Hrvatski pravopis [2 ed.] [PDF]

Zitiervorschau

HRVATSKI PRAVOPIS

Kiel

H RVATS KT PRAVOPIS S

PRAVOPISNIM RJECNIKOM

Prema uputama Pravopisne komisye Matice hrvatske sastavUi: dr. Stjepan Babic, dr. Bozidar i dr. Milan Mogus.

Sfa

Finka

UVODNA

RIJEC

Godine 1836. Hrvati su konacno objedinjeni u jednom knjizev-

nom

jeziku:

stokavsko-ijekavskom. Cakavski

i

kajkavski dijalekt

nisu tim objedinjavanjem definitivno nestali iz hrvatske knjizevne

prakse; dapace, mnoge rijeci i oblici iz ovih dijalekata u kasnijem su razvoju hranili i osvjezavali normirani knjizevni jezik u Hrvatskoj. Hrvatski knjizevnici i filolozi tog vremena odigrali su u ovom

procesu ujedinjavanja bitnu ulogu. Bilr su to Ljudevit Gaj, VjekoBabukic, Antun Mazuranic, Ivan Mazuranic, Adolfo Veber Tkalcevic, Bogoslav Sulek i Vatroslav Jagic. slav

Vec u drugoj

polovici XIX. stoljeca filolozi Vatroslav Jagic, Maretic i Ivan Broz pokusavaju skrenuti razvoj hrvatskog knjizevnog jezika u pravcu Karadziceve i Daniciceve velikosrpske koncepcije o zajednickom jeziku za Hrvate i Srbe. Politicke teznje za zajednickom drzavom svih Juznih Slavena mehanicki su se prenosile i na jezicno podrucje. Iako bez uspjeha, takvi pokusaji stvaranja politickog jezika nisu prestali ni u XX. stoljecu.

Tomo

u prirodni razvoj hrvatskog knjizevnog jezika bio je tzv. Novosadski dogovor u g. 1953. Hrvatski lingvist dr. Radoslav Katicic pise o tome slijedece: «U torn je dogovoru sadrzana nediferencirana tvrdnja o jezicnom jedinstvu i ona se cesto tumacila kao da nema hrvatskog knjizevnog jezika i njegove cjelovitosti u prostoru i vremenu. Poricalo se da je on nosilac specificnih kulturnih vrijednosti koje su sastavnica hrvatskog bica i proizlaze iz cijele hrvatske povijesti. S pozivom na sirinu i toleranciju zapravo se dopustala i opravdavala svaka netakticnost bezobzirnost i nepristojnost prema standardnom jezicnom obliku koji po svemu funkcionira kao knjizevni jezik jednog naroda». (Hrvatski tjednik, br. 33. od 3. XII. 1971.) Najizrazitiji pokusaj brutalnog mijesanja

,

pod politickim pritiskom i ovisio mocni sef jugoslavenske policije Aleksandar Rankovic, i nakon sto je politicko rukovodstvo u Hrvatskoj pocelo uvoditi vise slobode u javni zivot, odmah je Novosadski dogovor nastao

je

o torn pritisku.

znanstvena

Cim

je

je g. 1966. svrgnut

kulturna javnost Hrvatske zatrazila pravo na nesmetani i autonomni razvoj u jezicnoj domeni. « Javni i kolektivni protest iz 1967. g. u vidu Deklaracije o hrvatskom knjizevnom jeziku imao je duboko i stvarno opravdanje» napisao je istaknuti hrvatski lingvist dr. Ljudevit Jonke u predgovoru svoje knjige « Hrvatski knjizevni jezik XIX. i XX. stoljeca» (Matica hrvatska 1971.) i

—

Pocetkom

1971. hrvatske su kulturne ustanove na celu s Matiformalno otkazale Novosadski dogovor. Pravoi pisna komisija Matice hrvatske dala je tada poticaj i odredila nacela za rad na hrvatskom pravopisu. Ta radna nacela odobrile su i potvrdile ostale hrvatske znanstvene i strucne institucije kao Drustvo knjizevnika Hrvatske, Katedra za hrvatski jezik Filozofskog fakulteta Hrvatskog sveucilista u Zagrebu, Institut za jezik Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatsko filolosko drustvo, Rad na izradi pravopisa povjeren je dr. Stjepanu Babicu, dr. Bozidaru Finki i dr. Milanu Mogusu. g.

com hrvatskom

U

jesen g. 1971. Hrvatski pravopis je vec bio u tisku i trebao u skolstvo i sredstva javnog saopcavanja. Medutim, 1. XII.

se uvesti

1971. centralne vlasti u Beogradu i predsjednik SFRJ Josip Broz na sastanku u vili vojnog lovista u Karadordevu, odlucili su svrgnuti hrvatsko politicko rukovodstvo na celu s dr. Savkom Dabcevic-Kucar i Mikom Tripalom. Njihovim padom u Hrvatskoj su zapoceli masovni progoni i uhicenja. Zabranjen je veliki broj novina, casopisa i strucnih revija. Najjace je pod udar dosla Matica hrvatska, ta najuglednija kulturna ustanova hrvatskog naroda. Medu ostalim, u nadirucoj cistki, unistena je i cjelokupna naklada (40.000) Hrvatskog pravopisa, te «obicne ortografske konvencije» (dr. Dalibor Brozovic). Iako se u ovoj knjizi izbjegavalo sukobljavanje s postojecim politickim koncepcijama, sto je vidljivo po primjerima kojima se ilustriraju pravopisna pravila, novi rezim ovu knjigu proglasava «nacionalistickom diverzijom», sudski progoni izdavaca itd. (Izvjestaj 28. sjednice CK SK Hrvatske, str. 277). Tito,

Hrvatski javni radnici na Zapadu smatraju svojom duznoscu da Hrvatski pravopis tiskaju u nepromijenjenom obliku i da ga takvog pruze sto vecem broju Hrvata na Zapadu, kojih je oko 2 milijuna, i, koliko je to moguce, Hrvatima u domovini. Ovaj ce pravopis, takoder, korisno posluziti i svim slavistima u svijetu, ponajprije zato sto on kodificira i sankcionira vec postojecu jezicnu praksu u hrvatskom narodu.

UREDNISTVO «NOVE HRVATSKE»

n

PREFACE The Croats achieved their linguistic unity relatively late, in 1836, when the Stokavian-Ijekavian dialect was adopted as the standard literary language. But this linguistic unification did not spell the end of the Cakavian and Kajkavian dialects: on the contrary, many words and forms specific to those two dialects were later adopted by the standard literary Croat, giving it a new vigour and vitality. The most prominent Croat writers and philologists who played a major role in this unification were Ljudevit Gaj, Vjekoslav Babukic, Antun Mazuranic, Ivan Mazuranic, Adolfo Veber Tkalcevic, Bogoslav Sulek and Vatroslav Jagic. By the second

19th century, however, philologists Vatroslav Jagic, Tomo Maretic and Ivan Broz were already trying to direct the development of the Croat literary language towards the essentially Great Serbian idea of the common Serbo-Croat language. This idea is associated with the names of two famous Serbian scholars, Vuk Karadzic and Duro Danicic. The striving for a common South Slavic state was thus arbitrarily translated into the field of language. Despite their conspicuous lack of success, these attempts at creating a «political» Serbo-Croat language have persisted till our own day.

The most

half of the

blatant example of this arbitrary interference with

the natural development of the Croat language

was

the so-called

Novi Sad Agreement of 1954. This is how the Croat linguist, Dr. Radoslav Katicic, sums up that agreement: «This agreement rests on the unsupported assumption of an alleged Serbo-Croat linguistic unity, which has frequently been used to deny the independent existence of the Croat literary language and its historic and territorial continuity. Some disputed that there was such a thing as a Croat language

—

a visible expression of specific cultural values deriving from Croat history and Croat national character. Appeals for broadmindedness and tolerance were used as a blanket

form of tactlessness, rudeness and insolence towards the standard linguistic form functioning in every respect as the literary language of a nation». (Croatian Weekly, No. 33, justification for every

December 3rd, 1971). The Novi Sad Agreement was the sure and depended on that pressure

direct result of political pres-

for its survival. As soon as powerful Yugoslav secret police boss, Alexander Rankovic, was dismissed in 1966, and the political leadership in Croatia began to allow a greater measure of freedom in the public life of that republic, Croatian scholars and writers voiced a demand for full the

linguistic

autonomy

free

from

all political

m

interference.

«The

collec-

1967 in the shape of the Declaration on the Croatian literary language had a deep and real justification», wrote Professor Ljudevit Jonke, the prominent Croat scholar in the preface to his book: «The Croatian Literary Language in the 19th and 20th Century » (Matica Hrvatska, 1971). five public protest in

At the beginning of 1971 there came the cancellation of the Novi Sad Agreement by various Croat cultural institutions, headed by Matica Hrvatska, the oldest cultural body in Croatia. Matica Hrvatska's language section initiated work on the new Croatian Orthography (Hrvatski Pravopis) and laid down the guidelines to be followed in its preparation. These guidelines were examined and approved by other scholarly and professional Croatian institutions, including the Writers' Union of Croatia, the Croatian Language Department of the Arts Faculty of the University of Zagreb, the Language Institute of the Yugoslav Academy of Arts and Sciences in Zagreb and the Croatian Philological Association. Three scholars, Dr. Stjepan Babic, Dr. Bozidar Finka and Dr. Milan Mogus were put in charge of the project.

By

the

autumn

for publication.

of 1971, the

new Croat Orthography was

ready

was expected that it would shortly be approved and on mass media. But the sudden dismissal leaders in Croatia, Dr. Savka Dabcevic-Kucar and It

for use in schools

of top political

Mika

Tripalo, following their dramatic confrontation with President Tito in the army hunting lodge in Karadordevo on December 1st, produced a change in the situation. A large number of newspapers, magazines and professional journals were banned. The hardest hit of all was Matica Hrvatska, the most prominent cultural institution in Croatia. As part of the drastic political purge in Croatia, all 40,000 copies of the new Orthography, «a mere orthographic rulebook» (Dr. Dalibor Brozovic), were destroyed. This

happened despite the authors' great efforts, evident from their choice of examples in the book, to avoid a head-on clash with the existing political concepts in Yugoslavia. Nevertheless, the

new

regime called the new book a ((nationalist act of sabotage» and ordered legal proceedings against the publishers. (Report of the 28th session of the Central Committee of the Communist Party of Croatia, p.

277).

Croat intellectuals living in the West consider it their duty to publish, completely unchanged, the Croat Orthography and to offer it to as many of the 2 million Croats in the West as possible. They also hope that it may reach some Croats in Croatia. But this Ortho-

graphy should also be helpful to Slavists in various countries, as a codification of the present-day language in use among the Croat people.

THE EDITORS OF NOVA HRVATSKA IV

VORWORT Im Jahre 1836 wurden die Kroaten in ihrer einheitlichen Literatursprache kulturell vereinigt: Man entschied sich endgiiltig fur den Stokavisch-Ijekavischen Dialekt. Nach dieser Auswahl der Schonsten wurden zwei iibrige Mundarten das Kajkavische und in der Literaturpraxis Kroatiens keinesfalls verdas Cakavische nachlassigt. Im Gegenteil: mit Wortschatz und Ausdrucksformen dieser Dialekte hat sich unsere normierte Schriftsprache in ihrer

—

—

Fortentwicklung immer wieder genahrt und aufgefrischt. In dem sprachkulturellen Vereinigungsprozess spielten Sprachforscher und Schriftsteller dieser Epoche eine recht wesentliche Rolle. Die bedeutendsten waren Ljudevit Gaj, Vjekoslav Babukic, Antun Mazuranic, Adolfo Veber Tkalcevic, Bogoslav Sulek und Vatroslav Jagic.

Nun

schon in der zweiten Halfte des XIX. fahrhunderts hatten Philologen Vatroslav Jagic, Tomo Maretic und Ivan Broz, die unter dem Einfluss der von Karadzic und Danicic vertretenen, aber groszserbischen Konzeptionen standen, ihr moglichstes getan, um das Kroatische in Richtung einer Hybridsprache fur Serben und Kroaten einzulenken. Damalige politische Tendenzen, einen gemeinsamen Staat aller Siidslawen zu errichten, hatte man versucht mechanisch auf das Gebiet der Sprache und Kultur zu ubertragen. Solche Versuche der willkiirlichen Durchsetzung einer politischen Sprache des Serbo-Kroatischen obwohl immer erfolglos, haben auch im XX. Jahrhundert nicht aufgehort.

—

—

Der offenkundigste Versuch gar brutaler Einmischung in die naturliche Entwicklung der kroatischen Literatursprache war die sogenannte Vereinbarung von Novi Sad («Novosadski dogovor») 1954. Uber diese Abmachung schreibt der kroatische Linguist Dr. Radoslav Katicic: «In dieser Vereinbarung steckt eine undifferenzierte Behauptung uber die sprachliche Einigung, die jedoch offers so interpretiert wurde, als hatte die kroatische Schriftsprache in ihrer Fulle und Vollstandigkeit weder in Zeit noch im Raum existiert. Es wurde bestritten, dass die kroatische Eigensprache ein stetiger Trager spezifischer Kulturwerte sei, solcher Werte, die die integralen Komponenten des kroatischen Volkswesens sind und die aus der ganzen kroatischen Nationalgeschichte hervorgehen. Mit Berufung auf Hochherzigkeit und Duldsamkeit wurde bei uns

und gerechtfertigt jede beliebige Entgleisung, Willkiirlichund Fahrlassigkeit einer schon etablierten Hochsprache gege-

erlaubt keit

naturgemass bereits als Literatursprache eines Volkes funktioniert.» (Hrvatski Tjednik Nr. 33 vom 3. XII. 1971.) niiber, die ja

Die Vereinbarung von Novi Sad war unter dem politischen Druck entstanden und sie war von ihm abhangig. Gleich nach der Absetzung des machtigen jugoslawischen Polizeichefs Rankovic im Jahre 1966 und sobald die politische Fiihrung Kroatiens etwas mehr Freiheit in das offentliche Leben einzufiihren begann, verlangten sogleich kroatische Wissenschafts und Kulturgremien das normale Recht auf unbehinderte und autonome Entwicklung in der sprachlichen Domane. «Der offentliche Kollektiv protest aus dem Jahre 1967 in Form einer Deklaration uber die Bezeichnung und Stellung der kroatischen Liter atursprache hatte seine tiefe und wirkliche Recht fertigung», schrieb der hervorragende kroatische Sprachgelehrte Prof. Dr. Ljudevit Jonke im Vorwort seines Werkes «Die Kroatische Schriftsprache des XIX und XX Jahrhunderts» (erschienen bei Matica Hrvatska 1971.) Anfang 1971 haben kroatische Kulturinstitutionen mit Matica Hrvatska an der Spitze auch formell die Vereinbarung von Novi Sad gekiindigt und aufgehoben. Eine Expertenkommission der Matica Hrvatska gab die Initiative zur Bearbeitung des « Kroatischen Rechtschreibbuches» und bestimmte Grundregeln fur Verfassung dieses Werkes. Diese Arbeitsgrundgesetze wurden auch von anderen kroatischen Wissenschafts Kultur und Fachorganisationen gutgeheissen und bestatigt. Es seien erwahnt: Schriftstellerverein Kroatiens, Sprachkatheder fur das Kroatische an der Philosophischen Fakultat der Kroatischen Universitat zu Zagreb, Sprachinstitut der Jugoslawenska Akademija Znanosti i Umjetnosti, Kroatischer Philologenverein. Die Ausfiihrung und Bearbeitung der kroatischen Rechtschreibung wurde den Universitatsprofessoren Dr. Stjepan Babic, Dr. Bozidar Finka und Dr. Milan Mogus anvertraut.

—

—

,

—

Im Herbst 1971 war «Kroatisches Rechtschreibbuch» schon im Druck und das Werk sollte baldig als normative Rechtschreibung und offentlichen Informationsmedien eingefuhrt werden. Die Belgrader Zentralbehorden aber und President Tito beschlossen am 1. Dezember 1971 bei ihrer Zusammenkunft in dem Militarjagin Schulen

drevier Karadordevo, die kroatische politische Fiihrung mit Prof. Dr. Savka Dabcevic-Kucar und Miko Tripalo an der Spitze abzu-

Mit ihrem Sturz begannen in Kroatien Massenverfolgungen und Verhaftungen. Eine grosse Anzahl von Zeitungen, Zeitschriften und Fachrevuen wurde verboten. Matica Hrvatska, diese angesesetzen.

henste Kulturinstitution des kroatischen Volkes, wurde jetzt am starksten angegriffen und verfolgt. Wahrend dieser sttirmischen Sauberung wurde unter anderem auch die Gesamtauflage des «Kroatischen Rechtschreibbuches» (40.000 Exemplare) vernichtet. Man vernichtete dieses Werk, obwohl es als Buch nur eine harmlose «normale Orthographie-Konvention war» (wie es Dr. Dalibor Brozovic feststellte.) Obwohl in diesem Buche jede Anspielung auf VI

den heutigen politischen Kuis sorgfaltig vermieden wurde

—

—was

dennoch aus Satzbeispielen und Erlauterungstexten ersichtlich ist hat das neue Regime «Das Kroatische Rechtschreibbuch» als «nationalistische Diversion » bezeichnet und neuerdings sogar den Herausgeber gerichtlich verfolgt, usw. (Bericht 28. Sitzung des

ZK

des Bundes der

Kommunisten Kroatiens,

Seite 227.)

Kroatische Offentlichkeitsarbeiter im Westen halten es fur ihre Pflicht, «Das Kroatische Rechtschreibbuch» in unveranderter Form zu verlegen und somit dieses linguistische Werk alien Kroaten in der Freien Welt (etwa 2,000.000) und womoglich auch ihren Schwestern und Brudern in der Heimat, in moglichst grosser Anzahl darzubieten. Dieses Rechtschreibbuch konnte gleichfalls alien Slawisten in der Fachwelt von Nutzen sein, nicht zuletzt deswegen, weil die vorliegende Rechtschreibung die schon bestehende linguistische Praxis des kroatischen Volkes nur kodifiziert und sanktioniert.

REDAKTION «NOVA HRVATSKA»

Sacuvani primjerak Hrvatskog pravopisa

vn

PROLOGO Los croatas consiguieron su unidad lingiiistica relativamente tarde, en 1836, fecha en que se adopto el dialecto Stokaviano-Ijekaviano como idioma literario. Esta unificacion lingiiistica no supuso sin embargo el fin de los dialectos Cakaviano y Kajkaviano, sino que por el contrario, muchas palabras y formas especificas de ellos pasaron a la lengua literaria croata, infundiendole nuevo vigor y vitalidad. Los escri tores y filologos croatas de aquel entonces que mas contribuyeron a esta unificacion fueron Ljudevit Gaj, Vjekoslav Babukic, Antun Mazuranic, Ivan Mazuranic, Adolfo Veber Tkalcevic, Bogoslav Sulek y Vatroslav Jagic.

Ya en

segunda mitad del siglo xix, los filologos Vatroslav Jagic, Tomo Maretic e Ivan Broz intentaban dirigir el desarrollo de la lengua literaria croata hacia la conception esencialmente gran Servia de Karadzic y Danicic de un idioma comun para croatas y servios. De este modo el esfuerzo por crear un estado comun de los eslavos del sur se extendia arbitrariamente al campo del idioma y a pesar de su fracaso evidente, estos intentos de crear una lengua «politica»

la

han persistido hasta nuestros

dias.

El ejemplo mas expresivo de esta arbitraria injerencia en el desarrollo natural del idioma croata fue el llamado Acuerdo de Novi Sad de 1953, el cual fue resumido asi por el linguista croata Dr. Radoslav Katicic: «Este acuerdo se apoya en una afirmacion

carente de base de una supuesta unidad lingiiistica, la cual frecuentemente ha servido para negar la existencia independiente de una lengua literaria croata y de su entidad historica y territorial. Se ha discutido su existencia como expresion de unos valores culturales especificos que son parte integrante del cardcter nacional croata y de su historia. Se apelaba a la amplitud de miras y a la tolerancia como pant alia para justificar toda fait a de tacto, rudeza e insolencia hacia las formas corrientes lingiiisticas, las cuales son parte del idioma literario de una nacion.» (Hrvatski Tjednik n.° 33, 3 diciembre 1971). El Acuerdo de Novi Sad, era el resultado directo de la presion politica y de esa presion dependia su supervivencia. Tan pronto como el poderoso Jefe de la Policia secreta yugoslava, Alexander

Rankovic, fue separado de su cargo en 1966, y los dirigentes polfticos en Croacia empezaron a conceder una mayor libertad en la vida publica de esta republica, los eruditos y escritores croatas reclamaron una completa autonomia lingiiistica, libre de toda injerencia politica. «La colectiva protesta publica contenida en la DeVIII

claracion sobre el idioma literario croata tenia una justification hondamente real», escribio el profesor Ljudevit Jonke, prominente

erudito croata, en el prologo de su libro: «Hrvatski knjizevni jezik xix i xx stoljeca» (Matica Hrvatska 1971).

A comienzos de 1971 fue cancelado el Acuerdo de Novi Sad por varias instituciones culturales croatas, encabezadas por Matica Hrvatska. La section linguistica de Matica Hrvatska initio un trabajo sobre ortografia croata (Hrvatski Pravopis) y establecio las normas a seguir en su preparation. Tales normas fueron examinadas y aprobadas por otras instituciones literarias y profesionales croatas como la Union de escritores de Croacia, el Departamento de la Lengua croata de la facultad de Filosofia de la Universidad de Zagreb, el Instituto de Idiomas de la Academia Yugoslava de Artes y Ciencias de Zagreb y la Asociacion Filologica Croata. Se encomendo el trabajo al Dr. Stjepan Babic, Dr. Bozidar Finka y Dr. Milan Mogus.

La Ortografia Croata estaba lista para su publication en otono de 1971 y se esperaba que en breve seria aprobada para su uso en las escuelas y en los medios de information publica. Mas la repentina separation de sus cargos de los principales dirigentes en Croacia, Dr. Savka Dabcevic-Kucar y Mika Tripalo, que siguio a su dramatica confrontation con el Presidente Tito en Karadordevo el primero de diciembre, origino un cambio en la situation. Se prohibieron un gran numero de periodicos, revistas y publicaciones profesionales. El golpe mas duro lo sufrio la mas relevante institution cultural de Croacia, Matica Hrvatska. Como parte de la drastica purga politica fueron destruidos los 40.000 ejemplares de la Ortografia Croata, «un mero libro de reglas» (Dr. Dalibor Brozovic) a pesar del esfuerzo de sus autores evidente en la election de ejemplos en el libro por evitar un impacto con politicos

—

—

conceptos politicos existentes en Yugoslavia. El nuevo regimen, sin embargo, tildo al nuevo libro de un «acto de sabotaje nacionalista» y ordeno los procesos legales contra sus editores (informe de la 28 sesion del Comite Central del Partido Comunista de Croalos

cia, pag.

277).

Los intelectuales croatas que viven en el Occidente, consideran sin ningun cambio, la Ortografia Croata, y numero posible de los dos millones de croatas que viven en Occidente. Tambien tienen la esperanza de que llegara a manos de algunos de los croatas que viven en el pais. Esta Ortografia sera ademas, util a los eslavistas de otros paises, como codification de la lengua hoy en uso entre el pueblo croata. su deber publicar, ofrecerla al mayor

LA REDACCION DE «NOVA HRVATSKA» IX

O «HRVATSKOM PRAVOPISU»* 2elimo

prosuditi «Hrvatski pravopis» sto su ga za potrebe skolstva

li

Stjepan Babic, Bozidar Finka i Milan Mogus, bit ce naravi zadatka koji je stajao pred njima i tako odredimo ishodiste njihova napora. To ce ujedno dati najpouzdanije mjerilo za ocjenu uspjeha koji su postigli tim svojim radom. i

sire javnosti

najbolje ako

Njima

izradili

podemo od

svrha da sukladno sa zakljuccima Pravopisne komisije Matice hrvatske u sastavu: S. Babic, D. Brozovic, 2. Bujas, B. Finka, I. Franges, Lj. Jonke, R. Katicic, T. Ladan, M. Mogus, S. Pavesic, J. Silic, koja im je bila povjerila taj posao, a prema nacelima sto ih je ta komisija postavila i poslije ih prihvatili Drustvo knjizevnika Hrvatske, Katedra za hrvatski jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Institut za jezik Jugoslavenske akademije i Hrvatsko filolosko drustvo, dakle najpozvanije kulturne, znanstvene i strucne organizacije, da prema tim nacelima izrade pravopisni prirucnik koji ce na temelju hrvatske pravopisne tradicije i prakse donijeti suvremena i strucno dotjerana pravopisna pravila s rjecnikom i tako ispuniti prazninu koja je nastala u Hrvatskoj posto je otkazan Novosadski sporazum. bila

je

Time je odreden kako pravopisni polozaj koji su pisci zatekli i prema kojemu su se morali odrediti tako i bitno usmjerenje njihova pravopisnog napora. Trebalo je po najboljoj strucnoj savjesti dati osnovno pomagalo jezicne kulture u kojem ce se otkloniti ono zbog cega su Novosadski dogovor na njegovu temelju izradeni pravopis bili neprihvatljivi i ujedno po strucnoj obradi znanstvenoj utemeljenosti svojih rjesenja nadmasiti ono sto se tamo pruzalo. Sve je to trebalo obaviti u razmjerno vrlo kratkom vremenu i

i

takav prirucnik prijeko potreban kulturnoj javnosti

jer je

nije

moguce dugo

ZBOG CEGA

U

skolama, pa ga

RASKINUT NOVOSADSKI DOGOVOR? To

raskinut Novosadski dogovor.

je

je

je

dakle razmotriti zbog

jasno receno u izjavama o otka-

dogovoru sadrzana nediferencirana tvrdnja o jezicnom kao da nema hrvatskoga knjizevnog jezika njegove cjelovitosti u prostoru i vremenu. Poricalo se da je on nosilac

zivanju.

jedinstvu i

JE

svake ocjene ovoga pravopisa potrebno

Prije

cega

i

cekati.

i

torn

ona

je

se cesto tumacila

specificnih kulturnih vrijednosti koje su sastavnica hrvatskoga bica

ze

iz cijele

U

i

proizla-

hrvatske povijesti.

takvim nacelnim stavom bio je sastavljen pravopis, a zadrugi prirucnici, u kojima se doduse nacelno obuhvacalo sve sto se javlja u standardnoj porabi Srba, Crnogoraca, Muslimana i Hrvata, ali se ne daju podaci o tome sto kamo pripada, pa se tako zatiru zivi i skladu

s

misljeni su bili

*

Ovo

Katicica,

je

kako

i

dio recenzije poznatog hrvatskog lingviste prof. dr. Radoslava je objavljen u «Hrvatskom tjedniku», br. 33 od 3. XII. 71.

X

povijesno izrasli sustavi jezicnih vrednota, onemogucuje svako istancanije njegovanje materinskog jezika, prenosenje tih vrijednosti mladim narastajima. S pozivom na sirinu i toleranciju zapravo se dopustala i opravdavala svaka nepristojnost prema standardnom jezicnom oblii po svemu funkcionira kao knjizevni jezik jednog naroda. Proglasujuci ravnopravnost jezicnih imena sadrzaja, Novosadski je dogovor u takvoj interpretaciji podsijecao samo korijenje ostvarivanju jezicne vlastitosti i netakticnost, bezobzirnost

ku

koji

i

uskracivao osjecaj vlastite jezicne potvrdenosti i stvaralacke slobode utemeljene u vlastitoj narodnoj predaji, osjecaj bez kojega je nemoguce skladno opstajati

u zajednici

vise naroda...

ZADATAK NOVOGA PRAVOPISA pisaca novoga pravopisa dakle bio da stvore najelementarniji prirucnik jezicne kulture koji ce jasno i precizno izraziti temeljne vrijednosti hrvatskoga knjizevnog jezika, kodificirati i normirati pisanje u smislu prakse

Zadatak

je

tradicije koja je bitno utjecala na tu dakle dati precizna, upotrebljiva i funkcionalno uskladena pravila i nedvosmislena vrijednosna odredenja. Pri tome je trebalo zauzeti vlastito stanoviste prema hrvatskoj jezicnoj zbilji kakvu sva-

koja je u Hrvatskoj prevladala

praksu. Novi pravopis

kodnevno dozivljavamo

morao

i

i

u duhu

je

iznaci rjesenja koja ce najbolje urediti

moze

njezine tijekove. Hrvatska se jezicna praksa razlicito cija razlicito shvacati

opredjeljenje

pri

i

prihvacati.

zamisli

Tu

je

i

usmjeriti

ocjenjivati, tradi-

dakle doslo do izrazaja stvaralacko

novoga pravopisa,

tu

je

i

odgovomost najveca.

Nacela Pravopisne komisije bitno su tu vec zacrtala rjesenja i pisci kojima je ona povjerila izradu novoga pravopisa samo su izvrsili sto je ona zakljucila. Nacelna opredjeljenja ovoga pravopisa prihvatio jc dakle vec ugledan skup priznatih jezicnih strucnjaka i knjizevnika. Pisci su pak konkretnom ostvarenju tih opcih zakljucaka udarili pecat svoje stvaralacke sposobnosti. Ovdje ce se pak prosudivati djelo kao cjelina jer se ono i predaje javnosti kao cjelovita novina. Prihvacajuci razloge koji su doveli do otkazivanja Novosadskog dogo-

od osnovnoga nacela da pravopisna pravila treba postanavikama zbiljske kulturne sredine vodeci pri torn racuna i o duhu njezinih tradicija. Posli su pak od stanja koje je u Hrvatskoj nastalo primjenom Novosadskoga pravopisa. Dosljedno su se trudili da izbjegnu svaku cenzuru pravopisnoga kontinuiteta, da svojim pravilima ne povuku hrvatsku javnost na novi pravopisni skok. Odredbe njihova pravopisa ne odudaraju dakle od odredaba Novosadskoga. Ne odbija se nacelno i u cjelini sadasnje stanje nego, naprotiv, prihvaca se kao dio hrvatske jezicne povijesti sve ono sto se pokazal.o prihvatljivo, korisno zivotno. Time je ostvareno osnovno pragmaticko nacelo da je stabilnost najveca vrlina svakoga pravopisnog rjesenja i da bez prijeke nuzde ne valja na torn podrucju ciniti vora, pisci su posli viti

u skladu

s

i

naglih skokova.

OSNOVNO OPREDJELJENJE ZACETNIKA NOVOG PRAVOPISA i

Tako je nastao pravopis koji ne propisuje nista sto ne bi bilo pravilno po Novosadskom osim nekih promjena za koje su postojali dobri razlozi. XI

Od svih rjesenja sto ih propisuje Novosadski pravopis odabrana su ona koja odgovaraju hrvatskoj praksi kakva se razvila u posljednjih deset godina a bliza su duhu starije predaje. Tako su otklonjene neprave dublete, nedvojbeno najnesretnije svojstvo Novosadskoga pravopisa. To su dvostruka rjesenja (pisanje futura dat cu i dacu; pisanje stranih imena Rousseau i Ruso) koja se toboze ravnopravno prepustaju osobnom izboru, a zapravo nedvosmisleno pripadaju pojedinim kulturnim sredinama i bitno im odreduju fizionomiju u skladu s njihovim pravopisnim tradicijama. Takve dublete, premda povrsinski proglasuju ravnopravnost, zapravo narusavaju povijesno izraslu kulturnu i jezicnu cjelovitost, dopustaju i poticu da se ona ne postuje. Pisci su dakle odbili samo ono sto se u Novosadskom pravopisu pokazalo neprihvatljivo

praksi.

Hi

Za

izrazito

volju

pokazalo makar

i

nespretno, a prihvatili su sve sto je polozilo ispit u

pak pravopisne stabilnosti samo podnosljivo.

Pravopis koji su

mu

nam

predlozili

prihvatili su

nuzno ce

i

sve ono sto se

izazvati kritiku

s

dvije strane.

odlucan zaokret prema pravopisnim rjesenjima dalje hrvatske proslosti, oni koji misle da postovanje hrvatske tradicije trazi radikalno odbijanje stanja sto ga je stvorila novija hrvatska pravopisna povijest ili bar svega sto je donio Novosadski pravopis. Hrvatskom ce se pravopisu naravno protiviti i oni koji bas zele da se ne postuje povijesno izrasla jezicna i kulturna cjelovitost pa vec samu formulaciju pravopisa i vrijednosti hrvatskoga knjizevnog jezika, ma kakva ona bila, proglasuju za nedopustivu iskljucivost. Usprkos tim neizbjeznim i razumljivim kritikama, koje ce u pojedinim slucajevima prelaziti i u podmetanja s insinuacijama, ne moze biti dvojbe da su zacetnici Hrvatskoga pravopisa vrlo trijezno ocijenili polozaj da su njegovi pisci u skladu s nacelima Pravopisne komisije dali prakticno rjesenje koje po bitnim svojim svojstvima danas najbolje odgovara. Druga bi nacelna rjesenja, dakako, bolje zadovoljila neke zahtjeve, ali bi zato prikratila druge, to toliko da se ne bi mogle izbjeci nezeljene posljedice. Nacelno rjesenje primijenjeno u Hrvatskom pravopisu treba dakle prihvatiti bez rezerve. Protivit ce

se oni koji zele

i

i

IME PRAVOPISA osnovno opredjeljenje zacetnika novog pravopisa, kako su pisci tu zamisao izveli u pojedinostima. Prirodno poceti od naslova, osobito kad su se oko njega vec vodile rasprave. Culo misljenje da bi bolje odgovarao naslov « Pravopis hrvatskoga knjizevnog Posto

smo

razmotrili

treba sad pogledati je

se

i

jezika». Pravopis to doista jest, pa

drugi naslov ispravno opisuje njegov

taj

tome zalisno opsiran jer «Hrvatski pravopis» znaci to isto. Pravopisi se naime odreduju samo za jezike, a medu njima opet samo za knjizevne. Dijalekatska knjizevnost preuzima pravopis od knjizevnog jezika. Naslov «Hrvatski pravopis» ne iskljucuje dakle dijalekatsku knjizevnost od hrvatskoga imena, jasno kazuje da se radi o pravilima koja se propisuju za knjizevni jezik ne proglasuje Hrvatima sve ljude koji bi se eventualno njime sluzili. Jasno oznacuje kulturni jezicni krug iz kojega je ponikao i kojemu je namijenjen, a svojom stilistickom jednostavnoscu jasno pokazuje da prirodna neusiljena upotreba narodnog imena, bez uvijanja i okolisanja, sadrzaj,

ali je pri

i

i

i

xn

zazorna i nikome ne treba to da bude. Ako, medutim, tko smatra da «Pravopis hrvatskog knjizevnog jezika» prihvatljiviji nema sadrnaslov je razloga koji bi tome stajali na putu. zajnih nije

RASPORED GRADE Sam

raspored pravopisne grade uglavnom se drzi nase pravopisne tranije u torn pogledu bilo vecih kolebanja jer su ustaljena rjesenja odgovarala potrebama. No sama razrada pravopisnih pravila pokazuje opcenito uzevsi predstavlja osjetljiv napredak prema brojne i vazne novine dosadasnjim nasim pravopisima. Prvo se o svakom pitanju daju nacelna i apstraktna pravila koja opcenito obraduju predmet i potpuno ga obuhvacaju. Poslije se onda ta pravila razraduju u primjeni na vaznije kategorije konkretnih slucajeva i tako se pokazuje kako valja njima baratati. Na kraju se onda suprotstavljaju skupovi brizljivo i vecinom vrlo sretno odabranih primjera koji se lako pamte. Oni karakteristicno ilustriraju pravila kojima se uredilo koje podrucje. Time je novi pravopis postao vrlo pregledan i jako je olaksano snalazenje u njemu. dicije

u kojoj

i

RJECNIK Da

bi se

ispravno mogla prosuditi narav novoga pravopisa kao jezicnog i najvaz-

savjetnika treba prvo utvrditi nekoliko osnovnih cinjenica. Prva je nija

da

je rjecnik koji je sastavni

dio te knjige pravopisan rjecnik, da rijeci

ulaze u nj po pravopisnim kriterijima. Ispustanje rijeci

iz njega nije dakle nikakva diskvalifikacija, nikakvo odbijanje tih rijeci. Ni jedna se rijec ispustanjem iz toga rjecnika ne iskljucuje iz hrvatskoga knjizevnog jezika. U rjecniku nema tako obicnih i cestih rijeci kao glava, oko ili voda o kojima ne moze biti spora pripadaju li hrvatskom knjizevnom jeziku ili ne. One time nisu nikako diskriminirane. Nema ih naprosto zato sto se kod njih nitko ne moze naci u pravopisnoj nedoumici. Nikakvi se, dakle, normativni zakljucci ne mogu izvlaciti iz cinjenice sto koje rijeci nema u Pra-

vopisnom rjecniku.

Moze

se,

medutim,

ustvrditi obratno. Iz

same

cinjenice sto je koja rijec

Pravopisni rjecnik proizlazi da ona pripada hrvatskom knjizevnom jeziku jer je to njegov pravopis. Da mu ovako ili onako ne pripadaju, ne bi usla u

u rjecnik one rijeci koje se tamo nalaze. No iako sve rijeci u rjecniku pripadaju hrvatskom knjizevnom jeziku, one u njemu nisu sve stilisticki jednakovrijedne. Jezicni savjeti u rjecniku upravo su neke osnovne obavijesti o toj stilskoj vrijednosti: Jezicni savjeti, bez obzira na to kako bili formuliusle

rani,

ne

fikacija

mogu ni'biti drugo. Poznavanje pak tih najgrubljih stilistickih kvalipripada u same osnove jezicne kulture i zato se one oznacuju u

njezinu temeljnom prirucniku.

Za

stilisticku kvalifikaciju rijeci

upotrebljavaju se u Hrvatskom pravo-

i znak podrijetla (>). U pravopisu se tumaci njihovo znacenje: «U rjecnicima se zvjezdica stavlja ispred rijeci kao upozorenje da rijec oznacena tim znakom ne ide u normalan rjecnicki fond». Koliko je to tumacenje pucko, a u djelu te naravi

pisu

dva znaka:

zvjezdica iznad pocetka rijeci

xni

ono mora biti takvo, toliko je i jasno. Rijeci oznacene zvjezdicom ne iskljucuju se iz hrvatskoga knjizevnog jezika, one se ne zabranjuju, ne zabranjuju se dakle ni savjetodavno, nego se samo upozorava na to da nisu obicne i neutralne, nego imaju jako stilsko obiljezje. Autori nas ne obavjestavaju o tome kakvo jos

nemamo

To bi ih i predaleko odvelo, pogotovu kad rjecnika hrvatskog knjizevnog jezika koji bi dao podlogu za

je to stilsko obiljezje.

takve odredbe.

Pravopis dakle upucuje prema stilistickim neutralnim izrazima, prema neobiljezenim. Za to upucivanje sluzi znak podrijetla. Njegovo i znacenje opisuje se ovako: «Tim se znakovima moze upucivati na rijeci koje se preporucuju». Kad je koja rijec oznacena zvjezdicom kao jako stilski obiljezena, takvim se znakom citalac odmah upucuje na neutralnu kojom se ona moze najprikladnije zamijeniti. Kad dakle citamo *zmulj > casa, onda se time lijepa i stara hrvatska rijec ne iskljucuje iz jezika niti se zabranjuje, nego se citalac obavjestava da je ona stilski obiljezena i da se u neutralnom pisanju moze zamijeniti rijecju casa. Jednako tako treba citati *bistijerna > cisterna, *sahadzija > urar, *rpa > hrpa, *carovan > caroban, *jagnjetina > janjetina, *kafa > kava, *grncau > loncar, *budelar > novcanik, *rasparcati > raskomadati, *ugalj > ugljen, *vaspitati > odgojiti. U tim je primjerima kao i svagdje u rjecniku stilska vrijednost obiljezenih rijeci vrlo razlicita. Zajednicko im je svima samo to sto nije neutralna. Te rijeci ne idu u «normalan rjecnicki fond» hrvatskoga knjizevnog jezika.

obicnim

—

shvatiti upute ovakvog tipa: cesmina (ne *cesvina), cizma (ne *cizma). Ni tu se stare i poznate hrvatske rijeci ne odbacuju i ne zabranjuju (kad bi jezicni savjet uopce mogao zabranjivati). Naprotiv, da nisu ceste i dobro poznate, ne bi ih ni trebalo spominjati. Citalac se tako obavjescuje da one nisu do kraja ugradene u sustav knjizevnoga jezika, da su stilisticki manje neutralne od drugih. Jednako tako treba shvatiti i savjet Krist (ne *Hrist). Tu se -Mmo kazuje koji je od ta dva oblika u hrvatskom knjizevnom jeziku neutnrlniji i stilisticki bezbojniji. Pravopis, naime, po svojoj naravi upucuje na takve izraze. Isto bi tako uz Babilon moglo stajati (ne *Vavilon). AH je oblik Vavilon u hrvatskom knjizevnom jeziku mnogo manje obican nego oblik Hrist, pa je bilo dovoljno uputiti samo na neutralan, stilisticki neobiljezen oblik Babilon. Isto

tako

treba

evil (ne *cvijel),

BEZ ISKLJUCIVOSTI Mnogo

su brojniji slucajevi u kojima se rijec ne oznacuje zvjezdicom,

priznaje joj se dakle da pripada u «normalan rjecnicki fond»,

ali se

od nje

upucuje na drugu jos standardniju kojom se po misljenju pisaca isto u hrvatskom knjizevnom jeziku moze urednije izraziti. To je sasvim blaga preporuka koja cak i ne upozoruje na jacu stilsku obiljezenost rijeci od koje se upucuje drugoj. Primjeri su tu drugacije > drukcije, tobdzija > topnik. Na taj se nacin preporucuje zamjena tudica prikladnim domacim rijecima. Ni tu, dakako, nema ekskluzivnoga purizma. Mnoge rijeci koje se osjecaju kao pripadne srpskom knjizevnom jeziku oznacene su tako ako se smatralo da i u hrvatskom nisu sasvim neobicne: ludak > ludak, otadzbina > domovina, pomjer > pomak, prelivati > prelijevati, promaja > propuh, i

XIV

>

srazmjer

>

razmjer,

omjer,

>

utopljenicki, uputstvo

>

svemogucstvo uputa, naputak

i

svemogucnost, udavljenicki

dr.

Drugi su tzv. «srbizmi» usli u pravopisni rjecnik bez ikakve upute kao sasvim normalne rijeci jer su autori pravopisa drzali da su te rijeci posve usle u hrvatski knjizevni jezik iako se njihovo podrijetlo jos uvijek osjeca, pa bi im se s kakva iskljuciva gledista mogla i osporiti pripadnost nasem jeziku. Takve su rijeci: izvjestacen, lijenstina, obescijeniti, objedivati, osmatrac, privlacan, probirac, tjesnogrud i dr. Odatle se vidi da pisci nisu iskljucivi prema «srbizmima» nego ih mirno prihvacaju kad smatraju da su doista usli u hrvatski knjizevni jezik.

nema ni prema srpskim narodnim vrijednostima, niti prema kulturne predaje. Srpsko narodno ime obilbizantsko-pravoslavne terminima Srbija, Srbijanac, Srbin, Srpkinja, srpski, Srpstvo no je obradeno u rjecniku: Iskljucivosti

(Svi Srbi), srpstvo (osobina). Uvrstene su

narodne vrijednosti kad

je

i

rijeci

i

imena vezane za srpske

za to bilo pravopisnih razloga: Bregalnica, cirilica,

Decani, Dositej, Karadzic, Kosovo polje, prvovjencani, Stevan Prvovjencani dr. Po istom kriteriju uvrstavani su i pravoslavni crkveni i vjerski termini: i arhiepiskop, arhijerej, arhimandrit, Durdevdan, egzarh, paroh, parohija, parohijski, patrijarh, svestenik, vecernje, vjeruju, zitije.

imena

iz

Srbije:

Spominju se zemljopisna Novi Sad, Paracin, Pirodijelovi Beograda kao Cui

Becej, Binca, Branicevo, Cuprija,

canin, Surcin, Sabac,

Timocanin

i

dr.,

pa cak

i

karica.

Nikakve iskljucivosti dakle prema srpskom imenu, srpskoj predaji i vrijednostima u Pravopisnom rjecniku nema, nema ni iskljucivosti prema «srbizmima» koji su se udomacili u hrvatskom knjizevnom jeziku. Na tome je bilo potrebno dulje se zadrzati jer su se u javnosti pojavile glasine u kojima se Hrvatskom pravopisu bilo insinuirala, bilo izricito pripisivala upravo takva iskljucivost. Ta se misljenja ocito ne zasnivaju na stvarnom poznavanju toga prirucnika. Bit ce dakako potrebno u predgovoru, koji nisam dobio na recenziju, potanko i izricito objasniti narav i znacenje jezicnih savjeta u Pravopisnom rjecniku.

ZAKLJUCAK da

Hrvatski pravopis S. Babica, B. promisljeno raden, kako lingi visticki tako i sociolingvisticki, i da je u njemu ostvaren napredak u usporedbi sa svima sto smo na torn podrucju do sada imali. U buducim bi se izdanjima lako dotjerale one pocetne slabosti koje se pri prvom naporu na takvom podrucju ne daju izbjeci. Predlozena se knjiga iz svih navedenih razloga, po misljenju ovoga recenzenta, bez oklijevanja moze uvesti u skole i u sluzbenu porabu kao osnovni prirucnik kulture hrvatskog knjizevnog jezika. Ona je u danasnjim prilikama potpuno primjerena potrebama hrvatskog naroda. Drugo je, naravno, pitanje moze li je kao svoju prihvatiti i srpski narod u Hrvatskoj. To zavisi od toga koliko i kako on prihvaca hrvatski knjizevni jezik. Ali o tome se jedino on sam moze izraziti. Hrvatska ce kao demoIz svega sto je receno proizlazi

Finke

i

M. Mogusa

je

izvrstan prirucnik, dobro

i'

XV

kratska drzava prihvatiti tu odluku kakva god ona bila. A hrvatski ce lingpo najboljem znanju i koliko samo mogu svesrdno pomoci da se ta

visti

i strucnije provede i ostvari. Ako se Srbi u Hrvatskoj kao hrvatske kulture odluce za zajednicku jezicnu nastavu s Hrvatima, a smatraju da imaju neke jezicne osobitosti koje zele njegovati, ovaj pravopis pruza svojim osnovnim tolerantnim pristupom za to dobru podlogu. A ako se sto ne uklapa u hrvatsku standardnu normu, trebat ce naci posebno

odluka sto bolje dionici

i

rjesenje koje ce pdstovati jezicnu tradiciju srpskog

sacuvat ce

i

naroda u Hrvatskoj, a naroda nad

cjelovitost hrvatskog knjizevnog jezika, suverenost

svojom knjizevnom normom. Tako ce se izbjeci nevolje koje su nastale oko Novosadskog dogovora i uspostaviti suradnja u kulturi i prosvjeti uz potpuno postovanje obostrane jezicne, kulturne i duhovne osobnosti. Tehnicka se rjesenja uvijek mogu naci. Treba samo vidjeti za koje ce se nacelno rjesenje odluciti srpski narod u Hrvatskoj. Ne bi medutim valjalo zbog toga odgadati rjesenja za Hrvate dulje im uskracivati temeljan prirucnik jezicne i

kulture.

na kraju ce biti dobro sazeti rezultate te lingvisticke i sociolingvisticke ocjene Hrvatskog pravopisa. Poslije temeljnog studija toga prirucnika namecu se ovi zakljucci: Pravopis je nacelno sretno zasnovan, postuje hrvatsku praksu i tra1. diciju ne narusavajuci pri torn pravopisnu stabilnost. Pravopis je strucno dobro izraden i predstavlja kod nas osjetljiv 2. napredak na torn podrucju. 3. Jezicni savjeti i sve osnove jezicne kulture koje se daju u pravopisu stvarne su i umjerene, bez cistunstva i iskljucivosti. Ostaje samo pozeljeti da se ta vrijedna i potrebna knjiga sto brze I

pojavi.

RADOSLAV KATICIC

XVI

.

.

PRAVOPISNA P RAVI LA

PISMO 1.

Hrvatski knjizevni jezik sluzi se latinicom. To su latinska slova prilagodena hrvatskom jeziku. Obicno se navode ustaljenim redom, a taj se red po prvim slovima (a, b, c, d) naziva abeceda. Kako se taj red ponesto razlikuje u pojedinim jezicima, mozemo govoriti o latinskoj, njemackoj, poljskoj, hrvatskoj abecedi.

Hrvatska abeceda ima ovaj red:

Aa

BCr

Dzdz

Cc Cc Cc Dd

Dd

£e Ff

Oa

Qg Hh £r

Nn

H,im

Si

Tt Liu Vv Zz

Pn.

So

Zz

Izgovara se: a, be, ce, ce, ce, de, dze, de, e, ef, ge, ha, em, en, enj, o, pe, ex, es, es, te, u, ve, ze, ze. To su ujedno i nazivi tih slova.

i,

je, ka,

el, elj,

2.

Tri glasa nemaju u latinici posebne znakove, nego se pisu slozenim slovima: dz, Ij, nj. Teskoca u citanju nema jer u pismu nema skupine Ij koju bi trebalo citati l-j, a n-j i d-z nalaze se samo na sastavu slozenica, i to n-j u- slozenica kojih prvi dio zavrsava na n, a drugi pocinje sa j: izvanjezicni (cit. izvan-jezicni), a d-z u slozenica kojih prvi dio zavrsava na d, a drugi pocinje sa z: nadzeti, nadzivjeti, podSupan, predzivot (cit. nad-zeti, nad-zivjeti, pod-zupan, pred-zivot .), inace se uvijek citaju kao jedan glas. .

.

.

PISMO

U

3.

znanstvenim djelima, u kojima ima

i

drugih mogucnosti,

za te se glasove upotrebljavaju posebni znakovi: za dz, a u izdanjima 4.

JAZU

i

I

za

Ij,

n za

nj, \

p za dz.

U pisanju stranih imena i rijeci, a i u pojedinim granama znanosti upotrebljavaju se slova q Q (kve), w (dvostruko ve), abecednom redu q dolazi iza p, a slova (iks) i y Y (ipsilon). x w, x, y iza v redom kao §to su ovdje navedena.

W

X

5.

U

Dakako, u stranim rijecima i u pojedinim strukama upotrebljavaju se i druga slova (a, 6, it, ?, f, u, e .), ali se ona tumace u prirucnicima jezika i struka kojima pripadaju. U abecedi pojedinih jezika nalaze se na mjestu na kojem bi se nalazila da su bez dija.

.

kritickoga znaka. 6.

U skolama u SR Hrvatskoj uci se i cirilica. Ona ima poseban red koji se naziva azbuka (po nazivu prvih dvaju slova u glagoljici i staroj cirilici: az, buky).

Aa

W

ce Jtim

BEr Ti

J3 Liu

Aa VW JVU Kh JTa Pre Cbcb Izgovara

Xx

2

Cc U,u,

JILca

li

H Xk.

.1

Oo Lu

hbn> li.fi

LLLux

LJLljl

se: a, be, ve, ge, de, de, e, ze, ze,

i,

je,

en, enj, o, pe, er, es, te, ce, u, ef, ha, ce, ce, dze, es.

ka,

el, el),

em,

VELIKA 7.

I

MALA SLOVA

Velikim se pocetnim slovom pisu vlastita imena, prva rijec u recenici i rijeci iz pocasti. Sve se ostale rijeci, same ili u recenici, pisu malim pocetnim slovom.

VLASTITA IMENA 8.

Vlastita se

imena pisu velikim pocetnim slovom. To pravilo

vrijedi za neslozena

i

za slozena vlastita imena.

Za pisanje slozenih

9.

vlastitih

imena vrijede

jos

ova opca pra-

vila:

10.

11.

1) Osim prvoga clana velikim se pocetnim slovom pisu drugi clanovi vlastitih imena (osim veznika i prijedloga):

a)

naseljenih mjesta

b)

drzava

c)

kontinenata.

2)

U

ostalih

svi

imena velikim pocetnim a od ostalih clanova samo oni koji

se slozenih vlastitih

slovom pise samo prvi clan, i izvan slozenog imena

bi se 12.

i

pisali

velikim slovom.

U

primjeni toga pravila cesto ima kolebanja, jer nije uvijek lako (ili skupovi rijeci) vlastita imena, pogotovu sto katkad ista rijec moze u jednoj prigodi biti vlastito ime, a u drugoj opca imenica ili cak moze pripadati kojoj drugoj vrsti rijeci. Zbog toga se potanje opisuju svi tipovi vlastitih imena i upozorava na razlike u upotrebi i pisanju rijeci kao vlastitih imena i rijeci koje

odrediti koje su sve rijeci

to nisu. 13.

1. Vlastita su imena i pisu se velikim pocetnim slovom osobna imena, prezimena i nadimci:

VELIKA

I

MALA SLOVA

14.

a) muska osobna imena: Antun, Boris, Camil, Dalibor, Dzemal, Ivan, Josip, Krunoslav, Ljudevit, Milan, Mirko, Nikola, Petar, Radovan, Slavko, Stjepan, Tomislav, Vladimir, Zivko.

15.

zenska osobna imena: Anka, Biserka, Dragica, Emina, Eva, Grozdana, Jasna, Jasminka, Katarina, Ljiljana, Marija, Nada, Olga, Ruza, Vesna, Zrinka. b)

Osobna su imena

16.

a) svi ustaljeni

Cica,

i pisu se velikim pocetnim slovom: osobni nadimci: Braco, Koko, Svrco, Zuco; Beba,

Koka, Seka.

b) svi oblici umanjenica i hipokoristika osobnih Bozo, Ivica, Mijo, Miko, Pero, Stjepo, Toni, Vice, Vlado; Katica, Ljilja, Maja, Olgica, Toncica, Tonka.

imena: Ante, Ankica, Kata,

17.

c) sva prezimena, odnosno sve ono sto sluzi kao prezime: Barac, Broz, Desnica, Drzic, Dakovic, Derzelez, Frankopan, Gubec, Gundulic, Ivsic, J agio, Jelacic, Kavuric, Koncar, Kramberger, Kranjcevic, Nazor, Novak, Pupacic, Radio, Ribar, Subic, Tesla, Tomasevic, Volta, Zrinski.

18.

osobnim imenom ili prezimenom da su postali njihov sastavni dio, pa se cesto i sami mogu upotrebljavati mjesto imena ili prezimena: Josip Broz Tito, Franco Ogulinac Seljo, Hrvoje Vukcic Hrvatinic, Ljudevit Posavski, Kresimir Cetvrti, Nikola Subic Zrinski.

19.

d) atributi

U Dumas

i

nadimci tako

srasli s

sluzbi nadimka kao vlastitog Otac, Dumas Sin.

imena dolaze

i

opce imenice:

20.

Kad atribut ili opca imenica sluzi samo za tocnije odredivanje vlastitog imena, pise se malim pocetnim slovom: Radio djed.

21.

Malim se pocetnim slovom pisu i opce imenice koje uz osobno ime znace zanimanje, titulu, polozaj i si.: knez Branimir, kralj Tomislav, predsjednik Tito, majstor Luka, hadzi Toma, Smail-aga Cengic, Omer-pa§a, Husein-beg, beg Husein.

22.

Kad se pise zajedno ime i prezime, prvo se napise ime, pa onda prezime: Josip Broz, Matija Gubec, Vladimir Nazor, Stjepan Tomasevic.

23.

U ali se

abecednim popisima prezime se moze napisati ispred imena, onda iza prezimena stavlja zarez:

Broz, Josip

Gubec, Matija Nazor, Vladimir Tomasevic, Stjepan ltd.

VELIKA

I

MALA SLOVA

24.

2. Osobna imena u sluzbi opcih imenica pisu se malim pocetnim slovom: amper (mjera) prema Ampere (ime), bojkot (protestno suzdrzavanje od koje akcije) prema Boycott (ime), ford (automobil) prema Ford (ime), kulon (mjera) prema Coulomb (ime), makadam (cesta posuta smrvljenim kamenjem) prema Mac Adam (ime), mercedes (automobil) prema Mercedes (ime), nestor (najcasniji i najugledniji predstavnik) prema Nestor (ime), skoda (automobil) prema Skoda (ime), volt (mjera) prema Volta (ime), zilet (britvica) prema Gillette (ime).

25.

pisu se velikim pocetnim slovom osobna imena bozanstava: Jupiter, Mars, Moloh, Perun, Svetovit; Afrodita, Artemida, Hera, Vesna.

26.

Kao opce imenice bog, boginja, bozica pisu se malim pocetnim slovom: bog Perun, boginja Hera, bozica Vesna. Kad se imenicom bog oznacuje osobno ime bozanstva, tada je ta imenica vlastito ime i pise se velikim pocetnim slovom. U toj se sluzbi velikim pocet-

3.

Vlastita su

nim slovom pisu

imena

i

nazivi koji zamjenjuju vlastito (osobno) Bog: Alah, Gospodin, Sabaot, Svemoguci, Svevisnji i dr.

27.

i

ime

Kad

uz navedene nazive dolazi Bog kao vlastito ime, tada se malim pocetnim slovom: gospodin Bog, Bog sabaot, svemoguci Bog, svevisnji Bog. Uz Alah kao vlastito (osobno) ime imenica je bog u sluzbi apozicije i pise se malim pocetnim slovom: bog Alah. ti

nazivi pisu

imena

28.

pisu se velikim pocetnim slovom i druga zamisljena osobna bica kao: Belzebub, Lucifer, Mefisto, Mihael (arhandel), Sotona. Neka su od tih imena, u torn ili u izmijenjenom obliku, dobila znacenje opcih pojmova, pa se kao opce imenice pisu malim pocetnim slovom: sotona, sejtan (isto onako kao davao, vrag i si.).

29.

Kao opce imenice malim se pocetnim slovom pisu: djevica, bogorodica, gospa, ali kad se te imenice (i njima slicne) nalaze u sluzbi vlastitog imena, zamjenjujuci ime Isusove majke Marije, tada se pisu

Vlastita su

i

velikim pocetnim slovom: Djevica, Bogorodica, Gospa, Marija, bogorodica Marija, gospa Marija. 30.

ali:

djevica

Katkad, osobito u knjizevnoumjetnickim djelima, i neke druge imenice, pa i rijeci drugih vrsta, personificiraju mislene pojmove i tako sluze kao vlastita imena, pa se i one pisu velikim pocetnim slovom: Briga (gospoda Briga), Dobro, Dobrota, Nada, Sreca, Strah, Zlo, Zloba; Covjek, Mucenik.

VELIKA

I

MALA SLOVA

31.

Velikim se pocetnim slovom pisu imena koja se daju domacim ili pripitomljenim zivotinjama i vlastita imena zivotinja u knjizevnim djelima: Bucefal ili Bukefal (konj Aleksandra Velikog), medvjed Brundo (u zivotinjskom epu), Miki (ime papagaja), Sarko (pas).

32.

Nazivi zivotinja koji se daju po kojoj karakteristicnoj osobini (najvise po boji) nisu vlastita imena i pisu se malim pocetnim slovom: bijelonja, bjelava, dorat, dogat, garov, mlijekosa, mrkonja, sivonja, same, sarov, sarulja, zekan, zekonja.

33.

Kad se koji od tih opcih naziva za zivotinje upotrijebi u sluzbi vlastitog imena, pise se velikim pocetnim slovom; usp. Sarko.

34.

4.

Malim

pocetnim slovom pisu nazivi zivotinjskih pasmina: turopoljac (svinja), angora (angora-macka, angora-kunic). Tako se pisu i opce imenice za zivotinje i bilje: konj, krava, lav, macka, ovca, pas, ptica, zee; bor, hrast, ivancica, jablan, ljubica,

bernardinac

se

(pas),

perunika, tratincica, visnja. 35.

U znanosti je uobicajeno da se prva rijec njihova strucnog latinskog naziva pise velikim pocetnim slovom: Felis leo (lav), Viola odorata (ljubica).

36.

37.

5. Vlastita su imena i pisu se velikim pocetnim slovom imena naroda i pojedinih njihovih pripadnika: Albanci, Albanac i Albanka; Bugari, Bugarin i Bugarka; Cigani (Romi), Ciganin (Rom) i Ciganka (Romica); Crnogorci, Crnogorac i Crnogorka; Cesi, Ceh i Cehinja; Grci, Grk i Grkinja; Hrvati, Hrvat i Hrvatica; Madari, Madar i Madarica; Makedonci, Makedonac i Makedonka; Muslimani (etnicki), Musliman i Muslimanka; Nijemci, Nijemac i Njemica; Rumunji, Rumunj i Rumunjka; Rusi, Rus i Ruskinja; Rusini, Rusin i Rusinka; Slovaci, Slovak i Slovakinja; Slovenci, Slovenac i Slovenka; Srbi, Srbin i Srpkinja; Talijani, Talijan i Talijanka; Zidovi, 2idov i Zidovka.

Velikim se pocetnim slovom pisu rikanci,

Amerikanac

i

i

pripadnici drzava:

Ame-

Amerikanka; Jugoslaveni, Jugoslaven

Jugoslavenka; Sovjeti, Sovjet

i

Sovjetkinja; Svicarci, Svicarac

i

i

Svicarka. 38.

6.

Velikim se pocetnim slovom pisu

i

posvojni pridjevi na

-ev, ~ov, -in izvedeni: 39.

od osobnih imena, prezimena i nadimaka: Antunov, JaMarksov, Mikijev, Sarcev, Subicev, Titov; Bracin, Nikolin, Vicin; Ankicin, Katin. Prema Bog pise se Bozji, a prema bog bozji. a)

gicev,

VELIKA

I

MALA SLOVA

Pridjevi koji se tvore dodavanjem nastavka -ski posvojnim pridjevima na -ev, -ov, -in izvedenim od vlastitih imena oznacuju opcu osobinu, pa se pisu malim pocetnim slovom: krlezinska satira, lenjinska nacela, matosevski stil, titovski nacin.

od imena pripadnika naroda i drzava: Crnogorcev, HrvaMakedoncev, Slovencev, Srbinov; Amerikancev, Jugoslave-

b)

40.

tov,

nov, Svicarkin. 41.

42.

7.

Po prvom

se

opcem pravilu velikim pocetnim slovom

clanovi imena drzava

pisu

zemalja (osim veznika): Crna Gora (Socijalisticka Republika Crna Gora), Bosna i Hercegovina (Socijalisticka Republika Bosna i Hercegovina), Hrvatska (Socijalisticka Republika Hrvatska), Makedonija (Socijalisticka Republika Makedonija), Slovenija (Socijalisticka Republika Slovenija), Srbija (Socijalisticka Republika Srbija); Vojvodina (Socijalisticka Autonomna Pokrajina Vojvodina), Kosovo (Socijalisticka Autonomna Pokrajina Kosovo); Amerika (Sjedinjene Americke Drzave), Jugoslavia (Socijalisticka Federativna Republika Jugoslavija), Sovjetski Savez (Savez Sovjetskih Socijalistickih Republika). a) svi

43. i

i

b) svi clanovi imena gradova, sela i zaselaka (osim veznika prijedloga): Beograd, Ljubljana, Novi Sad, Pristina, Sarajevo,

Skopje, Titograd, Zagreb; Babina Greda (selo), Babin Potok (selo), Banjaluka i Banja Luka, Batina Gornja, Bosanska Dubica, Brod na Kupi, Draga Baska, Dugo Selo, Hrvatska Kostajnica, Ivanic-Grad, Osijek, Rijeka, Slavonski Brod, Starigrad (mjesto pod Velebitom), Stari Grad (mjesto na Hvaru), Sveti Martin pod Okicem, Krapinske Toplice (mjesto), za razliku od Krapinske toplice (toplice).

44.

imena kontinenata: Afrika, Australija, Europa (Evropa), Juzna Amerika, Sjeverna Amerika.

45.

opcem pravilu u ostalih zemljopisnih imena velikim pocetnim slovom pise samo prvi clan, a od ostalih clanova samo oni koji su sami po sebi vlastita imena.

46.

c)

8.

svi clanovi

Po drugom

Azija,

se

Takva su zemljopisna imena: a) imena pokrajina, podrucja

i krajeva: Banija, Dalmacija, Gorski kotar, Hercegovina, Hrvatsko primorje, Hrvatsko zagorje, Imotska krajina, Kordun, Lika, Medimurje, Podravina, Posavina, Pounje, Ravni kotari, Slavonija.

VELIKA

10

I

MALA SLOVA

47.

U skladu je s tim pravilom pisanje: Bliski istok, Srednji istok, Daleki istok, jer su ti nazivi ustaljena zemljopisna imena. Nasuprot tome pise se: jugoistocna Europa (Evropa), istocna Slavonija, juzna Srbija, zapadna Bosna, jer navedeni atributi samo pokazuju polozaj, a nisu sastavni dio imena.

48.

Strane se svijeta pisu malim pocetnim slovom: istok, jug, sjever, ali kad strane svijeta oznacuju narode, pisu se velikim pocetnim slovom: Zapad (zapadni narodi), Istok (istocni narodi). U etnickom i politickom smislu mogu se pisati velikim pocetnim slovom i primjeri kao Istocna Europa (Evropa), Zapadna Europa (Evropa), za razliku od zemljopisnih pojmova: istocna Europa (Evropa) (istocni dio Europe Evrope), zapadna Europa (Evropa) (zapadni dio Europe Evrope). zapad,

—

49.

imena raznih oblika

—

velicina zemljisnih povrsina (imena otoka, poluotoka, brda, planina, pustinja, vulkana, prirodnih udubljenja i jama, dolina, polja) i posebna imena zemljisnih cestica (imena skupnih ili pojedinacnih posjeda, pasnjaka, suma, livada, njiva, oranica, krcevina): Dilj-gora, Dugi otok, Dugonjiva, b)

i

Grmoscica (obronak Zagrebacke gore), Gladusa Kornatsko otocje (ili samo: Kornati), Lonjsko polje, Mali dol (dol), Moslavacka gora, Sahara (pustinja), Tusta glavica (brdasce), Vela glava (brdo), Velebit, Veliki (Mali) Drvenik (otok), Vezuv (brdo i vulkan), Zagrebacka gora (Medvednica), Zala draga.

Grapceva

spilja,

(krcevina), Iz (otok),

50.

c) imena voda ili hidronimi (imena oceana, mora, zaljeva, kanala, morskih prolaza, vrata i tjesnaca, plicaka, uvala, rukava, fjordova; rijeka, potoka, slapova, vrela, jezera, mocvara, bara, ledenjaka); Atlantski ocean, Babin potok (potok), Drava, Boka kotorska (fjord), Hvarski kanal, Jadransko more, Juzna Morava, Korana, Kraljicin zdenac (u Zagrebackoj gori), Kvarnerski zaljev, Nadinsko blato (ili: Nadinsko jezero), Mali (Veli) zdrelac (prolaz), Novigradsko more, Otrantska vrata, Rjecina (ime rijeke), Sava. Skradinski buk, Vransko jezero.

51.

Ako nije sigurno je li koji dio slozenih toponima vlastito ime, bolje je opredijeliti se za pisanje tih dijelova, osim na pocetku zemljopisnog imena, malim nego velikim pocetnim slovom.

52.

Opce imenice za oznaku zemljopisnih pojmova pisu se malim pocetnim slovom: draga, gora, polje, otok; jezero, kanal, more, potok, rijeka, voda, zaljev.

53.

Opce su imenice i pisu se malim slovom i razni metaforicki nazivi zemljopisnih pojmova: 6elo, glava, glavica, kuk, vrata. sluzbi vlastitih imena i ti se nazivi pisu velikim pocetnim slovom: Boka (mjesto: Boka kotorska), Vratnik, Dolac, Glavica,

U

Poljica.

VELIKA

54.

9.

Vlastita su

na stanovnika

I

MALA SLOVA

\\

imena i pisu se velrkim pocetnim slovom imemuski i zenski) izvedena od zemljopisnih

(etnici,

imena: 55.

od naseljenih mjesta: Babogredac i Babogretka (prema Babina Greda), Banjalucanin i Banjalucanka, Banjolucanin i Banjolucanka, Splicanin i Splicanka, Varazdinac i Varazdinka, Zagrepcanin i Zagrepcanka.

56.

od drugih zemljopisnih imena (toponima) koja oznacuju podrucja na kojima se nalaze naseljena mjesta (kontinenti, otoci, poluotoci, sira podrucja): Afrikanac i Afrikanka, Australac i Australka, Dugootocanin i Dugootocanka, Hercegovac i Hercegovka, Licanin i Licanka, Posavac i Posavka, Sicilijanac i Sicilijanka, Zagorac i Zagorka.

57.

Velikim pocetnim slovom pisu se posvojni pridjevi na -ev, -ov, -in od imena stanovnika izvedenih od zemljopisnih imena: Babogrecev i Babogretkin, Banjalucaninov i Banjalucankin, Banjolucaninov i Banjolucankin, Hercegovcev i Hercegovkin, Sicilijancev i Sicilijankin, Splicaninov i Splicankin, Varazdincev i Varazdinkin, Zagorcev i Zagorkin.

58.

Posvojni pridjevi na -ski (-£ki, -cki, -ski) izvedeni od zemljopisnih imena i od imena stanovnika pisu se malim pocetnim slovom: hrvatski, dugootocki, gospicki, paski.

59.

a)

b)

10.

Kad se samo zemljopisno ime svrsava na -ski (-Zki, -cki, -ski), pise se velikim pocetnim slovom: Hrvatska, Lu6ko, Makarska, Plaski, Poljska.

60.

11. Velikim pocetnim slovom pisu se imena ulica, trgova i gradskih naselja. Ako su slozena, po drugom se opcem pravilu pise samo prva rijec velikim pocetnim slovom, a od ostalih rijeci one koje su same po sebi vlastita imena: Aleja Borisa Kidrica, Beciceve stube, Dugi dol (gradsko naselje), Gornji grad (dio grada), Ilica (ulica), Partizanski put (ulica), Pod zidom (ulica u Zagrebu), Preradoviceva ulica, Radnicka cesta Dure Dakovica, Tresnjevka (dio Zagreba), Trg Republike (tj. Trg Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije ili npr. Trg Socijalisticke Republike Hrvatske), Trg slobode, Trg zrtava fasizma, Ulica brace Oreski.

61.

Velikim pocetnim slovom pise se prvi (ili jedini) clan imena nebeskih (astronomskih) tijela: Danica, Kumova slama, Mala 12.

VELIKA

12

I

MALA SLOVA

kola, Mlijecna staza, Mjesec, Saturn, Sunce, Veliki

medvjed, Ve-

nera, Vlasici.

Kao opce imenice

mjesec, sunce

i

zemlja pisu se malim pocetnim

slovom.

Imena su blagdana takoder

imena

62.

pisu se velikim pocetnim slovom. Ako su slozena, po drugom se opcem pravilu samo prvi clan pise velikim pocetnim slovom, a ostali ako su i oni vlastita imena. Takva su imena:

63.

imena vjerskih blagdana: Bajram (ali Kurban-bajram), Bozic, Ivanjdan, Pavlovo, Petrovo, Ramazan, Sveta tri kralja, Sve-

13.

i

a)

ti

64.

vlastita

Petar

i

Pavao, Tijelovo.

spomen-dana: Dan borca (Cetvrti srpnja), Dan djecje radosti, Dan Republike (Dvadeset deveti studenog), Dan ustanka (Dvadeset sedmi srpnja), Dan zena (Osmi b)

imena drzavnih blagdana

ozujka),

Nova

i

godina, Prvi svibnja.

65.

Pridjevi od imena blagdana pisu se malim pocetnim slovom: bozicni obicaji, ramazanski post, tijelovska procesija, novogodisnji poklon, prvosvibanjska povorka, osmoozujska svecanost.

66.

Velikim pocetnim slovom pise se prva rijec imena orgai poduzeca i javnih skupova (kongresa, konferencija, sjednica, simpozija i si.), a od ostalih rijeci tih imena samo one koje su same po sebi vlastito ime: Atlantska plovidba (u Dubrovniku), Crveni kriz, Deseta sjednica CK SKH, Drustvo knjizevnika Hrvatske, Filozofski fakultet u Zadru, Gimnazija Silvija Strahimira Kranjcevica, Hrvatsko filolosko drustvo, Hrvatsko narodno kazaliste, Institut za jezik JAZU (u Zagrebu), Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU), Matica hrvatska, Matica iseljenika Hrvatske, Mjesna zajednica u Bozavi, Okruzni sud u Splitu, Organsko-kemijska industrija OKI (u Zagrebu), Osmi kongres SKJ, Osnovna skola Petra Preradovica, Poduzece PTT prometa, Prvi kongres samoupravIjaca Jugoslavije, Savez komunista Hrvatske, Savjet akademija SFRJ, Srpsko kulturno-prosvjetno drustvo »Prosvjeta«, Skolska knjiga (nakladno poduzece), Tvornica cokolade, bonbona i keksa »Kras« (u Zagrebu), Tvornica parnih kotlova, Tvornica ribljih konzervi »Mardesic« (u Salima, Dugi otok), Zagrebacki lingvisticki krug HFD, Zemaljsko antifasisticko vijece narodnog oslobodenja Hrvatske (pov.). 14.

nizacija, drustava, ustanova, tvornica

VELIKA

Ako

67.

I

MALA SLOVA

se mjesto citava naziva upotrijebi

samo

13

najznafcajniji clan

(imenica ili od nje izveden posvojni pridjev na -ev, -ov, -in), tada se i taj clan pise velikim pocetnim slovom: clan Akademije u Zagrebu (tj. clan Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu), Fakultet u Zadru (tj. Filozofski fakultet u Zadru), Maticina izdanja izdanja Matice hrvatske), Zavnohovi proglasi (tj. proglasi Ze(tj. maljskog antifaSistickog vijeca narodnog oslobodenja Hrvatske), »Mardesiceve« konzerve (tj. konzerve Tvornice ribljih konzervi »Mardesic« 68.

u Salima).

Kad se uz ta skracena vlastita imena nadu rijeci koje ih odreduju kao opce pojmove, onda se pisu malim pocetnim slovom, jer gube svojstva vlastitih imena: na§ institut, ovaj fakultet, vasa tvornica.

69.

U imenima koja pocinju rednim brojem ne pise se prva rijec rednog broja velikim pocetnim slovom (ako sama nije vlastito ime) jer prvu rijec zamjenjuje brojka: 8. kongres Saveza komunista Jugoslavije, X. sjednica CK SKH. iza

70.

71.

Opci nazivi administrativnih jedinica pisu se malim pocetnim slovom: bjelovarska zupanija (pov.), slavonskobrodska opcina, kotarski sud, mjesna zajednica, maticni ured, radna zajednica, radnicki savjet, splitska metropolija, zadarska nadbiskupija.

Kad

nazivi upotrebljavaju u znacenju odredenih ustanova, vlastita su imena i prva se njihova rijec pise velikim pocetnim slovom, a od drugih rijeci one koje su same po sebi vlastita imena: potvrda Maticnog ureda u Brinju, odluka Mjesne zajednice u Privlaci, rjeSenje Kotarskog suda u Krapini, dekret Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu, po zakljucku Radnickog savjeta Tvornice parnih kotlova, odlukom Radne zajednice Instituta grase

ti

devinarstva Hrvatske u Zagrebu. 72.

Posebna imena mogu imati i razni predmeti, stvari i objekti i druga prometala, hoteli i drugi objekti). Najcesce se ta imena daju po imenima znamenitih ljudi, po zemljopisnim imenima i po nazivima nekih zivotinja, ponekad i po kojem drugom uzoru. Sva se pisu velikim pocetnim slovom, pa i onda kad je izvorni naziv opca imenica ili koja druga rijec: Barbara (hotel u Zadru), Auto-cesta Zagreb-Split, Berlinski zid, Dagnja (brod), International (hotel), Kineski zid (gradevina), Kornat-ekspres (vlak), Marjan-ekspres (vlak), Orao (brod), Omladinska pruga Samac Sarajevo, Silni (brod), SkuSa (brod), Zagreb-ekspres (vlak), Tunel »U6ka«, Zumberak (brod). (npr. brodovi, vlakovi

—

VELIKA

J4

73.

I

MALA SLOVA

Velikim se pocetnim slovom pisu i zasticena imena (marke) nekih ljekarnickih i drugih gospodarskih proizvoda, domacih i stranih, bez obzira jesu li dobili ime po osobnom imenu ili po nazivu koji oznacuje opci pojam: Gillette (zasticeno ime britvice), Libertas (zasticeno ime cigarete), Nila (zasticeno ime detergenta), Phenalgol (zasticeno ime lijeka), Plavi radion (zasticeno ime de-

ime lijeka), Remington (zasticeno ime aparata), Silver (zasticeno ime britvice), Singer (zasticeno ime stroja), Zilavka (zasticeno ime vina\ tergenta), Plivadon (zasti6eno

Kao pojedinacni

74. 75.

proizvodi pisu se dvojako:

Malim se pocetnim slovom pisu kad dobiju znacenje opcih pojmova i kad se glasovno i tvorbeno prilagode tipu opcih imenia)

ca,

pa

(lijek),

i

onda kad njihovi nazivi potjecu od aspirin

(lijek),

fenalgol

vlastitih imena: acisal kalodont (zubna pasta), kimiksal (detergent), navisan (lijek),

(lijek),

nin (lijek), meprobamat (lijek), nivea (krema), plivadon (lijek), rotal (detergent), singerica (sivaci stroj), zilavka (vino), zilet (britvica). 76.

b) Velikim se pocetnim slovom pisu kad potjecu od vlastitih imena, a ta vlastita imena nisu nikako dobila znacenje opcih pojmova: Bijeli Zagreb (detergent), Jugoslavia (cigarete), Nila (detergent), Opatija (cigarete), Philips (radio), Tomislav (pivo), Trenk (vinjak), Zrinski (vinjak).

77.

rijec naslova knjiga, novina, rasprava, clanaka, pjesama, propisa, zakona, filmova i si., a od ostalih rijeci samo One koje su same vlastita imena: Zlatarovo zlato (roman), Planine (knjizevno djelo), Sveto 15.

Velikim se pocetnim slovom pise prva

casopisa,

pismo (knjiga), Zadnji Adam (pjesma), Zakon o radnim odnosima, Ustav Socijalisticke Republike Hrvatske, Hrvatsko sveuciliste (novine), Vjesnik (dnevnik), Vjesnik u srijedu (tjednik), Jezik (casopis), Tko pjeva zlo ne misli (film), Vjernost pjesnikovoj rijeci (clanak), Sibilarizacija u stranim rijecima (jezicna rasprava). 78.

79.

i sav moze napisati velikim slovima. novije se vrijeme uobidajilo, osobito u knjizevnoumjetnifckim, pjesnickim djelima i u naslovima publikacija za takva djela, da se sav naslov napi§e malim slovima, a tako i pi§cevo ime i prezime. Nije u skladu s pravopisnim pravilima ako se tako pise i u drugim namjenama pisane rijeci.

Naslov se

U

Nazivi su dru§tvenih pokreta, povijesnih dogadaja i razdoblja op6i pojmovi, pa se pisu malim pocetnim slovom (osim onih 16.

VELIKA

I

MALA SLOVA

15

dijelova koji su vlastita imena): bitka kod Siska, dvadeseto stoIjece, hrvatski narodni preporod (drugo je: Hrvatski narodni preporod, ime Bukovceve slike), francuska revolucija, humanizam, ilirizam, ilirski pokret, moderna, narodnooslobodilacka borba, oktobarska revolucija, prvi svjetski rat, proboj srijemske fronte, rakovicka buna, reformacija, renesansa, samoupravljanje (kao drustveno obiljezje naseg vremena), seljacka buna, srednji vijek.

80.

Opce su imenice i pisu se malim pocetnim slovom nazivi pripadnika ideoloskih i politickih pokreta, pravaca u znanosti, struja u drustvenim i kulturnim zbivanjima, nazivi clanova raznih organizacija i si., pa i onda kad su izvedene od vlastitih imena: aristotelovac, ateist, brahmanac, franjevac, ilirac, isusovac, lenjinist, maoist, marksist, nopovac (prema NOP), partijac, teist.

81.

Malim se pocetnim slovom pisu i sve druge opce imenice, kao i sve druge rijeci, osim slucajeva predvidenih u pravilima o pisanju velikog slova.

82.

Valja razlikovati:

Akademija (skraceno ime

odre-

akademija (opci pojam)

dene akademije)

Ampere

amper (mjera)

(ime)

Anglo-Amerikanci (Englezi Amerikanci) Atika (pov.) Atlas (gorje)

i

Angloamerikanci (Amerikanci engleskoga podrijetla) atika (arhit., atlas

(1.

karata,

Babina Greda (mjesto) Babin Potok (mjesto) Banja Luka (i Banjaluka)

stil)

zbirka zemljopisnih vrsta tkanine)

2.

velika greda (opci pojam) Babin potok (potok) splitska luka (luka u Splitu)

(grad)

Batina Gornja (mjesto)

strana gornja (suprotno: strana donja)

Beba (osobni nadimak) Benjamin (ime)

beba (lutka) benjamin (najmladi clan) bijeg (opci pojam) bog (op6i pojam)

Bijeg (roman) Bog (osobno ime bozanstva) Boycott (ime)

bojkot (protestno suzdrzavanje

od akcije)

VELIKA

16

I

MALA SLOVA

Bozji (prema Bog) Braco (osobni nadimak) Brod na Kupi (mjesto)

bozji

Cica (osobni nadimak)

cica (macka)

Coulomb (ime) Crna Gora (SRCG)

kulon (mjera) Crna gora (planina) crveni kriz (kriz obojen crveno)

Crveni kriz (ime organizacije)

Dan ustanka

(prema bog)

braco (hip. prema brat) brod na jedra (jedrilica)

(blagdan) Dolac (ime polja, mjesta) Draga Baska (mjesto) Drustvo hrvatskih knjizevnika (pov., ime drustva) Dumas Otac (ime s nadimkom)

dan u tjednu (opci pojam) dolac (opci pojam) draga velika (opci pojam) drustvo se razislo (ljudi su se

Fakultet (skraceno ime odrede*-

fakultet (opci pojam)

nog fakulteta) Ford (ime) Francuz (pripadnik francuskog

ford (automobil) francuz (vrsta kljuca u meha-

naroda)

razisli)

dobar otac

(bilo koji otac)

nici)

Gillette (ime)

zilet (britvica)

Gornje Prekrizje (ulica) Gospodin (zamjena za Bog)

gornja Ilica (dio Wee) gospodin (opci pojam)

Institut (skraceno

nog

ime odrede-

institut (opci

pojam)

instituta)

Istok (istocni narodi) Ivanic-Grad (mjesto)

istok (strana svijeta)

Ivanic-grad (ime utvrde, gradine)

Juzna Amerika (kontinent)

jezik (opci pojam) juzna Hrvatska (juzni dio

Juzna Morava (ime

Hrvatske) juzna Krka (juzni dio Krke)

Jezik (casopis)

rijeke)

Kastel-Sucurac (mjesto) Kraljicin zdenac (ime zdenca)

kastel (opci pojam) kraljicin govor (govor koji je

Krapinske Toplice (mjesto) Kresimir Cetvrti (ime s nadimkom) Krlezina drama (drama koju je napisao M. Krleza)

Krapinske toplice

odrzala kraljica) (toplice)

cetvrti (redni broj)

krlezinska satira (satira kakva je u Krle&inim djelima)

VELIKA

I

MALA SLOVA

17

Krvavi most (ulica) Kumova slama (astr.)

krvavi most (okrvavljen most) kumova slama (opci pojam)

Labud (ime konja

labud

i

si.)

Lenjinova nacela (nacela koja se odnose

na Lenjina)

(ptica)

lenjinska nacela (nacela u skla-

du

s

Lenjinovima)

Ljubica (ime)

ljubica (cvijet)

Mac Adam

makadam

Mala kola

(ime) (zvijezde)

Matica (skraceno ime Matice

(cesta sa

smrvljenim

kamenjem) mala kola (opci pojam) matica (maticna pcela

i

dr.)

hrvatske)

Matoseve pjesme (pjesme koje je napisao A. G. Matos) Mercedes (ime) Mjesec (nebesko tijelo)

matosevski stil (stil svojstven Matosu) mercedes (automobil) mjesec (vremensko razdoblje i

Mjesna zajednica u Bozavi (ime

mjesna zajednica

dr.)

(opci

pojam)

institutive)

Mlijecna staza

(astr.)

kozja staza (staza prozvana po

Musliman (pripadnik naroda)

kozama) musliman (vjerski pripadnik)

Nehrvat (onaj koji nacionalno

nehrvat

(slab,

nikakav Hrvat)

nije Hrvat)

Nestor (pov., ime)

nestor (najcasniji

Nijemac (pripadnik njemackog

predstavnik u kojoj struct) nijemac (nijem covjek)

i

najugledniji

naroda)

Nova godina (blagdan)

nova godina (godina dana koja nastupa)

Novak

(ime)

novak (unovacen vojnik, redovnicki pitomac)

Novi Sad (grad)

novi sad (ono sto je tek posadeno)

Njemica (pripadnica njemackog

njemica (nijema zena)'

naroda)

Osmi ozujka (blagdan)

osmi ozujka (osmi dan u oZujku)

Planine (knjizevno djelo)

planine (zemljopisni pojam) poljica (opci pojam, mn.)

Poljica (mjesto)

VELIKA

18

MALA SLOVA

I

Posavski, Ljudevit (pov., ime)

Prsten (naslov zbirke pjesama)

posavski obicaji (obicaji naroda u Posavlju) prsten (opci pojam)

Ribar (ime) Rijeka (grad)

ribar (onaj koji lovi ribe) rijeka (opci pojam za vodu koja tece)

Rjecina (ime rijeke) Radnicki savjet (skraceno ime za odredeni radnicki savjet)

rjecina (velika rijeka) radnicki savjet (opci pojam)

Seka (osobni nadimak)

seka

Franjo Ogulinac (ime

Seljo,

s

nadimkom) Sjeverna Amerika (kontinent) Sotona (vlastito ime zamisljenog bica) Stari

Grad (mjesto)

Sunce (nebesko tijelo) Sveto pismo (ime knjige)

Sarko (ime konja)

Skoda (ime) Svr6o (osobni nadimak) Titov govor (govor koji je odrzao J. B. Tito) Trebinjac (covjek iz Trebinja) Trgoviste (mjesto) Trijeska (zem.) Turopoljac (covjek iz Turopolja)

Tvornica parnih kotlova (ime tv or nice)

Veliki

T.

medvjed

prema sestra) prema seljak)

sjeverna Hrvatska (sjeverni dio Hrvatske) sotona (davao, vrag, kao opci

pojam) Stari grad (dio grada); stari grad (opci pojam) sunce (suncana svjetlost) sveto pismo (pismo koje tko drzi kao posveceno) sarko (saren konj) skoda (automobil) svrco (djecarac) titovski pogledi (pogledi

du

s

skla-

trebinjac (vrsta duhana) trgoviste (opci pojam) trijeska (drvce) turopoljac (pasmina turopoljskih svinja) tvornica (opci pojam)

utopija (nedostiziv ideal, neSto neostvarljivo)

(zvijezde)

veliki

medvjed

medvjed) Volta (ime)

u

Titovima)

Morusa)

Utopija (ime zamisljene zemlje

u romanu

(hip.

seljo (hip.

volt (mjera)

(velika zvijer

VELIKA

Zapad (zapadni narodi Zemlja (nebesko

i

I

MALA SLOVA

X9

zapad (strana svijeta) zemlja (opci pojam)

zemlje)

tijelo)

Navedeni su samo neki primjeri koji se kao vlastita imena pisu velikim pocetnim slovom, a kao opce imenice malim pocetnim slovom. Vise je takvih primjera zabiljezeno u Pravopisnom rjecniku, a ostale treba pisati po pravilima.

PRVA RIJEC U RECENICI 83.

rijec u recenicnoj recenicnih cjelina, cjelini. U tekstu koji se nastavlja i vise svaka se nova recenica pise velikim pocetnim slovom, iza svih recenicnih znakova koji obiljezavaju kraj prethodne recenice: 1.

Velikim se pocetnim slovom pise prva

ima

Desna [ruka]

se digne

i

pljusne djecaka po

Djecak vrisne.

lieu.

— Zasto udarila djecaka? upita Lijeva [ruka]. — Zato sio pljunuo! — Pljunuo mene, a ne tebe! — Tebe Hi mene svejedno. Ja ne dam pljuvati po nama. — Ali ja sam ga izazvala; kvrcnula sam ga po nosu. — A on odmah mora pljuvati? — Valjda ga zaboljelo. Bila sam nespretna je

si

te

je

je

84.

.

.

.

Ako se iza usklicnika ili upitnika recenica nastavlja, prva rijec iza usklicnika ili upitnika pise malim pocetnim slovom:

— Eto ga eto ga tu! — oglasise se neocekivano krijesteci djecji glasovi. — Zasto udarila djecaka? upita je Lijeva [ruka]. tu,

ti

ti

...

se

pod-

rugljivi,

si

85.

2. Velikim se pocetnim slovom pise i prva rijec iza dvotocke u upravnom govoru (koji se stavlja medu navodnike):

(:)

Stendhal uvjerava: »Jer sve sto pricam, vidjeh; a ako se mogah prevariti, gledajuci, odista vas ne obmanjujem pricajuci.« 86.

Kad se u upravni govor umetnu dodaci koji mu ne pripadaju, pa se upravni govor opet nastavi, prva se rijec toga nastavka pise malim pocetnim slovom: »Bio bih se i dalje« kaze Veber »bavio novelistikom, da me drugi, vazniji poslovi nisu vukli drugamo.«

—

87.

—

Ako se upravni govor sastoji od vise recenica, nova recenica pocinje pisati velikim slovom:

i

tada se svaka

VELIKA

20

I

MALA SLOVA

ObjaSnjavajuci svoj negativni sud o Nehajevljevu Mates' je to opravdao razlozima jezicne cistoce:

romanu

Bijeg,

»Jezik, cist materinji jezik poznavati je prva i najglavnija duznost pisca. Tko ga ne poznaje, moze biti uman, odlican, zanimljiv

svakog

—

dovjek, ali dobar, uspjesan pisac nikada. Pokazite mi na jednog jedinog veceg pisca u stranom svijetu sto grijesi proti pravilima svog jezika.« 88.

Velikim se slovom pocinje pisati prva rijec iza se osobito isticu, pa se zato iza njih stavlja usklicnik: 3.

—

i

89.

rijeci

koje

—

Sunce, sunce! Klikce genije te po onoj klavijaturi zavora pipaca prebire melodiju fantasticne brzine.

Ako

se takve rijeci

manje

a iduca se rijec pocinje pisati

isticu, u pisanju se odvajaju zarezom, malim slovom (ako nije vlastito ime):

Dakle, drugovi vozaci, pripazite na treptavo svjetlo! 90.

U pjesnickim tekstovima pisac postupa po nahodenju, pa pise usklicnik ili zarez i veliko ili malo slovo prema intuitivnom dozivljavanju njihovih stilematskih i izrazajnih vrijednosti: majko zalosna!

O,

U 91.

kazi,

§to

to sja

tvojim ocima

4. U dopisivanju se prva ako je iza naslova usklicnik:

Draga Katice! Tebi, Tvojemu suprugu srdacnoj

rijec iza

i

naslova pise velikim slovom

vasoj kceri lijepo se zahvaljujem na

cestici.

Dragi doktore! Oprostite sto istom danas javljam da sam primio nastavak Vase rasprave. 92.

Stavi li se iza naslova zarez, nastavak se pise malim slovom, bez obzira nastavlja li se pisanje u istom ili u novom retku:

Drugovi,

veoma sam vara zahvalan na

obavijesti o izborima za Radnicki

savjet vase tvornice.

Ivane, poruku za 93.

5.

Prve

mene

rijeci stihova

ostavi kod susjeda.

mogu

se sve pisati velikim pocetnim

slovom:

Dugo u noc, u zimsku gluhu noc Moja mati bijelo platno tka. Njen pognut

Odavna

je

lik

i

prosjede njene kose

vet zalise suzama.

VELIKA

94.

I

MALA SLOVA

21

Dosta je obicno da se i u stihovima pise veliko slovo samo na pocetku pjesnicke recenice:

Tesko promicu

noc je trudna. Noc je vatra i srebro pojasa tvoga. Brda se crna ziblju, goveda budna, raste suma kao sudbina nijema i stroga. Tamo je zapad, zut, ti ides zanesen; nespokojno te neko krilo zove. Kamenita je zemlja, put rastresen. Reci mi, zasto volis neba i galebove? 95.

ceste,

Sluzeci se pjesnickom slobodom, pjesnici mogu podesavati pisanje velikog i malog slova i interpunkcije i drukcije. Tako je katkad uslo u obicaj da neki pjesnici nikako ne pisu veliko slovo:

bez tebe, pjesmo, ne bih se mogao uputiti kroz vatre sto ubijaju i zasjenjene mocvare kamoli u beskraju pustom podignuti gradinu

kamenu sam povjerio zadnje namjere: svakom rijecju dublje zemlji pripadam 96.

Velikim se pocetnim slovom pise prva rijec u naslovima, a od ostalih rijeci one koje su same po sebi vlastita imena: 6.

Zlatna knjiga hrvatskog pjesnistva (naslov knjige) Knjizevnost NOB-a (naslov rasprave)

Ukorak

s

vremenom

(naslov clanka)

Prsten (naslov zbirke pjesama)

Forum

(naslov casopisa) Hrvatski tjednik (naslov novina).

97.

Iz estetskih,

propagandnih

i

drugih razloga naslov se i sav moze mogu biti i mnogo veca nego su mogu biti i stilizirana, odnosno

napisati velikim slovima; ta slova velika slova u tiskanom tekstu,

umjetnicki oblikovana. 98.

U osobitim se namjenama pisane rijeci moze velikim slovima napisati citav tekst, dio teksta ili gdjekoje rijeci u tekstu.

RIJECI IZ POCASTI 99.

100.

Iz

pocasti pisu se velikim pocetnim slovom:

1. osobne i posvojne zamjenice za mnozine: Ti, Tvoj; Vi, Vas.

2.

lice

jednine

i

za

2. lice

VELIKA

22

Ako

101.

se

u

2.

lieu

MALA SLOVA

mnozine pismeno obracamo vecem broju osoba,

tada se pise malo slovo: 102.

I

vi, va§.

Ne preporucuje se pisanje velikim slovom osobnih i posvojnih zamjenica za 3. lice jednine i mnozine (On, Njegov; Ona, Njezin; Oni, Njihov; One, Njihov) jer te zamjenice ne sluze za direktno obracanje. Iznimno se pise: Njegovo Velicanstvo, Njezino Velidanstvo Njegovo Visofanstvo, Njezino Visodanstvo Njegova Ekscelencija, Njezina Ekscelencija.

103.

2.

nazivi poglavara drzava

i

zemalja kad se pisu bez imena:

Predsjednik, Kralj, Sultan, Sah, Papa; govor Predsjednika Republike, ali predsjednik Josip Broz Tito.

Ako

104.

pisu

i

se upotrijebe bez imena, velikim se pocetnim slovom posvojni pridjevi naziva drzavnih i zemaljskih poglavara:

Predsjednikov Kraljev, Sultanov, Sahov, Papin; slusali smo Predsjednikov govor. ,

105.

Nazivi predsjednika upravnih, administrativnih, politickih, ideodrugih tijela pisu se malim pocetnim slovom. Malim se i pocetnim slovom pisu i sve druge titule: ministar, savjetnik, nacelnik, marsal, general, admiral, biskup, zastupnik, poslanik, vijecnik.

loskih

.

.

GLASOVI

I

.

.

.

GLASOVNI SKUPOVI

SUGLASNIK C 106.

Upotreba glasa c, kao i c, ne zadaje gotovo nikakvih teskoca onima koji ga dobro izgovaraju. Onima koji oba glasa jednako izgovaraju

ili

izgovor mijesaju valja znati u'kojima rijecima dolazi

koji glas. 107.

Suglasnik

1.

c

dolazi

u

rijecima

kojima

postanak

nije

vidljiv:

Backa, bacva, cabar, ca&a, drac, grc, kljuc, lopoc, 108.

2.

Suglasnik

osnovnom .

u oblicima

i

pcela

.

.

prema

izvedenicama

k, c:

junacki, junacan, junacina, junaciti se,

.

znak

jak

znaciti:

oblicje:

oblik

rucni:

ruka

vicem: vikati pecem, pecen: peku, pekao

jaci:

109.

dolazi

— junak: junace,

k/c

junacic

6

luc,

.

.

Izuzetak su od toga jedino imenice lijesce i trijesce prema i trijeska, i glagolski oblici pljescem, pritiscem i stiscem prema pljeskati, pritiskati i stiskati (uz pljeskam, pritiskam i lijeska

stiskam). 110.

c/c

—

micem:

stricev: stric

djecurlija:

micati djeca

srean:

zupcanik:

zubac

pticar:

111.

zee: zece, zecevi, zecic, zecica, zecji, zecinjak

3.

ptica

sree

Suglasnik c dolazi u rijecima

s

.

.

ovim obicnijim sufiksima*

-ac, -aca, -icar -cic, -cica, -cina, -ce,

-acak, -ican, -icki.

.

.

.

.

.

GLASOVI

24

I

.

.

.

.

.

.

GLASOVNI SKUPOVI

Imenski:

112.

-ac: berac, brijac, kopac, orac, ogrtac, opasac, pokrivac, pre-

kidac

.

.

.

brezovaca, drenovaca, jabukovaca, natikaca, savijaca,

-aca:

udavaca

.

-icar:

car

.

antologicar,

alkoholicar,

elegicar,

evidenticar,

kemi-

.

U je

.

botanicar, fizicar, matematicar

prema botanika,

matematika

fizika,

.

nastavak

.

.

kamencic, kljuncic, korjencic, obrascic

-cic:

je

-cica: grancica, stvarcica, cjevcica

.

.

-ar, a c

.

.

.

-cina: kljuncina, lazovcina, samarcina, cjevcina

Cigance, kumce, pastirce, pasce

-ce:

samo

.

.

.

.

.

.

.

U hrvatskom se knjizevnom jeziku sufiksom -ce ne tvore umanjenice od imenica koje znace sto nezivo (one se tvore sufiksima -ict -6i6, -ica!), zato u pravopisnom^rjecniku nema rijeci kao sto su cuturde, cilimce, jorgande, lonce, ormance, podrumce, stolce, salce .

Pridjevski:

113.

-acak: ludacak, punacak, slabacak, suhacak, dugacak -ican: energican, harmonican, ironican, simpatican -icki: biciklisticki, kapitalisticki, humanisticki, socijalisticki. .

.

.

.

.

.

.

Rjedi su sufiksi:

114.

-ecak: grmecak, grumecak, kamecak, kremecak, plamecak 'icak: grmicak, grumicak, jecmicak, kamicak, konjicak, krajicak, kremicak, plamicak, pramicak, ugljicak .

.

.

.

Oba su sufiksa neplodna i rijeci s njima osjecajno su jace obiljezene nego rijeci od istih osnova s obicnijim sufiksima: grumencic,

kamencic, grmic

.

.

.

Neke imenice mogu zavrsavati i na -icak ako na -ic dode jos prema tome i grmicak, konjicak

-ak, npr. hrasticak, loncicak, a 115.

-ic je

.

danas neplodan sufiks.

su samo branic, gonic (pro)vodic,

Nekada

Od

ribic.

.

.

nekadasnjih rijeci obicnije (Sve znace vrsitelja radnje!)

plodan u tvorbi osobnog imena: Juric, Matic, Milic, Radic, za razliku od prezimena: Juric, Matic, Milic, Radic. Zato prezimena tih osnova mogu imati -icevic i -ie'evic: Juricevic i je bio

(Upotrebljavaju se kojima ih upotrebljava njihov nosilac!)

Juricevic, Milicevic

sovima

s

i

Kad znamo da na

Milicevic -ic

vratic, povratic, zvonic

i

.

.

.

s

onim

gla-

zavrsavaju nazivi nekih biljaka: mravic, ove proste rijeci: nalic, cerpic, poklit,

.

GLASOVI

I

.

GLASOVNI SKUPOVI

25

sendvic, teferic, bic i kic, tada cemo -ic dobro razlikovati od plodnoga sufiksa -ic (v. t. 123.). Ostali su rjedi sufiksi sa

116.

veoma

c:

imenski:

samo u rupcaga

-caga:

-icina: dobricina

-icna: braticna, sestricna, teticna, gospodicna

.

.

pridjevski:

samo u ubitacan (probitacan

-acan:

od probitak)

je

-acki: dubrovacki, dakovacki, valpovacki, zagrebacki

U

pridjeva kao karlovacki, vinkovacki pa tu nemamo sufiks -acki;

Vinkovci -civ

.

.

.

.

.

osnova

je

.

.

.

Karlovac,

.

samo u

priljepciv (priljepljiv, zarazan), prijemciv (osjet-

Ijiv);

-icast

vicast jer

samo u rijetkih pridjeva kao bjelicast, modricast, plaje u bobicast, iglicast, jagodicast osnova bobica, iglica,

jagodica. 117.

u vlastitim imenicama ostaje u knjizevnom jeziku bez promjene: Zacretje, Budinscina, Konjscina, Medvescak Izuzetak su prezimena i zemljopisna imena na -ic i one rijeci u kojima je u knjizevnom jeziku vec usvojeno c: 4.

Kajkavsko

c

.

.

.

Habdelic, Ivekovic, Desinic, Draganic, Zapresic, Trakoscan, PuSca Bistra, Polanscak, Lascina .

118.

.

.

Suglasnik c dolazi u slavenskim prezimenima, i to bugarskim: Miletic, ceskim: Belie, ruskim: Ivan Sergejevic Turgenjev, Lav Nikolajevic Tolstoj, Nikolaj Vasiljevic Gogol j, slovackim: Palkovic, Jurkovic, slovenskim: Kidric, Miklosic 5.

.

119.

ma

.

.

Sasvim je razumljivo da se c nalazi i u oblicima i izvedenicakoje u osnovi imaju rijec po pravilima od 1 do 5, npr.

—

kljuc kljuca, kljucevi, kljucanica, kljucar, kljucarica, kljucarski, kljucic, kljucni, kljucnjaca, kljucati, kljucanje, zakljucati, otkljucati, zakljucavati, otkljucavati, prikljuciti, otkljuciti, prikljucak, prikljucenje 1:

'

.

—

.

.

igrac igracica, igracnica, igracka igrac, udavacin udavaca, Cigancad : Cigance, kumcad : kumce, energicnost energican, kemicarski kemicar 2:

:

:

:

:

.

.

.

.

.

GLASOVI

26

I

.

.

.

GLASOVNI SKUPOVI

3:

junacenje

4:

budinscinski, konjscinski

5:

Kidricev, Miklosicev, Mileticev

:

.

junaciti se, junacnost .

junacan

:

.

.

.

.

Takvi primjeri jasno pokazuju kako se velika korist stekne kad se nauce pravila i osnovne rijeci: tada se broj posezanja za pravopisnim rjecnikom smanjuje u velikoj mjeri.

SUGLASNIK C 120.

Zbog razloga recenih kod suglasnika rijeci u kojima dolazi c.

121.

c

(t.

106.) valja znati

i

Suglasnik c dolazi u rijecinja u kojima postanak nije vidbecar, celav, cud, ducan, moc, noc, pleca, vec

1.

ljiv:

.

.

Neknjizevne rijeci kao seker, uz knjizevnu secer, pokazuju da je 6 u stranim rijecima (vecinom grckoga i orijentalnoga podrijetla) postalo od k, npr. Ciril, celija (od grc. Kyrillos, kellion), Camil (ar. Kamil), dilim (perz. kilim). 122.

2.

nom

Suglasnik c dolazi u oblicima

smrcu

:

radoscu Ijuci

123.

i

izvedenicama prema osnov-

t:

3.

:

Malo

krecem

smrt :

braca

radost

:

kretati

brat : pamtiti

:

pamcenje

ljut

je sufiksa sa

suglasnikom

c.

Od

.

.

samo

obicnijih je

imenski

-ic i -oca pridjevski -act i glagolski zavrsetak

-ci.

gradic, komadic, bratic, sestric, tetkic, Anic, Begic, Katie, Mirkovic, Pavlovic, Petrovic, Blazevic, Knezevic, Ko-ic: crvic,

vacevic (Za slavenska prezimena v. t. 118.) -oca: cistoca, gluhoca, hladnoca, bjesnoca, sljepoca -aci u pridjeva: domaci, brijaci, crtaci, igraci, jahaci, pisaci .

.

.

sivaci

.

.

y

.

-ci dolazi:

a)

u glagolskom prilogu sadasnjem: pekuci,

juci, noseci, sjedeci, pisuci

.

.

iduci, tekuci, pita-

.

. .

. .

.

.

GLASOVI

b)

u

GLASOVNI SKUPOVI

infinitivu glagola koji

reci, sjeci, tuci

Neki od

124.

I

novnom

nemaju

-ti:

27

doci, ici, moci, peci,

.

u tvorbi

tih glagola

ostalih oblika

imaju

prema

c

os-

k:

pecem, peces

pecen

peku, pekao; rece, izrecen rekoh, izrekla; sijecem, sijeces, sjecen sijeku; tucem, tuces tucen tuku, tukao .

.,

:

:

:

:

.

.

.,

.

Rjedi su sufiksi: imenicki:

125.

-dac i -bac nalaze se u rijecima: gluhac, golac, puhac; crndac, crvendac, srndac; zelembac.

-ac,

Ako znamo da na imenice sa -ac

i

-ac zavrsava

cemo

Bihac, lako

i

razlikovati

-ac.

samo u mokraca. Ako znamo da na -aca zavrsava jos daca, nedaca i zadaca, znat cemo da sve ostale, bio im postanak jasan, kao u kuhaca, makovaca imaju -aca. ili nejasan kao u pregaca, veljaca Rijedak je i pridjevski sufiks -eci jer dolazi samo u nekoliko -aca

.

.

.,

.

.,

.

ovneci (ovnovski, ovnujski)

rijeci: srneci (srnin),

.

.

.

Inace pridjevski zavrsetak -eci znatno je cesci: teleci prema tele, teleta, pileci

prema

zavrsetku nastao je 126.

*

4.

Gdje

i

pile, pileta

.

.

Analogijom prema tome

osnovno d naslo pred bezvucnim suglasnikom, dolazi c (u nekoliko rijeci): omedak omecka, zecca, rid ricka, Rodo Rocko, na leda nalecke,

mjesto zeda

bi se

njega

— —

—

— — — smed smeckast.

127.

.

sufiks -eci.

Sasvim je razumljivo da glas nicama od rijeci po pravilima od

c dolazi 1

do

4,

u oblicima

i

izvedeni-

npr.

noc: noci, nocu, nocima, nocca, nocni, nocas, nocasnji, nonocivati, nocenje, nociste, prenociti, zanociti, nocnik, nocobdija 1:

citi,

.

.

2: osjecajan, osjecajni nost osjecajan :

.

:

osjecaj, osjecanje

:

osjecati, osjecaj-

.

3:

golacev, crvendacev, cistocu, sljepocu, Begicev, Kovacicev,

4:

Rockov, zeccu

.

.

.

.

.

GLASOVI

28

128.

I

GLASOVNI SKUPOVI

U

primjeni pravila o glasovima cic valja paziti na stvarne jezicne odnose jer inace moze doci do krivih zakljucaka, npr.

—

c

u pribadaca

nije

prema

t

u

pribadati, nego je pribad

+

+ aca;

—

nije

pecem prema

nego

peci,

pecem prema peku

je

(v.

t.

124.);

—

u siroce nije

c

prema

ce

>

t.

219.);

siroce

(v.

t

u

sirota,

nego

je sirot

+ ce

> sirot-

—

imenica telecak nema sufiks -ecak, nego je sufiks -ak dosao na osnovu pridjeva teleci;

— ci,

>

—

imenice kracina, plicina nisu izvedene od komparativa kraplici, nego od osnova pridjeva kratak, plitak (kratk+ina kratcina kracina, plitk + ina plitcina ^> plicina);

>

basca nije od

>

t

u

basta,

jetla (hrv. vrt); palaca je

nije c

od

nego je ta rijec perzijskoga podriod lat. palatium (cit. palacium), a

u palata.

t

SUGLASNIK D2 129.

Suglasnik dz koji se biljezi dvoslovom dz nije dvoglasnik d-2, nego je sliveni glas, zvucni parnjak glasa c. Zbog istih teskoca kao i s glasom c valja znati rijeci u kojima dolazi dz. Suglasnik dz dolazi:

130.

1.

u rijecima bez vidljivog postanka, uglavnom u tudicama:

budzet, dzamija, dzep, dzez, dzezva, dzip, jeredza, fildzan, hodza, patlidzan, pidzama, Sandzak, srdzba .

131.

2.

c

prema osnovnom

ispred b

c,

.

jer zbog razlike

u zvucnosti

u torn polozaju ne dolazi: jednadzba jednaciti narudzba naruciti predodzba predociti :

:

:

132. ja,

svjedociti svjedodzba udzbenik uciti urudzbeni uruciti :

:

:

.

.

.

3. u sufiksima turskog podrijetla -dzija, -dzinica: bostandziburegdzija, cevabdzija, govordzija, racundzija, sesirdzija

cevabdzinica

.

.

.

.

.,

.

.

GLASOVI

133.

Razumljivo

je

I

.

GLASOVNI SKUPOVI

da dz dolazi u oblicima

i

£9

izvedenicama od

tih

rijeci:

—

dzepa, dzepu, dzepic, dzepni, dzepar, dzeparac, diedzep povina;

predodzbeni, udzbenicki, bostandzijski 134.

Kad

.

.

dz obiljezava suglasnicki skup d-z, receno je u

t.

2.

SUGLASNIK D 135.

Suglasnik d zvucni je parnjak bezvucnoga 1.

u rijecima kojima postanak

Nalazi

c.

nije vidljiv

i

se:

u izvedenicama

od njih: cada, dak, davao, Duro, durdica, evandelje, lada, leda, meda,

orude, rda,

smed

cada — cadav, viti,

136.

2.

.

.

cadavac, cadavica, Cadavica, cadavicki, cada-

cadavost, cadenje, caditi, zacaditi

u oblicima

gladu mladi viden

vidjeti :

glodati :

:

grozde

:

:

obraditi

d:

dogoditi se

:

osloboditi

:

gradanin grad grada graditi obradivati

.

dogadati se dogadaj oslobadati osloboden oslobodenje oslobodenik oslobadanje

mlad

glodem

.

izvedenicama na mjestu osnovnoga

glad

:

:

:

i

.

.

.

grozd

SUGLASNIK H 137.

Suglasnik se h pise gdje

cuva u izgovoru,

i

mu

je

po podrijetlu mjesto

i

gdje se

to:

1.

na kraju nastavka

a)

u genitivu mnozine pridjeva, zamjenica

ili

kao nastavak: i

promjenljivih

brojeva: cvrstih, lijepih, rijetkih, rjedih, cijih, necijih, svih, cetvrtih, sezdesetih;

GLASOVI

30

I

GLASOVNI SKUPOVI

b)

u

1.

lieu jednine aorista

c)

u

1.

lieu jednine kondicionala: ja bih (npr. ja bih zelio,

— cuv ah, vodah; ali

on

ona

bi zelio,

i

imperfekta: rekoh, ispekoh, cuh

bi zeljela).

2.

u suglasnickom skupu hv:

U

hrvatskom

hvala, hvalospjev, pohvala, zahvala, Hvar, hvarski, hvat, hvatati i dr. 138.

knjizevnom jeziku pravilan izgovor buha, duhan, gluh, kihati, kihnuti, kuhar, kuhati, lijeha, muha, pastuh, protuha, snaha, suh, uho, pa samo tako treba i pisati. Isto je tako i s posudbenicama historija, historijski, historicar je

koje se mogu upotrebljavati uz domace rijeci povijest, povijesni, povjesnicar. 139.

Zbog dvojake uporabe u hrvatskoj knjizevnosti i u narodnim govorima dopusteno je uz rda, rdav, rdati, rvati se, rvanje, rvac, rzati pisati

i

hrda, hrdav, hrdati, hrvati

se,

hrvanje, hrvac, hrzati.

Suglasnik se h ne pise u rijecima:

140.

u kojima ga nije bilo ili se reduciralo, kao sto su: lako (ne: lahko), meko (ne: mehko), nauditi (ne: nahuditi), odlanuti (ne: od1.

lahnuti), povenuti (ne: povehnuti), trunuti (ne: truhnuti), ridovka (ne: hridovka); 2.

tako

i

je odavno zamijenjen sa v ili j, pa se sada jedino govori: azdaja, buzdovan, marva, proja.

u kojima

PROMJENA L Promjena

141.

I

u

o provodi se

u

O

na kraju sloga dosljedno u ovim

kategorijama: a)

u muskom rodu jednine glagolskog priloga radnog:

cuo,

mijesio, vidio, zivio; b)

u imenica muskog

koji su ispred zavrsnog

-I

zenskpg roda i pridjeva muskog roda imali nepostojano a: kotao, posao, ugao, i

misao; nagao, zao;

u imenica zenskoga roda koje se od glagolskih osnova tvonastavkom -nica: cekaonica, citaonica, ucionica. c)

re 142.

Razlicito se ponasaju imenice

na

-lac.

GLASOVI

1. Jedne mijenjaju kao npr. N jd. davalac

Z

u

I

o

GLASOVNI SKUPOVI

31

u svim padezima osim

JV jd.

i

G

mn.,

— G davaoca — N mn. davaoci — G mn. davalaca, mislilac — mislioca — mislioci — mislilaca, rukovodilac — rukovodioca — rukovodioci — rukovodilaca Toj jd.

i

kategoriji pripadaju imenice tuzilac i branilac pravilne izvedenice tuzilastvo, branilastvo. 2.

Druge imenice ne mijenjaju

Z

u

o:

dr.

prema kojima su

tkdlac

—

—

tkalca bijelaca, tobolac

— tkalci — tkalaca, bijelac — bijelca — — tobolca — tobolci — tobolaca. U trecoj je skupini oblik bez promjene obicniji kao npr. — stolaca, kolac — kolca — kolci — kostolac — stolca — — — dolac dolca dolci — dolaca. Oblici promjenom, doca — mn. doci, koca — koci, stoca — stoci su obiljezeni. bijelci

3.

stolci

laca,

s

tj.

stilski

143.

Ima i nekoliko pojedinacnih usporednih likova sa Z i o. Ces6i su bez promjene: doZ, sokoZ, soZ, stoZ, vol, krilce, selce, bijel, cijel, odjel i dr. Rjedi su so, soko, sto, vo, krioce, seoce, bio (= bijel), cio, odio,

predio.

SUGLASNIK 144.

J

Suglasnik se j pise izmedu samoglasnika i-a, i-e, domacim i stranim rijecima ako nisu slozenice. Dakle:

i-i,

i-u

u

Marija, financija, investisalmijak, socijalist, materijalizam; genitivi jednine radija (prema jd. radio i radij), studija (prema N. jd. studio i studij), Leopardija (prema Leopardi), Plinija (prema 1.

i-a: kutija, rakija, Azija, Ilija,

cija, varijacija, gladijator,

N

Plinije).

145.

Imenice koje po gornjem pravilu zavrsavaju na vaju suglasnik j u pridjevima na a) -in: rakijin, Ilijin,

-ija

zadrza-

Marijin;

b) -ski: azijski, financijski, investicijski, varijacijski. 146.

Jednako se tako vladaju i pridjevi od imenica na docetno -ij: aluminijski (prema aluminij), radijski (prema radij), studijski (prema 2.

studij).

gepadezu:

i-e: dijeta, higijena, hijeroglif, orijent, pijetet, Plinije;

nitivi jednine

imenica zenskoga roda

i

oblici jednaki torn

kutije, rakije, Azije, Marije, financije; instrumental! jednine: ra-

.

GLASOVI

32

I

GLASOVNI SKUPOVI

dijem (prema radij i radio), studijem (prema studio i studij), Leopardijem (prema Leopardi), Plinijem (prema Plinije). 3.

i-i:

ciji,

drukciji, svaciji; dativi

i

lokativi jednine: kutiji,

komparativi: glasniji, Ijubezniji,

Aziji, Iliji;

savitljiviji, vredniji.

4. i-u: milijun, pijuk, trijumf, trijumvirat; dativi jednine: radiju, studiju, Leopardi ju, Pliniju.

Suglasnik se

147.

1.

j

i

lokativi

pise takoder:

izmedu e-a na kraju Medeja;

rijeci

u

N

jd.:

epopeja, ideja, Koreja,

livreja, matineja, 2.

mo,

pijte,

Ne

148. 1.

iza

samoglasnika i u imperativu: ne ubij, ne ubijmo, ne ubijte.

pise se

J

lijmo,

lijte, pij, pij-

j:

izmedu samoglasnika a ) gdje

lij,

i-o:

e ° postalo od

I:

bio, cinio; dio, mio, dioba, mislioca,

rukovodioca; b)

u posudbenicama:

2.

u slozenicama

a) i-a:

sociologija, patriot, violina

.

.

.

sa:

antialkoholicarski, prianjati,

b) i-e: arhiepiskop, c)

i-i:

antiimperijalisticki,

d) i-o: iole, prionuti, e)

i-u: priuciti,

nadriumjetnicki.

3. izmedu bilo koja dva samoglasnika (izuzevsi pravilo 147.), ako prvi samoglasnik nije i: naime, zaista, maestral, dvanaest,

Husein, kaleidoskop, idealan, idealist, realizam, doista, heroizam, oaza, poezija, obuimati, uime. seiz,

GLASOVNI SKUPOVI 149.

IJE

i

JE

U

hrvatskom knjizevnom jeziku neke rijeci iste osnove i pojedini oblici iste rijeci imaju na istom mjestu razlicite glasovne Te skupove: ije, je, e, i, npr. dio-dijela-djelic, crijep-crepic promjene nisu nepredvidljive nego tvore odredeni sustav. Ako se kao polaziste uzme osnovna rijec (nominativ, infinitiv, pozitiv) pa se promatra kad se ti skupovi mijenjaju i kako se mijenjaju, sustav se moze prikazati u dva osnovna pravila i pet ostalih. .

.

.

.

GLASOVI

I

.

.

.

GLASOVNI SKUPOVI

33

I.

Ako

150. i

se

osnovno

je

rijecima postaje 1.

ije,

dulji, u jednim tipovima a u drugima samo je. u ovim tipovima i rijecima: glagolskim imenicama ako u

Duljenje kratkoga je daje

ije

u nesvrsenim glagolima i svrsenom obliku nije u osnovi rijec mjera, mjesto a)

i

sjesti:

dospijevdnje nadjeti: nadijevati, nadijevdnje oddljeti: odolijevati, odolijevanje podsjeci: podsijecati, podsijecdnje razumjeti: razumijevati, razumijevanje sagorjeti: sagorijevati, sagorijevanje zapovjediti: zapovijedati, zapovijedanje zastarjeti: zastarijevati, zastarijevanje dospjeti:

dospijevati,

Ako i

sjesti,

151.

nica

je u osnovi glagola i glagolske imenice rijec mjera, mjesto tada se dugo je ne pise sa ije, nego samo sa je (v. t. 162.).

b)

prema osnovnom

i

slozenica sa -zreti:

e,

i

u

letjeti,

leci,

liti,

njihovih sloze-

letjeti: lijetati, lijetanje

doletjeti: dolijetati, dolijetanje

poletjeti: polijetati, polijetdnje

.

.

.

leci: lijegati, lijeganje

podleci: podlijegati, podlijeganje zaleci: zalijegati, zalijeganje

.

.

dozreti: dozrijevati, dozrijevanje

nazreti: nazrijevati, nazrijevanje sazreti: sazrijevati, sazrijevanje liti:

.

.

.

lijevati, lijevdnje

nalijevanje proliti: prolijevati, prolijevanje naliti: nalijevati,

Prema

liti i

.

.

njegovim slozenicama upotrebljava se

nje, nalivati, nalivanje, prolivati, prolivanje

152.

.

i

livati, liva-

.

U

tvorbi imenica od glagola s predmetkom .pre- u jednih se imenica to pre- dulji pa imamo prije-:

prijekor

prema

prekoriti

prijelaz

prijenos

„

prelaziti

prijepis

prijedlog

„

predldziti

prijelom

„

prelomiti

prijevod prijevoz

prema

prendsiti

„

prepisati prevoditi

„

prevoziti

,,

.

.

.

GLASOVI

34

u drugih

I

.

.

GLASOVNI SKUPOVI

ostaje pre-:

prSgib, prSgled, prekid, prelet, premaz, pr&pad, pr&pjev, pr&plet, pr&rez, presjek, preskok .

Sve takve obicnije 153.

rijecl

.

popisane su u pravopisnome rjecniku.

Glagol umjeti i njegove slozenice, slozenice -spjeti i glagol smjeti imaju u prezentu ije:

— umijem izumjeti — izumijem razumjeti — razumijem sporazumjeti — sporazumijem smjeti — smijem imaju

ije

i

i

— prdhtijem — ushtijem — dospijem — prispijem — uspijem

umjeti

Skup

sa -htjeti

prohtjeti ushtjeti ddspjeti prispjeti uspjeti

.

glagolske imenice umijece, dospijece

.

i

pri-

spijece.

Glagol sjeci

154. je,

drugima

a u

i

sijecem,

sjeci,

njegove slozenice imaju u jednim oblicima

ije:

sij^6e§

.

.

sij&cijah, sjeka'o,

sijekuci,

sijeci,

.,

sjekla, sj&cen;

odsjeci, odsijecem, odsijeces'

.

.,

odsijeci, odsjekoh, odsijece,

odsjekosmo, ddsjekavH, ddsjekao, odsjekla, odsjec'en.

Tako

je

i

u glagola

isjeci, nasjeci, opsjeci, podsjeci, pdsjeci,

presjeci, prdsjeci, rdsjeci, sdsjeci, usjeci, zdsjeci. 155.

Glagoli bdjeti, vreti i njihove slozenice uz prezent bdim, vrim, vri§, provrim, prdvris prdbdim, probdiS ., ., ., prdbdijem, vrijem, probdijeS imaju i bdljem, bdijeS ., ., provrijem, provrijes vrljes ., bdi§

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

Glagol zreti u znacenju gledati, obican u slozenici ndzreti, obazrem, pr5obdzreti, prdzreti ima prezent ndzrem, nazres zrem ... a zreti u znafcenju sazrijevati: zrem, zrijem i zrim, sazrem, sazrijem, sazrim .

