ekonomskih na-
DL
feudalka
fasisticki
> Cinjeni-
jd. -Ice
feudalisticki
fizidaru Faradayu) farizej I -jem farizejski
stvaran
can,
V
feudalcev
ma
fajansa fajansni fakincic fakincina f aktican
>
pr azni ci
v o-
«
ferijalni; Ferijalni savez ferije, -ja (mn. z. r.)
j
Fahrenheit; (kern.) znak za fluor
G
DL
jd. -ki,
mn. -uci -ucem
fijukati,
filatelisticki
G
fenicki fenic-ptica (pjes., zast.)
> f eniks
fildzan fildzancic f ileki
>
1
apac
feniks (mit.)
filharmonicar filharmonija
fenomenalnost, -o§cu
filijala
feralic
c a Filip; Filip Makedonski, Filip IV. Lijepi filipika jd. -ici Filipini (zem.)
DL
k r i v o- feredza ferijalac, -lea,
> podruz-
ni
fenjercic fenjeric
V
jd. -Ice
i,
tripe
'
filipinski
—
Fuzinarka
183
mn.
frankovac, -vca -vce foneticar frankovacki f oneticki > fonetsk franjevac, -vca, fonetika DL jd. -ici -v5e fonetski franjevacki ford (auto); Ford (pre- franjevcev filozofija zime) filozof ski; Filozof ski fafrenetican, -cna folio, -ija, I -ijem,
filipinski; Filipinsko
otocje Filip-Jakov, -va (selo) filistar, -tra filozof; Konstantin Filozof
u Zadru
formalisticki formalnost, -oscu *fosgen > fozgen filtrir-papir Finac, Finca, V jd. Fince foto . kad u slozenicafinale, -la, mn. -li; cema znaci svjetlost, pise se zajedno: fotoketvrt-finale, polufinale f inane V jd. -nee, G mn. mija, fototerapija ., finanaca kad je kratica od fotofinancije, -ja (mn. z. r.) grafija, fotografski, pifinancijer se se s crticom: fotofinancijski aparat financirati foto-amater Finkinja (zena iz Finske) fotoamaterski finoca foto-aparat fotogenican, -cna Finska, DL Finskoj
kultet
filtar, -tra
.
fioka
DL
jd. -oci
>
Firentinac, -nca, V jd. -nee, mn. -naca
G
DL
Firentinka
jd. -ki,
G
mn. -ki firentinski ne
freska frkac
DL
jd. -ki
frkati, frcem frktati, frkcem
frontovac, -vca, -vce
frontovcev frontovka DL
mn.
foto-reportaza foto -reporter fotoreporterski foto-revija fototerapija
Marko
foaje, -ea,
mn.
frulac I -cim frulacica
Fruska gora (zem.)
Foca (zem.) Focak mn.
i
Foca-
nin
Focanin mn. -ani
Focanka DL mn. -ki focanski
jd. -ki,
G
jd. -ki,
> nogomet
funkcijski funkcionalan, -lna
DL
jd. -ki,
G
> funk-am
> pupa-
vac
naroda)
DL
volucija, -aci,
DL
funkcionar funkcionarka
-koj
francuski; francuska re-
-ei
G
frontovkin
fizionomija mn. -ki fjord mn. fjordovi funkcioner flamingo mn. -nzi (zool.) framason cionar flegmatican, -cna franacki funkcionirati, flegmaticnost, -oscu franak (novae); Franak, FNRJ krat. za Federativ-nka, -nci (pripadnik futac (zool.)
Francuska
jd. -ki,
-ki
*f udbal
frakcija frakcijski frakcionas
na Narodna Republika
jd.
fucija (vrsta bureta) fucijica fuckati, -am fucnuti, -nem
fra krat. za fratar; fra
Jugoslavija (pov.)
V
(vino)
fozgen
fizicar fiziolog mn. -ozi fizioloski
jd.
freneticki
Fruskogorka G mn. -ki
fototerapijski
*firnajs,
*firnajz
V
Fruskogorac, -rca, V jd. -rce (covjek iz Fruske gore); fruskogorac
fotokemija foto-klub foto-montaza fotomontazni
Firenca (zem.)
firnis;
.
fotografija
ladica
jd.
.
.
(zem.) finski
V
-iji
francusko-
-pruski rat
Francuskinja Franc uz V jd. -zu
futavac (zooL)
vac
> pupa-
futuristicki fuzija fuzionirati
Francuzov
Fuzinarac, -rca, -rce
frankopanski; Franko-
Fuzinarka
panska ulica
mn.
-ki
DL
V
jd.
jd. -ki,
G
184
—
g
Ges-dur
G V
g krat. za gram; g. krat. Gambijac, -jca, -jce za gospodin, godina (o. g.
— —
ove godine,
sk.
§kolska godina) Ga kern, znak za galij Gabrijel Gabrijela g.
DL
Gacka
jd.
-ki (zem.)
Gacka (gradic, prid. je gatacki) Gacko polje (zem.) gacac, -cca (zool.) Gacko,
Gacanin mn. -ani (6ovjek iz Gacka)
Gacanka DL jd. -ki, mn. -ki gace, -eta prema gad gacast z. r.)
gacesa; Gacesa (prezime) gacice
gacnik mn.
-ici
gadljivost, -oscu gadolinij gadost, -oscu gnuso-
> grdoba
ba, gadac gadati
gadenje prema gaditi gagricav Gajev; Gajeva ulica gajic *gajret
> pomoc;
Gajret (naziv ustanove gakati, gacem, gacuci galamdzija galanterijski galantnost, -oscu galebak, -pka, V jd. -pee,
mn.
-pci,
G
jd. -ki,
G
gambijski gangster ganuce
> jamstvo V
mn. -baka
Garcinka
DL
jd.
-ki,
G
mn.
-ki garcinski
garderobijer garderobijerka
DL
jd.
mn. -ki prema gariSte
garsonijera gatacki prema
DL
gdi, I
gdom)
gdica krat. za gospodica,
G
DL
gdice,
gdici, I
gdicom Ge znak za germanij gedzo
> prostak
gejzir gen. krat. za genitiv
gencijana (bot.) genealogija rodo-
> > rodo-
slo vl j e
G
-ki,
garisni
gdjeceg(a),
gdjecem(u), gdje6im(e) gdjetko, gdjekog(a), gdjekomu, gdjekom(e), gdjekim(e) gda krat. za gospoda (G gde,
ganutljivost, -oscu ganutost, -oscu garanci ja gar a vac, -vca, jd. -vce Garcin (zem.) Garcinac, -nca, V jd.
-n5e
G
gacan (golub, pijetao) gace, gaca (mn.
DL
Gambijka mn. -ki
gdjesto,
jd.
Gacko
genealoskl sl o vni generalicin general-major; general-majorov, general-majors ki
gatalac, -aoca, jd. -aoce, mn. -alaca
general -potpnkovnik
gavrancic gavranic gazdaricin
geneticki
G
V
mn.
V
general-potpukovnicki gatalacki gatalicin prema gatalica general-pukovnik V jd. -ice, mn. -ici; generalgatalinka DL jd. -ki i -ci, pukovnicki, generalG mn. -ki i -naka pukovnikov gataocev gatka DL jd. -ki, G mn. Generalski Stol (selo) generalstab -ki generalstabni gavcica (rib a)
Gd
genetika genetskl
kem. znak za gadoli-
nij
gdje; ne *gde ni *de
gdje bilo gdjegdje
galebic Galicija
gdjegod (negdje), gdje
galicijski galicast galicni
gdjekad(a) > k a gdjckakav, -kva
god
jd. -ice,
(bilo gdje) t
kad
-ici;
> genetskl
DL
jd.
-ici
genij genijalan, -lna genijalnost, -oscu
Genova Genovljanin mn. -ani Genovljanka DL jd. -ki,
G
mn.
-ki
genovski
galij (kem.) galijot
gdjekud
geofizicar geofizicki geofizika jd. -ici geoloski prema geologija germanij (kem.)
galimatijas Gambija (zem.)
gdje mu drago gdjeno
Ges-dur
gdjekamo gdjekoji
DL
germanisticki (glaz.)
geteovski
Goetheu) gipka;
komp.
gipkiji gibljivost, -o§cu
gibraltarski; Gibraltarsk tjesnac; Gibraltarska
vrata giljotina gimn. krat. za gimnazija
gimnasticar gimnasticar ka
G
mn.
DL jd.
-ki,
-ki
gimnasticki gimnastika DL jd. -ci gimnazij (vjezbaliste) gimnazija (srednja §ko-
Gimnazija Ljude-
la);
185
gljivicni
glazbenicki glazbenik V
glagoljati glagoljica (pismo) glagoljicki glagoljivost, -o§6u Glamoc (zem.)
geteovski (svojstven gibak,
—
mn.
Glamocanka DL jd. G mn. -ki glamocki; GlamoCko
i
-ki,
polje (zem.) glasac glasacica glasacki glasak, -ska, mn. -sci glasic
glasinacki
Glasinac Gaja, Klasicna glasnicki gimnazija u Zagrebu gimnazijalac, -lea, V jd. glasnik V
prema
vita
gimnazijalcev gimnazijalka DL
G
mn.
jd. -ki
-ki
zijalka
gimnazijski prema gimnazija gipkoca gipkost, -o§6u gitaristicki (glaz.)
glacalica glacalo
glacaonica glacar glacarica glacati
glad
-iCe,
mn.
glasovirac
gimnazijalski prema gimnazijalac i gimna-
G-kljuc
jd.
-ici
-Ice
(z. r.)
jd.
gladu
i
gladi (uz glad, m. r.) gladak, glatka, komp. gladi gladijator gladiola
gladnjenje prema gladnjeti gladnjeti, -dnim, -dnio,
-dnjela gladenje prema gladiti glagol glagoljas
glazbenost, -oscu glecer ledenjak gledalac, -aoca, jd.
>
Glamocak, -a, mn. -aci, Glamocanin Glamocanin mn. -ani
glasovitost, -o§6u glasenje prema glasiti glatka prema gladak glatko (pril.); komp. glade glatkoca
-ice,
jd.
-ici
V
-aoce gledalisni
gledaocev gledicija (hot.) gled, -i glezanj, -znja
gleznjaca glibnjaca glicinija (bot.) glisni prema glista
glodac glodavac, -vca, V jd. -vce glodva G mn. glodava i glodvi (vrsta breskve) glogic i glosfcic glogotati, -ocem glogovac, -vca, V jd.
-vce glogovaca glomaznost, -oscu glomotati, -ocem gloscic i glogic gluh; komp. glusi; ne
glatkonoska DL jd. -Sci, G mn. -nozaka *gluv glavacke > naglavce gluhac (biljka) glavaricin gluhac (gluh covjek, glavatac, glavaca (hot.) obicnije gluhak) glavatost, -oScu gluhak V jd. -ace, mn. glavcina -aci glavicast gluhoca glavicati se gluhonijem glavicica gluhonijemost, -oscu glavicina gluhonja glavic glumac, -mca, V jd. -mfce glavnicar glumacki glavnicav (hot.) glumcev glavoc (riba) glumcic glavocika (hot.) glumicin glavonoscev glumisni prema glumiste glavonozac, -o§ca, V jd. glupaca -osce glupacina glavosijek; Glavosijek glupak V jd. -ace, mn. sv. Ivana (vjer.) -aci glavosjeca glupastvo glavosjekovic glupost, -oscu glazba gljivicav glazbalo
gljivicni
gljivnjaca
186
gljivnjaca
gmizavac, -vca, V -vce gmizavost, -oscu
jd.
gorski
godovnjaca (svedarica) godenje prema goditi Goethe, Goethea (njem. pjesnik,
gnijezditi se
—
6it.
Ge-
Gete,
gomoljic gondolijer gonetati, -ecem gong mn. gongovi
gonic
tea)
Goetheov (ali geteovski) goniometar, -tra gnojisni prema gnojiSte Gogol j; Nikola j Vasilje- gora; Zagrebacka gora (Medvednica), Crna vic Gogolj gnojnjaca (zool.) Gora (zemlja) gnu, gnua, mn. gnuovi gojenac, -nca, V jd. -nee gorak, gorka; komp. (zool.) gojencad gnijezdo
gnusan, -sna
gojence, -eta, zb. -cad
gnjeciti, gnjececi gnjesti, gnjetem, gnjetuci
gojidba
gnjetac gnjeteliste (fazanerija) gnjeteo, -ela (fazan)
gnjev gnjevan, gnjevna gnjezdast gnjezdasce, -ca i -ceta, G mn. -asca i -a§aca
gnjezdimice gnjezdiste
gnjida gnjijenje prema gnjiti gnjiloca gnjil jenje prema gnjiljetl gnjiljeti, gnjilim gnjio, gnjila
gnjijem
go > gol god (pril.), pile se rastavljeno kad je naglasen (gdje god svagdje) sastavljeno ako je nenaglasen (gdjegod negdje) god. krat. za godina
—
—
(uz
g.)
prosinca),
(31.
Nova godina
sijecnja), dina (npr.
nova go1972. u
opreci prema staroj godini (1971.); godina-dvije, godinu-dvije
godinica-dvije, godini-
cu-dvije godisnjak V jd. -ace, mn. -aci; 20-godisnjak, dvadesetogodisnj ak godisnji
komp. goliji mn. golovi
prema godina
> goranin;
Goran (ime) Gorazdanin mn. -ani Gorazdanka DL jd. -ki, G mn. -ki
Gorazde, -da (s. r.) gorca (postajati gorak) golet, -i gorcika DL jd. -ici (bot.) golf ski; Golf ska struja gorcina (zem.) golgotski prema Golgota gorciti (biti gorak) Gordijev cvor golic gordijski cvor Golijat (ime); golijat gordost, -oscu > (velik i jak covjek) gorcati,
ponos, oholost
golijatski golijen, -i
golobrace, -eta golobradac, -aca, V jd. -ace golobradic golobrce, -eta golocijevka DL jd. -ki,
G
mn. -cjevaka
jevki (puika) goloca gologlavac, -vca, -vde gololedac, -ecca goloplec
V
i
-ci-
jd.
golosjemenjaca
godina; Stara godina 1.
gojiti gol, gola; gol, gola, (Sport)
gorci
*goran
mn. -daba
golac golemost, -oscu
gnjeviti se
gnjiti,
G
golubicica golubicin golubic golupce, -eta, zb. -cad golupcic goluzdravac, -vca, V jd.
-vce goljenica goljenicni goljenjaca
gore (na visini); gore-dolje, dolje-gore gorenje prema gorjeti gori, gora, gore (komp.
od zao) gorila (majmun); drugo je gorjela prema gorjeti
goriv (koji moze gorjeti); gorljiv (revan) gorjeti, gorim, goreci, gorio, gorjela Gorki, Gorkoga gornji; Gornji grad (dio Zagreba), Gornja Stubica (mjesto) gornja
Bosna gornjogradski gornjostubicki gornjovilicni gorocvijece gorocvijet
goropadnik
mn.
V
jd. -ice,
-ici
gombac
goropadnost, -oscu gorosjeca
gombacki
gorski; Gorski kotar;
gomoljaca
Gorski vijenac
—
gorstadki
gorstacki goruci (prid.) gorusicin gorusicni gosp. krat. za gospodin,
Gospa (Majka Bozja); Velika Gospa, Mala Gospa (blagdani) gospar; gospar Luksa,
gospara Lukse gosparev i gosparov Gospic (zem.) Gospicanin mn. -ani
DL
Gospicanka G mn. -ki
> govor-
govorljivost, -oscu
V
jd. -ice,
gozba G mn. gozbi i gozba grabancijas; MatijaS Grabancijas dijak grabic
G
V
jd.
mn. -ilaca prema grabi-
lica
gospodarev grabljac
i
G
mn.
-icna,
Gospodin (Bog) Gospodnji (u crkv.
grabljacica grabljivost, -oscu gracilnost, -oscu
jd. -icni
jezi-
ku) gospodski
gospodstvo G mn. -stva gospoda gospodica gospodicin gospoja > gospoda
graciozan, -zna gracioznost, -oscu
Gracac, Gracaca (zem.) gracacki prema Gracac Gracackinja (zena iz Gracaca) Gracanac, -nca, V jd. -nee (6ovjek iz Gracana) Gracani (mn. m. r.
gostionica gostionicar gostionicarka DL jd. -ki, zem.) mn. -ki Gracanica (zem.) gostionicica gracanicki gostionicki Gracanin mn. -ani (cogostoljubivost, -oscu vjek iz Gracaca)
G
gostoprimac, -mca,
V jd.
-mce gosca G mn. gosca goscenje prema gostiti
Got mn. Goti; Istocni Goti, Zapadni Goti goticki
gotika
gracanski prema Gracani gradac > gradic; Gradac, Graca (zem.) gradacac > g r a d icak; Gradacac, -cca (zem.)
DL
Gradacanin mn. -ani (covjek iz Gradacca)
jd. -ici
Gotovcev gotovost, -o§6u
pravnost
>
p
r i-
gotski govece, -eta
govedarev
i
govedaricin
govedarov
mn. -nata
gradilisni
G
govornicki govornistvo
gospodarov grabilicki
i
G
gradijent
Gradiscanin mn. -ani (covjek iz Gradiske) mn. Gradiscanka DL jd. -ki,
-ici
grabilac, -ioca,
gospodaricin
187
(?neteo.)
nik
-ioce,
gospodarov gospodicna
govedarev
grabezljivost, -oscu
jd. -ki,
gospicki
gospodarev
i
govedi govordzija
govornik
i'g.
DL
govedarov
Grahovljanin
gradacki prema gradacac, Gradac, Graz Gradascevic; Husein-beg Gradascevir* gradic gradicak, -cka, mn. -5ci
mn. -ki (zena iz Gradiske) Gradiscanac, -nca, V jd. -nee (tovjek iz GradiSca)
Gradiscanka
G
mn.
DL
jd. -ki,
-ki (zena iz
Graditea) gradiscanski; gradiscanski Hrvati Gradisce (u Austriji) Gradiska DL jd. -ski (i -sci); Nova Gradiska, Stara Gradiska gradiski prema Gradi§ka Gradiste (selo) gradonacelnik V jd. -ice,
mn.
-ici
gradski gradual an, -lna graduirati
grada gradance, -eta, zb. -cad gr ad an in mn. -ani
gradanka DL jd. mn. -ki gradanskopravni
-ki,
G
gradenje prema graditi gradevina gradevinar gradevinarev i gradevinarov gradevinarstvo gradevni graficar graficarev
i
graficarov
graficki grafoloski
grah grahorast grahorica grahoricin
grahov grahoviste
Grahovljanin mn.
prema Grahovo
-ani,
Grahovljanka
188
Grahovljanka G mn. -ki
Grahovo
DL jd.
-ki,
—
grosic
grdevacki
Grdevcanin mn. -ani Grdevcanka DL jd. -ki, G mn. -ki
(zem.)
grahovski grakati, gracem, graSuci Gregorijanec, -nca, V jd. -nee, G mn. -naca graktati, grakcem, gregorijanski (npr. kagrakcuci lendar, koral) gramaticar grama ticarka DL jd. -ki, gremij (zbor, odbor, skup) G mn. -ki grepkati gramaticki grepsti, grebem, grebu6i, gramatika DL jd. -ici grebao, grebla, greben gramofon gresan, -sna gramziv gresic gramzivost, -oscu greska (pogreSka) grancica gresnica grandiozan, -zna gresnicin grandioznost, -oscu granican, -cni granicar granicarka DL
mn.
gresnicki gresnik V jd. -ice, mn. jd. -ki,
G
-ki
granicarev i granicarov granicarski graniciti
granuce prema granuti
-ici
gresnikov gresnost, -oscu Girga, Gfge, DL Grgi grgec
jd.
grgljaca
grasak, -§ka, mn. -§ci gravira gravitacijski
Gfgo, Gfge, DL jd. Gf gi grgotati, -ocem, grgoci, grgocuci Graz (zem.) Grgur; Grgur Ninski grbaca grbavac, -vca, V jd. -vce grgutati, -ucem, grguci, grgucuci grbavcev gric (brezuljak); Gric grbavicin prema grba(dio Zagreba) vica grijac grbavicki prema Grbagrijacica grijaci (prid.) grijalica grijalo grijaonica grijati, grijem, grij grijeh V jd. grijese, mn. grijesi (ne grijehovi) grijesak, -Ska, mn. -§ci
vica (zem.) grbaviti grbavljenje grbavost, -oscu grc mn. grcevi Grce, -eta, zb. -cad grcevit grcevitost, -o§6u grciti, grCe6i Grcka DL jd. -koj grcki grd; komp. grdi grditi,
grijesiti
gris (krupica) griskati griz mn. grizovi (ugriz) grizak, griska
grden -dim
grdjeti,
grdenje prema
grizenje grdjeti griznja Grdevac, -vca (selo); Ve- grk; komp. grci (gorak) liki Grdevac Grk V jd. Gr6e, mn. Grci grd.iti
i
grkokatolicki grkokatolik grkokatolikinja grkost, -o§cu grlatost, -o§cu grlce,
G
grlca,
mn.
grlaca grlicica grlicic grlicin grlicji
grlic
grlosjeca
Grmec
I jd.
Grmecom
(zem.)
grmecak, -cka, mn. -Cci grmicak, -6ka, mn. -£ci grmic grmjeti, grmim, grmeci, grmio, grmjela Grmoscica (zem.) *grncar > 1 o n 6 a r grnjaca grobak, gropka, V jd. gropce, mn. gropci,
G
mn. grobaka grobarev
i
grobarov
grobaricin
grobarov
i
grobarev
grobic grobisni grobljanski grobnicki; Grobnicko polje giroce (6it. gr'oce)
>
grlce groficin grofic grohnuti,
-nem
grohot grohotan, -tna grohotati, -ocem, -ocuci
Grohote (mn.
z. r.,
zem.) grohotnuti, groktati,
-nem -kcem
gromaca gromkost, -oscu
gromovnik mn. -ici grosic
V
jd.
-ice,
groteska
DL jd. -ski i G mn. -saka -ski
groteska -sci,
i
groteskan, -skna grotesknost, -oscu grozdic
grub) grubljenje prema grubiti i grubjeti
gruboca grubost, -oscu gruhati, gruvati grumecak, -cka, mn.
>
-cci
-Cci jd.
mn. -ki
-nem
grustiti se, -i se
gruscenje prema grustiti
prema Gruz
Gruzi.ja (zem.)
Gruzijac, -jca,
Gruzijka
DL
V
jd.
jd. -ki,
mn. -ki gruzijski
Guatemala (glavni grad Gvatemale)
c
s t
i
e r-
gustiozan, -zna u kusan
>
-ici
gustjeti, -tim, gustio, gustjela (postajati
gust)
gudenje prema gudjeti gugukati, -ucem, guguci, gugucuci gugutati, -ucem, gugu6i, gugu6uci gujavicin gukati, gucem, gudi,
gucuci
gustoca gusavost, -o§cu guscad (zb. od gusce)
guscak guscar jd.
> gusinjak V
gumijevac, -vca gundalo gundati
-re
jd.
-rem
i
i
-ru, I
-rom
guscarica gusce, -eta, zb. gu§ci6i i ffns^ad giiscetina (gusje meso); guscetina (velika
puska) guscevina
gulascic
>
giisce-
tina guscica
> gusji Gupcev prema Gubec; Gupceva buna; Gupce- guscenje prema gustiti gustjeti va lipa; Gupceva zviguscji
jezda (trg u Zagrebu) gurikati, -icem
gusjenica gusjenicar gusjenicin n icj
i
gusci; komp. od gust gusteraca (ilijezda) gusteracni
gustericin
>
gu
s
j
e-
i
guska DL jd. -sci G mn. gusaka -jce
G
>
na
gustiti (diniti gustim)
gusjenicji gusji
se
gruski
V Gupce
gudaci (prid.)
grubiti (diniti grubim) grubjeti, -bim, grubio, grubjela (postajati
grunuti,
-v6e gustijerna
jd.
gudjeti, gudim, gude6i, gudio, gudjela
grubisnopoljski
DL
V
189
gusomaca (bot.) gust; komp. gusci
jd.
gudac gudacki
Grubisno Polje (zem.)
G
gupce gubavac, -vca,
gubicast gubicetina gubicica gubitak, -tka, mn.
grozdani (npr. §ecer) grozde grozdica grtati, grcem, grcuci grub; Jcomp. grublji grubahan, -hna grubijan
-ki,
V
gubac, gupca,
Gubec, Gupca,
groznicavost, -oscu groznicni
gruntovnicar gruntovnicarka
gvozde
gubavost, -o§cu
groznicav
grumencic grumicak, -cka, mn.
—
gutaperka gvardijan
DL
jd. -ki
Gvatemala (driava) Gvineja (zem.) i
guskin guslac guslacica guslacki guslarev i guslarov
-ski,
Gvinejac, -jca,
Gvinejka mn. -ki gvinejski; zaljev
DL
V
jd. -j5e
jd. -ki,
G vine
j
G
ski
gvozde (zamka, oruZje, okovi, inade zeljezo)
a
ha
190
—
hipohondar
H ha
krat. za
habati,
ham
hektar
-am
Habdelic habilitacija habilitacijski
V
Habsburg
m
jd. -rze,
mn. hamburski prema
Habsburgovac, -vca,
V
hametice
> ametice
Han-Pijesak (ime
Hadzi-Lojo hadzija (muslimanski
handzar
mjesta)
DL
Haiti
jd.
Haiti ju
haitijski haj! (usklik) hajati, hajem, haj uci (mariti) hajd(e), haj demo, hajdete
hajducina hajduciti se
hajducki
hajduk
V jd.
-u£e,
mn.
hajdustvo hajka DL
jd. hajci,
G
mn. hajki
harambasa
harfistica *haris aris
>
harmonika DL jd. hasna > k o r i s t
-ici
> koristiti
hasniti
*hat
-am
>
a
t
Havaji (otocje) havajski; havajska
hak (dah)
V
hidrostaticki
higijena
havarija
hijena
hazard
hijeroglif
halal (blagoslov)
H-dur
halav Haldeja i Kaldeja *halka > alka halo (na telefonu) haluga halva
hebrejski
halvadzija
hektolitar, -tra
haljetak, -tka, haljeci haljina
mn.
(glaz.)
hegemonist hegemonisticki heksaedar, -dra heksametar, -tra
Helen (Grk) helikopter, -tera heliocentrican, -cna
1
a
hicenje prema hitjeti hidraulican, -cna hidraulika DL jd. -ici hidrogenij
halabuciti jd. -uci
er ge
hermetican, -cna heroina heroizam, -zma heroj V jd. heroju herojstvo
hihotati,
havana
mn.
heriti se
Havana
(grad); (vrsta cigara)
jd. -ice,
>
hergela
haknuti hala (dvorana)
DL
jd. -ki,
hereza
gitara
halabuka
DL
-ici
hakam
hakati,
mn.
Herceg-Novi G jd. Herceg-Novog Hercegovac G jd. -vca,
heretik
haran, -rna (zahvalan) harati, haram, harajuci harciti, harceci (trositi) harfa
hasura
hajkac
V jd. -ice V jd. -eze,
Hercegovka
harmonican, -cna
(Sportsko druStvo)
Henrik
jd.
harlekin
-uci
Hajduk
hajkati,
G
(suljevi, bolest
izlaznog crijeva)
G
haraca (glamn. -ki varina, namet, porez) hercegovski > herce*harac G jd. harca > govacki hereditaran, -rna trosak haraciti heretican, -cna harac
hadzinica hagiografija
hemoroidi
V jd. -vce hercegovacki Hercegovina
hanuma haps (zatvor) hapsiti
hodocasnik) hadzijski
Helsinki j
-ezi
-ovce habsburski jd.
jd.
(zem.)
herceg
Hamburg
-rzi
G
Helsinki
hamajlija (zapis) hamajlijica urn. od hamajlija *hambar > a b a r
(derati)
hihocem,
hihocu6i hijat (zijev)
Hilandar hiljada
> tisuca
himba himben himera hiniti
hip hiperprodukcija hipnoza
hipodrom hipohondar, -dra
hipokoristik
—
hrptenjaca
hipokoristik mn. -ici
hodocastiti, hodocastim,
hipoteka DL hipotenuza
hodocascah hodocasce
jd. -eci
hipotetican, -cna
hipoteza hir mn. hiri i hirovi histerican, -cna historicar povje-
>
snifiar historija povijest histori jski povij e sni historiografija hitac jd. hica, mn. hici
>
>
G
hitar, hitra hitati (bacati) hititi (baciti) hitjeti, hitim,
hicah,
hitio, hitjela (zuriti se)
hitnja hitroca hitroprelja hi krat. za hektolitar hlace
hlad hladionica
hladnim) hladnoca hladnjak mn. -njaci hladnjeti, hladnim,
hladiti (6initi
hladnjah, hladnio, hladnjela (postajati hladan) hladahan, -hna
hladan hladenje prema hladiti hlaptjeti, hlapim (ispa-
191
V
hranjenik
jd. -ice,
mn.
-ici
hodulje mn. z. r. hodza; spaja se crticom s osobnim imenom: Nasredin-hodza
hranjenje prema hraniti hranjiv hranjivost, -o§cu
hrapav
hohstapler
hrapavjeti, hrapavim, hrapavio, hrapavjela
hohstaplirati hoj!
hrast
hokej hokejas
hrastic hrasticak, -cka,
hokus-pokus
hrastovaca hrbat G jd. hrpta hrcak G jd. hrfika, mn.
hrapav)
(postajati
> Nizozems ka holandski > nizoz emski
Holandija
mn.
hrcci
homeopatican, -cna
hrda i rda hrdav i rdav
Homer ne *Omir
Hreljin (mjesto)
homogen
hren
homoseksualac, -lea
Hongkong
(grad)
-cci
hrestomatija hrid
hongkonski; hongkonska hridovka > ridovka hripati, hripam, hripagripa juci *hor > kor, zbor hripavac, -vca hora (pravi 6as, pravo hriputati, hripucem vrijeme) Horacije (rimski pjesnik) hriputljiv horan, -rna hrisovulj(a) horizont > o b z o r horizontalan > vodora v a n hotelijer hotice
>
h
t j
e t
> krsca-
n in
> zantema
*hrizantema
kri-
hrkac (onaj koji hrce) hrkanje hrkati, hrcem, hrcuci hrknuti
hotimice hotimican, -cna hotjeti
*hriscanin
i
hrabar, -bra
hrliti
hrabriti
Hrmanj
hlepiti
hrabrost
hlijev mn. hljevovi *hlor k1or hljeb (oblik kruha, npr.
hracak
(ime samostana) hrom (koji hramlje) *hrom > k r o (kem.)
ravati se, vjetriti)
>
pet hljebova kruha) hljepcic
hljevina uv. od hlijev
G
jd.
hracka,
mn. hrafcci Hradcani (dio Praga) hrakati, hracem hraknuti hramati, hramljem, hramljuci
jd.
m
*hronika > kronika hronologija > kronoj
a
*hronometar
hmelj hobotnica (zool.) hocenje od hotjeti
hrana
hropac, -pea
hranic
hroptati,
hoces-neces
hranilac, -ioca,
hod
-ioce,
G
hodam, hodajuci hranitelj hodocasnik mn. -ici hraniti
hodati,
mn.
V
jd.
-ilaca
Hrmnja
hromoca
logi
hram
G
me t ar
> krono-
hropcem,
hropcuci
hrpa hrptenica hrptenjaca
hrsak
192
G
hrsak
hrskati,
hrska
jd.
-am
hrskavica hrskavican, -cna hrsus (lupez) hrt mn. hrtovi (vrsta psa)
Hrtkovci
G
mn. -ovaca
— Hz
htijenje prema htjeti htjednuti, htjednem htjeti,
hocu
(enkl. cu, nij. necu), htjeh, htje-
doh, hote6i
i
htijudi,
htio, htjela, htjevsi
huckati hucati, hucim, huceci
(zem.)
hud; komp. hudi hrtkovacki -previa hudjeti, hudim, hudah, Hrtkovci hudio, hudjela (postahrupiti jati hud) hruskati, hruskam hudenje prema hudjeti hrust hudi komp. od hud hrvac i rvaC hugenot Hrvacanin mn. -ani hrvacenje prema hrvatiti hujati, hujim, hujeci huk hrvanje i rvanje prema hrvati se
i
rvati se
huka
DL jd.
huci
Hrvat
hukac
Hrvatica
hukati, hucem, huceci
hrvati se
i rvati se huknuti Hrvatska; Socijalisticka huktati, hukcem, hukRepublika Hrvatska cuci hrvatski hula Hrvatski Leskovac hulitelj
(mjesto)
huliti
Hrvatsko narodno kaza- hulnik liste
V
jd. -i5e,
-ici
Hrvatsko primorje Hrvatsko zagorje
hulja huljenje od huliti
hrvatstvo (svojstvo) Hrvatstvo (zajednica Hrvata)
hum
Hrvoje hrzati
mn.
i
rzati
Hum
(zem.)
humak, humka, mn. humci humanist
humanisticki
humanizam, -zma humanost, -oscu humcic hunjavica hurija (dienetska, rajska Ijepotica)
Husein; Husein-beg
Jana Husa) huskac huskacki huskati, hu§kam,
husit (pristasa
huskaju6i hvala hvalevrijedan hvalitelj hvalisati se, hvalisem se
hvalisav hvalisavac, -vca,
V
jd.
-vce hvalospjev
Hvar Hvaranin mn. Hvarani hvarski prema Hvar; Hvarski kanal (zem.) hvat hvataljka
G
mn.
DL
jd.
-ljci,
-ljki
hvatanje prema hvatati hvatati, hvatam, hvataju6i hvatiti (slagati u hvatove)
hvoja (grana) krat. za here
Hz
(el.)
—
iako
informacijski
193
iako (vez.) ib. krat. za ibidem (na istom mjestu) Ibrahim (ime) ibricic urn. od ibrik Ibsen (norveSki pjesnik) Icanin (stanovnik Ike)
ijedan (ikakav, ikoji, ali: i jedan i drugi) ijek. krat. za ijekavski ijekavac, -vca ijekavica
Icici (zem.)
ijekavski ijekavstina ik. krat. za ikavski
iciji
ijekavka
mn.
DL
jd. -ki,
G
-ki
idealan, -lna
ikakov
ikamo
idealizam, -zma ideja identican (isti, istovjetan) identifikacija ideologija ideoloski
ikoji
idilican,
-cna
i
drugi,
i
iducega
i?dje
ignorancija igrac igracica
igracka DL jd. -£ki, mn. -caka igracnica
ih!
ihtiol
ihtiologija ihtioloski
ilicki
i
incun (riba) indeks Indiana (drzava u
ikuda
prema
ilidza
Ilica (toplice); Ilidza
um. od
Ame-
rici)
indigo, -ga; indigo-papir
Indija Indijac G jd. Indijca, V (stanovnik Ilirika) jd. Indijce ilirac (pripadnik ilirskog Indijanac, -nca, V jd. pokreta) -n6e ilirizam, -zma indijanski od Indijanac ilovaca Ilija
indijski od Indija; Indijski ocean
iluzija iluzionist iluzionisticki
i^licar iglicast
igrokaz
ikud
inace inacica inacenje prema inatiti se inat (prkos) incident
Ilir
igda
igraci (prid.)
-vce
ikoliko ikricav
Ilijica
drugo iduci,
jd.
(zem.) Ilijada
idiom idiot idol i dr. krat. za
V
i
am
> ikakav
ikavac, -vca,
imperijalizam, -zma > uvoz importirati > u v o z i t impresario, -rija impresija > u t i s a k, doj
impresionizam, -zma improvizacija impuls imucan, -cna imutak, -tka, mn. -uci
icindija
idealist idealisticki
imperijalisticki
import
idem, idah, iduci i ikindija (popo- ikad i ikada dnevna muslimanska ikakav, -kva ikaki molitva) ikako ideal ici,
imperfektan, -tna imperfektivan, -vna imperij
G
individualizam,
-zma
individuum, -duuma imalac imaoca, V jd. imaoce, G mn. imalaca indoevropski i indoeuropski imati, imam i imadem indukcija (nij. nemam) imajuci
imendan
indukcijski
imenican, -Cna imenicki imetak, -tka, mn. imeci
industrijalac, -lea, -Ice industrijalizacija industrijski
Imocanin mn. Imocani Imocanka DL jd. -nki, mn. -nki
Imotski (mjesto) imotski (prid.) -U (zavrsetak tudih ime- imovnik mn. imovnici nica: teritorij, kriterij, (popis imovine) ali: gimnazija, stipen- imperativ dija) imperfekt
G
V
jd.
Indija (selo u Srijemu)
infaman,
-mna
infarkt infekciozan, -zna (zarazan) iflacija
informacija informacijski
v
—
ing.
194
ispjeniti se
usvojena medunarodna kratica za inzenjer (prema fr. inge-
iscjepkati, -am iscrpljiv iscrpljivati
nieur)
iscrpsti,
ing.
(podetno slovo)
inicijal
iscrpem
iscrtkati
inicijativa
iscuriti
inkognito (nepoznat) inkompatibilan, -lna
iscvjetati
n
espo
>
j i
inorodac, inoroca inovjerac, -rca, V jd. -r£e inovjeran, -rna
DL
inovjerka
G
mn.
-ki,
jd.
-ki
inozemac, inspektor
-mca
iseliti
iseljenicki iseljenik,
V
mn.
isheriti (se) ishladiti (se) ishlapiti ishlapjelost, -oscu
ishod ishodati se
insuficijencija Interijer
ishodiste ishoditi
interoacionalan, -lna
ishodenje
internist internisticki
ishrakati,
jd.
intervjua
DL
>
stlci j ski inzistirati inz. krat. za inzenjer iole
isceriti iscijediti,
iscijedim, iscijeden
iscijeliti (izlije6iti) iscijeljeti (izlijetiti se)
iscijepam,
iscijepan iscjedivati, iscjedujem iscjelivati (izljubiti)
prerna
isci-
prema
isijecem prez.
od
iscjeljiv
isjeci
isisem
isitniti
(svr. prema ns. isijecati) isjeckati, isjeckam isjecak, -cka, mn. -cci
isjecati
Jsjeci,
isijefiem
iskaliti
iskamciti iskandzijati
-njujem
(pril.)
iskraj (prij.) iskrciti iskretati, iskrhati,
iskrecem iskrham
iskricav iskuhati iskupljati iskusan, -sna i si. krat. za i slicno
islam Island (zem.) islandski Islandanin mn. -ani *isljednik
zite
>
istra-
1 j
Ismail (ime)
Ismet (ime) ismijati (se) ismijavati isparivati ispasti
ispastanje
iskasljati
i§tem
ispastati
ispecem
iskazivati
ispeci,
iskaznica
ispicutura
iskeciti iskihati
ispijevati (ns. ispjevati) ispirac ispitivac ispitivacki ispitivati ispjeniti se
iskihnuti
iskipim
iskicen isklicati, isklicem iskliznuce iskititi,
(lijeciti; ns. svr. iscijeliti)
svr.
isijevati isipati isisati,
-scujem
iskrcenje
ishrskam
isijecati (ns. isjecati)
iskipjeti,
jeliti
prema
ishoditi
ishracem
ishrskati,
iskati,
scjeljivati
iskosa
prema
iskor-
iskorijenjenost, -oscu iskoristiti, iskoristen iskoriscivati, iskorjenitelj iskorjenjivati,
isjek mn. isjeci iskackati iskakati
ionizacija ironican, -cna
iscjeljenje
iskorijeniti (ali: jenjivati)
ishrana
intervjuirati jd. -gi intriga intuicija intuitivan invalidski investicija investicijski inveinvesticioni
iscijeniti iscijepati,
iskoncati iskopcati iskopnjeti
isfuckati
instrument
G
iskolciti
jd. -ice,
-ici
ishlapljiv
instrukcija
intervju
iskliznuti iskljucati iskljucan, -cna iskljuciti iskljnciv iskljucivati, -cujem iskobeciti iskociti iskolaciti
prema
svr.
ispjevati
ispjevati (svr.)
-6ujem
isplacivati,
isplahnuti
isplacem
isplakati.
isplatim,
isplatiti,
isplacen isplatni ispletati, isplecem ispliciti se (dobiti
isfcekati
istjerati istjerivati istkati i izatkati
isprekrizati isprekrstati ispremetati, ispremecem ispremijesati isprepletati, ispreplecem ispresijecati, ispresije-
istocan, -cna
>
ispli-
ispricnica
ispodvlaciti ispolac, ispolca ispolijevati *ispoljavati (se) le a z i v a t i (s e), ocitovati (se)
>
po-
ispomoc
isprijeka (sa strane) isprika DL jd. isprici ispripovijedati (ali: ispripovjediti) ispripovjediti (ali: ispripovijedati) isprosijecati,
isprosije-
cam
ispoprijeciti
isporazbolijevati se isporedivati isporuciti izruciti
>
isprosjaciti isprovlaciti isprovrcivati,
em
isprozebati isprozepsti, isprozebem isprsavati se i isprsivati se
isprva
> povijest
istosmjeran, -rna istostranican, -cna
istovarivac istovjerac, -rca istovjetan, -tna
istovremen
(pril.)
G
DL
istrcati
istrcavati istrebljiv istrebljivati
istrgnuce istrijebiti,
ispunjiv ispunjivati vati
istrti,
istrijebim, istrijebljen
istrijezniti i
ispimja-
istarem
ispupcina
istrunuti
ispupciti se ispustati
istuci,
jd. -ice,
-ici
ispracaj ispracati
> istaknuti
istuSem
istupiti
(1.
tupim,
istacem istancan, -ana istancati, istancam isteci, istecem
istakati,
isukati,
isticem (ns.
isusiti
ispravljac
istijestiti
isuti
ispraznim, ispraznjen ispraznjavati i ispraz-
istinoljubiv istisnuce
iscackati
isprazniti,
njivati
istjecati,
prema
istaknuti)
istjecem svr.
udiniti sto izici iz
(ns.
isteci)
isufem
Isukrst isusovac, -vca isusovacki
istina (pril.)
svr.
2.
isturciti
isticati,
prema
istrem
istumaciti
isperem ispravak mn. ispravci ispravan, -vna isprati,
i
istruliti
ispovjediti
mn.
-ki,
-ki istrazivac
isprvican, -cna ispuhati, ispu§em ispimjavati i ispunjivati
istaci
jd.
mn.
ispovjedaonica ispovjedni ispovjednicki ispovjednik V
-ace,
-ici
*istorija
Istranka - cu j
isposijecati
G
jd.
mn. -aci
istoznacan, -cna istoznacnica
isposnicki isposudivati ispovijed I jd. ispovijedu i ispovijedi ispovijedalac jd. ispovijedaoca, mn. ispovijedalaca ispovijedati ispovijest I jd. ispovijescu i ispovijesti
G
V
istoenjak
mn.
isprijeciti
(pril.)
istocni istoenjacki
(strana svijeta); Istok (istoHne zemlje i narodi) istokracan, -cna istomisljenik V jd. -ice,
ispri£ati ispricavati
(prij.)
ispodmukla
istociti
istok
isprevracati
jeviti
195
ispred (prij.) ispregradivati ispreko (prij.)
cam
plikove) isplijeviti ispljeti
ispod
—
i
izasuti
iscasiti iscehati,
iscekati
isceham
reda)
196
iscekivati isceprkati,
isceprkam
i§ce§em
iscesljati
isceznuce
(ns.
prema
svr. izdjeljati) izdjeljivati (ns. svr. izdijeliti)
prema
izdjenuti
bijelio,
iscinjam
iscinjati,
isciscen
iscitati
iscuditi se
iscudavati se i iscudivati se, -dujem se iscupati iscuskati
isetam i§ibam
izbijelim, izbijeljela
iz-
G
isunjati se Italija
Tali j an,
(ali:
talijanski) itd. krat. za i tako dalje itko ikoga
G
ivan-cvijet ivancica Ivancica (zem.) Ivanic-Grad (mjesto)
Ivanic-Grada
ivanicgradski
i
izbjegavati izbjeglica
izdubem,
izdupsti,
izginuce
izbjegnuti izbjeziv
izgladniti (udiniti
izblebecem
Ho
izgladnjelost, -o§6u izgladnjeti (postati
gladan)
izblijedjeti (postati blijed) izbliza (pril.) izblize (pril.) izbljedivati
izgnati
izbocina
izgradivati
izbociti izboljeti
izgrepsti,
izborniSki
izgrmjeti se
izbrati i izabrati izbrisiv
izgrtati,
izagnati
i
izgnjeciti izgorjelica
izgorjelina
izgorim
izgorjeti,
izgrebem
izgrijati
izbrocine (izbuljiti,
izgrdem
izgruhati npr.
va t izici,
o5i)
>
izjedipogaca izjednaciti izjednacivati,
izaci,
izdajica izdajicin izdajnicki izdajnistvo
izadjeti,
izdaleka
G
mn.
jd.
iverka,
iverci
ivercic izabrati
izbrati
i
izadem izadjenem izadrijeti, izadrem izagnati
izakako
izgnati post
i
>
kad izamljeti
izmljeti
izasijeCem
izasjeci,
izasuti
i
i
isuti
izatkati i istkati izazivac izazeti i izeti izazimati i izimati izbeciti
izjedem,
izjesti,
mn.
izdaci
izdavac izdavacki izdavalacki izdavati, izdajem izdavna (pril.) i
izjeo,
izjela
(pril.)
izdazditi se se
-cujem
izjelica
izdatak, -tka, o,
z g r u-
izidem izjasem
izdahnu6e
van -pi an in a
i
i
izdahnuti
I
koga
gladnim)
izjahati,
iverak
iz-
duben
izbjeglicki
izbuciti
ivanicki
izdrem, izdro,
izdrijeti,
izdubim, izdubljen
blijedim)
isijas
(prij.)
izdubiti,
izblijediti (u&initi
isokciti se ista icega i isto istetiti, istetim, i§te6en
izdno
izdrla izdrzljiv
bijel)
ise6em izblebetati,
i
izdjenem
izdjeti,
(postati izbirac izbirljiv izbjeci
isciljeti
isetati.
izdjeljavati
izbezumiti
izbijeljeti,
isceznuti
isibati,
izberiv
bijelim)
iscetkati
iscistiti,
izliv
izbicevati, -6ujem izbijac izbijeliti (udiniti Sto
iscerupati iscesati,
G
—
iscekivati
izdazdjeti
izjesa izjesan, -sna
izjutra (pril.)
izlezem
izleci,
izletjeti
izletnicki izlijeciti
izlijecem
izlijetati,
izdijeliti
izlijevati
izdijevati (ns. prema svr. izdjenuti) izdjeljati
izlisan, izliv
izlika
DL >
jd. izlici
-sna i
z
1 j
e v
—
izlozak
izlozak, izloska,
mn.
izlosci
mn.
izlucak, -5ka, izlucina
-cci
izluciti
izljeciv izljev izljubiti
izvrh
iznovican, -cna iznudivati iznutra (pril,) izobicajiti se izobijestiti se izobila (pril.)
izmahnitati
izmahnuti
izodjesti
izmala (pril.) izmalena (pril.) izmecar (sluga)
izodjeti
izmedu
izokola
izmetnuce izmicati, izmicem izmijeniti
izmijenjati izmijesati
izvanpartijski izvanjski
izodsijecam
(pril.)
> izola-
cijski izopacavati
izopacivati
i
V
jd. -ifce,
-ici
izopciti izopcivati,
izmjena izmjence izmjenican, -cna izmjenit izmjenljiv
izrana
izmjenjivati, -njujem
izmjeran, -rna izmjeriti izmljeti i izamljeti izmoci, izmognem izmrciti
izmuciti izmusti, izmuzem iznad (prij.) iznajmljivac iznajprije (pril.) iznasasce
iznebuha
iznevjeriti
> izniknuti iznesem
izniman,
-mna
iznimka
DL
jd.
mn. -maka
iznojiti
mn.
-ska,
i
-sci
izrek-
-mci,
izvjesoe
> izvjes-
titelj
(pril.)
> zredat DL jd. izreci
izredati
izreka
i
i
izvjestaciti,
izvjetriti
izvjezbati izvjezbavati
(pril.)
izrinuce
izvlaciti
izruciti
izvlastiti,
izrucivati
vlasten izvodac
izrucke (bacajuci ruke) izucavati
iz
izvlastim. iz-
izvolijevati
izvolim. izvoljela izvorcic
izvoljeti,
izvo-
lio,
izuciti
izumijevati (ns. prema svr. izumjeti) izumitelj izumiti (poumivati) izumjeti (naci umom)
izumrla
izvjestacen
izvjestaj izvjestiti (se)
izricaj izrican, -cna
izumrijeti,
-scujem
izvjescivati,
izvjestac
izumrem,
izumrijeh, (pril.)
izvjesati
izricit
iznemoci, iznemognem iznenadivati
-sna
izvjestitelj
izrecem
izrijekom
(pril.)
i j a c izvijestim, izvijesten izvise (prij.)
izvjestan,
nem izreda
o dv
izvjesno
-cujem
(pril.)
izrastak, izreci,
>
izvijac
izvjesiti
izrabljivac izracunati
izm.ienice
izvidnicki izvidac izvidacki izvidaj izvijestiti,
izopaciti
izmisljac
izvan-
(cit.
-jezicni)
izvidjeti
izolacijski izolacioni
mn.
(pridj.)
izvanjezicni
> izodje-
izopcenik
izmiljeti
iznova
izvan
nuti
izmecem
izmetati,
G
izuzetak, -tka, mn. izuzeci izvadak, izvatka, mn. izvaci
> izodje-
izodsijecati,
(prij.)
iznijeti,
izuvac izuzece
nuti
izmaknuce
izustim, izuscen
izustiti,
izobliciti
izobusice (pril.) izodjenuti
iznici
197
izumro,
izvor-voda izvracati
> izvrgnuti > zvrs
izvrci izvrci
i
izvreti,
izvrim
jem izvrh
(prij.)
i
i
t
i
izvri-
198
>
izvrijeci izvrsiti izvrstan, -sna
izvrsavati
i izvr§ivati -ioca, mn.
G
izvrsilac,
-ilaca izvrsiti
—
izvrijeci
npr. zito,
(1.
2.
obaviti)
izvrsivati
i
jedljiv
izvrsavati
izimati
izvrtim
izvrtjeti,
izvucem
izvuci,
prema
(ns.
svr.
izeti)
izlijebiti
izednjeti (postati zedan) izeti,
izanjem (srpom)
izeti,
izmem
izljebljivati
izmicem izvacem
izmikati, izvakati,
(iscijediti,
istisnuti)
jabucan, -5na jabucar jabucast jabucica jabucic
Jajcanin mn. -ani jajnjak mn. jajnjaci jajovod
jaresce G jd. jaresca jaresceta jarici um. od jare
jak; komp. jadi, sup. najjaci
jarki;
jabucnjak mn. -aci jabuka DL jd. -uci jabukovaca jacati, jaCam, jacajuci
jamac
jacina jacenje prema jadic (hot.)
jatiti
se
jadikovka DL jd. -vci jadnoca Jadransko more jaganjcici *jagnje j a n j e * jagnjeci j a n j e c i *jagnjetina j a n j e-
>
>
>
tina *
jagn jesce
>
j
a-
n j e§ce jagodicast jagorcevina jagorcika
jaguar jahac
V
G
jd.
jd.
mazga
jahacjca)
jauk
(otok)
jamb
jaukati,
jamcevina
javor jazavcar jazavcarski
jamciti
jampski prema jamb jamski prema jama jamstvo
jaucem
jazavcji
jecam, jeCma jecati, jefim
janjcic
janje G jd. janjeta janjeci jan jesce G jd. janjesca janje§ceta janjicar
jecerma jecmen (prid.) i
jecmenac, -nca jecmenica jecmicak, jecmicka, mn. jecmicci,
jao! jaoj!
V
G
mn.
jec-
mifiaka jedaci (prid.) jedak, -tka; komp.
jaoh! jd. jar6e;
Jarac (zvijeZde) jahacica (ona koja jase) jarcevina jahaci (prid.) jarcic um. od jarac jahacica (zamjena prijarak djevu jahaH, npr. jarcji jahaonica jahati, ja§em, jasuci jajacki prema Jajce
jastog mn. -ozi jastreb jastucic jastucnica
jamca,
jamacan, -cna
jarac
jarci
jasnoca
jamce
jamacno Jamaica
komp.
i
jetkiji
jedanput i
jarebicji jarecak, -caka, mn. -caci (jareca mjesina) jareci
jedanaest (11) jedanaesterac, -rca jedanaesteracki jedared (pril.) jedenje prema jesti jedinicni jedljiv
prema
jedinica
a
—
jednaciti
kakav-takav
> berac
jednaciti
jemac
jednadzba G mn. jednadzaba i jednadzbi
jenjati
jednakodijelan, -lna jednakoslozan, -zna jednobozac, -bosca
jestan, jesna
jugo
Jeruzalem (potvrdan)
jugoslavenski
jedrilicar
jedro jedenje prema jediti jeftinoca jd. jeci
li
jelic
j
junak V jd. -ace, mn. -aci
> jezicni
jezicni jezikoslovlje jezuit
jezdenje
JNA
juli > s r p a n junacan, -cna junacina
junaciti
junastvo
prema
jezditi
krat. za Jugosla-
venska narodna
juncic juneci juni >
1 i
pan
j
Jupiter, -era
armija (pov.) joha DL jd. johi JRM krat. za Jugoslavenska ratna mornase
jeftin
DL
-cci,
junacki
jezicki
jednovjerac, -rca, V jd. -rce jednovjeran, -rna jednozican, -cna jednjak mn. jednjaci jedrenjaca
je
jugozapad jugozapadan, -dna juha DL jd. juhi
jezicara jezicav jezicina
jednomjeran, -rna jednostanican, -cna
jeka
mn. mn. -caka
jezicak, -cka,
jednoljetkinja
jugo-jugoistok
Jugoslavia
* jetrnji > jetren jednobozacki jednocijevka DL jd. -ki, * jevtin > jeftin G mn. jednocjevaka i jezicac, -cca
G
vjetar)
r.
(s.
jugoistocni jugoistok
jetren jetrenjaca
jednocijevki jednoclan jednoc jednolican, -en
199
rica
jucer jucerasnji jug (strana svijeta); Jug (juzne zemlje narodi)
Juraj jurist
G
jd. Jurja (pravnik)
jutarnji juzni juzni Slaveni (po geo-
grafskom smjeHaju)
i
Juzni Slaveni (kao etnicka zajednica) juznoslavenski juznjacki
K k (i ka ispred kabao, kabla kabel, kabela
k, g)
kaciperka
DL
jd.
-rki
kacun
*kaf a > k a v a kaic (damac)
Kain
kacuniti se
kablic kabriolet kacica urn. od kaca Kacic; Andrija Kacic Miosic, Andrije Kacica Miosica
kad(a)god
kadli (vez.)
kakaovac
kaciti
kadsto kad-tad kadenje prema kaditi
kakav, kakva
kackati
kackavica (bljuzgavica)
i
kad(a) god
kadikad kadilac
G
G
kadioca. mn. kadilaca jd.
kadionica
Kairo kais (remen, pojas) kajita
kakadu, -dua kakao, kakaa
kakavgod i kakav god kakav-takav
kakogod
200
kakogod i kako god kako kad kako mu drago kako-tako kakvoca kakvocni kal G jd. kala kalan, -lna (blatan)
Kali (mn.
DL
I
z. r.),
G
Kali,
Karlovac, -vca karlovacki prema
kemicar
Karlovac Karlo Veliki karmelicanka
kemija
G
DL
-gi
jd.
kemicarski
keramika
jd. -eci
Kerempuh jd.
kasnobarokni kasnjeti, kasnim,
DL V
jd. -ici jd.
prema
kesicast
kesica
kg
krat. za kilogram kHz krat. za kiloherc
kas-
kic kicica
kasnjela
(biljka)
kalij
nio,
kalo
Kastav
kalorican, -cna
Kastavac, -vca, V jd. -vce kastavski Kastavstina
kicmenica kicmenjaca
kastel, -ela
kicenje
Kastela
kihati,
kastelanski Kastel-Stari katarcica um. od
kihavica kijaca Kijev (grad) kiljer (kucerak)
kalp kaluder kaljace
kamate (mn. kamatni
z.
r.)
kamciti
kamecak, -cka, mn. kamencic kamenjarka DL jd. G mn. -rki kamfor kamicak, -cka, mn.
kamion kamogod
i
-cci -rci,
-cci
kamo god
kamoli kanal kanalski kanconijer kandelabar, -bra kandilo
Kastava
jd.
-u§e
kesedzija
-ioca,
-ilaca Jcomp. kasnije
G
jd.
kemijski keramicar
DL
G
A
jd. kceri,
kcer keciga
mn.
kasno;
kalibar, -bra kalif
G
kci
kasnilac
Kalima
kitnicar
karijatida karijera karijes
kartoteka kasac
kalcij
Kaldeja i Haldeja kaleidoskop
—
kicma kicen
kicenka
katarka
prema
kititi
kisem
katarincica kation (el.) katolicanstvo
Kina
katolicki katolistvo
Kineskinja Kinez kino-predstava
kinduriti se kineski
kauc kaucuk kava _
kinjenje kinjiti
kaveni; kaveni mlinac,
kiosk mn. kiosci kipjeti, kipim, kipljah, kipio, kipjela
kandza
kavena Slica kavin; kavin nadomjestak
kandzija (bit) kanj i kanjac (riba) kaos
kavgadzija (svadljivac) kavijar kavotocje
kiptjeti,
kao
kavziti se
sto
kapati, kapam, kapajuci kapitalisticki kapitel, -tela
karbid karbidni karbon-papir
G
mn.
DL
kipuc
(pril.)
>
kirurgija kirurski kiseljaca kiseo, kisela
jd. -ljci,
-ljki
kaznionica kaznjavati kaznjenicki kcer v. > k c i kcerka DL jd. kcerki kcerci
kipjeti
kip e c i
kaznenopopravni -cna
prema kiptim
(prid.)
*kipuci
kazivac
Karadzic karakter karakteristican, karanfil karat, karata
kazaljka
kipljenje
kisican, -cna (od kisik)
kisnuce kisiti
kisomjer i
kisovit kitnicar
—
kitnicarka
kitnicarka
G
DL
jd. -ki,
mn. -ki klaciti
jd. -ljci
klizem se
klizati se,
prema
klacenje
DL
klizaljka
kojekud(a)
klobucac, -cca
klobucar
klaciti
prema prema
klacenje kladenje
klatiti
kJobucina klokoc, -koca se klokocika klanac, -nca klanjalac G jd. -njaoca, klokotati, klokocem, klokocuci G mn. -njalaca klopka DL jd. -pci klaonica klopotati, klopo6em, klaonicki klasican, -£na klopocuci
klasika
DL
klatez,
-zi
jd. -ici
koljem, klah
klati,
klavicembalo
(glaz.)
kljestica
> kleknuti
Pkleknuti, kleknem klekovaca klen (drvo) klepcica
klevetnicki klicak, -cka klicica um. od klica klijent mn. klijenata klijentela klijesta
G
klijeti
klijctka
G
mn.
kliktati,
DL
jd.
-ki,
-ki
klikcem,
klikcuci klincac, -5aca (karanfil) klincenjak, mn. -aci klincic klinciti
klin-corba klinicki
klinika DL jd. -ici kliring mn. -nzi klirinski klisej klizac klizacica
um. od
klijeSta
knjigovotkinja knjiski
knjizara knjizevnicki knjizevnopovijesni knjizevnost, -o§cu knjiznicar k. o. krat. za knock-out (Sport.)
koalicija
kobac
V
G
jd.
jd. kopca, kopce, G mn.
kobaca kobaca kobaciti
kobasicar
kocka DL jd. kocki koca > koca kocak, -caka
kljuc
Kljuc (zem.)
kocanica
kljucanica kljucanje prema klju-
kocanj, -(anja
cati
klepetati, klepecem klerofasisticki klevetati, klevecem
klijet,
mn. klubaka
G
klecka *kleci
G
kljen (rib a) kljenut jd. kljenuti
klecim
klecati,
klor ne *hlor klorovodican, -cna klorovodik klubasce um. od klupko klupcast klupcica um. od klupa
klupko
klavijatura klecak, -caka
knjiga DL jd. knjizi knjigoveza knjigoveznica knjigovodstvo
knjigovoda
klobucic
kladiti
klasicar klasic
201
kocenje prema kociti (se)
kljucar kljucarica kl.iucarski kljucati, kljucam
kljucic kl.iucni
kljucnjaca (med.) kljuka DL jd. kljuki kljunas kljuncic kljuncina
kocic i kol£ic kolac kocija kocijas kocijica
um
od
kocina i kolfiina uv. od kolac kociti (se)
kocnica kocnicar kocoperan, -rna
kljuvati,
kljujem
kocoperiti se
kmecati, kmeticin
kmecim
koca (vrsta mreze) kocenje prema kotiti kodein
kmetic kmetski kmetstvo kneginja knestvo knez V jd. kneze, mn. knezovi knezev knezevic knezevina knock-out (Sport.) knj. krat. za knjiga
(se)
koeficijent koegzistencija kofein koincidencija (supostojanje)
kojegdje
kojekad kojekakav,
kojekako kojekud(a)
-kva
202
—
kojesta
kojesta
kojetko
G jd. kojecega G jd. kojekoga i
mu
koji koji put
i
-ici
Kolocep kolofonij kolokvij kolonijalan, -lna kolonist kolonisticki
koji
kojigod
kolnik mn.
konoplja
god drago koji
koji put
kojot
komisija komisijski komisionalan, -lna komisioni (posrednitki)
komorac komornicki
komovaca
(rakija)
kolonjska voda kompaktan, -tna kokain kokocenje od kokotiti se kolosijecni kompanjon kokodakati, kokodacem, kolosijek mn. kolosijeci komparacija kolotecina kompendij kokodacudi koloturic kokosji kompenzacija kolovoda kokotati, kokocem kompenzirati kolovoski prema kokompilacija kokotic kolaboracionisticki kolac jd. kolca i koca, mn. kolaca kolac kolacic
G
G
kolajna kolan, kolna (prid.) kolce G jd. kolca urn. od kolo kolcic urn. od kolac kolcina kolciti
kolebljiv
koledanin prema koleda kolega DL jd. -gi kolegica kolegicin kolegijalan, -lna kolegij kolektivan, -vna kolektivisticki kolerican, -cna koliba kolibric kolic (koji koli vinograd) kolicak, -cka urn. od kolik kolicina kolicnik mn. -ici kolijevcica
kolijevka
G
DL
jd.
-vci,
mn. kolijevaka,
koljevaka i kolijevki kolikoca koliko god i kolikogod koliko mu drago koliko-toliko kolni kolnica
kompjutor
lovoz
>
*kolski kolni koludricki kolutic koljac koljacki kolje zb. prema kolac koljence jd. koljenca,
G
um. od koljeno koljenciti koljenicni
komputor
i
(radunalo)
kompleks komraciti
komsija
>
s
u
konacnica
komadic
Konavli, -vala -cka,
mn. -6ci komarca >
podlani-
komedijam
komentirati komercijalac, -lea, -16e
komercijalan, -lna komercijalist komercijalisticki
komesarijat komesati se
komfor komican, -cna
komicar komiciti se
Kominterna
Konavljanin mn. -ani jd.
-oci
konavoski
koncilijantan
kome-
komediograf
jd.
konacno
koncept koncern
kombajn
V
d
koncentrican, -cna
c a (riba) komasacijski
komedijati,
e
konaciti
Konavoka DL
kombine, -ea komedijant > di j a s komedijas
j
komunisticki Komunisticki manifest konacan, -cna konacic
koljeno koljenovid koljenje prema koliti
komadicak,
s
komunikej komunist
koncan,
-cana
koncati, koncam, Cajuci
kon-
koncic kondicionalan, -lna kondotijer konfederacija konfederativan, -vna konferencija konfesionalan, -lna konfuzan, -zna konfuzija kongenijalan, -lna konopac, -pea, G mn. -paca
konopcar konopcic konoplja
konopljani
—
koscan
203
konopljani
koprena
konsonant
koprivic (bot.)
konstantan, -tna konstatacija
koprivnjaca kor (zbor) koracaj koracanje koracati, koracam,
koristiti,
korjenit
konzerva
koracaj uci koracic um. od korak
korjenodubac, -upca
konzilij
koraciti
korjenjak,
konzul konjak konjanicki konjanik V
koracnica korac
konstitucija konstitucionalan, -lna konstruirati kontinuitet
mn.
-ici
mn.
-cka,
-cci
konjicic konjicki
konjic konjotrzac, -r§ca Konjscina (zem.) konjscinski prema
korjencic korjenika
mn.
kopacica (iena koja kopa) kopacina kopaci (prid.) kopacica (zamjena pridjevu kopaci, npr.
kopcev prema kobac kopejka DL jd. -jki
-
kopljaca kopljanicki koplje G mn. kopalja kopnjenje prema kopnjeti kopnjeti, kopnim, kopnjah, kopnio, kopnjela
-ici
-aka,
-aci
korbacic
Korusac prema Koru-
Korcula Korculanin mn. -ani Korculanka
§ka koruski prema Koruska
korculanski
Korzika DL korzo, korza
(zem.)
