Hrvatski pravopis [2.izdanje ed.] 9789530400344 [PDF]

Zitiervorschau

Stjepan Babić Milan Moguš

Izdavač

HRVATSKI PRAVOPIS

Školska knjiga, d.d. Zagreb, Masarykova 28 Za izdavača

Ante Žužul, prof. Urednica

Dunja Merkler

usklađen

sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika

Ocjenjivači

Dr. sc. Nataša Bašić Dr. sc. Mario Grčević Dr. sc. Sanda Ham

2. izdanje

Oblikovanje naslovnice

Sara Roller Mateljić Likovno-grafičko

oblikovanje

Jurica Puhalavić

© ŠKOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2010.

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji

način

reproducirati

bez nakladnikova pismenog dopuštenja.

Zagreb, 2011.

SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČi

SADRŽAJ

56

57 60

PREDGOVOR

7

Imenice

UVOD

8

Pridjevi

II

Zamjenice

JEZIK I PISMO

12

Brojevi

61 63

GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI

15 15

Glagoli

64

Prilozi

65

18

Prijedlozi Veznici

Glas h

18 19

Usklici

68 69 69

Glas j

20

Rastavljanje riječi na kraju retka

70

Dvoglasnik je

23

PRAVOPISNA PRAVILA

Glasovi

č

i

ć

Napomena uz glasove

č

ić

Glasovi dž i đ

Opći

23

dio

L Duljenje sloga s kratkim je Kraćenje

II.

sloga s dvoglasnikom

III. Ostala pravila JEDNAČENJE I GUBLJENJE GLASOVA Jednačenje

Jednačenje

24 27

31 33

po zvučnosti

33

po izgovornome mjestu

35

Gubljenje glasova

VELIKA I MALA POČETNA SLOVA Veliko početno slovo

36 39 39

Prva rij eč u rečenici

39

Vlastita imena

40

Riječi

Pisanje imena

43 44 46 46 46 46 48 48

Sklonidba stranih imena i tvorba od njih

50

Preuzimanje pridjeva

53 53 54 54

iz poštovanja i počasti

Malo početno slovo

PISANJE STRANIH RIJEČi Opći

dio

Pisanje riječi iz jezika koji se služe latinicom Pisanje

općih

imenica i naziva

Sklonidba stranih općih imenica i tvorba pridjeva od njih

Preuzimanje glagola Preuzimanje ostalih vrsta riječi Riječi

4

56

Opća načela

iz jezika koji se služe drugim pismima

71

KRATICE Obične kratice

71

Složene kratice

74

Znakovi i oznake

76

78 78

RAZGODCI Opći

dio

Točka

79

Upitnik

80 81

Uskličnik

Upitnik i uskličnik

83

Zarez

Naknadno dodavanje

84 84 84 90

Suprotnost

93

Opći

dio

Nizanje

Točka

sa zarezom

94

Dvotočje

95

Trotočje

96

Višetočje

97

Crtica i spojnica Navodnici Navodnici uz druge znakove

98

101 103

Polunavodnici

103

Zagrade Tipovi slova kao razgodci

104 105

Nadrečenični

znakovi

106

Pisanje bez razgodaka

106

5

PRAVOPISNI I POSEBNI ZNAKOVI Opći dio

Naglasci, duljina i genitivni znak Brojke Crtica Dvotočje

Izostavnik Kosa crtica Križić Kružić

Navodnici i polunavodnici Okomita crtica Paragraf Spojnica Strjelica Tilda Točka

Upitnik Uskličnik

Zagrade Zarez Znak jednakosti

o'"

Znak nejednakosti Znak ponavljanja Znakovi upućivanja Zvjezdica

PRAVOPISNI RJEČNIK

PREDGOVOR PRAVOPISNOMU RJEČNIKU PRAVOPISNI RJEČNIK (A - Ž)

6·

107 107 107 109 110 111 111

112 112 113 113

114 115 115

115 116 116 116 116 117 117

118 118 118 119 119 121 122 127

PREDGOVOR Ovo izdanje Hrvatskoga pravopisa nosi naslov kao i nekoliko drugih pa i pravopisa što su ga u suautorstvu objavili Stjepan Babić, Božidar Finka i Milan Moguš, alije ova knjiga ipak novo djelo, posebno u onim dijelovima koje je prije napisao Božidar Finka. Valja naglasiti da novo izdanje ne znači i novu normu jer norma nije više mijenjana, samo su način izlaganja i pojedina rješenja usklađena sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika i s Hrvatskim školskim pravopisom, koji je od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa dobio preporuku za upotrebu u školama pa je korisno da se ta dva djela u normativnome smislu il potpunosti podudaraju. Ujedno smo tekst i rječnik usavršili i dopunili. Autori su se uvijek brinuli za to da Hrvatski pravopis i svojim primjerenim opsegom, nazivima i jasnoćom izlaganja bude prihvatljiv i sa stručnoga i s pedagoških gledišta. Budući da je pravopis zapravo jedina jezikoslovna knjiga koja je izrazito normativna, njezina se norma može najbolje odmjeravati prema upotrebi u osnovnim i srednjim školama.

Za bolje razumijevanje pravopisnih načela, pravila i pravopisnoga rječnika potrebno je prije služenja pravopisom pročitati uvod i predgovor pravopisnomu rječniku. Autori su se složili o načelima i načinu izrade svih dijelova, ali su posao podijelili tako da je Stjepan Babić izradio poglavlja Uvod, Jezik i pismo, Glasovi č i ć, Glasovi dž i đ, Dvoglasnik je, Pisanje stranih riječi, Razgodci, Pravopzsni i posebni znakovi, Predgovor pravopisnamu rječniku, a u rječniku slova A - G, P - Š, a Milan Moguš Glas h, Glas j, Jednačenje glasova, Velika i mala početna slova, Sastavljeno i ra~­ tavljena pisanje riječi, Rastavljanje na kraju retka, a u Pravopisnome rječniku slova H - O, T - Ž, ali je svaki autor pročitao i suatorski dio i po tome je ovo djelo cjelovito. Zahvaljujemo svima koji su nas upozorili na pojedine probleme i onima koji su se osvrnuli na HP s namjerom da djelo bude bolje i u skladu sa sustavom hrvatskoga književnoga jezika i s hrvatskom pravopisnom tradicijom. Zagreb, 1. veljače 2006. Stjepan Babić i Milan Moguš

7

UVOD Kao. što su po~azala ~išljenja relevantnih ustanova i općeprihvaćena praksa, hrvatski se pravOpIS ustallo kao fonološki u okviru jedne riječi, a morfonološki među riječima. Uvjereni smo da tu u budućnosti ne će biti bitnih odstupanja. Budući da neki ne razlikuju obilježja fonološkoga i morfonološkoga pravopisa, potrebno je reći osnovno o njihovoj naravi. !~zik se ostv.aruje na dva načina: govorom i pismom. Kad se ostvaruje pismom, slUZIrno se slOVIma, razgodcima, pravopisnim znakovima i bjelinama (razmacima među riječima).

Za svaki se jezik određuje broj i oblik slova. Slovni sustav po svojim osnovnim obilježjima naziva se pismo. Po tim obilježjima razlikujemo latinično ćirilično glag~ljsko, arapsko i druga pisma, odnosno jednostavnije: latinicu, ćirilicu: glagoljicu: arabICU. Skup znakova kojima bilježimo pojedine glasove, naziva se slovopis ili grafija. . Hrvati su u prošlosti za bilježenje svoga jezika stoljećima upotrebljavali različita PIS~~, latinicu, ?lagoljicu i zapadnu ćirilicu (bosančicu) dok nisu prihvatili isključivo latImcu. Međutim, pojedine glasove nisu latinicom pisali uvijek na isti način. Do reforme. Ljudevita Gaja Hrvati su se služili različitim slovopisima. Na jugu su se ugledah uglavnom na talijanski način pisanja, a na sjeveru na madžarski ali su

n~la~i~i.i vlastita rješenja. Za hrvatskoga narodnoga preporoda ilircima je ~spjelo

uJedI.~ItI s~e Hrvate u slovopisu kako ga je oblikovao Ljudevit Gaj, uz neke manje ~asm~e ~remake. I zato se hrvatska latinica naziva gajicom. Ovdje valja naglasiti da