.

156.

U

mnim; jelo

2.

.

,

.

pojedinacnim rijecima imamo:

htijenje

157.

.

U

i

(uz

prema

htjenje)

pijevnica, pijevac, pijetao

sijelo

prema

duljenjem ne postaje

prema

odjeti, dpjevati

ostalim tipovima ije,

i

mnljenje prema

htjeti;

i

mriiti,

pjevati; odijelo, opi-

sjesti.

u preteznoj To se zbiva:

rijecima, koje su

nego samo dugo

je.

vecini,

.

.

.

GLASOVI

153.

.

GLASOVNI SKUPOVI

I

35

u genitivu mnozine:

a)

—

—

mjesta, djelo djeld, mjesto koljend medvjedd, kdljeno

b) ispred

159.

.

.

—

.

vjera

— vjera,

mddvjed

—

.

dva suglasnika od kojih

je prvi

I,

Ij,

n, r, v:

djelce, ponedjeljak — ponedjeljka, nedjelja — nedjelo zasjenak — zasjenka, kdljeno — koljence, smjer — smjerna — smjerno — smjernica — smjernost, vjera — vjerna — vjernik — vjernost, vldjeti — vidjevsi, pozeljeti pozeljevsi, probdjeti — prdbdjevsi

—

djeljni,

.

.

U

pridjeva vjeran, smjeran dugo je postalo je analogijom prema smjerna, vjerna. 160.

c)

u slozenica tipa kutomjer, polumjer, toplomjer

161.

d)

u imenica od mila

i

...

izvedenica od njih:

djevojka: djeva, djevin, djevac: djed: djedo, djedin; Stjepan: Stjepo, Stjepin, Stjepov

162.

.

.

e) u nesvrsenih glagola i izvedenica od njih ako su osnovi rijeci mjera, mjesto i sjesti:

im u

zamjeriti: zamjerati, zamjeranje, zamjeralo; namjestiti: namjestati,

danje

.

namjeHanje, namjeHalo;

zasjesti: zasjedati, zasje-

.

uz rjede: zamjerati, zamjeranje, ndmjestati, namjestanje, za~ sjedati, zasjedanje

Ako u sto

163.

dugoga f)

.

.

osnovi glagola nisu rijeci mjera, mjesto je dolazi ije (v.

t.

u imenica izvedenih sa

164.

— obxljezje, sredbvjek — sreddvjecje, — tisucljece — pr&maljece

u ovih rijeci: mjerbv prema mjera; g)

sjesti,

tada mje-

-je:

biljeziti

Ijece

i

150.).

.

Ijeto

— deset-

.

i

prema vjest; raznjeziti se, rdznjezenbst (uz raznjeziti se, rdznjezenbst) prema njezan; pjev prema pjevati; bdjenje prema bdjeti; htjenje (uz htijenje) prema htjeti.

vjeStac, vjescev

.

.

GLASOVI

36

I

.

.

GLASOVNI SKUPOVI

II.

165.

Ako

tada daje samo kratko je, a samo e iza stalne suglasnicke skupine u kojoj je posljednji suglasnik r: se

osnovno

ije krati,

— bjelina, cijena — cjenik, mlijeko — mljekar, smije— ocjenjivati, vijek — vjekovati san — smjesnijl, vrijeme — vremena — vremenit, zdrijebe — zdrebeta — zdrebence, vrijedan — vredniji — vredndta, brijeg — bre— otreznjdvati zuljak — bregovit, bijel

ocijeniti

.

otrijezniti

166.

.

.

.

Ako suglasnicka skupina nije stalna, kao sto jest u vrijeme, vrijedan, zdrijebe, brijeg, trijezan ., nego nastaje sastavom slozenice, tada j ostaje kao da suglasnicke skupine i nema: .

.

odrjesenje, ddrjesit, odrjesito, ddrjesitost, odrjesivati, odrjeodrjesnica, razrjedenje, razrjedivanje, razrjedivati, rdzrjesnica sljiv,

.

-

167.

Izuzetak je od toga pravila jedino imenica ogrjev modrjeti i pomodrjeti.

168.

Buduci da se dugi od kratkih slogova jasno razlikuju, II. pravilo ne treba potanje obrazlagati. Potrebno je samo uvjezbati svjesno razlikovanje dugih od kratkih slogova. Ipak, kako potpunoj sigurnosti mnogo pomaze kad se zna u kojim se to sve kategorijama zbiva, bit ce korisno da ih navedemo.

To

169.

se zbiva

u ovim kategorijama

i

i

glagoli

rijecima:

1. u svim slogovima ispred naglaska jer u hrvatskom knjizevnom jeziku ne moze ispred naglaska biti dug slog, a prema tome

ni 170.

skup

ije:

u izvedenicama koje imaju naglasak na sufiksu, a to su imenice na -ota, -oca, -iirina, -ance, -ence, -asce, -esce, neke na -ina i pridjevi na -ovit, -evit: a)

Ujep

— — —

— — — — — — — cje— — bjelina, — — Ijekdvit, brijeg — bregovit,

sljepdca, trijezan grehota, slljep Ijepota, grxjeh zvjezdurina, treznoca, smijeh smjehurina, zvijezda gnjezdasce, bijel bjeldnce, dijete djetence, gnijezdo

—

tljelo

tjelesce, bijel

lovit, Ixjek

mij&sati

cijel

cjelina, cijel strijela

— mjeSdvit.

Imenice na -ance, -ence, -aSce i -esce glasak, ali uvijek imaju samo je: djete§ce

.

mogu .

imati

i

strelovit,

drugadiji na-

.

.

.

.

GLASOVI

I

GLASOVNI SKUPOVI

Nijedna izvedenica sa -ina nema glasak ispred sufiksa (v. t. 183.). 171.

ije,

samo

u imenicama naglasnoga tipa kovdc imenice na -ac, -ar, -as i mnoge na -ik: b)

37

sto

—

neke imaju na-

kovdca, a to su

— mjenjac, mlijeko — mljekar, cvijece — cvjecdr, — cjevds, zvijezda — zvjezdas, cijena — cjenik, sijeno

mijenjati cijev

— 172.

sjenik

.

.

.

u svim imenicama

c)

izvedenim od imenica m.

pripovjeddcica,

cjepacica,

ca, sljepdrija

173.

z. r.

.

cvjecdrica,

mljekdrica,

r.

pod

b):

svjecdri-

.

.

u dijelu slozenice ispred naglaska:

d)

bjelouska, bjelogdrica, sjenokosa, zvjerokradica, cjelovecernji

174.

.

.

e) u svim nesvrsenim glagolima na od svrsenih sa ije:

dodijeliti

—

-ivati, -dvati

—

izvedenim

—

dodjeljivati, ocijeniti ocjenjivati, pobijediti pobjedivati, zamijeniti zamjenjivati, osvijetliti osvjetIjdvati, obavijestiti obavjestdvati, iskorijeniti iskorje-

njivati,

—

povrijediti jeciti

—

rijesiti

—

—

rjesdvati,

istrijebiti

povredivati, otrijezniti

— sprecdvati

.

.

—

— —

—

istrebljivati,

otreznjdvati, spri-

.

Valja imati na umu da i svi oblici svrsenih glagola imaju a nesvrsenih je premda se naglasak mijenja: ocijeniti: ocijenim, dcijenis

ocjenjujem,

ocjenjivati:

ocjenjivao

.

.

.

.,

ije,

ocijeni!, ocijenivsi, ocijenio

ocjenjujes,

ocjenjuj!

.

.

ocjenjujuci,

.

Posebno valja imati na umu da glagolski pridjev trpni svrsenih glagola ima ije: dodijeljen, iskorijenjen, ocijenjen, osvijetljen, pobijeden, otrijeznjen, undprijeden, upotrijebljen .

I i

osnovne

u

ije,

kao

rijeci:

zdslijepljendst

f)

.

izvedenice na -ost od tih glagolskih pridjeva imaju obdvijestenost,

iskorijenjenost,

175.

.

.

povrijedenost,

uvrijezenost,

.

ostalih rijeci:

tljelo

—

tjelesa

—

— dijete — bjeldsati se — objeloddniti, bljeg

tjelesina

djetence, djeticak, bijel

—

tjelesce

utjeldviti,

.

.

,

GLASOVI

38

—

I

.

.

— bjegunstvo — bjegunica, — vjekovati, — svjetlucati

176.

2.

kad

177.

a)

u nejednakosloznih imenica

dijete

—

lijen

svijetliti

bi se

skup

ije

.

.

GLASOVNI SKUPOVI

bjegunac

vijek

.

se

Ijencdriti,

.

nasao na mjestu gdje je slog kratak, f to: sr. r.:

— djeteta, zvijere — zvjereta, zdrijebe — zdrebeta, — vremena, nevrijeme — nevremena, poluvrijeme

vrijeme

poluvremena 178.

b)

.

.

u dugoj mnozini koje u jednini imaju postojan naglasak:

— bijega, bjegovi, bijes — bijesa — bjesovi, snijeg — snljega — snjegovi, stijeg — stijega — stjegovi, svijet — svijeta — svjetovi, vijek — vijeka — vjekovi, lijevak — lijevka — Ijevkovi, korijen — korijena — korjenovi bijeg

.

179.

Ako

je

.

naglasak u jednini nepostojan, u dugoj mnozini

ije

ostaje:

— lijeka — lijekovi, dlo — dijela — dijelovi, tijeka — tijekovi, brijest — brijesta — brijestovi. lljek

Kratka mnozina svih imenica ima korijeni

180.

c)

.

ije: bijezi,

—

tljek

brijezi, sriijezi,

.

u komparativu

i

superlativu svih pridjeva

i

priloga;

blijed — bljedi — najbljedi, bijedan — bjedniji — najbjed— IjepH — najljepSi, razgovijetan — razgovjetniji — najrazgovjetniji, prljek — preci — najpreci, vrijedan — vredniji — najvredniji, trijezan — trezniji — najtrezniji niji, lijep

.

181.

d)

u svim pridjevima naglasnoga

nalazio se slog sa je ispred naglaska

.

tipa gologlav, bez obzira iza njega:

ili

bjeldkos, sjedokos, Ijepook, Ijevdruk, dragocjen, skupocjen, kratkovjek, dvdstjen, debeldstjen .

182.

183.

e)

u prvom slogu slozenih imenica

.

tipa nogomet:

bjelokost, cjevovod

.

ali kolosijek ... (za

razliku od pridjeva kao drvosjek

f)

.

.

u izvedenicama koje imaju kratke naglaske, a

ce sa sufiksima:

.

.

.)

to su imeni-

.

.

GLASOVI

.

.

GLASOVNI SKUPOVI

I

39

-id, -cic, -telj,

-cica, -ara, -ina, -iljka,

-ulja, -u§a, -ba, -i§te i

pridjevi sa sufiksima

-an, -ahan, -ast, -kast, -cat, -it, -iv, -Ijiv:

cvj&tic, brestid, bjeSHc, korjencid,

izvjestitelj,

iskorj&nitelj,

uvr&ditelj, cj&v£ica, mljekara, cvjetina, svjetina, crepina, cjddiljka, mljekulja, cvj&tu§a, pljenidba, primjedba, sljedba, lj&ciliSte,

mrestiliHe, streliste

. . .

pjescan, zvjezdan, bljS&ahan,

zvjezdast, strelast, bjelkast, bj&lcat, cjelcat, rj&6it, vj&6it, korjenit, neizbjeziv, neprocjenjiv, uvredljiv .

184.

U

genitivu mnozine imenica« nepostojano a: g)

z.

.

roda na -ijevka kad dolazi

— — —

dvocjevaka dvocijevka, dvdcijevke, jednocjevaka jednocijevka, jednocijevke, popjevaka popijevka, popijevke,

Od kolijevka je kolijevaka i Kad nema nepostojanog a, jevki, pdpijevki, kolijevkl

185.

.

.

.

koljevaka. ostaje ije: dvocijevkl, jednoci-

.

Imenske izvedenice sa sufiksima

-a, -ac, -ak, -anin, -cina, -ica,

-ik, -je, -ka, -ko, -lo, -nica, -onja, -stvo

i

pridjevske sa ~{a)n,

-ni,

imaju razlicite naglaske pa prema tome jedne izvedenice zadrzavaju osnovno ije, a druge ga krate. (Sve takve rijeci navedene su u pravopisnom rjecniku.) -ov, -ski

III.

186.

1.

Ispred o mjesto

—

cljel

Ostala pravila

ije ili je dolazi

—

do; dijela

.

ddnijeti, donijela, ali do-

.

Jedino je sjeo, ddsjeo, zapddjeo Pridjevi su samo vreo i zreo. 187.

i:

dio; zivjeti, zivjela, ivojelo, ali zivio;

vidjeti, vldjela, vidjelo, ali vidio;

nio

samo

Usporedivanjem stu e ispred

j i Ij

s

i

vreo, zreo uz vrlo, zrio.

ekavskim izgovorom vidi se da

nalazi

i:

se

na mje-

.

.

.

GLASOVI

40

ekavski: beleznik

grejati,

I

GLASOVNI SKUPOVI

smejati,

vejati,

vejavica,

smijati,

vijati,

vijavica,

beleg,

beleska,

biljeg,

biljeska,

.

.

ijekavski: biljeznik .

grijati,

.

Vecina je tin ijekavskih likova opcenito usvojena, ali se u grijesi. Valja imati na umu da je u hrvatskom knjizevnom jeziku pogresno upotrebljavati ekavske likove prevejan, preve-

nekima

janac, provejavati

treba: previjan (bolje: prepreden, lukav), ., previjanac (bolje: prepredenjak, lukavac), provijavati (prozima.

.

ti)...

188.

Prema osnovnom teci prema tact, taknuti, -ticati:

glagoli

2.

a

dotjecati

izvedenice imaju -tjecati,

doteci

:

istjecati

i

doticati

isteci

natjecati

:

optjecati

:

potjecati pritjecati

isticati

nateci opteci poteci

:

naticati

priteci

:

:

:

priticati

:

steci

sticati

:

uteci

uticati

:

.

staci

:

:

:

se razlikuju .

pritaci

:

:

.

:

utaci zaticati zataci spotaci spoticati

zatjecati zateci protjecati protedi

Prema tome

nataci optaci potaci

:

opticati

utjecati

canje, utjecaj

istaci

poticati

stjecati

dotaci

:

:

i

imenice: natjecanje, stjecanje, utjesticanje, uticanje

od imenica naticanje, :

.

.

.

Valja razlikovati:

189.

Dobar

se ucenik istice,

lijencinu poticemo

a rok istjece;

na rad, a vecinom potjecemo

Vrbas utjece u Savu, natjecatelji se natjecu,

cu

Katkada

bi bilo

veoma

iz se-

Ijackih i radnickih obitelji; a stap se u zemlju utice; a papuce se na noge nati.

.

neprilicno kad ne bismo pazili na tu

u recenici: Zagrebu bi se natjecali

razliku, npr.

U 190.

3.

a

-iti

Neki glagoli od s drugim:

bijeljeti

cmjeti

—

iste

recitatori amateri iz citave zemlje.

osnove imaju

postajati bijel „

cm

-jeti s

bijeliti

crniti

jednim znacenjem, ciniti sto bijelim ,,

„

crnim

..

GLASOVI

I

GLASOVNI SKUPOVI

— postajati modar omiljeti — postati mio

modriti

modrjeti

opustjeti

„

ozivjeti 191.

4.

pust

„

oslijepjeti

omiliti

slijep

ziv

„

Ijekavski zamjenicki

41

— sto modrim — uciniti milim ciniti

opustiti

„

pustim

oslijepiti

„

slijepim

oziviti

„

zivim

.

.

.

pridjevski likovi na -ijeh, -ijem(a), i nijesam, nijesi, nije-

i

npr. tijeh, dragijeh, tijem, dragijem(a),

smo danas su zastarjeli oblici posebnom stilskom obiljezenoscu. .

.

.

nisam

-ih, -im(a),

192.

.

i

mogu

se upotrijebiti

samo

Stilski su neutralni oblici

s

na

.

Nacelo da se vlastite imenice (prezimena, zemljopisni naupotrebljavaju prema izgovoru kraja iz kojega potjecu vrijedi i za imenice ove kategorije: Belostenec, Nemcic, Belie, Cvitkovic, Cvjetkovic, Cvetkovic, Medvednica, Drinovci, Drenovci, Osijek, Licki Osik 5.

zivi)

.

.

Dakako, ako u knjizevnom jeziku nije usvojeno drugacije, npr. Rijeka. *

*

Poznavanje za pravopisom

tih pravila

*

omogucuje da bez

cestih posezanja

velikom sigurnoscu upotrebljavamo pravilne oblike. Tada mozemo poci od normalnoga jekavskoga izgovora pa znati da se svako dugo je pise ije osim tipova navedenih u pravilu I2 (t. 150. 156.), npr. cvjet, mjeh, Vjek, Vjekovi, ml'jeko, svjeca, zvjezda, djeliti, djelak, primjeniti, primjenjen, kukurj&kas

—

ti

.

.

.

treba pisati cvijet, mijeh, lijek, lijekovi, mlijeko, svijeca,

zvijezda, dijeliti, dijelak, primijeniti, primijenjen, kukurijekati.

Ulozen ce se napor visestruko isplatiti jer ne samo da to omogucuje pravilnu upotrebu knjizevnoga jezika, a time i sve prednosti koje iz toga proizlaze, nego i maksimalno iskoristavanje prednosti koje nam pruzaju njegove razlikovne mogucnosti, jer nije svejedno napisali mi:

Zena

Zena sijedi. u novom odjelu. Radio je u novom Neke zene uspjevaju svojom Ijepotom. Neke zene uspijevaju svojom Ijepotom. sjedi.

Radio

je

Kuca

je gorjela.

Kuca

je gorila.

odijelu.

GLASOVI

42

194.

I

GLASOVNI SKUPOVI

Osim primj era navedenih valja razlikovati:

u pravilu

— turski plemic — bez sna — deci decilitar deva — pustinjska zivotinja

IIl2,s

(t.

188.

—

190.),

— bjezanje — veoma srdit — djeci dat. od djeca djeva — djevica

beg bdsan

bijeg bij$san

djela

dijela

djSlu, djelom djelo tzrekom instr. od izreka kdrenje gl. im. od koriti

dijelu, dijelom dio izrijekom pril. eksplicite korijenje zb. im. od korijen

leta, letu

Ijeta, Ijetu

letom

Ijetom

:

— —

:

let

— ljevoruk covjek mid — pcelinji proizvod meden — od meda, sladak mesni meso nema — od nemati ddjelu — DL od 6djel otesan — istesan pisama — gen. mn. od pismo preko — (preko kuce) privesci — nom. mn. od privezak razrediti — rasporediti razredivati — razvrstavati u razrede, vrste razredivanje — rasporedivanje redak — um. od red rediti — praviti red redenje — zaredivanje sjedim — stanje jela selo — naselje sjelo — sjeo Ije'vak

:

3.

1.

prij.

sjedjeti,

ti-

s.

r.:

sinom sin sjena, sjSnom sjSna sina,

— —

:

ljeto

:

lijevak — naprava za vanje mjed — mesing mjeden — od mjedi mjesni mjesto nijema — od nxjem odijelu — DL od odijelo otijesan — malo tijesan pjesdma — gen. mn. od pjesma prij&ko — (on je prijeko) privjesci — nom. mn. od privjesak razrijediti — uciniti Sto jetkim razrjedivati — Sto rjedim razrjedivanje — cinjenje rjedim rijedak — koji nije cest — §to rijetkim rijedenje — uciniti §to jetkim dim — postajati lije-

:

z. r.

pril.

ri-

ciniti

rijediti

ciniti

ri-

sijedjeti, sift

sijed sijelo

— posijelo

:

:

sijena,

sljenom

:

sljeno

GLASOVI

I

GLASOVNI SKUPOVI

— mljecni proizvod svet — neporocan telesce — malo tele treska — buka uspjevati — zapjevati uspe — prez. od usuti vinca — gen. od vince zdhtjevd — gen. mn. od sir

3.

1.

— siv svijet — zemlja tjelesce — malo trijeska — otpadak drveta uspijevati — polaziti za rukom uspije — prez. od uspjeti vijenca — gen. od vijenac zdhtijevd — prez. od sljer

ljudi,

tijelo

3.

1.

zahtijevati

kavski govor nema takve razlikovne mogucnosti pa rijeci koje se nalaze u hrvatskome knjizevnom jeziku. Danasnji je hrvatski knjizevni jezik utemeljen na ijekavskom govoru i na njemu je izgradio svoj sustav vrijednosti pa bi za Hrvate bio golem nazadak kad bi mijenjali svoj tip knjizevnog jezika.

Ekavski

u njima

i

i

i

nema nekih

ZAMJENJIVANJE SUGLASN1KA 196.

1.

3.

zahtjev 195.

43

H

K, G,

S

sa C, Z,

k, g, h ispred i zamjenjuju se suglasnicima c, z, s> pojava nije opcenita, u mnogim se rijecima, pa i citavim kategorijama ne vrsi, npr. u pridjevima, usp.: veliki junaci, dragi supruzi, tihi dusi U onim kategorijama u kojima se vrsl obicno ima izuzetaka, cesto veoma mnogo, tako da nismo uvijek sigurni

Suglasnici

ali ta

.

.

.

koji oblik treba upotrijebiti.

javu prikazati

i

Zbog toga

u pravopisu, iako

je to

veoma korisno tu poinace izrazito grama ticka je

pojava.

U

197.

gola

I.

sprezanju je ta pojava rijetka. Javlja se u imperativu glavrste koji u 3. 1. prezenta zavrsavaju na -ku, -gu:

peci, pecimo, pecite

red, recimo, recite

:

:

peku reku

teci,

tecimo, tecite

strizi,

gu.. 198.

:

teku

strizimo, strizite

:

stri-

.

U sklanjanju je ta pojava cesca. U mnozini imenica m. r. ispred nastavaka opca pojava. Zbiva se u svim na§im rijecima

-i, i

-ima gotovo je

preteznoj ve6ini

stranih: vojnici,

bolesnici,

vrazi, prebjezi,

uzdasi, orasi, vojnicima,

.

.

GLASOVI

44

.

.

.

.

.

GLASOVNI SKUPOVI

I

bolesnicima prema vojnik, bolesnik, vrag, prebjeg, uzdah, orah arci, manijaci, dijalozi, arheolozi, kirurzi, silinzi, monasi, patrijarsi, arcima, manijacima .

.

.

.

.

.

.

199.

Izuzetak mogu biti neke nase dijalekatske rijeci, kao sto su muzeki pajceki, muzek pajcek a od stranih mag magi, bronhi, streptokok streptokoki, Bask Baski, tango bronh tangi i imenica Pelazgi, koja se u jednini ne upotrebljava.

—

— —

— 200.

.

—

.,

.

.

—

—

U dativu i lokativu jednine imenica a-deklinacije postoji znatno kolebanje. U mnogim se imenicama normalno vrsi: majci, djevojci, nozi, knjizi, svrsi noga, knjiga, svrha .

prema majka, djevojka,

.

.

.

Obicno se vrsi u imenica, posebno duzih, koje ispred imaju samoglasnik:

-ka, -ga

buci, muci, istrazi, vlazi, zadruzi, oznaci, poruci, logici, fizici,

matematici 201.

Ali a)

ima

.

.

rijeci

u kojima se uopce ne

u imenica odmila

baki, seki, koki, zeki b)

s

osnovom na

.

u imenica koje zavrsavaju na

-cka, -zga, -sha: .

.

.

u imenicama na -ka izvedenima od pridjeva:

crnki, plavki, blondinki d)

k:

.

kocki, mazgi, tezgi, drozgi, pashi c)

vrsi:

u etnicima

z. r.

.

.

na -ka:

Banacanki, Karlovcanki, Slavonki, Zagrepcanki e)

imaju

u stranim rijecima, opcim

.

vlastitim koje ispred -ka

Uglavnom

maski, frizerki, Volgi

se

.

.

i

-ga

.

ne vrsi ni u osobnim imenima:

Anki, Branki, Milki, Dragi, Duki, Luki 203.

.

jos koji suglasnik:

algi, sfingi,

202.

i

.

.

.

.

Pretezno se ne vrsi u imenica na -cka, -cka, -tka: macki, vocki, tetki, gatki, motki, patki .

ali:

zagonetki

krleci, bitki

i

i

zagoneci, pripovijetki tocki i tocci

bici,

.

.

.

i

.

pripovijeci, krletki

i

.

GLASOVI

204.

I

GLASOVNI SKUPOVI

U

ostalim se kategorijama vrsi

a)

u zemljopisnim imenima:

i

ne

45

vrsi, npr.:

Banjaluci, Lici, Rijeci, Ajrici, Americi, Boki i Boci; Pozegi Gradiski obicnije je nego Pozezi, Gradisci; Meki.

i

.

b)

u opcim imenicama:

snahi

i

snasi, guski

i

gusci, buhi,

Kao

muhi, juhi, rjede busi, musi,

papigi ...

jusi; johi, epohi, psihi,

sto primjeri pokazuju, cvrsta su pravila rjeda

gim slucajevima valja

gledati

u pravopisni

pa u mno-

rjecnik.

JEDNACENJE po ZVUCNOSTI 205.

Suglasnici se dijele na

zvucne:

d

\b

bezvucne:|p

Kad

se

u

k

t

Suglasnici c

206.

g

i

z s

z s

d

dz

v

— —

c

c

f

c

h

h nemaju svojih parnjaka.

rijeci

nadu dva suglasnika

razlicita

po zvucnosti,

jednace se po ovim pravilima: suglasnik mijenja ispred bezvucnoga u svoj 1. Zvucni se bezvucni par. Zato valja pisati primjerice

Od a)

zubac

mn.

zupci

sladak

z.

slatka

bogac dolazak tezak oraedak

mn. mn.

bokci

z.

r.

teska

G

jd.

omecka

r.

dolasci

tog se opceg pravila izuzima:

suglasnik d koji ispred bezvucnih suglasnika

ostaje nepromijenjen: odcijepiti

podciniti

odcusnuti predsjednik podsiti

c,

c,

c,

s,

s

GLASOVI

46

I

GLASOVNI SKUPOVI

b) suglasnik v koji ispred

u

/:

bezvucnoga suglasnika ne prelazi

ovca, lovce, kolijevka.

2. Bezvucni se suglasnik mijenja ispred zvucnoga u svoj zvucni parnjak. Zato se i pise primjerice:

svjedodzba od svjedocba (prema svjedociti) primjedba od primjetba (prema primijetiti) tobdzija od topdzija (prema top) svagda od svakda zdruziti

207.

od sdruziti

Valja pritom paziti na dodatna dva pravila, i to: Zvucni suglasnik dobiven od bezvucnog ostaje nepromijea)

njen u citavoj paradigmi. Zato se u genitivu mnozine pise:

svjedodzba narudzba primjedba zenidba

— G mn. svjedodzaba — G mn. narudzaba — G mn. primjedaba — G mn. zenidaba

Obrnuto, bezvucni suglasnik dobiven jednacenjem zvucnog mijenja se u genitivu mnozine u zvudni: b)

nepce biljeska

domorotka 208.

Ne

— G mn. — G mn. — G mn.

od

nebaca biljezaka

domorodaka

dolazi do jednacenja suglasnika zbog jasnoce:

a) u novijim slozenicama na kraju prvog dijela i na pocetku drugog: adhezija, jurisdikcija, podtajnik, podtekst, postdiplomski, predturski, subpapilaran, subpolaran.

b)

u nekih imenica stranog podrijetla

i

u njihovim

pridjevi-

ma: gangster, plebs, Habsburgovci, habsburski; c) u pojedinacnim slucajevima, kao: Kadcic (za razliku od prezimena Kacic), Brgudac G jd. Brgudca, Zabrdac G jd.

—

—

Zabrdca, Josipdol.

JEDNACENJE PO MJESTU TVORBE 209.

Po mjestu

210.

Ispred prednjojezicnih se suglasnika

se tvorbe jednace suglasnici

s,

z

i

nj.

c, c, d, s, z, Ij,

nj mijenja

GLASOVI

I

GLASOVNI SKUPOVI

47

sul: pasce od pasce (prema pas) piScev od pisdev (prema pisac) USce od Us6e (prema list) mis'lju od mislju (prema misao-misli) noSnja od nosnja (prema nositi) z

u

z:

grozde od grozde (prema grozd) pazljiv od pazljiv

(prema

paziti)

voznja od voznja (prema voziti) 211.

U a)

nekih je prije

rijeci

promjene

s

u

s

i

z

u

z doslo do jednacenja

po zvuc-

nosti:

iscupati od izcupati preko iscupati iscuskati od izcuSkati preko iscuskati b)

nog od

nakon jednacenja po zvucnosti doslo

je

do gubljenja jed-

istih suglasnika:

isarati

od izSarati preko issarati od razzalostiti preko razzalostiti

razalostiti

212.

Suglasnici se s ispred Ij i nj a) koji stoje

i

z

ne jednace po mjestu tvorbe kad se nadu

na pocetku drugog dijela slozenice:

izljubiti, razljutiti, iznjuHti;

b) koji su nastali

zbog kratkog jekavskog izgovora:

sljepoca, snjezan.

213.

Kad seu izvedenicama nade

suglasnik n ispred b

mijenja se u m;

himba od hinba (prema

hiniti)

zelembdc od zelenbac (prema zelen baca) stambeni od stanbeni (prema stan) prehrambeni od prehranbeni (prema prehraniti) 214.

U slozenicama ne

dolazi do takve promjene:

jedanput

izvanblokovski

stranputica

izvanpartijski

voderibuba vanbracni

i

p

GLASOVI

48

I

GLASOVNI SKUPOVI

GUBLJENJE SUGLASNIKA 215.

Kad bi se u tvorbi slozenica ili izvedenica nasla jedan do drugoga dva jednaka suglasnika, onda se jedan od njih gubi. Zbog toga se pise odijeliti mj. oddijeliti bezakonje mj. bezzakonje

ruski vrbaski 216.

Isto je tako

kad

mj. russki mj. vrbasski

bi se nasla

dva jednaka suglasnika kao plod

jednacenja: bezicni rasiriti

iSarati

pedeset sezdeset 217.

mj. mj. mj. mj. mj.

od bezzicni od rassiriti od issarati od peddeset od sezddeset

bezzicni razsiriti

izsarati

petdeset sestdeset

Izuzetno se pisu udvojeni suglasnici a)

nikom

u superlativu pridjeva kojima komparativ pocinje suglasj:

najjaci najjeftiniji

najjuzniji

u nekim slozenicama radi lakseg razumijevanja: nuzzarada superrevizija naddrzavni nuzzanimanje jedna dvadesettrecina l—\ poddijalekt

b)

218.

219.

Sliven izgovor s jedne strane i pravopisna tradicija s druge razlog su nejednakom pisanju suglasnika d i t kad se nadu ispred nekih suglasnika.

Zbog slivena izgovora gube a)

ispred

c, c,

se d

i

t

c te se pise:

oca, ocev mj. otca, otcev

(prema

otac)

suca, sucev mj. sudca, sudcev (prema sudac)

govece mj. govedce (prema govedo) dobici mj. dobitci (prema dobitak) red mj. redci (prema redak)

GLASOVI

b) ispred

I

GLASOVNI SKUPOVI

suglasnickoga skupa

st:

mj. hrvatstina mj. gospodStina

hrvastina gospostina c)

49

kao dio suglasnickoga skupa

st, st,

zd, zd

ako iza njih

sli-

jedi koji suglasnik:

mosna izvrsna godisnji

nuzna

Da

220.

bi se

mostna

od od od od

— u skladu

nuZdna s

novni oblik, valja pisati d a)

ispred

c, c, c, s, s

(prema (prema (prema (prema

izvrstna godistnji

most) izvrstan) godiste)

nuzdan)

pravopisnom tradicijom

sacuvao os-

\ t

u slozenicama: podcrtati

naddovjek odcuSnuti predsjednik

nadsumar i

b) c)

izvedenicama na -ski

i

-stvo:

gradski

sudski

bratski bratstvo

svjetski

u slozenicama na

sredstvo

-sto. kadsto,

budsto;

u nekih pridjeva od imenica na

-st

stranog podrijetla:

aoristni

azbestni protestni 221. iza

U izvedenicama na etc. Zato se pise:

-ski

gubi se suglasnik

kopadki oradki pjevadki plemidki gospicki

mj. mj. mj. mj. mj.

kopacski oracski pjevacski plemicski gospicski

s

ako bi se nasao

TUDICE 222.

U hrvatskom j eziku ima mnogo rijeci stranoga podrijetla; one u nas jezik ulaze od najstarijih vremena sve do danas. Najvise rijeci uslo je iz onih jezika koji su nam u tijeku povijesti bili najblizi, ali su posredno ulazile u hrvatski jezik i rijeci iz jezika s kojima nismo imali niti danas imamo neposrednih dodira. Uzroci su tome kulturni i civilizacijski; internacionalizacija nacina zivota i misljenja pogoduje prihvacanju rjecnickih internacionalizama. Od tudica nije posteden nijedan narodni jezik, pa, dakle, ne moze biti ni hrvatski. U svim se jezicima ipak tezi da tudica. bude §to manje, odnosno da se mjesto tudica upotrebljavaju rijeci narodnog jezika. Zato se preporucuje da se i mi drzimo poznatoga

Tude rijeci treba upotrebljavati samo on da k ad za pojmove koji s e nj ima o znacu ju nem amo dob r ih zamjena u svojera j eziku.

nacela:

Dvije su vrste

223.

rijeci

tudega podrijetla u hrvatskom

j

eziku.

Jedne su se sustavno tako prilagodile nasem j eziku da vise ne osjecamo (£esto i ne znamo) da su tudice. One su dakle postale obicne rijeci nasega jezika; najcesce ih i ne mozemo zamijeniti drugima. Takve su npr. rijeci: breskva, carapa, kosulja, kralj, sat, i

tanjur.

Druge su rijeci stranoga podrijetla one koje jos uvijek osje6amo kao tudice. Kad je to moguce, takve tudice treba izbjegavati i nadomjestati dob rim hrvatskim zamjenama. Kako bez nekih tudica ipak ne mozemo biti i kako gdjekad upotrebljavamo tudice i onda kad nam nisu prijeko potrebne, a pogotovu moramo cesto upotrebljavati tuda vlastita imena, valja znati kako se tudice pisu kad se upotrijebe u hrvatskom j eziku.

TUDICE

TUDICE 224.

IZ

51

KLASICNIH JEZIKA

Veliki broj posudenica u hrvatskom jeziku potjece iz stai latinskog jezika. Najbrojnije su u strucnom nazivlju rijeci nisu uvijek usle u hrvatski jezik neposredno, nego katkad

roga grckog

Te

preko drugih, zivih jezika, najvise preko engleskog, francuskog, njemackog, turskog i talijanskog. Svaki je od tih jezika ostavljao na njima svoje izgovorne tragove pa smo ih stoga primili u razlicitom glasovnom obliku. Posebno to vrijedi za grcke rijeci koje je vecina modernih jezika primila posredstvom izgovora u latintek tako latinizirane prilagodivala svom izgovoru. su mnoge grcke rijeci usle u hrvatski jezik nakon prethodne dvostruke prilagodbe izgovoru u drugim jezicima. Cesto smo iste rijeci ili rijeci istih tipova primali iz razlicitih modernih jezika.

skom Tako

jeziku

i

Glasovne prilagodbe iz

A. 225.

rijeci

klasicnih jezika

Prilagodbe samoglasnika

1. Kad u rijecima grckog i latinskoga podrijetla dolaze uzastopno dva samoglasnika, postupa se po ovim pravilima:

226.

a)

Izmedu samoglasnika

grc. dialektike

lat.

Alexandreia Hieron

i-a,

i-e,

i-u

umece

se

j:

hrv. dijalektika

dialectica

Alexandria Hiero, -onis

Aleksandrija Hijeron

triumphus

trijumf.

Takve su rijeci: orijent, radijus, trijumvirat i dr. Ako se samoglasnikom i zavrsava prvi dio slozenice, ne umece se

j:

227.

antiunitarist, arhiepiskop, poliandrija, triangulacija.

b) grc.

Izmedu samoglasnika e-a umece

Medea idea

Ako par

u

lat.

Medea idea

se

j

samo na kraju hrv.

rijeci:

Medeja ideja

grcko-latinskih samoglasnika e-a nije na kraju hrvatskom se j ne umece: idealan, trahealan.

rijeci,

TUDICE

52

228.

c) Suglasnik se j ne umece ni izmedu dva i (i-i) kad se jednim svrSavaju, a drugim zapocinju dijelovi slozenica: antiimpe-

arhiiskonski.

rijalist,

229.

2.

grcki

Ostali

i

latinski

nim hrvatskim samoglasnikom 230.

Grcki dvoglasi at, oi vatskim samoglasnikom e: a)

grc.

paidagogos Aineas Aisopos

lat.

oikonomos Kroisos

ziku 231.

Grcki dvoglasnik

u hrvatskom jeziku u

gr£.

232.

ili

se

ili

latinski ae, oe

paedagogus Aeneas Aesopus oeconomus Croesus

nadomjestaju se hrhrv. pedagog

Eneja

Ezop

ekonom Krez.

Trag latinskom izgovoru grckih rijeci cuvaju u hrvatskom rijeci: poema, poezija i njihove izvedenice. b)

ra,

i

zamjenjuju jedostaju bez promjene:

dvoglasi

Dareios krokodeilos Pheidias

c)

Ostali grcki

posredstvom latinskog izgovo-

ei prelazi, i:

lat.

i

je-

Dareus

i

Darius

hrv. Darije

crocodilus

krokodil

Phidias

Fidija.

latinski dvoglasnici ostaju

promjene: Arion, augmentacija, autonomija, dividualan,

u hrvatskom bez

eufemizam, inmozaik, nacionalni,

egoist,

Klaudije, kontinuitet, kreirati, neutralan, patriot, statua. Tako je i august, medunarodni naziv za

mjesec kolovoz, itd. Po torn je pravilu opravdano samo Europa (i i Zeus (i izvedenice). No kako smo primili izgovor tudeg zemljopisnog imena Kavkaz (grc. Kaukasos) s glasom v mjesto u, tako se osim Europa uobicajilo govoriti i pisati i Evropa.

izvedenice)

233.

3.

Grcki

a dugo e grc.

(e),

nadomjesta se hrvatskim osim na kraju, nadomjesta se hrvatskim c: i

Aischylos

latinski samoglasnik y

lat.

Aeschylus

hrv. Eshil

Demeter

Athenae Demetrus

Atena Demetra

lyrike

lyrica

lirika.

Athenai

(G)

i,

TUDICE

Prilagodbe suglasnika

B.

234.

83

Suglasnik b grckih i latinskih rijeci ostaje u hrvatskom bez promjene: bazilej, Bazilije, bazilika, bazilisk, Babilon, Babilonija, babilonski, Betlehem, Bizant, Bizantija, bizantski, barbarin, barbarski, barbarstvo, barbarizam, simbol, simboliiki, simbolizam, 1.

biblioteka

itd.

Po kasnijem grckom izgovoru govori Vlaho 235.

2.

(sv.

a)

i

pise v

samo u imenu

Vlaho, u Dubrovniku).

Grcki

i

latinski aspirirani suglasnici ph, th, ch, rh piSu

se u hrvatskom bez

aspiracije: p,

h, r:

t,

rhapsodos

philosophus rhapsodus

Rhodos

Rhodus

Rod

rhetor Thaleia technike

rhetor Thalia technica

retor

grc. philosophos

236.

se

b)

lat.

Po latinskom izgovoru u nekim

hrvatskom upotrebljava

hrv. filozof

rapsod

Talija

tehnika se rijecima za grcko ch u

k: karta, kemija, kemidar, kemijski, ka~

rakter, karakteran, kirurgija, kirurski itd.

Prema latinskom glasu h vatskom 237.

(u grckom spiritus asper) pise se h: Hektor, hijerarhija, historija, Homer.

Grcki i latinski suglasnik ziku glasom z ili ostaje s. 3.

238.

a)

grc.

s

zamjenjuje se u hrvatskom

Medu samoglasnicima zamjenjuje

Dionysos Ephesos

se

glasom

z:

Hesidios

Dionysus Ephesus Hesiodus

krisis

crisis

kriza

mousa

musa

muza

philosophus Caesar praesidium

filozof

visio

vizija.

pausis philosophos

lat.

u hr-

hrv. Dioniz(ije)

Efez Heziod

pauza Cezar prezidij

je-

TUDICE

54

239.

b)

Glasom

-rs- ispred

z zamjenjuje se samoglasnika:

lat.

i

u suglasnickom skupu

cursivus emulsio inpulsivus insulinus

hrv. kurziv(an)

emulzija

impulzivan inzulin

Perseus

Perzej Perzija

Persia recensio versio

Neke od takvih

-Is-, -ns-,

recenzija verzija.

rijeci

imaju

i

u hrvatskom glas

s:

arsen, ar-

senal, arsenik, falsifikat, persona, personal, personijikacija itd. 240.

c)

ostaje

Na s:

kraju

u suglasnickim skupovima

rijeci

-ls- f -ns-, -rs-

avers, kurs, impuls, puis, Mars, rekurs, revers. Isti se gla-

sovni sastav zadrzava

i

u promjeni

jd. kursa, pulsa, transa; kursist,

i u izvedenicama tih marsovac.

rijeci:

G

Kad se spomenuti suglasnicki skupovi nadu u izvedenicama ispred samoglasnika, u nekih se izvedenica ostvaruje suglasnik z: impulzivan, kurzirati, pulzirati (po pravilu u prethodnom odjeljku). 241.

ne prelazi u z na pocetku drugog dijela slozenice; osobito ostaje glas s u onih rijeci u kojih se druga sastavnica slozenice i sama upotrebljava s pocetnim s: d)

Glas

s

asimetrija

:

simetrija

konsonant

:

sonant

kosinus prosilogizam

Takve su

:

:

sinus silogizam.

slozenice: asanacija, asonancija, inspekcija, konsig-

nacija, presumpcija, resekcija, resorpcija 242.

dr.

Ima, medutim, podosta slozenica iz klasicnih jezika koje se u hrvatskom jeziku manje osjecaju kao slozenice, tj. u kojih se druga sastavnica obicno ne upotrebljava samostalno, pa se u njima razvio glas z, po opcem pravilu: izolacija, konzul, konzum, pae)

razit, rezerva, rezolucija

243.

i

i

cuva se

dr.

ispred glasova k, p, t: skandal, spektar, statut, stipendija. Mnoge od takvih rijeci dosle su u hrvatski jezik preko zivih modernih jezika s izmijenjenim prvotnim glasovf)

Suglasnik

s

i

TUDICE

nim sastavom u kojem mjesto

s

imamo

pa. Po istom uzoru primljene su Spalta, sport i mnoge druge. 244.

S:

§kola, Spanjolska,

novije

rijeci:

Ham-

Skapular, Skver,

U

slozenicama prijedlog (prefiks) ex (-) prelazi pred samoglasnicima u egz (-): hrv. egzarh grc\ exarchos egzaktan. exactus lat. 4.

Isti je prijelaz

cija, egzistirati,

245.

i

55

i

u ovim rijeCima: egzemplar,

egzotican

itd.

Od dva jednaka

suglasnika grfckih vatskom se pise samo jedan: 5.

i

latinskih rijeci

u hr-

hrv. Atika

grC. Attike

lat.

egzercir, egzisten-

Odysseos

Odisej

commemoratio

komemoracija

dissertatio

disertacija

Hannibal

Hanibal

suggestio

sugestija.

Oba suglasnika ostaju u hrvatskom samo onda kad se prva sastavnica slozenice svrsava na isti suglasnik kojim poCinje druga sastavnica slozenice: cirkummediteranski, posttoraks. 246.

Jednacenje suglasnika po zvudnosti provodi se naCelno na nacin kao i u drugim hrvatskim rijecima: 6.

isti

hrv. Pelazgi suptropski.

grc. Pelasgoi lat.

subtropicus

Od

toga pravila ima dosta izuzetaka, ponajvise u znanstvebi provedba jednaSenja po zvuSnosti izazvala i druge suglasnicke promjene ili ispadanje suglasnika: jurisdikcija, postdiplomski, subperitonej, subpolarni.

nim nazivima kad

Suglasnicki skup

sm

na pocetku

neizmijenjen, a u sredini rijeci prelazi u zm: smaragd, smaragdni, kozmicki, kozraos. 247.

7.

ostaje

rijefci

Prema tradicionalnom latinskom izgovoru opcih imenica

grckoga podrijetla glas k ispred prednjih samoglasnika y) prelazi

grc.

u

(c, i

c:

kentron

lat.

centrum

hrv. centar

kiste

cista

cista

kyklos

cyclus

ciklus.


namjeHaj, pokucstvo; snicl(a) odrezak.

>

> > >

300.

>

>

>

Ustaljeni medunarodni glazbeni termini, vecinom talijanmogu zadrzati izvorni oblik; u strucnoj glazbenoj literaturi redovito zadrzavaju izvorni oblik, npr.: adagio (cit. adado), allegro (cit. alegro), allegretto (cit. alegreto), animato, bel canto (cit. belkanto), forte, fortissimo (cit. fortisimo) furioso (cit. furiozo) intermezzo (cit. intermeco), staccato (cit. stakato), vivace (Sit. vivace) itd. 7.

skoga podrijetla,

301.

8. Strani glazbeni termini za novije glazbene pojmove, ponajvise engleskoga podrijetla, pisu se prema izgovoru, npr.: bit, cesto u svezi: bit-muzika (engl. beat music), dzez (engl. jazz), dzuboks (engl. juke-box), hit, cesto u svezi: hit-muzika (engl. hit music), mjuzikl (engl. musical), pop, obicno u svezi: pop-muzika (engl. pop music), slager (njem. Schlager), top tventi (engl. top-

-twenty) 302.

9.

itd.

Po izgovoru

se pisu

i

sve druge tudice, bez obzira na pod-

rijetlo, npr.:

303.

bantam

bantam), bejzbol (engl. base-ball), bekhend (engl. backhand), boks (engl. box), dziju-dzicu (jap. preko engl. jiu-jitsu), dzokej (engl. jockey), dzudo (jap. preko engl. judo), faul (engl. foul), gambit (tal. gambetto), gem (engl. game), gol (engl. goal), golf (engl. golf), half a)

sportski nazivi: ant (engl. out),

(engl.

TUDICE

69

hokej (engl. hockey), korner (engl. corner), kraul (engl. crawl), kriket (engl. cricket), kros (engl. cross), krose (fr. crochet), mec (engl. match), nok-aut (engl. knock 4- out), nok-daun (engl. knock + down), ofsajd (eng. offside), remi (engl. rummy), smec (engl. smash), spidvej (engl. speedway), sprint (engl. sprint), (engl. half-back),

start (engl. start), sut (engl. shoot), tenis (engl. tennis), trening (engl. training), tuse 304.

(prema

fr.

glagolu toucher)

itd.

b) nazivi plesova i drugih drustvenih igara: bugi-vugi (engl. boogie-woogie), debi (fr. debut), kazacok (rus.), polka (polj., ces.), piknik (engl. picnic), rumba, (sp.), samba (sp.), valcer (njem. Walzer), tvist (engl. twist), vikend (engl. week + end), zur (prema fr.

jour), itd.

305.

i gospodarskih pojmova: agreagrement), asortiman (fr. assortiment), atasej (fr. attache), bankrot (tal. bancarotta), bjanko-mjenica (tal. bianco -), bojkot (engl. boycott), budzet (engl. budget), bum (engl. boom), car-

c)

man

nazivi drustveno-politickih

(fr.

ter (engl. charter),

damping

(engl.

dumping), demars

(fr.

demar-

che), dispecer (engl. dispatcher), eselon (fr. echelon), inkaso (tal

konzul (prema lat. consul), lider (engl. leader), marsal (fr. marechal), miting (engl. meeting), premijer (fr. premier), puc (njem. Putsch), rabat (tal. rabatto), sabotaza incasso),

kartel

(tal.

cartello),

sabotage), saldo (tal. saldo), skart (tal. scarto), spalir (njem. Spalier), strajk (engl. strike), ziri (engl. jury), ziro-racun (tal. (fr.

giro 306.

10. i

307.

-).

Po izgovoru

se pisu nazivi za sve jedinice raznih tipova

znacenja:

nazivi novcanih jecYinica: cent, dolar, drahma, filir, franak, junta, gros, gulden, kruna, lej, lev, lira, marka, rubalj, siling, zlot a)

itd.

308.

b) nazivi drugih mjernih jedinica: amper, dzul, farad, gram, hektar, henri, here, inc, kilogram, kubik, kulon, litra, metar, om,

vat

itd.

pi],

c) nazivi svih kemijskih elemenata karbonat, volfram itd.

309.

310.

11.

Po izgovoru

se pisu

i

i

spojeva: aluminij, euro-

brojni prilagodeni nazivi za sve

druge kulturno-civilizacijske pojmove, npr.:

TUDICE

70

311.

312.

francuskog jezika: adut (a tout), afi§ (affiche), akord akter (accord), (acteur), anketa (enquete), azuran (prema a jour), bez (beige), biskvit (biscuit), boem (bohem), brios (brioche), bro§ (broche), bukle (boucle), bulevar (boulevard), demars (demarche), detalj (detail), dispanzer (dispensaire), donzuan (prema Don Huan), ekran (ecran), esej (essay), fis (fiche), frizider (frigidaire), furnir (fournir), karambol (carambole), konjak (cognac), kvit (quitte), lakaj (laquais), lorn jet (lorgnette), meter (metteur), omlet (omelette), pandan (pendant), parket (parquet), parter (par terre), pejzaz (paysage), plis (peluche), poanta (pointe), prestiz (prestige), retus (retouche), revans (revanche), rezim (regime), servis (service), staz (stage), sufler (souffleur), samot (chamotte), sarlatan (charlatan), sarm (charme), sarza (charge), sasija (chassis), sifra (chiffre), sofer (chauffeur), tirkiz (turquoise), volonter (volontaire), zongler (jongleur), zurnal (journal) itd. a) iz

b) iz engleskog jezika: blef (bluff), bojler

(prema

boil),

busel

dzemper (jumper), dzentlmen (gentleman), dzin (gin), dzip (jeep), dzungla (ind. preko engl. jungle), fer pie) (fair play), fles (krat. od flashlight), geg (gag), jahta (yacht), jard (yard), kauboj (cowboy), klaun (clown), ledi (lady), liftboj (lift-boy), najlon (nylon), ofset (offset), pidzin-inglis (pidgin-english), sendvic (sandwich) skec (sketch), skif (skiff), sampon (shampoo), trik (bushel),

(trick) itd.

313.

c) iz

njemackog

jezika: aktslus (Aktschluss), bestek (Besteck),

borer (prema glagolu bohren), bremza (Bremse), erzac (prema glagolu ersetzen), fisbajn (Fischbein), flaster (Pflaster), flek (Fleck), friz (Fries), fuser (Pfuscher), hauba (Haube), kibic (Kiebitz), krah (Krach), pant (Band), pausal (Pauschale), pendrek (Barendreck), platfus (Plattfuss), rolsue i rolsuhe (prema rollen+Schuh), sajba (Scheibe), sina (Schiene), slafrok (prema schlafen+Rock), slag (Schlag), slagvort (prema Schlag + Wort), slif (Schliff), sminka (Schminke), spalta (Spalte), svema (Schwemme), sverc (prema schwarz), trac (Tratsch) itd. biflati (buffeln), blic (Blitz),

314.

d) iz talijanskog jezika: espreso (espresso),

franko (franco),

inkaso (incasso), mafija (maffia), monsinjor (monsignore), njoki mn. m. r. (gnocchi), porto franko (porto franco), strapac (strapazzo), violoncelo (violoncello) itd. 315.

turskog jezika: arsin, aScija, asik, baksuz, baksis, budza, cevapcic, cilim, cumez, dencani (dencana roba), dzelat,

e) iz

cicija,

TUDICE

dzezva, don, duvec

i

71

duved, fildzan, hadz, raja, samar, segrt,

zort,

zul itd. 316.

f) iz raznih drugih jezika: alkohol, almanah, felah, hedzra barSun (mad. bararapskoga preko turskoga i drugih jezika); sony), fire (mad. fercz), gazda (mad. gazda), gulas (prema mad. borsc, kolhoz, gulya), ricet (mad. ricset), vasar (mad. vasar); praporscik, sovhoz, sovjet, tajga, votka (iz ruskog jezika); silos, tar a, tilda, zebra (iz spanjolskog jezika); anakolut (prema grc. anakoluthos), automat (prema grc. automates), semafor (prema grc. sema phoreus) itd.; artik(a)l (lat. articulus), avion (prema lat. avis), celija (prema lat. cella), fascik(a)l (lat. fasciculus), fikus (lat. ficus), indeks (lat. index) infarkt (prema lat. infarcire), inkognito (prema lat. incognitus), kvorum (prema lat. quorum), kvota (prema lat. quot), producent (prema lat. producere), satebager (hoi. baggere), peleng (hoi. lit (prema tal. satelles) itd.; balast (prema irskom peiling); bajadera (port, balleidera); pecalba (iz bubeal+lad, load); gejsa (iz japanskog jezika); garskog jezika) itd.

—

(iz

—

—

—

—

—

317.

—

—

Kulturno-obavijesni razlozi ponekad traze da se u hrvatskom jeziku upotrijebi koja neprilagodena rijec ili izraz; tada se pise onako kako se pise u jeziku iz kojega potjece, npr. fr. grand-prix (cit. gran pri), engl. grill-room (cit. gril-rum), engl. music-hall (cit. mjuzik hoi), engl.-USA New Deal (cit. nju dil), tal. porto franco (cit. porto franko), fr. poste restante (cit. post restant), engl. rock and roll (cit. rok end roul), engl. short story (cit. sort stori), engl. sleeping-car (cit. sliping-kar), engl. snack-bar (cit. snek bar), engl. sw eating -sistem (cit. sveting-sistem), engl. top twenty (Cit. 12.

top-tventi),

318.

—

Kad

fr.

vagon

lits (cit.

vagon

li).

moze katkad pisati tudu rijec u izvornom obliku i onda kad vec imamo njenu hrvatsku prilagodenicu, npr.: bum i boom (engl.), carter i charter (engl.), damping i dumping (engl.), dzentlmen i gentle-

man

pisac zeli istaknuti strano podrijetlo koje rijeci,

dzez i jazz (engl.), fer i fair (engl.), intervju i interview i lady (engl.), lider i leader (engl.), lift-boj i lift-boy splin i spleen (engl.), toaleta i toilette (fr.), violoncelo i vio-

(engl.),

(engl.), ledi (engl.),

loncello

U

(tal.),

vizavi

i

vis-a-vis

(fr.) itd.

tome ne valja nikad pretjerivati jer se tudice po op6em pravilu pisu po izgovoru, a ne prema pisanju u stranom jeziku.

TUDICE

72

B. 319.

Tuda

vlastita

imena

Po opcem pravilu tuda se vlastita imena pisu onako kako se pisu u jeziku iz kojega pot j ecu; kazemo da se tuda vlastita imena transliteriraju. To se pravilo moze jednoznacno primijeniti samo onda kad je rijec o jezicima koji se sluze latinicom. Pri prenosenju vlastitih imena iz jezika s cirilickim pismom moramo ci1.

slovima hrvatske latinice. Vlastita imena iz jezika koji se sluzi raznim drugim sustavima pismena najcesce primamo posredno, preko jezika koji su ih prilagodili svom latinickom nacinu pisanja. Ako ih primamo neposredno, obicno ih ili prenosimo fonetski ili ih pisemo u latinickom obliku onako kako se za sluzbene potrebe transkribiraju u jeziku iz kojega ta imena potj ecu. rilicka slova prilagoditi

U

320.

dugotrajnim kulturnim doticajima s mnogim narodima i njihovim jezicima mnoga smo strana vlastita imena (osobna i zemljopisna) tako ponasili da su postala sustavni dio naseg onomastickog fonda. Od osobnih imena to su u prvom redu ona koja su vezana osobito za krscansku, pa muslimansku, u manjoj mjeri i zidovsku civilizaciju i religiju. Kao sustavno prilagodena nasem onomastickom fondu takva se imena odlikuju razvijenim tvorbenim mogucnostima. Tako npr. od prvotno prihvacenog imena Antun imamo na desetke imenskih izvedenica (Ante, Anto, Toni, Tonci i Tonci, Tonko, Tune, Toncek; Antica, Tonka, Tonkica, Toncica, Tonca; Antic, Anticev i Anticev, Anticevic, Antunac, Antunovic, Toncic, Tonkovic itd.), a od svakog se imenskog oblil a mogu tvoriti i pridjevske izvedenice (Antunov, Antin; Anticin, Tonkicin; antunovski itd.).

321.

Prilagodili smo i brojna zemljopisna imena, osobito imena poznatijih gradova, pa nekih zemalja i drzava, ali i druga. Odavna

2.

govorimo 322.

i

pisemo:

imena mjesta: Atena, Bee, Budimpesta, Bukurest, Carigrad, Lavov, Kairo, Kijev, Krakov, Lenjingrad (prije Petrograd), Pariz, Peking, Prag, Rim, Singapur, Solun, Varsava, Venecija (i Mleci) itd., itd. Takvih je prilagodbi nekad bilo i vise, npr. Jaa)

kin (Ancona), 323.

Monakov

(Miinchen), Drazdani (Dresden)

i

dr.

b) imena zemalja i drzava: Albanija, Austrija, Bavarska, Bugarska, Cehoslovacka, Danska, Engleska, Etiopija, Grcka, Indija, Irska,

Kina, Madarska, Nizozemska, Norveska, Njemacka, Pa-

TUDICE

73

Rumunjska, Sovjetski Savez, Spanjolska, SvedTurska, Urugvaj itd., itd.

ragvaj, Poljska, ska,

Sustavno prihvacena strana vlastita imena pisu se po istim prai sva ostala naSa vlastita imena, tj. po izgovoru, fonetski.

vilima kao 324.

U

postanskom prometu, u bibliografijama i u knjizarstvu, u diplomatskim i gospodarskim poslovnim odnosima, na zemljopisnim kartama i u zemljopisnim atlasima sva se vlastita imena pisu izvorno. Iznimno se na zemljopisnim kartama i u zemljopisnim atlasima mogu prilagodena zemljopisna imena napisati i u nasem prilagodenom obliku (najbolje u zagradama), ali svakako 3.

treba navesti

U

i

izvorni nacin pisanja.

komentarima karata mogu

Kako

se

se dati

upute za

citanje.

vlastitih imena ipak javljaju potanja pravila kako ih valja pisati.

u pisanju stranih

neke teskoce, donose se

i

Pisanje vlastitih imena iz jezika koji sluze latinicom

i

se

325.

se strana vlastita imena iz jezika koji se izvorno sluzi latinicom pisu u nacelu vrijedi samo za osnovni, nominativni oblik tih imena. Kako se i tuda vlastita imena mijenjaju po nasem deklinacijskom obrascu, a od njih se tvore i posvojni i drugi pridjevi, ostaje da odredimo kako ce imena koja se pisu izvorno mijenjati svoje oblike i kako ce se mijenjati i pisati njihovi posvojni i drugi pridjevi. Treba, naime, znati da pri promjeni po padezima i pri tvorbi posvojnih i drugih pridjeva dolazi do stapanja tudih i nasih jezicnih osobina, pa su za pisanje raznih izvedenih oblika tudih vlastitih imena potrebite dodatne upute.

326.

2. Vlastita imena koja se svrsavaju na nenaglaseno -o ili -a mijenjaju se kao i nasa imena s tim zavrsecima; na isti nacin tvore i posvojne pri dj eve:

327.

1.

Opce pravilo da

a) Billbao,

-aa;

Borneo, -ea; Chicago, -ga; Colorado, -da;

Giacomo, -ma, -mov; Makao, -aa; Tasso, 328.

b)

Gioconda, -de, -din; Spinoza,

-sa, -sov;

-ze, -zin; Tisza, -ze, zin.

TUDICE

74

329.

Ona

3.

vlastita

imena u kojih je krajnje -o naglaseno zadrpromjeni i u tvorbi pridjeva: Hugo, Hugoa,

zavaju -o u citavoj Hugoov; Rousseau, Rousseaua, Rousseauov. 330. i

ia

jd.

4. Kao i u nasim rijecima, izmedu samoglasnickog skupa umece se u promjeni j, pa od izvornog Columbia imamo u

Kad umece 331.

imamo

Columbije; od Tokio se

je

Boccaccio,

2enska

5.

pridjeve kao

G

jd. Tokija.

u samoglasnickom skupu samo pravopisni znak, ne

i

j:

G

ie

i

G

jd.

Boccaccia; Reggio,

G

jd.

Reggia.

vlastita imena na -o mijenjaju se i tvore posvojne ona koja se svrsavaju na -a: Klio, -ije, -ijin; Salam-

bo, -be, -bin; Sapfo, -fe, -fin. 332.

333.

6. U muskih imena koja se svrsavaju na muklo -e (tj. -c koje ne cita) ostaje to -e u citavoj promjeni i u posvojnom pridjevu: se Merimee, -ea, -eov; Moliere, -ea, -eov; Pierre, -ea, -eov; Shakespeare, -ea, -eov. Samoglasnik -e ostaje i onda kad sluzi samo kao pravopisni znak: Cambridge, -ea; Laplace, -ea, -eov; Sermage, -ea, -eov.

7. Francuska vlastita imena zenskog roda koja se svrsavaju na muklo -e mijenjaju se i tvore posvojni pridjev kao da u nominativu imaju na kraju -a (tj. muklo se -e ne javlja u promjeni): Champagne, G Champagne, D Champogni; Jeannette, G Jeannette, D Jeannetti, posvojni pridjev Jeannettin; Marne, G Marne, D

Marni; Rosette, G Rosette, D Rosetti, posvojni pridjev Rosettin. Kao ponasena, takva se imena u nominativu svrsavaju na -a:

Mama. 334.

8.

U

imena koja se svrsavaju na -i, -y umece se izmedu osnove i nastavka

vlastitih

skom) na -ee

ili

j:

(u engle-

Attlee,

G

Attleeja, posvojni pridjev Attleejev; Leopardi, -ija, -ijev; Petofi, -ija, ijev;

Ako y kao

j,

Vigny, -yja, -yjev; sluzi

samo kao pravopisni znak

ne umece se novo

j:

Hollei, -ia, -iev;

ako se i, y citaju Kalay, -ya, -yev; Naili

9y, -ya, -yev; Nestroy, -ya, yev. 335.

Ostala vlastita imena primaju padezni ili pridjevski nastavak na nominativni oblik: Baku, -ua; Cantu, -ua, -uov; Cavour, -ra, -rov; Chile, -ea; Dante, -ea, -eov; Diderot, -ta, -tov; Dumas, -sa, -sov; Heine, -ea, -eov; John, -na, -nov; Lavoisier, -ra, -rov; 9.

TUDICE

75

Ledru, -ua, -uov; Liverpool, -la; Marx, -xa, -xov; Petrescu, -ua, -uov; Suppe, -ea, -eov; Swift, -ta, -tov. 336.

U

romanskih vlastitih imena na -ca (izgovorno -ka) valja u deklinaciji i u posvojnom pridjevu pisati fc, tj. zadrzava se iz10.

vorni izgovor: Bianca, G Bianke, D Bianki, posvojni pridjev Biankin; Petrarca, G Petrarke, D Petrarki, posvojni pridjev Petrarkin (Petrarkini soneti); Salamanca, G Salamanke, D SalamankL 337.

Zenska imena na suglasnik ili se ne mijenjaju ili se ponasaju kao da se svrsavaju na -a: Carmen, G Carmen i Carmene, D Carmen i Carmeni, posvojni pridjev Carmenin; Manon, G Manon i Manone, D Manon i Manoni, posvojni pridjev Manonin; 11.

Nives,

G

Nives

i

Nivese,

D

Nives

i

Nivesi, posvojni pridjev Ni-

vesin.

Kao ponasena

imena obicno dobivaju hrvatski tvorbeni zavrsetak imenica zenskog roda: Karmenica, Manona, Nivesica. 338.

Ako

ta

skupa upotrijebi ime drugo (Guy Mollet,

prezime, redovito se deGuya Molleta), a determinativni dijelovi ostaju nepromijenjeni. 12.

klinira

a)

i

se

jedno

i

i

G

Determinativni su dijelovi prijedlozi uz prezimena: Ardelio

della Bella,

G

Ardelija della BeHe, della Bellin rjecnik; Leonardo

da Vinci, G Leonarda da Vincija, da Vincijeva slika; Ludwig van Beethoven, G Ludwiga van Beethovena, van Beethovenova skladba.

339.

340.

Determinativni su dijelovi u zemljopisnim imenima rijeci kao saint, san, sankt, sao; neu, new; bad, port; mont, mount; rio itd.: Saint Nazaire, iz Saint Nazairea; San Marino, u San Marinu; Sankt Moritz, preko Sankt Moritza; Sao Paulo, iz Sao Paula; New York, u New Yorku; Bad Gastein, u Bad Gasteinu; Port Arthur^ iz Port Arthura; Mont Blanc, na Mont Blancu; Mount Mac Kinley r s Mount Mac Kinleya; Rio de Janeiro, u Rio de Janeiru. b)

c)

Kao determinativni

na kao:

ben,

don,

fra,

dijelovi sluze

mac,

miss,

i

oznake uz osobna ime-

mister,

lady,

sir

i

dr.:

Ben Hur, od Ben Hura; Don Juan, za Don Juana; Fra Angelico, od Fra Angelica; Mount Mac Kinley, s Mount Mac Kinleya; mister Donald,

s

mister Donaldom;

sir

John, od

sir

Johna.

Neke su se oznake uz osobna imena toliko osamostalile da se vise ne vezu uz ime, pa se dekliniraju: s lordom Byronom, sa

TUDICE

76

signorinom Pavolini (prema signorina Pavolini), od donne Elvire (prema donna Elvira). U takvoj se svezi moze deklinirati i mister' s misterom Donaldom.

2enska imena koja se svrsavaju na suglasnik ili na samoglasnik osim na -a, ostaju nepromijenjena: za miss Buttler, od lady Palmerston. Usp. i navedena imena uz signorina i donna. Determinativni se clanovi pisu velikim

prema izvornom 341.

ili

malim pocetnim slovom

pisanju.

Viseclana imena koja po nasem jezicnom osjecaju nisu im se ne moze odrediti ni slaganje po rodu, redovito se ne dekliniraju: bio je u Comedie Frangaise, citali smo Neue Freie Presse > prolazio je kraj Puerta del Sol, razgledali smo Puerta del Sol, blizu Rio Grande del Norte, rasprava u Slavonic and East 13.

jasna te

European Review.

Ako

nam

takva strana imena gramaticki jasna (moze im tip deklinacije), onda se dekliniraju: iz Albert Halla, u British Museumu, u Covent Gardenu, u La Scali, dopisnik Manchester Guardiana, u Wiener Tagblattu. su

se odrediti rod

342.

14.

i

Pridjevi na -ski od stranih vlastitih imena pisu se izvor-

no. Prema pravilima o glasovnim promjenama moze im se pod utjecajem glasa s iz nastavka -ski mijenjati krajnji suglasnik. Pri tome dolazi do istih glasovnih promjena kao i u tvorbi pridjeva na -ski od hrvatskih vlastitih imena i drugih rijeci: bochumski (prema Bochum), habsburski (prema Habsburg), kielski (prema Kiel), leipziski (prema Leipzig), miinchenski (prema Munchen), newyorski (prema New York), rostocki (prema Rostock), stockholmski (prema Stockholm).

Pridjevi na -ski od stranih vlastitih imena koja smo ponasili tvore se od naseg, a ne od stranog oblika tih imena: atenski, becki, budimpestanski, kairski, mletacki (i venecijanski), pariski, praski, rimski, solunski itd. 343.

15. Pridjevi na -ski izvedeni od stranih osobnih imena i od posvojnih pridjeva tih imena (s nastavkom -ev, -ov, -in) kojima se izricu svojstva i osobine kakve imaju nosioci tih imena ili kakav drugi opci odnos prema nosiocima osobnog imena dobili su opce pridjevsko znacenje, pa se pisu po izgovoru, fonetski i, dakako, malim pocetnim slovom: bodlerovski stih (prema Baudelaire), boticelijevske boje (prema Botticelli), sekspirovsko kaza-

TUDICE

liste

77

sekspirovska drama (prema Shakespeare), volterovska

i

filo-

(prema Voltaire).

zofija

Po izgovoru,

fonetski,

i

malim pocetnim slovom pisu

se

i

tako

nastale opce imenice kojima se izrice svojstvo, osobina ili kakav drugi odnos povezan s nosiocem osobnog imena: cegevarist (pre-

ma Che

Guevara), jozefinizam (prema Josef

(prema Machiavelli), marksovac rovac (prema Shakespeare) itd. 344.

Imena

i

rnarksist

II.), makijavelizam (prema Marx), sekspi-

slavenskih jezika koji se sluze latinicom prenose se u hrvatski jezik po istom opcem pravilu, tj. pisu se onako kako se pisu u jeziku iz kojega potjecu. Prema tome valja pisati: Josef Dobrovsky, Antonin Dvorak, Tadeusz Stanislaw Grabowski, Adam Mickiewicz, Karlovy Vary, Lodz, Wroclaw, Podkoren, Smole, Piest'any, Ondrej Slddkovic i dr. 16.

Ona mogu se

iz

vlastita pisati

i

imena

(osobito zemljopisna) koja su

ponasena

po izgovoru: Prag, Poznanj, Krakov, Varsava.

Inace se od izvornog pisanja odstupa samo zbog tehnickih kad nedostaju znakovi koji se upotrebljavaju u izvornom

razloga,

pisanju: 345.

U

poljskim vlastitim imenima koja nisu ponasena ih treba pisati izvorno moguce su ove prilagodbe: a)

—

ili

kad

mogu pisati kao obicPol j ski se nosni samoglasnici q i ni samoglasnici, bez znaka za nazalnost: Dabrowsky (Da.browsky), Debicki (D^bicki), Czestochowa (Cze.stochowa), Oswiecim (OSwie^. e.

cim);

—

Isto se tako poljsko

Wroclaw 346.

Za sva

imena

Z)

moze

pisati

obicnim

Z:

slavenskih jezika koji se sluze latinicom vrijedi zajednicko pravilo da se iz tehnickih razloga b)

mogu 347.

(prekrizeno (Wroclaw), Poloniec (Poloniec). I

vlastita

ispustiti djjakriticki

iz

znakovi nekih slova.

c) Nepostojani glasovi e i o koji se u slavenskim imenima gube u zavisnim padezima, u hrvatskom jeziku ostaju: Capek Capeka, Cwieczek Cwieczeka, Lovec Loveca.

—

—

—

Nepostojano e iz hrvatskoga kajkavskog narjecja ponasa se kao Tkalca, Sremec nepostojano a u knjizevnom jeziku: Tkalec Sremca.

—

—

TUDICE

78

Pisanje vlastitih imena iz jezika koji se sluze cirilicom 348.

Za pisanje vlastitih imena iz jezika koji se sluze cirilicom su oni slavenski jezici koji se ne sluze latinicom) vrijede ista opca pravila kao i za pisanje vlastitih imena iz jezika (slavenskih i neslavenskih) koji se sluze latinicom. Kako, medutim, sva cirilicka slova ne oznacuju u svim jezicima uvijek iste glasove, jer je svaki jezik prilagodio cirilicu svojim glasovnim potrebama, ne mogu se dati posve jednoznacna pravila o transliteraciji cirilice u hrvatsku latinicu, nego se moraju razmotriti i specif icnosti te transliteracije iz svakog jezika posebno. 1.

(a to

Opce

da se slova onih glasova koji su (priblizno) isti kao u hrvatskom jeziku prenose latinickim slovima za te glasove. Pri prenosenju ostalih cirilickih slova vrijede posebna je pravilo

pravila.

349.

a)

2.

Ruska

(i

ukrajinska) specif icna slova transliteriraju se

ovako: e

=

e

(e),

Za slova

m = y, m = sc, k> = ju, h = ja, w = j ait nemamo odgovarajucih latinickih

t

se 3 transliterira kao

e,

a

i>

kao

b

=

'

(apostrof).

pismena. Obicno

(apostrof), ali to nije najpriklad-

'

zamjenjuju svaki po

nije rjesenje jer tako slovo e

i

dva ruska grafema. Dosljedna

se transliteracija protivi viseznac-

'

(apostrof)

moglo oznaciti kao 'e (e s akutom ispre'd), (s akutom), ili kako ne drukcije. Time bi se postigla dosljednost, a upotreba znaka smeta jer nije nad slovom, pa se iskljucuje kao znak za naglasak. Prenosenje ruskih slova k> i h nasim dvoslovima ju i ja opravdava se time sto te ruske znakove i analiziramo kao dvoslove. nosti grafema,

pa bi

se,

mozda, rusko slovo a ruski znak t> kao

3

'

'

Dosljedna je transliteracija s povratnom spregom, jer se od svakog transliteriranog imena moze ponovno uspostaviti izvorno pisanje 350.

u

rus. cirilici.

U

praksi se obicno upotrebljava transliteracija koju bismo mogli nazvati posredna transkripcija. To dakle nije ni prava transliteracija jer se ne prenosi uvijek slovo za slovo, a b)

nije ni prava transkripcija jer

strogo fonetski.

mi nikad ruska imena ne pisemo

TUDICE

Prema

toj

transliteraciji

79

za prenosenje ruskih specif icnih

slova vrijede ova pravila: e e iza suglasnika

>

je na pocetku rijeci, iza samoglasnika e ~> 'o iza suglasnika (osim h, in, jk, m)

o iza h, m,

2K,

na pocetku

jo

iza b

i

i t>

m samoglasnika i iza b i i» samoglasnika iza i suglasnika

rijeci, iza

> iza b m > (uvijek) «4> sc (uvijek) > (izostavlja ali se moze pisati apostrof) > (uvijek) nj > (apostrof); sveze ^* «& pisu se 3 > e (uvijek) > na pocetku, iza samogasnika iza 'u iza suglasnika a > ja na pocetku iza samoglasnika iza u

ina pocetku

rijeci,

ji j

"&

-

fet

1/

se,

'

fc

to

i

i

i

jit

Ij,

*>

i

rijeci,

'a iza

Po tim

i

**>

i

*>

i t>

suglasnika

se pravilima pise

hrvatski:

ruski: IIocnejioB

Pospelov

EcemiH, 4>a^eeB, AjieKceeBKa

Jesenin, Fadejev, Aleksejev-

ka

(selo)

CeMeH, 3>eAop, Teuia HepHMineB, TKaneB, XpymeB CojiOBbeB, Ejikmho MjiapwM, IlMMeH MjIbMHKa

Il'jinka

TOJICTOM

Tolstoj

IHep6a,

XpymeB

OTbHCOBa CbI3paHB Ky3bMa, yjibHHOB, ToroJib

3M3eHiiiTeMH, SHrejibrapflT

IOjkmh BpiOCOB, TfOpMH flCHOB, CO(pMH, MaJiaHBH

Sem'on, F'odor, T'oSa Cernisov, Tkacov, Hruscov Solov'jov, Jolkino (ime sela) Ilarij,

Pimen ili

Iljjinka

Scerba, Hruscov

Otjasova ili Ot'jasova Syzran* ili Syzranj Kuz'ma, Ul'janov ili Uljjanov, Gogol' ili Gogolj Ejzenstejn, Engel'gardt ili Engeljgardt Juzin Br'usov, T'urin

Jasnov, Sofija, Malan'ja

Malanjja Kocth,

Mhth

Kost'a, Mit'a

ili

TUDICE

80

Brojna prilagodena ruska imena mogu se

pisati

i

po nasem

izgovoru:

Bunjin (ByHMH), Dostojevski (AocToeBCKww), Fadejev i Fadjejev (

>

TUDICE

Kiro), a

>

81


, h>, u latinicu slovima Ij, nj, dz.

356.

Vlastita imena drugih jugoslavenskih naroda koji se (i kad se) sluze cirilicom prenose se u latinicu po izgovoru, kao i sve druge rijeci. Cirilicka slova n>, h>, ij prenose se latinickim Ij, nj, dz: 5.

JbenocaBa (kao

ifcMBa

> Ljeposava (kao Jtara > Ijaga), Hberoiii > > njiva), UaMOKba > Dzamonja (kao ua6e >>

Pisanje vlastitih imena

iz

NjegoS dzabe).

jezika koji se

sluze drugim pismima 357.

358.

Nase su navike u prenosenju

imena iz tih jezika raznolike jer smo ih najcesce primali posredstvom drugih jezika Britanija je prikupila i anglizirala najvise imena i to je na zemljopisnim kartama, u postanskom prometu i u strucnoj literaturi dobilo siroku primjenu. Bili smo i pod znatnim utjecajem njemackih izvora, a ti su narocito skloni germaniziranju imena. Znatan je i francuski i talijanski utjecaj u pisanju zemljopisnih imena u bivsim kolonijama, a mnoga su azijska vlastita imena i rusificirana. Cesto se ukrstavaju svi ti utjecaji. Tako npr. kineska pismena za Cungking (pisano fonetski) sluzbena transkripcija donosi Chongqing, posta Chungking, engleski Ch'ungch'ing, njemacki Tschungking, francuski Tch'ong-k'ing, talijanski Chungking, ruski Cuncin itd.

Da

bi se sto je

moguce

vlastitih

vise izbjegla neujednacenost

i

tako

prekinulo s nasljedem koje nije u skladu s nasim vremenom, u pisanju se vlastitih imena iz jezika koji se ne sluze ni latinicom ni cirilicom valja drzati nacela da se ta imena pisu onako kako se u sluzbenoj latinickoj transkripciji pisu u naroda iz kojega pot j ecu. Ako su u toj transkripciji latinizirani oblici iz vremena tude dominacije zamijenjeni transkripcijom prilagodenom narodnom jeziku ili su prihvacena nova, narodna imena, treba po§tivati oblike koje danas upotrebljavaju narodi kojima vlastita imena pripadaju. Po torn se pravjlu pise: Ganga (za Ganges), Dilli (za Delhi), Kalikata (za Kalkutta ili Calcutta), Langkd (za Ceylon), rt Abiad (za rt Bon), El Qahira (za Kairo), Ed Dar el Beida (za Casablanca) itd.

TUDICE

82

359.

U moze

javnim obavijesnim sredstvima (no vine,

radio, televizija)

se za domace potrebe upotrebljavati i tradicionalan nacin pisanja tih imena, prilagoden prema stranim uzorima (npr. Ganges, Delhi, Ceylon, Casablanca) dok se u svim drugim prigodama (u medunarodnom dopisivanju, u diplomaciji, na zemljopisnim kartama i si.) valja sluziti izvornim nacinom pisanja, tj. onim nacinom koji se primjenjuje u jeziku iz kojega ime potjece. Tako ce se stvarati uvjeti da se postupno prijede na izvorni nacin pisanja tih imena i u javnim obavijesnim sredstvima i tako nestanu navike koje podcjenjuju kulturnu i narodnu samobitnost mnogih naroda.

SASTAVLJENO

I

RASTAVLJENO

PISANJE RIJECI

OPCA PRAVILA 360.

u hrvatskom jeziku pisu odvojeno, svaka za sebe. pak dvije ili vise rijeci zdruze da bi se dobilo novo znacenje, razlicito od onoga sto ga je svaka rijec prije imala, nastaje slozenica. Sastavni se dijelovi slozenice pisu zajedno kao jedna rijec: uoci (uoci odlaska, ali: pogledati u oci) nagolo (skinuti nagolo, ali: staviti na golo meso), odoka (odmjeriti odoka, ali: odmaknuti od oka). Rijeci se

Ako

361.

se

Slozenicom smatramo i skup kojemu jedan ili oba sastavna ne postoje kao samostalne rijeci (mozda, odavde, neprestano, prekjucer, sjeveroistok) ili se ne upotrebljavaju u onom obliku koji imaju u slozenici (dovijek, odmah, pokraj, unakrst). dijela

362.

u pravilu jedan naglasak: = katkad, ali: petogodisnji, starohrvalski, osamdeset, kddgod = kdd god svaki put), Starigrad (u Podgorju, ali: Stdri Grdd na Slozenica ima, kao

i

ostale rijeci,

(

otoku Hvaru). Slozenica poluslozenica.

u

kojoj svaka rijec zadrzava svoj naglasak zove se

Izmedu sastavnih dijelova poluslozenica

pise se

crtica Smdil-aga, Ivanic-Grad, spomen-ploca, radio-aparat, lovor:

-vijenac, rekla-kdzala.

363.

Slozenice koje pripadaju promjenljivim vrstama rijeci mijenjaju

samo

posljednji sastavni dio.

SASTAVLJENO

84

I

RASTAVLJENO PISANJE RIJECl

IMENICE Po opcim pravilima

364.

o slozenicama pisu se zajedno

mnoge

imenice kao §to su: cjepidlaka, maloljetnik, sjeverozapad, starokatolik, vlakovoda, zuboboljq, Titograd, Turopolje, Jugoslavia, Cehoslovacka, Hajdarhodzic, 365.

Kao

slozenice ponasaju se koja se inace pisu odvojeno:

i

imena stanovnika onih naselja

Babogredac (prema Babina Greda), Dugoselac, Novosadanin, Crnogorac, Dugootocanin, Fruskogorac. Sastavljeno se pisu imenice kojima je prvi dio rijecca ne,

366.

polu

ili

kakav prijedlog:

necovjek, neprijatelj, nesretnik, nesvijest, nevjera, nevrije-

me, polubog, polubrat, polukrug, poluslozenica, poluvrijeme, dovratnik, pomajka, poocim, pracovjek, prapovijest, razmeda. 367.

Imenice popodne i poslijepodne pisu se sastavljeno kad oznatavaju vrijeme od dvanaest sati do sumraka, a rastavljeno po podne i poslije podne kad oznacavaju bilo koji trenutak poslije dvanaest sati: Dodi k meni u jedan sat po podne i ostani citavo popodne. Isto vrijedi za dopodne i prije podne.

368.

Sastavni se dijelovi imenickih poluslozenica povezuju crticom. Oni zadrzavaju svaki svoj naglasak, a sklanja se samo zavr§ni dio:

auto-cesta G jd. auto-ceste, lovor-vijenac, radio-stanica, radio-amater, rak-rana, spomen-ploca, Dilj-gora, Ivanic-Grad. 369.

Izuzetno se sklanjaju oba dijela u slozenici marksizam-lenjijd. marksizma-lenjinizma) jer se crticom zeli istaknuti

nizam (G

jaca povezanost obaju dijelova. 370.

Dvostruka

se

prezimena muskih osoba ne povezuju crticom,

pa se dekliniraju oba dijela:

G

Andrije Kacica Miosica, Ivan Kukuljevic Sakcinski, Ante Tresic Pavicic, Viktor Car Emin.

Andrija Kacic Miosic Isto se tako

jd.

ne povezuje nadimak koji

stoji iza

prezimena:

Josip Broz Tito, f)uro Pucar Stari, Dragutin Saili Konspirator.

SASTAVLJENO

371.

I

RASTAVLJENO PISANJE

RIJECl

85

Dvostruka prezimena zenskih osoba nastala zdruzavanjem muzeva i oceva prezimena pisu se crticom. U takvim se dvostrukim zenskim prezimenima ne sklanja prvo ili oba: Ivana Brlic-Mazuranic G jd. Ivane Brlic-Mazuranic, Zinka Kunc-Milanov Milka Ruzic-Jakovina G jd. Milke Ruzi6,

-Jakovine. 372.

Ne smatraju se poluslozenicama imenicke veze kao pilot lovac, covjek zaba, zena radnica, kamen temeljac jer u takvim slufcajevima prva imenica ima Sire, a druga uze znacenje te se obje sklanjaju: pilota lovca, covjeka zabe (mn. ljudi zabe), zene radnice, kamena

temeljca.

PRIDJEVI 373.

Prave su slozenice: kao: dobrocudan, velikodusan, srednjoskolski, 1) pridjevi puckoskolski, prvorazredni, petogodisnji, punokrvan, punoljetan, samonikao, narodnooslobodilacki; pridjevi slozeni s prijedlogom: bezglasan, bezlican, nagluh, preosjetljiv, prosijed, sulud; 2)

3)

pridjevi slozeni s rijeccom ne: nepromociv, neveseo, ne-

vidljiv.

374.

Kao

slozenice navedene

pod 1) vladaju se i a) pridjevi slozeni s prilogom koji pojacava, umanjuje ili uopce poblize oznacuje pridjev, a prilozni se dio posebno ne naglasava:

mnogopcstovdni,

vrlozasluzan,

jesni; jasnozut, svijetlosiv,

renozelen

i

malopoznat,

knjizevnopovi-

tamnomodar, zagasitocrven, otvo-

si.

Ako sastavni rastavljeno:

dijelovi

zadrzavaju

svoj

naglasak,

pisu

se

mnogo

postovani, vrlo zasluzan, malo poznat, knjizevno povijesni; jasno zut, svijetlo siv, tamno modar, zagasito erven,

otvoreno zelen. b) pridjevi izvedeni

od dvoclanih zemljopisnih imena:

babogredski (prema Babina Greda), dugoselski, novogradiSki, grabisnopoljski, sjevernocakavski, juznoamericki.

SASTAVLJENO

86

375.

I

RASTAVLJENO PISANJE RIJECl

Pridjevi slozeni sa stranim prijedlogom pisu se zajedno kao i pridjevi navedeni pod 2): antituberkulozni, postdiplomski, projasisticki, supermoderan.

Kao

376.

poluslozenice pisu se

sastavljeni pridjevi ravnopravni po znacenju:

1)

jug o slav ensko-talijanska (granica), englesko-jrancuski (rjecnik), crno-bijela (ploca), crveno-bijelo-plava (zastava), Licko-krbavska zupanija, Moravsko-vardarska dolina; posvojni pridjevi na -ov, -in izvedeni od poluslozenih osobnih imena: Brlic-Mazuranickin (roman), Smail-agina (kula), Nasredin-hodzin (magarac), ili kad se sto odnosi na dva ili vise autora: Broz-Ivekovicev rjecnik. 2)

ZAMJENICE 377.

Slozene su zamjenice u vecini slucajeva prave slozenice, pa ih treba pisati sastavljeno: gdjetko, gdjesto, kojesta, kojekakav, svasta, stosta.

Zamjenice se cesto zdruzuju

378. 379.

1.

s

prefiksima

ili

S prijedlogom po pisu se zajedno u znacenju neodredenih (= koji), poneki (= neki), ponesto (= nesto). vidi u recenicama: Tek pokoji od vas zna svirati. Samo

zajednica: pokoji

To

se

sufiksima.

se poneki cuje. 2.

Ako

— Ponesto

—

cu uzeti sa sobom.

prefiks po cuva svoje dijelno znacenje, pise se rastav-

ljeno od zamjenice:

—

koji put sam to vec rekao? Sjeo bi za glasovir i svirao po koje Mozartovo djelo. Svakom bi djetetu darovao po

Po

—

nesto,

najmladem uvijek

Kad

slatkise.

—

pored neodrepo zdruzi sa zamjenicom, moze dene zamjenice nastati prilog koji se uvijek pise sastavljeno: posto (posto je voce?), ponesto (ponesto je oslabio), potom (potom 3.

se

—

je rekao).

380.

1.

S predmecima

i,

ni,

ne nastaju slozene neodredene za-

mjenice kao itko, ista, ikoji, iciji,

ikakav nikakav

nitko, nista, nikoji, niciji,

netko, nesto, nekoji, neciji, nekakav

SASTAVLJENO

I

RASTAVLJENO PISANJE RIJECl

87

Kad

se uz slozenice sa ni nade prijedlog, onda prijedlog dolazi izmedu ni i zamjenice i svaki se dio pise rastavljeno: ni od koga, ni za koga, ni s kim, ni od cega, ni za sto, ni na koji (nacin), ni za koju (placu), ni u kom (slucaju), ni u kakvo (doba). 2.

Kad slozenica nista ima imenicko znacenje ne odvaja Drze ga za nista, Od nista glava ne boli.

3.

—

ni od sta:

Predmetak

4.

pojacanje: i

kako

mu Ako

Znamo

se i

i

tko

se

pise odvojeno od zamjenice ako sluzi za je, i sto je, i ciji je, i kakav je, i gdje je,

je.

ne sluze za nijekanje, pisu se odvojeno od zamjenice: iVe tko govori nego sto govori, zanima nas. U toj se guzvi nije znalo ni tko pije, ni tko placa. Ne zna se ni gdje je, ni kako 5.

mu 381.

ni

i

—

je.

1. Zamjenice se mogu zdruzivati i s rijeccom god, U neodredenih zamjenica god nema svoga naglaska i pise se zajedno s prethodnom rijeci kao slozenica:

tkogod (netko), stogod (nesto) kojigod (neki), kakavgod (nekakav)

U

2. odnosnih zamjenica ili u vezama koje znace neogranicenost rijecca god dobiva svoj naglasak i pise se odvojeno od zamjenice: tko god (svaki), sto god (bilo sto), kakav god (bilo kakav), koji god (bilo koji). Tako je u recenicama: Neka dode tko god hoce. Sto god radis, radi savjesno. Kupat cu se, kakvo god

—

—

—

Mozes uzeti pusku koju god zelis. more bilo. Takvo naglaseno god moze biti i rastavljeno od zamjenice enklitikom: Zadovoljan sam sto si mi god dao. Hrabar je tko

—

mu

se

mu

Zamjenicke se sintagme mogu tvoriti rijeccama put, drago koje se pisu odvojeno od zamjenice:

382.

god

priblizi.

bilo

ili

koji put, svaki put, ovaj put, onaj put bilo koji, koji bilo, bilo

koji

mu

drago,

ciji

mu

Ako u takvim vezama srasti

uz zamjenicu

i

ciji, ciji

bilo

drago rijecca put izgubi svoj naglasak,

moze

— kao slozenica — dobiti prilozno znacenje:

kojiput (katkada), svakiput (svagda). 383.

Odvojeno se od prijedloga pisu zamjenicke enklitike: na po nj, poda nj, uza nj, za nj; sa mnom, preda mnom, za me, za

nj, te.

SASTAVLJENO

88

I

RASTAVLJENO PISANJE RIJECl

BROJEVI Viseznamenkasti brojevi mogu se

384.

pisati

kao slozenice,

i

to:

glavni brojevi: jedanaest, dvanaest, devetnaest, dvadesei, pedeset, sezdeset, dvjesta i dvjesto, trista i tristo, petsto, sesto, devetsto; 1.

2.

redni brojevi: jedanaesti, dvanaesti, devetnaesti, dvadeseti,

pedeseti, sezdeseti, dvjestoti, tristoti, petstoti, seststoti, devetstoti; 3.

brojne

imenice:

dvadesetina,

sezdesetorica; tridesetero. pedesetero; i--\ (ali:

385.

386.

dvadeset trecina

=—

dvadesetorica,

tridesetina;

jedna dvadesettrecina

).

Kao poluslozenice kad se oznacavaju priblizne ill neodredene brojne vrijednosti: dva-tri, pet-sest, deset-dvadeset, pedeset-sezdeset, dvoje-troje, cetvero-petero, pa i tisucu-dvije, sat-dva, dan-dva, mjesec-dva, godinu-dvije, reci rijec-dvije, popiti casu-dvije i si. Rastavljeno: dvije stotine, tri stotine, teiiri stotine, pet stopedeset tisuca, petsto tisuca, petnaest milijuna itd.

tina, pet tisuca,

Ovako

se pisu vissclani glavni

i

dvadeset jedan (21), dvadeset dva (22), tisucu devetsto sedamdeset jedan

redni brojevi:

(1971),

tisu6u devetsto sedamdeset prva (1971.)

Sve se rjede ispred jedinice viseclanog broja ispisuje veznik sesto sedamdeset i jedan (671). 387.

Zbog posebnih brojevi

mogu

pisati

se razloga i

i:

u bankovnom poslovanju viseclani

zajedno:

SestoSezdesetsest (666).

388.

Brojevi slozeni

s

rijecju put

ili

puta

mogu

se pisati

rastavljeno kad svaka rijec cuva svoj naglasak: prvi put, drugi put, deseti put, stoti put; dva puta, tri puta, deset puta, sto puta; osamdesetak puta, oba puta, pa i vise puta, mnogo puta, a)

x puta b)

(cit.

iks puta);

kao slozenica: jeddnput, dvaput, desetput, stoput.

SASTAVLJENO

I

RASTAVLJENO PISANJE

RIJECl

89

GLAGOLI 389.

Nijecna se cestica ne pise rastavljeno od glagola: ne znam, ne cita, ne pjevaj, ne bih, ne iskopasmo, ne cudahu se. Sastavljeno se pise samo:

390.

a)

u slucajevima kad zajedno

znacenje: nestati,

(=

nestajati,

s

glagolom daje jesno (potvrdno)

nedostati,

nedostajati,

nenavidjeti

rnrziti);

b)

u oblicima:

nemo], nemojmo, nemojte;

nemam, nemas, nema, nemamo, nemate, nemaju; nemaj, nemajmo, nemajte; nemajuci (ostali zanijekani oblici glagola imati nisu sazeti te se pisu odvojeno: ne imati, ne imao, ne imavsi);

necu, neces, nece, necemo, necete, nece. 391.

U

—

slozenim se glagolskim oblicima enklitike pisu kao i drugdje rastavljeno od rijeci s kojima se zajedno izgovaraju:

—

pjevao sam, citao je, ucili bismo, ne biste oblicima futura egzaktnog pise: ja

392.

cu doci,

ti

zeljeli.

citat

cu

se

i

u

ces citati, on ce tresti

Ali kad bi se u obliku za futur enklitika nasla onda se glagoli na -ci pisu s punim infinitivom

a glagoli na

Tako

-ti

doci cu

doci cerao

doci ces

doci cete

doci ce

doci ce

gube zavrsno citat

cemo

-i

iza infinitiva, i

enklitikama:

u pismu: trest

cu

trest

cemo

citat ces

citat cete

trest ces

trest cete

citat ce

citat ce

trest ce

trest ce

393.

Oblike kao Htat cu, trest cu valja izgovarati zajedno: citacu, treScu.

394.

Kao

poluslozenice pisu se stilemi nastali povezivanjem dvaju glagolskih oblika bliskih ili suprotnih po znacenju: rekla-kazala, hoces-neces, povuci-potegni, htio-ne htio, vezi-drijesi, lezi-dizi se.

.

SASTAVLJENO

90

I

RASTAVLJENO PISANJE RIJECl

PRILOZI 395.

Po opcem pravilu o pisanju rijeci

mogu

priloga.

slozenica, tj. da se dvije ili vise zdruziti ako se time promijeni znacenje, pise se vecina

Tako

doduse,

se npr. kao prilozne slozenice pisu

domalo, doskora,

dovijeka, ikad, ionako, isprva, iukoliko, izblize, izdaleka, izmalena, izrana, izreda, medutim, nablizu, nabolje, nabrzo, nacisto, nadaleko, nadalje, nadesno, nadugo, naglas, nagore, naime, najedanput, najednako, na-

jednom, nakratko, nalijevo, nalik, namalo, namrtvo, nanisko, nanovo, naoko, naopako, napamet, napismeno, naprazno, naprecac, naprosto, naprvo, narijetko, nasamo, nasigurno, nasitno, nasuho, natiho, nato, natrag, navecer, naveliko, nazalost, niukoliko, nizbrdo, odoka, odreda, otprilike, podjednako, pod-

jedno, pritom, sasvim, slijeva, smjesta, sruke, stoga, sutradan, svejednako, svejedno, stovise, ubrzo, ubuduce, uglavnom, uistinu, ujedanput, ujedno, ujutro, ukratko, ukrupno, uludo, umalo, unaprijed, unekoliko, uopce, uostalom, upravo, uskoro, usput, usto, usiroko, uto, utoliko, uvecer, uvelike, uvijek, uvis, uzbrdo, zaboga, zacijelo, zadugo, zaista, zajedno, zaludu, zamalo, zapravo, zarana, zasada, zasto, zatim, zato, zdesna.

Dakako, dijelovi ovih

drugih priloznih slozenica mogu cui tada se pisu rastavljeno. Zato

i

vati svoja samostalna znacenja,

valja razlikovati

Starac je doduse (uistinu, doista)

vrlo star, ali

Domalo (odmah

.

.

poslije) side

noseci kljuc. Ona je ionako (bez obzira na sve drugo) na izdisaju. Poceo je razglabati izdaleka (ne prelazeci odmah u bit

Studen mi je probijala do srca, do duse. Dotjerao je do malo boljeg ucenika.

Dobro

je

i

ovako

i

Dosla mu je djevojka ka kraja.

onako. iz dale-

stvari).

Poznavao

je prijatelja

izma-

lena (iz djetinjstva). Unistavali su izreda (bez izuzetka) sve clanove na§e

Pili

su

iz

malena vrca.

Izasao je iz reda sto se savio

pred ducanom.

obitelji.

Postavili su stol sa nabrzo (u zurbi, na brzinu) zabitim

klupama.

Naucio se vec na brzo pisanje.

SASTAVLJENO

I

RASTAVLJENO PISANJE

RIJECl

Prebacujem se slijeva nadesno (na desnu stranu).

Ne

Cita novine naglas (glasno). Istukli su ga namrtvo (pretjerano mnogo, do iznemoglosti). Dirigirao je napamet (po sje-

Pjevaci paze na glas.

vidi

91

na desno oko.

Na mrtvo

tijelo stavise

plah-

tu.

Ne pada mi na pamet.

canju).

Dobila je nedavno kratkog vremena)

(prije

Bilo je to ne davno, nego

upalu

jucer.

pluca.

Sve

je poslo nizbrdo pako).

(nao-

Silazili

smo

niz brdo obavito

maglom.

Ne

Smjesta (odmah) dodil

vidi se s mjesta

na ko-

jem

Sruke (zgodno) mi

396.

stojimo. Skinuo je sat s ruke.

je.

Slozeni prilozi vremena otkada, dokada, otada, dotada, odsada, dosada, zasada, odonda, mogu se i bez promjene znacenja pisati rastavljeno kad im se drugi (prilozni) dio zeli istaknuti

—

— i

naglasiti:

—

Tocno se zna od kada radis. Od sadc pa do nedjelje nemam vremena. Dosta mi je i za sada i za poslije. Od onda pa do danas svijet se promijenio.

—

397.

rijeccom god. Kad je nenaglasena, tvori se njome prilog neodredena znacenja i pise se zajedno: gdjegod (negdje), kadgod (katkad, ponekad), kamogod (bilo kamo), kudgod (bilo kuda): Prilozi

mogu

biti slozeni

Mozda ga gdjegod ko.

398.

—

— Sakrij

to

i

— Mogu se oni kadgod dignuti viso-

nades.

kamogod.

—

—

Naglaseno se god pise kao i u drugim slucajevima rastavljeno od priloga: gdje god (bilo gdje), kada god, kamo god, kuda god, koliko god.

Takav dvoclan

na

prilog sluzi kao veznik koji pocetku nezavisnih recenica:

Gdje god vjesno. zelis.

—

— Kad god hoces. — Mozes

zivio, zivi posteno.

Idi

kamo god

moze

stajati

samo

sto radis, radi sa-

svirati koliko

god

SASTAVLJENO

92

399.

I

RASTAVLJENO PISANJE RIJECl

Drugoj grupi slozenih priloga pripadaju

sraslice:

kojima se jedan sastavni dio ne moze odvojiti jer se ne govori kao samostalna rijec: a)

danas, dokle, dovle, mozda, naiskap, naizust, neprestano, obdan, odande, odavle, preblizu, prebrzo, prekasno, prekjucer, preklani, premalo, previse, sinoc, sucelice, suvise;

kojima se jedan sastavni dio ne govori uz drugi u onom obliku koji ima u slozenici: b)

dakako, dovijek, gdjekad, kadikad, katkad, kojegdje, kojekuda, napose, nazao, posrijedi, sneruke, unakrst, zauvijek. 400.

Kao poluslozenice pisu se prilozni izrazi sastavljeni od dvaju korelativnih priloga sa suprotnim znacenjem: amo-tamo, brze-bolje, danas-sutra, gore-dolje, kad-tad, kako-tako, koliko-toliko,

lijevo-desno,

manje-vise,

ovdje-ondje,

posto-poto, vise-manje. 401.

Rastavljeno se pisu prilozni izrazi u kojima nije doslo do srascivanja:

imenicom

1.

prijedloga

a)

jos uvijek osjecaju

s

jer se

kao zasebne

rijeci:

bez sumnje (nesumnjivo), od sale (lako), na koncu (konacno), na primjer (primjerice), na silu (silom), po volji (drago); b)

upotrebljavaju samo kao dijelovi sintagme:

ici

uz nos

uz dlaku), izaci s kim (cim) na kraj, (ne) govoriti u vjetar, pratiti it stopu, prodati na

{niz dlaku,

imati pri ruci,

jagmu; 2.

prijedloga

s

vremenskim prilogom:

do sutra, do danas, do jucer, do jutros, do Ijetos, na zimu, na Ijeto, od danas, od jutros, pod jesen, pod zimu, s jeseni, s proljeca, u jesen, u zimu. 402.

Ne

srascuju se ni prilozni izrazi: i

te

bog

kako te pitaj

tako rekavsi bolje rekavsi pravo rekavsi

dobar dan dobra vecer

i

te koliko

boze sacuvaj tako reel bolje reci

pravo reci dobro jutro laku noc

SASTAVLJENO

I

RASTAVLJENO PISANJE

RIJECl

93

PRIJEDLOZI Prijedlozi

103.

mogu

biti prosti

lima,

slozeni.

sastavljeno

Slozeni se prijedlozi pisu

404.

i

po opcim pravi-

to:

i

1. kad sastavni dijelovi ne bi mogli izvan slozenice stajati zajedno: ispod, ispred, izmedu, iznad, izvan, nasred, pokraj, poradi, posred, unatoc, zaradi;

dvije rijeci sastavljanjem dobiju novo znacenje: nadno, nakraj, navrh, namjesto, uime, uoci. Zato valja razlikovati:

kad

2.

Dosao je na kraj puta. Popeo se na vrh brda. Dosao je na mjesto sastanka. Pogledao ga je u oci.

Sjedjela je nakraj poslelje. Stoji navrh brda.

Dosao je namjesto mene. To je bilo uoci rata.

Rastavljeno

405.

se pisu

dva prijedloga

koji stoje jedan uz

drugi, a svaki cuva svoje znacenje: do pred kucu, do potkraj rata, do poslije podne, do ispod koljena, sa po dvije puske, novcanice

od po 10 dinara. Rijec tik nadopunjuje prijedlog te se pise odvojeno: tik do uz kucu.

zida, tik

VEZNICI Po ppcim

kao slozenice ovi veznici: eda, kadno, kanda, ipak, makar, niti, otkako, posto, premda

406.

U no

(e-,

se pravilima pisu

jednih se takvih slozenica sastavni dijelovi ne govore samostalkan-, prem-), u drugih je sastavljanjem dobiveno novo zna-

cenje:

Po

PoSto je prodao jabuke, oti§ao je natrag u selo.

Novo je znacenje dobiveno dopusni veznik: Nije dosao iako

sto (po koju stvar) je otisao natrag u selo?

i

u slozenici iako koja

sam mu

Ako dode

Rijecca se ljeno

i

kao

ako potpise, po-

sao je ugovoren.

pisao.

407.

i

sluzi

li

moze uz veznike

sastavljeno.

i

uz ostale

rijeci pisati rastav-

.

SASTAVLJENO

94

1.

RASTAVLJENO PISANJE RIJECl

I

Rastavljeno se pise

kad ima upitno znacenje: je li, jesu li, koliko li, da li sto se vidi u recenicama: Je a)

oni bili dosli?

.

.

2.

.

li

ste

im

,

proucimo

li

.

li,

li

da su

li,

jeli?

kada

— Bi

li,

li

dali?

u pogodbenim recenicama: ako

b)

dio

— Da

bismo

bi

li

dode

.

.

.

,

budes

li

ra-

.

Sastavljeno se pise u svim drugim slucajevima: kamoli, kadli, negoli, nekmoli

ali, Hi,

408.

1. Rastavljeno se pisu sastavni veznika:

buduci da kao da samo da 2.

jedino sto

nego

biti veznici

Gdje god

i

s

ostalih

viseclanih

tek sto a kamoli a nekmoli

sto

nakon

Za dvoclane priloge

da mogu

dijelovi

sto

naglasenim god receno

je (v.

t.

398.)

da se tada pisu uvijek rastavljeno:

zivio, zivi posteno.

— Idi

kamo god

hoces.

RASTAVLJANJE RIJECl NA KRAJU RETKA 409.

Rijec se rastavlja u dva dijela na kraju retka kad se ne cijela ispisati (otisnuti) u retku u kome je zapoceta. Tada se drugi dio rijeci prenosi u novi redak, a uz posljednje slovo na kraju retka, gdje je rijec rastavljena, stavlja se crtica (-).

moze

Rastavljanje je rijeci na kraju retka u nacelu slobodno. Una-

410.

toe

tomu ne 1.

valja:

rastavljati jednoslozne rijeci: caj, cin, cvrst;

2. prenositi u novi redak posljednji samoglasnik, suglasnik suglasnicki skup jer nije dobro rastavljati *cud-o, *misa-o, *pepe-o, *celjus-t ili *celju-st, nego cit-do, mi-sao, pe-peo, ce-ljust;

ili

u domacim

stranim rijecima odvajati one grafeme kojine *pol-je nego po-lje, ne *hod-za nego ho-dza, ne *ufan-je nego ufa-nje, ne *Goet-he ili *Go-ethe nego Goe-the. 3.

ma

411.

i

se pise jedan glas, dakle:

Slozenice se rastavljaju prema svojim sastavnim dijelovima, ako su raspoznatljivi: pre-poznati, ras-poznati, u-poznati, pot-

porucnik, pot-pukovnik.

SASTAVLJENO

Ako ljaju se

I

RASTAVLJENO PISANJE RIJECl

95

se kod slozenica ne raspoznaje kako su slozene, rastavkao neslozene rijeci: ra-zo-ri-ti, ra-zu-mje-ti, o-ti-ma-ti,

u-ze-ti.

412.

Ako poluslozenicu treba rastaviti na mjestu gdje je spojena crticom, onda se crtica za rastavljanje stavlja na kraju retka, a crtica koja oznacuje poluslozenicu na pocetku iduceg retka: auto-

marksizam-

-cesta

-lenjinizam

Smail-aga

Ivanic-

-Grad

RECENICNI ZNAKOVI 413.

Recenicni su znakovi tocka (.), upitnik (?), usklicnik (!), za), tri tocke (. .), na(,), tocka zarez (;), dvotocka (:), crta ( vodnici („ ", u tisku obicno » «), polunavodnici (, '), zagrade ( ) i sluze za rastavljanje govora na recenice i njezine dijielove. Neki od tih znakova sluze i kao pravopisni znakovi. Ta njihova sluzba obradena je u poglavlju Pravopisni znakovi i Kratice (t. 509.

—

rez

.

—

559.).

TOCKA Tocka

414.

se stavlja

na kraju izjavnih recenica:

Dolazi sumrak. Mor sjedi kraj oceva kreveta. Nudi ga On miruje i vrlo malo govori.

hranom

i

vodom.

Suti.

Otac boluje. Tocka

415.

nikom,

se

ne stavlja kad recenica zavrSava upitnikom ili usklicili triju to£aka koje dolaze kao znak nezavrsene

niti izg crte

recenice.

416.

laze

Tocka se pise na kraju naslova, podnaslova i natpisa kad dou tekstu jedan iza drugoga: Hrvatske narodne pjesme. Junacke pjesme. Knjiga druga.

Izdanje Matice hrvatske

ERO S ONOGA SVIJETA ma

Komicna opera u tri cina. Glazba: Jakov Gotovac. Rijeci prenarodnoj pjesmi: Milan Begovic

U dataka

toj sluzbi dolazi i

zarez

(v.

t.

i

crta

439.),

(v.

t.

493.),

a u nizanju bibliografskih po-

.

.

RECENICNI ZNAKOVI

Tocka

417.

se pise iza naslova

ako

je

97

smjesten u

redak

isti

s teks-

tom:

Dalekozor i mikroskop. Dalekozor je opticki instrument pomocu kojega daleke predmete vidimo pod vecim vidnim kutom .

Ako je takav istaknuti dio sastavni dio recenice, iza njega razumljivo, ne pise tocka:

.

.

se,

Drava u svom najvecem dijelu nije regulirana Sava je pri normalnom vodostaju plovna od Siska, a regulacijama i kopanjem kanala bit ce plovna gotovo od Zagreba .

.

.

.

Iza naslova novina, knjiga, clanaka, poglavlja ne stavlja se

418.

tocka:

Zlatarevo zlato

Tehnicki rjecnik Priroda otoka Mljeta

Tocka

se

I srce

zna govoriti

ne stavlja ni kad

potpuna recenica:

je naslov

Veoma se smanjuje broj patuljaste tekunice Kada se voda povlaci, i barske kornjace odlaze

s

njom

UPITNIK Upitnik se stavlja na kraju upravnoga pitanja:

419.

Tko vas zove? Nista

— Umoran

si?

nisi opazio?

Sto? Gladan

si?

A

koga se ja

Trebalo bi

ti

to

bojim?

nesto toplo sku-

hati?

420.

Kad nekoliko upitnih recenica dolazi jedna iza druge, a smislom su uze povezane, tada se upitnik moze staviti samo iza posljednje, a ostale se odjeljuju zarezom ili povezuju veznikom: Ne

421.

pitaju me: ni tko sam, ni sto

samo jednom

sam?

dijelom recenice, iza njih se mece upitnik, a recenica se nastavlja malim slovom: Pita

li

se

Ljudi dolaze tali,

i

odlaze.

a Sto? tko bi znao.

rijecju

ili

Otkuda? kamo?

— A tudi novci,

— Oni su neSto §apu-

sto? fino miriSu?

RECENICNI ZNAKOVI

98

422.

Na

kraju se neupravnoga pi tan j a upitnik ne stavlja:

Tko zna

koji su nasi.

Red mi

tko re je udario. Pitao je odakle

je dosla ta crna vijest. Nije znao reci je praSina.

423.

Sam

upitnik

moze

stajati

— — Ne znam!

li

to bila

magla, dim Hi

kao znak upitne sutnje u razgovoru:

To je zanimljivo! A kako, molim vas, razgovarati tako s drvecem ko vi?

mi drugi ne mozemo

?

— 424.

Mozda

zato sto ga volim kao

samog

sebe.

Upitnik se obicno stavlja iza upitnih recenica u naslovu: Zasto

nam

Mjesec pokazuje uvijek samo jednu svoju stranu?

Aktuelan Hi aktualan? 425.

Dio recenice u zagradi s upitnikom ili sam upitnik u zagradi znaci da je podatak ispred upitnika nesiguran, nepouzdan, nepotvrden ili je izrazena sumnja u ono sto je pred takvim upitnikom:

Metod

se

kao svjetovnjak zvao Mihajlo

Stilski nije

426.

dobro ako se upitnik u

(?).

toj sluzbi

rabi cesto.

Iza recenice koja je vise usklicna nego upitna stavlja se

iis-

klicnik:

Kad Kad

bih znao! je vokativ na kraju recenice, obicno se stavlja usklicnik

(v.t. 431.), ali

— Kamo

ako prevladava pitanje, moze se ces,

Andro?

staviti

i

upitnik:

— Otkud tebi svracici u to doba, vjestice

stara? 427.

Uz pitanje koje izrazava i cudenje, odusevljenje, ushit se uz upitnik staviti i usklicnik.

moze

— To nije moguce! — rekose mu. A on njima: — Kako nije?! Zavrtim glavom da necu. — Neces?! Zar

ti

nisi

nikada bio mlad?!

Da prijevoz pristedim, i§ao sam za mornara naru vjerovati da on dijamante nosi u kovcegu?! pet engleskih lira

i

bog!

Kamo

cu

s

pet lira?!

— a tko ce morDali su

mi

.

RECENICNI ZNAKOVI

99

USKLICNIK Usklicnik se stavlja iza pojedinih usklicnih rijeci

i

usklicnih

recenica:

— Gle! Gle! Ovi gradovi! Kako su samo pitomi! Topli! UgodPa ova slavna zvonjava! Zvonjava francuska! Pa ove

nil Mili!

rijeke!

Francuske rijeke!

— Ovi kanali zeleni sto se zrcale u rijekama! Koje bogatstvo! Koja

Ijepota!

Koja svecana

Ijepota!

Usklicnik ne mora doci iza svakoga usklicnoga dijela, nego

429. se,

prema

smislu,

ljuju zarezom

—

ili

moze

staviti iza posljednjega, a ostali se odje-

povezuju veznikom:

Prilegnite, odmorite se!

—

nutkao ih

starac.

.

Ne placite, nego radujte se! Konja, konja, Haso, konja!

Ako

430.

moze

se

u

recenici nalaze pojedine usklicne rijeci, iza njih se

staviti usklicnik

bez drugih znakova:

Donese baka gnijezdo, podigose kokos, a ono u gnijezdu nesto zakrijesti: iskocise goli svracici, pa skok! skok! po trijemu. 431.

Usklicnik se stavlja iza vokativa ako je na kraju recenice kad je na pocetku, a jace je naglasen:

ili

— Ti me znas, gospodaru! — Sine! Pri-

caj

Sve je vazno, Ivane! kako je bilo! Draga moja Klarice! Jucer je bio moj god; Gospodo!

Kako

vidite,

ovdje

cestitali

nema

mi Stankovcani, nikad

ni slusateljstva

Ijepse!

na galerijama, ni

ste-

nografa, dapace ni voditelja zapisnika. 432.

Kad usklicnik,

jednome dijelu recenice trebao upitnik, a drugome onda se stavlja samo jedan znak, i to ponajvise kakav

treba biti

prema posljednjem

Kud

bi

si

dijelu:

krenuo, nesretnice! Nesretnice, kud

Manje naglasen vokativ na pocetku recenice recenicu odjeljuje se zarezom (v. t. 455.).

ili

si

krenuo?

uklopljen u samu

Iza upitne recenice s vokativom na kraju moze se mjesto usklicnika staviti upitnik (v. t. 426.)-

RECENICNI znakovi

100

433.

Mjesto usklicnika moze doci smirenijega osjecaja:

— Djedo, je — Daleko

li

Eno

bez bojazni udose.

ih, gle!

Gle, jedna

duga u vodi

i

ili

Kazi slobodno dajte 435.

se stvara.

zapovjednih recenica mjesto usklicnika moze tocka kad su te recenice bez narocitoga naglasivanja:

Iza zeljnih se staviti

znak kao oznaka

koji drugi

daleko otac? sinko. (Tocka iza vokativa!)

je,

434.

i

sio znas.

—

Izvolite sjesti.

—

Molim

vas, do-

mi olovku.

U naslovima se usklicnik stavlja rijetko, samo kad je s kojih posebnih razloga potrebno istaknuti usklicnost ili kad je sastavni dio naslova:

To nam

Bistrina!

je duznost!

Krivci nagradeni! Titov »Naprijed!«

Kao oznaka veoma snaznog

436.

usklika,

mogu

se staviti

dva

il*

usklicnika:

tri

Na

kartici nista,

»Bicega!

!

nego jedna jedina

rijec, sa tri usklika:

!«

ZAREZ 437.

Zarezom se odjeljuju i razlikuju pojedini recenicni dijelovi radi laksega citanja i razumijevanja napisanoga. tiri i

Sva pravila po kojima se zarez stavlja mogu se svesti na ceosnovna nacela: usporednost, naknadno dodavanje, suprotnost

isticanje.

Ta nacela ili

vrijede bez obzira bila posrijedi slozena recenica

dijelovi prosirene.

1.

438.

Usporednost

Po nacelu usporednosti zarezom se odvajaju dijelovi koji jedan uz drugi stoje usporedno, nezavisno, a to su u prvom redu

.

.

RECENICNI ZNAKOVI

JQ1

istovrsni dijelovi bez veznika, dijelovi koji se ponavljaju, nabrajaju.

Ljudi prolaze pokraj mene: tude majke, tude sestre, tuda braca.

Skripa plugova, dahtanje volova, sum zrvnjeva, lupa kamenja, struganje greda uza zidove, sve se to cuje u Jozinu glasu .

.

danas podestat dobar kao dobar dan u godini, da ne§to govori o Jozinim zaslugama, o subotnjem volu, o providuru Barbabjanki, o putovanju u Kopar tamo o Uskrsu, o galijama i o Mlecima.

Shvaca jedino da

A

on

je

pliva, pliva, cio bozji dan.

Dani su

prolazili, zito je raslo,

vima. Zuji, zveci, zvoni, zvuci

voce

je dozrijevalo

po vrto-

—

To je jezik roda moga. Krcnu kolac nekoliko puta, Zviznu pala nekoliko puta, Zadrhtase ta vjeSala tanka. Nabrajanje je

U

Karlovcu,

Zagreb,

To

medu I.

studenoga 1845.

i

za navodenje bibliografskih podataka pa se izonda i izmedu mjesta i godine.

njih stavlja zarez, a tako

Milcetic, CakavStina kvarnerskih otoka,

Zagreb, 1895.,

U

29.

pisanje mjesta uz nadnevak:

svibnja 1971.

31.

vrijedi

i

.

Rad JAZU,

121,

str. 125.

izmedu mjesta i nadnevka ne stavlja zarez: Ljudevit Gaj rodio se u Krapini 8. srpnja 1809., a umro je u Zagrebu 20. travnja 1872. recenici se

Zarez se po nacelu usporednosti normalno stavlja izmedu nezavisnih atributa:

Vani je bila divna, beskrajna, Ijetna noc. Po pricanju djeda moga bila je lijepa, blaga, proljetna noc. Zrela, zuta, mirisava dunja

Na

stablu visoku Neotrgnuta ostala

Jesenas.

RECENICNI ZNAKOVI

102

Vise atributa moze se pisati

441.

bez zareza:

i

stadoh lutati stojnim gradom strmih gotskih krovova kucnih sljemena.

I

trih

i

os-

Velika bijela vrata zinuse.

Prema tome

atributi se

mogu

odvajati zarezima

ili

pisati bez

u tome sto su prvi put upravnoj rijeci dodani nezavisno jedan od drugoga, a drugi put se prvi dodaje potonjima njih. Razlika je

kao 442.

cjelini.

Kad

nalaze samo dva atributa, a odijeljena su zarezom, drugi je istaknut (v. t. 467.). se ispred

upravne

Veze jedan jedini, istovjetni, sit presit ne pise zarez. 443.

rijeci

jedva jedvice, nov novcat, cijel cjelcat, isti smatraju se ponavljanjem i medu njima se ne

Ako

nezavisni dijelovi nisu odijeljeni kojim drugim znakom, odjeljuju se zarezom.

Eh, kako se neki dogadaji nikako ne dadu Badava, to ostaje u krvi. Sada, hajde, zasviraj malo! 444.

izbrisati iz duse.

Nacelo usporednosti, nezavisnosti veoma je vazno za razlicite samostalne skupove koji dobivaju odredeno znacenje tek po jasnoj granici medu njima. U govoru je to stanka, a u pismu, ako nije upotrijebljen koji drugi znak, zarez: Ne, volim umrijeti! Ne volim umrijeti.

Ne

valja prodati! Ne, valja prodati!

Da, ima pravde na zemlji.

Da ima pravde na Molim

lijepo, pisite.

Molim,

lijepo pisite.

Mislila

si

Mislila

si,

u u

zemlji.

tajnosti, suze lije.

tajnosti suze

lije.

Svakog se trenutka blizim suncu smrti, grobu. Pjesnik kaze da se priblizava dvjema pojavama: suncu koje je smrt (u opreci prema suncu zivota) i grobu. Da je iza suncu stavio zarez, rekao bi trima: suncu, smrti, grobu.

Slicno-je i u primjeru: Gledao je preda se osamljenicki razocarano, mracno. Drugo bi bilo kad bismo iza osamljenicki stavili zarez.

RECENICNI ZNAKOVI

445.

Kad

1Q3

dva usporedna dijela povezuju sastavnim ili rastavnim veznicima, normalno se ne odjeljuju zarezom: Cuo se sum Ovaj je kameniti krs okupan suzom i krvlju. Starci stoje u hladu i srcu kapljicu. smreka, maslina i mora. Sve nesto Ivan mi skine torbicu, otvori je i stane rezati hranu. suska pod suskorom, puze uz granu, zuji oko cvjetova, udara krilima i kucka kljunom. Nek naraste visnja ili tresnja, meni je svejedno. Bio tko genijalan ili lud, ptica u kavezu ili zvijer u sumi, svaki od njih imade svoja sveta prava. Ili dosao ili ne dosao, ne nadaj se da ces izmaknuti. se

—

—

Ili

ura« 446.

i

skuplja marke ili jase ili polazi koji kurs tako uvijek se nade po koja pasija.

Kad ima vise sastavnih mogu i drugacije povezivati:

A i

on, pokvarenjak,

ljutnjom

i

gruboscu

i

—

—

ili

cita »Streffle-

veznika, tada se usporedni dijelovi

pokusava se izvuci i lazju i novcem.

i

laskanjem,

prijetnjama,

Takav nacin veoma je blizak isticanju (v. t. 468.). To znaci da se sastavne i rastavne recenice normalno pisu bez zareza,

kao

sto

i

pokazuju upravo navedeni primjeri.

Zakljucne se recenice normalno odvajaju zarezom:

447.

Neki dan

je zapalio

kucu naseg knjigovode, stoga su ga

i

pri-

tvorili.

Ja sam

ti

vec rekao sve, dakle vise nemas sto

Pravila o zarezu izmedu suprotnih

464.

448.

— 466.

i

traziti

od mene.

izuzetnih recenica

v.

u

t.

Zavisne se recenice zbog svoje prirode normalno ne odvajaju zarezom: Citao je neke novine da

mu

vrijeme brze prode. da vidite docek sto se sprema u slavu do-

Dakle vi necete ici laska njegove preuzvisenosti.