-fcci
-ici
jd.
kosac, kosca,
mn. kosci
kosacica kosidba G mn. kosidaba i kosidbi
> kosac
Koreja (zem.)
kosilac
Korejac, -jca korejski korektan, -tna korenje prema koriti koreogTaf korepeticija
kosinus kosir kositar,
-tra
kositer,
i
-tera kositren
korepetitorij
kosmec, -eca (rak) kosnik mn. -ici (brod.)
korespondencija korespondent
Kosovo; Socijalisticka
motika kopacica) koriciti Kopaonik koricnjak mn. -aci Kopar, Kopra korijandoli kopca G mn. kopci korijen mn. korijeni kopcanje prema kopcati korjenovi kopcati, kopcam, kopcajuci
jd.
korbac
korecak, -6ka, mn. um. od korijen
kopac
DL
korotnicki korporacija korporativan, -vna korumpirati korupcija
kordunaski
KonjScina
ko-
kornjaca
Kordun Kordunas
konjugacija kooperacija koordinate
koristim,
riscah, koristen koristoljublje
koralni koralj koraljni
-ice,
konjanistvo konjic konjicak,
koru)
koral, -ala jd.
u
koristica (pjevadica
kosovic
Autonomna Pokrajina Kosovo
Kosovo polje (polje) Kosovo Polje (mjesto) i
korijenak, -nka, mn. -nci korijenski korijenje zb. prema korijen korisnica korisnik mn. -nici korisnost, -oscu korist, -i§cu korist (pjevaf u koru) koristan, -sna
kost I
jd.
koscu
DL -ki (zem.) kostres (riba) *kostret > kostrijet kostretan, -tna
Kostarika
kostrijesiti
se,
kostri-
jesim se kostrijet, -ti
kosarac kosaracki kosarka DL jd. -rki koscan i kostan
a
koscat
204
koscat i koscat koscica i koscica (mala kost)
—
krepost
kracati (postajati kratak) kracina (kratkoda)
kratkovjecan, -cna kratkovjek kravacac, -cca (hot.)
koscurina uv. od kost
kracun
kravlji
ko§ic kostan, -ana kostica (hot.) kosticav
kracahan, -hna
krc, krca ledina)
kracati (postajati krati)
kracenje prema kratiti kraci komp. od kratak kradljiv kradljivac, -vca, V jd. -vCe kradljivicin prema kradljivica
kostunicav kostunjaca kostunjav kotac G jd. koca, G mn. kotaca kotac
mn.
-tlovi
G
mn.
koturic
kralijes, -ijesa (cislo,
kovac kovacev kovacki kovacnica kovceg mn.
brojanica) kraljesnjak, kraljezak
kotuljac
kraljeznjak
kovrca
Kraljevcanin prema Kraljevica Kraljevica (zem.)
kovrcast
kraljevicki
kovcezic
kovrcati, kovrcajuci
-aci;
prema
Kraljevica
kovrcica kovrtac kozacki
kraljevic
kraljevna
DL
jd. -ni
Kozak
(etn.)
-esci,
kraljeznjak mn. -aci
kozicav kozjevina
kraljicin kraljic
kozlic
Krapinske
kozmeticar kozmeticarka
(mjesto) krasan, -sna krasnorjeciv krasnorjecje
mn.
DL
jd. -ki,
-ki
kozmeticki
kozmetika DL kozmicki > s
sk
jd.
-ici
vemir-
i
kozmopolit
kozmos
>
s
ve
m
r
kozarnica
kozuh mn.
KP
krat. za
-usi
komunis-
tidka parti j
Toplice
krastaca krastavac, -vca, V jd. -vce
kradem, kraduci kratak, -tka, komp. kraci kratkoca kratkocoran, -cna
krasti, i
mn.
-am
se
krcma krcmar i
krcmarica krcmaricin
krcumati
se,
kreacija krec > v a p n o krecan, -cna
krecana krecanje prema krecati krecati,
krecim
(krije-
stati)
G
kozaricin
G
G
krcilac, -ioca, -ilaca krcitelj krciti
N mn. krecenje prema kreciti mn. -ezaka kreciti, krecim (bojiti kraljeznica
kraljezak, -eska,
mn.
jd. -ace,
krcenik mn. -ici krcenje prema krciti krcevina krcidba
krcmiti
kraljevati, -ljujem -ezi
krcim, krceci
krcazic
-cci,
koturaca
kotlic
V
Krk krcati,
mn. -caka
krajisnicki krajisnik mn. -ici krajiski krajnost, -oscu krajnji
kotlaca
kozak
krcag krcanik Krcanin mn. -ani, od
krada krajicak, -Cka,
kotacic kotao, -tla, kotaricica
(iskrdena
krecom) Krecanin od Kreta kreketati, krekecem, krekecuci kremaljski od
Kremlj kremecak, -cka, mn. -cci, G mn. -caka kremenjaca kremicak, -cka, mn. -cci, G mn. -caka Kremlj krepak, -pka; komp.
krepkiji
krepcina kreposnica kreposnik V
mn.
jd.
-ici
krepost, -oscu
-ice,
krepostan
krepostan, -sna
—
kruniti
kresati
kristijanija (Sport.) kriscica um. od kriska
kresivo kresnuti
kriterij kriterijski
kresevo Kresimir; Kresimir Veliki, Kresimir
kriti,
Cetvrti krestalica krestati, krestim, kre-
kritican, -cna kriticar kriticki kriticnost, -oseu
steci
>
krestelica
k r e § t a-
lica
G
-aoca,
krecem, krecuci
kretati,
krevetic
komp.
krhak, krhka; krhkiji
krhko
(pril.)
kricim,
kricati,
kriceci
kricav krijepim, krijepljah, krijepljen krijepljenje prema kri-
krijepiti,
mn. kresovi
> krotitelj
-ice,
jd.
krijumcar krilce, -lea,
G
mn. -laca
krivovjerstvo kriza
krilonozac, -osca,
N
mn.
V
jd.
-o-sci,
G mn. -ozaca kriminalac, -lea kriminalist kriminalisticki kriminalistika DL jd.
-Ija
list
krizantema krizma krizaljka DL jd. -ljci krizanac, -nca
krstarica krstaski krstic
krstionica krstitelj
jd.
kr§ten krs krscanin mn. -ani krstiti, kr§tah,
Krki
na
le-
dima) krletka
krpelj,
krpez, -za krsni prema krst; krsni
(rijeka) krkaciti (nositi
krijumcariti
(prij.)
krovnjaca krpac
-ici
Krk Krka DL
krijesnica
krosred
krotkiji krotilac
krizopuce (raskr§6e)
krijesiti se
-c-sce,
G
V
kropiti skropiti kros; kros-kontri, -ija
*krosto (pril.) krotak, -tka; komp.
krizic
jepiti
krijes
>
krivovjerac, -rca, mn. -raca krivovjeran, -ma krivovjerje krivovjernicki
mn.
-ici
kronometar
krivaca
krivovjernik
krham
krhati,
jd.
kronologija kronoloski
viti (se)
mn. -alaca
DL
kronika
krivican, -6na krivljenje prema kri-
kretac kretalac,
kronican, -Cna kronicar kronicarski
kritika DL jd. -ici kriv; komp. krivlji
-vce
jd.
krom -zma
kriticizam,
krojac krojacica krojacki krojacnica kroki, -ija (nacrt, skica)
kriticisticki
krestavac, -vca,
V
krijem
205
DL
jd.
-ki
krljust, -ti (ljuska ribe)
u
krmaca
krscanka
DL
jd. -ki
krscanstvo krski od kr§
>
*krsljav krzljav krsten od krstiti krstenje prema krstiti
krticji krmcic krticin krmeci krmeljiv krticnjak krmljenje prema krmiti kruci komp. od krut -ici krnj; komp. kmji krucina > krutost Krimljanin mn. -ani od krnjiti kruh V jd. kruse Krim kroatist kruhoborac, -rca,
kriooe
> krilce
kroatisticki
kriomice Krist ne *Hrist
kroatizam, -zma krocenje prema kroCiti
kristalan, -lna kristalican, -cna
krocenje prema krotiti
krociti
V
jd.
-rce
krumpir krumpiraca krunidba G mn. -daba kruniti; ne *krunisati
krunjenje
206
krunjenje prema
kru-
— kvadrant kukuruz kukuruznjak
kucarina
kucedomacin
niti
kruzic
kucenje prema kuciti kucer (koliba) kucerak, -rka kucerina kucetina uv. od kuca kucevan, -vna kucevlasnica kucevlasnicki kucevlasnik mn. -ici kuci (pril.) kucica um. od kuca
krvniciti
kuciste
krvnicki
kuciti
krupicav
krupnoca krusac, -§ca kruscica kruscic
kruska DL jd. -ski i -sci, G mn. -§aka kruskovaca krut; komp. kruci krutiti, krucah, krucen
V
krvnik
mn.
jd.
-ice,
-ici
krvnistvo krvolocan, -cna krvolok V jd. -oce,
mn.
-oci
krvolostvo krvoprolice krvotocina krvotocje
kuljen
kulen (vrsta
i
kobasice)
kumcad, -di kumce, -eta kumic Kumova slama (astr.) kumrovacki prema
Kumrovec Kumrovec, -vca
kucni od kuca kucurina
kunjati,
kud
kupac, -pea,
kuda kudagod i kud(a) god kuda mu drago kudikamo i
kudilac, -ioca, -ioce,
G
mn.
V
jd.
-ilaca
kudjelja kudjeljka kudjeljni
krzljav
kudenje prema kuditi
krzljaviti krzljavost, -o§cu KS krat. za konjska
kuglicni
kuhac kuhaca kuhar
kuhati kuhinja kuhinjski kubisticki kujundzija (zlatar) kocad, -di kukac, -kca, V jd. -kce kucak, -cka, V jd. -cku kukavicica kucast kukavici6 kucati, kudam kukavicji knee, -eta kukavicki kucetina uv. od kufika kukavicluk kucica um. od kuka i kukcic kuSka kukuljica kucine (vlakno konoplje) kukurijek kucji kukurijekati, kukurijekucka DL jd. -5ki cem, kukurijecuci kuckin kukurijekavac i kukukuca rikavac kucanica kukurikati i kukurijekucanski kati kucanstvo kukurikavac i kukurikucar jekavac kukuruscic kucarica kubican, -cna kubist
kuljen
i
kuluciti
kundacic kunic kunicar
krzmati
snaga Ksantipa
kulen
kunjam
V
jd.
-pee
kupac kupacica kupaci (prid.) kupalisni
kupaonica kupcev
Kupcina
(zem.)
kupe, -ea kupic kupiti, kupljah, kupljen
kupka
G
DL
jd.
-pki,
mn. -paka
i -pki kupljenje prema kupiti
kupoprodaja kupoprodajni kuriozan, -zna kurjacina kurjacki
kurs (smjer, tedaj) kurtoazija kurziv
kusac kusaonica kulak, -tka, mn. kuci kutic kutijica
Kutjevo (zem.) kutjevski od Kutjevo kutomjer kuverta kvacica kvacilo kvaciti
kvadar, -dra (mat.)
kvadrant
kvakati
—
207
letjelica
kvocijent
kvakati, kvafiem, kvacuci kvalifikacija kvalifikacijski kvarc; kvarc-lampa
kvartalni kvatrilijun kvecati, kve£im, kvicati
kvocka DL jd. -Ski, G mn. -daka kvrcati, kvrcim kvrga DL jd. -gi i
kvart (gradska Zetvrt)
kvocati
kvrgavost, -oscu
krat. za litra labijal labijalan, -lna
lancast lancic lani lanjski
lebdjeti, lebdim, lebdah, lebdio, lebdjela
1
Labinac,
V
jd.
-nca,
-nee
labiodentalan, -lna laboratorij laboratorijski labudi laburist
kvececi
lazovcina
lebdenje prema lebdjeti
Lapac, -pea (zem.) lapacki od Lapac Lapad, -da (zem.) lapadski od Lapad
Lapadanin od Lapad Lapcanin od Lapac lapsus; lapsus linguae (pogreSka u govoru), lapsus calami (pogreska u pisanju) laringoloski lasan, -sna; komp.
laburisticki lacati se
lada ladar lafeta (voj.)
lagacak, -cka *lahko > 1 a k o labor
lasniji
i
lasnji
-vna
lascivan, lasicica
lahoriti laicki laik mn. laici
leca lecast leci, leci,
lezem lezem
i
legnem
(kotiti)
ledac G jd. leca leda 'edenje prema lediti se ledni prema leda legalizacija legija; Legija casti (od-
likovanje) lelekati, lelecem lelijati se, lelijam se lelujati se, lelujam se
lemes Leopardi, -ija
lasicic lasicji
lakaj (sluga) laknuti
lastavicji
lepetati, lepecem leptir leptiric les mn. lesevi
lastavienjak
Lesce (zem.)
lakoca
Lascina (dio Zagreba)
lakomcina
lastenje
lakomicina lakomljenje prema lakomiti se lakouman, -mna lakovjeran, -rna lakovjernost, -oscu
lastiti,
laSteci latinica latinicki
letac letacki letak, -tka,
lavez
leteci
lavic
letenje prema letjeti letimican, -cna
lajdenska boca lak;
komp.
lampion lancan lancanik
(fiz.)
laksi
-rzi
lasnoca laso, -sa
prema
lavlji laz I jd. lazju lazac, lasca lazljiv
la§titi
i
lazi
lesina let
ne
lijet
letjelac,
-tioca,
-tjelaca letjelica
mn.
leci
G
mn.
208
letjeti
letjeti, letim, lecah, letio,
lijecnicki lijecnik
V
letjela
leto (vrataSca koSnice)
leukemija
mn.
-^ lo6a
-ici
lent
lijecnistvo lijeganje prema
Levant (obale Male
lijegati,
Azije, Sirije
Egipta)
i
linearan, -rna lingvist lingvisticki lingvistika DL jd. -ici
-i5e,
"jd.
DL
lijeha
lijegati
lijezem, lijezuci
linoleum linotip (tisk.) linjak (riba) lipanj, -pnja
lijehi
jd.
linijski
mn. lijekovi komp. ljeniji
Levantinac, -nca (60vjek iz Levanta)
lijek
levantin(ac) (vjetar iz
lijenac,
Levanta) levantski od Levant
lijencina
lipsati,
lijen iti se, lijenim se,
lira
lijenjah se lijenka DL jd. -nci (motka za podupiranje)
lisac, -sea,
DL
lezbijka
-ki
jd.
lezbijski
lezacki lezaljka
DL
jd -ljci
lezecke
lijen;
-nca
lijenstina lijep;
jd. -rce,
G
-raca licemjeran, -rna lioemjerdev
prema
lijes
mn.
prema -ioca,
liciti
G
mn.
mn.
-ilaca
licinar
prema
ljesa-
lijetati
lijecem, lijecudi mn. -vci (naprava za lijevanje) lijevanje prema lijevati lijetati,
liciti
od Lika
lienjak lidzba
-sci,
DLI mn. -skama
lijetanje
licinka
licnost,
i
um. od lijeska lijesce zb. od lijeska *lijet > let
licina
-o§cu
mn.
li-
mn. -ozaca prema
listorozac,
ljesovi
lijescica
licilo
G
staka
listopadski listopad
ljerovi
DL jd. -ski G mn lijesaka i
ka,
list
listak, liska,
G
-oscu
lijeska
licenje
-koga
prema
lisni
listicav listonozac, -osca,
lijerica (glaz.)
Hear
HSde
listic
komp. ljep§e
lijepost, lijer
-cna Licanin mn. -ani
licilac,
lije-
(pril.)
lican,
licki
Lisinski,
-pka
lijepim, lijepljah, lijepljen
piti lijepo;
licemjerje licemjerski licemjerstvo
jd.
lisicji
ljep§i
lijepiti,
lijepljenje
licemjeriti
V
lisicica
lisiciti
komp.
lijepak,
mn.
liricar
lisicine
-oscu
licemjer licemjerac, -rca,
lipsem
lisicina
lijeno (pril.) lijenost,
libreto, -ta
V
lipanjski
lijevak, -vka,
G
-o§ca,
mn. -ozaca
lisajiv
Usee, li§ca
um. od
lice
lisce
lisnjaca Lit.
krat.
za talijansku
liru
Litavac od Litva od Litva
litavski liti,
lijem, liven
litrenjaca
lijevati
Litva
lihnuti (minuti)
lijevca
livanjski od Livno
lihva
lijevi
Livno Livnjak i Livnjanin od Livno
> licenje
lijek lijecenje
lijevo-desno limfa limfni
lijeciti
limun
lijecnica
lincovati,
lijecak,
-6ka um. od
livreja lizol
-cujem
loca
locika
locika
DL
jd.
-ana prema
loj
lojanica lokati, locem, locuci
lokvarski od Lokve Lokve G Lokava lomaca Lombardija (zem.)
Lom-
bardija
Lombardanin od Lombardija i Lombardanin lomljenje prema lomljiv loncan, -ana loncar loncarski loncic loncicak, -cka,
lomiti
prema
loviti
lovor-vijenac lozovaca lozac
(rijeka)
-afce,
jd.
Luki
lubanja lubenica
luksus
lukovaca luksija
lupaca
lubenican, -cna lubenicar
lupeski lupestina lupez lupezic lupina
lubnjaca luckast
luk
lucenje
lupiti luster,
-ra
(svijecnjak)
lutac
V
-aoca, jd. -aoce, mn. -alaca lutalacki lutka jd. lutki lutkica lutrija lutrijski lutalac,
prema
luciti
lucica urn. od luka lucic um. od luk
lopovcina prema lopov
lucki prema luka lucni prema luk lucnjak, mn. -aci
luciti
lopudski od Lopud
luconosa
Lopudanin od Lopud
lud;
lopuh
ludacak, -cka
Lopujka od Lopud
ludak
G
DL
Luzica;
Donja (Gornja)
Luzica Luzicanin mn. -ani (od Luzica)
komp. ludi
>
(posta-
ludacki
ludak V jd. mn. -aci
lukavost, -oscu
Lucindan i Lucinje (dan sv. Luke)
Lopud
ludjela
jati lud)
Luka DL
lonjski od Lonja loparic lopoc, -ca
loptac
ludim, ludah,
loznjak lub
luca (zraka) lucac, lucca urn. od luk lucan, lucna prema luc -cci
ludio,
ludenje prema ludjeti liies (med.) luetican, -cna (med.) lueticar (med.) luka DL jd. luci
luc, luci
loncina
Lonja
lovljenje
i
mn.
209
ludjeti,
Lovas (zem.) Lovasanin od Lovas Lovcen
lozacki lozionica lozionicki
Lokvarac od Lokve
lombardski od
luznjaca
lovacki
-ici
locka DL jd. -ki lockav (uveo) lodza (trijem, terasa, balkon) logican, -cna lojan,
—
1
udak
od Luzica Luzicki Srbi luznjaca luzicki
210
ljecilisni
—
ljuto
LJ
ljekarija ljekarina
ljekarna ljekarnica ljekarnicki Ijekarnik ljekarstvo ljekovit
Ijepenka
ljeporjecica ljeporjeciv ljepota ljepotica ljepsati
ljepusan, -sna ljepusica ljepuskast
prema
(blistati)
-vca Plitvicki Ljeskovac ljeskovaca ;
G
mn.
mn.
ljilj-
ljiljaka
ljiljan
ljosnuti ljubak, ljupka; komp.
ljubicast ljubicica
ljetnik Ijetnikovac,
Ljubljana
G
ljucenje ljuci
ljeto-
> lijevati
veno ljevica
ljubiti
ljutiti
DL
ljut
jd.
-cci
od lijevak liti
zeljezo)
(npr.
lje-
i
ljuljajuci ljupcac, -aca ljupkost, -oscu ljuljati,
DL
-aka, mn. -aci (Ijevoruk covjek) ljevaka ljevaonica
ljeven od
prema
komp. od
ljudski ljudstvo ljuljacka -cki
vati ljetovati ljetoviste
*ljevati ljevcic um.
prema
Ljubusak, mn. -aci (od Ljubuski) Ljubuski, -koga (zem.) ljubuski od Ljubuski
doba)
prema
um. od ljubica
ljubljenje
-vca,
mn. -vaca
ljevak,
lijes
ci,
ljetiste ljetni
-rci
ljevac
ljesa
-oscu
Ijiljak, ljiljka,
ljetina
ljetovanje
komp. od lijep ljepse komp. od lijepo ljepsi
Ijevoruk ljevorukost,
ljubavnicki ljubazan i ljubezan ljubica
jd.
Ijeto (godisnje ljetopis ljetopisac, -sea ljetopisni ljetorast ljetos Ijetosnji ljetovalisni Ijetovaliste
ljepojka ljepook
ljevicar ljevicarski ljevkast
ljupkiji
DL
Ijeti (pril.)
ljepilo Ijepljiv
Ijeskov Ljeskovac,
G
ljesnjak ljestak ljestarka
ljencariti ljenica ljenivac, -vca ljepak, ljepka prema lijepiti (koji se lijepi, Ijepljiv)
ljesica ljeskati se
ljesonosa Ijestve ljestava ljestvica (glaz.) ljestvice um. od Ijestve ljestvicni ljesica um. od lijeha Ljesnica (zem.)
ljekara ljekarica
ljesan
Ljesko-
vac
> lijecnik
ljekar
od
Ijeskovacki
ljecilisni ljeciliste
ljuska jd. -sci i -ski ljuscica um. od ljuska ljustenje prema ljustiti ljustiti, ljustim, ljustah, ljusteci, ljusten ljut;
komp.
ljutic ljutiti,
ljucah,
ljutitost,
ljuto;
ljuci
(bot.)
ljucen
-oscu
komp. ljuce
m—
Marijinsko evandelje
211
M m
M
krat. za metar (rimski znak za 1000)
ma
mahac mahagoni,
mahala
(vez.)
mac
-ija
(dio
grada Hi
sela)
mahaljka DL jd. -ljci macad, -di maharadza macak, macka, mn. macci, G mn. macaka mahati, masem, masuci mahijast mace, -eta macevalac, -aoca, G mn. mahnit mahnitati
-alaca
mahnuti
macevalacki macevanje macevati, -cujem
mahom
macici prema mace macji macka DL jd. macki,
G mn. macaka mackica macor macovati
> mace-
vati macuga (toljaga) Macva (zem.) maceha i macuha jd.
DL
-hi
macuhica (hot.) macuhinski
mada (vez.) > pr emda
> maram
i
a
k o,
> Madar
maestral maestro (glaz.) magarcic
magarcina
malne
(pril.)
od Mala
maloazijski Azija
malocjen malocas (pril.) maloca malodobnik V
jd.
-ice,
mn. -ici a malogradanin mn. -ani
mahuna
maloljetan,
majcica majcin majecak, -cka Majevica (zem.) majevicki od Majevica majka DL jd. majci majkovic
malone (pril.) malo-pomalo
majmuncad, -di majmunce, -eta majmuncic majoneza
malovjek
-tna
maloprijasnji maloprije (pril.)
maloprodaja maloprodavac malovjecan, -cna malovjeran, -ma malovrijedan, -dna
Malta (zem.)
majorizirati
madez, -za
Madzar Madar
mahovina *mahrama
malecak, -cka mali maliciozan, -zna malic Mali medvjed (astr.)
majuskula majusan, -sna makao, -kaa (kartaska igra)
malteski od Malta Maltezanin od Malta maltezanin (pripadnik
malteskog reda) maljusan, -sna
Makaranin od Makarska mamicin Makarska (zem.) mamljenje prema maMakedonac, -nca, V jd. miti -nee mamljiv Makedonija; Socijalisti- Mandzurija (zem.)
magarciti
cka Republika Make-
maneken
magareci magaricin magazin
donija
manijak mn. -aci manuti > mahnuti
Magdalena magican, -cna magija magistar, -tra magisterij maglicast
magljenje prema raagliti
magnetican, -cna magnezij
mah
Makedonka DL
G
mn.
jd.
-ki,
makijavelist prema Machiavelli
manje-vise manjkati marama; ne
makijavelisti c ki
maraskino
-ki
makijavelizam, -zma
makljen
*mahrama
(liker)
Mar ija; Marija
Terezija
Bistrica (zem.) makovaca i makovnjaca Marija Marijan malahan, -hna Marijana malaksalost, -oscu um. od Marija Marijica malarican, -cna marijinski od Marija malaricar Marijinsko evandelje malcice um. od malko
MH
marinisticki
212
prema ma- mecati mecava
marinisticki
rinizam marioneta
Marjan
> metat
i
marinist
i
mecavica medacki od Medak Medak, Metka medaljon medenjaca
Splitu)
(u
marjas marksist marksisticki
mekusac, -sea melankolican, -cna melankolija
melem melioracija melioracijski melodican, -cna melodicnost, -oscu
-lenjinizam marljivost, -oscu
medicina medicar medievalan
Marojica od Maroje marseljeza
medij
membrana
medijacija medijalan, -lna mediokritet
memoari memorija
medljika
meni, -ija meningitis
marksizam; marksizam-
marva marvince, -eta maslacak, -cka,
mn.
-cci
masnoca h
i
I jd.
merdzan
Medvescak (predio Zagreba) medvjed; Veliki
s t
mason mast
(razvaline
kraj Zagreba)
> raazomascu
i
masti
mastan, -sna
med-
materijal materijalan, -lna
medugradski
materijalist materijalisticki
materijalizam, -zma materinski mati; ne *mater
medu medukat medumjesni medunarodni medurjecje medustanican, -cna
matica Matica hrvatska maticar maticnjak mn. -aci matineja
medutim megafon megavat
matrijarhalan, -lna matrijarhat maukati, maucem
megdandzija mehanicar mehanicki
mazac
mehanika
mazga
DL
jd.
mazgi
maziv mazohist mazohisticki
mazurij
mecena Mecanin od Medak mecati, meciti,
mecim mecim
(el.)
megdan
-ici
*mehko > m e k o *mehlem > melem mek; komp. mek§i mekac mekahan, -hna (bot.)
mekoca (gnjeciti)
metafizicki metajezicni metalan, -lna metati, mecem, mecuci meteorologija metez, -za metilni; metilni alkohol metilj
Metod;
Ciril
i
Metod
Metuzalem jd.
mehanizirati
mekinjaca
mesijanizam, -zma mesni od meso mesojede mesozder
metodican, -cna metodicar metodologija metodoloski Metohija metricki
(el.)
DL
meridijan meridionalan, -lna
metoda
(pril.)
megavolt
(niz
merino-ovca
mediti
mednik
merdan
merkantilist
mascina uv. od mast mascenje prema mastiti meda medasni i medasnji matematicar matematicarka DL jd. Medimurje (zem.) -ki
i
bisera, koralji)
vjed (zvijezde) medvjedic medvjedi
matematicki
melodija melodijski melodiozan, -zna
memorijal
(hot.)
Medvedgrad
niaslenjaca
*masohist
> srednjovjekovan
meksicki od Meksiko
mezalijansa
mezanin mezimac, -mca,
V
jd.
-mce mezimce, -eta mczozoik mczozojski nrT krat. za miligram Mil krat. za Matica
hrvatska
micati
micem, micuci micenica micenik micenje prema mititi micati,
Mico Mihat
— mlacenje
minuend
213
(mat.)
minus; minus- vodic minuskula
minuta
mjericica
mio, mila; komp. miliji
mjerilac, -ilaca
Mijat miholjaca
miocen (geol.) mi om iris an, -sna
Miholjdan Mijat i Mihat mijazam, -zma mijeh mn. mjehovi mijena
Mirceta
i
mirisuci
mirisav
mirkovaca (vrsta grozda)
mijenje prema miti
miroljubiv
mijesiti
miroljubivost, -oscu misao, misli, I jd. mislju i misli misaon, -na
sati
mijesati
prema mi-
mijesenje
mijesnja mikroorganizam,
-zma
mile-lale milenij
V
mn.
milicija milicijski
milicionar milijarda milijun
milimetar *milion > milijun mil oca milosrde milostan, -sna milozvucan, -cna
Miljacka Miljenko
mijem, mijuci
mitnicar mitnicki
prema
miljeti
mil j ah,
mjeden od mjed
mimogrece (pril.) mimogred (pril.) mimoici mimoiiazenje prema mimoilaziti
mjedenica mjehovit
minijatura
minimum minuciozan, -zna
mjesajica mjesanac, -nca mjesanija (eks.)
mjesaonica mjesavina
jd.
mje-
mjesina mjesinar mjesinast mjesinica um.
od mje-
sina
mjehuric
mjesnica mjesovit mjestanin mn. -ani
mjemben
mjestanka
mjenica
mjezimac > mezi-
mjehur
mjenican, -6na
> nausnica
mjesac mjesaj mjesaja
mjescic um. od mijeh mjesic um. od mijeh
mitraljez
miljeti, milim, milio, miljela
mimiza mindusa
mjestance, -ca i -ceta mjestasce, -ca mjestimican, -cna mjesto
sliti
miti,
mizantrop mjed, mjedi, I du i mjedi
miljenje
jd.
misic misicni od misic misji misljenje prema mi-
mililitar
mjesecic mjesecina mjesecni
-ilaca
misterij misteriozan, -zna mistican, -cna misicni od mi§ica
(el.)
mjesec V jd. -ece mjesecar mjesecarka mjesecev
mjesecnik mn. -ici mjesecnjak mn. -aci misliti, misleci, misljah, mjesni mislen mjesnik -ioca,
G
misnicki
miliamper
mjernik mn. -ici mjerodavan, -vna mjerov mjerstvo mjesaci (prid., u kojem se mijesi)
misionar misiraca mislilac, -ioce,
jesiti
mn.
mjeriti
mirisem,
mirisati,
mirnoca
mijesanje prema mije-
G
-ioca,
mjerilo
mijeniti (se) mijenjati
mijesalica
mjeracina mjerenje mjerica
mjenjac mjenjacnica mjera mjerac
DL
jd.
-ki
mac
ml
krat. za mililitar ml. krat. za mladi
mlacan, -cna mlacenje prema mlaciti
214
—
mlaci
mlaci komp. od mlak mlacica urn. od mlaka mlacina
mljekara mljekarica mljekarstvo
mlaciti
mljeskati
monizam
> mlja-
mlacenica skati mlacenje prema mlatiti Mljet (zem.) mljeti, meljem, meljah, mlad; komp. mladi mlio, mljela, mljeven mlada (nevjesta) DL jd. mljetski od Mljet -doj mljevenje prema mljeti mladac, mlaca, V jd. mlace, G mn. mladaca mnijenje mniti, mnim, mnijuci mladenac, -nca mnogobozac, -osca mladenacki mladez, -zi mnogobazacki mnogrocijenjeni i mnogo mladicin mladic cijenjeni mladicak, -cka mnogopostovani i *mladjenac > mlamnogo postovani denac mnogoput i mnogo puta mladozenja mnogorjeciv mladunde, -eta mnogostanican, -cna mlad mnogovjecan, -cna mladahan, -hna mnogovjek mladak, -ka mnogovjerac, -rca mladan, -na mnogovrstan, -sna mladenje prema mlamnogozican, -cna diti (se) mnom (I od ja) mladi komp. od mlad mobilizacija mlak; komp. mlaci mobilizacijski mlakajica (mlako vrimoca jeme) mocalina mlatac, mlaca, V jd. mocaran > mocvamlace, G mn. mlataca ra n
mlaznjak mn. -aci Mleci, Mletaka (pov.) Mlecanin od Mleci Mlecanka od Mleci Mlecic (Mlecanin) mletacki od Mleci mlijec mlijecac, -cca mlijecan, -cna mlijecer, -ra (hot.) mlijeciti
mlijecnica mlijecnjak mn. -aci mlijeko mlivo mljaskati mljecika mljecina mljeckavica Mljecanin od Ml jet
mljekar
mocati,
mocam
mocenica mocica urn. od motka mocilo
mocina mocionica mociti
mocuga mocvara
modricast
modricav modriti (ciniti sto modrim) modrjeti, modrim, modrah, modrio, modrjela
(postajati
modar)
G
modus vivendi
mo-
dusa vivendi
moguc mogucan, -cna moguci mogucnik V jd. mogucnice, mn. -ici mogucnost, -oscu
Mohac
(zem.)
Mojsije mojsijevac, -vca
Mojslav
mokraca mokracni mol (glaz.); mol-ljestvica
G mn. molbi moleci molekularan, -rna molba
molibden (kem.) Moliere, Molierea molilac > molitelj molitelj moliteljica moljenje prema moliti
momacki momak, -mka, -mce,
N
V
jd.
mn. -mci,
G mn. -maka momastvo momcad, -di momce, -eta momcic momcina momciti se, momceci
se
mocvaran, -rna momculjak, -ljka moc, moci, I jd. mocu i monah mn. -asi monahinja moci mocan, -cna monarh mn. -rsi moci, mogu, mozes, monarhija moguci, mogao, mogla monarhijski monarhist moci (relikvije)
moderna
(knjizevni
pokret)
monarhisticki
monastvo prema monah
modernist
monist
modernisticki modistica
monisticki
monizam, -zma
.
—
monoftong
mozdani mozdenje prema mo-
monoftong mn. -nzi monoftonski monogeneticki
zditi
mozebitan, -tna mozebiti (pril.)
monokl monosilabican, -cna monoteist monoteistica monoteisticki
moze
da
biti
.
.
mrak mracan, -cna
monstruoznost, -oscu morac, -ca (hot.)
mraciti
Moraca Morava
mracnjastvo
mracnjak
(zem.) (zem.)
Mramorno more
moravski od Morava
i
Moravska
(zem.)
mravic (biljka) mravic um. od mrav mravlji
morfij morfinist morfinistica morfologija morfoloski
mravojed mrca (hot., mirta) mrcalj, -alja
mrcan, mrcna (mrk) mrcati, mrcim (tam-
Morihovo morlacki od Morlak
njeti)
mornar mornaricki Moskovljanin mn. -ani moskovski od Moskva
mrcava mrcina mrciti,
mrcim,
vina
mrceci
(crniti)
Moskva (zem.) mrckati Moslavac od Moslavina mrci > moslavacki od Moslamrena
mrsavjela (postajati mrsav) mrsavljenje prema mr§avjeti mrtvac, mrtvaca mrtvacina mrtvacki mrtvacnica mrtvorodence, -eta mrtvozorac, -rca mrvcice (pril.) mrvicak, -cka mrvicast mrzak, mrska; komp. mrzi i mrskiji mrzao, mrzla mrziti mrzovoljnost,
mreza
mucao, mucala (pril.)
motacica moticica urn. od motika moticni motorist motoristicki motovioce i motovilce um. od motovilo
G
mn.
t
mrijest, mrijesti, I jd. mrijescu i mrijesti mrijestiti se
mrijescenje
prema
mrijestiti se mrijeti, mrem,
mro, mrla mrk; komp. mrkiji mrkac mrkao, mrkla
mozaik mn. -ici mozak, -zga, mn. -zgovi Mrkopalj, -plja (zem.) mozgaca Mrkopaljac, -ljca (od mozgovni Mrkopalj) mozolj
mrkopaljski od Mrko-
mozda mozdan od mozak
mrmljati
palj
mn.
mucenistvo
s. r.)
> mucitelj
muciliste mucitelj muciteljica
muciti
mucke mruci,
-ice,
mucenje prema muciti mucica um. od muka mucilac
diti se
jd.
-ici
mrgodenje prema mrgo- mucila (mn.
stiti
motac
-oscu
mrzenje prema mrziti mucalica mucaljiv mucan, -cna
mucenica mucenicki mucenik V
mrezica mreznica (u oku); Mreznica (rijeka) mrezotina
Moscenice (zem.) moscenje prema mo-
Mrnjavcevic mrsan, -sna
muce
mreskati
mostic
mrnar > mornar
mucati, mucim, muceci,
mrknuti
mrestiliste
Moslavina (zem.) mosni od most mostac, mosca
215
mrsavjeti, mrsavio,
mracak, -cka um. od
monoteizam, -zma
motrilac, -ioca, -ilaca
muha
(pril.)
mucki (pril.) mucnica mucnina mucnjak muc; suc-muc mucak, -cka, mn. -cci mucenje prema mutiti muckati mudracina
muha DL
jd. -hi;
-kategorija
muha-
(sport)
*muhadzir
216
> dose-
*muhadzir
enik Muhamed 1 j
muhamedovac (pristasa Muhamedov) muhamedovski muhar muharem; Muharem (ime)
muhur > p
e £a
t
mujezin mukajet; ni mukajet mukao, mukla; komp. mukliji mukati, mucem, mu£uci
nacitati se
nrukotrpan mumljati, -am
mutiti,
mumps
muzej
mucah,
mucen
mutljiv
(med.)
musliman (vjer.) Musliman (etnol.) musti, muzem, muzen
muzenje prema musti muzicar > g 1 a z b e-
musicav musji od
muzicki
muzejski
nik
muha
> glazbeni DL jd. -ici >
muzika
muskaraca muskaracki
gl
azb a
muzaca
muskarcic muskic
muzic muzjacki
muskoca
muzjak
mutez, -za
V
jd.
-ace,
mn.
-ice,
mn.
-aci
N nabavljac nabavljacki nabijac nabijeliti
nabiraciti
nablijcd (ponesto blijed) nablizu (pril.) nabociti se
nabodaca nabojnjaca nabolje (pril.) naboricast nabrcati,
nabrcim (na-
nacijedim, nacijeden nacijepati, nacijepam, nacijepan nacijepiti, nacijepim, nacijepljen nacional nacionalan, -lna nacionalist nacijediti,
nacionalisticki nacionalizacija
nacionalizam, -zma
1
V
nacelnik
jd.
-ici
nacelno nacelo nacestiti nacescivati, nacescujem nacesljati naceti, nacnem nacetiti se nacetovati se nacetvoronoziti se nacickati se
>
*nacimati
na
nabreci nabredati
nacionalizirati nacionalnost, -oscu nacionalsocijalist nacisticki nacjedivati, nacjedujem nacjeljivati se nacjepkati
nabreknuce
nacas
nabrojiti
nacastiti se naceciti se
nacistac
nacekati se nacelan, -lna nacelnica nacelnicki
nacitan (prid.) nacitanost, -oscu
naletjeti) nabrcica (nasrtljivac) nabrciti (uzlijebiti) gaziti,
nabrcko
nabrzo
(pril.)
nabuciti se
nabuhao, nabuhla nabuhlost, -oscu naceriti se
(pril.)
nj a
t
c i-
i
nacin naciniti
nacinski nacin jati, nacin j em
prema
svr.
nacinjam
nacinjati,
prema
svr. (pril.)
(pril.)
nacitati se
(ns.
naciniti)
nacistiti
nacisto
(ns.
nadeti)
*nackati *nackati > nacrckati nacucati se nacuditi se nacupati
natiskati
nacuvati
nadem, nadoh, nasla, naden
naci,
nasao,
G
mn. -vaka
nadjevavati se nadjunaciti nadlakticni nadletjeti, nadletim, nadletio, nadletjela nadlijecnik mn. -ici nadlijetanje prema
nacvar nacve G nacava (mn.
nadlijecem, nadlijecuci
nadlijetati,
nadmetac
r.)
nadmetati
nacvenice
nadahnuce
nadalje
(pril.)
nadasve
(pril.)
nadajem
nadavati,
nadcestar nadcovjecan, -cna nadcovjecanski
nadcovjek mn. nadljudi
naddrustven naddrzavni nadebelo (pril.) nadesno (pril.) nadglasavati
> nad-
glasavati nadgledac nadglednicki nadgrade
nadmecem
nadmocan, -cna nadnicar nadnicarka DL nadnicarski nadniciti nadnijeti
jd.
(prij.)
nadocni (koji je iznad
nadodem
nadogradivati
nadohvat (pril.) nadoknadiv nadolijevati nadoliti
nadolje
nadoljeti, nadolim (odoljeti)
djeljati
nadjenuti
> nadje-
nadjesti
nuti nadjeti
> nadjenuti
nadjev nadjevac
(pril.)
nadomak
(prij.)
nadomjeriti nadomjestak, -ska, mn.
G
mn. -staka nadomje-
nadomjestiti, sten
prema na- nadomjestati
dijeliti
mn.
-ice,
mn.
jd.
-ici
V
jd.
-ice,
-ici
nadripoliticar (pril.,
nasitno)
nadniciti
-ici
nadskociti nadstojnicki
nadstrazar nadstresnica nadstrijeliti
nadsumar nadugo (pril.)
nadoplacivati nadosjetan, -tna nadovijek (pril.) nadovlaciti nadovoljiti (se) nadrealist nadrealisticki
nadrealizam, -zma
> napu-
*naduhati
ha t i nadusak
ociju)
nadocnjak mn. -aci
-sci,
V
nadrijelijecnik
nadstreljivati
nadijelim, nadijeljen nadijevati nadjacati nadjecati, nadjecim nadjeljati nadjeljavati prema nanadjeljivati
-ki
(se),
nadigac nadijeliti,
nadrt nadriknjiga DL jd. -izi (nedoucen dovjek)
mn.
nadnesem, nadnijeh, nadnesavsi, nadnio, nadnijela, nadnesen
nadoci,
nadrijeti, nadrem, nadrijeh, nadro, nadrla,
nadrvati i nathrvati nadsavjetnik V jd. -ice,
nadoknadivati
> nadignuti
nadici
se,
nadmoc
nadno
nadrepak, -pka nadrijemati se
nadrobno
se
nadahnjivac nadahnjivati nadaleko (pril.)
217
nadripjesnik
nadlijetati
naculiti (usi)
z.
nafteni
nadjevak, -vka, mn. -vci,
nacujem
nacuti,
—
naduti,
ven
i
(pril.)
nadmen, nadunadut
nadvlaciti se nadvisivati nadvode (pom.)
nadvoje (pril.) nadvor (pril.) nadvuci se, nadvucem se
nadzemaljski nadzidivati
nadzornicki nadzreti (se),
nadzrem
(se)
nadzvucni nadzdrijelni nadzivjeti,
nadznjeti
nadzivim
> nadzeti
nadzak nadzak-baba nadikati nadipati nadubriti j iti
> nagno-
naelekritizirati
nafteni
i
naftni
218
naftonosan
naftonosan, -sna nagadati nagao, nagla naglas (pril.) naglasak, -ska, mn. -sci naglasavati i naglasi-
naici,
vati
nagluh nagnijezditi
nagnuce
—
nalijegati
naidem, naidoh,
najveci
najvecma
nai§ao, naisla
naimac naimati; ne *najimati
najvise najvoljeti
naime
(pril.); ne *najme najzad nakadivati naiskap (pril.) nakaniti (se) narvan naivcina nakanjiti se (namrstiti naivka DL jd. -ki se) naivnost, -oscu nakaradivati
naizgled
(pril.)
naizmak
(pril.)
nakazivati nakinduriti se nakiselo (pril.) uakiseo, -ela (prid.)
nagnjeciti nagnjesti nagnjeviti se nagnjio, -ila
naizmjence
nagodbenjacki nagolo (pril.) nagonicar nagore (pril.)
naizust (pril.) naj u superlativu se pise zajedno s pridje-
naklinciti
vom: najljepH najahati, najasem
nakon nakonce nakoso
nagorijevati
nagorim
nagorjeti,
nagovarac nagovijest, -esti,
-escu
I
jd.
-esti
i
nagovijestiti, nagovijestim, nagovijesten
nagovijestati nagovjescivati vjestavati nagradivati
i
nago-
nagrajisati, nagrajisem nagrditi, nagrden
nagrdivati
nagrubo nagusto
(pril.)
naizmjenican, -cna naizgred (pril.)
(pril.) (pril.)
naheriti
nahero
(pril.)
nahija
> kotar
nakjucer
najako (pril., cvrsto) najamnicki
naknadiv naknadivati i
nakovanj, -vnja nakovrcati nakraj (prij.) nakratko (pril.)
najedanput (pril.) najednako (pril.) najednoc najedno (pril.) najgore (pril.)
nakretati, nakrecem nakriciti nakricivati, -cujem
najjaci najjasniji najjednostavniji najjedriji
nakrivo
(pril.)
nakrkaciti
nakrkacke (pril.) nakrupno (pril.) naksutra
najjeftiniji
najjunacniji najjuzniji najkraci najlon
nakuciti
nahladiti se nahoce, -eta
najlonka najlonski
nalakcivati
nahod
najljepsi
nahrance, -eta nahraniti
najmladi najmodavac, -vca, V -vce najmoprimac, -mca,
nahranka nahranjivati
se
)
nahuskati nahvalice nahvalican, -cna nahvatati
i
jd.
V t o,
najposlije
najpreci najprije najradije; najsiri
(se),
-cujem
(se)
nahuckati jd. -mce nahuditi > nauditi najpace > o s o b nahumoriti se (smrknunavlastito ti
-oscu
nakostrijesenost, nakostrijesiti se
najavljivac najcesce
nakuhati nakupljac nalagac
nahlada
nakonjce
naleci, naleci,
nalezem nalezem
i
nale-
gnem nalecke (pril.) naledaske (pril.) naletjeti nalican, -cna naliciti (1. .biti 2.
prevuci
slican,
bojom)
nalicje nalicniji
ne *najrade
nalijezem, nalijezuci
nalijegati,
—
nalijep
naprecac
nalijep
namjerno
nalijepim, nalijepljen nalijetati, nalijecem, nalijecuci nalijevati, nalijevam, nalijevajuci nalijevo (pril.) nalik
namjesni namjesnica namjesnicki namjesnik V
nalijepiti,
mn.
G
naljezem
namjesten
V
jd.
-ice,
-ici
namociti namrciti namreskati namrgoditi
m
nuti namagarciti o d-
namuciti
nameciti se nametati, namecem nametljiv
*nanasati
namrgo-
namrem
> nanositi (zool.)
nanijeh, nanenanesav(§i), nanio,
nanijeti, se,
nanijela,
namijenim, namijenjen
namijeniti,
namijesiti namijesati
nanizbrdo
nanesen (pril.)
nanovaca (rakija) nanovo (pril.) naoblaciti (se) naobluciti
namira od namiriti namisao, namisli I namislju i namisli namjehuriti se
(se) se,
nandu, nandua
nametnicki namigivati
namjena
naobrucati naocale i naocari naocare > naocale naocari i naocale
namjenski
naocarka
narajenjivanje namjenjivati
naoci (pril.) naocice naocigled (pril.) naocit naocitost, -oscu
jd.
namjer namjera od namjera(va)ti
namjer an, -rna namjerati namjeravati namjerice namjeriti namjernik mn. -ici
V
jd.
naocnik naocnjak mn. -aci naodace (pril., na prodaju) naoklis -ice,
naoko
napecem
DL
napijevka
-vci,
jd.
mn. napjevaka napismeno (pril.) napitak, -itka, mn. -ici napjesaciti se
napjev napjevati se naplacivati napletati, naplecem naplijeniti naplijeviti
napljackati
napodnogu napokon
(pril.) (pril.)
(pril.)
napola napoleondor napolice (pril.) napolicar napoliciti
napolje napolju
(pril.) (pril.)
napomol
> van > van
(pril.)
napoprijeciti
napoprijeko
(pril.)
naporedo (pril.) napose (pril.) naposljetku
(pril.)
napouzdano
(pril.)
napovijed, -edi,
-edu
i
I
jd.
-edi
napovijedati napovjediti
naprama > p r e naprazno
(pril.)
naokolo
napacen
napatiti,
G
namrsten namrtvo (pril.) namucenost, -oscu
namamljivati
-oscu
napadac napadacki napalm; napalm-bomba napamet (pril.)
napijac
den namrijeti,
namahnuti (se) na malo; prodaja na malo
napacenost,
napeci,
nameljem
namljeti,
(pril.)
napasnlcki napastan, -sna
namjestenje
mn. -vaka
>
mn.
naovamo
napabirciti
namjestenik -vka, mn. -vci,
(zast.)
-ice,
namjestati namjestenica namjestenicki
naljezba (nalaznina) naljut (prid.) namaci > n a a k-
*namah mah
jd.
namjesto (prij.) namjestaj
naljepljivati
naljev naljevak,
niji
naopako
-ici
namjestiti,
naljepnica naljesti,
naopacke naopak; komp. naopac-
namjestan, namjesna
nalivpero
219
(pril.)
naprciti se naprciti (usne)
naprecac
(pril.)
ma
i
;
> napreg-
napreci
nu t
—
napreci
220
i
napredak, -etka, mn.
naruciti narucivati
nasmjesljiv
narucje
nasociti se naspjeti, naspijem nasrciti se
nasmrt
G
narudzba
-eci
napredan, -dna naprednjacki napredovati naprekid (pril.)
narudzbina
naprema
nasadivati
i
nasamo
-sci,
G
mn.
mn. -staka
naprsce, -eta
naprsnjak mn. -aci naprvo (pril.)
napucen
(pril.)
nasijecati (ns. prema svr. nasjecati) nasilan, -lna nasilnicki nasilnik, jd. -ice, mn.
V
napuhavati napukao, -kla
nasjeci,
nastavljac nastavnicki nastojnicki nastojnik V
mn.
napupciti
nasjediti se nasjedjeti se
nastresnica nastrici, nastrizem nastrijeliti, nastrijelim,
nastrem, nastro,
nastrijeh, n a stria
nasuho
nasijeCem
(pril.)
nasumce nasumice
> nasje-
diti se nasjesti, nasjedem nasjednem
nasuprot s
i
(pril.
nasvjetovati
naskociti
> nataknuti
(pril.)
nataci
natajno
(pril.)
naranca narancast naravno (pril.)
nasladivati se naslijediti, naslijedim, naslijeden naslijede naslijepo (pril.) naslucivati nasljedak, -etka, mn.
nataste
(pril.)
narijetko
(pril.)
narikaca
-eci,
G
mn. -edaka
narjecje narkotican, -cna narocan, -cna narocit
nasljedan, -dna nasljednica nasljednik V jd.
narodan, -dna nar odnooslobodilacki narodnooslobodilacka
nasljedovac nasljedovati nasljedstvo
borba narodnjacki narucaj narucan, -dna
nasljede
narucati se
nasmjehivati se
mn.
-ice,
nateci,
natecem
nategac nategaca nathrvati i nadrvati naticati, naticem (prema nataknuti) natiho (pril.) natikaca natirati, natirem (prema natrti)
nat jecalac
-ici
> naslije-
de nasljedivati nasmijesiti se
prij.
nasasce (nalazak) nasiroko (pril.)
(pril.)
mn.
i
D)
naskoro naskroz
-esci
-ice,
jd.
naradati naradivati
naredivati narezak, -eska,
jd.
-ici
nastrijeti,
nasjedati
napucen
V
nastrijeljen
nasitno (pril.) nasjecati nasjeckati
napustati naputak, -utka, mn.
-vca,
-vce
nastamba
napuciti napucivati napuhati, napusem
-uci naputiti,
nasrtljivac,
(naseljen)
-ici
napustac
nasrcem,
nasrcuci
(pril.)
naseoba naseobina nasigurno
N
nasrtac nasrtati,
naselan, -lna naseljenje
na priliku na primjer
(pril.)
nasred
> naru-
dzba
(pril.)
naprosto (pril.) naprotiv naprstak, -ska,
mn. -dzaba
-dzbi
narudzbenica
(prij.)
naprijed naprijeko
natjerati
>
natj
e-
el j natjecanje c a
t
natjecatelj natjecati se, se natjecaj natjecajni natjerati
natjecem
natjerivati
—
ne
natjerivati
nauznacice
natkoljenica
nauznak
natkonobar
nauziti
natkrilje natkuciti se
navadati > navoditi navaljivac navazati > navoziti navecer (pril.) navecerati se navecerje
natkucivati se nato (pril.) natociti natoprciti se natpijevati (natjecati se u pjevanju) natpisivati natpjevati (pobijediti
natrag (pril.) natraznjacki natrcavati
> sagnuti
se
navijek
(pril.)
navijestim, navijesten navijestati, navijeStam, navijestaju6i navikao, -kla
naviljak,
natrij natrijebiti
natroje
DL
jd.
-hi
natruo, natrula natuci, natucem naturalist naturalisticki
k at
i
naucan, -cna
ven
> znan-
naucavati
naucenjak
>ucenjak
nauciti naucljiv
naucnica naucnicki naucnik (segrt) nauditi; ne *nahuditi nauprt (pril., na ledinausnica naustice
nausnica nauticar nautika DL
nauvijek
jd.
(pril.)
-ici
nazalan, -lna nazbilj (pril.)
nazdravicar nazdravicarski nazdravicarstvo nazdravljac
na zdravlje! nazepsti, nazebem nazidivati nazimce, -eta
nazlobrz naznaciti naznacivati
DL
naznaka
nazrijevati
navjestaj navjestavati navjestenje navlacak, -cka, mn.
nazdrijeti
G
mn. -caka
-aci
jd.
nazocan, -cna nazocnost, -oscu nazovibrat nazovirod nazreti, nazrem, nazreo, nazrela
nazuti,
nazupcati
nazujem nazuvac nazuvaca nazao (pril.) se,
nazdro
se,
nazdrem se,
nazdrla
navlacilo navlaciti
se nazeti,
navlas (pril., tocno) navoditi prema navesti navodljiv navodnjivati navracati navrat-nanos navr6i > navrgnuti navreti, navrim (dignuti se do vrenja)
nazigac
nazivjeti se, nazivim se naznjeti se > nazeti
navrh
n.e.
(prij.)
navrijeti, navrem, navrijeh, navro, navria (navaliti) navrtjeti, navrtim
ma)
nazadnjacki
navjesiti navjestitelj navjescivati
-Cci,
> nahuc-
nauckati
mn.
naviljciti (pril.)
(pril.)
natruha
-ljka,
-ljci
natrijski
s t
navici > naviknuti navidjeti se, navidim se navijac navijestiti,
natrcati
nazadije-
vam
nazeb, -ba
u navicaj
natpricati natpripovijedati natprirodan, -dna
natrijezno
-aci
nauzijem se nazadijevati,
na veliko (prodaja) navezak, -eska, mn. -esci, G mn. -ezaka
pjevanju) natpolovican, -cna
natrciti se
nazadak, -atka, mn.
(pril.)
se,
221
nazanjem
naziviciti
nazuljiti
nazut n.d.
za navedeno
krat.
djelo krat. za
nove
ere,
nase ere ne;
pise
se
sastavljeno
samo s ovim glagolima: nestati (nestaja-
navrvjeti, navrvim navuci, navucem
stajati),
nazad
moj
(pril.)
nazimam
nazimati,
ti),
nedostati
(nedonemati, ne(nemojmo, ne-
Ne
222
mojte), necu (neces, nece, necemo, necete, nece); za pisanje s ostalim rijecima v. u
nekmoli
neckati se, necu, neces
neckam .
.
necudoredan, -dna
nehajan, -jna
necutljiv
nehar nehatan
nedaca nedaleko nedavno nedirnut
ven, Nehrvat neaktivnost, -oscu neandertalac, -lea (pratovjek) neartikuliranost, -oscu
nediscipliniran nedjelatan, -tna nedjelo nedjelja nedjeljak, -ljka,
Nehrvat nehrvat
(pril.)
nedjeljiv
neblag neboder
Nedjeljka
neborac, -rca neboracki nebotican, -cna
nedogledan, -dna
brojan)
nebrojen (prema ne brojiti)
necijienjen necjelovit necast, -asti, I jd. -ascu
necastan, necasna necastivi (vrag)
necedan, -dna necednost, -oscu necestit
G
-ki
nedolican, -cna nedonesen, -na nedonosce, -eta nedopustiv nedorastao, nedorasla nedorecen nedosjetljiv
nedosljedan, -dna nedospio, nedospjela nedospjelost, -oscu nedostajati nedostatak, -atka, mn.
G
nedostati,
necijega necisnica necisti
(necisto-
komp.
necisti ji
mn. -ataka nedostanem
nedostiziv nedostojan, -jna
nedotjeran
necistoca necitak, -tka necitljiv
necovjecan, -cna necovjecnost, -oscu necovjek mn. neljudi necovjestvo necujan, -jna
necuven necacki necak, necaka necakinja necati,
jd.
-aska, mn. mn. -azaka
nedolazak, -asci,
necam
nedoucen
neispitljiv
nedrag nedrug (prid.)
neizbjezan, -zna neizbjeziv neizbrisiv neizbrojan, -jna neizbrojiv neizdrzljiv neizglacan neizgladiv neizlijecen neizljeciv
neizmijenjen neizmjenjiv neizmjeran, -ma neizmjerljiv neizrabljen neizracunljiv
neizraden neizreciv neizxecen neizvjesnost, -oscu neizvjestan, -sna nejac, nejaci nejacak, -cka nejacica
neka nekad
nedusljiv
negda
i
nekada
nekadanji i nekadasnji nekakav, -kva
negdasnji negdje negibak, -pka
nekako
nekamo
negibljiv negoli (vez.)
nego sto negve G -gava, mn.
neistinit neistrijebljen
nejak nejasnoca nejednakoslozan, -zna nejednolican, -cna
nedozreo, nedozrela
nedug
neimastina ne imati nemam neiscrpan, -pna neistina
DL
nedograden nedokazan nedokuciv
-aci,
neciji,
necist, ca) necist;
nehtjesa
nedjeljni
nebraca nebrat nebriga DL jd. -izi nebrodiv nebrojan, -jna (malo-
(etn.) (pej.)
neimanje
N mn. mn. -ljaka
nebijeljen
> nehajan
nehotican, -cna
(pril.)
G
-ljci,
-osti
nehaj
Nehaj (zem.)
pravilima Ne; pise se sastavljeno imenicavlastitim s raa, kao npr.: Nesla-
i
se
.
nekidanji i nekidasnji nekiput i neki put z. r.
nekmoli
(vez.)
nekoc
neocekivan neociscen (fried.)
nekrscanin mn. -ani nekrscanski nekrsten
nekuda
i
neodgodiv neodgoden neodijeljen neodjeljiv
nepokolebljiv
neodjeven
nepokoriv nepomican, -cna nepomijesan
neodloziv neodlucan, -cna
nepomnja nepomnjiv nepomucen
neodmjeren neodreden
nelijep
nelomljiv neljudi
nemalo
(pril.)
nemam
(all
ne imati)
nemir nemirnoca nemjeren nemoc, nemoci nemocan, -cna nemocnica nemocnik V jd. mn. -ici
neodrziv neogranicen neokicen
nepopravljiv nepopustljiv neporeciv neporecan, -cna neporocan, -cna neposredan, -dna
neolitik (geol.)
nemilost, -oscu nemio, nemila
neologizam, -zma neopazice
neophodan, -dna
neposvecen neposteden nepotpun nepovjerenje
neopisiv
-ice,
nemogucnost, -oscu nemoj, nemo j mo, nemojte nemoral nenacet nenadmasan, -sna
nenadmasiv nenaknadiv nenapucen
nenazocan, -cna neobavijesten
neobracen neobraden neobran neobucen
neobuzdan neobvezan, -zna neobvezatan, -tna
nepovjerljiv
neopterecen neorganski
nepovrediv nepovrijeden nepoznat nepran neprebrodiv
neosjetan, -tna neosjetljiv
nepregledan, -dna neprelazan, -zna
neosporan, -rna neosvecen neosvijesten
nepremostiv neprestan nepresusiv neprezivac
-oscu
neosvijetljen
nenavidjeti, nenavidim, nenavidio, nenavidjela
neobavijestenost, neobicajan, -jna neobican, -cna neobijeljen neoblacan, -cna
neopjevan neoploden neoportun neoprecan neopredijeljen neopredijeljenost, neopredjeljenje
nemoguc nemoguce
-oscu
223
nepocascen nepocudan, -dna nepodmitljiv nepodnosljiv nepodopstina nepogresiv nepojmljiv
neocijenjen neocjenjiv
nekoc nekoji > n e k i nekolicina nekoliko nekoliko put a nekrotican, -cna nekrst
nekud
— nerazdijeljen
neostecen neotesan neotudenost, -oscu neotudiv
neprijekoran, -rna neprijeporan, -rna neprilican, -cna
neodjeven neozoik (geol.) neozenjen
nepristojan, -jna
nepristupacan, -cna neprobavljiv neprocjenjiv nepromjenljiv
nepamcen nepar
nepromociv
nepartijac nepazljiv nepazljivost, -oscu
nepce, nepca,
nebaca nepcan neplacen nepobijeden nepobjediv
neprimjetan
G
mn.
nepropadljiv nepropustan, -sna
neprovediv
nepun nepusac neranjiv neraspadljiv nerazdijeljen
— nijekalac
224
nerazdjelan
nerazdjelan, -lna nerazdjeljiv
netko, nekoga netocan, -cna neto; neto- tezina
nerazdruziv nerazgovijetan,
-tna
nerazmjer nerazmjeran, -rna nerazoriv nerazrijesen nerazrjesiv
neubjedljiv v j erl j iv neucan, -cna neugasiv neumijece
nevjerovanje nevjerstvo nevjesta
> neu-
neumjeren
neumjerenost, -oscu nerazumijevanje neumjestan, -sna nerazumljiv neumjestina nerealan neumoljiv Neretva (zem.) Neretvanin od Neretva neunistiv neretvanski od Neretva neupadljiv nerijesen nerjesiv nerotkinja
ne samo nesavjesno nesavjesnost, -oscu nesavjestan, nesavjesna
nesavladiv nesebican, -cna neshvatljiv nesiguran, -rna nesklonjiv
Neslaven neslomljiv neslucen nesmisao, nesmisla nesmjelica nesnosljiv nesreca
mn.
nestajati, nestajem,
nestajuci nestrpljenje nestrpljiv
nestrucnjak mn. -aci
nesuden nesumnjiv nesvijest, I
jd.
nesvijesti,
nesvijeScu
i
nesvijesti
nesvjesno
-o§cu nevrijeme, nevremena nezaboravljiv nezamijenjen
nezamjenjiv nezamjetljiv
nezapamcen
neuracunljiv neuralgican, -cna neurastenican, -5na neuroloski neurotican, -Cna neuspjeh neustrasiv neutaziv neuvjeriv neuvjerljiv neutjesljiv i neutjeSiv neuvidavan, -vna neuvredljiv
nezasitljiv
nevera
(oluja)
neveseo, nevesela
Nevesinje nevesinjski; Nevesinjsko polje nevidjelica nevidljiv
-ici
-ici
neupucen
G
nesretan, -tna nesretnica nesretnik V jd. -ice,
mn.
nevrijednost,
neupotrebljiv
nevaljalac, -lea, V jd. -Ice, mn. -laca nevaljalstvo nevaljalstina nevaljao, nevaljala
nesreden
nevjestica nevjest nevjestina nevoljnicki nevrijedan, -dna nevrijednik V jd. -ice,
neviden nevjera
nezavisan, -sna neznabozac, -o§ca, mn. -osci, G mn. -zaca neznabozacki neznajsa > neznalic a
neznan nezreo, nezrela
nezenja pise se sastavljeno sa zamjenicama i prilozima: nitko, nigdje; ako pred takvu zamjenicu dolazi prijedlog, zamjenica se rastavlja, a prijedlog umece izmedu ni i zamjenice: ni od koga, ni o cemu nicati, nicem, nicu£i nicice ni;
niciji
nicanica (etnol.) nicenje od nititi nidi
> niknuti
nevjerac, -rca nevjeran, -rna nevjerje
nigda
nevjernica nevjernicki nevjernik V
nijansa
mn.
nigdje nihilisticki
nijecan, -Cna jd.
nesvjestan, nesvijesna nesvjestica nestedljiv
nevjernistvo nevjernost, -o§cu
nesto, necega
nevjerovan
-ici
-ice,
nijecno nijedan nijek
i
nijekalac,
ni jedan
nijekaoca,
mn. nijekalaca
G
nijekati
nijecem,
nijekati,
Nijemaca nijemciti
nijem jeti,
nijemim,
ni-
nijem jeti nijesam >
nizasto
nizbrdo
i
s
a
m
namjenji-
i
Nizozemac, -mca Nizozemka DL jd. G mn. -ki Nizozemska
nikad i nikada nikakav, -kva nikako nikakov > nikakav
novicijat
G
-lei,
jd.
mn.
nescio) noci;
i
novopostavljen
novorodence, -eta novosadski od Novi Sad Novosadanin od Novi
Sad novosagraden
nocujem
nocni nocnik
nocu
(pril.)
nocurak, -rka (hot.) i nikuda noga DL jd. nozi nikud-nikamo nogaci (nogari) nimalo (pril.) noktic nimbus nokturno nimfa Norveska ni mukajet (ni da pisne)
nikud
niotkuda
(ali
ni
od
nulti
mn.
G
mn.
-ozi
novacki
koga) nitkov
Nova godina
nitkovic niukoliko
novcan
1.
(blagdan,
sijefnja)
novcanica novcanik mn.
nudati
i
nutkati
numizmaticar numizmaticki
nosid
nosoroer novaciti
> razina
nudisticki
nosacica noseca (prid.)
niti (vez.)
nivo, nivoa
mn.
nukati nula
nosni prema nos
od
G
Norvezanin mn. -ani nosac
nistetan, -tna ni
novovjerac, -rca, -raca nozic
> nuditi nudenje prema nuditi
nosilac, -ioca, -ilaca
(ali
novouspostavljen novovisokonjemacki novovjekovan, -vna
norveski
nistic
nitko, nikoga
novoimenovan novoosnovan novoroden
nociti nocivati,
i
novi vijek (pov.) nov novcat novogodisnji novogrcki
nocca
nikamo
niposto (pril.) niskoca nisandzija nista, nicega cega)
novine
Novi Sad (zem.)
nocasnji nociste
niotkud
Novi, Novoga Novi Vinodolski (zem.)