Je Gaj b10 reformator hrvatskoga slovopisa, a ne pravopisa. Prav?p~s ima šire značenje od slovopisa. Pravopis obuhvaća skup pravila o upotrebI cjelokupnoga znakovnoga inventara koji ima jedno pismo, a to osim slovopisa obuhvaća i način pisanja pojedinih glasova, upotrebu velikih i malih slova sastavljenoga i rastavljenoga pisanja riječi (upotrebu bjelina), razgodaka, pravopisnih znakova i drugih pojedinosti. ?snovno obilježje nekomu pravopisu daje način na koji se pišu pojedine riječi s obZIrom na glasove koji ih sastavljaju, na njihove oblike i skupove riječi. Glasovi se mogu pisati tako da se isti glas piše uvijek istim slovom. Takav se pravopis tradicionalno naziva glasovnim, fonetskim, fonetičkim. .G~as koji služi za razlikovanje značenja, naziva se fonem, pa pravopis koji traži da se ISti. fon~m piše uvijek istim znakom, naziva se fonološkim pravopisom. Takvo je npr. pISanje rob, ropski,podbaciti,potkresati, stan, stambeni, kazališni ... Najmanja jezična jedinica koja ima neko značenje, naziva se morfemom a znanost koja se bavi glasovnim sastavom morfema, naziva se morfonologijom. Pr~vopis koji 8

pri pisanju pazi na morfeme tako da se isti morfem uvijek piše istim slovima bez obzira što se u različitim glasovnim okolinama različito izgovara, naziva se morfonološkim pravopisom. To u navedenim primjerima znači: rob, robski, podbaciti, podkresati, stan, stanbeni, kazalištni, premda se izgovara kako je navedeno u prethodnome odlomIm. Uz to se većina morfonoloških promjena odražava u pismu i kad je pravopis pretežno morfonološki, ruka - ručica - ručerda, pa se morfonološki pravopis može ostvariti samo u manjem broju kategorija, npr. u jednačenju po zvučnosti, jednačenju po mjestu tvorbe i gubljenju glasova. Sadašnji je hrvatski pravopis po svojoj naravi fonološko-morfonološki. U okviru jedne riječi pišemo fonološki, uz neke pojedinačne i kategorijaine iznimke, pa se može reći da je ublaženi fonološki, a međurječne veze morfonološki jer se glasovne promjene koje nastaju među riječima što se izgovaraju kao naglasna cjelina, ne odražavaju u pismu, tj. pojedine riječi bilježimo kao da tih promjena u govoru i nema. Tako pišemo kod kuće, bez puške, niz krov, s bratom, s džeparom, s čovjekom, k banu, govorit ću, iako govorimo kotkuće, bespuške, niskrov, zbratom, ždžeparom, ščovjekom, gbanu, govoriću. Nevolja je hrvatskoga pravopisa u tome što je u objema Jugoslavijama, a posebno Novosadskim dogovorom i njegovim pravopisom, hrvatska pravopisna tradicija podosta narušena, a narušen je i put kojim bi se hrvatski pravopis bio normalno razvijao i usvajao. Budući da je po novosadskome pravopisu odškolovana većina današnjih pismenih ljudi, njima je teško napuštati stečene navike. Kad razlozi govore za pojedina rješenja, tada nije važno jesu li u praksi odraslih odmah prihvaćena, važno je da se zna kako treba biti, posebno za škole. Za neka pravila i nije važno koliko ih praksa odraslih poštuje kad kršenje izaziva ili može izazvati nesporazume, kako je npr. u pravilima u oprjekama mladci - mlatci - mlaci, prema mladac, mlatac, mlaka; uporabi likova kao istjecati - isticati, natjecati - naticati, v. § 57. Isto je tako u pisanju zareza. Praksa pokazuje da ima malo pisaca koji poštuju pravopisnu normu u pisanju zareza, ali se svi jezikoslovci slažu da zbog toga normu o zarezu ne treba mijenjati, nego tražiti putove da se ona usvoji. Nesporazume izaziva i to što pravopis, posebno pravopisni rječnik, katkada prelazi pravopisnu kompetenciju, no to nije samo zato što je tako bilo i u svim našim dosadašnjim pravopisima, nego i zato što pravopis, posebno pravopisni rječnik, nipošto ne može ostati na pukom pravopisnom području kad riječ već ulazi u nj zbog pravopisnih razloga, a sa sobom donosi i druge probleme koji bi mogli biti krivo shvaćeni kad se ne bi naznačili. Hrvatski pravopis priručnik je namijenjen korisnicima u Hrvatskoj kao i svim onim skupinama i onim pojedincima u svijetu koji se služe hrvatskim književnim jezikom.

9

•

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

PRAVOPISNA PRAVILA

F"

JEZIK I PISMO Jezik se bilježi slovima. Slovo je pismeni znak za jezični glas. Hrvatski književni jezik ima 32 glasa kad su glasovi određeni po razlikovnoj službi u jeziku, tj. kad se glasom smatra jezični zvuk koji služi za razlikovanje značenja, npr. biti - piti, ban - dan, brak - mrak... U fonologiji se tako određeni glasovi nazivaju fonemi. U stručnim se djelima oni pišu u kosim zagradama. Od ta 32 glasa šest je otvornika: lal, lei, Iii, 10/, lul i dvoglasnik lie/. Slovo i s lukom ispod označuje neslogotvorno i, a zajedno sa e označuje dvoglasnik je koji se piše sa ije, npr. bijel, lijep, snijeg. Ostali su glasovi zapornici, jer se pri njihovu izgovaranju govorni organi tako približuju ili dodiruju da zračnoj struji tvore jači ili slabiji zapor. To su ovi glasovi: /bl, /cI, lčl, Ići, Idi, flj,I (u pismu dz'), 131 (u pismu đ), Ifl, Igl, Ihl, Ijl, Iki, 11/, III (u pismu lj), Iml, ln!, hi! (u pismu nj), Ipl, Iri, Iri (u pismu r), Isl, lšl, Itl, Ivi, Izl, lž/. Glas r nosilac je sloga, samoglasnik, kao što pokazuju riječi prst, brz, brstiti... i u oprjeci je sa suglasničkim r jer tvore minimalni par u primjeru Istro (vok. od Istra) - istro (glag. pridjev radni od istrti). Samoglasničko r piše se u stručnim djelima s kružićem ispod r Cr), a u općem jeziku jednako kao i suglasničko jer je u riječima uvijek jasno koje je koje r, budući da je oprjeka Istro - istro jedina minimalna oprjeka u hrvatskome književnome jeziku.

2

Hrvatski se književni jezik danas služi latinicom. Slova su preuzeta iz latinskoga pisma, ali kako za sve naše glasove u njem nema posebnih znakova, do polovice 19. stoljeća neki su se glasovi pisali na razne načine sve dok nije Ljudevit Gaj predložio posebne znakove koji su svojom glavninom i prihvaćeni.

3 '1.1 1

il

II!

II'I

Latinična su slova prilagođena hrvatskomu jeziku tako što su za nepčanike, kojih nema u latinskome jeziku, načinjena nova slova na dva načina: 1. uz pomoć dijakritičkih znakova: Č, Ć, Š, Ž, đ; 2. spajanjem dvaju slova za jedan glas u dvoslov: dž, lj, nj. Tako se od 30 slova u hrvatskome jeziku 27 pišu posebnim slovima, jednoslovima, a tri dvoslovima (dž, lj, nj). Teškoća u čitanju nema jer u pismu nema skupine lj koju bi trebalo čitati l-j, a n-j i d-ž nalaze se samo na sastavu složenica, i to n-j u složenicama kojih prvi dio završava na n, a drugi dio počinje saj: izvanjezični (čit. izvan-jezični), a d-ž u složenicama kojih prvi dio završava na d, a drugi počinje saž: nadžeti, nadživjeti, podžupan, predživot... (čit. nad-žeti, nad-živjeti, pod-župan, pred-živoL.), inače se uvijek čitaju kao jedan glas.

4

li

I

12

5

Osim glasa r ni dvo glasnik Ijel nema u pismu posebnoga znaka, nego se piše troslovom ije. Zbog posebnosti u pisanju toga glasa i njegova smjenjivanja s kratkim i dugimje, e, i, to je potanko prikazano u posebnim pravilima. U znanstvenim djelima, u kojima ima i drugih potreba, za neke se od tih glasova . upotrebljavaju i posebni znakovi: I za lj, li za nj, j za dž, j za đ, a u prijašnjim izdanjima HAZU i g za dž. Hrvatska povijesna prezimena pišu se današnjim slovopisom i pravopisom: Hektorović (Hectorovich), Zoranić (Zoranich), Vramec (Vramecz), Belostenec (Bellosztenecz), Brlić (Berlić), Trnski (Ternski, Ternski, nunski) i dr. Današnja prezimena pišu se onako kako imaju službeni, zakonski lik: Agg, Agh, Antolovich, Antolović, Đerđa, Djerdja, Gjergja, Đukić, Djukić, Gjukić, Grghetta, Grgeta, Kalođera, Kalogjera, Mađer, Magjer, Madjarević, Madžarević, Mađarević, Magjarević.