Mladi upravitelj grizao se za usne kad je citao taj zakljucak opcinskoga vijeca. Tuziti ga ne smijem jer nemam svjedoka. I tako je nenadano skocio do prozora da je izgledalo da ce se kroz zatvoreni prozor baciti napolje. Ja mislim da to nije sramota reci o covjeku da je pojeo pol praseta kad ga jedanput u godini dana vidi na stolu.

RECENICNI ZNAKOVI

104

Rod

ti

ako

nije rod

te

ne priznaje

i

ne postuje.

Zanimljivo je da se to moze pouzdano utvrditi iako je to veo-

ma

slozen posao.

U svakoj kapljici koju popijes, u des imade i zivota i smrti. 449.

svakom zalogaju

zavisne se recenice mogu nabrajati usporednosti odvajaju zarezom: Ali

i

i

koji poje-

tada se po nacelu

Osjecase da je potpuna iznimka, da je bijela vrana.

Seljaka bi valjalo nauciti kako se zemlja obraduje, kako se i stoka oplemenjuje, gdje se najzgodnije kupuje i najbolje prodaje, kako se kuce grade, kako se red i cistoca drzi, i kako se zivi da covjek zdrav ostane dusevno i tjelesno.

voce

Ako

450.

je zavisna recenica ispred glavne, uvijek se

odvaja za-

rezom:

Da nema

—

nebo premrezili. Tko se u vinu kupa, u vinu se i utopi. Kako se za njegovim stolom najednom stvorila Ankica, to Jakov nije nikada saznao. Uhvatim jednoga za helebardu i kada trgnuh da ga probudim, strazar se skotrlja na zemlju. Tko ne stedi, resetom vodu grabi. vjetra, pauci bi

—

—

—

Tu je zarez potrebno stavljati zbog jasnoce. Naime zbog toga §to glavna recenica obicno pocinje bez ikakva posebnoga znaka, katkada se ne bi znalo gdje zavrsava zavisna, a gdje pocinje glavna. 451.

Jednako se tako zarezom odvaja i skup rijeci s glagolskim prilogom kad se nalazi ispred glavnih dijelova recenice: Otvorivsi uzdrhtalim

—

rukama sluzbeno pismo, pade nemocno

Budeci se nocu u svojoj sirotinjskoj celiji, bija§e na uzglavlje. mu prva misao: Ej, ja sam u Parizu! Ne gubeci je s oka, izgubim se u gomili. isti

452.

—

Takav je skup zapravo stegnuta zavisna recenica pa kao kad se zavisna recenica nalazi ispred glavne.

Zbog jasnoce

je

i

postupak

laksega citanja zarez katkada valja staviti na mjesto gdje inace ne bi dosao:

To To

i

meni

sto si

ti

rekao,

sto si

ti

rekao meni, nije jasno.

U zemljama

i

nije jasno.

gradani osjecaju nesigurni u zatvoru, covvjek se osjeca jednako nesiguran i na slobodi. ciji se

RECENICNI ZNAKOVI

U

takvim primjerima zarez valja

staviti

IQJJ

ondje gdje ce najbolje

posluziti svrsi.

Ispred zavisne recenice zarez se moze staviti

nog dodavanja

(v.

t.

460.

2.

453.

i

i

po nacelu naknad-

461.).

Naknadno dodavanje

Dio recenice koji nije uze povezan s ostalim dijelovima te se kao da je naknadno dodan, umetnut, odvaja se zarezom: Mladost mi je prosla, kao proNapokon stigoh, sav znojan. Njegova Ijetni dan. A stari je otjerao Orlica, bas kao pseto. On nesto zamrmlja, je Klotilda tiho plakala, kao jesenska kisa. u polusnu. Nad onom je ravninom, s koje se u daljini vidjelo otvoreno more, sjalo sunce i uzduh je iskreci podrhtavao. cini

—

—

—

—

Zarezima je ozna£eno da dijelovi posebno objasnjavaju ono uz Sto stoje, kao da su ih pisci naknadno dodali ili umetnuli posto su recenice smislili bez njih. Ti bi dijelovi mogli biti napisani i bez zareza, ali bi tada bili ravnopravni ostalima i nestala bi posebnost naknadnoga objasnjavanja. 454.

Umetnute se recenice uvijek odvajaju zarezom: Ta je sluzba, kazu, unosna. Mi nismo, dobro rece Sartre, odgovorni samo za ono sto cinimo, nego i za ono sto nismo uci-

—

nili.

Takve se umetnute recenice mogu staviti medu crte ili zagrade, ali ako nema posebnih razloga za druge znakove, bolje je upotrijebiti zarez.

Vokativ

455.

je nezavisan

od ostalih dijelova u odjeljuje se zarezom:

padez

recenici.

Ako

i

zato

se

uvijek odjeljuje

nije odijeljen usklicnikom,

— — O moj Lisko, vjeran, — Cekajte, hajduci! — Tako moj prijatelju. — Sjedi, Vlade, pa ces mi napisati jedno pismo — rece mi zena. — Prekidaju me, moj dobri Silvepitam da imadem kome!

Anice, sto slikas?

i

ja bih bio

ti si

je.

a

je to

bilo,

stari

stre, eto

Kao

i

sam

i

vidis.

sto primjeri pokazuju, zarez se stavlja iza vokativa ako je on je na kraju, a s obje strane ako

na pocetku recenice, ispred njega ako je u sredini recenice.

.

.

.

reCeniCni znakovi

106

Prema onome

sto je receno u t. 432. vokativ se odjeljuje zarezom se smatra da je slabije istaknut, kad je blizi ostalim dijelovima recenice. Zbog toga se i iza naslova u pismima moze staviti zarez, ali

kad

tada prva recenica pocinje malim pocetnim slovom 456.

Apoz

(v.

t.

92.).

a iza upravne rijeci smatra se naknadno dodaodjeljuje se zarezom: Glava kuce, moj pradjed, zvao se Antun. U Jurjevskoj ulici. ima neka drvenjara, a u njoj djed Petar, mljekar, sa kcerkom. Jelena, djevojka mlada, zivi u. neznanom kraju. Rugaci, mladarija i djeca, poskakuju uokolo bogalja i prasi

c

nim dijelom

i

ij

—

.

.

.

kaju u smijeh. Posljednji primjer sa zarezom iza rijeci djeca jasno pokazuje da je posrijedi apozicija. Kad se nabraja vise podmeta (subjekata), iza posljednjega se ne stavlja zarez. I atributi kad stoje iza svoje imenice kao odjeljuju se zarezom: Trazim dugme, sivo i maleno. Crvic, cm i dlakav, ide preko staze.

naknadno dodani

.

457.

Samo

kadsto kad sama apozicija sira oznaka ne odvaja se zarezom:

Djevojka

je

jecam

458.

— Odosmo dakle blizu one pot-

zito klela.

leusice docekati Petra mljekara.

imenice kao

stoji iza svoje

.

Dijelovi koji pocinju sa tj. (to jest) navode se kao naknadno objasnjenje i zbog toga se ispred tj. (to jest) uvijek stavlja zarez: ce

Sve gleda jednostrano, on od toga imati. .

.

.

tj.

samo

s

gledista koristi

potpisi su takoder bill falsificirani,

tj.

i

kopirani

stete koju

s

bankov-

nih cekova. 459.

Umetnuti

se dio

moze

odvojiti

zarezom

i

kad

se nalazi iza

proklitickih rijeci:

On ne pokazuje odlucnosti i, zaokupljen svojim misaonim svijetom, propusta trenutak koji znaci ostvarenje srece. Mi treba da, koliko god to mozemo, prenosimo ideje citavom covjeku. Medutim kako se prokliticke rijeci normalno izgovaraju s rijecju iza sebe, ovakav je nacin stilski veoma snazan, zato se njime valja sluziti samo kad je prijeko potrebno, inace postaje puka manira koja nije u skladu s normalnom jezicnom upotrebom.

.

.

.

RECENICNI ZNAKOVI

460.

1Q7

Zavisne recenice mogu se odvojiti zarezom kao naknadno dodane kad glavna moze biti i bez njih:

Djevojka je narezala svjezeg kukuruznog kruha, koji je sama zamijesila i ispekla, jer se Adam neoprezno odao da voli kukuNekog dana, kad je cvijece ponajljepse cvalo, poruzni kruh. I opalim obje cijevi, da bar odjek cu~ sjetih rodaka na imanju.

—

—

jem. 461.

Zavisne recenice, u prvom redu odnosne, koje vec znacenjem pokazuju kao da su naknadno dodane, normalno se odjeljuju zarezom:

Ona je imala iskustva u prenosenju poruka stekavsi ga kod Ne dolazi proljece onako samo, Sofijina oca, koji je bio lijecnik. ne, ono da bude Ijepsega vremena, da uzmognes iz sobe izaci dolazi jer mora doci.

—

—

Zarezom

pisac oznacuje da je zavisna recenica da je teziste znacenja na glavnoj.

manje vazna,

Drugih razlika u znacenju zavisnih recenica odvojenih zarekoje nisu odvojene nema.

zom od onih

Kad

462.

bi glavna recenica bez zavisne bila besmislena

ili

kad

bi

imala drugi smisao, tada se zavisna ne odvaja zarezom: velikih rijeci koje su tako prazne da se u njima mogu Sve sto je jucer saznao kopkalo je neprestano u njegovoj duH i nije mu vise dalo mira. Ali to nije ono sto sam ja htio. Ja sam ona slomljena grana koja na vjetru cvili.

Ima

zatvoriti citavi narodi.

—

—

—

Ovdje zavisne reSenice koje pocinju sa koje, sto, koja dajir pun smisao rijecima na koje se odnose i zato se od njih ne odvajaju zarezom. 463.

Kao naknadno dodani

dio zarezom se jeci ispred glavnih dijelova recenice:

moze

odvojiti

i

skup

ri-

Stari romantik ideje o kontinuitetu e'vropske kulture, Filip

pod dojmom ove male broncane figurine Takve dijelove ne valja odvajati mehanicki, kako u nekim publicistickim tekstovima:

se snuzdio

jilo

17

.

.

razgovoru s britanskim novinarom, predsjednik ponovio je svoj poznati plan

nama Prema ralo bi

se uobica-

DR

Vijet-

.

misljenju

Ho

mir u Vijetnamu.

Si Mina, ispunjavanje ovih uvjeta osigu-

RECENICNI znakovi

108

Prema misljenju americkog delegata, opasnost od iznenadnog moze biti iskljucena sve dok se ne postigne pot-

izbijanja rata ne

puno razoruzanje.

Prema sv e dsko -nor ve skim proracunima, izgradnja atomskogbroda za prijevoz rasutog tereta od 60 tisuca tona stajala bi oko 90 rnilijuna svedskih kruna. U takvim primjerima valja ocijeniti da li je taj dio tijesno povezan s recenicom ili se moze smatrati naknadno dodanim pa prema tome staviti ili ne staviti zarez. Uopce, ne valja pretjerivati pa zarezima odjeljivati svaku rijec i skupinu rijeci koju mozemo smatrati manje vaznom za smisao recenice, a time onda i naknadno dodanom.

—

3.

464.

du

Suprotnost

Svi suprotni dijelovi odjeljuju se zarezom. To su u rijeci i recenice sa suprotnim veznicima:

On

prvom

re-

katkada stao i zagledao se onako klececi i pognute glave u taj sicusni, a nemirni narod. Okrenem se, Gleda, a ne vidi. a cica na zemlji. Jedna, ali vrijedna. Velicina raste, ali obi6nije pada s vremenom. Nema jednosmjernosti ni izgradivanja, nego je sve isprepletenost praSumska, mocvarna, panonska, bezizlazna i mracna. Svake subote dobiva ne samo vola, nego % brentu vina. Nije im dosta da gule i satiru nas jadni puk, vec hoce da nas i sramote. Ostavit cu vas, no vi morate primiti ovu vnalu kutijicu. Koliko sam ja toga kanio svrHti, pa nisam! Ali sve to kod Krde prode caskom, dok kod njega dugo potraju osjecanja, pa cak i izgled lica. bi

—

—

— —

465.

Kad

—

—

—

—

se veznik

komparativni

—

izraz,

,

nego nadovezuje na komparativ ispred njega se zarez ne stavlja:

—

ili

kakav

li danas pametniji nego jucer? Bolje je umrijeti stojeci nego zivjeti na koljenima.

Jesi

Zarezom se ne odvaja ni nijecna veza sa suprotnim veznikom kad ima jesno znacenje (»samo« ili »sam«): Nisam izvrsio nista drugo vec svoju duznost. (Jesno: IzvrHo sam samo svoju duznost.) 466.

Izuzetne su recenice suprotne po svojemu smislu i stoga se normalno odvajaju zarezom: Spasili su blago, samo je bik simentalac ostao u stali.

reCeniCni znakovi

Tu plotove

109

su noci tihe kao usnula luka, samo se psi krecu nocu uz .

.

.

Ali kad izuzetni veznici vezu njih ne stavlja zarez:

Nemam

nista osim ljubavi

Sa zarezom takve

.

.

samo

rijeci,

normalno

se ispred

.

bi veze znacile

da je dio

veznika naknadno

iza

dodan.

4.

Zarez se stavlja

Isticanje

ispred dijela koji zelimo istaknuti:

1

—

Sjedosmo gotovo usred jeIde starim, utabanim putem. Medutim veliki, bijeli zera, ispod granatog, drevnog drveca. dan dizao se kao lijep, snazan momak iz mirna, duboka sna. Dakle ni imena Oluja ce biti strasna, i nasa ce lada na dno. nemas, Hi si ga zaboravio.

—

—

—

Zarez se u tu svrhu' moze upotrijebiti samo kad inace na torn mjestu ne bi dosao, a i tada neki primjeri mogu biti obuhvaceni prviro On je jako ostario, i nista vise ne vidi. Dio iza i drugim n^^clom, npr. zareza moze se smatrati ili istaknutim ili naknadno dodanim. Kad bi dakle zarez u isticanju bio dvoznacan, valja mjesto nietia upotrijebiti koji drugi znak (dvotocku ili crtu). :

Zarez se kao znak isticanja normalno stavlja ispred rijeci i, veza i to i si.:

koje sluze upravo za isticanje, kao sto je pojacajno Izbrisala je vecer sve sa zemlje:

— Zveci u horizont klikcu borci. — Sad cu ...

more,

i

to

ceste,

i

vrtove,

uspomene

—

i

ljude,.

i

rzu konji, i od kolijevke,' Nekog dana dode on na

njoj oruzje neprijateljsko, nizati

moje do kolijevke sezel na veliko neko more.

jer sjecanje

i

svoje,

i

to

i

Nacela primi'jenjena u ovim pravilima o zarezu nazivaju se obicno logickom ili slobodnom interpunkcijom jer se pazi na smisao onoga sto se izrice cesto se prepusta piscevoj odluci hoce li zarez staviti ili nece, za razliku od gramaticke interpunkcije po kojoj se zarez stavlja prema gramatickim kategorijama. Medutim, kako gramaticke kategorije odreduju i logicku interpunkciju i pisac nije uvijek Slobodan, a kako po gramatickoj pisac cesto sam odlucuje, jer gramaticka jednako tako pazi na smisao, s pravom se kaze da niti je gramaticka i

i

i

interpunkcija nelogicna niti je logicka slobodna.

U

primjeni jedne

i

.

RECENICNI znakovi

110

druge razlika je neznatna. Po objema se zarez jednako upotrebljava, osim kad dolazi najprije glavna recenica, a poslije nje zavisna. Tada se po gramatickoj interpunkciji zarez obavezno stavlja, a po logickoj se vecinom prepusta piscevoj volji. To je sva razlika izmedu tih dvaju nacina i ujedno sav visak slobode tzv. logicke ili slobodne interpunkcije. Kako i ta sloboda bitno ne utjece na znacenje recenice, prividnost velike razlike potjece zapravo od naziva, a oni, prema tome, nisu najbolji izraz stvarnosti koju oznacuju. Zato naziv i nije tako vazan, vazno je shvatiti bitnu ulogu zareza i znati pravila kad se pise, a kad se ne pise jer inace ne samo da cemo grijesiti, nego ce katkada izaci i ono sto nismo htjeli napisati.

TOCKA zarez 470.

Tocka zarez (tocka i zarez, tocka sa zarezom) stavlja se obicno na mjesta gdje bi tocka preostro odsjekla jedan dio, a zarez ne bi uocljivo odijelio istovrsne ili srodne dijelove. Kako se za tu razliku ne moze dati cvrsto pravilo, ta se upotreba prepusta uglavnom osobnoj piscevoj ocjeni:

Biljka

sam na

livadi,

kopitom pogazena; mac koji rda u du-

bini morskoj!

Umrlim ni traga; ni pas da lane, ni zelenog macijeg oka, ni mekanog suma cukovog krila; nema ni nocnih netopira ni lepirica.

i

i

.

Ali nocu, u snovima, kad usne bolna, ali jaka svijest dana moje osamljene licnosti i kad lezim bespomocno izlozen noci njenim tajnim silama, tada dogadaji dobivaju strahovito lice u

snovima; tijelo, koje danju sputava misao i ponos, dolazi do svojih prava; smjela divna dusa covjekova lezi mrtva kao kamen na dnu mora, a tijelom gospodari bestijalan strah i nerazumljiva panika zivaca. 471.

Ipak, u nabrajanju istovrsnih ili srodnih pojmova moze se tocka zarez upotrijebiti za jasnije razgranicenje istovrsnih nabrajanja:

Leze znaci svake

sile:

Pluzi, brane, srpi, groblje;

Malji, klijesta, nozi, sila;

Topi, puske, koplja, sablje; Dlijeta, pile

i

sestari;

Veslo, sidra

i

kormila;

Kisti, pera, kolobari;

.

.

.

m

RECENICNI ZNAKOVI

Stijezi, grbi, zezla,

krune;

Mitre, stapi, cisla, krsti;

Javor-gusle jos bez strune; 472.

Tocka zarez odjeljuje prvu polovicu xecenicnoga sklopa od druge:

(pe-

rioda)

se to dijete zvalo Gorazda; sad se zqve Joze, Onda je ono bilo kao hrastic sto ga sunce obasjava, i dazd mije, i zeralja hrani usred sume; sad je nalik na stablo sto ostade samo na sazganametnice noj cistini te ga grom bije, sjekira sijece, i biljke

Onda

mu

sisu sokove.

U

moze

toj sluzbi

doci

i

dvotocka.

DVOTOCKA 473.

Dvotocka se biljezi ispred upravnoga govora: Uto doleti nas Misko, koji je pred kucom na strazi »Idu, idu!« Nije vise govorila: »Suti. javis.

.

.,

umiri

se.

.,

on ce

bio, vicuci:

otici

ako se ne

.«

Dvotocka se stavlja iza dijela koji se objasnjava: Sve su to jakini, kazem ja vama: jedan kao i drugi. Zazeblo me gledajuci u taj grob: dubljeg i hladnijeg tesko da bih igdje na svijetu nasao.

—

474.

Dvotocka se stavlja ispred onoga

dijela recenice

u kojem

se

sto nabraja:

Tlo je pokriveno snijegom prosaranim tragovima sumske divi drugih. No nije samo lijeska prilagodena na oprasivanje vjetrom, nego i vecina naseg sumskog drveca: hrast, grab, bukva, kesten, breza. Zastanite kod nakupca Ijekovitoga bilja. Tu cete vidjeti ne samo bazgu, lipu, sljez, zalfiju, nego i rjede sumsko bilje: lazarkinju, naprstak, brusnicu, oslad, Ijaci: zeca, lisice, lasice

ljubicu,

pa cak

i

— —

runolist.

Posljednji primjer pokazuje da ne treba ispred svakoga nabrajanja stavljati dvotocku, pogotovu ispred nabrajanja koje se normalno uklapa u recenicu: Ali mi Ivica pokaza Jelacicev trg, Svetog Kralja, Maksimir, Tuskanac, Promenadu i do Gornji grad, pa i ono mjesto gdje su

Gupca

mucili.

.

.

.

RECENICNI ZNAKOVI

112

Milieu vec poznata pa mi pokazuje Glavicu, Persinovu pec, Skrinjinu, Galiju, Sedlinu.

Ta imena su

475.

i

Dvotocka se obicno ne pise ispred nabrajanja koje se uvodi kraticama npr., tj., a ne pise se ni iza naslova pod kojim dolazi nabrajanje, kao §to je SADR2AJ, KAZALO, POPIS, PREGLED i

si.

TRI

TOCKE

Tri tocke stavljaju se na mjesto gdje je izostavljen dio teksta.

476.

Obicno se stavljaju na mjesta gdje ga

citatelji

mogu sami

na-

dopuniti:

Sluge zove Smail-aga Usred Stolca kule svoje,

A

u zemlji hercegovoj: »Ajte amo, sluge moje.

Ne pada

.

snijeg da pokrije brijeg.

.

u navodu na mjestu izostavljenoga dina kraju navoda kad se s kojih razloga ne na-

Tri tocke stavljaju se

477. jela,

na pocetku

vodi pocetak (Primjeri su

ili

ili

u sredini kad se izostavi koji dio. u primjerima koji se navode uz pravila

kraj recenice,

veoma

cesti

i

o recenifcnim znakovima.) 478.

Ako bi mogla nastati sumnja cemu sluze tri tocke, jer se mogu nalaziti i u izvorniku, tada se tri tocke kao znak izostavljanja stave

479.

u zagrade.

Ako se zeli posebno istaknuti da je izostavljen duzi tekst, stavlja se 6, 9, 12 ili vise tocaka, pa i cijeli red, a izuzetno i nekoliko redova. Ali tim se nacinom valja sluziti kad je zaista prijeko potrebno.

U navodu se izostavlja onaj dio koji nije prijeko potreban za ono zbog cega se navod navodi, a to se smije uciniti samo onda kad izostavljanje ne utjece na smisao ispisanoga dijela. 480.

Tri tocke stavljaju se na kraju prekinutoga teksta koji se nastavlja.

BAN:

Sto vi dakle ielite?

.

.

.

.

.

.

..

RECENICNI ZNAKOVI

RADlC: Vasa

preuzvisenosti, ja se osmjeljujem

BAN: Molim, molim. RADlC: Ja se osmjeljujem u

H3

zapitati

.

.

Vasu Preuzvisenost za sud

toj stvari.

BAN: No

to se

mora tek

konstatirati.

RADlC: zete

O, ja znam, Va§a Preuzvisenosti, da vi ne morate vjerovati.

i

meni ne mo-

.

BAN:

vam

vjerujem, no sto vi trazite? pratim javni na§ zivot opazio sam. RADlC: Otkad BAN: J a ne zelim sluSati vasih nazora. RADlC: Opazio sam da Vasa Preuzvisenost, a i po svojim organima isticati daje da ne moze u drzavnu sluzbu stupiti onaj koji ne stoji na Nagodbi. O, ja

.

Tri tocke se stavljaju kad pisac zeli oznaCiti isprekidan go-

481.

duze stanke

vor,

i si.

— Cuj — progovori Pupu zbunjeno —

ti si.

.

.

tako.

.

.

covjek,

znam. Zato sam se i sjetio. Dragica mu iskrsne pred ocima, a on ih pritvori. Modra bluza. vrat. kosa. Ali, dodavola, lice nikako da iskrsne!

to

.

.

.

.

Kad

482.

kad

.

.

.

pisac ne zeli odsjecno po£eti

ili

zavrsiti misao, a osobito

na kraju zamisli, stavlja tri tocke: Oblaci, jesenji bijeli i teSki oblaci kao vunjac, a okolina pozutjela kao pejzai na starom goblenu. A brlljan na Smiljkinom grobu drsce, treperi, kao da zeli prozboriti. Odjedared se sa nekog cvijetka digne bubica, pa zujne, zacvili, pretvori se u zlato i stane se dizati, dizati prema zeli

.

.

.

.

.

.

da se

.

.

Citalac

nebu, prema nebu.

.

Isceznu.

Kada mi

se izgubi sa vida,

otkinem nekoliko

listica

od br-

sljana.

Evo, ovo je uvelo Usee sve sto mi ostavi mladost. Ima ih koji

nemaju

nju

I

Som.

ni toga. i

.

njega zakopaSe kriSom,

.

Nek

A

vjetar

kuka nada mnom,

suze roni kiHca

Med granjem crnim

borovim.

.

— kriSom, dragi Htaoce, kri-

RECENICNI ZNAKOVI

114

CRTA 483.

Crta se upotrebljava za oznacivanje stanke, i to uglavnom jace stanke nego sto je izrazena zarezom. Stoji cesto mjesto zareza, zagrade, navodnika, a katkada i mjesto dvotocke.

484.

Crtama se odjeljuju uklopljene recenice ili rijeci kad se uklopljeni dio zeli jace istaknuti ili oznaciti da su stanke duze:

Na Badnjak sjedim

— sam

—

samcat pokraj prozora u hotelu gledajuci kako odlicna neka Svedska obitelj kiti bozicno drvo. Ako je rijeka jaka, a plima velika, onda je izrnedu njih ljute borbe: more hoce naprijed, a rijeka mu ne da, pa se celom o celo kvace kao dva silna bika hoteci jedan drugoga potisnuti. velikim Samo antilope se ni lade ni covjeka ne boje pa nas svojim ocima radoznalo motre.

— —

—

—

485.

Crtom se, kao i zarezom odjeljuju umetnuti dijelovi: Tko visoko leti kaie narod nisko pada.

—

—

To osobito vrijedi za redenice u kojima ima vise zareza pa bilo jasno koji se dio odvaja kao umetnuti ili naknadno dodani. 486.

ne bi

Crta se stavlja ispred onoga §to dolazi neocekivano, suprotno

prethodnom I gol

i

dijelu:

bos,

i

jos

mu

je

— zima.

Dlanovima, koji su uvijek vreli, grijem svoje tijelo studenije biva. rob. Ali on, Joze, tako jak i HI, pa

—

i

joS

mi

—

I

A

tako u snovima gledaju srecu, plovit se boje. jarbole larene zastave

Na I

487.

—

mecu

stoje.

Crta sluzi da uz drugi koji znak oznaci jacu stanku:

Jure pokraj mene vicu6i: »Rat! »Teta,

AV 488.

—

nigdje

patuljci!«

nema

— Rati*

poviknem veselo. Tebe nema.

Tebe.

—

Crta stoji u sazetim, poslovicnim recenicama na prekretnom mjestu:

— radost. Mladost — ludost. Kakva sjetva — takva ietva. Mladost

.

.

reCeniCni znakovi

489.

115

Crta se stavlja na mjestu gdje se prekida govor, a zapoceta se misao ne dovrsuje: »Kad se vratis kuci, pozdravi mi majku, red joj «, ali bolesna drugarica grcevito zajeca i izgubi svijest. Kajite se jerbo zora rana Nac ce mnogog kud zavazda gre se. « Kajite se

—

—

u grlu

Ali

Dobru starcu

U

rijecca zape.

mogu

toj sluzbi

doci

i

.

dvije, rjede

i

tri crte:

»A boli li crva kad ga seva jede?« »Kako ne bi?!« »Pa kako

Ne

ide

je to

mu

v.

«

cudi se Vlade, ali ne rece sto misli. citao, A ni meni.

glavu §to je

Svi smo mi crvi, moj Vlade crva!

.

—

i

crvi,

i

manji od

.

Kad pisac zeli naznaciti duzu stanku ili ne zeli zavrsiti recenicu odsjecno, stavlja jednu, dvije, tri crte, rjede vise. U toj sluzbi dolaze i tri tocke (v. t. 482.). 490.

Crta se upotrebljava u pripovijedanju za oznaku upravnoga govora i zamjenjuje navodnike, a i zareze kad su pripovjedaceve rijeci uklopljene u upravni govor ili slijede za njim. Dobro vece kaze Roko vrlo tiho, i ja cujem strunu na-

— — petosti u njegovom suspregnutom glasu. — Dobro vece — kaze fratar tako suzdrzano, skromno, pazljivo gledajuci pred sobom dvije sjene sto su se neocekivano pojavile tamnog siprazja noci. — Iz daleka? — Da — kaze Roko, — Rijetko tko zaluta ovamo. — Znam — kaze Roko. — Krenuli smo da trazimo freske. isto

iz

nam

se auto,

pa smo

Dobro smo dosli, je li? Dobro ste dosli Premjestali smo se

— rekao

Pokvario

— — Mozemo

491.

Uz

je fratar s

Ovo

je

Gradina, ne?

tamnim smijeskom.

s noge na nogu, nespretno. ovdje negdje prespavati? pitao je Roko.

—

rijeci.

takvim se primjerima mjesto crte upotrebljavaju

nici (v.

492.

pjeske.

crtu ne treba pisati zarez ni tocku, osim na kraju pripo-

vjedacevih

U

li

isli

t.

i

navod-

496.).

Crta se stavlja na prekretu gdje se recenica drukcije nastavlja negoli je pocela:

RECENICNI znakovi

116

Tuzi mlada, za srce ujeda, oci gore zivlje od plamena, celo od mjeseca i ja placem kao radio dijete.

—

joj je Ijepse

493.

Crta se stavlja kad se vise (pod)naslova navodi jedan iza drugoga:

SLOM FASlSTlCKE DIKTATURE

—

Fasizam se protivi geniju rimskog i talijanskog naroda Svi faktori javnog zivota u Italiji danas su protiv fasizma Mussolini trazi spas u aktivnoj vanjskoj politici stare $kole

—

U

toj sluzbi dolazi

i

tocka

(v.

t.

416.).

NAVODNICI 494.

Navodnici se sastoje od dva

pocetnog „ ili » i zavrsnog ili « i uvijek se upotrebljavaju oba, prvi na pocetku, a drugi na kraju onoga sto se navodi. Valja dakle pripaziti, osobito pri duzem navodu, da se stave oba dijela. dijela:

"

Navodnici se upotrebljavaju kad se sto navodi upravo onako kako je izgovoreno ili napisano.

Antun Barac kaze: hrvatskim jezikom ne znadi prema tome samo upo-

Raspravljajuci o MatoSevoj prozi, »Pisati

trebljavati hrvatske rijeci

hrvatsku sintaksu, nego dati, da u pismenom sastavku dode do izraza ritam hrvatskog jezika i sve one njegove znacajke, kakvih nema ni u jednome drugom jeziku«. i

Velifina malenih, Zagreb, 1947,

str. 134.

U navodenju pisanog teksta u nacelu se ne smije nista mijenjati pa se prepisuju cak i tiskarske pogreske. (U navedenom Barcevu tekstu nije nista mijenjano, pa ni zarezi iako nisu u skladu s pravilima u ovom pravopisu.) Ako je koji dio previse, moze se izostaviti, ali to mjesto treba oznaciti s tri tocke (v. t. 477.), tiskarska se pogreSka oznacuje usklicnikom (v. t. 538.), a ako se Sto istice posebnim tipom slova valja reci u napomeni (obicno: isticanja moja). Zbog jasnoce jedino se obavezno mijenjaju navodnici u polunavodnike (v. t. 505.). Ako se tekst navodi u popularnije svrhe, moze se prilagoditi pravopis, ispraviti tiskarska pogreSka, ali se ni tada ne smije nista mijenjati Sto bitno utjece na sam tekst. 495.

Navodnicima se oznacuje upravni govor: »Zar je to sve?* uzdisao je Cezar na vrhuncu svoje mo6i slave.

»Zar

je to zbilja sve?!«

%

«

RECENICNI ZNAKOVI

J

17

Nesto mi iz sumraka sapce: »Tko ti veli da si pjesnik? Cujes li ti $to rumeni oni oblacici na nebesima jedni drugima §apcu? Ako ne cujes, nisi za pjesnika, kao ni onaj za slikara koji slika ruzu kako cvate. Ako si ti slikar, naslikaj je kako mirise!« 496.

Navodnici se upotrebljavaju u razgovoru kad govornika dolaze jedne ispod drugih:

»U »U

sam

Kraljevici

prozivio

tri

rijeci

pojedinih

godine.«

Kraljevici? »Da. Kod isusovaca.«

»U frankopanskome dvoru?« »Tako je!« potvrdi mi on. »Tamo nam je bila skola.« « »Sjecam se »Zar ste i vi iz onoga kraja?« »Iz Novoga.* •— « »Bio sam u Novom; lezi poput Betlehema

—

»A znadete

Stogod hrvatski?«

li

U razgovoru pripovjedackih djela mjesto navodnika u novije je vrijeme obicnija crtica (v. t. 490.), pogotovu kad rijeci pojedinih govornika dolaze jedne ispod drugih, kao §to je u navedenom primjeru.

U

497.

dijalogu kazalisnih djela ne upotrebljavaju se ni navodnici

ni crtice:

GABRA MATIC:

Dizes*

ti

parnicu.

ILARIJA: Radi prisvojenja tudega vlasniHva. GABRA: Dugo se proces vukao. ILARIJA: On je mazao gdje je samo mogao.

GABRA: A

ti

nisi htio mazati.

ILARIJA: ZaSto za svoje rodeno da mazem. 498.

Opcepoznate izreke, osobito narodne poslovice, obi£no se ne u navodnike: Narodna poslovica opominje: Tko se ne muci u mladosti, kuku u starosti!

stavljaju

mu

Navodnicima

499. s

se oznacuju tude rijeci koje su tijesno

recenicom, a pisac ih

povezane

zeli naznaciti kao tude (kao navod):

doktor koji me lijeci i koji po svom gradanskom pozivu brigu brine o mojim zivcima, tvrdi da su to zapravo »podrovani zivci« i da sve to nema nikakvog »dubljeg i vaznijeg znacenja« .

.

.

.

On

je

sada »na rodenoj grudi«, kako veli Dalski.

.

RECENICNI znakovi

118

Petar Zoranic Ninjanin davno je pricao sutoj bascinU.

Navodnicima se oznacuju

500.

vom

rijeci

i

pjevao o nasoj »ra-

koje se uzimaju u podruglji-

znacenju:

Dok mi ovako razgovarali o »vaznom« predmetu, dode u sobu domacica. (Znaci da predmet nije bas vazan, da je rijec zapravo o caskanju.) i

.

Tu

.

je bilo

ne samo »crepovlja«, vec

i

dobro sacuvanih zara.

.

(Rijec je o arheoloskim ulomcima.)

Bijase to treci dan »bune«. (Time je receno da to nije bila

prava buna.) 501.

Navodnicima

se oznacuju rijeci koje

ne idu u knjizevni

jezik,

a pisac ih ipak s kojih razloga upotrebljava:

To

je bila

prava Mazuraniceva kuca,

s

prostranim balkonom,

jer je »shodic« obiljezje starih nasih kuca. (Novljani se sale da Mazuranici najprije »balkun« zidu pa istom onda kucu grade!) .

.

.

me u — kako mojom sobom.

odvedose

odsele biti

Malo

pred tim stigao

je

iz

veli teta

— »bavlioteku«, koja ce

Velikog Gnijezda, gdje je imao mu prva »stacija«, da istrese i

posla kod suda, i tu kod Jure bijase pretrese novosti koje je pohvatao.

Navodnici uz druge znakove 502.

Kad je medu navodnicima potpuna recenica, onda se recenicni znakovi stavljaju ispred drugoga navodnika: »Cemu

bih se

mogao

nauciti od sitnoga

»Kojecemu, jer su mravi razumniji od »U cemu je taj njihov razum?«

Salamun

se nasmije

i

rece:

mrava?«

ljudi!«

»U cemu? Vec u tome

sto

nemaju

kralja!«

Kad

medu navodnicima dio recenice, onda znakovi mecu iza drugoga navodnika: I

je

tako nisam vidio kako se »prosi«.

Tko jos vjeruje u »vrzino kolo«? To je dakle taj cuveni »lijecnik«!

se recenicni

RECENICNI ZNAKOVI

503.

Kad

H9

medu navodnicima

prekida umetkom, zarez se mece iza drugoga navodnika ako sama recenica na- torn mjestu nema recenicnog znaka; ako ga ima, zarez se mece ispred drugoga navodnika: se recenica

»Gospodine,« kaze covuljak

mome

ocu, »kupite stogod!« (Pre-

ma: »Gospodine, kupite stogod!«) »Bili smo«, rece Ivan, »kod njega na rucku.« 504.

Recenica poslije upravnoga govora ne odvaja se zarezom ako upravni govor zavrsava upitnikom ili usklicnikom:

»Gdje ga

je udarila?« pitaju se.

»Halo!« odazivlje se znanac. Ali poslije navodnika mjesto tocke stavlja se zarez:

»Ne

vidi se«, rece jedna.

»To

je ono«, jadikuje matt.

POLUNAVODNICI 505.

Kad

izmedu navodnika nadu rijeci koje su vec oznacene navodnicima ili bi ih prema pravilima trebalo tako ozna£iti, onda se mjesto njih stavljaju polunavodnici: »Hrvatski su knjizevnici vec u pocecima preporodnog rada osjetili izrazajnu snagu nasega jezika. Mihanovic je u svojoj ,Reci domovini' ispravno tvrdio, da u nas ima izraza, koji se ne dadu prenijeti ni u kakav strani jezik. Draskovic je svoju ,Disertaciju zapoceo pisati s ponosnom tvrdnjom, kako mi imamo jezik, kojim se moze izreci sve, sto covjek osjeca i misli.« se

u

A. Barac,

recenici

(U izvorniku stoji: »Reci domovini«, »Disertaciju«. Inace nije nista drugo mijenjano, pa ni zarez (v. t.

n. d., str. 146.

494.).

Kad

navodnicima nalaze na kraju navoda, tada se najprije stavljaju polunavodnici, a zatim navodnici: se rijeci oznacene

»U

svojoj raspravi ,Ustroj hrvatskog jezika' (u 'Nevenu' 1854) upozorio je Veber na bogatstvo naSega jezika s obzirom na nje-

govu moc i

rijeci

1869.,

izrazaja.

izvedenih

Kao dokaz naveo

iz

istoga korijena.

je

mnostvo

Na

oblika, sinonima

isto pitanje vratio se g.

u clanku ,0 slogu hrvatskom' .« Isto, str.

147

.

.

.

.

reCeniCni znakovi

120

ZAGRADE 506.

Zagrade, kao otvorene zagrade

navodnici, sastoje se od dva dijela: prvog,

i

i

(

drugoga, zatvorene zagrade

U zagrade se stavljaju njavanje i objasnjavanje:

rijeci

i

).

recenice koje sluze za dopu-

Nekog

jutra dode sestra Marica posteljici mojoj te stveno sapce: »Vlade, otac su prisli!«

(U kuci smo cakavski

mi

tajan-

govorili.)

Zvonce na vratima (postavljeno da zvoni za odbjeglim pijancem) usluzno najavi Melhiorov ulazak.

On

je (u

njihovim predodzbama) dosljak.

Stari je Kavran (jo§ uvijek preko glave vio sinovljev glas. .

.

u vinu) opet zabora-

.

Sa zagradama ne valja pretjerivati. Ako vec treba nesto oznaciti kao umetnuto, naknadno dodano, moze se i zarezima: Mjesto: Idem po sobi (kao starac po dvoristu) i hvatam se glave govoredi

.

.

bolje bi bilo:

Idem po 507.

sobi,

kao starac po dvoristu,

i

hvatam

se glave govoreci

.

Recenicni znakovi koji pripadaju zagradenom dijelu stavljaju se u zagrade, a ostali izvan njih, kao sto pokazuju primjeri:

Lezim u

od kakova stana cijelom stropu. U svojem »Liscu« (u crtici »Sto sam mislio umiruci?«) spominjem kako su mi u smrtnoj borbi svi grijesi i sve opacine mladanog mojeg zivota bile pred ocima. Jedina moja mati (mucenica vjecna!) rece da joj je milije da gudim nego da se na krov penjem. kolijevci, a to svjetlo (suncani odsjev

—

kla, sto li?) titra

—

.

508.

Zarez dolazi samo iza drugoga dijela zagrade.

—

»Marice (tako se ona zvala), Marice, hoces li biti moja?« Vec pune dvije godine nosi revolver u dzepu (dvadeset i jedan Ali da imas samo toliko stida franak je dao za njega), a niltal (stari je lijevom rukom zadro noktom o zub i kvrcnuo glasno), ti bi se ipak zamislio nad tim svim malo!

—

Ako padaju

se

u zagradama nalazi citava recenica, svi znakovi koji dolaze u zagrade, v. prvi primjer u t.*506.

toj recenici

pri-

PRAVOPISNI ZNAKOVI 509.

Pravopisni su znakovi: tocka (.), dvotocka (:), tri tocke (. .), crta ( ), crtica (-), zagrade ( ), zvjezdica (*), apostrof ('), znak .

—

>

jednakosti (=), znakovi podrijetla (< razvilo se od, razvilo se n /), znak duzine ( ), genitivni znak (A). u), naglasci (\

\

—

Kao pravopisni znakovi mogu usklicnik

(!),

upitnik

(?)

i

navodnici

posluziti (»

i

recenicni znakovi:

«).

TOCKA 510.

m. 511.

iza kratica: ltd.,

i

dr.,

i

si.,

nom.,

zem., pov. (Druge primjere usp. kod kratica.).

r.,

Tocka se pise iza svih rednih brojeva radi razlikovanja brojeva od glavnih brojeva. 2.

tih

512.

Tocka se upotrebljava

1.

Ne pravi se razlika izmedu arapskih i rimskih rednih broKako se rimski brojevi pretezno rabe kao redni brojevi, a

a)

jeva.

imaju oblik nekih velikih latinickih slova, cesto bi dolazilo do nejasnoca kad se rimski redni brojevi ne bi oznacivali tockom:

Dan ustanka naroda Hrvatske slavi se 27. srpnja. Temelji nove Jugoslavia postavljeni su u Jajcu 29. XI. 1943. godine. Povijesna X. sjednica CK SKH odrzana je u Zagrebu 15., 16. i 17. I. 1970. godine. Tekst je prenesen sa 179. strane IX. knjige Starih pisaca hrvatskih.

Usp. jos

—

i

ove primjere:

tiskane malim slovima: ucenik gade, jedinice X. korpusa;

I.

gimnazije, vojnik

3.

bri-

PRAVOPISNI ZNAKOVI

122

— VI. 513.

GIMNAZIJA, IV. ARMIJA, OBLJETNICA, 100. GODlSNJICA.

tiskane velikim slovima:

BRIGADA,

50.

I.

b) Pravilo o pisanju tocke iza svih rednih brojeva vrijedi jednoznacno, pa se tocka pise i onda kad slijedi koji drugi pravopisni znak (zarez, crtica, zagrade i si.), tj. tocku kao pravopisni znak iza rednih brojeva ne iskljucuje drugi pravopisni znak, kao

sto je

ne iskljucuje ni

iza kratica; tocka je dakle stalna

oznaka

rednih brojeva:

— —

August Cesarec (1893. 1941.) pisao je pjesme, pripovijetke, romane, drame, putopise, eseje i studije. Objavljena su mu Izabrana djela I. X. (1946. 1955.).

—

Po u nizu:

torn pravilu tocku treba pisati

Vidi biljeske na

Zagrebu,

iza svih rednih brojeva

str. 7., 13., 26., 38., 93., 97.

Tocka se stavlja dvojenoga datuma:

U U

i

i

iza

i

101.

rednoga broja za godinu na kraju

iz-

27. VII. 1971.

Splitu, 27.

7.

1971.

DVOTOCKA 514.

Kao

pravopisni znak dvo tocka se pise izmedu brojeva da se

oznaci omjer, a cita se prema: Cisti se prihod dijeli

u odnosu 70

:

je

utakmica izmedu prve

zavrsila rezultatom 3

na tvarne troskove

i

druge momcadi Di-

2.

:

TRI 515.

i

30.

Nogometna

nama

na piscevu zaradu

TOCKE

puta po tri tocke ili neodreden broj tocaka) stavljaju se mjesto izostavljenog ili nedorecenoga teksta. Potanje je to prikazano u pravilima o recenicnim znakovima u poglavlju Tri tocke, posebno u t. 476. 479. Tri tocke (katkad dva,

tri

—

PRAVOPISNI ZNAKOVI

123

CRTA 516.

Crta izmedu brojeva zamjenjuje prijedlog do:

1.

Vozi prosjecnom brzinom 80 (1814.

—

traju 14

Ako

— 90 km na

1890.) bio je prvi hrvatski

— 30 radnih

sat. Jvan Mazuranic ban pucanin. Godisnji odmori

dana.

se ispred broja napise prijedlog od,

onda se izmedu bro-

jeva ne stavlja crta, nego valja napisati prijedlog do:

Pod svojim imenom SKOJ

djelovao od 1919. do 1948.

je

godine. 517.

Crta se redovito pise kad se zeli oznaciti udaljenost izmedu dvaju (ili vise) mjesta ili pravac kretanja od jednoga do drugog mjesta: 2.

Auto-cesta Zagreb

—

Split,

— Beograd iznosi 395 km. smjerom Zagreb — Sisak — Bihac — Knin —

Cestovna udaljenost Zagreb

Vlak vozi 518.

Split.

3. Crtom se vezu svaka dva uzastopna naziva vremeno ili trajno zdruzena u medusobni odnos:

Gledali

ili

imena

pri-

— Hajduk. Zagreb — Dubrovnik.

smo utakmicu Dinamo

Zrakoplov

leti

na

liniji

CRTICA 519.

1.

Crtica se kao pravopisni znak pise:

a)

izmedu dijelova poluslozenica:

radio-aparat,

sovjetsko-

-americki odnosi, Ivanic-Grad, Smail-aga; b)

izmedu dvostrukih prezimena: Broz-Ivekovicev

Ivana Brlic-Mazuranic, Maretic-Ivsicev prijevod 520.

2.

rjecnik,

Ilijade.

Crtica se pise:

a) pri rastavljanju rijeci na slogove: Za-greb t Hr-vat-ska, Ju-go-sla-vi-ja, go-spo-dar-ski od-no-si;

b) pri

oznacivanju

p-r-i-j-a-t-e-Zj,

sricanja

z-a-h-v-a-l-i-t-i;

pojedinih

glasova u

rijeci:

PRAVOPISNI ZNAKOVI

124

pri rastavljanju

c)

na sastavne dijelove: nazocn-ost,

rijeci

od-govoriti, ucitelj-ica;

u oznaci nastavka

d)

i

sufiksa: zen-a, zen-e, zen-om; zut,

zut-a, zut-o; ucitelj-ica.

521.

Crtica se stavlja na kraju retka kad se cijela rijec ne moze u istom retku, nego se jedan njezin dio mora prenijeti u iduci redak. (O rastavljanju rijeci na kraju retka v. t. 409. i 410.). 3.

napisati

522.

Radi ustede na vremenu

i prostoru crtica se pise izmedu izvedenih dvaju s kojim brojem kad se prvi dio pise brojkom, a drugi dio slovima: 50-godis'njica, 60-ih godina,

4.

dijelova rijeci

30-godiSnjak.

Uz

rijec obljetnica pise se redni broj

30. obljetnica

523.

ustanka

i

puna

i

rijec,

bez crtice:

narodne revolucije.

Kad

treba sklanjati kratice etikete napisane velikim slovima, izmedu kratice i padeznog nastavka stavlja se crtica: sudjelovanje u NOB-u, student VPS-a, odluke ZAVNOHA-a, u 5.

BiH-u,

SSSR-a.

iz

Kao

neke kratice etikete imaju svoj gramaticki rod, tj. ne moraju biti istoga gramatickog roda niti imati istu vrstu deklinacije kao viseclana imena ili nazivi prema kojima su napravljene. sto primjeri pokazuju,

ZAGRADE 524.

Kao pravopisni znak zagrade

sluze za skraceno oznacivanje dvostrukih likova istoznacnih rijeci i oblika: akcen(a)t, cit. akcent i akcenat; zarad(i), cit. zarad i zaradi; dobrog(a), cit. 1.

dobrog

dobroga; veselim(a),

i

Zbog ustede na vremenu

mogu na

isti

Cit.

veselim

i

veselima.

prostoru u posebnim se prilikama nacin skraceno pisati i raznoznacne rije£i koje imaju i

iste dijelove: (pre)nositi, cit. prenositi

oznaciti

i

i

nositi; oznaci(va)ti, cit.

oznacivati.

Ne valja pisati primjere kao ucenik(ica) i si. jer nisu dvostruki likovi istoznacnih rijeci niti su to rijeci koje imaju posve iste dijelove.

PRAVOPISNI ZNAKOVI

525.

2.

Drugi dio zagrada

iza slova

sluzi

^25

katkad iza rednoga broja

i

mjesto tocke za oznacivanje odjeljaka u tekstu:

cesto 1),

2),

3), 4), 5); a), b), c), d), e) itd.

U strucnoj literaturi upotrebljavaju se i neke duge vrste zagrada: uglate zagrade [ ], viticaste zagrade { }, izlomljene zagrade ( >.

ZVJEZDICA 526.

1. U strucnoj literaturi zvjezdica se stavlja ispred rijeci koja nije potvrdena u pisanim vrelima, nego se uspostavlja rekonstrukcijom: *bl*bxa buha, *gordt> laz, Hegeti grad, H-bZb Hegeti lezati, *svet'ja svijeca.

>

>

>

>

Zvjezdicom se oznacuju

>

>

moguci, ali neobicni, neprihvaceni likovi rijeci. To se vidi u ovom primjeru: Pridjev zagrebacki izvodi se od etnika *Zagrebac ili *Zagrebec. Kako ti likovi (*Zagrebac *Zagrebec) nisu usli u normalnu jezicnu praksu, obiljezavaju i se zvjezdicom. 527.

2.

U

i

rjecnicima se zvjezdica stavlja ispred rijeci (rjede iza

kao upozorenje da rijec oznacena tim znakom ne ide u normalan rjecnicki fond, nego da je treba zamijeniti drugom, na citati, *ze)\\n ulje, koju se upu6uje, npr. *astal stol, *catati rijeci)

>

*preduzece

>

>

>

poduzece.

Usp. vise takvih primjera u rjecniku uz ovaj pravopis. 528.

3.

Katkad

se zvjezdica stavlja uz koju rijec

u tekstu kao

upozorenje da se tuma£enje, napomena ib" koji drugi podatak u vezi s torn rijefcju ili opdenito u vezi s tekstom donosi ispod teksta ili iza teksta. Nova se takva upozorenja na istoj strani obiljezavaju dvjema, trima i s vise zvjezdica. Ako takvih upozorenja ima vise, bolje je mjesto zvjezdice stavljati brojeve.

APOSTROF 529.

1.

Apostrof se biljezi mjesto izostavljenog slova, ponajvise i u ustaljenim izrekama:

u pjesnickim tekstovima

PRAVOPISNI ZNAKOV1

126

a)

u pjesnickim tekstovima: I

kad znoj nam skvasi

celo,

prav'mo ga svijesno, smjelo. Haj, kad tuga srce kida Pa te pije poput zmije, Man' se, druze, vedra vida, Onih briga tricavije'! Reko f babo cedu svomu, I

Da sam b)

i

ja tvoje cedo.

u ustaljenim izrekama: grmi iV se zemlja trese. Stan, da ti recem »Dobar dan«!

Ili

530.

Apostrof se ne pise na kraju krnjeg infinitiva i glagolskoga priloga sadasnjeg, iako to nisu knjizevni oblici. Apostrof se ne pise ni na kraju krnjeg infinitivnog oblika u sastavu futura: 2.

govorit cu, pisat cu, uradit cu.

Apostrof ne treba biljeziti ni kad se sazimanjem dvaju samoglasnika dobije samo jedan: ko

>

)

PRAVOPISNI ZNAKOVI

< znaci da se od rijeci

Znak rijec

ili

Tim

ili

oblik ispred tog znaka: dan

127

oblika iza tog znaka razvila


.

znakovima moze upucivati i na rijeci koje se prepoobicaj. rucuju, kao npr. u rjecniku uz ovaj pravopis: adet se

>

NAGLASCI Kad

534.

se zeli oznaciti precizan izgovor rijeci, stavljaju se na-

Pisu se samo iznad samoglasnika. Njima se oznafcuje mjeduzina i vrsta naglasenosti naglasenog sloga (samoglasnika)

glasci. sto,

u

rijeci.

Znakovi su za naglaske

ovi:

\ — brzi (kratkosilazni) \ — spori (kratkouzlazni) — silazni (dugosilazni) / — uzlazni (dugouzlazni). ri

Dugi nenaglaseni samoglasnici

biljeze

se

znakom za du-

zinu (— Primjeri: sila, brat,

oko, sjednica, na zemlju,

sestra, govoriti,

ne

mogu

(ja),

i

brat,

meso, grad, pamtiti,

535.

ruka, potiskivati, za

se,

vidim, sestre (G

u grad.

U

jd.),

strudnoj literaturi upotrebljavaju se i razni drugi naglasni znanovi akut (ili prema primjeni: Cakavski akut, kajkavski kovi: -w akut, posavski akut, podravski akut), poluakut (ili kratki akut), ekspiratorni naglasak, poludugi (ili produljeni) naglasak, v» znak za kracinu, razvlaceni naglasak, * tromi naglasak, znak za poluduzinu.

— — H—

—

'

A

— —

—

—

w

Za na§e se naglaske u medunarodnoj akcenatskoj transkripciji upotrebljavaju ovi naglasni i duzinski znakovi: x za brzi naglasak (sila) ' za spori naglasak (sistra) N :za silazni naglasak (meiso) ': za uzlazni naglasak (ru:ka) za nenaglaSenu duzinu (vidiim, u gra:d) :

PRAVOPISNI ZNAKOVI

128

GENITIVNI 536.

ZNAK

Genitivni znak biljezi se na kraju G mn. nekih imenica kad izmedu tog oblika i kojega drugog oblika, ako se drukcije nikako ne razlikuju:

je potrebito oznaciti razliku

covjek bez prijatelja (G jaje

od kokoH (G

od stvari (G

jd.)

jd.)

jd.)

:

covjek bez prijatelja (G mn.),

od kokoH (G mn.),

:

jaje

:

od stvari (G mn.).

OSTALI PRAVOPISNI ZNAKOVI 537.

Usklicnik, upitnik i navodnici sluze kao recenicni znakovi, ali se katkad upotrebljavaju i kao pravopisni znakovi.

538.

1. Usklicnik se upotrebljava kao pravopisni znak (obicno u zagradama) kad se zeli istaknuti da je Sto vjerno napisano ili prepisano ili kad se opcenito zeli sto istaknuti da ne izmakne

citateljevoj paznji.

539.

540.

Ako

se zeli izraziti sumnja u vjernost ili ispravnost onoga sto je napisano ili prepisano, u zagrade se stavlja upitnik. 2.

Navodnicima se kao pravopisnim znakovima upozorava da ime ili izreka nisu upotrijebljeni u svojem pravom znacenju, nego da znaCe Sto drugo. 3.

rijec,

541.

Medu navodnicima

mogu

imena poduzeca, ustanova, gospodarskih objekata, organizacija, katkad i imena raznih projekata i akcija, imena prometala i dr. kad su to preuzeta vlastita imena (osobna, zemljopisna, etnicka, astronomska), koja jednom preuzeta i sama sluze za identifikaciju novoga znacenja. Tako se mogu pisati i imena nastala skracivanjem svojeg viseclanog naziva i nazivi opcih pojmova upotrijebljeni kao vlastita imena ili u kojem drugom opcem znacenju. a)

se

pisati

Primjeri: »Apollo«, svemirski istrazivaCki program, »Belje«, poljoprivredno-industrijski kombinat, »Borovo*, jugoslavenski kombinat gume i obuce, »Cesta«, komunalno poduzece za putove,

PRAVOPISNI ZNAKOVI

129

»Dubrovnik«, hotel, »Esplanade«, hotel, »Forum«, arhitektonski biro, »Geotehnika« poduzece za geolosko-rudarska ,

istrazivanja, konsolidaciju tla

»International« »Ivica

ambalaze

i

,

i

i

gradevinska

projektiranje,

hotel,

Lovincic«, graficko konfekcije,

»Izbor«, poduzece za

industrijsko

poduzece

promet tekstilom na veliko

i

papirne

malo,

»Medicinska knjiga«, izdavacko poduzece, »Mesopromet«, poduzece za promet stoke, mesa

i

mesnih

preradevina,

»Rade Koncar«, poduzece za proizvodnju elektricne opreme, projektiranje i montazu postrojenja, »Zagorka«, zanatsko poduzece za zavrsne radove u gradevinarstvu.

Navodnike ipak samo onda kad slovo. Prema tome Rade Koncar (natpis

vito

542.

ne treba pisati pod svaku cijenu, nego redoza identifikaciju nije dovoljno samo veliko normalno je pisati: Balkan-ekspres (vlak), na brodu), Zumberak (natpis na brodu).

Kad

su imena osoba kojima su posvecene ili po kojima su prozvane skole, organizacije, kulturne i druge ustanove i poduzeca uklopljena u naziv (obicno su na kraju naziva), ne pisu se medu navodnicima i redovito se nalaze u genitivu. b)

Nije dobro pisati Osnovna skola »Petar Preradovic«, nego Osnovna skola Petra Preradovica, isto onako kao §to se ne pise Ulica »Petar Preradovic«, nego Preradoviceva ulica ili Ulica Petra Preradovica. Valja pisati Gimnazija Silvija Strahimira KranjdeNarodno vica, a ne Gimnazija »Silvije Strahimir Kranjcevi6« sveuc'ilis'te Bozidara Maslarica, a ne Narodno sveuciliste »Bozidar Maslaric«, Pjevacko druHvo Vatroslava Lisinskog, a ne Pjevacko druHvo »Vatroslav LisinskU. ,

543.

Kratice etikete u kojih su sva slova velika nikako ne treba pisati medu navodnicima: AVNOJ (a ne »AVNOJ«), INA (a ne »INA«), SFRJ (a ne »SFRJ«), UNICEF (a ne »UN1CEF«): c)

KRATICE 544.

Ima

prigodnih kratica. Stalne su kratice nastale po pisac, ali tako da citatelj moze uvijek bez kolebanja uspostaviti punu rijec. Stalne su kratice dvojake. Jedne su, obicne kratice, skraceni dijelovi rijeci ili skupova rijeci i citaju se kao da su te rijeci napisane. Druge su kratice nastale spajanjem pocetnih slova ili grupa slova viseclanih naziva i imena i obicno se citaju kako su napisane. To su tzv. kratice etikete. stalnih

i

utvrdenim nacelima, a prigodne stvara sam

OBICNE KRATICE 545.

Obicne se kratice redovito pisu s tockom na kraju; tocka je znak kracenja rijefci. Bez tocke redovito se pisu samo kratice medunarodnih mjernih

slicnih jedinica.

i

A. Kratice koje se pisu 546.

1.

Kratice

a) kratice

s

jednim slovom

hrvatskih

— (uz — drug — godina (uz gospodin — — razred (uz — tocka — dalje id. — — muski rod c\

ditaj

Z.

t.

/hi. r.

s.

n. e. o.

lice

r.

v.

m.

n. d.

god.),

razr.)

tockom

iza kojega se stavlja tocka:

rijeci:

cit.)

d. g.

s

o. g. s.

r.

vidi(te)

v. d.

i

v. r. Z.

r.

— medu spise — navedeno djelo — nova era (nove ere) — otac (samo u znacenju »duhovni otac«) — ove godine — srednji rod — duznosti — vlastitom rukom — zenski rod vrsitelj

KRATICE

b) kratice

547.

a.

a. /.

I.

nekih latinskih

131

rijeci:

— ad acta (medu spise) — femininum

n.

(z. r.)

c.

loco citato (na

ra.

navedenom mjestu) masculinum (muski

o.

c.

s.

I.

rod)

m.

p.

— manu

propria (vlastitom rukom, vlastorucno)

s.

v.

— neutrum (srednji rod) — opus citatum (navedeno djelo) — sine loco (bez oznake mjesta) — sub voce (kod rijeci).

U

548.

rjecnicima se kratice za rod rijeci (hrvatske i latinske), osotipom slova nego rijec, mogu donositi bez tocke: ra, s, z (hrvatske kratice), f, ra, n (latinske kratice).

bito ako se pisu drukcijim i

c)

Neke

se takve kratice pisu velikim slovima:

— locus (mjesto pecata) M. P. — mjesto pecata N. B. — nota bene (pazi dobro, pripomena) N. N. — nomen nescio (ne znam imena, netko nepoznat) — post scriptum (poslije napisanoga). P. L. S.

sigilli

S.

549.

Kratice s tockom na kraju koje se pisu pocetnim slovima do prvog samoglasnika (ne racunajuci samoglasnik na pocetku): 2.

— arapski arh. — arhitekt izvedenice) — broj — clan — drugo (drugi) — francuski — slicno — (u)mjesto ran. — mnozina — plural ar.

(i

st.

str.

sv.

br.

sk.

cl.

dr.

i

sp.

i

uc.

fr. si.

i

ul.

i

raj.

ura.

uv.

— stoljece — strana — svezak — skolski skolska godina) — spanjolski — ucenik — ulica — umanjenica — uvecanica

(sk. g. -

pi.

550.

3.

Kratice

samoglasnika

s

tockom na kraju koje

— cakavski — (uz dera. — deminutiv (umanjecak. tit.

se pisu slovima

do drugog

rijeSi:

citaj(te)

nica)

c.)

korap. kajk.

— komparativ

— kajkavski kat. — katolicki pov.- — povijest

)

KRATICE

132

— prof esor — razred (uz stud. — student(ski) sup. — superlativ stok. — stokavski — talijanski — turski usp. — usporedi(te)

— engleski — genitiv (uz G) gimn. — gimnazija god. — godina (uz hip. — hipokoristik — nasa kratica za inzenjer ing. — medunarodna kratiengl.

prof. razr.

gen.

g.)

inz.

r.)

tal.

tur.

ca za inzenjer 551.

Kratice s tockom na kraju u kojih se pisu dva prva sloga u rijeci sa suglasnicima do treceg samoglasnika: 4.

augm. imperf. uspor. 552.

— augmentativ — imperfekt (uz

impf.) usporedi(te) (uz usp.)

—

Kratice s tockom na kraju koje se pisu do drugog suglasnika iza samoglasnika u pocetnom slogu rijeSi: 5.

— ruski (jezik zem. — zemljopis(ni) rus.

553.

i

Kratice

6.

nje slovo dr. 7?ir.

554.

7.

druge

s

tockom na kraju u kojih

prvo slovo

ili

dr.)

i

se pise

samo prvo

i

zad-

kraj rijedi:

— doktor — magistar

Zbog

prakticnosti, kratice se s

nafcine,

impf. ltd.

jd.

npr. ns. pf. rkt.

po nacelu da su kratke

— imperfekt (uz imperf.) — tako dalje — jednina — na primjer — nesvrseni (glagol) — perfekt (uz perf

tockom na kraju prave i

sg.

i

— rimokatolik,

svr. stcsl.

stsl.

rimo-

tj.

katolicki

i

na

jasne:

tzv.

singular (sg. t. gulare tantum, gularia tantum) svrseni (glagol) starocrkvenoslavenski staroslavenski

sinsin-

to jest

tako zvani (takozvani)

555.

8.

vaju

pune

Kao sve druge rijedi,

i

kratice tako

i

kratice titula uvijek zadrza-

ne dobivaju padezne nastavke, a citaju se kao to u padezu koji trazi smisao:

isti oblik, tj.

KRATICE

Gaj

(cit.

Gajem

(cit.

dr. s dr.

133

doktor Gaj), od dr. Gaja s doktorom Gaj em).

(cit.

od doktora Gaja),

Prigodne se kratice svrsavaju na suglasnik i iza svih se predsjednik, rukovod. stavlja tocka: pred. ili predsged. rugospodarski odnosi, prekovoditelj, rukovodilac, gospod. odn. 9.

—

—

uzv.

preuzviseni, slavon.

—

—

—

slavonski, potros.

—

potrosacki.

B. Kratice koje se pisu bez tocke 557.

1.

Bez tocke se

a)

kratice mjernih jedinica:

mm —

pisu:

— kvintal — tona ml — mililitar del — decilitar — dkl — dekalitar hi — hektolitar

milimetar

q

cm — centimetar dm — decimetar m — metar km — kilometar g — gram dkg — dekagram kg — kilogram

558.

t

litra

I

b) kratice za novcane jedinice, i to onako kako je za koji novae uobicajeno u medunarodnoj razmjeni, npr. DM (njemacka

marka), Lit (talijanska

lira).

kratica za dinar, u nas obicno malim slos medunarodhim nacinom pisanja kratica za novae, koje se pretezno pisu velikim slovom, moze dopustiti pisanje te kratice i velikim slovom: d (D) dinar. Prigodna je kratica rijeci din. dinar.

Bez tocke se pise vom, ali se u skladu

i

—

559.

—

2. Bez tocke i velikim slovom pisu se kratice za vlastita imena od jedne rijeci u nazivima Sasopisa, strana svijeta si. i i

kratice za sahovske figure:

— Forum (casopis) J — Jezik (casopis) S — Slovo (casopis) — istok — J jug S — sjever

F

I

Z — zapad D dama

— (kraljica u sahu) — K kralj (u sahu) L — lovac (u sahu) T — kula, top (u sahu)

134

KRATICE

560.

Iznimno se bez tocke pisu tradicionalne (medunarodne) kratice: don (prema lat. dominus, titula kat. svecenika), fra (fratar, prema lat. frater). Te se kratice izgovaraju kako su napisane, ali se ni one ne mijenjaju po padezima. 3.

Bez tocke

uobicajene kratice gda (gospoda) i gdica (gospodica). Izgovaraju se kako su napisane, a mogu se i sklanjati. se pisu

i

KRATICE ETIKETE 561.

1.

Prema tome kako su napravljene, razlikujemo

dvije vrste

kratica etiketa:

562.

Jedne su postale od pocetnih slova svakog clana naziva koji se u njima krati. Pisu se bez tocke iza pojedinih slova i sva a)

su slova velika:

AF2 (pov.) — Antijasisticka fronta zena AVNOJ (pov.) — AntifaSisticko vijece narodnog

oslobodenja

Jugoslavije

CK — Centralni komitet HDZ — Hrvatski dijalektoloski

zbornik

— Jugoslavenska armija JAZU — Jugoslavenska akademija znanosti umjetnosti MH — Matica hrvatska MS — Matica srpska NOB (pov.) — narodnooslobodilacka borba NOP (pov.) — narodnooslobodilacki pokret SAD — Sjedinjene Americke Drzave SlJz — Srpski dijalektoloski zbornik SFRJ — Socijalisticka Federativna Republika Jugoslavia SKH — Savez komunista Hrvatske SKJ — Savez komunista Jugoslavije SRH — Socijalisticka Republika Hrvatska SSSR — Savez Sovjetskih Socijalistickih Republika UN — Ujedinjeni narodi USA — krat. za engl. United States of America (hrv. SAD) VUS — Vjesnik u srijedu (novine) ZAVNOH (pov.) — Zemaljsko antifasisticko vijece narodnog JA

i

oslobodenja Hrvatske

KRATICE

One izmedu

135

takvih) kratica koje oblikom odgovaraju rijecima naseg jezika mogu se i sklanjati. Padezni se nastavak pisan malim slovima odvaja od kratice crticom, -ali bez zareza: tih

(i

AVNOJ-a, AVNOJ-u, AVNOJ-em; NOB-a, NOB-u, NOB-om; NOP-a, NOP-u, NOP-om; VUS-a, VUS-u, VUS-om; ZAVNOH-a,

ZAVNOH-u, ZAVNOH-om. Od ostalih kratica etiketa toga tipa jedne ostaju uvijek nepromijenjene (CK, HDZ, MH, SFRJ, SKH), a drugima se dodaje padezni nastavak, ali se tada pretpostavlja citanje pojedinih slova u obliku njihova abecednog naziva: Eseseser, SSSR-a AFZ Afezea; SSSR Afeze, AF2-a

— — Esesesera.

—

—

Po abecednom nazivu pojedinih slova mogu takve kratice (CK oblik ne sklanja. 563.

—

Ceka,

SKH

—

Eskaha),

se citati ali

i

druge

se izgovorni

b) Druge kratice etikete imaju oblik promjenjivih rijeci i njihovu sklonidbu, a kao vlastita imena pisu se velikim pocetnim slovom: Nama Narodni magazin (ime trgovackoga poduzeca) Tan jug Telegrafska agencija nove Jugoslavije Uluh Udruzenje likovnih umjetnika Hrvatske.

— — —

nacinom mogu pisati i kratice Avnoj (mjesto AVNOJ), Skoj (mjesto SKOJ), Zavnoh (mj. ZAVNOH) i si. Tada se dekliniraju kao druge rijeci svoje kategorije.

Tim

se

564.

Kratice Sofka, Fifa i si. koje vec u nominativu jednine imaju nastavak -a sklanjaju se kao i ostale imenice z. r. na -a: Sofka, Sofke, Sofki; Fifa, Fife, Fifi.

565.

2. Kratice etikete iz stranih jezika koje se u svakidasnjoj upotrebi ne analiziraju po postanju pisu se po izgovoru i ponasaju se kao prilagodene tudice: Unra (pomoc od Unre) Unicef (pomoc od Unicefa)

566.

c)

3. U posljednje se vrijeme uvode neki nazivi i neka imena napravljena po stranom, uglavnom njemackom uzoru, i to tako da se naziv ili ime sastavi od dviju samostalnih imenica od kojih svaka ima svoje posebno znacenje:

Drvopromet (drvo + promet), Drvorad (drvo + rad), Mesopromet (meso + promet), Dalmacijaturist (Dalmacija + turist)

Kako

to nije sustavni nacin tvorbe slozenica,

naziva

i

imena treba u hrvatskom jeziku

takav nacin tvorbe

izbjegavati.

PRAVOPISNI

RJECNIK

alka

a. a.

a. a.

kratica za

acta,

cit.

medu

akademicar (sveucilisni

ad afonican, -cna

lat.

ad akta

139

(hrv.

spise)

abadzija (krojac odijela

aforistican, -cna aforisticki aforisticnost, -o§cu

slusac)

akademicki prema aka-

demac

od abe, grubog sukna) Africanin mn. -ani > Afrikanac (prema abadzijin

nin) abiturijent abiturijentica abiturijentski

abonent abonentski

abonman Abraham

>

j

ci

adjunkt adjutor adresant adsorbirati adsorpcija Advent (DoSa§6e) adventist adventistica

stik(a)

nei

s

k u-

san mladi6 > hadzija

*adzija

aerodinamican, -Cna aerodinamicki

u

z

1

e

t i

-


j

agitatoricin prema agitatorica agnosticki prema agno-

adhezijski

aerodrom

Afrikanac, -nca, V jd. -n£e aga DL jd. agi; spaja se crticom s osobnim imenom: Smail-aga;

aginicin prema aginica agitacijski agitacioni a g i t a-

aciti se

adagio (glaz.) adet > o b i 6 a adhezija

>

africki

kao dio imena pi§e se spojeno s imenom: Suljaga agaca (zool.) agamist (nezenja) aginica pile se: Smail-aginica i Hasanaginica; usp. aga

Abel

adzamija

akademik mn. -ici

Afrika)

abadzijski

abadziluk mn. -uci abahija (pokrivat od abe) abdericanin mn. -ani (ograniden malograda-

DL jd. -ici

akademijski prema akademija i Akademija

V

jd.

(clan

-ice,

Akade-

mije)

ako li akono

(zast.)

akromatican, -cna akromatski akromazija (bezbojnost) aksam-cvijet

aksamlucar akt mn. akti; ne *akta (drugo je lat. ad acta) aktivist aktivisticki

aktualan, -lna aknstican, -cna akusticki akusticnost, -oscu alah (bog)

Alah

(vlastito

ime bo-

Sanstva) alaj-barjak alatnicar alaukati,

-ucem, alauci,

alaucuci

Albancev prema Albanac

Ahasver

Albanija (zem.) aleak V jd. -ace, mn.

ahat ahatni ahavac, -vca, V jd. ahavCe (pov., onaj koji je bio za to da se u G

alcakcina uv. od aleak alcakluk mn. -uci alcica urn. od alka Aleksandar, -dra

mn. pi§e -ah) ahbab Aheja (pov.) Ahejac, -jca, ce,

*Aleksander

Ahejcev

aerostaticki afatican, -dna afekt Afganistan (zem.)

ajme(h) ajvar

V jd. Ahej-

-mCe

aleksandrijski aleksandrinac,

-nca

(stih)

alergican, -Cna alfaalfabeticki b e t ski alfabetski

>

Ahmed akademac, -mca,

> Alek-

sandar

prema Aheja

aeromotorist aeronauticki

-aci

V

jd.

alga alka

alkalican

140

anahoret anahoretski

alkalican, -cna

alkemicar alkemija alkemist

almanah Alpe mn.

rikanci engleskog

G

z. r.,

Alpinac, -nca, alpski altruisticki altruist

Alpa,

V

-nee

jd.

prema

•am

> ham

ama

(ali,

vet)

>

ha

DL

jd.

m a j-

a

ambar

-nee

Amerikancev Amerikanka DL G mn. -ki

Ancica ancuga DL, jd. -gi (zool.) Ande mn. z. r., G Anda,

DLI Andama

-ki,

ametice

ametom amfibrah mn. -asi amidza > s t r i c amonij amenijaeni amortizacijski amortizacioni >

amor-

tizacijski amo-tamo amper

Andrijica prema Andrija Andrijicin

DL

jd.

-ki,

anemicnost, -oscu anestetican, -cna

DL jd. -ici (bot.)

anglo- americki; anglo-americki savez

tacijski

antifasist-

antifasisticki antifasistkinja

i

anti-

fasistica

Antikrist antikrist (nevjernik)

Antonijica prema Anto-

aplauz

amputacijski amputacioni > anabaptist anabaptistica anabaptisticki

i

aoristni apatican, -cna apaticnost, -oscu

amper-sekunda

ampu-

antifasist antifasistica

annitet (bank.) a ono

andelski i andeoski andeo, -ela i andel andeoski i andelski anemican, -cna

anemicar anemicarka G mn. -ki

apodiktican, -cna apodikticki apokaliptican, -cna apokalipticki apolitican, -cna apoliticki

apostol apostolski apotekaricin

prema

apotekarica

DL

i

Antika

nija

anglist anglistica anglisticki anglistika

amper-sat

Ante (m. ime)

Antun

Andelija Andelijica prema

angelika

jd.

kinja

An deli j a jd.

G

antibiotican, -cna anticki prema antika

andelcic jd.

Ankicin prema Ankica

antialkoholicar

i

V

Anka DL Anki

Antarktik

> jantar Andromaha DL jd. -hi andel andeo americij Americanin mn. -ani > andelak, -lka, V jd. -Ice, mn. -Ici, G mn. -laka Amerikanac Amerikanac, -nca,

animalistiCki

animist animisticki

Ante

ambar, -bra

americki

Anicica prema Anica" Anicin prema Anica animalist

antagonist antagonistic^ antarkticki prema

anarhicnost, -oscu anarhija anarhist anarhistica anarhisticki anastaticki

aluvij

alva > halva aljkav aljkavac, -vca, V aljkavce

analist analistican, -cna analisticki analiticar analiticki analitika jd. -ici

anamnesticki anarhican, -cna

aluminij

amajlija

podrijetla)

anakronizam, -zma

DLI Alpama

j

Angloamerikanci (Ame-

anakronistican, -cna anakronisticki

alkemisticki alkohol alkoholicar

li

'apta

jd.

-ici

angloamericki prema

aprioristicki z at vo r absolutist apsolutisticki apstraktisticki

*aps

>

Angloamerikanci Anglo- Amerikanci apsurdan, -dna (Englezi i Amerikanci) *apta > h a p t a

.

Arabija

arabist arabisticki fo

a

ha

r a in-

sa

A

> harfa

argumen(a)t arhaican, -cna arhaistican, -6na

artiljerac, -rca,

ar

t i-

.

jd.

-rce

> skup-

aseptican, -cna asepticki asignacijski asignaasignacioni

(vjer.)

arhijerej (vjer.)

arhimandrit (vjer.) arhimandritski

>

cijski

Arhimed

>

arhipelag oto5j e arhitekt arhitektonski arhiv (ustanova) arhiva (arhivska grada) arhivar arhivist arhivisticki

arhont -jca,

V

jd.

-jce

aristokracija aristokrat

asimetrican, -5na asimetricki asimilacijski asimilacioni > asimi-

lacijski asinhron asinkron

Asirac, -rca, V jd. Asirija (pov.) asistenticin prema asistentica

-rfce

> stolic prema Asteci

astalcic astecki

aritmeticar aritmeticarka DL G. mn. -ki aritmeticki aritmican, -cna

astigmatican, -cna astigmaticnost, -oscu astmatican, -Cna astmaticar i astmatik

arkandel arkiv >

> arhandel arhiv

prema Arktik arlekin > harlekin armirac arnaucenje prema arkticki

arnautiti

astmaticarka

G

mn.

DL

jd. -ki,

-ki

astmatik V jd. -ice, mn. -ici i astmaticar

jd. -ici (arhit.)

atlaski prema Atlas atlasni prema atlas atleticar atleticarka jd. -ki, mn. -ki atoksican, -cna

DL

G

atomist atomisticki atonican, -cna atrakcijski atrakcioni > atrak-

cijski atrij

-Cna Augije (mit.)

augur August (ime) august > kolovoz aureola aureomicin auspicij Australac,

kuha

V

-lea,

jd.

-Ice

Australcev Australia (zem.) australski

Austrija (zem.) Austrijanac, -nca, -nee Austrijancev

G

DL

V

jd.

jd. -ki,

mn. -ki

austrijski

astronauticki

>

DL

Atika DL -ici (zem.) Atlant (div) atlas (zbirka zem.

Austrijanka

astrofizicar astrofizicki

*ascija

-ki

atrofican,

> asinkron

aris jd. -ki,

mn.

karata) Atlas (zem.)

artiljerijski artist artistica artisticki

stina

arhiepiskop

prema Atena

aticki

atika

V

artiljercev

*asambleja

skop arhidakon

atenski

Atenjanln mn. -ani Aticanin mn. -ani Aticanka DL jd. -kL

G

>

j

log i arheologija arhi u slozenicama: arhidakon, arhiepi-

arijac,

-lna

kulaci ski

arhaisticki

ne *hat

atavisticki ateist ateisticki atelijer atelijerski atel je atelijer Atena (zem.)

>

arterijalan, -lna arterijski arteriosklerotican, -cna articok mn. -oci (bot.)

artikulacijski artikulacioni

arhaizam, -zma arhandel i arhandeo arheolog arheoloski prema arheo-

.

arpadovicki arsenal arsenican, -cna arsenovodik

artificijelan,

141

at;

Arpadovic

>

*arandel > arhandel Arandelovac, -vca (zem.) * Arbanija > 1bani j a arciti > h a r c i t i *arf a

Austro-Ugarska

aromatican, -cna aromaticnost, -oscu

Arabija (zem.)

*arambasa

—

r

Austro-Ugarska

(pov.)

;

austro-ugarski

142

austro-ugarski (austrijski i ugarski) austrougarski prema

Austro-Ugarska autarhican, -cna autarhija (samovlada) autarhijski autarkija (dovoljnost

samom

sebi)

autentican, -cna autenticnost, -oscu auto kao prvi dio slozenica piSe se sastavljeno : autobiogr af i j a

kao krat. od automobil piSe se odvojeno crti-

com: auto-garaza; ako takva slozenica ima samo jedan naglasak, pi§e se sastavIjeno: autodrom autobiografija

auto-cesta autodidakticki

autodrom

— bagrem

auto-garaza

avijaticar

autokritican, -cna autokriticar autokriticki autokriticnost, -oscu

avijaticarka

G

automobilist automobilisticki

avion

>

autsajder

Avala (zem.) avangardist avangardisticki -avati infinitivni zavrSetak nesvrsenih glagola s

-ki,

DL > zrakoplovstvo

autonomist

auto-cesta

jd.

-ki avijaticarski avijaticki prema avijatika avijatika jd. -ici

automobil

autonomisticki *auto-put (*autoput)

DL

mn.

> dvorisni

avlijski

AVNOJ, AVNOJ-a (pov.)

Avnoj

i

*avta > azbestni azbucni

hapta

DL

azbuka

jd. -uci

Azija (zem.)

prostom osnovom: Azijac, -jca, V G mn. -jaca

uvjeravati, uvjeravam; ali: davati, dajem; poznavati, poznajem avet, aveti avijaci ja > zrako-

plovstvo

Azijka

DL

-jce,

jd.

jd. -ki,

G

mn.

-ki i -jaka azijski

>

*azdaha azdaja

a z da

j

a

B babicin

prema babica

babiciti

babicki babicluk mn. -uci

Babilon (pov.) Babilonac, -nca, V jd. -nCe Babilonija (zem.)

Babina Greda (zem.) Babin potok (potok) Babin Potok (selo) bablji

Babogredac, -eca, V jd. -ece (dovjek iz Babine Grede)

babogredski prema

Babina Greda Babogretka DL jd. -ki, G mn. -ki (zena iz Babine Grede) babolican, -6na

baburaca baca > s v e k a r bacenka DL jd. -nci, G mn. -nki > p r ib ada 6 a bacija

Backa bacva

bacvarica bacvarnica

bacvarov i baCvarev bacvast Bacvice (zem., dio Splita) ba6o (brat) badac badavadzija badavadzijka DL jd. -ki,

G mn. -ki badnjaca badnjic

DL

bacvar bacvarev

i

-koj (zem.)

baCvarov

badrljicar bagerist bagljic

bagrem

i

bagren

bah

bascica

balcak mn. -aci baldahin bahat, bah(a)ta (prasak) balega DL jd. -ezi bahat, bahata (prid.) (razg. -egi) bahatost, -oscu balisticar balisticki bahnuti obicnije banuti Balkan (zem.); Balkanbahoriti (bajati) -ekspres Balkanac, -nca, baht (sreca) bahtati, bascem V jd. -nee

bah

Bah

i

Bak, Bako

bahuljati

>

pu

(mit.)

z a t

i

bajac bajacica

V

Balkanka DL jd. -kl, G mn. -ki balsam > b a 1 z a m

bajalac, -aoca, jd. mn. -alaca -aoce,

balsamirati

Bajram; Kurban-bajram

Baltazar

G

prema Byron

mir a t

> balza-

i

bajuneta Bak i Bah, Bako

baltoslavenski

Bakac

(zem.)

bakanalija (pijanka) Bakanalije mn. z. r. (svedanost u 6ast boga vina)

balzamirati

bambadava

(pril.)

Banacanin mn. -ani iz

Banata)

Banacanka DL jd. -ki, G mn. -ki (zena iz

bakant

banjolucki

(zem.)

Banjaluka DL -uci i Banja Luka DL Banjo j Luci (zem.) Banjolucanin mn. -ani i Banjalucanin Banjolucanka DL jd. -ki, G mn. -ki i Banjalucanka i

banjalufcki

Baranjac, -njca,

V

baltski

(dovjek

i

Banja Luka DL Ban jo j Luci i Banjaluka

jd. -njfce

baranjski prema nja i Baranjac

balzam

bakanal

banjalucki

Baranja (zem.)

balticki; Balticko

(mit.)

Banjalucanka DL jd. -ki, G mn. -ki i Banjolucanka

banjolucki

bajronist bajronisticki

more

143

Bara-

barbar Barbara Barbarin prema Barbara barbarin mn. -ari barbarizam, -zma barbarstvo barcica um. od barka Baricin prema Barica

bakantica Banata) bakantski barij banciti bakar, -kra bandijera > zastava barijera bakicin prema baki6a barilce, -lea Bako i Bak, Bah (mit.) banicin prema banica baripce, -ioca > baBanija (zem.) bakrac rilce bakracic um. od bakrac Banijac, -jca, V jd. -jce barjacic (covjek s Banije) bakrenjaca Bar jam > Bajram Banijka DL jd. -ki, bakrorescev prema babarjelo > b a r i 1 o krorezac G mn. -ki (iena s barunicin prema barubakrorezac, -esca, Banije)

V

jd.

bakrorezacki baksuz baktati

se,

bakcem

se,

bakcuci se bakterija bakterijski bakteriolog

mn.

V

nica

banijski

-e§ce

jd. -oze,

barutnjaca basen i bazen

bankin prema banka bankokracija bastion bankokrat basca i ba§ta > vrt Banova Jaruga DL Ba- Bascanin mn. -ani prenovoj Jaruzi (zem.) ma Baska (zem.) banovi&n prema bano- Bascanka DL jd. -ki, vica

G

mri. -ki

banovic bascanski; BaScanska Banovici (zem.) Baku, Bakua (zem.) ploCa banuti bal bascarsija Banjalucanin mn. -ani i bas-caus balansirati Bas-Celik balavce, -eta, zb. balavBanjoluCanin (dovjek Cad, -adi iz Banjaluke Banje basceni > v r t n i baScica um. od ba§da balavcic um. od balavac Luke) -ozi

—

.

Baska

144

DL

Baska

-ki (zem.)

>

vrt basfca bastica urn. od basta basta

i

> vrtlar > bataljun

bastovan batal jon bataljun batic batinati batisten

baucak, baudka bavljenje

prema

bazen i basen bazgovaca bazican, -cna

DL

bdjeti,

pite)

G i

bdijem

.

V

mn. -jaca

DL

mn.

-ki

V

jd. -ki,

Becka §uma

i

(pov.),

> Befanka Beclija > BeCanin Becli jka > BeCanka Beckinja

becarac, -rca

be6arov becaricin prema bei

6arica becariti se

becarov i be6arev becarstvo becarusa bedasto6a bedevijce, -jCeta

V

jd.

benecem

-ice,

mn. -ici > nesav j esnik

bescjen bescjenje bescvjetan, -tna bescvjetnica beshljebica besilan, -lna besjeda G mn. besjeda besjediti, besjede6i

besjednica

besjednicin Benkovac Benkovcanin mn. -ani besjednicki Benkovcanka DL jd. -ki, besjednik V. jd. -ice, mn. -ici G mn. -ki besjednistvo Benjamin (ime) besjedenje prema besjebenjamin (najmladi dlan)

diti

Beocin (zem.) Beocinac, -nca, -nfce,

becar

BendbaSa

-jce benkovacki prema

(zem.)

kongres (pov.)

besavjesno

bendeluk i bendiluk, mn. -uci

listi6i (pov.),

BeSki kongres

G

besavjesnost, -o§cu besavjestan, -sna

benetati,

Becejka DL jd. G mn. -ki

Berlin (zem.) Berlinac, -nca, V jd. -n6e, mn. -naca berlinski; Berlinski

beliscanski prema Belisce Belisce (zem.)

(u Sarajevu)

Becej (zem.)

berilij

belgijski

Benbasa

becati

Becejac, -jca,

-ki,

jd.

belkanto (glaz.) Beludzistan (zem.)

Bee (zem.) Becanin mn. -ani Becanka DL jd. -ki, G mn. -ki

beracicin berackl berekince, -eta, zb. berekinfcad (pokr.) bericet bericetan, -tna beril (dragi kamen)

besavjesnik

.

bdjela bebicin

bedarev

berac beracica

beglucki begovicin prema begovica begovic behar > c v i j e t behariti > c v a s t i bejzbol (igra)

Belgijka

bde i bdiju, bde6i i bdijuSi, bdah, bdio,

becejski becki; Becki

begluciti

G

prema ba-

bdim

Beotija (pov.) beotski prema Beotija bepce, -eta, zb. bepSad

DL

jd. -ici

bazlamaca (vrsta bazdaricin idarica bdjenje

bedreni prema bedro bedrenjaca bedro, bedra

bekeljiti se bekhend (u tenisu) beletristicki prema beletristika beletristika jd. -ici Belgija (zem.) Belgijac, -jca, jd. -jCe,

baviti se

bazilej bazilika

— beskucnica

G

Beocinka

G

mn.

V

jd.

mn. -naca

DL

jd. -ki,

-ki

Beocanin mn. -ani

prema Beotija Beocanka DL jd. G mn. -ki Beograd (zem.)

(pov.) -ki,

beogradski Beogradanin mn. -ani Beogradanka DL jd. -ki,

G

mn. -ki

besjemen besjemenica besjemenost, -0§6u

beskicmen beskicmenjak mn. -aci beskoljenka

G

mn.

V jd.

DL

-ace,

jd. -nci,

-ki (bot.)

beskonacan, -cna beskonacnost, -o§cu beskucanik V jd. -ice,

mn.

-ici

beskucevic beskucnica

—

beskucnicki

beskucnicki beskucnik V

mn.

bezvrijednost

bescascah, beSCascen, bescasteci bescasce bescedan, -dna (koji je bez tednosti) bescednost, -o§cu bescinje > bezako-

bescastiti, jd. -ice,

-ici

beskucnistvo besmisao, -sla besmocan, -Cna (koji je bez smoka) besmocnost, -o§cu

bescovjeenost, -o§cu besculan, -lna

bescuvstven bescuvstvenost, -o§6u bescutan, -tna bescntnost, -oscu beseceran, -rna

G

nepotreban

>

necovjecan

besposlicar besposlicarev i besposliCarov besposlicarka DL jd. -ki, mn. -ki besposlicarov t besposlicarev besposlicar ski besposliciti, besposliCeCi bespotreban, -bna

>

Beska (zem.) beski prema Be§ka Betlehem (zem.)

bezakonicin prema bezakonica bezakonicki bezakonje *bezbjedan, -dna >

siguran

*bezbjednost, -o§cu

>

sigurnost

besprijekoran, -ma; ne *besprikoran besprijekornost, -o§cu besprimjeran, -rna

bezboznicin prema bezboznica bezboznicki bezboznik V jd. -ice,

bespu6e besramnicki besramnik

bezdan, bezdana

besrcac, -Cca bestidnicin previa bestidnica bestidnicki bestidnik bestjelesan, -sna bestjelesnost, -o§ou

dusnica bezdusniCki bezdusnik V

mn.

mn.

bescaScu bescastan, -sna

-ice,

jd.

-ici

bezgacnik

bestranacki besvjesno besvjesnost, -o§cu besvjestan, -sna besvjestica besacan, -Cna (koji je bez Sake) besacnost, -os6u bescast I jd. beSCasti

-ici

bezdjelica bezdjetan, -tna bezdusnicin prema bez-

mn.

V

beznacajnicki beznacajnik V

bezimucan, -Cna

>

bezJaCki

prema bezjak

bezlaticnica (bot.) bezlican, -cna bezlicnost, -o§Cu

bezmalo

> umalo

bezmatican, -Cna

bezociti, bezoCeCi

bezocnica bezocnicin bezocnicki bezocnost, -o£6u

bezocnjak

V

jd. -aCe,

mn. -aci bezopomcan, -Cna bezosjecajan, -jna bezosjecajnost, -oScu bezrjecno (pril.)

bez sumnje

bezub (prid.) bezumlje bezumnicki bezuvjetan, -tna bezuvjetno (svakako) bezuvjetnosi, -o§cu bezuzrocan, -oCna bezuzrocnost, -o§cu bezvjerac, -rca, V jd. -rCe bezvjeran, -rna bezvjerje bezvjerka DL jd. -ki,

mn.

mn. si-

-ice,

bezocanstvo

-ki

bezvjernica bezvjerniCin bezvjernik V

roraaSan

jd.

-ici

beznacajnost, -oscu beznacelan, -lna beznacelnost, -oscu bezoblican, -Cna bezoblicnost, -o§cu bezocan, -Cna

G

jd. -iCe,

-ici

bezgraniCan, -cna bezgresan, -§na bezgresnost, -o§6u

i

bezmaticiti se

bezmjeran, -rna bezmjernost, -oscu bezmocnost, -oscu beznacajan, -jna

mn.

nje bescovjecan, -Cna

besmrtan besmrtnicki besnjezan, -zna besocan, -cna (koji je bez soka) besocnost, -o§cu besolnica bespomocan, -Cna bespomocnost, -o§cu

145

jd. -iCe,

-ici

bezvjerstvo bezvjetrica bezvlatfe

bezvla§6e

bezvremen bezvremenost, -o§Cu bezvrijedan, -dna bezvrijednost, -o§6u

bezvrijednostan

146

bijednicin bijednik V

bezvrijednostan, -sna

bezvncan, -cna bezvucnost, -o§6u bezican, -cna bezucan, -cna (koji je bez zuci) bezucnost, -o§cu bibernjaca

>

bibliotecni t e t ski

bib

DL jd. knjiznica

biblioteka

1 i

-eci

mn.

o-

>

um. od bic prema bik

i

bik

bickarati bice bicerin (pokr., 6aHca)

bife,

-ea

i

(stil)

buffet

bifedzija biftek

bigamist -i§em,

bielisati,

suci;

bigotka

G

ne

bigli*biljisati

DL

mn.

jd. -ki,

-ki

bih, bi, bi, bismo, biste, bi; ne *bi za 1. jd. i 1. i

2.

mn.

Bihac, Bihaca (zem.) Bihacanin mn. -ani i

Bi§canin prema Biha6

Bibacanka DL jd. -ki, G mn. -ki i Bi§6anka bihacki i bi§canski bijah i bjeh (ns. od biti) bijeda bijedan, -dna; komp, bjedniji bijediti

bijednica

bijeliti se (ciniti

j

e-

bije-

sebe

bijelim) bijelka jd. -ki, mn. -ki bijelo u nekim sloZeni-

G

DL

cama: bijelo-crven erven)

i

bijelonja bijelost, -o§cu bijelj, bijelja,

bjeljevi bijeljenje (se)

mn.

prema

bijeliti

bijeljeti

i

bijeljeti, bijelim, bijeljah, bijelio, bijeljela (postajati bijel) bijeljeti se (biti bijel)

Bijeljina (zem.) bijeljka jd. -ki, mn. -ki

DL

G

Bijenale bi^es mn. bjesovi bijesan, -sna; komp. bjesnji i bjesniji bijesnica

bijesnik

mn.

V

jd. -ice,

-ici

bijesnost, -o§6u bijest I jd. bijesti i bije§6u (pokr.) bikini, -ija, mn. -iji (naziv za vrstu kupa-

6ega kostima) bilabLlal bilabijalan, -lna bila6 (pokr., Saplja)

bilah bilanca

Bilecanka

G

mn.

DL

jd. -ki,

-ki

bilecki bilijar

lim)

(bijel

bilancevina (bank.) bilancni prema bilanca Bileca (zem.) Bilecanin mn. -ani

bilijarda (broj) bilijarski prema bilijar bilijun (broj) *bilion bilijun bilo (puis; planinska kosa) Bilo-gora (zem.) bilogorski bilo kakav bilo koji bilo kolik bilo sto bilo tko biljac, biljea obiinije od bjeljac biljaca

>

(ciniti sto

bijeliti

-aoce

bidermajer Bid (zem.)

V

konj bijelac bijelac, bioca > b 1 a n c e (u jajeta) bijelcev

bicevati bicic

bijela; komp. bjelji i bjeliji bijelac, -lea, jd. -15e;

bijel bjelcat

bic bicalje bicar bice, biceta urn. od bik bicevalac, -aoca,

bicji

-ici

bijel,

biciklist biciklisticki

jd.

bilancirati bilancist

jd. -ice,

bijedenje prema bijediti bijeg mn. bijezi i bjegovi

biblioteka

V

*biljisati

bijednost, -o§cu

prema

bibliotetski

—

Biljarda (dvorana za bilijar

u cetinjskom

dvoru) biljeica um. od biljka biljeg mn. -zi, mn.

G

biljega biljega DL jd. -zi, mn. biljega biljegovati, -gujem biljegovina biljescica um. od bilje-

G

§ka biljeska

G

DL

jd. -sci,

mn. biljezaka

i

bi-

lje§ki biljeter

DL

biljeterka

G

jd. -ki,

mn. -ki

biljezenje biljeziti, biljezedi

biljezje biljeznica biljeznicki

biljeznik

mn.

V

jd. -ice,

-ici

biljeznikovica (pov.) biljeznistvo *biljisati

>

biglisati

— bjelogriv

biljkin

biljkin prema biljka biljojedac, -jeca, jd. -jece biljozder biljozder

V

>

binacki prema Binca Binacka Morava i Binca (zem.) bio bij e1 bio-bibliografija (biografija i bibliografija) bioce, bioca i bioceta

>

>

elance biocug > karika bj

Biograd

bjelaca

bistrica

Bistrica bistroca bistrook bistvo

bjelancevina bjelancevinast b jelanjak bjelance

>

bjelasati

Biscanin mn. -ani

ha6anin Biscanka DL

mn.

-ki i

biokemija biokemijski

Biokovo (zem.) biolog biologija bioloski

i

i

Bi-

-ci

Bihacanka Bjelasnica (zem.)

biha6ki

u

biraciti i

Birac -oi

birokracija birokrat bisacci, bisaCaca um. od bisaci i bisage

>

bisazi z. r. r.

bjednoca *bjegati

> bjezati

bjegnuti > pobje6i bjeguc, -u6a bjegunac, -nca, V jd. -nee,

G

mn. -naca

bjegunce, -eta, zb.

biskati, bi§tem, bi§ti,

bi§tuci

>

> carapa bjedilac, -ioca, V jd. -ioce, G mn. -laca

bjegunacki

biser-grana

bisti jerna

bizantinac, -nca, jd. -nee (spletkar) bizantinski bizantski bjanko-mjenica (bank.)

bjecva

birati,

bisazi mn. m. biserce, -eta bisercica

jd.

V

Bosni) biraC

V

-nee

birac, birafca

Birac, Birca (kraj

bisage mn.

-ki

Bizantija Bizantinac, -nca,

bio-stanica (bioloSka stanica)

biram -oa, mn.

mn.

Bizant

> kino

prema

Bizancanin mn. -ani Bizancanka DL jd. -ki,

G

biosfera

s t

ud

e-

Bjelasica (zem.) bjelast bjelas

jd. -ki,

bivoljaca

biomehanicki biomehanika DL jd. biona G mn. biona

eg

i j

bjelajica (bijela 6arapa) bjelance, -nca i -nceta

i

biscanski

b

jd. -ki,

sam, bijah i bjeh, bih, budi, buduci, bivsi, bio, bila bivol, bivola bivolce, -eta, zb. -cad bivolcid bivolski

biografija

nac

mn. -ki bistricki prema

>

bjel (vrsta hrasta)

—

biograf

biro,

*b jekstvo

Bisce > Bihac (zem.) biti, budem; jesam

prema

biogradski

biracki

DL

Bistricanka

G

Biograd na moru (zem.)

*bioskop

bjegunstvo

bistrica (bot.) Bistrica (zem.) Bistricanin mn. -ani

G

birailenij

147

bjelava bjelcat u vezi bijel bjelcat bjelica bjelicast bjelidba mn. bjelidaba i bjelidbi bjelika jd. -ici

G

DL

V

bjelilac, -ioca, jd. mn. -laca -ioce, bjelilo

G

bjelilja

bjelina bjeliocev bjelkast bjelo prema bijel

u nekim sloZenicama: bje-

lodan, bjelolik, Bjelorus

bjelobrad bjelobrk bjelocvat *bjelocnica

> bjelo-

ocnica bjeloca

bjelodan bjelogardijac, -jca,

V

jd. -jfie

bjelogardist bjeloglav bjeloglavica

bjeloglavka

G

mn.

DL

-ki

bjelogorica bjelogoridni

bjeguncad bjeguncev bjegunica

bjelograb bjelograbovina

bjegunicin

bjelogriv

jd.

-ki,

bjelogrud bjelokos bjelokosast bjelokosni bjelokost, -os6u bjelokozan, -zna bjelokoznost, -oscu bjelokrvnost, -o§cu

>

b jel j

b

>

bjelomorski prema

mn.

more

Bjelopavlici (zem.) bjelopavlicki bjeloperkc. DL. jd.,

bjesnjeti,

bjelopntnost, -o§6u bjelorep bjelorepka DL jd. -pel

mn.

-ki

mn. i

i

bjelostijenski bjelosvjetski Bjelos (zem.)

bjelouska

DL

jd. -§ci

i

mn. -§aka

Bjelovar (zem.) Bjelovarac, -rca, V jd. -rCe

Bjelovarcev Bjelovarka DL

jd. -ki,

mn. -ki

Bjelovarkin bjelovarski bjeluce, bjeluca i bjeluceta bjelance bjelug mn. -uzi bjelusa bjelusast

>

blagosloviti,

blagoslovljen blagovaonica; ne -ifte,

-sujem

um. od

bijes

prema

bjesnjeti bjezalac, -aoca,

V

jd.

-aoce bjezan, bjeiana (onaj koji rado bjeZi) bjezati, bjezeci Blaca, Blataca, mn. s. r. (zem.) Blacanin mn. -ani pre-

ma

Blaca Blacanka DL

G

mn.

-ki,

Blato blacenje blag;

DL

jd. -ki,

prema

jd.

-ki,

prema

komp.

mn. -ici blagovremen blagovremenost, -oScu blagozvucan, -(na blagozvucnost, -o§6u blanjaca blasce, -eta

blatnjaca (jabuka) blebetati, -ecem, blebetah, blebeci, blebe6uci,

blebetao blecim

blecati,

Blaca Blacanin mn. -ani, prema Blato (zem.)

Blacanka G mn.

blagovaona Blagovijest (vjer.) blagovjeran, -ma blagovjesnik V jd. -ice,

bjesomucnost, -o§6u

bjesnjenje

Bjeloraskinja bjeloruski Bjelostijenac prema Bijela Stijena (mjesto)

blagodjet, -ti blagodjetan, -tna blagohotan, -tna blagorjeciv blagorjecivost, -o§cu blagosiljati i blagoslivljati

-ici

bjescic

jd.

-acu i -ati blagodatan, -tna

blagoslov blagosloven

bjesnim,

bjesovski

B.lelonis (etn.)

G

-iCe,

> bjesnjeti

bjesovati,

bleloruk bjelorun

G

bijelj

bjesomucan, -5na bjesomucnica bjesomucnik V jd.

-paka

-ki,

od

bjesnjah, bjesnio, bjesnjela

-raka

i

b.leloputan, -tna

G

blagodat, blagodati, I

bjesnoca bjesnulja

bjeloput

-pki,

blagoca blagocudan, -dna blagocudnost, -os6u

ac

bjesnilo *bjesniti

blagajnicki blagdan, blagdana; blag dan, G jd. blaga dne (dana) blagocastiv

-ici

bjelonog bjeloocnica

-ki

-Ski,

i

1 j

i 1 j

bjesnica bjesnik V jd.

b.lelolist

mn.

e

i j

bjelja bjeljac b bjeljaca bjeljar bjeljara bjeljina uv.

Bjelolasica (zem.) bjelolik

Bijelo

blijedo

bjelusina bjeluska DL -sci G mn. -§aka bjelutak, -tka

bjelogrlast bjelogrli

G

—

bjelogrlast

148

-ki,

prema blatiti

blejati, -jim, bleji

blenuti blezgarija blezgati, -am blihati, -am

blijed;

komp. bljedi

blijedjeti, blijedim, blijedah, blijedi, blijede6i, blijedio, blijedjela

blazi

blagajna blagajnica blagajnicin prema gajnica (iena)

Bled (zem.) Bledsko jezero

bla-

blijedo u slo&enicama: blijedozelen

—

blijedocrven

bljedahan, -hna bljedan, -ana bljesak, -ska

blijedocrven blijedoplav blijedost, -oscu blijedozelen

prema mn.

bljeskovi blijeska DL jd.

mn. -ski

i

-sci

i

bljuvati, -sci,

-saka

blijeskati, -am (drugo je bljeskati) blijesnuti, blijesnem

mn.

blijesnjak

-aci

se

> blistati > blistav

bogumil bogzna (pril.); bogzna kakav, bogzna kolik, bogzna gdje

-tim, blije§te6i

>

bljujem

bohem

ta ti Bliski istok (zem.)

komp.

blizance,

-eta,

DL

jd. boi, I jd.

boom, mn. boe (udav,

blizi

zb.

bli-

zandad, mn. blizanfcici

bobicavost, -o§cu

bohemizam, -zma

bobic

Bohinj Bohinjska Bistrica

-ocem

(zem.)

bocenje prema bociti bocica bocina uv. od bok

(se)

se

bociti

bocka DL jd. -ki bocno (pril.) bocnjak mn. -aci blobotati, -ocem, -o6u6i bodec (riba) bodenje prema bosti blucenje prema blutiti bodljaca bludjeti, -dim, bludah -im,

blud-

niCeci

bludnicin prema bludnica bludnicki bludenje prema bluditi i bludjeti bljeckati se

bljeckavica bljedica (slabokrvnost) bljedicast bljedilo bljedo prema blijed u slozenicama: bljedolik bljedobolja

bljedocrven bljedoca bljedokrvnost, -os6u bljedolikost, -o§cu bljedolik bljedovit

bodljikav bodljiv

Bodul Bodulka DL jd. G mn. -ki

-ki,

bodulski

boem

prema Bohinj Bohinjsko jezero bojadisaonica; ne *bojadisaona

bajazan, bojazni, I jd. bojaznju i bojazni bojazljiv Bojica bojiste

bojkot bojler bojnicki bojse (pril., moida) Boka DL jd. -ki i -ci (zem.) bokacovski (u stilu Boccaccia)

Boka kotorska DL

bohem

i

jd. -ci

bohinjski

bocan, -cna bocat i bocatan

blizancici

(lutati)

boem

bohemisticki bohemistika DL

zmijski car)

blizoca bliznjajiv

bludniciti,

i

bohemist bohemistica

bobicav

bobotati,

blije§-

bliz(ak);

boa, boe

bobnjaca

blijestati, blijestiti

bljesnuti bljestati *bl jestav

149

Bogojavljenje (vjer.) Bogorodicin prema Bogorodica (tj, Marija) bogovetni

(sjati)

blijedjeti blijesak, -ska,

O

-am

bljeskati se,

blijedoztit

blijedenje

Bol

jd.

Boki kotorskoj (zem.) bog (op6a im.) bokal Bog (kao vlastito ime bokalic urn. od bokal bo&anstva) bokcija prema bogac i bogac, bokca, V jd. -kCe bogec bogacki Bokeljka DL jd. -ki, bogacenje prema G mn. -ki bogatiti

bogami

Bokokotorac, -rca,

(pril.)

bogatasicin prema bogatasica (se), bogacah bogacen

bogatiti (se),

bogatstvo bogec (stil.) > bogac bogecki (stil.) >

bogacki

bljedunjav

bogme

bljedunjavost, -o§cu

bogocasce

(pril.) i

jd.

bokokotorski; Bokokotorski zaljev

boksac boks-mec bokunic (pokr., um. od bokun) bol, bola

borne

V

-rCe

i

boli,

bolovi Bol, Bola (zem.)

mn.

bonik

bolahan, -hna bolan, bolna

bolecivost, -oscu

>

*bolesnicarka

bol-

niCarka bolesnicin prema bolesnica bolesnicki bolesnik jd. -ice,

V

-ici

>

bolnica bolnicar bolnicarev i bolnicarov bolnicarka bolnicarov i bolnicarev bolnicki bolnik V jd. -ice, -ici

boljeti, bolim, boljah, bolio, boljela

boljetica

boljevacki prema Boljevci Boljevci mn. m. r. (zem.) Boljevcanin mn. -ani

Boljevcanka

DL

jd. -ki,

G

mn. -ki boljezan, -zni, I jd. -zni -eznju

boljezan boljka DL

G

(zast.)

prema

boljezljiv

jd. -ci,

mn.

-ki (bolest) boljsevicki boljsevik jd. -ice,

V

mn.

-ici

boljsevizam, -zma Boljuncica (zem.) bombastican, -cna bombasticnost, -oscu

bombon bomboncic um. od

bombon bombonijera borne

borovicka

mn.

DL

(pril.) i

bonapartisticki bonapartist

bogme prema

bracan, -cna

V

jd.

jd. -ki,

bosancica (pov., pismo) bosanski prema Bosna; Bosanski Novi (mjeulica,

bosanski pasaluk (pov.)

> bosiljak

bosiljak, bosiljka Bosiljevac, -vca,

V

jd. -ice,

-ici

V

jd.

Braca (tj. Metod)

Ciril

i

bracenje prema bratiti se bradavicast bradavicav bradavicica um. od bradavica brahijalan, -lna brahiologija

-vce premo Bosiljevo Bosiljevo (zem.) *bosiok > bosiljak

brahiopoda mn.

Bosna

brahmanac, -nca,

DL

jd.

(zem.)

bracnost, -oscu braca prema brat; Sveta

Bosancev prema Bosanac

Bosanska

mn.

r.

> beracica

bracnik

(hot.)

borsc (rus. t vrsta juhe)

bosilak

Bracevci mn. m. bracica bracni

borovicki

sto),

Bracanin mn. -ani brace, braceta hip. prema brat

-ki

borovnjaca

bolestan, bolesna bolesljiv prema bolest boles tina bolijest bolest

mn.

boric um. od bor boricak, -cka borilac, borioca, -ioce borovican, -Cna

G

bozicevati, -6ujem bozicni; ne *bozicnji; Bozi6ni otoci (zem.) brae bera5 Brae (zem.)

>

boracki

boleciv

mn.

> bolnik >

borac, -aca borac Borac, -rca (zem.)

boleci bolecica

i

— brasnjaCa

bolahan

150

Bosni

r.

Brahma

V

(zem.)

s.

(zool.)

jd.

-nee

brahmanizam, -zma

bosoca

Bospor (zem.)

Brajilo

bosporski bostancic

brancin (rib a) brance (pokr., Skrge)

bosti,

bodem, bodijah,

bodi, boduci, bo, bola,

boden bosca > rubac boscaluk mn. -uci boscica um. od bo§ca bosnjacki prema

BoSnjak botanicar botanicarev

branhijati mn. m. r. (iivotinje koje di§u

Skrgama) branhije (skrge) branic Branicevac, -vca, V jd. -vce

Branicevo (zem.) i

botani-

branilac,

G

branioca,

mn. branilaca

darov branilacki botanicarka branitelj botanicarov i botanibraniteljka DL jd. -ki, carev G mn. -ki > b r a n ibotaniSki; BotaniCki vrt tel j ica (u Zagrebu) branjenje prema braniti Bovic (zem.) Brasancevo (vjer.) > bozicin prema bozica T i j el ov o Bozic (vjer., blagdan; brasnjaca prezime)

bratac

bratac, braca,

V

jd.

brace bratanac, -nca,

V jd. -nee bratanicin previa bratanica bratanic braticina braticna bratic bratjenac, bratjenca, mn. jd. -ence,

G

V

-naca bratoubilacki bratski bratstvo

151

brodic

brdanin mn. -ani brdanka DL jd. -ki, G mn. -ki

zamjena

brijacica

breca (Sljunak) brecast

brijeg,

brecati, breciti

-im

> tresnuti

breda bredati bredost, -o§cu Bregalnica (zem.)

bregalnicki

Bregana (zem,) Bregava (zem.)

prema brijeg bregovitost, -oscu

bregovit

V

jd. brijeze,

mn. bregovi brijest mn. brijestovi brijesce prema brijest brijezak, brijeska urn. od brijeg brijezan, -zna Brijuni (zem.); Mali Brijun, Veli Brijun brijunski; Brijunski otoci brilijant i briljant, -nta

bravce, -eta braveci

breme

brinuce Brinje jd. Brioni >

bremenit

Brist (zem.)

bravlji

bremenitost, -oscu

Briscanin prema

brazdaca

brencati, -cim brendi, -ija (rakija)

Briscanka

bratuced bratuceda

brazdiciti brazditi, brazdah,

brazden

bregulja (ptica) brektati,

breskva

-kcem

G

mn. bresaka

brestic

Brazil (drzava) Brazilac, -lea Brazilija (grad)

brestov prema brijest Brestovac, -ovca (zem.) brestovaca

brazdenje prema

brescic urn. od brijeg

brazditi brbljati,

brbljam

brbotati,

-o6em

brcic

brcina brciti

brckati

brckavica brcki i brcanski prema

G

mn.

V

jd.

s.

r.

(zem.)

Brijuni

DL

jd.

Brist -ki,

-ki Britanac, -nca,

-nee

Britanija (zem.); Velika Britanija brizdati, brizdim,

brizdah

breza

brizljiv

brezic brezje

brkacenje prema

brezov brbuciti Brezovac (zem.) Break, -aka, V jd. -ace brezovaca (fovjek iz Brckog) brezovacki brcanski i brcki prema Brezovica (zem.)

Brcko

pri-

djevu brijaci (britva); drugo je brijacica brijati, brijem

brkatiti

>

brkic br£ic brkljaca brkljoc (ptica)

brnaca (drljada) brncati

brezovicki prema Brezovica brezina uv. od brijeg brezuljast

broc brocanski prema Brocno brocast brocika

brezuljcic brglijez

brociti

brijacnica

darica brodic

Brocno (zem.) broenjak mn. -aci briciti Brcko bridjeti, bridim, bridah, Brocnjanin mn. -ani Brcko, Brckog(a) (zem.) Brocnjanka DL jd. -ki, brideci, bridio, brdovacki prema bridjela G mn. -ki Brdovec bridenje prema bridjeti Brod (zem.); Slavonski Brdovcanin prema brijac Brod; Brod na Kupi, Brdovec brijacev Bosanski Brod Brdovcanka DL jd. -ki, brijacica (ona koja bribrodarce, -eta G mn. -ki je); drugo je brijacica brodaricin prema broBrdovec, -vca (zem.) brdski

brijaci (npr. sapun)

broditi

152

brodah

broditi,

brodiv brodogradevni brodotoc (zool.) brodotocac, -cca brodovlasnicki

Brodanin mn. -ani prema Brod Brodanka DL jd. -ki, G mn. -ki

broncom) bronh mn. bronhi bronhija bronhitis brstiti, brs6ah, br§ten

i

brscen brujati, brujim jd. -aSu,

-a£em

brusacki brusaci brusic um. od brus *brusiona brus

>

i

o-

brusnjaca (vodir)

komp. brzi

-am

brzic (brz fovjek)

brzinomjer brzoca brzorek brzoreka brzoteca

bubrescic bubuljicast bubuljicav bubuljicavost, -oscu buca (bundeva); drugo

buca (kugla)

bu

1 j

on

(sova)

bucem bukcenje prema

buckalo buckati buckuriS

buket

buktjeti

buklija

bukoc bukolicki

-nem

bukovaca bukovacki prema

bucoglav Budacki, Buda5kog(a)

budist budisticki budnicarstvo

Bukovac Bukovcanin mn. -ani Bukovcanka DL jd. -ki, G mn. -ki Bukcvrev prema Bukovac (prez.)

budnoca

Bukovica; Spisic-Buko-

budoar, -ara budsto (bilo §to)

bukovicki prema Buko-

(zem.)

vica (zem.)

vica

buduci buduci da buducnost, -os6u

buktati, bukcem buktjeti, buktim, bukcah i buktijah, buktio,

(zem.)

buktjela

je

buda

-ezi

>

bukac bukaca bukati,

budvanski budzasto (pril.) budza (batina); drugo

bubnjic

-am

bujati,

bujon

buciti se (nadimati se); drugo je bufiiti

Budva

brze-bolje

je

buhavan, -vna buhavost, -oscu buhinji prema buha

Budvanin mn. -ani

bubnjaca

bubreg mn.

-ki,

Budinscina (22m.)

brusionica; ne *brusiona brz;

buha DL jd. -hi i -si buhac (bot.) buhaca (bot.) buhacica um. od buhaca buhara buhav

je buciti (se)

buckati, -am bucnost, -oscu buc (kosa na glavi,

bucnuti,

bife

i

bugacica Bugarce, -eta; zb. -read Bugarska; Narodna Republika Bugarska

Budimpesta (zem.)

nica

brzati,

buffet

zamrsena) buca (spor., kugla); drugo je buda bucati se prema buca bucav (cupav) bucica um. od bu6a

-ici

V

budenje prema buditi

bucka DL jd. G mn. -ki

broncati (prevlaiiti

I jd.

bucad bucan, -cna bucati, -cim buce, -eta bucica um. od bufia buciti (ciniti buku);

drugo

bronca broncan

brusac, -a6a,

bulevar

bucje (bukovik)

brodenje prema broditi brojac brojacica brojcan, -ana brojcanica brojcanik mn. brojiti, broj

—

Bukurescanin mn. -ani prema Bukurest bukureski Bukurest (ne *Bukarest)

(zem.) budzak >ugao, kut bukvicki

budzati se *budzelar

>

nov

bukvic um. od bukva c a-

n ik budzet *bud > *budelar

bulaznjenje prema bulazniti

buldog

plijesan

> novcanik

mn.

V

jd.

-ozi

bulevar, -ara

-eze,

bulumac bulumac

bulumac

i

bulvar, -ara

> bule-

var

—

Bunjevac, Bunjevca, mn. Bunjevci, G mn.

Bunjevaca bunjevacki

buljes buljioka

DL

-ci

jd.

buljiti

buljon buljook

Bunjevcev Bunjevka DL G mn. -ki bunjiste

>

bumbaca

p

r

i

b a-

daca

bumerang mn.

-zi

i

caktati.

(hot.)

cak6em

>

captjeti

cvatjeti,

cvjetati carevati carevic caricica caricin

i

carovati

m

buniste

(zool.)

busji prema buha butelja butic um. od but

buraca (mijeh za vino) butnjaca buregdzija prema burek buvlji > burgijica um. od bur-

cavcenje prema cavtjeti *cavtjeti

capcenje prema captieti

busija

busje > busenje busola >' k o pas busac, -aca

busacar jd. -ki,

gija bunarcic burgundac, -unca (vino) bunardzija burundzuk mn. -uci bunaric burzoaski bundzija burzoazija Bunic (zem.) burzuj bunilacki buniocev prema bunilac burzujka burzujski buniste i bunjiste busenjaca buntovnicki

caklenjaca

153

cica

> cvatjeti,

cvjetati cece-muha

busji

buzdohan > buzdovan buzdovan Buzecanin mn. -ani prema Buzet Buzecanka DL jd. -ki, G mn. -ki Buzestina buzetski

Cericanin mn. -ani prema Ceric

Cericanka

G

mn.

ceh

cericki

Celovac, -vca (zem.) celovacki

ceriti se

DL

jd.

cerij

celuloid Celzije celzijus (mjera)

caric

cerovaca (batina) cerovnjaca (gljiva) cement; portland-cement Cesargrad (zem.)

Carigrad (zem.)

centimetar, -tra

carigradski

centralist centralisticki centrican, -cna

prema

carica

Carigradanin mn. -ani prema Carigrad Carigradanka DL jd. -ki,

G

mn. -ki

carinicki

carovati

i

carevati

cesti),

Cetinje ciborij

um. od cer

Ceric (zem.)

auto-cesta

Cetina (zem.) Centingrad (zem.)

cenzura

eerie

caristicki

cesaricin prema cesarica cesta; Nova cesta (ime

ceptjeti, -tim, cepcah, ceptio, ceptjela,

cepcuci

carist

-ki,

-ki

jd. s. r. (zem.)

Ciceron cicija > cic

>

c

i

skrtac 6 a

cica (velika studen)

154

— cjevnjafca

ciCati

cicati,

-dim

DL

cijetka

G

> ciknuti

cidi

Cigance, -eta, zb. Ci-

gancad

i

cijevlju

cijevciti

cigancitf

cijevka

Rom) cijankalij

cijanovodican, -cna cijediti, -im, cijedah, cijedi, cijedeci, cijedio, -la, cijeden cijed, cijeda

prema

G

DL

mn.

mn.

cijuk

G

DL

mn.

cijelo;

jedno

cijelo,

dva

deset cijelih

cijela,

(mat.) cijelost,

-oscu

prema

cijeljenje

cijeliti

i cijeljeti cijeljeti, -lim, cijelio,

cijeljela

(zaraScivati,

o rani) cijen; komp. cjenji i cjeniji j e f t i n

>

cijena cijenae, -nca cijenan, cijena; cjenji

komp.

ef t ino -nim, cijenjah,

cijenjen (npr. cijenjeni drug) cijen jenje prema cijeniti cijepac, -pea

cijepanje cijepati,

-am

-im, cijepljah, cijepljen cijepl jenje prema cijecijepiti,

piti

cjepac cjepaca cjepacica cjepacki (pril.) cjepak, cjepka (prid.) cjepalo cjepanica cjepcica

-cna

*cijelj

-afa (glaz.)

cincati cinican, -cna cinicki cio,

cijela

cjepidlaciti

cjepidlacki cjepidlaka cjepika cjepivo

cijel

i

cionist

cionisticki cipal, -pla (rib a) ciplic urn. od cipal

cirkulacijski cirkulacioni

cjec

>

>

cir-

radi, poradi,

cjedilo cjediljka

G

mn.

cjedina

cjepka

G

DL

jd. -ci

mn. -ki

cjepkati,

i

i

-ki,

cjepaka

-am

cjepkav

zaradi

>

cijeniti,

ciknem cikcem

ne

cimbal cincan

cjenje pril., komp. od cijene cjenjkati se cjen-

>

kulaci j ski

cijene (pril.); komp. cjenje i cjenije j

*cjenovnik

cilindrican, cilj;

> jeftinoca > cjenik

c jenoca

kati se

ciktati,

ciljac,

jd. -ci,

-ki

cijufci,

cikcak; cikcak-crta ciklican, -cna ciklus ciknuti,

>

cjelovati cjelivati cjelovecernji cjelovit

cjenik mn. -ici cjenkati se

cijucuci

cio cijel cjelcat cijelac, -lea cijeliti, cijelim, cijeljah, cijelio, cijeljela i

u slozenicama: cjelokup(an) cjeloca cjelodnevni cjelokup(an) cjelov

cjelo

cjelovitost, -o§cu

-uci

-cem,

cijukati,

ciklicki

cijelka

-ci,

-vaka

i

cijevni cijevnica

cijediti

cijel

jd.

-ki

cijevnjaca cjevnjak mn. -aci

cigli ciglovetni

cijeden je

cijedaka

i

cijev, cijevi, I jd. cijevi

Cigancica

Ciganin (pripadnik ciganske narodnosti,

-ki,

jd.

mn. -ki

> cjepanica

cjeplja cjepljicica cjeplja cjepljiv

um. od

cjepljivost, -oscu

DL -ki

jd. -ci,

-ljaka

i

> cjediste

cjediste

cjedenik mn. cjelcat ob. cjelcat cjelica cjelina

u

-ici

vezi cijel

cjepanica cjepnuti cjepokril (ptica) cjepotak, -tka cjepotina

cjepotka cjeriti se

*cjelishodan

>

kladan *cjeliv > c

e

p

r i-

ov j cjelivati, cjelivam 1

>

ceriti se

cjevanica cjevast cjevas (crv) cjevcica um. od cijev cjevcina uv. od cijev

cjevnjaca

cjevnjak

cjevnjak mn. -aci cjevovod CK krat. za Centralni komitet; Centralni komitet SKH ckiljeti,

ckiljim

cmakam i cmaCem *cmiljeti > cviljeti cmokati, -am cmakati,

*cokotati

coli

crescendo

(glaz.)

cretski prema (zem.)

crevlja crevljar crijep mn. crepovi

G

mn. crepa-

crveniti (finiti Sto crve-

nim); drugo je erven j eti

crndac (ptica)

mn.