Novljanin od Novi novljanski od Novi
V
-lea,
noc I jd. nocu ne *nocju nocas
nikal, -kla (kem.)
nikakav
i
;
-ki,
N.N. oznaka za nepoznatu osobu (lat.
nomen
-rki
novcina
-laca
n
jd.
novcic
(pril.)
mn.
DL
-rci
nizdoli (pril.)
-Ice,
225
novcar novcarka
(pril.)
nizoskolac,
> namjera-
niklen nikogovic niko ji > nikoliko
komp.
nizerazredni
jemljah, nijemio, nijemjela nijemljenje prema
va t
nuzdan
nizi
nijem; komp. njemiji nijemac, -mca (nijem covjek) Nijemac, -mca, G mn.
vati,
niska;
nizak,
nijecuci
nijetiti
—
-ici
nuncij
nuspojava nusproizvod nusprostorija nutarnji
nuzgredan > uzgrcdan nuzzanimanje nuzzarada nuzdan, nuzna
226
nj
—
obiljeziti
NJ A
nj od on (npr. za nj) njakati njacem njedra, njedara
njega DL Njegos
jd.
njegovati •njegve >
njezi
negve
Njemacka njemacki njemcati
Njemcina njemica od nijem Njemica (ali Nijemac) njemota njen i njezin njetilo
njihaljka DL jd. -ljci njihati, njisem, njisuci
njihov njisak, -ska, mn. -sci njiskati njorac, -rca (zool.)
njuska,
njezin i njen njezan, njezna njihaj
G
-sci,
mn.
-saka Nj. V. krat. za Njegovo (Njezino) Velicanstvo
o oaza oba, obaju, obama obaci, obadem
obadva,
obadvaju,
obadvama obadvije,
obadviju,
obadvjema
obaviti, obavijen dbaviti, obavim (svrsiti)
obavjesnica
obescastiti
obavjescivati
i
obavje-
stavati i
obavje-
obavjestenje
obal
obazreti se, obazrem se
i
obao, obla
(zem., drZava)
obamirati, obamirem obamrijeti, obamrem,
obamro, obamrla obao i obal, obla obarac obastrijeti, obastrem,
obastro, obastrla, obastrt obasuti, obaspem obavijest I jd. obavije§6u i obavijesti obavijestan, obavijesna obavijestiti,
obavijeSten obavijestenost, -o§cu
scivati
> oba-
vijest obdan
obici,
obdjelavati obeciti (izbediti odi)
obecan
obecavajuci -sci
obescijeniti, obescije-
nim, obescijenjen obescjenjivati obeshrabriti obeskrijepiti,
obeskrijepim, obeskrijepljen
obesnazen
osi-
-am
obidem,
obidoh.
obisao, obisla obici obiknuti
>
obijac
obijeden
obijediti,
obecati obecavati, obecavam,
mn.
>
obezociti obezubiti obicaj obicajan, -jna obican, -cna obicavati,
(pril.)
"obdjelati
obelisk
obescascivati obezbijediti
gurati
obavjestajni obavjestavati
obadvjerucke obadvoje obadvojica
Obala Slonove Kosti
obescastiti, obescascen obescascenje prema
obijeliti
sto
(udiniti
bijelim) obijeljeti
(postati
obijesnik
V
mn.
jd.
bijel)
-ice,
-ici
obijest I jd. obijescu i obijesti obijestan, obijesna obilan, -lna obiljezba obiljeziti
obiljezje
obiljezje
obirac obisnuti obistinjavati se objacati (postati jak) objaciti
jakim)
(udiniti
— ocijeniti
oblucje obluce zb.
od oblutak
obljepljivati obljetan, -tna obljetnica
obmanjivati
obnadem
obnaci,
objasnidbeni objasnjavati
obnemoci, obnemognem objafinji-
vati
objasnjenje prema objasniti objasnjivati vati
i
objasnja-
prema
obavljenje objaviti
obje,
objed, objeda
objednom
(pril.)
objedovati objedivati objekt objektivan, -vna objektivnost, -o§cu objelodaniti objerucke objesiti objesti se,
obnijemjeti
obrucic
obrucnjak mn. -aci
obnoc
obucavati
obnovljenje prema obnoviti
obuciti
DL
objesenjacki objesenjak mn. oblacak, -cka oblacan, -cna
-aci
obojak, -jka, mn. -jci obojcic oboje obol obolijevati
obolim
obumrla obuvaca
obracunati obracunavati
obuvaci
obracati
obradiv obradivac
obletavati
obradivati
oblijepim, oblijepljen oblijetanje oblijetati, oblijecem, oblijecuci oblijevati oblucac, -6ca oblucast oblijepiti,
obveza
od obraz
>
obrecem
i
obreknem obrezac
obrezem obrezam
obrezivac obrezivati obrezak, obreska
-ici
-ice,
-ici
obvladati t
obredivati obrezati, obrezati,
obvezanicki obvezanik mn. obvezatan, -tna obveznicki obveznica obveznik V jd.
mn.
obrascivati, -Scujem
obrazac, -asca •obrcati obr obrdati
(prid.)
obuzrociti
-ici
obrambeni obrascic um.
obreci,
obumrem,
obumrijeh, obumro,
oblaciti, oblacc6i
oblic oblijeniti se
obujam, -jma obujmeni (prid.) obujmiti
obracun
oblesavjeti, oblesavim
(pril.)
obuhvatiti
obumrijeti,
obradba
oblicke
obudovjeh, obudoobudovio, obudovjela obuhvacati vjev(si),
oblacic
oblicivati oblicje
obucem, obukao,
obukla, obucen obudovjeti, obudovim,
oboist (glaz.)
oblacina
obletim
obuca obucar obuci,
obracenik mn. obracenje
obletjeti, obliciti
oboi
jd.
obocic um. od obod obodac, oboca obogacivati
oboljeti,
orude)
(drvodjeljsko
(pril.)
oboruzati
objedem se
obruciti
obnociti se
(glaz.)
objema
obiju,
obrtnicki
obruc
obnijeti, obnesem, obnijeh, obnio, obnijela
oboa, oboe,
objavljivac objavljivati
obnevidim
obnevidjeti,
obrezje obrijedak, obrijetka (poneSto rijedak) obrisac obrocan, -cna obrtac
obrtimicno
objacivati i
227
a
t
i
ocal, ocala (celik)
ocalan, -lna ocat, octa ocatni
ocean oceanski ocijediti,
jeden
ocijedim, ocicijede-
(svrsiti
njem) ocijenim, ocijenjen
ocijeniti,
228
ocijepiti
ocijepim, ocijepljen (svrsiti cijepljenjem) ocjedan, -dna
ocijepiti,
prema
odasiljac odatle odavati, odajem
odavde odavle cil)
koga
ocem)
ocjenjivati, ocjenjujem ocrniti (uciniti crnim) ocrnjeti (postati cm) ocrnjivati, -njujem
ocvasti ocvjetati ocadaviti ocaj
ocinji ocistiti, ociscen ociscenje prema
odbljesak, -ska, mn.
odbjeg
ocistiti
-sci,
ocit ocitati (svrSiti citanjem)
ocnik
ocajavati ocajnica ocajnicki ocajnik V
ocnjak, ocnjaka, ocnjaci
am
-ici
naoca ocaram
mn.
G
mn. -saka
odbociti se
odcijedim, odcijeden odcijepiti, odcijepim,
odcijediti,
odcijepljen odcjedivati odcjepljenje odcjepljivati
ocovjeciti se
odcas
ocuh
odcepiti (izvaditi dep) odcepljivati odcitati
ocupati, -iSe,
jd.
ocupam
ocuvati ocvarak, -rka, mn. -rci ocvrsnuti
(pril.)
odcusnuti
ocvrscivati
odebeljeti oderati, oderem
ocelavjeti, ocelavim ocoravjeti, ocoravim
odgadati odgoj
ocehnuti
ocucivati
ocekivati
ocut
odgojilisni odgojiliste
oceliciti
ocutjeti,
ocemeriti se Ocenas (molitva) ocenasi > krunica
ocutkivati
ocarati,
1
e
ocaravati
ocari
> naocale
ocepiti
(stati
komu na
ocucen
odabirati, odadrijeti,
-am odadrem,
odadro, odadrla
odahnuce
nogu)
odgojni odgolicavati vati odgrijavati odgristi, odgrizati,
prema
odahnuti odakle
odgrtati,
ocerupam ocesem
odaleciti
odijeliti
odalje
ocepljivati ocepiti ocerupati, ocesati, ocesljati,
i
-am
odgrtac
odgr6em
odande
ocev
odanle
odiozan, -zna
ocevic ocevid
odapeti,
ocetkati,
ocevidac, ocevici,
odaljiti
ocetkam
odapnem
odapinjac ocevica,
G
mn.
ocevidaca ocevidan, -dna
mn.
odgoli6i-
odgrizem
odijelo odijevati odio, odjela
ocesljam
-ici,
mn. -itaka odbjeci, odbjegnem
ocni
ocajati, ocaj
(pril.) (pril.)
G
ocito ocitovati
ocajanje
odavna odavno
odazvati i odzvati odbijac odbitak, -tka, mn.
ocin ocinski ocinstvo
ocjena
>
odasvud
oci, ociju
(postati ocimiti (zvati
ocjenjivac ocjenjivacki ocjenjivanje
mn.
ocevma
ociliti
ocijediti ocjel (celik)
ocale
odjek
ocica ociglece (pril.) ocigledan, -dna ocijukati
ocjedina ocjedine ocjedit ocjedivati
—
odaprijeti,
odiskona odista
odaprem,
odapro, odaprla odastrijeti, odastrem, odastro, odastrla
i
odjel
(pril.)
(pril.)
odjeca
odjedanput
odjednom odjek
(pril.)
(pril.)
—
odjel
odjel i odio, odjelan, -lna
odjela
odjelit
odjeljak, odjeljka,
G mn.
odmjeranje
odsijecati, odsijecam,
odmjerati odmjeravati
odsijecajuci odsijevati odsjajivati odsjecak, -Cka, mn. -cci odsjeci odsjedati
odmjeriti
odmoc
odjeljaka
odmognem
odjeljenje prema odijeliti, obibnije odjel
odmoci, odnasati odnekle
odjeljivati
odnekud
odjenuti
odnijeh, odneodnesav(si), odnio, odnijela, odnesen odnjihati odojak, -jka, jd. -jce,
odjeljati
odjeti
odjeven odjeveriti
odnekuda
i
se,
V
odjevni odlanuti odlazak, -asci,
> odnositi
odnijeti,
> odjenuti
-aska,
G
mn. odoka
mn.
mn. -azaka
odleci se, odleze se
odletim
229
odvlaciti
G
-jci,
mn. -jaka
(pril.)
odsjednuti odsjek mn. odsjeci odsjesti, odsjednem, odsjeo, odsjela
odsjev odskocan, -cna odskociti
odskocke odskora
odolijevati
odsprijeda odstraga
odolijevanje
odoljen
odstupiti
odlican, -cna odlicje
odoljeti, odolim, odoljeh, odoljev(si),
odsuce
odlicnik mn. -ici
odoljela odomaciti se
odletjeti,
odolio,
odlijezem
odlijegati, odlijepiti,
odlijepim, odlijepljen odlijetati, odlijecem, odlijecajuci odlijevanje odlijevati, odlijevam, odlijevajuci odlucan, -cna odluciti odlncivati,
odlucujem
odlucnost, -oscu odljepljivati odljevak, odljevka,
mn. odljevaka odmaci > odmaknuti
odmah odmedivati odmetacina odmetati,
odonda odonud
odmecem
odmetnicki
odmetnik V jd. -ice, mn. -ici odmetnistvo odmijeniti, odmijenim odmila odmjena odmjenjivanje prema odmjenjivati odmjenjivati
odonuda
i
odostrag
odovud
odostraga
i i
odovuda
odozdo odozgo
odsutan, -tna odsutnost, -oscu
odsvagda odsvakud odsvuda odsetati
odsteta odstetiti (nadoknaditi stetu)
odstetni
odstetni;
odracunati odradivati odrzavati odrecan > odreci,
G
(pril.)
odsuljati se
nijedan
odrecem
odreda (pril.) odredba
oducavati, oduciti
oducavam
odugacak, -cka odugovlaciti oduprijeti,
oduprem,
odreknuce odricem odrican, -cna od odri-
odupro, oduprla odusak, -ska odusevljenje oduvijek
cati odrijesiti,
odvazati
odredivati odricati,
odrijeti,
odvajkada odrijesim
odrem, odro,
odrla, odrt odrjesenje
odrjesit odrjesito odrjesitost, -oscu odrjesivati, odrjeSujem
odrjesnica odrvati se odrzavati odsad(a)
za-
htjev
i
othrvati se
>
od v o z
i
odvec odvijac odvijek odvise odvjetak, -tka odvjetnica odvjetnicki odvjetnik V jd.
mn.
-ici
odvjetnistvo odvlaciti
-ice,
t
i
a
odvracati
230
odvracati odvrci >
—
omijeniti
ogrijevati, ogrijevam,
odvrgnuti
ogrijevaju6i
okracati
(postati
odvrtati odvrvjeti odvuci, odvuSem
ogrjev ogrnjac ogroncati se
odzada
ogroznicaviti ogrtac
okrepljenje
ogrcem ogrubjeti, ogrubim ogubavjeti, ogubavim
okresine okrijek
odzvati
odzak
i
odazvati
> dimnjak
ofenziva ofenzivan, -vna
o.f. krat.
ogaditi,
okrepljivati
(uciniti
§to
hladnim)
za ove godine
ogaden
ogladnjeti oglasavati
okrepa
ogrtati,
ohladiti
oficijal oficijelan, -lna
ohladnjeti
(postati
oglasivati
oglaviciti se oglodati, oglodem
ohrabriti ohrapavjeti, ohrapavim
oglupavjeti,
oglupavim ogmpjeti, oglupim
Ohrid Ohridsko jezero
ognjen
ohromiti (udiniti koga
ogoljev(§i),
ogolio,
hromim) ohromjeti
> obrubiti -am ojaden
se ojunaciti se
ogoljela (postati gol) ogorcavati % ogorfcivati
ojaricati
ogorcen ogorcenje
okacenjak,
okagaca
ogorciti ogorcivati ogorjelica
okazioni
se
ogradivanje %
ogranici-
vati
> prigodan
Okie Okic-grad oklijevalac, oklijevaoca, mn. oklijevalaca oklijevalo
G
oklijevanje oklijevati
ograniden ogranicenje
oklopnicki
ograniciti
okolisati
ogranidivati i ogranicavati ogrbavjeti, ogrbavim
okolni okolo okomican, -en okoncati okoncavati
ogrebac ogrebaca ogrebati ogreznjavati ogrijati, ogrijem ogrijeSiti, ogrijesim
-am
oksidirati
oktaedar, -dra oktobar > listopad oktobarska revolucija okuc, okuci oku6iti se okultist okultisticki olakacivati
olakotan, -tna oleandar, -dra (hot.) olicavati
-aka
okancina
ogorjeliste ogorjeti, ogorim
ogradivati ogranidavati
-am
> poprecna greda
ogorjelina
-am
Okucani (zem.) (postati
hrom) *oiviciti ojacati, ojaditi,
okrociti okrucati,
okrupnjati, okrutnicki oksid
ohol, ohola oholost, -oscu
ogluhnuti
ognjevit ognjiste ogoliti (uHniti Ho golim) ogoljeti, ogolim, ogoljeh,
okrijepim, okrijepljen
okrijepiti,
okrugao, okrugla
hladan) ohladivati
i
kraci)
okrajciti okreiti okreciti
oklopnjaca
okopnjeti, okopnim okorio, okorjela okorjeti okracati (postati kratak)
oliciti
oligarhija olijeniti se olijepiti, olijepim, olijepljen
Olimp olimpijac, -jca
olimpijada olimpijski od Olimpija
olimpski od Olimp olovnjaca oljepljivati oljetiti se omaci se ti se
> omaknu-
omahivati
omajecak
(pril.)
omascen omasten
omastiti,
omazivati
omca
G
mn. omca
omeciti
omedak, omecka omijeniti
i
omijesiti
omijesiti omiliti (uciniti milim) omiljeti, omilim, omiljeh, omiljev(si), omiomiljela (postati lio,
mio) Omisalj, -slja omisaljski od Omisalj
Omisljanin
od
Omisalj
omjer
—
opancar opancarev
ppasivati opaticki od opauciti
opciniti
omogiicavati
i
omogu-
opljeti, oplijevem, oplio, opljela, oplijeven (oplijeviti)
opnokrilac, -lea, V jd. -Ice, G mn. -laca opocinak, -nka opocinuti opocivati
opcecovjecanski opcenarodni opcenit
opominjac oponasac
opci
civati
omognciti omogucivati
i
omogii-
cavati omrciti
oplodivati oplocje prema ploca oplosje prema ploha opljackati opljen opljesniviti se opljesiviti
opcarati opcaravati
opcinjavati
omlitavim
opatica
opazac
omjeriti
omlet
opancarov
opancic opasac
omjerka omlitavjeti,
i
231
oprijeti (se)
opcina opcinar opcinski opcinstvo
oporbenjacki oporbenjak V
-ace,
jd.
opciti opeci,
milk -aci oporeci, oporccem oporicati, oporiccm
omrsavjeti, omrsavim omuciti se omusicaviti se
operjajiti se
oporucitelj oporuciti
oncas
ophod
> omrknuti
omrci
omrijestiti se
(pril.)
ondan
ophodenje
(pril.)
ondasnji ondje
opijelo opijevati (ns. opjevati)
onecistiti
oneciscavati onemocati, -am
se,
onesvjesnuti se onesvjescivanje onesvjescivati se,
ns.
opkoljavati opkoracavati
i
opkora-
onostranski onovciti se
opkoraciti opkoracivati i opkoracavati opkrociti oplacina oplacivati prema oplata
opaciti se
oplavim oplecak, -cka, mn. G mn. -caka
opadac
oplicati
opacina
opasem
opahnuti opamecivati opak; komp. opakiji
opraznjeh, opraznjev(si), opraznio, opraznjela oprciti se (osjeci
civati
onijemim
opozicijski opozicionalac, -lea, V jd. -Ice, mn. -laca opraznjeti, opraznim,
G
prema
opijevati)
one-
oporucivati opovijedati (ns. prema svr. opovjediti) opovjediti (obznaniti) opovrci > opovr-
opovrgnuce
opjeniti
one-
oporudan, -5na
gnuti
opjevati (svr.
onomadne
opahati,
svr.
opirac opirnjaca opisivac
svjescujem se onijemjeti,
prema
opijum
onemogucavati i onemogucivati onemognciti onemogucivati i onemogucavati onesvijestiti svijesten
opecem, opekao, opekla, opecen opepeliti
-cci,
plitak)
oplijenim, oplijenjen oplijeviti, oplijevim, oplijevljen oplijeniti,
oprciti (naprciti usne)
oprecan, -cna opredijelim, opredijeljen
opredijeliti,
opredijeljenost,
-oscu
opredjeljenje
oplavjeti,
(postati
se)
oprcito
opredjeljivati
opregaca opreka DL
jd.
-eci
oprhmiti oprijeti (se), op rem
oprijeh (se), oprla (se)
opro,
(se),
232
oproljecivati
opustenje
oproljecivati oproljetiti oprostiti, oprosten
stiti
—
osjen
prema opu-
opsadivati opservacija (opazanje)
orac oracica (ona koja ore) oracki
opsijecati, opsijecam opsjeci, opsijecem
oraci (prid.) orah mn. orasi
opsjedati
orahovaca (rakija) orahovacki od Oraho-
opsjek opsjena opsjenar
opskrba opskrbni opsociti opsivati, -am opteci, optecem
opterecenje opterecivati
organizacija;
opterecen optican, -cna
opteretiti,
opticar opticarski
optika DL optimist
jd.
-ici
optimisticki optjecaj optjecati, optjecem optjerati optjerivati optociti optraciti (opsiti traka-
ma)
mn.
-ici
opucati, opuciti
opucam jd.
opunomociti opunomocivati opustiti, opusten (olabaviti) opustiti, opuscen (uciniti pustim) opustjeti, opustim, opustjeh, opustio, opustjela,
Organiza-
naroda
opuscen
(ostati pust)
-cna prema oseka oseka DL jd. -eci (protivno od plima) oseknuti osigurac
V
orijentalac, -lea, -Ice orijentalan, -lna orijentalist orijentalisticki orijentalistika
jd.
DL
osigurati osijedjeti,
osijedim
Osijek osiliti
osim osion, osiona osirotiti (uciniti sirotom) osirotjeti, osirotim,
osirotjeh,
osirotjev-
osirotio, osirotjela (postati sirota)
si,
jd.
jd.
-ki
orijentir orijentirati se (astr.)
Oriovac, -vca (zem.)
opunomocenik V -ice, mn. -ici
(80)
osecan,
organizacijski organiziranost, -oscu orhideja (hot.) oricak, oricka orijent; Orijent (istodne zemlje) orijentacijski
Orion
oruznim, oruznjeh, oruznjev(si), oruznio, oruznjela (postati ruzan)
oscilacija osebiciti
ujedinjenih
orijentalka -ice,
-ice,
osamnaest (18) osamnaestero osamnaestorica
-ici jd.
jd.
osamdeset
DL
optrcati optrcavati
optuzenicki optuzenik V
cija
V
-ici
osamljenicki
od orah
orazumiti orazumljivati Orebic (zem.)
oruznik
oruznjeti,
vica
orao, orla orasast orascic um. oratorij
oruzje oruznicki
mn.
Orahovcanin od Orahovica Orahovica (zem.)
opsjeniti opsjesti opskociti
ortacki
orude
(olabaviti)
Orjen orkestar, -tra orleanski; Ivana
Orleanska orlic
ormarcic ormaric orociti (bank.)
osjecak, -cka Osjecanin mn. Osijek
Osjecanka DL od Osijek
-ani jd.
od -ki
osjecenica osjecenik osjecina osjecki od Osijek osjecaj osjecajan, -jna osjecajnost, -oscu osjecalo osjecanje osjecati osjeci (se); osijecem (se); drugo je odsjeci osjek (pauSal)
orodavati i orodivati oronuo, oronula orosavati
osjekom
ortaciti (se)
osjen
(pril.;
pauSalno)
osjenac
—
otmjen
233
osjenac
osocan, -cna (so6an)
ostroca
osjencati osjencavati
osorljiv
ostrokonda osugavati (koga}
ospicav osporavati osprijed (pril.)
osjenciti osjeniti osjet osjetilo osjetljiv osjetljivost, -oscu osjetnost, -oscu
osjevine oskudijevati,
oskudije-
vam
osrednji ostanak, -nka, mn. -nci ostario, ostarjela ostariti (uciniti starim) ostarjelost, -oscu ostarjeti, ostarim, ostario, ostarjela (postati star)
oskupim, oskupjeh, oskupjevoskupio, osku(si), pjela (postati skup) oskvrnuce
ostatak, -atka,
oslabiti (uciniti slabim) oslabjelost, -oscu oslabjeti, oslabim (postati slab) oslacati, -am
ostudjeti se ostvarivati
oskupjeti,
oslacica oslaciti se
osladivati oslic (rib a) oslijepiti, oslijepljen
G
osudenicki osudenik V
mn.
osvijesten
t
oslobo-
osmacka osmatrac osmijeh osmijevati se osmjehivati se
osmjehnuti se osmjeliti se
osmociti se
osmosatni osmradivati osmuditi,
osmuden
jd. -ice,
domo-
-am
otancati,
otancavati otanciti
otavic
otecem
oteci,
oterecenje (rasterede-
otezavati othraniti othranjivati othrvati se oticati otici,
osvecujem
osvecen
osvijestiti
otad i otada otadzbina > vi n a
otescati otesnjati
osudivati osujecivati osumnjiciti osvajac
oslobadati
ocevi
otacki
otesan (istesan)
-ici
osvecivati,
jd. oce, i
nost) oterecivati (raster etiti); drugo je opteretiti
ostrag
oslobodilac, -ioca, V jd. mn. -ilaca -ice, oslobodilacki divati osluhivati, -hujem osluskivati osljepljivati
ostaci
se
osvetiti,
oslobodavati
-aci,
ostataka
(uciniti slijepim) oslijepjeti (postati slijep)
G
mn.
mn. -ataka;
ostidjeti
V
otac, oca, mn. ori
osramocenje osjetim, osjecen
osjetiti,
osugaviti se
i
odrvati se
oticem
otidem,
odem
(malo tijesan)
otijesan otijesniti
otimac otimacina
osvetljiv
osvetnicki
otirac
(se)
otjecati,
osvijetlim, osvijetljen
osvijetliti,
osvjedocavati osvjedocen osvjedociti osvjesnuti se osvjestan, osvjesna osvjescivati se osvjestenje osvjetlati osvjetljavati i osvjetljivati osvjetljenje prema osvijetliti
osvjetljivati vati osijavati
otjecem
otjecica otjerati otjesnjati
otkad i otkada otkako otkati,
otkam
otkljucati otkljucavati otkopcati, -am
otkopcavati otkracunati otkrice otkucati, otkuciti
otkucam
otkucivati i
osvjetlja-
otkud i otkuda otkudgod i otkud god otle
osnijeziti
ostar, ostra
otmicar
osnivac
ostecivati
otmjen
Otocac
234
—
ozujski
Otocac, -cca (zem.) otocanin od otok; Otocanin od Otok i Otocac
otucak, -cka, ran. -cci;
otocic
otuci,
©trpjeti,
G
otrpim
mn. -5aka otu6em otuda
otociti
otud
otocje otocni cd otok otocki od Otok i Otocac otopljeti, otoplim, otopljeh, otoplio, otopljela (postati topao) otpecacivati
otudlti se otupiti (udiniti §to tupim) otupjeti, otupim, otupio, otupjela (postati tup)
otpecatiti
otvrdnuce
otpijevanje
prema
jevati otpijevati (ns. otpjevati) otpirac otpisivati
otpi-
prema
svr.
otpjevanje prema otpjevati otpjevati (svr.) otplacivati otpljuvati, otpljuvam otpoceti, otpocnem ne ;
otpocmem
(pril.)
-am
otpucavati otpuciti otpustati
Ozidivati
ozlijediti, ozlijeden
ozlocuden ozlojeden ozlojedivanje
ozlocuditi
ozlojediti,
ovcinjak, ovcinjaka ovdji ovdasnji ovdje; ne ovde
Ozljanin od Ozalj ozljeda
ozlojedivati
ozljedenicki ozljedenik V
mn.
ovrhovoditelj ovrijeci > o v r ovrsni
otrez-
njivati se otrijebim, otrijebljen otrijeskati se otrijezniti (se), otrijeznim; otrijeznjen
DL
Ozren ozreti se,
ozrem
ozalostiti,
ozaloscen
se
ozaloscivati, ozaloscujem i
ozdrebljivati ozdrijebio, ozdrijebljen
ozdrijebiti, ozeci,
ozezem
ozedniti (udiniti zednim) ozednjeti, ozednio, ozednjela (postati zedan) ozicar
jd. ovrsi
ozimac s
i
ozad ozakonjavati Ozalj, Ozlja (zem.) ozaljski od Ozalj
ozdo
jd. -ice,
-ici
ozljedivati oznaciti oznacivati
ovjeciti
ovrha i
se,
ovcarnica ovcevina ovcica
otrebine
otrijebiti,
ozgo ozgora ozimacan, -cna ozimce, -eta
otrcati
otreznjavati se
ozelenjeti, ozelenim, ozelenjeh, ozelenio, ozelenjela (postati
ovamosnji ovca ovcar ovcara
otput (pril.) otraga
-ljujem
sto
(uciniti
zelenim)
otvrdnjavati
ovnic ovneci ovostran
otrebljivati,
ozeleniti
zelen)
otvarati otvrdjelost, -oscu
ovjekovjeciti ovjen^ati ovjeroviti ovjerovllenje ovladati ovlast I jd. ovlascu ovlasti ovlastiti, ovlasten ovlascivati
otprije otprijed otprilike (pril.) otpucati,
otvarac
oveci
otpocinjem
otporucivati
otprvo
ozeblicina
ovdje-ondje
otpocinak, -nka otpocinjati, otporuciti
i
ozdola ozdravljenje ozebao, ozebla ozeblina
t
i
oziviti (povrati u Zivot)
koga
ozivjeti (postati ziv) ozivljavati i ozivljivati
ozuciti
ozujak, ozujka ozujski
p
p
para (novca-
krat. za
na jedinica) P kem. znak za fosfor pabircar pabirceci pacificki prema Pacifik Pacifik Tihi -im,
pabirciti,
>
ocean
pacifisticki cifist
i
prema pa-
pacifizam G mn. -nata
packa DL jd. packi, G mn. pacaka pacad prema pace, -eta
t
i
h 1 a d e-
pacetvorina pacica um. od patka pafciei, -ca prema pace, -eta pafcji
G
mn.
pahuljica pahuljicav pakao, pakla paketic Pakistan,- Istocni
padavica-
DL
jd.
-ki,
padavicarov i padavicarev padavicav padisah V jd. -hu, mn. -asi
V
padobranac, -nca, -nee
jd.
-n£e padovski padski prema Pad
jd.
(rije-
G
pakostan, -sna
DL
jd.
-ljci,
pahati,
pahulja
-am, pahajuci
prema
palac, palca,
V
jd.
jd.
paliti
pameti
pamtilac, -ioce,
V
-ioca,
G
mn.
jd.
-ilaca
pal-
pamucast pamucika
(hot.)
Panama
mn.
panamski; Panamski kanal Pancevac, -vca, V jd.
DL
jd.
-ki,
i
-ace,
de, mn. palci, palaca (prst); palac, paoca,
palaca palacinka
i
pamtivijek pamucan, -cna
kostiti
Pakracanin mn. -ani pakraeki
G
-ki
ma
(zem.); pana(vrsta platna)
-vCe pancevacki; Panceva-
palacni palcani paldani Palcica (ime iz bajke) palcic (mali palac, ptica); Pal5ic (ime iz bajke)
Pancevka DL jd. -ki, G mn. -ki Pancevo pandza G mn. pandza i
paleocen paleogen
panegirican, -cna panegiricar panican, -cna
>
paleozoik paleozojski leozoik
5ki
(zem.)
rit
pandzi
panicar panicarka
prema pa-
palicica
mn.
DL
jd. -ki,
G
-ki
panika DL jd. Panonac, -nca,
-ci
V
jd.
-n5e -aci
(kukac)
mn. -ki
mn. paljba
pametnjak V jd. mn. -aci pametnjakovic
ici
ka Po); Padska nizina palicnjak mn. pahalica pahaljka
G
pamecu
-ice,
paleolitski
V
Palmotica
pamcenje pamet I jd.
Palmotice-
ulica, Ulica Junija
paljbi paljenje
paleografija
padobrancev Padovanac, -nca,
va
paljba
paklic
mn.
-ki
mn. palma,
Palmoticev;
paklenjaca
mn.
G
palmi
Pakistan, Zapadni Paki-
pakosnica pakosnicki pakosnik V
-vna
palistic
palma
paoci, palaca (Sipka u tocku)
pacinjak mn. -aci
i
palijativan,
palikuca
pakosdah pakoscenje prema pa-
ina
padavicar padavicarev rov padavicar ka
pahuljast
pahuljav
pakostiti, -im,
(pril.)
>
235
pakost, -o§cu
pacati se pace, -eta, zb. pacad mn. pacici
pace, paca
pansion
stan
pacijent paoljentica
pace
—
Palic (zem.) palicki prema Palic; Palicko jezero palijativ
Panonija
Panonka DL jd. -ki, G mn. -ki panonski; Panonska nizina
pansion
> penzion
;
—
panslaven
236
patuljak
panslaven pariski i pariski Pari§ka komuna Panteon (gradevina u Rimu, u Parizu); pan- Pariz (zem.) teon (grobnica)
Parizlija
pastirce, -eta, zb. i
>
Parizlija
i
Parizanin
pantomimicar Pantovcak (ulica u Zagrebu) panjaca (tip §ume)
Parizanin mn.
Parizanka
DL
G
>
-cad
-cici
pastircic pastiricin pastiric
pastorak, -rka,
-ani jd. -ki,
mn. -ki Parizlija i Parizlija
panjic papigica papinski
mn.
V
jd.
mn.
-rce,
pastorce, pastorcica
-rci -eta, zb.
-cad
pastorka DL jd. -ki, G Parizanin mn. -raka i -rki parnaski papinstvo parnasovac, -vca, V jd. pastrvcica pastuh, V jd. -use, mn. papiric -vce -usi papirnicar parnicar paprat I jd. -ti i -acu parnicarev i parnicarov pastuharnica pastusast paprenjaca parnicarka DL jd. -ki, pasanac, -nca, V jd. papricica G mn. -ki papuca -nee parnicarov i parnicarev pascad prema pasce papucar parniciti se pasce, -eta, zb. ^cad papucarev i papucarov parnicki i parnicni pasic (pasin sin); Pasic papucica parnjaca papucic urn. od papucar parobrodic (prezime) papucki prema Papuk paski prema Pag parobrodski patak, -tka, V jd. -tku, parabolican, -cna paroh V jd. -ose, mn. mn. paci, G mn. paParacin -osi Paracinac, -nca, V jd. taka parohija patetican, -cna -nee parohijski Paracinka DL jd. -ki, G paroscic pateticnost, -oscu patilac, -ioca, V jd. mn. -ki parozak, -oska, mn. *paradajz > rajcica -ioce, G mn. -ilaca -osci Paragvaj (zem.) patka DL jd. patki, G partijac, -jca, V jd. Paragvajac, -jca, V jd. mn. pataka -jce patkica -jce partijka DL jd. -ki,
Paragvajka
G
mn.
DL
jd.
-ki,
-ki
paragvajski paralelnost, -oscu paralitican, -cna paraliziranost, -oscu
V
jd. -ice,
G mn.
-ici
> nametnik
parazit parcijalan, -lna •parce, -eta
>
(i
ko-
c)
paric parionica paripce, -eta Paris (mitska osoba); drugo je Pariz pariski i pariski
Parisov
mn.
jd.
-ki,
-ki
partnericin parveni, -ija
>
skoroj evic > skoroj
e
vie ki
pasha
DL
jd.
patlidzan patnicin patnicki patnik V
prema patnica jd. -ice,
mn.
-ici
parvenijski
paranoja
rn a d
DL
partizanka
paranoican, -Cna
paranoik
mn. -ki partijnost, -oscu partijski
-hi
Pasha (vjer.) pasic um. od pas (zrtva);
pasijans (kart.) pasioniran stra-
>
patoloski patrijarh
mn.
V
-rsi,
jd.
G
-rse,
mn. -rha
patrijarhalan, -lna patrijarhalnost, -oscu patrijarhat patrijarsija patrijarsijski rodoljub patriot ropatriotizam, -zma
>
>
pasivnost, -oscu
doljublje patriotski > rodov 1 j ub
pasjaca
Patroklo
s t
ven
patuljak, -ljka,
pasji
paska
i
DL
jd.
-ki
-ljce,
mn.
V
-ljci
jd.
—
patuljcic
paucina paucinast
pecalbariti
pecatni pecatorezac, -esca, -esce pecatorezacki
paucnjak mn. -aci pauk V jd. -u£e, mn. pauci i paukovi paunce, -eta, zb. mn.
Peceneg mn.
V
jd.
pecenka
pauza > s t a n k a Pauzanija Pavao, Pavla Pavicin prema Pavica
-rki,
(bot.)
pazdrijen
DLI
mn. -usima pazusni pazenje prema paziti
mn. paznja
paznji pcela
i
V
jd.
pcelarov
pcelariti
pcelarnik mn. -ici pcelarov i pcelarev pcelcev pcelica pcelicin Pcelic (zem.) pcelinjak mn. -aci Pcinja (zem.)
pecac peca pecacenje
pecak mn. -aci pecal, -li (bol, tuga) pecalan, -lna
G
mn.
V
i
jd.
V
jd. -ice,
mn.
-ici
-ki
jd. -rci,
Pecanka DL mn. -ki pecar pecarev
pedijatar, -tra pedijatrijski Pegaz jd. -ze (mit.)
peharnik
-rci
pejgamber (poslanik Bozji);
Muhamed-pej-
gamber; Pejgamber
(Muhamed)
G
pejorativan, -vna
(pogrdan) pejzaz pajzazist
pekinski prema Peking Telazgi (mn. m. r.), -ga (prastanovnici Grdke)
pec; Pec (zem.) Pecanin mn. -ani (covjek iz Feci) i
jd.
peharcic peharnicki
pecuski prema PeCuh
pazljiv pazljivost, -oscu
V
-aci
pehar
pecurka DL mn. -raka pecurkast
pazikuca
-lea,
mn.
pecenjarnica pecenje pecica um. od peca Pecuh (mad. Pecs)
pazdrenovina
G
G
pecenjak mn. -aci pecenjar pecenjara pecenjarka DL jd.
paviljoncic
paziiho mn. -ha,
-nci,
mn.
pedesetogodisnji
-ezi
-ki
pavijan (majmun) paviljon pavjencic
DL
pedagogija pedagoski pedantnost, -oscu pedesetogodisnjak -aSe,
peceneski pecenica
-£ad paunicin paunic
pcelce pcelar pcelarev pcelarica
pecacen
pecatiti,
paucni
pcelac,
-ozi
pecat
pauciti se paucljivost, -o§6u
237
peenjak mn. -aci ped I jd. pedi i pedu pedagog V jd. -oze, mn.
pecalba pecalbar
patuljcic
paznja
penzionirati
G
-ki,
pelazgicki pelin Pelister (zem.)
pelivan peloponeski
pecarov
pecarica pecarija pecarnica
Peljesac, -sea,
pecarov i pecarev pecem, pecijah pecah, peci, pekuci pekao, pekla
Peljescanin mn. -ani (covjek s PeljeSca) Peljeska DL jd. -ki, G mn. -ki (iena s Pe-
Peloponez
peci,
i
jd. -§ce
Ijesca)
pecica pecina pecinar
pecinarka
V
peljeski
*pendzer
DL
jd. -ki,
G
mn. -ki pecinast pecinski pecki prema Pec; pecka patrijarsija
pecni prer7ia pec pecnica
>
penzija > penzijski
p
m
ro z o r i
ro
vina
> miro-
vinski penzion penzionat penzioni > penzijski penzionirati umiro-
>
vi
t
i
penzioner
238
> umirov-
penzioner 1 j
enik
V
Perzej Perzija Perzijanac, -nee Perzijanka
V
-nca,
DL
G
-sci,
jd.
jd.
G
jd. -ki,
mn.
jd.
mn.
pestic (hot.)
V
jd.
(hot.)
Petrovcanka G mn. -ki petrovcica
Petrovdan
perovoda (pov.)
petogodisnji petogodisnjica
persiflaza
petokolonastvo
personal
> osoblje
petoljetka
persun
jd. -rci,
Peruanac, -nca, -nee
DL
jd.
V
G
jd. -ki,
-ki petoljetni jd.
-ki,
peruanski peruscica um. od pe-
ru§ka Perusic (zem.)
G
> Petrovo
petrovski prema Petrovo petsto (500) petstogodisnji petstogodisnjica pet-sest
pianissimo
veoma
(glaz.,
Pican, Picna (mjesto u -rci,
G
mn. raka i -rki petoskolac, -lea, V jd.
Istri)
pice
pidzama *pihtije, -ja
-Ice
mn.
jd. -ki,
tiho)
petomjesecni petorka DL jd.
petoskolka
DL
petstoti (500.)
mn.
Peru, Perua (zem.)
Peruanka mn. -ki
DL
G
petrovaca petrovacki prema Petrovac i Petrovci Petrova gora Petrovaradinac, -nca, V jd. -nee Petrovaradinka DL jd.
petnaestogodisnji petinaestogodisnjica
perjanistvo
jd. -jci,
G
petnaesti (15.) petnaestica petnaestina (1/15)
DL
DL
-ki, mn. -ki Petrovci, -vaca; mn. m. r., (zem.)
(15)
mn. petodinarka G mn. -ki
G
Petrovac, -vca, V jd. -vce (zem.); Bosanski Petrovac; petrovac
Pescenica petaca petak -tka, mn. peci
petnaestodnevni
-ice,
-ki,
(zena iz Pe-
-ki
perjanicar perjanicki perjanik V
jd.
jd.
jd.
petrolej
pe§cu petrolejka
i
peristalticki
-ici
DL
V
Petrograd (pov.) petrogradski
petljanac, -nca,
>
petrarkist petrarkisticki Petrinjac, -njca, -njCe Petrinjcica -ki trinje)
pesimistican pesimisticki pesnica pesnicati se pest I jd. pesti
-n5e petnaest
rarki, Petrarku Petrarkin
mn.
peteroclan
-ioce period periodican, -Cna periodicnost, -o§cu pra*perionica o nica peripateticki
petparacki petpostotni pet puta Petrarca, Petrarke, Pet-
Petrinjka
-ki perzijski
petak, -aka, mn. -aci Petar, Petra; Petar Petrovic NjegoS peteljcica peteljka, DL jd. -ljci, G mn. -ljaka i -ljki
jd. -ici
-ioca,
-ki
peruska DL mn. -saka
periferijski perifrastican, -cna perihel
perilac,
mn.
perusicki
peracica peraci (prid.) perajica peraski prema Perast Peraskinja (zena iz Perasta) Perastanin mn. -ani percepcija percipijent G mn. -nata percin perecar perfektivnost, -os6u perfektnost, -oscu Pericin prema Perica
perika DL Periklo
Perusicanin mn. -ani Perusicanka DL jd. -ki,
G
penjac penjacica pepeljuga DL jd. -uzi; Pepeljuga DL jd. -gi pepeo, pepela perac
pijaci
DL
-ki
petovjekovni
jd. -ki,
G
tina pijaca pijaci (prid.)
>
h
1
a d e-
pi j an
—
pjesanca
239
pilotski pijan pijanac, -nca, V jd. -n£e piljarev i piljarov piljaricin prema piljapijancevati, -cujem, rica pijanciti -cujuci piljaricki pijancina piljarov i piljarev pijanciti, -im, -ceci piljenje prema piliti i pijancovati, -dujem
pistoljcina pistoljic
pitac pitacica
>
Pitagorin prema Pitagora; Pitagorin poucak
>
pijanciti pijandura pijanicin pijanicki
-im (netremice
piljiti,
prema
pijanica
gledati)
DL
pinakoteka
DL
ping-pong t
-ijem
pijavica pijedestal
pionirka
pijenje prema piti pijesak, -ska, mn. -sci; Han-Pi jesak (zem.) pijetao, -tla, mn. -tli -tlovi pijetet pijetlov
DL
G
-ki,
jd.
-ki
piratski Pireneji, -ja (mn. m.
pirenejski;
Pirenejski
mn. -ki
pijuk
pirotski
>
ti
na
pilac, pilca,
V
jd. -Ice
V
jd.
pisardic i
pisarov
pisaricin pisarnicki
pisarov
pilastar, -stra
piskutati,
pismenost, -o§cu piscev
pilici
um. od
pilica
pito-
pitomost, -oscu pitoresknost, -oscu
pivnicar pivnicarev i pivnicarov pivnicarstvo pivnicki pivotocje *p jan pijan
pjega
DL
jd. pjegi,
G
pistoljcic
pjegast
pjegav pjegavac, -vca, -vce pjegavica pjegaviti,
V
jd.
-im
prema
pisce
pjehe pjena
> pjegice G mn. pjena
pjenast pjenica pjennsac, -§ca pjenusati se
pjenusav
pisarev piskavost, -o§6u i
pileci
pilicica
prema
pjegaviti pjegavost, -oscu pjegica
pirueta pisac, pisca, pisaci
pisarev
Pitomaca
pjegavljenje
pijuc(k)ati
pijucuci pijukavac, -vca, V jd. -vce pikantnost, -o§cu piktije, -ja hlade-
i
mn. pjega
zem.)
pirotehnicar pirotehnicki
pijukati, pijucem, pijuci,
jd
>
r.,
poluotok *pirinac, -n5a > riza Pijev prema Pio pijevac, -vca, V jd. -vce Pirocanac, -nca, V jd. -nfe pijevcev pijevciti se, -im se (po- Pirocanka DL jd. -ki, G nasati se kao pijevac) pijevnica
V
mica
pionirkin pipavost, -o§cu pipnicar pipnicarev i pipnicarov pipnicarstvo i
pij, pi-
pitomcev pitomicin
pionircic
zb.
-mce Pitomaca
mac
pion (pjeSak u sahu)
-zu
-cad
-eta,
pijem, pijah,
jd.
pitomacki prema pito-
Pio, Pija
mn. -stava pionir
jd.
pitance,
pitomac, -mca, Pinokijo),
(cit.
-ija, I jd.
pijaster, -era (novae)
Pijemont Pijemontez V pijemontski
V
juci, pio, pila, pij en pitkost, -o§6u
>
Pinocchijev
mn.
pitagorovac, -vca, -vce piti,
eni s
Pinocchio
G
G
jd. -eci
pine mn. pindevi (pas) s t o 1 n i
pijanino pijanist (glaz., glasovirac) pijanistica pijanisticki pijan ka jd. -ki, mn. -ki pijanost, -oscu
pijanstvo
pitagorist
piljiti
-u6em
pjennsavost, -o§cu pjenusiti se pjesan, pjesni (zast.,
pjesma) pjesanca (zast., pjecmica)
G
pjevanka mn. -ki
DL
jd. -nci,
plamicak, -cka,
V
pjevuckati pjevucnuti,
-nem
planinarev
placevan, -vna
can
pjesnikinja pjesnikinjin
placidrug
pjesnikov
>
pjestovati,
dadilja,,
-ujem
njegovati
>
pla-
pjesak)
sci,
mn. plamn. plastaka
G
placljiv placljivac, -vca,
V
plastican, -5na plasticnost, -oscu plastiti, -im, plasden
Plascanin mn. -ani (covjek iz Plaskoga)
jd.
DL
Plascanka
placljivica
mn.
placljivko
koga)
G
jd. -ki,
-ki (zena iz Plas-
placljivost, -oscu
-im, pjesaceci pjesacki pjesadija pjesadijski
pjesaciti,
jd.
-ace,
mn.
-aci
pjesakov pjesastvo pjescan pjescanica pjescanik mn. -ici pjescara pjescarica (pcela) pjescarka DL jd. -ki, -ki (ptica) pjescenjak mn. -aci
plasce prema plast placa plascenje prema plastiti placati, -am plaski placen prema platiti Plaski, -koga (zem.) placenica plasljivac, -vca, V jd. placenicki -vce placenik V jd. -i6e, mn. plasljivCev -ici
placevni
>
p1a
t
plasljivicin plasljivost, -oscu plastic platac, placa, jd. place
ni
placica plagijat plagijator
V
placen plativost, -oscu
platiti, -im,
plah
G
plahost plahovati,
platni
-hujem
plahovit
pjescina
plahovitost, -o§cu
pjesice
plahta
pjeske pjetlesina
plahti plahtica
pjetlic
plakati, placem, placi,
pjev pjevac pjevacev pjevacica pjevacki
planinarov
(plastic)
mn.
jd. -uze,
-vce
pjesac, -§ca (zast.,
mn.
>
-uzi
njegovateljica
i
plastak, plaska,
placko
pjesnistvo
V
V
jd.
-teci, -tio, -tjela
mn. placan, -cna
-ici
V
planetarij planetoid planetski
plac -ice,
G
-ci,
-cku, mn. -tci plamtjeti, -tim plamcah,
jd. -uze,
-im
pjevusiti, jd.
jd.
plamenjaca
pjevcji pjevica pjevidrug
mn. -uzi pjevnuti, -nem jd.
-ici
plamenka DL mn. -naka
pjevcina
V
-nci
plamencic plamenik mn.
pjevcic
mn. pjesama
V
p jestin ja
G
-am, pjevajuci
pjevati,
-rce pjesnicki
pjesak
plamenac -nca plamenak, -nka, mn.
pjevalo
pjesmarica pjesmica pjesmotvor pjesmotvorac, -rca,
pjesnik
plavka
pjevaliste
pjeskar pjeskarica pjeskarnica pjeskarski pjeskavica (hot.) pjeskovit pjeskovitost, -o§cu pjeskulja pjeskusa
pjesma
—
pjeskar
240
G
mn. plahta
i
platiti
V
jd.
i
-vce
plavicast
placuci
plaviti, plaviti,
-im (Lonja plavx) plavim (finiti
plavim)
plamcenje prema plamtjeti
plamecak -cka, -5ku mn. -6ci
prema
placa plato, platoa plavac, -vca, plavcica
V
jd.
plavjeti,
plavim (posta-
jati plav) jd. -ki, plavka
DL
-ki
G
mn.
—
plavljenje
prema plaviti plavjeti; plavljenje prema plaviti
plavljenje
plavoca plavojcica
DL
Pljevljak
pleternicki plicina
plicak mn. -aci plijen mn. pljenovi plijenak, -nka, mn. -nci plijeniti, -im, plijenjen plijesan, -sni, I jd. plijesni i plijeSnju plijeviti, -im, plijevljen (odstranjivati korov) plijevljenje
241
plovidba G mn. -daba plovucac, -cca pluca, pluca (mn. s. r., med. i jd.: desno pluce, lijevo
pluce)
plucas plucasica -jki, G mn. -jaka i plucevina -jki plucica mn. s. r. plavojkin plucni plavook plucnica plazmatican, -cna plucnjak plijevnja plazmodij plus-vodic Plinije Mladi plazenje prema plaziti plutaca plebejac, -jca, V jd. -j5e plinomjer pliocen (geol.) puCanin plutokracija plitak, -tka; komp. plici plutokrat plebejcev pliticast plebejka DL jd. -ki, plutokratski puCanka plitkoca mn. -ki plutonij plitkost, -o§cu plebs, plebsa puk pljacka DL jd. -ki,
plavojka
jd. -jci
i
>
G
>
>
V
plitkoumnik
plecat
jd.
-ice,
mn.
G
-ki
mn. -ici pljackas mn. plitkoumnost, -oscu pljackasica Plitvicka jezera (jezera); pleci, G mn. pljackaski Plitvicka Jezera (napleci, DLI mn.
plecatost, -o36u jd. pleca,
piece
G
ple6a pleca
i i
plecima plecka
selje) Pliva (rijeka);
(tvornica,
plecni
*pleh > lim *plehnat lim en plemenitost, -o§cu
pleonastican, -cna plesac plesacev plesacica plesacki plesti, pletem, pleo, plela pletaS pletacev pletacica pletacki pletaci (prid., pletaci jd. -nci,
G
mn.
G
ploha
DL
jd. -hi
plosan, -sna
-ki
pletenjaca pletenjak mn. -aci pletenje Pleternicanin mn. -ani Pie tern i can ka DL jd. -ki,
i
plocnik mn. -ici plodic plodnicki prema plodnica plodnost, -oscu plodenje prema ploditi
stroj)
DL
rijec
Pliva) plivac plivacica plivacki plivaci (prid.) Plivin prema »Pliva« plivski prema Pliva; Plivsko jezero ploca; spomen-ploca Ploce (zem.) plocica
plemenstina plemic plemicki
mn.
»Pliva« je pot-
kad
puno jasno da je o tvornici, moze
>
pletenka
pljackati,
-ki
ploska
G
DL
mn.
plosnat ploscica plostimice plotic
jd. -sci i -ski,
-ki
-am
pljenidba
G
mn. -daba
pljenitelj pljesak, -ska pljeskati, pljeskam
i
pljescem, pljeskaj pljesci, pljeskajuci pljescuci pljeskavica pljesniv pljesniviti,
i i
-im
pljesnivljenje pljesnivost, -oscu pljesnuti, -nem Pljesevica (gora u Lid) Pljesivica (gora kraj Sa-
mobora) pljeti,
plijevem
>
pli-
jeviti pljeva pljevac pljevacica pljev aljski
prema
Pljevlja Pljevlja, Pljevalja,
Pljevljima (nin. s. r., zem.) Pljevljak V jd. -aCe, mn. -aci
i
—
Pljevljanka
242
DL
Pljevljanka
G
mn.
jd.
-ki,
-ki
pljevurina pljuska DL -sci, G mn. -saka pljustati, -tim pljuvacka DL jd. -ki, G mn. -ki i -caka pljuvacni (pljuvacne zli-
poblijedjeti, -dim, -dio, -djela (postati blijed) poblize (pril., on to zna poblize)
pocek mn.
-eci
pocekati pocelo
pocem
(vez., pokr., po§to)
poceprkati pocerupati
pobocan, -cna
pobocke pobocnica
pocest;
pobocnicin pobocnicki
pocesto pocesati
pobogu
jezde)
podalek
komp. pocesci
pocesljati
(pril.)
pljuvacnica pneumatican, -Cna
pobolijevati, -am, pobolijevajuci
pocetak, -tka, mn. -eci
po po
(prij.)
Po,
Poa
pobornicki pobozicni poboznjacki
pocetni pocetnicin prema poCetnica pocetnicki pocetnik V jd. -ice, mn.
>
po
1 (polovica) (rijeka u Italiji,
V
poboznjak
prid. padski)
pobacen prema pobaciti
jd. -ace, -aci pobratiti, -im, pobracen
pobijac
pobrde
pobijati pobijediti, -im, pobije-
pobrezje pobndivati pobunjenicki
mn.
pobacaj
den pobijeliti, -im, pobijeljen (uciniti bijelim) pobijeljeti, -elim, -elio, -eljela (postati bijel)
pobiljeziti
mn.
V
pobijem, pobijen
pocinitelj pociniteljica pociniti
jd. -ice,
-im
pocijepanost, -o§cu pocijepati, -am, pocije-
ma
pobjegnem pobjeda G mn. pobjeda
pocjepkanost, -oscu pocjepkati
pobjedan, -dna
pocrniti, -im, pocrnjen (udiniti crnim) pocrnjeti, pocrnim (po-
pobjednica pobjednicin pobjednicki pobjednik V
stati crn) pocrveniti, -im, pocrve-
njen (uciniti crvenim) jd. -ice,
mn.
-ici
pobjednistvo
-dujem
pobjedivati,
pobjeg mn. -ezi pobjegljiv
pobjegnuti
i
pobjeci,
pobjegnem pobjegulja pobjesniti, -im i pobjesnjeti pobjesnjeti, -snim poblijed; komp. pobljedi poblijediti, -im, poblije-
den (uHniti blijedim)
poorvenjeti, -enim, -enio, -enjela (postati erven) pocadaviti, -im, poca-
pociteljski
pocivak, -vka, mn. -vci pocivalisni pocivaliste
>
pocastiti, -im,
pocascivati,
-cujem
jd. -ci,
G
-ki pucivati
DL
mn. -vki i)
pocascen
pocasnica (pjesma uz
DL
mn.
pocivka
p o 5 e v(§ pocarkati se pocasni pocasnica (pjesma u pocast) pocastan, -sna
6aSu)
pociscen pocitanje Pocitelj (zem.)
pocistiti, -im,
pocivalo pocivaljka
davjela pocaditi *po2am(si)
pocinuti pocinjac pocinjati, -njem (ns. prepoceti) pocinjati, -njam (ns. prema pocinjati)
pocincati
pobjeci,
pobjeditelj pobjediteljica pobjedljiv
-ici
>
-ici
pociganciti,
pocnem
pocetverostruciti *pocimati p o 6 in j a ti pocinak, -nka, mn. -nci
pan
pobirac pobiti,
pobunjenik
poceti,
jd. -vci, i
G
-vaka
pocovjeciti
pocupati pocenje prema potiti se pocerati > p o t j er a ti poci,
podem
pocudan, -dna pocutjeti, -tim,
>
pocucen
os j etit podalek; komp. podalji
podalje
podici,
podalje (pril.) podanicki podanistvo podao, podia podastirac
*podrazavalac
podignem
> po-
dignut i podici,
podidem
podignuce podij
-rem
podstrijeti,
—
podijeliti,
-im,
>
podivljaciti se
podbadac podbadacki
podizac podjacati podjarivac podjarmljivac
podbijac podbiti, -bijem
podbogom
(pril.)
podbradak, -atka, mn. -aci
podbrezje podbuhao, -hla podbuhlost, -oscu
-kujem
podcjenjivati, -njujem podcrtati
podcrtavati podcasnicki
V jd.
-ice,
-ici
podciniti
dakon
> sub-
podebeo, -ela; komp. podeblji
Podgorac (zem.) podgovarac podgovaracica podgrade
-dujem -jem
podgradivati, podgrijati,
sit
podgrijavati podgristi, -izem podgrlac, -lea (jamica
Podlapaca (zem.)
podleci, podlegnem podletjeti, -tim podlijegati, -ezem podlijevati podlistak, -ska, mn. -sci podliti,
mn.
(pril.)
podnijeti,
-nesem (pril.)
podno (prij.) podnoc (pril.) podnosilac, -ioca, G mn. -laca podnosljiv podnosljivost, -oscu
podnozje podobnost, -oscu
podobrano
(pril.)
podocni podocje podoenjak, mn. -aci
mn.
-ljka,
pododsjek mn. -eci podojiti, -im, podoj podomaciti se podosta (pril.)
podozrenje
-aci
podmetac
Podhum
podmicivac
>
s
mn
u
a
j
> su mnjati, sumnji-
*podozri je vati
citi podozrivost
>
s
um
V
jd.
-
njicavost Podravac, -vca, -vce
Podravka mn. -ki
-o§ci
podloznicki podloznistvo podloznost, -o§cu
podmicivati, -6ujem
podnebom
-ljci
podmetati, -ecem, -ecuci podmicati, -icem, -i5uci
podiciti se
> podno-
pododjeljak,
pod grlom) podgrtati, podgrcem (selo)
-ice,
jd.
i
podniposto
podlacki podlakticni
podljevnjak mn. (vrsta mlina)
V
podne
podjela G mn. podjela podjeljenik mn. -ici podjeljenje podjeljivati, -ljujem podjenuti, -nem
-lijem podlost, -oscu podlozak, -oska,
podnarednik mn. -ici podnasati
podlapacki prema Podlapac i PodlapaCa mn. podlastvo G mn. -tava, prema podlac
podcinjenost, -oscu
poddakon
e-
podjetinjiti
podciknuti
podcasnik
j
podjev G mn. podjeva podjevojear (sin ro&en poslije nekoliko k6eri) podlacev podlacina
podbuhnuti podcijeniti podcikivati,
podnapiti se, -pijem se podnarednicki
podjednak
podbjel (hot.) podbociti
podmititi, -im, -micen podmitljivost, -o§6u
podmladak, -atka podmornicki podmnkao, -kla podij e- podmuklost, -o§6u
ljen podasnost, -oscu podatak, -tka, mn. -aci podijeljenost, -o§cu podijetiti se podatljivost, -o§cu pod tin j iti podatnost, -oscu podijevati podazdjeti, -zdim
podbacaj
243
DL
jd.
-ki,
G
podravski; Novigrad Podravski, Podravski Podgajci podrazdio, -djela, i podrazdjel
podrazumijevati *podrazavalac > n a si j edovatelj,
oponasatelj
-
c
j
podrazavati
244
*podrazavati
>
na
-
nasati
podstubiste
-dujem
-am
-mam
i
-mljem podrijetlo jd.
-sci
>
potpora, porno podrucan, -5na podrucje podruznicki podsaditi, -im, podsa-
den podsadivati,
-dujem
podsekretar podsekretarev i podsekretarov podsekretarski podsijati, -jem, podsij podsijecati,
-am
podsjecati podsjeci, -sijecem, -sijeci, -sjekao, -sjekla podsjedatelj podsjedati
podsjek podsjesti, podsjednem podsjetiti, -im, podsje-
cen podsjetnik mn. -ici podsmijavati se podsmijeh mn. -esi podsmjehivati se podsmjehnuti se podsmjesljiv
podstaknuti > p ota knu t i podstanar podstanarev i podstanarov pod stan arka DL jd. -ki,
G
mn. -ki
podstanarov i podstanarev podsticaj >poticaj
> poti•podstrek > poticaj *podstrekac > poti-
podsticati
ca t i
ca tel
podvesti, podvezem podviti, -vijem podvlaciti
podstrici, -izi
Podsused (mjesto kraj Zagreba) pods vi jest I jd. -esti
podredenost, -oscu
podrska Dl
poezija
podstresje
sljedovati, opopodredivati, podrhtavati, podrijemati,
—
> svod> svod-
podvodac nik podvodac nik
i -escu podsvjestan, -sna podsav, -§ava
podvodacica
podsisati
podvodenje prema
podsiti, -§ijem
podvoditi podvojenost, -oscu
podsivati podtajnicki
>
s
vod
Ija
podvojiti, -im, podvoj
podtajnik mn. -ici (drugo je potajnik) podtekst poducavati (instruirati, drugo je poucavati)
podvoljcic
poduciti
podvoznjak mn. -aci pod vracati prema
podudarnost, -oscu (geom. je suklad-
podugacak, -cka *poduhvat > pot-
h vat poduka DL
-uci (in-
drugo je pouka) Podunavac, -vca, V jd. -vce strukcija,
Podunavka DL G mn. -ki
jd. -ki,
Podunavlje podunavski podupirac (potporanj) poduprijeti, -prem, -pri, -prv-prijev(Si),
-prijeh,
-pro, -prla, -prt
poduzece poduzetnik
V
> pod-
podvrtati, -rcem, -rci, -rcuci
podvuci,
podvucem -dujem
podzidivati,
pod zimu podzariti podzdrijelni podzeci, -zezem
podzeludnjaca podzeludnjacni podzeti, -zanjem
podzupan
poduze
> pod-
podvadati ti
podenje prema poditi podipati podoniti
poema poentirati poet(a) pjesnik. poetican, -cna poeticnost, -oscu
poetika
DL
podvaljivac
poctizirati
poetski
podvedem
jd. -ici
poetizacija
po dvaput i po dva puta podvecer (pril.) podvesti,
(pot?.)
podaciti se
>
-ici
i
vrgnuti
poenta; ne *poanta jd. -i£e,
poduzetnost, -o§cu
vod
podvratiti
poen
poduzetnicki
mn.
podvostruciti
podvrci
nost)
(si) i
podvornicin prema podvornica podvostrucavati, -am
> >
p j e s-
n i £ki poezija
stvo
pj e
s
n
i-
i-
—
pogaca
pokal
pohvalnica
pogrizem
pogaca
pogristi,
pogacica
pogrmjeti,
pogadac
pogrubiti, -im, po-
pogadacica pogadacki pogadati pogancina prema poganac pogdjegdje pogdjegod pogdjekad > pokat-
kad
-mim
grubljen (uciniti
pohvaljivati, -ljujem pohvatati, -am poimati, -am
grubim)
poimence
pogrubjeti,
-bim (po-
grub) pogubnost, -o§cu pogurenost, -oscu istro§ipohabati stati
>
iznositi
ti,
pohadac pohadati
pogdjetko pogdjekoji
i po gdjekoji pogibao, -bli, I jd. -bli i -blju pogibija poglavaricin prema poglavarica poglavicin prema poglavica poglavicki pognojiti, -im, pognoj pognutost, -oscu pognjeciti pogodnost, -oscu pogonic > g o n i c pogorjelac, -lea, V jd.
pogospoditi
se,
-im
pohajduciti se pohapsiti, -im, -psen poharati poharciti (potrositi) pohitati, -am (pobacati)
pohititi (dohvatiti, uzeti) pohitjeti, -tim, -tjeh, -tio, -tjela (po-
pohodni pohota
pogostiti, -im -oscen pogotovo i pogotovu pogranicni
pohotljivac, -vca, jd.
pogrbljenost, -oscu pogrciti (uciniti
Grkom) pogrditi, -im, pogrden (uciniti grdnim, na-
poisijecati,
-am
poiskakati, -acemo poiskati, poistem poispremetati, -ecem poispremjestati, -am poisprepletati, -ecem poispresijecati, -am poisprevrtati, -rcem poistovjecenje prema poistovjetiti poistovjecivati, -cujem poistovjetiti, -im,
-ecen poizblize
pojacanje pojacavati
pohotan, -tna pohotljiv
-oden
poimeniciti, -im
poizrazbolijevati se, -amo se poizrazdjeljivati pojacajan, -Jna pojacati
pohoditi se,
poimenice poimenican, -cna poimenicavati, -am
poizbor (pril.) poizdaleka poizdalje
zuriti)
pohladan, -dna pohlepa pohlepan, -pna pohlepnost, -o§cu
pohod
-Ice pogorjeti, -rim, -rio, -rjela
245
V
-vce
pohotljivica pohotljivost, -oscu pohotnost, -oscu pohraniti, -im, -anjen pohranjivati, -njujem pohrdati i pordati
pojahati, pojasic
pojasem
po jedan po jedanput pojedinae, -nca,
grditi, osramotiti) pogrdjeti, -dim (postati
pohrliti
po jednom
grdan, ruzan) pogrdivati, -dujem
pohrvacivati, -cujem pohrvati se i porvati
pojeftiniti pojeftin.ienje pojeftinjivati,
pogrebem
pogrepsti,
pogresan pogresiv
pogreska
G
pogresljiv
i
DL
jd. -sci,
mn. -saka
pogresnost, -o§cu pogrijati,
pogrijem
pogrijavati pogrijesiti,
-im
*
se pohrvatiti, -im, -acen pohuliti, -im, -uljen
pohumlje *pohvacati > h v a t a t
poi
pohvala
V
jd.