6

Imena kao Đuro, Đurđica ne treba pisati Gjuro, Gjurgjica ni kad su nedavna povijesna imena kao Đuro Arnold, Đuro Deželić, Đurđica Agićeva. Danas računala i suvremeni tiskarski strojevi mogu ostvariti svako slovo pa nije potrebno slovo đpisati drugim znakovima. Na starijim strojevima koji nisu imali đ, to se slovo pisalo dj. Latinična se slova razlikuju u pisanju i tiskanju, a u jednom i drugom tipu postoje velika i mala slova. Obično se navode ustaljenim redom, a taj se red po prvim slovima (a, be, ce, de) naziva abeceda. Kako se abeceda ponešto razlikuje u pojedinim jezicima, možemo govoriti o latinskoj, njemačkoj, poljskoj, češkoj, hrvatskoj abecedi. Hrvatska abeceda, gajica, ima ovaj red:

Tiskana slova L Aa

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Bb Cc Čč

Ćć

Dd Dždž Đđ

9. Ee 10.

Ff

11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

Gg Hh Ii Jj Kk Ll Lj lj Mm Nn Nj nj

2lo 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.

Oo Pp Rr Ss Šš Tt Uu Vv Zz

Žž

13

GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI

Pisana slova 1. An.

2. Blr

3. r ~ 4. 5. Li.ć

Ei

6. Dd

7. ])Ž.ck 8. Đ.d: 9. C.R10.

F{

11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

Xl. 11

21. On 22. Pr23. Rn24. fr., 25. j;, 26. Tl

!j1j

27. U

M;m .N/n

28. lj AY 29. Z u-

Nj mj

30. Ž /ž

(jq HJ. h

Jj

11

Al.

Glasovi či Ć 12

Njihovi su nazivi: a, be, ce, če, će, de, dže, đe, e, ef, ge, ha, i, je, ka, el, elj, em, en, enj, o, pe, er, es, eš, te, u, ve, ze, že. Tako se obično ta slova i izgovaraju. Pojedinačno se zapornici (suglasnici) mogu izgovarati i sami, bez samoglasnika, zapravo s dodavanjem poluglasa, dakle bd, Cd, čd, dd (ili b', e', č', d' ... ; izostavnik tu označuje poluglas).

7

račun, točan, točka, večer, veljača, vrč, žuč ...

Sve se takve riječi nalaze u Pravopisnome rječniku. 13

Dakako, u stranim se riječima i u pojedinim strukama upotrebljavaju i druga slova (a, 6, ii, 9, f, e, e... ), ali se ona tumače u priručnicima jezika i struka kojima pripadaju. U abecedi pojedinih jezika nalaze se na mjestu na kojem bi se nalazila da su bez dijakritičkoga znaka. U jezikosloviju se upotrebljavaju posebna slova za praslavenske iprahrvatske glasova: e-jat, b - jer, 'b - j or, tf - en (nosno e), CZ - on (nosno o).

jak:jači,jačina ...

junak: junače, junački, junačan, junačina, junačiti se, junačić ... oblak:

oblačan, oblačno, oblačić ...

znak: značiti, značka ... botanika, fizika, matematika:

botaničar, fizičar, matematičar ...

bl zec: zeče, zečevi, zečić, zečica, zečji, zečinjak ... stric: stričevi, stričev ... mjesec: mjeseče, mjesečina, ptica: ptičar ... Karlovac, Vinkovci:

Kad se slova upotrebljavaju umjesto rednih brojeva, tada se upotrebljavaju samo jednoslovi bez dijakritičkih znakova: a), b), e), d), e) ili a., b., e., d., e.

14

mjesečni ...

karlovački, vinkovački ...

3. al u imenica s dometkom -ač: berač, brijač, kopač, orač, ogrtač, opasač, pokrivač ... (Za dome-

Ćirilica i glagoljica imaju poseban slovni red koji se naziva azbuka (po nazivu prvih dvaju slova u glagoljici i staroj ćirilici: az, buky). Njihov je prikaz predmet

10

2. u riječima u kojima je č prema osnovnomu k, c:

al

U znakovima mjernih jedinica te u nekim strukama upotrebljavaju se i grčka slova. To većinom pripada uskostručnomu području, jedino se u nekim fizikalnim izrazima i mjernim jedinicama, koji pripadaju i općoj upotrebi, upotrebljavaju grčka slova a (alfa), jJ (beta), n (omega) i fl (mi), npr. a-zrake, jJ-zrake; n je znak za om (jedinicu električnoga otpora), a fl znak za predmetak mikro-o U abecedi imje mjesto na kraju istih slova pisanih latinicom.

9

Za ovladavanje hrvatskim književnim jezikom treba znati temeljna pravila u kojima se riječima piše Č, a u kojima ć. Ta nam pravila olakšavaju učenje hrvatskoga književnoga jezika jer su u književnome jeziku č i ć dva glasa koja se jasno razlikuju i kojima se razlikuju značenja pojedinih riječi. Č se piše u oblicima i izvedenicama 1. u riječima u kojima postanak nije vidljiv: bačva, bič, brčkati, čabar, čađa, čaša, dapače, drač, grč, hlače, ječam, jučer, ključ, lopoč, luč, mačka, pčela,

U pisanju stranih imena i riječi, a i u pojedinim granama znanosti upotrebljavaju se slova q Q (kve), w W (dvostruko ve), x X (iks) i y Y (ipsilon). U abecednom redu q dolazi iza p, a slova w, x, y iza v redom kao što su ovdje navedena.

8

U ovom se poglavlju ne govori o pisanju svih glasova, nego samo onih koji govornicima hrvatskoga jezika zadaju određene teškoće u pisanju književnoga jezika zbog njihove različite dijalekatne osnovice ili zbog razlika između govora i pisanja u samome književnom jeziku ili zbog različitih mogućnosti pisanja s obzirom na fonološko ili morfonološko načelo.

tak -ać v. § 18.) -ača: brezovača, jabukovača, savijača, udavača, večernjača ... (Za do-

posebnih priručnika namijenjenih za njihovo učenje.

metak -aća V. § 18.) -če: Ciganče, kumče, pastirče, pašče, ropče ... -čica: cjevčica, grančica, slamčica, stvarčica ...

-čić: kamenčić, kljunčić, korjenčić, obraščić .. :

14

15

L

kost> košću cvij et > cvij eće mast > mašću pamtiti> pamćenje razljutiti> razljućen ljut> ljući brat> braća smrt > smrću kretati> krećem radost> radošću ... janje, janjeta> janjeći pile, pileta> pileći tele, teleta> teleći 3. a) u imeničkih umanjenica s dometkom

-ičar: antologičar, alkoholičar, elegičar, evidentičar, nostalgičar ... -jača: kremenjača, parnjača, sjevernjača, slamnjača ... Rjeđi

15

su dometci:

-ečak: grmečak, grumečak, kamečak, kremečak, plamečak ... -ičak: grmičak, grumičak,ječmičak, kamičak, konjičak, krajičak,

krem i-

čak, plamičak, pramičak, ugljičak ... -ičina: dobričina

-ična: bratična, sestrična, tetična, gospodična ... -čaga: -ič:

samo u rupčaga

samo u imenicama branič,

-ić: crvić, gradić, komadić, konjić, bratić, sestrić, tetkić ...

gonič, vodič, provodič, ribič.

b) u prezimena sa završetkom

b) u pridjeva s dometkom

16

-ić: Anić, Begić, Begović, Blažević, Gundulić, Ivšić, Katić, Knežević,

-ačak: dugačak, ludačak, punačak, slabačak ...

Kovačević, Matić, Marulić, Mirković, Pavlović, Petrović, Zlatarić,

-ački: dubrovački, đakovački, orahovački, valpovački, zagrebački ...

Žarković ... (O slavenskim prezimenima na -ič v. § 16.)