-rfe

ven j ah, crvenio, crve-

Crnogorcad Crnogoroev

V

jd.

-ani jd.

-ki

crikvenicki

crkavicav crkvenoslavenski crkvenjackl

>

crljen erven crljenac, -nca (luk) crljenica (zemlja) crljeniti crveniti

-r2e (zem.)

>

crljenka crljenko

> crve-

crvljiv crvotoc, crvotoCi

*ctjeti

> cvjetati

curce, -eta, zb. curcad

curenje prema curiti

crnopjegavost, -oscu crnorijecki prema Crna

Rijeka crnjenje prema crniti

i

crnjeti crnjeti, crnim, crnjah, crnio, crnjela (postajati cm); drugo je crniti

crnjeti se (biti cm) crnjka c rn ka

>

crn jkast > crnkast crpenje prema crpsti crpiti crpsti,

njela (postajati erven); drugo je crveniti crvenjeti se (biti erven) crvic

crvotocan, -5na crvotocina crvotocnost, -os6u

-rca,

more

> trbonja

Crikvenica (zem.) Crikvenicanin mn. Crikvenicanka DL

jd.

Crnogorde, -eta; zb.

crnook

crijevni; crijevni katar crijevnicni crijevo

crijevonja

V

crvenkapa Crvenkapica Crvenkapicin crvenperka crvenjaca erven jenje prema crveniti i erven j eti crvenjeti, crvenim, er-

crnoca Crnogorac, -rca,

crnomorski prema Crno

mn. crevaca

n j eti

crnce, -eta; zb. crncad crncic urn. od crnac

Crno more

crijepnji crijevac, -vca crijevan, -vna crijevce, -a i -eta; i

*crljenjeti

crvenbrk crvendac crvendacev

primorje crnograbic Crnomorac,

crijeplje

G

Crna Gora; Socijalisticka Republika Crna Gora

Crnogorka DL jd. -ki, G mn. -ki crnogorski; Crnogorsko

crevar

> erven-

per ka

crnogorican, -5na«

Cret

> erven-

crvemperka

crnacki

crnoburzijanac, -nca, V jd. -nSe

crepic urn. od crijep crepina uv. od crijep crepovlje crepulja

-ki,

brk

mn.

crepar crepara

G

crvembrk

n j et i se crmpurast

crnilnica

> crknuti

nja

> crve-

crljenjeti se

crniti (diniti sto crnim); drugo je crnjeti

col, cola,

crijepnja

155

> cvoko-

tati crci

— cvijetnjak

> crpsti crpem

.

.

.

crpu,

crpao, crpla, crpen crtac crtacica crtacicin crtaci (pribor) crtez

curicica curicin prema curica curiti

cur jeti > curiti cvacenje prema c vat jeti cvatjeti, cvatim, cvacah, cvatio, cvatjela cvicati cvijece

evijeenjak i cvjecnjak cvijeliti koga; s prijedlozima obitnije cviliti: ucviliti cvijeljati,

cvijel jenje

-am prema

cvi-

jeliti

cvijet mn. cvjetovi Cvijeta (ime) cvijetak, -tka

C vijeti

> Cvjetnica

cvijetnjak

i

cvjetnjak

Cvijeto

156

Cvijeto (ime) cvijetonja i cvjetonja evil;

ne

*cvijel

prema cviljeti cviljeti, cvilim, evil j ah, cvilio, cviljela cviljenje

cvjecar i cvjetar cvjecara cvjecarev i cvjecarov cvjecarica i cvjetarica cvjecaricin cvjecarnica cvjecarov i cvje6arev cvjecarstvo cvjecice, cvjedica um.

od cvijece cvjetaca cvjetan, -tna

ca (dak., §to) cabar, cabra Cabar, Cabra (zem.) cabarski prema Cabar Cabranin mn. -ani (60vjek iz Cabra)

Cabranka DL jd. -ki, G mn. -ki (zena iz Cabra)

—

fcakavac

Cvjetan, -ana (ime) Cvjetna (ime) cvjetar i cvjecar cvjetarica i cvjecarica cvjetaricin cvjetast

cvokotati, -ocem evreak, -Cka, mn. -£ci

Cvjetasin

-am

cvjetati,

cvjetic

um. od

cvjetonja i cvijetonja Cvjetos cvjetulja cvjetunica cvjetusa

cvrcalo cvijet

Cvjetimir cvjetina uv. od cvijet

cvrCim

cvrcati,

evreez, cvrfceza cvrcic (ptica)

cvrce (pr&eno jelo) cvrenje prema cvrijeti Cvjetnica (vjer., blagdan) cvrijeti, cvrem, cvru, cvjetnjak i cvijetnjak cvro, cvrla, cvrt cvjetiste

Cvjetko

-ucem

cvjetolik

cvrlrutati,

cvjetonosan cvjetonosa

cvrkutic um. od cvrkut cvrljak, cvrljka

Cacincanin mn. -ani (6ovjek iz Cadinaca) Cacincanka DL jd. -ki,

cagalj, Cagalja (zvjerka)

G

mn. -ki (Zena

iz

Cacinaca) cackalica

-am prema

cackati,

cackovit

fcafcak

Caglic (zem.) Caglicanin mn. -ani (dovjek iz Caglita) Caglicanka DL jd. -ki, G mn. -ki (Zena iz Caglita) caglicki prema Caglic

-am

cador

cagrljati,

cabreni prema Sabar cabrenica cabrenik cabrenjak

cadorcic cadorje

cagrtaljka

cada cadav

cagrtati,

cabricica cabric

cadavac, -vce, V jd. -vfce Cadavac, -vca (zem,) cadavica

cahuricni

Cadavica (zem.)

cajana (mjesto gdje se

cabronosa caca (riba) cacak, dacka Cacak, CaSka (zem.)

Cacanin mn. -ani vjek iz Caika)

(60-

cacanski prema Cafcak cacinacki prema Cafcinci Cacinci (zem.)

t

cadavicki cadavost, -oscu cadenje prema caditi caditi

*cafran

t

> Safran

cagalj, caglja (6acak)

al a

j

>

5 e g r-

ka -cem

> Cegr-

t i

cahura caj to6i 6aj)

cajanka

-em > 6 e k a t i Cajetina (zem.) Cajnice jd. s. r. (zem.) cajati,

cak cakavac, -vca,

V

jd.

-vce

—

cakavacki

>

*cakavacki s

k

C a

k a v-

Cavcji

157

carobnjak, -aka,

cangrizav

V

cangrizljiv

i

cakavski cakavstina

cakovacki prema Cakovec i Cakovci Cakovci (zem.)

Cakovcanin mn. -ani prema Cakovci i Cakovec

Cakovcanka DL jd. -ki, G mn. -ki prema Cakovci i Cakovec Cakovec, -vca (zem.) caksire mn. z. r. >

hi aC

Canko-

cankoliziti, -im,

caklja

e

caktar i Caktor calabrcalo

-am

calabrcati,

calabrcak, -Cka,

mn.

-Cci

calabrknuti calakati, £ alakam

Cem, Calakaj

i

i

cala-

CalaCi,

lizah

Capek G Capeka capkun caplja G mn. capalja

i

caplji capljica urn. od Caplja Capljina (zem.) capljinski caponjak, -njka, mn. -njci caporak, -rka, mn. -rci car, cara i Cari (mn.), prema kojemu jc i

drugo carak, carka carati;

je Car

G

caraparicin prema Caraparica carapcina uv. od Carapa caratan, -ana

V

jd.

-mfe camati,

-am

caminjati, -am camiti, -im, Camljah,

Came6i camljenje prema Camiti camotinja

> jelovina camunjati > C a m.i-

camovina

njati canak > z d cancar

j

e

1

a

> zdjelar

candrljiv candrljivost, -o§cu cangrizalica

cangrizalo cangrizati,

Caram

-am

cardak carka DL

jd. -ci

carkati, -am (dirati vatru), Carkati se

u

(mali boj biti); drugo je Carkati carnuti (se) caroban, -bna carobija

carobnica carobnicin carobnicki

carobnik

>

nj

C a r

a k carobnost, -oscu

carobnjacki

> opanCar

cas casak, Caska casiti

caskom

(pril.)

Caslav caslovac, -vca casnicki

casnik

V

casom

(pril.)

jd. -Ce,

mn.

-ici

> Casovit

casopis casovit *casovnicar

>

>

u

ra r

sat

cast I jd. Casti i Ca§Cu castan, Casna castiti, cascah, CaSCen

castohlepan, -pna castohlepnost, -o§cu castoljubac, -pea, V jd.

-pCe

cardacic cardacina uv. od Cardak cardacki

camcic camdzija camdzijski

carugdzija

casovnik

carapa

carati,

Samalica

carsija (trg) carsijica carsijski

casomican

V

caralac, Caraoca, Jd. -aoCe, mn. caralaca

mn. calma

camac, Camca,

carojica carolija

> Caroban *carsav > plahta

caralacki caran, -ma

cama

-aci

carovan, -vna

capak, capka

Calakajuci i CalaCu6i calaran, -ma calarnik V jd. -iCe, -ici

mn.

jd. -aCe,

carobnjastvo

cankoliz

o b-

castoljubiv castoljubivost, -os6u castoljublje

casa cascavati

>

Castiti

(koga) cascenje casicni

caska

prema Castiti prema casica

DL

jd. -ci C

>

catac, Caca •catati i Catiti

i i

t

-ki aC t a t

>C > pleter *catrn ja > bunar *caura > C a h u r a i

*catma

caus cavao, Cavla, G mn. Cavala cavce, -eta cavcica um. od Cavka cavcic cavcji

i

DL

cavka -ki

—

Cavka

158

i

G

jd. -ci,

Cavaka

cerez

mn. cekalac, 5ekaoca, V jd. -aoce, G mn. Cekalaca cekalica

cavlenjak, -aka, mn. -aci (vrsta svrdla) cavlic cavrljalo

cekalo cekaonica

cekaliste

-am

cavrljuga

DL

cavrzgati,

-am

(glaz.)

demer

cemerika

-am

-ecem, ceketaj i 5ekeci, ceketajuci i cekecuci

ceketati,

i

cekic

cazba cazbina

cekicarka

G

Cazma

(zem.) Cazmanac, -nca.

V

jd.

-nee (prema Cazma)

Cazmanka DL

jd. -ki,

G

mn. -ki cazmanski -cim > cucati cecica urn. od cetka

cecati,

>

cecnuti cucnuti cedan, Cedna cedance, -a i -eta cednost, -oscu cednjak, -aka, mn. -aci

(himen) Sedo Cedomil* i Cedomir

cedomor cedomor ka DL G mn. -ki cega (*cesa) cegovic

jd. -ki,

od

sto

-ci,

i

Cegrtam

Cehinja cehno i cesno cehnuti

Cehoslovacka DL jd. -koj; Cehoslovacka SocijalistiCka

cekac, -aca

> >

DL

jd. -ci i -ki

celik;

Repu-

-mi, deliceci

krom-celik,

Cemernica (zem.) cemin cempres cemu DL jd. od sto cengel (zeljezna kuka) ceoce, ceoca i ceoceta (um. od Celo) ceoni, ceona i celni prema celo

cep cepac, cepca

-am

i

i

juci

cepljuci

i

ceplji,

ceperak, -rka, mn. -rci cepic

Cepic (zem.) Cepin (zem.) Cepinac, -nca, V jd. -nee (dovjek iz Cepina)

Cepinka DL jd. -ki, G mn. -ki (Sena iz cepinski

-im

se,

cepljah

se cepkati, -am cepljuskati, -am

cepnuti

celni i ceoni prema Celo celnik celo (dio glave; glaz.); drugo je 6elo celopek mn. -eci

cepukati, -am cerecar, -ara

celovoda

cerek

celjace, -eta (um. eel jade) celjad, celjadi celjade, -eta

G

cepljem; Cepa-

cepaj

cepiti se,

delist celistica celisticki

celjuska

jd. -ci

Cepina)

celicana

Bas-Celik

Ceh mn. Cesi cehati, -am

blika (CSSR)

>

celiciti,

G

-cem

cektalo *cela peel a celast i celat oelce, celca i celceta um. ceoce od celo *celebija g o s p o-

DL

(hot.)

cepati,

(bank.)

di5i6

cegrtusa

cek (bank.) ceka i do5ka

cekinja (cetina) cekinjara cekinjast cekinjav cekljun cekovni; cekovni raCun

celenka

G

cehoslovacki cehulja

jd. -ci,

celican, -cna

degrtaljka DL jd. mn. -ki cegrtati,

DL

mn. -ki

cekrk

(6etkica)

(otrov, jed); dru-

go je cemer cemeran, -rna

cekati ceketalo

jd. -zi

5e-

i

ljuscu

cembalo mn. cembali

cavlav cavlen

cavrljati,

celjust I jd. -sti

DL

jd.

od

-sci,

mn. celjustaka i Celjuski celjusni; celjusna kost celjusnica (deljusna kost)

ceprkac ceprkalo ceprljati,

-am

> Cetvrt

cerenac, -nca (vrsta ri-

barske mreie) Cerevic (zem.) Cerevicanin mn. prema Cerevic Cerevicanka DL

G

-ani jd. -ki,

mn. -ki prema

Cerevic cerevicki cerez (vrsta slatkiSa)

cerga

cerga DL jd. -gi cerjen G mn. cerjena cerkeski Cerkeskinja

ceski;

>

> >

cesati,

cesem

jq

cesnica *cesnik > razlomak cesno i £ehno cest, cesta (prid.); komp. cesci cest, cesti, I jd. cesti

i

cescu

§ t

mn.

>

-aci

gu-

ar a

cestica

cestimice cestimican, -cna cestina

cestitalaca

>

cestitaS cestitar cestitarica

DL

G

-tki, cestitost,

jd. -ici

mn.

-ki

i

i

-taka

-oscu cesto; komp. cesce cestoca cestokratan, -tna cestoput (Zesto)

cesvina cesagija

> cesmina > 5esa o 1

cesalj, 6e§lja

6esem

cesce (komp.

cetiri (4) ; cetiri stotine (400), cetiri tisuce (4.000), cetiri milijuntine (4/1,000.000), cetiri posto (4°/o), Cetiri

cetka DL jd. Cetki cetkar oetkarev i cetkarov cetkati,

jedan jedan

(40);

(41)

i

prema

cesto)

ceser (HSka, HSarica)

Ceska; ne *Ceska

si.)

cetruna cetverac, -rca cetveri i cetvori cetverikati, -am

cetvero i cetvoro cetvorci cetvorce (jedno od cetvoraka)

cetvoriti

-ici

detrdeset cetrdeset i

cetrdesetak (oko 40) cetrdesetero i cetrdesetoro

cetrdesetina (1/40) cetrdesetogodisnjak, (40-godi§njak), -aka, mn. -aci

i

cetvorka

cetovoda cetrdeset

osma godina

cetvorina

cetujem

cetovati,

i

cetrnaest (14) cetrnaestak cetrnaestero i cetrnaestoro cetrnaesti (14.) cetrnaestica cetrnaestina (1/14) cetrnaestorica cetrnaestoro i cetrnaestero cetrun

cetvori i cetveri cetvorica

-am

cetkica cetni prema ceta cetnicki cetnik jd. -ice, mn. cetnikovati, -kujem cetnistvo

cetrdeseti (40.) cetrdesetica

cesan j, cesnja cesati,

cetica cetina cetinar cetinjaca

V

cestitati

cestitka

set

cesljugar cesljugarka DL jd. -ki, G mn. -ki cesnjak, -aka, mn. -aci ceta cetedzija (onaj koji cetuje)

cetiristo (400)

V

mn.

-ci -zi

puta

cestit cestitac, -a5a, jd. -acu cestitalac, cestitaoca,

G

oko nje; made je: cetrdeset osma i cetrde-

cesljic

DL jd. cesljuga DL jd.

cesma (vrelo); drugo cesma cesmina; ne *cesvina

cesta cestak, -aka, *cestar, -ara

-am

cesljika

cesati

(40-godisnjica) cetrdesetorica cetrdesetoro i cetrdesetero

cetrdesetosma (pov., godina 1848. i dogadaji

cesljast cesljati,

(40-godisnji)

cetrdesetogodisnjica

ona

>

ak

cetrdesetogodisnji

Cehinja

cesljacica cesljacicin cesljaonica; ne *ceslja-

*cerpic cerpic ccrupati, -am *cesa cega cesalo cescesan, cesna j

159

ne *6eski

*Ceskinja > cesljac, -a5a

Cerkez

n

— cetvrtak

cetvorni; cetvorni metar cetvoro i cetvero cetvorocjepan, -pna

cetvoroclan cetvoromjesecni cetvoronedjeljni cetvoronoske cetvoronozac, -osca, cetvoropjev cetvororucan, -5na cetvorostrucan, -cna cetvorotjedni cetvrt, cetvrti

cetvrtaca cetvrtak, cetvrtka (detvrti dan u tjednu)

cetvrtak, Cetvrtaka (konj od detiri godine i

—

Cetvrtak

160

cetvrt-finale cetvrti (4.); Cetvrti

G

>

ati

cevrljuga

DL

jd. -zi

(§eva)

ceznuce oeznuti ceznja cibucic um. od cibuk cibucina uv. od Cibuk cibugdzija cibuk mn. -uci cibukati, cibuljica

>

-am

mn.

jd. s. r.;

CiCci

Novo CiCe

(zem.)

cicimak, -aka (bot.)

-am

cickovac, -vca (bot.) cicoka DL jd. -ci (sitna repa) cifcija

Cifut

Cifutka

DL

mn.

jd. -tkl,

-tki

cifutski

> C zvrk > cehati > Cehati

*cigov cigra > cihati *cijati

i j i

ciji

cijigod ciji

i

mu

ciji god drago

cik! cikati,

mn. -ki cileanski Cilipi (zem.) -o§6u

cilost,

-am

cismen

komp.

cistikuca cistilac,

cim (vez.) cimbenik > dinilac, c in it el j

cistiliste;

cimkati,

-am

cimpanza cin,

cina

cini

mn.

z.

>

zdj e1 a um. od cinija

G

mn.

V

jd.

cinilaca

cinitelj ciniteljica diniti

V

jd. -i5e,

-ici

cinjenica cinjenicni cinjenje prema cio, Cila

*cioda ciopa

i

jd.

Cistilaca

CistiliSte (crkv.) cistina cistionica; ne *Cistiona cistiti, ci§cah, CiScen

-vna

cistopis cistunac, -nca,

V

jd.

-nCe cistunstvo ciscenje prema

Cistiti

V

fciniti

Cil

> pribadaCa

npr. igla) cipkarica cipkariCin cipkast cipkati, -am cir cirak, Ciraka

cilas

ciric

citaonica; citaonicki

jd.

-ci,

i

-naka

-ki

ne

*Citaona

citatelj citati

citkost, -o§cu

citlucar citluciti

citluk

> poljsko

dobro, imanje citljiv citljivost,

-oSCu

citulja Civit

>

eCn j ak

ciravost, -o§6u

um. od

mn.

Citav citko (pril.)

cipa cipav prema Cipa cipcica um. od Cipka cipka DL jd. -ci i Cipki cipkaci (6im se 6ipka,

cikica um. od tiko cikicin prema Cikica cikin prema Ciko ciko, -e cikos cil i cio cilan, Cilna

Citanka citanka DL

G

Ciovo (zem.)

j

mn.

G

cinovnicic cinovnicki

mn.

G

citac citacica citacki citak, Citka citalac, Citaoca, jd. -aoCe, mn. Citalaca citancica um. od

cinkvecento cinovnica

cinovnik

V

Cistioca,

-ioCe, cistilica

cistoca cistokrvan,

r.

cinidba cinija cinijica

Cistiji

cistac (distina) cistac cistacica cistacki

6ilim, cil j ah, 6ilio, Ciljela cim I od sto

ciljeti,

-o6e,

cica creak, CiCka,

G

jd.

-ki,

jd.

cinilac, cinioca,

cid

cickati,

DL

G

put

cetvrtina (1/4) cetvrtinka DL jd. -ci, mn. -ki cevrljati Cavr-

Cice

cislo

V

cist;

Cileanka

cetvrtalj, -alja

*cic

Cile (zem.) Cileanac, -nca, -nfce

dr.)

1 j

Ciiak

Cir

svi-

cizma; ne *Cizma cizmar cizmarica cizmaricin cizak,

CiSka

ckakljati

> skak-

ckakljati 1 j

>

6

i

c a

k

-am

clan clanak, clanka clancic urn. od clan(ak) clanica clanicin clankovit clanovit clanstvo

cmar cmavati,

-am

>

cmicak, £mi£ka

jecmiCak > Cobanin

coha

DL

jd.

cukumbaba

mn.

-uljci

covuljak, -ljka,

> drljati

jd.

s.

j

e

k

-hi;

Sopor corba > j u h a corda (krdo); drugo je corda cordas cortanovacki prema Cortanovci Cortanovci mn. m. r. .

cudika

cupkati,

-aci

r.

(zem.)

-am

> cuvstvo cusljav > cupav;

>

drugo

je

jd.

-ci (bot.)

cutura cuvac cuvalac, cuvaoca, V jd. -aoce, mn. cuvalaca

G

cudnovat cudnjacki cudnjak, -aka,

mn.

cuvar

V

jd.

-aci

cuvarica cuvaricin

cudo

cuvarkuca

cudotvorac, -rca, V jd. -rCe *cudoviste cudenje prema cuditi se cujan, cujna cukalj, cuklja > k u k a

curat!

Cukarica cukaricki

cuslav

cuti

cuditi se, -im se, cudah se

-a£e,

-rci

custvo

-sna

DL

-am

cupavac, -vca cuperak, -rka, mn. cupica

-nem

> neman

(zem.) cot, cota

Covici mn. m. covjecac, -tea covjecan, -cna covjecanstvo

cupav

(pril.)

Sudan npr.

je

cupacica

cudakovic cudan, -dna

duhana)

o

drugo

cup cupa cupad

cucerski

mn.

t i 1

cunak, cunka, mn. Cunci i cunkovi cnnci6 urn. od Cunak cunic um. od cun cunj i izvedenice

cucke

cudesan,

(zamotuljak,

-ki,

cudacki cudak, cudaka,

cokolada cokot

>

cupati,

cucnuti,

ne

(zem.)

r.

jd.

culan, fculna culo osj e cuma (kuga);

cun

6erja)

Cucerka DL G mn. -ki

-

cuma

6u5im

Cucerje

u

je cula)

-uljci

crckati

s

cukundjed > § u k u nd j ed cula (u koga su malene uU) cula (vrsta igre; drugo

covjek mn. ljudi covjestvo

mn.

>

kum b ab a

covjecki covjecnost, -oscu covjeculjak, -ljka,

cucati,

*6oja cokanj, cokanja cokanjcic cokoce, zb. od cokot

com

covjecji

cucavac, -vca cucecke i Cucecki (pril.) Cucerac, -rca, V jd. -rfe (Covjek iz Cu-

coban

cobancad, -di cobance, -eta cobancica cobancic cobancina cobanica cobanicin cobanija cobanin *coek > 5 o v

cukljajiv cuknuti, -nem

*crknja > zarez cubar, cubra cubrast cucanj, CuCnja

cloviti

161

covjecina

covjecic

ati

*ckalj ckrnjati,

— cuvstvo

(it

Beogradu)

(bot.)

cuven prema cuvenje cuvida cuvstven j

>

o

Cuti

s

j

e c a-

an

cuvstvo (ne *custvo ni *6ustvo) > o s j e t a

j

>

*cuvstvovati

os

e

j

cutjeti -am

cati, cvakati, cvalikati,

-cem

|

cvoruga DL cvorugav

cvariti

cvrcak

cvor cvorak, cvorka, mn. cvorci i cvorkovi (ptica)

(pril., pokr., tamo, 6ak) caba (hodo6aS6e do

ca

Cabe) Caba (muslimansko svetiSte u Meki) cab ens ki prema Caba caca cace (pokr., otac) cacin

cacko

-am

carkam

2.

ca-

(1.

tarlijati),

dru-

go je carkati carlijati,

-jam

*caro (pokr.,

tal.

> bistro

(pokr.)

cakulati *cale otac Camil (ime) capiti > uhvatiti.

>

caskati, -am catib pisar catin prema cato catinica catinicin cato, -e pisar

>

primiti

daporak, -rka per a k

>

c u-

car > trgovina drugo

cariti prema car t r go v a t i

je car

>

va c albanska

kapa) cef

>

cehaja

vo

1 j

celavljenje

komp.

prema

lavjeti celavost, -os6u *celibar, -ara t

j

ce-

a n-

ar

celija

caskalo

cebedzija ceca (bijela

cvrstina cvrsto (pril.); cvrsci cvrstoca

>

chiaro)

> gunj, pokri-

cakuia ob. mn. cakule

(turski);

carkati,

cebe, -eta, zb. cebad

caknnt cako

dobiti,

cvrknuti,

Cvrkam -nem

cvrkati,

causak, -ska > cuska ce (3. I. prez. gl. htjeti)

cehaja

i

cvrsnuti, -nem cvrst; komp. cvrsci cvrstac, -sea (zool.)

-uzi

> cvr£ak > cvrcati

cvrcati

riti,

Cvrsnica (zem.)

>

cafir (kaurin)

cakati,

jd.

> cvorak DL jd. -uzi

cvrljak cvrljuga

cvorast cvorina uv. od cvor cvornat cvornovit

cvarak, cvarka, mn. Cvarci

caja

— cesar

cuvstvovati

162

a

i caja Ceklici mn. m. r. (zem.) ceklicki prema Ceklidi cela celav celavac, -vca, V jd. -vce celavjeti, celavim, 6elavio, 6elavjela (postajati 6elav)

um. od

celijica

celija

celo (6elav

6ovjek); drugo je celo celonja cemal (savr§enstvo) cem an e, -eta cemer > s v o d, p o-

jas; drugo

je

cemer

cemeriti (graditi na svod)

cenar (kraj) cepenak, -nka, mn. -nci cepica > k a p i c a cepurkati, -am *6er > k c i

> tjerati

cerati

cercivo (okvir, oplata) cerece jd. s. r. ceretati,

*6erka

-am

> kcerka

cerpic *cesa > cesar >

k

e s a

cesar

cesma

cuziti

cesma (supljika); drugo coso je cesma *cosak, co§ka cesmati,

-am

o

m

cevapcic

-am k6i

Cic (stanovnik Cidarije) Cicarija (zem., kraj u Istri)

Cicka (Zena cicki

uga

cu (1. I. prez. gl. htjeti) *cuba > k u k a cubast cucenje prema cutjeti

cevkati.

ciler

cura

>

cozot (pokr.)

cevap (pedak)

*ci

163

iz

Cidarije)

prema Cic > kiljer,

ku-

cerak > jantar

> pura

curad, curadi curak, 6urka (kozuh) curak, curka > puran

curan curcic curcija > k r z n a r curdija > curdijica prema curdija

kozuh

cucoriti

cucurin (ptica) cud, cudi cudati se, -am se

curici;

jd.

DL pura

curka

cudljiv cudljivac, -vca,

V

jd.

cudljivost, -oscu

6ilim (sag) cilimcic

cudoredan, -dna cudorede cudovit > cudljiv

curliti,

cuh

cuskija

> katanac, loko t

Ciril;

Ciril

i

Metod

(Sveta Braca)

Ciril©

i

cucem i

cukovi i

6ukam,

cukaj, cufcuci

cukajuci cukati se, -am se

clrilometodski cirilski

govorkati

Ciro

cukati,

citap civot (kovcezit) civrikati, -icem, civricuci cohati se copati

civrici,

>

-vce

coravjeti, coravim, coravio, coravjela (postajati 6orav) corda (sablja); drugo je

Corda coro cor-sokak *6osa > coso cosav cosavac, -vca, V jd. -vce cosavjeti, cosavim, 60savio, 6osavjela (postajati 6osav)

curljah > po1ug

(o kokoSi)

cuslav (oH§an do glave); drugo je Cusljav

> Cuvstvo

custvo

cusak, -ska (um. od cuh) cusati > 6u§kati cusiti (lahoriti)

> pas cula (kijafa); drugo je 6ula culah, -aha, mn. -asi

ciisiti

(zauMti)

cuska DL jd. -§ci, G mn. cu§aka cuskati

cusnut cusnuti

culiti,

culjah (uH) culjenje prema culiti

cut, cuti

coma > cuperak, hrpica; drugo je cuma

*cutati,

cupa (krSag); drugo cupa cupic um. od cup

cutalica j

6utim

>

s

u

t-

eti

cutilni cutilo (6ut)

cumez cumur cup

cuprija

a,

cusa

culati se culbastija

jd.

curliCi,

(osjecaj)

cuko

corav

V

-am

i

cuknuti

copiti corac, -rca

coravac, -vca, coravica

cuhnuti cukati, cuCi

cirilicki

curlikati, -cem, curlifiuci

oz ib

cuk mn. cuci

cirilica

>

jd. -ci

curlik mn. -ici curlika DL jd. -ici

-vce

cilibar

cilit

curce

curiti

je

> most

Cuprija (zem.) Cuprijac, -jca, V jd. -jSe cuprijica um. od 6uprija cuprijski

cutjeti,

cutim,

cutio, cutkati,

cutjela

cutke cutljiv

cucah,

-am

> sutke > su1

1 j i

cutljivost, -oscu

cutuk mn. -uci *cuv > cuh cuvik mn. -ici cuziti

v

—

d

164

defenziva

D d krat. za dinar, dan d. krat.

dalje

i

d.)

(i

D

za drug,

rimski znak za broj 500, (iah.) oznaka za kraljicu (damu), kra-

dazimetar dazd dazdevnjak

daljnji

dazdevit dazdic > d a z d i c dazdic dazdjeti, dazdim, daidah, dazdeci, dazdio dazdjela

damasteni prema daza dativ, kratica mast

tica

za dinar

dabogme daca

dalmatski (pov., koji se odnosi na Dalmate); dalmatski jezik daljinomjer

i

dabome

(rus.,

(pril.)

-nzi

Dan

dje-

cje radosti, Dan pobjede, Dan Republike,

Ijetni-

vila,

damping mn. dan; dan-dva;

kovac)

Dan ustanka

daca dadaist dadaisticki

Danijel

dadbudem

daninoc > macuhica Danac, Danca, V jd.

Dance Danska DL

dahija dahijski dahnuti; ne *danuti Dahomej (zem.)

Dahomejac,

-jca,

V

jd.

-ki,

dajbudi dajder

dakako

(pril., zast.,

r.)

i

bar)

dalaj-lama *dalecina > d a 1 j i n a dalek; komp. dalji Daleki istok (zem.), Daleki Istok (narodi Dalekog istoka) dalekopisac (teleprinter) dalekoseznost, -oscu dalekovidnost, -oscu

da

li

Dalmatinac, -nca, V jd. -nee (covjek iz Dalmacije) dalmatinac (1. vino; 2.

pasmina pasa)

dalmatinski (koji se odnosi

na Dalmaciju

Dalmatince); Dalmatinski sabor (pot?.)

i

d. d. krat.

za dionicarsko

druStvo

DDT

krat. za diklor-difenil-triklormetil -metan (sredstvo za

Danteov

debelokozac, -o§ca,

> nuder,

V

dahnuti

Dardanele, -la (mn. darezljivost, -o§cu Darije

z. r.)

G

mn. davalaca

davatelj davateljev davati,

dajem

ljak debeljak, -aka,

V

jd.

debi, -ija (prvi javni

nastup) decenij >

dascara

davalac, davaoca,

mn.

debeo) debeo, debela

daska DL jd. dasci, G mn. dasaka dascan, -ana

davac

G

-ace, mn. -aci debeljeti, -elim, -elio, -eljela (postajati

darvinist darvinisticki

dascetina dascica dascurina dasto (pril.) dat. krat. za dativ; i datula > datulja datulja

jd. -o§ce,

-ozaca debelostjen debeljacki prema debe-

darmar (pril.)

dazdenje od dazdjeti dazn jak > d a I d e v-

danteovski

danu

s. r.)

-ace,

uniHavanje gamadi) de (de pogledaj) debeliti (6initi debelim)

Alighierija

dahomejski d ed er dahtati, dascem, dascuci *danuti > daidza > u j a k dapace daire, daira (mn, z. daire, daireta (jd.

Danskoj

danski

-jce

Dahomejka DL G mn. -ki

jd.

Dante Alighieri, Dantea jd.

jd.

dca. krat. za drugarica del krat. za decilitar

(pril.)

dadaizam, -zma

dah

V

-aci

n j ak

danas-sutra

dandanas

mn.

1 j

deset-

ece

deci (razg.)

> decili-

tar decibel

D

decigram decilitar, -tra

decimetar, -tra

decrescendo (glaz., tit. dekresendo) Decani (zem., mn. m. r.) decko obidnije od djecko dederte defenziva > o b r a n a

a

—

defenzivan

> obra m-

defenzivan

ben

> raimo-

defile, -ea

hod

dezen

i

dezavuirati

dezen

desert i dezert desetaca

desetacka

> djelova-

•dejstvo

nje prema

delijski delirij

deli j

Delnice (zem., mn. z. Delnicanin mn. -ani

Delnicanka

G

desen

mn.

DL

jd.

r.)

-ki,

desetak, -tka, mn. -eci deseteracki desetero i desetoro deseterokatnica deseticni desetljece desetljetni

V

desetogodisnjak

-ki

delnicki

-ace,

mn.

165

dijalektifcki

jd.

-aci

desen

i

dezert i desert dezerter dezinfekcijski dezorijentacija

> zbunjenost, metez, nesnalazenje

DFJ

(pov.) krat. za Demokratska Federativna Jugoslavija dg krat. za decigram

dican, -cna

delta-kovina delta-zrake

desetogodisnji desetogodisnjica

diciti dici

Demir-kapija (zem.) demokracija demokrat demokratski dencani prema denjak

desetomjesecni

didaktican didakticar didakticki

> komadni dendi, -ija dentist dentistica r i c a dentisticki

> zubar > zuba> zubar-

denuncijacija denuncijant denuncijantski denjak, -njka

>

s

v e-

zavezljaj, vr eca

Desinicanin mn. -ani Desinicanka DL -ki,

G

mn.

-ki

deres i derez derez i dere§ deriscad deriste, -eta

dermatolog mn. -ozi dermatologija dermatoloski derveciti se

Dervencanin mn. -ani Dervencanka DL jd. -ki,

G

mn.

-ki

Derventa (zem.) derventski dervis

>

i

desnicar desnicarski desno; udesno, desno-lijevo, lijevo-desno despocija despotski despotstvo

desnjak

dijabetican, -cna dijabeticar (§eceras) dijabolican, -cna dijafilm

deter-

detergent

dercad

(DDT)

dvoglasnik diftonski > dvoglasn i 6k

deva (pustinjska zb.

-ija

i

digresija dihati i disati, disem, di§u6i

dercad -eta,

t

Dieselov motor diftong mn. -nzi

gent

Derencin

gnu

diditi,

derbi, -ija

derce,

i

designirati Desinic (zem.)

dete (uzvik) deterdzent >

derac deracina derancic

d

desetorica desetoro i desetero desetosatni

desinicki

ski

zanj, bala,

>

nja

s

jednom

iivoti-

Hi dvije

grbe); drugo je djeva devce, -eta (mlada deva), mn. devcici,

devcad

drugo

;

je

djevce devetati,

-am

(19), ne *devetnajst devetogodisnji devetogodisnjica devetpostotni devetsto i devet stotina

devetnaest

(900)

devetstoti (900.) devijacija

dihnuti dihotomija dijabetes >

b

secerna

olest

dijafragma

(anat.;

dijagnosticar dijagnosticarka -ki,

G

mn.

DL

osit)

jd.

-ki

dijagnostika DL jd. dijagnoza dijagonal (tkanina) dijagonala (mat.)

dijagram dijakriticki dijalekat i dijalekt dijalekatni dijalekt i dijalekat dijalektican, -cna dijalekticar dijalekticki

-ici

dajalektika

166

—

divljaciti se

dijalektika DL -ici dijalektolog mn. -ozi dijalektologija dijalektoloski dijalog mn. -ozi dijaloski

dinamo mn. dinami Dinamo (Sportsko dru-

dijamant G mn. -nata dijamantski dijametar > promjer

dio,

dijametralan,

Stvo)

Dinamov prema Dinamo dinamovac dinarcic

>

-lna

suprotan, oprec a n,

potpuno

razlicit dijapozitiv dijas (geol.)

dijaspora dijas taza dijastola

dijel, dijela,

-ici

jd.

mn.

dio dijelac, dijelca

dijelovi

>

d

j

e-

um. od

dio

-lna

dioni

i

dijeliti

dijelom-dijelom dijeljenje

(pril.)

prema

dijeliti

dijereza dijeta dijetalan, -lna dijete, djeteta,

mn.

djeca dijetni dijevati

ns.

od

djeti

dikasterij dilberce, -eta dilbercic dilizansa diluvij diluvijalan, -lna diluvijski

svr.

>

d

i

s

i

-

disk-dzokej disko-klub diskoteka DL

Diogen

diskrecija diskrecijski i diskrecioni diskretnost, -oscu

Dionizije dionizijevac, -vca,

V

-vce

jd.

> dioni-

zijevski diopter dioptrija

diplomacija diplomat diplomatika diplomatski diptih direcic

mn.

DL

jd -ici

-isi

> gredica,

updi c

jd. -eci

diskriminacija diskriminacijski diskurs diskurzivan, -vna diskusija diskusijski disonancija dispecer dispozicija dispozicijski disprozij distancija distih mn. -isi s t

dioptrijski dipl. krat. za diplomiran

st

dijetiti se

disident disidentski disimilacija disimlacijski disimilacioni

dioba diobni dioda

dionizijski

dijelka

disharmonija

milacijski

-ici

litelj dijelan,

dijelovi

Dioniz

i

dijel ak,

mn.

dijela, dijel

Dioklecijan dioksid diolen dioni i dijelan dionica dionicar dionicarski dionicki dionik V jd. -ice, mn.

Dijana

dijatermija dijatonicki dijatonika DL dijeoeza

i

-oscu

discipliniranost,

i

>

dv

o-

h

distonican, -cna distribucija distribucijski distribuirati distrofican, -cna distroficar disnicni

ditiramb ditirampski

Divaca (zem.)

direkcijski direktorcic direktoricin direktorij dirigentski

divancic um. od divan divandzija

dirinciti dirindziti

divizija divizijski

divanhana diverzija diverzijski

> dirin-

citi dirljivost,

*disaoni disati,

-o§6u

> di§ni

disem

i

diljem (pril.) dimiskija dimljiv

discipliniranost disertacija disertacijski

dimnjacar

disharmonican

dihati

division divljac divljacan, -6na

di vl j

i

divljace, -eta divljacica divljacic divljaciti se

>

— djeti

divljacki

V

divljak

mn.

mn.

-oscu

jd.

-ace,

-aci

DL

divljaka

-aci

Jd.

divlji

zapad

Divlji

divolijeska DL jd. -sci, G mn. -ski i -ska divot-izdanje dizac dizajn dizajner dizalicar

dizdarev

i

si

j

dizdarov digre

>

dizgresija

-

a

> Dieselov motor

dizel

dizel- (kao prvi dio poluslozenice) di-

zelski dizelica

V

djedak

divljacki divljacnost,

loko-

djelomice djelomican, -cna

-ace,

jd.

-aci

djedetina

djelomicno

djedicin prema djedica djedin prema djeda djedin prema djedo

djelomicnost, -oscu djelotvoran, -rna djelotvorno djelotvornost, -oscu

djedina > djedovin a djedina uv. od djed djedinstvo > djedo-

vin a djedo, djede, dubr. dje-

djedov prema djed djedov prema djedo, djeda djedovina djedovski djedusina uv. od djed

>

*djejstvo

d j e 1 o-

vanje, ucinak

va t

>

d j e 1 o-

djeca djecoubojica djecoubojstvo

lovanje, rad djelaonica > radionic a

djecace, -eta djecacic

djelatan, -tna djelatelj (zast.)

mn.

djeko

j

jd. -ace,

djecakov djecarac

mn.

djecarce, -eta djecarcic

djecarusa djecastvo djecetina uv. od djeca

Nevina djecica

(vjer. spomen-dan 28. 12.) djeciji djecji

>

djecinji djecji

> djecji

djecko, obicnije djecurlija djecurlijski

djed djeda

G

(zast.)

r a dni djelatnik

-aci

djecica;

> rad-

poslenik, vrsitelj nik,

djelati djelatni

dedko

mn. djeda

>

V

jd. -ice,

>

dioba

V

djelilac,

-ioca, jd. mn. djelilaca -ioce, (djelitelj)

G

djelisni djeliste (mat.) djelitelj djelo, mn. djela; re-

G

mek-djelo djelokrug mn. -uzi i -ugovi > podrucje j

ni,

> izvrsupravni

djelovodni protokol > urudzbeni zapi s n ik * djelo vodnik > uru-

dzbeni zapisnik > p o s 1 o-

*djelovoda

voda, voda, zapisnidar, biljez-

tajnik

>

*djelovotkinja

p o-

slovotkinja djeljac > drvodje-

obrucnjak

lja, djeljaca (klupa za

dje-

Ijanje) djeljati

djeljenik

mn.

V

jd.

-ice,

-ici

djeljiv djeljivost, -o§6u

djeljkanje

djenuti djesti

djelatnost, -oscu djeloe djelcic djelic

d

djelujuci

djeljkati

-ici

djelidba

> djelaposlovan

djelovanje

nik,

i

dizelski dizenterija

djecacina djecacki djecadija djecak V

tan,

*djelovodni

do, djeda

> djedo djelaca > djeljaca djelanje (zast.) > d e-

motiva)

djelovan

djelovati, djelujem,

djejstvovati

(dizelska

167

elo van j

a

(zast.)

> dje-

nuti djesin

prema djeso

djeso, djese hip. od

djever djetao, -tla, mn. -tli djeteci djecji djeteliniste d j e t e-

>

>

li§te djetelinski djeteliste

djetence

> djetesce > djetao

djeteo, -ela

djetesce djetetina djetetov djeti (zast.)

> djenuti

168

djetic djetinski

> djetinj-

ski

djevojcad djevojcar

dobacivac dobauljati (dopuzati)

djevojce, -eta, zb. dje-

> djetinj-

djetinstvo

st

— Dobrocanin

djeti6

vo

vojcad djevojcenje djevojcetina djevojcetov djevojcica djevojcin djevojcina uv. od dje-

djetinjarenje djetinjarija djetinjariti djetinjast djetinjenje djetinji (dje6ji)

vojka

dobavljac dobavljacica dobavljacki

doberman dobice

(pas)

pob

t (a k),

*dobijan je

van

>

(zast.)

j

>

d o b ida dobie

e

j

>

*dobi jati

dobiva

t

i

djetinjiti (se)

djevojciti (se)

dobijeliti

djetinjski djetinjstvo d jet lie urn. od djetao djetlicev djeva hip. od djevojka (djevica); drugo je

djevojculjak, -ljka, mn.

dobitak, -tka, mn. -ici dobiti, dobijem, dobiven

deva djevac

V

jd.

djevce,

G mn. djevaca djevce (pjes. mlada djeva); drugo je devce

djevenica djevenicar djever djeverak, -rka, mn. -rci djevercic urn. od djever djevericic (djeverov sin) djevericna (djeverova

-ljci

djevojcura djevojcurak,

mn.

mn.

-rci

djevojcurina uv. od djevojka djevojka DL jd. -jci, G mn. -jaka djevojkin > djevoj-

cin djevovati, djevujem dkg krat. za dekagram dl krat. za decilitar

dlacetina dlacica dlacina

>

d

1

acn

i

jd.

-ice,

-ici

dobivalac, -aoca, V jd. -aoce, mn. -laca

G

dobivanje

dobivam

dobivati,

dobiven dobjeci,

djevovanje

dlacji

k6i)

dobitnicki dobitnik V

-rka,

dobjegnem

dobjegalac, -aoca, V jd. -aoce, G mn. -laca (dobjeglica) dobjegavati dobjeglica dobjegnuti > d o b j e 6 i dobjezati dobjezavati

djeveric um. od djever

dlacni

doboga

djeveriti djeverivati,

dlacurina dlaka DL dlancic dlancina dlanic

jako, silno) doboljeti, doboli

-rujem

djeverov djeverovati djeverski djeverusa djeverusin djevica; Djevica (zvijeide); Djevica Marija (vjer.); Djevica

Orleanska (pov.) djevicanski djevicanstvo djevicica um.. od djevica djevicin d jevicki > djevi-

canski djevicnjak mn. djevin djevojacki djevojastvo

jd. dlaci

dobos-torta

-eta i dlijeca, dlijetaca i dlijeca

mn.

dlijeto dljetast krat. za decimetar

dm

dne

(zast., dana) dnevnicar dnevnicarka DL

G mn. -ki dnevnik V jd. mnL

-ki,

-ice,

-ici

Dnjestar, -tra (zem.) do > d o 1 do (glaz.); ;

do (prij.) doajen

-hna dobrahno (pjes.) dobrano (pril.)

(pjes.)

dobricak, -cka, V jd. -cku, mn. -cci, G. mn. -Caka dobricica (bot.) dobricina dobric (dobar dovjek, dir)

jd.

Dnjepar, -pra (zem.) -aci

veoma,

dobrahan,

dlijece,

G

(pril.,

dobrikovic dobrocinac, -nca, V jd. -nee dobrocinacki dobrocinitelj dobrociniteljica

dobrocinstvo

Dobrocanin mn. -ani (covjek iz Dobrote)

— dojezdivati

Dobrocanka

DL

Dobrocanka

G

jd.

-ki,

dobrocudan, -dna dobrocudno dobrocudnost, -oscu dobrodosao, -sla (prid., dobrodosla prilika); dobro dosao! (pozdrav) dobrodusnost, -oscu dobrohotan, -tna dobrohotnost, -oscu dobro jutro (ir., nevolja, nesreca: docekat ce on svoje dobro jutro); dobro jutro! (pozdrav) dobronamjeran, -mjerna dobronamjernost, -oscu dobrosretan (zast, sretan) dobrostivost,

-oscu dobrosusjedski dobrotski prema Dobrota

DL

dobrotvorka

G

jd. -ki,

dobrotvornost, -oscu

V

jd.

dogorijevanje

dolcic

i

dogorijevati, -am dogorjeti, -rim

dok)

(zast.,

docitati

docka

DL

jd. -ki,

-ki (lov.,

G

mn.

cekali§te,

6eka)

-ljca,

-ljce

dobrovoljacki dobrovoljcev dobrovoljnost,

do danas dodatak, -tka, mn. -aci

dodavac dodekaedar, -dra dodekaneski prema Do-

docentski docijepim, docijepljen docjepljenje docjepljivati, -ljujem doevjetati docarati docijepiti,

docaravanje docaravati

docek mn. doceci docekac docekati docekivac docekivalo docekivanje

docek ivati, -kujem docekljiv docepati (se) dooetak, -tka, mn. -eci doceti, docnem (dovrHti)

mn. -adaka

dekanez

dogradivati, -dujem dogrditi dogrdjeti dogrdjeti, -dim, -dio, -djela dogrdivati, -dujem dogrepsti, dogrebem dogrmjeti, -mim, -mio,

>

-mjela

dodijalost, -oscu dodijati, -am

dogrtati, dogrcem, dogr-

dodijavati

dogustiti, je

-im,

dodijeliti,

cuci

dodije-

mi

dogustilo

> dohoditi

ljen dodijevati, -am (zast. dodijavati, dodirivati)

dohadati

dodjela dodjeljivanje

> dohvatiti dohit jeti > dohitati

dodjeljivati, -ljujem

dohodak, -otka, mn. -oci, G mn. -odaka dohodni dohodovni dohodenje dohrana

(folk.) (folk.)

doderem

>

mu

stalo

-kam

dohrliti

do

duse do davola dofen (pov.) doga DL jd. dogi (pas) dogadaj dogadati se dogmatican, -cna dogmaticar dogmaticki dogmatski dogodine (pril., iduce godine); drugo je do godine, npr, od godine do godine dogodovstina *dogodaj > dogadaj dogola (pril., svuci se dogola); drugo je do gola, npr. do gola tijela

dohakati,

dohraniti d oh r an j ivati, -njujem

doduse (pril., istina); drugo je: do du§e, npr. nije

(dolaziti)

dohititi

se)

dodola dodole

doder a ti

Dobrudza (zem.)

G

dogradivanje

dodacic um. od dodatak

dodrijeti,

-o§cu

dogovarac dogradak, -atka, mn. -aci,

docuti, docujem doci, dodem

dodjenuti se (dodirnuti

mn. -ki

dobro voljac,

docic

docim

-ki

vein,

169

dohvacanje dohvacati

dohvat dohvatiti dohvatljiv dohvatljivost, -o§6u

doimanje doimati se doista

(pril.)

*dojaca

> muzlica

dojahati, dojasem dojahivati, -hujem dojako dosad dojeica um. od dojka,

>

i

dojkica

dojedan > dojencad

s

vak

dojence, -eta, do jesenas

zb.

i

-cad

dojezdivati, -dujem prema dojezditi

t

DL

dojka

G

—

dojka

170

jd.

-jci,

mn. dojaka

i

dojki

dojkica i dojcica dojmljivost, -oscu

> dohva-

gla vos

do kada

(u

dolijetati,

dok god

dolijevanje

domaloprije

dolijepljen dolijetanje

dokinuce doklacenica dokle; dokle god (kako dugo, daleko) dokle-

god (donekle, do nekog

G

DL

dokoljenka

jd. -ki,

Sava do-

linka (zem.)

em

doliv do1j ev dolivak, -vka, mn. -vci, mn. -vaka d o1 j e va k

G

jd.

-nci,

G

>

> dolije-

mn. -ki dokon (besposlen)

doli van je

dokoncati (se) dokoncavati

dolivati

dokonciti (besposlititi) dokraja (pril., sasvim) dokrajciti dokrociti doktorcic

*dolnji > d o n j i dolomitski; Dolomitske Alpe (zem.) *doIjaca > u d o 1 i n a, u val a dolje

vanje

> dolije-

vati

doktorcina doktoricin

doljecivati, do ljetos

dokuciti dokucivati, dokucljiv

-cujem

-cujem

doljevak, -vka, mn.

dokle

G mn. -vaka doljni > d o n *doljnji > d o n -vci,

dokud(a) > dokuhati dokuhavati

j i

j i

domaci domaci

dokumentic dokumentiranost, -oscu

nu t

(prid.)

> domaki

dokvaciti dol dolac, dolca i doca, V jd. dolce i doce, mn. dolaca; Dolac (zem.)

domacica *domacicka skola

dolaca

domacinski domacinstvo

G

dolazak, -aska, mn. -asci,

dolcic *dole

>

doletjeti, -tjela

G

mn. -azaka

do

1 j

-tim,

e -tio,

-eci,

mn. -taka dometati, -ecem

>

mjesta) dokolicar dokoljenica

do malo-

G

-ki;

doliti, doli j

i

dometak, -tka, mn.

-ecem

DL

mn.

> prste-

prije

dolijevati

dolinka

domalo

i

nj ak domalo

-im

dolijepiti,

isticanju)

hvat, domaSaj)

*domali prst

dolijecen

dokazanost, -oscu dokazivac dokazljiv

domak, domka, mn. domci, G mn. domaka (um. od dom); domak, domaka, mn. domaci, G mn. domaka (do-

domala

-im

dolijeciti, i

>

dugogla v dolihocefalija > dugo-

dojucerasnji

ja6em

doli (vez., osim, nego) dolican, -cna dolicnost, -oscu

dolihocefalan, -lna

do jucer dokaciti titi dokad(a)

donde

domacinska

>

skola

domicati, domijesati

domicem

domiljeti,

domilim

dominij Dominik, -ice dominikanac, -nca, V jd. -nee

dominikanka DL jd. G mn. -ki Dominikanska Republika (zem.) dominion

-ki,

domisljatost,

domjenak,

-oscu -nka, mn.

-nci

domnijevati (se) domnjeti, domnijem

domoci se, domognem domorocad domoroce, -eta, zb.

se

-cad

domorodac, -roca, -roce, mn. -roci,

V

jd.

G mn. -rodaca domorodacki domorotka DL jd. -ki, G mn. -rodaka i -tki don (kao pocasni naziv ispred imena katolidkoga svedenika u primorskim krajevima: don Frane Buli6; kao titula uz ime Spanjol-

domacin

> ku-

canstvo

skog plemida velikim slovom: Don Juan,

Don

domaciti se domahati, -asem domahivati, -hujem

donasati

domahnuti

donde

Quijote)

Don, -a (zem.)

> donositi

(pril.)

i

i

Donee Donee, Doneca (zem.) donecki

donedavna

i

donedavno

donekle *donesti

> donijeti

donijeti,

donesem, doni-

i

—

dotaci

171

doplatak, -tka, mn. -aci dopodne (vrijeme od jutra do podne), do podne (do 12 sati)

dopola (pril.) do pred kucu do prekjucer jeh i donesoh, donijevsi, donio, donijela, do preksutra doprijeti. doprem, donesen doprvsi i doprijevsi, donkihoterija donkihotski dopro, doprla doprinasati > d o p r idonle > d o n d e donosilac,

-ioca,

G

-ioce,

V

jd.

mn. -laca

nositi n

donoscad

doprinijeti,

donosce, -eta, zb. -cad donosenje prema do-

do proljetos

nositi

donzuan velikim slovom: Donji Miholjac, Donji Vakuf, Donja Stubica; kad nije sastavni dio imena, nego je Slobodan atribut pise se malim slovom: donji

dosjetljiv dosjetljivac,

V

-ki,

jd.

mn. -taka

jd.

-vca,

-vce

dosjetljivcev dosje tljivost, -oscu

doskocica

doprinesem

> dopun-

dosluh mn.

r

i-

dopumbeni s ki

(ali:

doslije (zast., dosad) nje,

dopunjak, -njka, mn.

donji; kao sastavni dio mjesnih imena pise se

G

doskora i doskoro do skora videnja) doskoro

dop

et

i j

DL

dosjetka

doskociti

>

doprinesti

donositelj

dosje, -ea dosjecati se dosjelost, -oscu (prav.) dosjetiti se

dopusni dopusnica

(surova-

prijatelj-

stvo)

dosluk mn.

-njci

-si

zast.,

-ci

(zast.,

prijateljstvo)

dopustiti, -im,

dosljedan, -dna dopusten dosljednost, -oscu

> dopu-

dorevolucijski dorucak, -cka, mn. -cci

dospijece dospijevati dospjeti, dospijem, dospjeh, dospij, dospjevsi, dospio, dospjela dostalac, -aoca, V jd. -aoce, mn. -alaca dostavljac dostavljacica dostavljacki

doondasnji

doruckovati

dostici,

dopadljivost, -osdu dopeci, dopecem dopicati prema dopeci dopijevati d o p j eva v a t

dorzalni dosad(a) i do sada dosadivati, -dujem

Dunav donjogradski donjolapacki donjomiholjacki

doonda

i

G

do onda

DL

jd.

-vci,

mn. dopjevaka doping mn. -nzi dopinski dopisnicki dopisnik V

mn.

jd.

doplacivati

v

doradivati, -dujem dorastao, dorasla dorascivati, -cujem dorecenost, -oscu doreci, dorecem i do-

doseci,

-ice,

dosegnem

'

>

d o-

dostizan, -zna dostiziv i dostizljiv dostiznost, -oscu

dostojanstvenik -ice,

mn.

dosezem; ne

dosizati dosezan, -zna dosije, -ea > d o

> dostu-

dostupacan

dostupnost, -oscu

dosasce j

e

do sinoc

jd.

dostojanstvenost, -oscu

dosuti, s

V

-ici

pan

-ici

dosinoenji dosita Dositej dosixati >

dostignem (do-

dostignuce

doseg mn. -ezi

dosezati,

G

stignuti)

segnuti

mn.

dopisnistvo dopjesaciti dopjevati (svrHti pjevanje, drugo je dopijevati)

i

dosele (zast., dosad) doseljenicki doseljenik V jd. -ice,

-ici

dopjevavati

s t

reknem

>

dopijevka

dopustljiv

dospem (zast.

Dosasce

dolazak);

(vjer.)

dosljacki dosljak, -aka, V jd. -ace, mn. -aci dotaci, dotaknem > d o-

dosezati

t

aknu t

dotad(a)

172

do tada -acem doteci, dotecem i doteknem dotad(a) dotakati,

i

dotepenac, -nca, -n£e

V

jd.

dotepenka DL jd. -Id, G mn. -ki dotepuh V jd. -use, mn. -usi dotescati

dotescavati doticaj (dodir) dotjecaj *doticaj doticanje (dodirivanje) dotican je d o t j e-

>

>

ca n

j

-icem (prema

dotaknuti) doticati > dotjecati doticnik V jd. -ice,

mn.

-ici

>

dotjecaj dotok dotjecanje prema dotjecati (dotok)

dotjecem

dotjecati,

(prema doteci) dotjeranost, -oscu dotjerati dotjeravati i dotjerivati dotjerivac dotjerivati, -rujem i dotjeravati dotkati, dotkam (zast.

dotok mn. -oci -oscu

dotucem

mn.

V

jd.

-ice,

-ici

dousnistvo dovadati > dovazati >

zauvi-

(pril.,

dovocad

Dragica Dragicin dragocjen

dovoce, -eta, zb. -cad

dragocjenost,

(dovedeno dijete) dovodenje

dragonja

dovlaciti

dovle

dovoljnost,

dragovic; dragovidu (zast.)

dobaciti dovrh

(prij.)

dovrijeci,

dovrsem

dovde

(zast.)

> dovr§iti dovrsenost, -o§cu dovrsetak, -tka,

-ki,

dovedem dovezem

G

mn. -ki i drama-

dramaticarov

dramaticarski

dozlaboga (pril., preko svake mjere, straSno)

dramatika dramatski

dozlogrditi doznaciti doznacivati,

dramaturski

ticarev

dramaticno dramaticnost, -oscu

DL

dramaturgy

-cujem

jd.

mn.

-ici

-rzi

drastican, -cna drasticnost, -oscu

doznacnica

doznaka jd. -aci dozrelost, -oscu dozreti, -rim (postati zreo)

draskati

dozrijevanje

drazesnost, -oscu drazest, -escu drazestan, -sna drazica urn. od draga drecati

-vim

dozivljenost, -o§cu dr. krat. za doktor, dru-

drugo

(i

dr.);

kad

se mijenja, bolje je govoriti pun oblik, a pisati doktora, doktoili samo ru drac (korov) .

.

dr.)

Drac (zem.) drac a

(bot.)

dove jati > dovfjati dracav dovesti, dovesti,

(gr6. novae) dramatican, -cna dramaticar dramaticarev i dramaticarov dramaticarka DL jd.

mn. -eci dovrvjeti, -vim dovuci, -ucem dozidivati, -dujem

.

dovdje > dovde dovece > dovecer dovecer > veceras

draguljarnica

drahma

>

dovrgnem

dovrci,

moj!

-ici

dovrsem

dovrci,

-oscu

(vol)

Dragonja (zem.) dragost, -oscu

-o§6u

dovozenje dovratnik mn.

gi,

dovoditi dovoziti

dracosijek mn. -eci (ono dime se sijede dra6) draga DL jd. drazi (doUna, uvala); draga, Draga drage, dragdj DL jd. Dragi (ime) ;

dovijem

doviti,

dozivjeti,

dousnicki

dousnik

se)

dovijek(a) jek)

dozrijevati

dotrcavati dotuci,

dovijati se (domiSljati

DL

docem) dotle dotrajalost, dotrcati

do videnja

> dovr§iti

e

doticati,

— dremljivko

dracki prema Drac;

Karlo Dracki

(pov.)

Drasko drazeja drazesno

drecav

> drecati DL jd. dreci dremezljiv > d r e mdreciti

dreka

1 j i v dreml jiv

> pospan dremljivac, -vca, V jd. -vce dremljivica dremljivko

dremljivost

>

-o§cu

dremljivost,

pospanost

>

movac

dr

i j

e-

> dre m-

dremovan 1 j i v dremovka

>

v

s i-

i

baba dremnckati dremucnuti dren (cijev, cjevdica) drenic (urn. od

i

mn.

V

-i£e,

jd.

-ici

Drenopolje (zem.) drenov prema drijen drenovac, -vca drenovaca drenovica drenovina drenjina drenjinov drenjinovica

d e ra

drijevo

>

t i

(zast.)

drvo, brod

>

Drinjaca (zem.)

V

-pde

jd.

dripcina driska DL jd. -sci, G mn. -saka driskati,

dresina > drezina dretvic drevnost, -o§cu drezina drezdati drhtati, drs6em, drsci, drscuci drhtavac, -vca, V jd. -vce drhtavica

-am

> drma-

-mjela drobac, -pea,

drhtuljiti drhturiti

drijem

G

mn.

mn.

-aoce, -laca drijemalica jd.

drijemalo drijeman, dremniji

G

mn.

;

komp.

> drem-

v drijemanje 1 j i

drozdic

i

DL

-mljem drozdanica

(bolest)

G

drozak, drozga, mn. drozgovi > d r o z d drozdic urn. od drozd drozdovic (mladi drozd)

drozga

-am

drijemavica

dronjeic droscic >

droska DL jd. -ki, mn. -ki (kodija)

-mna

drug V jd. druze, mn. drugovi, rj. druzi drugacije > 6i j e drugaciji > drugarcic drugaricin

drukdrukciji

> druk-

> druk-

ciji drugoligas drugorazredan, -dna drugoredas drugorodeni druid (keltski sve6enik) druidski drukcije

skih skladatelja, Hr-

-aci (zem.) jd. -gi

DL

-njci

V

drijemalac, -aoca,

prema drzak)

-baca drukciji drobak, -pka, mn. -pci, druskan G mn. -baka drustvance drobljivost, -o§cu drobnjacki prema Drob- drustven drustvenost, -o§cu njak drustvo; Dru§tvo hrvaf-ace, Drobnjak V jd.

drogerija drogerist dronjak, -njka, mn.

drhtnuti

(pril.

drskost, -o§cu drscic urn. od drzak drskati (uckati vi6u6i

drugojacije ci j e drugojaciji

tor

droga

-im

drozdenica > d r o 2d a ni ca drsko; komp. drskije

drugdje drugi put drugobratuced

drljac drljaca drljanciti

drmadzija

173

dril)

drijesiti drijeti, drem (zast.)

drmiti > drmjeti drmjeti, -mim, -mio,

Dresden (zem.)

drijemati,

(hot.)

drijen mn. drijenovi drijenak, -nka, mn. -nci drijen je (zb. od drijen) drijesenje

drmes |ptes) drmez (drmanje)

drenjinica

drhtjeti,

>

-zom

I jd.

drijem

dripac, -pea,

drijen)

drenik

drvodjelac

drijemovac, -vca

dremnuti dremovac

drencic

drijemez

—

drozde

jd. -gi

vatsko prirodoslovno druStvo druzic urn, od drug druzincad druzince, -eta, zb. -cad drvar (radnik)

Drvar (zem,) drvece drvenjaca drvenjak mn. -aci drvenjenje prema drveniti drvlje

drvocjep

V jd. > drvodjelja

drvodjelac, -lea, -Ice

t

—

duhovitost

174

drvodjelja

drvodjelja drvodjeljstvo drvojedac, -eca, mn. -jedaca drvojetka DL jd.

Dubicanin mn. -ani

G G

mn.

Dubicanka DL jd. -ki, G mn. -ki dubicki; bosanskodu-ki,

drvorezac, -esca, V jd. mn. -ezaca -esce,

G

> drvore-

zac drvorezacki prema drvorezac i drvorezac drvosjeca drvosjek > drvosjec a drvotocan > crvo-

tocan

> crvo-

drvotocina t

o c

in a

>

dubl

mn.

-ice,

-ici

drzovitost, -oscu

>

-Ice

jd.

Dugoselka DL G mn. -ki

duble, -ea (nepravo zlato)

dublirati (film., biti

Dugo Selo

dubler) dubljenje prema dubiti dubl jina > d u b i n a dubokoumnost, -oscu

dugoselski dugosilazni

Dubravka

jd.

dugoreski dugorocan, -cna Dugoselac, -lea,

V

(sport.)

Dubravcica

V

s

sumnjivost

trzac drvotrzac, -rsca, V jd. mn. -rzaca -rsce, drzak, drska

drznik

Polje (zem.) dugopoljski dugoprstic

dugoprugas

>

dubiti (stajati uspravno) dubiti dupsti

drvotrscev prema drvo-

G

Dugo

u m- Dugoresanin mn. -ani n j iv Dugoresanka DL -ki, dubioznost, -oscu > G mn. -ki dubiozan, -zna

drvorescev

drvorezac

bicki

dubinomjer

-ki

dugootocki prema Dugi otok

DL

-vci 6evo djelo) (ime),

jd. -ki

(Gunduli-

Dubravkin dubrovacki; Dubrovacka Republika (pov.); Rijeka dubrovacka

jd. -ki

(zem.)

dugosjen dugotrajnost -oscu dugousic dugouzlazni dugovetan, tna dugovjt can, -cna dugovjecnost, -oscu

dugovjek

dugovremen dugovremenost, -oscu

(zem.) duh V jd. duse, mn. dusi Dubrovcanin mn. -ani Duh Sveti i duhovi; drzak, drska, mn. drsci Dubrovcanka DL jd. (vjer.) drzavljanka DL jd. -ki, -ki, G mn. -ki, i Duduhac G mn. -ki brovkinja duhacki drzavnicki Dubrovnik V jd. -ice duhaci drzavnik V jd. -ice, ducan duhalica > p u h a 1 jmn. -ici ducancic ka

dr sko s

drzac

drzavnistvo

drzavnopravni drzavnost, -oscu drzavotvorac, -rca, jd. -rce drzavotvornost, -oscu drzec dualist

V

dubac dubacac, -cca

> dup-

6a c

ducandzija ducandzijski dudic um. od dud

duhan

dudovaca

duhaniti

dudukati, -ucem duga DL jd. dugi i duzi (na bacvi); duga DL jd. dugi (na nebu)

dugacak (zem.) (zem.)

s t

alak

dupsti dubenje prema dupsti

gogodisnji

duvaniti

duhankesa duhanski duhanje duhnuti,

dusem -nem

(glaz.)

duhoborac, -rca,

V

jd. -rce

duhovidac,

>

d o-

sadan

dugoljetan, -tna

i

(nar.)

duhati,

Duga Resa

Dugi Rat dubak, dupka (uduben, dugobradic ugnut) dubak, dupka, mn. du- dugocvjet pci, G mn. dubaka > dugocasan, -sna

dubem prema

duhandzija duhaniste

> du-

-ice,

mn.

-ica, -ici,

-daca duhovit duhovitost,

V

G

-oscu

jd.

mn.

—

duhovni

duhovni dnhovnica > redovn ic a duhovnicki duhovnik V jd. -ice,

mn.

DL

jd.

-ki,

jd.

DL

jd.

mn.

V

i

jd.

dupkom duplijer duplir dupsti,

(pril.)

>

dviska

dup

1 i

G

r

d

dubem

(prodirati

(2)

dur;

(glaz.)

duraluminij

dusek mn.

dusevnost, -oscu dusicni dusnicki

i

-pki,

G

-ubaka duvak mn. koprena)

-ki,

>

DL

-ice,

jd.

-pci,

mn. -ki

i

dvizac, dvisca, V jd. dvisce, mn. dvizaca

dvobracnost, -o§cu dvobrazni plug dvocijevan, -vna dvocijevka DL jd. G mn. -cjevaka -cijevki

-aci

(folk.,

dvocjevac, -vca dvocetvrtinski

jd.

-rci

mn. -ki

dvogotka DL jd. -ki, G mn. -godaka dvojaciti

dvojajcani dvojbenost, -oscu dvojce, -eta, zb. -cad

dvojcica um. od dvojka

G

dvoje

dvojeg(a), dvo-

DL

dvojemu, dvoma, dvome, I dvoma, mn. dvoji, dvoje, ga,

dvoja, G dvoji, D dvojim(a) dvojezican, -cna dvojezicnost, -oscu dvojica

dvojina dvojinski

dvojka DL jd. G mn. -jaka dvojnicki

-ci, i

-ki

prema dvojnik

V

jd.

-ice,

-ici

dvojnistvo dvokolosijecni dvolican, -Cna dvoliciti

dvolicnost, -oscu dvolicnjak, V jd. -ace, mn. -aci

dvolucan, -cna dvoljetni

disn

>

d v o g o-

j i

dvoljetnica (bot.)

-ki, i

>

blizance

mn.

dvobracan

jd.

G

-rki,

dvojnik

viz i ca

dvjestotnina (1/200)

-ici

dusobriznicki dusobriznik V

mn. -ici dusogupka

mn. dvizaka

i

dvjestoti (200.) dvjestotisuci (200 000.) dvjestotisucina (1/200 000)

-eci

dusnik mn.

DL

dvjema

(2000.) jd. -sci

dvjesta i dvjesto (200) dvjestogodisnji dvjestogodisnjica

dur-ljestvica,

C-dur

dviju,

G

u dubinu)

-ki,

dvoglasnicki dvoglasnost, -o§cu dvogoce, -eta, zb. -cad dvbgodac, -oca

-ice,

-ici

dvijeitisuci

DL

dvodinarka

duznost, -oscu dva, dvaju, dvama

dvije,

(pril.)

jd.

-ki

dvodijelan, -lna

dvadesetaca > dvadese t ic a dvadesetogodisnjak dulcineja (Salj., draga, V jd. -ace, -mn. -aci dragana, po junakinji Cervantesova romana) dvadesetogodisnji dvadesetorica duljinomjer dvanaesnicni prema Dumas; Dumas Otac, dvanaesnik Dumas Sin dvanaesnik mn. -ici dumdum - metak dvanaest (12) dumping: > da mdvanaesteracki ping dvanaestodnevni dualisticki dunuti (iznenada doci); dvanaestogodisnjak V jd. -ace, mn. -aci drugo je duhnuti dvanaestogodisnji dunjovaca dvanaestomjesecni dupcac (bot.) dva put i dva puta dupioski prema Dupilo

dupke

mn.

dvodihalica

jd. -a5e,

duznosni

dukatski Dukljanin mn. -ani; Pop Dukljanin (pov.)

DL

dvocinka dvoclan

duvanjski

Duvnjak V mn. -aci

duznik

175

G

duznicki

-ki (voj-

voda); Duka -ki (ime) dukatic

Duvanjka DL G mn. -ki

duzdevic duzinomjer

-ici

duhovnost, -oscu duhovski

duka

dvonoske

dvomjesecje dvomjesecni dvomjesecnik dvomjesecno dvonedjeljni t

j

e

dni

dvonoske

> dvo-

v

dvonozac

176

dvonozac, -o§ca, V -oSfe dvooblican, -cna dvooblicnost, -oscu

jd.

stranacki dvopek mn. -eci dvopjev G mn. dvopjeva dvopreg mn. -ezi dvorac, -rca, V jd. -r£e dvoredac, -eca, G

mn. -edaca

s

j

e

dvotracan jd.

dvospolan, -lna dvospolnost, -oscu dvostih mn. -isi dvostjen dvostranacki dvostranost, -oscu

dvo-

> dvosjekli

dvosjekli dvosloznost, -oscu

dvotrecinski dvovalentnost, -oscu

dvovlade

>

d v o-

vlasce dvovlasni prema dvije vlasti

dvovlasnicki dvovlasnik V

dvostruciti

mn.

dvostrukost, -o§6u s

kli

dvosjed dvosjek

dvosmjeran, -rna dvospolac, -lea, V

dvostupacni

dvorisni

dvorucni dvosedmicni dvosjecan >

dzilitnuti se

-l£e

> dvo-

dvopartijski

—

> dvo-

tup c ani

jd.

-iCe,

-ici

dvovlasnistvo dvovlas6e dvovrstan, -sna dvoznacan, -5na dvoznacnost, -o§6u dvozubac, -pea, V jd. -pee, G mn. -baca

dvostupcani dvotaktni dvotocje > dyotocka dvotocka DL jd. -ki, dvozupka DL jd. -ki, G mn. -caka dvotockas (traktor dvoG mn. -baka i -pki dvozican tockas)

D2 dzaba > dzabe dzabaluk mn -uci dzabe > b a d a v a,

dzapati (razg.)

besplatno, uzar lud, na dar *dzada > cesta Dzafer

dzak > vreca

(bot) *dzandrljiv

> >

dzelat -ici

n-

g iza dzanum > d u § o a!,

vo

> pakao > krvnik

dzemat (musl. vjerska op6ina)

r

j

cavrljati

dzem

C a nC a

t.i,

dzbun >zbun, grm *dzebana > stre-

dzehenem

grizav dzangrizav

oti-

*dzardin > d a r d i n dzaul (fiz.) dzavel jati > b r b 1 j a-

1 j i

dzamija; Begova dzamija dzamijski dzanarika DL jd.

>

mati, grabiti

m

sree moje!

dzemper dzenaza > sprovod dzentlmen dzentlmenski dzep o- dzepar dzeparac, -rca

dzeparica dzeparos >

dzepar

dzepic

dzepina dzepni dzepokradica

> dze-

par dzepovina dzersej (tkanina)

dzez dzezist

dzez -orkes tar, -tra

dzezva dzezvica dzida (kratko koplje)

>

*dzigerica j e t r pi u 6 a dziju-dzicu (Sport.) dzilit (koplje) dzilitati se dzilitnuti se

a,

*dzin

>

dzin

d

i

v,

goro-

a s dzin (irska rakija) s t

Dzingis-kan *dzinovski > d i v o vski, gorostasan dzip (automobil) Dzivo (ime)

—

*dozluci

dzokej dzokejski dzoker (kart.) dzombovit (neravan, o putu, livadi)

177

dzudas dzudo

>

dzumbus

gra

j

a,

vreva, zbrka dzungla

dzunka DL jd. -ki, G mn. -ki (kineska

Dzono (ime) Dzore (ime); Dzore Drzic

brodica)

D >nevjernik G mn.

dace, -eta dacic

daur(in) davao, davla,

dacki

davala davo, -ola davolak, -lka,

dak V jd. dace, mn. daka dakon dakonat

mn.

-Ice,

V

-lei

jd.

G

-laka

-ani,

prema Dakovo Dakovcanka DL G. mn. -ki

jd. -ki,

davolov davolski davolji *de gdj e dederan, -rna, v es e o, pripit dem, -a, mn. -ovi (dio

>

Dakovica (zem.) Dakovicanin mn. -ani, prema Dakovica Dakovicanka DL jd. -ki,

>

i

deram

> momak, mla-

derz

davolan, -a davolast davolce, -eta, zb. -cad ca dakonski davolcic dakovacki prema Dako- davolica davolicin vo davolic dakovati, dakujem

Dakovcanin mn.

> derdef

derma

> poslasti-

dakonija

derdefic

derdev

di6 Derzelez Alija dida > junak,

raz-

metljivac

dido, ra

dide

> junak,

zmetl j i vac

dikati,

-am

diknuti dilkos

> vjetrogo-

nja, obje§enjak dinduha > nauSnica dio (usklik) dipati dipiti

dipnuti, -nem (naglo skoHti) disnuti (naglo skociti)

disiti

dzem derma i derma, dogat (konj bijelac) dogln, -ina (dogat) derme dakovicki prema- DakoDenova > G e n o v a dogin prema dogo, doge, vica Dakovic; Duro Dakovi6 Denovijanin mn. -ani > dogi

G

mn.

(revolucionar), »Duro* Dakovic« (tvornica)

Dakovo Dakovstina (dakovatki kraj) Dalski, -koga

dardin

vo

j

dastvo

>

vrt,

orme); drugo je

derara,

-ki

Genovljani

Denovljanka DL jd. -ki, G mn. -ki > Genov1 j

a

nka

derdan derdancic

peri- derdap > brzica; Derdap (zem.) derdef

*dokej

> dzokej

don

(potplat) doniti

*dorati

> mijenjati,

za m j en j i va Dorde

ti

>

dornut napit dozluci, -uka, mn. m.

> naocale

r.

t

— egzorcizam

*dubar

178

> dubre > gnoj,

dubar, -bra

(zbirka

dubre, -eta

sama)

smece

*dule,

*dubrenica

> gnojni-

ca *dubriste

> gnojiSte,

smetiste

Vrazovih pje-

-eta

t a ne dulistan

> m e t a k,

> ruzicnjak

dumbir

(vrsta mirodije) Durdevac, -vca (zem.)

Durdevo durdevski durdic > durdica durdica (bot.); Durdica (ime)

Durdicin Duro, Dure

dubriti > gnojiti durdevacki Durmanec, -nca (zem.) *dubrivo > gnojivo Durdevcanin mn. -ani duturas Duka DL jd. Duki, V jd. Durdevcanka DL jd. -ki, duture > ujedno, po-

Duka Dukicin prema Dukica dul > r u z a dulabija (crvena slatka jabuka); Dulabije

G mn. -ki Durdevdan >

Durde-

vo durdevdanski d e v s ki

prijeko, jedno dr u gim

duvece, -6a duvegija >

> dur-

n

j

i

s

-ceta (jelo)

mladozezarucnik

a,

E krat. za Egejsko more (zem.) istok (engl. East), hrv. Egipat, Egipta (zem.)

E medunarodna stajnij

Egipcanin, mn. -ani Egipcanka DL jd. -ki, li mn. -ki pren. Eden egiptolog mn. -ozi

*ecim > hecim eda (vez., zast.); eda

Eden

(bibl.),

eden

Edhem

Ethem

i

Edinburg (zem.)

> samozivac egoistican > sebican egoisticki > sebican,

edinburski

Edipov kompleks

ed-memoar e-dur

EEG

krat. za elektroen-

seb icn o

> sebidno -zma > s e -

elektroi encefalografiju efeski prema Efez

egoisticno

Efez

egzaktan, -tna egzaktnost, -oscu

cefalogram

Efijalt

(grcki izdajica)

egoizam,

bi

cno s

efijaltski

egzaltacija

efijaltstvo

egzarh mn.

efikasnost, -oscu

>

u

s-

pjeSnost, djelo-

tvornost egalizacijski

G

egiptoloski egocentrican, -cna egocentricnost, -o§cu egoist sebicnjak,

(ime)

> izvrsna

vlast

kem. znak za ajn- egipatski

I;

i

egzekucijski

egzekutiva

egzeget egzegetika egzegeza egzekucija

egzekutivni > izvrsni egzekutor > izvr§itelj, krvnik

egzem

> p r m euzorak egzercir > vjezba *egzibici ja > ekshi-

egzemplar

b

i

ci

j

a

egzistencija egzistencijalist egzistencijalisticki

egzistencijalizam, egzistencijalni

>

-zma egzi-

stencijski egzistencijski egzistirati

-rsi

t

jd.

j

egzil

ti,

DL

i

rak,

-ici

ar

>postoja-

zivjeti, i

t

zivo-

i

egzogamija egzogen > vanjski egzorcist

egzorcizam, -zma

*egzorta

> ekshorta

egzorta

egzotermican, -cna egzotican, -cna egzoticnost, -oscu egzotika DL jd. -ici egzudat > eksudat

*eksercic > cavlic ekshibicija ekshibicijski ekshibicionist ekshibicionisticki

eh)

e

z

i

k v

a,

o d

j

e

eis (glaz.)

V

ekavac, -vca,

od-

k,

Eiffelov toranj

to,

ekcem

G

j a sn o eksplikacija

za

kardiogram

i

>

1

e k-

-ice,

mn.

DL -ici DL jd. -gi

i

-ozi

> pred-

gri j ac

ekonomicnost, -oscu jd.

-ici

> egzak-

tan ekscar > rascar ekscelencija > preuz-

vi§enost; Vasa Ekscelencija,

Njegova

Ekscelencija ekscentrican ekscentricnost, -oscu ekscerpt > ispisak, iz va dak eksces > i s p a d, i z-

gr ed ekselencija

lencija

a-

i

s

> izlazak,

tu p

za

1 j

>

r a s t e-

>

r a s

t

e-

ka

ekspanzija

eksponirati eksport i z v o z eksportni > izvozni ekspozej >izvjestaj,

>

ekspozicija ekspozit > izlozak ekspozitura i s p o st a va ekspres ekspresija ekspresionist ekspresionisticki ekspresionizam, -zma ekspresivan, -vna >

>

izrazajan

>

vlastenje eksperiment > p o k u s eksperimentalni > p o- espropri jator >

i

z-

i

z

vlastitelj

kus ni

> vjestak, strucnjak ekspertiza > v e s t aekspert

j

cenje ekspiracija ekspiratorni s a j ni

> izdisaj > z d i-

eksplicitan,

-tna

eksplicite c i tno

pri-

ekspresivnost, -oscu ekspresni ekspres-restoran eksproprijacija iz-

ekspedit ekspeditivan

ricit,

> eksce-

izlozak

kaz

ekspatrijacija ekspedicija ekspedicijski ekspedirati

nomski

DL

j

izra-

izlaganje,

ekspanzivan

ekonomican, -cna ekonomicki > eko-

ekrandzija *eksaktan

eksponat > eksponent

>

> raskralj > zastra-

ekspander z al j ka ekspanzer

-ici

ekonomika

o b

ristavanje

n j en j e ekskurzija ekskurzist eksodus

ekonomajzer

> >

eksploatacijski eksploatirati

ekskomunikacijski

eklipticki ekliptika

ekloga

c i-

bljivanje, isko-

izopcenje

tik jd.

i

> obja-

eksploatacija

ekshumirati ekskavator eksklamacija

elektro- ekskral j elektro- ekskurs

kardiografiju eklekticar e k eklekticki eklektik V

zr

snjavanje, tumacenje

snidbeni

ekskomunikacija

> egzem krat.

i

izrijekom,

ekskluzivan, -vna > izraekskluzivnost, -oscu bljivati, iskoriekskomunicirati > i z ostavati eksplozivnost, -oscu jd. -vce p ci t i

ekavka DL jd. -ki, mn. -ki i -vaka

EKG

>

mn. eha

r.)

(s.

j

>

eksplicitno

govor) sja trakavica ehkati, -am (uzvikivati ekshumacija

eho

179

ekshibicionizam, -zma p a- ekshorta (pouka, kratki eksplikativni

>

ehinokok mn. -ki

— eksteritorijalnost

i

>

e

k

s

p

v 1 a-

ushicen,

uznes en ekstaza

>

u

s

h

i t,

z a-

no s ekstenzivan, -vna ekstenzivnost, -oscu

iz- eksterijer

>vanj§ti-

na

jasan

>

>

eksproprirati s ti t i ekstatican >

1

i-

eksteritorijalan, -lna eksteritorijalnost, -oscu

eksterni > v a n j s k i ekstradicija > p r e d aj

Estonka

eksterni

180

izrucenje > preda-

a,

ekstradirati ti,

izruciti

elektrolitski

elektromotor

ekstrahirati > i z v 1 aCiti, izdvajati ekstrakcija

elektronicar elektronicki elektronika

ekstrakt okstra-profit

elektronka

dob

i

>

n a d-

i

> neo-

bicnost, nastraeksudat (med.)

Ekvador

(zem.)

V

Ekvadorac, -rca,

jd.

Ekvadorka,

DL

jd. -ki,

G

mn.

-ki ckvilibrij

ekvinocij > ekvinokci j ekvinokcij > ravno-

dnevnica elastican elasticnost, -oscu Eldorado, pren. i eldoraelejac, -jca,

V

jd. -jce

-nci

otmjenost

>

carov elektricarski elektricki

> elektri-

DL

jd.

DL

jd. -ici

eK'ktroakusticki elektroakuslika -ici

elektroanaliticki elektroanaliea

eJektrodinAmicki elektrodioftmika jd. -ici

DL

enzim

eolitski

elevacijski elipsoid eliptican, -cna elizejski; Elizejske pol jane. Elizejska palaca

(u Parizu) Elzas Elzasanin mn. -ani

DL

Elzasanka

mn.

jd. -ki,

-ki

i

tak embrin

eozoik mn. -ici (geol.) eozojski prema eozoik epicar epidijaskop epikureizam, -zma epikurejac, -jca

>

epilepticar pada c a r epilepticki epilog mn. -ozi epizodican, -cna epoha DL jd. -hi

Er hem. znak za emalj -rzi

> zame-

> zametak

> z anos a n, ushicen

emfatican, -cna

emigrantski emisijski emisioni

>emisijski emocionalan > e m o t iv a n

>

emporij > emu, emua

os

j

e 6 a-

trgovi§te (?nol.)

encim > e n endemican energetioar energetski

v i-

epohalnost, -o§cu

elzaski

emotivntut, -o§cu empiricar jd.

enklitican, -Cna enklitika DL jd. -ici enterijer interijer entuzijast (geol.) eolit (arheol.)

elementarnost, -os6u

emotivan j a n

i

enigmatski

>

jd. -ici

embrio, -ija

elegican, -cna elegicar elegicnost, -o§6u elektrican, -Cna elektricar elektricarev i elektri-

>

eocen

Emanuel embargo mn.

(fil.)

elegantnost, -o§cu

elektricni elektrika

-ici

jd. jd.

elektrotehnicar elektrotehnicki elektrotehnika

emajl

W.)

DL

elektrostaticki elektrostatika

G

do

n

DL DL

-ki

DL

-r£e

£

zagonetan

-ici

s t

elejski

Engleskinja enigmatican, -cna

elektroprivreda

t

ekstravagancija

no

energican, -cna energicnost, -o§6u Engleska DL jd. -koj engleski

elektroenergetski elektroindustrija clektroinsta later

z

i

m

erbij

erbij (kem.) erg mn. ergi (fiz.) Eritreja (zem.)

Ero, Ere erotican eroticar eroticki

> erotski embrion > zametak eroticnost, -oscu

erotika erotski

DL

jd. -ici

esejist

esejisticki jd. -ici esejistika estetican, -Cna

DL

> uku-

san, lijep esteticar

> estetski

esteticki estetski

Estonac, -nca, V jd. -nee Estonija (zem.)

Estonka

mn.

DL

-ki

jd. -ki,

G

ezoterican

estonski

eventualnost, -oscu euforican, -cna evidenticar euforija euhari- evidentnost, -o§cu euharisticki

estonski etatisticki

>

eterican etericnost, -o§cu

Ethem

i

s t

Edhem

s

i j

Euharistija euharistijski

eticar eticki

eukaliptus euklidovski

etika DL jd. -ici Etiopija (zem.)

eunuh

Gmn.

-usi

> etiopski

Etiopljanin Etiopljanka

mn. -ani

DL

jd.

-ki,

V

evolucijski evolucionirati

jd. -u§e,

mn.

> u§koplje-

etnogenetski

nik

evoluirati

Evrazija Evroazija

> Eurazija >

Eurazija

Euroazija

etnogeneza etno-park > e

Evropa

Euripid i

Evropa

europeizacija

prema

i

evropei-

europeizam, -zma, t

no1o

§-

Europa

i

evropeizacija i europeizacija

evropeizam, -zma,

zacija

park

evolucionist

evolucionizam

eunuski

Europa

i

Evropejac, -jca,

evropeizam

etruscanski

jd. -ki,

>

etrurski

ljanka europski

i

Eu kem. znak

za euroza Europa

DL

jd. -ki,

G

> Evrop-

> evrop-

Evropljanin mn. -ani, i Europljanin evropeiziEvropljanka DL jd. -ki,

europeizirati

i

rati

europejstina

i

evropej-

stina

evandelist evandelistar (obicno na automobi- evandelski i evandeoski lima) evandelje eufemisticki evandeoski eufonija evangelicki eufonijski evangelik mn. -ici pij; krat.

jd.

evropski

Eustahijeva cijev

etui, -ija

V

> Evroplja-

europij (kem.) Etrurac, -rca, V jd. -rce europijski nin prema europij Etrurija (pov.) Evropejka Europljanin mn. -ani, i Etrurka DL jd. -ki, G. mn. -ki Evropljanin mn. -ki 1 j aka Europljanka DL jd. -ki, etrurski evropejski G mn. -ki, i EvropEtruscanin mn. -ani ski

Etrurac Etruscanka DL G mn. -ki > Etrurka

i

europeizam -jce

>

>

evoluirati

eurazijski

-ki

etiopski etnicki etnik mn. -ici

ki

>

ocitost, ociglednost, ocevidnost

ki

etican

etiopijski

181

G

mn.

ljanka evropski

-ki,

i

i

Europ-

europski europeii

evropeizirati zirati

evropejstina stina

Ezop ezopovski ezoterican

i

europej-

t

Filipini

182

F f

f .) krat. za femininum (kao oznaka za zenski

rod u nekim rjecnici-

ma, hrv.

z); (glaz.)

tvrti ton Ijestvice

F

ce-

;

,

t

vor en j

>

falsifikat, -a !

glazbene

k

r

i

k

r

i

e

j

v o- ferijalka DL. mn. -ki v o-

tvorina falsifikator

znak za farad,

(fiz.)

>

f alsifikacija

(i

>

k

r

i

jd. -ki,

> tvornicki

f abricki

fabulisticki

> facuk

f acuk

>

fackati 1 o vi ti

hvatati,

>

facuk kopi1e faeton (ko&ija); Faeton (rait.)

*fah

>

s t r

u k a,

pretinac *f ahman > strucnj ak

tvoritelj > falset

fermij (kem.)

falzet

fesic

familijarnost, -oscu fanariot fanatican, -cna fanaticki fanaticnost, -oscu

feudalac, -lea,

fanatik jd. -iCe, mn. -ici fantastican, -cna ficfiric fantasticnost, -oscu fickati, -am fantazmagorican, -cna ficnuti farad (jedinica elektric- fico (automobil) noga kapaciteta, pre- ficuk mn. -uci,

falangisticki f alican, -cna

Fenicanka mn. -ki

mn. t

-gi

G

> nedosta-

> nedostajati,

man

j

ka ti

>

hvaliti falset (glaz.) *faliti

f alsif icirati t

-gi,

mana

a k,

faliti

DL. jd.

vo r i t i

>

se

ne

ni savez) figa jd. figi fijaker fijakeristicki fijasko s 1 o m,

DL

prop as fijuk

>

lazan

ako

>

vrsta mudila) falanga DL jd. -gi

ren,

ficuknuti

V

felah jd. -ase, mn. -asi (arapski seljak) felaski prema felah

feministicki Fenicija (pov.) f enic f en i k s Fenicanin mn. -ani

falinga

-am, zvizdati

ficukati,

—

feljton feljtoncic

> pokva-

>

Medunarodni nogomet-

feldmarsal

falacki falake, falaka (pov.,

duk

federalisticki

fazancic

>

viz

sklanja pise se i FIFA (krat. za Federation Internationale de FootAssociations ball

fatamorgana

Falacka (pov.)

z

fideist fideisticki Fifa, Fife;

fatalnost, -oscu

fakultetski *fala hvala

G

-ki fie (usklik)

fatalisticki

uka

jd. -ki,

mn.

fasistkinja

fakultet; Medicinski fakultet u Zagrebu, Fakultet ekonomskih na-

DL

feudalka

fasisticki

> Cinjeni-

jd. -Ice

feudalisticki

fizidaru Faradayu) farizej I -jem farizejski

stvaran

can,

V

feudalcev

ma

fajansa fajansni fakincic fakincina f aktican

>

pr azni ci

v o-

«

ferijalni; Ferijalni savez ferije, -ja (mn. z. r.)

j

Fahrenheit; (kern.) znak za fluor

G

DL

jd. -ki,

mn. -uci -ucem

fijukati,

filatelisticki

G

fenicki fenic-ptica (pjes., zast.)

> f eniks

fildzan fildzancic f ileki

>

1

apac

feniks (mit.)

filharmonicar filharmonija

fenomenalnost, -o§cu

filijala

feralic

c a Filip; Filip Makedonski, Filip IV. Lijepi filipika jd. -ici Filipini (zem.)

DL

k r i v o- feredza ferijalac, -lea,

> podruz-

ni

fenjercic fenjeric

V

jd. -Ice

i,

tripe

'

filipinski

—

Fuzinarka

183

mn.

frankovac, -vca -vce foneticar frankovacki f oneticki > fonetsk franjevac, -vca, fonetika DL jd. -ici -v5e fonetski franjevacki ford (auto); Ford (pre- franjevcev filozofija zime) filozof ski; Filozof ski fafrenetican, -cna folio, -ija, I -ijem,

filipinski; Filipinsko

otocje Filip-Jakov, -va (selo) filistar, -tra filozof; Konstantin Filozof

u Zadru

formalisticki formalnost, -oscu *fosgen > fozgen filtrir-papir Finac, Finca, V jd. Fince foto . kad u slozenicafinale, -la, mn. -li; cema znaci svjetlost, pise se zajedno: fotoketvrt-finale, polufinale f inane V jd. -nee, G mn. mija, fototerapija ., finanaca kad je kratica od fotofinancije, -ja (mn. z. r.) grafija, fotografski, pifinancijer se se s crticom: fotofinancijski aparat financirati foto-amater Finkinja (zena iz Finske) fotoamaterski finoca foto-aparat fotogenican, -cna Finska, DL Finskoj

kultet

filtar, -tra

.

fioka

DL

jd. -oci

>

Firentinac, -nca, V jd. -nee, mn. -naca

G

DL

Firentinka

jd. -ki,

G

mn. -ki firentinski ne

freska frkac

DL

jd. -ki

frkati, frcem frktati, frkcem

frontovac, -vca, -vce

frontovcev frontovka DL

mn.

foto-reportaza foto -reporter fotoreporterski foto-revija fototerapija

Marko

foaje, -ea,

mn.

frulac I -cim frulacica

Fruska gora (zem.)

Foca (zem.) Focak mn.

i

Foca-

nin

Focanin mn. -ani

Focanka DL mn. -ki focanski

jd. -ki,

G

jd. -ki,

> nogomet

funkcijski funkcionalan, -lna

DL

jd. -ki,

G

> funk-am

> pupa-

vac

naroda)

DL

volucija, -aci,

DL

funkcionar funkcionarka

-koj

francuski; francuska re-

-ei

G

frontovkin

fizionomija mn. -ki fjord mn. fjordovi funkcioner flamingo mn. -nzi (zool.) framason cionar flegmatican, -cna franacki funkcionirati, flegmaticnost, -oscu franak (novae); Franak, FNRJ krat. za Federativ-nka, -nci (pripadnik futac (zool.)

Francuska

jd. -ki,

-ki

*f udbal

frakcija frakcijski frakcionas

na Narodna Republika

jd.

fucija (vrsta bureta) fucijica fuckati, -am fucnuti, -nem

fra krat. za fratar; fra

Jugoslavija (pov.)

V

(vino)

fozgen

fizicar fiziolog mn. -ozi fizioloski

jd.

freneticki

Fruskogorka G mn. -ki

fototerapijski

*firnajs,

*firnajz

V

Fruskogorac, -rca, V jd. -rce (covjek iz Fruske gore); fruskogorac

fotokemija foto-klub foto-montaza fotomontazni

Firenca (zem.)

firnis;

.

fotografija

ladica

jd.

.

.

(zem.) finski

V

-iji

francusko-

-pruski rat

Francuskinja Franc uz V jd. -zu

futavac (zooL)

vac

> pupa-

futuristicki fuzija fuzionirati

Francuzov

Fuzinarac, -rca, -rce

frankopanski; Franko-

Fuzinarka

panska ulica

mn.

-ki

DL

V

jd.

jd. -ki,

G

184

—

g

Ges-dur

G V

g krat. za gram; g. krat. Gambijac, -jca, -jce za gospodin, godina (o. g.

— —

ove godine,

sk.

§kolska godina) Ga kern, znak za galij Gabrijel Gabrijela g.

DL

Gacka

jd.

-ki (zem.)

Gacka (gradic, prid. je gatacki) Gacko polje (zem.) gacac, -cca (zool.) Gacko,

Gacanin mn. -ani (6ovjek iz Gacka)

Gacanka DL jd. -ki, mn. -ki gace, -eta prema gad gacast z. r.)

gacesa; Gacesa (prezime) gacice

gacnik mn.

-ici

gadljivost, -oscu gadolinij gadost, -oscu gnuso-

> grdoba

ba, gadac gadati

gadenje prema gaditi gagricav Gajev; Gajeva ulica gajic *gajret

> pomoc;

Gajret (naziv ustanove gakati, gacem, gacuci galamdzija galanterijski galantnost, -oscu galebak, -pka, V jd. -pee,

mn.

-pci,

G

jd. -ki,

G

gambijski gangster ganuce

> jamstvo V

mn. -baka

Garcinka

DL

jd.

-ki,

G

mn.

-ki garcinski

garderobijer garderobijerka

DL

jd.

mn. -ki prema gariSte

garsonijera gatacki prema

DL

gdi, I

gdom)

gdica krat. za gospodica,

G

DL

gdice,

gdici, I

gdicom Ge znak za germanij gedzo

> prostak

gejzir gen. krat. za genitiv

gencijana (bot.) genealogija rodo-

> > rodo-

slo vl j e

G

-ki,

garisni

gdjeceg(a),

gdjecem(u), gdje6im(e) gdjetko, gdjekog(a), gdjekomu, gdjekom(e), gdjekim(e) gda krat. za gospoda (G gde,

ganutljivost, -oscu ganutost, -oscu garanci ja gar a vac, -vca, jd. -vce Garcin (zem.) Garcinac, -nca, V jd.

-n5e

G

gacan (golub, pijetao) gace, gaca (mn.

DL

Gambijka mn. -ki

gdjesto,

jd.

Gacko

genealoskl sl o vni generalicin general-major; general-majorov, general-majors ki

gatalac, -aoca, jd. -aoce, mn. -alaca

general -potpnkovnik

gavrancic gavranic gazdaricin

geneticki

G

V

mn.

V

general-potpukovnicki gatalacki gatalicin prema gatalica general-pukovnik V jd. -ice, mn. -ici; generalgatalinka DL jd. -ki i -ci, pukovnicki, generalG mn. -ki i -naka pukovnikov gataocev gatka DL jd. -ki, G mn. Generalski Stol (selo) generalstab -ki generalstabni gavcica (rib a)

Gd

genetika genetskl

kem. znak za gadoli-

nij

gdje; ne *gde ni *de

gdje bilo gdjegdje

galebic Galicija

gdjegod (negdje), gdje

galicijski galicast galicni

gdjekad(a) > k a gdjckakav, -kva

god

jd. -ice,

(bilo gdje) t

kad

-ici;

> genetskl

DL

jd.

-ici

genij genijalan, -lna genijalnost, -oscu

Genova Genovljanin mn. -ani Genovljanka DL jd. -ki,

G

mn.

-ki

genovski

galij (kem.) galijot

gdjekud

geofizicar geofizicki geofizika jd. -ici geoloski prema geologija germanij (kem.)

galimatijas Gambija (zem.)

gdje mu drago gdjeno

Ges-dur

gdjekamo gdjekoji

DL

germanisticki (glaz.)

geteovski

Goetheu) gipka;

komp.

gipkiji gibljivost, -o§cu

gibraltarski; Gibraltarsk tjesnac; Gibraltarska

vrata giljotina gimn. krat. za gimnazija

gimnasticar gimnasticar ka

G

mn.

DL jd.

-ki,

-ki

gimnasticki gimnastika DL jd. -ci gimnazij (vjezbaliste) gimnazija (srednja §ko-

Gimnazija Ljude-

la);

185

gljivicni

glazbenicki glazbenik V

glagoljati glagoljica (pismo) glagoljicki glagoljivost, -o§6u Glamoc (zem.)

geteovski (svojstven gibak,

—

mn.

Glamocanka DL jd. G mn. -ki glamocki; GlamoCko

i

-ki,

polje (zem.) glasac glasacica glasacki glasak, -ska, mn. -sci glasic

glasinacki

Glasinac Gaja, Klasicna glasnicki gimnazija u Zagrebu gimnazijalac, -lea, V jd. glasnik V

prema

vita

gimnazijalcev gimnazijalka DL

G

mn.

jd. -ki

-ki

zijalka

gimnazijski prema gimnazija gipkoca gipkost, -o§6u gitaristicki (glaz.)

glacalica glacalo

glacaonica glacar glacarica glacati

glad

-iCe,

mn.

glasovirac

gimnazijalski prema gimnazijalac i gimna-

G-kljuc

jd.

-ici

-Ice

(z. r.)

jd.

gladu

i

gladi (uz glad, m. r.) gladak, glatka, komp. gladi gladijator gladiola

gladnjenje prema gladnjeti gladnjeti, -dnim, -dnio,

-dnjela gladenje prema gladiti glagol glagoljas

glazbenost, -oscu glecer ledenjak gledalac, -aoca, jd.

>

Glamocak, -a, mn. -aci, Glamocanin Glamocanin mn. -ani

glasovitost, -o§6u glasenje prema glasiti glatka prema gladak glatko (pril.); komp. glade glatkoca

-ice,

jd.

-ici

V

-aoce gledalisni

gledaocev gledicija (hot.) gled, -i glezanj, -znja

gleznjaca glibnjaca glicinija (bot.) glisni prema glista

glodac glodavac, -vca, V jd. -vce glodva G mn. glodava i glodvi (vrsta breskve) glogic i glosfcic glogotati, -ocem glogovac, -vca, V jd.

-vce glogovaca glomaznost, -oscu glomotati, -ocem gloscic i glogic gluh; komp. glusi; ne

glatkonoska DL jd. -Sci, G mn. -nozaka *gluv glavacke > naglavce gluhac (biljka) glavaricin gluhac (gluh covjek, glavatac, glavaca (hot.) obicnije gluhak) glavatost, -oScu gluhak V jd. -ace, mn. glavcina -aci glavicast gluhoca glavicati se gluhonijem glavicica gluhonijemost, -oscu glavicina gluhonja glavic glumac, -mca, V jd. -mfce glavnicar glumacki glavnicav (hot.) glumcev glavoc (riba) glumcic glavocika (hot.) glumicin glavonoscev glumisni prema glumiste glavonozac, -o§ca, V jd. glupaca -osce glupacina glavosijek; Glavosijek glupak V jd. -ace, mn. sv. Ivana (vjer.) -aci glavosjeca glupastvo glavosjekovic glupost, -oscu glazba gljivicav glazbalo

gljivicni

gljivnjaca

186

gljivnjaca

gmizavac, -vca, V -vce gmizavost, -oscu

jd.

gorski

godovnjaca (svedarica) godenje prema goditi Goethe, Goethea (njem. pjesnik,

gnijezditi se

—

6it.

Ge-

Gete,

gomoljic gondolijer gonetati, -ecem gong mn. gongovi

gonic

tea)

Goetheov (ali geteovski) goniometar, -tra gnojisni prema gnojiSte Gogol j; Nikola j Vasilje- gora; Zagrebacka gora (Medvednica), Crna vic Gogolj gnojnjaca (zool.) Gora (zemlja) gnu, gnua, mn. gnuovi gojenac, -nca, V jd. -nee gorak, gorka; komp. (zool.) gojencad gnijezdo

gnusan, -sna

gojence, -eta, zb. -cad

gnjeciti, gnjececi gnjesti, gnjetem, gnjetuci

gojidba

gnjetac gnjeteliste (fazanerija) gnjeteo, -ela (fazan)

gnjev gnjevan, gnjevna gnjezdast gnjezdasce, -ca i -ceta, G mn. -asca i -a§aca

gnjezdimice gnjezdiste

gnjida gnjijenje prema gnjiti gnjiloca gnjil jenje prema gnjiljetl gnjiljeti, gnjilim gnjio, gnjila

gnjijem

go > gol god (pril.), pile se rastavljeno kad je naglasen (gdje god svagdje) sastavljeno ako je nenaglasen (gdjegod negdje) god. krat. za godina

—

—

(uz

g.)

prosinca),

(31.

Nova godina

sijecnja), dina (npr.

nova go1972. u

opreci prema staroj godini (1971.); godina-dvije, godinu-dvije

godinica-dvije, godini-

cu-dvije godisnjak V jd. -ace, mn. -aci; 20-godisnjak, dvadesetogodisnj ak godisnji

komp. goliji mn. golovi

prema godina

> goranin;

Goran (ime) Gorazdanin mn. -ani Gorazdanka DL jd. -ki, G mn. -ki

Gorazde, -da (s. r.) gorca (postajati gorak) golet, -i gorcika DL jd. -ici (bot.) golf ski; Golf ska struja gorcina (zem.) golgotski prema Golgota gorciti (biti gorak) Gordijev cvor golic gordijski cvor Golijat (ime); golijat gordost, -oscu > (velik i jak covjek) gorcati,

ponos, oholost

golijatski golijen, -i

golobrace, -eta golobradac, -aca, V jd. -ace golobradic golobrce, -eta golocijevka DL jd. -ki,

G

mn. -cjevaka

jevki (puika) goloca gologlavac, -vca, -vde gololedac, -ecca goloplec

V

i

-ci-

jd.

golosjemenjaca

godina; Stara godina 1.

gojiti gol, gola; gol, gola, (Sport)

gorci

*goran

mn. -daba

golac golemost, -oscu

gnjeviti se

gnjiti,

G

golubicica golubicin golubic golupce, -eta, zb. -cad golupcic goluzdravac, -vca, V jd.

-vce goljenica goljenicni goljenjaca

gore (na visini); gore-dolje, dolje-gore gorenje prema gorjeti gori, gora, gore (komp.

od zao) gorila (majmun); drugo je gorjela prema gorjeti

goriv (koji moze gorjeti); gorljiv (revan) gorjeti, gorim, goreci, gorio, gorjela Gorki, Gorkoga gornji; Gornji grad (dio Zagreba), Gornja Stubica (mjesto) gornja

Bosna gornjogradski gornjostubicki gornjovilicni gorocvijece gorocvijet

goropadnik

mn.

V

jd. -ice,

-ici

gombac

goropadnost, -oscu gorosjeca

gombacki

gorski; Gorski kotar;

gomoljaca

Gorski vijenac

—

gorstadki

gorstacki goruci (prid.) gorusicin gorusicni gosp. krat. za gospodin,

Gospa (Majka Bozja); Velika Gospa, Mala Gospa (blagdani) gospar; gospar Luksa,

gospara Lukse gosparev i gosparov Gospic (zem.) Gospicanin mn. -ani

DL

Gospicanka G mn. -ki

> govor-

govorljivost, -oscu

V

jd. -ice,

gozba G mn. gozbi i gozba grabancijas; MatijaS Grabancijas dijak grabic

G

V

jd.

mn. -ilaca prema grabi-

lica

gospodarev grabljac

i

G

mn.

-icna,

Gospodin (Bog) Gospodnji (u crkv.

grabljacica grabljivost, -oscu gracilnost, -oscu

jd. -icni

jezi-

ku) gospodski

gospodstvo G mn. -stva gospoda gospodica gospodicin gospoja > gospoda

graciozan, -zna gracioznost, -oscu

Gracac, Gracaca (zem.) gracacki prema Gracac Gracackinja (zena iz Gracaca) Gracanac, -nca, V jd. -nee (6ovjek iz Gracana) Gracani (mn. m. r.

gostionica gostionicar gostionicarka DL jd. -ki, zem.) mn. -ki Gracanica (zem.) gostionicica gracanicki gostionicki Gracanin mn. -ani (cogostoljubivost, -oscu vjek iz Gracaca)

G

gostoprimac, -mca,

V jd.

-mce gosca G mn. gosca goscenje prema gostiti

Got mn. Goti; Istocni Goti, Zapadni Goti goticki

gotika

gracanski prema Gracani gradac > gradic; Gradac, Graca (zem.) gradacac > g r a d icak; Gradacac, -cca (zem.)

DL

Gradacanin mn. -ani (covjek iz Gradacca)

jd. -ici

Gotovcev gotovost, -o§6u

pravnost

>

p

r i-

gotski govece, -eta

govedarev

i

govedaricin

govedarov

mn. -nata

gradilisni

G

govornicki govornistvo

gospodarov grabilicki

i

G

gradijent

Gradiscanin mn. -ani (covjek iz Gradiske) mn. Gradiscanka DL jd. -ki,

-ici

grabilac, -ioca,

gospodaricin

187

(?neteo.)

nik

-ioce,

gospodarov gospodicna

govedarev

grabezljivost, -oscu

jd. -ki,

gospicki

gospodarev

i

govedi govordzija

govornik

i'g.

DL

govedarov

Grahovljanin

gradacki prema gradacac, Gradac, Graz Gradascevic; Husein-beg Gradascevir* gradic gradicak, -cka, mn. -5ci

mn. -ki (zena iz Gradiske) Gradiscanac, -nca, V jd. -nee (tovjek iz GradiSca)

Gradiscanka

G

mn.

DL

jd. -ki,

-ki (zena iz

Graditea) gradiscanski; gradiscanski Hrvati Gradisce (u Austriji) Gradiska DL jd. -ski (i -sci); Nova Gradiska, Stara Gradiska gradiski prema Gradi§ka Gradiste (selo) gradonacelnik V jd. -ice,

mn.

-ici

gradski gradual an, -lna graduirati

grada gradance, -eta, zb. -cad gr ad an in mn. -ani

gradanka DL jd. mn. -ki gradanskopravni

-ki,

G

gradenje prema graditi gradevina gradevinar gradevinarev i gradevinarov gradevinarstvo gradevni graficar graficarev

i

graficarov

graficki grafoloski

grah grahorast grahorica grahoricin

grahov grahoviste

Grahovljanin mn.

prema Grahovo

-ani,

Grahovljanka

188

Grahovljanka G mn. -ki

Grahovo

DL jd.

-ki,

—

grosic

grdevacki

Grdevcanin mn. -ani Grdevcanka DL jd. -ki, G mn. -ki

(zem.)

grahovski grakati, gracem, graSuci Gregorijanec, -nca, V jd. -nee, G mn. -naca graktati, grakcem, gregorijanski (npr. kagrakcuci lendar, koral) gramaticar grama ticarka DL jd. -ki, gremij (zbor, odbor, skup) G mn. -ki grepkati gramaticki grepsti, grebem, grebu6i, gramatika DL jd. -ici grebao, grebla, greben gramofon gresan, -sna gramziv gresic gramzivost, -oscu greska (pogreSka) grancica gresnica grandiozan, -zna gresnicin grandioznost, -oscu granican, -cni granicar granicarka DL

mn.

gresnicki gresnik V jd. -ice, mn. jd. -ki,

G

-ki

granicarev i granicarov granicarski graniciti

granuce prema granuti

-ici

gresnikov gresnost, -oscu Girga, Gfge, DL Grgi grgec

jd.

grgljaca

grasak, -§ka, mn. -§ci gravira gravitacijski

Gfgo, Gfge, DL jd. Gf gi grgotati, -ocem, grgoci, grgocuci Graz (zem.) Grgur; Grgur Ninski grbaca grbavac, -vca, V jd. -vce grgutati, -ucem, grguci, grgucuci grbavcev gric (brezuljak); Gric grbavicin prema grba(dio Zagreba) vica grijac grbavicki prema Grbagrijacica grijaci (prid.) grijalica grijalo grijaonica grijati, grijem, grij grijeh V jd. grijese, mn. grijesi (ne grijehovi) grijesak, -Ska, mn. -§ci

vica (zem.) grbaviti grbavljenje grbavost, -oscu grc mn. grcevi Grce, -eta, zb. -cad grcevit grcevitost, -o§6u grciti, grCe6i Grcka DL jd. -koj grcki grd; komp. grdi grditi,

grijesiti

gris (krupica) griskati griz mn. grizovi (ugriz) grizak, griska

grden -dim

grdjeti,

grdenje prema

grizenje grdjeti griznja Grdevac, -vca (selo); Ve- grk; komp. grci (gorak) liki Grdevac Grk V jd. Gr6e, mn. Grci grd.iti

i

grkokatolicki grkokatolik grkokatolikinja grkost, -o§cu grlatost, -o§cu grlce,

G

grlca,

mn.

grlaca grlicica grlicic grlicin grlicji

grlic

grlosjeca

Grmec

I jd.

Grmecom

(zem.)

grmecak, -cka, mn. -Cci grmicak, -6ka, mn. -£ci grmic grmjeti, grmim, grmeci, grmio, grmjela Grmoscica (zem.) *grncar > 1 o n 6 a r grnjaca grobak, gropka, V jd. gropce, mn. gropci,

G

mn. grobaka grobarev

i

grobarov

grobaricin

grobarov

i

grobarev

grobic grobisni grobljanski grobnicki; Grobnicko polje giroce (6it. gr'oce)

>

grlce groficin grofic grohnuti,

-nem

grohot grohotan, -tna grohotati, -ocem, -ocuci

Grohote (mn.

z. r.,

zem.) grohotnuti, groktati,

-nem -kcem

gromaca gromkost, -oscu

gromovnik mn. -ici grosic

V

jd.

-ice,

groteska

DL jd. -ski i G mn. -saka -ski

groteska -sci,

i

groteskan, -skna grotesknost, -oscu grozdic

grub) grubljenje prema grubiti i grubjeti

gruboca grubost, -oscu gruhati, gruvati grumecak, -cka, mn.

>

-cci

-Cci jd.

mn. -ki

-nem

grustiti se, -i se

gruscenje prema grustiti

prema Gruz

Gruzi.ja (zem.)

Gruzijac, -jca,

Gruzijka

DL

V

jd.

jd. -ki,

mn. -ki gruzijski

Guatemala (glavni grad Gvatemale)

c

s t

i

e r-

gustiozan, -zna u kusan

>

-ici

gustjeti, -tim, gustio, gustjela (postajati

gust)

gudenje prema gudjeti gugukati, -ucem, guguci, gugucuci gugutati, -ucem, gugu6i, gugu6uci gujavicin gukati, gucem, gudi,

gucuci

gustoca gusavost, -o§cu guscad (zb. od gusce)

guscak guscar jd.

> gusinjak V

gumijevac, -vca gundalo gundati

-re

jd.

-rem

i

i

-ru, I

-rom

guscarica gusce, -eta, zb. gu§ci6i i ffns^ad giiscetina (gusje meso); guscetina (velika

puska) guscevina

gulascic

>

giisce-

tina guscica

> gusji Gupcev prema Gubec; Gupceva buna; Gupce- guscenje prema gustiti gustjeti va lipa; Gupceva zviguscji

jezda (trg u Zagrebu) gurikati, -icem

gusjenica gusjenicar gusjenicin n icj

i

gusci; komp. od gust gusteraca (ilijezda) gusteracni

gustericin

>

gu

s

j

e-

i

guska DL jd. -sci G mn. gusaka -jce

G

>

na

gustiti (diniti gustim)

gusjenicji gusji

se

gruski

V Gupce

gudaci (prid.)

grubiti (diniti grubim) grubjeti, -bim, grubio, grubjela (postajati

grunuti,

-v6e gustijerna

jd.

gudjeti, gudim, gude6i, gudio, gudjela

grubisnopoljski

DL

V

189

gusomaca (bot.) gust; komp. gusci

jd.

gudac gudacki

Grubisno Polje (zem.)

G

gupce gubavac, -vca,

gubicast gubicetina gubicica gubitak, -tka, mn.

grozdani (npr. §ecer) grozde grozdica grtati, grcem, grcuci grub; Jcomp. grublji grubahan, -hna grubijan

-ki,

V

gubac, gupca,

Gubec, Gupca,

groznicavost, -oscu groznicni

gruntovnicar gruntovnicarka

gvozde

gubavost, -o§cu

groznicav

grumencic grumicak, -cka, mn.

—

gutaperka gvardijan

DL

jd. -ki

Gvatemala (driava) Gvineja (zem.) i

guskin guslac guslacica guslacki guslarev i guslarov

-ski,

Gvinejac, -jca,

Gvinejka mn. -ki gvinejski; zaljev

DL

V

jd. -j5e

jd. -ki,

G vine

j

G

ski

gvozde (zamka, oruZje, okovi, inade zeljezo)

a

ha

190

—

hipohondar

H ha

krat. za

habati,

ham

hektar

-am

Habdelic habilitacija habilitacijski

V

Habsburg

m

jd. -rze,

mn. hamburski prema

Habsburgovac, -vca,

V

hametice

> ametice

Han-Pijesak (ime

Hadzi-Lojo hadzija (muslimanski

handzar

mjesta)

DL

Haiti

jd.

Haiti ju

haitijski haj! (usklik) hajati, hajem, haj uci (mariti) hajd(e), haj demo, hajdete

hajducina hajduciti se

hajducki

hajduk

V jd.

-u£e,

mn.

hajdustvo hajka DL

jd. hajci,

G

mn. hajki

harambasa

harfistica *haris aris

>

harmonika DL jd. hasna > k o r i s t

-ici

> koristiti

hasniti

*hat

-am

>

a

t

Havaji (otocje) havajski; havajska

hak (dah)

V

hidrostaticki

higijena

havarija

hijena

hazard

hijeroglif

halal (blagoslov)

H-dur

halav Haldeja i Kaldeja *halka > alka halo (na telefonu) haluga halva

hebrejski

halvadzija

hektolitar, -tra

haljetak, -tka, haljeci haljina

mn.

(glaz.)

hegemonist hegemonisticki heksaedar, -dra heksametar, -tra

Helen (Grk) helikopter, -tera heliocentrican, -cna

1

a

hicenje prema hitjeti hidraulican, -cna hidraulika DL jd. -ici hidrogenij

halabuciti jd. -uci

er ge

hermetican, -cna heroina heroizam, -zma heroj V jd. heroju herojstvo

hihotati,

havana

mn.

heriti se

Havana

(grad); (vrsta cigara)

jd. -ice,

>

hergela

haknuti hala (dvorana)

DL

jd. -ki,

hereza

gitara

halabuka

DL

-ici

hakam

hakati,

mn.

Herceg-Novi G jd. Herceg-Novog Hercegovac G jd. -vca,

heretik

haran, -rna (zahvalan) harati, haram, harajuci harciti, harceci (trositi) harfa

hasura

hajkac

V jd. -ice V jd. -eze,

Hercegovka

harmonican, -cna

(Sportsko druStvo)

Henrik

jd.

harlekin

-uci

Hajduk

hajkati,

G

(suljevi, bolest

izlaznog crijeva)

G

haraca (glamn. -ki varina, namet, porez) hercegovski > herce*harac G jd. harca > govacki hereditaran, -rna trosak haraciti heretican, -cna harac

hadzinica hagiografija

hemoroidi

V jd. -vce hercegovacki Hercegovina

hanuma haps (zatvor) hapsiti

hodocasnik) hadzijski

Helsinki j

-ezi

-ovce habsburski jd.

jd.

(zem.)

herceg

Hamburg

-rzi

G

Helsinki

hamajlija (zapis) hamajlijica urn. od hamajlija *hambar > a b a r

(derati)

hihocem,

hihocu6i hijat (zijev)

Hilandar hiljada

> tisuca

himba himben himera hiniti

hip hiperprodukcija hipnoza

hipodrom hipohondar, -dra

hipokoristik

—

hrptenjaca

hipokoristik mn. -ici

hodocastiti, hodocastim,

hipoteka DL hipotenuza

hodocascah hodocasce

jd. -eci

hipotetican, -cna

hipoteza hir mn. hiri i hirovi histerican, -cna historicar povje-

>

snifiar historija povijest histori jski povij e sni historiografija hitac jd. hica, mn. hici

>

>

G

hitar, hitra hitati (bacati) hititi (baciti) hitjeti, hitim,

hicah,

hitio, hitjela (zuriti se)

hitnja hitroca hitroprelja hi krat. za hektolitar hlace

hlad hladionica

hladnim) hladnoca hladnjak mn. -njaci hladnjeti, hladnim,

hladiti (6initi

hladnjah, hladnio, hladnjela (postajati hladan) hladahan, -hna

hladan hladenje prema hladiti hlaptjeti, hlapim (ispa-

191

V

hranjenik

jd. -ice,

mn.

-ici

hodulje mn. z. r. hodza; spaja se crticom s osobnim imenom: Nasredin-hodza

hranjenje prema hraniti hranjiv hranjivost, -o§cu

hrapav

hohstapler

hrapavjeti, hrapavim, hrapavio, hrapavjela

hohstaplirati hoj!

hrast

hokej hokejas

hrastic hrasticak, -cka,

hokus-pokus

hrastovaca hrbat G jd. hrpta hrcak G jd. hrfika, mn.

hrapav)

(postajati

> Nizozems ka holandski > nizoz emski

Holandija

mn.

hrcci

homeopatican, -cna

hrda i rda hrdav i rdav

Homer ne *Omir

Hreljin (mjesto)

homogen

hren

homoseksualac, -lea

Hongkong

(grad)

-cci

hrestomatija hrid

hongkonski; hongkonska hridovka > ridovka hripati, hripam, hripagripa juci *hor > kor, zbor hripavac, -vca hora (pravi 6as, pravo hriputati, hripucem vrijeme) Horacije (rimski pjesnik) hriputljiv horan, -rna hrisovulj(a) horizont > o b z o r horizontalan > vodora v a n hotelijer hotice

>

h

t j

e t

> krsca-

n in

> zantema

*hrizantema

kri-

hrkac (onaj koji hrce) hrkanje hrkati, hrcem, hrcuci hrknuti

hotimice hotimican, -cna hotjeti

*hriscanin

i

hrabar, -bra

hrliti

hrabriti

Hrmanj

hlepiti

hrabrost

hlijev mn. hljevovi *hlor k1or hljeb (oblik kruha, npr.

hracak

(ime samostana) hrom (koji hramlje) *hrom > k r o (kem.)

ravati se, vjetriti)

>

pet hljebova kruha) hljepcic

hljevina uv. od hlijev

G

jd.

hracka,

mn. hrafcci Hradcani (dio Praga) hrakati, hracem hraknuti hramati, hramljem, hramljuci

jd.

m

*hronika > kronika hronologija > kronoj

a

*hronometar

hmelj hobotnica (zool.) hocenje od hotjeti

hrana

hropac, -pea

hranic

hroptati,

hoces-neces

hranilac, -ioca,

hod

-ioce,

G

hodam, hodajuci hranitelj hodocasnik mn. -ici hraniti

hodati,

mn.