-nee pojedinacan, -cna pojedinacnost, -oscu pojedinost, -oscu
-njujem pojiti
pojmiti pojmljiv pojunaciti
pohvalan, -lna
pokadsto pokajnicki
pohvaliti, -im, -aljen
pokal, -la
pokasno
246
—
politra
pokasno pokatkad
pokrivac pokrivacki
poleci,
pokazivac
pokrivenost, -o§cu pokrociti pokrojiti
poledice poledina
pokceriti
pokcerka pokipjeti, -pi, -pio, -pjela
pokleknuce prema pokleknuti poklic > p o k 1 i k poklonicki poklonistvo poklopcic pokoji i po koji (pokoji od vas zna po koji put sam to vet rekao) pokoji put (katkad,
prema po to
koji put
vec govorim)
pokojnicin (prema pokojnica) pokojnictd pokoljenje nara-
>
staj pokornicki pokornost, -o§6u pokozicrti
pokracenje prema pokratiti
pokraci pokraci vati, -cujem pokraj (prij.) pokrajina; Socijalisticka Autonomna Pokrajina Kosovo, Socijalisticka Autonomna Pokrajina
Vojvodina pokratiti, -im, -acen
pokreciti
pokrepa pokrepljenje pokrepljivati, -ljujem
pokretac pokretaSica pokretacki pokretati, -e6em pokretljivoit, -oScu
pokretnost, -o§6u pokrhati, -am pokrice pokrijepiti, -im, pokrijepljen pokriti,
pokrijem
(pril.)
polemican, -cna polemicar polemicki polemika DL jd.
pokrovcic pokrstiti, -im,
pokrsten pokrstavati pokrstenica pokrstenje
-ici
polet poletan, -tna poletarac, -rca, jd. -rce poletarce, -eta poletjeti, -tim, -tio,
V
pokrupno (pril., ali po krupno kamenje) pokucar pokucarac, -rca,
polezem
polecke (poledice)
V
jd.
-rce
-tjela
poliandrija (mnogo-
pokucarcev pokucarica pokucaricin pokucariti
pokucarski pokucstvo pokuhati pokunjenost, -o§cu pokupski; Pokupsko, -oga (zem.) pokvarenjakovic pokvarljivost, -oscu pol (polovica); pol, -a (krajnja tocka); Pol (zem.), Sjeverni pol, Juzni pol (zem.) sjeverni pol, juzni pol (na magnetu), plus-
minus-pol
-pol,
polagac polagacica polako polapski prema Polablje; Polapski Slaveni polaptati -poem polarizacija polarizacijski polar ni; polarni krug,
polarno svjetlo, Polarno more, Polarna zvijezda (Polarnica) Polarnica polarnik (polarni krug) polazak, -aska, mn. -asci poleci
> polegnuti
muStvo)
V
policajac, -jca, jd. -jce policija policijski policist policica um. od polica poliedar, -dra polifonijski polihistor (sveznalica) polijegati, polijezem polijen (pomalo lijen) polijepiti, -im, polijepljen polijetati,
-e6em
polijevati
Polimlje prema Polinezija polinezijski
Lim
Polinezanin mn. -ani Polinezanka DL jd. -ki,
G
mn. -ki poliptih mn. -isi politehnicar politehnicki politicar politiSarev i politicarov politicarka DL jd. -ki, G mn. -ki politicarov i politica-
rev politick!
DL
politika jd. -ici; Politika (novine) politra mn. -tara
G
(boca od poia
litre)
— Pompejev
polivac
> poljevac
polivac
>
polivati va ti
po
1 i j
e-
poljodjelka
G
DL
jd. -ki,
mn.
-ki poljodjelski poljodjelstvo
i
polonij polovican, -cna polovicnost, -o§6u
poljski
poluciti
>
dobiti,
organizacije)
polumjesecast polumjeseSni polumjesecnik mn. -ici polumracan -cna poluotok mn. -toci; Balkanski poluotok *poluprijecnik
>po-
er
polusvijest I jd. -escu -esti
polusvijet
polutka
mn.
DL
G
jd. -ki,
-taka; Sjeverna polutka, Juzna polutka (zem.) -ki
i
poluvrijeme, -vremena Poljacic
i
um. od
Poljak poljece (polugodiHe) poljepsati poljepsavati
G
mn.
poljicki prema Poljica; Poljicki statut (pov.)
poljodjelac, -lea, -Ice
poljodjelcev
pomaknem >
pomaknuti pomadzariti > p o m a-
V
jd.
-sli
pomi-
pomisljaj pomisljati pomjediti, -im, pomjeden (prevuci, okovati mjedu) pomjer ak po
m
>
pomadariti
pomjerati > pomicati, kretati
pomagac
pom jeriti > pomak-
pomagarciti se pomahnitati, -am pomajciti (uzeti za
pomajku) pomajka DL jd. -jci, G mn. -jki pomaknuce pomalen pomalo (pril.); komp. pomanje (ali: po malo boljem planu); malo-pomalo pomamnost, -oscu pomast I jd. -asti i -a§cu
poma§pomasten pomazanik V jd. -ice, mn. -ici; Pomazanik pomastiti, -im,
cen
i
(Isus)
pamecu
pomjestiti, -im, porn jesten
pomjestati pomlaciti pomlatiti, -im, po-
mla6en pomljeti,
pomeljem
pomnost, -oscu
pomnjiv pomnjivost, -oscu pomociti
pomoc pomoci, pomognem,
pomozi pomocni pomocnicin prema pomocnica pomocnicki
pomocu
i
pomo6u
s
pomodriti (udiniti
pomediti (namazati, zasladiti medom); drugo je pomjediti
pometak, -tka, mn. -eci
modrim) pomodrjeti, -rim, -rjela (postati pomorac, -rca, -rce
pomican, -Cna pomicnost, -o§6u
-am
r
>
jd.
n a-
anC a
*pomorandza r
-rio,
modar)
V
*pomoranca
pometati, -e6em pometenost, -oscu pometnuce (poba6aj) pomicati, pomicem, pomidi, pomiCu6i
pomijenjati,
pomjeriti
nuti;
pomagacica
pometac
poljevac poljevacica Poljicanin mn. -ani, prema Poljica
jd.
I
§ljen
dari ti
polumjer polnmjera (polovicna mjera) polumjesec; Crveni polumjesec (naziv
-sli,
-i§lju pomisliti, -im, i
poljupcic
pomaci,
polugodisnji polnlijevo
i
pomisao,
-ubaca
poludjeti, -dim, -dio, -djela
j
polje
poljubac, -upca,
pos t i 6 i
lum
prema
pomiljeti, -ilim
Poljska
polubraca
pomijesati, -am, pomije§aj, pomije§av(§i),
pomijeSao, pomijesan
pono6ka DL jd. -ki, G mn. -ki poljoprivredni polokati, -ocem Poljska DL jd. -koj
polnocka
247
>
n a-
an6a
pomozbog
(u
izreci:
ni
rod ni pomozbog) Pompej (rimski drzavnik)
Pompejev
Pompeji
248
Pompeji, -ja (mn. m. r., grad §to ga je zasuo Vezuv) pompejski prema
pompozan -zna
>
sjajan, raskoa n,
naduven
pomracenost, -oScu
pomracenje pomraciti
pomrcanje
ponesto (pril.); (ponesto zna, prema: otisao je po nesto bolje)
poni, ponija ponici ponijemciti, -im, poni jemcen ponijeti, ponesem, poni j eh, ponio, ponije-
> poniknuti
la,
pomrcati
pomrcina pomrciti (uciniti
tam-
nim, mrkim) pomrijeti,
poprecke
ponetka
Pompeji
s
—
ponesen
ponize
G
DL
jd. -vci,
mn. popjevaka
jevati
poplacati poplahnjivati, -njujem
-im (pokriti vodom); poplaviti, poplavlm (uciniti plavim) poplavjeti, poplavlm
poplaviti,
-am
(pril.)
pomucati, -cim pomuciti se pomucenost, -oscu
ponoc ponocka i polnocka ponocni ponocnica
(postati plav) poplijeniti, -im,
pomucenje
ponositost, -oscu
pomucivati, -cujem pomusti, pomuzem,
ponovno ponovo
jevljen poplocati poplocavati poplociti
licno
mucan)
ponudilac, -ioca,
pomuzen pomutiti, -im, pomucen ponabiti, ponabijem ponaciniti
ponad
(prij.)
ponadijevati, -am ponajbjesnji i -esniji ponajcesci
-ioce,
G
pooblaciti
poocim poodavna -esniji
ponajvecma
poodavno
-am
popce (mlad pop),
ponavljac ponavljacica ponavljacki
popeci, t
kadsto
poneki i po neki poneki put
ka
zb.
-cad i mn. -cici popcic urn. od pop popecak, -cka, mn. -cci
ponedjeljak, -ljka, d,
popecem
popic popijevati
(popjevavati)
drugo je popjevati popijevciti se {pooholiti se)
poplijeviti, -im, popli-
poplucnica popljeskati,
-skam
i
-escem popljesniviti
po podne
(poslije
dva-
naest sati); popodne (vrijeme od dvanaest sati do sumraka: dodi k mesni u jedan sat
po podne i frstani tavo popodhe)
ci-
Popovo Polje Popov toranj (zgrada u Za(polje),
-cujem
Pop Dukljanin; Ljetopis Popa Dukljanina
ponaticati, -idem
popli-
jenjen
popola (pril.) popov; Popovo polje
poopciti pootplacivati, popabirciti
ponajzesci ponamjestiti, -im, -esten ponamjestati
ponesreciti se
i
poodsijecati,
poopcenje poopcavati
ponajveci
mn. -ljci ponekad > k a
V jd.
-ilaca
poobjedovati, -dujem
ponajljepsi ponajprije ponajtjesnji
i
mn.
po nj ponjavcina ponjemcenje ponjemcivanje ponjemcivati, -cujem
ponajgusci
i
popijevki popisivac popisivacica popiti, popijem, popij, popit i popij en popjevati (malo zapjevati); drugo je popi-
poplahnuti
ponikao, -kli ponisko (pril.) ponizak, -iska poniznost, -oscu ponizavati,
pomre
pomucan, -cna (pri-
popijevka
(mjesto);
grebu)
Popovaca (zem.) popravilisni prema popraviliste
popravljac popravljacica poprecan, -cna poprecice poprecivati, -cujem,
prema
poprijeciti,
drugo je poprecivati poprecke
poprecivati
poprecivati, -cujem,
prema drugo
poprijetiti, je poprecivati
popricati poprijeciti, -im, popri-
jecen poprijeko poprijetiti, po prilici
poprilican, -cna
popudbina popuhati, popusem, popusi popuhivati, -hujem
popuhnuti populacijski popularnost, -oscu popunjavati, -am popustiti, -im, popusten popustljiv poradati (se) porajnski Porajnje (kraj uz Rajnu)
porano
poreznicki porezni k (porezni cinov-
(pril.)
porazbolijevati se, -lijeva se
porazdaleko
(pril.)
porazdijeliti, -im, po-
razdijeljen
porazmetati, -e6em porazmjestiti, -im -esten
porazmjestati poraznost, -oscu porazvjesati
porculan porculanaca (zemlja) porebarke porec (borazina, hot.); Porec (zem.) porecki prema Porec poreci, porecem i po-
reknem poredak, -tka, mn. -eci poredati poredenje > (us)po-
redba, stupnje-
V
mn.
jd. -ice,
-ici
porezovnik mn. -ici (porezni obveznik) porezdzija (eks., poreznik)
Porfirogenet (pov.) poricati, poricem, poricuci porijecje porijedak, -etka (jponesto rijedak); komp.
si to)
porinuce porjeckati se porobljivac porobljivacki porocan, -cna porocnost, -oscu porodicni
porotnicki portret portretski Portugal Portulagac, -lea,
V
jd.
DL
jd. -ki,
-ki
portugalski portugizac, -isca,
V
jd.
-isce (vino) porucati (pojesti rucak) poruciti (poslati poruku)
porucivati,
-cujem
porucnicki porucnik V
poruzniti, -im, -znjen
ruznim)
(uciniti
poruznjeti, -znim, -znio, -znjela (postati ruzan) porvati se i pohrvati se
posamce
(pril.)
posavski; Ljudevit Posavski (pov.)\ Posavski Bregi (selo) posebnicki
poseljaciti poseljacivati, -cujem posezati, posezem posijati, posijem, posij
posijecati
prema
posjeci
posijediti, -im, posij eden (uciniti sijedim) posijedjeti, -dim, -dio, -^djela (postati sijed); drugo je posjedjeti
jd. -ice,
>na-
poremecenost, -oscu
porugljivac, -vca,
rudzba, poruka
V
-vce porugljivost, -oscu
posjecen prema posjeci posjecen prema posjetiti posjecenost, -oscu posjeci, posijecem, posjekoh, posijece, posjekosmo, posijeci, ij)osjekav(si), posjecen posjecivati,
-cujem
posjed G mn. posjeda posjedati posjediti i posjedjeti posjedjeti, -dim, -dio, -djela (malo sjediti); drugo je posijedjeti
-ici
*porudzbina
poremecivati, -cujem
-enjela (postati
rumen)
posirotjeti, -tim, -tio, -tjela (postati sirota) posiviti, -im, -vljen (uciniti sivim) posivjeti, -vim, -vio, -vjela (postati siv)
vanj e poremecaj poremecenje
-enio,
posijelo
-Ice
Portugalka
mn.
rumenim)
(uciniti
pommenjeti, -enim,
posinacki posipac
porodaj porodajni
mn.
porumeniti, -im, -enjen
posigurno
porjecti
porijeklo i podrijetlo porijetko (pril., ali: otis a o je po rijetko
G
249
posjednik
poremetiti, -im, -ecen porez, G jd. poreza, ne *poreza, -ze porezni; ne *poreski
nik)
-im
—
jd.
posjednica posjednicin posjednicki posjednik V
mn.
-ici
jd. -ice,
;
posjednikov
250
posto
posljepodnevni
-dujem
posjedovati,
*posmatrac
posjet, -a (ne *posjeta,
ma t r a 5
>
pro-
posjetitelj posjetiteljica posjetiti, -im, posjecen (drugo je posjecen)
posjetnica poskakati, -ace poskocan, -cna poskocica poskocice (pril.) poskociti
poskrbjeti, -bim, -bio, -bjela poskupiti, -im, posku-
pljen (uciniti skupim) poskupjeti, -pirn, -pio, -pjela (postati skup)
poskupljenje poslanicki poslanistvo *posIasticar
pospjesiti pospjesivati, -sujem posreciti se posrecivati se, -cuje se
postostrucavati
mn.
s
1
a
s t i-
poslije poslije podne (poslije 12 sati); poslijepodne (vrijeme od 12 sati
do sumraka) poslijetati, poslijece
poslodavac, -vca, V jd. -vce poslodavacki posloprimac, -mca, V
-ice,
-mce
DL
posrijedi (pril., npr. posrijedi je neSto
postrijeljati, strijeljan
posrnuce sreuci postan, posna postarati se (postati star)
postarati se nu ti se
> pobri-
-am, po-
postrojiti postudjeti, postudi posuditi, -im, posuden
posude posudenica posudivac posudivati, posunetiti,
-dujem -im,
posu-
necen posvaditi posvadati
posve
(pril.)
posvecenost, -o§cu
posvecenje posvecivati, -cujem
je
-im,
-iden
da se tko
poslusnost, -oscu posljedak, -etka,
postignuce
posljedica posljedicni
postrizi
drugo
stidi)
(osjetiti stid)
mn.
postrici, postrizem,
nogometne momcadi)
posluh
-eci
stajati
posustalost, -oscu
postariti (uciniti starim) postarjeti, -rim, -rio, -rjela (ostarjeti) postava (npr. postava
(u6initi
i
(100°/o-tni)
po strani (npr. po strani)
postiditi,
jd. -uzi
-oci
dvadeset
posrednistvo G mn. -tava posredovati, -dujem posredstvo
postidjeti se, -dim se, -dio se, -djela se
posluga,
mn.
posto tni; jednopostotni (1%-tni), dvopostotni
postrani (pokrajnji)
-ici
podstava postdiplomski postici, postignem
posloprimacki posloprimcev poslovican, -Cna poslovoda poslovotkinja
postostruciti postotak, -tka,
(2°/o-tn|),
posrtati, posrcem, po-
posaljem
spilja
cetveropostotni (24°/o-tni), stopostotni
drugo)
>
sito
posto postojanost, -oscu
postojnski prema Postoj na; Postoj nska
posrkati, p'osrcem
car
jedan
posto,
posmijeh mn. -ijesi posmjehivati se posmjehnuti se
posred (prij.) posredan, -dna posrednica posrednicki posrednik V jd.
poskocke poskocnica
dva
postojati, -im, postoj, posto j eci
posmicati, -idem
-te)
(pril., °/o);
posto,
posljeratni
posjedovni
jd.
poseceriti
posljednji
posjednikov posjednistvo
poslati,
—
postizljiv
postjen (koji je po stijeni, puzavac postj em)
posvema
> posve
posvetiti, -im, posvecen posvijetliti, -im, posvijetljen
posvjedocavati, -am posvjedociti posvjetoviti posvojce, -eta, zb. -cad posvud(a) posast I jd. -asti i -a§cu poscenje prema postiti poseceriti
..
— potpalubni
posiljac
posiljac posiljalac, -aoca,
-aoce, posiljka
G
G
V
jd.
mn. -alaca
DL
jd. -ljci, i -ljki
mn. -ljaka
posljunciti
posmrkati, -r£em
potencijalan, -lna potepuh jd. -u§e, mn. -usi (skitnica)
V
> teskoca
poteskoca
pothraniti pothranjivati, -njujem pothvacati
pothvat pothvatiti, -im, -acen postarov postaricin prema posta- pothvatnicki posokciti
postarev
i
rica
postarov
postarev
i
postedjeti, -dim, -dio,
-djela postedivati,
-dujem
postenjacina postenjakovic posto (vez., pril.); posto-poto postovalac, -aoca, V jd. -aoce, G mn. -alaca posutjeti, -tim, -tio, -tjela
>
potaci potaknuti potajnicki potajnik V jd. -lie, mn. -ici (zast., detektiv) potajnost, -oscu potalijanciti potalijancivati, potalijaniti potalijanjivati,
-dujem -njujem
-mnjen tamnim)
potamniti, -im, (udiniti
potamnjenje prema potamniti i potamnjeti potamnjeti, -mnim, -mnio, -mnjela (po-
taman)
potapac
> >
podc podc poteci, potecem i poteknem
poteci
.
.
.
.
> potegnuti
poteferiditi
potegaca
Potemkin Potemkinov; Potemkinova sela potencijal
-idem (prema
potihano (pril.) potiho (pril.)] komp. potise potijesan (prilidno tijesan); komp. potje§nji i potjesniji potijesniti, -im, potijeSnjen potiljaca Potisje (kraj uz rijeku Tisu) potiski prema Potisje Potisanin mn. -ani
mn.
DL
jd. -ki,
-ki
-ecem (prema teci, drugo je poticati) potjera G mn. potjera potjerati potjerivati potjerni
mn.
potkoziti se
potkoznjak mn. -aci
potkrepljivati, -ljujem potkresati, -esem potkrijepiti, -im,
potkrijepljen potkrovlje potkrovni potkrovnica
potkrovnjaSa potkucnica potkupiti potknpljiv potkupljivac potkupljivati, -ljujem potkupljivost, -oscu potlacenost, -o§6u potlaciti
potleusica potmnlost, -oscu potmuo, -ula
potoc (potjera, progon) potocar (rak) potocara (mlin na potoku)
potocarka (mahovina) potoci6
potocina potocni potoonica potocnjak mn. -aci potok; Babin potok
potjernica potjernicki potjernik V jd. -ice,
potancati potankost, -oScu *potc ... *potc ...
-ki,
potjecati)
G
potkovica potkovicast potkozan, -zna
potkrepljenje
DL jd.
potaknuti, drugo je
Potisanka
potkova
potkrepa
G
poticati,
potkoljenicni potkopati potkopavati potkornjak mn. -aci
potkraj (prij.) potkrasti
potjecati,
potamnjelost, -oscu
stati
poticaj poticajni poticalo poticatelj poticateljka mn. -ki
251
-ici
potjesiti
(potok);
potjesnjavati
(sclo)
potka
DL
jd. potki,
mn. potaka (niti
G
potki §to se utkivaju
u osnovu) potkazivac potkivac potkivacki potkoljenica
i
potom
i
Babin Potok
po tom(e)
potomak, -mka, V -mce, mn. -mci potpadati potpala potpaliti
potpalublje potpalubni
jd.
.
252
potpaljivac
—
povjesati
potpaljivac
potrebnost, -oscu
potpaljivati, -ljujem
potrebnjak
potpasac
mn. -aci (siromah) potrepstina potresenost, -o§cu potricar (onaj koji ucini poljsku stetu) potrijebiti, -im, potrijebljen
potpadnem potpetak, -tka, mn. potpasti, -eci
potpetica -im,
potpiliti,
-iljen
potpis
mn.
jd. -a£e,
potrk mn. -rci
potpisati potpis ivati,
-sujem
V
potpisnik
V
jd. -ice,
-am
potrostrucavati, potrostruciti
povecerati povecerje povecalo povecati povecavati poveci (komp. od povelik)
povelik; komp. poveci povenuti, -nem, povenuo povesti, povedem povesti, povezem
povezaca
potrosac potrosacki
povijati,
potplat
potrpjeti, -pirn, -pio,
povijest I jd. -esti
potplatiti
-pjela *pots ... pods... *pots ... pod§ potuci, potucem
-ici
potplacivati,
-cujem
potpomagac potpomagati, -azem potpomoci, -pomognem potpora potporanj, -rnja potporni potporodica (zool.) potporucnicki potporucnik V jd. -i5e,
mn.
potprasiti
potpredsjednica potpredsjednicin potpredsjednicki potpredsjednik V -ice,
mn.
jd.
-ici
potpredsjednistvo potpukovnicki
potpukovnik
mn.
V
jd. -ice,
(pril.)
potpunice
poturcenica poturcenik V
mn.
.
.
jd. -i6e,
-ici
poturcenjak
V
jd.
-ace,
mn.
-aci poturciti (se)
prema potu-
(pril.)
potpuniti potpunost, -o§cu potpunjavati potpuri, -ija (glaz.) potratiti, -im, -acen
potrazivac potrcati
potreba potreban, -bna potrebit potrebitost, -oscu potrebnica (sirota) potrebnik V jd. -ice, mn. -ici (siromah)
povijam i
-escu povijestan, -sna
povijusa
(bot.)
povicem povijem
povikati, poviti,
povjeravati povjerenica povjerenicin povjerenicki povjerenik V
mn.
jd. -ice,
-ici
rica potvrdivati, -dujem poucak, -6ka, mn. -dci
povjerenistvo povjerenstvo povjerenje
poucan, -5na poucavati
*povjerilac, -ioca,
V G mn. -ilaca er o vnik
jd. -ioce,
pouciti poucljiv poucljivost, -o§6u
poucnost, -oscu DL jd. pouci pounijatiti, -im, pounijacen
pouka
-ici
potpun potpunce
> >
poturicin
-ici
povezanost, -oscu
>
vj
povjeritelj povjeriti povjerljiv povjerljivost, -o§6u povjerovati, -rujem
povjesamce, -ca
i
-ceta,
G
pounski prema Pounje Pounjanin mn. -ani
mn. -maca i -mca povjesmo G mn. -sama
pousmina
povjesnica povjesnicar povjesnicarev niCarov povjesnicarka
pouticati,
-icemo
(pozabadati) poutjecati, -ecemo (pobje povoditi povjestica
povazdan
i
povjesati
povjetarac
povjetarac, -rca, V jd. -rce povjepovjetarce
>
tarac
ski
pozivac pozlacenje pozlacivati,
povlastenje povodac, -oca
povodenje prema
po-
povojce, -eta, zb. -cad
u povoju)
-cujem
pozlatiti, -im, pozlacen pozlijediti, -im, pozli-
povredivati,
pozlijedenost pozljeda G mn. pozljeda
pozderuh
-dujem
mn.
V
jd. -u§e,
-usi
povremenost, -os6u povrh (prij.) povrhusa (riba)
pozeci, pozezem pozednjeti, -dni, -dnio,
povrijediti, -im, povri-
Pozega
-dnjela
jeden
DL -gi (rjede Pozezi); Slavonska Pozega, Uzicka Pozega
povrsnost, -oscu povrvjeti, -vim
>
pozrtvovnost, -oscu pozudjeti, -dim, -dio,
pozudnost, -oscu Pozun (pov., Bratislava) pozutiti,
-im
pozutjeti, -tim, -tio, -tjela (postati zut)
pozvakati, -acem prabice pracovjek mn. praljudi
pracak mn. -aci pracakati se pracenje pracka DL jd. -ki, G mn. -caka i -cki prackar prackati se prackica pracnuti se pradjed mn. pradjedovi i pradjedi pradjedovina pradjedovski
prag (dio vrdtd); Prag (deSki grad) pragmatican, -Cna pragmaticki; Pragmatidka sankcija (pov.)
povuci-potegni povucenost, -oscu
pozegaca pozeljan, -ljna
prah
povuci, povucem povukodlaciti se pozadijevati pozadrijemati, -amo
pozeljeti, -elim, -elio, -eljela
prahati, -am prahistorija
pozeljnost, -o§cu i
-mljemo pozaimati
> pozaj-
mlj ivati
pozajmljivati, -ljujem
pozauna
(glaz.)
pozeski prema Pozega; Pozeski Brestovac, Pozeske Sesvete, Pozeska kotlina Pozeskinja i Pozezanka
pozanjem Pozezanin mn. -ani Pozezanka DL jd. -ki, G mn. -ki zelenim) pozeti,
pozavidjeti, -dim, -dio, -djela pozeleniti, -im, pozele-
njen (uciniti pozelenjeti, -enim, -enio,
-enjela (postati zelen) pozepsti, pozebem pczicija
pozivincenost, -oscu pozivinciti
-im (podrzati u zivotu)
poziviti,
(uciniti
zutim)
pozljedivati, -dujem povracaj poznavalac, -aoca, V jd. povracati -aoce, G mn. -alaca povratak, -tka, mn. -aci pozornicki prema popovratic > b u h a £ zornica i pozornik povratiti, -im, -acen pozornost, -o§cu povrcar pozvijeriti se (postati povrce zvijer) povrci > povrgnuti pozvizdac (ptica) povreda pozapke (pril.) povredljiv pozarciti povredljivost, -oscu pozarnicki povredenik mn. -ici
povremen
-vjela (provesti dio zivota) poznjeti pozeti
-djela
jeden
voditi
253
pozivjeti, -vim, -vlo,
> pozicij-
pozitivist pozitivisticki pozitivnost, -o§cu
povlaciti povladivati, -dujem povlascivati, -6ujem povlastenost, -oscu
(dijete
pozicijski pozicioni
— praktican
> praprahistori jski > prapovijest
povijesni prahrvatski prahulja praiskonski
>
iskonski prajezicni
prakolijevka -vci, i
G
DL
jd.
mn. -ljevaka
-lijevaka
prakrscanski prakrscanstvo praktican, -cna
254
prakticar
prakticar prakticarka
G
mn.
DL
jd. -ki
-ki
prakticki prakticnost, -oscu
pramaljece pramaljetni
pramcani pramecak, -cka, mn. -Cci
pramicak, -Cka, mn. -5ci
praonica praonicki
G
prapradjed mn. -djedovi i -djedi prapraunuce, -eta, zb. -Cad
V
jd. prasac, -sea, -asce praseci prasicica prasjedilac i prasje-
V
jd. djelac, -ioca, mn. -dilaca -ioce,
G
i -djelaca prasjedilacki djelaCki
i
prasje-
praslavenski prascevina
G
V
jd.
mn. -ilaca praski prema Prag; listidi (pov.)
prema
prasnik
V
pratilac, -ioca, jd. -ioCe, mn. -ilaca
G
V
Prazanka DL G mn. -ki
jd. -ice,
jd. -ioce,
G
mn.
pravobranilastvo pravomocan, -cna pravorijek mn. -rijeci (presuda)
pravosude pravouzitni£ki pravouzitnik V jd. *-i£e,
mn.
V
prebdjeti,
pratilacki pratiti, -im, pracah,
pracen praumice, -eta, zb. -Cad i mn. -5i6i
i
prebijati,
-am
prebirac prebiracica prebiti,
jd.
-ici
>
pravozastupnicki pravozastnpnik V
G
V
jd.
-eze,
mn.
-ezi
prebjegavati, -am prebjeglica prebjezati, -zim preblijed preblizu (pril.) prebojiti, -im, preboj
-ici
praznoca
prazniti, -im, praz-
njah, praznjen praznoca { praznina
praznoglavac, -vca, jd. -vce praznoglavic praznorjeciv
-bijem
prebivalac, -aoca, V jd. -aoce, mn. -alaca prebivalisni prema prebivaliste prebjeci, -bjegnem
prebjeg jd.
praznicki i
-dim
-dijem
pra vodob an
praznina
prebacivac prebacaj
prebijel
pravovjernicki pravovjernik V
mn.
prckarija prckati prcvarnica prcast prcenje prema prciti se i prtiti (drugo je prcenje) prcija
pravovjerka pravovjernica
-ice,
prciti se (oholiti se, dizati nos)
prciti (stiskati usne)
-ici
pravouzitnistvo pravovjerac, -rca, jd. -rSe pravovjeran, -rna pravovjerje
mn.
jd. -ki,
prazniti Prcanj, Prcanja (zem.) prcenje prema prCiti se (drugo je prcenje)
pravobranilac, -ioca,
V
V
praznjenje prema
-ici
pravovremen
G
PraSki
mn.
praznovjerac, -rca, jd. -rce praznovjeran, -rna praznovjerica praznovjerje
praznovjerka praznovjernost Prazanin mn. -ani
pravovjernost, -o§6u pravovjerski pravovjerstvo
mn.
prasilac, -ioca,
prasnicki
jd. -ice,
-ici
pravednost, -o§6u pravican, -cna pravicnost, -o§6u pravijek pravjecan, -cna pravnicin prema pravnica pravnicki
-iCe,
prasdid
-ioce,
mn.
preboljeti
-ilaca
praotacki praporcic prapovijest prapovijesni
prasidba -idaba
praunucica pravdadzija pravednicki pravednik V
pravnik
praotac, praoca, V jd. mn. prapraoce, otaca
—
V
prebol prebolijevati preboljeti, -olim, -olio, -oljela
prebroditi
prebroditi, -im, pre-
broden prebrodljiv prebrodavati prebrojavati prebrojiti preci prema predak precijediti, -im, preci jeden
-im pre-
precijeniti, ci j en j en
precijepiti, -im, preci jeplj en
> kaciper-
precioza
dragocje-
ka,
nost, pretjeranost preciozan, -zna
>
dragocjen, pret j er an precizan, -zna (todan) precjedivati, -dujem precjenjivati, -njujem precjepljivati, -ljujem precviljeti, -ilim, -ilio, -iljela
precvjetalost, -oscu precvjetati, -am
preca (gimnasticka sprava) precac, -cca i -Caca *precaga (anat.) > o
s
i
t
precanin mn. -ani
DL
precanka
G
mn.
-ki
precastan, -sna (pril.)
precest preci komp. od prijek precica precac precice (pril.) precist
>
DL
precka
mn.
jd. -ki,
-5ki Precko, -oga (zem.) -fcaka
*precnik
m
j
> pro-
er
precuti,
preci
i
-dujem
> prijeci
predah mn.
-asi
*predskazati
predahnuti, -nem predajni predajnik mn. -ici predak, pretka, mn. preci, predaka, precima, pretke
preda me preda mnom predan prema pre-
G
255
prednjaciti
prednjacki
prednjak V jd. -ace, mn. -aci prednjonepcani pred obi ti, -bijem pred oca vati i predocivati
predocenje predociti predocivati vati
dati
preda nj preda nju preda se predavac predavacki predavaonica
i
predoca-
predodredenost, -oscu predodredenje predodredivati, -dujem
predodzba G mn. -dzaba i -dzbi predodzbeni *predohrana > (pred)
predbiljezavati predbiljezba predbiljeziti
preddrzavni predebeo, -ela predenje prema presti
zagtita, profi-
laks a predosjecaj (slutnja) predosjecati (slutiti)
predgrade
predosjetiti (naslutiti)
predgrijac predio i predjel,
predozujski pred podne (pred 12 sati danju, usp. prije
-djela
predionica predionicki predispitni predjel i predio predjelati predjelavati
pred jelni prema pre-
jd. -ki,
precanski
prece
—
dio, predjel predjelo predjenuti, -nem
predlagac predlagacica predlozak, -oska, mn. -osci predloziti
predmetak, -tka, mn. -eci
predmnijevati
slit i,
> mi-
pretpo-
stavljati, slu-
podne) predracun predracunski predradnicki prema predradnik predrag (prid.); Predrag V jd. -aze (ime) predratni predrijemati,
-mam
i
-mljem predsjedatelj predsjedati predsjedavati
predsjednica predsjednicin predsjednicki predsjednik V jd. -ice, mn. -ici; Predsjednik (vrhovni drSavni poglavar)
predmnjeva > pretpos t a v ka
predsjednikov prema predsjednik; Predsjednikov prema Predsjednik predsjednistvo
pred mrak
*predskazati
titi, va ti
nasluci-
prednost, -o§cu
ka zati
>
pret-
predsmrtan
256
predsmrtan, -tna predsoblje predsobni predsrcje predstava (npr. kazali§na predstava) predstaviti
DL
predstavka -vci,
G
mn.
jd.
-ki
predstavljac predstavljacica predstavljati predstavnica predstavnicki
V
predstavnik
mn.
jd. -ice,
V
>
predtakmicenje
>
prednatjecanje predturski predubijedenost
predrasuda *predubjedenje > predrasuda
>
pregalacki pregalastvo
preduhitriti
-mam
i
-mljem
pregib pregibak, -ipka, mn. preglacati pregladnjelost, -oscu pregladnjeti, -dnim, -dnio, -dnjela preglasiti, preglaSen preglasavati i pregla-
pregled pregledac pregledacica pregledavac preglednost, -oscu pregnijezditi se
predujmljivati,
pregnuce
-ljujem *preduprijediti
>
sprijeciti, doskociti, p r e t e c i predusresti > spri-
uklonizabraniti
jeciti,
preduvjet (glavni, osnovni uvjet) *preduzece > po-
duzece
pregojiti, pregojim,
pregoj pregorijevati pregorjeti, -rim, -rio, -rjela
pregovarac pregracic um. od pre-
gradak pregrada; Pregrada
-dim
pregradak, -atka, mn. -aci
prehrambeni prehrana prehraniti, -im, pre-
prehranjivati,
-njujem
> premoc, prednost
*preimucstvo
preinaciti preinacivati,
preinaka
-cujem
DL
-aci
jd.
preispitati prejahati, -jasem
prejecati prejeftin prekaljenost, -oscu
prekid prekidac prekipjeti, -pirn, -pio, -pjela prekiseo, -ela
prekjucer prekjucerasnji preklani (pril.) preklapac preko (prij.); drugo je prijeko (otisao je preko rijeke i sad je prijeko)
prekomjeran, -rna preko mjere prekomjernost, -o§cu Prekomurac, -rca, V jd.
-rce
Prekomurka
-dujem
G
DL
mn. prekomurski -ki,
Pregradanin mn. -ani pregradivati,
-dujem
prehladivati,
Prekomurje
(zem.)
pred vecer predvecerje predvecernji
prehicen
prehlada
preinacenje
sivati
predugacak, -cka
predvidjeti,
V
-ipci
predskolski
-grcu6i prehititi,
hranjen
pregaocev
pret-
pregrtati, -grcem,
prehladen
po-
nos t
G
i
ti,
>
pregrmjeti, -mim pregrst I jd. -sti i -scu
prehladiti, -im,
pregalac, -aoca, jd. -aoce, mn. -alaca
-ici
preduimati,
predznak mn. -aci pred zoru preda predasnji > p r i j asnji, progli, bi v§ i
pregaca pregacica
jd. -ice t
pregrizem
pregristi,
prefiks (predmetak)
predstojnistvo predstraza
ho dn k
pregrijati pregrijavati
vlastica, pred-
predstojeci predstojnica predstojnicki
predsasnik
predvidati predvodnicki predvojnicki predzide
preferencijal
predstavnistvo
mn.
prekonaciti
predi (pred) preferans (kart.)
-ici
predstojnik
—
prekonaciti
jd.
-ki
—
prekonoc
prekonoc
(pril.);
preko
vati
prekooceanski
>
prelije-
prekoraciti prekoracivati prekoravati
prelomljivost, -o§cu preludij preljev G mn. preljeva
preko reda prekosutra
preljub preljubnicki preljubnik V jd.
i
prek-
sutra preko volje
mn.
prekovremen
prekrstiti, -im,
prekr§ten prekrstavati prekrstenicki preksinoc preksinocnji preksutra i prekosutra
prelaznica prelaznik V jd. -ice, prelaznost, -oscu prelazljiv
prelcev
draZ(est),
milina prelet (ne prelijet). preletavati preletjeti, -tim, -tio, -tjela
prelijen prelijep
-ecem,
preneraziti, -im, pre-
pre-
premjeriti
premjeSten premjestiv premjestivost -o§cu premjestaj premjestati premjestenje premlacivati, -cujem premlatiti, -im, -acen premljeti, premeljem premoc I jd. -ci i -cu
premocan, -cna premorenost, -o§cu premostiti, -im, pre-
moscen
prenizak, -iska prenocisni prenociste prenociti prenocivati, -cujem
V
prenosilac, -ioca, jd. -ioce, mn. -ilaca prenositelj prenositi prenosiv i prenosljiv
G
prema -im,
> preni-
eti
prenocnina
premjestiti, -im,
-ici
-ecuci prelijevati
preme6em
mn.
prelaziti
prenavljac prenavljacica
prenesem, prenesen i prenijet
premija premijer premijera premijerni prema premijera
mijesen premijski prema premija preminuci premio, -ila premisljac premjer premjerati premjeravati
-asci
prenacitanost, -oscu prenapucenost, -oscu prenapuciti
prenijeti,
(vez.)
premetati,
premrem,
premro, premrla premucati premuciti
prenesti
premetac premetacisa premetacina
premijesiti,
prelazan, -zna
prelijetati,
jd.
premrijeti,
nerazen
V
prelamac
>
V
premostivost, -oscu premoscivati, -6ujem
j
premijerski premijer
prelac, prelca
prelest
-nee premac, premca, jd.
premaz premda
prekrojiti
mn.
V
premastan, -sna
prekretnica prekrivac prekrojavati
prelatski prelazak, -aska,
-ici
premce
prekracen
prekuhati prekuhavati prekupac, -pea, jd. -pee
-ice,
preljubocinac, -nca,
prekracivati, -cujem prekratiti, -im,
257
premostiv
prelijem
preliti,
prelivati
noci
preosjetljiv
prenuce preoblaciti preobliciti preoblicivati,
-cujem
preobracati preobratiti, -im, pre-
obracen preobraziti,
-im,
pre-
obrazen preobrazaj preobrazajni preobuci -bucem preobuti,
-bujem
preobuvati preodijevati
preodjenuti preokretati,
-ecem
preokupacija preopterecenost, -oscu preopterecenje preopterecivati -cujem preorijentacija preorijentirati preosjetljiv
i
preosjetljivost
258
—
pretaoi
preosjetljivost, -o§cu
preprodavacica
presladak, -atka
prepad
preprtiti, -im, pre-
preslicica presniji komp. od
prcen
prepadati prepecenac, -nca prepecenica
prepuci,
pr
prepeci, -pecem prepelicar prepelicica prepelicic prepelicji prepicati -icem (ns. previa prepeci) prepijevati pre-
>
pjevavati prepirac prepirka
G
DL
jd. -rci,
mn. -raka
i
-rki
prepiSem
prepisati,
prepisivac prepisivaclca prepisivacki
prep jecati
>
prepustiti, -im, pre-
puSten
pre-
jezero presretan, -tna
preracunavati
presretati, presrecem prestarjelost, -oscu prestarjeti, -rim
preraditi, -im, prera-
den preradevina preradivad
prestici,
preradivafcica
prestolonasljednica prestolonasljednik V
preradivanje
-dujem
preradivati,
prerez
preplacivati, -cujem preplakati, -plaCem
preplata
-acen
(previse platiti) preplesti -pletem preplet prepletati -ecem preporufcati pre-
>
poruSivati preporuceno preporuclti preporucivati, -cujem preporucljiv
DL
jd. -uci
prepovijati prepoviti, -povijem preprecivati, -cujem
prepredenost, -oscu
prepredenjak
mn.
V
jd.
-aci
prepredenjakovic prepreka DL jd. -eci
mn.
-pci
prestupnicki prestupnik V
presadivati, -dujem presahnuti, -nem presavijati presaviti, -vijem
mn.
V
jd. -ice,
-ici
presuditi, -im, pre-
suden
presenecivati, -cujem
prestih presukati,
presenetiti, -im,
presumpcija
presenecenje
>
v
j
e-
presvijetao, -tla presvijelost presvladiti presvoditi, -im, pre-
>
r
-ucem
rojatnost
presene6en presezati, -ezem presicenost, -o§cu presijecati presieci, -si j ecem presjedati pre zi ti presjediti presjedjeti, -dim
jd. -ice,
-ici
presuda presudan, -dna
preseljenifcki
p
-ici
prestupan -pna; prestupna godina prestupnica
prerijski preris
mn.
jd. -ice,
prestupak, -pka, mn.
preseljenik
preplatiti, -im,
prestignem u g1ed
>
prestiz
presada
prepjevati prepjevavati
prijesan
presnoca prespanki prema Prespa; Prespansko
prepuStati preracunati
rijeden
picati
-a£e,
i
prerijediti, -im, pre-
prepjev
preporuka
>
-puknem
epuknut
1
a-
>
es j edi t
svoden presvodenje presvudi, presvucem preSao, pre§la, prema prijeci
presjek (mat.) presjeka DL jd. -eci
presavSi
presjesti
presu6en prema pre-
> prijeci
preskakac
prepricati prepricavati
preskakati, -acem, -acu6i preskociti
preprijeciti, -im,
preskok mn. -oci
preprijecen pre prod a vac
preslacak, -cka, mn. -5ci
prema
prijedi sutjeti
presucivati,
-cujem
presutan, -tna presutjeti, -tim, pre-
sucen pretaci,
pretaknem
pretaknuti
>
pretati
pretati,
precem (pokri-
preteca prete6i,
preteknem
i
>
prethistori ja
pret-
jd. -ice,
-ici
-idem (prema pretaknuti, drugo je
preticati,
pretjecati) preticak, -Cka, mn. -cci pretijesan, -sna pretinac, -nca pretio, -ila; komp. pretlji i pretiliji (debeo, tust) pretjecati, pretjefiem (prema prete6i, drugo je preticati)
pretjeranost, -oscu pretjerati pretjeravati i pretje-
z
-kazujem
pretkazivati,
pretkinja pretklijetka
DL
jd. -ki,
G
mn. -ki pretkomora pretkongresni pretkucnica
mn. pret-
pretplacivati,
t
r g-
-cujem
pretplatiti, -im, pret-
pla6en pretplatni pretplatnica pretplatnidki
> prepre-
lukav
previjanac, -nca,
-nee
V
jd.
> prepredelukavac
V
n j a k, previjati, previjam previrac" (ferment) previti, previjem
jd.
prevjera prevjeriti
V
prevjernik
mn.
jd. -ice,
-ici
pretvarad pretvaracica
prevjes
pretvaralac, -aoca, V mn. -alaca jd. -aoee, pretvaralacki pretvaralastvo 1 ipretvoran, -rna,
prevlast I jd. -asti i -a§6u prevodilac, -ioca, V jd.
prevlaSiti
cem
>
j
er an
-ioCe,
G
mn.
-ilaca
prevodilacki prevoditelj
pretvorba
prevoditi, -im, prevoden
pretvorica pretvoricki pretvorljiv
prevodljiv prevodljivost, -oscu
prevozaS
pretvornica pretvorniCki pretvornik V
-oscu
mn.
G
-ioca, jd. -ilaca
mn.
prevoznina jd. -ice,
-ici
pretvornost, -oscu
>
preucen preuranjenost, -oscu preuredivati, -dujem preuvelicanost, -oscu preuvelieati preuvelicavati
preuzimac
V
prevozilac, -ioce,
cemjerje
pretplata
i
den,
prets ... > preds... pretS ... > preds... pretuci, pretuCem
pretvorljivost,
pretlji prema pretio pretociti pretok (transfuzija)
t
previjan
pretrpjeti, -pirn, -pio,
-pjela pretrzac, -rsca, -r§6e
i
(pril., previse) prevesti, prevedem prevesti, prevezem previdjeti, -dim, -dio, -djela
-cim
>
> nadma-
prijeci,
i,
prevec
pretprosli pretrcati,
t
prevazati
i
pretpotopni pretpraznicki
pretrcavati pretrci pre nu ti pretres
i
prerasti > prevo-
jd.
mn. -vaka
G
-kazem
pretkazivac
G
DL
prevara prevaran
§
-vki pretpostavljati pretpostavljeni, -nog(a)
prethoditi
prethodnica prethodnickd prethodnik V
pretpjev pjeva
G
diti prevarljiv *prevazici
pretpostaviti, -im, -stavljen -vci,
> prevo-
prevadati
pretpodne, -dneva (dio dana, usp. pred podne)
pretpostavka
po vi j est
rivati pretkazati,
preuzviSenost, -oscu
jd. -ide,
pretposljednji
prethodan
mn.
V
-ici
pretpodnevni
pretefcem pretesko (pril.) preteiak, -e§ka
259
prevrtljivcev
pretplatnik
mn.
vati pepelom)
—
1
i-
prevracati prevrat prevratnicki prevreo, -ela prevrijedan, -dna prevrtac" prevrtati, prevrcem prevrtljivac, -vca, V jd.
-v£e prevrtljivcev
260
—
prevrtljivica
pribijem
prevrtljivica prevrtljivicin
pribiti,
prevruc
pribjegavati
prevuci,
pribjeci,
prevucem
prihraniti
pridijeliti, -im, pridi-
pribjegnem
prezentirati
pribjeziste pribrezak, -eska, mn. -esci *pribrezni ob a1ni pribrojiti pricijepiti, -im, pricijepljen
prezentski
pricjepljivati, -ljujem
prezaposlen prezasicenost, -oscu -im, prezasicen
prezasititi,
prezent
prezidij
> predsjed-
ni§ t v
>
jeljen pridijevati pridjeljivati pridjenuti
pridjev pridjevak, -vka,
mn.
-vci
pridjevni pridobiti, pridobijem pridoci, pridodem pridonesti p r i d oni j e ti pridonijeti, pridonesem,
>
prica
V
o prezijevati
pricalac, -aoca, jd. -aoce, mn. -alaca
prezimenjaca prezir preziran, -rna
pricalacki pricalica pricalo
prezirati, -rem prezrelost, -oscu prezreo, -ela prezreti, prezrem (ne postovati) prezreti, -zrim i -zrijem (previSe sazreti)
pricekati pricekivati, -kujem pricepiti, -im, pricepljen pricesnica pricesnik V jd. -i5e,
prezivac prezivacki
prices t I jd. -esti
prezivjelost, -oscu prezivjeti, -vim, -vio,
pricestiti, -im,
G
pridonijeh, pridonijev(si),
pricati
mn.
pridonesen
pridonijet pridrijemati,
-ici i
-mam
i
i
-mljem pridrzak, -rSka,
mn.
-r§ci
priglavcic priglavcina priglednicki priglednik
V
mn.
jd. -ice,
-ici
-vjela prezvakati, -zvacem prgavac, -vca, V jd. -vce prgavost, -oscu
prigluh pri5e§cen prignjeciti prigodnicar pricescivati, -cujem prigorac, -rca, V jd. pricesljati -rce; Prigorac (6opricesljavati vjek iz Prigorja) pricica
prhak, prhka; komp.
priciniti
prhkiji (sipak)
pricin jati
pr§em prhkoca prhati,
>
-ki
prianjati
pribadaca pribadaljka
G
mn.
DL
jd. -ljci,
s
ka
i
c i-
pricna (drvena klupa za spavanje, obidno u zatvorima)
pricujem
pricuti,
pricuva pricuvati pricuvni
i 1 j
e-
prigorjeti, -ri, -rio, -rjela
prigorka
G
DL
Prigorka
prigrijavati prigristi,
-rki;
Pri-
prigrizem
prigrizak, -iska,
mn.
-isci
-cujem
pricaknut prici,
i
{& ena iz
prigovarac
pricvrsni
pridem
pridici
jd. -ki,
mn. -raka
prigrijati
pricvrscivati,
b
Prigorje (zagrebacka okolica ispod Medvednice)
pricvrljiti
pricvrscenje
>
prigorijevati prigorje (kraj pri gori);
gorja) prigorski
cvrscen
pribavljac pribijac
pribiljeziti
r
pricvrstiti, -im, pri-
-ki
pribijati pribil jeska
p
j
pricljiv
prhnuti prhut perut prianjaljka DL -ki,
mn.
>
a va t i pricinjavati
n
prhkost, -oscu prhlad (trulo drvo) prhli prhljusa
G
-escu
> pridignuti
prigrtati,
prigrcem
prigusivad prihod prihraniti
i
prihranjivati
prihranjivati, -njujem
prihvacati prihvat prihvatiti prihvatljiv prija, prije,
V
jd. prijo;
prija Mara, prije Mare prijahati, prija§em prijak jd. prijace, mn. prijaci prijam, prijma, mn. prij-
V
> primitak,
prihod
prema
prijelaz
prelaziti
(drugo je prilaz) prijelom prijeloman, -mna, komp. prelomniji prijem > prijam;
> primanje, primitak, prihvat
ski kralj)
prijamni; prijamni -ici
prijan (prijatelj)
s
k1o
n,
-ljujem
prijavljivac prijazan, -zna, -zno (Ijubazan); prijazan, -zni, I jd. -azni i -aznju (ljubaznost) prije prijecenje prema prijeciti (drugo je prijece-
> osjet-
prijecnica
prijecnik
>
prijecenje
prema
p
ro
(drugo je
m
j e r prijeprije-
cenje)
prijedem, prijedoh, prijedi, presao, presla, prijeden prijedlog mn. -ozi prijedlozni Prijedor (zem,) Prijedorac, -rca, V jd. -rce prijeci,
ni k prijenos prijenosan, -sna prijepek, mn. -eci
DL
jd. -ki,
mn. -ki
prijedorski prijeglas prijegor prijegoran, -rna kom. pregorniji prijek; komp. preci ;
do§ao je u osam
podne
i
sati
ostao je
prijepodne prijepodnevni cijelo
Prijepoljac, -ljca,
prijevremen prijevremenost, -oscu
prema
V
Prijepolje (zem.) Prijepoljka DL jd.
jd.
pricvrstiti,
-ki,
-ki prijepoljski
prijepor prijeporan, -rna; komp. preporniji prijeratni prijesan, -sna; komp. presniji (sirov, drugo je prisan)
> prijesto-
prijestolni
pri-
vez a t
>
p
r
i
k o p-
-im, priklijesten prikljucak, -cka, mn. -cci priklijestiti,
-cujem
prikopcaj prikopcati prikopcavati prikracivati,
-cujem
prikratiti, -im, prikracen prikriti, prikrijem
prikuciti prikucivati,
-cujem
prikvaciti
prilagac prilagacica
mn.
Ije
prija
prikaciti > prikvaciti, prikopcati,
prikupljac
-Ij6e
prijestol
prijevoj prijevojni prijevornica prijevoz prijevozni
prikljuciti prikljucivati,
prijepis
G
prijetnja
prijevod prijevodni
prikazivac prikazivacica
prijemni > prijamni prijemnik > prija m-
prije
prijestup prijetiti
cavati
prihvatprimljiv
ljiv, ljiv;
prijestolnica prijestolnicki prijestolje
prikapcati
prijeml jiv
prijepodne, -dneva (dio dana); prije podne (prije 12 sati), npr.
nje) prijeciti
Prijedorka
> sklonost, osjetlji-
prijemcivost
vo s t
prijasnji prijateljevati, prijateljicin
261
prijin
>
prijemciv
osjetljiv
ispit
prijamnik mn.
G
prijeko (prih, drugo je preko) prijekor prijekoran, -rna komp. prekorniji prijekost, -oscu prijekup
prijem
Prijam, Prijama (trojan-
titi
prileznica
;
prihvatni
movi
—
prilagoditi, -im, prilago-
den prilagodljiv prilaz prema prici, prilaziti; Prilaz JNA (ulica) prilazak, -aska, mn. -asci prileci,
prilegnem
priletjeti,
-tjela
-tim,
-tio,
m
prilezan, -zna > a rljiv, ustrajan prileznica
i
262
prileznicin
§en
V
jd.
primijesati, -am, primi-
-ice,
jesan
-ici
prilezniStvo *prileznost
> mar
primijetiti, -im, primije1 j
i-
ustrajnost
vost, prilican,
prilijezem,
prilijecem, prilijecuci prilUevati prilika jd. -ici priliti, prilijem priliv p r i 1 j e v, prilijetati,
DL
>
prilijevati -ozi
mn.
prilozni; ne priloski priljepak, -pka, mn. -pci priljepciv p r i 1 j e p-
ljiv,
> zarazan
priljepljiv priljepljivati,
-ljujem
priljev
priljezan, -zna
> m a r-
ljiv, ustrajan primabalerina primaci > primaki
primalac, -aoca, -aoce,
G
V
jd.
mn. -alaca
primamljivac primamljivacica primarij i primarijus (prvi, glavni u bolnici)
lijednik
primatelj primateljica
prime6uci primicac primicati, primifcem, primici, primiCudi
prinfcevi
primitivac, -vca,
V
jd.
prinesti
primitivisticki
G
DL
-ki primitivnost, primjecivati,
primjedba i
jd. -ki,
mn.
G
-oscu
prinesem, pri-
nijeh, prinesen jet
i
jd.
prini-
-ice,
prionu6e
G
mn. primje- priopcavati
i
priopcivati
priop6enje
primjenjiv primjenjivati, -njujem primjenjivost, -oScu
primjer G mn. primjera primjerak, -rka, mn. -rci primjeravati primjerenost, -oscu primjerice primjeriti primjernost, -oscu
primjesa G mn. primjesa primjetan, -tna primjetljiv primjetljivost, -oscu primjetnost, -oscu
primopredaja primopredajnik
aai, -ici
Crnogorskoga
primorja) primordica um. od pri-
primorje (kraj uz more);
Crnogorsko primorje, Hrvatsko primorje, Slovensko primorje (zem.)
priopciti priopcivati,
-cujem, i priopcavati prior (samostanski poglavar nekih redova)
> prednost, prvenstvo
prioritet
prioritetni
pripadak, -atka, mn. -aci pripadnik V jd. -ice,
mn.
-ici
pripasac pripasivati,
-sujem
pripasnjaca -jeci, pripece
i
pri-
^ckne
primorac, -rca, V jd. -rce (6ovjek iz primorja); Primorac (covjek iz Hrvatskoga primorja, iz
> prinijeti
prinijeti,
prinosnik V -cujem mn. -ici mn. -daba
-dbi
primjena
nafcelan princev
-vde
DL
pripeka jd. -eci pripicati, -icem, -icu6i pripijevati
> pripje-
va vat pripijevka DL jd. -vci, G mn. pripjevaka i pripijevki pripjecati
> pripi-
cati pripjev G mn. pripjeva pripjevak, -vka, mn. -vci pripjevati (zapjevati uz sto)
primorka DL jd. -ki, G pripjevavati mn. -ki (zena iz pri- pripomoc -im, primimorja); Primorka (Se- pripovijecica um. od na iz Crnogorskoga, pripovijetka
primijecen prema pri-
jenjen
-isli
G
morka
primetati, primecem,
mijetiti primijeniti,
I jd.
-sli,
-islju,
na
prirast
nu t
primisao,
primitivka
ljen
prilog
>p
prinasati rinositi princ jd. prince, mn.
V
cen i
prilijeZi, prilijezuci prilijepiti, -im, prilijep-
>
Hrvatskoga, Slovenskoga primorja) primorski primozak, primozga
princip > nacelo mn. -isli primitak, -tka, mn. -ici principijelan, -lna, >
-cna
prilidlti prilijegati,
prilivati
pripovijecica
primijesiti, -im, primije-
prileznicin prilezniSki prileznik
mn.
—
pripovijedalac
pripovijedalac, -aoca, mn. jd. -aoce, -alaca > pripovje-
G
V
da£ pripovijedalacki > p r p o v j edacki pripovijedalo pripovijest I jd. -esti
G
-e§cu,
mn.
pripovijetka i
-eci,
G
DL
i-
-esti jd. -etki
mn. -edaka
pripovjedac pripovjedacica pripovjedacki pripovjediti, -im, pripo-
vjeden
pripravljacica pripravnicki
mn.
V
jd.
-ice,
-ici
pripravnistvo pripravnost, -oscu pripreci
> pripreg-
nuti pripreci vati, -cujem,
prema priprijetiti priprijetiti pripostiti, -im, pripusten pripustenje priracunati priracunavati priraslica prirascivati, prirastaj
V
-§cujem
priredivac priredivacica priredivacki
prisijem prisilan, -lna prisje6ati se
pritijesiijenOst,
prisijati,
>
-oscu
-iskam,
pritiskati,
prisjednem
prisjetiti se priskakati, priskacem priskociti priskrbljivati, -ljujem prisluhnuti, -nem
prismakati, -acem, -a^uci prismociti prismrdjeti, -dim, -dio,
prispjeti, prispijem pristalost, -oscu
pritjecati, -ecem, prepriteci; drugo je priticati pritjerati pritjeravati i pritjeri-
ma
vati pritjesnjavati i pritjesnjivati pritocic um. od pritok pri tome i pritom pritrcati pritrcavati
pritrijemak, -mka,
mn. -mci
pristanisni pristao, -ala pristojnost, -oscu pristranost, -oscu pristresje
pritvorenicki priocavati prindenost, -oscu
pristupacan, -cna pristupaSnost, -o§6u
prinstiti, priugtim,
prisustvo
nost,
>
pritrkati,
prisut-
nazofnost
-trcem
priuciti
priusten privadati
> privo-
diti
prisutnost, -o§cu
prisvajac
privatnopravni
prisvijetliti
privazati
prisvjetljavati i prisvjetljivati prisapnuti, -nem prisaptati, -pcem prisaptavati
privesti, privesti,
pristic pritaci pritajenost, -oscu pritajiti (se) priteci, priteknem
> pritaknutj i
pritecem priteci
> priteg-
nu ti priticati, -icem,
i
-i§6em, -iskaj i -isci, -iskajudi i -i§5u6i pritiskivac
pritociti
-dujem pristedjeti, -dim, -dio, prirocni prema prirok -djela prirodnjacki prema pri- pristedevina pristedivati, -dujem rodnjak
povjerljiv) priseci prisegnuti
jesnjen pritiskac
priredivati,
prirodnjastvo prirodoslovac, -vca, V jd. -vce prirodoslovdev priroden prirodenost, -oscu prirucan, -cna prirucnik mn. -ici prisan, -sna (prijateljski
263
pritijesniti, -im, priti-
-djela prisnost, -os6u prispijece prispijevati prispjelost, -oscu
pripovjedni pripravljac
pripravnik
privjencati
priselac, -lea, jd. -Ice prisezati, prisezem
prisjestl, i
—
privezac privezak, -eska, mn. -esci
privezivac privici
>
p
r
i
v i k-
nuti prividjeti se, -di se, -djelo se prividnost, -oscu prividati se
prividenje privijati, pri vi jam
privilegij s t
prema
> privoziti privedem privezem
> povla-
ica
privilegiranost, -o§cu
privijem
pritalmuti; drugo je
priviti,
pritjecati
privjencati
privjesak
264
privjesak, -ska, privjetrina privlacan, -Cna
mn.
-sci
-oljela privoziti, privozen
> privr-
procuti,
problematican, -cna problematicnost, -oscu
> postotak
procijediti, -im, -ice,
procijeden procijeniti, -im,
-ici
-dujem
privremenost, -oscu
procijenjen procijep mn. procijepi i procjepovi
privrijediti, -im,
procijepiti, -im,
privrijeden privrzenik V jd.
procijepljen procjedak, -etka, mn.
privredivati,
privremen
mn.
-ice,
procjeci,
-ici
privrzenost, -oscu privuci, privucem prizivac prizmatican, -cna prizreti,
prizrem
(malo sazreti) prizezem prkozdzija (eks.)
prkosni k
>
Kr. krat. za prije Krista prljavcev prljavicin pr. n. e. krat. za prije
*prnuti
mn.
procjedivati,
eire
> prhnuti
-dujem
procjena
probadac probanciti probavljivost, -oscu probdijevati probdjeti, -dim i -dijem, -dio, -djela,
-djeven probecariti se probesjediti probijac probijati, probijam probijeliti
-njujem
mn. -pci procjepljivati, -ljujem procviljeti, -ilim, -ilio, -iljela
procvjetati procvjetavati
prodem
procucenost, -o§cu procutjeti, -tim,
procucen prodavac prodavacica prodavacki prodavalac, -aoca, V jd. -aoce, G mn. -alaca
prodavaonica prodavati, prodajem prodiciti
prodijevati prodjenuti,
-nem
> prodjenuti prodjeti > prodje-
prod jesti
prodol prodornost, -oscu prodrijemati, -mam
i
prodro, prodrla produbiti, -bim,
prema dubok produhoviti produhovljenost, -oscu produkcija > p r o i zvodn j a
produkt
>proizvod
produpsti,
produbem
produzak, -uska,
mn.
-usci
produzetak, -etka, jd. -ice,
-ici
procelnistvo procelje proceprkati procesljati procistiti, -im,
prociscen prociscavati
proceretati proci,
prodrijeti prodrem,
procjepak, -pka,
mn.
(spiskati,
rasuti)
-mljem
procjenjivati,
procackati procelnica procelnicin procelnicki procelnik V
procujem
procaskati procerdati
nuti
procjenjiv procjenjivac
pr.
nove
G
procjedaka procjedina
procjenitelj
prizeci,
procitati
procupati
probisvijet probisvjetski probitacan, -cna probitacnost, -oscu probitak, -tka, mn. -ici
procent jd.
prociscenje procitavati
problijedjeti, problijedim, -dio, -djela
gnuti mn.
probijeljeti, -elim, -eljela (postati -elio,
probirac probiracica probiracki
privlagten privlastenje privolijevati privoljeti, -olim, -olio,
privrednicki privrednik V
profuckati
bijel)
privlaciti privlacljiv privlacl jivost, -os6u privlacnost, -oscu privlastiti, -im,
privrci
—
mn.
-eci
produzivati, -zujem
proda prof, krat za profesor
profesoricin prema profesorica profilaktican, -cna profilakticki profuckati
i
proglasavati
proglasavati i proglasivati prognosticar prognosticki progonitelj progoniteljica progoniteljicin progorjeti, -rim, -rio, -rjela
progresist progresisticki
progrizem
progristi,
progrmjeti, -mi, -mio,
-mjela
progucem
progukati,
DL
jd.
prohi,
i
proja prohibicija prohibicijski prohibicionist prohibicionisticki prohibicionizam, -zma
prohin
i
pro j in
prohod prohodan, -dna prohodati prohodnost, -oscu prohrdati i prordati prohrvati se i
i
prohtjedne prohtjev G mn. prohtjeva prohujati, -jim proigravati proishoditi
-stecem -steknem
i
-ecem proizadem
proistjecati,
proizidem
proizvadati
>
p r o i z-
vodi t proizvodnost, -oscu
proizvodac proja i proha projahati, projasem projahivati, -hujem
projekcija projekcijski
pro-
ekci j ski
projicirati
265
promatracnica promecuran, -rna promemorij > s p o-
menica
projin i prohin prokihati, -kisem prokipjeti, -pirn, -pio, -pjela prokliticki prokrciti
prometnik mn. -ici
prokrijumcariti prokuhati
promicati, -icem promijeniti, -im,
prokuhavati prokupacki prema Prokuplje Prokuplje (zem.)
mn.
Prometej Prometejev prometejski
V
jd.
prolaznicki prolet prema
promijenjen promijeSen promijesati, -am,
promijesan
promisao, -sla
proletariat
V
jd.