-ički: budistički, humanistički, kapitalistički, urbanistički ...

c) u imenica s dometkom

-ičan: energičan, harmoničan, ironičan, simpatičan ...

-ać: gluhać, golać

Rjeđi

-oća: bedastoća, bjesnoća, čistoća, gluhoća, hladnoća, sljepoća,

su dometci:

zločestoća ...

-ačan: -čiv:

samo u ubitačan (probitačan je od probitak) samo u priljepčiv (priljepljiv, zarazan)

-dać: u crndać, crvendać, srndać ... -bać: zelembać ...

-ičast:

samo u rijetkih pridjeva kao bjeličast, modričast, plavičast jer je u bobičast, igličast, jagodičast osnova bob ica, iglica, jagodica. c) u slavenskih prezimena sa završetkom -ič (podrijetlom bugarska, češ­ ka, ruska, slovenska, bjeloruska i dr.): bugarskim: Miletič, češkim: Belič, ruskim: Ivan Sergejevič Turgenjev, Lav Nikolajevič Tolstoj, Nikolaj Vasiljevič Gogolj, slovačkim: Palkovič, Jurkovič, slovenskim: Gregorčič, Janežič, Jurčič, Miklošič, Župančič ... 4.

17 I

I!I!

samo u mokraća d) u pridjeva s dometkom -aći: domaći, brijaći, crtaći, igraći, jahaći, pisaći, šivaći ... e) u glagolskih oblika s nastavkom -ći (infinitiv i glagolski prilog sadašnji):

ići, idući, peći, pekući, reći, rekući, sjeći, sjekući, teći, tekući, tući,

Budući

da kajkavci pretežno imaju srednje č, ono se u vlastitim imenima u književni jezik prenosi prema tom bi li u njem bio č ili ć, kako se uobičajilo od hrvatskoga narodnoga preporoda.

(Glagoli peći, reći, sjeći, teći, tući i njihove složenice ispeći, izreći, isjeći, isteći, istući ... samo u infinitivu i glagoiskome prilogu sadašnjem imaju -ći, a u drugim glagolskim oblicima imaju č: pečem, rečem, siječem, tečem, tučem, jer je č prema osnovnome k: peku, reku, sijeku, teku, tuku.) 4. u riječi u kojima je postalo prema đ: smećkast < smeđ, omećka < omeđak.

Bedekovčina, Čakovec, Črešnjevo, Čret, Črnčevec, Črnec, Černomerec, Globočec, Goričan, Grič, Kupčina, Pantovčak, Štrigovčak, Začretje,

1

Zdenčina ...

Kad se u kajkavskim imenima piše

II

:11

l. u

Iiii'

u kojima je bez vidljivoga postanka:

bećar, ćelav, ćud, dućan,

Sve su takve riječi popisane u Pravopisnome rječniku.

l'

2. u riječima u kojima je prema osnovnome t:

i !! ii'

riječima

gaće, kći, kuća, moć, noć, pleća, već ...

ri ,',

a kad čv. § 19.

Ć se nalazi u oblicima i izvedenicama

18

il'

tli

19 ć,

16

tu-

kući ...

Tako se piše č u riječima kao:

li!

li:

-aća:

5. Ć se piše u kajkavskim imenima gdje bi bio i u književnom jeziku, a to su u prvom redu prezimena na -ić, zemljopisna imena na -ić: Drašković, Habdelić, Iveković, Jambrešić, Mihanović, aršić, Vukotinović ... ; Desinić, Draganić, Okić, Zaprešić ... Zatim u zemljopisnim imenima gdje je jasno da bi u književnom jeziku bilo ć ili je tako uobičajeno, a to je u prvom redu na mjestu kajkavskoga šč: Dvorišće, Lanišće, Nedelišće, Veliko Trgovišće ... ; Budinšćak, Kunišćak, Medvešćak, Pešćenica (kod Siska), Grmošćica, Budinšćina, Pušća Bistra, Lašćina, Trakošćan, Šćitarjevo ...

17

Ona imena mjesta u kojima je u književnom jeziku već usvojeno č ili je veoma prošireno zbog prošle norme, mogu se pisati i sa č: Medveščak, Peščenica (zagrebačka), Konjščina ... Prezimena se pišu kako je prihvaćeno, pa uz kajkavska prezimena: Brezinšćak, postoje ista takva i sa č: Brezinščak, Budiščak... Budišćak, Budinšćak, Palešćak, Polanšćak... ,

Napomena uz glasove č i Ć

22

1. u

U primjeni pravila o glasovima č i ć valja paziti na stvarne jezične odnose jer inače može doći do krivih zaključaka, npr.: -č u pribadača, siroče, koščica, maščina, Sigečica nije prema t u pribadati, sirota, kost, mast, nego su te riječi nastale od pribad + ača; sirot + če, kost + čica, mast + čina, Siget + čica; imenica telećak nema dometak -ećak, nego je dometak -ak došao na osnovu pridjeva tele, teleta; imenica bašča je riječ perzijskoga podrijetla (hrv. vrt); imenica palača je od lat. palatium koje se čita palacium ... Neke se riječi govore i pišu sa č i ć jer se mogu objasniti dvjema osnovama ili dvama dometcima, kao npr. jednoč i jednoć, nekoč i nekoć, Ijutić i Ijutić (biljka), teklič i teklić, teferič i teferić, ali u novije vrijeme prevladavaju likovi sa ć.

20

Đ

4. u riječima Madžar, Madžarska, madžarski ... , ali se može pisati i đ pa se ostvaruju dvostrukosti: Mađar i Madžar, Mađarska i Madžarska, mađarski i madžarski ... , u prezimenima kako ih pišu njihovi nositelji: Madžarić i Mađarić ... Sve se takve riječi nalaze u Pravopisnome rječniku. Kad dž obilježava suglasnički skup d-ž, rečeno je u § 4. se nalazi u oblicima i izvedenicama: riječima

bez vidljivoga postanka i u tvorenicama od njih, npr.

anđeo, čađa, đak, đavao, đurđica, evanđelje, hrđa, lađa, leđa, mađi­ oničar, međa, oruđe, riđ, smeđ, smuđ, vjeđa ...

Prema riječi

čađa

piše se

đ

iu

čađav, čađavac, čađavica, čađavički, ča­

đaviti, čađavost, čađiti, začađiti

i sl.

Sve takve riječi popisane su u Pravopisnome rječniku. 2. u riječima u kojima je prema osnovnome d: glađu < glad, mlađi < mlad, grožđe < grozd, građa < graditi, glođem

< glodati, viđen < vicijeti, obrađen < obraditi, događati se < dogoditi se, oslobađati < osloboditi, obrađivati < obraditi ...

Glash Glas se h piše

Glasovi dž i đ Glas dž koji se bilježi dvoslovom dž nije skup d-ž, nego je sliveni glas, zvučni parnjak glasa č. Zbog istih teškoća kao i s glasom č valja znati riječi u kojima se nalazi dž. Dž se nalazi u oblicima i izvedenicama: 1. u riječima hrvatskoga podrijetla u kojima je Gednačenje po zvučnosti v. § 62.) prema osnovnome č koje se našlo ispred b: jednadžba < jednačiti narudžba < naručiti predodžba < predočiti svjedodžba < svjedočiti udžbenik < učiti urudžba < uručiti ... Rjeđe i prema osnovnome c: promidžba < promicati. 2. u imenica s dometkom -džija turskoga podrijetla:

21

bostandžija, buregdžija, ćevabdŽija, šeširdŽija ... Ako osnova nije toga podrijetla, onda je riječ izvedena dometkom -džija stilski obilježena: bundžija, galamdžija, govordžija, račundžija, šaljivdžija ... 3. a) u riječima turskoga podrijetla: džamija, džezva, hodža, džep, feredža, jildžan ... b) u riječima koje primamo s engleskoga govornoga područja: džudo, džip, budžet, deterdžent, džez, džem, džemper, džoging, džersej ... 18

23

1. u

pojedinačnim riječima:

hajduk, hiniti, hlače, hlad, hodža, hren, hrpa, htjeti; čehulja, drhtati, mahovina, ohol, njihati, prhak, svrha, buha, duhan, huckati, kihati, kuhati, lijeha, muha, natruha, prhnuti, protuha, snaha, streha, uho, zaduha; grah, gluh, mijeh, orah, prah, smijeh, stih, strah, suh, trbuh, uspjeh, vrh ... Iz stilskih se razloga može h izostaviti, ali se tada na njegovu mjestu piše izostavnik: Ti'o, ti'o, ti 'o prede pauk nit. (V. Nazor)

2. a) u riječima u kojima je ispred slogotvornoga r: hrđa, hrđav, hrđati, ishrđati, ishrđalost, zahrđalost, zahrđati, hrvati se, hrvanje, hrvač, hrvački, hrzati ... ; b) u skupu hv kao hvala, Hvar, hvat, hvatati, hvoja, uhvatiti; c) u onomatopejskom zapisivanju ljudskoga glasa kao znak razmišljanja, ču­ đenja:

hm (prema čemuje izveden i glagol hmkati, prez.

hmčem).