V

jd.

-ilaca

Hrmnja

hromoca

logi

hram

G

me t ar

> krono-

hropcem,

hropcuci

hrpa hrptenica hrptenjaca

hrsak

192

G

hrsak

hrskati,

hrska

jd.

-am

hrskavica hrskavican, -cna hrsus (lupez) hrt mn. hrtovi (vrsta psa)

Hrtkovci

G

mn. -ovaca

— Hz

htijenje prema htjeti htjednuti, htjednem htjeti,

hocu

(enkl. cu, nij. necu), htjeh, htje-

doh, hote6i

i

htijudi,

htio, htjela, htjevsi

huckati hucati, hucim, huceci

(zem.)

hud; komp. hudi hrtkovacki -previa hudjeti, hudim, hudah, Hrtkovci hudio, hudjela (postahrupiti jati hud) hruskati, hruskam hudenje prema hudjeti hrust hudi komp. od hud hrvac i rvaC hugenot Hrvacanin mn. -ani hrvacenje prema hrvatiti hujati, hujim, hujeci huk hrvanje i rvanje prema hrvati se

i

rvati se

huka

DL jd.

huci

Hrvat

hukac

Hrvatica

hukati, hucem, huceci

hrvati se

i rvati se huknuti Hrvatska; Socijalisticka huktati, hukcem, hukRepublika Hrvatska cuci hrvatski hula Hrvatski Leskovac hulitelj

(mjesto)

huliti

Hrvatsko narodno kaza- hulnik liste

V

jd. -i5e,

-ici

Hrvatsko primorje Hrvatsko zagorje

hulja huljenje od huliti

hrvatstvo (svojstvo) Hrvatstvo (zajednica Hrvata)

hum

Hrvoje hrzati

mn.

i

rzati

Hum

(zem.)

humak, humka, mn. humci humanist

humanisticki

humanizam, -zma humanost, -oscu humcic hunjavica hurija (dienetska, rajska Ijepotica)

Husein; Husein-beg

Jana Husa) huskac huskacki huskati, hu§kam,

husit (pristasa

huskaju6i hvala hvalevrijedan hvalitelj hvalisati se, hvalisem se

hvalisav hvalisavac, -vca,

V

jd.

-vce hvalospjev

Hvar Hvaranin mn. Hvarani hvarski prema Hvar; Hvarski kanal (zem.) hvat hvataljka

G

mn.

DL

jd.

-ljci,

-ljki

hvatanje prema hvatati hvatati, hvatam, hvataju6i hvatiti (slagati u hvatove)

hvoja (grana) krat. za here

Hz

(el.)

—

iako

informacijski

193

iako (vez.) ib. krat. za ibidem (na istom mjestu) Ibrahim (ime) ibricic urn. od ibrik Ibsen (norveSki pjesnik) Icanin (stanovnik Ike)

ijedan (ikakav, ikoji, ali: i jedan i drugi) ijek. krat. za ijekavski ijekavac, -vca ijekavica

Icici (zem.)

ijekavski ijekavstina ik. krat. za ikavski

iciji

ijekavka

mn.

DL

jd. -ki,

G

-ki

idealan, -lna

ikakov

ikamo

idealizam, -zma ideja identican (isti, istovjetan) identifikacija ideologija ideoloski

ikoji

idilican,

-cna

i

drugi,

i

iducega

i?dje

ignorancija igrac igracica

igracka DL jd. -£ki, mn. -caka igracnica

ih!

ihtiol

ihtiologija ihtioloski

ilicki

i

incun (riba) indeks Indiana (drzava u

ikuda

prema

ilidza

Ilica (toplice); Ilidza

um. od

Ame-

rici)

indigo, -ga; indigo-papir

Indija Indijac G jd. Indijca, V (stanovnik Ilirika) jd. Indijce ilirac (pripadnik ilirskog Indijanac, -nca, V jd. pokreta) -n6e ilirizam, -zma indijanski od Indijanac ilovaca Ilija

indijski od Indija; Indijski ocean

iluzija iluzionist iluzionisticki

i^licar iglicast

igrokaz

ikud

inace inacica inacenje prema inatiti se inat (prkos) incident

Ilir

igda

igraci (prid.)

-vce

ikoliko ikricav

Ilijica

drugo iduci,

jd.

(zem.) Ilijada

idiom idiot idol i dr. krat. za

V

i

am

> ikakav

ikavac, -vca,

imperijalizam, -zma > uvoz importirati > u v o z i t impresario, -rija impresija > u t i s a k, doj

impresionizam, -zma improvizacija impuls imucan, -cna imutak, -tka, mn. -uci

icindija

idealist idealisticki

imperijalisticki

import

idem, idah, iduci i ikindija (popo- ikad i ikada dnevna muslimanska ikakav, -kva ikaki molitva) ikako ideal ici,

imperfektan, -tna imperfektivan, -vna imperij

G

individualizam,

-zma

individuum, -duuma imalac imaoca, V jd. imaoce, G mn. imalaca indoevropski i indoeuropski imati, imam i imadem indukcija (nij. nemam) imajuci

imendan

indukcijski

imenican, -Cna imenicki imetak, -tka, mn. imeci

industrijalac, -lea, -Ice industrijalizacija industrijski

Imocanin mn. Imocani Imocanka DL jd. -nki, mn. -nki

Imotski (mjesto) imotski (prid.) -U (zavrsetak tudih ime- imovnik mn. imovnici nica: teritorij, kriterij, (popis imovine) ali: gimnazija, stipen- imperativ dija) imperfekt

G

V

jd.

Indija (selo u Srijemu)

infaman,

-mna

infarkt infekciozan, -zna (zarazan) iflacija

informacija informacijski

v

—

ing.

194

ispjeniti se

usvojena medunarodna kratica za inzenjer (prema fr. inge-

iscjepkati, -am iscrpljiv iscrpljivati

nieur)

iscrpsti,

ing.

(podetno slovo)

inicijal

iscrpem

iscrtkati

inicijativa

iscuriti

inkognito (nepoznat) inkompatibilan, -lna

iscvjetati

n

espo

>

j i

inorodac, inoroca inovjerac, -rca, V jd. -r£e inovjeran, -rna

DL

inovjerka

G

mn.

-ki,

jd.

-ki

inozemac, inspektor

-mca

iseliti

iseljenicki iseljenik,

V

mn.

isheriti (se) ishladiti (se) ishlapiti ishlapjelost, -oscu

ishod ishodati se

insuficijencija Interijer

ishodiste ishoditi

interoacionalan, -lna

ishodenje

internist internisticki

ishrakati,

jd.

intervjua

DL

>

stlci j ski inzistirati inz. krat. za inzenjer iole

isceriti iscijediti,

iscijedim, iscijeden

iscijeliti (izlije6iti) iscijeljeti (izlijetiti se)

iscijepam,

iscijepan iscjedivati, iscjedujem iscjelivati (izljubiti)

prerna

isci-

prema

isijecem prez.

od

iscjeljiv

isjeci

isisem

isitniti

(svr. prema ns. isijecati) isjeckati, isjeckam isjecak, -cka, mn. -cci

isjecati

Jsjeci,

isijefiem

iskaliti

iskamciti iskandzijati

-njujem

(pril.)

iskraj (prij.) iskrciti iskretati, iskrhati,

iskrecem iskrham

iskricav iskuhati iskupljati iskusan, -sna i si. krat. za i slicno

islam Island (zem.) islandski Islandanin mn. -ani *isljednik

zite

>

istra-

1 j

Ismail (ime)

Ismet (ime) ismijati (se) ismijavati isparivati ispasti

ispastanje

iskasljati

i§tem

ispastati

ispecem

iskazivati

ispeci,

iskaznica

ispicutura

iskeciti iskihati

ispijevati (ns. ispjevati) ispirac ispitivac ispitivacki ispitivati ispjeniti se

iskihnuti

iskipim

iskicen isklicati, isklicem iskliznuce iskititi,

(lijeciti; ns. svr. iscijeliti)

svr.

isijevati isipati isisati,

-scujem

iskrcenje

ishrskam

isijecati (ns. isjecati)

iskipjeti,

jeliti

prema

ishoditi

ishracem

ishrskati,

iskati,

scjeljivati

iskosa

prema

iskor-

iskorijenjenost, -oscu iskoristiti, iskoristen iskoriscivati, iskorjenitelj iskorjenjivati,

isjek mn. isjeci iskackati iskakati

ionizacija ironican, -cna

iscjeljenje

iskorijeniti (ali: jenjivati)

ishrana

intervjuirati jd. -gi intriga intuicija intuitivan invalidski investicija investicijski inveinvesticioni

iscijeniti iscijepati,

iskoncati iskopcati iskopnjeti

isfuckati

instrument

G

iskolciti

jd. -ice,

-ici

ishlapljiv

instrukcija

intervju

iskliznuti iskljucati iskljucan, -cna iskljuciti iskljnciv iskljucivati, -cujem iskobeciti iskociti iskolaciti

prema

svr.

ispjevati

ispjevati (svr.)

-6ujem

isplacivati,

isplahnuti

isplacem

isplakati.

isplatim,

isplatiti,

isplacen isplatni ispletati, isplecem ispliciti se (dobiti

isfcekati

istjerati istjerivati istkati i izatkati

isprekrizati isprekrstati ispremetati, ispremecem ispremijesati isprepletati, ispreplecem ispresijecati, ispresije-

istocan, -cna

>

ispli-

ispricnica

ispodvlaciti ispolac, ispolca ispolijevati *ispoljavati (se) le a z i v a t i (s e), ocitovati (se)

>

po-

ispomoc

isprijeka (sa strane) isprika DL jd. isprici ispripovijedati (ali: ispripovjediti) ispripovjediti (ali: ispripovijedati) isprosijecati,

isprosije-

cam

ispoprijeciti

isporazbolijevati se isporedivati isporuciti izruciti

>

isprosjaciti isprovlaciti isprovrcivati,

em

isprozebati isprozepsti, isprozebem isprsavati se i isprsivati se

isprva

> povijest

istosmjeran, -rna istostranican, -cna

istovarivac istovjerac, -rca istovjetan, -tna

istovremen

(pril.)

G

DL

istrcati

istrcavati istrebljiv istrebljivati

istrgnuce istrijebiti,

ispunjiv ispunjivati vati

istrti,

istrijebim, istrijebljen

istrijezniti i

ispimja-

istarem

ispupcina

istrunuti

ispupciti se ispustati

istuci,

jd. -ice,

-ici

ispracaj ispracati

> istaknuti

istuSem

istupiti

(1.

tupim,

istacem istancan, -ana istancati, istancam isteci, istecem

istakati,

isukati,

isticem (ns.

isusiti

ispravljac

istijestiti

isuti

ispraznim, ispraznjen ispraznjavati i ispraz-

istinoljubiv istisnuce

iscackati

isprazniti,

njivati

istjecati,

prema

istaknuti)

istjecem svr.

udiniti sto izici iz

(ns.

isteci)

isufem

Isukrst isusovac, -vca isusovacki

istina (pril.)

svr.

2.

isturciti

isticati,

prema

istrem

istumaciti

isperem ispravak mn. ispravci ispravan, -vna isprati,

i

istruliti

ispovjediti

mn.

-ki,

-ki istrazivac

isprvican, -cna ispuhati, ispu§em ispimjavati i ispunjivati

istaci

jd.

mn.

ispovjedaonica ispovjedni ispovjednicki ispovjednik V

-ace,

-ici

*istorija

Istranka - cu j

isposijecati

G

jd.

mn. -aci

istoznacan, -cna istoznacnica

isposnicki isposudivati ispovijed I jd. ispovijedu i ispovijedi ispovijedalac jd. ispovijedaoca, mn. ispovijedalaca ispovijedati ispovijest I jd. ispovijescu i ispovijesti

G

V

istoenjak

mn.

isprijeciti

(pril.)

istocni istoenjacki

(strana svijeta); Istok (istoHne zemlje i narodi) istokracan, -cna istomisljenik V jd. -ice,

ispri£ati ispricavati

(prij.)

ispodmukla

istociti

istok

isprevracati

jeviti

195

ispred (prij.) ispregradivati ispreko (prij.)

cam

plikove) isplijeviti ispljeti

ispod

—

i

izasuti

iscasiti iscehati,

iscekati

isceham

reda)

196

iscekivati isceprkati,

isceprkam

i§ce§em

iscesljati

isceznuce

(ns.

prema

svr. izdjeljati) izdjeljivati (ns. svr. izdijeliti)

prema

izdjenuti

bijelio,

iscinjam

iscinjati,

isciscen

iscitati

iscuditi se

iscudavati se i iscudivati se, -dujem se iscupati iscuskati

isetam i§ibam

izbijelim, izbijeljela

iz-

G

isunjati se Italija

Tali j an,

(ali:

talijanski) itd. krat. za i tako dalje itko ikoga

G

ivan-cvijet ivancica Ivancica (zem.) Ivanic-Grad (mjesto)

Ivanic-Grada

ivanicgradski

i

izbjegavati izbjeglica

izdubem,

izdupsti,

izginuce

izbjegnuti izbjeziv

izgladniti (udiniti

izblebecem

Ho

izgladnjelost, -o§6u izgladnjeti (postati

gladan)

izblijedjeti (postati blijed) izbliza (pril.) izblize (pril.) izbljedivati

izgnati

izbocina

izgradivati

izbociti izboljeti

izgrepsti,

izborniSki

izgrmjeti se

izbrati i izabrati izbrisiv

izgrtati,

izagnati

i

izgnjeciti izgorjelica

izgorjelina

izgorim

izgorjeti,

izgrebem

izgrijati

izbrocine (izbuljiti,

izgrdem

izgruhati npr.

va t izici,

o5i)

>

izjedipogaca izjednaciti izjednacivati,

izaci,

izdajica izdajicin izdajnicki izdajnistvo

izadjeti,

izdaleka

G

mn.

jd.

iverka,

iverci

ivercic izabrati

izbrati

i

izadem izadjenem izadrijeti, izadrem izagnati

izakako

izgnati post

i

>

kad izamljeti

izmljeti

izasijeCem

izasjeci,

izasuti

i

i

isuti

izatkati i istkati izazivac izazeti i izeti izazimati i izimati izbeciti

izjedem,

izjesti,

mn.

izdaci

izdavac izdavacki izdavalacki izdavati, izdajem izdavna (pril.) i

izjeo,

izjela

(pril.)

izdazditi se se

-cujem

izjelica

izdatak, -tka, o,

z g r u-

izidem izjasem

izdahnu6e

van -pi an in a

i

i

izdahnuti

I

koga

gladnim)

izjahati,

iverak

iz-

duben

izbjeglicki

izbuciti

ivanicki

izdrem, izdro,

izdrijeti,

izdubim, izdubljen

blijedim)

isijas

(prij.)

izdubiti,

izblijediti (u&initi

isokciti se ista icega i isto istetiti, istetim, i§te6en

izdno

izdrla izdrzljiv

bijel)

ise6em izblebetati,

i

izdjenem

izdjeti,

(postati izbirac izbirljiv izbjeci

isciljeti

isetati.

izdjeljavati

izbezumiti

izbijeljeti,

isceznuti

isibati,

izberiv

bijelim)

iscetkati

iscistiti,

izliv

izbicevati, -6ujem izbijac izbijeliti (udiniti Sto

iscerupati iscesati,

G

—

iscekivati

izdazdjeti

izjesa izjesan, -sna

izjutra (pril.)

izlezem

izleci,

izletjeti

izletnicki izlijeciti

izlijecem

izlijetati,

izdijeliti

izlijevati

izdijevati (ns. prema svr. izdjenuti) izdjeljati

izlisan, izliv

izlika

DL >

jd. izlici

-sna i

z

1 j

e v

—

izlozak

izlozak, izloska,

mn.

izlosci

mn.

izlucak, -5ka, izlucina

-cci

izluciti

izljeciv izljev izljubiti

izvrh

iznovican, -cna iznudivati iznutra (pril,) izobicajiti se izobijestiti se izobila (pril.)

izmahnitati

izmahnuti

izodjesti

izmala (pril.) izmalena (pril.) izmecar (sluga)

izodjeti

izmedu

izokola

izmetnuce izmicati, izmicem izmijeniti

izmijenjati izmijesati

izvanpartijski izvanjski

izodsijecam

(pril.)

> izola-

cijski izopacavati

izopacivati

i

V

jd. -ifce,

-ici

izopciti izopcivati,

izmjena izmjence izmjenican, -cna izmjenit izmjenljiv

izrana

izmjenjivati, -njujem

izmjeran, -rna izmjeriti izmljeti i izamljeti izmoci, izmognem izmrciti

izmuciti izmusti, izmuzem iznad (prij.) iznajmljivac iznajprije (pril.) iznasasce

iznebuha

iznevjeriti

> izniknuti iznesem

izniman,

-mna

iznimka

DL

jd.

mn. -maka

iznojiti

mn.

-ska,

i

-sci

izrek-

-mci,

izvjesoe

> izvjes-

titelj

(pril.)

> zredat DL jd. izreci

izredati

izreka

i

i

izvjestaciti,

izvjetriti

izvjezbati izvjezbavati

(pril.)

izrinuce

izvlaciti

izruciti

izvlastiti,

izrucivati

vlasten izvodac

izrucke (bacajuci ruke) izucavati

iz

izvlastim. iz-

izvolijevati

izvolim. izvoljela izvorcic

izvoljeti,

izvo-

lio,

izuciti

izumijevati (ns. prema svr. izumjeti) izumitelj izumiti (poumivati) izumjeti (naci umom)

izumrla

izvjestacen

izvjestaj izvjestiti (se)

izricaj izrican, -cna

izumrijeti,

-scujem

izvjescivati,

izvjestac

izumrem,

izumrijeh, (pril.)

izvjesati

izricit

iznemoci, iznemognem iznenadivati

-sna

izvjestitelj

izrecem

izrijekom

(pril.)

i j a c izvijestim, izvijesten izvise (prij.)

izvjestan,

nem izreda

o dv

izvjesno

-cujem

(pril.)

izrastak, izreci,

>

izvijac

izvjesiti

izrabljivac izracunati

izm.ienice

izvidnicki izvidac izvidacki izvidaj izvijestiti,

izopaciti

izmisljac

izvan-

(cit.

-jezicni)

izvidjeti

izolacijski izolacioni

mn.

(pridj.)

izvanjezicni

> izodje-

izopcenik

izmiljeti

iznova

izvan

nuti

izmecem

izmetati,

G

izuzetak, -tka, mn. izuzeci izvadak, izvatka, mn. izvaci

> izodje-

izodsijecati,

(prij.)

iznijeti,

izuvac izuzece

nuti

izmaknuce

izustim, izuscen

izustiti,

izobliciti

izobusice (pril.) izodjenuti

iznici

197

izumro,

izvor-voda izvracati

> izvrgnuti > zvrs

izvrci izvrci

i

izvreti,

izvrim

jem izvrh

(prij.)

i

i

t

i

izvri-

198

>

izvrijeci izvrsiti izvrstan, -sna

izvrsavati

i izvr§ivati -ioca, mn.

G

izvrsilac,

-ilaca izvrsiti

—

izvrijeci

npr. zito,

(1.

2.

obaviti)

izvrsivati

i

jedljiv

izvrsavati

izimati

izvrtim

izvrtjeti,

izvucem

izvuci,

prema

(ns.

svr.

izeti)

izlijebiti

izednjeti (postati zedan) izeti,

izanjem (srpom)

izeti,

izmem

izljebljivati

izmicem izvacem

izmikati, izvakati,

(iscijediti,

istisnuti)

jabucan, -5na jabucar jabucast jabucica jabucic

Jajcanin mn. -ani jajnjak mn. jajnjaci jajovod

jaresce G jd. jaresca jaresceta jarici um. od jare

jak; komp. jadi, sup. najjaci

jarki;

jabucnjak mn. -aci jabuka DL jd. -uci jabukovaca jacati, jaCam, jacajuci

jamac

jacina jacenje prema jadic (hot.)

jatiti

se

jadikovka DL jd. -vci jadnoca Jadransko more jaganjcici *jagnje j a n j e * jagnjeci j a n j e c i *jagnjetina j a n j e-

>

>

>

tina *

jagn jesce

>

j

a-

n j e§ce jagodicast jagorcevina jagorcika

jaguar jahac

V

G

jd.

jd.

mazga

jahacjca)

jauk

(otok)

jamb

jaukati,

jamcevina

javor jazavcar jazavcarski

jamciti

jampski prema jamb jamski prema jama jamstvo

jaucem

jazavcji

jecam, jeCma jecati, jefim

janjcic

janje G jd. janjeta janjeci jan jesce G jd. janjesca janje§ceta janjicar

jecerma jecmen (prid.) i

jecmenac, -nca jecmenica jecmicak, jecmicka, mn. jecmicci,

jao! jaoj!

V

G

mn.

jec-

mifiaka jedaci (prid.) jedak, -tka; komp.

jaoh! jd. jar6e;

Jarac (zvijeZde) jahacica (ona koja jase) jarcevina jahaci (prid.) jarcic um. od jarac jahacica (zamjena prijarak djevu jahaH, npr. jarcji jahaonica jahati, ja§em, jasuci jajacki prema Jajce

jastog mn. -ozi jastreb jastucic jastucnica

jamca,

jamacan, -cna

jarac

jarci

jasnoca

jamce

jamacno Jamaica

komp.

i

jetkiji

jedanput i

jarebicji jarecak, -caka, mn. -caci (jareca mjesina) jareci

jedanaest (11) jedanaesterac, -rca jedanaesteracki jedared (pril.) jedenje prema jesti jedinicni jedljiv

prema

jedinica

a

—

jednaciti

kakav-takav

> berac

jednaciti

jemac

jednadzba G mn. jednadzaba i jednadzbi

jenjati

jednakodijelan, -lna jednakoslozan, -zna jednobozac, -bosca

jestan, jesna

jugo

Jeruzalem (potvrdan)

jugoslavenski

jedrilicar

jedro jedenje prema jediti jeftinoca jd. jeci

li

jelic

j

junak V jd. -ace, mn. -aci

> jezicni

jezicni jezikoslovlje jezuit

jezdenje

JNA

juli > s r p a n junacan, -cna junacina

junaciti

junastvo

prema

jezditi

krat. za Jugosla-

venska narodna

juncic juneci juni >

1 i

pan

j

Jupiter, -era

armija (pov.) joha DL jd. johi JRM krat. za Jugoslavenska ratna mornase

jeftin

DL

-cci,

junacki

jezicki

jednovjerac, -rca, V jd. -rce jednovjeran, -rna jednozican, -cna jednjak mn. jednjaci jedrenjaca

je

jugozapad jugozapadan, -dna juha DL jd. juhi

jezicara jezicav jezicina

jednomjeran, -rna jednostanican, -cna

jeka

mn. mn. -caka

jezicak, -cka,

jednoljetkinja

jugo-jugoistok

Jugoslavia

* jetrnji > jetren jednobozacki jednocijevka DL jd. -ki, * jevtin > jeftin G mn. jednocjevaka i jezicac, -cca

G

vjetar)

r.

(s.

jugoistocni jugoistok

jetren jetrenjaca

jednocijevki jednoclan jednoc jednolican, -en

199

rica

jucer jucerasnji jug (strana svijeta); Jug (juzne zemlje narodi)

Juraj jurist

G

jd. Jurja (pravnik)

jutarnji juzni juzni Slaveni (po geo-

grafskom smjeHaju)

i

Juzni Slaveni (kao etnicka zajednica) juznoslavenski juznjacki

K k (i ka ispred kabao, kabla kabel, kabela

k, g)

kaciperka

DL

jd.

-rki

kacun

*kaf a > k a v a kaic (damac)

Kain

kacuniti se

kablic kabriolet kacica urn. od kaca Kacic; Andrija Kacic Miosic, Andrije Kacica Miosica

kad(a)god

kadli (vez.)

kakaovac

kaciti

kadsto kad-tad kadenje prema kaditi

kakav, kakva

kackati

kackavica (bljuzgavica)

i

kad(a) god

kadikad kadilac

G

G

kadioca. mn. kadilaca jd.

kadionica

Kairo kais (remen, pojas) kajita

kakadu, -dua kakao, kakaa

kakavgod i kakav god kakav-takav

kakogod

200

kakogod i kako god kako kad kako mu drago kako-tako kakvoca kakvocni kal G jd. kala kalan, -lna (blatan)

Kali (mn.

DL

I

z. r.),

G

Kali,

Karlovac, -vca karlovacki prema

kemicar

Karlovac Karlo Veliki karmelicanka

kemija

G

DL

-gi

jd.

kemicarski

keramika

jd. -eci

Kerempuh jd.

kasnobarokni kasnjeti, kasnim,

DL V

jd. -ici jd.

prema

kesicast

kesica

kg

krat. za kilogram kHz krat. za kiloherc

kas-

kic kicica

kasnjela

(biljka)

kalij

nio,

kalo

Kastav

kalorican, -cna

Kastavac, -vca, V jd. -vce kastavski Kastavstina

kicmenica kicmenjaca

kastel, -ela

kicenje

Kastela

kihati,

kastelanski Kastel-Stari katarcica um. od

kihavica kijaca Kijev (grad) kiljer (kucerak)

kalp kaluder kaljace

kamate (mn. kamatni

z.

r.)

kamciti

kamecak, -cka, mn. kamencic kamenjarka DL jd. G mn. -rki kamfor kamicak, -cka, mn.

kamion kamogod

i

-cci -rci,

-cci

kamo god

kamoli kanal kanalski kanconijer kandelabar, -bra kandilo

Kastava

jd.

-u§e

kesedzija

-ioca,

-ilaca Jcomp. kasnije

G

jd.

kemijski keramicar

DL

G

A

jd. kceri,

kcer keciga

mn.

kasno;

kalibar, -bra kalif

G

kci

kasnilac

Kalima

kitnicar

karijatida karijera karijes

kartoteka kasac

kalcij

Kaldeja i Haldeja kaleidoskop

—

kicma kicen

kicenka

katarka

prema

kititi

kisem

katarincica kation (el.) katolicanstvo

Kina

katolicki katolistvo

Kineskinja Kinez kino-predstava

kinduriti se kineski

kauc kaucuk kava _

kinjenje kinjiti

kaveni; kaveni mlinac,

kiosk mn. kiosci kipjeti, kipim, kipljah, kipio, kipjela

kandza

kavena Slica kavin; kavin nadomjestak

kandzija (bit) kanj i kanjac (riba) kaos

kavgadzija (svadljivac) kavijar kavotocje

kiptjeti,

kao

kavziti se

sto

kapati, kapam, kapajuci kapitalisticki kapitel, -tela

karbid karbidni karbon-papir

G

mn.

DL

kipuc

(pril.)

>

kirurgija kirurski kiseljaca kiseo, kisela

jd. -ljci,

-ljki

kaznionica kaznjavati kaznjenicki kcer v. > k c i kcerka DL jd. kcerki kcerci

kipjeti

kip e c i

kaznenopopravni -cna

prema kiptim

(prid.)

*kipuci

kazivac

Karadzic karakter karakteristican, karanfil karat, karata

kazaljka

kipljenje

kisican, -cna (od kisik)

kisnuce kisiti

kisomjer i

kisovit kitnicar

—

kitnicarka

kitnicarka

G

DL

jd. -ki,

mn. -ki klaciti

jd. -ljci

klizem se

klizati se,

prema

klacenje

DL

klizaljka

kojekud(a)

klobucac, -cca

klobucar

klaciti

prema prema

klacenje kladenje

klatiti

kJobucina klokoc, -koca se klokocika klanac, -nca klanjalac G jd. -njaoca, klokotati, klokocem, klokocuci G mn. -njalaca klopka DL jd. -pci klaonica klopotati, klopo6em, klaonicki klasican, -£na klopocuci

klasika

DL

klatez,

-zi

jd. -ici

koljem, klah

klati,

klavicembalo

(glaz.)

kljestica

> kleknuti

Pkleknuti, kleknem klekovaca klen (drvo) klepcica

klevetnicki klicak, -cka klicica um. od klica klijent mn. klijenata klijentela klijesta

G

klijeti

klijctka

G

mn.

kliktati,

DL

jd.

-ki,

-ki

klikcem,

klikcuci klincac, -5aca (karanfil) klincenjak, mn. -aci klincic klinciti

klin-corba klinicki

klinika DL jd. -ici kliring mn. -nzi klirinski klisej klizac klizacica

um. od

klijeSta

knjigovotkinja knjiski

knjizara knjizevnicki knjizevnopovijesni knjizevnost, -o§cu knjiznicar k. o. krat. za knock-out (Sport.)

koalicija

kobac

V

G

jd.

jd. kopca, kopce, G mn.

kobaca kobaca kobaciti

kobasicar

kocka DL jd. kocki koca > koca kocak, -caka

kljuc

Kljuc (zem.)

kocanica

kljucanica kljucanje prema klju-

kocanj, -(anja

cati

klepetati, klepecem klerofasisticki klevetati, klevecem

klijet,

mn. klubaka

G

klecka *kleci

G

kljen (rib a) kljenut jd. kljenuti

klecim

klecati,

klor ne *hlor klorovodican, -cna klorovodik klubasce um. od klupko klupcast klupcica um. od klupa

klupko

klavijatura klecak, -caka

knjiga DL jd. knjizi knjigoveza knjigoveznica knjigovodstvo

knjigovoda

klobucic

kladiti

klasicar klasic

201

kocenje prema kociti (se)

kljucar kljucarica kl.iucarski kljucati, kljucam

kljucic kl.iucni

kljucnjaca (med.) kljuka DL jd. kljuki kljunas kljuncic kljuncina

kocic i kol£ic kolac kocija kocijas kocijica

um

od

kocina i kolfiina uv. od kolac kociti (se)

kocnica kocnicar kocoperan, -rna

kljuvati,

kljujem

kocoperiti se

kmecati, kmeticin

kmecim

koca (vrsta mreze) kocenje prema kotiti kodein

kmetic kmetski kmetstvo kneginja knestvo knez V jd. kneze, mn. knezovi knezev knezevic knezevina knock-out (Sport.) knj. krat. za knjiga

(se)

koeficijent koegzistencija kofein koincidencija (supostojanje)

kojegdje

kojekad kojekakav,

kojekako kojekud(a)

-kva

202

—

kojesta

kojesta

kojetko

G jd. kojecega G jd. kojekoga i

mu

koji koji put

i

-ici

Kolocep kolofonij kolokvij kolonijalan, -lna kolonist kolonisticki

koji

kojigod

kolnik mn.

konoplja

god drago koji

koji put

kojot

komisija komisijski komisionalan, -lna komisioni (posrednitki)

komorac komornicki

komovaca

(rakija)

kolonjska voda kompaktan, -tna kokain kokocenje od kokotiti se kolosijecni kompanjon kokodakati, kokodacem, kolosijek mn. kolosijeci komparacija kolotecina kompendij kokodacudi koloturic kokosji kompenzacija kolovoda kokotati, kokocem kompenzirati kolovoski prema kokompilacija kokotic kolaboracionisticki kolac jd. kolca i koca, mn. kolaca kolac kolacic

G

G

kolajna kolan, kolna (prid.) kolce G jd. kolca urn. od kolo kolcic urn. od kolac kolcina kolciti

kolebljiv

koledanin prema koleda kolega DL jd. -gi kolegica kolegicin kolegijalan, -lna kolegij kolektivan, -vna kolektivisticki kolerican, -cna koliba kolibric kolic (koji koli vinograd) kolicak, -cka urn. od kolik kolicina kolicnik mn. -ici kolijevcica

kolijevka

G

DL

jd.

-vci,

mn. kolijevaka,

koljevaka i kolijevki kolikoca koliko god i kolikogod koliko mu drago koliko-toliko kolni kolnica

kompjutor

lovoz

>

*kolski kolni koludricki kolutic koljac koljacki kolje zb. prema kolac koljence jd. koljenca,

G

um. od koljeno koljenciti koljenicni

komputor

i

(radunalo)

kompleks komraciti

komsija

>

s

u

konacnica

komadic

Konavli, -vala -cka,

mn. -6ci komarca >

podlani-

komedijam

komentirati komercijalac, -lea, -16e

komercijalan, -lna komercijalist komercijalisticki

komesarijat komesati se

komfor komican, -cna

komicar komiciti se

Kominterna

Konavljanin mn. -ani jd.

-oci

konavoski

koncilijantan

kome-

komediograf

jd.

konacno

koncept koncern

kombajn

V

d

koncentrican, -cna

c a (riba) komasacijski

komedijati,

e

konaciti

Konavoka DL

kombine, -ea komedijant > di j a s komedijas

j

komunisticki Komunisticki manifest konacan, -cna konacic

koljeno koljenovid koljenje prema koliti

komadicak,

s

komunikej komunist

koncan,

-cana

koncati, koncam, Cajuci

kon-

koncic kondicionalan, -lna kondotijer konfederacija konfederativan, -vna konferencija konfesionalan, -lna konfuzan, -zna konfuzija kongenijalan, -lna konopac, -pea, G mn. -paca

konopcar konopcic konoplja

konopljani

—

koscan

203

konopljani

koprena

konsonant

koprivic (bot.)

konstantan, -tna konstatacija

koprivnjaca kor (zbor) koracaj koracanje koracati, koracam,

koristiti,

korjenit

konzerva

koracaj uci koracic um. od korak

korjenodubac, -upca

konzilij

koraciti

korjenjak,

konzul konjak konjanicki konjanik V

koracnica korac

konstitucija konstitucionalan, -lna konstruirati kontinuitet

mn.

-ici

mn.

-cka,

-cci

konjicic konjicki

konjic konjotrzac, -r§ca Konjscina (zem.) konjscinski prema

korjencic korjenika

mn.

kopacica (iena koja kopa) kopacina kopaci (prid.) kopacica (zamjena pridjevu kopaci, npr.

kopcev prema kobac kopejka DL jd. -jki

-

kopljaca kopljanicki koplje G mn. kopalja kopnjenje prema kopnjeti kopnjeti, kopnim, kopnjah, kopnio, kopnjela

-ici

-aka,

-aci

korbacic

Korusac prema Koru-

Korcula Korculanin mn. -ani Korculanka

§ka koruski prema Koruska

korculanski

Korzika DL korzo, korza

(zem.)

-fcci

-ici

jd.

kosac, kosca,

mn. kosci

kosacica kosidba G mn. kosidaba i kosidbi

> kosac

Koreja (zem.)

kosilac

Korejac, -jca korejski korektan, -tna korenje prema koriti koreogTaf korepeticija

kosinus kosir kositar,

-tra

kositer,

i

-tera kositren

korepetitorij

kosmec, -eca (rak) kosnik mn. -ici (brod.)

korespondencija korespondent

Kosovo; Socijalisticka

motika kopacica) koriciti Kopaonik koricnjak mn. -aci Kopar, Kopra korijandoli kopca G mn. kopci korijen mn. korijeni kopcanje prema kopcati korjenovi kopcati, kopcam, kopcajuci

jd.

korbac

korecak, -6ka, mn. um. od korijen

kopac

DL

korotnicki korporacija korporativan, -vna korumpirati korupcija

kordunaski

KonjScina

ko-

kornjaca

Kordun Kordunas

konjugacija kooperacija koordinate

koristim,

riscah, koristen koristoljublje

koralni koralj koraljni

-ice,

konjanistvo konjic konjicak,

koru)

koral, -ala jd.

u

koristica (pjevadica

kosovic

Autonomna Pokrajina Kosovo

Kosovo polje (polje) Kosovo Polje (mjesto) i

korijenak, -nka, mn. -nci korijenski korijenje zb. prema korijen korisnica korisnik mn. -nici korisnost, -oscu korist, -i§cu korist (pjevaf u koru) koristan, -sna

kost I

jd.

koscu

DL -ki (zem.) kostres (riba) *kostret > kostrijet kostretan, -tna

Kostarika

kostrijesiti

se,

kostri-

jesim se kostrijet, -ti

kosarac kosaracki kosarka DL jd. -rki koscan i kostan

a

koscat

204

koscat i koscat koscica i koscica (mala kost)

—

krepost

kracati (postajati kratak) kracina (kratkoda)

kratkovjecan, -cna kratkovjek kravacac, -cca (hot.)

koscurina uv. od kost

kracun

kravlji

ko§ic kostan, -ana kostica (hot.) kosticav

kracahan, -hna

krc, krca ledina)

kracati (postajati krati)

kracenje prema kratiti kraci komp. od kratak kradljiv kradljivac, -vca, V jd. -vCe kradljivicin prema kradljivica

kostunicav kostunjaca kostunjav kotac G jd. koca, G mn. kotaca kotac

mn.

-tlovi

G

mn.

koturic

kralijes, -ijesa (cislo,

kovac kovacev kovacki kovacnica kovceg mn.

brojanica) kraljesnjak, kraljezak

kotuljac

kraljeznjak

kovrca

Kraljevcanin prema Kraljevica Kraljevica (zem.)

kovrcast

kraljevicki

kovcezic

kovrcati, kovrcajuci

-aci;

prema

Kraljevica

kovrcica kovrtac kozacki

kraljevic

kraljevna

DL

jd. -ni

Kozak

(etn.)

-esci,

kraljeznjak mn. -aci

kozicav kozjevina

kraljicin kraljic

kozlic

Krapinske

kozmeticar kozmeticarka

(mjesto) krasan, -sna krasnorjeciv krasnorjecje

mn.

DL

jd. -ki,

-ki

kozmeticki

kozmetika DL kozmicki > s

sk

jd.

-ici

vemir-

i

kozmopolit

kozmos

>

s

ve

m

r

kozarnica

kozuh mn.

KP

krat. za

-usi

komunis-

tidka parti j

Toplice

krastaca krastavac, -vca, V jd. -vce

kradem, kraduci kratak, -tka, komp. kraci kratkoca kratkocoran, -cna

krasti, i

mn.

-am

se

krcma krcmar i

krcmarica krcmaricin

krcumati

se,

kreacija krec > v a p n o krecan, -cna

krecana krecanje prema krecati krecati,

krecim

(krije-

stati)

G

kozaricin

G

G

krcilac, -ioca, -ilaca krcitelj krciti

N mn. krecenje prema kreciti mn. -ezaka kreciti, krecim (bojiti kraljeznica

kraljezak, -eska,

mn.

jd. -ace,

krcenik mn. -ici krcenje prema krciti krcevina krcidba

krcmiti

kraljevati, -ljujem -ezi

krcim, krceci

krcazic

-cci,

koturaca

kotlic

V

Krk krcati,

mn. -caka

krajisnicki krajisnik mn. -ici krajiski krajnost, -oscu krajnji

kotlaca

kozak

krcag krcanik Krcanin mn. -ani, od

krada krajicak, -Cka,

kotacic kotao, -tla, kotaricica

(iskrdena

krecom) Krecanin od Kreta kreketati, krekecem, krekecuci kremaljski od

Kremlj kremecak, -cka, mn. -cci, G mn. -caka kremenjaca kremicak, -cka, mn. -cci, G mn. -caka Kremlj krepak, -pka; komp.

krepkiji

krepcina kreposnica kreposnik V

mn.

jd.

-ici

krepost, -oscu

-ice,

krepostan

krepostan, -sna

—

kruniti

kresati

kristijanija (Sport.) kriscica um. od kriska

kresivo kresnuti

kriterij kriterijski

kresevo Kresimir; Kresimir Veliki, Kresimir

kriti,

Cetvrti krestalica krestati, krestim, kre-

kritican, -cna kriticar kriticki kriticnost, -oseu

steci

>

krestelica

k r e § t a-

lica

G

-aoca,

krecem, krecuci

kretati,

krevetic

komp.

krhak, krhka; krhkiji

krhko

(pril.)

kricim,

kricati,

kriceci

kricav krijepim, krijepljah, krijepljen krijepljenje prema kri-

krijepiti,

mn. kresovi

> krotitelj

-ice,

jd.

krijumcar krilce, -lea,

G

mn. -laca

krivovjerstvo kriza

krilonozac, -osca,

N

mn.

V

jd.

-o-sci,

G mn. -ozaca kriminalac, -lea kriminalist kriminalisticki kriminalistika DL jd.

-Ija

list

krizantema krizma krizaljka DL jd. -ljci krizanac, -nca

krstarica krstaski krstic

krstionica krstitelj

jd.

kr§ten krs krscanin mn. -ani krstiti, kr§tah,

Krki

na

le-

dima) krletka

krpelj,

krpez, -za krsni prema krst; krsni

(rijeka) krkaciti (nositi

krijumcariti

(prij.)

krovnjaca krpac

-ici

Krk Krka DL

krijesnica

krosred

krotkiji krotilac

krizopuce (raskr§6e)

krijesiti se

-c-sce,

G

V

kropiti skropiti kros; kros-kontri, -ija

*krosto (pril.) krotak, -tka; komp.

krizic

jepiti

krijes

>

krivovjerac, -rca, mn. -raca krivovjeran, -ma krivovjerje krivovjernicki

mn.

-ici

kronometar

krivaca

krivovjernik

krham

krhati,

jd.

kronologija kronoloski

viti (se)

mn. -alaca

DL

kronika

krivican, -6na krivljenje prema kri-

kretac kretalac,

kronican, -Cna kronicar kronicarski

kritika DL jd. -ici kriv; komp. krivlji

-vce

jd.

krom -zma

kriticizam,

krojac krojacica krojacki krojacnica kroki, -ija (nacrt, skica)

kriticisticki

krestavac, -vca,

V

krijem

205

DL

jd.

-ki

krljust, -ti (ljuska ribe)

u

krmaca

krscanka

DL

jd. -ki

krscanstvo krski od kr§

>

*krsljav krzljav krsten od krstiti krstenje prema krstiti

krticji krmcic krticin krmeci krmeljiv krticnjak krmljenje prema krmiti kruci komp. od krut -ici krnj; komp. kmji krucina > krutost Krimljanin mn. -ani od krnjiti kruh V jd. kruse Krim kroatist kruhoborac, -rca,

kriooe

> krilce

kroatisticki

kriomice Krist ne *Hrist

kroatizam, -zma krocenje prema kroCiti

kristalan, -lna kristalican, -cna

krocenje prema krotiti

krociti

V

jd.

-rce

krumpir krumpiraca krunidba G mn. -daba kruniti; ne *krunisati

krunjenje

206

krunjenje prema

kru-

— kvadrant kukuruz kukuruznjak

kucarina

kucedomacin

niti

kruzic

kucenje prema kuciti kucer (koliba) kucerak, -rka kucerina kucetina uv. od kuca kucevan, -vna kucevlasnica kucevlasnicki kucevlasnik mn. -ici kuci (pril.) kucica um. od kuca

krvniciti

kuciste

krvnicki

kuciti

krupicav

krupnoca krusac, -§ca kruscica kruscic

kruska DL jd. -ski i -sci, G mn. -§aka kruskovaca krut; komp. kruci krutiti, krucah, krucen

V

krvnik

mn.

jd.

-ice,

-ici

krvnistvo krvolocan, -cna krvolok V jd. -oce,

mn.

-oci

krvolostvo krvoprolice krvotocina krvotocje

kuljen

kulen (vrsta

i

kobasice)

kumcad, -di kumce, -eta kumic Kumova slama (astr.) kumrovacki prema

Kumrovec Kumrovec, -vca

kucni od kuca kucurina

kunjati,

kud

kupac, -pea,

kuda kudagod i kud(a) god kuda mu drago kudikamo i

kudilac, -ioca, -ioce,

G

mn.

V

jd.

-ilaca

kudjelja kudjeljka kudjeljni

krzljav

kudenje prema kuditi

krzljaviti krzljavost, -o§cu KS krat. za konjska

kuglicni

kuhac kuhaca kuhar

kuhati kuhinja kuhinjski kubisticki kujundzija (zlatar) kocad, -di kukac, -kca, V jd. -kce kucak, -cka, V jd. -cku kukavicica kucast kukavici6 kucati, kudam kukavicji knee, -eta kukavicki kucetina uv. od kufika kukavicluk kucica um. od kuka i kukcic kuSka kukuljica kucine (vlakno konoplje) kukurijek kucji kukurijekati, kukurijekucka DL jd. -5ki cem, kukurijecuci kuckin kukurijekavac i kukukuca rikavac kucanica kukurikati i kukurijekucanski kati kucanstvo kukurikavac i kukurikucar jekavac kukuruscic kucarica kubican, -cna kubist

kuljen

i

kuluciti

kundacic kunic kunicar

krzmati

snaga Ksantipa

kulen

kunjam

V

jd.

-pee

kupac kupacica kupaci (prid.) kupalisni

kupaonica kupcev

Kupcina

(zem.)

kupe, -ea kupic kupiti, kupljah, kupljen

kupka

G

DL

jd.

-pki,

mn. -paka

i -pki kupljenje prema kupiti

kupoprodaja kupoprodajni kuriozan, -zna kurjacina kurjacki

kurs (smjer, tedaj) kurtoazija kurziv

kusac kusaonica kulak, -tka, mn. kuci kutic kutijica

Kutjevo (zem.) kutjevski od Kutjevo kutomjer kuverta kvacica kvacilo kvaciti

kvadar, -dra (mat.)

kvadrant

kvakati

—

207

letjelica

kvocijent

kvakati, kvafiem, kvacuci kvalifikacija kvalifikacijski kvarc; kvarc-lampa

kvartalni kvatrilijun kvecati, kve£im, kvicati

kvocka DL jd. -Ski, G mn. -daka kvrcati, kvrcim kvrga DL jd. -gi i

kvart (gradska Zetvrt)

kvocati

kvrgavost, -oscu

krat. za litra labijal labijalan, -lna

lancast lancic lani lanjski

lebdjeti, lebdim, lebdah, lebdio, lebdjela

1

Labinac,

V

jd.

-nca,

-nee

labiodentalan, -lna laboratorij laboratorijski labudi laburist

kvececi

lazovcina

lebdenje prema lebdjeti

Lapac, -pea (zem.) lapacki od Lapac Lapad, -da (zem.) lapadski od Lapad

Lapadanin od Lapad Lapcanin od Lapac lapsus; lapsus linguae (pogreSka u govoru), lapsus calami (pogreska u pisanju) laringoloski lasan, -sna; komp.

laburisticki lacati se

lada ladar lafeta (voj.)

lagacak, -cka *lahko > 1 a k o labor

lasniji

i

lasnji

-vna

lascivan, lasicica

lahoriti laicki laik mn. laici

leca lecast leci, leci,

lezem lezem

i

legnem

(kotiti)

ledac G jd. leca leda 'edenje prema lediti se ledni prema leda legalizacija legija; Legija casti (od-

likovanje) lelekati, lelecem lelijati se, lelijam se lelujati se, lelujam se

lemes Leopardi, -ija

lasicic lasicji

lakaj (sluga) laknuti

lastavicji

lepetati, lepecem leptir leptiric les mn. lesevi

lastavienjak

Lesce (zem.)

lakoca

Lascina (dio Zagreba)

lakomcina

lastenje

lakomicina lakomljenje prema lakomiti se lakouman, -mna lakovjeran, -rna lakovjernost, -oscu

lastiti,

laSteci latinica latinicki

letac letacki letak, -tka,

lavez

leteci

lavic

letenje prema letjeti letimican, -cna

lajdenska boca lak;

komp.

lampion lancan lancanik

(fiz.)

laksi

-rzi

lasnoca laso, -sa

prema

lavlji laz I jd. lazju lazac, lasca lazljiv

la§titi

i

lazi

lesina let

ne

lijet

letjelac,

-tioca,

-tjelaca letjelica

mn.

leci

G

mn.

208

letjeti

letjeti, letim, lecah, letio,

lijecnicki lijecnik

V

letjela

leto (vrataSca koSnice)

leukemija

mn.

-^ lo6a

-ici

lent

lijecnistvo lijeganje prema

Levant (obale Male

lijegati,

Azije, Sirije

Egipta)

i

linearan, -rna lingvist lingvisticki lingvistika DL jd. -ici

-i5e,

"jd.

DL

lijeha

lijegati

lijezem, lijezuci

linoleum linotip (tisk.) linjak (riba) lipanj, -pnja

lijehi

jd.

linijski

mn. lijekovi komp. ljeniji

Levantinac, -nca (60vjek iz Levanta)

lijek

levantin(ac) (vjetar iz

lijenac,

Levanta) levantski od Levant

lijencina

lipsati,

lijen iti se, lijenim se,

lira

lijenjah se lijenka DL jd. -nci (motka za podupiranje)

lisac, -sea,

DL

lezbijka

-ki

jd.

lezbijski

lezacki lezaljka

DL

jd -ljci

lezecke

lijen;

-nca

lijenstina lijep;

jd. -rce,

G

-raca licemjeran, -rna lioemjerdev

prema

lijes

mn.

prema -ioca,

liciti

G

mn.

mn.

-ilaca

licinar

prema

ljesa-

lijetati

lijecem, lijecudi mn. -vci (naprava za lijevanje) lijevanje prema lijevati lijetati,

liciti

od Lika

lienjak lidzba

-sci,

DLI mn. -skama

lijetanje

licinka

licnost,

i

um. od lijeska lijesce zb. od lijeska *lijet > let

licina

-o§cu

mn.

li-

mn. -ozaca prema

listorozac,

ljesovi

lijescica

licilo

G

staka

listopadski listopad

ljerovi

DL jd. -ski G mn lijesaka i

ka,

list

listak, liska,

G

-oscu

lijeska

licenje

-koga

prema

lisni

listicav listonozac, -osca,

lijerica (glaz.)

Hear

HSde

listic

komp. ljep§e

lijepost, lijer

-cna Licanin mn. -ani

licilac,

lije-

(pril.)

lican,

licki

Lisinski,

-pka

lijepim, lijepljah, lijepljen

piti lijepo;

licemjerje licemjerski licemjerstvo

jd.

lisicji

ljep§i

lijepiti,

lijepljenje

licemjeriti

V

lisicica

lisiciti

komp.

lijepak,

mn.

liricar

lisicine

-oscu

licemjer licemjerac, -rca,

lipsem

lisicina

lijeno (pril.) lijenost,

libreto, -ta

V

lipanjski

lijevak, -vka,

G

-o§ca,

mn. -ozaca

lisajiv

Usee, li§ca

um. od

lice

lisce

lisnjaca Lit.

krat.

za talijansku

liru

Litavac od Litva od Litva

litavski liti,

lijem, liven

litrenjaca

lijevati

Litva

lihnuti (minuti)

lijevca

livanjski od Livno

lihva

lijevi

Livno Livnjak i Livnjanin od Livno

> licenje

lijek lijecenje

lijevo-desno limfa limfni

lijeciti

limun

lijecnica

lincovati,

lijecak,

-6ka um. od

livreja lizol

-cujem

loca

locika

locika

DL

jd.

-ana prema

loj

lojanica lokati, locem, locuci

lokvarski od Lokve Lokve G Lokava lomaca Lombardija (zem.)

Lom-

bardija

Lombardanin od Lombardija i Lombardanin lomljenje prema lomljiv loncan, -ana loncar loncarski loncic loncicak, -cka,

lomiti

prema

loviti

lovor-vijenac lozovaca lozac

(rijeka)

-afce,

jd.

Luki

lubanja lubenica

luksus

lukovaca luksija

lupaca

lubenican, -cna lubenicar

lupeski lupestina lupez lupezic lupina

lubnjaca luckast

luk

lucenje

lupiti luster,

-ra

(svijecnjak)

lutac

V

-aoca, jd. -aoce, mn. -alaca lutalacki lutka jd. lutki lutkica lutrija lutrijski lutalac,

prema

luciti

lucica urn. od luka lucic um. od luk

lopovcina prema lopov

lucki prema luka lucni prema luk lucnjak, mn. -aci

luciti

lopudski od Lopud

luconosa

Lopudanin od Lopud

lud;

lopuh

ludacak, -cka

Lopujka od Lopud

ludak

G

DL

Luzica;

Donja (Gornja)

Luzica Luzicanin mn. -ani (od Luzica)

komp. ludi

>

(posta-

ludacki

ludak V jd. mn. -aci

lukavost, -oscu

Lucindan i Lucinje (dan sv. Luke)

Lopud

ludjela

jati lud)

Luka DL

lonjski od Lonja loparic lopoc, -ca

loptac

ludim, ludah,

loznjak lub

luca (zraka) lucac, lucca urn. od luk lucan, lucna prema luc -cci

ludio,

ludenje prema ludjeti liies (med.) luetican, -cna (med.) lueticar (med.) luka DL jd. luci

luc, luci

loncina

Lonja

lovljenje

i

mn.

209

ludjeti,

Lovas (zem.) Lovasanin od Lovas Lovcen

lozacki lozionica lozionicki

Lokvarac od Lokve

lombardski od

luznjaca

lovacki

-ici

locka DL jd. -ki lockav (uveo) lodza (trijem, terasa, balkon) logican, -cna lojan,

—

1

udak

od Luzica Luzicki Srbi luznjaca luzicki

210

ljecilisni

—

ljuto

LJ

ljekarija ljekarina

ljekarna ljekarnica ljekarnicki Ijekarnik ljekarstvo ljekovit

Ijepenka

ljeporjecica ljeporjeciv ljepota ljepotica ljepsati

ljepusan, -sna ljepusica ljepuskast

prema

(blistati)

-vca Plitvicki Ljeskovac ljeskovaca ;

G

mn.

mn.

ljilj-

ljiljaka

ljiljan

ljosnuti ljubak, ljupka; komp.

ljubicast ljubicica

ljetnik Ijetnikovac,

Ljubljana

G

ljucenje ljuci

ljeto-

> lijevati

veno ljevica

ljubiti

ljutiti

DL

ljut

jd.

-cci

od lijevak liti

zeljezo)

(npr.

lje-

i

ljuljajuci ljupcac, -aca ljupkost, -oscu ljuljati,

DL

-aka, mn. -aci (Ijevoruk covjek) ljevaka ljevaonica

ljeven od

prema

komp. od

ljudski ljudstvo ljuljacka -cki

vati ljetovati ljetoviste

*ljevati ljevcic um.

prema

Ljubusak, mn. -aci (od Ljubuski) Ljubuski, -koga (zem.) ljubuski od Ljubuski

doba)

prema

um. od ljubica

ljubljenje

-vca,

mn. -vaca

ljevak,

lijes

ci,

ljetiste ljetni

-rci

ljevac

ljesa

-oscu

Ijiljak, ljiljka,

ljetina

ljetovanje

komp. od lijep ljepse komp. od lijepo ljepsi

Ijevoruk ljevorukost,

ljubavnicki ljubazan i ljubezan ljubica

jd.

Ijeto (godisnje ljetopis ljetopisac, -sea ljetopisni ljetorast ljetos Ijetosnji ljetovalisni Ijetovaliste

ljepojka ljepook

ljevicar ljevicarski ljevkast

ljupkiji

DL

Ijeti (pril.)

ljepilo Ijepljiv

Ijeskov Ljeskovac,

G

ljesnjak ljestak ljestarka

ljencariti ljenica ljenivac, -vca ljepak, ljepka prema lijepiti (koji se lijepi, Ijepljiv)

ljesica ljeskati se

ljesonosa Ijestve ljestava ljestvica (glaz.) ljestvice um. od Ijestve ljestvicni ljesica um. od lijeha Ljesnica (zem.)

ljekara ljekarica

ljesan

Ljesko-

vac

> lijecnik

ljekar

od

Ijeskovacki

ljecilisni ljeciliste

ljuska jd. -sci i -ski ljuscica um. od ljuska ljustenje prema ljustiti ljustiti, ljustim, ljustah, ljusteci, ljusten ljut;

komp.

ljutic ljutiti,

ljucah,

ljutitost,

ljuto;

ljuci

(bot.)

ljucen

-oscu

komp. ljuce

m—

Marijinsko evandelje

211

M m

M

krat. za metar (rimski znak za 1000)

ma

mahac mahagoni,

mahala

(vez.)

mac

-ija

(dio

grada Hi

sela)

mahaljka DL jd. -ljci macad, -di maharadza macak, macka, mn. macci, G mn. macaka mahati, masem, masuci mahijast mace, -eta macevalac, -aoca, G mn. mahnit mahnitati

-alaca

mahnuti

macevalacki macevanje macevati, -cujem

mahom

macici prema mace macji macka DL jd. macki,

G mn. macaka mackica macor macovati

> mace-

vati macuga (toljaga) Macva (zem.) maceha i macuha jd.

DL

-hi

macuhica (hot.) macuhinski

mada (vez.) > pr emda

> maram

i

a

k o,

> Madar

maestral maestro (glaz.) magarcic

magarcina

malne

(pril.)

od Mala

maloazijski Azija

malocjen malocas (pril.) maloca malodobnik V

jd.

-ice,

mn. -ici a malogradanin mn. -ani

mahuna

maloljetan,

majcica majcin majecak, -cka Majevica (zem.) majevicki od Majevica majka DL jd. majci majkovic

malone (pril.) malo-pomalo

majmuncad, -di majmunce, -eta majmuncic majoneza

malovjek

-tna

maloprijasnji maloprije (pril.)

maloprodaja maloprodavac malovjecan, -cna malovjeran, -ma malovrijedan, -dna

Malta (zem.)

majorizirati

madez, -za

Madzar Madar

mahovina *mahrama

malecak, -cka mali maliciozan, -zna malic Mali medvjed (astr.)

majuskula majusan, -sna makao, -kaa (kartaska igra)

malteski od Malta Maltezanin od Malta maltezanin (pripadnik

malteskog reda) maljusan, -sna

Makaranin od Makarska mamicin Makarska (zem.) mamljenje prema maMakedonac, -nca, V jd. miti -nee mamljiv Makedonija; Socijalisti- Mandzurija (zem.)

magarciti

cka Republika Make-

maneken

magareci magaricin magazin

donija

manijak mn. -aci manuti > mahnuti

Magdalena magican, -cna magija magistar, -tra magisterij maglicast

magljenje prema raagliti

magnetican, -cna magnezij

mah

Makedonka DL

G

mn.

jd.

-ki,

makijavelist prema Machiavelli

manje-vise manjkati marama; ne

makijavelisti c ki

maraskino

-ki

makijavelizam, -zma

makljen

*mahrama

(liker)

Mar ija; Marija

Terezija

Bistrica (zem.) makovaca i makovnjaca Marija Marijan malahan, -hna Marijana malaksalost, -oscu um. od Marija Marijica malarican, -cna marijinski od Marija malaricar Marijinsko evandelje malcice um. od malko

MH

marinisticki

212

prema ma- mecati mecava

marinisticki

rinizam marioneta

Marjan

> metat

i

marinist

i

mecavica medacki od Medak Medak, Metka medaljon medenjaca

Splitu)

(u

marjas marksist marksisticki

mekusac, -sea melankolican, -cna melankolija

melem melioracija melioracijski melodican, -cna melodicnost, -oscu

-lenjinizam marljivost, -oscu

medicina medicar medievalan

Marojica od Maroje marseljeza

medij

membrana

medijacija medijalan, -lna mediokritet

memoari memorija

medljika

meni, -ija meningitis

marksizam; marksizam-

marva marvince, -eta maslacak, -cka,

mn.

-cci

masnoca h

i

I jd.

merdzan

Medvescak (predio Zagreba) medvjed; Veliki

s t

mason mast

(razvaline

kraj Zagreba)

> raazomascu

i

masti

mastan, -sna

med-

materijal materijalan, -lna

medugradski

materijalist materijalisticki

materijalizam, -zma materinski mati; ne *mater

medu medukat medumjesni medunarodni medurjecje medustanican, -cna

matica Matica hrvatska maticar maticnjak mn. -aci matineja

medutim megafon megavat

matrijarhalan, -lna matrijarhat maukati, maucem

megdandzija mehanicar mehanicki

mazac

mehanika

mazga

DL

jd.

mazgi

maziv mazohist mazohisticki

mazurij

mecena Mecanin od Medak mecati, meciti,

mecim mecim

(el.)

megdan

-ici

*mehko > m e k o *mehlem > melem mek; komp. mek§i mekac mekahan, -hna (bot.)

mekoca (gnjeciti)

metafizicki metajezicni metalan, -lna metati, mecem, mecuci meteorologija metez, -za metilni; metilni alkohol metilj

Metod;

Ciril

i

Metod

Metuzalem jd.

mehanizirati

mekinjaca

mesijanizam, -zma mesni od meso mesojede mesozder

metodican, -cna metodicar metodologija metodoloski Metohija metricki

(el.)

DL

meridijan meridionalan, -lna

metoda

(pril.)

megavolt

(niz

merino-ovca

mediti

mednik

merdan

merkantilist

mascina uv. od mast mascenje prema mastiti meda medasni i medasnji matematicar matematicarka DL jd. Medimurje (zem.) -ki

i

bisera, koralji)

vjed (zvijezde) medvjedic medvjedi

matematicki

melodija melodijski melodiozan, -zna

memorijal

(hot.)

Medvedgrad

niaslenjaca

*masohist

> srednjovjekovan

meksicki od Meksiko

mezalijansa

mezanin mezimac, -mca,

V

jd.

-mce mezimce, -eta mczozoik mczozojski nrT krat. za miligram Mil krat. za Matica

hrvatska

micati

micem, micuci micenica micenik micenje prema mititi micati,

Mico Mihat

— mlacenje

minuend

213

(mat.)

minus; minus- vodic minuskula

minuta

mjericica

mio, mila; komp. miliji

mjerilac, -ilaca

Mijat miholjaca

miocen (geol.) mi om iris an, -sna

Miholjdan Mijat i Mihat mijazam, -zma mijeh mn. mjehovi mijena

Mirceta

i

mirisuci

mirisav

mirkovaca (vrsta grozda)

mijenje prema miti

miroljubiv

mijesiti

miroljubivost, -oscu misao, misli, I jd. mislju i misli misaon, -na

sati

mijesati

prema mi-

mijesenje

mijesnja mikroorganizam,

-zma

mile-lale milenij

V

mn.

milicija milicijski

milicionar milijarda milijun

milimetar *milion > milijun mil oca milosrde milostan, -sna milozvucan, -cna

Miljacka Miljenko

mijem, mijuci

mitnicar mitnicki

prema

miljeti

mil j ah,

mjeden od mjed

mimogrece (pril.) mimogred (pril.) mimoici mimoiiazenje prema mimoilaziti

mjedenica mjehovit

minijatura

minimum minuciozan, -zna

mjesajica mjesanac, -nca mjesanija (eks.)

mjesaonica mjesavina

jd.

mje-

mjesina mjesinar mjesinast mjesinica um.

od mje-

sina

mjehuric

mjesnica mjesovit mjestanin mn. -ani

mjemben

mjestanka

mjenica

mjezimac > mezi-

mjehur

mjenican, -6na

> nausnica

mjesac mjesaj mjesaja

mjescic um. od mijeh mjesic um. od mijeh

mitraljez

miljeti, milim, milio, miljela

mimiza mindusa

mjestance, -ca i -ceta mjestasce, -ca mjestimican, -cna mjesto

sliti

miti,

mizantrop mjed, mjedi, I du i mjedi

miljenje

jd.

misic misicni od misic misji misljenje prema mi-

mililitar

mjesecic mjesecina mjesecni

-ilaca

misterij misteriozan, -zna mistican, -cna misicni od mi§ica

(el.)

mjesec V jd. -ece mjesecar mjesecarka mjesecev

mjesecnik mn. -ici mjesecnjak mn. -aci misliti, misleci, misljah, mjesni mislen mjesnik -ioca,

G

misnicki

miliamper

mjernik mn. -ici mjerodavan, -vna mjerov mjerstvo mjesaci (prid., u kojem se mijesi)

misionar misiraca mislilac, -ioce,

jesiti

mn.

mjeriti

mirisem,

mirisati,

mirnoca

mijesanje prema mije-

G

-ioca,

mjerilo

mijeniti (se) mijenjati

mijesalica

mjeracina mjerenje mjerica

mjenjac mjenjacnica mjera mjerac

DL

jd.

-ki

mac

ml

krat. za mililitar ml. krat. za mladi

mlacan, -cna mlacenje prema mlaciti

214

—

mlaci

mlaci komp. od mlak mlacica urn. od mlaka mlacina

mljekara mljekarica mljekarstvo

mlaciti

mljeskati

monizam

> mlja-

mlacenica skati mlacenje prema mlatiti Mljet (zem.) mljeti, meljem, meljah, mlad; komp. mladi mlio, mljela, mljeven mlada (nevjesta) DL jd. mljetski od Mljet -doj mljevenje prema mljeti mladac, mlaca, V jd. mlace, G mn. mladaca mnijenje mniti, mnim, mnijuci mladenac, -nca mnogobozac, -osca mladenacki mladez, -zi mnogobazacki mnogrocijenjeni i mnogo mladicin mladic cijenjeni mladicak, -cka mnogopostovani i *mladjenac > mlamnogo postovani denac mnogoput i mnogo puta mladozenja mnogorjeciv mladunde, -eta mnogostanican, -cna mlad mnogovjecan, -cna mladahan, -hna mnogovjek mladak, -ka mnogovjerac, -rca mladan, -na mnogovrstan, -sna mladenje prema mlamnogozican, -cna diti (se) mnom (I od ja) mladi komp. od mlad mobilizacija mlak; komp. mlaci mobilizacijski mlakajica (mlako vrimoca jeme) mocalina mlatac, mlaca, V jd. mocaran > mocvamlace, G mn. mlataca ra n

mlaznjak mn. -aci Mleci, Mletaka (pov.) Mlecanin od Mleci Mlecanka od Mleci Mlecic (Mlecanin) mletacki od Mleci mlijec mlijecac, -cca mlijecan, -cna mlijecer, -ra (hot.) mlijeciti

mlijecnica mlijecnjak mn. -aci mlijeko mlivo mljaskati mljecika mljecina mljeckavica Mljecanin od Ml jet

mljekar

mocati,

mocam

mocenica mocica urn. od motka mocilo

mocina mocionica mociti

mocuga mocvara

modricast

modricav modriti (ciniti sto modrim) modrjeti, modrim, modrah, modrio, modrjela

(postajati

modar)

G

modus vivendi

mo-

dusa vivendi

moguc mogucan, -cna moguci mogucnik V jd. mogucnice, mn. -ici mogucnost, -oscu

Mohac

(zem.)

Mojsije mojsijevac, -vca

Mojslav

mokraca mokracni mol (glaz.); mol-ljestvica

G mn. molbi moleci molekularan, -rna molba

molibden (kem.) Moliere, Molierea molilac > molitelj molitelj moliteljica moljenje prema moliti

momacki momak, -mka, -mce,

N

V

jd.

mn. -mci,

G mn. -maka momastvo momcad, -di momce, -eta momcic momcina momciti se, momceci

se

mocvaran, -rna momculjak, -ljka moc, moci, I jd. mocu i monah mn. -asi monahinja moci mocan, -cna monarh mn. -rsi moci, mogu, mozes, monarhija moguci, mogao, mogla monarhijski monarhist moci (relikvije)

moderna

(knjizevni

pokret)

monarhisticki

monastvo prema monah

modernist

monist

modernisticki modistica

monisticki

monizam, -zma

.

—

monoftong

mozdani mozdenje prema mo-

monoftong mn. -nzi monoftonski monogeneticki

zditi

mozebitan, -tna mozebiti (pril.)

monokl monosilabican, -cna monoteist monoteistica monoteisticki

moze

da

biti

.

.

mrak mracan, -cna

monstruoznost, -oscu morac, -ca (hot.)

mraciti

Moraca Morava

mracnjastvo

mracnjak

(zem.) (zem.)

Mramorno more

moravski od Morava

i

Moravska

(zem.)

mravic (biljka) mravic um. od mrav mravlji

morfij morfinist morfinistica morfologija morfoloski

mravojed mrca (hot., mirta) mrcalj, -alja

mrcan, mrcna (mrk) mrcati, mrcim (tam-

Morihovo morlacki od Morlak

njeti)

mornar mornaricki Moskovljanin mn. -ani moskovski od Moskva

mrcava mrcina mrciti,

mrcim,

vina

mrceci

(crniti)

Moskva (zem.) mrckati Moslavac od Moslavina mrci > moslavacki od Moslamrena

mrsavjela (postajati mrsav) mrsavljenje prema mr§avjeti mrtvac, mrtvaca mrtvacina mrtvacki mrtvacnica mrtvorodence, -eta mrtvozorac, -rca mrvcice (pril.) mrvicak, -cka mrvicast mrzak, mrska; komp. mrzi i mrskiji mrzao, mrzla mrziti mrzovoljnost,

mreza

mucao, mucala (pril.)

motacica moticica urn. od motika moticni motorist motoristicki motovioce i motovilce um. od motovilo

G

mn.

t

mrijest, mrijesti, I jd. mrijescu i mrijesti mrijestiti se

mrijescenje

prema

mrijestiti se mrijeti, mrem,

mro, mrla mrk; komp. mrkiji mrkac mrkao, mrkla

mozaik mn. -ici mozak, -zga, mn. -zgovi Mrkopalj, -plja (zem.) mozgaca Mrkopaljac, -ljca (od mozgovni Mrkopalj) mozolj

mrkopaljski od Mrko-

mozda mozdan od mozak

mrmljati

palj

mn.

mucenistvo

s. r.)

> mucitelj

muciliste mucitelj muciteljica

muciti

mucke mruci,

-ice,

mucenje prema muciti mucica um. od muka mucilac

diti se

jd.

-ici

mrgodenje prema mrgo- mucila (mn.

stiti

motac

-oscu

mrzenje prema mrziti mucalica mucaljiv mucan, -cna

mucenica mucenicki mucenik V

mrezica mreznica (u oku); Mreznica (rijeka) mrezotina

Moscenice (zem.) moscenje prema mo-

Mrnjavcevic mrsan, -sna

muce

mreskati

mostic

mrnar > mornar

mucati, mucim, muceci,

mrknuti

mrestiliste

Moslavina (zem.) mosni od most mostac, mosca

215

mrsavjeti, mrsavio,

mracak, -cka um. od

monoteizam, -zma

motrilac, -ioca, -ilaca

muha

(pril.)

mucki (pril.) mucnica mucnina mucnjak muc; suc-muc mucak, -cka, mn. -cci mucenje prema mutiti muckati mudracina

muha DL

jd. -hi;

-kategorija

muha-

(sport)

*muhadzir

216

> dose-

*muhadzir

enik Muhamed 1 j

muhamedovac (pristasa Muhamedov) muhamedovski muhar muharem; Muharem (ime)

muhur > p

e £a

t

mujezin mukajet; ni mukajet mukao, mukla; komp. mukliji mukati, mucem, mu£uci

nacitati se

nrukotrpan mumljati, -am

mutiti,

mumps

muzej

mucah,

mucen

mutljiv

(med.)

musliman (vjer.) Musliman (etnol.) musti, muzem, muzen

muzenje prema musti muzicar > g 1 a z b e-

musicav musji od

muzicki

muzejski

nik

muha

> glazbeni DL jd. -ici >

muzika

muskaraca muskaracki

gl

azb a

muzaca

muskarcic muskic

muzic muzjacki

muskoca

muzjak

mutez, -za

V

jd.

-ace,

mn.

-ice,

mn.

-aci

N nabavljac nabavljacki nabijac nabijeliti

nabiraciti

nablijcd (ponesto blijed) nablizu (pril.) nabociti se

nabodaca nabojnjaca nabolje (pril.) naboricast nabrcati,

nabrcim (na-

nacijedim, nacijeden nacijepati, nacijepam, nacijepan nacijepiti, nacijepim, nacijepljen nacional nacionalan, -lna nacionalist nacijediti,

nacionalisticki nacionalizacija

nacionalizam, -zma

1

V

nacelnik

jd.

-ici

nacelno nacelo nacestiti nacescivati, nacescujem nacesljati naceti, nacnem nacetiti se nacetovati se nacetvoronoziti se nacickati se

>

*nacimati

na

nabreci nabredati

nacionalizirati nacionalnost, -oscu nacionalsocijalist nacisticki nacjedivati, nacjedujem nacjeljivati se nacjepkati

nabreknuce

nacas

nabrojiti

nacastiti se naceciti se

nacistac

nacekati se nacelan, -lna nacelnica nacelnicki

nacitan (prid.) nacitanost, -oscu

naletjeti) nabrcica (nasrtljivac) nabrciti (uzlijebiti) gaziti,

nabrcko

nabrzo

(pril.)

nabuciti se

nabuhao, nabuhla nabuhlost, -oscu naceriti se

(pril.)

nj a

t

c i-

i

nacin naciniti

nacinski nacin jati, nacin j em

prema

svr.

nacinjam

nacinjati,

prema

svr. (pril.)

(pril.)

nacitati se

(ns.

naciniti)

nacistiti

nacisto

(ns.

nadeti)

*nackati *nackati > nacrckati nacucati se nacuditi se nacupati

natiskati

nacuvati

nadem, nadoh, nasla, naden

naci,

nasao,

G

mn. -vaka

nadjevavati se nadjunaciti nadlakticni nadletjeti, nadletim, nadletio, nadletjela nadlijecnik mn. -ici nadlijetanje prema

nacvar nacve G nacava (mn.

nadlijecem, nadlijecuci

nadlijetati,

nadmetac

r.)

nadmetati

nacvenice

nadahnuce

nadalje

(pril.)

nadasve

(pril.)

nadajem

nadavati,

nadcestar nadcovjecan, -cna nadcovjecanski

nadcovjek mn. nadljudi

naddrustven naddrzavni nadebelo (pril.) nadesno (pril.) nadglasavati

> nad-

glasavati nadgledac nadglednicki nadgrade

nadmecem

nadmocan, -cna nadnicar nadnicarka DL nadnicarski nadniciti nadnijeti

jd.

(prij.)

nadocni (koji je iznad

nadodem

nadogradivati

nadohvat (pril.) nadoknadiv nadolijevati nadoliti

nadolje

nadoljeti, nadolim (odoljeti)

djeljati

nadjenuti

> nadje-

nadjesti

nuti nadjeti

> nadjenuti

nadjev nadjevac

(pril.)

nadomak

(prij.)

nadomjeriti nadomjestak, -ska, mn.

G

mn. -staka nadomje-

nadomjestiti, sten

prema na- nadomjestati

dijeliti

mn.

-ice,

mn.

jd.

-ici

V

jd.

-ice,

-ici

nadripoliticar (pril.,

nasitno)

nadniciti

-ici

nadskociti nadstojnicki

nadstrazar nadstresnica nadstrijeliti

nadsumar nadugo (pril.)

nadoplacivati nadosjetan, -tna nadovijek (pril.) nadovlaciti nadovoljiti (se) nadrealist nadrealisticki

nadrealizam, -zma

> napu-

*naduhati

ha t i nadusak

ociju)

nadocnjak mn. -aci

-sci,

V

nadrijelijecnik

nadstreljivati

nadijelim, nadijeljen nadijevati nadjacati nadjecati, nadjecim nadjeljati nadjeljavati prema nanadjeljivati

-ki

(se),

nadigac nadijeliti,

nadrt nadriknjiga DL jd. -izi (nedoucen dovjek)

mn.

nadnesem, nadnijeh, nadnesavsi, nadnio, nadnijela, nadnesen

nadoci,

nadrijeti, nadrem, nadrijeh, nadro, nadrla,

nadrvati i nathrvati nadsavjetnik V jd. -ice,

nadoknadivati

> nadignuti

nadici

se,

nadmoc

nadno

nadrepak, -pka nadrijemati se

nadrobno

se

nadahnjivac nadahnjivati nadaleko (pril.)

217

nadripjesnik

nadlijetati

naculiti (usi)

z.

nafteni

nadjevak, -vka, mn. -vci,

nacujem

nacuti,

—

naduti,

ven

i

(pril.)

nadmen, nadunadut

nadvlaciti se nadvisivati nadvode (pom.)

nadvoje (pril.) nadvor (pril.) nadvuci se, nadvucem se

nadzemaljski nadzidivati

nadzornicki nadzreti (se),

nadzrem

(se)

nadzvucni nadzdrijelni nadzivjeti,

nadznjeti

nadzivim

> nadzeti

nadzak nadzak-baba nadikati nadipati nadubriti j iti

> nagno-

naelekritizirati

nafteni

i

naftni

218

naftonosan

naftonosan, -sna nagadati nagao, nagla naglas (pril.) naglasak, -ska, mn. -sci naglasavati i naglasi-

naici,

vati

nagluh nagnijezditi

nagnuce

—

nalijegati

naidem, naidoh,

najveci

najvecma

nai§ao, naisla

naimac naimati; ne *najimati

najvise najvoljeti

naime

(pril.); ne *najme najzad nakadivati naiskap (pril.) nakaniti (se) narvan naivcina nakanjiti se (namrstiti naivka DL jd. -ki se) naivnost, -oscu nakaradivati

naizgled

(pril.)

naizmak

(pril.)

nakazivati nakinduriti se nakiselo (pril.) uakiseo, -ela (prid.)

nagnjeciti nagnjesti nagnjeviti se nagnjio, -ila

naizmjence

nagodbenjacki nagolo (pril.) nagonicar nagore (pril.)

naizust (pril.) naj u superlativu se pise zajedno s pridje-

naklinciti

vom: najljepH najahati, najasem

nakon nakonce nakoso

nagorijevati

nagorim

nagorjeti,

nagovarac nagovijest, -esti,

-escu

I

jd.

-esti

i

nagovijestiti, nagovijestim, nagovijesten

nagovijestati nagovjescivati vjestavati nagradivati

i

nago-

nagrajisati, nagrajisem nagrditi, nagrden

nagrdivati

nagrubo nagusto

(pril.)

naizmjenican, -cna naizgred (pril.)

(pril.) (pril.)

naheriti

nahero

(pril.)

nahija

> kotar

nakjucer

najako (pril., cvrsto) najamnicki

naknadiv naknadivati i

nakovanj, -vnja nakovrcati nakraj (prij.) nakratko (pril.)

najedanput (pril.) najednako (pril.) najednoc najedno (pril.) najgore (pril.)

nakretati, nakrecem nakriciti nakricivati, -cujem

najjaci najjasniji najjednostavniji najjedriji

nakrivo

(pril.)

nakrkaciti

nakrkacke (pril.) nakrupno (pril.) naksutra

najjeftiniji

najjunacniji najjuzniji najkraci najlon

nakuciti

nahladiti se nahoce, -eta

najlonka najlonski

nalakcivati

nahod

najljepsi

nahrance, -eta nahraniti

najmladi najmodavac, -vca, V -vce najmoprimac, -mca,

nahranka nahranjivati

se

)

nahuskati nahvalice nahvalican, -cna nahvatati

i

jd.

V t o,

najposlije

najpreci najprije najradije; najsiri

(se),

-cujem

(se)

nahuckati jd. -mce nahuditi > nauditi najpace > o s o b nahumoriti se (smrknunavlastito ti

-oscu

nakostrijesenost, nakostrijesiti se

najavljivac najcesce

nakuhati nakupljac nalagac

nahlada

nakonjce

naleci, naleci,

nalezem nalezem

i

nale-

gnem nalecke (pril.) naledaske (pril.) naletjeti nalican, -cna naliciti (1. .biti 2.

prevuci

slican,

bojom)

nalicje nalicniji

ne *najrade

nalijezem, nalijezuci

nalijegati,

—

nalijep

naprecac

nalijep

namjerno

nalijepim, nalijepljen nalijetati, nalijecem, nalijecuci nalijevati, nalijevam, nalijevajuci nalijevo (pril.) nalik

namjesni namjesnica namjesnicki namjesnik V

nalijepiti,

mn.

G

naljezem

namjesten

V

jd.

-ice,

-ici

namociti namrciti namreskati namrgoditi

m

nuti namagarciti o d-

namuciti

nameciti se nametati, namecem nametljiv

*nanasati

namrgo-

namrem

> nanositi (zool.)

nanijeh, nanenanesav(§i), nanio,

nanijeti, se,

nanijela,

namijenim, namijenjen

namijeniti,

namijesiti namijesati

nanizbrdo

nanesen (pril.)

nanovaca (rakija) nanovo (pril.) naoblaciti (se) naobluciti

namira od namiriti namisao, namisli I namislju i namisli namjehuriti se

(se) se,

nandu, nandua

nametnicki namigivati

namjena

naobrucati naocale i naocari naocare > naocale naocari i naocale

namjenski

naocarka

narajenjivanje namjenjivati

naoci (pril.) naocice naocigled (pril.) naocit naocitost, -oscu

jd.

namjer namjera od namjera(va)ti

namjer an, -rna namjerati namjeravati namjerice namjeriti namjernik mn. -ici

V

jd.

naocnik naocnjak mn. -aci naodace (pril., na prodaju) naoklis -ice,

naoko

napecem

DL

napijevka

-vci,

jd.

mn. napjevaka napismeno (pril.) napitak, -itka, mn. -ici napjesaciti se

napjev napjevati se naplacivati napletati, naplecem naplijeniti naplijeviti

napljackati

napodnogu napokon

(pril.) (pril.)

(pril.)

napola napoleondor napolice (pril.) napolicar napoliciti

napolje napolju

(pril.) (pril.)

napomol

> van > van

(pril.)

napoprijeciti

napoprijeko

(pril.)

naporedo (pril.) napose (pril.) naposljetku

(pril.)

napouzdano

(pril.)

napovijed, -edi,

-edu

i

I

jd.

-edi

napovijedati napovjediti

naprama > p r e naprazno

(pril.)

naokolo

napacen

napatiti,

G

namrsten namrtvo (pril.) namucenost, -oscu

namamljivati

-oscu

napadac napadacki napalm; napalm-bomba napamet (pril.)

napijac

den namrijeti,

namahnuti (se) na malo; prodaja na malo

napacenost,

napeci,

nameljem

namljeti,

(pril.)

napasnlcki napastan, -sna

namjestenje

mn. -vaka

>

mn.

naovamo

napabirciti

namjestenik -vka, mn. -vci,

(zast.)

-ice,

namjestati namjestenica namjestenicki

naljezba (nalaznina) naljut (prid.) namaci > n a a k-

*namah mah

jd.

namjesto (prij.) namjestaj

naljepljivati

naljev naljevak,

niji

naopako

-ici

namjestiti,

naljepnica naljesti,

naopacke naopak; komp. naopac-

namjestan, namjesna

nalivpero

219

(pril.)

naprciti se naprciti (usne)

naprecac

(pril.)

ma

i

;

> napreg-

napreci

nu t

—

napreci

220

i

napredak, -etka, mn.

naruciti narucivati

nasmjesljiv

narucje

nasociti se naspjeti, naspijem nasrciti se

nasmrt

G

narudzba

-eci

napredan, -dna naprednjacki napredovati naprekid (pril.)

narudzbina

naprema

nasadivati

i

nasamo

-sci,

G

mn.

mn. -staka

naprsce, -eta

naprsnjak mn. -aci naprvo (pril.)

napucen

(pril.)

nasijecati (ns. prema svr. nasjecati) nasilan, -lna nasilnicki nasilnik, jd. -ice, mn.

V

napuhavati napukao, -kla

nasjeci,

nastavljac nastavnicki nastojnicki nastojnik V

mn.

napupciti

nasjediti se nasjedjeti se

nastresnica nastrici, nastrizem nastrijeliti, nastrijelim,

nastrem, nastro,

nastrijeh, n a stria

nasuho

nasijeCem

(pril.)

nasumce nasumice

> nasje-

diti se nasjesti, nasjedem nasjednem

nasuprot s

i

(pril.

nasvjetovati

naskociti

> nataknuti

(pril.)

nataci

natajno

(pril.)

naranca narancast naravno (pril.)

nasladivati se naslijediti, naslijedim, naslijeden naslijede naslijepo (pril.) naslucivati nasljedak, -etka, mn.

nataste

(pril.)

narijetko

(pril.)

narikaca

-eci,

G

mn. -edaka

narjecje narkotican, -cna narocan, -cna narocit

nasljedan, -dna nasljednica nasljednik V jd.

narodan, -dna nar odnooslobodilacki narodnooslobodilacka

nasljedovac nasljedovati nasljedstvo

borba narodnjacki narucaj narucan, -dna

nasljede

narucati se

nasmjehivati se

mn.

-ice,

nateci,

natecem

nategac nategaca nathrvati i nadrvati naticati, naticem (prema nataknuti) natiho (pril.) natikaca natirati, natirem (prema natrti)

nat jecalac

-ici

> naslije-

de nasljedivati nasmijesiti se

prij.

nasasce (nalazak) nasiroko (pril.)

(pril.)

mn.

i

D)

naskoro naskroz

-esci

-ice,

jd.

naradati naradivati

naredivati narezak, -eska,

jd.

-ici

nastrijeti,

nasjedati

napucen

V

nastrijeljen

nasitno (pril.) nasjecati nasjeckati

napustati naputak, -utka, mn.

-vca,

-vce

nastamba

napuciti napucivati napuhati, napusem

-uci naputiti,

nasrtljivac,

(naseljen)

-ici

napustac

nasrcem,

nasrcuci

(pril.)

naseoba naseobina nasigurno

N

nasrtac nasrtati,

naselan, -lna naseljenje

na priliku na primjer

(pril.)

nasred

> naru-

dzba

(pril.)

naprosto (pril.) naprotiv naprstak, -ska,

mn. -dzaba

-dzbi

narudzbenica

(prij.)

naprijed naprijeko

natjerati

>

natj

e-

el j natjecanje c a

t

natjecatelj natjecati se, se natjecaj natjecajni natjerati

natjecem

natjerivati

—

ne

natjerivati

nauznacice

natkoljenica

nauznak

natkonobar

nauziti

natkrilje natkuciti se

navadati > navoditi navaljivac navazati > navoziti navecer (pril.) navecerati se navecerje

natkucivati se nato (pril.) natociti natoprciti se natpijevati (natjecati se u pjevanju) natpisivati natpjevati (pobijediti

natrag (pril.) natraznjacki natrcavati

> sagnuti

se

navijek

(pril.)

navijestim, navijesten navijestati, navijeStam, navijestaju6i navikao, -kla

naviljak,

natrij natrijebiti

natroje

DL

jd.

-hi

natruo, natrula natuci, natucem naturalist naturalisticki

k at

i

naucan, -cna

ven

> znan-

naucavati

naucenjak

>ucenjak

nauciti naucljiv

naucnica naucnicki naucnik (segrt) nauditi; ne *nahuditi nauprt (pril., na ledinausnica naustice

nausnica nauticar nautika DL

nauvijek

jd.

(pril.)

-ici

nazalan, -lna nazbilj (pril.)

nazdravicar nazdravicarski nazdravicarstvo nazdravljac

na zdravlje! nazepsti, nazebem nazidivati nazimce, -eta

nazlobrz naznaciti naznacivati

DL

naznaka

nazrijevati

navjestaj navjestavati navjestenje navlacak, -cka, mn.

nazdrijeti

G

mn. -caka

-aci

jd.

nazocan, -cna nazocnost, -oscu nazovibrat nazovirod nazreti, nazrem, nazreo, nazrela

nazuti,

nazupcati

nazujem nazuvac nazuvaca nazao (pril.) se,

nazdro

se,

nazdrem se,

nazdrla

navlacilo navlaciti

se nazeti,

navlas (pril., tocno) navoditi prema navesti navodljiv navodnjivati navracati navrat-nanos navr6i > navrgnuti navreti, navrim (dignuti se do vrenja)

nazigac

nazivjeti se, nazivim se naznjeti se > nazeti

navrh

n.e.

(prij.)

navrijeti, navrem, navrijeh, navro, navria (navaliti) navrtjeti, navrtim

ma)

nazadnjacki

navjesiti navjestitelj navjescivati

-Cci,

> nahuc-

nauckati

mn.

naviljciti (pril.)

(pril.)

natruha

-ljka,

-ljci

natrijski

s t

navici > naviknuti navidjeti se, navidim se navijac navijestiti,

natrcati

nazadije-

vam

nazeb, -ba

u navicaj

natpricati natpripovijedati natprirodan, -dna

natrijezno

-aci

nauzijem se nazadijevati,

na veliko (prodaja) navezak, -eska, mn. -esci, G mn. -ezaka

pjevanju) natpolovican, -cna

natrciti se

nazadak, -atka, mn.

(pril.)

se,

221

nazanjem

naziviciti

nazuljiti

nazut n.d.

za navedeno

krat.

djelo krat. za

nove

ere,

nase ere ne;

pise

se

sastavljeno

samo s ovim glagolima: nestati (nestaja-

navrvjeti, navrvim navuci, navucem

stajati),

nazad

moj

(pril.)

nazimam

nazimati,

ti),

nedostati

(nedonemati, ne(nemojmo, ne-

Ne

222

mojte), necu (neces, nece, necemo, necete, nece); za pisanje s ostalim rijecima v. u

nekmoli

neckati se, necu, neces

neckam .

.

necudoredan, -dna

nehajan, -jna

necutljiv

nehar nehatan

nedaca nedaleko nedavno nedirnut

ven, Nehrvat neaktivnost, -oscu neandertalac, -lea (pratovjek) neartikuliranost, -oscu

nediscipliniran nedjelatan, -tna nedjelo nedjelja nedjeljak, -ljka,

Nehrvat nehrvat

(pril.)

nedjeljiv

neblag neboder

Nedjeljka

neborac, -rca neboracki nebotican, -cna

nedogledan, -dna

brojan)

nebrojen (prema ne brojiti)

necijienjen necjelovit necast, -asti, I jd. -ascu

necastan, necasna necastivi (vrag)

necedan, -dna necednost, -oscu necestit

G

-ki

nedolican, -cna nedonesen, -na nedonosce, -eta nedopustiv nedorastao, nedorasla nedorecen nedosjetljiv

nedosljedan, -dna nedospio, nedospjela nedospjelost, -oscu nedostajati nedostatak, -atka, mn.

G

nedostati,

necijega necisnica necisti

(necisto-

komp.

necisti ji

mn. -ataka nedostanem

nedostiziv nedostojan, -jna

nedotjeran

necistoca necitak, -tka necitljiv

necovjecan, -cna necovjecnost, -oscu necovjek mn. neljudi necovjestvo necujan, -jna

necuven necacki necak, necaka necakinja necati,

jd.

-aska, mn. mn. -azaka

nedolazak, -asci,

necam

nedoucen

neispitljiv

nedrag nedrug (prid.)

neizbjezan, -zna neizbjeziv neizbrisiv neizbrojan, -jna neizbrojiv neizdrzljiv neizglacan neizgladiv neizlijecen neizljeciv

neizmijenjen neizmjenjiv neizmjeran, -ma neizmjerljiv neizrabljen neizracunljiv

neizraden neizreciv neizxecen neizvjesnost, -oscu neizvjestan, -sna nejac, nejaci nejacak, -cka nejacica

neka nekad

nedusljiv

negda

i

nekada

nekadanji i nekadasnji nekakav, -kva

negdasnji negdje negibak, -pka

nekako

nekamo

negibljiv negoli (vez.)

nego sto negve G -gava, mn.

neistinit neistrijebljen

nejak nejasnoca nejednakoslozan, -zna nejednolican, -cna

nedozreo, nedozrela

nedug

neimastina ne imati nemam neiscrpan, -pna neistina

DL

nedograden nedokazan nedokuciv

-aci,

neciji,

necist, ca) necist;

nehtjesa

nedjeljni

nebraca nebrat nebriga DL jd. -izi nebrodiv nebrojan, -jna (malo-

(etn.) (pej.)

neimanje

N mn. mn. -ljaka

nebijeljen

> nehajan

nehotican, -cna

(pril.)

G

-ljci,

-osti

nehaj

Nehaj (zem.)

pravilima Ne; pise se sastavljeno imenicavlastitim s raa, kao npr.: Nesla-

i

se

.

nekidanji i nekidasnji nekiput i neki put z. r.

nekmoli

(vez.)

nekoc

neocekivan neociscen (fried.)

nekrscanin mn. -ani nekrscanski nekrsten

nekuda

i

neodgodiv neodgoden neodijeljen neodjeljiv

nepokolebljiv

neodjeven

nepokoriv nepomican, -cna nepomijesan

neodloziv neodlucan, -cna

nepomnja nepomnjiv nepomucen

neodmjeren neodreden

nelijep

nelomljiv neljudi

nemalo

(pril.)

nemam

(all

ne imati)

nemir nemirnoca nemjeren nemoc, nemoci nemocan, -cna nemocnica nemocnik V jd. mn. -ici

neodrziv neogranicen neokicen

nepopravljiv nepopustljiv neporeciv neporecan, -cna neporocan, -cna neposredan, -dna

neolitik (geol.)

nemilost, -oscu nemio, nemila

neologizam, -zma neopazice

neophodan, -dna

neposvecen neposteden nepotpun nepovjerenje

neopisiv

-ice,

nemogucnost, -oscu nemoj, nemo j mo, nemojte nemoral nenacet nenadmasan, -sna

nenadmasiv nenaknadiv nenapucen

nenazocan, -cna neobavijesten

neobracen neobraden neobran neobucen

neobuzdan neobvezan, -zna neobvezatan, -tna

nepovjerljiv

neopterecen neorganski

nepovrediv nepovrijeden nepoznat nepran neprebrodiv

neosjetan, -tna neosjetljiv

nepregledan, -dna neprelazan, -zna

neosporan, -rna neosvecen neosvijesten

nepremostiv neprestan nepresusiv neprezivac

-oscu

neosvijetljen

nenavidjeti, nenavidim, nenavidio, nenavidjela

neobavijestenost, neobicajan, -jna neobican, -cna neobijeljen neoblacan, -cna

neopjevan neoploden neoportun neoprecan neopredijeljen neopredijeljenost, neopredjeljenje

nemoguc nemoguce

-oscu

223

nepocascen nepocudan, -dna nepodmitljiv nepodnosljiv nepodopstina nepogresiv nepojmljiv

neocijenjen neocjenjiv

nekoc nekoji > n e k i nekolicina nekoliko nekoliko put a nekrotican, -cna nekrst

nekud

— nerazdijeljen

neostecen neotesan neotudenost, -oscu neotudiv

neprijekoran, -rna neprijeporan, -rna neprilican, -cna

neodjeven neozoik (geol.) neozenjen

nepristojan, -jna

nepristupacan, -cna neprobavljiv neprocjenjiv nepromjenljiv

nepamcen nepar

nepromociv

nepartijac nepazljiv nepazljivost, -oscu

nepce, nepca,

nebaca nepcan neplacen nepobijeden nepobjediv

neprimjetan

G

mn.

nepropadljiv nepropustan, -sna

neprovediv

nepun nepusac neranjiv neraspadljiv nerazdijeljen

— nijekalac

224

nerazdjelan

nerazdjelan, -lna nerazdjeljiv

netko, nekoga netocan, -cna neto; neto- tezina

nerazdruziv nerazgovijetan,

-tna

nerazmjer nerazmjeran, -rna nerazoriv nerazrijesen nerazrjesiv

neubjedljiv v j erl j iv neucan, -cna neugasiv neumijece

nevjerovanje nevjerstvo nevjesta

> neu-

neumjeren

neumjerenost, -oscu nerazumijevanje neumjestan, -sna nerazumljiv neumjestina nerealan neumoljiv Neretva (zem.) Neretvanin od Neretva neunistiv neretvanski od Neretva neupadljiv nerijesen nerjesiv nerotkinja

ne samo nesavjesno nesavjesnost, -oscu nesavjestan, nesavjesna

nesavladiv nesebican, -cna neshvatljiv nesiguran, -rna nesklonjiv

Neslaven neslomljiv neslucen nesmisao, nesmisla nesmjelica nesnosljiv nesreca

mn.

nestajati, nestajem,

nestajuci nestrpljenje nestrpljiv

nestrucnjak mn. -aci

nesuden nesumnjiv nesvijest, I

jd.

nesvijesti,

nesvijeScu

i

nesvijesti

nesvjesno

-o§cu nevrijeme, nevremena nezaboravljiv nezamijenjen

nezamjenjiv nezamjetljiv

nezapamcen

neuracunljiv neuralgican, -cna neurastenican, -5na neuroloski neurotican, -Cna neuspjeh neustrasiv neutaziv neuvjeriv neuvjerljiv neutjesljiv i neutjeSiv neuvidavan, -vna neuvredljiv

nezasitljiv

nevera

(oluja)

neveseo, nevesela

Nevesinje nevesinjski; Nevesinjsko polje nevidjelica nevidljiv

-ici

-ici

neupucen

G

nesretan, -tna nesretnica nesretnik V jd. -ice,

mn.

nevrijednost,

neupotrebljiv

nevaljalac, -lea, V jd. -Ice, mn. -laca nevaljalstvo nevaljalstina nevaljao, nevaljala

nesreden

nevjestica nevjest nevjestina nevoljnicki nevrijedan, -dna nevrijednik V jd. -ice,

neviden nevjera

nezavisan, -sna neznabozac, -o§ca, mn. -osci, G mn. -zaca neznabozacki neznajsa > neznalic a

neznan nezreo, nezrela

nezenja pise se sastavljeno sa zamjenicama i prilozima: nitko, nigdje; ako pred takvu zamjenicu dolazi prijedlog, zamjenica se rastavlja, a prijedlog umece izmedu ni i zamjenice: ni od koga, ni o cemu nicati, nicem, nicu£i nicice ni;

niciji

nicanica (etnol.) nicenje od nititi nidi

> niknuti

nevjerac, -rca nevjeran, -rna nevjerje

nigda

nevjernica nevjernicki nevjernik V

nijansa

mn.

nigdje nihilisticki

nijecan, -Cna jd.

nesvjestan, nesvijesna nesvjestica nestedljiv

nevjernistvo nevjernost, -o§cu

nesto, necega

nevjerovan

-ici

-ice,

nijecno nijedan nijek

i

nijekalac,

ni jedan

nijekaoca,

mn. nijekalaca

G

nijekati

nijecem,

nijekati,

Nijemaca nijemciti

nijem jeti,

nijemim,

ni-

nijem jeti nijesam >

nizasto

nizbrdo

i

s

a

m

namjenji-

i

Nizozemac, -mca Nizozemka DL jd. G mn. -ki Nizozemska

nikad i nikada nikakav, -kva nikako nikakov > nikakav

novicijat

G

-lei,

jd.

mn.

nescio) noci;

i

novopostavljen

novorodence, -eta novosadski od Novi Sad Novosadanin od Novi

Sad novosagraden

nocujem

nocni nocnik

nocu

(pril.)

nocurak, -rka (hot.) i nikuda noga DL jd. nozi nikud-nikamo nogaci (nogari) nimalo (pril.) noktic nimbus nokturno nimfa Norveska ni mukajet (ni da pisne)

nikud

niotkuda

(ali

ni

od

nulti

mn.

G

mn.

-ozi

novacki

koga) nitkov

Nova godina

nitkovic niukoliko

novcan

1.

(blagdan,

sijefnja)

novcanica novcanik mn.

nudati

i

nutkati

numizmaticar numizmaticki

nosid

nosoroer novaciti

> razina

nudisticki

nosacica noseca (prid.)

niti (vez.)

nivo, nivoa

mn.

nukati nula

nosni prema nos

od

G

Norvezanin mn. -ani nosac

nistetan, -tna ni

novovjerac, -rca, -raca nozic

> nuditi nudenje prema nuditi

nosilac, -ioca, -ilaca

(ali

novouspostavljen novovisokonjemacki novovjekovan, -vna

norveski

nistic

nitko, nikoga

novoimenovan novoosnovan novoroden

nociti nocivati,

i

novi vijek (pov.) nov novcat novogodisnji novogrcki

nocca

nikamo

niposto (pril.) niskoca nisandzija nista, nicega cega)

novine

Novi Sad (zem.)

nocasnji nociste

niotkud

Novi, Novoga Novi Vinodolski (zem.)

Novljanin od Novi novljanski od Novi

V

-lea,

noc I jd. nocu ne *nocju nocas

nikal, -kla (kem.)

nikakav

i

;

-ki,

N.N. oznaka za nepoznatu osobu (lat.

nomen

-rki

novcina

-laca

n

jd.

novcic

(pril.)

mn.

DL

-rci

nizdoli (pril.)

-Ice,

225

novcar novcarka

(pril.)

nizoskolac,

> namjera-

niklen nikogovic niko ji > nikoliko

komp.

nizerazredni

jemljah, nijemio, nijemjela nijemljenje prema

va t

nuzdan

nizi

nijem; komp. njemiji nijemac, -mca (nijem covjek) Nijemac, -mca, G mn.

vati,

niska;

nizak,

nijecuci

nijetiti

—

-ici

nuncij

nuspojava nusproizvod nusprostorija nutarnji

nuzgredan > uzgrcdan nuzzanimanje nuzzarada nuzdan, nuzna

226

nj

—

obiljeziti

NJ A

nj od on (npr. za nj) njakati njacem njedra, njedara

njega DL Njegos

jd.

njegovati •njegve >

njezi

negve

Njemacka njemacki njemcati

Njemcina njemica od nijem Njemica (ali Nijemac) njemota njen i njezin njetilo

njihaljka DL jd. -ljci njihati, njisem, njisuci

njihov njisak, -ska, mn. -sci njiskati njorac, -rca (zool.)

njuska,

njezin i njen njezan, njezna njihaj

G

-sci,

mn.

-saka Nj. V. krat. za Njegovo (Njezino) Velicanstvo

o oaza oba, obaju, obama obaci, obadem

obadva,

obadvaju,

obadvama obadvije,

obadviju,

obadvjema

obaviti, obavijen dbaviti, obavim (svrsiti)

obavjesnica

obescastiti

obavjescivati

i

obavje-

stavati i

obavje-

obavjestenje

obal

obazreti se, obazrem se

i

obao, obla

(zem., drZava)

obamirati, obamirem obamrijeti, obamrem,

obamro, obamrla obao i obal, obla obarac obastrijeti, obastrem,

obastro, obastrla, obastrt obasuti, obaspem obavijest I jd. obavije§6u i obavijesti obavijestan, obavijesna obavijestiti,

obavijeSten obavijestenost, -o§cu

scivati

> oba-

vijest obdan

obici,

obdjelavati obeciti (izbediti odi)

obecan

obecavajuci -sci

obescijeniti, obescije-

nim, obescijenjen obescjenjivati obeshrabriti obeskrijepiti,

obeskrijepim, obeskrijepljen

obesnazen

osi-

-am

obidem,

obidoh.

obisao, obisla obici obiknuti

>

obijac

obijeden

obijediti,

obecati obecavati, obecavam,

mn.

>

obezociti obezubiti obicaj obicajan, -jna obican, -cna obicavati,

(pril.)

"obdjelati

obelisk

obescascivati obezbijediti

gurati

obavjestajni obavjestavati

obadvjerucke obadvoje obadvojica

Obala Slonove Kosti

obescastiti, obescascen obescascenje prema

obijeliti

sto

(udiniti

bijelim) obijeljeti

(postati

obijesnik

V

mn.

jd.

bijel)

-ice,

-ici

obijest I jd. obijescu i obijesti obijestan, obijesna obilan, -lna obiljezba obiljeziti

obiljezje

obiljezje

obirac obisnuti obistinjavati se objacati (postati jak) objaciti

jakim)

(udiniti

— ocijeniti

oblucje obluce zb.

od oblutak

obljepljivati obljetan, -tna obljetnica

obmanjivati

obnadem

obnaci,

objasnidbeni objasnjavati

obnemoci, obnemognem objafinji-

vati

objasnjenje prema objasniti objasnjivati vati

i

objasnja-

prema

obavljenje objaviti

obje,

objed, objeda

objednom

(pril.)

objedovati objedivati objekt objektivan, -vna objektivnost, -o§cu objelodaniti objerucke objesiti objesti se,

obnijemjeti

obrucic

obrucnjak mn. -aci

obnoc

obucavati

obnovljenje prema obnoviti

obuciti

DL

objesenjacki objesenjak mn. oblacak, -cka oblacan, -cna

-aci

obojak, -jka, mn. -jci obojcic oboje obol obolijevati

obolim

obumrla obuvaca

obracunati obracunavati

obuvaci

obracati

obradiv obradivac

obletavati

obradivati

oblijepim, oblijepljen oblijetanje oblijetati, oblijecem, oblijecuci oblijevati oblucac, -6ca oblucast oblijepiti,

obveza

od obraz

>

obrecem

i

obreknem obrezac

obrezem obrezam

obrezivac obrezivati obrezak, obreska

-ici

-ice,

-ici

obvladati t

obredivati obrezati, obrezati,

obvezanicki obvezanik mn. obvezatan, -tna obveznicki obveznica obveznik V jd.

mn.

obrascivati, -Scujem

obrazac, -asca •obrcati obr obrdati

(prid.)

obuzrociti

-ici

obrambeni obrascic um.

obreci,

obumrem,

obumrijeh, obumro,

oblaciti, oblacc6i

oblic oblijeniti se

obujam, -jma obujmeni (prid.) obujmiti

obracun

oblesavjeti, oblesavim

(pril.)

obuhvatiti

obumrijeti,

obradba

oblicke

obudovjeh, obudoobudovio, obudovjela obuhvacati vjev(si),

oblacic

oblicivati oblicje

obucem, obukao,

obukla, obucen obudovjeti, obudovim,

oboist (glaz.)

oblacina

obletim

obuca obucar obuci,

obracenik mn. obracenje

obletjeti, obliciti

oboi

jd.

obocic um. od obod obodac, oboca obogacivati

oboljeti,

orude)

(drvodjeljsko

(pril.)

oboruzati

objedem se

obruciti

obnociti se

(glaz.)

objema

obiju,

obrtnicki

obruc

obnijeti, obnesem, obnijeh, obnio, obnijela

oboa, oboe,

objavljivac objavljivati

obnevidim

obnevidjeti,

obrezje obrijedak, obrijetka (poneSto rijedak) obrisac obrocan, -cna obrtac

obrtimicno

objacivati i

227

a

t

i

ocal, ocala (celik)

ocalan, -lna ocat, octa ocatni

ocean oceanski ocijediti,

jeden

ocijedim, ocicijede-

(svrsiti

njem) ocijenim, ocijenjen

ocijeniti,

228

ocijepiti

ocijepim, ocijepljen (svrsiti cijepljenjem) ocjedan, -dna

ocijepiti,

prema

odasiljac odatle odavati, odajem

odavde odavle cil)

koga

ocem)

ocjenjivati, ocjenjujem ocrniti (uciniti crnim) ocrnjeti (postati cm) ocrnjivati, -njujem

ocvasti ocvjetati ocadaviti ocaj

ocinji ocistiti, ociscen ociscenje prema

odbljesak, -ska, mn.

odbjeg

ocistiti

-sci,

ocit ocitati (svrSiti citanjem)

ocnik

ocajavati ocajnica ocajnicki ocajnik V

ocnjak, ocnjaka, ocnjaci

am

-ici

naoca ocaram

mn.

G

mn. -saka

odbociti se

odcijedim, odcijeden odcijepiti, odcijepim,

odcijediti,

odcijepljen odcjedivati odcjepljenje odcjepljivati

ocovjeciti se

odcas

ocuh

odcepiti (izvaditi dep) odcepljivati odcitati

ocupati, -iSe,

jd.

ocupam

ocuvati ocvarak, -rka, mn. -rci ocvrsnuti

(pril.)

odcusnuti

ocvrscivati

odebeljeti oderati, oderem

ocelavjeti, ocelavim ocoravjeti, ocoravim

odgadati odgoj

ocehnuti

ocucivati

ocekivati

ocut

odgojilisni odgojiliste

oceliciti

ocutjeti,

ocemeriti se Ocenas (molitva) ocenasi > krunica

ocutkivati

ocarati,

1

e

ocaravati

ocari

> naocale

ocepiti

(stati

komu na

ocucen

odabirati, odadrijeti,

-am odadrem,

odadro, odadrla

odahnuce

nogu)

odgojni odgolicavati vati odgrijavati odgristi, odgrizati,

prema

odahnuti odakle

odgrtati,

ocerupam ocesem

odaleciti

odijeliti

odalje

ocepljivati ocepiti ocerupati, ocesati, ocesljati,

i

-am

odgrtac

odgr6em

odande

ocev

odanle

odiozan, -zna

ocevic ocevid

odapeti,

ocetkati,

ocevidac, ocevici,

odaljiti

ocetkam

odapnem

odapinjac ocevica,

G

mn.

ocevidaca ocevidan, -dna

mn.

odgoli6i-

odgrizem

odijelo odijevati odio, odjela

ocesljam

-ici,

mn. -itaka odbjeci, odbjegnem

ocni

ocajati, ocaj

(pril.) (pril.)

G

ocito ocitovati

ocajanje

odavna odavno

odazvati i odzvati odbijac odbitak, -tka, mn.

ocin ocinski ocinstvo

ocjena

>

odasvud

oci, ociju

(postati ocimiti (zvati

ocjenjivac ocjenjivacki ocjenjivanje

mn.

ocevma

ociliti

ocijediti ocjel (celik)

ocale

odjek

ocica ociglece (pril.) ocigledan, -dna ocijukati

ocjedina ocjedine ocjedit ocjedivati

—

odaprijeti,

odiskona odista

odaprem,

odapro, odaprla odastrijeti, odastrem, odastro, odastrla

i

odjel

(pril.)

(pril.)

odjeca

odjedanput

odjednom odjek

(pril.)

(pril.)

—

odjel

odjel i odio, odjelan, -lna

odjela

odjelit

odjeljak, odjeljka,

G mn.

odmjeranje

odsijecati, odsijecam,

odmjerati odmjeravati

odsijecajuci odsijevati odsjajivati odsjecak, -Cka, mn. -cci odsjeci odsjedati

odmjeriti

odmoc

odjeljaka

odmognem

odjeljenje prema odijeliti, obibnije odjel

odmoci, odnasati odnekle

odjeljivati

odnekud

odjenuti

odnijeh, odneodnesav(si), odnio, odnijela, odnesen odnjihati odojak, -jka, jd. -jce,

odjeljati

odjeti

odjeven odjeveriti

odnekuda

i

se,

V

odjevni odlanuti odlazak, -asci,

> odnositi

odnijeti,

> odjenuti

-aska,

G

mn. odoka

mn.

mn. -azaka

odleci se, odleze se

odletim

229

odvlaciti

G

-jci,

mn. -jaka

(pril.)

odsjednuti odsjek mn. odsjeci odsjesti, odsjednem, odsjeo, odsjela

odsjev odskocan, -cna odskociti

odskocke odskora

odolijevati

odsprijeda odstraga

odolijevanje

odoljen

odstupiti

odlican, -cna odlicje

odoljeti, odolim, odoljeh, odoljev(si),

odsuce

odlicnik mn. -ici

odoljela odomaciti se

odletjeti,

odolio,

odlijezem

odlijegati, odlijepiti,

odlijepim, odlijepljen odlijetati, odlijecem, odlijecajuci odlijevanje odlijevati, odlijevam, odlijevajuci odlucan, -cna odluciti odlncivati,

odlucujem

odlucnost, -oscu odljepljivati odljevak, odljevka,

mn. odljevaka odmaci > odmaknuti

odmah odmedivati odmetacina odmetati,

odonda odonud

odmecem

odmetnicki

odmetnik V jd. -ice, mn. -ici odmetnistvo odmijeniti, odmijenim odmila odmjena odmjenjivanje prema odmjenjivati odmjenjivati

odonuda

i

odostrag

odovud

odostraga

i i

odovuda

odozdo odozgo

odsutan, -tna odsutnost, -oscu

odsvagda odsvakud odsvuda odsetati

odsteta odstetiti (nadoknaditi stetu)

odstetni

odstetni;

odracunati odradivati odrzavati odrecan > odreci,

G

(pril.)

odsuljati se

nijedan

odrecem

odreda (pril.) odredba

oducavati, oduciti

oducavam

odugacak, -cka odugovlaciti oduprijeti,

oduprem,

odreknuce odricem odrican, -cna od odri-

odupro, oduprla odusak, -ska odusevljenje oduvijek

cati odrijesiti,

odvazati

odredivati odricati,

odrijeti,

odvajkada odrijesim

odrem, odro,

odrla, odrt odrjesenje

odrjesit odrjesito odrjesitost, -oscu odrjesivati, odrjeSujem

odrjesnica odrvati se odrzavati odsad(a)

za-

htjev

i

othrvati se

>

od v o z

i

odvec odvijac odvijek odvise odvjetak, -tka odvjetnica odvjetnicki odvjetnik V jd.

mn.

-ici

odvjetnistvo odvlaciti

-ice,

t

i

a

odvracati

230

odvracati odvrci >

—

omijeniti

ogrijevati, ogrijevam,

odvrgnuti

ogrijevaju6i

okracati

(postati

odvrtati odvrvjeti odvuci, odvuSem

ogrjev ogrnjac ogroncati se

odzada

ogroznicaviti ogrtac

okrepljenje

ogrcem ogrubjeti, ogrubim ogubavjeti, ogubavim

okresine okrijek

odzvati

odzak

i

odazvati

> dimnjak

ofenziva ofenzivan, -vna

o.f. krat.

ogaditi,

okrepljivati

(uciniti

§to

hladnim)

za ove godine

ogaden

ogladnjeti oglasavati

okrepa

ogrtati,

ohladiti

oficijal oficijelan, -lna

ohladnjeti

(postati

oglasivati

oglaviciti se oglodati, oglodem

ohrabriti ohrapavjeti, ohrapavim

oglupavjeti,

oglupavim ogmpjeti, oglupim

Ohrid Ohridsko jezero

ognjen

ohromiti (udiniti koga

ogoljev(§i),

ogolio,

hromim) ohromjeti

> obrubiti -am ojaden

se ojunaciti se

ogoljela (postati gol) ogorcavati % ogorfcivati

ojaricati

ogorcen ogorcenje

okacenjak,

okagaca

ogorciti ogorcivati ogorjelica

okazioni

se

ogradivanje %

ogranici-

vati

> prigodan

Okie Okic-grad oklijevalac, oklijevaoca, mn. oklijevalaca oklijevalo

G

oklijevanje oklijevati

ograniden ogranicenje

oklopnicki

ograniciti

okolisati

ogranidivati i ogranicavati ogrbavjeti, ogrbavim

okolni okolo okomican, -en okoncati okoncavati

ogrebac ogrebaca ogrebati ogreznjavati ogrijati, ogrijem ogrijeSiti, ogrijesim

-am

oksidirati

oktaedar, -dra oktobar > listopad oktobarska revolucija okuc, okuci oku6iti se okultist okultisticki olakacivati

olakotan, -tna oleandar, -dra (hot.) olicavati

-aka

okancina

ogorjeliste ogorjeti, ogorim

ogradivati ogranidavati

-am

> poprecna greda

ogorjelina

-am

Okucani (zem.) (postati

hrom) *oiviciti ojacati, ojaditi,

okrociti okrucati,

okrupnjati, okrutnicki oksid

ohol, ohola oholost, -oscu

ogluhnuti

ognjevit ognjiste ogoliti (uHniti Ho golim) ogoljeti, ogolim, ogoljeh,

okrijepim, okrijepljen

okrijepiti,

okrugao, okrugla

hladan) ohladivati

i

kraci)

okrajciti okreiti okreciti

oklopnjaca

okopnjeti, okopnim okorio, okorjela okorjeti okracati (postati kratak)

oliciti

oligarhija olijeniti se olijepiti, olijepim, olijepljen

Olimp olimpijac, -jca

olimpijada olimpijski od Olimpija

olimpski od Olimp olovnjaca oljepljivati oljetiti se omaci se ti se

> omaknu-

omahivati

omajecak

(pril.)

omascen omasten

omastiti,

omazivati

omca

G

mn. omca

omeciti

omedak, omecka omijeniti

i

omijesiti

omijesiti omiliti (uciniti milim) omiljeti, omilim, omiljeh, omiljev(si), omiomiljela (postati lio,

mio) Omisalj, -slja omisaljski od Omisalj

Omisljanin

od

Omisalj

omjer

—

opancar opancarev

ppasivati opaticki od opauciti

opciniti

omogiicavati

i

omogu-

opljeti, oplijevem, oplio, opljela, oplijeven (oplijeviti)

opnokrilac, -lea, V jd. -Ice, G mn. -laca opocinak, -nka opocinuti opocivati

opcecovjecanski opcenarodni opcenit

opominjac oponasac

opci

civati

omognciti omogucivati

i

omogii-

cavati omrciti

oplodivati oplocje prema ploca oplosje prema ploha opljackati opljen opljesniviti se opljesiviti

opcarati opcaravati

opcinjavati

omlitavim

opatica

opazac

omjeriti

omlet

opancarov

opancic opasac

omjerka omlitavjeti,

i

231

oprijeti (se)

opcina opcinar opcinski opcinstvo

oporbenjacki oporbenjak V

-ace,

jd.

opciti opeci,

milk -aci oporeci, oporccem oporicati, oporiccm

omrsavjeti, omrsavim omuciti se omusicaviti se

operjajiti se

oporucitelj oporuciti

oncas

ophod

> omrknuti

omrci

omrijestiti se

(pril.)

ondan

ophodenje

(pril.)

ondasnji ondje

opijelo opijevati (ns. opjevati)

onecistiti

oneciscavati onemocati, -am

se,

onesvjesnuti se onesvjescivanje onesvjescivati se,

ns.

opkoljavati opkoracavati

i

opkora-

onostranski onovciti se

opkoraciti opkoracivati i opkoracavati opkrociti oplacina oplacivati prema oplata

opaciti se

oplavim oplecak, -cka, mn. G mn. -caka

opadac

oplicati

opacina

opasem

opahnuti opamecivati opak; komp. opakiji

opraznjeh, opraznjev(si), opraznio, opraznjela oprciti se (osjeci

civati

onijemim

opozicijski opozicionalac, -lea, V jd. -Ice, mn. -laca opraznjeti, opraznim,

G

prema

opijevati)

one-

oporucivati opovijedati (ns. prema svr. opovjediti) opovjediti (obznaniti) opovrci > opovr-

opovrgnuce

opjeniti

one-

oporudan, -5na

gnuti

opjevati (svr.

onomadne

opahati,

svr.

opirac opirnjaca opisivac

svjescujem se onijemjeti,

prema

opijum

onemogucavati i onemogucivati onemognciti onemogucivati i onemogucavati onesvijestiti svijesten

opecem, opekao, opekla, opecen opepeliti

-cci,

plitak)

oplijenim, oplijenjen oplijeviti, oplijevim, oplijevljen oplijeniti,

oprciti (naprciti usne)

oprecan, -cna opredijelim, opredijeljen

opredijeliti,

opredijeljenost,

-oscu

opredjeljenje

oplavjeti,

(postati

se)

oprcito

opredjeljivati

opregaca opreka DL

jd.

-eci

oprhmiti oprijeti (se), op rem

oprijeh (se), oprla (se)

opro,

(se),

232

oproljecivati

opustenje

oproljecivati oproljetiti oprostiti, oprosten

stiti

—

osjen

prema opu-

opsadivati opservacija (opazanje)

orac oracica (ona koja ore) oracki

opsijecati, opsijecam opsjeci, opsijecem

oraci (prid.) orah mn. orasi

opsjedati

orahovaca (rakija) orahovacki od Oraho-

opsjek opsjena opsjenar

opskrba opskrbni opsociti opsivati, -am opteci, optecem

opterecenje opterecivati

organizacija;

opterecen optican, -cna

opteretiti,

opticar opticarski

optika DL optimist

jd.

-ici

optimisticki optjecaj optjecati, optjecem optjerati optjerivati optociti optraciti (opsiti traka-

ma)

mn.

-ici

opucati, opuciti

opucam jd.

opunomociti opunomocivati opustiti, opusten (olabaviti) opustiti, opuscen (uciniti pustim) opustjeti, opustim, opustjeh, opustio, opustjela,

Organiza-

naroda

opuscen

(ostati pust)

-cna prema oseka oseka DL jd. -eci (protivno od plima) oseknuti osigurac

V

orijentalac, -lea, -Ice orijentalan, -lna orijentalist orijentalisticki orijentalistika

jd.

DL

osigurati osijedjeti,

osijedim

Osijek osiliti

osim osion, osiona osirotiti (uciniti sirotom) osirotjeti, osirotim,

osirotjeh,

osirotjev-

osirotio, osirotjela (postati sirota)

si,

jd.

jd.

-ki

orijentir orijentirati se (astr.)

Oriovac, -vca (zem.)

opunomocenik V -ice, mn. -ici

(80)

osecan,

organizacijski organiziranost, -oscu orhideja (hot.) oricak, oricka orijent; Orijent (istodne zemlje) orijentacijski

Orion

oruznim, oruznjeh, oruznjev(si), oruznio, oruznjela (postati ruzan)

oscilacija osebiciti

ujedinjenih

orijentalka -ice,

-ice,

osamnaest (18) osamnaestero osamnaestorica

-ici jd.

jd.

osamdeset

DL

optrcati optrcavati

optuzenicki optuzenik V

cija

V

-ici

osamljenicki

od orah

orazumiti orazumljivati Orebic (zem.)

oruznik

oruznjeti,

vica

orao, orla orasast orascic um. oratorij

oruzje oruznicki

mn.