-eru
promisljati promisljavati promisljenost, -oscu
proleterka proleterkin
promjena G mn. promjena
proletjeti, -tim, -tio, -tjela
promjenit promjenljiv i promjenjiv promjer G mn.
prema
prolice
proliti prolijeniti se prolijetati, -ecem,
prolijem
proliti,
> proljev > prolije-
proliv prolivati
vati Prolozac, -osca (zem.) prolozacki prema
prolje6e proljepsati se proljepsavati se proljetni proljetos proljetosnji
proljev G mn. proljeva proljevni
> promaknu ti promaha > propuh promaja > propuh promaci
promaknuce promatrac promatracica
-ilio,
-iljela
proletjeti
proleter
-ice,
promijesiti, -im,
promiljeti, -ilim,
-asci
Prolozac
proisteci,
proizici,
j
-e6u6i prolijevati
prorvati se prohtijevati prohtjeti, prohtije
proizaci,
>
projekcioni
prolazak, -aska,
progundati
proha
— pronevjerenje
prom j era promljeti,
promeljem
promociti
promociv promomciti se promucati promuciti
promuci
> promuk-
nuti promuckati promucuran, -rna promukao, -kla promuklost, -oscu pronaci,
pronadem
pronalazac
> izumi-
telj pronalazak, -aska,
mn.
-asci
pronasasce
> prona-
lazak pronasati si ti
> prono-
pronevjera G mn. prone vj era pronevjeravati pronevjerenje
266
pronevjeritelj
—
prostrijeti
propuh
pronevjeritelj pronevjeriteljica pronevjeriti pronicati, -icem pronicavost, -oscu pronici proniknu ti propadljivost, -oScu
propahati, propusem propuhivati, -hujem propuhnuti, -nem propusnost, -o§cu propustan, -sna propustiti, -im,
propagandist propagandistica propagandisticki
propustljiv propustati
propagandni
proracunanost, -oscu proracunati proracunavati proracunski
>
i
propascu
propadnem
propasti,
propece prema propeci,
propecem
propedeutic^ propedeutika (prednaobrazba) propijanditi propijati se propijevati
>
propijukati, propisivac
pro-
-ucem
propijem
propjevati propjevavati proplakati, propletati,
-acem -ecem
proporcionalan, -lna proporcionalnost, -oscu propovijed I jd. -edi i
-edu propovijedalac, -aoca,
V
jd. -aoce,
G
mn.
-alaca propovijedati
propovjedaonica propovjediti
propovjedni propovjednica propovjednicin propovjednicki propovjednik V
mn.
-ici
propovjednikov propovjedniStvo propozicija
i
proricati, -icem, -icuci prorijediti, -im,
prorijeden prorijedenost, -oscu
pjevavati propiti,
proreknem prorecem
proreci,
propeti
prorjedivanje prorjedivati,
prosinacki prosinac prosiocev
prosjace, -eta
prosjacina prosjaSiti
prosjacki prosjajivati,
prosjak,
mn.
V
jd.
prorostvo prorupcati prorvati se
-aci
prosjastvo prosjecan, -cna prosjednost, -oscu prosje6i, -sijecem, -sijeci, -sjekao,
-sjekla, -sjecen prosjediti i prosjedjeti
proroce,
proslijediti, -im,
proslijeden prosljedenje prosljedivati,
i
se prosac, -sea,
prohrvati
V
mn.
jd.
-aci
prostastvo -stava
proscenij (prednji dio pozornice)
prostirac
G
mn. -daba
-dbi
prosijati, -jem (propustiti kroz sito) s
j
-jam
ati
prosijavati prosijecati
>
pro-
-dujem
prostacina prostacki prostak V jd. -ace,
pro§ce prosacki
prosijati,
-ajujem
jd. -ace,
prosjev G mn. prosjeva
mn. proroci; Prorok (Muhamed)
i
prema
prosjelina
prorocki
V
V
prosjek mn. -eci prosjeka G mn. prosjeka
prorocisni prorociste
prosidba
jd. -ice,
-dujem
prorocanski prorocanstvo prorocica
prorok
> prosi-
javati prosilacki
prohrdati
i
prosijevati
G
prorahliti prorascivati, -cujem
prordati
prosijed prosijeliti (proboraviti na sijelu)
prosilac, -ioca, jd. -ioce, mn. -ilaca
propu§ten
proracun
propalicin prema propalica propalicki propast I jd. propasti
prosijec, prosijeci (vrsta bacve)
G
mn.
prostiti, -im,
proSten prostodusnost, -oscu prostolaticnica prostorucan, -cna prostreljivati, -ljujem prostrijeti, prostrem, prostrijeh, prostri, prostrv(si) i prostri-
prosuce
pro-
jev(si), prostro,
stria, prostrt
prosuce prema
prosudba i
protuusluga
G
mn. prosnja prosnji prostac, pro§ca i mn. pro§taca, prostaca prostenje protaci p r o t a ki
G
mn. -daba
G
-dbi
prosuditi, -im,
prosuden
>
prosuflivac prosudivati,
nu t
-dujem
267
protjerivati, -rujem protkati, protkam
proslogodisnji proslost, -oscu
prosnja
prosuti
—
i
protocan, -cna protozoe, -zoa (prazivotinje) protozojski protrcati,
-cim
protrcavati protuavionski
protnblokovski protudjelovanje protudokaz protudrzavni
prosnh (malo suh) prosukati, prosucem prosvijecen; komp.
protagonist protagonistica
prosvjeceniji prosvijecenost prosvijetiti, -im, prosvijecen prosvijetliti, -im, prosvijetljen
proteci, protefcem
prosvijetljenost, -oscu
proteinski
protumaciti
prosvjecenje
Protejev prema
protumaciv protumjera protunalog protunapad protunaredba protunarodan, -dna protunavala
prosvjecivati,
protakati,
nuti protein
(druStvo) prosvjetar prosvjetitelj prosvjetiteljica prosvjetiteljski prosvjetiteljstvo
prosvjetljenje prosvjetljivati, -ljujem
prosvjetni prosaptati, -pcem prosapntati, -ucem
proscev prema prosac proscak mn. -aci (vrsta plota, noia) proscanski prema Pro§6ansko; Proscansko jezero Proscansko (zaselak) prosce, pro§ca i
-etam prosijem proSivac prosivaca (igla) prositi,
prosivaljka -ljci,
G
DL
mn.
>
b
j
e
1
a n-
Cevina
-cujem
-e6em
i
proteknem proteci > p r o t e g-
prosvjed G mn. prosvjeda prosvjedni prosvjedovati, -dujem prosvjeta, ali Prosvjeta
prosetati,
protacem
jd.
-ki
.
protu.
protivnicin prema pnotivnica protivnicki protivnik V jd. -ice, .
-ici
protivnost, -o§cu protjecati, -ecem, prema proteci; drugo je proticati
protjeranica protjeranik V jd.
mn.
protuha protnkandidat protukrscanski protu lijek mn. -lijekovi
Protej (mit.) protekcija protekclonas protekcionastvo protekcionist protekcionistica protekcionistiiki protekcionlxam, -zma protestant protestantioa protestantski protestni protioati, -idem, prema protaknuti; drugo je protjecati protiv (prij.) *protiv(u) . . (kao prvi dio sloienice) >
mn.
protufasisticki
-ici
protjerati protjeravati
-ice,
protunozac, -osca
protuobrana protuotrov
protupapa protupartijski
protupozarni protupravni protuprijedlog mn. -ozi protuprirodan, -dna protupropisan, -sna proturatni proturazlog mn. -ozi protureformacija protureformacijski proturjecan, -cna proturjeciti
proturjecje proturjecnost, -oscu protuslovan, -vna protusloviti protuslovlje
protustranka protuteza protutenkovski protuudar protuusluga DL -uzi
jd.
protuustavan
268
protuustavan, -vna protuuteg mn. -ezi protuvjerski protuvrijednost, -oscu protuzakonit protuzakonitost protuzarazni proucavati prouciti
prouzrocavati
>uz-
rocnik provadati
> provo-
diti
pokrajina) Provansalac, -lea, Vjd.
mn. -laca
DL
Provansalka
G
mn.
jd. -ki,
-ki
G
-dbi provedljiv provedljivost, -oscu *provejati, -jem
>
provijati
>
*prove javati
pro-
vijavati
> podri j etlo provesti, provedem provenijencija
provesti, provezem providjeti (se), -di (se)
providnost, -oscu (prozirnost, provide-
Providnost
(Bog) provijant
DL
jd.
-ki
provincijski provizija provizorij provjekovati, -kujem provjeravati (ispitivati) provjeriti (ispitati) provjetravati
>
pro-
sac, snubok, s v o dnik
provodic provrci >
>
provr-
provrim
i
provrijem, provrev(si), provreo, provrela
> hrana,
opskrba
provijati, -jem (provjetriti, prozeti)
provijavati (provjetravati, prozimati) provincijal (crkv.) provincijalac, -lea, V jd. -Ice
provincijalan, -lna provincijalizam, -zma
provrtati, -rcem provrtjeti, -tim, -tio, -tjela provrvjeti, -vi, -vio, -vjela
provuci, provueem prozaican, -cna prozaicnost, -oscu
V
prozaik
mn.
jd. -i£e,
-ici
prozaist
prozba
prozdrljivost, -oscu prozeci, prozezem prozeti, prozmem prozeti, prozanjem prozetost, -oscu prozivjeti, -vim, -vio, -vjela (ziveci, pro-
> prosnja
prozepsti, prozebem prozirnost, -oscu
prozodija prozodijski prozorcic prozorcina
-5ci
prslucina prsni prema prsa
i
prsi prstac, prstaca
prstencic prstic prsic (sitan snijeg)
prtenjaca pruce prema prut Prusija pruski prutak, -tka, mn. pruci,
G
mn. prutaka
prutic prvaciti
prvenac, -nca, V jd. -n£e prvenacki prvence, -eta prvenstvo G mn. -stava prvi; Prvi svibnja; prvi put prvijenac prve-
>
nac prvobitnost, -oscu
prvoborac, -rca,
V
jd.
-rce
prozraciti prozracivati, -cujem prozreti, prozrem
prozvizdati prozdrijeti,
prozvakati, -acem prslucac, -cca prslucak, -cka, mn. prslucic
i
provreti,
-vce
vesti)
provodadzija
gnu t
V
prozdrljivac, -vca, jd.
provrtac
mn. -daba
i
nje);
mn.
provrijedniti se
provansalski
provedba
G
snubiteljica, svodilja
Provansa (francuska
G
-ki,
provodadzijin provodadzinica
provalija provalijica provalnicki provaljivac
-Ice,
provincijalka
prvorodeni
provjetriti provlaciti
prouzrociti
prouzrokovac
—
prozdrem,
prozdrijeh, prozdri, prozdrijev(si) i prozdrv(si), prozdro, prozdrla, prozdrt prozdrlcina
prvoboracki prvobratuced prvobratuceda
prvomucenik V -ice, mn. -ici
jd.
prvorazrednost, -oscu
prvorodstvo prvorodenac, -nca, jd. -nee prvorodence, -eta prvorodeni
V
— punoljetnica
prvorotkinja
prvorotkinja prvosjedilac
prvosje-
V
-ioca,
djelac, -iofce,
i
G
mn.
jd.
-sjedila-
ca i -sjedjelaca prvostepeni
-ice,
mn.
V
jd.
-Ice
prvoskolka
G
DL
-ki,
jd.
mn.
-ki prvotisak, -ska,
mn.
-sci
prvovjencani; Stevan Prvovjencani (pov.) przionica P. S. krat. za lat. post scriptum (»poslije napisanoga«, hrv. poslije svega) psalam, psalma, G mn.
puh
psalama
ptica pticar pticarev i pticarov pticarica
pticarev
G
ptic
pubertetski
pucac
pseudomarksisticki
pucacica
jd. psihi
psihijatar, -tra psihijatrija psihi.iatrijski
psihoanaliticar psihoanaliticki psihoanaliza psihofizicki psiholo^ija psiholoski prema psi-. hologija i psiholog (usp. psihicki)
jd.
puce, mn.
i
jd.
-ice,
pukcem
puktati,
>
puis mn. pulsovi
puc, puca, mn. pucevi (udar); puc, pu5i (pora) pxicanin mn. -ani
DL
pucanka
G
-ki,
mn.
-ki
pucanski pucanstvo pucina
Puci§ca,
pulski
prema Pula
pulzirati
Puljanin mn. -ani (Zovjek iz Pule) puljski (prema starijem Pulj)
> pulski
-cka punackiji
G
s.r.),
DLI
Puciscima
prema Pucisca
psihometrija psihometrijski psihopat
pucki puckoskolac,
psihopatija psihopatologija psihopatoloski
puckoskolka
-lea,
V
jd.
-16e
-ki
puckoskolski
DL
jd. -ki,
;
komp.
punahan, -hna punanost, -oscu
punc mn. puncevi punda punicin punicki
puciti
mn.
bilo
punacak,
pucinski Pucisca (mn.
G
V
pukovnik V mn. -ici
publicisticki
puciski
pusem
pukovnijski prema pukovnija
-zma pucacki
> dusevni
-ljci,
jd.
-ljki
pukovi pukovnicki
pseudodemokracija pseudoklasican, -£na pseudomarksist
DL
jd.
puhnuti puhor (sitan pepeo) puci
pticurina
psic
V
mn. -alaca
DL
mn.
puhati,
puk
pseci
psiha
pticici,
pticetina pticica
psalmist
psihicki
puhalica puhalo puhaljka
pticji
pseudomarksizam,
puditi
puse,
G
-aoSe,
pticarski
mn.
prema jd.
puhalac, -aoca,
pticariti
ptice, ptiCeta, zb. ptiCad
V
mn. puhovi (zool.) puhac (onaj koji pu§e, drugo je puhac) puhacki puhac (vrsta puha, drugo je punaS) puhaci
pseniciste
i
putiti
> puknuti
pucnuti pudenje
psenienjak (pSenidni kruh)
pticarov
i
puciti (se)
psicem
psenican, -dna psenicica
jd.
-ici
prvoskolac, -lea,
se
puci
psovac psov-cica psovacki
prvostolni prvostolnica
prvosvecenica prvosvedenik V
puc; puc-puc (usklik) pucenje prema puciti
psihopatskl psihoterapija psihoterapijski psihoza psikac psikati,
269
prema punica
punoca punoglavac, -vca, -vce punol jetan, -tna punoljetnica
V
jd.
;
.
punoljetnik
270
punoljetnik
V
jd.
-ice,
mn. -id
radij
pusionica
pustinjastvo pustlm,
pusten
pustiti,
punoljt tnost, -oscu punomastan, -sna
punomoc
—
I jd. -ci
punovri jedan,
(ostaviti) pustiti,
-cu
i
-dna -oscu
punjac punjenje prema puniti pupcani pupcanica pupcast pupcic um. od pupak pupciti > p u p a t i
od purica
puristicki purji
pustahija pustahijin pustinjacki pustinjak
-tio,
pust)
(postajati
Pustopolje (ime selu); Pusto Polje, Pustog(a) Polja (ime selu); Pusto polje (ime polju) pustopoljski prema Pustopolje, Pusto Polje i Pusto polje pusac
pusacev
puscenje i
put(a)
jedanput,
(pril.):
G
dva puta,
i
triput i tri puta, cetiriput i cetiri puta, pet puta, sest puta...; prvi put, drugi put, treci put ovaj put, , koji put, i kojiput (katkad), prosli put, posljednji put; koliko puta, vise puta, mnogo .
puta
.
.
.
.
putic putnidki
putopiscev prema puto-
pusacica pusacki pusaci (prid.) puscani puscetina
pisac
putujuci puzacica
puzecke
Pusda (zem.)
prema
pusci,
dvaput
pustim) pustim,
-tjela
pun puncat
pupoljcic puricica um.
(ciniti
piistjeti,
komp. -vredniji punovrijednost,
pustim
puska DL jd. mn. pu§aka
prema
pustiti
pustjeti
puzecki puzi6 puznicni prema puznica i
R r.
krat. za razred
rabijatan,
rov,
-tna
>
su-
naprasit
racionalan, -lna racionalist racionalisticki racionalizacija
racionalizam, -zma racionalizator
racun racunac (6ovjek racunalo racunaljka DL
stroj)
i
-ki,
G
mp*
-ki racunar (6ovjek
raiuna) racunarac, -rca,
koji
racunski racunstvo racvast racvati se raSve, raCava (mn. z. %.) maslaradiS (bot.)
>
cak,
V
jd.
-rce
vodopija
Radi£ (ime, zast.) Radio (prezime); Radic
racionalizirati racionalnost, -oscu racionirati Baca (zem.) racic racji
racunarski racunati, -am, racunan raeundzija racunica racunovodstvo
(ime) radicevac,
racunovoda
radicevski
Racki, Rackoga
racunovotkinja
radij
-v£e radicevka
G
mn.
-vca,
DL -ki
jd.
V
jd.
-ki,
radijacija
radijacija radije (pril., ne *rade) radijski radijus radikalsocijalist radikalsocijalisticki prema radikalsocijaradikal-socijalilist; stifcki (koji se odnosi na radikale i socija-
> polumjer
rak-rana ramenjaca ramenjacni
radnicki radosnica radost, -oscu radostan, -sna radoznalac, -lea,
V
jd.
-Ice
radoznalost, -oscu radsta
Raduc
radija,
u
(selo
radza (manji
radijem
radati
Radio-Beograd
rahat-lokum (istodnja6ka poslustica)
rahlost, -oscu
rahljenje rahmetli (prid.)
ko
j
>
p o-
ni
> pokoj-
DL
jd.
Rajevka DL mn. -ki Rajevo Selo rajevski Selo
Rajna
V
G
mn.
jd.
-ilaca
V
-ioca,
G
mn.
-ilaca
ranoranilacki ranjenicki ranjivost, raniti;
-oscu,
drugo
prema je
hranjivost
Rapkinja (zena s otoka Raba i iz mjesta Raba) rapski prema Rab rasadniSki prema rasadnik rasadi vati, - du j em rasahnuti se rascar mn. rascarevi rascariti rascicati se rascijepanost, -oscu
-am,
rascijepati,
iz
Rajeva
G
-ki,
jd.
prema Rajevo
(zem.)
podrucj e rak V jd. race, rakovi
;
-im, rascijepljen rascijepljenost, -oscu rascjep rascjepkanost, -oscu rascjepkati rascijepiti,
jd.
rajnski prema Rajna rajon > c e t v r t,
i
V
-ioca, '
rascijepan
Sela)
-ici
radist
rahliti
rajcica
radionica radionicki radio - pretplata radio - pr e tplatnik radio-prijenos Radio - Sarajevo radioskopija radioskopski
Radio-Zagreb
-ki
Rajevac, -vca, -vce (dovjek
radio-komentator
radio -stanica radio -tehnika radio - tele vizi ja
mn.
nik
radio-igra radio -komentar
Radio- Sljeme
G
-ki,
jd.
rahitis
rahmetli ja
radiogram
radio -koncert radiologija radioloski radio -mehanika
rahitican, -cna rahiticar
DL
-ioce,
jd. -ioce,
*rade > radije radenje prema raditi Rafael rahal i rahao, rahla
rahiticarka
ranilac,
ranilacki ranoranilac,
radioaktivan, -vna radioaktivnost, -o§cu radio- amater radio -amaterski radio- aparat
radio -cijev radio -difuzija radio -drama radio -dramski radio-emisija radiofonican, -cna radiofonicnost, -oscu radiofonija radiofonijski radiografija radiografski
ranarnicki prema ranarnik rand mn. rancevi rang mn. rangovi; rang-lista
Lici) indijski
rada (pokr., rad) radaonica
jd.
I
271
raseljevati (se)
vladar)
liste)
radio,
—
rascjepkavati rascjepljenje rascjepljivati, rascopati se
rascvasti se rascvijeliti
mn.
raci
Rak
-ljujem
> rascvi-
liti rascviliti
(zvljeide) rakijica urn. od rakija rakijski Rakitje (zem.)
rasevjetati se rasevjetavati se rasedlati rasedlavati
rakovicki prema Rakovica
raseliti (se)
raseljavati (se)
i
i
rasformirati
272
raskolnik
rasformirati
mn.
—
V
rasprckati
> raskomadati, raski-
*rasparcati
-ice,
jd.
-ici
rasfratar, -tra rasfratriti se rashladiti
raskolnistvo
rashladenje
raskomocivati, -6ujem raskomotiti se, -im se,
raskomadati
-dujem
rashladivati,
raskomocen
rashod rashodati se rashodni rashodovati s a t i
>
o
V
-nca,
rasijanac,
t
p
> rastreserasijanost, -oscu > n j ak
raskos
rastresenost na vise
raskovati, raskralj raskreiti
>
raskremiti
rasijati (posijati
strana), pren.
rastresti
raskriliti
rasip rasipac rasipan, -pna
raskriti,
rasipati,
-kujem
raspirivac raspis raspisati, -pisem raspistoljiti se raspitati
raspjevati (se) raspjevavati (se)
raskrinkati
-pam
-pljem
i
rasipnicki rasipnistvo rasisticki
prema
rasist
i
rasizam rasjeckati rasijecem, rasijeci, rasjekao, rasjekla, rasjecen
rasjeci,
raskalasenik
mn.
raspikuca raspikucstvo raspinjac raspinjaca
raskreciti
rasijavati rasijecati
V
jd.
-i£e,
-ici
raskalasenost, -oscu raskoraskapati p a va t i raskapcati > raskop-
>
cavati
raskrijem raskrsnica raskrstiti, -im, raskr§ten raskrsce
raskrstati raskrstavati raskuciti (rasuti raskuhati se
raskuzba
G
rasplamtjeti, -tim, -tio, -tjela rasplesti,
tri
raskid raskidac raskidljiv
raskinuce raskiseljen
rasklimati rasklopiti
raspacati raspacavati
raspad
raskokodakati
se,
raspadati se raspadljiv
rasplinjac
rasplod raspljeskati, raspljostiti
-im, raspodijeljen raspodjela
ra z
m oz.
raspodjeljivati,
-ljujem
raspojasanost, -oscu raspolagati, -azem raspolozenost, -oscu raspolozenje raspoloziti
raspop raspored rasporedivad rasporedivati, rasporiti
raspra
G
-dujem
mn. raspra
raskol
raspaliti
raskolaciti raskoliti
raspaljiv
rasprava
rasparac
raskolnicki
rasparati
raspravljac rasprckati
se
i
raspodijeliti,
raspri rasprasivac
-dacem
-eskam
-escem
t
rasol
-ecem
raspletati,
kudu)
mn. -zaba
>
-etem
rasplet
rasohast rasohat rasohe, rasoha (mn. r., raSlje, raive)
raskasiti se
raskiseliti,
rasplamsati
-zbi raslina raslinstvo raslinje raslojavati se raslojiti se
rasmotriti
-acem
rasplakati,
i
•
> raspje-
va va t
raskorak mn. -aci
-nee
raspnem
raspijevati
raskoraciti se
jd.
-6ujem
raspece raspelo raspeti,
raskopati raskopavati raskopcati raskopcavati
i-
dati raspecacivati, raspecatiti
i
—
raspreci
> raspreg-
raspreci
nu
t
i
raspricati se raspripovijedati se
rasprodaja rasprodati rasprskivac rasprsnuce rasprsivac
raspuhati,
rasclanjavati njivati
-pusem
rascupanost, -os6u rascupati rascupavati
razbojnistvo b o j s t vo razbojstvo
rascuti se, rascujem se rasce (ono §to raste)
razbolijevati se razboljeti se, -olim se, -olio se, -oljela se razbuktati, -am i -kcem razbuktjeti, -tim, -tio, -tjela
prema
rasti,
drugo
rastegljiv
> raste-
gljiv rastjecati prema rasteci rastjerati rastjerivati, -rujem rastociti rastopljiv rastrebljivati, -ljujem rastreznjavati i rastreznjivati rastrijebiti,
-im, rastrijebljen rastrijezniti se
rastucem
rasudivati,
rascenje
razbojnik
mn.
> rastenje,
(po)rast
rastenje prema rasti rasterecenje
rastuci,
-dujem
rasvijetliti, -im,
rasvijetljen
rasvjeta rasvjetljavati i rasvjetljivati rasvjetni rascarati
rascerdati rasceretati se rasiti,
rasijem
rasta
> radsta DL
jd.
-ki
ratnicki ratnik V jd. -ice, mn.
Ravna gora (gora); Ravna Gora (mjesto) ravnateljicin
ravnicar ravnicki ravnodusnost, -oscu ravnomjeran, -rna ravnomjernost, -oscu ravnopravnost, -o§cu ravnovjesje > ravno-
teza razastrijeti, -strem, -stro, -stria, -strt razasuti, razaspem
rasceprkati
razasiljac razbijac razbijacki
rascesljati rascesljavati rascetvoriti rascic (vrsta veza)
-im, razbijeljen
razbijeliti,
razbiti,
r a z-
-im, razdijeljen razdijeljenost, -oscu razdio i razdjel
razdioba razdjel i razdio razdjelan, -lna razdjel jak, -ljka,
G
mn.
razdjeljiv razdjeljivac razdremljivati se razdrijemati se razdrijesiti razdrijeti ra ti razgnjeciti
>
r a z
d e-
razgnjeviti -otka, mn. (recenidni znak) razgolicavati i razgolicivati razgolicenost, -o§cu razgolicenje
razgodak, -oci
rascepiti se rascepljivati se, -ljujem se rascereciti
>
razdjeljaka
-ici
ravnjaca razarac
rascerupati
-ice,
razdijeliti,
ratifikacija ratifikacijski
Ratka Ratko
jd.
-ici
razdavac
rasiriti
rascehnuti
rasciniti
V
rascupanko
je hrast rastao, rasla rasteci, rastecem
rastezljiv
ras^la-
i
bijesnim) razbjesnjeti se, -snim se, -snio se, -esnjela se razbjezati se razbojnicin razbojnicki
rascovjek
raspuknuce rast
-cujem
rasciscivati, rasclaniti
razbjesniti, -im, razbjesnjen (uciniti
> raspuk-
s
i
rascinjati rascinjavati rascistiti, -im, rasciscen rasciscavati, -avam rasciscenje
273
e
raspuci se
nut
razgovijetnost
razbijem
razbjeci se razbjeljivati, -ljujem
razgolicivati,
-cujem,
razgolicavati razgolititi, -im, razgolicen razgorijevati se razgorjeti se razgovijetan, -tna; komp. razgovjetniji razgovijetnost, -oscu
i
274
-dujem
razgranicavati i razgranicivati razgraniciti razgranicivati,
-cujem, razgranicavati
razgrebem -jem
razgrepsti, razgrijati,
razgrijavati razgrijevati
> razgri-
razgrizem razgrmjeti se, -mim se, -mio se, -mjela se razgrtati, razgrcem, razgr6i, razgrcuci
razgristi,
razici
razidem se -aska, mn.
se,
razvesti
mn. raz-
mjena razmjenjiv razmjer razmjeran, -rna razmjerati razmjeravati
mn.
i
razje-
razrijeden
-cujem
razrijedenost, -oscu razrijesiti, -im, razrijesen razrjediv
razmuckati razmutiti, -im,
> raznoraznijeti
raznesem,
razletjeti se, -tim se, -tio se, -tjela se razlicak, -cka, mn. -cci razlican, -cna razlicit razlicitost, -oscu razlicnost, -oscu razlijegati se, razlijeze se razlijetati se, razlijecem
raznijeh, raznijev(si), raznio, raznijela, raznesen i raznijet raznolican, -Cna
vati razluciti razlucivati,
-cujem razmahivati, -hujem razmahnitati
(se)
razmahnuti razmediti razmetati, razmicati, razmijeniti,
razmecem razmicem -im,
razmijenjen razmijesiti,
_i
m
razmijesen *razmimoici > i
6
i,
raznosac raznosacica raznjezavati se raznjezenost, -oscu raznjeziti raznjezivati,
razoblicavati
razlije-
,
mimo-
razici
*razmimoilazenje
>
mimoilazenje, razilazenje
prema
(ciniti
rjedim)
razrjesavati razrjesenje razrjesiv razrjesivati, razrjesivost,
-zujem
>
razrjedivanje razrjedivati, -dujem,
raznijeti,
>
razrjedenje razrijediti
razjednaciti
se razlijevati razlivati
-ice,
drugo je razrjedivati) razrijediti, -im,
razmucen
razjednacavati dnacivati
jd.
denje) razredivanje prema razredivati razredivati (razvrstavati u razrede, redove,
-im,
razmjeSten razmjestaj razmjestati razmjestavati razmlaciti
raznasati s i ti raznesti >
V
-ici
razrednistvo razredenje prema razrediti (drugo je razrje-
razmjeriti
razmotriti razmucivati,
razrednicin prema razrednica razrednicki
razrednik
razmjerje razmjestiti,
javati
razilazak, -asci razjedati
G
razmjena
razgovorljiv razgradivati,
i
—
razgovorljiv
r a s-
krinkavati razobliciti > raskrinka ti Tazocaranost, -oscu razocaranje (ne *razocarenje) razocarati razocaravati razodijevati razodjenuti r azonodi vati, - du j em
-sujem -oscu
razrjesni razrjesnica razrogaciti razr ogaci vati, -cujem razrokost, -oscu razroznost, -oscu razruciti se (razvrgnuti
zaruke)
razudenost denost
> razve-
razumijevati razumjeti, razumijem, razumjeh, razumio,
razumjela razuvjeravati razuvjeriti
razvadati
> razvo-
razortaciti (se) razr. krat. za razred
razvazac
razracunati razracunavati razr asci vati, -cujem
> r a z v ozi t i razvedenost, -oscu
razrediti
(razvrstati
redove, razrede)
diti razvazati
u
razvesti, razvesti,
razvedem razvezem
—
razvice
>
Relkovic
ra z v o j razvidjeti, -dim, -dio, -djela, razviden
razeniti se razenjivati se
razvidati razvijac
razescivati
razvijati, -jam, razvijaj (prema razviti) razvijati, -jem, razvij (prema vijati)
raznjic razvakati,
razvi6e
>
razvodnicki razvodniti (razrijediti
vodom) razvodnjeti se, -dni se, -dnio se, -njela se (postati
voden)
ma
razestiti (se) (se),
razvojaciti razvracati razvracenost, -oscu razvracivati, -cujem razvratiti, -im, -acen
razvratnicki razvratnik V jd. -ice, -ici
razvratnost, -oscu razvrgrazvrci
>
nuti razvrezivati se
razvrgnuce razvrijeziti se
razvrstac razvrtjeti, -tim, -tio, -tjela,
razvacem
razvaliti razvaljivati
rda
razvrcen
rdati
i
hrdati
rdav
i
hrdav
rdavost,
-o§cu,
i
reakcionar reakcionaran, -rna reakcionarka DL jd.
G
mn.
-ki
reakcionarnost, -oscu reakcionarski reakcionarstvo reakcioner > reak-
cionar
realac, realca,
V
realnost, -oscu rebic (zool.)
mn.
uza ama n, dusob an j
razaloscivati, -cujem razariti razarivati, -rujem
razdipati se
razezem
>
m e-
uzajamnost Recica (zem.)
lo§cen
reci,
redem
rege6em
regionalan, -lna regionalist
rekapitulacijski
reciprocnost, -o§cu
razalostiti, -im, raza-
> gatalinka
regetati,
reinkarnacija reis-ul-ulema rekapitulacija
rebraca
G
reformisti£ki
regaca
rehabilitacija rehabilitacijski rehabilitirati
-zma
-enata reciprocan, -6na
vaonica
reformacija
regionalizam, -zma regrutacija regrutacijski regrutski regulacija regulacijski
realist
recipijent
redukcijski redenje prema rediti ref ektorij > b 1 a g o-
regionalisticki jd.
realistican, -cna realisticki realisticnost, -o§cu realizacija
realizam,
smanje-
nj e
reakcija reakcijski
-ki,
redakcijski redatelj redati redoslijed
cenje,
hrdavost
razaliti se
razvucem
> ured-
redovnicin prema redovnica redovnicki redukcija > ograni-
hrda
i
redakcija
nistvo
recenica recenidni
razvuci,
raze6i,
-cujem
realce
razvode
mn.
redak, retka, mn. reci, G redaka, DLI reci-
(se)
razvijavati prema razvijati razvijenost, -oscu razvikati, razvifcem razvitak, -itka, mn. -ici ra zvo j razvjencati razvjesati razvlaciti razvlastiti, -im, razvlasten razvlascivati, -cujem
275
>
rekla-kazala reklamacija reklamacijski rekreacija rekreacijski
rekurs
rekvijem
i
relativisticki religija vj era religijski religiozan, -zna
>
reknem,
rekoh, rece, reci, rekav(si), rekao, rekla, reCen; tako reci i tako rekavSi (ne tako reku6i)
(pobozan) religioznost, -o§cu
(poboznost) Relkovic, Antun Matija
276
reljef reljefnost, -oscu
remecenje prema remetiti
remek-djelo remencic remetiti, -im,
remecen
remi, remija
> spremi-
remiza
kolnica
§ t e,
renesansa
renome, renomea
>
ugled, slava rentgen (aparat) rentgenolog mn. -ozi rentgenologija rentgenoloski rentgenski
> > govornik
reumatican, -cna reumaticar reumaticarka DL
G
mn.
ca,
DL
jd. -ki,
(zvijezda)
reparacija reparacijski repatrijacija repatrijacijski repatrirac, -rca, -rce repatrirati
V
jd.
repertoar repertorij (prirudni popis) repetitorij (podsjetnik) repicar (zool.) repicni prema repica repic
repnjaca (med.
i
bot.)
republicki
repuh reska prema rezak reskati (rezuckati)
reskav reskoca reskost, -o§cu resorbirati respicijent
>
r i-
glednik, nadglednik, n a d-
zornik
rezultirati rezija rezijski
DL
jd. -hi
ribaca ribarce, -eta
ribarcetov ribarcic um. od ribar ribaricin prer7ia ribarica
potvrda, povra
t,
povratak
>
obratljiv, povr a t a n revijalan, -lna revizija revizijski revizionist revizionisticki revnost, -o§cu revolucija; francuska revolucija, oktobar-
ska revolucija revolucijski
ribic ribicica ribicki ribic ribiz riblji
ribnjacki ricet
ricka (rida kobila) rid,
rida, ridi
ridl;
komp.
ridan ridast ridesa ridin rido
revolucionar revolucionaran, -ma revolucionarka revolucionarnost, -o§cu rezac rezacki rezak, reska rezbarija rezerva rezervacija rezerviranost, -o§6u
Rijecanin mn. -ani
rezervirati
Rijecanka
rezignirati
-mea
zetak
ridogrli
ridokos ridovka ridusa rijac rijec I jd. rijeCi
i
rijefju
mn.
DL
jd. -ki,
-ki
rijecca (mala rijei, drugo je rjecica) rijecje prema rijeka
rezidencija rezignacija
rezime,
ridobrad ridoglav
G
rezervoar
p
rezonirati rezultat
(bot)
-ki
reverzibilan, -lna
-ki
> repatica
>
re-
rezonancija rezonator
rezuha jd.
priznanica
>
rezimirati rezistentan, -tna > o t po r an rezolucija; Rijecka zolucija (pov.)
reznjic
reumaticki reumaticnost, -oscu revers > obvezni-
reverzija
rentijer
mn.
restitucija restitucijski restrikcija reso, resoa kuha1o retor retorican, -cna retoricar (tko se bavi
-ki,
rentgenizirati
repaca
restauracija restaurator (strucnjak za obnovu)
retoricki
renij (kem.)
rentijerka
rijecni
retorikom)
remizirati
G
—
reljef
sa-
rijec ki
rijecni
prema Rijeka prema rijeka
rijedak
rijedak, rijetka; komp. rjedi rijediti, rijedim, rijeden rijek mn. rjekovi (izreka) rijeka jd. rijeci;
DL
Rijeka dubrovacka (zem.), Rijeka Crnojevica (zem.); Rijeka (grad) rijenje prema riti rijesenost, -o§cu rijesiti
> re6i
rijeti (pokr.)
—
rompski
rjecnik mn -ici rjecurina uv. od rijeka rjedi komp. od rijedak rjesavaS rjesavaSica rjesavati rjesenje rjesidba G mn. -daba
rijetkost, -o§6u
rjetkoca
rikati,
ricem
rilca,
G
rilaca, rilicar rilicica rilicni
i
mn.
rilca
i
rioce
Seto) rkt. krat. za
rimokato-
robak, ropka,
mn.
G
rimokatolicki
G
rioce, rioca, mn. rilaca, i rilce
V
jd.
ropci,
mn. robaka
robija robinjicin njica
DL
jd. -ki,
-ki
rodoskvrnitelj
rodoskvrnuce rodacki
rodak rodaka
> rodakinja
rodakinja rodastvo roden
rodendan rodenje prema roditi rodin rodo rogac (bot. i zool.); (zem.)
rogacic rogaticki
prema Roga-
tica
lik
ropce,
mn.
Rogac
rjetkoaija (rijetko re-
mn.
rilceta,
i
G
rjeckati se rjecni prema rijec (rijecni je prema rijeka) rjecnicki
rjesiv rjesivost, -o§cu
rilce, rilca
rodoljupka
rjecit rjecitost, -o§cu
rijetko (pril.); komp. rjede; rijetko kad
277
prema
robi-
*rohav > o s p k o zi 5a v
i
c a v,
rojalist rojalisticki rojic um. od roj
rojidba G mn. -daba rojnjaca (ptel.) rokoko, rokokoa
Rio de Janeiro, u Rio de Janeiru Ripac, Ripca
robovlasnicki robovlasnik V jd.
risac risaci (prid.)
robovlasnistvo
Rokovcanin mn. -ani (dovjek iz Rokovaca)
Roc
roktati,
Risan, Risna risanski risaonica
od
risic, urn.
-ici
(zem.)
Rocanin mn. -ani
Rocanka G mn.
ris
riskantnost, -o§cu riskirati
risnjacki
mn.
-ice,
prema Ris-
njak Risnjak (zem.) ritmican, -Cna ritmicki ritmicnost, -o§6u
>
rivijera obala rizican, -cna rizicnost, -oscu
Rizvanbegovic rjecetina (ruina rijec, usp. rjecina, rjecurina) rjecica um. od rijeka
(drugo je rijecca) rjecina uv. od rijeka
DL
jd. -ki,
rokovacki prema Rokovci (zem.)
rokcem, rok-
cuci
romanca
-ki rocenje pretTia roCiti; drugo je rocenje rocisni prema roci§te rociste
romanicki prema ro-
rociti
romanisticki romanistika DL jd. romanopisac, -sea,
rocni prema rok rocenje prema rotiti se
rocko hip. od rodak
Rocko
hip.
od Rodo-
ljub rodicic (rodidin sin) rodicin prema rodica rodij (kem.) rodilisni
rodnost, -o§cu rodoljubac, -upca,
-upce
V jd. > rodoljub
rodoljubivost, -o§cu
manika romanijski prema Ro-
manija (zem.) romanist -ici
V
jd.
-iSce
romansa
> romanca
romansijer (romanopisac)
romansijerski romantican, -cna romanticar romanticnost, -oscu rombican, -5na
romboid rompski prema romb
rondo
278
rondo, ronda (okrugli nasad)
V
ronilac, -ioca, jd. mn. -ilaca -ioce, ronilac ki
G
ronilastvo
roniocev
Rontgen (prezime, usp. rentgen) ropce, ropceta, zb.
ropcad ropkinja ropotati,
ropocem
ropski ropstvo roptati,
>
*rz
rucanje rucati nice, ruca (mn.
rucerda rucetina rucica rucina
rumenjeti, -enim, -enio, -enjela z. r.)
(postajati rumen) Rumljanka DL jd. -ki, G mn. -ki (zena iz Rume)
Rumunj
rucka DL jd. -ki, G. mn. Rumunjka rucaka i rucki Rnmunjska ruckonosa rumunjski rundovcina uv. od rucni rundov rucnicic um. od rucnik rupcaga rucnik mn. -ici rucurda rupcati rucurina
ropcem
—
nipcic
rudaca
rupcina uv. od rubac mrmljati, priruditi (diniti sto rudim) (od rupa je rupetina) govarati rupicar rudjeti, rudi, rudio, rostocki prema Rostock rudjela (postajati rud) rupicara roscic um. od rog rudnicki rupicast rotacija rupicati rudenje prema ruditi i rotacijski rudjeti rupicav rotacioni > rotacijrupicavost, -oscu rugae ski rugacica rupicica um. od rupica rotiti se ruho Rusija V jd. Rusijo rotkinja (zena koja ruski Ruhr (cit. Rur) mnogo rada) ruhrski (cit. rurski) ruskoslavenski Rousseau, Rousseaua, rusomaca ruina > razvalina, Jean Jacques (cit. rusilac, -ioca, V jd. r us evina Ruso, Rusoa, 2an -ioce, G mn. -ilaca ruka DL jd. ruci Zak) rusilacki rukavicar Rousseauov (tit. rutavcev prema rutarukavicarka DL jd. -ki, Rusoov) vac G mn. -ki rovcica rutavost, -oscu rukavicarnica rovic rutenij (kem.) rukavicarski rozac, rosea ruzicast rukavicarstvo rozic um. od rog ruzicnjak mn. -aci rukavic *rpa > h r p a ruznoca rukovet *rskati > hrskati rvac i hrvac rukovodilac, -ioca, V *rsuz > h r z u s rvacev i hrvacev jd. -ioce, G mn. rt mn. rtovi (zem., drugo rvacica i hrvacica -ilaca je hrt); Sjeverni rt, rukovodiocev rvacki i hrvacki Rt dobre nade rvaliste i hrvaliste rtid rukovodstvo > uprarubac, rupca rvanje i hrvanje va, vodstvo rukunicar rvati se i hrvati se rubidij (kem.) ruSak, rucka, ruckovi rzati i hrzati rumeniti (ciniti sto i
rucci
rumenim)
*rz
>
r a z
s
u rjecnicima
krat. za srednji rod S krat. za sjever (hrv.), za jug (medunarodna, engl. Sud); znak za sumpor (kern.);
s
>
o,
z o-
litva)
zorom zorom
sabahile > sabajle >
Sabaot (Bog nad vojskama)
j
e-
nja
i
Hrvatske; Hrvatski sabor; Dalmatinski sabor (pov.) sabranost, -oscu
>
ud
s
j
e-
i
i
sacma sacmara sacmarica sacmeni sacuvanost, -oscu sacuvati sacast sace
sadem
sacura (vrsta ko§are) SAD krat. za Sjedinjene Americke
-nem
sadjenuti,
sadrem sadzak mn. -aci > t r o n o g (zeljezni) sadenica sadenik mn. -ici sadenje prema saditi sagnjiti, sagnjijem
> sagri-
javati,
zgrija-
Sahara (zem.) saharin saharoza *sahat > sat; sahat-kula sahib > gospodar
*sajdzija
G
mn.
-ki (zena iz
Samarije) samaritanka (milosrdna zena) ;
samobitnost, -oscu
vati *sahadzija > u r a r sahan (bakreni tanjur)
1
i
k,
sahnem
sahrana > p o kop
samacki prema samac samardzi ja > sedlar Samaritanac, -nca, V jd. -nee (covjek iz Samarije); samaritanac (milosrdan covjek) Samaritanka DL jd. -ki,
samastvo
-sujem
> v asn gospodar
i
salijecuci, salijetan salijevati
samilost, -scu samilostan, -sna samljeti, samel j em sa mnom
sagresivati, sagrijesiti sagri jevati
sahibija
> pricekat > na6 n t
saletavati saletjeti, -tim, -tio, salijetati, salijecem,
sadrijeti,
sahnuti,
279
tjela
sadijevati sadisticki *sadjestvo
-rjela
sablastan, -sna sablazan, -zni, I jd. -azni i -aznju sablaznjiv sablaznjivost, -oscu sabljicica um. od sabljica sabor; Sabor Socijalisticke Republike
Drzave
ud
sagresenje
sablascu
saci,
s
lovanje, surad-
sagorijevati sagorjeti, -rim, -rio,
sabijac sabijenost, -oscu sabirac sablasnost, -oscu sablast I jd. sablasti
saciniti
>
*sadejstvo
nj a
ra; sabah-namaz (musl. jutarnja mo-
sacekati
samoodredenje
lovanje, surad-
oznaka za skakaca (konja, sah.) sabah j u t r
—
pogreb,
>
Samoborac,
-rca,
V
jd.
-rce (covjek iz Samobora)', samoborac (vlak na pruzi Za-
greb
—Samobor)
Samoborka DL mn. -ki (zena
G
-ki, iz Sa-
mobora) samoborski; samoborski kolodvor (u Samoboru), Samoborski kolodvor (u Zagrebu);
Samoborsko gorje samoca samo da, samo sto (vez.) samoglasnicki
u
r a r
sajmisni sakacenje prema sakatiti
samohran samohranost, -oscu
samohvala (hvaljenje samoga sebe, drugo
sako, sakoa
je
sakrijem saksofon
samohvala nista ne
sakriti,
saksofonist Saksonac, -nca,
-nee Saksonija sakupljac sakupljacica
V
samo
hvala, npr.
vrijedi; to je samo hvala i nista vise) jd.
samokritican, -cna samokriticki samokriticnost, -oscu
samoobrana samoodredenje
satiricki satiricnost, -oscu satirik jd. jd. -ice,
V
sanjkati se
sanjke e saobracaj > p r o saobracajni > pro-
m
samopomoc samoprijegor samoprijegoran, -ma; komp. samopregorsamosvijest I jd. -esti -escu samosvjestan, -sna samosvojnost, -oscu samotnicki
mn. t
me tni
saobraca jac
m e tnik
niji i
>
pro-
>
>
p
p
r
r
i
i
o p-
o p-
>
saopciti priopciti sapetost, -oscu
sapinjac sapinjaca sapunaricin
mn. -uci samouprava samoupravljanje samoupravni samouvjeren samovlade samrt I jd. samrti
prema
sapunarica sapundzi ja >
sapu-
nar sapunjac sapunjaca i
sarac
satisfakcija
>
za
d o-
volj§tina
> stjerati
sat jerati satnijski
prema
saucesce
> sudjelo-
satnija
Savao, Savla
cenje
jd. -uce,
-ici
vanje, sucut
saobracati saonice saonicki saopcavati c i v a t i
saopcenje
samoubilacki samoubojica samoubojicin samoubojstvo samouce,- eta
V
sazivac
sanjkac sanjkacica
samoodricanje samoodrzanje samoopredjeljenje samoopredjeljivanje
samouk
—
samoodricanje
280
> sedlar
savez; Savez komunista Jugoslavije; Savez Sovjetskih Socijalistickih
Republika
saveznicin prema saveznica saveznicki saveznistvo G mn. -stava savijac savijaca savijacica savijenost, -os6u savijutak, -tka, mn. -uci savitak, -tka, mn. -ici
savijem
samrcu sam samcat
Sarajevo
saviti,
Sarajlija
sanacija sanacijski sanatorij
Sarajka
savjesnost, -oscu savjest I jd. savjesti
G
sanatorijski sancic urn. od san sanducak, -cka, mn.
DL
jd. -ki,
sardela > s r d e 1 a sarkastican, -cna sarkasticki sarkasticnost, -os6u
na ho-
madide) sasjecati (isje6i (pew.)
sangvinican sangvinicki sangvinicnost, -oscu sanitetski sankcija; Pragmaticka sankcija (pov.) sankcionirati sanskrtski sanjac sanjacica sanjar sanjarija sanjiv sanjivost, -oscu
madice)
>
sastrizem
sasvim (pril., posve, ali sa svim svojim sna-
gama sasiti,
saSijem
sat; sat-dva satelitski satic
satirican, -cna satiricar
savjestan, -sna savjetnica savjetnicin savjetnicki savjetnik V jd. -ice,
mn.
na ko-
sastavljac sastavljacica *sastrag odostrag, s tr a g a sa strane sastrici,
i
savjescu
-ki
sasijecati (sje6i
-cci
sanducic sandzacki
sandzak mn. -aci Sandzak (zem.)
mn.
-ici
savjetnistvo savjetodavac, -vca, V jd. -vce > s a v j e t-
nik savjetovaliste savjetovati, -tujem savladivati, -dujem
Savoja savojski; Eugen Savojski (pov.); Savojske Alpe (zem.)
savrh
(prij.)
savrijeti,
savski
savrem
prema Sava
(ri-
jeka)\ savski most (most na Savi)
sazivac
—
sazivacica
sedamsto
sazivacica
sazrem
sazreti,
>
z
v
i j
e-
zde
sto-
sazmem sazanjem
sedmokrak
mn.
sazetak, sazetka,
G
sazeci,
mn. saze-
taka
sazetost, -oscu sazivjeti se, -vim se,
DL jd.
mn. -ki sedmomjesecni
scenografski scenski
sedmoskolka DL -ki, G mn. -ki
sci jeniti
>
> zezlo
misliti,
d r za ti
-ki,
G
-vio se, -vjela se sazvakati, sazvacem scenerija scenografija
sceptar, -tra
jd.
sedmoljetan, -tna
sedmoljetka
sedmoskolac,
V
-lea,
jd. -Ice jd.
sefardski *seiz
> konjuSar
seizmicki
Scila sebeznalost, -oscu sebeznao, -ala sebican, -cna
seizmograf seizmografski
sebiciti
seka
sebicnica
sekcija sekcijski sekica sekicin prema sekica
sebicnost, -oscu
sebicnjak
V
jd. -ace,
mn. -aci secesija secesijski secesionist secesionisticki secentist secentisticki
sekstilijun (broj)
seksualnost, -o§6u
umjetnost
17.
zdrav)
i
stoljeca
selce, selca,
selaca,
sedamdesetogodisnjak
V
jd. selfie
selam alejkum i selam alejeum (musl. po-
secija jd. -ace,
V
selacki
secento (kultura
mn.
-aci
sedamdesetogodisnji
sedamnaest (17) sedamnaestak sedamnaesti (17.) sedamnaestica sedamnaestina (1/17) sedamnaestogodisnji sedamnaestogodisnjica sedamnaestorica (za
i
G
mn.
seoce; Selca,
Selaca (mn. s.r., zem.) Selcanin mn. -ani Selcanka DL jd. -ki,
G
mn.
-ki
V
DL
seljanka
G
mn.
jd.
-ki,
-ki
semanticki semaziologija semazioloski Semberija (zem.)
Seldzuk Seldzukinja
sedam-osam sedampostotni (7%-tni)
selisni
G
prema
(covjek
iz
Sente)
Sencanka DL G mn. -ki
jd. -ki,
sencanski prema Senta sendvic senilnost, -oscu senior senzacionalan, -lna senzacionalnost, -oscu senzibilan, -lna senzualan, -lna senjski; sen j ska biskupija
seoba seoce, seoca i seoceta, mn. seoca, mn. selaca, DLI mn. seocima, i selce seoski prema selo
G
(usp. selski)
seldzucki
selekcija selekcijski selekcionirati selidba mn. -daba selidbeni
muSkarce)
seoski: dugoselski, novoselski, pustoselski, Selska cesta (u Zagrebu), ali seoska cesta (svaka cesta u selu) seljace, -eta seljacic seljacina seljacki; seljacka buna seljak jd. -a6e, mn. -aci seljance, -eta seljancica
Sencanin mn. -ani
jd. seki
selac, selca,
samo u slozenicama i kad postoje
selski;
semitski senatski
seizmologija seizmoloski
DL
281
posebni razlozi, inade
sedamstogodisnji sedamstogodisnjica sedamstoti (700.)
sedmeracki sedmogodisnjak V -ace, mn. -aci sedmogodisnji sedmogodisnjica
sazezem
sazeci,
sazeti, sazeti,
sedam
i
tina (700)
sazrijevati
sazvijezde
senozna
seliste
separatisticki separe, -rea septican, -cna septicki septilijun (broj) serijski seriozna, -zna
>
o z-
biljan, svecan
>
ubrus servijeta servis (sluzba, usluga) serviz s t o 1 n o
> posude sesija > sjednica, zas edan e j
j
sestricna sestric
Kraljevec
Sibirka
DL
mn.
DL
sevdalinka
mn.
jd. -ki,
-ki
sevdalinski
sezem (ne sizati) sferican, -cna sferoid sezati,
DL
jd. -gi,
mn. -ga
i
-gi
SFRJ
krat. za Socijalisticka Federativna
sijek
Shakespeareov
(cit.
sekspirov) sharciti
shema shematski shizma >
ra s
ko
1
shizofrenicar shizofrenicki shizofrenija shizofrenik jd. -ice,
V
-ici
shodan, -dna shodnost, -oscu shrvati
i
srvati
SHS
V
sijeno sijer (prid., siv,
zuckast) mn. sjerovi
sijer
mn.
>
r.,
jd. -ki,
-ki
siga DL jd. -gi Sigecica (zem.) sigetski prema Siget sigurnost, -oscu sijac sijaca (sprava) sijacica (zena)
sijaci (prid.) sijalica (sprava); sijalica
> zarulja
Sijam sijamski
sijecanjski sijed, sijeda; sjedi
sijam
(sjati)
sijecanj, sijecnja
sijediti
komp.
(ciniti
>popodnevodmo
sijevati, sijevam,
sijevajuci sijevnuti sikati, sicem siktati, sikcem
silabicki silazak, -aska, mn. -asci siledzija nasi siledzijski
>
n
1
i
silicij
silnicki silnistvo silogisticki Silvestar, -tra
simbioza
sijacina sijacki
sijati,
sijerak, sijerka s i r a k sijesta ni r sijev mn. sjevovi sijevak, -vka
silan, silna
-cna
DL
>
osvit
sidem
shvacati shvatljiv shvatljivost, -oscu
-ki,
sicusan, -§na sicu§nost, -oscu sienski prema Siena (zem.)
sijanac, -nca sijati, sijem, sijuci;
shvacen
sijence, sijenca i sijenceta, urn. od sijeno
> mi-
krat. za Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (pov.) shvacanje shvatiti, -im,
jd.
sicanski prema Sice Sice, Sica (mn. z. r., zem.) Sicice, Sicica (mn. z. zem.) sic (vrsta posude) sican (pjes., sitan)
G
mn. sjekovi
sijelo, si j el a
sicilski
Republika Jugoslavia Shakespeare, Shakespe- sifiliticar sifiliticarka area (fit. sekspir, sekspira)
drugo je sjedjeti) sijedost, -oscu sijedenje prema sijedjeti i sijediti
jd.
Sicilijanka DL jd. G mn. -ki
sifilitican,
mn.
V
-nee
sici,
-dim, -dio,
-djela (postajati sijed,
jd. -ki,
somor
sevdalija sevdalijski
sijedjeti,
-ki
sican, sicana
sevdah
G
istok Sibir Sibirac, -rca, -rce
Sicilija Sicilijanac, -nca,
sestroubojica sestroubojstvo Sesvete mn. z. r. (zem.) sesvetski; Svesvetski
sfinga
sinegdoha
SI krat. za sjevero-
G
sestricic
G
—
servijeta
282
simbolican, -dna simbolisticki simetrican, -cna simfonicar simfonija simfonijski simpatican, -dna simpaticnost, -oscu simpatija simpozij
simptomatican, -cna sinagoga DL jd. -gi sincic *sindzir
>
1
ana
c,
verige sijedim)
sinegdoha
DL
jd.
-hi
k
sjemenica
sinkronican
sustavan s
G
>
>
Sirius (astr.) Siriusov; Siriusov pratilac (astr.) siroce, -eta, zb. -cad, -Cici jd. -ase,
-asi jd.
siroticin prema sirotica sirotisni prema sirotiste
sisac (teh.) sisacki prema Sisak sisaci (prid.) sisavac, -vca, jd.
-vCe
mn.
jd.
sjedalica sjedalo sjedati sjedeci
sjedecke -ki,
-ki
sitnidarov
s
e
i j
1
o
sjedilac, -ioca, jd. mn. -ilaca -io£e,
G
sjedilacki sjedine (mn. z. r.) sjediniti, -im, sjedi-
njen; Sjedinjene
Amerifike Drzave sjedisni sjediste sjediti
sjedjelac > s j e d i 1 a c *sjed jcljka s i j e 1 o sjedjeti sjediti
>
>
sjednica sjedniciti
>
situ-
acijski situirati sivac, sivca,
V
jd.
sivde
sivcev siviti (ciniti sivim) sivjeti, sivim, sivio,
sjednicki sjednuti >
Sizif
sjedenje
sjahati. sjasem sjahivati, -hujem sjecalica
sjecalo sjecati (sjeckati) sjecisni sjeciste
sjeckalica sjeckati sjeca G mn. sjeca sjecenje sjecivo oStrica sjecka DL jd. sjecki sjeckalica
>
sjecati (se)
sijeCem, sijecijah,
sijeci, sijeku6i, sje-
kao, sjekla, sjecen
j
e
s t
sjedoglavac, -vca,
sivoca Sizifov sizifovski size, sizea
s
i
sjedobrad sjedobradac, -braca, V jd. -brace sjedoca sjedoglav -vce sjedokos
sivjela (postajati siv)
sjeci,
>
*sjedeljka sjedenje
V
i
sitnicarov i sitniCarev sitnicarstvo sitnicav sitnicavost, -oscu sitnicki prema Sitnica (zem.) sitnoca sitnopjegav sitost, -oscu situacija situacijski situacioni
sipljiv sipljivost, -oscu Sirac, SiraSa (zem.) sirak, sirka (bot.) sircic urn. od sir *sirce ocat *sircetni octeni sirisni prema siriste
V
u-
sitnicariti
sinus
siromasak, -ska, V -a§ku, mn. -a§ci siromaski siromasnost, -oscu siromastina siromastvo
DL
sitnicar sitnicarev sitnicarija
sintetican, -Cna sinteticki sinteticnost, -oscu
V
s
Sisdanin mn. -ani
sinovicin prema sinovica sintakticki i sintaksni
mn.
vnost
ta
Siscanka
sinovcev
siromah
>
sistematicnost
V
mn.
>
sistematidan, -cna
sinkronican, -cna sinkronija sinkronijski sinkronizacija sinkronizirati sfnoc sinocni i sinocnji sinodski sinopticar sinopticki sinoubojica sinoubojstvo G mn. -stava jd. sinovac, -vca, -v£e
283
V
jd.
> sjede-
nje sjedi
komp. od
sijed
sjekac sjekira sjekircina sjekiretina sjekirica sjekiriste
sjeknuti sjekotina sjekutic sjeme, sjemena
sjemenar sjemenarnica sjemenarski sjemenarstvo sjemence, -enca -enceta,
i
mn. -enca,
G mn. -enaca sjemeni sjemenica
sjemenik
284
sjemenik mn.
-ici
sjemenisni sjemenistarac, -rca,
V
jd. -rCe
sjemeniste sjemenit sjemeniti se
sjemenka DL jd. -nci, G mn. -naka i -nki sjemenovod sjemenskl sjemenjada sjemenjak mn. -aci sjemenje sjemesce, -esca -e§ceta,
G
mn.
i
-esca,
sklupcati
Skandinavka DL -ki, G mn. -ki
verna Europa (zem.), Sjeverna Europa (sjevrenoeuropske zemlje i narodi), Sje-
skandinavski; Skandinavski poluotok skautski SK BiH krat. za Savez
verni pol (zem.) i sjeverni pol (na magnetu); Sjeverni rt (zem.); Sjeverno le-
komunista Bosne i Hercegovine SK CG krat. za Savez komunista Crne Gore
deno more; Sjeverno
skec
more
skeledzija s k e 1 a r skeptar, -tra zezlo skeptican, -cna
Sjeverna
ske);
sjeveroistocni sjeveroistocnjak,
sjenka
G
DL
mn.
jd. -nci,
-ki
sjenokos sjenokosa sjenovit sjenjenje s jeseni sjesti,
sjednem,
sjeo,
sjeUn, -tna sjetilan, -lna sjetilnost, -oscu sjetilo osjetilo
>
sjetiti (se)
sjetkariti um. od sjediti sjetnost, -oscu
sjetva sjetveni sjever; Sjever (sjeverne zemlje i narodi, npr.
izmedu Sjevera Juga u Americi)
rat i
-aci
sjeverozapad (krat. SZ) sjeverozapadni sjeverozapadnjak mn. -aci
sutra
krat. za
Savez komunista Skadarka DL jd. -ki, G mn. -ki (Sena iz Skadra); skadarka (vrsta vinove loze)
sjela sjeta
sjeverac, -rca sjeverni; sjeverna Hrvatska (dio firvat-
skadarski; Skadarsko jezero Skadranin mn. -ani
skakac skakacica skakaonica skakati,
skicirati skicati
skija mn. skije *skiptar, -tra
>
ze-
zlo skitac skitacica skitacina skitacki
skitam se skicem se
skitati se,
V
jd.
-vce; Skakavac (zem.)
skakavacki prema
-im, skicen skitnicki skitnistvo
SKJ
krat. za Savez komunista Jugoslavije skladba G mn. -daba i -dbi skladisni prema skladiste
Skandinavac, -vca, -vce Skandinavija
skladnost, -o§cu sklerotican, -Cna skleroticar skleroticarka DL jd. -ki,
Skakavac skakavcev prema skakavac (zool.) skakutati, skakucem skamukati, -ucem
V jd.
i
skititi,
skladnoca
skacem
skakavac, -vca,
(glaz.)
krat. za
skica
mn.
sjeveroistok (krat. SI)
SK
skerco
Savez komunista Hrvatske
sjenast (kao sjena) sjenat (pun sjene) sjencati sjenica; Sjenica (zem.) sjenicji prema sjenica
sjevotina sjutra >
> > sumnjiSav
SKH
-aci
sjevernjakinja
sjenicki prema Sjenica sjenik mn. -ici sjenilo sjenina uv. od sijeno
jd.
>
sjevernoamericki Sjevernjaca (zvijezda) sjevernjacki sjevernjak V jd. -ace,
sjena
(ptica)
Ame-
rika (kontinent); sje-
mn.
mn. -esaca
—
G
mn.
sklerotik
mn.
V
-ki
jd. -ice,
-ici
skliskost, -oscu sklizac k1iza£ sklizak, -iska; komp. skliskiji
>
sklonost, -oscu sklupcati
SKM SKM
krat. za Savez komunista Makedo-
nije skocac, skocca Skocaj (zem.) skocajski skocanjiti se uko6iti se skoce, -eta (mlad skot)
>
skocimis
Slavic
skretnicar skretnicarev
skrojiti, skrojim skrstiti, -im, skrsten
slamcica slamnjaca slanoca slanost, -oscu
-6ujem skrucen
G
mn.
DL
Savez
Srbije skucavati skucenost, -oscu skuciti, -im, skuCen {stisnuti, drugo je skuciti)
jd. -ki,
-ki
skojevski skolasticki skolastik skolastika skoljenati se (pasti koljena)
krat. za
komunista Slovenije Savez komunista
-vce
skojevka
skucivati, -cujem skuciti (se), skucen (steci
na
kucu, drugo je
sku5iti)
skuhati skupljac skupljacica skupljacki
skoncati skoncavati skopcati skorjeti se, -ri se, -rio se, -rjela se
skupocjen
skorojevic skotski prema skot skr acenica > k r a t skracenje
skupsti, skubem, skubuci, skubao, skubla,
skradinski Skradin;
prema Skradinski
(slap)
skradski prema
Skrad skratiti, -im,
skrb
I jd.
skracen
skrbi
i
skrblju skrbnicin prema skrbnica skrbnicki
skrbnik
mn.
V
jd. -ifce,
-ici
skrbnistvo skrecem, skrecuci
skretati,
c a
-cujem
skracivati,
buk
i
skupocjenost, -oscu
skuben skvicati skvrcati, -5im skvrciti slabacak, -cka slabic slabicak, -cka, V jd. -cku, mn. -cci slabikovic
slabljenje
slabobocina slaboca slabokrvnost, -oscu slabost, -oscu
V
jd. -ice,
slaboumnost, -oscu slabovidnost, -oscu slacica
slanutak, -tka, mn. slanuci slaptati, slapcem slast I jd. slasti i
slascu slastan, slasna slasticar
slaticarka
G
> gorusica
DL
jd. -ki,
mn.
-ki slasticarnica
slatkoca slatkohran slatkojeda slatkorek i slatkorjek slatkorjeciv slatkorjecivost, -oscu slatkorjek i slatkorek Slaven; juzni Slaveni, sjeverni Slaveni (zem.); Juzni Slaveni (kao skupina naroda); Stari Slaveni
Slavenka DL jd. -ki, G mn. -ki (pripadnica slavenskih naroda,
drugo
je Slovenka)
slavenofilka -ki,
G
mn.
DL
jd.
-ki
slavenofopski slavenski (koji se odnosi na Slavene,
drugo
slabiti
slaboumnik mn. -ici
a-
stroj)
i
jd.
1
slagaci (prid., slagaci
skrutnuce
SKS
s
gar
skrucivati,
SKOJ-u
sladi sladic
sladahan, -hna slagac (tisk.) >
skrutiti, -im,
V
skretni-
skretnicki skrhati skrivac skrivacica skrivecke
Skoj i SKOJ krat. za Savez komunisticke omladine Jugoslavije,
skojevac, -vca,
sladak, slatka; komp. f
carov
skociti
sklanja se: Skoja, Skoju, SKOJ-a,
285
je slovenski)
slavenstvo (svojstvo); Slavenstvo (svi Slaveni) Slavetic (zem.) slaveticki slavican, -cna Slavicin prema
Slavica slavicnost, -oscu Slavic
slavicak
286
slavicak, -cka,
mn.