3. u svim oblicima koje propisuje gramatika kao nastavak ili dio nastavka, npr. za 1. osobu jednine aorista i imperfekta bih, dođoh, vicijeh, čuh; pregledavah, gledah ... Ostale pojedine riječi sa zapornikom h mogu se naći u Pravopisnome rječniku.

19

el u-i: u oblicima prezenta kao bruji, zuji;

Glasj

fl u-u: u oblicima prezenta kao kuju, snuju, pljuju; g) e-a samo u nekoliko riječi stranoga podrijetla: ideja, epopeja, livreja, ma-

Glas se j ne ostvaruje jednako u svim položajima govorne riječi. Najizrazitiji je u što počinju saju- kao jug, jugo, Juraj,juriš,juta, jutarnji, jutro. U drugim se slučajevima, poglavito između dvaju otvornika, ostvaruje oslabljeno, najčešće kao poluotvornik i, ali i tada ne jednako slabo između svih otvornika. Zbog toga je poluotvornik i povezan u našoj svijesti nejednako: u jednim slučajevima kao zapornik j, a u drugima kao njegova slaba prisutnost ili čak odsutnost. Zbog spomenutih nejasnoća mogu se odrediti ova pravila: .

24

riječima

1. Glas se j piše na početku riječi ispred svih otvornika ispred kojih se može ostvariti: jačina, jakost, ječam, jedan, jezik, još, jotacija, jučer, junački, juriš. Kad takve riječi postanu složene s predmetkom koji završava na otvomik, zadržavaju j: nejakost, nejak, prejak, praječam, dvojezičan, prajezik, višejezičan, nejednakost, međujelo, predjelo, prijordanski (prema jordanski), prejotacija, nejunački, nazovijunak, protujuriš. Općenito se može reći da riječi koje imaju j u osnovi ne gube ga u oblicima i tvorenicama bez obzira je lij na početku, u sredini ili na kraju.

25

2. Glas sej piše redovito u nesloženim riječima između otvornika a) i-a: kutija, rakija, Azija, Ilija, Marija, investicija, varijacija, gladijator, salmijak, socijalist, materijalizam, ojicijalan; u G jd. imenica na -i, -ij, -ije, -ijo, -io, kao žirija (prema žiri), krokija (prema kroki), Verdija, Leopardija, , radija (prema radij i radio), studija (prema studij i studio), kolegijQ (prema kolegij), Plinija (prema Plinije), Poncija (prema Poncije), Marija (prema Marije i Mario), Tokija (prema Tokio); u stranim riječima s dija-, kao dijabetičar, dijafragma, dijagonala, dijalekt, dijaliza, dijametar, dijaskop, dijaspora i sl. (za pisanje dia- vidi § 26.); b) i-e: dijeta, higijena, hijeroglif, orijent, pijetet; u G jd. imenica ženskoga roda na -ija i u oblicima jednakima tomu padežu, kao kutije, rakije, Azije, Marije; u I jd. imenica na -i, -ij, -ije, -ijo, -io kao žirijem (prema žiri), krokijem (prema kroki), Verdijem, Leopardijem, radijem (prema radij i radio), studijem (prema studij i studio), kolegijem (prema kolegij), Plin ijem (prema Plinije), Poncijem (prema Poncije), Marijem (prema Marijo i Mario), Tokijem (prema Tokio); (U tim riječima -ije- nije dvoglasnik, nego je skup triju glasova: i+j+e.) c) i-i: čiji, svačiji, drukčiji; u DL jd. imenica na -ija kao kutiji, Aziji, Iliji; u N mn. imenica na -i, -ij, -io kao žiriji (prema žiri), krokiji (prema kroki), radiji (prema radij i radio), studiji (prema studij i studio), kolegiji (prema kolegij); komparativi: glasniji, ljubezniji, savitljiviji, vrjedniji, miliji; d) i-u: milijun, pijuk, špijun, trijumf, trijumvirat, radijus; u DL jd. imenica na -i, -ij, -ije, -ijo, -io, kao žiriju (prema žiri), krokiju (prema kroki), VerdijU, Leopardiju, radiju (prema Verdi, Leopardi, radij i radio), studiju (prema studij i studio), kolegiju (prema kolegij), Pliniju (prema Plin ije), Ponciju (prema Poncije), Mariju (prema Marijo i Mario), Tokiju (prema Tokio); u oblicima prezenta kao umiju, smiju;

20

tineja, orhideja, turneja, Koreja, Medeja. U ostalim se riječima unutar otskupa ea ne piše j: idealan, ocean, kreacija, realizam, kombinea (prema kombine), rezimea (prema rezime), pa tako i u imenima kao Lea, Tea, Andrea, Matea, Gjd.Jonkea(premaJonke) ... (v. § 103.). 3. Glas sej piše u pridjeva od imenica na -ija koje u tvorbi zadržavaju tu osnovu ispred dometka: al -in: šeširdžijin, Andrijin, Ilijin, Marijin; b) -ski: gimnazijski, županijski, azijski, investicijski, varijacijski. 4. Jednako se tako vladaju i pridjevi od imenica na dočetno -i, -ij, -ije, -ijo, -io kad se tvore dometcima: al -ski: aluminijski (prema aluminij), radijski (prema radij), studijski (prema studij), tokijski (prema Tokio); b) -ev: barijev, kalijev, natrijev, uranijev (ako se ne upotrijebi sufiks -ski, npr. natrijski), Celzijev, Marijev (prema Marijo i Mario), Verdijev (prema Verdi). vomičkoga

5. Glas se j piše također: a) u riječima s dvoglasnikom ie, kao bijel, bijes, riječ, riješiti, mrijeti, sijecimo i tvorenicama s kratkim slogom, kao bjelina, bješnji, grješnik, rješenje, odrješenje, pogrješka, rječnik, sjeći, strjelica, živjeti i dr. (Potanje o pisanju dvoglasnika ie u idućem poglavlju.) b) u oblicima svih riječi kojima osnova svršava na otvomik + j bez obzira na sljedeći otvomik u nastavku, kao koja, koje, koji, koju, čija, čiji, čije, čiju, brojiti, krojiti, rojiti se, znojiti se, čujem, pijem, stojim, pojem, dajem; c) u imperativu, kao lij, lijmo, lijte, pij, pijmo, pijte, smij se, smijmo se, smijte se, ne ubij, ne ubijmo, ne ubijte; dl između e-a samo u nekoliko riječi stranoga podrijetla kao epopeja, ideja, livreja, matineja, orhideja, turneja, te imena kao Koreja, Medeja, odnosno u sredini u plejada (prema grčkom imenu Plejade). U ostalim se riječima unutar otvorenoga skupa ea ne piše j (v. § 26. m). 26