Orahovcanin od Orahovica Orahovica (zem.)

opsjeniti opsjesti opskociti

ortacki

orude

(olabaviti)

Orjen orkestar, -tra orleanski; Ivana

Orleanska orlic

ormarcic ormaric orociti (bank.)

osjecak, -cka Osjecanin mn. Osijek

Osjecanka DL od Osijek

-ani jd.

od -ki

osjecenica osjecenik osjecina osjecki od Osijek osjecaj osjecajan, -jna osjecajnost, -oscu osjecalo osjecanje osjecati osjeci (se); osijecem (se); drugo je odsjeci osjek (pauSal)

orodavati i orodivati oronuo, oronula orosavati

osjekom

ortaciti (se)

osjen

(pril.;

pauSalno)

osjenac

—

otmjen

233

osjenac

osocan, -cna (so6an)

ostroca

osjencati osjencavati

osorljiv

ostrokonda osugavati (koga}

ospicav osporavati osprijed (pril.)

osjenciti osjeniti osjet osjetilo osjetljiv osjetljivost, -oscu osjetnost, -oscu

osjevine oskudijevati,

oskudije-

vam

osrednji ostanak, -nka, mn. -nci ostario, ostarjela ostariti (uciniti starim) ostarjelost, -oscu ostarjeti, ostarim, ostario, ostarjela (postati star)

oskupim, oskupjeh, oskupjevoskupio, osku(si), pjela (postati skup) oskvrnuce

ostatak, -atka,

oslabiti (uciniti slabim) oslabjelost, -oscu oslabjeti, oslabim (postati slab) oslacati, -am

ostudjeti se ostvarivati

oskupjeti,

oslacica oslaciti se

osladivati oslic (rib a) oslijepiti, oslijepljen

G

osudenicki osudenik V

mn.

osvijesten

t

oslobo-

osmacka osmatrac osmijeh osmijevati se osmjehivati se

osmjehnuti se osmjeliti se

osmociti se

osmosatni osmradivati osmuditi,

osmuden

jd. -ice,

domo-

-am

otancati,

otancavati otanciti

otavic

otecem

oteci,

oterecenje (rasterede-

otezavati othraniti othranjivati othrvati se oticati otici,

osvecujem

osvecen

osvijestiti

otad i otada otadzbina > vi n a

otescati otesnjati

osudivati osujecivati osumnjiciti osvajac

oslobadati

ocevi

otacki

otesan (istesan)

-ici

osvecivati,

jd. oce, i

nost) oterecivati (raster etiti); drugo je opteretiti

ostrag

oslobodilac, -ioca, V jd. mn. -ilaca -ice, oslobodilacki divati osluhivati, -hujem osluskivati osljepljivati

ostaci

se

osvetiti,

oslobodavati

-aci,

ostataka

(uciniti slijepim) oslijepjeti (postati slijep)

G

mn.

mn. -ataka;

ostidjeti

V

otac, oca, mn. ori

osramocenje osjetim, osjecen

osjetiti,

osugaviti se

i

odrvati se

oticem

otidem,

odem

(malo tijesan)

otijesan otijesniti

otimac otimacina

osvetljiv

osvetnicki

otirac

(se)

otjecati,

osvijetlim, osvijetljen

osvijetliti,

osvjedocavati osvjedocen osvjedociti osvjesnuti se osvjestan, osvjesna osvjescivati se osvjestenje osvjetlati osvjetljavati i osvjetljivati osvjetljenje prema osvijetliti

osvjetljivati vati osijavati

otjecem

otjecica otjerati otjesnjati

otkad i otkada otkako otkati,

otkam

otkljucati otkljucavati otkopcati, -am

otkopcavati otkracunati otkrice otkucati, otkuciti

otkucam

otkucivati i

osvjetlja-

otkud i otkuda otkudgod i otkud god otle

osnijeziti

ostar, ostra

otmicar

osnivac

ostecivati

otmjen

Otocac

234

—

ozujski

Otocac, -cca (zem.) otocanin od otok; Otocanin od Otok i Otocac

otucak, -cka, ran. -cci;

otocic

otuci,

©trpjeti,

G

otrpim

mn. -5aka otu6em otuda

otociti

otud

otocje otocni cd otok otocki od Otok i Otocac otopljeti, otoplim, otopljeh, otoplio, otopljela (postati topao) otpecacivati

otudlti se otupiti (udiniti §to tupim) otupjeti, otupim, otupio, otupjela (postati tup)

otpecatiti

otvrdnuce

otpijevanje

prema

jevati otpijevati (ns. otpjevati) otpirac otpisivati

otpi-

prema

svr.

otpjevanje prema otpjevati otpjevati (svr.) otplacivati otpljuvati, otpljuvam otpoceti, otpocnem ne ;

otpocmem

(pril.)

-am

otpucavati otpuciti otpustati

Ozidivati

ozlijediti, ozlijeden

ozlocuden ozlojeden ozlojedivanje

ozlocuditi

ozlojediti,

ovcinjak, ovcinjaka ovdji ovdasnji ovdje; ne ovde

Ozljanin od Ozalj ozljeda

ozlojedivati

ozljedenicki ozljedenik V

mn.

ovrhovoditelj ovrijeci > o v r ovrsni

otrez-

njivati se otrijebim, otrijebljen otrijeskati se otrijezniti (se), otrijeznim; otrijeznjen

DL

Ozren ozreti se,

ozrem

ozalostiti,

ozaloscen

se

ozaloscivati, ozaloscujem i

ozdrebljivati ozdrijebio, ozdrijebljen

ozdrijebiti, ozeci,

ozezem

ozedniti (udiniti zednim) ozednjeti, ozednio, ozednjela (postati zedan) ozicar

jd. ovrsi

ozimac s

i

ozad ozakonjavati Ozalj, Ozlja (zem.) ozaljski od Ozalj

ozdo

jd. -ice,

-ici

ozljedivati oznaciti oznacivati

ovjeciti

ovrha i

se,

ovcarnica ovcevina ovcica

otrebine

otrijebiti,

ozgo ozgora ozimacan, -cna ozimce, -eta

otrcati

otreznjavati se

ozelenjeti, ozelenim, ozelenjeh, ozelenio, ozelenjela (postati

ovamosnji ovca ovcar ovcara

otput (pril.) otraga

-ljujem

sto

(uciniti

zelenim)

otvrdnjavati

ovnic ovneci ovostran

otrebljivati,

ozeleniti

zelen)

otvarati otvrdjelost, -oscu

ovjekovjeciti ovjen^ati ovjeroviti ovjerovllenje ovladati ovlast I jd. ovlascu ovlasti ovlastiti, ovlasten ovlascivati

otprije otprijed otprilike (pril.) otpucati,

otvarac

oveci

otpocinjem

otporucivati

otprvo

ozeblicina

ovdje-ondje

otpocinak, -nka otpocinjati, otporuciti

i

ozdola ozdravljenje ozebao, ozebla ozeblina

t

i

oziviti (povrati u Zivot)

koga

ozivjeti (postati ziv) ozivljavati i ozivljivati

ozuciti

ozujak, ozujka ozujski

p

p

para (novca-

krat. za

na jedinica) P kem. znak za fosfor pabircar pabirceci pacificki prema Pacifik Pacifik Tihi -im,

pabirciti,

>

ocean

pacifisticki cifist

i

prema pa-

pacifizam G mn. -nata

packa DL jd. packi, G mn. pacaka pacad prema pace, -eta

t

i

h 1 a d e-

pacetvorina pacica um. od patka pafciei, -ca prema pace, -eta pafcji

G

mn.

pahuljica pahuljicav pakao, pakla paketic Pakistan,- Istocni

padavica-

DL

jd.

-ki,

padavicarov i padavicarev padavicav padisah V jd. -hu, mn. -asi

V

padobranac, -nca, -nee

jd.

-n£e padovski padski prema Pad

jd.

(rije-

G

pakostan, -sna

DL

jd.

-ljci,

pahati,

pahulja

-am, pahajuci

prema

palac, palca,

V

jd.

jd.

paliti

pameti

pamtilac, -ioce,

V

-ioca,

G

mn.

jd.

-ilaca

pal-

pamucast pamucika

(hot.)

Panama

mn.

panamski; Panamski kanal Pancevac, -vca, V jd.

DL

jd.

-ki,

i

-ace,

de, mn. palci, palaca (prst); palac, paoca,

palaca palacinka

i

pamtivijek pamucan, -cna

kostiti

Pakracanin mn. -ani pakraeki

G

-ki

ma

(zem.); pana(vrsta platna)

-vCe pancevacki; Panceva-

palacni palcani paldani Palcica (ime iz bajke) palcic (mali palac, ptica); Pal5ic (ime iz bajke)

Pancevka DL jd. -ki, G mn. -ki Pancevo pandza G mn. pandza i

paleocen paleogen

panegirican, -cna panegiricar panican, -cna

>

paleozoik paleozojski leozoik

5ki

(zem.)

rit

pandzi

panicar panicarka

prema pa-

palicica

mn.

DL

jd. -ki,

G

-ki

panika DL jd. Panonac, -nca,

-ci

V

jd.

-n5e -aci

(kukac)

mn. -ki

mn. paljba

pametnjak V jd. mn. -aci pametnjakovic

ici

ka Po); Padska nizina palicnjak mn. pahalica pahaljka

G

pamecu

-ice,

paleolitski

V

Palmotica

pamcenje pamet I jd.

Palmotice-

ulica, Ulica Junija

paljbi paljenje

paleografija

padobrancev Padovanac, -nca,

va

paljba

paklic

mn.

-ki

mn. palma,

Palmoticev;

paklenjaca

mn.

G

palmi

Pakistan, Zapadni Paki-

pakosnica pakosnicki pakosnik V

-vna

palistic

palma

paoci, palaca (Sipka u tocku)

pacinjak mn. -aci

i

palijativan,

palikuca

pakosdah pakoscenje prema pa-

ina

padavicar padavicarev rov padavicar ka

pahuljast

pahuljav

pakostiti, -im,

(pril.)

>

235

pakost, -o§cu

pacati se pace, -eta, zb. pacad mn. pacici

pace, paca

pansion

stan

pacijent paoljentica

pace

—

Palic (zem.) palicki prema Palic; Palicko jezero palijativ

Panonija

Panonka DL jd. -ki, G mn. -ki panonski; Panonska nizina

pansion

> penzion

;

—

panslaven

236

patuljak

panslaven pariski i pariski Pari§ka komuna Panteon (gradevina u Rimu, u Parizu); pan- Pariz (zem.) teon (grobnica)

Parizlija

pastirce, -eta, zb. i

>

Parizlija

i

Parizanin

pantomimicar Pantovcak (ulica u Zagrebu) panjaca (tip §ume)

Parizanin mn.

Parizanka

DL

G

>

-cad

-cici

pastircic pastiricin pastiric

pastorak, -rka,

-ani jd. -ki,

mn. -ki Parizlija i Parizlija

panjic papigica papinski

mn.

V

jd.

mn.

-rce,

pastorce, pastorcica

-rci -eta, zb.

-cad

pastorka DL jd. -ki, G Parizanin mn. -raka i -rki parnaski papinstvo parnasovac, -vca, V jd. pastrvcica pastuh, V jd. -use, mn. papiric -vce -usi papirnicar parnicar paprat I jd. -ti i -acu parnicarev i parnicarov pastuharnica pastusast paprenjaca parnicarka DL jd. -ki, pasanac, -nca, V jd. papricica G mn. -ki papuca -nee parnicarov i parnicarev pascad prema pasce papucar parniciti se pasce, -eta, zb. ^cad papucarev i papucarov parnicki i parnicni pasic (pasin sin); Pasic papucica parnjaca papucic urn. od papucar parobrodic (prezime) papucki prema Papuk paski prema Pag parobrodski patak, -tka, V jd. -tku, parabolican, -cna paroh V jd. -ose, mn. mn. paci, G mn. paParacin -osi Paracinac, -nca, V jd. taka parohija patetican, -cna -nee parohijski Paracinka DL jd. -ki, G paroscic pateticnost, -oscu patilac, -ioca, V jd. mn. -ki parozak, -oska, mn. *paradajz > rajcica -ioce, G mn. -ilaca -osci Paragvaj (zem.) patka DL jd. patki, G partijac, -jca, V jd. Paragvajac, -jca, V jd. mn. pataka -jce patkica -jce partijka DL jd. -ki,

Paragvajka

G

mn.

DL

jd.

-ki,

-ki

paragvajski paralelnost, -oscu paralitican, -cna paraliziranost, -oscu

V

jd. -ice,

G mn.

-ici

> nametnik

parazit parcijalan, -lna •parce, -eta

>

(i

ko-

c)

paric parionica paripce, -eta Paris (mitska osoba); drugo je Pariz pariski i pariski

Parisov

mn.

jd.

-ki,

-ki

partnericin parveni, -ija

>

skoroj evic > skoroj

e

vie ki

pasha

DL

jd.

patlidzan patnicin patnicki patnik V

prema patnica jd. -ice,

mn.

-ici

parvenijski

paranoja

rn a d

DL

partizanka

paranoican, -Cna

paranoik

mn. -ki partijnost, -oscu partijski

-hi

Pasha (vjer.) pasic um. od pas (zrtva);

pasijans (kart.) pasioniran stra-

>

patoloski patrijarh

mn.

V

-rsi,

jd.

G

-rse,

mn. -rha

patrijarhalan, -lna patrijarhalnost, -oscu patrijarhat patrijarsija patrijarsijski rodoljub patriot ropatriotizam, -zma

>

>

pasivnost, -oscu

doljublje patriotski > rodov 1 j ub

pasjaca

Patroklo

s t

ven

patuljak, -ljka,

pasji

paska

i

DL

jd.

-ki

-ljce,

mn.

V

-ljci

jd.

—

patuljcic

paucina paucinast

pecalbariti

pecatni pecatorezac, -esca, -esce pecatorezacki

paucnjak mn. -aci pauk V jd. -u£e, mn. pauci i paukovi paunce, -eta, zb. mn.

Peceneg mn.

V

jd.

pecenka

pauza > s t a n k a Pauzanija Pavao, Pavla Pavicin prema Pavica

-rki,

(bot.)

pazdrijen

DLI

mn. -usima pazusni pazenje prema paziti

mn. paznja

paznji pcela

i

V

jd.

pcelarov

pcelariti

pcelarnik mn. -ici pcelarov i pcelarev pcelcev pcelica pcelicin Pcelic (zem.) pcelinjak mn. -aci Pcinja (zem.)

pecac peca pecacenje

pecak mn. -aci pecal, -li (bol, tuga) pecalan, -lna

G

mn.

V

i

jd.

V

jd. -ice,

mn.

-ici

-ki

jd. -rci,

Pecanka DL mn. -ki pecar pecarev

pedijatar, -tra pedijatrijski Pegaz jd. -ze (mit.)

peharnik

-rci

pejgamber (poslanik Bozji);

Muhamed-pej-

gamber; Pejgamber

(Muhamed)

G

pejorativan, -vna

(pogrdan) pejzaz pajzazist

pekinski prema Peking Telazgi (mn. m. r.), -ga (prastanovnici Grdke)

pec; Pec (zem.) Pecanin mn. -ani (covjek iz Feci) i

jd.

peharcic peharnicki

pecuski prema PeCuh

pazljiv pazljivost, -oscu

V

-aci

pehar

pecurka DL mn. -raka pecurkast

pazikuca

-lea,

mn.

pecenjarnica pecenje pecica um. od peca Pecuh (mad. Pecs)

pazdrenovina

G

G

pecenjak mn. -aci pecenjar pecenjara pecenjarka DL jd.

paviljoncic

paziiho mn. -ha,

-nci,

mn.

pedesetogodisnji

-ezi

-ki

pavijan (majmun) paviljon pavjencic

DL

pedagogija pedagoski pedantnost, -oscu pedesetogodisnjak -aSe,

peceneski pecenica

-£ad paunicin paunic

pcelce pcelar pcelarev pcelarica

pecacen

pecatiti,

paucni

pcelac,

-ozi

pecat

pauciti se paucljivost, -o§6u

237

peenjak mn. -aci ped I jd. pedi i pedu pedagog V jd. -oze, mn.

pecalba pecalbar

patuljcic

paznja

penzionirati

G

-ki,

pelazgicki pelin Pelister (zem.)

pelivan peloponeski

pecarov

pecarica pecarija pecarnica

Peljesac, -sea,

pecarov i pecarev pecem, pecijah pecah, peci, pekuci pekao, pekla

Peljescanin mn. -ani (covjek s PeljeSca) Peljeska DL jd. -ki, G mn. -ki (iena s Pe-

Peloponez

peci,

i

jd. -§ce

Ijesca)

pecica pecina pecinar

pecinarka

V

peljeski

*pendzer

DL

jd. -ki,

G

mn. -ki pecinast pecinski pecki prema Pec; pecka patrijarsija

pecni prer7ia pec pecnica

>

penzija > penzijski

p

m

ro z o r i

ro

vina

> miro-

vinski penzion penzionat penzioni > penzijski penzionirati umiro-

>

vi

t

i

penzioner

238

> umirov-

penzioner 1 j

enik

V

Perzej Perzija Perzijanac, -nee Perzijanka

V

-nca,

DL

G

-sci,

jd.

jd.

G

jd. -ki,

mn.

jd.

mn.

pestic (hot.)

V

jd.

(hot.)

Petrovcanka G mn. -ki petrovcica

Petrovdan

perovoda (pov.)

petogodisnji petogodisnjica

persiflaza

petokolonastvo

personal

> osoblje

petoljetka

persun

jd. -rci,

Peruanac, -nca, -nee

DL

jd.

V

G

jd. -ki,

-ki petoljetni jd.

-ki,

peruanski peruscica um. od pe-

ru§ka Perusic (zem.)

G

> Petrovo

petrovski prema Petrovo petsto (500) petstogodisnji petstogodisnjica pet-sest

pianissimo

veoma

(glaz.,

Pican, Picna (mjesto u -rci,

G

mn. raka i -rki petoskolac, -lea, V jd.

Istri)

pice

pidzama *pihtije, -ja

-Ice

mn.

jd. -ki,

tiho)

petomjesecni petorka DL jd.

petoskolka

DL

petstoti (500.)

mn.

Peru, Perua (zem.)

Peruanka mn. -ki

DL

G

petrovaca petrovacki prema Petrovac i Petrovci Petrova gora Petrovaradinac, -nca, V jd. -nee Petrovaradinka DL jd.

petnaestogodisnji petinaestogodisnjica

perjanistvo

jd. -jci,

G

petnaesti (15.) petnaestica petnaestina (1/15)

DL

DL

-ki, mn. -ki Petrovci, -vaca; mn. m. r., (zem.)

(15)

mn. petodinarka G mn. -ki

G

Petrovac, -vca, V jd. -vce (zem.); Bosanski Petrovac; petrovac

Pescenica petaca petak -tka, mn. peci

petnaestodnevni

-ice,

-ki,

(zena iz Pe-

-ki

perjanicar perjanicki perjanik V

jd.

jd.

jd.

petrolej

pe§cu petrolejka

i

peristalticki

-ici

DL

V

Petrograd (pov.) petrogradski

petljanac, -nca,

>

petrarkist petrarkisticki Petrinjac, -njca, -njCe Petrinjcica -ki trinje)

pesimistican pesimisticki pesnica pesnicati se pest I jd. pesti

-n5e petnaest

rarki, Petrarku Petrarkin

mn.

peteroclan

-ioce period periodican, -Cna periodicnost, -o§cu pra*perionica o nica peripateticki

petparacki petpostotni pet puta Petrarca, Petrarke, Pet-

Petrinjka

-ki perzijski

petak, -aka, mn. -aci Petar, Petra; Petar Petrovic NjegoS peteljcica peteljka, DL jd. -ljci, G mn. -ljaka i -ljki

jd. -ici

-ioca,

-ki

peruska DL mn. -saka

periferijski perifrastican, -cna perihel

perilac,

mn.

perusicki

peracica peraci (prid.) perajica peraski prema Perast Peraskinja (zena iz Perasta) Perastanin mn. -ani percepcija percipijent G mn. -nata percin perecar perfektivnost, -os6u perfektnost, -oscu Pericin prema Perica

perika DL Periklo

Perusicanin mn. -ani Perusicanka DL jd. -ki,

G

penjac penjacica pepeljuga DL jd. -uzi; Pepeljuga DL jd. -gi pepeo, pepela perac

pijaci

DL

-ki

petovjekovni

jd. -ki,

G

tina pijaca pijaci (prid.)

>

h

1

a d e-

pi j an

—

pjesanca

239

pilotski pijan pijanac, -nca, V jd. -n£e piljarev i piljarov piljaricin prema piljapijancevati, -cujem, rica pijanciti -cujuci piljaricki pijancina piljarov i piljarev pijanciti, -im, -ceci piljenje prema piliti i pijancovati, -dujem

pistoljcina pistoljic

pitac pitacica

>

Pitagorin prema Pitagora; Pitagorin poucak

>

pijanciti pijandura pijanicin pijanicki

-im (netremice

piljiti,

prema

pijanica

gledati)

DL

pinakoteka

DL

ping-pong t

-ijem

pijavica pijedestal

pionirka

pijenje prema piti pijesak, -ska, mn. -sci; Han-Pi jesak (zem.) pijetao, -tla, mn. -tli -tlovi pijetet pijetlov

DL

G

-ki,

jd.

-ki

piratski Pireneji, -ja (mn. m.

pirenejski;

Pirenejski

mn. -ki

pijuk

pirotski

>

ti

na

pilac, pilca,

V

jd. -Ice

V

jd.

pisardic i

pisarov

pisaricin pisarnicki

pisarov

pilastar, -stra

piskutati,

pismenost, -o§cu piscev

pilici

um. od

pilica

pito-

pitomost, -oscu pitoresknost, -oscu

pivnicar pivnicarev i pivnicarov pivnicarstvo pivnicki pivotocje *p jan pijan

pjega

DL

jd. pjegi,

G

pistoljcic

pjegast

pjegav pjegavac, -vca, -vce pjegavica pjegaviti,

V

jd.

-im

prema

pisce

pjehe pjena

> pjegice G mn. pjena

pjenast pjenica pjennsac, -§ca pjenusati se

pjenusav

pisarev piskavost, -o§6u i

pileci

pilicica

prema

pjegaviti pjegavost, -oscu pjegica

pirueta pisac, pisca, pisaci

pisarev

Pitomaca

pjegavljenje

pijuc(k)ati

pijucuci pijukavac, -vca, V jd. -vce pikantnost, -o§cu piktije, -ja hlade-

i

mn. pjega

zem.)

pirotehnicar pirotehnicki

pijukati, pijucem, pijuci,

jd

>

r.,

poluotok *pirinac, -n5a > riza Pijev prema Pio pijevac, -vca, V jd. -vce Pirocanac, -nca, V jd. -nfe pijevcev pijevciti se, -im se (po- Pirocanka DL jd. -ki, G nasati se kao pijevac) pijevnica

V

mica

pionirkin pipavost, -o§cu pipnicar pipnicarev i pipnicarov pipnicarstvo i

pij, pi-

pitomcev pitomicin

pionircic

zb.

-mce Pitomaca

mac

pion (pjeSak u sahu)

-zu

-cad

-eta,

pijem, pijah,

jd.

pitomacki prema pito-

Pio, Pija

mn. -stava pionir

jd.

pitance,

pitomac, -mca, Pinokijo),

(cit.

-ija, I jd.

pijaster, -era (novae)

Pijemont Pijemontez V pijemontski

V

juci, pio, pila, pij en pitkost, -o§6u

>

Pinocchijev

mn.

pitagorovac, -vca, -vce piti,

eni s

Pinocchio

G

G

jd. -eci

pine mn. pindevi (pas) s t o 1 n i

pijanino pijanist (glaz., glasovirac) pijanistica pijanisticki pijan ka jd. -ki, mn. -ki pijanost, -oscu

pijanstvo

pitagorist

piljiti

-u6em

pjennsavost, -o§cu pjenusiti se pjesan, pjesni (zast.,

pjesma) pjesanca (zast., pjecmica)

G

pjevanka mn. -ki

DL

jd. -nci,

plamicak, -cka,

V

pjevuckati pjevucnuti,

-nem

planinarev

placevan, -vna

can

pjesnikinja pjesnikinjin

placidrug

pjesnikov

>

pjestovati,

dadilja,,

-ujem

njegovati

>

pla-

pjesak)

sci,

mn. plamn. plastaka

G

placljiv placljivac, -vca,

V

plastican, -5na plasticnost, -oscu plastiti, -im, plasden

Plascanin mn. -ani (covjek iz Plaskoga)

jd.

DL

Plascanka

placljivica

mn.

placljivko

koga)

G

jd. -ki,

-ki (zena iz Plas-

placljivost, -oscu

-im, pjesaceci pjesacki pjesadija pjesadijski

pjesaciti,

jd.

-ace,

mn.

-aci

pjesakov pjesastvo pjescan pjescanica pjescanik mn. -ici pjescara pjescarica (pcela) pjescarka DL jd. -ki, -ki (ptica) pjescenjak mn. -aci

plasce prema plast placa plascenje prema plastiti placati, -am plaski placen prema platiti Plaski, -koga (zem.) placenica plasljivac, -vca, V jd. placenicki -vce placenik V jd. -i6e, mn. plasljivCev -ici

placevni

>

p1a

t

plasljivicin plasljivost, -oscu plastic platac, placa, jd. place

ni

placica plagijat plagijator

V

placen plativost, -oscu

platiti, -im,

plah

G

plahost plahovati,

platni

-hujem

plahovit

pjescina

plahovitost, -o§cu

pjesice

plahta

pjeske pjetlesina

plahti plahtica

pjetlic

plakati, placem, placi,

pjev pjevac pjevacev pjevacica pjevacki

planinarov

(plastic)

mn.

jd. -uze,

-vce

pjesac, -§ca (zast.,

mn.

>

-uzi

njegovateljica

i

plastak, plaska,

placko

pjesnistvo

V

V

jd.

-teci, -tio, -tjela

mn. placan, -cna

-ici

V

planetarij planetoid planetski

plac -ice,

G

-ci,

-cku, mn. -tci plamtjeti, -tim plamcah,

jd. -uze,

-im

pjevusiti, jd.

jd.

plamenjaca

pjevcji pjevica pjevidrug

mn. -uzi pjevnuti, -nem jd.

-ici

plamenka DL mn. -naka

pjevcina

V

-nci

plamencic plamenik mn.

pjevcic

mn. pjesama

V

p jestin ja

G

-am, pjevajuci

pjevati,

-rce pjesnicki

pjesak

plamenac -nca plamenak, -nka, mn.

pjevalo

pjesmarica pjesmica pjesmotvor pjesmotvorac, -rca,

pjesnik

plavka

pjevaliste

pjeskar pjeskarica pjeskarnica pjeskarski pjeskavica (hot.) pjeskovit pjeskovitost, -o§cu pjeskulja pjeskusa

pjesma

—

pjeskar

240

G

mn. plahta

i

platiti

V

jd.

i

-vce

plavicast

placuci

plaviti, plaviti,

-im (Lonja plavx) plavim (finiti

plavim)

plamcenje prema plamtjeti

plamecak -cka, -5ku mn. -6ci

prema

placa plato, platoa plavac, -vca, plavcica

V

jd.

plavjeti,

plavim (posta-

jati plav) jd. -ki, plavka

DL

-ki

G

mn.

—

plavljenje

prema plaviti plavjeti; plavljenje prema plaviti

plavljenje

plavoca plavojcica

DL

Pljevljak

pleternicki plicina

plicak mn. -aci plijen mn. pljenovi plijenak, -nka, mn. -nci plijeniti, -im, plijenjen plijesan, -sni, I jd. plijesni i plijeSnju plijeviti, -im, plijevljen (odstranjivati korov) plijevljenje

241

plovidba G mn. -daba plovucac, -cca pluca, pluca (mn. s. r., med. i jd.: desno pluce, lijevo

pluce)

plucas plucasica -jki, G mn. -jaka i plucevina -jki plucica mn. s. r. plavojkin plucni plavook plucnica plazmatican, -cna plucnjak plijevnja plazmodij plus-vodic Plinije Mladi plazenje prema plaziti plutaca plebejac, -jca, V jd. -j5e plinomjer pliocen (geol.) puCanin plutokracija plitak, -tka; komp. plici plutokrat plebejcev pliticast plebejka DL jd. -ki, plutokratski puCanka plitkoca mn. -ki plutonij plitkost, -o§cu plebs, plebsa puk pljacka DL jd. -ki,

plavojka

jd. -jci

i

>

G

>

>

V

plitkoumnik

plecat

jd.

-ice,

mn.

G

-ki

mn. -ici pljackas mn. plitkoumnost, -oscu pljackasica Plitvicka jezera (jezera); pleci, G mn. pljackaski Plitvicka Jezera (napleci, DLI mn.

plecatost, -o36u jd. pleca,

piece

G

ple6a pleca

i i

plecima plecka

selje) Pliva (rijeka);

(tvornica,

plecni

*pleh > lim *plehnat lim en plemenitost, -o§cu

pleonastican, -cna plesac plesacev plesacica plesacki plesti, pletem, pleo, plela pletaS pletacev pletacica pletacki pletaci (prid., pletaci jd. -nci,

G

mn.

G

ploha

DL

jd. -hi

plosan, -sna

-ki

pletenjaca pletenjak mn. -aci pletenje Pleternicanin mn. -ani Pie tern i can ka DL jd. -ki,

i

plocnik mn. -ici plodic plodnicki prema plodnica plodnost, -oscu plodenje prema ploditi

stroj)

DL

rijec

Pliva) plivac plivacica plivacki plivaci (prid.) Plivin prema »Pliva« plivski prema Pliva; Plivsko jezero ploca; spomen-ploca Ploce (zem.) plocica

plemenstina plemic plemicki

mn.

»Pliva« je pot-

kad

puno jasno da je o tvornici, moze

>

pletenka

pljackati,

-ki

ploska

G

DL

mn.

plosnat ploscica plostimice plotic

jd. -sci i -ski,

-ki

-am

pljenidba

G

mn. -daba

pljenitelj pljesak, -ska pljeskati, pljeskam

i

pljescem, pljeskaj pljesci, pljeskajuci pljescuci pljeskavica pljesniv pljesniviti,

i i

-im

pljesnivljenje pljesnivost, -oscu pljesnuti, -nem Pljesevica (gora u Lid) Pljesivica (gora kraj Sa-

mobora) pljeti,

plijevem

>

pli-

jeviti pljeva pljevac pljevacica pljev aljski

prema

Pljevlja Pljevlja, Pljevalja,

Pljevljima (nin. s. r., zem.) Pljevljak V jd. -aCe, mn. -aci

i

—

Pljevljanka

242

DL

Pljevljanka

G

mn.

jd.

-ki,

-ki

pljevurina pljuska DL -sci, G mn. -saka pljustati, -tim pljuvacka DL jd. -ki, G mn. -ki i -caka pljuvacni (pljuvacne zli-

poblijedjeti, -dim, -dio, -djela (postati blijed) poblize (pril., on to zna poblize)

pocek mn.

-eci

pocekati pocelo

pocem

(vez., pokr., po§to)

poceprkati pocerupati

pobocan, -cna

pobocke pobocnica

pocest;

pobocnicin pobocnicki

pocesto pocesati

pobogu

jezde)

podalek

komp. pocesci

pocesljati

(pril.)

pljuvacnica pneumatican, -Cna

pobolijevati, -am, pobolijevajuci

pocetak, -tka, mn. -eci

po po

(prij.)

Po,

Poa

pobornicki pobozicni poboznjacki

pocetni pocetnicin prema poCetnica pocetnicki pocetnik V jd. -ice, mn.

>

po

1 (polovica) (rijeka u Italiji,

V

poboznjak

prid. padski)

pobacen prema pobaciti

jd. -ace, -aci pobratiti, -im, pobracen

pobijac

pobrde

pobijati pobijediti, -im, pobije-

pobrezje pobndivati pobunjenicki

mn.

pobacaj

den pobijeliti, -im, pobijeljen (uciniti bijelim) pobijeljeti, -elim, -elio, -eljela (postati bijel)

pobiljeziti

mn.

V

pobijem, pobijen

pocinitelj pociniteljica pociniti

jd. -ice,

-im

pocijepanost, -o§cu pocijepati, -am, pocije-

ma

pobjegnem pobjeda G mn. pobjeda

pocjepkanost, -oscu pocjepkati

pobjedan, -dna

pocrniti, -im, pocrnjen (udiniti crnim) pocrnjeti, pocrnim (po-

pobjednica pobjednicin pobjednicki pobjednik V

stati crn) pocrveniti, -im, pocrve-

njen (uciniti crvenim) jd. -ice,

mn.

-ici

pobjednistvo

-dujem

pobjedivati,

pobjeg mn. -ezi pobjegljiv

pobjegnuti

i

pobjeci,

pobjegnem pobjegulja pobjesniti, -im i pobjesnjeti pobjesnjeti, -snim poblijed; komp. pobljedi poblijediti, -im, poblije-

den (uHniti blijedim)

poorvenjeti, -enim, -enio, -enjela (postati erven) pocadaviti, -im, poca-

pociteljski

pocivak, -vka, mn. -vci pocivalisni pocivaliste

>

pocastiti, -im,

pocascivati,

-cujem

jd. -ci,

G

-ki pucivati

DL

mn. -vki i)

pocascen

pocasnica (pjesma uz

DL

mn.

pocivka

p o 5 e v(§ pocarkati se pocasni pocasnica (pjesma u pocast) pocastan, -sna

6aSu)

pociscen pocitanje Pocitelj (zem.)

pocistiti, -im,

pocivalo pocivaljka

davjela pocaditi *po2am(si)

pocinuti pocinjac pocinjati, -njem (ns. prepoceti) pocinjati, -njam (ns. prema pocinjati)

pocincati

pobjeci,

pobjeditelj pobjediteljica pobjedljiv

-ici

>

-ici

pociganciti,

pocnem

pocetverostruciti *pocimati p o 6 in j a ti pocinak, -nka, mn. -nci

pan

pobirac pobiti,

pobunjenik

poceti,

jd. -vci, i

G

-vaka

pocovjeciti

pocupati pocenje prema potiti se pocerati > p o t j er a ti poci,

podem

pocudan, -dna pocutjeti, -tim,

>

pocucen

os j etit podalek; komp. podalji

podalje

podici,

podalje (pril.) podanicki podanistvo podao, podia podastirac

*podrazavalac

podignem

> po-

dignut i podici,

podidem

podignuce podij

-rem

podstrijeti,

—

podijeliti,

-im,

>

podivljaciti se

podbadac podbadacki

podizac podjacati podjarivac podjarmljivac

podbijac podbiti, -bijem

podbogom

(pril.)

podbradak, -atka, mn. -aci

podbrezje podbuhao, -hla podbuhlost, -oscu

-kujem

podcjenjivati, -njujem podcrtati

podcrtavati podcasnicki

V jd.

-ice,

-ici

podciniti

dakon

> sub-

podebeo, -ela; komp. podeblji

Podgorac (zem.) podgovarac podgovaracica podgrade

-dujem -jem

podgradivati, podgrijati,

sit

podgrijavati podgristi, -izem podgrlac, -lea (jamica

Podlapaca (zem.)

podleci, podlegnem podletjeti, -tim podlijegati, -ezem podlijevati podlistak, -ska, mn. -sci podliti,

mn.

(pril.)

podnijeti,

-nesem (pril.)

podno (prij.) podnoc (pril.) podnosilac, -ioca, G mn. -laca podnosljiv podnosljivost, -oscu

podnozje podobnost, -oscu

podobrano

(pril.)

podocni podocje podoenjak, mn. -aci

mn.

-ljka,

pododsjek mn. -eci podojiti, -im, podoj podomaciti se podosta (pril.)

podozrenje

-aci

podmetac

Podhum

podmicivac

>

s

mn

u

a

j

> su mnjati, sumnji-

*podozri je vati

citi podozrivost

>

s

um

V

jd.

-

njicavost Podravac, -vca, -vce

Podravka mn. -ki

-o§ci

podloznicki podloznistvo podloznost, -o§cu

podmicivati, -6ujem

podnebom

-ljci

podmetati, -ecem, -ecuci podmicati, -icem, -i5uci

podiciti se

> podno-

pododjeljak,

pod grlom) podgrtati, podgrcem (selo)

-ice,

jd.

i

podniposto

podlacki podlakticni

podljevnjak mn. (vrsta mlina)

V

podne

podjela G mn. podjela podjeljenik mn. -ici podjeljenje podjeljivati, -ljujem podjenuti, -nem

-lijem podlost, -oscu podlozak, -oska,

podnarednik mn. -ici podnasati

podlapacki prema Podlapac i PodlapaCa mn. podlastvo G mn. -tava, prema podlac

podcinjenost, -oscu

poddakon

e-

podjetinjiti

podciknuti

podcasnik

j

podjev G mn. podjeva podjevojear (sin ro&en poslije nekoliko k6eri) podlacev podlacina

podbuhnuti podcijeniti podcikivati,

podnapiti se, -pijem se podnarednicki

podjednak

podbjel (hot.) podbociti

podmititi, -im, -micen podmitljivost, -o§6u

podmladak, -atka podmornicki podmnkao, -kla podij e- podmuklost, -o§6u

ljen podasnost, -oscu podatak, -tka, mn. -aci podijeljenost, -o§cu podijetiti se podatljivost, -o§cu pod tin j iti podatnost, -oscu podijevati podazdjeti, -zdim

podbacaj

243

DL

jd.

-ki,

G

podravski; Novigrad Podravski, Podravski Podgajci podrazdio, -djela, i podrazdjel

podrazumijevati *podrazavalac > n a si j edovatelj,

oponasatelj

-

c

j

podrazavati

244

*podrazavati

>

na

-

nasati

podstubiste

-dujem

-am

-mam

i

-mljem podrijetlo jd.

-sci

>

potpora, porno podrucan, -5na podrucje podruznicki podsaditi, -im, podsa-

den podsadivati,

-dujem

podsekretar podsekretarev i podsekretarov podsekretarski podsijati, -jem, podsij podsijecati,

-am

podsjecati podsjeci, -sijecem, -sijeci, -sjekao, -sjekla podsjedatelj podsjedati

podsjek podsjesti, podsjednem podsjetiti, -im, podsje-

cen podsjetnik mn. -ici podsmijavati se podsmijeh mn. -esi podsmjehivati se podsmjehnuti se podsmjesljiv

podstaknuti > p ota knu t i podstanar podstanarev i podstanarov pod stan arka DL jd. -ki,

G

mn. -ki

podstanarov i podstanarev podsticaj >poticaj

> poti•podstrek > poticaj *podstrekac > poti-

podsticati

ca t i

ca tel

podvesti, podvezem podviti, -vijem podvlaciti

podstrici, -izi

Podsused (mjesto kraj Zagreba) pods vi jest I jd. -esti

podredenost, -oscu

podrska Dl

poezija

podstresje

sljedovati, opopodredivati, podrhtavati, podrijemati,

—

> svod> svod-

podvodac nik podvodac nik

i -escu podsvjestan, -sna podsav, -§ava

podvodacica

podsisati

podvodenje prema

podsiti, -§ijem

podvoditi podvojenost, -oscu

podsivati podtajnicki

>

s

vod

Ija

podvojiti, -im, podvoj

podtajnik mn. -ici (drugo je potajnik) podtekst poducavati (instruirati, drugo je poucavati)

podvoljcic

poduciti

podvoznjak mn. -aci pod vracati prema

podudarnost, -oscu (geom. je suklad-

podugacak, -cka *poduhvat > pot-

h vat poduka DL

-uci (in-

drugo je pouka) Podunavac, -vca, V jd. -vce strukcija,

Podunavka DL G mn. -ki

jd. -ki,

Podunavlje podunavski podupirac (potporanj) poduprijeti, -prem, -pri, -prv-prijev(Si),

-prijeh,

-pro, -prla, -prt

poduzece poduzetnik

V

> pod-

podvrtati, -rcem, -rci, -rcuci

podvuci,

podvucem -dujem

podzidivati,

pod zimu podzariti podzdrijelni podzeci, -zezem

podzeludnjaca podzeludnjacni podzeti, -zanjem

podzupan

poduze

> pod-

podvadati ti

podenje prema poditi podipati podoniti

poema poentirati poet(a) pjesnik. poetican, -cna poeticnost, -oscu

poetika

DL

podvaljivac

poctizirati

poetski

podvedem

jd. -ici

poetizacija

po dvaput i po dva puta podvecer (pril.) podvesti,

(pot?.)

podaciti se

>

-ici

i

vrgnuti

poenta; ne *poanta jd. -i£e,

poduzetnost, -o§cu

vod

podvratiti

poen

poduzetnicki

mn.

podvostruciti

podvrci

nost)

(si) i

podvornicin prema podvornica podvostrucavati, -am

> >

p j e s-

n i £ki poezija

stvo

pj e

s

n

i-

i-

—

pogaca

pokal

pohvalnica

pogrizem

pogaca

pogristi,

pogacica

pogrmjeti,

pogadac

pogrubiti, -im, po-

pogadacica pogadacki pogadati pogancina prema poganac pogdjegdje pogdjegod pogdjekad > pokat-

kad

-mim

grubljen (uciniti

pohvaljivati, -ljujem pohvatati, -am poimati, -am

grubim)

poimence

pogrubjeti,

-bim (po-

grub) pogubnost, -o§cu pogurenost, -oscu istro§ipohabati stati

>

iznositi

ti,

pohadac pohadati

pogdjetko pogdjekoji

i po gdjekoji pogibao, -bli, I jd. -bli i -blju pogibija poglavaricin prema poglavarica poglavicin prema poglavica poglavicki pognojiti, -im, pognoj pognutost, -oscu pognjeciti pogodnost, -oscu pogonic > g o n i c pogorjelac, -lea, V jd.

pogospoditi

se,

-im

pohajduciti se pohapsiti, -im, -psen poharati poharciti (potrositi) pohitati, -am (pobacati)

pohititi (dohvatiti, uzeti) pohitjeti, -tim, -tjeh, -tio, -tjela (po-

pohodni pohota

pogostiti, -im -oscen pogotovo i pogotovu pogranicni

pohotljivac, -vca, jd.

pogrbljenost, -oscu pogrciti (uciniti

Grkom) pogrditi, -im, pogrden (uciniti grdnim, na-

poisijecati,

-am

poiskakati, -acemo poiskati, poistem poispremetati, -ecem poispremjestati, -am poisprepletati, -ecem poispresijecati, -am poisprevrtati, -rcem poistovjecenje prema poistovjetiti poistovjecivati, -cujem poistovjetiti, -im,

-ecen poizblize

pojacanje pojacavati

pohotan, -tna pohotljiv

-oden

poimeniciti, -im

poizrazbolijevati se, -amo se poizrazdjeljivati pojacajan, -Jna pojacati

pohoditi se,

poimenice poimenican, -cna poimenicavati, -am

poizbor (pril.) poizdaleka poizdalje

zuriti)

pohladan, -dna pohlepa pohlepan, -pna pohlepnost, -o§cu

pohod

-Ice pogorjeti, -rim, -rio, -rjela

245

V

-vce

pohotljivica pohotljivost, -oscu pohotnost, -oscu pohraniti, -im, -anjen pohranjivati, -njujem pohrdati i pordati

pojahati, pojasic

pojasem

po jedan po jedanput pojedinae, -nca,

grditi, osramotiti) pogrdjeti, -dim (postati

pohrliti

po jednom

grdan, ruzan) pogrdivati, -dujem

pohrvacivati, -cujem pohrvati se i porvati

pojeftiniti pojeftin.ienje pojeftinjivati,

pogrebem

pogrepsti,

pogresan pogresiv

pogreska

G

pogresljiv

i

DL

jd. -sci,

mn. -saka

pogresnost, -o§cu pogrijati,

pogrijem

pogrijavati pogrijesiti,

-im

*

se pohrvatiti, -im, -acen pohuliti, -im, -uljen

pohumlje *pohvacati > h v a t a t

poi

pohvala

V

jd.

-nee pojedinacan, -cna pojedinacnost, -oscu pojedinost, -oscu

-njujem pojiti

pojmiti pojmljiv pojunaciti

pohvalan, -lna

pokadsto pokajnicki

pohvaliti, -im, -aljen

pokal, -la

pokasno

246

—

politra

pokasno pokatkad

pokrivac pokrivacki

poleci,

pokazivac

pokrivenost, -o§cu pokrociti pokrojiti

poledice poledina

pokceriti

pokcerka pokipjeti, -pi, -pio, -pjela

pokleknuce prema pokleknuti poklic > p o k 1 i k poklonicki poklonistvo poklopcic pokoji i po koji (pokoji od vas zna po koji put sam to vet rekao) pokoji put (katkad,

prema po to

koji put

vec govorim)

pokojnicin (prema pokojnica) pokojnictd pokoljenje nara-

>

staj pokornicki pokornost, -o§6u pokozicrti

pokracenje prema pokratiti

pokraci pokraci vati, -cujem pokraj (prij.) pokrajina; Socijalisticka Autonomna Pokrajina Kosovo, Socijalisticka Autonomna Pokrajina

Vojvodina pokratiti, -im, -acen

pokreciti

pokrepa pokrepljenje pokrepljivati, -ljujem

pokretac pokretaSica pokretacki pokretati, -e6em pokretljivoit, -oScu

pokretnost, -o§6u pokrhati, -am pokrice pokrijepiti, -im, pokrijepljen pokriti,

pokrijem

(pril.)

polemican, -cna polemicar polemicki polemika DL jd.

pokrovcic pokrstiti, -im,

pokrsten pokrstavati pokrstenica pokrstenje

-ici

polet poletan, -tna poletarac, -rca, jd. -rce poletarce, -eta poletjeti, -tim, -tio,

V

pokrupno (pril., ali po krupno kamenje) pokucar pokucarac, -rca,

polezem

polecke (poledice)

V

jd.

-rce

-tjela

poliandrija (mnogo-

pokucarcev pokucarica pokucaricin pokucariti

pokucarski pokucstvo pokuhati pokunjenost, -o§cu pokupski; Pokupsko, -oga (zem.) pokvarenjakovic pokvarljivost, -oscu pol (polovica); pol, -a (krajnja tocka); Pol (zem.), Sjeverni pol, Juzni pol (zem.) sjeverni pol, juzni pol (na magnetu), plus-

minus-pol

-pol,

polagac polagacica polako polapski prema Polablje; Polapski Slaveni polaptati -poem polarizacija polarizacijski polar ni; polarni krug,

polarno svjetlo, Polarno more, Polarna zvijezda (Polarnica) Polarnica polarnik (polarni krug) polazak, -aska, mn. -asci poleci

> polegnuti

muStvo)

V

policajac, -jca, jd. -jce policija policijski policist policica um. od polica poliedar, -dra polifonijski polihistor (sveznalica) polijegati, polijezem polijen (pomalo lijen) polijepiti, -im, polijepljen polijetati,

-e6em

polijevati

Polimlje prema Polinezija polinezijski

Lim

Polinezanin mn. -ani Polinezanka DL jd. -ki,

G

mn. -ki poliptih mn. -isi politehnicar politehnicki politicar politiSarev i politicarov politicarka DL jd. -ki, G mn. -ki politicarov i politica-

rev politick!

DL

politika jd. -ici; Politika (novine) politra mn. -tara

G

(boca od poia

litre)

— Pompejev

polivac

> poljevac

polivac

>

polivati va ti

po

1 i j

e-

poljodjelka

G

DL

jd. -ki,

mn.

-ki poljodjelski poljodjelstvo

i

polonij polovican, -cna polovicnost, -o§6u

poljski

poluciti

>

dobiti,

organizacije)

polumjesecast polumjeseSni polumjesecnik mn. -ici polumracan -cna poluotok mn. -toci; Balkanski poluotok *poluprijecnik

>po-

er

polusvijest I jd. -escu -esti

polusvijet

polutka

mn.

DL

G

jd. -ki,

-taka; Sjeverna polutka, Juzna polutka (zem.) -ki

i

poluvrijeme, -vremena Poljacic

i

um. od

Poljak poljece (polugodiHe) poljepsati poljepsavati

G

mn.

poljicki prema Poljica; Poljicki statut (pov.)

poljodjelac, -lea, -Ice

poljodjelcev

pomaknem >

pomaknuti pomadzariti > p o m a-

V

jd.

-sli

pomi-

pomisljaj pomisljati pomjediti, -im, pomjeden (prevuci, okovati mjedu) pomjer ak po

m

>

pomadariti

pomjerati > pomicati, kretati

pomagac

pom jeriti > pomak-

pomagarciti se pomahnitati, -am pomajciti (uzeti za

pomajku) pomajka DL jd. -jci, G mn. -jki pomaknuce pomalen pomalo (pril.); komp. pomanje (ali: po malo boljem planu); malo-pomalo pomamnost, -oscu pomast I jd. -asti i -a§cu

poma§pomasten pomazanik V jd. -ice, mn. -ici; Pomazanik pomastiti, -im,

cen

i

(Isus)

pamecu

pomjestiti, -im, porn jesten

pomjestati pomlaciti pomlatiti, -im, po-

mla6en pomljeti,

pomeljem

pomnost, -oscu

pomnjiv pomnjivost, -oscu pomociti

pomoc pomoci, pomognem,

pomozi pomocni pomocnicin prema pomocnica pomocnicki

pomocu

i

pomo6u

s

pomodriti (udiniti

pomediti (namazati, zasladiti medom); drugo je pomjediti

pometak, -tka, mn. -eci

modrim) pomodrjeti, -rim, -rjela (postati pomorac, -rca, -rce

pomican, -Cna pomicnost, -o§6u

-am

r

>

jd.

n a-

anC a

*pomorandza r

-rio,

modar)

V

*pomoranca

pometati, -e6em pometenost, -oscu pometnuce (poba6aj) pomicati, pomicem, pomidi, pomiCu6i

pomijenjati,

pomjeriti

nuti;

pomagacica

pometac

poljevac poljevacica Poljicanin mn. -ani, prema Poljica

jd.

I

§ljen

dari ti

polumjer polnmjera (polovicna mjera) polumjesec; Crveni polumjesec (naziv

-sli,

-i§lju pomisliti, -im, i

poljupcic

pomaci,

polugodisnji polnlijevo

i

pomisao,

-ubaca

poludjeti, -dim, -dio, -djela

j

polje

poljubac, -upca,

pos t i 6 i

lum

prema

pomiljeti, -ilim

Poljska

polubraca

pomijesati, -am, pomije§aj, pomije§av(§i),

pomijeSao, pomijesan

pono6ka DL jd. -ki, G mn. -ki poljoprivredni polokati, -ocem Poljska DL jd. -koj

polnocka

247

>

n a-

an6a

pomozbog

(u

izreci:

ni

rod ni pomozbog) Pompej (rimski drzavnik)

Pompejev

Pompeji

248

Pompeji, -ja (mn. m. r., grad §to ga je zasuo Vezuv) pompejski prema

pompozan -zna

>

sjajan, raskoa n,

naduven

pomracenost, -oScu

pomracenje pomraciti

pomrcanje

ponesto (pril.); (ponesto zna, prema: otisao je po nesto bolje)

poni, ponija ponici ponijemciti, -im, poni jemcen ponijeti, ponesem, poni j eh, ponio, ponije-

> poniknuti

la,

pomrcati

pomrcina pomrciti (uciniti

tam-

nim, mrkim) pomrijeti,

poprecke

ponetka

Pompeji

s

—

ponesen

ponize

G

DL

jd. -vci,

mn. popjevaka

jevati

poplacati poplahnjivati, -njujem

-im (pokriti vodom); poplaviti, poplavlm (uciniti plavim) poplavjeti, poplavlm

poplaviti,

-am

(pril.)

pomucati, -cim pomuciti se pomucenost, -oscu

ponoc ponocka i polnocka ponocni ponocnica

(postati plav) poplijeniti, -im,

pomucenje

ponositost, -oscu

pomucivati, -cujem pomusti, pomuzem,

ponovno ponovo

jevljen poplocati poplocavati poplociti

licno

mucan)

ponudilac, -ioca,

pomuzen pomutiti, -im, pomucen ponabiti, ponabijem ponaciniti

ponad

(prij.)

ponadijevati, -am ponajbjesnji i -esniji ponajcesci

-ioce,

G

pooblaciti

poocim poodavna -esniji

ponajvecma

poodavno

-am

popce (mlad pop),

ponavljac ponavljacica ponavljacki

popeci, t

kadsto

poneki i po neki poneki put

ka

zb.

-cad i mn. -cici popcic urn. od pop popecak, -cka, mn. -cci

ponedjeljak, -ljka, d,

popecem

popic popijevati

(popjevavati)

drugo je popjevati popijevciti se {pooholiti se)

poplijeviti, -im, popli-

poplucnica popljeskati,

-skam

i

-escem popljesniviti

po podne

(poslije

dva-

naest sati); popodne (vrijeme od dvanaest sati do sumraka: dodi k mesni u jedan sat

po podne i frstani tavo popodhe)

ci-

Popovo Polje Popov toranj (zgrada u Za(polje),

-cujem

Pop Dukljanin; Ljetopis Popa Dukljanina

ponaticati, -idem

popli-

jenjen

popola (pril.) popov; Popovo polje

poopciti pootplacivati, popabirciti

ponajzesci ponamjestiti, -im, -esten ponamjestati

ponesreciti se

i

poodsijecati,

poopcenje poopcavati

ponajveci

mn. -ljci ponekad > k a

V jd.

-ilaca

poobjedovati, -dujem

ponajljepsi ponajprije ponajtjesnji

i

mn.

po nj ponjavcina ponjemcenje ponjemcivanje ponjemcivati, -cujem

ponajgusci

i

popijevki popisivac popisivacica popiti, popijem, popij, popit i popij en popjevati (malo zapjevati); drugo je popi-

poplahnuti

ponikao, -kli ponisko (pril.) ponizak, -iska poniznost, -oscu ponizavati,

pomre

pomucan, -cna (pri-

popijevka

(mjesto);

grebu)

Popovaca (zem.) popravilisni prema popraviliste

popravljac popravljacica poprecan, -cna poprecice poprecivati, -cujem,

prema

poprijeciti,

drugo je poprecivati poprecke

poprecivati

poprecivati, -cujem,

prema drugo

poprijetiti, je poprecivati

popricati poprijeciti, -im, popri-

jecen poprijeko poprijetiti, po prilici

poprilican, -cna

popudbina popuhati, popusem, popusi popuhivati, -hujem

popuhnuti populacijski popularnost, -oscu popunjavati, -am popustiti, -im, popusten popustljiv poradati (se) porajnski Porajnje (kraj uz Rajnu)

porano

poreznicki porezni k (porezni cinov-

(pril.)

porazbolijevati se, -lijeva se

porazdaleko

(pril.)

porazdijeliti, -im, po-

razdijeljen

porazmetati, -e6em porazmjestiti, -im -esten

porazmjestati poraznost, -oscu porazvjesati

porculan porculanaca (zemlja) porebarke porec (borazina, hot.); Porec (zem.) porecki prema Porec poreci, porecem i po-

reknem poredak, -tka, mn. -eci poredati poredenje > (us)po-

redba, stupnje-

V

mn.

jd. -ice,

-ici

porezovnik mn. -ici (porezni obveznik) porezdzija (eks., poreznik)

Porfirogenet (pov.) poricati, poricem, poricuci porijecje porijedak, -etka (jponesto rijedak); komp.

si to)

porinuce porjeckati se porobljivac porobljivacki porocan, -cna porocnost, -oscu porodicni

porotnicki portret portretski Portugal Portulagac, -lea,

V

jd.

DL

jd. -ki,

-ki

portugalski portugizac, -isca,

V

jd.

-isce (vino) porucati (pojesti rucak) poruciti (poslati poruku)

porucivati,

-cujem

porucnicki porucnik V

poruzniti, -im, -znjen

ruznim)

(uciniti

poruznjeti, -znim, -znio, -znjela (postati ruzan) porvati se i pohrvati se

posamce

(pril.)

posavski; Ljudevit Posavski (pov.)\ Posavski Bregi (selo) posebnicki

poseljaciti poseljacivati, -cujem posezati, posezem posijati, posijem, posij

posijecati

prema

posjeci

posijediti, -im, posij eden (uciniti sijedim) posijedjeti, -dim, -dio, -^djela (postati sijed); drugo je posjedjeti

jd. -ice,

>na-

poremecenost, -oscu

porugljivac, -vca,

rudzba, poruka

V

-vce porugljivost, -oscu

posjecen prema posjeci posjecen prema posjetiti posjecenost, -oscu posjeci, posijecem, posjekoh, posijece, posjekosmo, posijeci, ij)osjekav(si), posjecen posjecivati,

-cujem

posjed G mn. posjeda posjedati posjediti i posjedjeti posjedjeti, -dim, -dio, -djela (malo sjediti); drugo je posijedjeti

-ici

*porudzbina

poremecivati, -cujem

-enjela (postati

rumen)

posirotjeti, -tim, -tio, -tjela (postati sirota) posiviti, -im, -vljen (uciniti sivim) posivjeti, -vim, -vio, -vjela (postati siv)

vanj e poremecaj poremecenje

-enio,

posijelo

-Ice

Portugalka

mn.

rumenim)

(uciniti

pommenjeti, -enim,

posinacki posipac

porodaj porodajni

mn.

porumeniti, -im, -enjen

posigurno

porjecti

porijeklo i podrijetlo porijetko (pril., ali: otis a o je po rijetko

G

249

posjednik

poremetiti, -im, -ecen porez, G jd. poreza, ne *poreza, -ze porezni; ne *poreski

nik)

-im

—

jd.

posjednica posjednicin posjednicki posjednik V

mn.

-ici

jd. -ice,

;

posjednikov

250

posto

posljepodnevni

-dujem

posjedovati,

*posmatrac

posjet, -a (ne *posjeta,

ma t r a 5

>

pro-

posjetitelj posjetiteljica posjetiti, -im, posjecen (drugo je posjecen)

posjetnica poskakati, -ace poskocan, -cna poskocica poskocice (pril.) poskociti

poskrbjeti, -bim, -bio, -bjela poskupiti, -im, posku-

pljen (uciniti skupim) poskupjeti, -pirn, -pio, -pjela (postati skup)

poskupljenje poslanicki poslanistvo *posIasticar

pospjesiti pospjesivati, -sujem posreciti se posrecivati se, -cuje se

postostrucavati

mn.

s

1

a

s t i-

poslije poslije podne (poslije 12 sati); poslijepodne (vrijeme od 12 sati

do sumraka) poslijetati, poslijece

poslodavac, -vca, V jd. -vce poslodavacki posloprimac, -mca, V

-ice,

-mce

DL

posrijedi (pril., npr. posrijedi je neSto

postrijeljati, strijeljan

posrnuce sreuci postan, posna postarati se (postati star)

postarati se nu ti se

> pobri-

-am, po-

postrojiti postudjeti, postudi posuditi, -im, posuden

posude posudenica posudivac posudivati, posunetiti,

-dujem -im,

posu-

necen posvaditi posvadati

posve

(pril.)

posvecenost, -o§cu

posvecenje posvecivati, -cujem

je

-im,

-iden

da se tko

poslusnost, -oscu posljedak, -etka,

postignuce

posljedica posljedicni

postrizi

drugo

stidi)

(osjetiti stid)

mn.

postrici, postrizem,

nogometne momcadi)

posluh

-eci

stajati

posustalost, -oscu

postariti (uciniti starim) postarjeti, -rim, -rio, -rjela (ostarjeti) postava (npr. postava

(u6initi

i

(100°/o-tni)

po strani (npr. po strani)

postiditi,

jd. -uzi

-oci

dvadeset

posrednistvo G mn. -tava posredovati, -dujem posredstvo

postidjeti se, -dim se, -dio se, -djela se

posluga,

mn.

posto tni; jednopostotni (1%-tni), dvopostotni

postrani (pokrajnji)

-ici

podstava postdiplomski postici, postignem

posloprimacki posloprimcev poslovican, -Cna poslovoda poslovotkinja

postostruciti postotak, -tka,

(2°/o-tn|),

posrtati, posrcem, po-

posaljem

spilja

cetveropostotni (24°/o-tni), stopostotni

drugo)

>

sito

posto postojanost, -oscu

postojnski prema Postoj na; Postoj nska

posrkati, p'osrcem

car

jedan

posto,

posmijeh mn. -ijesi posmjehivati se posmjehnuti se

posred (prij.) posredan, -dna posrednica posrednicki posrednik V jd.

poskocke poskocnica

dva

postojati, -im, postoj, posto j eci

posmicati, -idem

-te)

(pril., °/o);

posto,

posljeratni

posjedovni

jd.

poseceriti

posljednji

posjednikov posjednistvo

poslati,

—

postizljiv

postjen (koji je po stijeni, puzavac postj em)

posvema

> posve

posvetiti, -im, posvecen posvijetliti, -im, posvijetljen

posvjedocavati, -am posvjedociti posvjetoviti posvojce, -eta, zb. -cad posvud(a) posast I jd. -asti i -a§cu poscenje prema postiti poseceriti

..

— potpalubni

posiljac

posiljac posiljalac, -aoca,

-aoce, posiljka

G

G

V

jd.

mn. -alaca

DL

jd. -ljci, i -ljki

mn. -ljaka

posljunciti

posmrkati, -r£em

potencijalan, -lna potepuh jd. -u§e, mn. -usi (skitnica)

V

> teskoca

poteskoca

pothraniti pothranjivati, -njujem pothvacati

pothvat pothvatiti, -im, -acen postarov postaricin prema posta- pothvatnicki posokciti

postarev

i

rica

postarov

postarev

i

postedjeti, -dim, -dio,

-djela postedivati,

-dujem

postenjacina postenjakovic posto (vez., pril.); posto-poto postovalac, -aoca, V jd. -aoce, G mn. -alaca posutjeti, -tim, -tio, -tjela

>

potaci potaknuti potajnicki potajnik V jd. -lie, mn. -ici (zast., detektiv) potajnost, -oscu potalijanciti potalijancivati, potalijaniti potalijanjivati,

-dujem -njujem

-mnjen tamnim)

potamniti, -im, (udiniti

potamnjenje prema potamniti i potamnjeti potamnjeti, -mnim, -mnio, -mnjela (po-

taman)

potapac

> >

podc podc poteci, potecem i poteknem

poteci

.

.

.

.

> potegnuti

poteferiditi

potegaca

Potemkin Potemkinov; Potemkinova sela potencijal

-idem (prema

potihano (pril.) potiho (pril.)] komp. potise potijesan (prilidno tijesan); komp. potje§nji i potjesniji potijesniti, -im, potijeSnjen potiljaca Potisje (kraj uz rijeku Tisu) potiski prema Potisje Potisanin mn. -ani

mn.

DL

jd. -ki,

-ki

-ecem (prema teci, drugo je poticati) potjera G mn. potjera potjerati potjerivati potjerni

mn.

potkoziti se

potkoznjak mn. -aci

potkrepljivati, -ljujem potkresati, -esem potkrijepiti, -im,

potkrijepljen potkrovlje potkrovni potkrovnica

potkrovnjaSa potkucnica potkupiti potknpljiv potkupljivac potkupljivati, -ljujem potkupljivost, -oscu potlacenost, -o§6u potlaciti

potleusica potmnlost, -oscu potmuo, -ula

potoc (potjera, progon) potocar (rak) potocara (mlin na potoku)

potocarka (mahovina) potoci6

potocina potocni potoonica potocnjak mn. -aci potok; Babin potok

potjernica potjernicki potjernik V jd. -ice,

potancati potankost, -oScu *potc ... *potc ...

-ki,

potjecati)

G

potkovica potkovicast potkozan, -zna

potkrepljenje

DL jd.

potaknuti, drugo je

Potisanka

potkova

potkrepa

G

poticati,

potkoljenicni potkopati potkopavati potkornjak mn. -aci

potkraj (prij.) potkrasti

potjecati,

potamnjelost, -oscu

stati

poticaj poticajni poticalo poticatelj poticateljka mn. -ki

251

-ici

potjesiti

(potok);

potjesnjavati

(sclo)

potka

DL

jd. potki,

mn. potaka (niti

G

potki §to se utkivaju

u osnovu) potkazivac potkivac potkivacki potkoljenica

i

potom

i

Babin Potok

po tom(e)

potomak, -mka, V -mce, mn. -mci potpadati potpala potpaliti

potpalublje potpalubni

jd.

.

252

potpaljivac

—

povjesati

potpaljivac

potrebnost, -oscu

potpaljivati, -ljujem

potrebnjak

potpasac

mn. -aci (siromah) potrepstina potresenost, -o§cu potricar (onaj koji ucini poljsku stetu) potrijebiti, -im, potrijebljen

potpadnem potpetak, -tka, mn. potpasti, -eci

potpetica -im,

potpiliti,

-iljen

potpis

mn.

jd. -a£e,

potrk mn. -rci

potpisati potpis ivati,

-sujem

V

potpisnik

V

jd. -ice,

-am

potrostrucavati, potrostruciti

povecerati povecerje povecalo povecati povecavati poveci (komp. od povelik)

povelik; komp. poveci povenuti, -nem, povenuo povesti, povedem povesti, povezem

povezaca

potrosac potrosacki

povijati,

potplat

potrpjeti, -pirn, -pio,

povijest I jd. -esti

potplatiti

-pjela *pots ... pods... *pots ... pod§ potuci, potucem

-ici

potplacivati,

-cujem

potpomagac potpomagati, -azem potpomoci, -pomognem potpora potporanj, -rnja potporni potporodica (zool.) potporucnicki potporucnik V jd. -i5e,

mn.

potprasiti

potpredsjednica potpredsjednicin potpredsjednicki potpredsjednik V -ice,

mn.

jd.

-ici

potpredsjednistvo potpukovnicki

potpukovnik

mn.

V

jd. -ice,

(pril.)

potpunice

poturcenica poturcenik V

mn.

.

.

jd. -i6e,

-ici

poturcenjak

V

jd.

-ace,

mn.

-aci poturciti (se)

prema potu-

(pril.)

potpuniti potpunost, -o§cu potpunjavati potpuri, -ija (glaz.) potratiti, -im, -acen

potrazivac potrcati

potreba potreban, -bna potrebit potrebitost, -oscu potrebnica (sirota) potrebnik V jd. -ice, mn. -ici (siromah)

povijam i

-escu povijestan, -sna

povijusa

(bot.)

povicem povijem

povikati, poviti,

povjeravati povjerenica povjerenicin povjerenicki povjerenik V

mn.

jd. -ice,

-ici

rica potvrdivati, -dujem poucak, -6ka, mn. -dci

povjerenistvo povjerenstvo povjerenje

poucan, -5na poucavati

*povjerilac, -ioca,

V G mn. -ilaca er o vnik

jd. -ioce,

pouciti poucljiv poucljivost, -o§6u

poucnost, -oscu DL jd. pouci pounijatiti, -im, pounijacen

pouka

-ici

potpun potpunce

> >

poturicin

-ici

povezanost, -oscu

>

vj

povjeritelj povjeriti povjerljiv povjerljivost, -o§6u povjerovati, -rujem

povjesamce, -ca

i

-ceta,

G

pounski prema Pounje Pounjanin mn. -ani

mn. -maca i -mca povjesmo G mn. -sama

pousmina

povjesnica povjesnicar povjesnicarev niCarov povjesnicarka

pouticati,

-icemo

(pozabadati) poutjecati, -ecemo (pobje povoditi povjestica

povazdan

i

povjesati

povjetarac

povjetarac, -rca, V jd. -rce povjepovjetarce

>

tarac

ski

pozivac pozlacenje pozlacivati,

povlastenje povodac, -oca

povodenje prema

po-

povojce, -eta, zb. -cad

u povoju)

-cujem

pozlatiti, -im, pozlacen pozlijediti, -im, pozli-

povredivati,

pozlijedenost pozljeda G mn. pozljeda

pozderuh

-dujem

mn.

V

jd. -u§e,

-usi

povremenost, -os6u povrh (prij.) povrhusa (riba)

pozeci, pozezem pozednjeti, -dni, -dnio,

povrijediti, -im, povri-

Pozega

-dnjela

jeden

DL -gi (rjede Pozezi); Slavonska Pozega, Uzicka Pozega

povrsnost, -oscu povrvjeti, -vim

>

pozrtvovnost, -oscu pozudjeti, -dim, -dio,

pozudnost, -oscu Pozun (pov., Bratislava) pozutiti,

-im

pozutjeti, -tim, -tio, -tjela (postati zut)

pozvakati, -acem prabice pracovjek mn. praljudi

pracak mn. -aci pracakati se pracenje pracka DL jd. -ki, G mn. -caka i -cki prackar prackati se prackica pracnuti se pradjed mn. pradjedovi i pradjedi pradjedovina pradjedovski

prag (dio vrdtd); Prag (deSki grad) pragmatican, -Cna pragmaticki; Pragmatidka sankcija (pov.)

povuci-potegni povucenost, -oscu

pozegaca pozeljan, -ljna

prah

povuci, povucem povukodlaciti se pozadijevati pozadrijemati, -amo

pozeljeti, -elim, -elio, -eljela

prahati, -am prahistorija

pozeljnost, -o§cu i

-mljemo pozaimati

> pozaj-

mlj ivati

pozajmljivati, -ljujem

pozauna

(glaz.)

pozeski prema Pozega; Pozeski Brestovac, Pozeske Sesvete, Pozeska kotlina Pozeskinja i Pozezanka

pozanjem Pozezanin mn. -ani Pozezanka DL jd. -ki, G mn. -ki zelenim) pozeti,

pozavidjeti, -dim, -dio, -djela pozeleniti, -im, pozele-

njen (uciniti pozelenjeti, -enim, -enio,

-enjela (postati zelen) pozepsti, pozebem pczicija

pozivincenost, -oscu pozivinciti

-im (podrzati u zivotu)

poziviti,

(uciniti

zutim)

pozljedivati, -dujem povracaj poznavalac, -aoca, V jd. povracati -aoce, G mn. -alaca povratak, -tka, mn. -aci pozornicki prema popovratic > b u h a £ zornica i pozornik povratiti, -im, -acen pozornost, -o§cu povrcar pozvijeriti se (postati povrce zvijer) povrci > povrgnuti pozvizdac (ptica) povreda pozapke (pril.) povredljiv pozarciti povredljivost, -oscu pozarnicki povredenik mn. -ici

povremen

-vjela (provesti dio zivota) poznjeti pozeti

-djela

jeden

voditi

253

pozivjeti, -vim, -vlo,

> pozicij-

pozitivist pozitivisticki pozitivnost, -o§cu

povlaciti povladivati, -dujem povlascivati, -6ujem povlastenost, -oscu

(dijete

pozicijski pozicioni

— praktican

> praprahistori jski > prapovijest

povijesni prahrvatski prahulja praiskonski

>

iskonski prajezicni

prakolijevka -vci, i

G

DL

jd.

mn. -ljevaka

-lijevaka

prakrscanski prakrscanstvo praktican, -cna

254

prakticar

prakticar prakticarka

G

mn.

DL

jd. -ki

-ki

prakticki prakticnost, -oscu

pramaljece pramaljetni

pramcani pramecak, -cka, mn. -Cci

pramicak, -Cka, mn. -5ci

praonica praonicki

G

prapradjed mn. -djedovi i -djedi prapraunuce, -eta, zb. -Cad

V

jd. prasac, -sea, -asce praseci prasicica prasjedilac i prasje-

V

jd. djelac, -ioca, mn. -dilaca -ioce,

G

i -djelaca prasjedilacki djelaCki

i

prasje-

praslavenski prascevina

G

V

jd.

mn. -ilaca praski prema Prag; listidi (pov.)

prema

prasnik

V

pratilac, -ioca, jd. -ioCe, mn. -ilaca

G

V

Prazanka DL G mn. -ki

jd. -ice,

jd. -ioce,

G

mn.

pravobranilastvo pravomocan, -cna pravorijek mn. -rijeci (presuda)

pravosude pravouzitni£ki pravouzitnik V jd. *-i£e,

mn.

V

prebdjeti,

pratilacki pratiti, -im, pracah,

pracen praumice, -eta, zb. -Cad i mn. -5i6i

i

prebijati,

-am

prebirac prebiracica prebiti,

jd.

-ici

>

pravozastupnicki pravozastnpnik V

G

V

jd.

-eze,

mn.

-ezi

prebjegavati, -am prebjeglica prebjezati, -zim preblijed preblizu (pril.) prebojiti, -im, preboj

-ici

praznoca

prazniti, -im, praz-

njah, praznjen praznoca { praznina

praznoglavac, -vca, jd. -vce praznoglavic praznorjeciv

-bijem

prebivalac, -aoca, V jd. -aoce, mn. -alaca prebivalisni prema prebivaliste prebjeci, -bjegnem

prebjeg jd.

praznicki i

-dim

-dijem

pra vodob an

praznina

prebacivac prebacaj

prebijel

pravovjernicki pravovjernik V

mn.

prckarija prckati prcvarnica prcast prcenje prema prciti se i prtiti (drugo je prcenje) prcija

pravovjerka pravovjernica

-ice,

prciti se (oholiti se, dizati nos)

prciti (stiskati usne)

-ici

pravouzitnistvo pravovjerac, -rca, jd. -rSe pravovjeran, -rna pravovjerje

mn.

jd. -ki,

prazniti Prcanj, Prcanja (zem.) prcenje prema prCiti se (drugo je prcenje)

pravobranilac, -ioca,

V

V

praznjenje prema

-ici

pravovremen

G

PraSki

mn.

praznovjerac, -rca, jd. -rce praznovjeran, -rna praznovjerica praznovjerje

praznovjerka praznovjernost Prazanin mn. -ani

pravovjernost, -o§6u pravovjerski pravovjerstvo

mn.

prasilac, -ioca,

prasnicki

jd. -ice,

-ici

pravednost, -o§6u pravican, -cna pravicnost, -o§6u pravijek pravjecan, -cna pravnicin prema pravnica pravnicki

-iCe,

prasdid

-ioce,

mn.

preboljeti

-ilaca

praotacki praporcic prapovijest prapovijesni

prasidba -idaba

praunucica pravdadzija pravednicki pravednik V

pravnik

praotac, praoca, V jd. mn. prapraoce, otaca

—

V

prebol prebolijevati preboljeti, -olim, -olio, -oljela

prebroditi

prebroditi, -im, pre-

broden prebrodljiv prebrodavati prebrojavati prebrojiti preci prema predak precijediti, -im, preci jeden

-im pre-

precijeniti, ci j en j en

precijepiti, -im, preci jeplj en

> kaciper-

precioza

dragocje-

ka,

nost, pretjeranost preciozan, -zna

>

dragocjen, pret j er an precizan, -zna (todan) precjedivati, -dujem precjenjivati, -njujem precjepljivati, -ljujem precviljeti, -ilim, -ilio, -iljela

precvjetalost, -oscu precvjetati, -am

preca (gimnasticka sprava) precac, -cca i -Caca *precaga (anat.) > o

s

i

t

precanin mn. -ani

DL

precanka

G

mn.

-ki

precastan, -sna (pril.)

precest preci komp. od prijek precica precac precice (pril.) precist

>

DL

precka

mn.

jd. -ki,

-5ki Precko, -oga (zem.) -fcaka

*precnik

m

j

> pro-

er

precuti,

preci

i

-dujem

> prijeci

predah mn.

-asi

*predskazati

predahnuti, -nem predajni predajnik mn. -ici predak, pretka, mn. preci, predaka, precima, pretke

preda me preda mnom predan prema pre-

G

255

prednjaciti

prednjacki

prednjak V jd. -ace, mn. -aci prednjonepcani pred obi ti, -bijem pred oca vati i predocivati

predocenje predociti predocivati vati

dati

preda nj preda nju preda se predavac predavacki predavaonica

i

predoca-

predodredenost, -oscu predodredenje predodredivati, -dujem

predodzba G mn. -dzaba i -dzbi predodzbeni *predohrana > (pred)

predbiljezavati predbiljezba predbiljeziti

preddrzavni predebeo, -ela predenje prema presti

zagtita, profi-

laks a predosjecaj (slutnja) predosjecati (slutiti)

predgrade

predosjetiti (naslutiti)

predgrijac predio i predjel,

predozujski pred podne (pred 12 sati danju, usp. prije

-djela

predionica predionicki predispitni predjel i predio predjelati predjelavati

pred jelni prema pre-

jd. -ki,

precanski

prece

—

dio, predjel predjelo predjenuti, -nem

predlagac predlagacica predlozak, -oska, mn. -osci predloziti

predmetak, -tka, mn. -eci

predmnijevati

slit i,

> mi-

pretpo-

stavljati, slu-

podne) predracun predracunski predradnicki prema predradnik predrag (prid.); Predrag V jd. -aze (ime) predratni predrijemati,

-mam

i

-mljem predsjedatelj predsjedati predsjedavati

predsjednica predsjednicin predsjednicki predsjednik V jd. -ice, mn. -ici; Predsjednik (vrhovni drSavni poglavar)

predmnjeva > pretpos t a v ka

predsjednikov prema predsjednik; Predsjednikov prema Predsjednik predsjednistvo

pred mrak

*predskazati

titi, va ti

nasluci-

prednost, -o§cu

ka zati

>

pret-

predsmrtan

256

predsmrtan, -tna predsoblje predsobni predsrcje predstava (npr. kazali§na predstava) predstaviti

DL

predstavka -vci,

G

mn.

jd.

-ki

predstavljac predstavljacica predstavljati predstavnica predstavnicki

V

predstavnik

mn.

jd. -ice,

V

>

predtakmicenje

>

prednatjecanje predturski predubijedenost

predrasuda *predubjedenje > predrasuda

>

pregalacki pregalastvo

preduhitriti

-mam

i

-mljem

pregib pregibak, -ipka, mn. preglacati pregladnjelost, -oscu pregladnjeti, -dnim, -dnio, -dnjela preglasiti, preglaSen preglasavati i pregla-

pregled pregledac pregledacica pregledavac preglednost, -oscu pregnijezditi se

predujmljivati,

pregnuce

-ljujem *preduprijediti

>

sprijeciti, doskociti, p r e t e c i predusresti > spri-

uklonizabraniti

jeciti,

preduvjet (glavni, osnovni uvjet) *preduzece > po-

duzece

pregojiti, pregojim,

pregoj pregorijevati pregorjeti, -rim, -rio, -rjela

pregovarac pregracic um. od pre-

gradak pregrada; Pregrada

-dim

pregradak, -atka, mn. -aci

prehrambeni prehrana prehraniti, -im, pre-

prehranjivati,

-njujem

> premoc, prednost

*preimucstvo

preinaciti preinacivati,

preinaka

-cujem

DL

-aci

jd.

preispitati prejahati, -jasem

prejecati prejeftin prekaljenost, -oscu

prekid prekidac prekipjeti, -pirn, -pio, -pjela prekiseo, -ela

prekjucer prekjucerasnji preklani (pril.) preklapac preko (prij.); drugo je prijeko (otisao je preko rijeke i sad je prijeko)

prekomjeran, -rna preko mjere prekomjernost, -o§cu Prekomurac, -rca, V jd.

-rce

Prekomurka

-dujem

G

DL

mn. prekomurski -ki,

Pregradanin mn. -ani pregradivati,

-dujem

prehladivati,

Prekomurje

(zem.)

pred vecer predvecerje predvecernji

prehicen

prehlada

preinacenje

sivati

predugacak, -cka

predvidjeti,

V

-ipci

predskolski

-grcu6i prehititi,

hranjen

pregaocev

pret-

pregrtati, -grcem,

prehladen

po-

nos t

G

i

ti,

>

pregrmjeti, -mim pregrst I jd. -sti i -scu

prehladiti, -im,

pregalac, -aoca, jd. -aoce, mn. -alaca

-ici

preduimati,

predznak mn. -aci pred zoru preda predasnji > p r i j asnji, progli, bi v§ i

pregaca pregacica

jd. -ice t

pregrizem

pregristi,

prefiks (predmetak)

predstojnistvo predstraza

ho dn k

pregrijati pregrijavati

vlastica, pred-

predstojeci predstojnica predstojnicki

predsasnik

predvidati predvodnicki predvojnicki predzide

preferencijal

predstavnistvo

mn.

prekonaciti

predi (pred) preferans (kart.)

-ici

predstojnik

—

prekonaciti

jd.

-ki

—

prekonoc

prekonoc

(pril.);

preko

vati

prekooceanski

>

prelije-

prekoraciti prekoracivati prekoravati

prelomljivost, -o§cu preludij preljev G mn. preljeva

preko reda prekosutra

preljub preljubnicki preljubnik V jd.

i

prek-

sutra preko volje

mn.

prekovremen

prekrstiti, -im,

prekr§ten prekrstavati prekrstenicki preksinoc preksinocnji preksutra i prekosutra

prelaznica prelaznik V jd. -ice, prelaznost, -oscu prelazljiv

prelcev

draZ(est),

milina prelet (ne prelijet). preletavati preletjeti, -tim, -tio, -tjela

prelijen prelijep

-ecem,

preneraziti, -im, pre-

pre-

premjeriti

premjeSten premjestiv premjestivost -o§cu premjestaj premjestati premjestenje premlacivati, -cujem premlatiti, -im, -acen premljeti, premeljem premoc I jd. -ci i -cu

premocan, -cna premorenost, -o§cu premostiti, -im, pre-

moscen

prenizak, -iska prenocisni prenociste prenociti prenocivati, -cujem

V

prenosilac, -ioca, jd. -ioce, mn. -ilaca prenositelj prenositi prenosiv i prenosljiv

G

prema -im,

> preni-

eti

prenocnina

premjestiti, -im,

-ici

-ecuci prelijevati

preme6em

mn.

prelaziti

prenavljac prenavljacica

prenesem, prenesen i prenijet

premija premijer premijera premijerni prema premijera

mijesen premijski prema premija preminuci premio, -ila premisljac premjer premjerati premjeravati

-asci

prenacitanost, -oscu prenapucenost, -oscu prenapuciti

prenijeti,

(vez.)

premetati,

premrem,

premro, premrla premucati premuciti

prenesti

premetac premetacisa premetacina

premijesiti,

prelazan, -zna

prelijetati,

jd.

premrijeti,

nerazen

V

prelamac

>

V

premostivost, -oscu premoscivati, -6ujem

j

premijerski premijer

prelac, prelca

prelest

-nee premac, premca, jd.

premaz premda

prekrojiti

mn.

V

premastan, -sna

prekretnica prekrivac prekrojavati

prelatski prelazak, -aska,

-ici

premce

prekracen

prekuhati prekuhavati prekupac, -pea, jd. -pee

-ice,

preljubocinac, -nca,

prekracivati, -cujem prekratiti, -im,

257

premostiv

prelijem

preliti,

prelivati

noci

preosjetljiv

prenuce preoblaciti preobliciti preoblicivati,

-cujem

preobracati preobratiti, -im, pre-

obracen preobraziti,

-im,

pre-

obrazen preobrazaj preobrazajni preobuci -bucem preobuti,

-bujem

preobuvati preodijevati

preodjenuti preokretati,

-ecem

preokupacija preopterecenost, -oscu preopterecenje preopterecivati -cujem preorijentacija preorijentirati preosjetljiv

i

preosjetljivost

258

—

pretaoi

preosjetljivost, -o§cu

preprodavacica

presladak, -atka

prepad

preprtiti, -im, pre-

preslicica presniji komp. od

prcen

prepadati prepecenac, -nca prepecenica

prepuci,

pr

prepeci, -pecem prepelicar prepelicica prepelicic prepelicji prepicati -icem (ns. previa prepeci) prepijevati pre-

>

pjevavati prepirac prepirka

G

DL

jd. -rci,

mn. -raka

i

-rki

prepiSem

prepisati,

prepisivac prepisivaclca prepisivacki

prep jecati

>

prepustiti, -im, pre-

puSten

pre-

jezero presretan, -tna

preracunavati

presretati, presrecem prestarjelost, -oscu prestarjeti, -rim

preraditi, -im, prera-

den preradevina preradivad

prestici,

preradivafcica

prestolonasljednica prestolonasljednik V

preradivanje

-dujem

preradivati,

prerez

preplacivati, -cujem preplakati, -plaCem

preplata

-acen

(previse platiti) preplesti -pletem preplet prepletati -ecem preporufcati pre-

>

poruSivati preporuceno preporuclti preporucivati, -cujem preporucljiv

DL

jd. -uci

prepovijati prepoviti, -povijem preprecivati, -cujem

prepredenost, -oscu

prepredenjak

mn.

V

jd.

-aci

prepredenjakovic prepreka DL jd. -eci

mn.

-pci

prestupnicki prestupnik V

presadivati, -dujem presahnuti, -nem presavijati presaviti, -vijem

mn.

V

jd. -ice,

-ici

presuditi, -im, pre-

suden

presenecivati, -cujem

prestih presukati,

presenetiti, -im,

presumpcija

presenecenje

>

v

j

e-

presvijetao, -tla presvijelost presvladiti presvoditi, -im, pre-

>

r

-ucem

rojatnost

presene6en presezati, -ezem presicenost, -o§cu presijecati presieci, -si j ecem presjedati pre zi ti presjediti presjedjeti, -dim

jd. -ice,

-ici

presuda presudan, -dna

preseljenifcki

p

-ici

prestupan -pna; prestupna godina prestupnica

prerijski preris

mn.

jd. -ice,

prestupak, -pka, mn.

preseljenik

preplatiti, -im,

prestignem u g1ed

>

prestiz

presada

prepjevati prepjevavati

prijesan

presnoca prespanki prema Prespa; Prespansko

prepuStati preracunati

rijeden

picati

-a£e,

i

prerijediti, -im, pre-

prepjev

preporuka

>

-puknem

epuknut

1

a-

>

es j edi t

svoden presvodenje presvudi, presvucem preSao, pre§la, prema prijeci

presjek (mat.) presjeka DL jd. -eci

presavSi

presjesti

presu6en prema pre-

> prijeci

preskakac

prepricati prepricavati

preskakati, -acem, -acu6i preskociti

preprijeciti, -im,

preskok mn. -oci

preprijecen pre prod a vac

preslacak, -cka, mn. -5ci

prema

prijedi sutjeti

presucivati,

-cujem

presutan, -tna presutjeti, -tim, pre-

sucen pretaci,

pretaknem

pretaknuti

>

pretati

pretati,

precem (pokri-

preteca prete6i,

preteknem

i

>

prethistori ja

pret-

jd. -ice,

-ici

-idem (prema pretaknuti, drugo je

preticati,

pretjecati) preticak, -Cka, mn. -cci pretijesan, -sna pretinac, -nca pretio, -ila; komp. pretlji i pretiliji (debeo, tust) pretjecati, pretjefiem (prema prete6i, drugo je preticati)

pretjeranost, -oscu pretjerati pretjeravati i pretje-

z

-kazujem

pretkazivati,

pretkinja pretklijetka

DL

jd. -ki,

G

mn. -ki pretkomora pretkongresni pretkucnica

mn. pret-

pretplacivati,

t

r g-

-cujem

pretplatiti, -im, pret-

pla6en pretplatni pretplatnica pretplatnidki

> prepre-

lukav

previjanac, -nca,

-nee

V

jd.

> prepredelukavac

V

n j a k, previjati, previjam previrac" (ferment) previti, previjem

jd.

prevjera prevjeriti

V

prevjernik

mn.

jd. -ice,

-ici

pretvarad pretvaracica

prevjes

pretvaralac, -aoca, V mn. -alaca jd. -aoee, pretvaralacki pretvaralastvo 1 ipretvoran, -rna,

prevlast I jd. -asti i -a§6u prevodilac, -ioca, V jd.

prevlaSiti

cem

>

j

er an

-ioCe,

G

mn.

-ilaca

prevodilacki prevoditelj

pretvorba

prevoditi, -im, prevoden

pretvorica pretvoricki pretvorljiv

prevodljiv prevodljivost, -oscu

prevozaS

pretvornica pretvorniCki pretvornik V

-oscu

mn.

G

-ioca, jd. -ilaca

mn.

prevoznina jd. -ice,

-ici

pretvornost, -oscu

>

preucen preuranjenost, -oscu preuredivati, -dujem preuvelicanost, -oscu preuvelieati preuvelicavati

preuzimac

V

prevozilac, -ioce,

cemjerje

pretplata

i

den,

prets ... > preds... pretS ... > preds... pretuci, pretuCem

pretvorljivost,

pretlji prema pretio pretociti pretok (transfuzija)

t

previjan

pretrpjeti, -pirn, -pio,

-pjela pretrzac, -rsca, -r§6e

i

(pril., previse) prevesti, prevedem prevesti, prevezem previdjeti, -dim, -dio, -djela

-cim

>

> nadma-

prijeci,

i,

prevec

pretprosli pretrcati,

t

prevazati

i

pretpotopni pretpraznicki

pretrcavati pretrci pre nu ti pretres

i

prerasti > prevo-

jd.

mn. -vaka

G

-kazem

pretkazivac

G

DL

prevara prevaran

§

-vki pretpostavljati pretpostavljeni, -nog(a)

prethoditi

prethodnica prethodnickd prethodnik V

pretpjev pjeva

G

diti prevarljiv *prevazici

pretpostaviti, -im, -stavljen -vci,

> prevo-

prevadati

pretpodne, -dneva (dio dana, usp. pred podne)

pretpostavka

po vi j est

rivati pretkazati,

preuzviSenost, -oscu

jd. -ide,

pretposljednji

prethodan

mn.

V

-ici

pretpodnevni

pretefcem pretesko (pril.) preteiak, -e§ka

259

prevrtljivcev

pretplatnik

mn.

vati pepelom)

—

1

i-

prevracati prevrat prevratnicki prevreo, -ela prevrijedan, -dna prevrtac" prevrtati, prevrcem prevrtljivac, -vca, V jd.

-v£e prevrtljivcev

260

—

prevrtljivica

pribijem

prevrtljivica prevrtljivicin

pribiti,

prevruc

pribjegavati

prevuci,

pribjeci,

prevucem

prihraniti

pridijeliti, -im, pridi-

pribjegnem

prezentirati

pribjeziste pribrezak, -eska, mn. -esci *pribrezni ob a1ni pribrojiti pricijepiti, -im, pricijepljen

prezentski

pricjepljivati, -ljujem

prezaposlen prezasicenost, -oscu -im, prezasicen

prezasititi,

prezent

prezidij

> predsjed-

ni§ t v

>

jeljen pridijevati pridjeljivati pridjenuti

pridjev pridjevak, -vka,

mn.

-vci

pridjevni pridobiti, pridobijem pridoci, pridodem pridonesti p r i d oni j e ti pridonijeti, pridonesem,

>

prica

V

o prezijevati

pricalac, -aoca, jd. -aoce, mn. -alaca

prezimenjaca prezir preziran, -rna

pricalacki pricalica pricalo

prezirati, -rem prezrelost, -oscu prezreo, -ela prezreti, prezrem (ne postovati) prezreti, -zrim i -zrijem (previSe sazreti)

pricekati pricekivati, -kujem pricepiti, -im, pricepljen pricesnica pricesnik V jd. -i5e,

prezivac prezivacki

prices t I jd. -esti

prezivjelost, -oscu prezivjeti, -vim, -vio,

pricestiti, -im,

G

pridonijeh, pridonijev(si),

pricati

mn.

pridonesen

pridonijet pridrijemati,

-ici i

-mam

i

i

-mljem pridrzak, -rSka,

mn.

-r§ci

priglavcic priglavcina priglednicki priglednik

V

mn.

jd. -ice,

-ici

-vjela prezvakati, -zvacem prgavac, -vca, V jd. -vce prgavost, -oscu

prigluh pri5e§cen prignjeciti prigodnicar pricescivati, -cujem prigorac, -rca, V jd. pricesljati -rce; Prigorac (6opricesljavati vjek iz Prigorja) pricica

prhak, prhka; komp.

priciniti

prhkiji (sipak)

pricin jati

pr§em prhkoca prhati,

>

-ki

prianjati

pribadaca pribadaljka

G

mn.

DL

jd. -ljci,

s

ka

i

c i-

pricna (drvena klupa za spavanje, obidno u zatvorima)

pricujem

pricuti,

pricuva pricuvati pricuvni

i 1 j

e-

prigorjeti, -ri, -rio, -rjela

prigorka

G

DL

Prigorka

prigrijavati prigristi,

-rki;

Pri-

prigrizem

prigrizak, -iska,

mn.

-isci

-cujem

pricaknut prici,

i

{& ena iz

prigovarac

pricvrsni

pridem

pridici

jd. -ki,

mn. -raka

prigrijati

pricvrscivati,

b

Prigorje (zagrebacka okolica ispod Medvednice)

pricvrljiti

pricvrscenje

>

prigorijevati prigorje (kraj pri gori);

gorja) prigorski

cvrscen

pribavljac pribijac

pribiljeziti

r

pricvrstiti, -im, pri-

-ki

pribijati pribil jeska

p

j

pricljiv

prhnuti prhut perut prianjaljka DL -ki,

mn.

>

a va t i pricinjavati

n

prhkost, -oscu prhlad (trulo drvo) prhli prhljusa

G

-escu

> pridignuti

prigrtati,

prigrcem

prigusivad prihod prihraniti

i

prihranjivati

prihranjivati, -njujem

prihvacati prihvat prihvatiti prihvatljiv prija, prije,

V

jd. prijo;

prija Mara, prije Mare prijahati, prija§em prijak jd. prijace, mn. prijaci prijam, prijma, mn. prij-

V

> primitak,

prihod

prema

prijelaz

prelaziti

(drugo je prilaz) prijelom prijeloman, -mna, komp. prelomniji prijem > prijam;

> primanje, primitak, prihvat

ski kralj)

prijamni; prijamni -ici

prijan (prijatelj)

s

k1o

n,

-ljujem

prijavljivac prijazan, -zna, -zno (Ijubazan); prijazan, -zni, I jd. -azni i -aznju (ljubaznost) prije prijecenje prema prijeciti (drugo je prijece-

> osjet-

prijecnica

prijecnik

>

prijecenje

prema

p

ro

(drugo je

m

j e r prijeprije-

cenje)

prijedem, prijedoh, prijedi, presao, presla, prijeden prijedlog mn. -ozi prijedlozni Prijedor (zem,) Prijedorac, -rca, V jd. -rce prijeci,

ni k prijenos prijenosan, -sna prijepek, mn. -eci

DL

jd. -ki,

mn. -ki

prijedorski prijeglas prijegor prijegoran, -rna kom. pregorniji prijek; komp. preci ;

do§ao je u osam

podne

i

sati

ostao je

prijepodne prijepodnevni cijelo

Prijepoljac, -ljca,

prijevremen prijevremenost, -oscu

prema

V

Prijepolje (zem.) Prijepoljka DL jd.

jd.

pricvrstiti,

-ki,

-ki prijepoljski

prijepor prijeporan, -rna; komp. preporniji prijeratni prijesan, -sna; komp. presniji (sirov, drugo je prisan)

> prijesto-

prijestolni

pri-

vez a t

>

p

r

i

k o p-

-im, priklijesten prikljucak, -cka, mn. -cci priklijestiti,

-cujem

prikopcaj prikopcati prikopcavati prikracivati,

-cujem

prikratiti, -im, prikracen prikriti, prikrijem

prikuciti prikucivati,

-cujem

prikvaciti

prilagac prilagacica

mn.

Ije

prija

prikaciti > prikvaciti, prikopcati,

prikupljac

-Ij6e

prijestol

prijevoj prijevojni prijevornica prijevoz prijevozni

prikljuciti prikljucivati,

prijepis

G

prijetnja

prijevod prijevodni

prikazivac prikazivacica

prijemni > prijamni prijemnik > prija m-

prije

prijestup prijetiti

cavati

prihvatprimljiv

ljiv, ljiv;

prijestolnica prijestolnicki prijestolje

prikapcati

prijeml jiv

prijepodne, -dneva (dio dana); prije podne (prije 12 sati), npr.

nje) prijeciti

Prijedorka

> sklonost, osjetlji-

prijemcivost

vo s t

prijasnji prijateljevati, prijateljicin

261

prijin

>

prijemciv

osjetljiv

ispit

prijamnik mn.

G

prijeko (prih, drugo je preko) prijekor prijekoran, -rna komp. prekorniji prijekost, -oscu prijekup

prijem

Prijam, Prijama (trojan-

titi

prileznica

;

prihvatni

movi

—

prilagoditi, -im, prilago-

den prilagodljiv prilaz prema prici, prilaziti; Prilaz JNA (ulica) prilazak, -aska, mn. -asci prileci,

prilegnem

priletjeti,

-tjela

-tim,

-tio,

m

prilezan, -zna > a rljiv, ustrajan prileznica

i

262

prileznicin

§en

V

jd.

primijesati, -am, primi-

-ice,

jesan

-ici

prilezniStvo *prileznost

> mar

primijetiti, -im, primije1 j

i-

ustrajnost

vost, prilican,

prilijezem,

prilijecem, prilijecuci prilUevati prilika jd. -ici priliti, prilijem priliv p r i 1 j e v, prilijetati,

DL

>

prilijevati -ozi

mn.

prilozni; ne priloski priljepak, -pka, mn. -pci priljepciv p r i 1 j e p-

ljiv,

> zarazan

priljepljiv priljepljivati,

-ljujem

priljev

priljezan, -zna

> m a r-

ljiv, ustrajan primabalerina primaci > primaki

primalac, -aoca, -aoce,

G

V

jd.

mn. -alaca

primamljivac primamljivacica primarij i primarijus (prvi, glavni u bolnici)

lijednik

primatelj primateljica

prime6uci primicac primicati, primifcem, primici, primiCudi

prinfcevi

primitivac, -vca,

V

jd.

prinesti

primitivisticki

G

DL

-ki primitivnost, primjecivati,

primjedba i

jd. -ki,

mn.

G

-oscu

prinesem, pri-

nijeh, prinesen jet

i

jd.

prini-

-ice,

prionu6e

G

mn. primje- priopcavati

i

priopcivati

priop6enje

primjenjiv primjenjivati, -njujem primjenjivost, -oScu

primjer G mn. primjera primjerak, -rka, mn. -rci primjeravati primjerenost, -oscu primjerice primjeriti primjernost, -oscu

primjesa G mn. primjesa primjetan, -tna primjetljiv primjetljivost, -oscu primjetnost, -oscu

primopredaja primopredajnik

aai, -ici

Crnogorskoga

primorja) primordica um. od pri-

primorje (kraj uz more);

Crnogorsko primorje, Hrvatsko primorje, Slovensko primorje (zem.)

priopciti priopcivati,

-cujem, i priopcavati prior (samostanski poglavar nekih redova)

> prednost, prvenstvo

prioritet

prioritetni

pripadak, -atka, mn. -aci pripadnik V jd. -ice,

mn.

-ici

pripasac pripasivati,

-sujem

pripasnjaca -jeci, pripece

i

pri-

^ckne

primorac, -rca, V jd. -rce (6ovjek iz primorja); Primorac (covjek iz Hrvatskoga primorja, iz

> prinijeti

prinijeti,

prinosnik V -cujem mn. -ici mn. -daba

-dbi

primjena

nafcelan princev

-vde

DL

pripeka jd. -eci pripicati, -icem, -icu6i pripijevati

> pripje-

va vat pripijevka DL jd. -vci, G mn. pripjevaka i pripijevki pripjecati

> pripi-

cati pripjev G mn. pripjeva pripjevak, -vka, mn. -vci pripjevati (zapjevati uz sto)

primorka DL jd. -ki, G pripjevavati mn. -ki (zena iz pri- pripomoc -im, primimorja); Primorka (Se- pripovijecica um. od na iz Crnogorskoga, pripovijetka

primijecen prema pri-

jenjen

-isli

G

morka

primetati, primecem,

mijetiti primijeniti,

I jd.

-sli,

-islju,

na

prirast

nu t

primisao,

primitivka

ljen

prilog

>p

prinasati rinositi princ jd. prince, mn.

V

cen i

prilijeZi, prilijezuci prilijepiti, -im, prilijep-

>

Hrvatskoga, Slovenskoga primorja) primorski primozak, primozga

princip > nacelo mn. -isli primitak, -tka, mn. -ici principijelan, -lna, >

-cna

prilidlti prilijegati,

prilivati

pripovijecica

primijesiti, -im, primije-

prileznicin prilezniSki prileznik

mn.

—

pripovijedalac

pripovijedalac, -aoca, mn. jd. -aoce, -alaca > pripovje-

G

V

da£ pripovijedalacki > p r p o v j edacki pripovijedalo pripovijest I jd. -esti

G

-e§cu,

mn.

pripovijetka i

-eci,

G

DL

i-

-esti jd. -etki

mn. -edaka

pripovjedac pripovjedacica pripovjedacki pripovjediti, -im, pripo-

vjeden

pripravljacica pripravnicki

mn.

V

jd.

-ice,

-ici

pripravnistvo pripravnost, -oscu pripreci

> pripreg-

nuti pripreci vati, -cujem,

prema priprijetiti priprijetiti pripostiti, -im, pripusten pripustenje priracunati priracunavati priraslica prirascivati, prirastaj

V

-§cujem

priredivac priredivacica priredivacki

prisijem prisilan, -lna prisje6ati se

pritijesiijenOst,

prisijati,

>

-oscu

-iskam,

pritiskati,

prisjednem

prisjetiti se priskakati, priskacem priskociti priskrbljivati, -ljujem prisluhnuti, -nem

prismakati, -acem, -a^uci prismociti prismrdjeti, -dim, -dio,

prispjeti, prispijem pristalost, -oscu

pritjecati, -ecem, prepriteci; drugo je priticati pritjerati pritjeravati i pritjeri-

ma

vati pritjesnjavati i pritjesnjivati pritocic um. od pritok pri tome i pritom pritrcati pritrcavati

pritrijemak, -mka,

mn. -mci

pristanisni pristao, -ala pristojnost, -oscu pristranost, -oscu pristresje

pritvorenicki priocavati prindenost, -oscu

pristupacan, -cna pristupaSnost, -o§6u

prinstiti, priugtim,

prisustvo

nost,

>

pritrkati,

prisut-

nazofnost

-trcem

priuciti

priusten privadati

> privo-

diti

prisutnost, -o§cu

prisvajac

privatnopravni

prisvijetliti

privazati

prisvjetljavati i prisvjetljivati prisapnuti, -nem prisaptati, -pcem prisaptavati

privesti, privesti,

pristic pritaci pritajenost, -oscu pritajiti (se) priteci, priteknem

> pritaknutj i

pritecem priteci

> priteg-

nu ti priticati, -icem,

i

-i§6em, -iskaj i -isci, -iskajudi i -i§5u6i pritiskivac

pritociti

-dujem pristedjeti, -dim, -dio, prirocni prema prirok -djela prirodnjacki prema pri- pristedevina pristedivati, -dujem rodnjak

povjerljiv) priseci prisegnuti

jesnjen pritiskac

priredivati,

prirodnjastvo prirodoslovac, -vca, V jd. -vce prirodoslovdev priroden prirodenost, -oscu prirucan, -cna prirucnik mn. -ici prisan, -sna (prijateljski

263

pritijesniti, -im, priti-

-djela prisnost, -os6u prispijece prispijevati prispjelost, -oscu

pripovjedni pripravljac

pripravnik

privjencati

priselac, -lea, jd. -Ice prisezati, prisezem

prisjestl, i

—

privezac privezak, -eska, mn. -esci

privezivac privici

>

p

r

i

v i k-

nuti prividjeti se, -di se, -djelo se prividnost, -oscu prividati se

prividenje privijati, pri vi jam

privilegij s t

prema

> privoziti privedem privezem

> povla-

ica

privilegiranost, -o§cu

privijem

pritalmuti; drugo je

priviti,

pritjecati

privjencati

privjesak

264

privjesak, -ska, privjetrina privlacan, -Cna

mn.

-sci

-oljela privoziti, privozen

> privr-

procuti,

problematican, -cna problematicnost, -oscu

> postotak

procijediti, -im, -ice,

procijeden procijeniti, -im,

-ici

-dujem

privremenost, -oscu

procijenjen procijep mn. procijepi i procjepovi

privrijediti, -im,

procijepiti, -im,

privrijeden privrzenik V jd.

procijepljen procjedak, -etka, mn.

privredivati,

privremen

mn.

-ice,

procjeci,

-ici

privrzenost, -oscu privuci, privucem prizivac prizmatican, -cna prizreti,

prizrem

(malo sazreti) prizezem prkozdzija (eks.)

prkosni k

>

Kr. krat. za prije Krista prljavcev prljavicin pr. n. e. krat. za prije

*prnuti

mn.

procjedivati,

eire

> prhnuti

-dujem

procjena

probadac probanciti probavljivost, -oscu probdijevati probdjeti, -dim i -dijem, -dio, -djela,

-djeven probecariti se probesjediti probijac probijati, probijam probijeliti

-njujem

mn. -pci procjepljivati, -ljujem procviljeti, -ilim, -ilio, -iljela

procvjetati procvjetavati

prodem

procucenost, -o§cu procutjeti, -tim,

procucen prodavac prodavacica prodavacki prodavalac, -aoca, V jd. -aoce, G mn. -alaca

prodavaonica prodavati, prodajem prodiciti

prodijevati prodjenuti,

-nem

> prodjenuti prodjeti > prodje-

prod jesti

prodol prodornost, -oscu prodrijemati, -mam

i

prodro, prodrla produbiti, -bim,

prema dubok produhoviti produhovljenost, -oscu produkcija > p r o i zvodn j a

produkt

>proizvod

produpsti,

produbem

produzak, -uska,

mn.

-usci

produzetak, -etka, jd. -ice,

-ici

procelnistvo procelje proceprkati procesljati procistiti, -im,

prociscen prociscavati

proceretati proci,

prodrijeti prodrem,

procjepak, -pka,

mn.

(spiskati,

rasuti)

-mljem

procjenjivati,

procackati procelnica procelnicin procelnicki procelnik V

procujem

procaskati procerdati

nuti

procjenjiv procjenjivac

pr.

nove

G

procjedaka procjedina

procjenitelj

prizeci,

procitati

procupati

probisvijet probisvjetski probitacan, -cna probitacnost, -oscu probitak, -tka, mn. -ici

procent jd.

prociscenje procitavati

problijedjeti, problijedim, -dio, -djela

gnuti mn.

probijeljeti, -elim, -eljela (postati -elio,

probirac probiracica probiracki

privlagten privlastenje privolijevati privoljeti, -olim, -olio,

privrednicki privrednik V

profuckati

bijel)

privlaciti privlacljiv privlacl jivost, -os6u privlacnost, -oscu privlastiti, -im,

privrci

—

mn.

-eci

produzivati, -zujem

proda prof, krat za profesor

profesoricin prema profesorica profilaktican, -cna profilakticki profuckati

i

proglasavati

proglasavati i proglasivati prognosticar prognosticki progonitelj progoniteljica progoniteljicin progorjeti, -rim, -rio, -rjela

progresist progresisticki

progrizem

progristi,

progrmjeti, -mi, -mio,

-mjela

progucem

progukati,

DL

jd.

prohi,

i

proja prohibicija prohibicijski prohibicionist prohibicionisticki prohibicionizam, -zma

prohin

i

pro j in

prohod prohodan, -dna prohodati prohodnost, -oscu prohrdati i prordati prohrvati se i

i

prohtjedne prohtjev G mn. prohtjeva prohujati, -jim proigravati proishoditi

-stecem -steknem

i

-ecem proizadem

proistjecati,

proizidem

proizvadati

>

p r o i z-

vodi t proizvodnost, -oscu

proizvodac proja i proha projahati, projasem projahivati, -hujem

projekcija projekcijski

pro-

ekci j ski

projicirati

265

promatracnica promecuran, -rna promemorij > s p o-

menica

projin i prohin prokihati, -kisem prokipjeti, -pirn, -pio, -pjela prokliticki prokrciti

prometnik mn. -ici

prokrijumcariti prokuhati

promicati, -icem promijeniti, -im,

prokuhavati prokupacki prema Prokuplje Prokuplje (zem.)

mn.

Prometej Prometejev prometejski

V

jd.

prolaznicki prolet prema

promijenjen promijeSen promijesati, -am,

promijesan

promisao, -sla

proletariat

V

jd.

-eru

promisljati promisljavati promisljenost, -oscu

proleterka proleterkin

promjena G mn. promjena

proletjeti, -tim, -tio, -tjela

promjenit promjenljiv i promjenjiv promjer G mn.

prema

prolice

proliti prolijeniti se prolijetati, -ecem,

prolijem

proliti,

> proljev > prolije-

proliv prolivati

vati Prolozac, -osca (zem.) prolozacki prema

prolje6e proljepsati se proljepsavati se proljetni proljetos proljetosnji

proljev G mn. proljeva proljevni

> promaknu ti promaha > propuh promaja > propuh promaci

promaknuce promatrac promatracica

-ilio,

-iljela

proletjeti

proleter

-ice,

promijesiti, -im,

promiljeti, -ilim,

-asci

Prolozac

proisteci,

proizici,

j

-e6u6i prolijevati

prorvati se prohtijevati prohtjeti, prohtije

proizaci,

>

projekcioni

prolazak, -aska,

progundati

proha

— pronevjerenje

prom j era promljeti,

promeljem

promociti

promociv promomciti se promucati promuciti

promuci

> promuk-

nuti promuckati promucuran, -rna promukao, -kla promuklost, -oscu pronaci,

pronadem

pronalazac

> izumi-

telj pronalazak, -aska,

mn.

-asci

pronasasce

> prona-

lazak pronasati si ti

> prono-

pronevjera G mn. prone vj era pronevjeravati pronevjerenje

266

pronevjeritelj

—

prostrijeti

propuh

pronevjeritelj pronevjeriteljica pronevjeriti pronicati, -icem pronicavost, -oscu pronici proniknu ti propadljivost, -oScu

propahati, propusem propuhivati, -hujem propuhnuti, -nem propusnost, -o§cu propustan, -sna propustiti, -im,

propagandist propagandistica propagandisticki

propustljiv propustati

propagandni

proracunanost, -oscu proracunati proracunavati proracunski

>

i

propascu

propadnem

propasti,

propece prema propeci,

propecem

propedeutic^ propedeutika (prednaobrazba) propijanditi propijati se propijevati

>

propijukati, propisivac

pro-

-ucem

propijem

propjevati propjevavati proplakati, propletati,

-acem -ecem

proporcionalan, -lna proporcionalnost, -oscu propovijed I jd. -edi i

-edu propovijedalac, -aoca,

V

jd. -aoce,

G

mn.

-alaca propovijedati

propovjedaonica propovjediti

propovjedni propovjednica propovjednicin propovjednicki propovjednik V

mn.

-ici

propovjednikov propovjedniStvo propozicija

i

proricati, -icem, -icuci prorijediti, -im,

prorijeden prorijedenost, -oscu

pjevavati propiti,

proreknem prorecem

proreci,

propeti

prorjedivanje prorjedivati,

prosinacki prosinac prosiocev

prosjace, -eta

prosjacina prosjaSiti

prosjacki prosjajivati,

prosjak,

mn.

V

jd.

prorostvo prorupcati prorvati se

-aci

prosjastvo prosjecan, -cna prosjednost, -oscu prosje6i, -sijecem, -sijeci, -sjekao,

-sjekla, -sjecen prosjediti i prosjedjeti

proroce,

proslijediti, -im,

proslijeden prosljedenje prosljedivati,

i

se prosac, -sea,

prohrvati

V

mn.

jd.

-aci

prostastvo -stava

proscenij (prednji dio pozornice)

prostirac

G

mn. -daba

-dbi

prosijati, -jem (propustiti kroz sito) s

j

-jam

ati

prosijavati prosijecati

>

pro-

-dujem

prostacina prostacki prostak V jd. -ace,

pro§ce prosacki

prosijati,

-ajujem

jd. -ace,

prosjev G mn. prosjeva

mn. proroci; Prorok (Muhamed)

i

prema

prosjelina

prorocki

V

V

prosjek mn. -eci prosjeka G mn. prosjeka

prorocisni prorociste

prosidba

jd. -ice,

-dujem

prorocanski prorocanstvo prorocica

prorok

> prosi-

javati prosilacki

prohrdati

i

prosijevati

G

prorahliti prorascivati, -cujem

prordati

prosijed prosijeliti (proboraviti na sijelu)

prosilac, -ioca, jd. -ioce, mn. -ilaca

propu§ten

proracun

propalicin prema propalica propalicki propast I jd. propasti

prosijec, prosijeci (vrsta bacve)

G

mn.

prostiti, -im,

proSten prostodusnost, -oscu prostolaticnica prostorucan, -cna prostreljivati, -ljujem prostrijeti, prostrem, prostrijeh, prostri, prostrv(si) i prostri-

prosuce

pro-

jev(si), prostro,

stria, prostrt

prosuce prema

prosudba i

protuusluga

G

mn. prosnja prosnji prostac, pro§ca i mn. pro§taca, prostaca prostenje protaci p r o t a ki

G

mn. -daba

G

-dbi

prosuditi, -im,

prosuden

>

prosuflivac prosudivati,

nu t

-dujem

267

protjerivati, -rujem protkati, protkam

proslogodisnji proslost, -oscu

prosnja

prosuti

—

i

protocan, -cna protozoe, -zoa (prazivotinje) protozojski protrcati,

-cim

protrcavati protuavionski

protnblokovski protudjelovanje protudokaz protudrzavni

prosnh (malo suh) prosukati, prosucem prosvijecen; komp.

protagonist protagonistica

prosvjeceniji prosvijecenost prosvijetiti, -im, prosvijecen prosvijetliti, -im, prosvijetljen

proteci, protefcem

prosvijetljenost, -oscu

proteinski

protumaciti

prosvjecenje

Protejev prema

protumaciv protumjera protunalog protunapad protunaredba protunarodan, -dna protunavala

prosvjecivati,

protakati,

nuti protein

(druStvo) prosvjetar prosvjetitelj prosvjetiteljica prosvjetiteljski prosvjetiteljstvo

prosvjetljenje prosvjetljivati, -ljujem

prosvjetni prosaptati, -pcem prosapntati, -ucem

proscev prema prosac proscak mn. -aci (vrsta plota, noia) proscanski prema Pro§6ansko; Proscansko jezero Proscansko (zaselak) prosce, pro§ca i

-etam prosijem proSivac prosivaca (igla) prositi,

prosivaljka -ljci,

G

DL

mn.

>

b

j

e

1

a n-

Cevina

-cujem

-e6em

i

proteknem proteci > p r o t e g-

prosvjed G mn. prosvjeda prosvjedni prosvjedovati, -dujem prosvjeta, ali Prosvjeta

prosetati,

protacem

jd.

-ki

.

protu.

protivnicin prema pnotivnica protivnicki protivnik V jd. -ice, .

-ici

protivnost, -o§cu protjecati, -ecem, prema proteci; drugo je proticati

protjeranica protjeranik V jd.

mn.

protuha protnkandidat protukrscanski protu lijek mn. -lijekovi

Protej (mit.) protekcija protekclonas protekcionastvo protekcionist protekcionistica protekcionistiiki protekcionlxam, -zma protestant protestantioa protestantski protestni protioati, -idem, prema protaknuti; drugo je protjecati protiv (prij.) *protiv(u) . . (kao prvi dio sloienice) >

mn.

protufasisticki

-ici

protjerati protjeravati

-ice,

protunozac, -osca

protuobrana protuotrov

protupapa protupartijski

protupozarni protupravni protuprijedlog mn. -ozi protuprirodan, -dna protupropisan, -sna proturatni proturazlog mn. -ozi protureformacija protureformacijski proturjecan, -cna proturjeciti

proturjecje proturjecnost, -oscu protuslovan, -vna protusloviti protuslovlje

protustranka protuteza protutenkovski protuudar protuusluga DL -uzi

jd.

protuustavan

268

protuustavan, -vna protuuteg mn. -ezi protuvjerski protuvrijednost, -oscu protuzakonit protuzakonitost protuzarazni proucavati prouciti

prouzrocavati

>uz-

rocnik provadati

> provo-

diti

pokrajina) Provansalac, -lea, Vjd.

mn. -laca

DL

Provansalka

G

mn.

jd. -ki,

-ki

G

-dbi provedljiv provedljivost, -oscu *provejati, -jem

>

provijati

>

*prove javati

pro-

vijavati

> podri j etlo provesti, provedem provenijencija

provesti, provezem providjeti (se), -di (se)

providnost, -oscu (prozirnost, provide-

Providnost

(Bog) provijant

DL

jd.

-ki

provincijski provizija provizorij provjekovati, -kujem provjeravati (ispitivati) provjeriti (ispitati) provjetravati

>

pro-

sac, snubok, s v o dnik

provodic provrci >

>

provr-

provrim

i

provrijem, provrev(si), provreo, provrela

> hrana,

opskrba

provijati, -jem (provjetriti, prozeti)

provijavati (provjetravati, prozimati) provincijal (crkv.) provincijalac, -lea, V jd. -Ice

provincijalan, -lna provincijalizam, -zma

provrtati, -rcem provrtjeti, -tim, -tio, -tjela provrvjeti, -vi, -vio, -vjela

provuci, provueem prozaican, -cna prozaicnost, -oscu

V

prozaik

mn.

jd. -i£e,

-ici

prozaist

prozba

prozdrljivost, -oscu prozeci, prozezem prozeti, prozmem prozeti, prozanjem prozetost, -oscu prozivjeti, -vim, -vio, -vjela (ziveci, pro-

> prosnja

prozepsti, prozebem prozirnost, -oscu

prozodija prozodijski prozorcic prozorcina

-5ci

prslucina prsni prema prsa

i

prsi prstac, prstaca

prstencic prstic prsic (sitan snijeg)

prtenjaca pruce prema prut Prusija pruski prutak, -tka, mn. pruci,

G

mn. prutaka

prutic prvaciti

prvenac, -nca, V jd. -n£e prvenacki prvence, -eta prvenstvo G mn. -stava prvi; Prvi svibnja; prvi put prvijenac prve-

>

nac prvobitnost, -oscu

prvoborac, -rca,

V

jd.

-rce

prozraciti prozracivati, -cujem prozreti, prozrem

prozvizdati prozdrijeti,

prozvakati, -acem prslucac, -cca prslucak, -cka, mn. prslucic

i

provreti,

-vce

vesti)

provodadzija

gnu t

V

prozdrljivac, -vca, jd.

provrtac

mn. -daba

i

nje);

mn.

provrijedniti se

provansalski

provedba

G

snubiteljica, svodilja

Provansa (francuska

G

-ki,

provodadzijin provodadzinica

provalija provalijica provalnicki provaljivac

-Ice,

provincijalka

prvorodeni

provjetriti provlaciti

prouzrociti

prouzrokovac

—

prozdrem,

prozdrijeh, prozdri, prozdrijev(si) i prozdrv(si), prozdro, prozdrla, prozdrt prozdrlcina

prvoboracki prvobratuced prvobratuceda

prvomucenik V -ice, mn. -ici

jd.

prvorazrednost, -oscu

prvorodstvo prvorodenac, -nca, jd. -nee prvorodence, -eta prvorodeni

V

— punoljetnica

prvorotkinja

prvorotkinja prvosjedilac

prvosje-

V

-ioca,

djelac, -iofce,

i

G

mn.

jd.

-sjedila-

ca i -sjedjelaca prvostepeni

-ice,

mn.

V

jd.

-Ice

prvoskolka

G

DL

-ki,

jd.

mn.

-ki prvotisak, -ska,

mn.

-sci

prvovjencani; Stevan Prvovjencani (pov.) przionica P. S. krat. za lat. post scriptum (»poslije napisanoga«, hrv. poslije svega) psalam, psalma, G mn.

puh

psalama

ptica pticar pticarev i pticarov pticarica

pticarev

G

ptic

pubertetski

pucac

pseudomarksisticki

pucacica

jd. psihi

psihijatar, -tra psihijatrija psihi.iatrijski

psihoanaliticar psihoanaliticki psihoanaliza psihofizicki psiholo^ija psiholoski prema psi-. hologija i psiholog (usp. psihicki)

jd.

puce, mn.

i

jd.

-ice,

pukcem

puktati,

>

puis mn. pulsovi

puc, puca, mn. pucevi (udar); puc, pu5i (pora) pxicanin mn. -ani

DL

pucanka

G

-ki,

mn.

-ki

pucanski pucanstvo pucina

Puci§ca,

pulski

prema Pula

pulzirati

Puljanin mn. -ani (Zovjek iz Pule) puljski (prema starijem Pulj)

> pulski

-cka punackiji

G

s.r.),

DLI

Puciscima

prema Pucisca

psihometrija psihometrijski psihopat

pucki puckoskolac,

psihopatija psihopatologija psihopatoloski

puckoskolka

-lea,

V

jd.

-16e

-ki

puckoskolski

DL

jd. -ki,

;

komp.

punahan, -hna punanost, -oscu

punc mn. puncevi punda punicin punicki

puciti

mn.

bilo

punacak,

pucinski Pucisca (mn.

G

V

pukovnik V mn. -ici

publicisticki

puciski

pusem

pukovnijski prema pukovnija

-zma pucacki

> dusevni

-ljci,

jd.

-ljki

pukovi pukovnicki

pseudodemokracija pseudoklasican, -£na pseudomarksist

DL

jd.

puhnuti puhor (sitan pepeo) puci

pticurina

psic

V

mn. -alaca

DL

mn.

puhati,

puk

pseci

psiha

pticici,

pticetina pticica

psalmist

psihicki

puhalica puhalo puhaljka

pticji

pseudomarksizam,

puditi

puse,

G

-aoSe,

pticarski

mn.

prema jd.

puhalac, -aoca,

pticariti

ptice, ptiCeta, zb. ptiCad

V

mn. puhovi (zool.) puhac (onaj koji pu§e, drugo je puhac) puhacki puhac (vrsta puha, drugo je punaS) puhaci

pseniciste

i

putiti

> puknuti

pucnuti pudenje

psenienjak (pSenidni kruh)

pticarov

i

puciti (se)

psicem

psenican, -dna psenicica

jd.

-ici

prvoskolac, -lea,

se

puci

psovac psov-cica psovacki

prvostolni prvostolnica

prvosvecenica prvosvedenik V

puc; puc-puc (usklik) pucenje prema puciti

psihopatskl psihoterapija psihoterapijski psihoza psikac psikati,

269

prema punica

punoca punoglavac, -vca, -vce punol jetan, -tna punoljetnica

V

jd.

;

.

punoljetnik

270

punoljetnik

V

jd.

-ice,

mn. -id

radij

pusionica

pustinjastvo pustlm,

pusten

pustiti,

punoljt tnost, -oscu punomastan, -sna

punomoc

—

I jd. -ci

punovri jedan,

(ostaviti) pustiti,

-cu

i

-dna -oscu

punjac punjenje prema puniti pupcani pupcanica pupcast pupcic um. od pupak pupciti > p u p a t i

od purica

puristicki purji

pustahija pustahijin pustinjacki pustinjak

-tio,

pust)

(postajati

Pustopolje (ime selu); Pusto Polje, Pustog(a) Polja (ime selu); Pusto polje (ime polju) pustopoljski prema Pustopolje, Pusto Polje i Pusto polje pusac

pusacev

puscenje i

put(a)

jedanput,

(pril.):

G

dva puta,

i

triput i tri puta, cetiriput i cetiri puta, pet puta, sest puta...; prvi put, drugi put, treci put ovaj put, , koji put, i kojiput (katkad), prosli put, posljednji put; koliko puta, vise puta, mnogo .

puta

.

.

.

.

putic putnidki

putopiscev prema puto-

pusacica pusacki pusaci (prid.) puscani puscetina

pisac

putujuci puzacica

puzecke

Pusda (zem.)

prema

pusci,

dvaput

pustim) pustim,

-tjela

pun puncat

pupoljcic puricica um.