-cki,
slavist slavisticki slavistika slavljenicin slavljenicki
V
jd.
-cci
Brod, Slavonski Kobas, Slavonska Pozega, Slavonski (zem.)
slavonskobrodski (u opreci s bosanskobrodski) slavospjev mn. -pjevi, G mn. -pjeva slavuj slavujak, -jka, V jd. -jci
slavuj -grlo (pjes.) slec (hot.)
sled
mn. sledevi
s leda sledivati,
(1.
-im, slijepljen
zalijepiti,
2.
6initi
slijepjeti, -pirn, -pio, -pjela (postajati slijep)
slijepljenost, -oscu slijepo slijepost, -o§6u
>
sljepoca slijetati, slijecem, slijeci, slijecuci slijev mn. sljevovi slijeva (pril.) slijevati slikarcic slikaricin slistiti, -im, sliscen sliv slijev slivati slijevati
>
>
slobodicica slobodnjacki
slegnuce -tjela sletski prema slet
-cna
slucaj slucajan, -jna slucajnost, -oscu sluciti se slucenje prema slutiti
sluga
DL
jd. sluzi (rjede slugi), mn. sluge, mn. slugu
G
sluh slusac slusacica
V
slusalac, -aoca, jd. mn. -alaca -aoce, slusalica
G
slusaocev slusaonica slusatelj slusateljica slusce, -eta (sluzince)
slobostina slojevitost, -o§6u
sluzbenik
slobodoljubivost, -o§cu
slobodoumnost, -oscu slobodenje prema sloboditi
slomljenost, -o§6u slonic i slondic slonovaca (slonova host)
Slovacka
Slovak
mn.
V
jd. -ace,
-aci
Slovenac, -nca, V jd. -n£e *slovenacki > slo-
Slovencev Slovenija;
mn.
Socijalistifika
sljedba
mn.
-ici
slijedeci) sljeditelj
sljednik
mn.
slijediti
slovenski
slijegati, slijezem, slijezi, slijezuci
slijep
mn. sljedba
sljedbenistvo sljedbenost, -oscu sljedeci (prid., usp.
SRS) Slovenka (iena iz Slovenije, drugo je Slavenka)
G
sljedbenica sljedbenicki sljedbenik V jd. -ice,
Republika Slovenija (krat.
jd. -ice,
sljedbi
slicnost, -oscu slijed mn. sljedovi slijedeci (glag. pril. i prid., usp. sljedeci)
sliciti
V
-ici
sluzince, -eta, zb. -cad sluznost, -oscu (prav.) i
venski
slezena
slovenstvo (svojstvo); Slovenstvo (svi Slovenci, drugo je Slavenstvo)
sluskinja sluskinjica slutiti, -im, slucen sluznicni prema sluznica sluzbenicin sluzbenicki
slobodnjastvo
slovacki
-dujem
sletjeti, -tim, -tio,
slican, slicica
jd.
slijepim)
Slavonka DL jd. -ki, G mn. -ki si a von ski; Slavonski
mn.
V
-pee slijepiti,
jd. -ici
slavodobice slavohlepan, -pna slavohleplje slavohlepnost, -oscu slavoluk mn. -uci slavoljubivost, -oscu Slavonac, -nca, V jd. -nee Slavonce, -eta, zb. -cad Slavonija
-jce,
slijepac, -pea,
sljeme
slijepcev
DL
Samac
—
V
-ici
jd. -i6e,
(onaj koji
slijedi, sljeditelj) si jedovati
ti,
>
slijedi-
pripadati,
prema SloveSlovenac i Slovenka (drugo je sla-
primi ti sljedstveno
venski)
sljeme, sljemena
nija,
> prema
tome, dosljedno
—
sljemeni
smedokos
sljemeni sljemenski sljemenjaca sljepacki sljepar sljeparev sljeparija
i
sljeparov
smetenjacki smetenjakovic smicac smijac smijacica smijati se, smijem smij se, smijuci
sljepariti
sljeparov i sljeparev sljeparstvo sljepica sljepicin sljepic
> sljepo-
sljepocica
o6na kost) sljeporodeni sljesti, sljezem (pokr.) > s ic i
mn.
sljezovi
smijuci, smio, smjela
smij en j en
smlacen prema smlatiti; drugo je smlacen
se,
-im
se,
sljubljen sljubljivati sljustiti,
smaci
-im, sljusten
> smaknuti
smijesan, -sna smijesati, -am,
smijeh, smelji, smlje-
smijesno
v(si),
smijesnost, -oscu smijuckati se smiljeti, smilim, smilio, smiljela
smij even
DL
Smiljka
smokvicica smotak; smotka, mn.
mirom
smjedbudem
dem
(zast.,
smoci,
smrduci
smeciti
smjeriti
smecara smece smeckast > smedast Smederevac, -vca, V*
smjernica
smjer smjeran, smjerna
smjernost, -oscu
odmah; mjesta na ko(pril.,
stoji§
.
.
.)
smjestiste smjestiti, -im,
§ten smjesica smjeskati se
mrakom
smrc mn. smrCevi smr e k a smrca smrcak, -cka, mn.
smjenjiv
jem
s
smrca um. od smrt smrcati se, smrce se,
smjenjivati, -njujem
ali: s
mn. smo-
smracim
smraciti,
bu-
smio)
smjesa smjesta
G
taka
smjehurija smjehurina smjel, smjela
smjerati
smedast
smognem
smionost, -oscu
smaknuce
smed
smocnica
smokovaca
smjena
revka (vrsta grozda) smederevski
smocan, -cna
smion
Smrt Smail-age Cengica Smailagic Smail-agin Smail-aginica
Smederevka DL jd. -ki, G mn. -ki; smede-
smlio, smljela,
smociti
smoci,
jd. -ki
smjelost, -o§cu
-vce
smlaciti, -im, smlafcen
smijesiti se
Small; Smail-aga;
jd.
i
smlacen prema smlatiti; drugo je smlacen smlatiti, -im, smlacen smljeti, smeljem,
-sci
smisao, smisla, mn. smislovi smisljenost, -o§cu
sljezovaca sljezovina
smjednem,
ducnost
s
sljezovac, -vca
smjesljiv smjesljivac, -vca, V jd. -vce smjesljivica smjesljivost, -oscu smjestaj smjestati smjeti, smijem, za bu-
smijeniti, -im,
smijesan
sljepoca sljepoocica sljepoocni sljepoocnica sljepoocnjaca (sljepo-
287
smijeh
oi ica
sljubiti
se,
smijesiti -im, smijesen smijesak, -ska, mn.
sljepilo sljepljivati, -ljujem
sljez
smrsavati
smje-
-fckovi
smrci se
i
>
-Cci (gljiva)
> smrknu-
t i se smrdec
smrdjeti, -dim, -dio, -djela smrdljivac, -vca, V jd.
-vce smrdljivcev smrdljivicin prema smrdljivica
smreka DL jd. smrekovaca smrndzati smrsaviti
-ki
smrt
288
smrt
smrti
I jd.
V
snijesci snijezi ti, snijezi
jd. -i5e,
smuckati
smudevina smudina
mukom
smundati
V
-vce smutljivcev smutljivicin
smuvati se
>
>
op
s
k r-
biti
>
op-
skrbljivaC
> opskrbljenost
*snabdjevenost
snadem jd.
snahi
i
snasi
snahin snahovati, -hujem snast I jd. snasti i
>
s
V
i
6
jd. snijeze,
mn. snjegovi
i
(pjes.)
snijezi snijet I jd. snijeti
i
snesem, snijeh
snesoh, snesi, sni-
jev(si), snio, snijela,
snesen i snijet snijevati snivati, sa n j a ti
>
Sofoklo soha DL
>
jd. sohi sojenicar sojenicarski sokacic > ulicica soko s o k o 1 Sokobanja (zem.) sokol, mn. sokolovi i sokoli sokolic sokolski
>
sol I jd. soli
soldatski
snjezanica (voda od snijega); Snjezanica
solist colistica solisticki
>
so sol sobaricin sobicak, -cka, mn. -cci sobicica um. od sobica
obzirom
socijaldemokrat socijaldemokratski socijalisticki
socijalizacija socijalnost, -o§cu sociologija socioloski
Soca socan, socna socnost, -oscu
solju
soldacina solfedirati
um. od Snjezana Snjezanin Snjeznik (zem.)
i
soldacija
solfedo
socijalist i
snijecu snijeti,
sofist sofisterija sofisticki
Snjezana
socijalan, -lna
i
Sofijin prema Sofija (ime); Sofijin put (u Zagrebu) sofijski prema Sofija (zem.)
snjezan, -zna
s
sna§6u snijeg
snocati se snopic
Bijelid snjetljiv snjetljivost, -o§6u
op-
skrbljivati
snici
> obzi-
ran, usluzan u d vo ran
Snjeska DL jd. -ki Snjesko (ime); snjesko (snjegovit); Snjesko
*snabdijevati
DL
*snishodljiv
snjegovic snjegovit Snjeguljica Snjeguljicin
smutiti, -im, smucen smutljivac, -vca, jd.
snaha
gradu)
snirnacica snimatelj snimateljica
snjegovit
smusenost, -oscu smusenjatfki
*snabd jevaS
snimac
snovac snovaca (sprava) snovacica snjegolom snjegopadan, -dna
smud mn. smudevi
*snabd jeti
Sofija (ime, zem.); Aja Sofija (u Cari-
snijeznica
-ici
smrtnost, -oScu smrtonosnost, -oscu smrzao, -zli, I jd. smrzli i smrzlju smrzao, smfzla (prid.) smuciti se smucenost, -oscu smucivati, -cujem
snaci,
soda; soda-voda, soda-vode; soda bikarbona, sode bikarbone
mn.
smrtnik
s
somalski
snijezak, snijeska,
i
smrcu mn.
—
i
solfeggio
solmizacija solni
solnjaca solo (glaz.); solo-instru-
ment, solo-pjevanje solsticij
solucija Solun (zem.) solunac, -nca,
V
jd.
-nee (pov., borac na solunskoj fronti) Solunjanin mn. -ani (covjek iz Soluna)
DL
Solun janka
G
mn.
-ki
soljenka
DL
G
jd. -ki,
jd. -nci,
mn. -nki
Somalija (zem.) somalski prema Somalija
i
—
somatoloski
somatoloski
somcina somic
prema som
somlji
sonantni sonetni Sopocanin mn. -ani (covjek iz Sopota); Sopocani, Sopocana (mn. m. r., zem.) sopranist sopranistica
sopcuci
za
pomoc
Save our souls
—
Spasite nase du§e) sovjet (rus., vije6e); Sovjeti (publ. za
SSSR)
> razmak > razDL
G
mn. -caka Spacva (zem.) spahi ja (v e
-Cki
i
> vlastelin osjednik
e)p spahijski 1
spajac spandati se spasenje
V
G
spasitelj; Spasitelj (Isus) spasiti, -im,
Spasovdan S
spa§en
spojka •
O V o
spadnem
spasti,
(pasti,
spasti s nogu) spasti spasiti
>
spati,
spim (obicnije
spavati)
spavac
mn.
DL
jd. -ki,
-mij
se,
se,
-mjeh
se,
-mio, -mjela
> por-
>
po-
rjeckati se sport i sport sportas i sportas sportasica i §portasica sportski i sportski spotaci se spotak-
DL
spoticaj spoticati se, -idem se spracati spratiti, -im, spracen
spravljac spravljacica sprckati sprdacina
Spreca (rijeka) sprecavati sprecki prema Spreca spreci
> spregnuti
sprega
-ki
DL
jd. -ezi
spremac spremacica spremisni
Spreva
(rijeka,
njem.
Spree)
spojivost, -oscu
> Spa-
r i-
>
spojiv
spasiteljicin
>
nuti se
Split splitski spocitavati spocitnuti
spasiocev
spopadnem
sporjeckati se
Splicanka
spasilac, -ioca, jd. -ioce, mn. -ilaca
-nci,
jeckati se
spjevati spjevavati splacine spletati, splecem, spleci, splecuci spletka DL jd. -ki, G mn. -taka i -tki Splicanin mn. -ani
G
sponka DL jd. G mn. -nki
sporijeciti se
specen spektakl
spisateljica
jd. -ki,
pomocu
i
-mijem
specem, speci,
spjev mn. spjevovi
ma kn u t spacka
pomocu
sponcica
sporazumijevati se sporazumjeti se,
spiritisticki
spacij spacionirati
s
mican
spavaonica
spilja
SSSR)
spomen-knjiga; spomen-ploca
jedak, mjesti-
spavacivost, -o§cu
spekulacija (fil., usp. spekulacija) spekulativan, -vna spiker spikerica
sovjetski; Sovjetski Savez (publ. za
spomen; spomendan;
sporadican, -cna
spekao, spekla, (engl.
289
spopasti,
va6ica)
spavaciv
speci,
SOS medunarodna krat.
spavacica (2ena koja spava, drugo je spavacica) spavacki spavaci (prid.) spavacica (koSulja za spava, drugo je spa-
specifican, -Cna specificnost, -o§cu specijalisticki
sopcem,
soptati,
sprovadati
jd. -jci,
mn. -jaka
i
-jki
spojni spojnica
spojnik mn. -ici spokojnost, -oscu spol spolni spolnost, -oscu
G
sprijecenost, -oscu sprijeciti, -im, sprijecen sprijeda
sprijeka (pril., s druge strane) sprint sprinter s proljeca sprovadati > (s)p r o-
voditi, pratiti
290
—
sprtiti
-im,
sprtiti,
sprva
sprcen
(pril.)
sracunati, -am,
sradunan sracunavati sradati se
prema
sroditi se
sramec sramezljivac, -vca,
V
-vce
jd.
sramezljivost, -oscu
sramocenje prema sramotiti sramotiti, -im,
sramocen
srijemu§
srda srdenje prema srditi srebren i srebrn Srebrenica (zem.) Srebrenicanin mn. -ani srebrenicki prema Srebrenica srebrenik mn. -ici i srebrnik srebrenjak mn. -aci i srebrn jak srebrn i srebren srebrnik mn. -ici i srebrenik
Srebrnjak
(u
Zagrebu)
sramotnicki srasti, srastem, srastao,
srebrnjak, -aka, mn.
srasla, srasten srascivati, -cujem
sreca *srecan > s r e t a n srecka DL jd. -cki, mn. srecaka Srecko (ime)
> razmjer,
srazmjer o
m
-aci
e r krat. za Socijalisticka Republika
srecnica
Bosna
*srecnik
j
SRBiH
i
Hercegovina
Srbija; Socijalistifcka Republika Srbija Srbijanac, -nca, jd. -n6e (covjek iz Srbi-
V
je)
Srbijance, -eta; zb.
Srbijancad Srbin, -ina,
mn. Srbi
SRCG
krat. za Socijalisticka Republika
Crna Gora
>
*src, srca hrast src, srci (srcika u
drveta) srcak, srcka, mn. srCci srcan, srcana srcanica
srcanik mn. -ici srcanost, -o§cu srcevina srcika DL jd. -ci srciti se
srdacan, -cna srdacnost, -oscu *srdar > s e r d a r srdasce, -asca i -ceta srdela (riba) srdjela srdela
>
srdzba
Srd (zem.)
srecom
jd.
-nice
Sredozemka G mn. -ki
DL
> sredo-
sredozemski
zemni sredstvo
sreden prema srediti sredenost, -oscu sredivac sredivacica sredivacki
-dujem prema
sremacki
G
Sremica i Srijemica Sremicin i Srijemidin *Sremkinja > Sremi-
ca
> sretnica > sretn k i
sremski i srijemski sresti, sretnem, sreo
sretati,
dni srednjoamericki srednjoeuropski dnjoevropski srednjoistocni
srh mn. srsi SRH krat. za
V
-aoca,
G
jd.
mn. sretalaca
sretan
sre-
i
mn.
-lea,
DL
sreci,
Socijali-
Republika Hrvatska
sticka
sricem,
srici,
sricuci
V
jd. -Ice
srednjoskolka
srecem,
sreduci sretnica sretnik
sricati,
srednjonjemacki srednjoskolac,
jd.
-ki
srednjoskolski
srednjovjekovni sredo u slozenicama: sredozemni, sredonosredoevjetni
sredokraca
i
srio, srela
(pril.)
sredisnji sredisnjica srediste srednji; drugo je srije-
sni,
Srije-
mac
sretalac, -aoce,
G
-ki,
more Sredozemno more
sred (prij.) sredica sredina
-ki,
jd.
sredozemni; Sredozemno
sredivati,
srebrenjak
i
V
Sredozemac, -mca,
> sredi-
ste, sredina sredovijecan, -cna (koji je srednjih godina) sredovjecje sredovjecnost, -o§cu
srijeda srijedni (koji se odnosi na srijedu); drugo je srednji srijed, srijeda Srijem (zem.)
-mca,
Srijemac,
V
jd.
-mce Srijemcev Sri.iemcica
Srijemica Srijemicin
i i
Sremica Sremicin
Srijemka DL mn. -ki >
jd.
-ki,
Srije-
mica
srijemski srijemus
i i
sremski srijemuz
G
—
srijemusa
srijemusa
i
srijemuza
srijes, srijesa
srcem,
srkati,
sr£i,
srcuci
srkucem, srkusrkucuci krat. za Socijali-
srkutati, ci,
SRM
Republika Makedonija
sticka
srnce, -eta
srndac srneci srocan, srocna
> srod-
srpaca
Srpcadi Srpcic srp i eekic
Srpkinja srpski srpsko-hrvatski,
srpsko-hrvatski
npr. obi-
srpski i hrvvatski obidaji Srpstvo (svi Srbi) srpstvo (osobina) SRS krat. za Socijalisticka Republika Slovenija i Socijalistifcka Republika Srbi j a tj.
> strsljen -cujem
shrvati krat. za
i
SSSR
Savez
Sovjetskih Socijalistickih Republika stabljicica
stabljika staci stadij
DL
jd.
-ci
> staknuti
stadion
> igraliste
stajacica (npr. zvijezda)
voda,
291
> staraskrbnik
staralaca
telj,
staralacki
staraocev Stara Pazova (zem.) Stara planina (zem.) starcev Starcevic (prezime) -nca, V > starce-
starcevicanac,
-nee
jd.
vicevac
G mn. DL
-ci,
jd.
mn.
Gmn.
staralac, staraoca,
starcevicanka
DL
jd. -ki,
-ki
starcevicanski starcevicevac, -vca,
V
-vce
jd.
staklo staklorezacki staknuti
starcic um. od starac starcina uv. od starac starenje prema starjeti
stalac, stalca Stalac, Stalaca (zem.) stalan, stalna stalez, staleza; ne *stale§ ni *stalis
starez, starezi staricin prema starica staric um. od star (zitna mjera) Starigrad (zem., kod
Karlobaga)
stambeni
srpic
srvati
stakalce, -lea i -lceta staklaricin prema staklarica staklarnica; ne *staklar-
-ki stakliti se
Srpce, -eta; zb. Srpcad,
sruciti srucivati,
jati
G
nicki
srsljen
stojim; ne *sto-
stajati,
staklenka
srodenost, -oscu srodivati se, -dujem se
caji,
stajaliste
staklenicki
sroden
srodnicki srodstvenicki
(npr. stajada haljina) stajacica (npr. stajaca, tj. svedana haljina); drugo je stajaSica stajaci
na
srocit srociti srocnost, -oscu sroditi,
starjeti
stanaricin prema stanarica stancati stanicica um. od stanica stanicje
stanicki
> stanicni
DL
-ci,
jd.
G
mn. -ki Stanka DL -ki (ime) stanodavac, -vca, -vce
stanodavka DL G mn. -ki stanoviste
V
jd.
-ki.
jd.
> stajali-
ste, gled.iSte stanovnicin prema stanovnica stanovnicki stanovnik V jd. -ice,
mn.
-ici
stapcica
stapka
(zem.,
DL
jd.
-ci,
mn. -ki i -paka star; komp. stariji staracac, staraSca staracki
G
na
Hvaru)
prema
starigradski
Starigrad Starigradanin mn. -ani (tovjek iz Starigrada)
Starigradanka
stanicni
stanka
Grad
Stari
-ki, iz
G
mn.
DL
jd.
-ki (zena
Starigrada)
Stari Slaveni Stari svi jet (zem., Europa, Azija, Afrika) stari zavjet (razdoblje) Stari zavjet (knjiga) s t a r j estar jesica
>
sinica
>
star jesicin s
in
i
c
i
s t a r
j
e-
n
starjesina starjesinica starjesinicin starjesinski starjesinstvo
starjestvo
> starje-
sinstvo starjeti, starim, starih, stario, starjela (postaj-ati star)
292
staro
u slozenicama: starocrkvenoslaven-
staro
starokatolik, Staroturci starodrevan, -vna starogradski prema Stari Grad ski,
G
staronjemacki -ioce,
V
mn.
stasje-
G
usp.
diti
G
V
mn.
> roslavenski
staroslovenski
G
-rca,
V
jd.
vjeraca starovjeran, -ma starovjerje starovjerka DL jd. mn. -ki starovjerski starovjerstvo
G
starovremen starovremenski starovremesan, -§na starozavjetni
stifem prema
stidenje se
-ki,
>
se,
stidjeti
-ici
(koji
stjenica stjenicarka DL G mn. -ki
jd.
-ki,
stjenicast
stjenicav stjenovit stjenovitost, -oscu stjenjak mn. stjenjaci (stijenje);
drugo je
stijenjak
Stjepa
stihija stihijski
hip.
od Stjepa-
nija
stihotvorac, -rca, V jd. -rce stijeg mn. stjegovi i
Stjepan (ime) Stjepo hip. od Stjepan Stjepoje stjerati
(pjes.) stijezi
G
mn.
stjegonosan, -sna stjegonosa
still
stijena stijenka
je sticati,
(staknuti) stjecisni stjeciste •stjecaj
stidio se,
prema
drugo
stjede)
> stjecaj
stidim
stjecati
> stecaj
sticaj
se,
stiscudi
stizati
sticem prema staci
stezljiv
se,
stisti§6i,
stjecem prema
stjecnik
sticati,
stidah
i i
prema
stjecanje stjecati, steci;
stega DL jd. -zi steona (npr. krava) stezac i
i
>
stidjela se stidljiv stidnicki prema stidnica
mn. staro-
start startni statican, -cna staticki
stiskaju6i •stizavati stjecaj i-
-ici
jd.
stiskam scem, stiskaj
stecem, stecen
steci,
stidjeti
starovjekovni -rce,
stiskati,
status quo, statusa quo statut stecaj stecevina > t e c e v na stecnik stecak, stecka, mn.
stjecati > stignuti
starosvjetski prema Stari svijet staro visokonjemacki
starovjerac,
statum status;
stici
sta-
DL
(pril.)
statua, statue
staci (staknuti) sticati (prema ste6i)
starosjelaca starosjelacki staroslavenski prema Stari Slaveni
stilisticki stilistika
stipendija stipendist stipendistica
stezljiv
starosjedilacki starosjediocev starosjelac, -sioca, -sioce,
> stati-
stica
ste6ci -ioca,
rosjedilaca;
jd.
-ki,
jd.
stim
*statistkinja
starogrcki starohrvatski starokatolicki staroklasicni starolican, -cna
jd.
stilist
DL
statisticki
Grada)
starosjedilac,
stijesnjen stijesnjenost, -oscu stijesniti,
G
(zena
-ki
statist statistica statisticar
statisticarka mn. -ki
Starogradanin mn. -ani (6ovjek iz Staroga Grada) Starogradanka DL jd. -ki, mn. iz Staroga
'sto
stjerivati,
DL
jd.
-nci,
mn. stijenaka
i
stijenki stijenj stijenjak, stijenjka, mn. stijenjci; drugo je
stjenjak stijenje zb. stijenje zb.
od stijena od stijenj
-rujem
stjesnjavati stjesnjenje stesnjivati,
-njujem
stjuard stjuardesa stlaciti
stlacivati, -dujem *sto stol (dio
>
kudstva)
po-
stricevic
sto
sto (broj 100); sto jedan i sto i jedan (101), sto dvadeset jedan i sto
dvadeset
i
jedan
V
Stoborac, -rca,
G
-rce,
(121) jd.
mn. Stoboraca
prema Stoborje Stoborje (zem.) stoborski
Stoborka
G
jd.
-ki
prema
-ki,
Stolac
>
stolcic
§nji)
disnjica) stoicizam, stoicki •stojati
>
stojecke
(i)
(100-go-
-zma s t
j
a
t i
stokucanin mn. -ani stokucanka DL jd. -ki,
G
mn.
-ki stolca mn. stolaca Stolac, Stoca (zem.) stolacki prema Stolac stolcic urn. od stolac; drugo je stolic stolicica stolicki stolicni
G
stolac,
G
stolic um. od stol je stolcic
stolni;
;
drugo
stolni tenis
stolnotenisac stolnotenisacica stolnoteniski stolnjak mn. -aci stoljece stoljetni
•stomacic um.
G
-rci,
jd.
i
mn.
stotinarka
G
mn. stradalaca
stradalacki stradalnicki stradalnik V
od sto-
strastven strasljiv strasljivac,
strazarciti
strazarnica strcati (se) strciti
DL
jd.
-ice,
strelovit streljac streljacica streljacicin streljacki streljacnica
streljana
stremenjaca
strepljah, strep jela
strancariti jd.
-ki,
-ki
strancarski strancarstvo strancev strancica um. od strana strancica um. od stran(partija) stranciti se
stranputica
>
t
e z
i
t
i
stremljenje > teznja strepjeti, strepim,
an a
stranacki strancar
DL
strijela
strelomet
stremiti
strancarka
-hi
strelisni streliste
strahovlada s t r
jd.
um. od
strelimice strelimican, -cna
streljivo
mn.
jd.
strasljivcev prema straSljivac strasljivicin prema strasljivica
strahovati, -hujem strahovit strahovitost, -oscu
G
V
-vca,
-vce
strelica
-ici
>
i
strastven strasiti, strasen
streha
straga (pril.) strah srahic (strasivica) Strahimir (ime) Strahinja (ime) strahoca (strahota) strahor strahotan, -tna strahotnost, -oscu
stran
> stranski
strast I jd. strascu strasti strastan, strasna >
stravican, -cna strazarce, -eta
ka
mak > zelucic
stranputiciti
stran jski
stratisni stratiste
stradalac, stradalca i stradaoca, V jd. stradalce i stradaoce,
mn.
a
stotinjarka
i
straciti
stoclan stoga (vez.) stogodisnji (100-godistogodisnjica
nica stotinarka -rki stotinjaca stotinjarka stovariste strac stracara
stocar stocarski stocic
Stonski rat (Peljesac) sto posto (100°/o) stopostotni (100%-tni) stoput i sto puta stostruk
DL
Stoborje Stobrec (zem.) stocan, stocna Stocanin mn. -ani
prema
od sto-
mak > zelucina stomacni > zelucani
stoti (100.); stota obljet-
DL
mn.
•stomacina uv.
293
strepio,
strepnja stresica stric
V
um. od streha strice, mn.
jd.
stricevi stricak, stricka, stricci strican, stricana
rodak) stricev stricevic
mn. (ocev
294
stricic
stricicna (bratudeda) strickovac, -vca (leptir)
strizem
strigu, strizijah (strizah), strizi, striguci, strizen
strici,
strigac strihnin strijcka
DL
.
.
jd.
strijela strijelac, -lea,
.
-eci
strijeljati strijez, strijeza,
jd. -Ice
mn.
strijezevi
strizibuba strizeno- koseno
strmogleda
komp.
strojac
strozi
> Strojac
strojarnicki strojiti strojiti strojnicar strojnicki strojopisac strojopisacica
>
strojovoda stroncij strpjeti (se), -pirn (se), -pio (se), -pjela (se) strpljenje strpljiv strsen strsljen strsljen strucak, strucka, mn. strucci, mn. stru-
>
G
caka strucan, strufina strucati strucica strucic strucnost, -oscu struenjacki
struenjak
mn.
V
jd.
struenjastvo strugac strugacica strujati, strujim
strujomjer strukovnjacki strunjaca
DL
Stubicanka
G
mn.
jd.
jd.
-ki,
-ki
stuCem
studencev studeni, studenoga, studenomu (1. studenoga tit. prvog studenoga; ne prvi studenoga) student studentica studenticin studentski studij (proucavanje) studija (znanstvena rasprava)
mn. ranje na
studije
rija)
studjeti (studi vrijeme, studeno je), studase, studio, studjela studenje prema studjeti
stuhac stupcic urn. od stupac stupcina uv. od stup Stupnicanin mn. -ani (covjek iz Stupnika) jd.
G
mn. -ki stupnicki prema Stupnik stvarju
i
stvari.
i
stru-
subjektni subjel subjelast sublize subcrac, -rca,
stvaralac, -aoca, V jd. -aoce, G mn. stvaralaca
stvaralacki stvaralastvo stvaralicin prema stvaralica
stvaraocev stvarateljicin
stvarcica
V
jd. -rce
suboracki Suboticanin mn. -ani Suboticanka DL jd. -ki,
G
mn. -ki (zena iz Subotice) suboticki prema Subo-
suceliti se, suceljen suceljavati (se) i suceljivati (se)
sucev prema sudac sucovjek (bliznji), mn. suljudi
*sucanstvo
>
b
i
v
s t
v
o,
bit Sucurac, -rca (zem.); Kastel-Sucurac
Sucurcanin mn. -ani (covjek iz Sucurca) sucut sucutan, -tna sud, mn. sudovi;
Ko tar-
sud u Vinkovcima, Vrhovni sud SRH
ski
sudac, suca, jd.
stvarac stvaracica stvaracki -a£e,
subjektivist subjektivisticki
sucelice (pril.)
(studisveucilistu)
DL
subjekt
tica
studio (radna prosto-
-ki,
-ice,
-ici
subraca
z.r.
Stupnicanka
stvorenje subesjednica subesjednik V jd.
mn.
stubicki; Stubidke Toplice (mjesto), Stubi6ke toplice (toplice)
stvar I
-aci
jiti
strunjicar Stubicanac, -nca, V -nie i Stubicanin mn. -ani
stuci,
V
strijelcev strijelnica
strog;
sudenicki
strifci6
mn.
V
jd.
suce,
suci
sudacki sudic *sudija > sudac sudionicki sudiste suditi, sudah, suden sudnicki sudski sudstvo
sudaja sude i posude sudenica sudenicin sudenicki
—
sudenje
suseljanka
G mn.
sudenje prema suditi
sumjesa
suglasan, -sna
sumjestanin mn. -ani sumjestanka DL jd.
suglasiti se
suglasnicki suglasavati se
G
-ki,
sugla-
i
sivati se
mn.
sumjesa
-ki
suociti
suosjecaj suosjecajan, -jna suosjecajnost, -oscu suosjecati
sumnjiv sumnjivac, -vca, V jd. -vce sumnjivica i sumnjivka
suh; komp. susi
suhaca suhacak, -cka suhad, suhadi suhaja
sumnjivka DL jd. -ki, G mn. -ki i sumnjivica
sumnjivost, -oscu
sumporaca
suhoca
sumracak, -cka, mn. -cci, G mn. -caka sumracan, -cna sumracina
suhojedica
sumraciti se
suhomedina suhomesnat
sumracje sumracnik
suharak, -rka, mn. -rci suhatka DL jd. -tki,
G
mn.
-tki
suhoparan, -rna suhotan, -tna suhotinja
suhozeman, -mna suhozemni suhozid *suhrzica > surzica suigrac suigracica sujetan, sujetna > t a s t sujevjeran, -rna sujevjerje sujevjernost, -oscu sujevjerstvo sukati, sucem, suci,
sucuci sukljucar
suknenjaca sukrvicast
sukrvicav sulicar sulicast
suloznicin prema suloznica suloznicki
mn.
V
jd. -ice,
sumracnost, -oscu sunarodnicin prema sunarodnica sunarodnjacki
sunarodnjak mn. -aci
V
sunasljednica sunasljednicin sunasljednicki sunasljednik V
mn.
jd. -ace,
jd. -ice,
-ici
G
suplemenica suplemenicki suposjednicki
suprocenje prema suprotiti se supskribirati > potpisati supskripcija supstantiv > imenic a supstantivirati > p o-
imeniciti
sunasce, sunasca
sunce
suosnivac suparnicin suparnicki supatnicin prema supatnica supatnicki superrevizija suplemenicin prema
supotpis suproc(u)
-ici
mn. sunaca
Sunce (astr.); Kralj Sunce (pov., Luj XIV.) suncac (hot.) suncan, suncana (pun sunca, obasjan suncem) suncani; suncane zrake suncanica suncanik mn. -ici suncarica suncati se
suncev
sumaglicast
titi
suocavati suocenje
sumnjicavost, -oscu sumnjiciti
sugradanka DL G mn. -ki sugradanski
sunecenje prema sune-
sumnjicav
sugluh sugradanin mn. -ani jd. -ki,
295
> suncani
supstitucija supstituirati supstrat supstrahirati
suptropski suputnicin prema suputnica suputnicki suradnicin prema suradnica suradnicki suradivati, -dujem Surcin (zem.) Surcinac, -nca, V jd.
-nee
Surcinka
G
mn.
DL
jd. ki,
-ki
surcinski
prema Surcin
surijesiti
DL
sumahnit
Suncev prema Sunce
surutka
sumeda
suncevic
surzica (ne *suhrzica)
sumisljenik
mn.
-ici
V
jd. -ice,
Sundajsko otocje
sunder
> spuzva
suseljanka
G
mn.
jd. -tki
DL
-ki
jd. -ki,
296
susjed
susjed G mn. susjeda susjeda G mn. susjeda susjedica susjedicin susjedni susjednicki susjednistvo susjednost, -oscu susjedstvo suslijed susljedan, -dna susljednost, -oscu susnjezica
suvise suvjerica suvlasnicin prema suvlasnica suvlasnicki
suvremen suvremenik mn. -ici
susreca
susretnem
susresti,
— Svetovit
V
jd. -ice,
suvrsnicki suznjaca suzvucan, -cna suzvucje suzanj, suznja suzdrebna; suzdrebna kobila suznjicar
sustezljiv
svacigovac, -vca
sustici
>
*svacesov
susti-
jd. -ki,
prema Susak komp. od suh
susacki
susicav susicavac, -vca,
-vce susicavka
V
gda
sved(er) (zast)
> svaciji
svadba G mn. svadbi svadaba
prema Susak
susi
svecenistvo svecenje prema svetiti svedni (pril.) > sva-
svaca
Sustjepan (zem.) Susacanin mn. -ani
jd.
-i6e,
-ici
svecenikov
(pokr.) svaciji
gnuti
Susacanka DL G mn. -ki
mn.
suzivjeti se
sustav sustavni sustavnost, -o§cu
svecarski svecarstvo svecera (pril.) svecev svecenica svecenicin svecenicki svecenik V jd.
i
svadljiv svadljivcev prema svadljivac svadljivicin prema svadljivica
svada svadati se
svejednako (pril.) svejedno (pril.) svekrvicin prema svekrvica svemoc (svemocnost) svemocan, -cna svemocnost, -oscu
svemoguc svemogucnost, svemogucstvo
-oscu
> svemogucnost sveopci > opci, opcen svesavezni sveslavenski
mn. -ki susicavost, -o§cu
svagdje (ne *svagde) svakiput i svaki put
svescic urn. od svezak svestenik (srp., prauoslavni svecenik)
svakoji
svetac, sveca,
susti
svanuce
G
sustina
DL
jd. -ki,
> bivstvo,
G
svanjivati, -njuje
svarivac
bit sutjeska
G
> svaki
mn.
DL
jd. -sci,
-ski
i
-saka
svasticic svasticin
prema
sutjeski
Sutjescanin mn. -ani
svasta, svacega
DL
Sutjescanka
G
mn.
jd. -ki,
-ki
svatko, svakoga svatovski
sutra
svatri, svatriju, svatri-
sutradan sutravece suucenik V
svatski
mn.
ma
> s u d e ovan j e suurednik V jd. -ice, suucesce
mn. *suv
-ici
> suh
j
> svatov-
ski
jd. -ice,
-ici 1
sveci,
Svetac, Sveca (otok) svetacac, -cca, mn.
G
svastika svastic
Sutjeska (zem.)
mn. mn. svetaca
svecan, svecana svecanik mn. -ici svecanost, -oscu svecar svecarica svecaricin
svetacaca svetacki prema svetac svetacni prema svetak
Sveta Braca
(Ciril
i
Metod) Sveta tri kralja blagdan) sveticin svetinja
(vjer.,
prema prema
svetica svet; drugo je svjetina prema svijet
svetogrdnicin prema svetogrdnica svctogrdnicki
Sveto pismo (Biblija) Svetovit
—
svetroje
svetroga, sve(svetrome) sveucilisni
svetroje,
troma
sveucilistarac, jd.
G
-rce,
V
-rca,
mn. -raca
sveuciliste sveudilj(no) (pril.)
mn.
sveska,
G
svesci,
mn. svezaka
prema
svezicki
svezica
sveznajuci sveznjic svici
> sviknuti
se
se svidjeti
svidjeh se,
svidim
se,
se,
svidjev(si)
se,
svidio se, svidjela
se svidati se svijeca svijecnjak mn. -aci svijest I jd. svijescu svijesti svijestiti (se),
i
svi-
jestiti (se)
mn. svjetovi; drugo je svjet
v
i j
e
1
1 i
t i
i
G
svircev svisoka
u slozenicama:
svijetljeti
jd.
s vi-
svitaca
svjedok
svicem
V
i
svjedodzbi
svjerovati svjesiti, svjesen svjesno (pril.) svjesnost, -oscu svjestan, -sna i j
j
svilac
G
mn.
-ki,
svjetiljaka
-ice,
mn.
jd.
> savjetnik
jd.
svjetovnjak
V
jd.
-ace,
-aci
svodnicin prema svodnica svodnicki svodenje prema svoditi svojaciti
svojbina svojeglavcev prema svojeglavac
svjetilo
DL
se
svlaciti
> s t en > savjet
svjetilja
-am
svjetlucav svjetnik V
svjetski svjez i sve izvedenice svlacionica (ne *svlaciona)
svjedokinja
svjetiljcica svjetiljka
svjetlucati se,
mn.
jd. -oce,
svilajica svilan, svilna
lan svjetlonosa svjetlost, -oscu
mn. svje- svjetovnjacki
-oci
svilaca
> svjetilja
svjetovati svjetovni svjetovnost, -oscu
(drugo je svijet)
svilac, svilca
komp. od
svjetlina svjetlo (svjetlost) svjetlo u sloienicama prema svijetao: svjetlomrcati, svjetlosta-
-ici
svjedocanstvo svjedocenje
svjet
prema
V
svjecalo svjecar svjecarica svjecarnica svjecica um. od svijeca svjeconosa
svijetnjak (praziv)
svilengaca
svirac
(pril.)
G
od
svijetao svjetlilo svjetlil ja
prema
svitac, svica,
svjesati svjestilo
svilcev
-ci,
mn. -ki sviram
svijetljeti (davati svjetlost od sebe, biti izvor svjetlosti)
svikati,
svjetliji jd.
svirati,
mn.
svijetlocrven, svijetlomodar, svijetlosiv svijetljene prema svijetliti
DL
s viral jka
svijet;
svetinja
svjetlati se svjetlica svjetlicar
svjedociti
svijetliti
svijetlo
jd.
svirce svirac, sviraca sviracev sviracica sviracicin
komp. svjedodzba dodzaba
svjetliji s
V
svirca,
od
uv. je
svet svjetionica svjetionicar svjetionicarstvo svjetionik mn. -ici svjetlac, svjetlaca svjetlaca svjetlarica
svjedocki
(savjet) svijetao, svijetla;
>
svirac,
G
svijet
svijetiti
drugo
vilen
ce, mn. svitati, svice
svijescah
(se), svijesten svijescenje prema
s
297
svjetina
svilnjaca svinjarce, -eta svinjaricin prema svinjarica svinjce, -eta svinjeci svioni svilan,
>
sveukupan > ukupan, cjelokupan svezak,
svojevlastan
-ci,
rjede
svojeglavicin prema svojeglavica svojerucan, -cna svojevlastan, -sna
—
298
svojevremen
svojevremen
svracji svracati, svracajuci svrbjeti, svrbim, svrbljah, svrbio, svrbjela
svojtljiv
svrabljiv svrabljivcev prema svrabljivac svrabljivicin prema svrabljivica svracak, svracka, mn.
Sabac, -pea (zem.) sabacki prema Sabac sacica um. od saka sacni prema saka saeurina uv. od saka safran sah mn. sahovi; sah-mat sah (poglavar u nekim
drzavama); Sah (vrhovni poglavar) sahirati sahist sahistica
sahovnica sahovski sajkaca saka DL jd. saci sakac sakacki
> svrgnuti
svrdao,
svrdla
i
svrdlo
salabazati,
-am
>
s
a
1
a
t
a
Salata (dio Zagreba) salicica um. od sala i salica saljivac, -vca, jd. -vce saljivcina saljivicin prema saljivica
V
svud(a)
svugdje
i svrdao svrgnuce svrh (prij. i pril.)
SZ
krat.
jugozapad (JZ) za sjevero-
zapad
Samcanin mn. -ani (covjek iz Samoa)
Samcanka DL
> svuda
medunarodna kra-
tica za
Samac, -mca (zem.); Slavonski Samac, Bosanski Samac samacki prema Samac
jd.
saptaocev sapcem, sapci, sapcuci saputati, sapucem, sapuci, sapucuci saptati,
sarac, -rca (saren konj) -ki,
Sarac (konj Kraljevica
G
mn. -ki (zena iz Marka) Samca) sarafic um. od saraf samijica um. od samija sarancic um. od saran sampion sarcev prema sarac sancic um. od sanac (Saren konj) sansona sarcic um. od sarac sansonijer sarcina uv. od sarac
> sapnuti
Sapcanka G mn.
salac, salca
svrhovit svrhovitost, -oscu svruciti se svuci, svucen
SW
Sapcanin mn. -ani (covjek iz Sapca)
-am
svrha
svrdlic
sanuti
sakic
*salata
svrcak, svrcka svrci
svrdlo
svrafcci
svracic svracine
sakatati,
scepati
DL
jd.
-ki,
-ki (zena iz
Sapca) sapnuti saptac saptacev saptacica saptacicin saptacki saptaci saptalac, -aoca, G mn. saptalaca saptalicin prema saptalica
sarengaca Sarengrad (zem.) sarenjeti, sarenim saren)
(postajati
sarlah sarlatanka
G
DL
jd.
-ki,
mn. -ki
Sar-planina sarplaninac, -nca sarplaninski satrovacki scekati scekivati, sceliti
se,
-ujem seel j en
sceljavati se scepariti scepati
(pas)
—
Sdesljati
sepavicin vica sepiriti se
scesljati
scetkati scija (rus.) scinjati se, -am se
sci,
scistiti, sciscen c sciscavati scucunjiti se scunjiti se
>
i
s t
i
t
i
scvrsnuce §cvrscen
se,
scvrscenje
-cujem
scvrscivati, scapiti
scavet (filol.-pov.)
Scedrovo
>
scerdati •sci
>
k
c
i
ub
z g
i
t
i
i
scucuriti se sculati se, -am se
seca > secer
prema sepa-
seprtlja serbedzija serecina uv. od seret seretluk mn. -uci seribrendi, -ija (rakija) sesnaest (16) (ne
sesnajst) sesnaesteracki prema sesnaesterac sesnaestero sesnaesti (16.) sesnaestogodisnji (16-
scvrsnuti se scvrstiti
299
§koljic
setnja
godisnji) sesteracki
prema
secerana
seceren secerni secernica secernjaca
seste-
(od
sest
(600-go-
(klobucar)
seherli
(prid.
neprom.)
§ejh mn. sejhovi sejtan > v r a g
senica
> psenica
senhiciti
§epavcev prema sepavac
siljem
V
i
> himera simpanzo mn. -zi > Cimpanza
siparicin sipcani
-uzi
sipcanica sipcica um. od sipka sirok; komp. siri sirokotracan, -cna
-am
sijem
sibenski
-ki,
jd.
jd. -ice (zem.)
prema Slbenik i
>
sicariti
prema Banovci
Sid;
>
nik -kljem k a kl j ati
>
skakljiv
sibicni prema sibica sibice sibienjak mn. -aci sicar dobit sicardzija
sidski ski
sivac
sivaci (npr. sivaca igla) sivacica (Hvaci stroj) sizma ra s ko 1 sizmaticar r a s k o 1-
s
> sezanj
V
prema
(drugo je sivacica)
skakljati
Sibencanin mn. -ani (covjek iz Sibenika)
Sibenik
siparica
skakljiti,
(60-godisnji)
Sibencanka DL G mn. -ki
prema
>
setam
sevaric sevrljuga DL jd. sezdeset (60) sezdesetogodisnji
sezanj
mn.
-eze,
jd.
siljez, siljezi
sivac sivacica
G
Seherezada
siljati,
setae setacica
setaonica prema sefica sefovicin prema sefovica setati, secern
seh (poglavica) seh mn. sehovi (u sahu); sah-seh seher (grad); seher Sarajevo
sicem (o guski) sikcem
siskati,
seficin
segaciti se segrce, -eta, zb. Segrcad segrcic um. od segrt segrticin prema segrtica segrtic um. od segrt
ati
sikati, siktati,
siti,
V
segacenje
Slavonske Pozege) sikam > 1 j u-
sikati,
sesiric
setalac, -aoca, jd. -aoce, mn. setalaca
seftelija
V
jd. -a5e, mn. -aci (seljak iz okolice
Sijak
siljeg -ezi
disnji)
sesirdzija
prema Sijak
sijacki
simera
rac sestoclan sestogodisnji godina)
seststogodisnji
>
-ki,
jd.
siljeic
tina)
seceriti secerli (prid. neprom.); z asecerli kava
Sidanka DL G mn. -ki
1 j
sestorica (muskaraca) seststo (600) (sest sto-
seceras secerasica
Sidanin mn. -ani (tovjek iz Sida)
Sid-
skarici
skiljavcev ljavac
prema
ski-
skiljavicin prema skiljavica skljocati,
-am
Skocanin mn. -ani Skocanka DL jd.
G
mn.
-ki,
-ki
skodenje prema skoditi skolnicki skoljcica skoljic
prema skolnik
> otocic
..
DL
skoljka
G
—
skoljka
300
jd.
-ljci,
mn. -ljaka
i
-ki
ikopcev prema skopac £kopcevina •Skotlandanin mn. -ani
>Sko6anin
Skotlacdanka DL jd. -ki, G mn. -ki >
Sko6a nka
Skotska DL jd. -koj skrcev prema §krtac skrga DL jd. -gi skrgutati, skrgucem, Skrguci, skrgucuci skriljevac, -vca skripati, -am i -pljem skripiti
Sleska
DL
jd.
Sleskoj
(zem.)
Slezanin mn. -ani (dovjek iz Slezije) Slezija (zem.)
>
Sle-
ska Sljem mn. sljemovi Sljiva sljivic
sljivovaca
>
s
1 j i
v o-
vica
stetocinac,
Spanjolac, -lea, V jd. -Ice (dovjek iz Spanjolske)
stetocinstvo stetocinja sticenje prema
DL
G
sluka) sljuncan Sljuncara Smrkati, gmrcem, §mr6i,
-ki, iz
spekulantica spekulanticin prema spekulantica spekulantski sperploca spijun (uhoda) spilja > s p i 1 j a sport i sport sportas i sportas sportasica i sportasica sportski i sportski Stafilic (zem.); Kastel-
god i
>
sto god
stakornjaca (stupica za
>
>
i
(pril.)
>
s t
o-
stedeci, stedio, djela, steden stedljiv
ste-
stedljivcev prema stedljivac
Solcanka
stedljivicin prema stedljivica stedenje prema stedjeti
sovinist
stedevina stektati, stekcem, stekci, stekcuci
Soltanin DL jd. -ki, G mn. -ki > Soltank a
prema
stititi
stilca
>
stiti
stioca,
i
mn. stilaca > c talac, citatelj
G
stipati,
-am
i-
stipljem
i
stitic
stitnicki
stitnjaca sto,
cega
sto;
gdjesto,
kao
ali
necesa)
(cesa,
kadsto
.
nego
sto,
.
.
sto
stociji
stogdje stogod i sto god stokad (katkad) stokati, stocem,
§to5i,
stocuci
stokavka
stavljac stedionica (ne *stediona) stedionicki stedjeti, stedim, stedah,
Sokicica um. od Sokica Sokicin prema Sokica Solcanin mn. -ani
stilac,
-vce,
vise
Sokciti
-ici
stapic stapicast
stavise
§oboci, Sobocuci Sokacki Sokce, -eta
mn.
sticenje
stokavac, -vca,
stabn
smrkavicin prema Smrkavica iobotati, sobo6em,
sticenica sticenicin sticenickl sticenik V jd. -ice,
stakore) stap
stapski prema stab
Smrcuci
Smrkavcev prema §mrkavac
sticiti
sticiti
druge rijeci) stihaca spekulant G mn. speku- stijenje prema lanata c i ta n j e
stogod -ki (ne
jd.
(i
sljucji jd.
jd.
mn. -ki (zena Spanjolske) Spanjolska DL jd. -koj (zem., drzava, zemlja) spanjolski spekulacija u trgovini
Sljucar
DL
V
-nca,
-nee
-Stafilic stagod i sta
sljuka
*strajkbreher
sovinistica sovinisticki
Spanjolka
,
G
G
DL
mn.
V
jd.
mn. -vaca jd.
-ki,
-ki
stokavski stokavstina stokoji sto li drago sto
mu
stono sto prije stosta,
stocega
.
stotko, stokoga stovalac, -aoca,
.
.
.
V
jd.
G
mn. stova-aoce, §tovatelj laca stovise (pril.) *strajkac strajkas *strajkacki straj-
>
>
>
kas ki *strajkbreher
kolomac
> straj-
j
—
strojac
strojac
sunjati se,
strojiti (skopiti)
supljaca
stropotati, -ocem, stropoci, stropocuci
supljicki suricic
stucevina
(meso stuke) stucica urn. od stuka
suricna
stucji
surjacic susketati,
prema sutjeti > s u tn j a sugavcev prema sugasucenje
vac
sumarica sumaricin
sumnjaca (koliba pokrivena liscem) suncica um. od sunka sund; sund-literatura
zavrsetak tudih imenica za muske osobe
T
se
svagati
-am
se,
Svedska
DL
se
-koj
jd.
(zem., drzava, zemlja)
Svedanin mn. -ani (pored Sved)
-am
suske-
i
cem, susketaj
i
susketajuci suskecu6i
suskeci,
i
-am
susljetati,
Svedanka DL jd. -ki, G mn. -ki (pored Svetkinja) Svicarac, -rca, V jd. -rce S vicar ka DL jd. -ki, mn. -ki Svicarska DL jd. -koj (zem.) svicarski
G
suteci
sutecke
(pril.)
sutjeti,
sutim,
suteci, sutljiv
sucah,
sutio,
sutjela
sutljivcev
svickati,
-am
sutljivicin ljivica
svrckati svrco
se,
prema
sut-
>
takmicar
tadasnjica
-am
na
se
t j
e-
tadbina
c a
nist
Tadijicin
rov
s tofkom (t.) kratica za tocka; bez tocke (t) kratica za tona oznaka za top, toranj,
tadli (pril.) tadzicki; Tadzicka Sovjetska Socijalisticka
takmicarka DL jd. -ki, G mn. -ki > n a t j e-
Republika Tadzik V jd.
takmicarkin
ateist, t
-am
301
susljajica
sugavicin prema sugavica sumaricica um. od
-t
takozvani
tel birokrat, komu- Tadijica um. od Tadija takmicarev
kulu u §ahu tabetican, -cna
tacan, -cna > tocan tacka DL jd. -cki, G mn. -Caka (pritkaj
tain
tacke
fkolica
s
jednim ko-
ta6em) taci
> taknuti
tad i tada tadanji i tadasnji
mn.
takmicarov
na
t
j
e-
i
takmicarev
> natjecateljev takmicarski > n a t ej
cateljski
tajanstven tajiti,
>
cateljicin
Tadzikinja Tadzikistan
> tocka G tacaka, mn. z. r.
ev
cateljica -ice,
-ici
tabeticar tablicni
tacka
1 j
takmica-
i
> natjeca'te-
prema
takati,
tacem,
tacuci tijesto)
> n a t eutakmica se > n a t e-
takmicenje
-im
tajnicin tajnicki
tajnica taci,
(razvladiti
canje,
j
takmiciti ca ti se
j
taknuce prema taknuti takoder takov (zast.) > takav
takav, -kva takmacev prema takmac takozvani;
krat.
tzv.
302
taksi
mn.
taksi, taksija, taksiji
—
tamnjela
.
telurij
.
(postajati
.
taman)
takt
tamo-amo
taktican, -cna takticar takticki takticnost, -oscu
tanahan, -hna tanahnost, -oscu tancac, tancaca um.
DL
taktika
V
talac, taoca,
G
tecic (tetkin sin)
tecicna (tetkina k6i)
jd. taoce,
tancina tanciti (navracati) tandrcak, -cka, mn. -cci
talen(a)t
Tanjug
Talijan Talijanac, -nee >
-nca, V jd. Talijan
tanece,
-eta
(zast.,
lim)
teda negda > kon, najzad tedzbina
> tecevina
teferic
krat. za Teletefericiti grafska agencija nove tef ter > biljeznica Jugoslavije tegleci; tegleca marva tanker (brod-cisterna, teglenicki prema teglevagon-cisterna) nica i teglenik
prema
tankist
tegljenje
Talijancic
tankoca tankocutan, -tna
talijanciti
tankocutnost,
tehnicar tehnicarev tehnicarka
Talijance, -eta, zb. Talij ancad
DL
Talijanka
G
mn.
-ki,
-ki
>
talijer
jd.
t
a
1 i
r
talionicar talionicarstvo
talmudski
prema
taljenje tal jivost,
taliti
-o§6u
tambura; ne *tanbura tamburasicin prema tambura sica tamjan tamnicar tamnicarev i tamnicarov tamnicarka DL jd. -ki.
G
mn.
-ki
tamnicarkin tamnicarov rev tamnicarski tamnicki tamnicni
i
tamnica-
tamniti (ciniti §to
tamnim) tamno u sloZenicama:
tamnomodar tamnjenje prema tamniti
i
-oscu
G
tankovrh tantijema tanjur tanjuraca
tamnjeti
tamnjeti, tamnim, tamnjah, tamne6i, tamnio,
DL
tek (pri jelu)
tarcug mn. -uzi (pokr., velika kozna torba)
tek prema
mn. mn. -uzaka
-uska,
G
(um. od tartug)
prema tarnice um. od tat Tatre mn. z. r. (zem.);
tarnicni tatic
Niske Tatre, Tatre
Visoke
teatar,
-tra
>
k a z a-
DL
teci
>
t i-
ok jd.
teci
teklic tek sto
tekuci tekucica (voda) tekucina telac,
telca, telci,
V jd. telce, G mn. te-
telecak, telecaka telecar teleci
>
tecaj mn. tecajevi tecajac, -jca, jd. -jce, mn. -jaca
mn.
teka
t
laca
li§te
V
tecajka
e k,
telcic
tecikuca
G
j
(sastojina 6aja)
mn.
tavanic tavanjaca tazbina
-ki,
tehnicarkin tehnicarov i tehnicarev tehnicarski tehnicki tehnika DL jd. -ici tein
-u§ci,
jd.
mn. -ki
tapiserija
tarcuzak,
tegliti
tehni5arov
i
um. od tanjur taocev prema talac taostvo tanjuric
talis te
teku, tecitekuci n a p o-
jah, te£ah,
mn. talaca talacki prema talac Halasic > v a 1 i c talij
tecem,
teci,
tancati (tanjiti)
-ici
> tekucina
od tecnost
tanac
jd.
tecenje prema teci tecevan, -vna tecevina i tekovina
DL
jd.
-ki,
G
-ki
tecajni tecajnica tecan, tefcna
(ukusan)
teletina *telecina telefonist telefonistica telefonisticin telegrafist telegrafistica Telemah jd. -ase
V
telicica
prema tek
telic telurij
um. od
telica
.
—
Temistoklo
Temistoklo
Temnic
tetrebic tetrijeb
(zem.)
temnicki
templa
temp(a)l,
hr am
Titogradanka
um. od tetrijeb mn. tetrijebi i
tetrebovi tezace, -eta
>
tezaciti
tempirac
tezacki
Temza
tezak, teska;
(rijeka)
V
komp.
tezi
tezak
teno (vez.)
ti
tenoristicki
iliti, kaonoti, niti, nuti Ti u neposrednom obracanju (pored ti) *tica > p t i c a ticati, ticem
mn.
teokracija teoreticar teoretski tepavac, -vca,
V
jd.
-vce
tepavcev
prema tepa-
tepee, -eta, zb. tepcad tepsijica urn. od tepsija pli t i c a terazijice urn. od terazije terbij tercijar (geol.)
>
terecenje prema teretiti terenac, -nca, V jd. -nee terevenciti
termicki
Termopile
(mn.
z. r.,
pov.) terorist teroristica teroristicki tesac
um. od komp. tisi
tihan, tihana
tihohoda (onaj koji tiho hoda)
Tihomir (ime)
(pril.)
tijelca
tijel-
i
mn.
tijela
tjelesa tijenje prema (debljati) tijesak, -ska,
i
tijesniti,
tijesnjah
tijesno Tijesno,
Tijesna
teskoca
tijestiti,
-rsi,
mn.
tijem -sci
i
(zem.)
tijestah,
tijetistati)
tetrarhija
jd.
-rse,
mn.
jd.
Tirane)
tis
mn.
DL
jd.
-ki,
-ki
tisucljece tisucljetni tisucni tisucnica tisucnik V jd.
mn.
-ice,
-ici
tisucostruk (1000-struk) tisucugodisnji (1000-godisnji)
tisucugodisnjica (1000-godisnjica) tisucu puta; tisucu osam stotina (i) peti (1805.) tistati,
tistim
tijem (toviti se) Titograd (zem.)
titi,
sumo s prijedlozititogradski ma: tik do kuce; ne Titogradanin mn. -ani *tik kuce
tik
mn. -rha
um. od
V iz
tisma
sten (drugo je
V G
bajke)
iz
;
tijesto
tetrarh
titi,
tjeskovi
tescati
tetic
(osoba
tipkac tipkacev tipkacica tipkacicin Tiranac, -nca, -nee (covjek
G
teslicki
tetkic
prij e Malik Tinti-
tisucinka
tijesan, -sna komp. tjesnji i tjesniji
teticna
>
tintilinic;
tisuci (1000.) tisucina (1/1000)
ceta
> vrcic
tim
tisuciti
tijelce,
testija
Timocanka
(rijeka) prije to
tisuca (1000)
tijek
tijekom
um. od
i
Timok
tisic
tihooceanski Tihoslav (ime) tihost, -oscu tihotan, -tna tijan poet, tihan
tesacev tesacki Tesalac, -lea, V jd. -Ice Tesalija (pov.) tesalski Teslic (zem.) testijica
Timockinja
tipican, -cna tipicnost, -oscu
tigrica tigar
tihoca
tijelo
kinja timocki
linic
prema
tigric tih;
.
se
ticiti
tigricin
G
.
u slozenicama;
.
teorijski
tepavicin vica
-ace,
-aci
(zast.)
tikvicarka, DL jd. -rci, mn,. -rki tikvicarstvo tikvicica tikvic tili i tinji; u till cas Timocanin mn. -ani
Timocanka DL jd. -ki, G mn. -ki i Timc-6-
tenisac tenisacica
jd.
303
ticem, tici, ticuci (govoriti home »ti«)
tikati,
Titogradanka
G
mn.
-ki
DL
jd. -ki,
Titova Korenica
304
Titova Korenica (zem.)
DL
titovka
G
jd.
-vci,
tjesilac,
topionicar
V
tjesioca,
G
tjesiofce,
mn. -vki
—
mn.
jd.
tjesi-
> tjesitelj
laca
tocilac, tocioca,
G
tocioce.
V
jd.
mn.
toci-
laca
Titovo Uzice (zem.)
tjesitelj
tocilo
titovouzicki
tjesiteljica
tocionica; ne *to£iona
tj.
krat. za to jest
tocitelj
tjesiti
tjesnjak mn. -aci
tjednik mn. tjednici
tjesnji
tjelesa mn. od tijelo tjelesan, -sna tjelesina tjelesni tjelesnost, -o§6u tjelesce, tjelesca i tjele-
tijesan t jest an, tjestana
sceta tjelohrani tel j
tkalac,
prema
tjedan, -dna tjedni
sni,
tijesan
>
tjele-
osobni cuvar
tjelovjezba
tjeme tjemenac, -nca tjemence, -enca
prema
tijesto
tkac > t tkacev > tkacnica
ka1a
c
tkaldev > tkaonica tkalca, V jd.
tockast tockati tockica
tocno toga DL to gore togovic
tkanicica tkaonica; ne tkaonicki
i
tocka DL jd. -ki, G mn. -caka; ne *tacka tockara
tocnost, -oscu jd. -gi (plast)
tkalce tkalacki tkalcev
tkanica
-enceta tjemeni tjemenica
tokajac, -jca (vino) Tokijac, -jca, V jd. -jce (covjek iz Tokija)
*tkaona
tokijski tkam. tkaju Tokio, Tokija, I jd. Tokoga kijem (zem.) tko u slozenicama: gdjetokmacic tko, stotko toksicki tko bilo, koga bilo *toli > toliko tkogod i tko god tolic > cas prije tko mu drago tkati,
.
.
tko,
tjemenjaca tjemesce, -sea i -sceta tjena G mn. tjena (nar.,
opna u jajetu) Tjentiste (zem.)
tlacenica
tjeralac, tjeraoca, V jd. tjeraoce, mn. tje-
G
tjeralica tjerati
uskogrudan
-ioce,
-ioca,
G
V
jd.
mn. -laca
>
toliski
tlaciti
toljaga
tlacni
Tomislav-Grad
toaleta tobdzija t o p tobolac, tobolca,
>
tjesnogrudnost, -oscu i tjesnogrudost, -oscu
> uskogrudnost
nik G mn.
tomislavgradski tonfilm (film.) tonican, -Cna tonicki
DL
tobolaca tobolcar tobolcast
tonika
tobolcic to bolje
tonzile
toboze
topal
tociljac tociljacica tocak, tocka,
Topcider (zem.)
jd.
-ici
(glaz.)
ton-kino
mn.
i. r.
krajnici
mn.
prema
i
topciderski topic urn. od top topionica t a 1 c a
tociti
>
topao, topla
>
tockovi tocan, toCna
tocenje
(pov.-
-zem.)
tlakomjer tmican, -cna
>
tolihni tolikacki Tolisa (zem.)
Tolisanin mn. -ani
tlacitelj
tjerba tjeskoba tjeskoban, -bna tjeskobnost, -oscu tjeskotan, -tna tjesnac tjesnacki tjesnoca tjesnogrud
tjesnogrudan, -dna
tlacilac,
tlacitel j
ralaca
tjesten tjestenica tjestenina
komp. prema
tociteljica tociteljicin tociti
topionicar
i
on
i-
— treci
topionicarski
Tracanin mn. -ani (covjek iz Tracije i Tra-
topionicarski topionicarstvo topionicki
kije)
Tracanka DL pinske Toplice (mjeG mn. -ki sto), Krapinske toplice tracica
toplice
mn.
305
z. r.
;
Kra-
(ime toplicama) Toplicanin mn. -ani (dovjek iz Toplica) toplicki
toplomjer topljenica topljenje prema
topiti
i
topliti
topljiv
-ki,
jd.
topnjaca toponomasticki topovnjaca
tragikomican, -cna tragikomicnost, -o§cu Topuscanin mn. -ani trajekt G mn. trajekata (6ovjek iz Topuskoga) (vrsta broda) topuski Trakija i Tracija (zem.) to prije
Topusko, Topuskoga
Trakoscan (zem.)
>
*tor(ac)
tvor(ac)
traktorist traktoristica
torbicar torbicariti
torbicica torbicina toric
um. od tor
torzo, torza, mn. totalitarist totalitaristicki
G
torzi
tovarac tovaracki tovarcic tovarnicki
Tovarnik
tovljac tovljenje
toviti
trabakul (vrsta broda) Tracija i Trakija (zem.) tracak, tracka, mn. traCci,
G
mn. tradaka
trcke
(pril.)
trculjak,
-ljka,
mn.
-ljce,
-ljci
trcenje trciti se trcka DL jd. -ki, mn. -ki i trcaka (ptica)
G
treba trebacki
trepacki
i
prema Trepca
prema
tra-
rebezina (krcevina)
trebevicki
trebeznik
mn.
trans-
misijski transsibirski transeja tranzistor trapist trapisticki tratincica (bot.) travcica travestija
trebnik mn.
-ici
trecentist trecentisticki
G
trecento
(tat.,
14.
sto-
Ijece)
travnicki
trecaca trecaciti
i
-ice,
d.
(krcitelj)
Trebinjac, -njca, V jd. -njce (6ovjek iz Trebinja) trebinjac, -njca (duhan) Trebinje (jd. s. r., zem.) trebinjski Trebisnjica (zem.)