6. Glas se j ne piše: al između otvornika i-o gdje je o postalo od l: bio (ali bila), činio, dio, mio, smion, dioba, mislioca (ali mislilac); bl u pOSUđenicama: sociologija, patriot, violina, kamion; c) u složenicama kojih prvi dio završava predmetkom na i, a drugi dio počinje otvornikom kao: i-a: antialkoholičar, poliandrija, u stranim složenicama s di- kad znači "dva" kao diamin, diarhija (dvovlašće), d) i-e: arhiepiskop, kvaziepohalan,

el i-i:

antiimperijalistički, nadriizvođač,

21

-

f) i-o: iole, priopćiti, niotkud, priobalni,

Dvoglasnik je

g) i-u: priučiti, nadriumjetnički, niukoliko; između bilo kojih dvaju otvornika (izuzevši pravila u § 25. d) ako prvi otvomik nije i bez obzira je li riječ domaća ili strana, nesložena ili složena: a-a: kontraadmiral, G jd. kakaa (prema kakao), Bilbaa (prema Bilbao), i) a-e: dvanaest, maestral, aerodinamičan, imena Izrael, Mihael, j) a-i: arhaizam, naime, zaista, naivan, kokain, k) a-o: aorist, naočit, naoko, praotac, zaobliti, zaova, kakao, izaoltarski, I) a-u: autentičan, autocesta, jaukati, naučiti, pozauna, paučina, m) e-a: idealan, kreacija, realizam, ocean, G jd. kombinea (prema N jd. kombine), rezimea, Bornea (prema Borneo), Jonkea (prema prezimenu Jonke), Molierea, Shakespearea (prema prezimenima Moliere i Shakespeare) imenima kao Andrea, Lea, Tea, Matea, n) e-e: deetatizacija, neegoističan, A mn. kombinee, dekoltee (prema N jd. kombine, dekolte), nj) e-i: ateist, tein, kaleidoskop, veleizdaja, neizlječiv, neistina, N nm. kombinei, rezimei, o) e-o: anđeo, seoce, teologija, teorija, neobjektivan, preosjetljiv, p) e-u: euharistija, eunuh, Europa, neuvjerljiv, sveučilište, DLjd. dekolteu, r) o-a: kroatist, oaza, memoari, trotoar, psihoanaliza, Noa, oboa, G jd. rokokoa (prema rokoko), Hugoa (prema Hugo), s) o-e: poezija, srednjoeuropski, G jd. oboe (prema oboa), A nm. lavaboe (prema lavabo), depo e, š) o-i: doista, doimati se, heroizam, poistovjetiti, sjeveroistok, N nm. nivoi, rešoi, t) o-o: crnook, poočim, poodavna, tihooceanski, srednjootočki, u) o-u: bjelouška, proučavati, prouzročiti, DL jd. rokokou, depou, v) u-a: akcentuacija, aktualan, peruanski, protuavionski, protuakcija, G jd. ragua (prema ragu), tabua, z) u-e: Suez, pirueta, influencija, protueuropski, A mn. kakadue (prema kakadu), ž) u-i: obuimati, polu idiot, međuigra, opstruirati, beduin, etui, N nm. intervjui, tabui, kakadui, x) u-o: poluotok, protuobrana, protuotrov, suočiti, uopće, y) u-u: međuusjev, protuudar, protuusluga, suučenik, suurednik, DL jd. raguu, kakaduu.

h)

Opći dio

27

Kao što je rečeno u § 1., u hrvatskome književnome jeziku postoji dvoglasnik Ijel koji se nekad pisao ie, a posljednjih se stotinu godina gotovo neprekidno piše ije. Pravilo je za pisanje toga dvoglasnika u načelu jednostavno: gdje se izgovara dvoglasnik, tu se piše ije. On je uvijek dug: bijellbjel/ i veoma se lako razlikuje od kratkoga glasovnoga skupaje, koji se pišeje: bjelina Ibjelinal. Stoga se veoma lako razlikuju parovi ovakvih riječi:

Naša susjeda sve više sjedi. Naša susjeda sve više sijedi. Duhovno gaje ujedinila u velikom djelu naše zemlje. Duhovno gaje ujedinila u velikom dijelu naše zemlje. Radio je u novom odjelu. Radio je u novom odijelu. Neke žene uspjevaju svojom ljepotom. Neke žene uspijevaju svojom ljepotom. Pretposljednja rečenica znači da je ljepota nekih žena pjesma, a posljednja, uzeta iz jednoga filma,

28

29

30

. 3"1

22

znači

da neke žene svojom ljepotom postižu uspjehe.

Tako se razlikuju i ove riječi: ljevak 'ljevoruk čovjek' -lijevak 'naprava za lijevanje' sjelo s. r. : sjeo - sijelo 'posijelo' sjena 'zatanmjeni dio' - sijena, G jd. od sijeno. . Razlika je između dvoglasnika je i skupa je na njegovu mjestu i u tome što u književnom izgovoru ispred dvoglasnika glasovi l, n ostaju bez promjene pa se lijep, lijevak, slijep, gnijezdo, snijeg, snijet izgovara lliep/, 11ievakl, Isliep/, Igniezdol, Isnieg/, Isniet! a kad na to mjesto dolazi kratkoje, ti se glasovi saj uje zamjenjuju sa lj, nj II, ~I ~a se ljepota, ljevčić, sljepoća, gnjezdašce, snježan, snjetljiv izgovaraju Ilepotal, Ilfwčić/, Islepoća/, Igtiezdašce/, Istiežan/, Istietljiv/. Dvoglasnik se teže razlikuje od dugogaje koji se nalazi u nekim riječima, npr.: djela, G mn. od djelo - dijela, G jd. od dio sjena, G mn. od sjena - sijena, G jd. od sijeno zahtjeva, G mn. od zahtjev - zahtijeva, 3. os. prez. od zahtijevati. Tako i u riječima kao djedo, djeva, djelce, zamjerati, namještati, zasjedati... Ima mišljenja da je i tu dvoglasnik i da bi trebalo pisati ije, ali je neprekinutom . .. tradicijom ustaljeno pisanje je. Određena je teškoća u tom što ima riječi u kojima je troglasovna skupina ije, a nije dvoglasnik: grije, smijem, smijem se, nijedan, G jd. kutije, hijena, higijena. No

23

taj se skup u govoru jasno razlikuje od dvoglasnika jer je dvoglasnik jednosložan, a taj skup ije dvosložan. Primjere v. i u poglavlju Glas j. Na mjestu dvoglasnika u književnome se jeziku može izgovarati i troglasovni slijed ije, ali to je rijetko i stilski obilježeno jer dolazi samo u pjesništvu zbog stiha. Teškoća je u pisanju dvoglasnika je još i u tome što neke riječi iste osnove i pojedini oblici iste riječi imaju na istom mjestu različite glasove: dvoglasnikje, glasovni skup je ili glasove e, i, npr. dio - dijela - djelić, brijeg - brješčić ...

To je stoga što se neke takve imenice govore i s kratkim naglascima na pre-, npr. prevrat, prebjeg, precrt (i precrt), predah. pretek ... pa se onda taj pre- samo produljio, a nije se zamijenio dvoglasnikom. Sve takve običnije riječi popisane su u Pravopisnom rječniku. U kolebanju između likova sa pre- i prije- bolje je upotrijebiti likove sa prije-o 36

Snalaženje u tim promjenama olakšano je time što one nisu nepredvidive, nego tvore određeni sustav. Kad se shvati sustav po kojem se ti glasovi smjenjuju i znaju kategorije u kojima se smjenjuju, bit će znatno olakšano i pIsanje tih glasova i bez pojedinačnoga zagledanja u pravopisni rječnik. Ako se kao polazište uzme osnovni lik riječi (nominativ, infinitiv, pozitiv) pa se promatra kad se ti glasovi smjenjuju i kako se smjenjuju, sustav se može prikazati u dvama osnovnim pravilima i nekoliko dodatnih.

32

rasjeći, sasjeći, usjeći, zasjeći.

Dvoglasnik imamo u pojedinačnim riječima: htijenje (uz htjenje) prema htjeti; mnijenje (uz mnjenje) mnijem, mnim; pijevnica, pijevac, pijetao prema pjevati; odijelo, opijelo i sijelo prema odjeti, opjevati i sjesti.

I. Duljenje sloga s kratkim je 33

Ako se slog s kratkim je dulji, u jednim tipovima i riječima na njegovo mjesto dolazi dvoglasnik, a u drugima samo produljeno je. Duljenje kratkogaje daje dvoglasnik u nesvršenim glagolima i glagolskim imenicama ako u svršenome obliku nisu u osnovi riječi mjera, mjesto i sjesti: dospjeti: dospijevati, dospijevanje, nadjeti: nadijevati, nadijevanje, odoljeti: odolijevati, odolijevanje, pOdsjeći: podsijecati, podsijecanje, razumjeti: razumijevati, razumijevanje, sagorjeti: sagorijevati, sagorijevanje, zapovjediti: zapovijedati, zapovijedanje, zastarjeti: zastarijevati, zastarijevanje ... Ako su u osnovi glagola i glagolske imenice riječi mjera, mjesto i sjesti, tada je samo dugo je, v. § 37.