(ciniti

piistjeti,

komp. -vredniji punovrijednost,

pustim

puska DL jd. mn. pu§aka

prema

pustiti

pustjeti

puzecki puzi6 puznicni prema puznica i

R r.

krat. za razred

rabijatan,

rov,

-tna

>

su-

naprasit

racionalan, -lna racionalist racionalisticki racionalizacija

racionalizam, -zma racionalizator

racun racunac (6ovjek racunalo racunaljka DL

stroj)

i

-ki,

G

mp*

-ki racunar (6ovjek

raiuna) racunarac, -rca,

koji

racunski racunstvo racvast racvati se raSve, raCava (mn. z. %.) maslaradiS (bot.)

>

cak,

V

jd.

-rce

vodopija

Radi£ (ime, zast.) Radio (prezime); Radic

racionalizirati racionalnost, -oscu racionirati Baca (zem.) racic racji

racunarski racunati, -am, racunan raeundzija racunica racunovodstvo

(ime) radicevac,

racunovoda

radicevski

Racki, Rackoga

racunovotkinja

radij

-v£e radicevka

G

mn.

-vca,

DL -ki

jd.

V

jd.

-ki,

radijacija

radijacija radije (pril., ne *rade) radijski radijus radikalsocijalist radikalsocijalisticki prema radikalsocijaradikal-socijalilist; stifcki (koji se odnosi na radikale i socija-

> polumjer

rak-rana ramenjaca ramenjacni

radnicki radosnica radost, -oscu radostan, -sna radoznalac, -lea,

V

jd.

-Ice

radoznalost, -oscu radsta

Raduc

radija,

u

(selo

radza (manji

radijem

radati

Radio-Beograd

rahat-lokum (istodnja6ka poslustica)

rahlost, -oscu

rahljenje rahmetli (prid.)

ko

j

>

p o-

ni

> pokoj-

DL

jd.

Rajevka DL mn. -ki Rajevo Selo rajevski Selo

Rajna

V

G

mn.

jd.

-ilaca

V

-ioca,

G

mn.

-ilaca

ranoranilacki ranjenicki ranjivost, raniti;

-oscu,

drugo

prema je

hranjivost

Rapkinja (zena s otoka Raba i iz mjesta Raba) rapski prema Rab rasadniSki prema rasadnik rasadi vati, - du j em rasahnuti se rascar mn. rascarevi rascariti rascicati se rascijepanost, -oscu

-am,

rascijepati,

iz

Rajeva

G

-ki,

jd.

prema Rajevo

(zem.)

podrucj e rak V jd. race, rakovi

;

-im, rascijepljen rascijepljenost, -oscu rascjep rascjepkanost, -oscu rascjepkati rascijepiti,

jd.

rajnski prema Rajna rajon > c e t v r t,

i

V

-ioca, '

rascijepan

Sela)

-ici

radist

rahliti

rajcica

radionica radionicki radio - pretplata radio - pr e tplatnik radio-prijenos Radio - Sarajevo radioskopija radioskopski

Radio-Zagreb

-ki

Rajevac, -vca, -vce (dovjek

radio-komentator

radio -stanica radio -tehnika radio - tele vizi ja

mn.

nik

radio-igra radio -komentar

Radio- Sljeme

G

-ki,

jd.

rahitis

rahmetli ja

radiogram

radio -koncert radiologija radioloski radio -mehanika

rahitican, -cna rahiticar

DL

-ioce,

jd. -ioce,

*rade > radije radenje prema raditi Rafael rahal i rahao, rahla

rahiticarka

ranilac,

ranilacki ranoranilac,

radioaktivan, -vna radioaktivnost, -o§cu radio- amater radio -amaterski radio- aparat

radio -cijev radio -difuzija radio -drama radio -dramski radio-emisija radiofonican, -cna radiofonicnost, -oscu radiofonija radiofonijski radiografija radiografski

ranarnicki prema ranarnik rand mn. rancevi rang mn. rangovi; rang-lista

Lici) indijski

rada (pokr., rad) radaonica

jd.

I

271

raseljevati (se)

vladar)

liste)

radio,

—

rascjepkavati rascjepljenje rascjepljivati, rascopati se

rascvasti se rascvijeliti

mn.

raci

Rak

-ljujem

> rascvi-

liti rascviliti

(zvljeide) rakijica urn. od rakija rakijski Rakitje (zem.)

rasevjetati se rasevjetavati se rasedlati rasedlavati

rakovicki prema Rakovica

raseliti (se)

raseljavati (se)

i

i

rasformirati

272

raskolnik

rasformirati

mn.

—

V

rasprckati

> raskomadati, raski-

*rasparcati

-ice,

jd.

-ici

rasfratar, -tra rasfratriti se rashladiti

raskolnistvo

rashladenje

raskomocivati, -6ujem raskomotiti se, -im se,

raskomadati

-dujem

rashladivati,

raskomocen

rashod rashodati se rashodni rashodovati s a t i

>

o

V

-nca,

rasijanac,

t

p

> rastreserasijanost, -oscu > n j ak

raskos

rastresenost na vise

raskovati, raskralj raskreiti

>

raskremiti

rasijati (posijati

strana), pren.

rastresti

raskriliti

rasip rasipac rasipan, -pna

raskriti,

rasipati,

-kujem

raspirivac raspis raspisati, -pisem raspistoljiti se raspitati

raspjevati (se) raspjevavati (se)

raskrinkati

-pam

-pljem

i

rasipnicki rasipnistvo rasisticki

prema

rasist

i

rasizam rasjeckati rasijecem, rasijeci, rasjekao, rasjekla, rasjecen

rasjeci,

raskalasenik

mn.

raspikuca raspikucstvo raspinjac raspinjaca

raskreciti

rasijavati rasijecati

V

jd.

-i£e,

-ici

raskalasenost, -oscu raskoraskapati p a va t i raskapcati > raskop-

>

cavati

raskrijem raskrsnica raskrstiti, -im, raskr§ten raskrsce

raskrstati raskrstavati raskuciti (rasuti raskuhati se

raskuzba

G

rasplamtjeti, -tim, -tio, -tjela rasplesti,

tri

raskid raskidac raskidljiv

raskinuce raskiseljen

rasklimati rasklopiti

raspacati raspacavati

raspad

raskokodakati

se,

raspadati se raspadljiv

rasplinjac

rasplod raspljeskati, raspljostiti

-im, raspodijeljen raspodjela

ra z

m oz.

raspodjeljivati,

-ljujem

raspojasanost, -oscu raspolagati, -azem raspolozenost, -oscu raspolozenje raspoloziti

raspop raspored rasporedivad rasporedivati, rasporiti

raspra

G

-dujem

mn. raspra

raskol

raspaliti

raskolaciti raskoliti

raspaljiv

rasprava

rasparac

raskolnicki

rasparati

raspravljac rasprckati

se

i

raspodijeliti,

raspri rasprasivac

-dacem

-eskam

-escem

t

rasol

-ecem

raspletati,

kudu)

mn. -zaba

>

-etem

rasplet

rasohast rasohat rasohe, rasoha (mn. r., raSlje, raive)

raskasiti se

raskiseliti,

rasplamsati

-zbi raslina raslinstvo raslinje raslojavati se raslojiti se

rasmotriti

-acem

rasplakati,

i

•

> raspje-

va va t

raskorak mn. -aci

-nee

raspnem

raspijevati

raskoraciti se

jd.

-6ujem

raspece raspelo raspeti,

raskopati raskopavati raskopcati raskopcavati

i-

dati raspecacivati, raspecatiti

i

—

raspreci

> raspreg-

raspreci

nu

t

i

raspricati se raspripovijedati se

rasprodaja rasprodati rasprskivac rasprsnuce rasprsivac

raspuhati,

rasclanjavati njivati

-pusem

rascupanost, -os6u rascupati rascupavati

razbojnistvo b o j s t vo razbojstvo

rascuti se, rascujem se rasce (ono §to raste)

razbolijevati se razboljeti se, -olim se, -olio se, -oljela se razbuktati, -am i -kcem razbuktjeti, -tim, -tio, -tjela

prema

rasti,

drugo

rastegljiv

> raste-

gljiv rastjecati prema rasteci rastjerati rastjerivati, -rujem rastociti rastopljiv rastrebljivati, -ljujem rastreznjavati i rastreznjivati rastrijebiti,

-im, rastrijebljen rastrijezniti se

rastucem

rasudivati,

rascenje

razbojnik

mn.

> rastenje,

(po)rast

rastenje prema rasti rasterecenje

rastuci,

-dujem

rasvijetliti, -im,

rasvijetljen

rasvjeta rasvjetljavati i rasvjetljivati rasvjetni rascarati

rascerdati rasceretati se rasiti,

rasijem

rasta

> radsta DL

jd.

-ki

ratnicki ratnik V jd. -ice, mn.

Ravna gora (gora); Ravna Gora (mjesto) ravnateljicin

ravnicar ravnicki ravnodusnost, -oscu ravnomjeran, -rna ravnomjernost, -oscu ravnopravnost, -o§cu ravnovjesje > ravno-

teza razastrijeti, -strem, -stro, -stria, -strt razasuti, razaspem

rasceprkati

razasiljac razbijac razbijacki

rascesljati rascesljavati rascetvoriti rascic (vrsta veza)

-im, razbijeljen

razbijeliti,

razbiti,

r a z-

-im, razdijeljen razdijeljenost, -oscu razdio i razdjel

razdioba razdjel i razdio razdjelan, -lna razdjel jak, -ljka,

G

mn.

razdjeljiv razdjeljivac razdremljivati se razdrijemati se razdrijesiti razdrijeti ra ti razgnjeciti

>

r a z

d e-

razgnjeviti -otka, mn. (recenidni znak) razgolicavati i razgolicivati razgolicenost, -o§cu razgolicenje

razgodak, -oci

rascepiti se rascepljivati se, -ljujem se rascereciti

>

razdjeljaka

-ici

ravnjaca razarac

rascerupati

-ice,

razdijeliti,

ratifikacija ratifikacijski

Ratka Ratko

jd.

-ici

razdavac

rasiriti

rascehnuti

rasciniti

V

rascupanko

je hrast rastao, rasla rasteci, rastecem

rastezljiv

ras^la-

i

bijesnim) razbjesnjeti se, -snim se, -snio se, -esnjela se razbjezati se razbojnicin razbojnicki

rascovjek

raspuknuce rast

-cujem

rasciscivati, rasclaniti

razbjesniti, -im, razbjesnjen (uciniti

> raspuk-

s

i

rascinjati rascinjavati rascistiti, -im, rasciscen rasciscavati, -avam rasciscenje

273

e

raspuci se

nut

razgovijetnost

razbijem

razbjeci se razbjeljivati, -ljujem

razgolicivati,

-cujem,

razgolicavati razgolititi, -im, razgolicen razgorijevati se razgorjeti se razgovijetan, -tna; komp. razgovjetniji razgovijetnost, -oscu

i

274

-dujem

razgranicavati i razgranicivati razgraniciti razgranicivati,

-cujem, razgranicavati

razgrebem -jem

razgrepsti, razgrijati,

razgrijavati razgrijevati

> razgri-

razgrizem razgrmjeti se, -mim se, -mio se, -mjela se razgrtati, razgrcem, razgr6i, razgrcuci

razgristi,

razici

razidem se -aska, mn.

se,

razvesti

mn. raz-

mjena razmjenjiv razmjer razmjeran, -rna razmjerati razmjeravati

mn.

i

razje-

razrijeden

-cujem

razrijedenost, -oscu razrijesiti, -im, razrijesen razrjediv

razmuckati razmutiti, -im,

> raznoraznijeti

raznesem,

razletjeti se, -tim se, -tio se, -tjela se razlicak, -cka, mn. -cci razlican, -cna razlicit razlicitost, -oscu razlicnost, -oscu razlijegati se, razlijeze se razlijetati se, razlijecem

raznijeh, raznijev(si), raznio, raznijela, raznesen i raznijet raznolican, -Cna

vati razluciti razlucivati,

-cujem razmahivati, -hujem razmahnitati

(se)

razmahnuti razmediti razmetati, razmicati, razmijeniti,

razmecem razmicem -im,

razmijenjen razmijesiti,

_i

m

razmijesen *razmimoici > i

6

i,

raznosac raznosacica raznjezavati se raznjezenost, -oscu raznjeziti raznjezivati,

razoblicavati

razlije-

,

mimo-

razici

*razmimoilazenje

>

mimoilazenje, razilazenje

prema

(ciniti

rjedim)

razrjesavati razrjesenje razrjesiv razrjesivati, razrjesivost,

-zujem

>

razrjedivanje razrjedivati, -dujem,

raznijeti,

>

razrjedenje razrijediti

razjednaciti

se razlijevati razlivati

-ice,

drugo je razrjedivati) razrijediti, -im,

razmucen

razjednacavati dnacivati

jd.

denje) razredivanje prema razredivati razredivati (razvrstavati u razrede, redove,

-im,

razmjeSten razmjestaj razmjestati razmjestavati razmlaciti

raznasati s i ti raznesti >

V

-ici

razrednistvo razredenje prema razrediti (drugo je razrje-

razmjeriti

razmotriti razmucivati,

razrednicin prema razrednica razrednicki

razrednik

razmjerje razmjestiti,

javati

razilazak, -asci razjedati

G

razmjena

razgovorljiv razgradivati,

i

—

razgovorljiv

r a s-

krinkavati razobliciti > raskrinka ti Tazocaranost, -oscu razocaranje (ne *razocarenje) razocarati razocaravati razodijevati razodjenuti r azonodi vati, - du j em

-sujem -oscu

razrjesni razrjesnica razrogaciti razr ogaci vati, -cujem razrokost, -oscu razroznost, -oscu razruciti se (razvrgnuti

zaruke)

razudenost denost

> razve-

razumijevati razumjeti, razumijem, razumjeh, razumio,

razumjela razuvjeravati razuvjeriti

razvadati

> razvo-

razortaciti (se) razr. krat. za razred

razvazac

razracunati razracunavati razr asci vati, -cujem

> r a z v ozi t i razvedenost, -oscu

razrediti

(razvrstati

redove, razrede)

diti razvazati

u

razvesti, razvesti,

razvedem razvezem

—

razvice

>

Relkovic

ra z v o j razvidjeti, -dim, -dio, -djela, razviden

razeniti se razenjivati se

razvidati razvijac

razescivati

razvijati, -jam, razvijaj (prema razviti) razvijati, -jem, razvij (prema vijati)

raznjic razvakati,

razvi6e

>

razvodnicki razvodniti (razrijediti

vodom) razvodnjeti se, -dni se, -dnio se, -njela se (postati

voden)

ma

razestiti (se) (se),

razvojaciti razvracati razvracenost, -oscu razvracivati, -cujem razvratiti, -im, -acen

razvratnicki razvratnik V jd. -ice, -ici

razvratnost, -oscu razvrgrazvrci

>

nuti razvrezivati se

razvrgnuce razvrijeziti se

razvrstac razvrtjeti, -tim, -tio, -tjela,

razvacem

razvaliti razvaljivati

rda

razvrcen

rdati

i

hrdati

rdav

i

hrdav

rdavost,

-o§cu,

i

reakcionar reakcionaran, -rna reakcionarka DL jd.

G

mn.

-ki

reakcionarnost, -oscu reakcionarski reakcionarstvo reakcioner > reak-

cionar

realac, realca,

V

realnost, -oscu rebic (zool.)

mn.

uza ama n, dusob an j

razaloscivati, -cujem razariti razarivati, -rujem

razdipati se

razezem

>

m e-

uzajamnost Recica (zem.)

lo§cen

reci,

redem

rege6em

regionalan, -lna regionalist

rekapitulacijski

reciprocnost, -o§cu

razalostiti, -im, raza-

> gatalinka

regetati,

reinkarnacija reis-ul-ulema rekapitulacija

rebraca

G

reformisti£ki

regaca

rehabilitacija rehabilitacijski rehabilitirati

-zma

-enata reciprocan, -6na

vaonica

reformacija

regionalizam, -zma regrutacija regrutacijski regrutski regulacija regulacijski

realist

recipijent

redukcijski redenje prema rediti ref ektorij > b 1 a g o-

regionalisticki jd.

realistican, -cna realisticki realisticnost, -o§cu realizacija

realizam,

smanje-

nj e

reakcija reakcijski

-ki,

redakcijski redatelj redati redoslijed

cenje,

hrdavost

razaliti se

razvucem

> ured-

redovnicin prema redovnica redovnicki redukcija > ograni-

hrda

i

redakcija

nistvo

recenica recenidni

razvuci,

raze6i,

-cujem

realce

razvode

mn.

redak, retka, mn. reci, G redaka, DLI reci-

(se)

razvijavati prema razvijati razvijenost, -oscu razvikati, razvifcem razvitak, -itka, mn. -ici ra zvo j razvjencati razvjesati razvlaciti razvlastiti, -im, razvlasten razvlascivati, -cujem

275

>

rekla-kazala reklamacija reklamacijski rekreacija rekreacijski

rekurs

rekvijem

i

relativisticki religija vj era religijski religiozan, -zna

>

reknem,

rekoh, rece, reci, rekav(si), rekao, rekla, reCen; tako reci i tako rekavSi (ne tako reku6i)

(pobozan) religioznost, -o§cu

(poboznost) Relkovic, Antun Matija

276

reljef reljefnost, -oscu

remecenje prema remetiti

remek-djelo remencic remetiti, -im,

remecen

remi, remija

> spremi-

remiza

kolnica

§ t e,

renesansa

renome, renomea

>

ugled, slava rentgen (aparat) rentgenolog mn. -ozi rentgenologija rentgenoloski rentgenski

> > govornik

reumatican, -cna reumaticar reumaticarka DL

G

mn.

ca,

DL

jd. -ki,

(zvijezda)

reparacija reparacijski repatrijacija repatrijacijski repatrirac, -rca, -rce repatrirati

V

jd.

repertoar repertorij (prirudni popis) repetitorij (podsjetnik) repicar (zool.) repicni prema repica repic

repnjaca (med.

i

bot.)

republicki

repuh reska prema rezak reskati (rezuckati)

reskav reskoca reskost, -o§cu resorbirati respicijent

>

r i-

glednik, nadglednik, n a d-

zornik

rezultirati rezija rezijski

DL

jd. -hi

ribaca ribarce, -eta

ribarcetov ribarcic um. od ribar ribaricin prer7ia ribarica

potvrda, povra

t,

povratak

>

obratljiv, povr a t a n revijalan, -lna revizija revizijski revizionist revizionisticki revnost, -o§cu revolucija; francuska revolucija, oktobar-

ska revolucija revolucijski

ribic ribicica ribicki ribic ribiz riblji

ribnjacki ricet

ricka (rida kobila) rid,

rida, ridi

ridl;

komp.

ridan ridast ridesa ridin rido

revolucionar revolucionaran, -ma revolucionarka revolucionarnost, -o§cu rezac rezacki rezak, reska rezbarija rezerva rezervacija rezerviranost, -o§6u

Rijecanin mn. -ani

rezervirati

Rijecanka

rezignirati

-mea

zetak

ridogrli

ridokos ridovka ridusa rijac rijec I jd. rijeCi

i

rijefju

mn.

DL

jd. -ki,

-ki

rijecca (mala rijei, drugo je rjecica) rijecje prema rijeka

rezidencija rezignacija

rezime,

ridobrad ridoglav

G

rezervoar

p

rezonirati rezultat

(bot)

-ki

reverzibilan, -lna

-ki

> repatica

>

re-

rezonancija rezonator

rezuha jd.

priznanica

>

rezimirati rezistentan, -tna > o t po r an rezolucija; Rijecka zolucija (pov.)

reznjic

reumaticki reumaticnost, -oscu revers > obvezni-

reverzija

rentijer

mn.

restitucija restitucijski restrikcija reso, resoa kuha1o retor retorican, -cna retoricar (tko se bavi

-ki,

rentgenizirati

repaca

restauracija restaurator (strucnjak za obnovu)

retoricki

renij (kem.)

rentijerka

rijecni

retorikom)

remizirati

G

—

reljef

sa-

rijec ki

rijecni

prema Rijeka prema rijeka

rijedak

rijedak, rijetka; komp. rjedi rijediti, rijedim, rijeden rijek mn. rjekovi (izreka) rijeka jd. rijeci;

DL

Rijeka dubrovacka (zem.), Rijeka Crnojevica (zem.); Rijeka (grad) rijenje prema riti rijesenost, -o§cu rijesiti

> re6i

rijeti (pokr.)

—

rompski

rjecnik mn -ici rjecurina uv. od rijeka rjedi komp. od rijedak rjesavaS rjesavaSica rjesavati rjesenje rjesidba G mn. -daba

rijetkost, -o§6u

rjetkoca

rikati,

ricem

rilca,

G

rilaca, rilicar rilicica rilicni

i

mn.

rilca

i

rioce

Seto) rkt. krat. za

rimokato-

robak, ropka,

mn.

G

rimokatolicki

G

rioce, rioca, mn. rilaca, i rilce

V

jd.

ropci,

mn. robaka

robija robinjicin njica

DL

jd. -ki,

-ki

rodoskvrnitelj

rodoskvrnuce rodacki

rodak rodaka

> rodakinja

rodakinja rodastvo roden

rodendan rodenje prema roditi rodin rodo rogac (bot. i zool.); (zem.)

rogacic rogaticki

prema Roga-

tica

lik

ropce,

mn.

Rogac

rjetkoaija (rijetko re-

mn.

rilceta,

i

G

rjeckati se rjecni prema rijec (rijecni je prema rijeka) rjecnicki

rjesiv rjesivost, -o§cu

rilce, rilca

rodoljupka

rjecit rjecitost, -o§cu

rijetko (pril.); komp. rjede; rijetko kad

277

prema

robi-

*rohav > o s p k o zi 5a v

i

c a v,

rojalist rojalisticki rojic um. od roj

rojidba G mn. -daba rojnjaca (ptel.) rokoko, rokokoa

Rio de Janeiro, u Rio de Janeiru Ripac, Ripca

robovlasnicki robovlasnik V jd.

risac risaci (prid.)

robovlasnistvo

Rokovcanin mn. -ani (dovjek iz Rokovaca)

Roc

roktati,

Risan, Risna risanski risaonica

od

risic, urn.

-ici

(zem.)

Rocanin mn. -ani

Rocanka G mn.

ris

riskantnost, -o§cu riskirati

risnjacki

mn.

-ice,

prema Ris-

njak Risnjak (zem.) ritmican, -Cna ritmicki ritmicnost, -o§6u

>

rivijera obala rizican, -cna rizicnost, -oscu

Rizvanbegovic rjecetina (ruina rijec, usp. rjecina, rjecurina) rjecica um. od rijeka

(drugo je rijecca) rjecina uv. od rijeka

DL

jd. -ki,

rokovacki prema Rokovci (zem.)

rokcem, rok-

cuci

romanca

-ki rocenje pretTia roCiti; drugo je rocenje rocisni prema roci§te rociste

romanicki prema ro-

rociti

romanisticki romanistika DL jd. romanopisac, -sea,

rocni prema rok rocenje prema rotiti se

rocko hip. od rodak

Rocko

hip.

od Rodo-

ljub rodicic (rodidin sin) rodicin prema rodica rodij (kem.) rodilisni

rodnost, -o§cu rodoljubac, -upca,

-upce

V jd. > rodoljub

rodoljubivost, -o§cu

manika romanijski prema Ro-

manija (zem.) romanist -ici

V

jd.

-iSce

romansa

> romanca

romansijer (romanopisac)

romansijerski romantican, -cna romanticar romanticnost, -oscu rombican, -5na

romboid rompski prema romb

rondo

278

rondo, ronda (okrugli nasad)

V

ronilac, -ioca, jd. mn. -ilaca -ioce, ronilac ki

G

ronilastvo

roniocev

Rontgen (prezime, usp. rentgen) ropce, ropceta, zb.

ropcad ropkinja ropotati,

ropocem

ropski ropstvo roptati,

>

*rz

rucanje rucati nice, ruca (mn.

rucerda rucetina rucica rucina

rumenjeti, -enim, -enio, -enjela z. r.)

(postajati rumen) Rumljanka DL jd. -ki, G mn. -ki (zena iz Rume)

Rumunj

rucka DL jd. -ki, G. mn. Rumunjka rucaka i rucki Rnmunjska ruckonosa rumunjski rundovcina uv. od rucni rundov rucnicic um. od rucnik rupcaga rucnik mn. -ici rucurda rupcati rucurina

ropcem

—

nipcic

rudaca

rupcina uv. od rubac mrmljati, priruditi (diniti sto rudim) (od rupa je rupetina) govarati rupicar rudjeti, rudi, rudio, rostocki prema Rostock rudjela (postajati rud) rupicara roscic um. od rog rudnicki rupicast rotacija rupicati rudenje prema ruditi i rotacijski rudjeti rupicav rotacioni > rotacijrupicavost, -oscu rugae ski rugacica rupicica um. od rupica rotiti se ruho Rusija V jd. Rusijo rotkinja (zena koja ruski Ruhr (cit. Rur) mnogo rada) ruhrski (cit. rurski) ruskoslavenski Rousseau, Rousseaua, rusomaca ruina > razvalina, Jean Jacques (cit. rusilac, -ioca, V jd. r us evina Ruso, Rusoa, 2an -ioce, G mn. -ilaca ruka DL jd. ruci Zak) rusilacki rukavicar Rousseauov (tit. rutavcev prema rutarukavicarka DL jd. -ki, Rusoov) vac G mn. -ki rovcica rutavost, -oscu rukavicarnica rovic rutenij (kem.) rukavicarski rozac, rosea ruzicast rukavicarstvo rozic um. od rog ruzicnjak mn. -aci rukavic *rpa > h r p a ruznoca rukovet *rskati > hrskati rvac i hrvac rukovodilac, -ioca, V *rsuz > h r z u s rvacev i hrvacev jd. -ioce, G mn. rt mn. rtovi (zem., drugo rvacica i hrvacica -ilaca je hrt); Sjeverni rt, rukovodiocev rvacki i hrvacki Rt dobre nade rvaliste i hrvaliste rtid rukovodstvo > uprarubac, rupca rvanje i hrvanje va, vodstvo rukunicar rvati se i hrvati se rubidij (kem.) ruSak, rucka, ruckovi rzati i hrzati rumeniti (ciniti sto i

rucci

rumenim)

*rz

>

r a z

s

u rjecnicima

krat. za srednji rod S krat. za sjever (hrv.), za jug (medunarodna, engl. Sud); znak za sumpor (kern.);

s

>

o,

z o-

litva)

zorom zorom

sabahile > sabajle >

Sabaot (Bog nad vojskama)

j

e-

nja

i

Hrvatske; Hrvatski sabor; Dalmatinski sabor (pov.) sabranost, -oscu

>

ud

s

j

e-

i

i

sacma sacmara sacmarica sacmeni sacuvanost, -oscu sacuvati sacast sace

sadem

sacura (vrsta ko§are) SAD krat. za Sjedinjene Americke

-nem

sadjenuti,

sadrem sadzak mn. -aci > t r o n o g (zeljezni) sadenica sadenik mn. -ici sadenje prema saditi sagnjiti, sagnjijem

> sagri-

javati,

zgrija-

Sahara (zem.) saharin saharoza *sahat > sat; sahat-kula sahib > gospodar

*sajdzija

G

mn.

-ki (zena iz

Samarije) samaritanka (milosrdna zena) ;

samobitnost, -oscu

vati *sahadzija > u r a r sahan (bakreni tanjur)

1

i

k,

sahnem

sahrana > p o kop

samacki prema samac samardzi ja > sedlar Samaritanac, -nca, V jd. -nee (covjek iz Samarije); samaritanac (milosrdan covjek) Samaritanka DL jd. -ki,

samastvo

-sujem

> v asn gospodar

i

salijecuci, salijetan salijevati

samilost, -scu samilostan, -sna samljeti, samel j em sa mnom

sagresivati, sagrijesiti sagri jevati

sahibija

> pricekat > na6 n t

saletavati saletjeti, -tim, -tio, salijetati, salijecem,

sadrijeti,

sahnuti,

279

tjela

sadijevati sadisticki *sadjestvo

-rjela

sablastan, -sna sablazan, -zni, I jd. -azni i -aznju sablaznjiv sablaznjivost, -oscu sabljicica um. od sabljica sabor; Sabor Socijalisticke Republike

Drzave

ud

sagresenje

sablascu

saci,

s

lovanje, surad-

sagorijevati sagorjeti, -rim, -rio,

sabijac sabijenost, -oscu sabirac sablasnost, -oscu sablast I jd. sablasti

saciniti

>

*sadejstvo

nj a

ra; sabah-namaz (musl. jutarnja mo-

sacekati

samoodredenje

lovanje, surad-

oznaka za skakaca (konja, sah.) sabah j u t r

—

pogreb,

>

Samoborac,

-rca,

V

jd.

-rce (covjek iz Samobora)', samoborac (vlak na pruzi Za-

greb

—Samobor)

Samoborka DL mn. -ki (zena

G

-ki, iz Sa-

mobora) samoborski; samoborski kolodvor (u Samoboru), Samoborski kolodvor (u Zagrebu);

Samoborsko gorje samoca samo da, samo sto (vez.) samoglasnicki

u

r a r

sajmisni sakacenje prema sakatiti

samohran samohranost, -oscu

samohvala (hvaljenje samoga sebe, drugo

sako, sakoa

je

sakrijem saksofon

samohvala nista ne

sakriti,

saksofonist Saksonac, -nca,

-nee Saksonija sakupljac sakupljacica

V

samo

hvala, npr.

vrijedi; to je samo hvala i nista vise) jd.

samokritican, -cna samokriticki samokriticnost, -oscu

samoobrana samoodredenje

satiricki satiricnost, -oscu satirik jd. jd. -ice,

V

sanjkati se

sanjke e saobracaj > p r o saobracajni > pro-

m

samopomoc samoprijegor samoprijegoran, -ma; komp. samopregorsamosvijest I jd. -esti -escu samosvjestan, -sna samosvojnost, -oscu samotnicki

mn. t

me tni

saobraca jac

m e tnik

niji i

>

pro-

>

>

p

p

r

r

i

i

o p-

o p-

>

saopciti priopciti sapetost, -oscu

sapinjac sapinjaca sapunaricin

mn. -uci samouprava samoupravljanje samoupravni samouvjeren samovlade samrt I jd. samrti

prema

sapunarica sapundzi ja >

sapu-

nar sapunjac sapunjaca i

sarac

satisfakcija

>

za

d o-

volj§tina

> stjerati

sat jerati satnijski

prema

saucesce

> sudjelo-

satnija

Savao, Savla

cenje

jd. -uce,

-ici

vanje, sucut

saobracati saonice saonicki saopcavati c i v a t i

saopcenje

samoubilacki samoubojica samoubojicin samoubojstvo samouce,- eta

V

sazivac

sanjkac sanjkacica

samoodricanje samoodrzanje samoopredjeljenje samoopredjeljivanje

samouk

—

samoodricanje

280

> sedlar

savez; Savez komunista Jugoslavije; Savez Sovjetskih Socijalistickih

Republika

saveznicin prema saveznica saveznicki saveznistvo G mn. -stava savijac savijaca savijacica savijenost, -os6u savijutak, -tka, mn. -uci savitak, -tka, mn. -ici

savijem

samrcu sam samcat

Sarajevo

saviti,

Sarajlija

sanacija sanacijski sanatorij

Sarajka

savjesnost, -oscu savjest I jd. savjesti

G

sanatorijski sancic urn. od san sanducak, -cka, mn.

DL

jd. -ki,

sardela > s r d e 1 a sarkastican, -cna sarkasticki sarkasticnost, -os6u

na ho-

madide) sasjecati (isje6i (pew.)

sangvinican sangvinicki sangvinicnost, -oscu sanitetski sankcija; Pragmaticka sankcija (pov.) sankcionirati sanskrtski sanjac sanjacica sanjar sanjarija sanjiv sanjivost, -oscu

madice)

>

sastrizem

sasvim (pril., posve, ali sa svim svojim sna-

gama sasiti,

saSijem

sat; sat-dva satelitski satic

satirican, -cna satiricar

savjestan, -sna savjetnica savjetnicin savjetnicki savjetnik V jd. -ice,

mn.

na ko-

sastavljac sastavljacica *sastrag odostrag, s tr a g a sa strane sastrici,

i

savjescu

-ki

sasijecati (sje6i

-cci

sanducic sandzacki

sandzak mn. -aci Sandzak (zem.)

mn.

-ici

savjetnistvo savjetodavac, -vca, V jd. -vce > s a v j e t-

nik savjetovaliste savjetovati, -tujem savladivati, -dujem

Savoja savojski; Eugen Savojski (pov.); Savojske Alpe (zem.)

savrh

(prij.)

savrijeti,

savski

savrem

prema Sava

(ri-

jeka)\ savski most (most na Savi)

sazivac

—

sazivacica

sedamsto

sazivacica

sazrem

sazreti,

>

z

v

i j

e-

zde

sto-

sazmem sazanjem

sedmokrak

mn.

sazetak, sazetka,

G

sazeci,

mn. saze-

taka

sazetost, -oscu sazivjeti se, -vim se,

DL jd.

mn. -ki sedmomjesecni

scenografski scenski

sedmoskolka DL -ki, G mn. -ki

sci jeniti

>

> zezlo

misliti,

d r za ti

-ki,

G

-vio se, -vjela se sazvakati, sazvacem scenerija scenografija

sceptar, -tra

jd.

sedmoljetan, -tna

sedmoljetka

sedmoskolac,

V

-lea,

jd. -Ice jd.

sefardski *seiz

> konjuSar

seizmicki

Scila sebeznalost, -oscu sebeznao, -ala sebican, -cna

seizmograf seizmografski

sebiciti

seka

sebicnica

sekcija sekcijski sekica sekicin prema sekica

sebicnost, -oscu

sebicnjak

V

jd. -ace,

mn. -aci secesija secesijski secesionist secesionisticki secentist secentisticki

sekstilijun (broj)

seksualnost, -o§6u

umjetnost

17.

zdrav)

i

stoljeca

selce, selca,

selaca,

sedamdesetogodisnjak

V

jd. selfie

selam alejkum i selam alejeum (musl. po-

secija jd. -ace,

V

selacki

secento (kultura

mn.

-aci

sedamdesetogodisnji

sedamnaest (17) sedamnaestak sedamnaesti (17.) sedamnaestica sedamnaestina (1/17) sedamnaestogodisnji sedamnaestogodisnjica sedamnaestorica (za

i

G

mn.

seoce; Selca,

Selaca (mn. s.r., zem.) Selcanin mn. -ani Selcanka DL jd. -ki,

G

mn.

-ki

V

DL

seljanka

G

mn.

jd.

-ki,

-ki

semanticki semaziologija semazioloski Semberija (zem.)

Seldzuk Seldzukinja

sedam-osam sedampostotni (7%-tni)

selisni

G

prema

(covjek

iz

Sente)

Sencanka DL G mn. -ki

jd. -ki,

sencanski prema Senta sendvic senilnost, -oscu senior senzacionalan, -lna senzacionalnost, -oscu senzibilan, -lna senzualan, -lna senjski; sen j ska biskupija

seoba seoce, seoca i seoceta, mn. seoca, mn. selaca, DLI mn. seocima, i selce seoski prema selo

G

(usp. selski)

seldzucki

selekcija selekcijski selekcionirati selidba mn. -daba selidbeni

muSkarce)

seoski: dugoselski, novoselski, pustoselski, Selska cesta (u Zagrebu), ali seoska cesta (svaka cesta u selu) seljace, -eta seljacic seljacina seljacki; seljacka buna seljak jd. -a6e, mn. -aci seljance, -eta seljancica

Sencanin mn. -ani

jd. seki

selac, selca,

samo u slozenicama i kad postoje

selski;

semitski senatski

seizmologija seizmoloski

DL

281

posebni razlozi, inade

sedamstogodisnji sedamstogodisnjica sedamstoti (700.)

sedmeracki sedmogodisnjak V -ace, mn. -aci sedmogodisnji sedmogodisnjica

sazezem

sazeci,

sazeti, sazeti,

sedam

i

tina (700)

sazrijevati

sazvijezde

senozna

seliste

separatisticki separe, -rea septican, -cna septicki septilijun (broj) serijski seriozna, -zna

>

o z-

biljan, svecan

>

ubrus servijeta servis (sluzba, usluga) serviz s t o 1 n o

> posude sesija > sjednica, zas edan e j

j

sestricna sestric

Kraljevec

Sibirka

DL

mn.

DL

sevdalinka

mn.

jd. -ki,

-ki

sevdalinski

sezem (ne sizati) sferican, -cna sferoid sezati,

DL

jd. -gi,

mn. -ga

i

-gi

SFRJ

krat. za Socijalisticka Federativna

sijek

Shakespeareov

(cit.

sekspirov) sharciti

shema shematski shizma >

ra s

ko

1

shizofrenicar shizofrenicki shizofrenija shizofrenik jd. -ice,

V

-ici

shodan, -dna shodnost, -oscu shrvati

i

srvati

SHS

V

sijeno sijer (prid., siv,

zuckast) mn. sjerovi

sijer

mn.

>

r.,

jd. -ki,

-ki

siga DL jd. -gi Sigecica (zem.) sigetski prema Siget sigurnost, -oscu sijac sijaca (sprava) sijacica (zena)

sijaci (prid.) sijalica (sprava); sijalica

> zarulja

Sijam sijamski

sijecanjski sijed, sijeda; sjedi

sijam

(sjati)

sijecanj, sijecnja

sijediti

komp.

(ciniti

>popodnevodmo

sijevati, sijevam,

sijevajuci sijevnuti sikati, sicem siktati, sikcem

silabicki silazak, -aska, mn. -asci siledzija nasi siledzijski

>

n

1

i

silicij

silnicki silnistvo silogisticki Silvestar, -tra

simbioza

sijacina sijacki

sijati,

sijerak, sijerka s i r a k sijesta ni r sijev mn. sjevovi sijevak, -vka

silan, silna

-cna

DL

>

osvit

sidem

shvacati shvatljiv shvatljivost, -oscu

-ki,

sicusan, -§na sicu§nost, -oscu sienski prema Siena (zem.)

sijanac, -nca sijati, sijem, sijuci;

shvacen

sijence, sijenca i sijenceta, urn. od sijeno

> mi-

krat. za Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (pov.) shvacanje shvatiti, -im,

jd.

sicanski prema Sice Sice, Sica (mn. z. r., zem.) Sicice, Sicica (mn. z. zem.) sic (vrsta posude) sican (pjes., sitan)

G

mn. sjekovi

sijelo, si j el a

sicilski

Republika Jugoslavia Shakespeare, Shakespe- sifiliticar sifiliticarka area (fit. sekspir, sekspira)

drugo je sjedjeti) sijedost, -oscu sijedenje prema sijedjeti i sijediti

jd.

Sicilijanka DL jd. G mn. -ki

sifilitican,

mn.

V

-nee

sici,

-dim, -dio,

-djela (postajati sijed,

jd. -ki,

somor

sevdalija sevdalijski

sijedjeti,

-ki

sican, sicana

sevdah

G

istok Sibir Sibirac, -rca, -rce

Sicilija Sicilijanac, -nca,

sestroubojica sestroubojstvo Sesvete mn. z. r. (zem.) sesvetski; Svesvetski

sfinga

sinegdoha

SI krat. za sjevero-

G

sestricic

G

—

servijeta

282

simbolican, -dna simbolisticki simetrican, -cna simfonicar simfonija simfonijski simpatican, -dna simpaticnost, -oscu simpatija simpozij

simptomatican, -cna sinagoga DL jd. -gi sincic *sindzir

>

1

ana

c,

verige sijedim)

sinegdoha

DL

jd.

-hi

k

sjemenica

sinkronican

sustavan s

G

>

>

Sirius (astr.) Siriusov; Siriusov pratilac (astr.) siroce, -eta, zb. -cad, -Cici jd. -ase,

-asi jd.

siroticin prema sirotica sirotisni prema sirotiste

sisac (teh.) sisacki prema Sisak sisaci (prid.) sisavac, -vca, jd.

-vCe

mn.

jd.

sjedalica sjedalo sjedati sjedeci

sjedecke -ki,

-ki

sitnidarov

s

e

i j

1

o

sjedilac, -ioca, jd. mn. -ilaca -io£e,

G

sjedilacki sjedine (mn. z. r.) sjediniti, -im, sjedi-

njen; Sjedinjene

Amerifike Drzave sjedisni sjediste sjediti

sjedjelac > s j e d i 1 a c *sjed jcljka s i j e 1 o sjedjeti sjediti

>

>

sjednica sjedniciti

>

situ-

acijski situirati sivac, sivca,

V

jd.

sivde

sivcev siviti (ciniti sivim) sivjeti, sivim, sivio,

sjednicki sjednuti >

Sizif

sjedenje

sjahati. sjasem sjahivati, -hujem sjecalica

sjecalo sjecati (sjeckati) sjecisni sjeciste

sjeckalica sjeckati sjeca G mn. sjeca sjecenje sjecivo oStrica sjecka DL jd. sjecki sjeckalica

>

sjecati (se)

sijeCem, sijecijah,

sijeci, sijeku6i, sje-

kao, sjekla, sjecen

j

e

s t

sjedoglavac, -vca,

sivoca Sizifov sizifovski size, sizea

s

i

sjedobrad sjedobradac, -braca, V jd. -brace sjedoca sjedoglav -vce sjedokos

sivjela (postajati siv)

sjeci,

>

*sjedeljka sjedenje

V

i

sitnicarov i sitniCarev sitnicarstvo sitnicav sitnicavost, -oscu sitnicki prema Sitnica (zem.) sitnoca sitnopjegav sitost, -oscu situacija situacijski situacioni

sipljiv sipljivost, -oscu Sirac, SiraSa (zem.) sirak, sirka (bot.) sircic urn. od sir *sirce ocat *sircetni octeni sirisni prema siriste

V

u-

sitnicariti

sinus

siromasak, -ska, V -a§ku, mn. -a§ci siromaski siromasnost, -oscu siromastina siromastvo

DL

sitnicar sitnicarev sitnicarija

sintetican, -Cna sinteticki sinteticnost, -oscu

V

s

Sisdanin mn. -ani

sinovicin prema sinovica sintakticki i sintaksni

mn.

vnost

ta

Siscanka

sinovcev

siromah

>

sistematicnost

V

mn.

>

sistematidan, -cna

sinkronican, -cna sinkronija sinkronijski sinkronizacija sinkronizirati sfnoc sinocni i sinocnji sinodski sinopticar sinopticki sinoubojica sinoubojstvo G mn. -stava jd. sinovac, -vca, -v£e

283

V

jd.

> sjede-

nje sjedi

komp. od

sijed

sjekac sjekira sjekircina sjekiretina sjekirica sjekiriste

sjeknuti sjekotina sjekutic sjeme, sjemena

sjemenar sjemenarnica sjemenarski sjemenarstvo sjemence, -enca -enceta,

i

mn. -enca,

G mn. -enaca sjemeni sjemenica

sjemenik

284

sjemenik mn.

-ici

sjemenisni sjemenistarac, -rca,

V

jd. -rCe

sjemeniste sjemenit sjemeniti se

sjemenka DL jd. -nci, G mn. -naka i -nki sjemenovod sjemenskl sjemenjada sjemenjak mn. -aci sjemenje sjemesce, -esca -e§ceta,

G

mn.

i

-esca,

sklupcati

Skandinavka DL -ki, G mn. -ki

verna Europa (zem.), Sjeverna Europa (sjevrenoeuropske zemlje i narodi), Sje-

skandinavski; Skandinavski poluotok skautski SK BiH krat. za Savez

verni pol (zem.) i sjeverni pol (na magnetu); Sjeverni rt (zem.); Sjeverno le-

komunista Bosne i Hercegovine SK CG krat. za Savez komunista Crne Gore

deno more; Sjeverno

skec

more

skeledzija s k e 1 a r skeptar, -tra zezlo skeptican, -cna

Sjeverna

ske);

sjeveroistocni sjeveroistocnjak,

sjenka

G

DL

mn.

jd. -nci,

-ki

sjenokos sjenokosa sjenovit sjenjenje s jeseni sjesti,

sjednem,

sjeo,

sjeUn, -tna sjetilan, -lna sjetilnost, -oscu sjetilo osjetilo

>

sjetiti (se)

sjetkariti um. od sjediti sjetnost, -oscu

sjetva sjetveni sjever; Sjever (sjeverne zemlje i narodi, npr.

izmedu Sjevera Juga u Americi)

rat i

-aci

sjeverozapad (krat. SZ) sjeverozapadni sjeverozapadnjak mn. -aci

sutra

krat. za

Savez komunista Skadarka DL jd. -ki, G mn. -ki (Sena iz Skadra); skadarka (vrsta vinove loze)

sjela sjeta

sjeverac, -rca sjeverni; sjeverna Hrvatska (dio firvat-

skadarski; Skadarsko jezero Skadranin mn. -ani

skakac skakacica skakaonica skakati,

skicirati skicati

skija mn. skije *skiptar, -tra

>

ze-

zlo skitac skitacica skitacina skitacki

skitam se skicem se

skitati se,

V

jd.

-vce; Skakavac (zem.)

skakavacki prema

-im, skicen skitnicki skitnistvo

SKJ

krat. za Savez komunista Jugoslavije skladba G mn. -daba i -dbi skladisni prema skladiste

Skandinavac, -vca, -vce Skandinavija

skladnost, -o§cu sklerotican, -Cna skleroticar skleroticarka DL jd. -ki,

Skakavac skakavcev prema skakavac (zool.) skakutati, skakucem skamukati, -ucem

V jd.

i

skititi,

skladnoca

skacem

skakavac, -vca,

(glaz.)

krat. za

skica

mn.

sjeveroistok (krat. SI)

SK

skerco

Savez komunista Hrvatske

sjenast (kao sjena) sjenat (pun sjene) sjencati sjenica; Sjenica (zem.) sjenicji prema sjenica

sjevotina sjutra >

> > sumnjiSav

SKH

-aci

sjevernjakinja

sjenicki prema Sjenica sjenik mn. -ici sjenilo sjenina uv. od sijeno

jd.

>

sjevernoamericki Sjevernjaca (zvijezda) sjevernjacki sjevernjak V jd. -ace,

sjena

(ptica)

Ame-

rika (kontinent); sje-

mn.

mn. -esaca

—

G

mn.

sklerotik

mn.

V

-ki

jd. -ice,

-ici

skliskost, -oscu sklizac k1iza£ sklizak, -iska; komp. skliskiji

>

sklonost, -oscu sklupcati

SKM SKM

krat. za Savez komunista Makedo-

nije skocac, skocca Skocaj (zem.) skocajski skocanjiti se uko6iti se skoce, -eta (mlad skot)

>

skocimis

Slavic

skretnicar skretnicarev

skrojiti, skrojim skrstiti, -im, skrsten

slamcica slamnjaca slanoca slanost, -oscu

-6ujem skrucen

G

mn.

DL

Savez

Srbije skucavati skucenost, -oscu skuciti, -im, skuCen {stisnuti, drugo je skuciti)

jd. -ki,

-ki

skojevski skolasticki skolastik skolastika skoljenati se (pasti koljena)

krat. za

komunista Slovenije Savez komunista

-vce

skojevka

skucivati, -cujem skuciti (se), skucen (steci

na

kucu, drugo je

sku5iti)

skuhati skupljac skupljacica skupljacki

skoncati skoncavati skopcati skorjeti se, -ri se, -rio se, -rjela se

skupocjen

skorojevic skotski prema skot skr acenica > k r a t skracenje

skupsti, skubem, skubuci, skubao, skubla,

skradinski Skradin;

prema Skradinski

(slap)

skradski prema

Skrad skratiti, -im,

skrb

I jd.

skracen

skrbi

i

skrblju skrbnicin prema skrbnica skrbnicki

skrbnik

mn.

V

jd. -ifce,

-ici

skrbnistvo skrecem, skrecuci

skretati,

c a

-cujem

skracivati,

buk

i

skupocjenost, -oscu

skuben skvicati skvrcati, -5im skvrciti slabacak, -cka slabic slabicak, -cka, V jd. -cku, mn. -cci slabikovic

slabljenje

slabobocina slaboca slabokrvnost, -oscu slabost, -oscu

V

jd. -ice,

slaboumnost, -oscu slabovidnost, -oscu slacica

slanutak, -tka, mn. slanuci slaptati, slapcem slast I jd. slasti i

slascu slastan, slasna slasticar

slaticarka

G

> gorusica

DL

jd. -ki,

mn.

-ki slasticarnica

slatkoca slatkohran slatkojeda slatkorek i slatkorjek slatkorjeciv slatkorjecivost, -oscu slatkorjek i slatkorek Slaven; juzni Slaveni, sjeverni Slaveni (zem.); Juzni Slaveni (kao skupina naroda); Stari Slaveni

Slavenka DL jd. -ki, G mn. -ki (pripadnica slavenskih naroda,

drugo

je Slovenka)

slavenofilka -ki,

G

mn.

DL

jd.

-ki

slavenofopski slavenski (koji se odnosi na Slavene,

drugo

slabiti

slaboumnik mn. -ici

a-

stroj)

i

jd.

1

slagaci (prid., slagaci

skrutnuce

SKS

s

gar

skrucivati,

SKOJ-u

sladi sladic

sladahan, -hna slagac (tisk.) >

skrutiti, -im,

V

skretni-

skretnicki skrhati skrivac skrivacica skrivecke

Skoj i SKOJ krat. za Savez komunisticke omladine Jugoslavije,

skojevac, -vca,

sladak, slatka; komp. f

carov

skociti

sklanja se: Skoja, Skoju, SKOJ-a,

285

je slovenski)

slavenstvo (svojstvo); Slavenstvo (svi Slaveni) Slavetic (zem.) slaveticki slavican, -cna Slavicin prema

Slavica slavicnost, -oscu Slavic

slavicak

286

slavicak, -cka,

mn.

-cki,

slavist slavisticki slavistika slavljenicin slavljenicki

V

jd.

-cci

Brod, Slavonski Kobas, Slavonska Pozega, Slavonski (zem.)

slavonskobrodski (u opreci s bosanskobrodski) slavospjev mn. -pjevi, G mn. -pjeva slavuj slavujak, -jka, V jd. -jci

slavuj -grlo (pjes.) slec (hot.)

sled

mn. sledevi

s leda sledivati,

(1.

-im, slijepljen

zalijepiti,

2.

6initi

slijepjeti, -pirn, -pio, -pjela (postajati slijep)

slijepljenost, -oscu slijepo slijepost, -o§6u

>

sljepoca slijetati, slijecem, slijeci, slijecuci slijev mn. sljevovi slijeva (pril.) slijevati slikarcic slikaricin slistiti, -im, sliscen sliv slijev slivati slijevati

>

>

slobodicica slobodnjacki

slegnuce -tjela sletski prema slet

-cna

slucaj slucajan, -jna slucajnost, -oscu sluciti se slucenje prema slutiti

sluga

DL

jd. sluzi (rjede slugi), mn. sluge, mn. slugu

G

sluh slusac slusacica

V

slusalac, -aoca, jd. mn. -alaca -aoce, slusalica

G

slusaocev slusaonica slusatelj slusateljica slusce, -eta (sluzince)

slobostina slojevitost, -o§6u

sluzbenik

slobodoljubivost, -o§cu

slobodoumnost, -oscu slobodenje prema sloboditi

slomljenost, -o§6u slonic i slondic slonovaca (slonova host)

Slovacka

Slovak

mn.

V

jd. -ace,

-aci

Slovenac, -nca, V jd. -n£e *slovenacki > slo-

Slovencev Slovenija;

mn.

Socijalistifika

sljedba

mn.

-ici

slijedeci) sljeditelj

sljednik

mn.

slijediti

slovenski

slijegati, slijezem, slijezi, slijezuci

slijep

mn. sljedba

sljedbenistvo sljedbenost, -oscu sljedeci (prid., usp.

SRS) Slovenka (iena iz Slovenije, drugo je Slavenka)

G

sljedbenica sljedbenicki sljedbenik V jd. -ice,

Republika Slovenija (krat.

jd. -ice,

sljedbi

slicnost, -oscu slijed mn. sljedovi slijedeci (glag. pril. i prid., usp. sljedeci)

sliciti

V

-ici

sluzince, -eta, zb. -cad sluznost, -oscu (prav.) i

venski

slezena

slovenstvo (svojstvo); Slovenstvo (svi Slovenci, drugo je Slavenstvo)

sluskinja sluskinjica slutiti, -im, slucen sluznicni prema sluznica sluzbenicin sluzbenicki

slobodnjastvo

slovacki

-dujem

sletjeti, -tim, -tio,

slican, slicica

jd.

slijepim)

Slavonka DL jd. -ki, G mn. -ki si a von ski; Slavonski

mn.

V

-pee slijepiti,

jd. -ici

slavodobice slavohlepan, -pna slavohleplje slavohlepnost, -oscu slavoluk mn. -uci slavoljubivost, -oscu Slavonac, -nca, V jd. -nee Slavonce, -eta, zb. -cad Slavonija

-jce,

slijepac, -pea,

sljeme

slijepcev

DL

Samac

—

V

-ici

jd. -i6e,

(onaj koji

slijedi, sljeditelj) si jedovati

ti,

>

slijedi-

pripadati,

prema SloveSlovenac i Slovenka (drugo je sla-

primi ti sljedstveno

venski)

sljeme, sljemena

nija,

> prema

tome, dosljedno

—

sljemeni

smedokos

sljemeni sljemenski sljemenjaca sljepacki sljepar sljeparev sljeparija

i

sljeparov

smetenjacki smetenjakovic smicac smijac smijacica smijati se, smijem smij se, smijuci

sljepariti

sljeparov i sljeparev sljeparstvo sljepica sljepicin sljepic

> sljepo-

sljepocica

o6na kost) sljeporodeni sljesti, sljezem (pokr.) > s ic i

mn.

sljezovi

smijuci, smio, smjela

smij en j en

smlacen prema smlatiti; drugo je smlacen

se,

-im

se,

sljubljen sljubljivati sljustiti,

smaci

-im, sljusten

> smaknuti

smijesan, -sna smijesati, -am,

smijeh, smelji, smlje-

smijesno

v(si),

smijesnost, -oscu smijuckati se smiljeti, smilim, smilio, smiljela

smij even

DL

Smiljka

smokvicica smotak; smotka, mn.

mirom

smjedbudem

dem

(zast.,

smoci,

smrduci

smeciti

smjeriti

smecara smece smeckast > smedast Smederevac, -vca, V*

smjernica

smjer smjeran, smjerna

smjernost, -oscu

odmah; mjesta na ko(pril.,

stoji§

.

.

.)

smjestiste smjestiti, -im,

§ten smjesica smjeskati se

mrakom

smrc mn. smrCevi smr e k a smrca smrcak, -cka, mn.

smjenjiv

jem

s

smrca um. od smrt smrcati se, smrce se,

smjenjivati, -njujem

ali: s

mn. smo-

smracim

smraciti,

bu-

smio)

smjesa smjesta

G

taka

smjehurija smjehurina smjel, smjela

smjerati

smedast

smognem

smionost, -oscu

smaknuce

smed

smocnica

smokovaca

smjena

revka (vrsta grozda) smederevski

smocan, -cna

smion

Smrt Smail-age Cengica Smailagic Smail-agin Smail-aginica

Smederevka DL jd. -ki, G mn. -ki; smede-

smlio, smljela,

smociti

smoci,

jd. -ki

smjelost, -o§cu

-vce

smlaciti, -im, smlafcen

smijesiti se

Small; Smail-aga;

jd.

i

smlacen prema smlatiti; drugo je smlacen smlatiti, -im, smlacen smljeti, smeljem,

-sci

smisao, smisla, mn. smislovi smisljenost, -o§cu

sljezovaca sljezovina

smjednem,

ducnost

s

sljezovac, -vca

smjesljiv smjesljivac, -vca, V jd. -vce smjesljivica smjesljivost, -oscu smjestaj smjestati smjeti, smijem, za bu-

smijeniti, -im,

smijesan

sljepoca sljepoocica sljepoocni sljepoocnica sljepoocnjaca (sljepo-

287

smijeh

oi ica

sljubiti

se,

smijesiti -im, smijesen smijesak, -ska, mn.

sljepilo sljepljivati, -ljujem

sljez

smrsavati

smje-

-fckovi

smrci se

i

>

-Cci (gljiva)

> smrknu-

t i se smrdec

smrdjeti, -dim, -dio, -djela smrdljivac, -vca, V jd.

-vce smrdljivcev smrdljivicin prema smrdljivica

smreka DL jd. smrekovaca smrndzati smrsaviti

-ki

smrt

288

smrt

smrti

I jd.

V

snijesci snijezi ti, snijezi

jd. -i5e,

smuckati

smudevina smudina

mukom

smundati

V

-vce smutljivcev smutljivicin

smuvati se

>

>

op

s

k r-

biti

>

op-

skrbljivaC

> opskrbljenost

*snabdjevenost

snadem jd.

snahi

i

snasi

snahin snahovati, -hujem snast I jd. snasti i

>

s

V

i

6

jd. snijeze,

mn. snjegovi

i

(pjes.)

snijezi snijet I jd. snijeti

i

snesem, snijeh

snesoh, snesi, sni-

jev(si), snio, snijela,

snesen i snijet snijevati snivati, sa n j a ti

>

Sofoklo soha DL

>

jd. sohi sojenicar sojenicarski sokacic > ulicica soko s o k o 1 Sokobanja (zem.) sokol, mn. sokolovi i sokoli sokolic sokolski

>

sol I jd. soli

soldatski

snjezanica (voda od snijega); Snjezanica

solist colistica solisticki

>

so sol sobaricin sobicak, -cka, mn. -cci sobicica um. od sobica

obzirom

socijaldemokrat socijaldemokratski socijalisticki

socijalizacija socijalnost, -o§cu sociologija socioloski

Soca socan, socna socnost, -oscu

solju

soldacina solfedirati

um. od Snjezana Snjezanin Snjeznik (zem.)

i

soldacija

solfedo

socijalist i

snijecu snijeti,

sofist sofisterija sofisticki

Snjezana

socijalan, -lna

i

Sofijin prema Sofija (ime); Sofijin put (u Zagrebu) sofijski prema Sofija (zem.)

snjezan, -zna

s

sna§6u snijeg

snocati se snopic

Bijelid snjetljiv snjetljivost, -o§6u

op-

skrbljivati

snici

> obzi-

ran, usluzan u d vo ran

Snjeska DL jd. -ki Snjesko (ime); snjesko (snjegovit); Snjesko

*snabdijevati

DL

*snishodljiv

snjegovic snjegovit Snjeguljica Snjeguljicin

smutiti, -im, smucen smutljivac, -vca, jd.

snaha

gradu)

snirnacica snimatelj snimateljica

snjegovit

smusenost, -oscu smusenjatfki

*snabd jevaS

snimac

snovac snovaca (sprava) snovacica snjegolom snjegopadan, -dna

smud mn. smudevi

*snabd jeti

Sofija (ime, zem.); Aja Sofija (u Cari-

snijeznica

-ici

smrtnost, -oScu smrtonosnost, -oscu smrzao, -zli, I jd. smrzli i smrzlju smrzao, smfzla (prid.) smuciti se smucenost, -oscu smucivati, -cujem

snaci,

soda; soda-voda, soda-vode; soda bikarbona, sode bikarbone

mn.

smrtnik

s

somalski

snijezak, snijeska,

i

smrcu mn.

—

i

solfeggio

solmizacija solni

solnjaca solo (glaz.); solo-instru-

ment, solo-pjevanje solsticij

solucija Solun (zem.) solunac, -nca,

V

jd.

-nee (pov., borac na solunskoj fronti) Solunjanin mn. -ani (covjek iz Soluna)

DL

Solun janka

G

mn.

-ki

soljenka

DL

G

jd. -ki,

jd. -nci,

mn. -nki

Somalija (zem.) somalski prema Somalija

i

—

somatoloski

somatoloski

somcina somic

prema som

somlji

sonantni sonetni Sopocanin mn. -ani (covjek iz Sopota); Sopocani, Sopocana (mn. m. r., zem.) sopranist sopranistica

sopcuci

za

pomoc

Save our souls

—

Spasite nase du§e) sovjet (rus., vije6e); Sovjeti (publ. za

SSSR)

> razmak > razDL

G

mn. -caka Spacva (zem.) spahi ja (v e

-Cki

i

> vlastelin osjednik

e)p spahijski 1

spajac spandati se spasenje

V

G

spasitelj; Spasitelj (Isus) spasiti, -im,

Spasovdan S

spa§en

spojka •

O V o

spadnem

spasti,

(pasti,

spasti s nogu) spasti spasiti

>

spati,

spim (obicnije

spavati)

spavac

mn.

DL

jd. -ki,

-mij

se,

se,

-mjeh

se,

-mio, -mjela

> por-

>

po-

rjeckati se sport i sport sportas i sportas sportasica i §portasica sportski i sportski spotaci se spotak-

DL

spoticaj spoticati se, -idem se spracati spratiti, -im, spracen

spravljac spravljacica sprckati sprdacina

Spreca (rijeka) sprecavati sprecki prema Spreca spreci

> spregnuti

sprega

-ki

DL

jd. -ezi

spremac spremacica spremisni

Spreva

(rijeka,

njem.

Spree)

spojivost, -oscu

> Spa-

r i-

>

spojiv

spasiteljicin

>

nuti se

Split splitski spocitavati spocitnuti

spasiocev

spopadnem

sporjeckati se

Splicanka

spasilac, -ioca, jd. -ioce, mn. -ilaca

-nci,

jeckati se

spjevati spjevavati splacine spletati, splecem, spleci, splecuci spletka DL jd. -ki, G mn. -taka i -tki Splicanin mn. -ani

G

sponka DL jd. G mn. -nki

sporijeciti se

specen spektakl

spisateljica

jd. -ki,

pomocu

i

-mijem

specem, speci,

spjev mn. spjevovi

ma kn u t spacka

pomocu

sponcica

sporazumijevati se sporazumjeti se,

spiritisticki

spacij spacionirati

s

mican

spavaonica

spilja

SSSR)

spomen-knjiga; spomen-ploca

jedak, mjesti-

spavacivost, -o§cu

spekulacija (fil., usp. spekulacija) spekulativan, -vna spiker spikerica

sovjetski; Sovjetski Savez (publ. za

spomen; spomendan;

sporadican, -cna

spekao, spekla, (engl.

289

spopasti,

va6ica)

spavaciv

speci,

SOS medunarodna krat.

spavacica (2ena koja spava, drugo je spavacica) spavacki spavaci (prid.) spavacica (koSulja za spava, drugo je spa-

specifican, -Cna specificnost, -o§cu specijalisticki

sopcem,

soptati,

sprovadati

jd. -jci,

mn. -jaka

i

-jki

spojni spojnica

spojnik mn. -ici spokojnost, -oscu spol spolni spolnost, -oscu

G

sprijecenost, -oscu sprijeciti, -im, sprijecen sprijeda

sprijeka (pril., s druge strane) sprint sprinter s proljeca sprovadati > (s)p r o-

voditi, pratiti

290

—

sprtiti

-im,

sprtiti,

sprva

sprcen

(pril.)

sracunati, -am,

sradunan sracunavati sradati se

prema

sroditi se

sramec sramezljivac, -vca,

V

-vce

jd.

sramezljivost, -oscu

sramocenje prema sramotiti sramotiti, -im,

sramocen

srijemu§

srda srdenje prema srditi srebren i srebrn Srebrenica (zem.) Srebrenicanin mn. -ani srebrenicki prema Srebrenica srebrenik mn. -ici i srebrnik srebrenjak mn. -aci i srebrn jak srebrn i srebren srebrnik mn. -ici i srebrenik

Srebrnjak

(u

Zagrebu)

sramotnicki srasti, srastem, srastao,

srebrnjak, -aka, mn.

srasla, srasten srascivati, -cujem

sreca *srecan > s r e t a n srecka DL jd. -cki, mn. srecaka Srecko (ime)

> razmjer,

srazmjer o

m

-aci

e r krat. za Socijalisticka Republika

srecnica

Bosna

*srecnik

j

SRBiH

i

Hercegovina

Srbija; Socijalistifcka Republika Srbija Srbijanac, -nca, jd. -n6e (covjek iz Srbi-

V

je)

Srbijance, -eta; zb.

Srbijancad Srbin, -ina,

mn. Srbi

SRCG

krat. za Socijalisticka Republika

Crna Gora

>

*src, srca hrast src, srci (srcika u

drveta) srcak, srcka, mn. srCci srcan, srcana srcanica

srcanik mn. -ici srcanost, -o§cu srcevina srcika DL jd. -ci srciti se

srdacan, -cna srdacnost, -oscu *srdar > s e r d a r srdasce, -asca i -ceta srdela (riba) srdjela srdela

>

srdzba

Srd (zem.)

srecom

jd.

-nice

Sredozemka G mn. -ki

DL

> sredo-

sredozemski

zemni sredstvo

sreden prema srediti sredenost, -oscu sredivac sredivacica sredivacki

-dujem prema

sremacki

G

Sremica i Srijemica Sremicin i Srijemidin *Sremkinja > Sremi-

ca

> sretnica > sretn k i

sremski i srijemski sresti, sretnem, sreo

sretati,

dni srednjoamericki srednjoeuropski dnjoevropski srednjoistocni

srh mn. srsi SRH krat. za

V

-aoca,

G

jd.

mn. sretalaca

sretan

sre-

i

mn.

-lea,

DL

sreci,

Socijali-

Republika Hrvatska

sticka

sricem,

srici,

sricuci

V

jd. -Ice

srednjoskolka

srecem,

sreduci sretnica sretnik

sricati,

srednjonjemacki srednjoskolac,

jd.

-ki

srednjoskolski

srednjovjekovni sredo u slozenicama: sredozemni, sredonosredoevjetni

sredokraca

i

srio, srela

(pril.)

sredisnji sredisnjica srediste srednji; drugo je srije-

sni,

Srije-

mac

sretalac, -aoce,

G

-ki,

more Sredozemno more

sred (prij.) sredica sredina

-ki,

jd.

sredozemni; Sredozemno

sredivati,

srebrenjak

i

V

Sredozemac, -mca,

> sredi-

ste, sredina sredovijecan, -cna (koji je srednjih godina) sredovjecje sredovjecnost, -o§cu

srijeda srijedni (koji se odnosi na srijedu); drugo je srednji srijed, srijeda Srijem (zem.)

-mca,

Srijemac,

V

jd.

-mce Srijemcev Sri.iemcica

Srijemica Srijemicin

i i

Sremica Sremicin

Srijemka DL mn. -ki >

jd.

-ki,

Srije-

mica

srijemski srijemus

i i

sremski srijemuz

G

—

srijemusa

srijemusa

i

srijemuza

srijes, srijesa

srcem,

srkati,

sr£i,

srcuci

srkucem, srkusrkucuci krat. za Socijali-

srkutati, ci,

SRM

Republika Makedonija

sticka

srnce, -eta

srndac srneci srocan, srocna

> srod-

srpaca

Srpcadi Srpcic srp i eekic

Srpkinja srpski srpsko-hrvatski,

srpsko-hrvatski

npr. obi-

srpski i hrvvatski obidaji Srpstvo (svi Srbi) srpstvo (osobina) SRS krat. za Socijalisticka Republika Slovenija i Socijalistifcka Republika Srbi j a tj.

> strsljen -cujem

shrvati krat. za

i

SSSR

Savez

Sovjetskih Socijalistickih Republika stabljicica

stabljika staci stadij

DL

jd.

-ci

> staknuti

stadion

> igraliste

stajacica (npr. zvijezda)

voda,

291

> staraskrbnik

staralaca

telj,

staralacki

staraocev Stara Pazova (zem.) Stara planina (zem.) starcev Starcevic (prezime) -nca, V > starce-

starcevicanac,

-nee

jd.

vicevac

G mn. DL

-ci,

jd.

mn.

Gmn.

staralac, staraoca,

starcevicanka

DL

jd. -ki,

-ki

starcevicanski starcevicevac, -vca,

V

-vce

jd.

staklo staklorezacki staknuti

starcic um. od starac starcina uv. od starac starenje prema starjeti

stalac, stalca Stalac, Stalaca (zem.) stalan, stalna stalez, staleza; ne *stale§ ni *stalis

starez, starezi staricin prema starica staric um. od star (zitna mjera) Starigrad (zem., kod

Karlobaga)

stambeni

srpic

srvati

stakalce, -lea i -lceta staklaricin prema staklarica staklarnica; ne *staklar-

-ki stakliti se

Srpce, -eta; zb. Srpcad,

sruciti srucivati,

jati

G

nicki

srsljen

stojim; ne *sto-

stajati,

staklenka

srodenost, -oscu srodivati se, -dujem se

caji,

stajaliste

staklenicki

sroden

srodnicki srodstvenicki

(npr. stajada haljina) stajacica (npr. stajaca, tj. svedana haljina); drugo je stajaSica stajaci

na

srocit srociti srocnost, -oscu sroditi,

starjeti

stanaricin prema stanarica stancati stanicica um. od stanica stanicje

stanicki

> stanicni

DL

-ci,

jd.

G

mn. -ki Stanka DL -ki (ime) stanodavac, -vca, -vce

stanodavka DL G mn. -ki stanoviste

V

jd.

-ki.

jd.

> stajali-

ste, gled.iSte stanovnicin prema stanovnica stanovnicki stanovnik V jd. -ice,

mn.

-ici

stapcica

stapka

(zem.,

DL

jd.

-ci,

mn. -ki i -paka star; komp. stariji staracac, staraSca staracki

G

na

Hvaru)

prema

starigradski

Starigrad Starigradanin mn. -ani (tovjek iz Starigrada)

Starigradanka

stanicni

stanka

Grad

Stari

-ki, iz

G

mn.

DL

jd.

-ki (zena

Starigrada)

Stari Slaveni Stari svi jet (zem., Europa, Azija, Afrika) stari zavjet (razdoblje) Stari zavjet (knjiga) s t a r j estar jesica

>

sinica

>

star jesicin s

in

i

c

i

s t a r

j

e-

n

starjesina starjesinica starjesinicin starjesinski starjesinstvo

starjestvo

> starje-

sinstvo starjeti, starim, starih, stario, starjela (postaj-ati star)

292

staro

u slozenicama: starocrkvenoslaven-

staro

starokatolik, Staroturci starodrevan, -vna starogradski prema Stari Grad ski,

G

staronjemacki -ioce,

V

mn.

stasje-

G

usp.

diti

G

V

mn.

> roslavenski

staroslovenski

G

-rca,

V

jd.

vjeraca starovjeran, -ma starovjerje starovjerka DL jd. mn. -ki starovjerski starovjerstvo

G

starovremen starovremenski starovremesan, -§na starozavjetni

stifem prema

stidenje se

-ki,

>

se,

stidjeti

-ici

(koji

stjenica stjenicarka DL G mn. -ki

jd.

-ki,

stjenicast

stjenicav stjenovit stjenovitost, -oscu stjenjak mn. stjenjaci (stijenje);

drugo je

stijenjak

Stjepa

stihija stihijski

hip.

od Stjepa-

nija

stihotvorac, -rca, V jd. -rce stijeg mn. stjegovi i

Stjepan (ime) Stjepo hip. od Stjepan Stjepoje stjerati

(pjes.) stijezi

G

mn.

stjegonosan, -sna stjegonosa

still

stijena stijenka

je sticati,

(staknuti) stjecisni stjeciste •stjecaj

stidio se,

prema

drugo

stjede)

> stjecaj

stidim

stjecati

> stecaj

sticaj

se,

stiscudi

stizati

sticem prema staci

stezljiv

se,

stisti§6i,

stjecem prema

stjecnik

sticati,

stidah

i i

prema

stjecanje stjecati, steci;

stega DL jd. -zi steona (npr. krava) stezac i

i

>

stidjela se stidljiv stidnicki prema stidnica

mn. staro-

start startni statican, -cna staticki

stiskaju6i •stizavati stjecaj i-

-ici

jd.

stiskam scem, stiskaj

stecem, stecen

steci,

stidjeti

starovjekovni -rce,

stiskati,

status quo, statusa quo statut stecaj stecevina > t e c e v na stecnik stecak, stecka, mn.

stjecati > stignuti

starosvjetski prema Stari svijet staro visokonjemacki

starovjerac,

statum status;

stici

sta-

DL

(pril.)

statua, statue

staci (staknuti) sticati (prema ste6i)

starosjelaca starosjelacki staroslavenski prema Stari Slaveni

stilisticki stilistika

stipendija stipendist stipendistica

stezljiv

starosjedilacki starosjediocev starosjelac, -sioca, -sioce,

> stati-

stica

ste6ci -ioca,

rosjedilaca;

jd.

-ki,

jd.

stim

*statistkinja

starogrcki starohrvatski starokatolicki staroklasicni starolican, -cna

jd.

stilist

DL

statisticki

Grada)

starosjedilac,

stijesnjen stijesnjenost, -oscu stijesniti,

G

(zena

-ki

statist statistica statisticar

statisticarka mn. -ki

Starogradanin mn. -ani (6ovjek iz Staroga Grada) Starogradanka DL jd. -ki, mn. iz Staroga

'sto

stjerivati,

DL

jd.

-nci,

mn. stijenaka

i

stijenki stijenj stijenjak, stijenjka, mn. stijenjci; drugo je

stjenjak stijenje zb. stijenje zb.

od stijena od stijenj

-rujem

stjesnjavati stjesnjenje stesnjivati,

-njujem

stjuard stjuardesa stlaciti

stlacivati, -dujem *sto stol (dio

>

kudstva)

po-

stricevic

sto

sto (broj 100); sto jedan i sto i jedan (101), sto dvadeset jedan i sto

dvadeset

i

jedan

V

Stoborac, -rca,

G

-rce,

(121) jd.

mn. Stoboraca

prema Stoborje Stoborje (zem.) stoborski

Stoborka

G

jd.

-ki

prema

-ki,

Stolac

>

stolcic

§nji)

disnjica) stoicizam, stoicki •stojati

>

stojecke

(i)

(100-go-

-zma s t

j

a

t i

stokucanin mn. -ani stokucanka DL jd. -ki,

G

mn.

-ki stolca mn. stolaca Stolac, Stoca (zem.) stolacki prema Stolac stolcic urn. od stolac; drugo je stolic stolicica stolicki stolicni

G

stolac,

G

stolic um. od stol je stolcic

stolni;

;

drugo

stolni tenis

stolnotenisac stolnotenisacica stolnoteniski stolnjak mn. -aci stoljece stoljetni

•stomacic um.

G

-rci,

jd.

i

mn.

stotinarka

G

mn. stradalaca

stradalacki stradalnicki stradalnik V

od sto-

strastven strasljiv strasljivac,

strazarciti

strazarnica strcati (se) strciti

DL

jd.

-ice,

strelovit streljac streljacica streljacicin streljacki streljacnica

streljana

stremenjaca

strepljah, strep jela

strancariti jd.

-ki,

-ki

strancarski strancarstvo strancev strancica um. od strana strancica um. od stran(partija) stranciti se

stranputica

>

t

e z

i

t

i

stremljenje > teznja strepjeti, strepim,

an a

stranacki strancar

DL

strijela

strelomet

stremiti

strancarka

-hi

strelisni streliste

strahovlada s t r

jd.

um. od

strelimice strelimican, -cna

streljivo

mn.

jd.

strasljivcev prema straSljivac strasljivicin prema strasljivica

strahovati, -hujem strahovit strahovitost, -oscu

G

V

-vca,

-vce

strelica

-ici

>

i

strastven strasiti, strasen

streha

straga (pril.) strah srahic (strasivica) Strahimir (ime) Strahinja (ime) strahoca (strahota) strahor strahotan, -tna strahotnost, -oscu

stran

> stranski

strast I jd. strascu strasti strastan, strasna >

stravican, -cna strazarce, -eta

ka

mak > zelucic

stranputiciti

stran jski

stratisni stratiste

stradalac, stradalca i stradaoca, V jd. stradalce i stradaoce,

mn.

a

stotinjarka

i

straciti

stoclan stoga (vez.) stogodisnji (100-godistogodisnjica

nica stotinarka -rki stotinjaca stotinjarka stovariste strac stracara

stocar stocarski stocic

Stonski rat (Peljesac) sto posto (100°/o) stopostotni (100%-tni) stoput i sto puta stostruk

DL

Stoborje Stobrec (zem.) stocan, stocna Stocanin mn. -ani

prema

od sto-

mak > zelucina stomacni > zelucani

stoti (100.); stota obljet-

DL

mn.

•stomacina uv.

293

strepio,

strepnja stresica stric

V

um. od streha strice, mn.

jd.

stricevi stricak, stricka, stricci strican, stricana

rodak) stricev stricevic

mn. (ocev

294

stricic

stricicna (bratudeda) strickovac, -vca (leptir)

strizem

strigu, strizijah (strizah), strizi, striguci, strizen

strici,

strigac strihnin strijcka

DL

.

.

jd.

strijela strijelac, -lea,

.

-eci

strijeljati strijez, strijeza,

jd. -Ice

mn.

strijezevi

strizibuba strizeno- koseno

strmogleda

komp.

strojac

strozi

> Strojac

strojarnicki strojiti strojiti strojnicar strojnicki strojopisac strojopisacica

>

strojovoda stroncij strpjeti (se), -pirn (se), -pio (se), -pjela (se) strpljenje strpljiv strsen strsljen strsljen strucak, strucka, mn. strucci, mn. stru-

>

G

caka strucan, strufina strucati strucica strucic strucnost, -oscu struenjacki

struenjak

mn.

V

jd.

struenjastvo strugac strugacica strujati, strujim

strujomjer strukovnjacki strunjaca

DL

Stubicanka

G

mn.

jd.

jd.

-ki,

-ki

stuCem

studencev studeni, studenoga, studenomu (1. studenoga tit. prvog studenoga; ne prvi studenoga) student studentica studenticin studentski studij (proucavanje) studija (znanstvena rasprava)

mn. ranje na

studije

rija)

studjeti (studi vrijeme, studeno je), studase, studio, studjela studenje prema studjeti

stuhac stupcic urn. od stupac stupcina uv. od stup Stupnicanin mn. -ani (covjek iz Stupnika) jd.

G

mn. -ki stupnicki prema Stupnik stvarju

i

stvari.

i

stru-

subjektni subjel subjelast sublize subcrac, -rca,

stvaralac, -aoca, V jd. -aoce, G mn. stvaralaca

stvaralacki stvaralastvo stvaralicin prema stvaralica

stvaraocev stvarateljicin

stvarcica

V

jd. -rce

suboracki Suboticanin mn. -ani Suboticanka DL jd. -ki,

G

mn. -ki (zena iz Subotice) suboticki prema Subo-

suceliti se, suceljen suceljavati (se) i suceljivati (se)

sucev prema sudac sucovjek (bliznji), mn. suljudi

*sucanstvo

>

b

i

v

s t

v

o,

bit Sucurac, -rca (zem.); Kastel-Sucurac

Sucurcanin mn. -ani (covjek iz Sucurca) sucut sucutan, -tna sud, mn. sudovi;

Ko tar-

sud u Vinkovcima, Vrhovni sud SRH

ski

sudac, suca, jd.

stvarac stvaracica stvaracki -a£e,

subjektivist subjektivisticki

sucelice (pril.)

(studisveucilistu)

DL

subjekt

tica

studio (radna prosto-

-ki,

-ice,

-ici

subraca

z.r.

Stupnicanka

stvorenje subesjednica subesjednik V jd.

mn.

stubicki; Stubidke Toplice (mjesto), Stubi6ke toplice (toplice)

stvar I

-aci

jiti

strunjicar Stubicanac, -nca, V -nie i Stubicanin mn. -ani

stuci,

V

strijelcev strijelnica

strog;

sudenicki

strifci6

mn.

V

jd.

suce,

suci

sudacki sudic *sudija > sudac sudionicki sudiste suditi, sudah, suden sudnicki sudski sudstvo

sudaja sude i posude sudenica sudenicin sudenicki

—

sudenje

suseljanka

G mn.

sudenje prema suditi

sumjesa

suglasan, -sna

sumjestanin mn. -ani sumjestanka DL jd.

suglasiti se

suglasnicki suglasavati se

G

-ki,

sugla-

i

sivati se

mn.

sumjesa

-ki

suociti

suosjecaj suosjecajan, -jna suosjecajnost, -oscu suosjecati

sumnjiv sumnjivac, -vca, V jd. -vce sumnjivica i sumnjivka

suh; komp. susi

suhaca suhacak, -cka suhad, suhadi suhaja

sumnjivka DL jd. -ki, G mn. -ki i sumnjivica

sumnjivost, -oscu

sumporaca

suhoca

sumracak, -cka, mn. -cci, G mn. -caka sumracan, -cna sumracina

suhojedica

sumraciti se

suhomedina suhomesnat

sumracje sumracnik

suharak, -rka, mn. -rci suhatka DL jd. -tki,

G

mn.

-tki

suhoparan, -rna suhotan, -tna suhotinja

suhozeman, -mna suhozemni suhozid *suhrzica > surzica suigrac suigracica sujetan, sujetna > t a s t sujevjeran, -rna sujevjerje sujevjernost, -oscu sujevjerstvo sukati, sucem, suci,

sucuci sukljucar

suknenjaca sukrvicast

sukrvicav sulicar sulicast

suloznicin prema suloznica suloznicki

mn.

V

jd. -ice,

sumracnost, -oscu sunarodnicin prema sunarodnica sunarodnjacki

sunarodnjak mn. -aci

V

sunasljednica sunasljednicin sunasljednicki sunasljednik V

mn.

jd. -ace,

jd. -ice,

-ici

G

suplemenica suplemenicki suposjednicki

suprocenje prema suprotiti se supskribirati > potpisati supskripcija supstantiv > imenic a supstantivirati > p o-

imeniciti

sunasce, sunasca

sunce

suosnivac suparnicin suparnicki supatnicin prema supatnica supatnicki superrevizija suplemenicin prema

supotpis suproc(u)

-ici

mn. sunaca

Sunce (astr.); Kralj Sunce (pov., Luj XIV.) suncac (hot.) suncan, suncana (pun sunca, obasjan suncem) suncani; suncane zrake suncanica suncanik mn. -ici suncarica suncati se

suncev

sumaglicast

titi

suocavati suocenje

sumnjicavost, -oscu sumnjiciti

sugradanka DL G mn. -ki sugradanski

sunecenje prema sune-

sumnjicav

sugluh sugradanin mn. -ani jd. -ki,

295

> suncani

supstitucija supstituirati supstrat supstrahirati

suptropski suputnicin prema suputnica suputnicki suradnicin prema suradnica suradnicki suradivati, -dujem Surcin (zem.) Surcinac, -nca, V jd.

-nee

Surcinka

G

mn.

DL

jd. ki,

-ki

surcinski

prema Surcin

surijesiti

DL

sumahnit

Suncev prema Sunce

surutka

sumeda

suncevic

surzica (ne *suhrzica)

sumisljenik

mn.

-ici

V

jd. -ice,

Sundajsko otocje

sunder

> spuzva

suseljanka

G

mn.

jd. -tki

DL

-ki

jd. -ki,

296

susjed

susjed G mn. susjeda susjeda G mn. susjeda susjedica susjedicin susjedni susjednicki susjednistvo susjednost, -oscu susjedstvo suslijed susljedan, -dna susljednost, -oscu susnjezica

suvise suvjerica suvlasnicin prema suvlasnica suvlasnicki

suvremen suvremenik mn. -ici

susreca

susretnem

susresti,

— Svetovit

V

jd. -ice,

suvrsnicki suznjaca suzvucan, -cna suzvucje suzanj, suznja suzdrebna; suzdrebna kobila suznjicar

sustezljiv

svacigovac, -vca

sustici

>

*svacesov

susti-

jd. -ki,

prema Susak komp. od suh

susacki

susicav susicavac, -vca,

-vce susicavka

V

gda

sved(er) (zast)

> svaciji

svadba G mn. svadbi svadaba

prema Susak

susi

svecenistvo svecenje prema svetiti svedni (pril.) > sva-

svaca

Sustjepan (zem.) Susacanin mn. -ani

jd.

-i6e,

-ici

svecenikov

(pokr.) svaciji

gnuti

Susacanka DL G mn. -ki

mn.

suzivjeti se

sustav sustavni sustavnost, -o§cu

svecarski svecarstvo svecera (pril.) svecev svecenica svecenicin svecenicki svecenik V jd.

i

svadljiv svadljivcev prema svadljivac svadljivicin prema svadljivica

svada svadati se

svejednako (pril.) svejedno (pril.) svekrvicin prema svekrvica svemoc (svemocnost) svemocan, -cna svemocnost, -oscu

svemoguc svemogucnost, svemogucstvo

-oscu

> svemogucnost sveopci > opci, opcen svesavezni sveslavenski

mn. -ki susicavost, -o§cu

svagdje (ne *svagde) svakiput i svaki put

svescic urn. od svezak svestenik (srp., prauoslavni svecenik)

svakoji

svetac, sveca,

susti

svanuce

G

sustina

DL

jd. -ki,

> bivstvo,

G

svanjivati, -njuje

svarivac

bit sutjeska

G

> svaki

mn.

DL

jd. -sci,

-ski

i

-saka

svasticic svasticin

prema

sutjeski

Sutjescanin mn. -ani

svasta, svacega

DL

Sutjescanka

G

mn.

jd. -ki,

-ki

svatko, svakoga svatovski

sutra

svatri, svatriju, svatri-

sutradan sutravece suucenik V

svatski

mn.

ma

> s u d e ovan j e suurednik V jd. -ice, suucesce

mn. *suv

-ici

> suh

j

> svatov-

ski

jd. -ice,

-ici 1

sveci,

Svetac, Sveca (otok) svetacac, -cca, mn.

G

svastika svastic

Sutjeska (zem.)

mn. mn. svetaca

svecan, svecana svecanik mn. -ici svecanost, -oscu svecar svecarica svecaricin

svetacaca svetacki prema svetac svetacni prema svetak

Sveta Braca

(Ciril

i

Metod) Sveta tri kralja blagdan) sveticin svetinja

(vjer.,

prema prema

svetica svet; drugo je svjetina prema svijet

svetogrdnicin prema svetogrdnica svctogrdnicki

Sveto pismo (Biblija) Svetovit

—

svetroje

svetroga, sve(svetrome) sveucilisni

svetroje,

troma

sveucilistarac, jd.

G

-rce,

V

-rca,

mn. -raca

sveuciliste sveudilj(no) (pril.)

mn.

sveska,

G

svesci,

mn. svezaka

prema

svezicki

svezica

sveznajuci sveznjic svici

> sviknuti

se

se svidjeti

svidjeh se,

svidim

se,

se,

svidjev(si)

se,

svidio se, svidjela

se svidati se svijeca svijecnjak mn. -aci svijest I jd. svijescu svijesti svijestiti (se),

i

svi-

jestiti (se)

mn. svjetovi; drugo je svjet

v

i j

e

1

1 i

t i

i

G

svircev svisoka

u slozenicama:

svijetljeti

jd.

s vi-

svitaca

svjedok

svicem

V

i

svjedodzbi

svjerovati svjesiti, svjesen svjesno (pril.) svjesnost, -oscu svjestan, -sna i j

j

svilac

G

mn.

-ki,

svjetiljaka

-ice,

mn.

jd.

> savjetnik

jd.

svjetovnjak

V

jd.

-ace,

-aci

svodnicin prema svodnica svodnicki svodenje prema svoditi svojaciti

svojbina svojeglavcev prema svojeglavac

svjetilo

DL

se

svlaciti

> s t en > savjet

svjetilja

-am

svjetlucav svjetnik V

svjetski svjez i sve izvedenice svlacionica (ne *svlaciona)

svjedokinja

svjetiljcica svjetiljka

svjetlucati se,

mn.

jd. -oce,

svilajica svilan, svilna

lan svjetlonosa svjetlost, -oscu

mn. svje- svjetovnjacki

-oci

svilaca

> svjetilja

svjetovati svjetovni svjetovnost, -oscu

(drugo je svijet)

svilac, svilca

komp. od

svjetlina svjetlo (svjetlost) svjetlo u sloienicama prema svijetao: svjetlomrcati, svjetlosta-

-ici

svjedocanstvo svjedocenje

svjet

prema

V

svjecalo svjecar svjecarica svjecarnica svjecica um. od svijeca svjeconosa

svijetnjak (praziv)

svilengaca

svirac

(pril.)

G

od

svijetao svjetlilo svjetlil ja

prema

svitac, svica,

svjesati svjestilo

svilcev

-ci,

mn. -ki sviram

svijetljeti (davati svjetlost od sebe, biti izvor svjetlosti)

svikati,

svjetliji jd.

svirati,

mn.

svijetlocrven, svijetlomodar, svijetlosiv svijetljene prema svijetliti

DL

s viral jka

svijet;

svetinja

svjetlati se svjetlica svjetlicar

svjedociti

svijetliti

svijetlo

jd.

svirce svirac, sviraca sviracev sviracica sviracicin

komp. svjedodzba dodzaba

svjetliji s

V

svirca,

od

uv. je

svet svjetionica svjetionicar svjetionicarstvo svjetionik mn. -ici svjetlac, svjetlaca svjetlaca svjetlarica

svjedocki

(savjet) svijetao, svijetla;

>

svirac,

G

svijet

svijetiti

drugo

vilen

ce, mn. svitati, svice

svijescah

(se), svijesten svijescenje prema

s

297

svjetina

svilnjaca svinjarce, -eta svinjaricin prema svinjarica svinjce, -eta svinjeci svioni svilan,

>

sveukupan > ukupan, cjelokupan svezak,

svojevlastan

-ci,

rjede

svojeglavicin prema svojeglavica svojerucan, -cna svojevlastan, -sna

—

298

svojevremen

svojevremen

svracji svracati, svracajuci svrbjeti, svrbim, svrbljah, svrbio, svrbjela

svojtljiv

svrabljiv svrabljivcev prema svrabljivac svrabljivicin prema svrabljivica svracak, svracka, mn.

Sabac, -pea (zem.) sabacki prema Sabac sacica um. od saka sacni prema saka saeurina uv. od saka safran sah mn. sahovi; sah-mat sah (poglavar u nekim

drzavama); Sah (vrhovni poglavar) sahirati sahist sahistica

sahovnica sahovski sajkaca saka DL jd. saci sakac sakacki

> svrgnuti

svrdao,

svrdla

i

svrdlo

salabazati,

-am

>

s

a

1

a

t

a

Salata (dio Zagreba) salicica um. od sala i salica saljivac, -vca, jd. -vce saljivcina saljivicin prema saljivica

V

svud(a)

svugdje

i svrdao svrgnuce svrh (prij. i pril.)

SZ

krat.

jugozapad (JZ) za sjevero-

zapad

Samcanin mn. -ani (covjek iz Samoa)

Samcanka DL

> svuda

medunarodna kra-

tica za

Samac, -mca (zem.); Slavonski Samac, Bosanski Samac samacki prema Samac

jd.

saptaocev sapcem, sapci, sapcuci saputati, sapucem, sapuci, sapucuci saptati,

sarac, -rca (saren konj) -ki,

Sarac (konj Kraljevica

G

mn. -ki (zena iz Marka) Samca) sarafic um. od saraf samijica um. od samija sarancic um. od saran sampion sarcev prema sarac sancic um. od sanac (Saren konj) sansona sarcic um. od sarac sansonijer sarcina uv. od sarac

> sapnuti

Sapcanka G mn.

salac, salca

svrhovit svrhovitost, -oscu svruciti se svuci, svucen

SW

Sapcanin mn. -ani (covjek iz Sapca)

-am

svrha

svrdlic

sanuti

sakic

*salata

svrcak, svrcka svrci

svrdlo

svrafcci

svracic svracine

sakatati,

scepati

DL

jd.

-ki,

-ki (zena iz

Sapca) sapnuti saptac saptacev saptacica saptacicin saptacki saptaci saptalac, -aoca, G mn. saptalaca saptalicin prema saptalica

sarengaca Sarengrad (zem.) sarenjeti, sarenim saren)

(postajati

sarlah sarlatanka

G

DL

jd.

-ki,

mn. -ki

Sar-planina sarplaninac, -nca sarplaninski satrovacki scekati scekivati, sceliti

se,

-ujem seel j en

sceljavati se scepariti scepati

(pas)

—

Sdesljati

sepavicin vica sepiriti se

scesljati

scetkati scija (rus.) scinjati se, -am se

sci,

scistiti, sciscen c sciscavati scucunjiti se scunjiti se

>

i

s t

i

t

i

scvrsnuce §cvrscen

se,

scvrscenje

-cujem

scvrscivati, scapiti

scavet (filol.-pov.)

Scedrovo

>

scerdati •sci

>

k

c

i

ub

z g

i

t

i

i

scucuriti se sculati se, -am se

seca > secer

prema sepa-

seprtlja serbedzija serecina uv. od seret seretluk mn. -uci seribrendi, -ija (rakija) sesnaest (16) (ne

sesnajst) sesnaesteracki prema sesnaesterac sesnaestero sesnaesti (16.) sesnaestogodisnji (16-

scvrsnuti se scvrstiti

299

§koljic

setnja

godisnji) sesteracki

prema

secerana

seceren secerni secernica secernjaca

seste-

(od

sest

(600-go-

(klobucar)

seherli

(prid.

neprom.)

§ejh mn. sejhovi sejtan > v r a g

senica

> psenica

senhiciti

§epavcev prema sepavac

siljem

V

i

> himera simpanzo mn. -zi > Cimpanza

siparicin sipcani

-uzi

sipcanica sipcica um. od sipka sirok; komp. siri sirokotracan, -cna

-am

sijem

sibenski

-ki,

jd.

jd. -ice (zem.)

prema Slbenik i

>

sicariti

prema Banovci

Sid;

>

nik -kljem k a kl j ati

>

skakljiv

sibicni prema sibica sibice sibienjak mn. -aci sicar dobit sicardzija

sidski ski

sivac

sivaci (npr. sivaca igla) sivacica (Hvaci stroj) sizma ra s ko 1 sizmaticar r a s k o 1-

s

> sezanj

V

prema

(drugo je sivacica)

skakljati

Sibencanin mn. -ani (covjek iz Sibenika)

Sibenik

siparica

skakljiti,

(60-godisnji)

Sibencanka DL G mn. -ki

prema

>

setam

sevaric sevrljuga DL jd. sezdeset (60) sezdesetogodisnji

sezanj

mn.

-eze,

jd.

siljez, siljezi

sivac sivacica

G

Seherezada

siljati,

setae setacica

setaonica prema sefica sefovicin prema sefovica setati, secern

seh (poglavica) seh mn. sehovi (u sahu); sah-seh seher (grad); seher Sarajevo

sicem (o guski) sikcem

siskati,

seficin

segaciti se segrce, -eta, zb. Segrcad segrcic um. od segrt segrticin prema segrtica segrtic um. od segrt

ati

sikati, siktati,

siti,

V

segacenje

Slavonske Pozege) sikam > 1 j u-

sikati,

sesiric

setalac, -aoca, jd. -aoce, mn. setalaca

seftelija

V

jd. -a5e, mn. -aci (seljak iz okolice

Sijak

siljeg -ezi

disnji)

sesirdzija

prema Sijak

sijacki

simera

rac sestoclan sestogodisnji godina)

seststogodisnji

>

-ki,

jd.

siljeic

tina)

seceriti secerli (prid. neprom.); z asecerli kava

Sidanka DL G mn. -ki

1 j

sestorica (muskaraca) seststo (600) (sest sto-

seceras secerasica

Sidanin mn. -ani (tovjek iz Sida)

Sid-

skarici

skiljavcev ljavac

prema

ski-

skiljavicin prema skiljavica skljocati,

-am

Skocanin mn. -ani Skocanka DL jd.

G

mn.

-ki,

-ki

skodenje prema skoditi skolnicki skoljcica skoljic

prema skolnik

> otocic

..

DL

skoljka

G

—

skoljka

300

jd.

-ljci,

mn. -ljaka

i

-ki

ikopcev prema skopac £kopcevina •Skotlandanin mn. -ani

>Sko6anin

Skotlacdanka DL jd. -ki, G mn. -ki >

Sko6a nka

Skotska DL jd. -koj skrcev prema §krtac skrga DL jd. -gi skrgutati, skrgucem, Skrguci, skrgucuci skriljevac, -vca skripati, -am i -pljem skripiti

Sleska

DL

jd.

Sleskoj

(zem.)

Slezanin mn. -ani (dovjek iz Slezije) Slezija (zem.)

>

Sle-

ska Sljem mn. sljemovi Sljiva sljivic

sljivovaca

>

s

1 j i

v o-

vica

stetocinac,

Spanjolac, -lea, V jd. -Ice (dovjek iz Spanjolske)

stetocinstvo stetocinja sticenje prema

DL

G

sluka) sljuncan Sljuncara Smrkati, gmrcem, §mr6i,

-ki, iz

spekulantica spekulanticin prema spekulantica spekulantski sperploca spijun (uhoda) spilja > s p i 1 j a sport i sport sportas i sportas sportasica i sportasica sportski i sportski Stafilic (zem.); Kastel-

god i

>

sto god

stakornjaca (stupica za

>

>

i

(pril.)

>

s t

o-

stedeci, stedio, djela, steden stedljiv

ste-

stedljivcev prema stedljivac

Solcanka

stedljivicin prema stedljivica stedenje prema stedjeti

sovinist

stedevina stektati, stekcem, stekci, stekcuci

Soltanin DL jd. -ki, G mn. -ki > Soltank a

prema

stititi

stilca

>

stiti

stioca,

i

mn. stilaca > c talac, citatelj

G

stipati,

-am

i-

stipljem

i

stitic

stitnicki

stitnjaca sto,

cega

sto;

gdjesto,

kao

ali

necesa)

(cesa,

kadsto

.

nego

sto,

.

.

sto

stociji

stogdje stogod i sto god stokad (katkad) stokati, stocem,

§to5i,

stocuci

stokavka

stavljac stedionica (ne *stediona) stedionicki stedjeti, stedim, stedah,

Sokicica um. od Sokica Sokicin prema Sokica Solcanin mn. -ani

stilac,

-vce,

vise

Sokciti

-ici

stapic stapicast

stavise

§oboci, Sobocuci Sokacki Sokce, -eta

mn.

sticenje

stokavac, -vca,

stabn

smrkavicin prema Smrkavica iobotati, sobo6em,

sticenica sticenicin sticenickl sticenik V jd. -ice,

stakore) stap

stapski prema stab

Smrcuci

Smrkavcev prema §mrkavac

sticiti

sticiti

druge rijeci) stihaca spekulant G mn. speku- stijenje prema lanata c i ta n j e

stogod -ki (ne

jd.

(i

sljucji jd.

jd.

mn. -ki (zena Spanjolske) Spanjolska DL jd. -koj (zem., drzava, zemlja) spanjolski spekulacija u trgovini

Sljucar

DL

V

-nca,

-nee

-Stafilic stagod i sta

sljuka

*strajkbreher

sovinistica sovinisticki

Spanjolka

,

G

G

DL

mn.

V

jd.

mn. -vaca jd.

-ki,

-ki

stokavski stokavstina stokoji sto li drago sto

mu

stono sto prije stosta,

stocega

.

stotko, stokoga stovalac, -aoca,

.

.

.

V

jd.

G

mn. stova-aoce, §tovatelj laca stovise (pril.) *strajkac strajkas *strajkacki straj-

>

>

>

kas ki *strajkbreher

kolomac

> straj-

j

—

strojac

strojac

sunjati se,

strojiti (skopiti)

supljaca

stropotati, -ocem, stropoci, stropocuci

supljicki suricic

stucevina

(meso stuke) stucica urn. od stuka

suricna

stucji

surjacic susketati,

prema sutjeti > s u tn j a sugavcev prema sugasucenje

vac

sumarica sumaricin

sumnjaca (koliba pokrivena liscem) suncica um. od sunka sund; sund-literatura

zavrsetak tudih imenica za muske osobe

T

se

svagati

-am

se,

Svedska

DL

se

-koj

jd.

(zem., drzava, zemlja)

Svedanin mn. -ani (pored Sved)

-am

suske-

i

cem, susketaj

i

susketajuci suskecu6i

suskeci,

i

-am

susljetati,

Svedanka DL jd. -ki, G mn. -ki (pored Svetkinja) Svicarac, -rca, V jd. -rce S vicar ka DL jd. -ki, mn. -ki Svicarska DL jd. -koj (zem.) svicarski

G

suteci

sutecke

(pril.)

sutjeti,

sutim,

suteci, sutljiv

sucah,

sutio,

sutjela

sutljivcev

svickati,

-am

sutljivicin ljivica

svrckati svrco

se,

prema

sut-

>

takmicar

tadasnjica

-am

na

se

t j

e-

tadbina

c a

nist

Tadijicin

rov

s tofkom (t.) kratica za tocka; bez tocke (t) kratica za tona oznaka za top, toranj,

tadli (pril.) tadzicki; Tadzicka Sovjetska Socijalisticka

takmicarka DL jd. -ki, G mn. -ki > n a t j e-

Republika Tadzik V jd.

takmicarkin

ateist, t

-am

301

susljajica

sugavicin prema sugavica sumaricica um. od

-t

takozvani

tel birokrat, komu- Tadijica um. od Tadija takmicarev

kulu u §ahu tabetican, -cna

tacan, -cna > tocan tacka DL jd. -cki, G mn. -Caka (pritkaj

tain

tacke

fkolica

s

jednim ko-

ta6em) taci

> taknuti

tad i tada tadanji i tadasnji

mn.

takmicarov

na

t

j

e-

i

takmicarev

> natjecateljev takmicarski > n a t ej

cateljski

tajanstven tajiti,

>

cateljicin

Tadzikinja Tadzikistan

> tocka G tacaka, mn. z. r.

ev

cateljica -ice,

-ici

tabeticar tablicni

tacka

1 j

takmica-

i

> natjeca'te-

prema

takati,

tacem,

tacuci tijesto)

> n a t eutakmica se > n a t e-

takmicenje

-im

tajnicin tajnicki

tajnica taci,

(razvladiti

canje,

j

takmiciti ca ti se

j

taknuce prema taknuti takoder takov (zast.) > takav

takav, -kva takmacev prema takmac takozvani;

krat.

tzv.

302

taksi

mn.

taksi, taksija, taksiji

—

tamnjela

.

telurij

.

(postajati

.

taman)

takt

tamo-amo

taktican, -cna takticar takticki takticnost, -oscu

tanahan, -hna tanahnost, -oscu tancac, tancaca um.

DL

taktika

V

talac, taoca,

G

tecic (tetkin sin)

tecicna (tetkina k6i)

jd. taoce,

tancina tanciti (navracati) tandrcak, -cka, mn. -cci

talen(a)t

Tanjug

Talijan Talijanac, -nee >

-nca, V jd. Talijan

tanece,

-eta

(zast.,

lim)

teda negda > kon, najzad tedzbina

> tecevina

teferic

krat. za Teletefericiti grafska agencija nove tef ter > biljeznica Jugoslavije tegleci; tegleca marva tanker (brod-cisterna, teglenicki prema teglevagon-cisterna) nica i teglenik

prema

tankist

tegljenje

Talijancic

tankoca tankocutan, -tna

talijanciti

tankocutnost,

tehnicar tehnicarev tehnicarka

Talijance, -eta, zb. Talij ancad

DL

Talijanka

G

mn.

-ki,

-ki

>

talijer

jd.

t

a

1 i

r

talionicar talionicarstvo

talmudski

prema

taljenje tal jivost,

taliti

-o§6u

tambura; ne *tanbura tamburasicin prema tambura sica tamjan tamnicar tamnicarev i tamnicarov tamnicarka DL jd. -ki.

G

mn.

-ki

tamnicarkin tamnicarov rev tamnicarski tamnicki tamnicni

i

tamnica-

tamniti (ciniti §to

tamnim) tamno u sloZenicama:

tamnomodar tamnjenje prema tamniti

i

-oscu

G

tankovrh tantijema tanjur tanjuraca

tamnjeti

tamnjeti, tamnim, tamnjah, tamne6i, tamnio,

DL

tek (pri jelu)

tarcug mn. -uzi (pokr., velika kozna torba)

tek prema

mn. mn. -uzaka

-uska,

G

(um. od tartug)

prema tarnice um. od tat Tatre mn. z. r. (zem.);

tarnicni tatic

Niske Tatre, Tatre

Visoke

teatar,

-tra

>

k a z a-

DL

teci

>

t i-

ok jd.

teci

teklic tek sto

tekuci tekucica (voda) tekucina telac,

telca, telci,

V jd. telce, G mn. te-

telecak, telecaka telecar teleci

>

tecaj mn. tecajevi tecajac, -jca, jd. -jce, mn. -jaca

mn.

teka

t

laca

li§te

V

tecajka

e k,

telcic

tecikuca

G

j

(sastojina 6aja)

mn.

tavanic tavanjaca tazbina

-ki,

tehnicarkin tehnicarov i tehnicarev tehnicarski tehnicki tehnika DL jd. -ici tein

-u§ci,

jd.

mn. -ki

tapiserija

tarcuzak,

tegliti

tehni5arov

i

um. od tanjur taocev prema talac taostvo tanjuric

talis te

teku, tecitekuci n a p o-

jah, te£ah,

mn. talaca talacki prema talac Halasic > v a 1 i c talij

tecem,

teci,

tancati (tanjiti)

-ici

> tekucina

od tecnost

tanac

jd.

tecenje prema teci tecevan, -vna tecevina i tekovina

DL

jd.

-ki,

G

-ki

tecajni tecajnica tecan, tefcna

(ukusan)

teletina *telecina telefonist telefonistica telefonisticin telegrafist telegrafistica Telemah jd. -ase

V

telicica

prema tek

telic telurij

um. od

telica

.

—

Temistoklo

Temistoklo

Temnic

tetrebic tetrijeb

(zem.)

temnicki

templa

temp(a)l,

hr am

Titogradanka

um. od tetrijeb mn. tetrijebi i

tetrebovi tezace, -eta

>

tezaciti

tempirac

tezacki

Temza

tezak, teska;

(rijeka)

V

komp.

tezi

tezak

teno (vez.)

ti

tenoristicki

iliti, kaonoti, niti, nuti Ti u neposrednom obracanju (pored ti) *tica > p t i c a ticati, ticem

mn.

teokracija teoreticar teoretski tepavac, -vca,

V

jd.

-vce

tepavcev

prema tepa-

tepee, -eta, zb. tepcad tepsijica urn. od tepsija pli t i c a terazijice urn. od terazije terbij tercijar (geol.)

>

terecenje prema teretiti terenac, -nca, V jd. -nee terevenciti

termicki

Termopile

(mn.

z. r.,

pov.) terorist teroristica teroristicki tesac

um. od komp. tisi

tihan, tihana

tihohoda (onaj koji tiho hoda)

Tihomir (ime)

(pril.)

tijelca

tijel-

i

mn.

tijela

tjelesa tijenje prema (debljati) tijesak, -ska,

i

tijesniti,

tijesnjah

tijesno Tijesno,

Tijesna

teskoca

tijestiti,

-rsi,

mn.

tijem -sci

i

(zem.)

tijestah,

tijetistati)

tetrarhija

jd.

-rse,

mn.

jd.

Tirane)

tis

mn.

DL

jd.

-ki,

-ki

tisucljece tisucljetni tisucni tisucnica tisucnik V jd.

mn.

-ice,

-ici

tisucostruk (1000-struk) tisucugodisnji (1000-godisnji)

tisucugodisnjica (1000-godisnjica) tisucu puta; tisucu osam stotina (i) peti (1805.) tistati,

tistim

tijem (toviti se) Titograd (zem.)

titi,

sumo s prijedlozititogradski ma: tik do kuce; ne Titogradanin mn. -ani *tik kuce

tik

mn. -rha

um. od

V iz

tisma

sten (drugo je

V G

bajke)

iz

;

tijesto

tetrarh

titi,

tjeskovi

tescati

tetic

(osoba

tipkac tipkacev tipkacica tipkacicin Tiranac, -nca, -nee (covjek

G

teslicki

tetkic

prij e Malik Tinti-

tisucinka

tijesan, -sna komp. tjesnji i tjesniji

teticna

>

tintilinic;

tisuci (1000.) tisucina (1/1000)

ceta

> vrcic

tim

tisuciti

tijelce,

testija

Timocanka

(rijeka) prije to

tisuca (1000)

tijek

tijekom

um. od

i

Timok

tisic

tihooceanski Tihoslav (ime) tihost, -oscu tihotan, -tna tijan poet, tihan

tesacev tesacki Tesalac, -lea, V jd. -Ice Tesalija (pov.) tesalski Teslic (zem.) testijica

Timockinja

tipican, -cna tipicnost, -oscu

tigrica tigar

tihoca

tijelo

kinja timocki

linic

prema

tigric tih;

.

se

ticiti

tigricin

G

.

u slozenicama;

.

teorijski

tepavicin vica

-ace,

-aci

(zast.)

tikvicarka, DL jd. -rci, mn,. -rki tikvicarstvo tikvicica tikvic tili i tinji; u till cas Timocanin mn. -ani

Timocanka DL jd. -ki, G mn. -ki i Timc-6-

tenisac tenisacica

jd.

303

ticem, tici, ticuci (govoriti home »ti«)

tikati,

Titogradanka

G

mn.

-ki

DL

jd. -ki,

Titova Korenica

304

Titova Korenica (zem.)

DL

titovka

G

jd.

-vci,

tjesilac,

topionicar

V

tjesioca,

G

tjesiofce,

mn. -vki

—

mn.

jd.

tjesi-

> tjesitelj

laca

tocilac, tocioca,

G

tocioce.

V

jd.

mn.

toci-

laca

Titovo Uzice (zem.)

tjesitelj

tocilo

titovouzicki

tjesiteljica

tocionica; ne *to£iona

tj.

krat. za to jest

tocitelj

tjesiti

tjesnjak mn. -aci

tjednik mn. tjednici

tjesnji

tjelesa mn. od tijelo tjelesan, -sna tjelesina tjelesni tjelesnost, -o§6u tjelesce, tjelesca i tjele-

tijesan t jest an, tjestana

sceta tjelohrani tel j

tkalac,

prema

tjedan, -dna tjedni

sni,

tijesan

>

tjele-

osobni cuvar

tjelovjezba

tjeme tjemenac, -nca tjemence, -enca

prema

tijesto

tkac > t tkacev > tkacnica

ka1a

c

tkaldev > tkaonica tkalca, V jd.

tockast tockati tockica

tocno toga DL to gore togovic

tkanicica tkaonica; ne tkaonicki

i

tocka DL jd. -ki, G mn. -caka; ne *tacka tockara

tocnost, -oscu jd. -gi (plast)

tkalce tkalacki tkalcev

tkanica

-enceta tjemeni tjemenica

tokajac, -jca (vino) Tokijac, -jca, V jd. -jce (covjek iz Tokija)

*tkaona

tokijski tkam. tkaju Tokio, Tokija, I jd. Tokoga kijem (zem.) tko u slozenicama: gdjetokmacic tko, stotko toksicki tko bilo, koga bilo *toli > toliko tkogod i tko god tolic > cas prije tko mu drago tkati,

.

.

tko,

tjemenjaca tjemesce, -sea i -sceta tjena G mn. tjena (nar.,

opna u jajetu) Tjentiste (zem.)

tlacenica

tjeralac, tjeraoca, V jd. tjeraoce, mn. tje-

G

tjeralica tjerati

uskogrudan

-ioce,

-ioca,

G

V

jd.

mn. -laca

>

toliski

tlaciti

toljaga

tlacni

Tomislav-Grad

toaleta tobdzija t o p tobolac, tobolca,

>

tjesnogrudnost, -oscu i tjesnogrudost, -oscu

> uskogrudnost

nik G mn.

tomislavgradski tonfilm (film.) tonican, -Cna tonicki

DL

tobolaca tobolcar tobolcast

tonika

tobolcic to bolje

tonzile

toboze

topal

tociljac tociljacica tocak, tocka,

Topcider (zem.)

jd.

-ici

(glaz.)

ton-kino

mn.

i. r.

krajnici

mn.

prema

i

topciderski topic urn. od top topionica t a 1 c a

tociti

>

topao, topla

>

tockovi tocan, toCna

tocenje

(pov.-

-zem.)

tlakomjer tmican, -cna

>

tolihni tolikacki Tolisa (zem.)

Tolisanin mn. -ani

tlacitelj

tjerba tjeskoba tjeskoban, -bna tjeskobnost, -oscu tjeskotan, -tna tjesnac tjesnacki tjesnoca tjesnogrud

tjesnogrudan, -dna

tlacilac,

tlacitel j

ralaca

tjesten tjestenica tjestenina

komp. prema

tociteljica tociteljicin tociti

topionicar

i

on

i-

— treci

topionicarski

Tracanin mn. -ani (covjek iz Tracije i Tra-

topionicarski topionicarstvo topionicki

kije)

Tracanka DL pinske Toplice (mjeG mn. -ki sto), Krapinske toplice tracica

toplice

mn.

305

z. r.

;

Kra-

(ime toplicama) Toplicanin mn. -ani (dovjek iz Toplica) toplicki

toplomjer topljenica topljenje prema

topiti

i

topliti

topljiv

-ki,

jd.

topnjaca toponomasticki topovnjaca

tragikomican, -cna tragikomicnost, -o§cu Topuscanin mn. -ani trajekt G mn. trajekata (6ovjek iz Topuskoga) (vrsta broda) topuski Trakija i Tracija (zem.) to prije

Topusko, Topuskoga

Trakoscan (zem.)

>

*tor(ac)

tvor(ac)

traktorist traktoristica

torbicar torbicariti

torbicica torbicina toric

um. od tor

torzo, torza, mn. totalitarist totalitaristicki

G

torzi

tovarac tovaracki tovarcic tovarnicki

Tovarnik

tovljac tovljenje

toviti

trabakul (vrsta broda) Tracija i Trakija (zem.) tracak, tracka, mn. traCci,

G

mn. tradaka

trcke

(pril.)

trculjak,

-ljka,

mn.

-ljce,

-ljci

trcenje trciti se trcka DL jd. -ki, mn. -ki i trcaka (ptica)

G

treba trebacki

trepacki

i

prema Trepca

prema

tra-

rebezina (krcevina)

trebevicki

trebeznik

mn.

trans-

misijski transsibirski transeja tranzistor trapist trapisticki tratincica (bot.) travcica travestija

trebnik mn.

-ici

trecentist trecentisticki

G

trecento

(tat.,

14.

sto-

Ijece)

travnicki

trecaca trecaciti

i

-ice,

d.

(krcitelj)

Trebinjac, -njca, V jd. -njce (6ovjek iz Trebinja) trebinjac, -njca (duhan) Trebinje (jd. s. r., zem.) trebinjski Trebisnjica (zem.)

Travnik njak

V

-ici

trebitelj trebiteljica

-ki

travnjacki

prema

jd.

trckariti trckati

traljavicin ljavica

mn.

to vise tovjelica

V

trckarati

trebati

Travnicanin mn. -ani Travnicanka DL -ki,

prema

a r e-

Trebevic (zem.)

transmisijski transmisioni >

-rci,

j

tra-

torlacki tornjic um. od toranj

DL

>

trcka (zool.) b ic a trckalo trckaralo

prema

tramvaj

torpiljarka mn. -ki

trcci

traljavcev ljavac

torij

torpednjaca

mn.

Trebarjevo (zem.); Trebarjevo Desno; Trebarjevo Lijevo

trakoscanski

(zem.)

trbuscic trcak, tr5ka, trcalica trcalo trcati

tracnice tracenje premo tratiti trafika DL jd. -ici trafikant, -nta trafikantica tragetkinja tragican, -cna tragicar tragicarka DL jd. -ki, mn. -ki tragicki tragicnost, -oscu

G

topnicki

trbuhozborstvo

prema trav-

Travnjak

trecaka,

trecafce,

(zem.)

trbuh mn. -usi trbuhozborac, -rca, jd. -rce

trecak,

(groznica)

V

mn.

trecakinja trecebratuced trecebratuceda treci

(3.)

V

jd.

trecaci

306

trecina

trecina (1/3) trecoredac, -eca, -ece trecoredas trecoredica trecoretkinja trecoskolac, -lea,

V

jd.

DL

V

jd.

jd.

-ki,

G mn. -ki trecoskolski tremolo mn. tremoli (glaz.)

trenirka

DL

jd.

-rci,

G

ran. -ki (sport, odjeca; drugo je trenerka)

trenuce trenutacan, -cna trenutak, -tka, mn. trenuci trepaca > s t u p a trcpacki i trebacki pre-

ma

Trepca

trepavican, -cna trepavicast Trepca (zem.) trepcan, trepcana trepcanica Trepcanin mn. -ani

trep-

treperiti trepetati, trepecem, trepeci, trepecuci

treptim, trepcan, trepcuci, treptio, treptjela tresac treset

treptjeti,

tresioca, V jd. tresioce, mn. tresilaca

tresilac,

G

DL

jd. -sci

mn. -saka

i

i

-ski, trije-

ska treskavicki prema Treskavica (planina) treskoline treskovit treslovina prema trijeslo

trijalisticki

-vca

(grah)

tresnjevina (tre&njevo drvo) tresten trestina

treznoca trezven (trijezan) trezvenost, -oscu

(trije-

znost) trg mn. trgovi; Trg Republike, Trg slobode, Trg bratstva i jedin-

Mazuranicev

stva,

trg trgalac, trgaoca, mn. trgaoce,

jd.

trga-

trijebilo

trijebljah, trijebljen trijebljenje prema tri-

trijebiti,

jebiti

trijem mn. trijemovi trijemak, -mka, mn. -mci, G mn. trijemaka trijemni

mn. tresovi i trijesovi trijesak, -ska, mn. trijesci i treskovi trijeska jd. -sci,

G

DL

DL

jd.

-ski

(zem.) trijeskati trijesla trijeslo trije§6e trijezan, -zna komp. trezniji trijezniti (se), trijeznjah

bre trhonosa

me

trijumfirati

trijumvirat

trima triangnlacUski triju,

triangulacioni

>

(3)

>

1 i c a trican, tricna trice tricarija

>

t

r i-

t

r o

k o-

prema

tricav prema trice tricavost, -oscu

> trolist mn. -zi >

tr o gl as

trikrat (zast.) t r i p u t ne *trinajst trinaest (13) trinaesterac, -rca trinaesteracki ;

angulacijski -kla

trijeznjen

trijumf trijnmfalan, -lna

Trgovi§te (zem.)

>

(se),

trijeznost, -oicu

vi§te trgovi§te

triftong

ica

;

Trgoviscanin mn. -ani prema Trgovi§te trgoviski prema Trgo-

trifolij

i

1 j

Trijeska

V

G

tricikl,

G laca > trebitelj trijebilica > t r e b t e-

mn. trijesaka

laca trgovacki

tri,

-zma

trijes

trezvenjacki

trh

trijalizam,

trijas (geol.) trijebilac, -ioca, jd. -ioce, mn. trijebi-

V

Tresnjevka Tresnjevcanin mn. -ani (covjek s Tre§njevke) Tresnjevcanka DL jd. -ki, G mn. -ki (zena s Tresnjevke)

trgovcic

tjeti

G

trijalist

trgov5ev

prema Trepca trepcanski trepcenje prema

treska

trescica tresnja tresnjevac,

tristoti

tresnjevaca (rakija) tresnjevacki prema

-Ice

trecoskolka

—

trio,

trija, (glaz.)

mn.

trioda (tehn.) triola (glaz.) triptih mn. -isi,

triji

G

mn.

-iha triput ali tri puta trired (zast.) triput trista

i

tristo (300) ali

tri stotine

tristoti (300.)

—

triumf

> trijumf

triumf

G

DL

mn.

troljetnica

-lei,

jd.

tromjesecje tromjesecni tromjesecnik mn. -ici tromjeseenjak mn. -aci

-ki

trkac trkacev trkacica

tronedjeljni

trkacicin trkacki trkati, trcem,

tronoske

trljac trljacica

trobojka

DL

mn. -nci

jd.

-jci,

mn. -ki > t r o b o n i c a (zastava)

G j-

trobrazni plug troci jevac, -vca troci jevan, -vna trocetvrtinski troclan trodijelan, -lna

trome,

troma trojezicni trojezicnost, trojica

stvo mn.

jd.

G

-ki

Trojstvo (zem.); Veliko Trojstvo (zem.) trokuce trolejbus trolejbusni troljece mn. troljeca troljetan, -tna

G

-iha

DL

Trsicanka

mn.

jd.

-ki r

-ki

trti,

trem

(tarem), trla,

tro,

trt

tai

trven trticin trticni

prema prema

trtienjaca

trtica trtica (trti&na kost)

trubac

G

>

t

mn.

r o § i-

trubljaca trucalo trucati (bacati) truciti (baciti)

trotjedni trovjerac, -rca, V jd. -rce trovjeran, -rna trozvuean, -cna trozvuk mn. -uci trozican, -Cna Trpanj, Trpnja (zem.) trpanjski prema Trpanj •trpeljiv (u)s t r-

sno§ljiv -o§6u

>

trpez, trpeza trpeci,

Trsi6 (zem.) Trsicanin mn. -ani

ruci,

trostruciti

trpjeti, -jci,

-ki T

jd.

trsicki

mn.

(u)strpljivost,

> Troj-

Trsta)

Trsce (zem.)

G

snosljivost

(vjer.)