Travnik njak
V
-ici
trebitelj trebiteljica
-ki
travnjacki
prema
jd.
trckariti trckati
traljavicin ljavica
mn.
to vise tovjelica
V
trckarati
trebati
Travnicanin mn. -ani Travnicanka DL -ki,
prema
a r e-
Trebevic (zem.)
transmisijski transmisioni >
-rci,
j
tra-
torlacki tornjic um. od toranj
DL
>
trcka (zool.) b ic a trckalo trckaralo
prema
tramvaj
torpiljarka mn. -ki
trcci
traljavcev ljavac
torij
torpednjaca
mn.
Trebarjevo (zem.); Trebarjevo Desno; Trebarjevo Lijevo
trakoscanski
(zem.)
trbuscic trcak, tr5ka, trcalica trcalo trcati
tracnice tracenje premo tratiti trafika DL jd. -ici trafikant, -nta trafikantica tragetkinja tragican, -cna tragicar tragicarka DL jd. -ki, mn. -ki tragicki tragicnost, -oscu
G
topnicki
trbuhozborstvo
prema trav-
Travnjak
trecaka,
trecafce,
(zem.)
trbuh mn. -usi trbuhozborac, -rca, jd. -rce
trecak,
(groznica)
V
mn.
trecakinja trecebratuced trecebratuceda treci
(3.)
V
jd.
trecaci
306
trecina
trecina (1/3) trecoredac, -eca, -ece trecoredas trecoredica trecoretkinja trecoskolac, -lea,
V
jd.
DL
V
jd.
jd.
-ki,
G mn. -ki trecoskolski tremolo mn. tremoli (glaz.)
trenirka
DL
jd.
-rci,
G
ran. -ki (sport, odjeca; drugo je trenerka)
trenuce trenutacan, -cna trenutak, -tka, mn. trenuci trepaca > s t u p a trcpacki i trebacki pre-
ma
Trepca
trepavican, -cna trepavicast Trepca (zem.) trepcan, trepcana trepcanica Trepcanin mn. -ani
trep-
treperiti trepetati, trepecem, trepeci, trepecuci
treptim, trepcan, trepcuci, treptio, treptjela tresac treset
treptjeti,
tresioca, V jd. tresioce, mn. tresilaca
tresilac,
G
DL
jd. -sci
mn. -saka
i
i
-ski, trije-
ska treskavicki prema Treskavica (planina) treskoline treskovit treslovina prema trijeslo
trijalisticki
-vca
(grah)
tresnjevina (tre&njevo drvo) tresten trestina
treznoca trezven (trijezan) trezvenost, -oscu
(trije-
znost) trg mn. trgovi; Trg Republike, Trg slobode, Trg bratstva i jedin-
Mazuranicev
stva,
trg trgalac, trgaoca, mn. trgaoce,
jd.
trga-
trijebilo
trijebljah, trijebljen trijebljenje prema tri-
trijebiti,
jebiti
trijem mn. trijemovi trijemak, -mka, mn. -mci, G mn. trijemaka trijemni
mn. tresovi i trijesovi trijesak, -ska, mn. trijesci i treskovi trijeska jd. -sci,
G
DL
DL
jd.
-ski
(zem.) trijeskati trijesla trijeslo trije§6e trijezan, -zna komp. trezniji trijezniti (se), trijeznjah
bre trhonosa
me
trijumfirati
trijumvirat
trima triangnlacUski triju,
triangulacioni
>
(3)
>
1 i c a trican, tricna trice tricarija
>
t
r i-
t
r o
k o-
prema
tricav prema trice tricavost, -oscu
> trolist mn. -zi >
tr o gl as
trikrat (zast.) t r i p u t ne *trinajst trinaest (13) trinaesterac, -rca trinaesteracki ;
angulacijski -kla
trijeznjen
trijumf trijnmfalan, -lna
Trgovi§te (zem.)
>
(se),
trijeznost, -oicu
vi§te trgovi§te
triftong
ica
;
Trgoviscanin mn. -ani prema Trgovi§te trgoviski prema Trgo-
trifolij
i
1 j
Trijeska
V
G
tricikl,
G laca > trebitelj trijebilica > t r e b t e-
mn. trijesaka
laca trgovacki
tri,
-zma
trijes
trezvenjacki
trh
trijalizam,
trijas (geol.) trijebilac, -ioca, jd. -ioce, mn. trijebi-
V
Tresnjevka Tresnjevcanin mn. -ani (covjek s Tre§njevke) Tresnjevcanka DL jd. -ki, G mn. -ki (zena s Tresnjevke)
trgovcic
tjeti
G
trijalist
trgov5ev
prema Trepca trepcanski trepcenje prema
treska
trescica tresnja tresnjevac,
tristoti
tresnjevaca (rakija) tresnjevacki prema
-Ice
trecoskolka
—
trio,
trija, (glaz.)
mn.
trioda (tehn.) triola (glaz.) triptih mn. -isi,
triji
G
mn.
-iha triput ali tri puta trired (zast.) triput trista
i
tristo (300) ali
tri stotine
tristoti (300.)
—
triumf
> trijumf
triumf
G
DL
mn.
troljetnica
-lei,
jd.
tromjesecje tromjesecni tromjesecnik mn. -ici tromjeseenjak mn. -aci
-ki
trkac trkacev trkacica
tronedjeljni
trkacicin trkacki trkati, trcem,
tronoske
trljac trljacica
trobojka
DL
mn. -nci
jd.
-jci,
mn. -ki > t r o b o n i c a (zastava)
G j-
trobrazni plug troci jevac, -vca troci jevan, -vna trocetvrtinski troclan trodijelan, -lna
trome,
troma trojezicni trojezicnost, trojica
stvo mn.
jd.
G
-ki
Trojstvo (zem.); Veliko Trojstvo (zem.) trokuce trolejbus trolejbusni troljece mn. troljeca troljetan, -tna
G
-iha
DL
Trsicanka
mn.
jd.
-ki r
-ki
trti,
trem
(tarem), trla,
tro,
trt
tai
trven trticin trticni
prema prema
trtienjaca
trtica trtica (trti&na kost)
trubac
G
>
t
mn.
r o § i-
trubljaca trucalo trucati (bacati) truciti (baciti)
trotjedni trovjerac, -rca, V jd. -rce trovjeran, -rna trozvuean, -cna trozvuk mn. -uci trozican, -Cna Trpanj, Trpnja (zem.) trpanjski prema Trpanj •trpeljiv (u)s t r-
sno§ljiv -o§6u
>
trpez, trpeza trpeci,
Trsi6 (zem.) Trsicanin mn. -ani
ruci,
trostruciti
trpjeti, -jci,
-ki T
jd.
trsicki
mn.
(u)strpljivost,
> Troj-
Trsta)
Trsce (zem.)
G
snosljivost
(vjer.)
DL
G
trpeljivost,
Trojica (nar.) trojka
tropotati, tropocem, tropoci, tropo6u6i trostih mn. -isi,
iz
prema Trst prema trst
trscanski
pljiv,
-o§cu
(iovjek
Trscanka DL G mn. -ki trsce
>
trojednicW prema Trojednica (pov.)
trscica
Trscanin mn. -ani
tropalac, -lea
telj
trojead
trskovaca Trst (zem.) trscak mn. -aci prema trska trscan preirwi trska
tropalacni tropjev tropol, tropola (prid.) tropolni (od tri pole) tropostotni (3%>-tni)
troSilaca
trohej (pjes.) zb.
ganu6e
trosilac, tro§ioca,
trogocad troha DL jd. -hi (mrva, trina)
trojeica troje, troga,
>
trosac trosacev trosacica trosacicin trosacki
trofej trogoce, -eta, zb.
trojaciti trojee, -eta,
trotjedni
i
(pril.)
tronuce
tr£i,
trfcuci trlicati
trnak, -nka, prema trn trnic trn o vac a
307
tromeda tromedni
trivi jalan, -lna
trivijalka
tuca
trpim, trpio,
trpljah,
trpjela
trudahan, -hna trudbenicki > r a d n
i-
6ki trudnoca trudenje prema truditi trulez, truleza
trulina trulost, -o§6u
trulja truljar truljenje
prema
truljeti
tnilim, truljah, trulio, truljela
truljeti,
truncica um. od trunka trunuti trnnjenje prema trunuti
truo, trula trpkoca trupacke(i) (pril.) Trpnjanin mn. -ani prema Trpanj (Sovjek trupcanik mn. -ici Trzic, slov. TrziC (zem.) iz Trpnja) tucac Trsacanin mn. -ani
tucacki
(dovjek iz Trsata) Trsat (zem.)
tu5,
trsatski
tuca (grad)
tufia
>
b
r
onc a
;
tucak
308
tucak, tufka, mn. tucci i
tucan, tucna tucar tucarka DL
tumaraca
G
-ki,
jd.
tucenik mn. -ici tucenje prema tuci,
tucevina prema tuka tuciti se
tucnica tucnik mn. -ici tucnjak mn. -aci tucnjava tucvati se
tuku tukuci, tuci j ah
tudijer
.
.
.
i
tucen
tudinac, -nca,
V
-ce
jd.
tudincev
DL
jd.
-ki,
G
mn. -ki tudinstina tuditi se
tudozemac, -mca,
-mce tudozemka DL G mn. -ki
V
jd.
jd.
-ki,
prema Tunis Tunisanin mn. -ani tuniski
> tuzan
> tu
tukac, -kca,
V
jd.
tukcev tul, tula
-kce
(dovjek tuzlanski tuzilac,
tuziocev
Turcinov pjesma)
turcija (turska turist turisticki turistica
turneja turoban, -bna Turopoljac, -ljca, V jd. -ljce (covjek iz Turo-
Turopoljka
G
mn.
G
tuzioca, tuzilaca tuzilacki tuzilastvo
tuzitelj tuziteljicin telj ica tuzljiv
prema
mn.
tuzi-
tvor mn. tvorovi tvorac, -rca tvoracki tvorastvo prema tvorac
tvorba tvorcev tvornicar tvornicarka DL G mn.- -ki
jd.
-ki,
tvornicki tvrd; komp. tvrdi tvrdicin
tvrdicluk mn. -uci
tvrdoca tvrdolistan, -sna
s. r.
DL
(zem.)
jd.
-ki,
tvrdoperka
G
DL
mn. -ki
i
jd.
-ki,
-raka
tvrdostjen
-ki
tulij
Turska
DL
Tuzle)
tvrdiciti
(naziv svinja iz
-ljca
tulac, tulca tulajica (cjevcica) tulcic
(zem.)
iz
tvoric urn. od tvor
turopoljski turovet, turoveti (hot.) turpijica urn. od turpija
tuljcic
tutoricin prema tutorica Tuzla (zem.) Tuzlak V jd. -ace, mn. -aci i Tuzlanin
tupiti (sto) tupjeti, tupim, tupljah, tupeci, tupio, tupjela (postajati tup) tupljenje prema tupiti i tupjeti
za pasminu Turopolja) Turopolje jd.
tuhnuti
i
tutlic tutnjiti
tup; komp. tuplji
polja) turopoljac,
tudozemski
*tuj
se
-ici
jd.
turciti
tudinciti
tugaljiv
DL
Turce, -eta, zb. Turcad Turcin mn. Turci turcinak, -nka, mn. -nci
tud tudina
tudinka
-am
tunijeskati se,
tunika
Tuskanac, -nca (Suma predjel u Zagrebu) tuskanacki tutkac tutkacica
(rijeka)
tupoca zast.)
(pril.,
Tundza
(Govjek iz Tunisa) tunovina i tunjevina (meso od tune) tunjevina i tunovina
tucem
tuci, tufcah,
tuliti
tumaciti
mn. -ki (prema tu£ar) tuce, -eta, zb. tucad, mn. tucici
tucem
prema
tuljenje
tumac
tufckovi
tuci,
tzv.
jd.
Turskoj
tvrda tvrdava tvrdenje prema tvrditi tvrtka DL jd. -ki, G mn. -ki i -ka tzv. krat. za takozvani
uapsiti
—
309
uciti
u > uhapsiti
uapsiti uarciti
(re6i kome sto) ubrojiti, ubroj, ubrojen
u brk
u arke)
(sloziti
ubrojiv ubruscic um. od ubrus,
uazbucavati uazbuciti
ubadac ubav (obitnije nego hubav)
ubuduce
>
(pril.)
G
ubilac, ubilca
ucjena
ubilacki
ucjenjivac ucjenjivacica ucjenjivacki
ubiljeziti ubiijezivati,
-zujem
ucjenjivati,
ubitacan, -cna (stetan, Skodljiv) ubitacnost, -oscu
ucijepiti ucjepljivati,
> ubojstvo, umorstvo
ubjegnem
ubjeci,
ucjepkati ucjepljenje
>
>
ubjedljiv 1 j i
u v j e r-
>
uvje
ubjegnuti ubjel, ubjela (alabastar)
ucahurivati
ubjeziste ublijedjeti ublizu (pril.) ubojicin prema
ucan, u5na ucas (pril.)
G
ubojstvo stava
znica
mn.
uboznik
ubradivati, -dujem ubrazditi, ubrazden
V
jd.
nik !
ucenje
uce-
tverostruciti
ucevan, -vna > u c e n ucevnost, -oscu >
ucenost ucilisni uciliste ucilo
ucionica; ne *uciona
-ide,
-ici
ucenjak -aci
uce-
V
ucenjacki
ubradac
i
G
ucenost, -o§6u
prema ubo-
ucetvero
jd. ucinilac, -ioca, mn. -laca -ioce, ucinitelj uciniteljica uciniti, ufcinjen
ucenicin ucenicki
mn. uboj-
i
(pril.)
ucin (din, udinak) ucinak, -nka, mn. -nci
ucenica
ucenik
i
-rujem
uden
ubolijevati se uboljeti
uboznicki
se,
ucasiti uceliti se
-ici
ucesce > sudjelovanj e ucetvero i ucetvoro
ucetvoronoziti se tveronoziti se ucetvorostruciti i
se
se
ubojica ubojnicki ubojnik, V jd. -ice,
mn.
-am
ucvjetati ucvjetavati ucadaviti, uCadavljen ucahuriti se
r a-
I
ucetvoro
-ljujem
ucviliti
v
•ubjedivati v a ti
prema
ucrvljati se, ucvatjeti
ubjegnuti
vo
(pril.)
> huckati
uckati
§ t
ucetveronoziti se i ucetvoronoziti se ucetverostruciti i ucetvorostruciti ucetvoriti
-njujem
ubirac •ubistvo
i
ucestalost, -oscu ucestan, ucesna ucestao, ucestala (prid.) ucestati ucestvovati > sudjelo va ti
ucije-
-dujem mn. ucjena
ucjedivati,
u d i o-
i
n
diti
uvjerenost
s
V
i-
V jd. -ice, mn. > sudionik ucesnistvo > s u d o-
ucijeniti, ucijenjen ucijepiti, ucijepljen u cik (od) zore
>
-os6u
udion
-ici
u v j e r i t i ucjedenje prema
ubijedenost,
>
s
ucesnik
uci jediti, ucijeden ucijelo (pril.)
ubavost, -os6u u beskraj ubica > ubojica ubice > ubojstvo
>
nidki
ubrzac ubrzo (pril.)
ubacaj
•ubi jediti
ucesnica c a ucesnicki
jd. -ace,
mn.
> znanstve-
ucitelj uciteljevati, uciteljica uciteljicin uciteljicki uciteljiste uciti
-ljujem
—
Ucka
310
Ucka DL Istri);
Ufcki (gora u tunel kroz
UCku uclaniti, ufclanjen
uglavnom
udesno (pril.) udesavac
udubiti
udcsavati udevetostruSavati
udubljivati se, -ljujem
se,
udubljen
prema dubok se
u clan ji vat i, -njujem ucmalost, -o§cu
udevetostruciti
udugo
udezba
uduhati, udusem,
ucmanuti (ucmasti), ucmanem, ucmao
udicar udicast
> uve-
(ufcmanuo)
nuti uco
hip.
od
ufcitelj
ucovjeciti se uctiv uljudan uctivost, -o§cu >
>
ul j
udnost
udem
k
>
uSutjeti
> u § u c i-
udjelni udjelnica udjelnik V jd. -ice,
udzbenik mn. -ici udenje prema uditi uduture (pril.)
mn.
>
udo udadba G mn. -dbi -daba udadbeni udadbenica
ufanje prema ufati se;
-ici
udjelotvoriti i
udvadcsetostruciti
udvajac udvarac udvaracica udvaracki udvoje (pril.)
udjelati
mn. mn. udje-
G
laka
eti
Citi se
udvoricin prema udvorica udvoricki udvostrucenost, -oscu udvostrndenje udvostruciti ud vostruci vati, - cu j em udzbenicki
udjelci,
> u§utjeti
*ud
e
udjel
udjelak, udjelka,
ucuditi se ucutati, ucutim
ucutjeti > ucutkati ucutkivati va ti
i
uditi; ne *huditi udjel, udjela i udio
ucvrscenje
uSu t j
i j
udionica ndionicar udionicki
ucvr£civati, -cujem
udjeljivati,
-ljujem
udjenuti udjesti udjeti
> udjenuti > udjenuti
ne *uhvanje ne *uhvati se
ufati se;
*uf atiti > ugaciti se
udjevak, -vka, mn. -vci
ugadati
udno
*ugalj, uglja
udah mn.
udomaciti (se) udomacivati (se), -cu-
udahnuti udahnjivati, -njujem udalj (pril.)
udova
udarai udaraljka
mn.
DL
jd.
-ljci,
-ki
udarnicin prema
udamica udarnicki
V
jd.
-ice,
mn. -ici udavaca udavati, udajem oidavljenicki 1 j
udomljivati, -ljujem udoudostojati (se)
stojiti
udaljivati
udarnik
(se)
>
udaljiti
G
jem
(prij.)
> utop-
enifiki
udesetostrudavati udesetostmciti
(se)
> udovica V jd. -vce
uhva
t
i
t
i
ogadac
udadbenicin udadbenicki -asi
> uko-
udureciti se
udicica urn. od udica udic urn. od ud udijeliti, udijeljen udijevati
>
ucvrstiti, ufcvrS6en
uci,
udusi udubnuti; ne *udunuti
udilj uv udio, udjela
ucuvati
(pril.)
>
ug
1 j
e
n
uganuce ugao, ugla ugaoni ugarak, -rka, mn. -rci ugarcic urn. od ugarak ugarcina uv. od ugarak
Ugarska
DL
-skoj (pov.)
ugasitocrven udovacki prema udovac ugasiv i ugasljiv ugic > ovan predudovdev vo dnik udovidica uginuce udovicic (udovicin sin) udovicin prema udovica uginjati, uginjem udovicki prema udovica uglacanost, -oscu uglacati udovistvo udovoljavati ugladenost, -oscu udovoljiti; (ne *udovougladivati, -dujem uglaviciti se voliti) (koga Hi Sto) udrijeti, udrem, udro, uglavljivati, -ljujem udrla > udariti uglavnom (pril.)
udovac, -vca,
u glavu
uh
u glavu ugledac uglednik
mn.
V
-ice,
jd.
-ici
-ljujem
uglibljivati se,
uhapsiti,
>
uhap§en
uhapsenica
uglobljivati, -ljujem
Ugljan; ne *Uljan (zem.) ugljen G mn. ugljena ugljendic urn. od ugljen ugljevlje ugljicak, -cka, ugljicni prema ugljikovodioni ugnijezditi (se)
mn.
-cci
ugljik
uhice-
nica
-ici
-iCe,
jd.
> zatvo-
-oscu
V
jd.
prema jd.
-ice,
-ici
uhitriti
-dujem
uhljebiti
ugodaj
uhljeblje uho, uha; ne *uvo
-rim se
ugostiteljicin prema ugostiteljica ugostiti, ugoscen ugoscivati, -cujem
ugrijanost, -oscu ugrijati, ugrij ugrijavati 13 grin mn. Ugri,
G
mn.
se,
-am
ugruvati
se
>
uhodati se uhodavati se uhoditi
uhvacen
*ufatiti
uidem
;
z
i
e-
j
>
ujednacenost, -o§cu
izjednacenost u jednacenje > z ednacenje
>
i
z
i
j
j
e-
(pril.)
ne
-cujem
ujednostruciti u jesen ujmiti ujnicin prema ujnica ujutro(u) (pril.)
ukamacenje prema ukamatiti ukamacivati, -cujem ukicati, -am ns. ukititi
od
ukinuce ukivac ukivati,
uhvaci
uici,
>
ujednoliciti ujednolicivati,
uhoda
uhvatiti,
i
dnaCavati
ujedno
uholjez uhraniti uhranjenost, -oscu uhrpati (skupiti u hrpe) uhvatak, -tka, mn.
Ugara
-njujem
dnafiti
uholaza
ugovjeti Ugricic
ujedinjivati,
ujednaciti
uhodnica uhodnik V jd. -ice, mn. -ici Uhodenje od uhoditi
ugovarac ugovaracica ugovaracki
(pril.)
ujedljiv
ugodnost, -oscu
ugorjeti se,
i
-am
ujednacavati
uhladiti uhladivati,
ugorak, -rka, mn. -rci ugorcic
ujedanput
t
ujedinjavati
uhitnica (akt o uhicenju)
-ici
ujarmljen
huja
ujedinjavati i ujedinjivati Ujedinjeni narodi (mjesto Organizacija ujedinjenih naroda) ujedinjenje
uhititi (uhvatiti)
-iCe,
ujace,
jd.
>
ujedati,
(pril.)
mn.
ugodnicin prema ugodnica ugodnicki
ugruhati
ujati ujdev
uhicenje uhidbeni
ugodljivost,
V
mn. ujaci
ujcevi6 ujcevina ujcicna
uhicenik uhicenik V
ugodljiv
ujak
uistovjecen.
ujasem
uhap§enik uhapSenik V
uhicenica uhicenicki
ugnjiljeti
(pril.)
uistovjetiti,
ujamciti
uharno uhat
(se)
svr.
(prij.)
uistinu
ujarmiti,
uharaciti
-dujem
uime
uhapsenicin prema uhapsenica uhapsenicki prema
uhar
ugnjetac ugnjetacica ugnjetacki ugnjetenost, -oscu ugnjezdivati (se),
ugodnik
> zatvo-
renica,
mn.
ugnusiti ugnjeciti ugnjesti
uimam od
ujmiti
ujahati,
renik, uhicenik
ugnuce
311
uimati,
(uzvik)
uhabati uhadati > uhoditi uhalj (ulna Skoljka)
zatvoriti
se
mn.
— ukljeScivati
-am
uklijestiti
uklupcati se ukljescivati,
-cujem
prema
ukljestenje uklijestiti
G
ukljeva
mn. ukljeva
(zool.)
ukljuciti ukljucivati,
-Cujem
ukljucivo ukljucnik
jd.
mn.
(pril.)
V
-i£e,
ukociti (se) ukolaciti
ulicnjaca ulicnjak V
> ukr-
mn.
-am i
ukrscivati
ukonaciti ukonacivati, ukopcati
-Cujem
(pril.)
ukoravati ukori5iti ukoricivati, -Cujem ukorijeniti, ukorijenjen ukorijepiti se ukoriti ukorjenjivati, -njujem
ukoso (pril.) u kostac (pril.)
ukraj (prij.) Ukrajinac, -nca, -nSe
Ukrajinka
DL
V
jd.
-ki
ukrasavati
ukraSivati,
i
ukrepljavati
%
ukreplji-
-am
uliti,
ulucivati
uludo
Uluh nje
(pril.)
za Udruzelikovnih umjet-
(krat.
nika Hrvatske) uljegnem (uci) > uljesti; drugo je
uljeci,
uleci se
>
ulegnem se > u 1 egnuti se uleci se; ulezem se se,
leci
(ugnijezditi se)
uljenica uljenjivati se, -njujem se uljepak, uljepka, G mn.
uljepaka uljepljivati,
-ljujem
uljepsati
uljepsavati uljesti,
uljezem
uljesura uljetiti
uletjeti, -tim, -tio, -tjela
uljetnica
ulica; Ulica Nikole Tesle, Teslina ulica,
uljev uljevaca (kajgana) uljevusa (bazlamaca) uljez G mn. uljeza
G
mn.
umaci
umah
> umaknuti
(pril.)
umahati,
ulicar
ukrocavati
> ulijevati
uluciti
ulicarka
i
ulijem
ulockati se ultraljubicast
ulagacica ulagacicin ulagacki ulagivac ulagivacica ulagivacki
uleci
kao
ultrazvucan, -Cna
ukrotiti ukrocivati,
-cujem
(postati
ultramarin
Ulica proleterskih brigada, Ulica socijalisticke revolucije ulican, -5na
ukrijepljen
se
ultravioletan, -tna
nkrivo (pril.) ukrocavati i ukrocivati ukrocenje prema
ukrijepiti,
(pril.)
ulivati ulizicki
ulegnuce uleknuce
-5ujem ukratko (pril.)
ulijevo ulisiciti
ukucnica ukuhati ukuhavati ulagac ulagacev
prema
-ki,
ulrjecem
ulijevati
uliste
uleknuti se jd.
ulijegati, ulijezem ulijeniti se, ulijenjen ulijepiti, ulijepljen
ukuciti
ulanciti Ulcinj (zem.) uleci se, uleknem se
ukovrciti ukracivati, -6ujem
-ace,
lisica)
ukucanstvo
ukopcavati ukopcicki ukopnjeti
jd.
-aci
ulijetati,
-cujem ukrupno (pril.) ukucanin mn. -ani ukucanka DL jd. -ki, G mn. -ki
ukoljenciti
vati ukrhati,
ukrstati,
ulicni
ukrutiti ukrucivati,
(pril.)
mn.
uliciti (se)
ukrsten prema ukrstiti ukrucenost, -oscu ukrucenje prema
ukocenje
ukorak
ulicica
> ukr§tati
ukocenost, -o§6u
ukoliko
ukrotilacki
ukrstavati
-ici
umascivati
ukrotiteljicin prema ukrotiteljica ukrotiti, ukrocen ukrscivati, -6ujem i
ukrStavati s t a t i
ukljucno
G
—
ukljestenje
312
DL -ki
jd.
-ki,
umalo
umasem
(pril.)
umascivati, -cujem
—
umetac umetac umetati,
unionistica
umlaciti, umlacien;
umecem
drugo
ne
;
prema
umitati umetnuce prema
umlatiti
umlacen;
umlatiti,
umetnuti umijece umijesiti, umijeSen umijesati, umijesan; drugo je umjesan umijestati > umjes ta ti umiljeti umiti, umim
drugo
umlacen
je
je
umlacen
prema umlaciti umlijeciti umljecivati, -cujem umljeti, umeljem
umjesten umjesto (pril.) umjesan, -sna > v j e
okr e t a n umjesivati,
-sujem
umjesnost, -oscu
>
vje§tina, umijece um jestati, -am ne ;
t,
(smrt) umrijeti, umrem, umrvi umrijev(si), (si)
-ici
umjetnikov umjetnina umjetnistvo umjetnost, -o§cu
unaprijed
(pril.)
unaprije-
unaprijediti,
> promak-
den
umrtvljavati vati
i
umrtvlji-
prema umrtviti
umucim
umucati,
umuckati
mljivati
unajmiti, unajmljen unakaraditi, unakaraden unakaradivati, -dujem
unakrst
(pril.)
unatrag (pril.) unatrc (pokr., dosta) unaviljciti
unazad
(pril.)
unazaditi, unazaden unazadivati, -dujem uncijala uncijalan, -lna
unca uneckati
unedogled (pril.) unekoliko (pril.) unepovrat (pril.) Unesko, Uneska i
DL UNESCO i
unesreci-
vati
unesrecenica unesrecenik V
mn.
umro, umrla
umuckavati umijestati umjestina umuci, umuknem > umjestvo > umijece umuknuti umuckati prema mu6umjetan, -tna umjeti, umijem, umikati; drugo je umujuci, umio, umjela; ckati drugo je umiti, umim umuknuti UN (krat. za Ujedinjeni umjetnica narodi) umjetnicin Unac, Unca (selo) umjetnicki unaimati > u n a jumjetnik V jd. -ice,
mn.
-dujem
unapredivati,
unesrecavati
umrce
s
unaprijediti
unapredivac
Unesku Uneskov
umoljcavati se umraciti se umracivati se
umjestiti,
unaokolo unapredak (pril.) unapredenje prema
umnazac > umnohS nu t i umnik V jd. -i5e, unasati > u n o s i t i mn. -ici unatoc (pril. i prij. umnogo (pril.) s dativom)
(od um); umnogostrucavati i drugo je umjeti umiti, umijem, umiven umnogostrucivati umnogostruciti umivaonica; ne *umiumnogostrucivati, -Cuvaona umivati, -am jem i umnogostruumjera cavati umnozac umjeravati > ublaumnozak, -oska, mn. zi va t i umjeren -osci umjerenost, -oscu umnozavati umjeren jak V jd. -ace, umobolnik V jd. -ice, mn. -aci mn. -ici umjeriti, umjeren umociti umoljcati se, umoljcan umjesa
umjesnost, -oScu umjestan, -sna
313
-ice,
jd.
-ici
unesreciti, unesrecen unesrecivati, -cujem
i
unesrecavati
>
unijeti unesti Unicef, Unicefa unici, unidem unificirati
> uci
unifikacija uniformirati unijacenje prema
uni-
jatiti
unijat
(grkokatolik) unijacah,
unijatiti,
unijacen unijeh, unese, unesav(si), unio, uni-
unijeti, jela,
unesen
unionist unionisticki unionistica
(unijet)
unionizam
314
unionizam, -zma
uortaciti
>
s
veuc
i-
unovcavati Unra, Unre, DL Unri unucad, unucadi unuce, -eta unucica unucic unuk V jd, unuce, mn. unuci
unutar
sn j
jd.
> unutra-
i
>
unutarnjopoliticki
unutra snjopoliticki unutra
unutar
i
unutrasnji unutrasnjopoliticki
unutri u nj
> unutra unjisem, unji-
unjihati,
primjetljiv, uocljiv
> napadan,
upadljiv
haj i unji§i unjihavati uobicajenost, -oscu uobicajiti (se)
primjetljiv, uocljiv upaljac upaljiv upaljivac upao, upala upaociti prema palac, paoci upeci, upecem *upijac bugaftica
>
uokrug
uprijeti,
upljackati
upriliciti
*uprkos
u pocetku upocak upocka, mn.
upropanj
upola
i
uopcivati
uopciti uopcivati,
-cujem
uopcavati
una toe
upropascen upropa§ten upropascivati, -scujem i upropa§tavati uprostiti, uproSten >
pojednosta v(n)i t
uprose ivati,
-dujem
uposliti
-cujem
pojednosta vnj ivat
i
uprtac uprtaca
(pril.)
uposlenje uposlenost,
upotreba
(pril.)
upropastiti,
(pril.)
-o§cu uposliti, uposlen uposljavati prema i
> prirediti > usprkos,
i
usporedivati
uopce (pril.) uopceno
uprem, upro,
uprla
upljesniviti se
uporedo
uopcavati
(pril.)
uplijeniti uplociti
uporedivati,
(pril.)
> upravitelj
uprijeko (pril.) uprijekrst (pril.)
uporabiti uporabljiv uporabljivost, -oscu
-o§cu
upravljacicin
upravnicin prema upravnica npravnicki •upravnik V jd. -ifie, mn.
uprijeciti
uporaba
uocljiv uocljivost,
upravljac upravljacica
uplitati upletnjak mn. -aci
upoprijeko
uociti
(pril.)
upraviteljicin
-ici
upjevavati se uplacivati, -cujem uplascivati, -cujem upletati, uplecem; ne
upolovaciti upoprijeciti
gen.)
uprav
*upraznjavati > baviti se uprcivati upreci > upregnuti
uobliciti (se) uoblicivati, -cujem
s
-ljujem i upotrebljavati upotrijebiti, upotrijebljen upoznavati, upoznajem upozoravati
upjevati se
u podne
uocavati uocenje uoci (prij.
upotrebljivati,
upravo
uoblicavati i uoblicivati uoblicenost, -oscu i
upo-
upijaci
-cci (u predi)
uoblicavati
i
upotrebljiv
> napadan,
upadan
> upotri-
upotrebiti j ebi ti upotrebljavati trebljivati
(pril.)
upijaca upijacica
-uci
unutra
i
unutarnji
(udruziti
uosmostruciti
uostalom upadac
unocati se, unoca se unovaciti unovacivati, -cujem unovcavati i unovcivati unovciti unovcivati, -cujem i
DL
(se)
(se))
unistiv univerzitet 1 is t e unizi (pril.)
unuka
— upuhati se
>
uprtiti,
uprcen
uprtnjaca
upuce
(pokr.,
put)
upucenost, -oscu
upucenje upucivac upucivati, -cujem upuhati se
>
i
—
upustati
upustati
urolog mn. -ozi
uput (pril.) uputa
urologija uroloski urotnicki
> uputa, naputa k
uputstvo
uracunjen
uracuniti,
uracunljiv uracunljivost, -oscu uranij; ne *uranijum uraricin prema urarica
uraskorak (pril.) ur asci vati - cu j em urazdaleko (pril.) uraznmiti ,
urazumljivati, urbanist urbanistica urbanizacija
urecem ureknem
ureci,
urediti,
-ljujem
i
mn.
jd.
-ice,
-ici
urednistvo uredaj uredenost, -oscu uredenje uredivac uredivacica uredivacki uredivati,
-dujem
urijediti, urijeden urjedati (postati rjedi) urlik mn. -ici urlikati, urlicem, urlici,
uro£iti
uro€ki urocljiv
mn.
mn.
jd.
-i£e,.
-ici
urodenica urodenicin urodenicki urodenik V
usjed, usjeda usjedati; ne *usijedati
urtikarija uruciti urucivati, urucljiv
USA
United States of America,
-oscu
G
mn.
usjeka
drugo
je useknuti
usjelina se,
-tujem
usjemeniti se
usjedem
usjesti,
dnem)
i
(usje-
usjednuti
nsedmostruciti
usjetiti se
usjev G mn. usjeva usjevan, -vna
usekati se, usecem se useknuti (ubrisati); drugo je usjeknuti ushicavati (se) i ushicivati (se) (oduSevljavati
ushicen (oduSevljen) ushi6enost, -o§cu ushicenje (odusevljenje) ushicivati (se)
uskipjeti uskladenost, -oscu usklicnik mn. -ici usklici u s k 1 i k-
>
nu t
se)
i
(se),
-6ujem
ushi6avati
(se)
ushitati (se) ushititi (se), ushicen ushtjeti, ushtjednem
i
ushtijem usiciti se
i
uskociti
Uskocka gora uskocki uskockinja uskocnica uskoca uskora i uskoro (pril.) uskos (pril., pokr., usprkos) uskotracan, -cna uskovrciti uskracivati, -cujem
uskrs (povratak u zivot) (vjer., blagdan) uskrsni
Uskrs
uskrsnuce
usijati usijecati
liti
-ici
usjesti -eci,
useka6
usircetiti jd. -ife,
i
>ukresati;
-dujem
nuti usavjetovati se
usjednuti usjek mn.
usjek a DL jd. -eci usjeknuti (npr. oganj)
SAD)
usacmiti se usadivati,
mn. usjedaba
(usjev) usjediti se usjedjeti se
za
(krat.
usp.
G
usjedba
-dujem
urudzba urudzbeni
usijedati
urokljiv urokljivost,
-i6e,
jd.
-ici
usidjelica usidjelicin usidjelicki usidjelistvo usijanost, -oscu
urlifcudi
urocnica urocnik V
i usitnjivati usjecati, usjecam prema usje6i; drugo je usijecati usjeci, usijeSem
usebiciti
ureden
V
V
usitnjavati
usahnuce prema usah-
urednicin prema urednica urednicki
urednik
urotnik
mn.
uracunati uracunavati
315
usljedivati
> usjedati se > ukise-
se,
se
uoctiti
uskrSavati uskrSnjaca usladivati, uslijed
-dujem
> poradi, zbog
usisac
uslijediti
usisavac usitno (pril.)
usluga
DL
usljedivati,
jd.
-uzi
-dujem
s,
usmeni usmjeliti se usmjeljivati se,
-ljujem
usmjerac usmjeravac usmjeravati
usmrcenje prema usmrtiti usmrcivati,
usuprot
-cujem
usmrcen
usna usnaca usni prema usta usnicina prema usnica
prema
(prij.)
>
ustaci ustaknuti ustalac, ustaoca, jd. -aoce, mn. ustalaca ustalacki
V
snijet
usnjaca uspavljiv uspavljivac
-nci,
jd.
G
mn.
Dan ustanka
-naka;
ustanicki ustavljaca ustavnost, -oscu ustavni
prema
ustegnuce prema ustegnuti ustiti;
ne
usto
uspavljujuci uspijevati
uz to ustobociti se
uspinjaca uspjeh mn. -esi, G mn. uspjeha uspjesan, -sna uspjesno uspjeti, uspijem, uspjeh,
ustoliciti ustolicivati,
uspio, uspjela usplahirenost, -oscu usplahiriti (se)
usplahnuti se (postati plah) usplamcivati, -cujem usplamtjelost, -oscu usplamtjeti, -tim, -tio, -tjela
i
(pril.)
koga u usto-
strudivati, -cujem ustrajati, -jem
u stranu
dat.)
usrecivati
-oscu
svijetao) usvjestan, -sna usvjescivati se, -cujem se usvjetovati se, -tujem se usanciti usancivati, -cujem uscavrljati se uscitati
uscupati uscuvati usee
usestoro
i
usetati usicarUi u sirinu (pril.)
usljiv ustedjeti, -dim, -dio, -djela, u§teden
usucen
*utabaciti
> ustrgnuti
ustreljenica ustreljenik V jd. -ice,
ustreptalost, -oscu ustreptati, ustrepcem,
ustrijeliti,
ustrijebljen ustrijeljen
i
> strpljiv
t i
*utal,
-jujem
utla
utaman
> supalj
(pril.)
utamanjivac
utaman jivati, -njujem utamnicenica utamnicenicin utamnicenik V
jd.
-ice,
-ici
utamniciti utanaciti
> uglaviti,
ustrucavati se
up
u
>
> utaknuti
mn.
ustrpjeti se ustrpljiv
>
ua r c utaci utajivac
utajivati,
-ici
ustrijebiti,
(poslagati
tabake, arke)
ustrcavati (se)
u stvari
ustedivati, -dujem ustipcic um. od ustipak usutjeti, -tim, -tio, -tjela,
ustrcati (se)
ustrepci s
usvijetljen
usvijetljeti se (postati
ustedevina i
ustreljivati, -ljujem prema ustrijeliti
-dujem
uspravo (pril.) usprkos (prij. usput (pril.) usrde
pratiti
stopu
ustrci
usvijetliti,
usiroko
ustopice
i
je
-cujem
ustostrucavati
mn.
usporac usporedo (pril.) usporedenje usporedivati,
ustopce
u stopu;
se
dat.)
usvijestiti se, usvijeSten
usestero
drugo
(pril.);
s
usculiti se useceriti se
*hustiti
ustjeniciti
-ljujem
uspavljivati,
usrecavati usrecenost,
V
ustanak, -nka,
mn.
-dujem
u susret
i
usredotocenost, -oscu usredotociti (skupiti) usta (mn. z. r.) G usta
-nee,
se,
(prij.
usvajac usvajacica
G
usmrdjeti (se) usmrdivati, -dujem
usrecitelj
usudivati
usreciteljica usreciti usrecivati, -cujem
usred
usmjerenost, -oscu usmjeriti usmradivati, -dujem
usnijetiti
utanaciti
usrecavati
se
usmrtiti,
—
usmeni
316
r a
vo
ugovoriti
—
utanafcivati
>
-cujem
utanacivati,
utocni prema utok utoliko (pril.); ali toliko i u toliko komada
uglavljivati,
ugovarati utancanost, -oscu
ute£em
j
ti,
uticati,
e-
j
uticem prema
>utjeloviti
utikac
-rci
utrci
> utrgnuti
utrenicki utrenik mn. -ici utrka DL jd. -rci utrijeti utrem u tr ti
>
utilitarist utilitaristicki
utrnuce
utirac utiskivac
utroje
utisuciti se utisucustruciti,
(pril.)
utrostruciti utrostrucivati, -cujem utrudivati, -dujem
-cujem
utjecaj utjecajan, -jna utjecanje
utucenost, utuci,
utjecati, uteci;
utjecem prema drugo je uticati
prema
utaci, utaknuti
utjeciste
-oscu
utucem
ututanj utuziv
(pril.)
-o§cu
utuzivost, utvrditi,
utjeha
utvrden
utvrdenje prema utvr-
utjelovitelj
diti
utjeloviti, utjelovljen utjelovljivati, -ljujem
utvrdivati,
utjerati
utjerivac utjerivati,
-rujem
utjesan, -Sna utjesavati
>
t j
es
i
t
i
utjesitelj utjesiteljica utjesiti utjesljiv
-dujem
uvadati > u v o d i t i uvazati > u v o z i t i uvazavati uvecer (pril.) uvecanje prema uvecati uvecati uvecavati
uvehnuti
> uvenuti G mn.
uvelak, uveoka,
uvelaka
utjesno
uto
mn.
utrcavati
uticnica utihnuti, utihao, utihla
utkati,
-rka,
utkam tada;
(pril.,
to doba utociste utociti
i
si.)
uvelicati, ali:
u
317
uvertira (uvod, predigra) uvidjeti, uviden uvidaj (uvid)
uvidati
uvidavan, -vna uvidavnost, -oscu uvijac uvijaca uvijek (pril.) uvis (pril.) u visinu
>
uvjedzbati
uv
j
e-
zbati
utrcati
uteci
utijeliti
-ici
utovarivac
drugo je utjecati
prema
sti§avati
utopist utopisticki utopljenicin prema utopljenica utopljenik V jd. -ice,
utorak,
utaknuti;
utaci,
§
mn.
n
a
i
>
uteg mn. utezi utcmeljivac utemeljivacica utenzilije (mn. z. r.) *uticajan, -jna > u t c a
utaziti,
a ti utoljavati t utoljivati, u t a z i v a-ljujem s t
utancavati utaziv uteci,
>
utoliti
-am
utancati,
uvracati
-am
uvelicavati uvelike (pril.)
uvenuce prema uvenuti uvenuti; ne *uvehnuti
uvjencati uvjencavati uvjeravati
uvjeren uvjerenost, -o§cu
uvjerenje uvjerica uvjeriti uvjerljiv uvjerljivost,
uvjerenik,
mn.
-oscu
V
jd.
-ice,
-ici
uvjerovati
se,
-rujem
se uvjestiti (se)
uvjet G mn. uvjeta uvjetan, -tna
uvjetno uvjetovanost, -oscu uvjetovati,
-tujem
uvjezbanost, -oscu uvjezbati uvjezbavati uvlacaj uvlacaljka DL jd.
G
mn.
-ljci,
-ki
uvlaciti uvlacljiv
uvlakac uvodnicar uvodnik mn. -ici uvodenje prema uvoditi uvoznicki uvoznik V
mn.
jd.
-ice,
-ici
urracati (vradajuci, carajuci pogoditi) uvracati ns. od svr. uvratiti
> uvrgnuti
uvrci se
se
G
uvreda
mn. uvreda
uvrediteU uvredljivost,
uvredenjk
mn.
V
jd.
-ice,
uvremeniti se
uvrim
(prema
uvrijem
i
kipjeti)
vreti,
uvrezivati se
se,
-zujem
(prij.)
uvrijediti, uvrijeden uvrijeti se, uvrem se, uvro se, uvrla se (stisnuti se, uvuci se) uvrijeziti se, uvrijezen uvrstiti,
-cujem
i
uvrstavati uvrtac
uvrcem, uvrci, uvrcudi
uvrtati,
-tjela,
-tim,
-tio,
uvrcen
uvucenost, -o§6u uvuci,
uzaimac
> uzajvati uzajaman, -mna j i
uzajamnost, -oscu uzajedno (pril.) uzajmice (pril.) uzajmican, -cna uzajmiti, uzajmljen uzajmljivac uzajmljivacica uzajmljivati, -ljujem uzak, uska; komp. uzi uzalud (pril.)
uzaman (pril.) uzamance (pril.)
mn.
um. od uzica
-am
u zimu uz mat uziti,
uzah, uzen
uskim)
(ciniti
uzjahati, -a§em uzjahivati, -hujem
uzjahnuti -tim,
uzletjeti, -tjela
u
zli
uzlic
-eci
-tio,
cas
um. od uzao
uzlijecem uzljevnjaca
uzbezociti se uzbijac uzbijesiti se uzbjeguzbjeci nu ti
uzmaci
uzbjegavati
uzmahivati, -hujem
uzbjegrnuti uzbjesnjeti se, -snim se, -snio se, -snjela se,
uzmetati,
uzlijetati,
> uzmak-
nuti uzmah mn.
-asi
uzmahnuti
uzmecem
;
uzmijesan
uzmlaciti uzmlacivati, -6ujem uzmoci, uzmognem
(pril.)
uzbudljiv
uzmuciti
uzbudljivost, -oscu uzbudenost, -oscu
uzmucenje prema.
uzbudenje prema uzbu-
uzmuckati uzmuhati se, -am se uzmuvati se
uzdah mn.
-asi
uzdahnuti uzdanik V
jd.
mn.
uznicarev uznicki uznici
-ice,
se,
uzdajem
se
> uzdignuti
uzdici
gnuti
uz dlaku uzdrhtati,
uznijeh, uzneuznesav(§i), uznio, uznijela, uznesen (uznijet)
V
jd.
-ice,
mn.
uz nos uznosljiv
uzdrscem
uzdrhtavati z r a
k
uza me uzanca uza nj
uzece prema uzeti
uzao, uzla
uzgor(a)
(pril.
se, uzobijeuzobije§ten uzobjescivati se, -cujem se
uzobijestiti
scen
uzdrzljiv
uzengija
> uzniknuti
-ici
u zdravlje
>
uznicarov
se,
prema uzdi- uznik
uzdignuce
uzduh uzduz
i
i
uznijeti,
-ici
uzdavati
(se)
uzmutiti
-dujem
uzbudivati,
ne
uzmitati uzmijesati,
uzbjesnjen uzbrce (pril.)
diti
svr.
uzajmiti
ml
-e£e,
jd.
(pril.)
uzimati,
uzbuSati, -5im
uzadem
uzaimacica uzaimanje uzaimati ns. od
V
Uzbek
uzgred uzicica
uzici, uzidem uzi di vati, -dujem
uzasebice (pril.) uzastopce (pril.) uzasasce > uzlazak uzato (pril.) uzavreti, uzavrim i uzavrijem, uzavreo, uzavrela uzbecki prema Uzbek
uzbrdo
uvuCem
uzacak, -cka uzaci,
zapljenjivati, zabranjivati,
>
uvrsten
uvrscivati,
uvrtjeti,
>
-cujem
uza se
-oscu
-ici
uvreti,
u zao cas *uzapcivati,
zatvarati
uvredljiv
uvrh
uzor
uvrci se
318
i
prij.)
> stremen (pril.)
i
uzoholiti se uzoholjivati se, -ljujemi se uzor; uzor-majka
u zoru
vanbradnost
uzvicnik mn.
u zoru
>
-ici
usklicnik
uzrastan, -sna uzrascivati, -cujem uzrecan, -cna uzrecica
uzvisavati
i
uzvi§ivati,
-sujem
319
Uzicanka DL G mn. -ki
jd.
-ki,
uzicki; titovouzicki
uzigac uzitnicki uzitnik V jd. -ice,
uzrijevati
uzvjerati se uzvjeriti se uz vjetar
uzrocan, -cna
uzvlaciti
uzivalac,
uzrociti
uz vodu
uzreti,
uzrem
uzrocnica uzrocnik V
mn.
-ice,
jd.
drugo
je
usto
(pril.)
V
uzvanik
mn.
jd.
uzvanicin prema uzvanica
-am
todkom) krat. za
vadicep vadijah
i
vadah,
vaden
prema
vadenje vaga£
vazem,
vagati,
i
> ustap
uzgati,
vaditi
uzgam; ne
DL
Uzicu;
valni prema val valovcic valovic valovitost, -oscu Valpovac, -vca, V
G
vazuci vagon; vagon-restoran, vagon-cisterna vakuf; Donji Vakuf,
uzutiti (obojiti zuto) nzutjeti, -tim, -tio, -tjela (postati zut)
uzvakati,
-acem, uzvaci
Valjevac, -vca, V jd. -v5e (fovjek iz VaIjeva)
Valjevka jd.
mn. -vaca
(fovjek iz Valpova) valpovacki prema Val-
vazi,
-izem, uzizi, uzizuci uzlijebiti, uzlijebljen uzljeb uzljebina uzljebljenje
-ljujem uzurbanost, -oscu uzurbati se
uzgem
-v5e,
G
uzljebljivati,
Titovo Uzice (zem.) Uzicanin mn. -ani
vidi(te) vaditi,
prema uzarica
uzasnuce uzba G mn. uzba
Uzice, Uzica,
uzvelicavati uzvican, -cna
v. (v s
uzizati,
uzeci, uzezem uzeljeti se
-ice,
-ici
uzvelicati,
uzivjeti se
uzvrtjeti se
uzbi
uzualan, -lna
uzivaoca,
uzvracati
uzaricin
uzrocnost, -oscu
-ici
mn. uzivalaca
uzvuci
-ici
uz to;
mn.
povo Valpovo (zem.)
G
DL
jd.
-ki,
mn.
-ki Valjevo (zem.)
valjevski
van; van Dyckova slika, simfonija Ludwiga
vakufski; donjovakufski, kulenvakufski
van Beethovena van- > izvanvaluce prema valutak vanadij valutak, -tka, mn. -uci vanblokovski > izvanvaljaonica; ne *valjablokovski ona vanbracan, -cna > i z-
vakuum
val jean
val, vala
valjcic
Kulen-Vakuf
vala
i
valah
>
bog
me
valjda
prema valjak urn.
od valjak
vanbracan
> izvanbraCnost
vanbracnost, -oscu
> izvan-
vankucni
> zvanmaternicni;
vanmaternicni
i
izvanmaternicno zacece vanparnicni > p a r n icni
izvan-
>
partijski j
G
Vecernica -ki,
jd.
varosce,
-eta,
zb.
varosica
i
> izvanstranafiki
vanstranacki
iz
Varsave)
Varsavljanka
G
mn.
DL
jd.
lica
varalicki
Varazdinac, -nca,
V
jd.
-nfce
Varazdinka DL G mn. -ki
jd.
-ki,
vecinom
s a v vascijeli, vascijeloga (sav, cijeli)
vedrica
varicak, varicaka, mn. varicaci varijabilan, -lna varijacija varijanta mn. vari-
G
janata varijete, -etei
> savkolik >odgajati vasardzija > sajmar vaspitati
vatcrpolist
vazduh
vecati,
-etea,
mn.
varmecki prema var-
meda i
varmedija
> v a rmecski varnicav > iskriC av varos, varo§i varosa > varmedi jski
i
jd.
ve5era; dobarvece(r)! vecer, veceri
trgoviSte, gra-
G
lica,
mn.
vecernica
n
j i
ca
-ki
jd.
venu
t
i
velecijenjeni velecasni
-gradovi
veleizdajnicki veleizdajnik V jd. -ice, -ici
veleposjed veleposjednica veleposjednicki veleposjednik V
jd. -ice,
-ici
veleposjednistvo Veles; Titov Veles Velesanin mn. -ani (prema Veles) ali
vecerasnji vecerati veceravati vecerica urn. od vecera vecerina uv. od vecera
DL
>
vektor (mat.)
mn.
vecera veceras
vecerinka
vehnuti
mn.
vecim
dic; Brodski VaroS, Levanjska Varos, Kotor-Varos"
V
> zrak
(s. r.),
> vjedrica
vedro > v j e d r o vehemencija vehementan, -tna vehementnost, -oscu
velegrad mn. velegradski veleizdaja
vazeci vaznost, -o§6u v.d. krat. za vrsitelj duinosti
vece
varjaca
varmeda
ski
vaskolik
vaterpolo vaterpolskl vatrenjaca vatrogasac, -sea, -gaSce vatrogascev vatrostalan, -lna
(pril.)
vecma
vavijek > u v i j e k vazdan (pril.)
varenicar varenicarica
komp. od velik
vecina
varsavski vas, sva >
> svemir van jski > izvanjski vasiona > svemir vapiti, vapijem; ne vasionski > svemirvapim vapnenac vapnenacki vapnencev > vapnen a 6 ki varalicin prema vara-
Vecernica
i
vecernje vecernji vecernjica vec (pril. i vezn.) Veceslav (ime) veci
-ki
•vasiljena
vapnenacan, -cna prema
vecernja vecernjaca Vecernjaca
astr.)
(astr.)
VarSava (polj. Warszawa) Varsavljanin mn. -ani (dovjek
Vecernjaca
i
(zvijezda,
mn. -ki
-ki,
> izvan-
n
varoSancad varosanka DL varoScad
vanpartijac, -jca, V jd. -j£e > nepartijac vanpartijski izvan-
vanstecajni
velicajan
varosance, -eta, zb.
kucni
s t e 5 a
—
vankucni
320
-nci,
> vese-
sijelo
> vecer-
Velesanka DL G mn. -ki
jd.
-ki,
veleski; titoveleski veletrgovac, -vca, V jd.
-vce veletrgovacki veleuccn veleucenost, -o§cu velevlast, -a§6u Velez, -i, jd. z. r. (zem.) Velez, -a, jd. m. r.
(nogometni klub) > v e 1 i c a n-
velicajan s t
ven
velicak
velicka velicanstven velicanstvenost, -o-scu velicanstvo velicak,
-am
velicati,
G
komp. veci
velikacak, -cka velikodusan, -§na velikodusnost, -o§cu velikoposjed velikoposjednica velikoposjednicki jd. velikoposjednik
V
mn.
-ice,
-ici
velikoposjednistvo
velim prema *veljeti *velo > v e o veljaca veljacki veljeti, velim, veljah, veleci > govoriti, izricati, k a z i-
vati
(i
si.)
venu6e prema venuti venuti; ne *vehnuti venjenje; ne *venenje veo, vela
veoma
(tal.
vidovitost, -o§cu
vidovnjak -ice,
jd.
mn.
mn.
>
fikacijski
veri-
vidam
vijaca vijadukt
vezem, vezijah, vezen vetah, vetha > star
> StarJet
vesti,
__
mn. vezidaba
vezidbi vezioca, G mn. vezilaca veznik mn. veznici i
vezilac,
(U6na zamjenica za drugo lice mn.); Vi
slovom u direktnom obradanju)
prema vie vican, vicna vicnost, ^-o§cu vidac, vica, mn. vici, vickast
G
(hot.)
prema vidiocev prema
G
mn.
vijci,
V G
jd. vijee,
mn.
vi-
jaka
vijem (npr. p5evijam (vija se
barjak, ptica i si.) vijavica vijean prema vijak vijeanik mn. -ici *vije6a > v i j e c e vijecanje prema vijecati vijecati vijece; Izvrsno vijece Sabora Socijalisticke
Republike Hrvatske; Savezno izvrsno vijece; Vijece sigurnosti OUN; Narodno vijece; Malo vijece, Veliko vijece, Vijece umo-
ljenih (u starom
mn.
vijecnica vijecnicki vijecnik V
mn.
jd.
-ice.
-ici
mn. vjekovi; srednji vijek, dvadeseti vijek, zivotni vijek vijenac, -nca, G mn. vijenaca
vidjela
Du-
brovniku)
vijek,
vidarica vidjelac
vidjelac, vidioca,
vidjelaca vidjelica vidjelo G mn.
mn. vija-
nicu);
vezac vezacica
prema
vijak, vijka,
vijati,
i,
dotrajavati
vidaricin
G
dukata
vesti,
mn. vidaca
prema
-ace,
vihoriti se vijac
mn. -onozaca
vi
jd.
videnost, -o§6u viden je prema vidjeti videvati > vidati vihar, vihara > vihor vihor
G
G
V
-aci
viden
V
vezidba
mn. vidati,
(velikim
verglovi (nar.)
verist veristicki
vidomjer
veselost, -o§6u veseljacki veseljak jd. -ace, mn. -aci veseo, vesela veslac veslacica veslacki veslonozac, -osca,
vezenje
vidjela,
vidljiv
-lceta,
i
-ici
vetsati
vidio,
viden
vezi-drijesi
verzija Vergilije (zast. Vergil) Vergilijev (zast. Vergi-
verifikacijski verifikacija verif ikacioni
(si),
(filol.)
Verdijev
vergla,
vidim, vidah, vidjeh, vide6i, vidjev
vidjeti,
vezem
verati (se) verbalist verbalisticki Verdi, Verdi j a glazbenik)
321
mn. vesalaca
veselnica veselnicki veselnik V
(pril.)
vepric urn. od vepar veprinac, -nca (hot.); Veprinac, -nca (zem.) verac
lov) vergl,
*vijeno
veriznjaca verzal verzalan, -lna verzifikacija vesalce, -lea
velicav velicina velik;
—
vijeno
> m
i
r a z
prema
vijenje vijest
vinodjelac,
se
viti
vijeScu
jd.
I
> obe-
-am
mn.
DL
-ki,
jd.
> vihoriti
vijusac,
-uzi
jd.
G
-sea,
vika DL vikac
jd.
> vinar-
vo
st
mn.
(navikao)
vicem,
vici,
vikend z e
m
1 j
-ici jd.
-ace,
mn. -aci vilenjastvo
vinotoc vinotocje viola (glaz.) violina (glaz.)
viric
um. od
virilist
vilicni Vilic (zem.);
viriti
Vilic-Selo
mn. -ani
vilicki
vilovnjak
V
jd.
-ate
mn.
-aci viljuscica
viljuska DL jd. mn. viljusaka
-§ci,
>
G
vilica
vir
mn.
DL
G
Virovka
vinaricin prema vinarica vincina uv. i pej. od
mn. -ki (2ena iz Virja) virovski prema Virje Vis (zem.) viseci; vise6i vrtovi
Vinkovdanin mn. -ani Vinkovcanka DL jd. -ki, G mn. -ki
vitak,
vitka;
komp.
vitkiji
A- vitamin,
A
jd.
viticar viticast viticav
vitkoca vitlac vitlati vitlic um. vitriol
od vitao
vizionar vizitkarta
-ki
viroviticki -ki,
(pov.)
se (dizati se uvis) visjeti, visim, visah, visio, visjela viski, viskija viskoza (kem.) visiti
ali vise puta visemjesecni viseslojan, -jna viseslovcan viseznacan, -cna viseznacnost, -oscu viski prema Vis; Viski kanal Viskinja (Zena iz Visa) visnjov prema visnja vistati, vi§tim
R. Vitezovic
vime; ne *vjeme
vino vinkovacki prema Vinkovci Vinkovci (zem.)
vise-manje
vitla, mn. vitlovi Vitezovic (prez.); Pavao
virman
G
prema Vis viseclan
vitao,
Virje jd. s. r. (zem.) Virovac, -vca, V jd. -vce (dovjek iz Virja) Virovitica (zem.) Viroviticanin mn. -ani Viroviticanka DL jd. -ki,
visocje visocki prema Visoko visok; komp. visi Visoko, -oga (zem.) visokocijenjeni i visoko cijenjeni visokoucenost, -o§6u Visanin mn. -ani
vitamin
violoncelo (glaz.) violski prema viola
viliditi
canstvo (iz pocasti) Visocica (zem.) visocina
vitamin;
violoncelistica
vilicar vilicast
visocanstvo; Va§e Viso-
visepnt,
violinist violinistica violinisticki violinski; violinski kljuc violist (svirac na violi) violistica violoncelist
a
vilenicki vilenik V jd. -ice,
vilenjacki vilenjak V
-aci,
V jd. G mn.
-daca vinogradski
vicuci
>
> vinar-
vo
-ace,
vikarijat
Vilicanin
> vinar-
vinogradac, -aca,
vici
vikacica vikacki vikao, vikla
mn.
>
zakon (pov.-prav.), Novi Vinodolski (zem.)
mn.
-§aca
vilajet
jd.
Vinodol (zem.) vinodolski; Vinodolski
e
DL
s t
vinodjelje
-ki
vijoriti se
vikati,
vinod jelski vinod jelstvo
vijoglav vijoglavka
vijuga
V
-lea,
mn. -laca
ski
ca ti
G
G
-Ice,
i
vjedro
vinar
vijesti vijetati,
s
—
vijenje
322
>
po
s
j
e t-
nica vizualan, -lna vjecan, -Cna (vjekovit)* vjecit vjecitost, -oscu
vjecnost, -oscu
vjedogonja vjedovit vjedrica vjedridica vjedro
*vjed2ba
*vjedzba > vjezba vjeda G mn. vjeda Vjekicm prema Vjekica Vjekin prema Vjeka i
Vjeko vjekovati, -kujem vjekovit vjekovitost, -oscu vjekovjecan, -cna, (vjecan) vjekovjecnost, -o§cu
> zaruf> zarucmn.
-ice,
> zarucnik vjereniStvo > z a r u c-ici
n i§ t vo daba
i
G
mn. (mn. z a r
u
c
i t
se
> zaru-
i
prema vjestak
(vjeStaciti)
um
V
jd. -ace, -aci vjestica vjesticin vjesticji vjetar, -tra vjetreni i vjetrni
mn.
vjetrenjaca vjetrenjak V -ice,
mn.
-ace,
vjetrenjast
-ici
vjeronauk (nauk vjere)
vjetriti
vjerouctelj (uMtelj vjere) vjerouciteljica •vjerojatan vjero-
vjetrni
vjetric
-rujem jd.
-ice,
-ici
vjerovnica vjerovnicki vjerovnik V
jd.
-ice,
i
vjetric
vjetreni
i
vjetrovit vjetrovitost,
G > vjera
— vjerujem (iz crkvenoslovenskog jezika; upotrebljava se kao eks. im. s. r., neprom.)
od vjetar
vjetrobran vjetrogonja vjetrogonjast vjetrokaz vjetrolom vjetroloman, vjetromet vjetrometina vjetromjer
mn.
-mna
-oscu
DL
vjetrovka
-ici
vjesnica vjesnicin vjesnicki
jd.
-aci
vjetrina uv.
mn.
>
etno gno j i vo
j
vjerolomnost, -o§cu vjeronaucni
vjeruju r.)
> zaruCi-
se,
Civati se vjernica vjernicki
vjeroloman, -mna vjerolomnica vjerolomnicki vjerolomnik V jd.
vjerski
> Z.
se vjerivati
vjerojatnoca vjerojatnost, -o§cu
vjerozakon vjeri-
vjeridbi
z aru ke vjeriti se
vati
v j era
vjerovnistvo
vjeresija
vjeridba
>
vjerojatan, -tna
vje-
vjestaciti
vjestak
mn.
ni cki
prema
vjestacica §tak
vjera
vjerovjesnica vjero vjesnik V
in
vjest vjestac, vjesca
vjeitacko dubrivo
vjeroispovijest, -e§cu
mn.
-ice,
vjesac vjesala mn. s.r. vjesalica vjesati vje§6ev prema vjestac
vjestacki
>
jd.
Vjesnik u srijedu
ispovijed, ispovijest vjere,
vjerovati,
jd.
>
jatan
> zaruf-
V
p o-
>
vjerniji
vjerenik
v j e r e,
vjeroispovijedanje
mn.
v jerenicki
(vrije-
vjera
G
5
vjerno
n)
V
mn. vjesnik
vjeroispovijed, -edu
-ici
323
-ici;
uzdan
vjencati (se), vjencan vjencavati vjenclc vjera mn. vjera vjeran, vjerna; komp.
ni
-ice,
vjernistvo
da
vjencanje
ni c a vjerenicin
jd.
stojan
vjenacni Vjenceslav (ime); Vjenceslav Novak vjenconosa vjencac, vjencaca vjencacki prema vjencac vjencan, vjencana prema vjencati vjencani; vjencani prsten, vjencani kum vjencanica vjencan ik V jd. -ice,
vjerenica
V
-ici
vjernost, -o§6u vjerodajnica i vjerodavnica * vjerodostojan > do-
Vjekoslav (ime) vjekovan, -vna
mn.
vjernik
— vjezbacica
jd.
-vci,
-ki
vjeverica vjevericica um. od vjeverica vjevericic vjevericin vjevericji
vjezba vjezbac vjezbacev vjezbacica
324
vjezbacicin
vjezbacicin vjezbacki
vlastan, vlasna vlastelin mn. -ini, vlastela
vjezbalisni vjezbaliste
DL jd. -ki > v
•vjezbanka
G
mn.
-nci, j
e-
zbenica, biljeznica vjezbanje vjezbaonica vjeibati
vlaciti
DL
-uzi vlat
jd.
vlace prema vladajuci vladalac, vladaoca, jd.
G
-aoce,
dalaca > viadalacki >
V
mn. vla-
vladar vladar-
ski vladaocev
>
v 1 a d a-
re v vladaricin
prema vlada-
rica
vladicin
-ubaca vlastoljupcev vlastorucan, -cna Vlasce, -eta; zb Vlascad
r.
z.
prema vladika
(posveHvati za vladiku) vlaga DL jd. vlazi vladiciti
vlagomjer Vlah V jd. Vlase, mn.