34

Na mjestu osnovnoga e, i u letjeti, leći, liti, njihovih složenica i složenica sa -zreti u položajima u kojima se taj slog dulji, dolazi dvoglasnik: letjeti: lijetati, lijetanje, doletjeti: dolijetati, dolijetanje, poletjeti: polijetati, polijetanje ... , leći: lijegati, lijeganje, podleći: podlijegati, podlijeganje, zaleći: zalijegati, zalijeganje ... , dozreti: dozrijevati, dozrijevanje, nazreti: nazrijevati, nazrijevanje, sazreti: sazrijevati, sazrijevanje, liti: lijevati/lijevanje, naliti: nalijevati, nalijevanje, proliti: prolijevati, prolijevanje ... U tvorbi imenica od glagola s predmetkom pre- u jednih se imenica to pre- dulji u prije- s dvoglasnikom: prijekor: prekoriti, prijelaz: prtilaziti, prijedlog: predložiti, prijelom: prelomiti, prijenos: prenositi, prijepis: prepisati, prijevod: prevoditi, prijevoz: prevoziti ... u drugih se javlja i dugo pre-: pregib, pregled, prekid, prelet, premaz, prepad, prepjev, preplet, prerez, presjek, preskok ...

35

24

Dvoglasnik imaju glagolske imenice umijeće, dospijeće i prispijeće. Glagol sjeći i njegove složenice imaju u jednim oblicima je, a u drugima dvoglasnik: sjNi, siječem, siječeš... , sijeci, sijekući, sijecijah, sjekao, sjekla, sječen; Odsjeći, odsiječem, odsiječeš... , odsijeci, Odsjekoh. odsiječe, odsjekosmo, Odsjekavši, odsjekao, odsjekla, odsječen. Tako je i u glagola isjeći, nasjeći, opsjeći, pOdsjeći, posjeći, presjeći, prosjeći,

37

38

U ostalim tipovima i riječima, koje su u pretežnoj većini, duljenjem ne postaje dvoglasnik, nego samo dugo je. To se zbiva: a) u genitivu množine: mjesto - mjesta, djelo - djela, vjera - vjera, medvjed - medvjeda ... b) ispred dvaju zvonačnika od kojih je prvi l, lj, n, r, v: djelo - djelce, ponedjeljak - ponedjeljka, nedjelja - nedjeljni, zasjenak - zasjenka, smjer - smjerna - smjerno - smjernica - smjernost, vjera - vjerna vjernik - vjernost, vidjeti - vidjevši, probdjeti - probdjevši ... U pridjeva vjeran, smjeran dugo je postalo je analogijom prema smjerna, vjerna. c)

u složenicama tipa kUtomjer, pOlumjer, toplomjer ...

d) u imenica od milja i izvedenica od njih:

djevojka: djeva, djevin, djevac; djed: djedo, djedin; Stjepiin: Stjepo, Stjepin, Stjepov... Stjepo se govori i s dvoglasnikom pa se može pisati i Stijepo. 39

e) u nesvršenih glagola i izvedenica od njih ako su im u osnovi riječi mjera, mjesto i sjesti: zamjeriti: zamjerati, zamjeranje, zamjeralo; namjestiti: namještati, namještanje, namještalo; zasjesti: zasjedati, zasjedanje ... uz rjeđe: zamjerati, zamjeranje, namještati, namještanje, zasjedati, zasjedanje ...

25

Ako u osnovi glagola nisu riječi mjera, mjesto i sjesti, tada umjesto dugoga je dolazi dvoglasnik, v. § 33. f) u imenica izvedenih sa -je: bezvjerac - bezvjerje, krivovjerac - krivovjerje, licemjer -licemjerje, proturječiti - proturječje, sredovjek - sredovječje ...

II. Kraćenje sloga s dvoglasnikom 43

Dugo je je u takvu položaju i u trosložnih izvedenica s dvoglasnikom u osnovi: izvijestiti - izvješće, obrježje, obriježje, pOdbrježje, pOdbriježje, uz kolebanje jer je naslijediti - naslijeđe i nasljeđe (nasljeđe), rijeka - riječje, poriječje i porječje, ali samo korijenje, ocvijeće, gorocvijeće.

40

gl i u ovih riječi: mjerov prema mjera; vještac, vješčev prema vješt, vještica; pjev prema pjevati; bdjenje (uz bdijenje) prema bdjeti; htjenje (uz htijenje) prema htjeti; mnjenje (uz mnijenje); rječnik, vjesnik (uz rječnik, vjesnik i rijetko rječnik, vjesnik); zvjerka. Zanijekani lik prezenta glagola biti glasi nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu, ali se javljaju i stilski obilježeni oblici nijesam, nijesi, nijesmo, nijeste, nijesu, koji se mogu izgovarati s dvoglasnikom /njesam, njesi, njesmo, njeste, njesu/ ili troglasovno /nijesam, nijesi .. .!. Treća osoba jednine ima samo troglasovno ije: nije.

* 41

Troglasovni se slijed ije u govoru jasno razlikuje od dvoglasnika, ali se jednako piše te stoga valja spomenuti u kojim se kategorijama i riječima javlja. Troglasovni slijed dolazi u prezentu glagola tipa biti, liti, piti, šiti, mniti, umjeti i njihovih složenica, složenica sa -htjeti i -spjeti te glagola smjeti, brijati i sl.: liti - lijem, piti - pijem, šiti - šijem, umjeti - umijem, izumjeti - izumijem, razumjeti - razumijem, sporazumjeti se - sporazumijem se, smjeti - smijem, prohtjeti - prohtijem, ushtje ti - ushtijem, dospjeti - dospijem, prispjeti - prispijem, uspjeti - uspijem ... , brijati - brijem ...

42

Glagoli bdjeti, mniti, vreti i njihove složenice uz prezent bdim, bdiš... , probdim, pro bdiš... , mnim, vrim, vriš, provrim, provriš... , imaju i troglasovni slijed ije: bdijem, bdiješ... , probdijem, probdiješ... , mnijem, mniješ, vrijem, vriješ... , provrijem, provriješ ... Glagol zreti u značenju 'gledati', običan u složenici nazreti, obazreti, prozreti ima prezent niizrem, niizreš... , obazrem, prozrem ... , a zreti u značenju 'sazrijevati': uz zrem izrim, sazrem, sazrim ima i likove s troglasovnim slijedom: zrijem, sazrijem ... Troglasovni slijed imaju pridjevi s morfemskom granicom u padežnim oblicima: ničijega, novijega ili G jd. imenica na -ija kao kutije, rakije... , prilog prije i ž. lik broja dva - dvije. Posljednja se riječ izgovara i s dvoglasnikom /dvje/. Taj slijed imaju i zamjenički i pridjevni likovi na -ijeh, -ijem(a), npr. tijeh, dragijeh, tijem, dragijem(a) ... , ali to su danas zastarjeli oblici i mogu se upotrijebiti samo s posebnom stilskom obilježenosti. Stilski su neutralni oblici na -ih, -im(a). S tim slijedom ima i više posuđenica kao što su dijeta, garderobijerka, garsonijera, higijena, hijena, orijent, orijentalan, orijentalac, orijentirati se i dr.

26

44

Ako u oblicima i tvorenicama na mjestu dvoglasnika dolazi kratak slog, tada se dvoglasnik smjenjuje s kratkimje. Pri tome se l + j, n + j smjenjuju sa lj, nj: bijel - bjelina, cijena - cjenik, smiješan - smješniji, vijek - vjekovati, ocijeniti - ocjenjivati, mlijeko - mljekar, snijeg - snježan ... Saje zamjenjuje se i iza početnoga r, kad on dolazi iza otvornika ili zapornika, a ispred se rnalazi morfemska granica: rječnik, rječica, korjenčić, ukorjenjivati, proturječiti; odrješnica, odrješenje, razrješnica, razrješivati, razrješenje, razrjeđivati... Kad se takav slog nađe iza pokrivenoga r, tj. kad je r posljednji glas u stalnoj zaporničkoj skupini, tada u oblicima i tvorenicama od četiriju riječi vrijeme, privrijediti, upotrijebiti, naprijed dolazi e, a u ostalihje. Sa e ili sa i zamjenjuje se i u imenima mjesta, etnicima i pridjevima od njih ako je takav lik osnovne riječi službeno ustaljen iako opće riječi imaju je. 1. Primjeri