DL

G

trpeljivost,

Trojica (nar.) trojka

tropotati, tropocem, tropoci, tropo6u6i trostih mn. -isi,

iz

prema Trst prema trst

trscanski

pljiv,

-o§cu

(iovjek

Trscanka DL G mn. -ki trsce

>

trojednicW prema Trojednica (pov.)

trscica

Trscanin mn. -ani

tropalac, -lea

telj

trojead

trskovaca Trst (zem.) trscak mn. -aci prema trska trscan preirwi trska

tropalacni tropjev tropol, tropola (prid.) tropolni (od tri pole) tropostotni (3%>-tni)

troSilaca

trohej (pjes.) zb.

ganu6e

trosilac, tro§ioca,

trogocad troha DL jd. -hi (mrva, trina)

trojeica troje, troga,

>

trosac trosacev trosacica trosacicin trosacki

trofej trogoce, -eta, zb.

trojaciti trojee, -eta,

trotjedni

i

(pril.)

tronuce

tr£i,

trfcuci trlicati

trnak, -nka, prema trn trnic trn o vac a

307

tromeda tromedni

trivi jalan, -lna

trivijalka

tuca

trpim, trpio,

trpljah,

trpjela

trudahan, -hna trudbenicki > r a d n

i-

6ki trudnoca trudenje prema truditi trulez, truleza

trulina trulost, -o§6u

trulja truljar truljenje

prema

truljeti

tnilim, truljah, trulio, truljela

truljeti,

truncica um. od trunka trunuti trnnjenje prema trunuti

truo, trula trpkoca trupacke(i) (pril.) Trpnjanin mn. -ani prema Trpanj (Sovjek trupcanik mn. -ici Trzic, slov. TrziC (zem.) iz Trpnja) tucac Trsacanin mn. -ani

tucacki

(dovjek iz Trsata) Trsat (zem.)

tu5,

trsatski

tuca (grad)

tufia

>

b

r

onc a

;

tucak

308

tucak, tufka, mn. tucci i

tucan, tucna tucar tucarka DL

tumaraca

G

-ki,

jd.

tucenik mn. -ici tucenje prema tuci,

tucevina prema tuka tuciti se

tucnica tucnik mn. -ici tucnjak mn. -aci tucnjava tucvati se

tuku tukuci, tuci j ah

tudijer

.

.

.

i

tucen

tudinac, -nca,

V

-ce

jd.

tudincev

DL

jd.

-ki,

G

mn. -ki tudinstina tuditi se

tudozemac, -mca,

-mce tudozemka DL G mn. -ki

V

jd.

jd.

-ki,

prema Tunis Tunisanin mn. -ani tuniski

> tuzan

> tu

tukac, -kca,

V

jd.

tukcev tul, tula

-kce

(dovjek tuzlanski tuzilac,

tuziocev

Turcinov pjesma)

turcija (turska turist turisticki turistica

turneja turoban, -bna Turopoljac, -ljca, V jd. -ljce (covjek iz Turo-

Turopoljka

G

mn.

G

tuzioca, tuzilaca tuzilacki tuzilastvo

tuzitelj tuziteljicin telj ica tuzljiv

prema

mn.

tuzi-

tvor mn. tvorovi tvorac, -rca tvoracki tvorastvo prema tvorac

tvorba tvorcev tvornicar tvornicarka DL G mn.- -ki

jd.

-ki,

tvornicki tvrd; komp. tvrdi tvrdicin

tvrdicluk mn. -uci

tvrdoca tvrdolistan, -sna

s. r.

DL

(zem.)

jd.

-ki,

tvrdoperka

G

DL

mn. -ki

i

jd.

-ki,

-raka

tvrdostjen

-ki

tulij

Turska

DL

Tuzle)

tvrdiciti

(naziv svinja iz

-ljca

tulac, tulca tulajica (cjevcica) tulcic

(zem.)

iz

tvoric urn. od tvor

turopoljski turovet, turoveti (hot.) turpijica urn. od turpija

tuljcic

tutoricin prema tutorica Tuzla (zem.) Tuzlak V jd. -ace, mn. -aci i Tuzlanin

tupiti (sto) tupjeti, tupim, tupljah, tupeci, tupio, tupjela (postajati tup) tupljenje prema tupiti i tupjeti

za pasminu Turopolja) Turopolje jd.

tuhnuti

i

tutlic tutnjiti

tup; komp. tuplji

polja) turopoljac,

tudozemski

*tuj

se

-ici

jd.

turciti

tudinciti

tugaljiv

DL

Turce, -eta, zb. Turcad Turcin mn. Turci turcinak, -nka, mn. -nci

tud tudina

tudinka

-am

tunijeskati se,

tunika

Tuskanac, -nca (Suma predjel u Zagrebu) tuskanacki tutkac tutkacica

(rijeka)

tupoca zast.)

(pril.,

Tundza

(Govjek iz Tunisa) tunovina i tunjevina (meso od tune) tunjevina i tunovina

tucem

tuci, tufcah,

tuliti

tumaciti

mn. -ki (prema tu£ar) tuce, -eta, zb. tucad, mn. tucici

tucem

prema

tuljenje

tumac

tufckovi

tuci,

tzv.

jd.

Turskoj

tvrda tvrdava tvrdenje prema tvrditi tvrtka DL jd. -ki, G mn. -ki i -ka tzv. krat. za takozvani

uapsiti

—

309

uciti

u > uhapsiti

uapsiti uarciti

(re6i kome sto) ubrojiti, ubroj, ubrojen

u brk

u arke)

(sloziti

ubrojiv ubruscic um. od ubrus,

uazbucavati uazbuciti

ubadac ubav (obitnije nego hubav)

ubuduce

>

(pril.)

G

ubilac, ubilca

ucjena

ubilacki

ucjenjivac ucjenjivacica ucjenjivacki

ubiljeziti ubiijezivati,

-zujem

ucjenjivati,

ubitacan, -cna (stetan, Skodljiv) ubitacnost, -oscu

ucijepiti ucjepljivati,

> ubojstvo, umorstvo

ubjegnem

ubjeci,

ucjepkati ucjepljenje

>

>

ubjedljiv 1 j i

u v j e r-

>

uvje

ubjegnuti ubjel, ubjela (alabastar)

ucahurivati

ubjeziste ublijedjeti ublizu (pril.) ubojicin prema

ucan, u5na ucas (pril.)

G

ubojstvo stava

znica

mn.

uboznik

ubradivati, -dujem ubrazditi, ubrazden

V

jd.

nik !

ucenje

uce-

tverostruciti

ucevan, -vna > u c e n ucevnost, -oscu >

ucenost ucilisni uciliste ucilo

ucionica; ne *uciona

-ide,

-ici

ucenjak -aci

uce-

V

ucenjacki

ubradac

i

G

ucenost, -o§6u

prema ubo-

ucetvero

jd. ucinilac, -ioca, mn. -laca -ioce, ucinitelj uciniteljica uciniti, ufcinjen

ucenicin ucenicki

mn. uboj-

i

(pril.)

ucin (din, udinak) ucinak, -nka, mn. -nci

ucenica

ucenik

i

-rujem

uden

ubolijevati se uboljeti

uboznicki

se,

ucasiti uceliti se

-ici

ucesce > sudjelovanj e ucetvero i ucetvoro

ucetvoronoziti se tveronoziti se ucetvorostruciti i

se

se

ubojica ubojnicki ubojnik, V jd. -ice,

mn.

-am

ucvjetati ucvjetavati ucadaviti, uCadavljen ucahuriti se

r a-

I

ucetvoro

-ljujem

ucviliti

v

•ubjedivati v a ti

prema

ucrvljati se, ucvatjeti

ubjegnuti

vo

(pril.)

> huckati

uckati

§ t

ucetveronoziti se i ucetvoronoziti se ucetverostruciti i ucetvorostruciti ucetvoriti

-njujem

ubirac •ubistvo

i

ucestalost, -oscu ucestan, ucesna ucestao, ucestala (prid.) ucestati ucestvovati > sudjelo va ti

ucije-

-dujem mn. ucjena

ucjedivati,

u d i o-

i

n

diti

uvjerenost

s

V

i-

V jd. -ice, mn. > sudionik ucesnistvo > s u d o-

ucijeniti, ucijenjen ucijepiti, ucijepljen u cik (od) zore

>

-os6u

udion

-ici

u v j e r i t i ucjedenje prema

ubijedenost,

>

s

ucesnik

uci jediti, ucijeden ucijelo (pril.)

ubavost, -os6u u beskraj ubica > ubojica ubice > ubojstvo

>

nidki

ubrzac ubrzo (pril.)

ubacaj

•ubi jediti

ucesnica c a ucesnicki

jd. -ace,

mn.

> znanstve-

ucitelj uciteljevati, uciteljica uciteljicin uciteljicki uciteljiste uciti

-ljujem

—

Ucka

310

Ucka DL Istri);

Ufcki (gora u tunel kroz

UCku uclaniti, ufclanjen

uglavnom

udesno (pril.) udesavac

udubiti

udcsavati udevetostruSavati

udubljivati se, -ljujem

se,

udubljen

prema dubok se

u clan ji vat i, -njujem ucmalost, -o§cu

udevetostruciti

udugo

udezba

uduhati, udusem,

ucmanuti (ucmasti), ucmanem, ucmao

udicar udicast

> uve-

(ufcmanuo)

nuti uco

hip.

od

ufcitelj

ucovjeciti se uctiv uljudan uctivost, -o§cu >

>

ul j

udnost

udem

k

>

uSutjeti

> u § u c i-

udjelni udjelnica udjelnik V jd. -ice,

udzbenik mn. -ici udenje prema uditi uduture (pril.)

mn.

>

udo udadba G mn. -dbi -daba udadbeni udadbenica

ufanje prema ufati se;

-ici

udjelotvoriti i

udvadcsetostruciti

udvajac udvarac udvaracica udvaracki udvoje (pril.)

udjelati

mn. mn. udje-

G

laka

eti

Citi se

udvoricin prema udvorica udvoricki udvostrucenost, -oscu udvostrndenje udvostruciti ud vostruci vati, - cu j em udzbenicki

udjelci,

> u§utjeti

*ud

e

udjel

udjelak, udjelka,

ucuditi se ucutati, ucutim

ucutjeti > ucutkati ucutkivati va ti

i

uditi; ne *huditi udjel, udjela i udio

ucvrscenje

uSu t j

i j

udionica ndionicar udionicki

ucvr£civati, -cujem

udjeljivati,

-ljujem

udjenuti udjesti udjeti

> udjenuti > udjenuti

ne *uhvanje ne *uhvati se

ufati se;

*uf atiti > ugaciti se

udjevak, -vka, mn. -vci

ugadati

udno

*ugalj, uglja

udah mn.

udomaciti (se) udomacivati (se), -cu-

udahnuti udahnjivati, -njujem udalj (pril.)

udova

udarai udaraljka

mn.

DL

jd.

-ljci,

-ki

udarnicin prema

udamica udarnicki

V

jd.

-ice,

mn. -ici udavaca udavati, udajem oidavljenicki 1 j

udomljivati, -ljujem udoudostojati (se)

stojiti

udaljivati

udarnik

(se)

>

udaljiti

G

jem

(prij.)

> utop-

enifiki

udesetostrudavati udesetostmciti

(se)

> udovica V jd. -vce

uhva

t

i

t

i

ogadac

udadbenicin udadbenicki -asi

> uko-

udureciti se

udicica urn. od udica udic urn. od ud udijeliti, udijeljen udijevati

>

ucvrstiti, ufcvrS6en

uci,

udusi udubnuti; ne *udunuti

udilj uv udio, udjela

ucuvati

(pril.)

>

ug

1 j

e

n

uganuce ugao, ugla ugaoni ugarak, -rka, mn. -rci ugarcic urn. od ugarak ugarcina uv. od ugarak

Ugarska

DL

-skoj (pov.)

ugasitocrven udovacki prema udovac ugasiv i ugasljiv ugic > ovan predudovdev vo dnik udovidica uginuce udovicic (udovicin sin) udovicin prema udovica uginjati, uginjem udovicki prema udovica uglacanost, -oscu uglacati udovistvo udovoljavati ugladenost, -oscu udovoljiti; (ne *udovougladivati, -dujem uglaviciti se voliti) (koga Hi Sto) udrijeti, udrem, udro, uglavljivati, -ljujem udrla > udariti uglavnom (pril.)

udovac, -vca,

u glavu

uh

u glavu ugledac uglednik

mn.

V

-ice,

jd.

-ici

-ljujem

uglibljivati se,

uhapsiti,

>

uhap§en

uhapsenica

uglobljivati, -ljujem

Ugljan; ne *Uljan (zem.) ugljen G mn. ugljena ugljendic urn. od ugljen ugljevlje ugljicak, -cka, ugljicni prema ugljikovodioni ugnijezditi (se)

mn.

-cci

ugljik

uhice-

nica

-ici

-iCe,

jd.

> zatvo-

-oscu

V

jd.

prema jd.

-ice,

-ici

uhitriti

-dujem

uhljebiti

ugodaj

uhljeblje uho, uha; ne *uvo

-rim se

ugostiteljicin prema ugostiteljica ugostiti, ugoscen ugoscivati, -cujem

ugrijanost, -oscu ugrijati, ugrij ugrijavati 13 grin mn. Ugri,

G

mn.

se,

-am

ugruvati

se

>

uhodati se uhodavati se uhoditi

uhvacen

*ufatiti

uidem

;

z

i

e-

j

>

ujednacenost, -o§cu

izjednacenost u jednacenje > z ednacenje

>

i

z

i

j

j

e-

(pril.)

ne

-cujem

ujednostruciti u jesen ujmiti ujnicin prema ujnica ujutro(u) (pril.)

ukamacenje prema ukamatiti ukamacivati, -cujem ukicati, -am ns. ukititi

od

ukinuce ukivac ukivati,

uhvaci

uici,

>

ujednoliciti ujednolicivati,

uhoda

uhvatiti,

i

dnaCavati

ujedno

uholjez uhraniti uhranjenost, -oscu uhrpati (skupiti u hrpe) uhvatak, -tka, mn.

Ugara

-njujem

dnafiti

uholaza

ugovjeti Ugricic

ujedinjivati,

ujednaciti

uhodnica uhodnik V jd. -ice, mn. -ici Uhodenje od uhoditi

ugovarac ugovaracica ugovaracki

(pril.)

ujedljiv

ugodnost, -oscu

ugorjeti se,

i

-am

ujednacavati

uhladiti uhladivati,

ugorak, -rka, mn. -rci ugorcic

ujedanput

t

ujedinjavati

uhitnica (akt o uhicenju)

-ici

ujarmljen

huja

ujedinjavati i ujedinjivati Ujedinjeni narodi (mjesto Organizacija ujedinjenih naroda) ujedinjenje

uhititi (uhvatiti)

-iCe,

ujace,

jd.

>

ujedati,

(pril.)

mn.

ugodnicin prema ugodnica ugodnicki

ugruhati

ujati ujdev

uhicenje uhidbeni

ugodljivost,

V

mn. ujaci

ujcevi6 ujcevina ujcicna

uhicenik uhicenik V

ugodljiv

ujak

uistovjecen.

ujasem

uhap§enik uhapSenik V

uhicenica uhicenicki

ugnjiljeti

(pril.)

uistovjetiti,

ujamciti

uharno uhat

(se)

svr.

(prij.)

uistinu

ujarmiti,

uharaciti

-dujem

uime

uhapsenicin prema uhapsenica uhapsenicki prema

uhar

ugnjetac ugnjetacica ugnjetacki ugnjetenost, -oscu ugnjezdivati (se),

ugodnik

> zatvo-

renica,

mn.

ugnusiti ugnjeciti ugnjesti

uimam od

ujmiti

ujahati,

renik, uhicenik

ugnuce

311

uimati,

(uzvik)

uhabati uhadati > uhoditi uhalj (ulna Skoljka)

zatvoriti

se

mn.

— ukljeScivati

-am

uklijestiti

uklupcati se ukljescivati,

-cujem

prema

ukljestenje uklijestiti

G

ukljeva

mn. ukljeva

(zool.)

ukljuciti ukljucivati,

-Cujem

ukljucivo ukljucnik

jd.

mn.

(pril.)

V

-i£e,

ukociti (se) ukolaciti

ulicnjaca ulicnjak V

> ukr-

mn.

-am i

ukrscivati

ukonaciti ukonacivati, ukopcati

-Cujem

(pril.)

ukoravati ukori5iti ukoricivati, -Cujem ukorijeniti, ukorijenjen ukorijepiti se ukoriti ukorjenjivati, -njujem

ukoso (pril.) u kostac (pril.)

ukraj (prij.) Ukrajinac, -nca, -nSe

Ukrajinka

DL

V

jd.

-ki

ukrasavati

ukraSivati,

i

ukrepljavati

%

ukreplji-

-am

uliti,

ulucivati

uludo

Uluh nje

(pril.)

za Udruzelikovnih umjet-

(krat.

nika Hrvatske) uljegnem (uci) > uljesti; drugo je

uljeci,

uleci se

>

ulegnem se > u 1 egnuti se uleci se; ulezem se se,

leci

(ugnijezditi se)

uljenica uljenjivati se, -njujem se uljepak, uljepka, G mn.

uljepaka uljepljivati,

-ljujem

uljepsati

uljepsavati uljesti,

uljezem

uljesura uljetiti

uletjeti, -tim, -tio, -tjela

uljetnica

ulica; Ulica Nikole Tesle, Teslina ulica,

uljev uljevaca (kajgana) uljevusa (bazlamaca) uljez G mn. uljeza

G

mn.

umaci

umah

> umaknuti

(pril.)

umahati,

ulicar

ukrocavati

> ulijevati

uluciti

ulicarka

i

ulijem

ulockati se ultraljubicast

ulagacica ulagacicin ulagacki ulagivac ulagivacica ulagivacki

uleci

kao

ultrazvucan, -Cna

ukrotiti ukrocivati,

-cujem

(postati

ultramarin

Ulica proleterskih brigada, Ulica socijalisticke revolucije ulican, -5na

ukrijepljen

se

ultravioletan, -tna

nkrivo (pril.) ukrocavati i ukrocivati ukrocenje prema

ukrijepiti,

(pril.)

ulivati ulizicki

ulegnuce uleknuce

-5ujem ukratko (pril.)

ulijevo ulisiciti

ukucnica ukuhati ukuhavati ulagac ulagacev

prema

-ki,

ulrjecem

ulijevati

uliste

uleknuti se jd.

ulijegati, ulijezem ulijeniti se, ulijenjen ulijepiti, ulijepljen

ukuciti

ulanciti Ulcinj (zem.) uleci se, uleknem se

ukovrciti ukracivati, -6ujem

-ace,

lisica)

ukucanstvo

ukopcavati ukopcicki ukopnjeti

jd.

-aci

ulijetati,

-cujem ukrupno (pril.) ukucanin mn. -ani ukucanka DL jd. -ki, G mn. -ki

ukoljenciti

vati ukrhati,

ukrstati,

ulicni

ukrutiti ukrucivati,

(pril.)

mn.

uliciti (se)

ukrsten prema ukrstiti ukrucenost, -oscu ukrucenje prema

ukocenje

ukorak

ulicica

> ukr§tati

ukocenost, -o§6u

ukoliko

ukrotilacki

ukrstavati

-ici

umascivati

ukrotiteljicin prema ukrotiteljica ukrotiti, ukrocen ukrscivati, -6ujem i

ukrStavati s t a t i

ukljucno

G

—

ukljestenje

312

DL -ki

jd.

-ki,

umalo

umasem

(pril.)

umascivati, -cujem

—

umetac umetac umetati,

unionistica

umlaciti, umlacien;

umecem

drugo

ne

;

prema

umitati umetnuce prema

umlatiti

umlacen;

umlatiti,

umetnuti umijece umijesiti, umijeSen umijesati, umijesan; drugo je umjesan umijestati > umjes ta ti umiljeti umiti, umim

drugo

umlacen

je

je

umlacen

prema umlaciti umlijeciti umljecivati, -cujem umljeti, umeljem

umjesten umjesto (pril.) umjesan, -sna > v j e

okr e t a n umjesivati,

-sujem

umjesnost, -oscu

>

vje§tina, umijece um jestati, -am ne ;

t,

(smrt) umrijeti, umrem, umrvi umrijev(si), (si)

-ici

umjetnikov umjetnina umjetnistvo umjetnost, -o§cu

unaprijed

(pril.)

unaprije-

unaprijediti,

> promak-

den

umrtvljavati vati

i

umrtvlji-

prema umrtviti

umucim

umucati,

umuckati

mljivati

unajmiti, unajmljen unakaraditi, unakaraden unakaradivati, -dujem

unakrst

(pril.)

unatrag (pril.) unatrc (pokr., dosta) unaviljciti

unazad

(pril.)

unazaditi, unazaden unazadivati, -dujem uncijala uncijalan, -lna

unca uneckati

unedogled (pril.) unekoliko (pril.) unepovrat (pril.) Unesko, Uneska i

DL UNESCO i

unesreci-

vati

unesrecenica unesrecenik V

mn.

umro, umrla

umuckavati umijestati umjestina umuci, umuknem > umjestvo > umijece umuknuti umuckati prema mu6umjetan, -tna umjeti, umijem, umikati; drugo je umujuci, umio, umjela; ckati drugo je umiti, umim umuknuti UN (krat. za Ujedinjeni umjetnica narodi) umjetnicin Unac, Unca (selo) umjetnicki unaimati > u n a jumjetnik V jd. -ice,

mn.

-dujem

unapredivati,

unesrecavati

umrce

s

unaprijediti

unapredivac

Unesku Uneskov

umoljcavati se umraciti se umracivati se

umjestiti,

unaokolo unapredak (pril.) unapredenje prema

umnazac > umnohS nu t i umnik V jd. -i5e, unasati > u n o s i t i mn. -ici unatoc (pril. i prij. umnogo (pril.) s dativom)

(od um); umnogostrucavati i drugo je umjeti umiti, umijem, umiven umnogostrucivati umnogostruciti umivaonica; ne *umiumnogostrucivati, -Cuvaona umivati, -am jem i umnogostruumjera cavati umnozac umjeravati > ublaumnozak, -oska, mn. zi va t i umjeren -osci umjerenost, -oscu umnozavati umjeren jak V jd. -ace, umobolnik V jd. -ice, mn. -aci mn. -ici umjeriti, umjeren umociti umoljcati se, umoljcan umjesa

umjesnost, -oScu umjestan, -sna

313

-ice,

jd.

-ici

unesreciti, unesrecen unesrecivati, -cujem

i

unesrecavati

>

unijeti unesti Unicef, Unicefa unici, unidem unificirati

> uci

unifikacija uniformirati unijacenje prema

uni-

jatiti

unijat

(grkokatolik) unijacah,

unijatiti,

unijacen unijeh, unese, unesav(si), unio, uni-

unijeti, jela,

unesen

unionist unionisticki unionistica

(unijet)

unionizam

314

unionizam, -zma

uortaciti

>

s

veuc

i-

unovcavati Unra, Unre, DL Unri unucad, unucadi unuce, -eta unucica unucic unuk V jd, unuce, mn. unuci

unutar

sn j

jd.

> unutra-

i

>

unutarnjopoliticki

unutra snjopoliticki unutra

unutar

i

unutrasnji unutrasnjopoliticki

unutri u nj

> unutra unjisem, unji-

unjihati,

primjetljiv, uocljiv

> napadan,

upadljiv

haj i unji§i unjihavati uobicajenost, -oscu uobicajiti (se)

primjetljiv, uocljiv upaljac upaljiv upaljivac upao, upala upaociti prema palac, paoci upeci, upecem *upijac bugaftica

>

uokrug

uprijeti,

upljackati

upriliciti

*uprkos

u pocetku upocak upocka, mn.

upropanj

upola

i

uopcivati

uopciti uopcivati,

-cujem

uopcavati

una toe

upropascen upropa§ten upropascivati, -scujem i upropa§tavati uprostiti, uproSten >

pojednosta v(n)i t

uprose ivati,

-dujem

uposliti

-cujem

pojednosta vnj ivat

i

uprtac uprtaca

(pril.)

uposlenje uposlenost,

upotreba

(pril.)

upropastiti,

(pril.)

-o§cu uposliti, uposlen uposljavati prema i

> prirediti > usprkos,

i

usporedivati

uopce (pril.) uopceno

uprem, upro,

uprla

upljesniviti se

uporedo

uopcavati

(pril.)

uplijeniti uplociti

uporedivati,

(pril.)

> upravitelj

uprijeko (pril.) uprijekrst (pril.)

uporabiti uporabljiv uporabljivost, -oscu

-o§cu

upravljacicin

upravnicin prema upravnica npravnicki •upravnik V jd. -ifie, mn.

uprijeciti

uporaba

uocljiv uocljivost,

upravljac upravljacica

uplitati upletnjak mn. -aci

upoprijeko

uociti

(pril.)

upraviteljicin

-ici

upjevavati se uplacivati, -cujem uplascivati, -cujem upletati, uplecem; ne

upolovaciti upoprijeciti

gen.)

uprav

*upraznjavati > baviti se uprcivati upreci > upregnuti

uobliciti (se) uoblicivati, -cujem

s

-ljujem i upotrebljavati upotrijebiti, upotrijebljen upoznavati, upoznajem upozoravati

upjevati se

u podne

uocavati uocenje uoci (prij.

upotrebljivati,

upravo

uoblicavati i uoblicivati uoblicenost, -oscu i

upo-

upijaci

-cci (u predi)

uoblicavati

i

upotrebljiv

> napadan,

upadan

> upotri-

upotrebiti j ebi ti upotrebljavati trebljivati

(pril.)

upijaca upijacica

-uci

unutra

i

unutarnji

(udruziti

uosmostruciti

uostalom upadac

unocati se, unoca se unovaciti unovacivati, -cujem unovcavati i unovcivati unovciti unovcivati, -cujem i

DL

(se)

(se))

unistiv univerzitet 1 is t e unizi (pril.)

unuka

— upuhati se

>

uprtiti,

uprcen

uprtnjaca

upuce

(pokr.,

put)

upucenost, -oscu

upucenje upucivac upucivati, -cujem upuhati se

>

i

—

upustati

upustati

urolog mn. -ozi

uput (pril.) uputa

urologija uroloski urotnicki

> uputa, naputa k

uputstvo

uracunjen

uracuniti,

uracunljiv uracunljivost, -oscu uranij; ne *uranijum uraricin prema urarica

uraskorak (pril.) ur asci vati - cu j em urazdaleko (pril.) uraznmiti ,

urazumljivati, urbanist urbanistica urbanizacija

urecem ureknem

ureci,

urediti,

-ljujem

i

mn.

jd.

-ice,

-ici

urednistvo uredaj uredenost, -oscu uredenje uredivac uredivacica uredivacki uredivati,

-dujem

urijediti, urijeden urjedati (postati rjedi) urlik mn. -ici urlikati, urlicem, urlici,

uro£iti

uro€ki urocljiv

mn.

mn.

jd.

-i£e,.

-ici

urodenica urodenicin urodenicki urodenik V

usjed, usjeda usjedati; ne *usijedati

urtikarija uruciti urucivati, urucljiv

USA

United States of America,

-oscu

G

mn.

usjeka

drugo

je useknuti

usjelina se,

-tujem

usjemeniti se

usjedem

usjesti,

dnem)

i

(usje-

usjednuti

nsedmostruciti

usjetiti se

usjev G mn. usjeva usjevan, -vna

usekati se, usecem se useknuti (ubrisati); drugo je usjeknuti ushicavati (se) i ushicivati (se) (oduSevljavati

ushicen (oduSevljen) ushi6enost, -o§cu ushicenje (odusevljenje) ushicivati (se)

uskipjeti uskladenost, -oscu usklicnik mn. -ici usklici u s k 1 i k-

>

nu t

se)

i

(se),

-6ujem

ushi6avati

(se)

ushitati (se) ushititi (se), ushicen ushtjeti, ushtjednem

i

ushtijem usiciti se

i

uskociti

Uskocka gora uskocki uskockinja uskocnica uskoca uskora i uskoro (pril.) uskos (pril., pokr., usprkos) uskotracan, -cna uskovrciti uskracivati, -cujem

uskrs (povratak u zivot) (vjer., blagdan) uskrsni

Uskrs

uskrsnuce

usijati usijecati

liti

-ici

usjesti -eci,

useka6

usircetiti jd. -ife,

i

>ukresati;

-dujem

nuti usavjetovati se

usjednuti usjek mn.

usjek a DL jd. -eci usjeknuti (npr. oganj)

SAD)

usacmiti se usadivati,

mn. usjedaba

(usjev) usjediti se usjedjeti se

za

(krat.

usp.

G

usjedba

-dujem

urudzba urudzbeni

usijedati

urokljiv urokljivost,

-i6e,

jd.

-ici

usidjelica usidjelicin usidjelicki usidjelistvo usijanost, -oscu

urlifcudi

urocnica urocnik V

i usitnjivati usjecati, usjecam prema usje6i; drugo je usijecati usjeci, usijeSem

usebiciti

ureden

V

V

usitnjavati

usahnuce prema usah-

urednicin prema urednica urednicki

urednik

urotnik

mn.

uracunati uracunavati

315

usljedivati

> usjedati se > ukise-

se,

se

uoctiti

uskrSavati uskrSnjaca usladivati, uslijed

-dujem

> poradi, zbog

usisac

uslijediti

usisavac usitno (pril.)

usluga

DL

usljedivati,

jd.

-uzi

-dujem

s,

usmeni usmjeliti se usmjeljivati se,

-ljujem

usmjerac usmjeravac usmjeravati

usmrcenje prema usmrtiti usmrcivati,

usuprot

-cujem

usmrcen

usna usnaca usni prema usta usnicina prema usnica

prema

(prij.)

>

ustaci ustaknuti ustalac, ustaoca, jd. -aoce, mn. ustalaca ustalacki

V

snijet

usnjaca uspavljiv uspavljivac

-nci,

jd.

G

mn.

Dan ustanka

-naka;

ustanicki ustavljaca ustavnost, -oscu ustavni

prema

ustegnuce prema ustegnuti ustiti;

ne

usto

uspavljujuci uspijevati

uz to ustobociti se

uspinjaca uspjeh mn. -esi, G mn. uspjeha uspjesan, -sna uspjesno uspjeti, uspijem, uspjeh,

ustoliciti ustolicivati,

uspio, uspjela usplahirenost, -oscu usplahiriti (se)

usplahnuti se (postati plah) usplamcivati, -cujem usplamtjelost, -oscu usplamtjeti, -tim, -tio, -tjela

i

(pril.)

koga u usto-

strudivati, -cujem ustrajati, -jem

u stranu

dat.)

usrecivati

-oscu

svijetao) usvjestan, -sna usvjescivati se, -cujem se usvjetovati se, -tujem se usanciti usancivati, -cujem uscavrljati se uscitati

uscupati uscuvati usee

usestoro

i

usetati usicarUi u sirinu (pril.)

usljiv ustedjeti, -dim, -dio, -djela, u§teden

usucen

*utabaciti

> ustrgnuti

ustreljenica ustreljenik V jd. -ice,

ustreptalost, -oscu ustreptati, ustrepcem,

ustrijeliti,

ustrijebljen ustrijeljen

i

> strpljiv

t i

*utal,

-jujem

utla

utaman

> supalj

(pril.)

utamanjivac

utaman jivati, -njujem utamnicenica utamnicenicin utamnicenik V

jd.

-ice,

-ici

utamniciti utanaciti

> uglaviti,

ustrucavati se

up

u

>

> utaknuti

mn.

ustrpjeti se ustrpljiv

>

ua r c utaci utajivac

utajivati,

-ici

ustrijebiti,

(poslagati

tabake, arke)

ustrcavati (se)

u stvari

ustedivati, -dujem ustipcic um. od ustipak usutjeti, -tim, -tio, -tjela,

ustrcati (se)

ustrepci s

usvijetljen

usvijetljeti se (postati

ustedevina i

ustreljivati, -ljujem prema ustrijeliti

-dujem

uspravo (pril.) usprkos (prij. usput (pril.) usrde

pratiti

stopu

ustrci

usvijetliti,

usiroko

ustopice

i

je

-cujem

ustostrucavati

mn.

usporac usporedo (pril.) usporedenje usporedivati,

ustopce

u stopu;

se

dat.)

usvijestiti se, usvijeSten

usestero

drugo

(pril.);

s

usculiti se useceriti se

*hustiti

ustjeniciti

-ljujem

uspavljivati,

usrecavati usrecenost,

V

ustanak, -nka,

mn.

-dujem

u susret

i

usredotocenost, -oscu usredotociti (skupiti) usta (mn. z. r.) G usta

-nee,

se,

(prij.

usvajac usvajacica

G

usmrdjeti (se) usmrdivati, -dujem

usrecitelj

usudivati

usreciteljica usreciti usrecivati, -cujem

usred

usmjerenost, -oscu usmjeriti usmradivati, -dujem

usnijetiti

utanaciti

usrecavati

se

usmrtiti,

—

usmeni

316

r a

vo

ugovoriti

—

utanafcivati

>

-cujem

utanacivati,

utocni prema utok utoliko (pril.); ali toliko i u toliko komada

uglavljivati,

ugovarati utancanost, -oscu

ute£em

j

ti,

uticati,

e-

j

uticem prema

>utjeloviti

utikac

-rci

utrci

> utrgnuti

utrenicki utrenik mn. -ici utrka DL jd. -rci utrijeti utrem u tr ti

>

utilitarist utilitaristicki

utrnuce

utirac utiskivac

utroje

utisuciti se utisucustruciti,

(pril.)

utrostruciti utrostrucivati, -cujem utrudivati, -dujem

-cujem

utjecaj utjecajan, -jna utjecanje

utucenost, utuci,

utjecati, uteci;

utjecem prema drugo je uticati

prema

utaci, utaknuti

utjeciste

-oscu

utucem

ututanj utuziv

(pril.)

-o§cu

utuzivost, utvrditi,

utjeha

utvrden

utvrdenje prema utvr-

utjelovitelj

diti

utjeloviti, utjelovljen utjelovljivati, -ljujem

utvrdivati,

utjerati

utjerivac utjerivati,

-rujem

utjesan, -Sna utjesavati

>

t j

es

i

t

i

utjesitelj utjesiteljica utjesiti utjesljiv

-dujem

uvadati > u v o d i t i uvazati > u v o z i t i uvazavati uvecer (pril.) uvecanje prema uvecati uvecati uvecavati

uvehnuti

> uvenuti G mn.

uvelak, uveoka,

uvelaka

utjesno

uto

mn.

utrcavati

uticnica utihnuti, utihao, utihla

utkati,

-rka,

utkam tada;

(pril.,

to doba utociste utociti

i

si.)

uvelicati, ali:

u

317

uvertira (uvod, predigra) uvidjeti, uviden uvidaj (uvid)

uvidati

uvidavan, -vna uvidavnost, -oscu uvijac uvijaca uvijek (pril.) uvis (pril.) u visinu

>

uvjedzbati

uv

j

e-

zbati

utrcati

uteci

utijeliti

-ici

utovarivac

drugo je utjecati

prema

sti§avati

utopist utopisticki utopljenicin prema utopljenica utopljenik V jd. -ice,

utorak,

utaknuti;

utaci,

§

mn.

n

a

i

>

uteg mn. utezi utcmeljivac utemeljivacica utenzilije (mn. z. r.) *uticajan, -jna > u t c a

utaziti,

a ti utoljavati t utoljivati, u t a z i v a-ljujem s t

utancavati utaziv uteci,

>

utoliti

-am

utancati,

uvracati

-am

uvelicavati uvelike (pril.)

uvenuce prema uvenuti uvenuti; ne *uvehnuti

uvjencati uvjencavati uvjeravati

uvjeren uvjerenost, -o§cu

uvjerenje uvjerica uvjeriti uvjerljiv uvjerljivost,

uvjerenik,

mn.

-oscu

V

jd.

-ice,

-ici

uvjerovati

se,

-rujem

se uvjestiti (se)

uvjet G mn. uvjeta uvjetan, -tna

uvjetno uvjetovanost, -oscu uvjetovati,

-tujem

uvjezbanost, -oscu uvjezbati uvjezbavati uvlacaj uvlacaljka DL jd.

G

mn.

-ljci,

-ki

uvlaciti uvlacljiv

uvlakac uvodnicar uvodnik mn. -ici uvodenje prema uvoditi uvoznicki uvoznik V

mn.

jd.

-ice,

-ici

urracati (vradajuci, carajuci pogoditi) uvracati ns. od svr. uvratiti

> uvrgnuti

uvrci se

se

G

uvreda

mn. uvreda

uvrediteU uvredljivost,

uvredenjk

mn.

V

jd.

-ice,

uvremeniti se

uvrim

(prema

uvrijem

i

kipjeti)

vreti,

uvrezivati se

se,

-zujem

(prij.)

uvrijediti, uvrijeden uvrijeti se, uvrem se, uvro se, uvrla se (stisnuti se, uvuci se) uvrijeziti se, uvrijezen uvrstiti,

-cujem

i

uvrstavati uvrtac

uvrcem, uvrci, uvrcudi

uvrtati,

-tjela,

-tim,

-tio,

uvrcen

uvucenost, -o§6u uvuci,

uzaimac

> uzajvati uzajaman, -mna j i

uzajamnost, -oscu uzajedno (pril.) uzajmice (pril.) uzajmican, -cna uzajmiti, uzajmljen uzajmljivac uzajmljivacica uzajmljivati, -ljujem uzak, uska; komp. uzi uzalud (pril.)

uzaman (pril.) uzamance (pril.)

mn.

um. od uzica

-am

u zimu uz mat uziti,

uzah, uzen

uskim)

(ciniti

uzjahati, -a§em uzjahivati, -hujem

uzjahnuti -tim,

uzletjeti, -tjela

u

zli

uzlic

-eci

-tio,

cas

um. od uzao

uzlijecem uzljevnjaca

uzbezociti se uzbijac uzbijesiti se uzbjeguzbjeci nu ti

uzmaci

uzbjegavati

uzmahivati, -hujem

uzbjegrnuti uzbjesnjeti se, -snim se, -snio se, -snjela se,

uzmetati,

uzlijetati,

> uzmak-

nuti uzmah mn.

-asi

uzmahnuti

uzmecem

;

uzmijesan

uzmlaciti uzmlacivati, -6ujem uzmoci, uzmognem

(pril.)

uzbudljiv

uzmuciti

uzbudljivost, -oscu uzbudenost, -oscu

uzmucenje prema.

uzbudenje prema uzbu-

uzmuckati uzmuhati se, -am se uzmuvati se

uzdah mn.

-asi

uzdahnuti uzdanik V

jd.

mn.

uznicarev uznicki uznici

-ice,

se,

uzdajem

se

> uzdignuti

uzdici

gnuti

uz dlaku uzdrhtati,

uznijeh, uzneuznesav(§i), uznio, uznijela, uznesen (uznijet)

V

jd.

-ice,

mn.

uz nos uznosljiv

uzdrscem

uzdrhtavati z r a

k

uza me uzanca uza nj

uzece prema uzeti

uzao, uzla

uzgor(a)

(pril.

se, uzobijeuzobije§ten uzobjescivati se, -cujem se

uzobijestiti

scen

uzdrzljiv

uzengija

> uzniknuti

-ici

u zdravlje

>

uznicarov

se,

prema uzdi- uznik

uzdignuce

uzduh uzduz

i

i

uznijeti,

-ici

uzdavati

(se)

uzmutiti

-dujem

uzbudivati,

ne

uzmitati uzmijesati,

uzbjesnjen uzbrce (pril.)

diti

svr.

uzajmiti

ml

-e£e,

jd.

(pril.)

uzimati,

uzbuSati, -5im

uzadem

uzaimacica uzaimanje uzaimati ns. od

V

Uzbek

uzgred uzicica

uzici, uzidem uzi di vati, -dujem

uzasebice (pril.) uzastopce (pril.) uzasasce > uzlazak uzato (pril.) uzavreti, uzavrim i uzavrijem, uzavreo, uzavrela uzbecki prema Uzbek

uzbrdo

uvuCem

uzacak, -cka uzaci,

zapljenjivati, zabranjivati,

>

uvrsten

uvrscivati,

uvrtjeti,

>

-cujem

uza se

-oscu

-ici

uvreti,

u zao cas *uzapcivati,

zatvarati

uvredljiv

uvrh

uzor

uvrci se

318

i

prij.)

> stremen (pril.)

i

uzoholiti se uzoholjivati se, -ljujemi se uzor; uzor-majka

u zoru

vanbradnost

uzvicnik mn.

u zoru

>

-ici

usklicnik

uzrastan, -sna uzrascivati, -cujem uzrecan, -cna uzrecica

uzvisavati

i

uzvi§ivati,

-sujem

319

Uzicanka DL G mn. -ki

jd.

-ki,

uzicki; titovouzicki

uzigac uzitnicki uzitnik V jd. -ice,

uzrijevati

uzvjerati se uzvjeriti se uz vjetar

uzrocan, -cna

uzvlaciti

uzivalac,

uzrociti

uz vodu

uzreti,

uzrem

uzrocnica uzrocnik V

mn.

-ice,

jd.

drugo

je

usto

(pril.)

V

uzvanik

mn.

jd.

uzvanicin prema uzvanica

-am

todkom) krat. za

vadicep vadijah

i

vadah,

vaden

prema

vadenje vaga£

vazem,

vagati,

i

> ustap

uzgati,

vaditi

uzgam; ne

DL

Uzicu;

valni prema val valovcic valovic valovitost, -oscu Valpovac, -vca, V

G

vazuci vagon; vagon-restoran, vagon-cisterna vakuf; Donji Vakuf,

uzutiti (obojiti zuto) nzutjeti, -tim, -tio, -tjela (postati zut)

uzvakati,

-acem, uzvaci

Valjevac, -vca, V jd. -v5e (fovjek iz VaIjeva)

Valjevka jd.

mn. -vaca

(fovjek iz Valpova) valpovacki prema Val-

vazi,

-izem, uzizi, uzizuci uzlijebiti, uzlijebljen uzljeb uzljebina uzljebljenje

-ljujem uzurbanost, -oscu uzurbati se

uzgem

-v5e,

G

uzljebljivati,

Titovo Uzice (zem.) Uzicanin mn. -ani

vidi(te) vaditi,

prema uzarica

uzasnuce uzba G mn. uzba

Uzice, Uzica,

uzvelicavati uzvican, -cna

v. (v s

uzizati,

uzeci, uzezem uzeljeti se

-ice,

-ici

uzvelicati,

uzivjeti se

uzvrtjeti se

uzbi

uzualan, -lna

uzivaoca,

uzvracati

uzaricin

uzrocnost, -oscu

-ici

mn. uzivalaca

uzvuci

-ici

uz to;

mn.

povo Valpovo (zem.)

G

DL

jd.

-ki,

mn.

-ki Valjevo (zem.)

valjevski

van; van Dyckova slika, simfonija Ludwiga

vakufski; donjovakufski, kulenvakufski

van Beethovena van- > izvanvaluce prema valutak vanadij valutak, -tka, mn. -uci vanblokovski > izvanvaljaonica; ne *valjablokovski ona vanbracan, -cna > i z-

vakuum

val jean

val, vala

valjcic

Kulen-Vakuf

vala

i

valah

>

bog

me

valjda

prema valjak urn.

od valjak

vanbracan

> izvanbraCnost

vanbracnost, -oscu

> izvan-

vankucni

> zvanmaternicni;

vanmaternicni

i

izvanmaternicno zacece vanparnicni > p a r n icni

izvan-

>

partijski j

G

Vecernica -ki,

jd.

varosce,

-eta,

zb.

varosica

i

> izvanstranafiki

vanstranacki

iz

Varsave)

Varsavljanka

G

mn.

DL

jd.

lica

varalicki

Varazdinac, -nca,

V

jd.

-nfce

Varazdinka DL G mn. -ki

jd.

-ki,

vecinom

s a v vascijeli, vascijeloga (sav, cijeli)

vedrica

varicak, varicaka, mn. varicaci varijabilan, -lna varijacija varijanta mn. vari-

G

janata varijete, -etei

> savkolik >odgajati vasardzija > sajmar vaspitati

vatcrpolist

vazduh

vecati,

-etea,

mn.

varmecki prema var-

meda i

varmedija

> v a rmecski varnicav > iskriC av varos, varo§i varosa > varmedi jski

i

jd.

ve5era; dobarvece(r)! vecer, veceri

trgoviSte, gra-

G

lica,

mn.

vecernica

n

j i

ca

-ki

jd.

venu

t

i

velecijenjeni velecasni

-gradovi

veleizdajnicki veleizdajnik V jd. -ice, -ici

veleposjed veleposjednica veleposjednicki veleposjednik V

jd. -ice,

-ici

veleposjednistvo Veles; Titov Veles Velesanin mn. -ani (prema Veles) ali

vecerasnji vecerati veceravati vecerica urn. od vecera vecerina uv. od vecera

DL

>

vektor (mat.)

mn.

vecera veceras

vecerinka

vehnuti

mn.

vecim

dic; Brodski VaroS, Levanjska Varos, Kotor-Varos"

V

> zrak

(s. r.),

> vjedrica

vedro > v j e d r o vehemencija vehementan, -tna vehementnost, -oscu

velegrad mn. velegradski veleizdaja

vazeci vaznost, -o§6u v.d. krat. za vrsitelj duinosti

vece

varjaca

varmeda

ski

vaskolik

vaterpolo vaterpolskl vatrenjaca vatrogasac, -sea, -gaSce vatrogascev vatrostalan, -lna

(pril.)

vecma

vavijek > u v i j e k vazdan (pril.)

varenicar varenicarica

komp. od velik

vecina

varsavski vas, sva >

> svemir van jski > izvanjski vasiona > svemir vapiti, vapijem; ne vasionski > svemirvapim vapnenac vapnenacki vapnencev > vapnen a 6 ki varalicin prema vara-

Vecernica

i

vecernje vecernji vecernjica vec (pril. i vezn.) Veceslav (ime) veci

-ki

•vasiljena

vapnenacan, -cna prema

vecernja vecernjaca Vecernjaca

astr.)

(astr.)

VarSava (polj. Warszawa) Varsavljanin mn. -ani (dovjek

Vecernjaca

i

(zvijezda,

mn. -ki

-ki,

> izvan-

n

varoSancad varosanka DL varoScad

vanpartijac, -jca, V jd. -j£e > nepartijac vanpartijski izvan-

vanstecajni

velicajan

varosance, -eta, zb.

kucni

s t e 5 a

—

vankucni

320

-nci,

> vese-

sijelo

> vecer-

Velesanka DL G mn. -ki

jd.

-ki,

veleski; titoveleski veletrgovac, -vca, V jd.

-vce veletrgovacki veleuccn veleucenost, -o§cu velevlast, -a§6u Velez, -i, jd. z. r. (zem.) Velez, -a, jd. m. r.

(nogometni klub) > v e 1 i c a n-

velicajan s t

ven

velicak

velicka velicanstven velicanstvenost, -o-scu velicanstvo velicak,

-am

velicati,

G

komp. veci

velikacak, -cka velikodusan, -§na velikodusnost, -o§cu velikoposjed velikoposjednica velikoposjednicki jd. velikoposjednik

V

mn.

-ice,

-ici

velikoposjednistvo

velim prema *veljeti *velo > v e o veljaca veljacki veljeti, velim, veljah, veleci > govoriti, izricati, k a z i-

vati

(i

si.)

venu6e prema venuti venuti; ne *vehnuti venjenje; ne *venenje veo, vela

veoma

(tal.

vidovitost, -o§cu

vidovnjak -ice,

jd.

mn.

mn.

>

fikacijski

veri-

vidam

vijaca vijadukt

vezem, vezijah, vezen vetah, vetha > star

> StarJet

vesti,

__

mn. vezidaba

vezidbi vezioca, G mn. vezilaca veznik mn. veznici i

vezilac,

(U6na zamjenica za drugo lice mn.); Vi

slovom u direktnom obradanju)

prema vie vican, vicna vicnost, ^-o§cu vidac, vica, mn. vici, vickast

G

(hot.)

prema vidiocev prema

G

mn.

vijci,

V G

jd. vijee,

mn.

vi-

jaka

vijem (npr. p5evijam (vija se

barjak, ptica i si.) vijavica vijean prema vijak vijeanik mn. -ici *vije6a > v i j e c e vijecanje prema vijecati vijecati vijece; Izvrsno vijece Sabora Socijalisticke

Republike Hrvatske; Savezno izvrsno vijece; Vijece sigurnosti OUN; Narodno vijece; Malo vijece, Veliko vijece, Vijece umo-

ljenih (u starom

mn.

vijecnica vijecnicki vijecnik V

mn.

jd.

-ice.

-ici

mn. vjekovi; srednji vijek, dvadeseti vijek, zivotni vijek vijenac, -nca, G mn. vijenaca

vidjela

Du-

brovniku)

vijek,

vidarica vidjelac

vidjelac, vidioca,

vidjelaca vidjelica vidjelo G mn.

mn. vija-

nicu);

vezac vezacica

prema

vijak, vijka,

vijati,

i,

dotrajavati

vidaricin

G

dukata

vesti,

mn. vidaca

prema

-ace,

vihoriti se vijac

mn. -onozaca

vi

jd.

videnost, -o§6u viden je prema vidjeti videvati > vidati vihar, vihara > vihor vihor

G

G

V

-aci

viden

V

vezidba

mn. vidati,

(velikim

verglovi (nar.)

verist veristicki

vidomjer

veselost, -o§6u veseljacki veseljak jd. -ace, mn. -aci veseo, vesela veslac veslacica veslacki veslonozac, -osca,

vezenje

vidjela,

vidljiv

-lceta,

i

-ici

vetsati

vidio,

viden

vezi-drijesi

verzija Vergilije (zast. Vergil) Vergilijev (zast. Vergi-

verifikacijski verifikacija verif ikacioni

(si),

(filol.)

Verdijev

vergla,

vidim, vidah, vidjeh, vide6i, vidjev

vidjeti,

vezem

verati (se) verbalist verbalisticki Verdi, Verdi j a glazbenik)

321

mn. vesalaca

veselnica veselnicki veselnik V

(pril.)

vepric urn. od vepar veprinac, -nca (hot.); Veprinac, -nca (zem.) verac

lov) vergl,

*vijeno

veriznjaca verzal verzalan, -lna verzifikacija vesalce, -lea

velicav velicina velik;

—

vijeno

> m

i

r a z

prema

vijenje vijest

vinodjelac,

se

viti

vijeScu

jd.

I

> obe-

-am

mn.

DL

-ki,

jd.

> vihoriti

vijusac,

-uzi

jd.

G

-sea,

vika DL vikac

jd.

> vinar-

vo

st

mn.

(navikao)

vicem,

vici,

vikend z e

m

1 j

-ici jd.

-ace,

mn. -aci vilenjastvo

vinotoc vinotocje viola (glaz.) violina (glaz.)

viric

um. od

virilist

vilicni Vilic (zem.);

viriti

Vilic-Selo

mn. -ani

vilicki

vilovnjak

V

jd.

-ate

mn.

-aci viljuscica

viljuska DL jd. mn. viljusaka

-§ci,

>

G

vilica

vir

mn.

DL

G

Virovka

vinaricin prema vinarica vincina uv. i pej. od

mn. -ki (2ena iz Virja) virovski prema Virje Vis (zem.) viseci; vise6i vrtovi

Vinkovdanin mn. -ani Vinkovcanka DL jd. -ki, G mn. -ki

vitak,

vitka;

komp.

vitkiji

A- vitamin,

A

jd.

viticar viticast viticav

vitkoca vitlac vitlati vitlic um. vitriol

od vitao

vizionar vizitkarta

-ki

viroviticki -ki,

(pov.)

se (dizati se uvis) visjeti, visim, visah, visio, visjela viski, viskija viskoza (kem.) visiti

ali vise puta visemjesecni viseslojan, -jna viseslovcan viseznacan, -cna viseznacnost, -oscu viski prema Vis; Viski kanal Viskinja (Zena iz Visa) visnjov prema visnja vistati, vi§tim

R. Vitezovic

vime; ne *vjeme

vino vinkovacki prema Vinkovci Vinkovci (zem.)

vise-manje

vitla, mn. vitlovi Vitezovic (prez.); Pavao

virman

G

prema Vis viseclan

vitao,

Virje jd. s. r. (zem.) Virovac, -vca, V jd. -vce (dovjek iz Virja) Virovitica (zem.) Viroviticanin mn. -ani Viroviticanka DL jd. -ki,

visocje visocki prema Visoko visok; komp. visi Visoko, -oga (zem.) visokocijenjeni i visoko cijenjeni visokoucenost, -o§6u Visanin mn. -ani

vitamin

violoncelo (glaz.) violski prema viola

viliditi

canstvo (iz pocasti) Visocica (zem.) visocina

vitamin;

violoncelistica

vilicar vilicast

visocanstvo; Va§e Viso-

visepnt,

violinist violinistica violinisticki violinski; violinski kljuc violist (svirac na violi) violistica violoncelist

a

vilenicki vilenik V jd. -ice,

vilenjacki vilenjak V

-aci,

V jd. G mn.

-daca vinogradski

vicuci

>

> vinar-

vo

-ace,

vikarijat

Vilicanin

> vinar-

vinogradac, -aca,

vici

vikacica vikacki vikao, vikla

mn.

>

zakon (pov.-prav.), Novi Vinodolski (zem.)

mn.

-§aca

vilajet

jd.

Vinodol (zem.) vinodolski; Vinodolski

e

DL

s t

vinodjelje

-ki

vijoriti se

vikati,

vinod jelski vinod jelstvo

vijoglav vijoglavka

vijuga

V

-lea,

mn. -laca

ski

ca ti

G

G

-Ice,

i

vjedro

vinar

vijesti vijetati,

s

—

vijenje

322

>

po

s

j

e t-

nica vizualan, -lna vjecan, -Cna (vjekovit)* vjecit vjecitost, -oscu

vjecnost, -oscu

vjedogonja vjedovit vjedrica vjedridica vjedro

*vjed2ba

*vjedzba > vjezba vjeda G mn. vjeda Vjekicm prema Vjekica Vjekin prema Vjeka i

Vjeko vjekovati, -kujem vjekovit vjekovitost, -oscu vjekovjecan, -cna, (vjecan) vjekovjecnost, -o§cu

> zaruf> zarucmn.

-ice,

> zarucnik vjereniStvo > z a r u c-ici

n i§ t vo daba

i

G

mn. (mn. z a r

u

c

i t

se

> zaru-

i

prema vjestak

(vjeStaciti)

um

V

jd. -ace, -aci vjestica vjesticin vjesticji vjetar, -tra vjetreni i vjetrni

mn.

vjetrenjaca vjetrenjak V -ice,

mn.

-ace,

vjetrenjast

-ici

vjeronauk (nauk vjere)

vjetriti

vjerouctelj (uMtelj vjere) vjerouciteljica •vjerojatan vjero-

vjetrni

vjetric

-rujem jd.

-ice,

-ici

vjerovnica vjerovnicki vjerovnik V

jd.

-ice,

i

vjetric

vjetreni

i

vjetrovit vjetrovitost,

G > vjera

— vjerujem (iz crkvenoslovenskog jezika; upotrebljava se kao eks. im. s. r., neprom.)

od vjetar

vjetrobran vjetrogonja vjetrogonjast vjetrokaz vjetrolom vjetroloman, vjetromet vjetrometina vjetromjer

mn.

-mna

-oscu

DL

vjetrovka

-ici

vjesnica vjesnicin vjesnicki

jd.

-aci

vjetrina uv.

mn.

>

etno gno j i vo

j

vjerolomnost, -o§cu vjeronaucni

vjeruju r.)

> zaruCi-

se,

Civati se vjernica vjernicki

vjeroloman, -mna vjerolomnica vjerolomnicki vjerolomnik V jd.

vjerski

> Z.

se vjerivati

vjerojatnoca vjerojatnost, -o§cu

vjerozakon vjeri-

vjeridbi

z aru ke vjeriti se

vati

v j era

vjerovnistvo

vjeresija

vjeridba

>

vjerojatan, -tna

vje-

vjestaciti

vjestak

mn.

ni cki

prema

vjestacica §tak

vjera

vjerovjesnica vjero vjesnik V

in

vjest vjestac, vjesca

vjeitacko dubrivo

vjeroispovijest, -e§cu

mn.

-ice,

vjesac vjesala mn. s.r. vjesalica vjesati vje§6ev prema vjestac

vjestacki

>

jd.

Vjesnik u srijedu

ispovijed, ispovijest vjere,

vjerovati,

jd.

>

jatan

> zaruf-

V

p o-

>

vjerniji

vjerenik

v j e r e,

vjeroispovijedanje

mn.

v jerenicki

(vrije-

vjera

G

5

vjerno

n)

V

mn. vjesnik

vjeroispovijed, -edu

-ici

323

-ici;

uzdan

vjencati (se), vjencan vjencavati vjenclc vjera mn. vjera vjeran, vjerna; komp.

ni

-ice,

vjernistvo

da

vjencanje

ni c a vjerenicin

jd.

stojan

vjenacni Vjenceslav (ime); Vjenceslav Novak vjenconosa vjencac, vjencaca vjencacki prema vjencac vjencan, vjencana prema vjencati vjencani; vjencani prsten, vjencani kum vjencanica vjencan ik V jd. -ice,

vjerenica

V

-ici

vjernost, -o§6u vjerodajnica i vjerodavnica * vjerodostojan > do-

Vjekoslav (ime) vjekovan, -vna

mn.

vjernik

— vjezbacica

jd.

-vci,

-ki

vjeverica vjevericica um. od vjeverica vjevericic vjevericin vjevericji

vjezba vjezbac vjezbacev vjezbacica

324

vjezbacicin

vjezbacicin vjezbacki

vlastan, vlasna vlastelin mn. -ini, vlastela

vjezbalisni vjezbaliste

DL jd. -ki > v

•vjezbanka

G

mn.

-nci, j

e-

zbenica, biljeznica vjezbanje vjezbaonica vjeibati

vlaciti

DL

-uzi vlat

jd.

vlace prema vladajuci vladalac, vladaoca, jd.

G

-aoce,

dalaca > viadalacki >

V

mn. vla-

vladar vladar-

ski vladaocev

>

v 1 a d a-

re v vladaricin

prema vlada-

rica

vladicin

-ubaca vlastoljupcev vlastorucan, -cna Vlasce, -eta; zb Vlascad

r.

z.

prema vladika

(posveHvati za vladiku) vlaga DL jd. vlazi vladiciti

vlagomjer Vlah V jd. Vlase, mn.

Vlase, -eta. zb. Vlasad Vlasic (planina) Vlasici mn. m. r. (astr., zvijezde)

Vlaska

DL

lje (selo)

vlaskoulicki vlata (m.)

vlat,

(z.),

mn.

vo

vocar vocarev

i

Vlaho

vocarov

vocarski vocarstvo

i

vlasi

vlasicav vlasicavost, -oscu vlasnicin prema vlasnica vlasnicki

vlasnistvo vlasnost, -oscu vlast, vlascu,

G

vlasti

i

i

mn.

DL

vodenicarkin vodenicarov i vodenicarev vodenicni vodenjaca (hot.) vodenjak V jd. -ace,

mn. -aci (zool.) Vodenjak (astr.) vodic (onaj koji vodi): plus-vodic, minus-vodic (fiz.) vodican, -cna prema

vodik vodicar vodicni

prema vodik

>

vodijer

vod

r

> voditel

j

vodah, voden vodnicki prema vodnik voditi,

vodnjah i

vododijelni

(na-

razvod-

> razvo-

i

*vododijelnica vode jd.

i

vodioca, V jd. -ioce, G mn. vodilaca

vodilac,

dn

jd.

-ki,

vodnjaca (hot.) vodnjenje vodnjeti, vodnjah (postajati voden)

vocarev

V

jd.

-ki

njavati)

vocarov

-nee

-ki,

-ki

> raz-

vodogradevni

vodomeda vodomjer vodosijek vodotocje

vocinski

vocka vockati

mn.

vodeni-

i

vodnjavati

Vocinac, -nca, Voeinka, DL

G

G

vodniti,

voce Vocin (zem.)

(tj.

*vodkati,

kojekuda) vockica urn. od vodka vockin vocni voditi

mn.

(z.)

> vol

vlak mn. vlakovi vlakaS vlaknjaca

vlakovoda

vlati

vlati

i

vlatovi (m.)

Vlahinja Vlahinjica

vlas, vlasa

Vlaskoj

Velika Vlaska vlaski; Vlaska ulica (u Zagrebu), Vlasko Po-

vocarica vocaricin vocarnica

Vlasi

jd.

Mala Vlaska,

(zem.);

prema voda-

vodencvijet vodenicar vodenicarev carov vodenicarka

G

-ici

> vodstvo

rica

vlastodavcev prema vlastodavac vlastodrscev prema vlastodrzac

-i£e,

jd.

vocnjak mn. -aci prema voce *vo6stvo vodaricin

vlastelinka vlastelinski vlastelinstvo

G

vlacale mn.

vlacuga

zb.

vlastodrzac, -r§ca, V jd. -rsce, mn. -rzaca vlastoljubac, -upca, V jd. -upce, mn.

vjeibenica vjezbenicin vjeibenicki vjeibenik V

mn.

vojacki

>

voda

vodenje vodin

prema

*vod

voda

vojacki

voditi

prema vojak

'

—

vojarnicki

prema vo-

vojarnicki j arnica

i

vojujem

vojevati, vojnicic

DL

G

vojsci,

jd.

mn. vojski

V

jd.

mn. vozilaca

vozilacki

vozen v 1 a k o-

vo2ah,

voziti,

>

vozovoda

voda v.r.

za vlastitom

krat.

rukom vrabac, vrapca, V jd. vrapce, G mn. vravrablji vr a

vojstiti

Vojvodina (zem.); Soci-

Autonomna

Pokrajina Vojvodina, vojvodski vojvodstvo Vojvodanin mn. -ani

Vojvodanka DL G mn. -ki

mn. vozidaba Vrapcanka DL G mn. -ki

vozioca,

G

jd.

-ki,

prema vrabac

p6 j

vraca mn. s.r., i vrataca

Vraca mn. vrac mn.

G

vraca

(zem.) s.r. vrafcevi

vracanje prema vracati; drugo je vracanje vracar

vojvodanski vol mn. volovi volak, volka, mn. volci.

vracarica vracaricin

vracarov

mn. volaka

volaricin prema volarica volcic prema volak volic um. od vol voluntarist voluntaristicki voljenje prema voljeti voljeti, volim, voljah, volio,

voleci,

voljela,

voljen vostan, vostana vostanica vostarnica vostenje prema vostiti vostiti, vo§ten

votka

mn.

DL

jd.

G

G

V

vomn. vozaca jd.

vozac vozacev vozacica vozacicin vozacki vozaricin rica

i

vracarev

vracarski vracati,

-am prema

vrac; drugo je vracati vraca prema vracati; bez place i bez vrace vracalac, vra6aoca, V jd. -aoce, G mn. vraca-

laca

vracanje prema vracati; drugo je vracanje vracati dniflfo

prema je

vratiti;

vracati

vradzbina vragolanstvo

i

vragol-

stvo vrance, -eta

vrancev

-tki

vozac, vosca, sce,

votki,

>

i

Vracar (u Beogradu) vradarev i vracarov

G

325

baca

vojskovoda

jalisticka

vozidbi

vozilac, -ioce,

vojnicina vojnicki prema vojnik; drugo je vojnicki Vojnic (zem.) vojnicki prema Vojnic (drugo je vojnicki) vojnistvo

vojska

G

vozidba

vreca

vrapdic vrapcji vrata mn. s.r., G mn. vrata (dvoja vrata); Kamenita vrata (u Zagrebu), Otrantska vrata (zem.) vrataricin vratarni£ki vratic (biljka) vratid um. od vrat vratiti,

jd.

vrbaski prema Vrbas Vrbasanin mn. -ani (tovjek iz Vrbasa) vrbnicki prema Vrbik vrbotoc vrc mn. vrfievi vrcast vrcati,

vrcim (vrndati)

vrcati,

vrcam

(perjati)

vrcica vrdi6 vr^ina

vrcmati vrdenje prema vrtjeti

> vrgnuti

vrci

vr§em

vrhu, vrhoh, vrsijah i vrsah, vrhao, vrhla, (o vrSen > v r § i t

vrci,

Vranograc (zem.) Vranjaca (brdo u Vele-

zitu)

prema vrana Vrapcanac, -nca, V jd. -nee, G mn. -naca

vracen

vrazic vrazicak, -cka, V -cku, mn. -cci vrazji Vrbas (zem.)

vrsi,

vranji

prema voza-

-ki,

vrapcanski vrapcar vrapCarev i vrapcarov vrap^arski vrapce, -eta; zb. vrapcad prema vrabac Vrapce jd. s.r. (zem.) vrapcev

vrandic Vranic (zem.) vranic (vranin ptit)

bitu)

jd.

.

.

.

i

vrckati

prema

vrebac vrebaSica vrebacicin

vreca

vrtjeti

326

vrecast

vrecast vrecetina vredica vrecina vrecurina vrednica vredniji komp.

jedan vrednik

mn.

jd.

v

r § i-

(o iitu)

vrijed,

mn.

vrijeda,

vredovi

od vri-

vrijedan, -dna; komp. vredniji vrijediti, vrijedan, vrijedeci,

V

>

vrsem

vrijeci,

ti

vudina

-ice,

-ici

vrednoca vrednota vrelce, vrelca

vrijedio,

-ila

vrijedno vrijednosni vrijednosnica vrijed nost, -oscu vrijednja

vrela (prid.) vresina uv. od vrijes vreti, vrim i vrijem, vruci, vrah, vreo i vrio, vrela vreo,

vreva Vrgomoscanin mn. -ani prema Vrginmost

Vrgomoscanka DL jd. -ki, G mn. -ki vrgomoski prema Vrginmost Vrgorac, -rca (zem.) vrgoracki Vrgorcanin mn. -ani

G

V

jd.

mn. vrsilaca

> vrsitelj vrsitelj;

vrsitelj

duzno-

direktora (krat. v.d. direktora)

sti

vresovi

vremeSan, -sna vrenje prema vreti

vrSidbi

-iofie,

vremena vrijesa, mn.

vrijes,

Vrscanka DL jd. -ki, G mn. -ki vrscic um. od vrh i vrg vrsidba G mn. vrsidaba i

vrijeme,

vremeni vremenit vremenski

i

vrskovi Vrscanin mn. -ani prema Vrsac

vrsilac, vr§ioca,

vrijedati

vrelo

vrsacki vrsaci vrsak, -ska, mn. vrsci

vrijesac, -sea (vrijes) vrijesak, vrijeska, mn. vreskovi (vrijes) vrijeslo

vrijeza

DL

vrska

vrcem,

vrtati,

vrijeziti se

jd. -sci,

G

mn.

vrski vrtac vrtaca vrci,

vrcudi

vristac

vrtic

vristati, vriStim

um. od vrt

vrtjeti, vrtim, vr6ah, vrtio, vrtjela, vr^en

vristav

vrkoc vrkociti se vrlicina

vrtlar

vrloca

vrtlaricin rica

vrljicica vrljika

DL

jd.

-ici,

G

mn. vrljika (motka) vrncanica vrncati,

i

izvedenice; ne

vrtljar vrtla-

vrtlog mn. -ozi vruc; komp. vriici vrucac, vrucca

vruce

-am

prema

(pril.

prema

vruc)

prema Vrnjci; vrucica Vrgorcanka DL jd. -ki, VrnjaCka banja (ku- vrucina G mn. -ki vrvca > vrpca paliSte), Vrnja6ka vrh mn. vrhovi i vrsi; vrvjeti, vrvim, vrvljah, Banja (mjesto) Crni vrh (zem.) vrveci, vrvio, vrvjela vrpca G mn. vrpca vrh (prij.) vrvljenje prema vrvjeti vrpcast Vrhbosna vuca vucenje > vrpcica vrhbosanski vucac, vudca Vrpolje (zem.) vrhnje vucad, vuCadi Vrpoljac, -ljca, V jd. Vrhovine mn. z\r. (zem.) -Ij5e, G mn. Vrpoljaca vuce, -eta um. od vuk vrhovit Vucedol (zem.) vrpoljski vrhovni; Vrhovni sud vucedolski vrpoljiti se SRH vucenje prema vuci vrsnica vrnjacki

vrhovnicki vrhovnik V mn. -ici

vrsnicin jd.

vrhovnistvo vrhunac, -nca vrhunski

-ice,

vrsnik

V

jd.

-ice,

-ici

vrsnoca

>

vrst vrsta Vrsac, Vr§ca (zem.)

mn.

vucetina vucica vucic vucija (sud, drvena posuda) vucina uv. od vuk

Vucitrn

Vucitrn (zem.) vucjak V jd. -ace, mn. -aci (pas); (zem.) vucji

vucke

Z

Vucjak

vucki

i

krat. za

(pril.)

zapad

zabacen

—

vuci, vucem, vuci, vukuci, vuci j ah, vufcen

Vukovar

zablenuti se -stim, za(po6eti bli-

zabrencati, -cim zabrezje zabridjeti, zabridi zacenuti se (od plada)

zablijesten

zaceptjeti,

blijestah

citi

jestati) zablijestiti,

zabadatf

zabludjela

zabadaca

zaboga

zabahtati, zabaSci

zabascem,

zabavljac zabavljacev zabavljaSica zabavljacicin zabijac* zabijeliti, -im, zabijeljen (udiniti Sto bije-

lim)

-im, -lio, zabijeljen (po-

zabijeljeti, -ljela,

£eti

oijeljeti)

(zem.)

Vukovarac, -rca, V jd. vuga DL jd. vugi -rce Vukci6 (prezime); HrVukovarka DL jd. -ki voje Vuk£i6 Hrvatinic (pov.) G mn. -ki

zablijestati,

zabacenost, -oscu zabacenje prema zaba-

327

zacviljeti

-ptim

>

za-

drht a ti zacicati

(pril.)

zaboljeti

zacijediti,

zacijeden

zaborav, zabcrava (m.) i zaboravi (&.) zaboravljiv zabradivati se, -dujem

zacijeliti,

zacijeljen

(uHniti

zdravim)

se zabranjivati, -njujem zabrazdivati, -dujem prema zabrazditi zabrbljati (se) Zabrdac, -dca, V jd. -dee, mn. -daca

G

zacijelo (pril.) zacijeljeti, -lim, -lio, -ljela, zacijeljen (postati

zdrav) zacijenjen

zacijeniti,

(udariti

cijenu)

zacijepiti, zacijepljen

-dujem

zacjedivati, zacjeljenje

prema

zaci-

jeliti i zacijeljeti (prema Zabrde) zabiljeska DL jd. -sci, zacjeljivati, -ljujem zabrdnjaca tkala(dio G mn. zabiljezaka i zacjenjivati, -njujem 6kog stana) zabiljeski > b i 1 j ezacjepljivati, -ljujem zabrdski prema zabrde sk a i Zabrde zacrljeniti (uciniti sto zabil jezavati > b i 1 j ecrljenim) > zacrvezabrdanin mn. -ani z i t i

zabiljeziti

>

zabjeci zabjegnuti zabjel (granidni kamen) zabjelasati se zabjeloglaviti se

(covjek

iz

zabrda)

zabrdanka DL jd. -ki, G mn. -ki zabrde; Zabrde jd. s. r. (zem.)

zabreci

>

z a

b

r e k-

nuti

zablacen zablacenost

zabredati (postati breda)

zablejati, zableji

zabrektati,

zablenutost, -oscu

zabrekci

zabrekcem,

ni

t i

zacrljenjeti (postati crljen) zacrvenjeti zacrveniti (uciniti sto

>

crvenim) zacrvenjeti, -nim, -nio, -njela (postati erven) zacuriti zacviljeti

t

328

zacvjetati

zacvjetati zacvrcati, -cim zacvrkutati, -kucem

zacetnik

mn.

jd.

>

za c

i

n j a-

zacimba

zacaden

zacin

-rujem

zacaran

>

z a £ in zacinak, -nka zaciniti, zacinjen zacinjati, zacinjem, cin ji, zaCinjuci

zacina

zacaranost, -oscu zacarati zacaravati zacas (pril.) zacasni pocasni zacavlati

(podinjati) zacinjati, zacin jam (stavljati zadin)

zacavliti

zaclaniti, zaclanjen zaclan ji vati, -n j u j

>

zacece

prema

zadiciti

-ice,

-ici

•zacimati ti

zacvrkuci

zacahuriti se zacahurivati se, se zacamiti

V

zaduhaniti

zaciliti (postati 6io, jak)

zacadenost, -oscu zacaditi,

—

za-

zadjenut

zadjenem

zadjesti,

>

zadjenuti

zacinjavac, -vca

zadjetinjiti

zacitati se

zadjeva

G mn. zadjeva > zadjevica

zackoljica

zaceti; iz-

zadihanost, -oscu zadlhati se, -isem se zadijeliti se zadijevalica zadijevalo zadijevati zadjecaciti zadjeljati zadjeljivati se prema zadijeliti se zadjenuti, zadjeven i

zadjevac

em

zadjeveriti se

vanmaternicno zacece Zacretje (zem., mjesto u zadjevica zadjevojciti se Hrvatskom zagorju) zacedak, -tka, mn. zazacudan Sudan, zadniti, > -im i -ijem ceci, G mn. zacedaka zacelenciti

(staviti

6e-

lenku)

zacndo

zaceliti

za^elje

-ljujem zaceljustiti, zaceljuscen zacep (med., opstipazaceljivati,

cija)

zacepak, -pka, mn. -pci,

G

mn. -paka

zacepiti, zaSepljen zacepljavati i zacepljivati zacepljenost, -oscu zacepljenje prema zacepiti

-ljujem za£epljavati

zacepljivati,

zaceprkati,

i

-am

zaceprkavati zacestiti zacesljati

zacesljavati zacetak, zacetka, zaceci zaceti,

zacnem

zacetni zacetnica zacetnicki

Sudno va

(postaviti dno) zadnivati, zadnivam zadnji; Zadnji Adam

zacuditi se

mn.

(pril.)

zacudenost, -oscu zacodivati se, -dujem se zacuti,

zacujem

zadem zacopati, -am zaci,

zacopiti zacoriti (eks.) zacurlikati, -licem *zacutati zasutjeti *zacutkivati, -kujem

>

>

za§utkivati zadaca zadacnica zadah *zadaha > zadahnuce

zadah

zadahnuti, zadahnim zadahnjivati, -njujem zadahtati Zadar, -dra (zem.)

zadarski zadavati, zadajem zadazdjeti, -zdi, -zdio, -zdjela zadebljalost, -oscu zadebljanost, -oscu

zadnjonepcani zadobijati, zadobijam (z a)d o b i v a t i zadosta (pril.) zadovijek (pril.) zadovoljenje prema

>

zadovoljiti zadovoljiti

zadovoljstvo zadovoljstina

Zadranin mn. -ani Zadranka DL jd. -ki, G mn. -ki zadrecati zadrhtati, zadrscem, zadrsci zadrigao, zadrigla zadrijemati, -am i

-mljem zadrem, zadro, zadrla zadubiti se, zadubljen zadrijeti,

prema dubok zadubljivati se, se

zadugo zaduha

-ljujem

(pril.)

DL

zaduhaniti

jd.

-usi

i

—

zaduhanost

zagonacke

zaduhanost, -oscu zaduhati se zaduhnuti, zaduhnem

Zadunavac, -vca,

V

zagonetka jd.

-ki,

jd.

Zadunavlje jd. s. r. (prema Dunav, zem.) zadupsti se,

se,

zadubem

G

-tki,

DL

zaduzbina zadakoniti zafrkac zagacenje prerna zagatiti

zagacivati, -cujem rna zagatiti

pre-

zagadenost, -oscu

> zagaliti

Zagarac, Zagarca (zem.) zagasito u slozenicama: zagasitocrven zagasivac zagladnjeti, -dnim, -dnio, -cinjela zagladi vati, - du j em prema zagladiti zaglavljivati, -ljujem

zagledac (zapasti u

zaglibljen glib)

-bim, -bio, -bjela (napuniti se

zaglibjeti,

gliba) zaglibljivati,

-eci

i

zagorcati,

-am

zagorcavati zagorcenje

-ljujem

zagluh zagluhnuce zagluhnuti zaglupiti (udniti glupim) xaglupjeti, -pirn, -pio, -pjela (postati glup) zaglupljenost, -oscu

-cujem

i

zagorijeli

Zagorka DL jd. mn. -ki (zena

-ki,

G

ZaZagorja); Mariiz

gore i ja Juric-Zagorka,

G

Marije Juric-Zagorke Zagorkin zagovarac zagovaracica zagovornik V jd. -ice, -ici

zagrade jd. de (selo)

>

zagrizati, zagrizljiv

-am

s. r.

;

Zagra-

zagradivati, -dujem zagrajati, zagrajim zagraktati, -kcem zagrciti zagrcivati, -cujem zagrdjeti, -dim, -dio, -djela, zagrden (po-

gr

i j

-ohocem

-am

>

zagudjeti, -dim, -dio, -djela zagustiti (ufiniti gustim) zagustjeti, -tim, -tio, -tjela (postati gust) zagusljiv zahihotati, -ocem *zahira z a i r a

>

zahiriti

zahitac zahitati, zahititi

-am

zahladiti (udiniti hlad) zahladnjenje prema zahladniti i zahladnjeti zahladnjeti, -dnim, -dnio, -cinjela (postati

hladno) zahladenje prema zahladiti

zahladivati,

zahman >

-aduje z a

man

zahod zahoditi

> zalaziti

zahodski zahodenje prema zahoditi

grdan)

zahramati, -mljem

Zagrebacka zaglupljenje prema zagora, Zagrebacki veleglupiti i zaglupjeti' sajam, Zagrebacki zaglusivati, -sujem elektricni tramvaj zagnojenost, -oscu (ZET) zagnojiti (se) Zagrepcanin mn. -ani tagnjiljeti, -lim, -lio, Zagrepcanka DL jd. -ki, -ljela (podeti gnjiljeG mn. -ki ti) zagrepsti, zagrebem zagojacivati, -cujem zagrijac zagrebacki;

z a-

t

Zagreb (glavni grad

SRH)

i

-mim, -mio,

zahohotati, -ocem

stati

n

-mjela zagrtac zagruhati, g r u va

zagorijevati zagorio, zagorjela zagorje; Hrvatsko zagorje (zem.) Zagorje (zem.) zagorjelica zagorjeti

mn.

grijati

zagrijevni

zagrohotati,

zagorcavati zagorijel,

zagrijanost, -oscu zagrijati se, zagrij se zagrijevati >zagrija-

zagrmjeti,

zagorcivati

i

329

vati,

Zagorac, -rca, V jd. -rce (covjek iz Zagore i Zagorja)

zagorciti zagorcivati,

zadusljiv

zaglibiti se,

jd.

mn. -etaka

Zagorcev

zaduben

zagalaciti

zagonacki

i

(pril.)

-vce

Zadunavka DL G mn. -ki

zahuktati

zahraniti zahranjivati, -njujem zahrdati i zardati zahtjeti, zahtijem i za-

htjednem zahtjev G mn. zahtjeva zahucati, zahucim zahujati, -jim zahukati, zahucem zahuktalost, -oscu zahuktati, zahuk6em

;

— zakudivati

Zahumac

330

Zahumac, -mca, V jd. zajmodavac, -vca, V jd. zakoraciti -m£e, G mn. -maca -vce, G mn. -vaca zakoracivati, -Cujem Zahumlje jd. s. r. (zem.) zajmoprimac, -mca, V zakorijeniti se, zakorizahumski jd. -mce, G mn. -maca jenjen zahvatfati

i

zahvatati

zahvala zahvalan, -lna

si

zahvalnica zahvalnost,

-o§cu zahvaljivati, -ljujem zahvat zahvatac zahvatati i zahvacati

zahvacen zaici, zaidem zaimac zaimaca

zahvatiti,

zaimam

za-

i

pet

ob

i,

j

e-

t i

cavati

-o§cu

zakovrcem, zakovrcuci zakracunati zakracenje prema za-

zakarpatski zakasniti zakasnjeli zakasnjelost, -o§cu zakasljati, -sljem

kratiti

zakracivati, -cujem zakrcenost, -oscu

zakasnjenje zakasnjivac

zaiskati, zalStem zaista (pril.)

zakrcenje -pio,

V

pac

jd.

-ki,

jd.

zajecarski zajecati, zajecim

V

-v£e

jd.

> poklopCic > poklopCina

zaklopnicni prema zaklopnica zakljncak, -6ka, mn. -cci zakljndan, -Cna zakljucati zakljucavati prema zakljucati zakljuciti zakljucivati, -cujem prema zakljuciti zakljucni

zakljucnica

zakmecati

zajedljivcev zajedljivicin previa zajedljivica zajednican, -cna zajednicar zajednicarski zajednicki zajednicnost, -o§cu zajednistvo

zajedno

(pril.)

zajmiti,

zajmljen

V

zakonodavcev zakonomjeran, -rna zakonomjernost, -oscu zakopcanost, -oscu zakopcati zakopcavati zakoracenje

>

-oscu

zakrecivati,

-cujem

>

ovapnjivati zakric,

zakrici

(pokr.,

zabrana) zakricati, -im zakrijesiti

zakrknuce zakrljestiti

zakrociti zakrocivati,

zakrsljati

zl

j

-Cujem

zakrsten

zakrstiti,

> zakr-

ati

zakrstati zakrstavati zakrzljalost, -oscu zakrzl jao, zakrzl j ala

ne *zakrzljan

zakoditi zakonaciti,

-cujem zakonodavac, -vca, jd. -vce

-cujem

ovapnjenost, o vapn j en j e zakreciti > ovapniti

zakivam

zaklopcina uv. od zaklo-

pac

zakrciti zakrcivati,

zakrecenost,

zaklinjac zaklopcic um. od zaklo-

zajamciti zajamcivati, -cujem zajaukati, -u£em zajauknuti, -uknem Zajecar (zem.) ZajeCarac, -rca, -rie, mn. -raca

zajedati zajedljiv zajedljivac, -vca,

-pirn,

zaklanjac

zaisto (pril., zast.) zajahati, zajasem

G

-pjela zakivati, zaklaciti

zakovicar zakovrciti zakovrtati,

Zakarpace (zem.)

zakipjeti,

zaintaciti

zainteresiranost, zaira (pokr.)

zakorjenjivati se, -njujem se zakorjeti se, -ri se, -rio se, -rjela se (prevuci

korom)

> zakop-

zakapcati

zakasnjivati, -njujem

imljem

Zajecarka DL G mn. -ki

>zakva5i-

zakadivati, -dujem zakaluderiti

zahvaliti

zairaati,

*zakaciti t i, za

zakrzljati zakrzljaviti

zakucast zakucat zakucati, -am zakuciti (zapeti, nuti);

drugo

zaki-

je

citi

zakucivati, -Cujem prema zakuditi

zaku-

—

zakuciti

zakuciti (home kucu, priskrbiti mu je); drugo je zakuciti

zalizak, zaluciti citi)

zakukurijekati, -ijecem zakupnicin prema za-

zakvaciti zakvaciti se

diti se

se,

zalac, zalca,

G

-ice,

jd.

zamjedba G mn. zamjemn. daba i zamjedbi mn. zalizaka zamjena G mn. zamje(odbiti, odluna zamjenica (1. zena za(pomijeiati u

G

zaluciti jelo luk)

zalud

> zava-

zaludu

V

zaludivati, zaljecenje

jd. zalce,

mn. zalaca ne

*zala-

-dujem prema zalije- zamjera

G mn. zamjera zamjerak, zamjerka, mn.

zaljezem zaljeti

zalahoriti zalazak, -ska, mn. -sci zaleci, zalezem i zale-

zaljev zaljeva

leda zaledavati zalede zaledenje

i

-dujem

zaledivati,

i

zaletjeti (se) -tim (se), -tio (se), -tjela (se) *zaligivati i 1 j au

m

>

va t zaliha

i

se

DL

zalihost,

-hi

jd.

-o§cu

zalijetati se, se, zalijeci

se,

zalizak zalisci,

staka

zaliska,

G

mn.

mn. zali-

zamjerljiv zamjestiti, zamjesten

zamamljivati, -ljujem zaman > u z a 1 u d

zamjetljiv zamjetljivost,

§tati

zamascen

zamazivati, -zujem

za me zametak,

-tka,

mn

zameci zametati,

-oscu

zamlacenje prema zamlaCiti zamlaciti zamlaci vat i

- cu j em zamlacenje prema za,

mlatiti

zamcica

i

zamjerki |

zamjesivati, -sujem zamjestati; ne *zamije-

zamascujuci zamazanost, -oscu

zalije-

cuci se zalijevati zalisci prema zalistak zalistak,

-asi

zamascivati, -§cujem,

zalijeqem

zamjerka DL jd. -rci, G mn. zamjeraka t

zamagljen

zamahnuti zamalo (pril.) zamamljiv

zamastiti,

zalihostan, -sna zalijeciti, zalijecen zalijeganje zalijegati, zalijezem, zalijezuci zalijeniti se zalijepiti, zalijepljen

(se)

zamjeriti (se)

zamahati, -asem zamahivati, -hujem zamahnitati

zaledavati

rati

zamjeravati

i

zamah mn.

zaledivati

zamjeralo zamjeran, -ma zamjeranje zamjerati; ne *zamije-

(postati

G mn. zaljeva G mn. zaljeva zamaci > z a m a kzamagliti,

mn. za-

mjeraka

Ijeto)

nut

G

zamjerci,

zaljecivati, -dujem zaljepljivati, -pljujem zaljesti,

-am prema

-ice,

zamjenitost, -oscu zamjenjivati, -njujem

zaljetiti,

(dostati)

jd.

-ici

zamjenistvo zamjenit

citi

gaona

gnem

mn.

(pril.)

zalagaonicki

zaledati,

mjenca (zena) zamjenicki zamjenik V

zaludio, zalud jela, (postati kao lud)

spopasti

zalagac zalagaonica;

mjenik, 2. vrsta rijedi) zamjenicin prema za-

(pril.)

zaluditi, zaluden (uciniti koga ludim) zaludjeti, zaludim, zaludjeh, zaludjev(si),

kupnica zakupnicki

zakupnik V mn. -ici

331

zaliska,

zalisci,

zakuhati zakuhavati

zamorje

zamecem; ne

zamitati

zamlaci vati, -cujem zamladivati se, -dujem se zamlijeciti zamljecivati,

zamnogo

-cujem

(pril.)

zamijeniti, zamijenjen zamijesiti, zamijesen zamijesati, zamijesan zamijetiti, zamijecen zamisao, zamisli

za mnom zamociti zamorce, -eta;

zamjecaj

zamorje (zemlja za

zamjecivati, -cujem

morcad

morem)

zb.

(zool.)

za-

—

zamracenje

332

zamracenje

zanovijet

> zamrk-

knu ti zamreziti

zamrem, za-

zamrijeti,

I jd. zanovizanovijecu

J

zamraciti, zamracen zamracivati, -cujem zamrciti

zamrci

zaplamtjeti

jeti ;

i

zanovijetalaca, -aoca, mn. V jd. -aoce, zanovijetalaca zanovijetalica zanovijetalo zanovijetati. -am

G

zapaha

zapaljiv

zapamcenje

zanjihati, -ham i -isem zao, zla; komp. gori zaobici, zaobidem zaobljavati i zaobljivati,

(zasutjeti)

zamuciti prema muciti zamucenost, -oscu

zamucenje prema za*zamuci

> zamuknu-

zapamcivati, -cujem

zaodijevati zaodjenuti

ti

zamuka

DL

zanago

(pril.)

zanasati

jd.

-uci

zaodjenem

>

zaodjenuti > zaodje-

> zanositi

zanavijek

(pril.)

zanavljati zanecati zanecivati, -cujem

zaneckati zaneckivati,

-kujem

zanemoci, zanemognem zanesen zanesenjacki zanesen jak V jd. -ace,

mn. -aci zanijekati, zanijecem, zanijekan

nijemim) zanijemjelost, -oscu zanijemjeti, -mim, -mio,

-mjela (postati nijem) zanijeti, zanesem, zanijeh, zanese, zanesav-

zanio,

zanijetost,

i

zanijela, zanijet

-oscu

zanimljiv zanocati, zanoca, zanocalo je (kad se spusti

noc) zanociti

(pril.)

zaosob (pril., kao jedan za drugim)

-am (zaokrenuti na stranu) zaovicic zaovicin prema zaovica zaosijati,

zaovicna zao vie zapacati ns. od svr. zapatiti

zapad (strana svijeta); zapad-jugozapad (ZJZ), zapad-sjevero-

zapad (ZSZ)

Zapad (zapadne zemlje

zanijemiti (uciniti koga

zanesen

nuti zaonda

narodi); Divlji pad (u Americi) i

zapamcen

zapamtiti,

zapasnjaca zapastati ns. od svr. zapostiti

zapat > zapcenje

zapt prema

Za-

zaptiti

-cujem

zapecacivati,

zaodjeti

zamucivati, -cujem

(si),

r.

-ljujem

zaodjesti,

mutiti

-hujem

zapahnuti

zamrziti i zamrzjeti, -zim, -zio, -zjela

zamucim

-asi

jd.

zapahivati,

zanovjetas m. za nj

zamrznuce

DL

zapahati

mro, zamrla zamrmljati

zamucati,

zapad-sjeverozapad (ZSZ) zapah mn. zapasi

zapecacen

zapecatiti,

zapecenost, -oscu zapecak, -cka, mn. -cci zapeci se, zapecem se zapescaj zapesce zapijevalja zapijevati ns. od svr. zapjevati

zapijevka

DL

jd.

-vci,

G

mn. zapijevaka i zapijevki, DLI mn. zapijevkama zapinjac zapinjaca zapirac zapiska DL mn. -saka zapisnicar zapisnicarev carov zapisnicarka

G

mn.

-sci,

jd.

i

G

zapisni-

DL

jd. -ki,

-ki

komp. zapad- zapisnicarov i zapisnicarev zapadna Europa zapisnicki (za razliku od istodne, zapitivati, -tujem sjeverne, juine); Zapadna Europa (ze- zapitkivati, -kujem

zapadni; niji:

mlje

i

narodi),

zapa-

dna Hrvatska zapadnoeuropski i zapadnoevropski zapadnorimski zapadnonjemacki zapadnjak, V jd. -ace,

mn.

-aci

zapjeniti (se), zapjenjen zapjenusiti se zapjenjenost, -oscu

zapjev G mn. zapjeva zapjevak, mn. -vci zapjevati zaplamtjeti, -tjela

-tim,

-tio,

—

zaplaviti

zaplaviti, zaplavljen (poplaviti) zaplaviti, zaplavljen (udiniti plavim) zaplavjeti, zaplavim, -vio, -vjela (postati

zapovjedni zapovjednica zapovjednicin zapovjednicki zapovjednik V

plav) zaplece

zapovjednistvo

zaracunavati -oscu

zaracenost,

zarad(i) (prij.) -ice,

jd.

-ici

zapracati

zaplecem

zapletati,

ne

;

zaplitati zaplijenim, zaplijenjen zaplotnjacki zapljackati zapljena G mn. zapljena zaplijeniti,

zapljenjivati, -njujem zapljeskati, -am i

zapljescem

mn.

zapocnem *zapocmem

zapoceti,

ne

;

zapodjenem

> zapodjenuti zapodjenem

> zapodjenuti V

jd.

-osce prema Zaporozje zaposjedati (osvajati,

zapremati) zaposjednuce za-

i

zapo§lji-

-ljujem prema

zaposliti

zaradivati, -dujem zaran(a) (pril.) zarastao, zarasla •zarastati za ra § 6 va ti zarascivati, -cujem zardati i zahrdati zareci se, zarecem se zareknem se

>

i-

t

zaredenje

ma

DL

jd.

-eci

zaprepascivati se, -§6ujem se i zaprepa§ta-

Zapresic (zem., mjesto kraj Zagreb a) zapricati se zaprijecenost, -o§cu zaprijeciti

(staviti

za-

zaprem, zapro,

zaprla zaprijetiti, zaprijecen zapriliciti se

zaprude Zaprude jd. Zagreba)

ven

s. r.

(dio

zaptim (drzati zaptijem, (zatisnuti)

zapufam

zapuh mn. zapusi zapuhati, zapusem

zapustiti, zapusten zapustjeti, -tim, -tio, -tjela (postati pusto)

zapovjediti, zapovjeden

zapusac zaracunati

zapuhnuti

zapuno

-ide.

zarodivati, -dujem zaruciti (se) zarucivati, -cujem

zarucnica zarucnicin zarncnicki zarucnik V

jd.

-i6e,

-ici

zarucnistvo zarodjeti, -di, -dio, -djela zarudivati, -duje

zaruke mn. zarumeniti

z. r.

(uciniti

ru~

zarumenjeti, -nim, -nio, -njela (postati rumen) zarzati; ne *zahrzati zasad(a) (pril.) zasadivati,

zapti-

zaptivac zapucak, -cka, mn. -cci zapucati, zapuciti

jd.

-ici

menim)

zapt

zaptiti,

mn.

mn.

preku) zaprijeti,

V

zarobljenik

zaprecivati

zapovijed I jd. zapovijedu i zapovijedi zapovijedanje zapovijedati zapovijest I jd. zapovijes6u i zapovijesti >

zapovijed

zaradsta (pril.) zaradivac

-cujem pre- zaredivati, -dujem zaprijetiti; drugo zarobljenicki

u zaptu)

zaposlen

zaposljavati

gnu

ti zaprecivati,

zaptiti,

xaposjesti (osvojiti, uzeti, zapremiti) zaposlijed (pril.) zaposliti,

> zapre-

zapreci

vati se

zapocinjem; ne *zapocimati zapodijevati ns. od svr. zapodjenuti zapodjenuti

zaponjac Zaporozac, -osca,

upravo)

zaprepastiti, zaprepaSten

zapocinjati,

zapodjeti,

(pril.,

zaprciti (nos) zaprecivati, -cujem prema zaprijeSiti; drugo je zaprecivati

zapreka

zapoceci

zapodjesti,

zapravo

je

zapljesniviti zapocetak, -tka,

vati,

mn.

333

zasijecati

(pril.)

-dujem

zase (pril.) za se zasebe (pril.) zasebice (pril.) zaselak, zaseoka, mn. -oci, G mn. zaselaka zasicen zasicenost, -oscu zasicenje zasicivati, zasijati,

-cujem

zasijam

(za-

sjati)

zasijati, sijati

zasijem (sjeme)

zasijecati,

-am

prema

zasijevati,

-am

z a st a ra zastarjeti, -rim,

zasitljiv

zasjecati

zasjedati; dati

ne

>

zastitnicki zastitnik

V

zasto (vez.

jd.

-ice,

-ici

zasjednuti zasjek mn. zasjeci zasjeka DL jd. zasjeci, G mn. zasjeka zasjena G mn. zasjena zasjenac, zasjenca, V jd. zasjence, G mn. zasjenaca zasjeniti

zasjenjenost, -oscu zasjenjivac sjenilo zasjenjivati, -njujem

>

zasjedem zasjednem

zasjesti,

i

zaskocica zaskociti zasladenost, -oscu zasladivati, -dujem zaslijepiti, zaslijepljen (home o6i, uiiniti ga slijepim) zaslijepjeti, -pirn, -^pio, -pjela (postati slijep) zaslijepljenost, -oscu

zasljepljenje zasljepljivac zasljepljivati, -ljujem

zasmijati se

zasmocak, -cka, mn.

-dim

-pirn,

zastrijeljen

zastrem,

zasmociti zasmraditi, zasmraden zasmradenost, -o§6u zasmradivati, -dujem zasmrdjeti, -dim, -dio, -djela zasnijeiiti (pril.)

zatikac

za-

zastrla i zastrti zastudjeti, -dim, -dio, -djela stro,

zastupnicki zastupnik V

jd.

-ice,

-ici

zasucak, -6ka, mn. -cci za sutra

zasvagda

(pril.)

zasvi j etl j en zasvjedocavati i zasvjez as v i je t li ti

,

docivati

zasvjedocenje

zasvjedocavati zasvjetlucati zasvoditi, zasvoden

zasvodavati

i

zatim

vati

-dujem

i

zasvodavati zasvrbjeti, -bim, -bio,

(pril.)

zatirac zatirarki zatjecati zatjerati

prema

zatjerivati,

zateci

-rujem

zato (pril.) zatocenica zatocenicin zatoceni zataknuti

(se),

-djela

(se),

zastidivati,

mn.

zasucivati, -cujem zasutjeti, -tim, -tio, -tjela zataci zatajiti,

zastidjeti (se),

jd. -iCe,

-ici

-rio,

-ici

-dio

V

zasjednik

*zasije-

zastit-

nica

zastavnicin prema zastavnica zastavnicki zastavnik V jd. -ice,

mn.

prema

zastitnicin

-rjela

zasijecem zasjeda G mn. zasjeda zasjedac zasjedanje; ne *zasijedanje zasjeci,

zasnivad zastalno

zatupjeti

zastarijevanje zastarijevati zastarjelost, -oscu

zasijevnuti zasipac zasititi, zasicen

mn.

—

zasijevati

334

-ici

zatonic zatrtati se zatrCavati se zatrebati zatreptjeti, -tjela

-tim,

-tio,

zatrem, zatro, i zatrven zatrudnjeti, zatrudnjeh, zatrudnjev(§i), zatrudzatrti,

zatrla, zatrt

zasaciti

zasecerenost, -oscu zaseceriti zastedjeti, -dim, -dio, -djela, za§teden

njela zatrudivati,

-dujem zatucem

zastedevina

zatuci,

za§ti6en za§ti6enost, -o§6u

zatupiti (udiniti tupim) zatupjeti, -pirn, -pio, -pjela (postati tup)

za§ti6ivati,

-cujem

zbrinjavati

zatupljivati

-ljujem zatvarac zatvorenicin prema zatvorenica zatvorenicki zatvorenik V jd. -ice, zatupljivati,

mn.

-ici

zatvoreno u slozenicama: zatvorenoplav (tamnoplav) zaufano (pril.)

zauhar (pril.) zaunapredak

(pril.)

zanstavljac

zauscen zauscivati, -scujem zauvijek (pril.) zauzece zavadac > zavodizaustiti,

telj zavadati zavadati

prema

> zavoditi se,

-am

zavadenost, zavarivac

-oscu

zavicaj zavicajan, -jna zavicajniea zavicajnik V jd.

mn.

se

zavaditi

-ice,

-ici

vidah, djela

-o§cu zavidim,

zavidio,

zazavi-

Zavidovicanin mn. -ani Zavidovicanka DL jd. -ki,

G

mn. -ki

Zavidovici mn. m.

r.

(zem.)

zavidovicki zavidati > zavidjeti zavidenje prema zavidjeti

zavijac zavijaca zavijati,

zavijam (zamo-

tavati) zavijati, zavijem (po&eti urlikati)

zavijavati > zavijati zavijek (pril.) zaviliciti

zavirac

mn.

zavracati

zavrci od

zavrim i zavrizavreo, zavrela zavrijediti, zavrijeden jem,

(zasluiiti) zavrijeti, zavrem, zavro, zavrla (kao zatvoriti) zavrtjeti, -tim, -tio, -tjela, zavrcen

zavjernica zavjes G mn. zavjesa zavjesa G mn. zavjesa zavjesiti, zavjesen zavjesati (se) zavjet G mn. zavjeta; stari zavjet, novi zavjet (razdoblje), Stari (Novi) zavjet (knjiga), Sveto pismo staroga (novoga) zavjeta zavjetan, -tna zavjetina zavjetnica zavjetnik V jd. -i£e,

zavjetovalaca zavjetovanik V

mn.

zavrzaca zavuci, zavudem zazbilj (pril.) zazeleniti (udiniti

zazelenjeti, -nim, -nio, -njela (poSeti zelenjeti) zazidivati, -dujem

zazorljiv zazreti,

-i5e,

-ici

zavjetrina zavlaciti zavladivati, -dujem zavodilac, -ioca, jd.

V

-ioce, G mn. zavodilazavoditelj ca zavodnicin prema zavodnica zavodnicki

>

zazrem

(pogfle-

dati plaSljivo) zazrijevati zazvncati, zazvufim zazvecati, zazvecim

V

zavjetovati, -tujem

zazirem

zazirati,

mn. jd.

zele-

nim)

-ici

-aoca,

ns.

zavrckola

zavjeriti se

G

-cujem

svr. zavrtjeti

zavreti,

-ici

zavjetovalac, jd. -aoce,

> zavrgnuti

zavrcivati,

zavjerenistvo

mn.

zavicajnost, zavidjeti,

zavisan, zavisna zavjera G mn. zavjera zavjerak, zavjerka, G mn. zavjeraka zavjeravati se zavjerenica zavjerenicki zavjerenik V jd. -ice,

335

I

zazeci, zazezem zazeljeti zazuciti zazudjeti, -dim,

-dio,

-djela zazutiti

(uciniti

Sto

zutim) zazutjeti, -tim, -tio, -tjela (postati hit)

zbijac zbijacica zbircica urn. od zbirka zbjedi se > zbjegnuti se

zavodac zbjeg mn. zbjegovi zavodacica zbjegnuti se zavodacki zbjezati se zavodenje prema zavo- zbjeziste diti zbog (prij.) zavojaciti

zavojevac > zavojevacki j

osvajaC > os va-

a6ki

zavoljeti, -ljela

-lim,

-lio,

zbogom

(pril.)

zbornicki

zborovoda zbrckati se, zbrda-zdola zbrinjavati

-am

se

zdenac, -nca; Zdenac zivota (MeStrovicev spomenik u Zagrebu), Kraljicin zdenac (u

Zagrebadkoj gori) Zdenci, Zdenaca mn. m. r. (zem.); Veliki Zdenci (zem.) zdencac urn. od zdenac Zdencac (zem.) zdencan zdencar zdencarev i zdencarov zdencarski zdencarstvo zdencina uv. od zdenac

Zdencina (zem.) zdesna (pril.) zdjela G mn. zdjela zdjelar zdjelast zdjeletina uv. od zdjela zd.jelica urn, od zdjela zdjelicast zdjelicni zdjenuti, -nem zdjesti,

zdjenem

>

zdjenuti zdjetna; zdjetna zena zdjetnost, -oscu

zduhac zdvora (pril.) zebu, zebua (zool.)

zecarnik mn.

-ici

zefinjak

>

zb. zecad zee (zool.)

-eta;

prema

zijevavica

Zelandija; Nova dija (zem.)

zecevina

Zecevo (zem.) zecica 4 zecic zecina zecinjak mn. -aci zecji

Zecanin mn. -ani (covjek iz Zete)

Zelan-

Zelandanin mn. -ani; Novozelandanin Zelandanka DL jd. -ki, G mn. -ki, Novozelan-

danka zelembac zele-

Zemun

(zem.) -nca,

V

jd.

-nee

V

jd.

um. od

sto

(diniti

zelenim) zelenjak mn.

V

Zenicak

-ace,

jd.

mn.

Zenicanin, mn.

i

Zenicanka DL jd. -ki, G mn. -ki i Zenickinja zenicki

Zenickinja i Zenicanka Zenica (zem.) zepsti, zebem, zebijah i zebah, zebuci

prema

zericica

zerica

Zeta (zem.) Zeus (mit.) zeusovski

-aci

kukuruz)

Zelenjak (zem.) zelenjeti, zelenim, zelenjah, zelenio, zelenjela (postajati zelen) zemicka jd. -cki,

DL

G

mn. -caka > zemi6 k a zemlja G mn. zemalja; (zem.)

zgadati zgnjecenost, -oscu zgnjeciti

zgodimican, -cna zgorega (pril.) -rim.

zgorjeti, -rjela

-rio,

goto-

zgotavljati

v

(astr.)

i

t

i

zgranjavati

zemljacki zemljodjelac, -lea,

G

G

-ki,

-ani

zelenicak, -cka, -cku, mn. -cci zelenic

(zelen

jd.

-ki

-aci

Zelengaj (ime sumi) Zelengora (planina) zelenicica um. od zelenica i zelenika zelenic (zeleno drvo)

-Ice,

jd. -ice,

-ici

Zemunac,

mn.

prema

zelenasicin nasica zelencica

Zemlja

mn.

zemunicar

zelen, zeleni

zeleniti

zemljovlasnicki zemljovlasnik V

Zemunka DL

Nova zemlja

zecak, zecka, V jd. zecku, mn. zecci um. od zee (vrsta graska) zecar

zece,

—

zdenac

336

V

jd.

mn. zemljo-

djelaca

zemljodjelcev zemljodjelka DL

zgrijem,

zgrijati, jd. -ki,

G mn. -ki zemljomjer zemljomjerstvo

zgrtati,

V

jd.

zgrij

zgrijesiti

>

zgrijevati va ti

zemljopisac, -sea,

z g r

i j

zemljoposjednica zemljoposjednicin zemljoposjednicki zemljoposjednik V

-am > zgru-

jd.

zguciti zguscivati, zidati,

a-

zgrcem

zgruhati,

vati

-isce

-iCe, mn. -ici Zecanka DL jd. -ki, G zemljoradnicki mn. -ki (zena iz Zete) zemljoradnik V zejtin > u 1 j e mn. -ici

se i zgranjivati se, -njujem se zgrcenost, -oscu zgrciti

-cujem zidam zidem

jd.

zidic

-ice,

zijev zijevalica zijevati

zijevavica

i

— zrncanik

zijevnuti

kru-

zimogrozan, -zna zimzeleni

zlomisljen

zimzelen,

zjam

zlo

>

zlamenje nj e

patiti se zlatiti

na

z

m e-

zlacen zlicina uv. od zlica (zao fovjek) zlatiti,

>

zlicevi z1 o

zlijed,

zlijedi, zlijediti

zlijedu

prema

zlijedenje

zlije-

diti

zlikovacki zlikovcev previa

zliko-

vac zlo (pril.); zlocest

komp. gore

zlocestoca zlocestvo zlocin zlocinac,

-nca,

V

jd.

-nee

zlocud (prid.) zlocudan, -dna zlocudnica zlocudnik V jd.

mn.

zlosreca srece)

zlosrecnik

>

z

zle 1

o-

sretnik zlurad zmajic um. od zmaj zmijaca zmijce, -eta; zb. zmijcad zmijic zmijinski zmijinji zmijuljica

-ice,

-ici

>

zoriti

o

(rudjeti,

zori)

zova zracak, -cka, mn. zracan, zrafna zracica

-cci

zracnica zracno (pril.) zracnost, -oscu

DL

zraka

zraci.

jd.

G

mn. zraka zrakoplovac, -vca, -vce

DL

V

jd.

-ki,

jd.

mn. -ki

zrcalce,

-alca

i

-alceta,

mn. zrcalaca zrelina zrelost, -oscu zrenik mn. -ici

zreo, zrela (prid.) zreti,

zrim

i

zrijem,

zruci, zreo i zrela (sazrijevati) zrijevati obidnije slozen,

npr. dozrijevati

znacka DL jd. -cki, G mn. znacki i znacaka

znadbudem

(zast.,

bu-

znao)

znalac, znalca,

znalce 1 a c, znalacki znalican

V

jd.

> poznava-

strucnjak

> radoznao

znamenka

DL

G

zlocudnost, -oscu zlodjelo (zlo djelo)

mn. -ki znamenje

zloduh

znanost, -oscu

(prid.)

zodijacki zoolog mn. -ozi zoologija zooloski Zoricin prema Zorica zoriti zreti

G

zmijurina znacaj znacajan, -jna znacajka DL jd. -jci, G mn. znacajki znacajnost, -oscu znacenje prema znaciti

dem

znojnicni zobati, zobljem, zobljuci

zrakoplovka

znaciti

G

znao

zraciti

zlostavljac zlostavljacJca

znacic

zlocinacki zlocincev zlocinka DL jd. -ki, mn. -ki i -naka zlocinstvo zloca

> rado-

znatizeljan

Zorkicin prema Zorkica zornjaca

zlopogleda (dovjek

zlataricin prema zlatarica Zlaticin prema Zlatica

mn.

zlopamcenje zlopamtiti, zlopamcah zlopatnicki

zlaradice (pril.) ziaradicke (pril.)

-ice,

jd.

zobnjaca

zlonamjeran, -rna (zloban) zlonamjernost, -oscu zlopacenje prema zlo-

zjenica zjenicni zjevac zlacan, zlacana zlacenje prema

zlice

prema

V

mn. znanstvenik mn. -ici

-use,

misliti

zjapiti

zlic

jd.

-usi

zlohran (prid.) zlohranica zlomislen (zlih misli)

§ka) zimogrizljiv

zjati,

V

zloduh

zijevnuti

zimnjaca (jabuka,

337

jd.

-nci,

Zrin (zem.-pov.) Zrinovic; ban Zrinovic zrinski; Nikola Subic Zrinski, Zrinski trg

>

Zrinj Zrin Zrinjanin mn. -ani Zrinjski > Zrinski Zrinjevac, -vca (Zrinski trg

u Zagrebu)

zrinjevacki

prema

njevac zrncan zrncanik mn.

-ici

Zri-

zubac

338

G

zubac, zupca,

mn.

—

zvukomjer

prema v j erin j i

zvijerin

zubaca zubaca

z

zvijerje zb.

zuba£i6 urn. od zubatac rubaricin prema zubarica

zubatac. zubaca, V jd. mn. zubazubace, taca (riba) zubic zucati, zu£im, zu5e6i zujaca

G

zujati, zujim zulumcar

zupcan, zupfcana zupcanica

V

zvijezda

od zvijer jd.

-zdo

Gupceva

(astr.);

(astr.)

zvijezde zb. od zvijezda zvijuk mn. -uci zvijukati, zvijucem, zvijuci, zviju5u6i zvizdac zvizdaljka DL jd. -ljci, mn. -ki

G

zvizdim

zvizdati,

zvjedljiv

zupcati zupcic zurenje

zvjerad, zvjeradi ma zvijere

zuriti

zuriti

zvecac, zvecca Zvecaj (zem.)

G

Zvecajka

mn.

V

jd.

-ki,

G

prema

zvek Zvecan, -ana (zem.) zvecim, zveCedi Zvedevac, -vca, V jd. -vce, G mn. -vaca (Sovjek \z Zveteva)

G

zveketati, zveke6em zvektati, zvekcem, zvek6i,

zvijere

zvek6u6i

zvijer, zvijeri zvijere, zvjereta; zb.

zvjerad

zvono

mn.

niti

Zvornicanin rnn. -ani prema Zvornik Zvornicanka DL jd. -ki,

zvjerka DL jd. mn. zvjeraka

-ki,

G

zvjer-

i

V

jd. -ice

zvjerski zvjerstvo G mn. zvjerstava zvjezdan, zvjezdana (biljka)

mn.

-ana;

zvje-

(astr., zast.)

astronom zvjezdara zvjezdarnica

>

-ki

zvrcam

zvrcak, zvrcka, zvrfcku,

G

mn.

V

jd.

zvrcci,

mn. zvrfcaka

zvrcati,

zvrcim

zvrcina

zvrcka

mn.

zdano nebo Zvjezdan (ime) Zvjezdana (ime) zvjezdar

G

zvornicki zvrcati,

ki

zvjezdan,

prema zvo-

zvonjenje

zvjerinje zvjerinji

zvjerokradica

zvecati,

> zvonce

zvoniti

-aci

mn.

Zvecevo (zem.) zvecka DL jd. -ki, mn. -ki i -Caka

pre-

zvjezdarstvo > astronomi j a zvjezdast zvjezdas zvjezdica zvjezdolik zvjezdovit zvjezdoznanac, -nca, V jd. -nee, G mn. -naca zvjezdoznanski zvjezdoznanstvo zvjezdurina zvon > z v o n o zvonacac, zvonacca zvonaricin zvonarnicki zvonce, zvonca i -eta zvoncac, zvoncaca zvoncast zvoncic zvonic (biljka)

zvonic

jd.

-ki

zvecak, zvecka, zveCci zvecan, zvecna

zvjerav zvjere >

zvjerinac, -nca zvjerinjak, -aka,

mn. -jaca

DL

izvedenice)

-am

zvjerati,

> sluzben, uredovan

-jce,

(i

>radoznao

zvanican, -cna

Zvecajac, -jca,

zvije-

zda (u Zagrebu), Polarna zvijezda

zupcanik mn. -ici prema zubac

prema

>

zvijer

DL

jd.

-cki,

G

zvrcaka zvrjati, zvrjim zvuean, zvuena zvueati, zvueim, zvuceci zvuenik mn. -ici -ki

i

zvuenost, -oscu

zvuk mn. zvuci kovi

zvukomjer

i

zvu-

ZepSe

z.

339

gram, oznaka za zen- zdrebecak mn. -aci ski

(rod)

ma

z)

V

zabac, zapca,

G

de,

rjecnici-

(u

zap-

jd.

mn. zabaca

zabid

Zabljak (zem.)

i

zdrebica zdrebicica um. od zdrebica zdrebicin prema zdrebica

i

zdrepcanik mn. -ici zdrep£ic um. od zdrijebac zdrijeb mn. zdrebovi

zabnjace (hot.) zabnjak mn. -aci zabokrecina zabokrijek mn. -ijeci zal,

mn.

zala,

zali

zalovi zalac,

zalca,

G

mn.

zalaca zalba G mn. zalbi zalba zalce,

zalca,

zalaca zaliboze zaliocev

G

zdrijebac,

mn.

mn. zdrijebaca

bati

(pril.)

prema

zalilac

zalitelj

prema

zalo-

stiti

kauci zaoka DL

j

>

zaoci,

G

zdrijeb;

je zdrebni

zb.

zarac zarci komp. od zarki zaricar (zool.) zarisni zarki; komp. zarci zbicni prema zbica

zbun

> grm

zdral,

zdrala,

G

darev zeljeznicarski zeljeznicki prema zeljeznica i zeljeznik zeljeznik mn. -ici

(rudnik Zeljeza)

2eljka DL -ki (ime) 7eljkin Zeljko (ime) Zeljkov

> zenidba

(zast.)

zdrem,

zdrah,

zdruci, zdro, zdrla, zderati zdrt zecca um. od zed ze6i, 2ezem zegu, zezi, zezijah, zeguci, zegao, .

.

.

zegla, zezen zednjeti, zednim,

zemicka DL jd. -ki, G mn. -caka zencica um. od zenka zenevski; Zenevsko jezero zenicica

um od G mn.

zenidba

zednjah, zednio, zednjela

(postajati zedan) Sed, zedi z ed a

>

zeda zedahan, -hna

mn.

6arov zeljeznicarka DL jd. -Id, mn. -ki zeljeznicarkin zeljeznicarov i zeljezni-

zemba G mn. zembi

>

zapcad zapcev prema zabac -eta;

zeljela,

zeljen zeljezan, -zna zeljezar zeljezara zeljezast zeljeznarija zeljeznica zeljeznicar zeljeznicarev i zeljezni-

zeljezo

prema

zdrijeti,

mn. zalaka zapce,

zb.

zdrijelce zdrijelni zdrijelo

a jd.

;

zdrijebiti (se)

zdrijebni

drugo

zaljenje prema zaliti zao; komp. zalije (zast.)

zdrebeta

zdrijebe,

zdrebad

zalostan, zalosna

•zaobina

> zdre-

*zdrijebati

zaloscenje

G

zdrijepca,

zeljah,

zelio,

zeleci,

meso)

zablji

zelim,

zeljeti,

zdrebe6i zdrebence, -ca i -eta um. od zdrijebe zdrebesce, -ca i -eta um. od zdrijebe zdrebetina (zdrebece

ba

zenidbi

i

zenik

zenica zenida-

V

jd.

-ice,

mn.

-ici

zenskic V jd. zenskicu zenturaca pogr. od

zena

zdralovi zdrebad. zdrebadi ma zdrijebe

zedam *zep > dzep pre- zelucani prema zeludac zepacki prema 2epce

zdrebna;

ko-

zdrebna

zedati,

bila

zdrebati (zdrijebom odlucivati)

zelucev > zelucani zeludacni > zelucani zeludnjaca (gu&teraca) zeljenje

prema

zeljesce, -ca

i

zeljeti

-eta

V

2epcak

jd.

-ace,

Zepcanin Zepcanin mn. -ani Zepcak Zepce (zem.) -ani

mn.

i

i

zestok; komp. zesci, zestociji zesce

prema

zescenje

ne

zestiti

zeteoca, mn. zeteoce, laca zetelacki

zetelac,

V

G

jd.

zete-

zeti,

zanjem, zeo, zela

zeti,

zmem, zmuci

zica zicica um. od zica zicina prema zidak zicki prema 2ica zice zidak, zitka; komp.

zirondist zirondisticki

od ziska

s. r.,

DLI mn.

ne *zitijama v ot o p i s,

zitijima; z i

i

vo

zucljiv zucljivost,

zivomucenica

zucni;

zivotopisac,

t

zitkoca zitnicar (zool.) zitnjaca 2itomislic (zem.) zivace, -eta

zivahan, -hna zivahnost, -oscu zivahnuti zivcan, zivcana zivcanik mn. -ici

-sea,

V

jd.

mn. -saca

zivuci (koji zivi) zizak, ziska, mn.

zisci

zlicar zlicara

G

DL

jd.

zuco

zlicica

zudjeti, zudim, zudah, zudeci, zudio, zudjela

mn. -aci mn. zljebovi

zlicnjak

zlijebljen zlijezda mn. zlijezdi i zlijezda zlijezdni zljezdazlijebiti,

G

Zumberak

zivicnjak mn. -aci zivic zivince, -eta

koga zivim) zivim, zivljah,

ziviti (ciniti

ziveci, zivio, zivjela

mn. -vaca

zmikam i zmicem, zmikaj i zmici, zmikajuci i zmicuci zmirecke i zmirecki *zmulj > c a s a zohar

mn.

zumberacki prema

G

zmurecke

G

zumanaca

zmikati,

z. r.

>

zuljajiv

zumance, -nca,

zljezdica zljezdobolja zljezdokrvica zljezdokrvnost, -oscu zljezdotocina zljezdovina zljezdovit zmigavac, -vca, V jd.

*znjeti

-ki

go r ak

zljebast zljebic zljebina zljebovit zljezdani zljezdast

-vce,

zudenje prema zudjeti *zuhak > zuk zujka DL jd. -ki, G mn. zuk; komp. zuci

i

zivicni

zucovod zucak, zucaka, mn. -aci zucanica zucenje prema zutiti i

zucin prema zuco zuckarast zuckast

-rci,

zilicast

zlijeb

-oscu zucni kamenac

zutjeti zuci komp. od zut

mn. -ki

ziviciti

zivjeti,

G

-isce,

zljezdav

ziropada

>

zucica

zivogoski

n

od zlica ziri, -ija, mn. -iji ziric um. od zir ziro, -oa, mn. -oi; ziro-racun (bank.)

komp. od zuk prema zuk

zuci

ziviti

>

zitkiji zilicast zilicica um.

zitije jd.

prema

zivljenje

zlicarka

(sazimati)

Zica (zem.) zican, zicana prema

ziscica um. zitaricni

zutac

Zivogoscanin mn. -ani Zivogosce (zem.)

(se)

z

—

zestok

340

i

zmurecki

> zeti

Zumberak, -rka (zem.) Zumbercanin mn. -ani Zumbercanka DL jd. -ki, G mn. -ki zunjic

Zupanja (zem.)

V jd. G mn. -njaca Zupanjka DL jd. -ki, G

Zupanjac, -njca, -njee,

mn.

-ki

zupanjski zupaljanin mn. -ani zupljanka DL jd. -ki,

G

mn.

-ki

zupni; zupni ured zupnicki zurnalist > novinar zurnalistica > n o v in a r ka

> novi-

(krat. za zenski rod., gram.) zrvanj, zrvnja

zurnalisticki

zuboriti zuc, zuci, I jd. zucju zuci

zut; komp. zuci zutac, zuca, mn.

zucan, -cna

i

narski, s

G

novin-

ki

mn. zutaca zumance)

zuci, (pokr.,

—

zvaoce

zutim,

zucah,

*zutanjak

zutanjak

> zumance

zuticav zuticavost, -oscu zutiti

zutjeti,

zutio, zutjela (postajati zut) zutjeti se, -tim se, -tio se, -tjela se (biti zut)

zuteci,

zutelj

(ciniti

sto zutim)

zutjenica (zool.)

zvakac

341

zvakati,

zvacem,

zvaci,

zvacuci zvalce, zvalca,

G

mn.

zvalaca i zvaoce zvaoce, zvaoca, G mn. zvalaca i zvalce

SADRZAJ PRAVOPISNA PRAVILA PISMO

3

VELIKA

I

MALA SLOVA imena u recenici

Vlastita

Prva

5

5 19 21

rijec

Rijeci iz pocasti

GLASOVI

I

Suglasnik Suglasnik Suglasnik Suglasnik Suglasnik

Promjena

GLASOVNI SKUPOVI

23

c c

23 26 28 29 29 30

dz

d h /

u o

Suglasnik / Glasovni skupovi ije i je Zamjenjivanje suglasnika k, g, h sa Jednacenje po zvucnosti Jednacenje po mjestu tvorbe Gubljenje suglasnika

31 c, z, s

.

.

.

TUDICE

50

Tudice iz klasicnih jezika Glasovne prilagodbe rijeci iz klasicnih jezika Oblicke prilagodbe rijeci iz klasicnih jezika. Tudice iz zivih jezika A. Tudice koje nisu vlastita imena B. Tuda vlastita imena

SASTAVLJENO Opca

32 43 45 46 48

I

RASTAVLJENO PISANJE

.

...

56 65 65 72

RIJECI.

83

.

pravila

Imenice Pridjevi

Zamjenice

51 51

.

83 84 85 r -86

Brojevi

'88

Glagoli

89 90

Prilozi

Prijedlozi

Veznici

...

Rastavljanje rijeci na kraju retka

93 93

...

.94

RECENICKI ZNAKOVI

96 96 97 99 100 100

Tocka Upitnik Usklicnik

Zarez

3.

Usporednost Naknadno dodavanje Suprotnost

4.

Isticanje

1.

2.

105 108 109 110 Ill 112 114 116 118 119 120

Tocka zarez Dvotocka Tri tocke Crta

Navodnici Navodnici uz druge znakove Polunavodnici Zagrade

PRAVOPISNI ZNAKOVI

121

Tocka Dvotocka

121

Tri tocke Crta Crtica

.

Zagrade Zvjezdica Apostrof Znak jednakosti

Znakovi podrijetla Naglasci Genitivni znak Ostali pravopisni znakovi

KRATICE

130

.

Obicne kratice A.

\\

Kratice koje se pisu s tockom Kratice koje se pisu bez tocke

Kratice etikete

PRAVOPISNI RIECNIK

122 122 123 123 124 125 125 126 126 127 128 128

.

.

.

.

.

.

.

.

130 130 133 134 137

Izdavacko poduzece

•SKOLSKA KNJIGA« Zagreb, Masftrykova 28

Za izdavaCa

ANTE MARIN TehniCki urednik

TOMISLAV JUKIC Korektori

VLADIMIR LOKNAR VLADIMIR TKALCEC Tisak zavrSen u rujnu u

1971.

Stamparskom zavodu »Ognjen Prica« u Zagrebu Pretiskano u Londonu 1972.

Drugo

izdanje 1984.

Printed in Great Britain by Whitstable Litho Ltd., Whitstable, Kent