Vlase, -eta. zb. Vlasad Vlasic (planina) Vlasici mn. m. r. (astr., zvijezde)
Vlaska
DL
lje (selo)
vlaskoulicki vlata (m.)
vlat,
(z.),
mn.
vo
vocar vocarev
i
Vlaho
vocarov
vocarski vocarstvo
i
vlasi
vlasicav vlasicavost, -oscu vlasnicin prema vlasnica vlasnicki
vlasnistvo vlasnost, -oscu vlast, vlascu,
G
vlasti
i
i
mn.
DL
vodenicarkin vodenicarov i vodenicarev vodenicni vodenjaca (hot.) vodenjak V jd. -ace,
mn. -aci (zool.) Vodenjak (astr.) vodic (onaj koji vodi): plus-vodic, minus-vodic (fiz.) vodican, -cna prema
vodik vodicar vodicni
prema vodik
>
vodijer
vod
r
> voditel
j
vodah, voden vodnicki prema vodnik voditi,
vodnjah i
vododijelni
(na-
razvod-
> razvo-
i
*vododijelnica vode jd.
i
vodioca, V jd. -ioce, G mn. vodilaca
vodilac,
dn
jd.
-ki,
vodnjaca (hot.) vodnjenje vodnjeti, vodnjah (postajati voden)
vocarev
V
jd.
-ki
njavati)
vocarov
-nee
-ki,
-ki
> raz-
vodogradevni
vodomeda vodomjer vodosijek vodotocje
vocinski
vocka vockati
mn.
vodeni-
i
vodnjavati
Vocinac, -nca, Voeinka, DL
G
G
vodniti,
voce Vocin (zem.)
(tj.
*vodkati,
kojekuda) vockica urn. od vodka vockin vocni voditi
mn.
(z.)
> vol
vlak mn. vlakovi vlakaS vlaknjaca
vlakovoda
vlati
vlati
i
vlatovi (m.)
Vlahinja Vlahinjica
vlas, vlasa
Vlaskoj
Velika Vlaska vlaski; Vlaska ulica (u Zagrebu), Vlasko Po-
vocarica vocaricin vocarnica
Vlasi
jd.
Mala Vlaska,
(zem.);
prema voda-
vodencvijet vodenicar vodenicarev carov vodenicarka
G
-ici
> vodstvo
rica
vlastodavcev prema vlastodavac vlastodrscev prema vlastodrzac
-i£e,
jd.
vocnjak mn. -aci prema voce *vo6stvo vodaricin
vlastelinka vlastelinski vlastelinstvo
G
vlacale mn.
vlacuga
zb.
vlastodrzac, -r§ca, V jd. -rsce, mn. -rzaca vlastoljubac, -upca, V jd. -upce, mn.
vjeibenica vjezbenicin vjeibenicki vjeibenik V
mn.
vojacki
>
voda
vodenje vodin
prema
*vod
voda
vojacki
voditi
prema vojak
'
—
vojarnicki
prema vo-
vojarnicki j arnica
i
vojujem
vojevati, vojnicic
DL
G
vojsci,
jd.
mn. vojski
V
jd.
mn. vozilaca
vozilacki
vozen v 1 a k o-
vo2ah,
voziti,
>
vozovoda
voda v.r.
za vlastitom
krat.
rukom vrabac, vrapca, V jd. vrapce, G mn. vravrablji vr a
vojstiti
Vojvodina (zem.); Soci-
Autonomna
Pokrajina Vojvodina, vojvodski vojvodstvo Vojvodanin mn. -ani
Vojvodanka DL G mn. -ki
mn. vozidaba Vrapcanka DL G mn. -ki
vozioca,
G
jd.
-ki,
prema vrabac
p6 j
vraca mn. s.r., i vrataca
Vraca mn. vrac mn.
G
vraca
(zem.) s.r. vrafcevi
vracanje prema vracati; drugo je vracanje vracar
vojvodanski vol mn. volovi volak, volka, mn. volci.
vracarica vracaricin
vracarov
mn. volaka
volaricin prema volarica volcic prema volak volic um. od vol voluntarist voluntaristicki voljenje prema voljeti voljeti, volim, voljah, volio,
voleci,
voljela,
voljen vostan, vostana vostanica vostarnica vostenje prema vostiti vostiti, vo§ten
votka
mn.
DL
jd.
G
G
V
vomn. vozaca jd.
vozac vozacev vozacica vozacicin vozacki vozaricin rica
i
vracarev
vracarski vracati,
-am prema
vrac; drugo je vracati vraca prema vracati; bez place i bez vrace vracalac, vra6aoca, V jd. -aoce, G mn. vraca-
laca
vracanje prema vracati; drugo je vracanje vracati dniflfo
prema je
vratiti;
vracati
vradzbina vragolanstvo
i
vragol-
stvo vrance, -eta
vrancev
-tki
vozac, vosca, sce,
votki,
>
i
Vracar (u Beogradu) vradarev i vracarov
G
325
baca
vojskovoda
jalisticka
vozidbi
vozilac, -ioce,
vojnicina vojnicki prema vojnik; drugo je vojnicki Vojnic (zem.) vojnicki prema Vojnic (drugo je vojnicki) vojnistvo
vojska
G
vozidba
vreca
vrapdic vrapcji vrata mn. s.r., G mn. vrata (dvoja vrata); Kamenita vrata (u Zagrebu), Otrantska vrata (zem.) vrataricin vratarni£ki vratic (biljka) vratid um. od vrat vratiti,
jd.
vrbaski prema Vrbas Vrbasanin mn. -ani (tovjek iz Vrbasa) vrbnicki prema Vrbik vrbotoc vrc mn. vrfievi vrcast vrcati,
vrcim (vrndati)
vrcati,
vrcam
(perjati)
vrcica vrdi6 vr^ina
vrcmati vrdenje prema vrtjeti
> vrgnuti
vrci
vr§em
vrhu, vrhoh, vrsijah i vrsah, vrhao, vrhla, (o vrSen > v r § i t
vrci,
Vranograc (zem.) Vranjaca (brdo u Vele-
zitu)
prema vrana Vrapcanac, -nca, V jd. -nee, G mn. -naca
vracen
vrazic vrazicak, -cka, V -cku, mn. -cci vrazji Vrbas (zem.)
vrsi,
vranji
prema voza-
-ki,
vrapcanski vrapcar vrapCarev i vrapcarov vrap^arski vrapce, -eta; zb. vrapcad prema vrabac Vrapce jd. s.r. (zem.) vrapcev
vrandic Vranic (zem.) vranic (vranin ptit)
bitu)
jd.
.
.
.
i
vrckati
prema
vrebac vrebaSica vrebacicin
vreca
vrtjeti
326
vrecast
vrecast vrecetina vredica vrecina vrecurina vrednica vredniji komp.
jedan vrednik
mn.
jd.
v
r § i-
(o iitu)
vrijed,
mn.
vrijeda,
vredovi
od vri-
vrijedan, -dna; komp. vredniji vrijediti, vrijedan, vrijedeci,
V
>
vrsem
vrijeci,
ti
vudina
-ice,
-ici
vrednoca vrednota vrelce, vrelca
vrijedio,
-ila
vrijedno vrijednosni vrijednosnica vrijed nost, -oscu vrijednja
vrela (prid.) vresina uv. od vrijes vreti, vrim i vrijem, vruci, vrah, vreo i vrio, vrela vreo,
vreva Vrgomoscanin mn. -ani prema Vrginmost
Vrgomoscanka DL jd. -ki, G mn. -ki vrgomoski prema Vrginmost Vrgorac, -rca (zem.) vrgoracki Vrgorcanin mn. -ani
G
V
jd.
mn. vrsilaca
> vrsitelj vrsitelj;
vrsitelj
duzno-
direktora (krat. v.d. direktora)
sti
vresovi
vremeSan, -sna vrenje prema vreti
vrSidbi
-iofie,
vremena vrijesa, mn.
vrijes,
Vrscanka DL jd. -ki, G mn. -ki vrscic um. od vrh i vrg vrsidba G mn. vrsidaba i
vrijeme,
vremeni vremenit vremenski
i
vrskovi Vrscanin mn. -ani prema Vrsac
vrsilac, vr§ioca,
vrijedati
vrelo
vrsacki vrsaci vrsak, -ska, mn. vrsci
vrijesac, -sea (vrijes) vrijesak, vrijeska, mn. vreskovi (vrijes) vrijeslo
vrijeza
DL
vrska
vrcem,
vrtati,
vrijeziti se
jd. -sci,
G
mn.
vrski vrtac vrtaca vrci,
vrcudi
vristac
vrtic
vristati, vriStim
um. od vrt
vrtjeti, vrtim, vr6ah, vrtio, vrtjela, vr^en
vristav
vrkoc vrkociti se vrlicina
vrtlar
vrloca
vrtlaricin rica
vrljicica vrljika
DL
jd.
-ici,
G
mn. vrljika (motka) vrncanica vrncati,
i
izvedenice; ne
vrtljar vrtla-
vrtlog mn. -ozi vruc; komp. vriici vrucac, vrucca
vruce
-am
prema
(pril.
prema
vruc)
prema Vrnjci; vrucica Vrgorcanka DL jd. -ki, VrnjaCka banja (ku- vrucina G mn. -ki vrvca > vrpca paliSte), Vrnja6ka vrh mn. vrhovi i vrsi; vrvjeti, vrvim, vrvljah, Banja (mjesto) Crni vrh (zem.) vrveci, vrvio, vrvjela vrpca G mn. vrpca vrh (prij.) vrvljenje prema vrvjeti vrpcast Vrhbosna vuca vucenje > vrpcica vrhbosanski vucac, vudca Vrpolje (zem.) vrhnje vucad, vuCadi Vrpoljac, -ljca, V jd. Vrhovine mn. z\r. (zem.) -Ij5e, G mn. Vrpoljaca vuce, -eta um. od vuk vrhovit Vucedol (zem.) vrpoljski vrhovni; Vrhovni sud vucedolski vrpoljiti se SRH vucenje prema vuci vrsnica vrnjacki
vrhovnicki vrhovnik V mn. -ici
vrsnicin jd.
vrhovnistvo vrhunac, -nca vrhunski
-ice,
vrsnik
V
jd.
-ice,
-ici
vrsnoca
>
vrst vrsta Vrsac, Vr§ca (zem.)
mn.
vucetina vucica vucic vucija (sud, drvena posuda) vucina uv. od vuk
Vucitrn
Vucitrn (zem.) vucjak V jd. -ace, mn. -aci (pas); (zem.) vucji
vucke
Z
Vucjak
vucki
i
krat. za
(pril.)
zapad
zabacen
—
vuci, vucem, vuci, vukuci, vuci j ah, vufcen
Vukovar
zablenuti se -stim, za(po6eti bli-
zabrencati, -cim zabrezje zabridjeti, zabridi zacenuti se (od plada)
zablijesten
zaceptjeti,
blijestah
citi
jestati) zablijestiti,
zabadatf
zabludjela
zabadaca
zaboga
zabahtati, zabaSci
zabascem,
zabavljac zabavljacev zabavljaSica zabavljacicin zabijac* zabijeliti, -im, zabijeljen (udiniti Sto bije-
lim)
-im, -lio, zabijeljen (po-
zabijeljeti, -ljela,
£eti
oijeljeti)
(zem.)
Vukovarac, -rca, V jd. vuga DL jd. vugi -rce Vukci6 (prezime); HrVukovarka DL jd. -ki voje Vuk£i6 Hrvatinic (pov.) G mn. -ki
zablijestati,
zabacenost, -oscu zabacenje prema zaba-
327
zacviljeti
-ptim
>
za-
drht a ti zacicati
(pril.)
zaboljeti
zacijediti,
zacijeden
zaborav, zabcrava (m.) i zaboravi (&.) zaboravljiv zabradivati se, -dujem
zacijeliti,
zacijeljen
(uHniti
zdravim)
se zabranjivati, -njujem zabrazdivati, -dujem prema zabrazditi zabrbljati (se) Zabrdac, -dca, V jd. -dee, mn. -daca
G
zacijelo (pril.) zacijeljeti, -lim, -lio, -ljela, zacijeljen (postati
zdrav) zacijenjen
zacijeniti,
(udariti
cijenu)
zacijepiti, zacijepljen
-dujem
zacjedivati, zacjeljenje
prema
zaci-
jeliti i zacijeljeti (prema Zabrde) zabiljeska DL jd. -sci, zacjeljivati, -ljujem zabrdnjaca tkala(dio G mn. zabiljezaka i zacjenjivati, -njujem 6kog stana) zabiljeski > b i 1 j ezacjepljivati, -ljujem zabrdski prema zabrde sk a i Zabrde zacrljeniti (uciniti sto zabil jezavati > b i 1 j ecrljenim) > zacrvezabrdanin mn. -ani z i t i
zabiljeziti
>
zabjeci zabjegnuti zabjel (granidni kamen) zabjelasati se zabjeloglaviti se
(covjek
iz
zabrda)
zabrdanka DL jd. -ki, G mn. -ki zabrde; Zabrde jd. s. r. (zem.)
zabreci
>
z a
b
r e k-
nuti
zablacen zablacenost
zabredati (postati breda)
zablejati, zableji
zabrektati,
zablenutost, -oscu
zabrekci
zabrekcem,
ni
t i
zacrljenjeti (postati crljen) zacrvenjeti zacrveniti (uciniti sto
>
crvenim) zacrvenjeti, -nim, -nio, -njela (postati erven) zacuriti zacviljeti
t
328
zacvjetati
zacvjetati zacvrcati, -cim zacvrkutati, -kucem
zacetnik
mn.
jd.
>
za c
i
n j a-
zacimba
zacaden
zacin
-rujem
zacaran
>
z a £ in zacinak, -nka zaciniti, zacinjen zacinjati, zacinjem, cin ji, zaCinjuci
zacina
zacaranost, -oscu zacarati zacaravati zacas (pril.) zacasni pocasni zacavlati
(podinjati) zacinjati, zacin jam (stavljati zadin)
zacavliti
zaclaniti, zaclanjen zaclan ji vati, -n j u j
>
zacece
prema
zadiciti
-ice,
-ici
•zacimati ti
zacvrkuci
zacahuriti se zacahurivati se, se zacamiti
V
zaduhaniti
zaciliti (postati 6io, jak)
zacadenost, -oscu zacaditi,
—
za-
zadjenut
zadjenem
zadjesti,
>
zadjenuti
zacinjavac, -vca
zadjetinjiti
zacitati se
zadjeva
G mn. zadjeva > zadjevica
zackoljica
zaceti; iz-
zadihanost, -oscu zadlhati se, -isem se zadijeliti se zadijevalica zadijevalo zadijevati zadjecaciti zadjeljati zadjeljivati se prema zadijeliti se zadjenuti, zadjeven i
zadjevac
em
zadjeveriti se
vanmaternicno zacece Zacretje (zem., mjesto u zadjevica zadjevojciti se Hrvatskom zagorju) zacedak, -tka, mn. zazacudan Sudan, zadniti, > -im i -ijem ceci, G mn. zacedaka zacelenciti
(staviti
6e-
lenku)
zacndo
zaceliti
za^elje
-ljujem zaceljustiti, zaceljuscen zacep (med., opstipazaceljivati,
cija)
zacepak, -pka, mn. -pci,
G
mn. -paka
zacepiti, zaSepljen zacepljavati i zacepljivati zacepljenost, -oscu zacepljenje prema zacepiti
-ljujem za£epljavati
zacepljivati,
zaceprkati,
i
-am
zaceprkavati zacestiti zacesljati
zacesljavati zacetak, zacetka, zaceci zaceti,
zacnem
zacetni zacetnica zacetnicki
Sudno va
(postaviti dno) zadnivati, zadnivam zadnji; Zadnji Adam
zacuditi se
mn.
(pril.)
zacudenost, -oscu zacodivati se, -dujem se zacuti,
zacujem
zadem zacopati, -am zaci,
zacopiti zacoriti (eks.) zacurlikati, -licem *zacutati zasutjeti *zacutkivati, -kujem
>
>
za§utkivati zadaca zadacnica zadah *zadaha > zadahnuce
zadah
zadahnuti, zadahnim zadahnjivati, -njujem zadahtati Zadar, -dra (zem.)
zadarski zadavati, zadajem zadazdjeti, -zdi, -zdio, -zdjela zadebljalost, -oscu zadebljanost, -oscu
zadnjonepcani zadobijati, zadobijam (z a)d o b i v a t i zadosta (pril.) zadovijek (pril.) zadovoljenje prema
>
zadovoljiti zadovoljiti
zadovoljstvo zadovoljstina
Zadranin mn. -ani Zadranka DL jd. -ki, G mn. -ki zadrecati zadrhtati, zadrscem, zadrsci zadrigao, zadrigla zadrijemati, -am i
-mljem zadrem, zadro, zadrla zadubiti se, zadubljen zadrijeti,
prema dubok zadubljivati se, se
zadugo zaduha
-ljujem
(pril.)
DL
zaduhaniti
jd.
-usi
i
—
zaduhanost
zagonacke
zaduhanost, -oscu zaduhati se zaduhnuti, zaduhnem
Zadunavac, -vca,
V
zagonetka jd.
-ki,
jd.
Zadunavlje jd. s. r. (prema Dunav, zem.) zadupsti se,
se,
zadubem
G
-tki,
DL
zaduzbina zadakoniti zafrkac zagacenje prerna zagatiti
zagacivati, -cujem rna zagatiti
pre-
zagadenost, -oscu
> zagaliti
Zagarac, Zagarca (zem.) zagasito u slozenicama: zagasitocrven zagasivac zagladnjeti, -dnim, -dnio, -cinjela zagladi vati, - du j em prema zagladiti zaglavljivati, -ljujem
zagledac (zapasti u
zaglibljen glib)
-bim, -bio, -bjela (napuniti se
zaglibjeti,
gliba) zaglibljivati,
-eci
i
zagorcati,
-am
zagorcavati zagorcenje
-ljujem
zagluh zagluhnuce zagluhnuti zaglupiti (udniti glupim) xaglupjeti, -pirn, -pio, -pjela (postati glup) zaglupljenost, -oscu
-cujem
i
zagorijeli
Zagorka DL jd. mn. -ki (zena
-ki,
G
ZaZagorja); Mariiz
gore i ja Juric-Zagorka,
G
Marije Juric-Zagorke Zagorkin zagovarac zagovaracica zagovornik V jd. -ice, -ici
zagrade jd. de (selo)
>
zagrizati, zagrizljiv
-am
s. r.
;
Zagra-
zagradivati, -dujem zagrajati, zagrajim zagraktati, -kcem zagrciti zagrcivati, -cujem zagrdjeti, -dim, -dio, -djela, zagrden (po-
gr
i j
-ohocem
-am
>
zagudjeti, -dim, -dio, -djela zagustiti (ufiniti gustim) zagustjeti, -tim, -tio, -tjela (postati gust) zagusljiv zahihotati, -ocem *zahira z a i r a
>
zahiriti
zahitac zahitati, zahititi
-am
zahladiti (udiniti hlad) zahladnjenje prema zahladniti i zahladnjeti zahladnjeti, -dnim, -dnio, -cinjela (postati
hladno) zahladenje prema zahladiti
zahladivati,
zahman >
-aduje z a
man
zahod zahoditi
> zalaziti
zahodski zahodenje prema zahoditi
grdan)
zahramati, -mljem
Zagrebacka zaglupljenje prema zagora, Zagrebacki veleglupiti i zaglupjeti' sajam, Zagrebacki zaglusivati, -sujem elektricni tramvaj zagnojenost, -oscu (ZET) zagnojiti (se) Zagrepcanin mn. -ani tagnjiljeti, -lim, -lio, Zagrepcanka DL jd. -ki, -ljela (podeti gnjiljeG mn. -ki ti) zagrepsti, zagrebem zagojacivati, -cujem zagrijac zagrebacki;
z a-
t
Zagreb (glavni grad
SRH)
i
-mim, -mio,
zahohotati, -ocem
stati
n
-mjela zagrtac zagruhati, g r u va
zagorijevati zagorio, zagorjela zagorje; Hrvatsko zagorje (zem.) Zagorje (zem.) zagorjelica zagorjeti
mn.
grijati
zagrijevni
zagrohotati,
zagorcavati zagorijel,
zagrijanost, -oscu zagrijati se, zagrij se zagrijevati >zagrija-
zagrmjeti,
zagorcivati
i
329
vati,
Zagorac, -rca, V jd. -rce (covjek iz Zagore i Zagorja)
zagorciti zagorcivati,
zadusljiv
zaglibiti se,
jd.
mn. -etaka
Zagorcev
zaduben
zagalaciti
zagonacki
i
(pril.)
-vce
Zadunavka DL G mn. -ki
zahuktati
zahraniti zahranjivati, -njujem zahrdati i zardati zahtjeti, zahtijem i za-
htjednem zahtjev G mn. zahtjeva zahucati, zahucim zahujati, -jim zahukati, zahucem zahuktalost, -oscu zahuktati, zahuk6em
;
— zakudivati
Zahumac
330
Zahumac, -mca, V jd. zajmodavac, -vca, V jd. zakoraciti -m£e, G mn. -maca -vce, G mn. -vaca zakoracivati, -Cujem Zahumlje jd. s. r. (zem.) zajmoprimac, -mca, V zakorijeniti se, zakorizahumski jd. -mce, G mn. -maca jenjen zahvatfati
i
zahvatati
zahvala zahvalan, -lna
si
zahvalnica zahvalnost,
-o§cu zahvaljivati, -ljujem zahvat zahvatac zahvatati i zahvacati
zahvacen zaici, zaidem zaimac zaimaca
zahvatiti,
zaimam
za-
i
pet
ob
i,
j
e-
t i
cavati
-o§cu
zakovrcem, zakovrcuci zakracunati zakracenje prema za-
zakarpatski zakasniti zakasnjeli zakasnjelost, -o§cu zakasljati, -sljem
kratiti
zakracivati, -cujem zakrcenost, -oscu
zakasnjenje zakasnjivac
zaiskati, zalStem zaista (pril.)
zakrcenje -pio,
V
pac
jd.
-ki,
jd.
zajecarski zajecati, zajecim
V
-v£e
jd.
> poklopCic > poklopCina
zaklopnicni prema zaklopnica zakljncak, -6ka, mn. -cci zakljndan, -Cna zakljucati zakljucavati prema zakljucati zakljuciti zakljucivati, -cujem prema zakljuciti zakljucni
zakljucnica
zakmecati
zajedljivcev zajedljivicin previa zajedljivica zajednican, -cna zajednicar zajednicarski zajednicki zajednicnost, -o§cu zajednistvo
zajedno
(pril.)
zajmiti,
zajmljen
V
zakonodavcev zakonomjeran, -rna zakonomjernost, -oscu zakopcanost, -oscu zakopcati zakopcavati zakoracenje
>
-oscu
zakrecivati,
-cujem
>
ovapnjivati zakric,
zakrici
(pokr.,
zabrana) zakricati, -im zakrijesiti
zakrknuce zakrljestiti
zakrociti zakrocivati,
zakrsljati
zl
j
-Cujem
zakrsten
zakrstiti,
> zakr-
ati
zakrstati zakrstavati zakrzljalost, -oscu zakrzl jao, zakrzl j ala
ne *zakrzljan
zakoditi zakonaciti,
-cujem zakonodavac, -vca, jd. -vce
-cujem
ovapnjenost, o vapn j en j e zakreciti > ovapniti
zakivam
zaklopcina uv. od zaklo-
pac
zakrciti zakrcivati,
zakrecenost,
zaklinjac zaklopcic um. od zaklo-
zajamciti zajamcivati, -cujem zajaukati, -u£em zajauknuti, -uknem Zajecar (zem.) ZajeCarac, -rca, -rie, mn. -raca
zajedati zajedljiv zajedljivac, -vca,
-pirn,
zaklanjac
zaisto (pril., zast.) zajahati, zajasem
G
-pjela zakivati, zaklaciti
zakovicar zakovrciti zakovrtati,
Zakarpace (zem.)
zakipjeti,
zaintaciti
zainteresiranost, zaira (pokr.)
zakorjenjivati se, -njujem se zakorjeti se, -ri se, -rio se, -rjela se (prevuci
korom)
> zakop-
zakapcati
zakasnjivati, -njujem
imljem
Zajecarka DL G mn. -ki
>zakva5i-
zakadivati, -dujem zakaluderiti
zahvaliti
zairaati,
*zakaciti t i, za
zakrzljati zakrzljaviti
zakucast zakucat zakucati, -am zakuciti (zapeti, nuti);
drugo
zaki-
je
citi
zakucivati, -Cujem prema zakuditi
zaku-
—
zakuciti
zakuciti (home kucu, priskrbiti mu je); drugo je zakuciti
zalizak, zaluciti citi)
zakukurijekati, -ijecem zakupnicin prema za-
zakvaciti zakvaciti se
diti se
se,
zalac, zalca,
G
-ice,
jd.
zamjedba G mn. zamjemn. daba i zamjedbi mn. zalizaka zamjena G mn. zamje(odbiti, odluna zamjenica (1. zena za(pomijeiati u
G
zaluciti jelo luk)
zalud
> zava-
zaludu
V
zaludivati, zaljecenje
jd. zalce,
mn. zalaca ne
*zala-
-dujem prema zalije- zamjera
G mn. zamjera zamjerak, zamjerka, mn.
zaljezem zaljeti
zalahoriti zalazak, -ska, mn. -sci zaleci, zalezem i zale-
zaljev zaljeva
leda zaledavati zalede zaledenje
i
-dujem
zaledivati,
i
zaletjeti (se) -tim (se), -tio (se), -tjela (se) *zaligivati i 1 j au
m
>
va t zaliha
i
se
DL
zalihost,
-hi
jd.
-o§cu
zalijetati se, se, zalijeci
se,
zalizak zalisci,
staka
zaliska,
G
mn.
mn. zali-
zamjerljiv zamjestiti, zamjesten
zamamljivati, -ljujem zaman > u z a 1 u d
zamjetljiv zamjetljivost,
§tati
zamascen
zamazivati, -zujem
za me zametak,
-tka,
mn
zameci zametati,
-oscu
zamlacenje prema zamlaCiti zamlaciti zamlaci vat i
- cu j em zamlacenje prema za,
mlatiti
zamcica
i
zamjerki |
zamjesivati, -sujem zamjestati; ne *zamije-
zamascujuci zamazanost, -oscu
zalije-
cuci se zalijevati zalisci prema zalistak zalistak,
-asi
zamascivati, -§cujem,
zalijeqem
zamjerka DL jd. -rci, G mn. zamjeraka t
zamagljen
zamahnuti zamalo (pril.) zamamljiv
zamastiti,
zalihostan, -sna zalijeciti, zalijecen zalijeganje zalijegati, zalijezem, zalijezuci zalijeniti se zalijepiti, zalijepljen
(se)
zamjeriti (se)
zamahati, -asem zamahivati, -hujem zamahnitati
zaledavati
rati
zamjeravati
i
zamah mn.
zaledivati
zamjeralo zamjeran, -ma zamjeranje zamjerati; ne *zamije-
(postati
G mn. zaljeva G mn. zaljeva zamaci > z a m a kzamagliti,
mn. za-
mjeraka
Ijeto)
nut
G
zamjerci,
zaljecivati, -dujem zaljepljivati, -pljujem zaljesti,
-am prema
-ice,
zamjenitost, -oscu zamjenjivati, -njujem
zaljetiti,
(dostati)
jd.
-ici
zamjenistvo zamjenit
citi
gaona
gnem
mn.
(pril.)
zalagaonicki
zaledati,
mjenca (zena) zamjenicki zamjenik V
zaludio, zalud jela, (postati kao lud)
spopasti
zalagac zalagaonica;
mjenik, 2. vrsta rijedi) zamjenicin prema za-
(pril.)
zaluditi, zaluden (uciniti koga ludim) zaludjeti, zaludim, zaludjeh, zaludjev(si),
kupnica zakupnicki
zakupnik V mn. -ici
331
zaliska,
zalisci,
zakuhati zakuhavati
zamorje
zamecem; ne
zamitati
zamlaci vati, -cujem zamladivati se, -dujem se zamlijeciti zamljecivati,
zamnogo
-cujem
(pril.)
zamijeniti, zamijenjen zamijesiti, zamijesen zamijesati, zamijesan zamijetiti, zamijecen zamisao, zamisli
za mnom zamociti zamorce, -eta;
zamjecaj
zamorje (zemlja za
zamjecivati, -cujem
morcad
morem)
zb.
(zool.)
za-
—
zamracenje
332
zamracenje
zanovijet
> zamrk-
knu ti zamreziti
zamrem, za-
zamrijeti,
I jd. zanovizanovijecu
J
zamraciti, zamracen zamracivati, -cujem zamrciti
zamrci
zaplamtjeti
jeti ;
i
zanovijetalaca, -aoca, mn. V jd. -aoce, zanovijetalaca zanovijetalica zanovijetalo zanovijetati. -am
G
zapaha
zapaljiv
zapamcenje
zanjihati, -ham i -isem zao, zla; komp. gori zaobici, zaobidem zaobljavati i zaobljivati,
(zasutjeti)
zamuciti prema muciti zamucenost, -oscu
zamucenje prema za*zamuci
> zamuknu-
zapamcivati, -cujem
zaodijevati zaodjenuti
ti
zamuka
DL
zanago
(pril.)
zanasati
jd.
-uci
zaodjenem
>
zaodjenuti > zaodje-
> zanositi
zanavijek
(pril.)
zanavljati zanecati zanecivati, -cujem
zaneckati zaneckivati,
-kujem
zanemoci, zanemognem zanesen zanesenjacki zanesen jak V jd. -ace,
mn. -aci zanijekati, zanijecem, zanijekan
nijemim) zanijemjelost, -oscu zanijemjeti, -mim, -mio,
-mjela (postati nijem) zanijeti, zanesem, zanijeh, zanese, zanesav-
zanio,
zanijetost,
i
zanijela, zanijet
-oscu
zanimljiv zanocati, zanoca, zanocalo je (kad se spusti
noc) zanociti
(pril.)
zaosob (pril., kao jedan za drugim)
-am (zaokrenuti na stranu) zaovicic zaovicin prema zaovica zaosijati,
zaovicna zao vie zapacati ns. od svr. zapatiti
zapad (strana svijeta); zapad-jugozapad (ZJZ), zapad-sjevero-
zapad (ZSZ)
Zapad (zapadne zemlje
zanijemiti (uciniti koga
zanesen
nuti zaonda
narodi); Divlji pad (u Americi) i
zapamcen
zapamtiti,
zapasnjaca zapastati ns. od svr. zapostiti
zapat > zapcenje
zapt prema
Za-
zaptiti
-cujem
zapecacivati,
zaodjeti
zamucivati, -cujem
(si),
r.
-ljujem
zaodjesti,
mutiti
-hujem
zapahnuti
zamrziti i zamrzjeti, -zim, -zio, -zjela
zamucim
-asi
jd.
zapahivati,
zanovjetas m. za nj
zamrznuce
DL
zapahati
mro, zamrla zamrmljati
zamucati,
zapad-sjeverozapad (ZSZ) zapah mn. zapasi
zapecacen
zapecatiti,
zapecenost, -oscu zapecak, -cka, mn. -cci zapeci se, zapecem se zapescaj zapesce zapijevalja zapijevati ns. od svr. zapjevati
zapijevka
DL
jd.
-vci,
G
mn. zapijevaka i zapijevki, DLI mn. zapijevkama zapinjac zapinjaca zapirac zapiska DL mn. -saka zapisnicar zapisnicarev carov zapisnicarka
G
mn.
-sci,
jd.
i
G
zapisni-
DL
jd. -ki,
-ki
komp. zapad- zapisnicarov i zapisnicarev zapadna Europa zapisnicki (za razliku od istodne, zapitivati, -tujem sjeverne, juine); Zapadna Europa (ze- zapitkivati, -kujem
zapadni; niji:
mlje
i
narodi),
zapa-
dna Hrvatska zapadnoeuropski i zapadnoevropski zapadnorimski zapadnonjemacki zapadnjak, V jd. -ace,
mn.
-aci
zapjeniti (se), zapjenjen zapjenusiti se zapjenjenost, -oscu
zapjev G mn. zapjeva zapjevak, mn. -vci zapjevati zaplamtjeti, -tjela
-tim,
-tio,
—
zaplaviti
zaplaviti, zaplavljen (poplaviti) zaplaviti, zaplavljen (udiniti plavim) zaplavjeti, zaplavim, -vio, -vjela (postati
zapovjedni zapovjednica zapovjednicin zapovjednicki zapovjednik V
plav) zaplece
zapovjednistvo
zaracunavati -oscu
zaracenost,
zarad(i) (prij.) -ice,
jd.
-ici
zapracati
zaplecem
zapletati,
ne
;
zaplitati zaplijenim, zaplijenjen zaplotnjacki zapljackati zapljena G mn. zapljena zaplijeniti,
zapljenjivati, -njujem zapljeskati, -am i
zapljescem
mn.
zapocnem *zapocmem
zapoceti,
ne
;
zapodjenem
> zapodjenuti zapodjenem
> zapodjenuti V
jd.
-osce prema Zaporozje zaposjedati (osvajati,
zapremati) zaposjednuce za-
i
zapo§lji-
-ljujem prema
zaposliti
zaradivati, -dujem zaran(a) (pril.) zarastao, zarasla •zarastati za ra § 6 va ti zarascivati, -cujem zardati i zahrdati zareci se, zarecem se zareknem se
>
i-
t
zaredenje
ma
DL
jd.
-eci
zaprepascivati se, -§6ujem se i zaprepa§ta-
Zapresic (zem., mjesto kraj Zagreb a) zapricati se zaprijecenost, -o§cu zaprijeciti
(staviti
za-
zaprem, zapro,
zaprla zaprijetiti, zaprijecen zapriliciti se
zaprude Zaprude jd. Zagreba)
ven
s. r.
(dio
zaptim (drzati zaptijem, (zatisnuti)
zapufam
zapuh mn. zapusi zapuhati, zapusem
zapustiti, zapusten zapustjeti, -tim, -tio, -tjela (postati pusto)
zapovjediti, zapovjeden
zapusac zaracunati
zapuhnuti
zapuno
-ide.
zarodivati, -dujem zaruciti (se) zarucivati, -cujem
zarucnica zarucnicin zarncnicki zarucnik V
jd.
-i6e,
-ici
zarucnistvo zarodjeti, -di, -dio, -djela zarudivati, -duje
zaruke mn. zarumeniti
z. r.
(uciniti
ru~
zarumenjeti, -nim, -nio, -njela (postati rumen) zarzati; ne *zahrzati zasad(a) (pril.) zasadivati,
zapti-
zaptivac zapucak, -cka, mn. -cci zapucati, zapuciti
jd.
-ici
menim)
zapt
zaptiti,
mn.
mn.
preku) zaprijeti,
V
zarobljenik
zaprecivati
zapovijed I jd. zapovijedu i zapovijedi zapovijedanje zapovijedati zapovijest I jd. zapovijes6u i zapovijesti >
zapovijed
zaradsta (pril.) zaradivac
-cujem pre- zaredivati, -dujem zaprijetiti; drugo zarobljenicki
u zaptu)
zaposlen
zaposljavati
gnu
ti zaprecivati,
zaptiti,
xaposjesti (osvojiti, uzeti, zapremiti) zaposlijed (pril.) zaposliti,
> zapre-
zapreci
vati se
zapocinjem; ne *zapocimati zapodijevati ns. od svr. zapodjenuti zapodjenuti
zaponjac Zaporozac, -osca,
upravo)
zaprepastiti, zaprepaSten
zapocinjati,
zapodjeti,
(pril.,
zaprciti (nos) zaprecivati, -cujem prema zaprijeSiti; drugo je zaprecivati
zapreka
zapoceci
zapodjesti,
zapravo
je
zapljesniviti zapocetak, -tka,
vati,
mn.
333
zasijecati
(pril.)
-dujem
zase (pril.) za se zasebe (pril.) zasebice (pril.) zaselak, zaseoka, mn. -oci, G mn. zaselaka zasicen zasicenost, -oscu zasicenje zasicivati, zasijati,
-cujem
zasijam
(za-
sjati)
zasijati, sijati
zasijem (sjeme)
zasijecati,
-am
prema
zasijevati,
-am
z a st a ra zastarjeti, -rim,
zasitljiv
zasjecati
zasjedati; dati
ne
>
zastitnicki zastitnik
V
zasto (vez.
jd.
-ice,
-ici
zasjednuti zasjek mn. zasjeci zasjeka DL jd. zasjeci, G mn. zasjeka zasjena G mn. zasjena zasjenac, zasjenca, V jd. zasjence, G mn. zasjenaca zasjeniti
zasjenjenost, -oscu zasjenjivac sjenilo zasjenjivati, -njujem
>
zasjedem zasjednem
zasjesti,
i
zaskocica zaskociti zasladenost, -oscu zasladivati, -dujem zaslijepiti, zaslijepljen (home o6i, uiiniti ga slijepim) zaslijepjeti, -pirn, -^pio, -pjela (postati slijep) zaslijepljenost, -oscu
zasljepljenje zasljepljivac zasljepljivati, -ljujem
zasmijati se
zasmocak, -cka, mn.
-dim
-pirn,
zastrijeljen
zastrem,
zasmociti zasmraditi, zasmraden zasmradenost, -o§6u zasmradivati, -dujem zasmrdjeti, -dim, -dio, -djela zasnijeiiti (pril.)
zatikac
za-
zastrla i zastrti zastudjeti, -dim, -dio, -djela stro,
zastupnicki zastupnik V
jd.
-ice,
-ici
zasucak, -6ka, mn. -cci za sutra
zasvagda
(pril.)
zasvi j etl j en zasvjedocavati i zasvjez as v i je t li ti
,
docivati
zasvjedocenje
zasvjedocavati zasvjetlucati zasvoditi, zasvoden
zasvodavati
i
zatim
vati
-dujem
i
zasvodavati zasvrbjeti, -bim, -bio,
(pril.)
zatirac zatirarki zatjecati zatjerati
prema
zatjerivati,
zateci
-rujem
zato (pril.) zatocenica zatocenicin zatoceni zataknuti
(se),
-djela
(se),
zastidivati,
mn.
zasucivati, -cujem zasutjeti, -tim, -tio, -tjela zataci zatajiti,
zastidjeti (se),
jd. -iCe,
-ici
-rio,
-ici
-dio
V
zasjednik
*zasije-
zastit-
nica
zastavnicin prema zastavnica zastavnicki zastavnik V jd. -ice,
mn.
prema
zastitnicin
-rjela
zasijecem zasjeda G mn. zasjeda zasjedac zasjedanje; ne *zasijedanje zasjeci,
zasnivad zastalno
zatupjeti
zastarijevanje zastarijevati zastarjelost, -oscu
zasijevnuti zasipac zasititi, zasicen
mn.
—
zasijevati
334
-ici
zatonic zatrtati se zatrCavati se zatrebati zatreptjeti, -tjela
-tim,
-tio,
zatrem, zatro, i zatrven zatrudnjeti, zatrudnjeh, zatrudnjev(§i), zatrudzatrti,
zatrla, zatrt
zasaciti
zasecerenost, -oscu zaseceriti zastedjeti, -dim, -dio, -djela, za§teden
njela zatrudivati,
-dujem zatucem
zastedevina
zatuci,
za§ti6en za§ti6enost, -o§6u
zatupiti (udiniti tupim) zatupjeti, -pirn, -pio, -pjela (postati tup)
za§ti6ivati,
-cujem
zbrinjavati
zatupljivati
-ljujem zatvarac zatvorenicin prema zatvorenica zatvorenicki zatvorenik V jd. -ice, zatupljivati,
mn.
-ici
zatvoreno u slozenicama: zatvorenoplav (tamnoplav) zaufano (pril.)
zauhar (pril.) zaunapredak
(pril.)
zanstavljac
zauscen zauscivati, -scujem zauvijek (pril.) zauzece zavadac > zavodizaustiti,
telj zavadati zavadati
prema
> zavoditi se,
-am
zavadenost, zavarivac
-oscu
zavicaj zavicajan, -jna zavicajniea zavicajnik V jd.
mn.
se
zavaditi
-ice,
-ici
vidah, djela
-o§cu zavidim,
zavidio,
zazavi-
Zavidovicanin mn. -ani Zavidovicanka DL jd. -ki,
G
mn. -ki
Zavidovici mn. m.
r.
(zem.)
zavidovicki zavidati > zavidjeti zavidenje prema zavidjeti
zavijac zavijaca zavijati,
zavijam (zamo-
tavati) zavijati, zavijem (po&eti urlikati)
zavijavati > zavijati zavijek (pril.) zaviliciti
zavirac
mn.
zavracati
zavrci od
zavrim i zavrizavreo, zavrela zavrijediti, zavrijeden jem,
(zasluiiti) zavrijeti, zavrem, zavro, zavrla (kao zatvoriti) zavrtjeti, -tim, -tio, -tjela, zavrcen
zavjernica zavjes G mn. zavjesa zavjesa G mn. zavjesa zavjesiti, zavjesen zavjesati (se) zavjet G mn. zavjeta; stari zavjet, novi zavjet (razdoblje), Stari (Novi) zavjet (knjiga), Sveto pismo staroga (novoga) zavjeta zavjetan, -tna zavjetina zavjetnica zavjetnik V jd. -i£e,
zavjetovalaca zavjetovanik V
mn.
zavrzaca zavuci, zavudem zazbilj (pril.) zazeleniti (udiniti
zazelenjeti, -nim, -nio, -njela (poSeti zelenjeti) zazidivati, -dujem
zazorljiv zazreti,
-i5e,
-ici
zavjetrina zavlaciti zavladivati, -dujem zavodilac, -ioca, jd.
V
-ioce, G mn. zavodilazavoditelj ca zavodnicin prema zavodnica zavodnicki
>
zazrem
(pogfle-
dati plaSljivo) zazrijevati zazvncati, zazvufim zazvecati, zazvecim
V
zavjetovati, -tujem
zazirem
zazirati,
mn. jd.
zele-
nim)
-ici
-aoca,
ns.
zavrckola
zavjeriti se
G
-cujem
svr. zavrtjeti
zavreti,
-ici
zavjetovalac, jd. -aoce,
> zavrgnuti
zavrcivati,
zavjerenistvo
mn.
zavicajnost, zavidjeti,
zavisan, zavisna zavjera G mn. zavjera zavjerak, zavjerka, G mn. zavjeraka zavjeravati se zavjerenica zavjerenicki zavjerenik V jd. -ice,
335
I
zazeci, zazezem zazeljeti zazuciti zazudjeti, -dim,
-dio,
-djela zazutiti
(uciniti
Sto
zutim) zazutjeti, -tim, -tio, -tjela (postati hit)
zbijac zbijacica zbircica urn. od zbirka zbjedi se > zbjegnuti se
zavodac zbjeg mn. zbjegovi zavodacica zbjegnuti se zavodacki zbjezati se zavodenje prema zavo- zbjeziste diti zbog (prij.) zavojaciti
zavojevac > zavojevacki j
osvajaC > os va-
a6ki
zavoljeti, -ljela
-lim,
-lio,
zbogom
(pril.)
zbornicki
zborovoda zbrckati se, zbrda-zdola zbrinjavati
-am
se
zdenac, -nca; Zdenac zivota (MeStrovicev spomenik u Zagrebu), Kraljicin zdenac (u
Zagrebadkoj gori) Zdenci, Zdenaca mn. m. r. (zem.); Veliki Zdenci (zem.) zdencac urn. od zdenac Zdencac (zem.) zdencan zdencar zdencarev i zdencarov zdencarski zdencarstvo zdencina uv. od zdenac
Zdencina (zem.) zdesna (pril.) zdjela G mn. zdjela zdjelar zdjelast zdjeletina uv. od zdjela zd.jelica urn, od zdjela zdjelicast zdjelicni zdjenuti, -nem zdjesti,
zdjenem
>
zdjenuti zdjetna; zdjetna zena zdjetnost, -oscu
zduhac zdvora (pril.) zebu, zebua (zool.)
zecarnik mn.
-ici
zefinjak
>
zb. zecad zee (zool.)
-eta;
prema
zijevavica
Zelandija; Nova dija (zem.)
zecevina
Zecevo (zem.) zecica 4 zecic zecina zecinjak mn. -aci zecji
Zecanin mn. -ani (covjek iz Zete)
Zelan-
Zelandanin mn. -ani; Novozelandanin Zelandanka DL jd. -ki, G mn. -ki, Novozelan-
danka zelembac zele-
Zemun
(zem.) -nca,
V
jd.
-nee
V
jd.
um. od
sto
(diniti
zelenim) zelenjak mn.
V
Zenicak
-ace,
jd.
mn.
Zenicanin, mn.
i
Zenicanka DL jd. -ki, G mn. -ki i Zenickinja zenicki
Zenickinja i Zenicanka Zenica (zem.) zepsti, zebem, zebijah i zebah, zebuci
prema
zericica
zerica
Zeta (zem.) Zeus (mit.) zeusovski
-aci
kukuruz)
Zelenjak (zem.) zelenjeti, zelenim, zelenjah, zelenio, zelenjela (postajati zelen) zemicka jd. -cki,
DL
G
mn. -caka > zemi6 k a zemlja G mn. zemalja; (zem.)
zgadati zgnjecenost, -oscu zgnjeciti
zgodimican, -cna zgorega (pril.) -rim.
zgorjeti, -rjela
-rio,
goto-
zgotavljati
v
(astr.)
i
t
i
zgranjavati
zemljacki zemljodjelac, -lea,
G
G
-ki,
-ani
zelenicak, -cka, -cku, mn. -cci zelenic
(zelen
jd.
-ki
-aci
Zelengaj (ime sumi) Zelengora (planina) zelenicica um. od zelenica i zelenika zelenic (zeleno drvo)
-Ice,
jd. -ice,
-ici
Zemunac,
mn.
prema
zelenasicin nasica zelencica
Zemlja
mn.
zemunicar
zelen, zeleni
zeleniti
zemljovlasnicki zemljovlasnik V
Zemunka DL
Nova zemlja
zecak, zecka, V jd. zecku, mn. zecci um. od zee (vrsta graska) zecar
zece,
—
zdenac
336
V
jd.
mn. zemljo-
djelaca
zemljodjelcev zemljodjelka DL
zgrijem,
zgrijati, jd. -ki,
G mn. -ki zemljomjer zemljomjerstvo
zgrtati,
V
jd.
zgrij
zgrijesiti
>
zgrijevati va ti
zemljopisac, -sea,
z g r
i j
zemljoposjednica zemljoposjednicin zemljoposjednicki zemljoposjednik V
-am > zgru-
jd.
zguciti zguscivati, zidati,
a-
zgrcem
zgruhati,
vati
-isce
-iCe, mn. -ici Zecanka DL jd. -ki, G zemljoradnicki mn. -ki (zena iz Zete) zemljoradnik V zejtin > u 1 j e mn. -ici
se i zgranjivati se, -njujem se zgrcenost, -oscu zgrciti
-cujem zidam zidem
jd.
zidic
-ice,
zijev zijevalica zijevati
zijevavica
i
— zrncanik
zijevnuti
kru-
zimogrozan, -zna zimzeleni
zlomisljen
zimzelen,
zjam
zlo
>
zlamenje nj e
patiti se zlatiti
na
z
m e-
zlacen zlicina uv. od zlica (zao fovjek) zlatiti,
>
zlicevi z1 o
zlijed,
zlijedi, zlijediti
zlijedu
prema
zlijedenje
zlije-
diti
zlikovacki zlikovcev previa
zliko-
vac zlo (pril.); zlocest
komp. gore
zlocestoca zlocestvo zlocin zlocinac,
-nca,
V
jd.
-nee
zlocud (prid.) zlocudan, -dna zlocudnica zlocudnik V jd.
mn.
zlosreca srece)
zlosrecnik
>
z
zle 1
o-
sretnik zlurad zmajic um. od zmaj zmijaca zmijce, -eta; zb. zmijcad zmijic zmijinski zmijinji zmijuljica
-ice,
-ici
>
zoriti
o
(rudjeti,
zori)
zova zracak, -cka, mn. zracan, zrafna zracica
-cci
zracnica zracno (pril.) zracnost, -oscu
DL
zraka
zraci.
jd.
G
mn. zraka zrakoplovac, -vca, -vce
DL
V
jd.
-ki,
jd.
mn. -ki
zrcalce,
-alca
i
-alceta,
mn. zrcalaca zrelina zrelost, -oscu zrenik mn. -ici
zreo, zrela (prid.) zreti,
zrim
i
zrijem,
zruci, zreo i zrela (sazrijevati) zrijevati obidnije slozen,
npr. dozrijevati
znacka DL jd. -cki, G mn. znacki i znacaka
znadbudem
(zast.,
bu-
znao)
znalac, znalca,
znalce 1 a c, znalacki znalican
V
jd.
> poznava-
strucnjak
> radoznao
znamenka
DL
G
zlocudnost, -oscu zlodjelo (zlo djelo)
mn. -ki znamenje
zloduh
znanost, -oscu
(prid.)
zodijacki zoolog mn. -ozi zoologija zooloski Zoricin prema Zorica zoriti zreti
G
zmijurina znacaj znacajan, -jna znacajka DL jd. -jci, G mn. znacajki znacajnost, -oscu znacenje prema znaciti
dem
znojnicni zobati, zobljem, zobljuci
zrakoplovka
znaciti
G
znao
zraciti
zlostavljac zlostavljacJca
znacic
zlocinacki zlocincev zlocinka DL jd. -ki, mn. -ki i -naka zlocinstvo zloca
> rado-
znatizeljan
Zorkicin prema Zorkica zornjaca
zlopogleda (dovjek
zlataricin prema zlatarica Zlaticin prema Zlatica
mn.
zlopamcenje zlopamtiti, zlopamcah zlopatnicki
zlaradice (pril.) ziaradicke (pril.)
-ice,
jd.
zobnjaca
zlonamjeran, -rna (zloban) zlonamjernost, -oscu zlopacenje prema zlo-
zjenica zjenicni zjevac zlacan, zlacana zlacenje prema
zlice
prema
V
mn. znanstvenik mn. -ici
-use,
misliti
zjapiti
zlic
jd.
-usi
zlohran (prid.) zlohranica zlomislen (zlih misli)
§ka) zimogrizljiv
zjati,
V
zloduh
zijevnuti
zimnjaca (jabuka,
337
jd.
-nci,
Zrin (zem.-pov.) Zrinovic; ban Zrinovic zrinski; Nikola Subic Zrinski, Zrinski trg
>
Zrinj Zrin Zrinjanin mn. -ani Zrinjski > Zrinski Zrinjevac, -vca (Zrinski trg
u Zagrebu)
zrinjevacki
prema
njevac zrncan zrncanik mn.
-ici
Zri-
zubac
338
G
zubac, zupca,
mn.
—
zvukomjer
prema v j erin j i
zvijerin
zubaca zubaca
z
zvijerje zb.
zuba£i6 urn. od zubatac rubaricin prema zubarica
zubatac. zubaca, V jd. mn. zubazubace, taca (riba) zubic zucati, zu£im, zu5e6i zujaca
G
zujati, zujim zulumcar
zupcan, zupfcana zupcanica
V
zvijezda
od zvijer jd.
-zdo
Gupceva
(astr.);
(astr.)
zvijezde zb. od zvijezda zvijuk mn. -uci zvijukati, zvijucem, zvijuci, zviju5u6i zvizdac zvizdaljka DL jd. -ljci, mn. -ki
G
zvizdim
zvizdati,
zvjedljiv
zupcati zupcic zurenje
zvjerad, zvjeradi ma zvijere
zuriti
zuriti
zvecac, zvecca Zvecaj (zem.)
G
Zvecajka
mn.
V
jd.
-ki,
G
prema
zvek Zvecan, -ana (zem.) zvecim, zveCedi Zvedevac, -vca, V jd. -vce, G mn. -vaca (Sovjek \z Zveteva)
G
zveketati, zveke6em zvektati, zvekcem, zvek6i,
zvijere
zvek6u6i
zvijer, zvijeri zvijere, zvjereta; zb.
zvjerad
zvono
mn.
niti
Zvornicanin rnn. -ani prema Zvornik Zvornicanka DL jd. -ki,
zvjerka DL jd. mn. zvjeraka
-ki,
G
zvjer-
i
V
jd. -ice
zvjerski zvjerstvo G mn. zvjerstava zvjezdan, zvjezdana (biljka)
mn.
-ana;
zvje-
(astr., zast.)
astronom zvjezdara zvjezdarnica
>
-ki
zvrcam
zvrcak, zvrcka, zvrfcku,
G
mn.
V
jd.
zvrcci,
mn. zvrfcaka
zvrcati,
zvrcim
zvrcina
zvrcka
mn.
zdano nebo Zvjezdan (ime) Zvjezdana (ime) zvjezdar
G
zvornicki zvrcati,
ki
zvjezdan,
prema zvo-
zvonjenje
zvjerinje zvjerinji
zvjerokradica
zvecati,
> zvonce
zvoniti
-aci
mn.
Zvecevo (zem.) zvecka DL jd. -ki, mn. -ki i -Caka
pre-
zvjezdarstvo > astronomi j a zvjezdast zvjezdas zvjezdica zvjezdolik zvjezdovit zvjezdoznanac, -nca, V jd. -nee, G mn. -naca zvjezdoznanski zvjezdoznanstvo zvjezdurina zvon > z v o n o zvonacac, zvonacca zvonaricin zvonarnicki zvonce, zvonca i -eta zvoncac, zvoncaca zvoncast zvoncic zvonic (biljka)
zvonic
jd.
-ki
zvecak, zvecka, zveCci zvecan, zvecna
zvjerav zvjere >
zvjerinac, -nca zvjerinjak, -aka,
mn. -jaca
DL
izvedenice)
-am
zvjerati,
> sluzben, uredovan
-jce,
(i
>radoznao
zvanican, -cna
Zvecajac, -jca,
zvije-
zda (u Zagrebu), Polarna zvijezda
zupcanik mn. -ici prema zubac
prema
>
zvijer
DL
jd.
-cki,
G
zvrcaka zvrjati, zvrjim zvuean, zvuena zvueati, zvueim, zvuceci zvuenik mn. -ici -ki
i
zvuenost, -oscu
zvuk mn. zvuci kovi
zvukomjer
i
zvu-
ZepSe
z.
339
gram, oznaka za zen- zdrebecak mn. -aci ski
(rod)
ma
z)
V
zabac, zapca,
G
de,
rjecnici-
(u
zap-
jd.
mn. zabaca
zabid
Zabljak (zem.)
i
zdrebica zdrebicica um. od zdrebica zdrebicin prema zdrebica
i
zdrepcanik mn. -ici zdrep£ic um. od zdrijebac zdrijeb mn. zdrebovi
zabnjace (hot.) zabnjak mn. -aci zabokrecina zabokrijek mn. -ijeci zal,
mn.
zala,
zali
zalovi zalac,
zalca,
G
mn.
zalaca zalba G mn. zalbi zalba zalce,
zalca,
zalaca zaliboze zaliocev
G
zdrijebac,
mn.
mn. zdrijebaca
bati
(pril.)
prema
zalilac
zalitelj
prema
zalo-
stiti
kauci zaoka DL
j
>
zaoci,
G
zdrijeb;
je zdrebni
zb.
zarac zarci komp. od zarki zaricar (zool.) zarisni zarki; komp. zarci zbicni prema zbica
zbun
> grm
zdral,
zdrala,
G
darev zeljeznicarski zeljeznicki prema zeljeznica i zeljeznik zeljeznik mn. -ici
(rudnik Zeljeza)
2eljka DL -ki (ime) 7eljkin Zeljko (ime) Zeljkov
> zenidba
(zast.)
zdrem,
zdrah,
zdruci, zdro, zdrla, zderati zdrt zecca um. od zed ze6i, 2ezem zegu, zezi, zezijah, zeguci, zegao, .
.
.
zegla, zezen zednjeti, zednim,
zemicka DL jd. -ki, G mn. -caka zencica um. od zenka zenevski; Zenevsko jezero zenicica
um od G mn.
zenidba
zednjah, zednio, zednjela
(postajati zedan) Sed, zedi z ed a
>
zeda zedahan, -hna
mn.
6arov zeljeznicarka DL jd. -Id, mn. -ki zeljeznicarkin zeljeznicarov i zeljezni-
zemba G mn. zembi
>
zapcad zapcev prema zabac -eta;
zeljela,
zeljen zeljezan, -zna zeljezar zeljezara zeljezast zeljeznarija zeljeznica zeljeznicar zeljeznicarev i zeljezni-
zeljezo
prema
zdrijeti,
mn. zalaka zapce,
zb.
zdrijelce zdrijelni zdrijelo
a jd.
;
zdrijebiti (se)
zdrijebni
drugo
zaljenje prema zaliti zao; komp. zalije (zast.)
zdrebeta
zdrijebe,
zdrebad
zalostan, zalosna
•zaobina
> zdre-
*zdrijebati
zaloscenje
G
zdrijepca,
zeljah,
zelio,
zeleci,
meso)
zablji
zelim,
zeljeti,
zdrebe6i zdrebence, -ca i -eta um. od zdrijebe zdrebesce, -ca i -eta um. od zdrijebe zdrebetina (zdrebece
ba
zenidbi
i
zenik
zenica zenida-
V
jd.
-ice,
mn.
-ici
zenskic V jd. zenskicu zenturaca pogr. od
zena
zdralovi zdrebad. zdrebadi ma zdrijebe
zedam *zep > dzep pre- zelucani prema zeludac zepacki prema 2epce
zdrebna;
ko-
zdrebna
zedati,
bila
zdrebati (zdrijebom odlucivati)
zelucev > zelucani zeludacni > zelucani zeludnjaca (gu&teraca) zeljenje
prema
zeljesce, -ca
i
zeljeti
-eta
V
2epcak
jd.
-ace,
Zepcanin Zepcanin mn. -ani Zepcak Zepce (zem.) -ani
mn.
i
i
zestok; komp. zesci, zestociji zesce
prema
zescenje
ne
zestiti
zeteoca, mn. zeteoce, laca zetelacki
zetelac,
V
G
jd.
zete-
zeti,
zanjem, zeo, zela
zeti,
zmem, zmuci
zica zicica um. od zica zicina prema zidak zicki prema 2ica zice zidak, zitka; komp.
zirondist zirondisticki
od ziska
s. r.,
DLI mn.
ne *zitijama v ot o p i s,
zitijima; z i
i
vo
zucljiv zucljivost,
zivomucenica
zucni;
zivotopisac,
t
zitkoca zitnicar (zool.) zitnjaca 2itomislic (zem.) zivace, -eta
zivahan, -hna zivahnost, -oscu zivahnuti zivcan, zivcana zivcanik mn. -ici
-sea,
V
jd.
mn. -saca
zivuci (koji zivi) zizak, ziska, mn.
zisci
zlicar zlicara
G
DL
jd.
zuco
zlicica
zudjeti, zudim, zudah, zudeci, zudio, zudjela
mn. -aci mn. zljebovi
zlicnjak
zlijebljen zlijezda mn. zlijezdi i zlijezda zlijezdni zljezdazlijebiti,
G
Zumberak
zivicnjak mn. -aci zivic zivince, -eta
koga zivim) zivim, zivljah,
ziviti (ciniti
ziveci, zivio, zivjela
mn. -vaca
zmikam i zmicem, zmikaj i zmici, zmikajuci i zmicuci zmirecke i zmirecki *zmulj > c a s a zohar
mn.
zumberacki prema
G
zmurecke
G
zumanaca
zmikati,
z. r.
>
zuljajiv
zumance, -nca,
zljezdica zljezdobolja zljezdokrvica zljezdokrvnost, -oscu zljezdotocina zljezdovina zljezdovit zmigavac, -vca, V jd.
*znjeti
-ki
go r ak
zljebast zljebic zljebina zljebovit zljezdani zljezdast
-vce,
zudenje prema zudjeti *zuhak > zuk zujka DL jd. -ki, G mn. zuk; komp. zuci
i
zivicni
zucovod zucak, zucaka, mn. -aci zucanica zucenje prema zutiti i
zucin prema zuco zuckarast zuckast
-rci,
zilicast
zlijeb
-oscu zucni kamenac
zutjeti zuci komp. od zut
mn. -ki
ziviciti
zivjeti,
G
-isce,
zljezdav
ziropada
>
zucica
zivogoski
n
od zlica ziri, -ija, mn. -iji ziric um. od zir ziro, -oa, mn. -oi; ziro-racun (bank.)
komp. od zuk prema zuk
zuci
ziviti
>
zitkiji zilicast zilicica um.
zitije jd.
prema
zivljenje
zlicarka
(sazimati)
Zica (zem.) zican, zicana prema
ziscica um. zitaricni
zutac
Zivogoscanin mn. -ani Zivogosce (zem.)
(se)
z
—
zestok
340
i
zmurecki
> zeti
Zumberak, -rka (zem.) Zumbercanin mn. -ani Zumbercanka DL jd. -ki, G mn. -ki zunjic
Zupanja (zem.)
V jd. G mn. -njaca Zupanjka DL jd. -ki, G
Zupanjac, -njca, -njee,
mn.
-ki
zupanjski zupaljanin mn. -ani zupljanka DL jd. -ki,
G
mn.
-ki
zupni; zupni ured zupnicki zurnalist > novinar zurnalistica > n o v in a r ka
> novi-
(krat. za zenski rod., gram.) zrvanj, zrvnja
zurnalisticki
zuboriti zuc, zuci, I jd. zucju zuci
zut; komp. zuci zutac, zuca, mn.
zucan, -cna
i
narski, s
G
novin-
ki
mn. zutaca zumance)
zuci, (pokr.,
—
zvaoce
zutim,
zucah,
*zutanjak
zutanjak
> zumance
zuticav zuticavost, -oscu zutiti
zutjeti,
zutio, zutjela (postajati zut) zutjeti se, -tim se, -tio se, -tjela se (biti zut)
zuteci,
zutelj
(ciniti
sto zutim)
zutjenica (zool.)
zvakac
341
zvakati,
zvacem,
zvaci,
zvacuci zvalce, zvalca,
G
mn.
zvalaca i zvaoce zvaoce, zvaoca, G mn. zvalaca i zvalce
SADRZAJ PRAVOPISNA PRAVILA PISMO
3
VELIKA
I
MALA SLOVA imena u recenici
Vlastita
Prva
5
5 19 21
rijec
Rijeci iz pocasti
GLASOVI
I
Suglasnik Suglasnik Suglasnik Suglasnik Suglasnik
Promjena
GLASOVNI SKUPOVI
23
c c
23 26 28 29 29 30
dz
d h /
u o
Suglasnik / Glasovni skupovi ije i je Zamjenjivanje suglasnika k, g, h sa Jednacenje po zvucnosti Jednacenje po mjestu tvorbe Gubljenje suglasnika
31 c, z, s
.
.
.
TUDICE
50
Tudice iz klasicnih jezika Glasovne prilagodbe rijeci iz klasicnih jezika Oblicke prilagodbe rijeci iz klasicnih jezika. Tudice iz zivih jezika A. Tudice koje nisu vlastita imena B. Tuda vlastita imena
SASTAVLJENO Opca
32 43 45 46 48
I
RASTAVLJENO PISANJE
.
...
56 65 65 72
RIJECI.
83
.
pravila
Imenice Pridjevi
Zamjenice
51 51
.
83 84 85 r -86
Brojevi
'88
Glagoli
89 90
Prilozi
Prijedlozi
Veznici
...
Rastavljanje rijeci na kraju retka
93 93
...
.94
RECENICKI ZNAKOVI
96 96 97 99 100 100
Tocka Upitnik Usklicnik
Zarez
3.
Usporednost Naknadno dodavanje Suprotnost
4.
Isticanje
1.
2.
105 108 109 110 Ill 112 114 116 118 119 120
Tocka zarez Dvotocka Tri tocke Crta
Navodnici Navodnici uz druge znakove Polunavodnici Zagrade
PRAVOPISNI ZNAKOVI
121
Tocka Dvotocka
121
Tri tocke Crta Crtica
.
Zagrade Zvjezdica Apostrof Znak jednakosti
Znakovi podrijetla Naglasci Genitivni znak Ostali pravopisni znakovi
KRATICE
130
.
Obicne kratice A.
\\
Kratice koje se pisu s tockom Kratice koje se pisu bez tocke
Kratice etikete
PRAVOPISNI RIECNIK
122 122 123 123 124 125 125 126 126 127 128 128
.
.
.
.
.
.
.
.
130 130 133 134 137
Izdavacko poduzece
•SKOLSKA KNJIGA« Zagreb, Masftrykova 28
Za izdavaCa
ANTE MARIN TehniCki urednik
TOMISLAV JUKIC Korektori
VLADIMIR LOKNAR VLADIMIR TKALCEC Tisak zavrSen u rujnu u
1971.
Stamparskom zavodu »Ognjen Prica« u Zagrebu Pretiskano u Londonu 1972.
Drugo
izdanje 1984.
Printed in Great Britain by Whitstable Litho Ltd., Whitstable, Kent