običnijih riječi

u kojima dolazi e: vrijeme~ vremena, međuvremena, nevremena, poluvremena, bezvremen(ost), istovremen(ost), kratkovremen(ost), nesuvremen(ost), povremene ost), prijevremene ost), suvremene ost), vremenit, vremenski, vremešan ... privrijediti: privreda, privredljiv, privredni, privredn ica, privrednički, privrednik, privređivati ... (Ostali od -vrijediti imaju vrje-, zato obezvrjeđivati. ) Nesvršeni oblik glagola privrijediti može imati dvostruke oblike: privrjeđivati i privređivati. upotrijebiti: upotreba, upotrebni, upotrebljavati, upotrebljiv(ost), upotrebljivati, neupotrebljiv(ost), zloupotrebljavati, zloupotreba, zloupotrebljiv( ost), zloupotrebljivati ... Samo je po sebi razumljivo da e dolazi u oblicima i izvedenicama od glagola trebati: potrepština, nepotreban, nepotrebnost, potreba, potreban, potrebitost, potrebnost, ustrebati, zatrebati ... naprijed: napredak, napredan, naprednost, naprednjačiti se, naprednjački, naprednjak, naprednjašvo, napredovati... Od tvorenica priloga naprijed valja razlikovati tvorenice priloga unaprijed jer zadržavaju dvoglasnik: unaprijediti, unaprijeđen, a ako se dvoglasnik smjenjuje, smjenjuje se sje: unaprjeđivati. U ustaljenim imenima mjesta, etnicima i pridjevima od njih: Brežani, Bresnica, Brestača, Brestik, Brestova Draga, Brestovac, Brestovica, Brestovčanin, Brestovčanka, brestovački, Drenovac, Drenovljanin, Drenovljanka, drenovački, Drenov Klanac, Kreštelovac, Prečko ...

27

treska', uz treskica); vrijesak: vrjeskovi (ali vrijesci); vrijed: vrjedovi; vrijes: vrjesovi, vrjesina; vriježa: vrježast, razvrježenje, razvrježivati se, uvrježivati se ...

2. Primjeri ostalih riječi samo saje: crijep: crjepar, crjepara, crjeparev, crjeparov, crjepić, crjepina, crjepovi, crjepovlje ... crijevo: crjevaca (G mn. od crijevce), crjevar, crjevarev, crjevarov, crjevarski ... grijeh: bezgrješan, bezgrješno, bezgrješnost, grjehota, grješan, grješić, -grješnica, grješničin, grješnički, grješnik, grješnikov, grješnost, nepogrješiv(ost), ogrješenjE, ogrješivati se, pogrješan, pogrješiv, pogrješi- . vati, pogrješivost, pogrješljiv(ost), pogrješka, pogrješno, pogrješnost, sagrješenje, zgrješenje ... krijepiti: krjepak, krjepčina, krjepitelj, krjepkoća, krjepkost, krjepost, krjepostan, krjeposnica, krjeposnik, obeskrjepljenje, obeskrjepljivati, okrjepa, okrjepljenje, okrjepljiv(ost), okrjepljivati ... prijek: isprječivati (se), naprječac, oprječan, oprječnost, oprjeka, poprječan, poprječice, poprječivati, poprječke, poprječnica, poprječnost, prje-

45

Od modar je modrjeti i pomodrjeti, omodrjeti; od ogrijati je ogrjev i ogrjevni. 3. To vrijedi i za oblike i izvedenice pet riječi: brijeg, brijest, drijen, trijezan, drijematipaje

brijeg: brjegovi, brjegovit(ost), brješčić, brježina, brježuljkast, brježuljast, brježuljčić, brježuljak, izbrježak, obrježak, podbrježje ... brijest:

preprječavati, preprječenje, preprječivati,

preprjeka,

brjestovača,

brjestovina ...

trijezan: trjezniji, istrježnjenje, istrježnjivati, otrježnjenje, otrježnjivati, rastrježnjenje, rastrježnjivati, trjeznoća ... drijemati: drjemčina, drjemežljiv(ost), drjemljiv(ac), drjemljivica, drjemljivko, drjemljiv(ost), drjemniji, drjemnuti, drjemucati, drjemuckati, razdrjemljivati se ...

sprječavanje,

ali se uz navedene jekavske oblike od tih pet riječi, koji su u skladu s brižnim i produbljenijim odnosom prema hrvatskomu književnome jeziku, mogu rabiti i likovi bez j.

sprječavati, upoprječivati, uprječivati, zaprječavanje, zaprječavati,

zazaprjeka ... zaprjećivati ...

prječenje, zaprječivač, zaprječivati, zaprječljiv, zaprječan,

prijetiti: poprjećivati, priprjećivanje, priprjećivati, Srijem: Srjemica, Srjemičica, Srjemičin ... strijela: nastrjeljivati, odstrjei, strjelast, strjelica, strjeličast, strjelimice, strjelišni, strjelište, strjelomet, strjelovit( o), strjeljač, strjeljačica, strjeljački, strjeljana, strjeljivo ... trijebiti: istrjebljavati, istrjebljenje, istrjebljiv, istrjebljivati, neistrjebljivost, otrjebljavati, otrjebljenje, otrjebljivati, rastrjebljenje, rastrjebljivati ... vrijediti ('biti na cijeni'): bezvrjedniji, malovrjedniji, najvrjedniji, nevrjedniji, obezvrjeđivati, vrjedniji, vrjednoća, vrjednosnica, vrjednota, vrjednovanje, vrjednovati, zavrjeđivati ... , ali u izvedenice od privrijediti dolazi samo e, kako je već navedeno u § 43. vrijediti ('pozlijediti'): povrjeda, povrjeditelj, povrjediteljev, povrjedljiv(ost), povrjeđivanje, povrjeđivati, uvrjeda, uvrjedilac, uvrjeditelj, uvrjedljiv(ost), uvrjedljivo, uvrjeđenik ... ždrijeb: iždrjebati, ždrjebanje, ždrjebati, ždrjebovi ... ždrijebe: ždrjebad, ždrjeban, ždrjebeta, ždrjebećak, ždrjebeći, ždrjebence, ždrjebešce, ždrjebica, ždrjebičica, ždrjebna, ždrjebnost, ždrjepčanik, (\ ždrjepčić, ždrjepčina... \ Tako i u ostalim slabobrojnim porodicama ili pojedinačnim riječima: krijes: krjesovi; prijesan: prjesniji; mrijestiti: mrjestilište, mrjestište, mrjestilo; tetrijeb: tetrjebovi (ali tetrijebi), tetrjebica, tetrjebić; trijes: trjesovi; trijesak: trjeskovi (uz trijesci); trijeska: trješčica (drugo je treščica 'mala 28

brjestik, brjestov, brjestovac,

drijen: drjenčić, drjenić, drjenik, drjenov, drjenovac, drjenovača, drjenovina, drjenjina, drjenjinica, pazdrjenovina « pazdrijen) ...

čac, prječanin, prječanka, prječanski, prječi, prječica, prječice, prječ­

ka,

brjestić,

46

Dvoglasnik se krati u ovim kategorijama i riječima: 1. u svim slogovima ispred naglaska jer u hrvatskome književnome jeziku ne može ispred naglaska biti dugi slog, a prema tome ni dvoglasnik: a) u izvedenicama koje imaju naglasak na dometku, a to su imenice na -ota, -oća,

-urina, -ance, -ence, -ašce, -€!šce, neke na -ina i pridjevi na -ovit, -evit:

lijep -ljepota, grijeh - grjehota, slijep - sljepoća, trijezan - trjeznoća, smijeh - smjehitrina, zvijezda - zvjezdurina, bijel- bjelance, dijete - djetence, gnijezdo - gnjezdQšce, tijelo - tjelešce, bijel- bjelina, cijel- cjelina, lijek -ljekovit, brijeg - brjegovit, strijela - strjelovit, miješati - mješovit. Nijedna izvedenica sa -ina nema dvoglasnik, samo što neke imaju naglasak ispred dometka, v. § 52. 47

b) u imenicama naglasnoga tipa kovač - kovača, a to su imenice na -ač, -ar,

-aš i mnoge na -ik: mijenjati - mjenjač, mlijeko - mljekar, cvijeće - cvjećar, cijev - cjf:vaš, zvijezda - zvjezdaš, cijena - cjenik, sijeno - sjenik, grijeh - grješnik ... e) u svim imenicama ž. r. izvedenima od imenica m. r. pod b): cjepačica, pripovjedačica, cvjećarica,

mljekarica,

svjećarica,

grješnica,

sljeparija ... d) u prvom dijelu složenica ispred naglaska:

bjelouška, bjelogarica, sjenokoša, zvjerokradica,

-

cjelovečernjl. ..

29

e)

48

d) u svim pridjevima naglasnoga tipa gologlav, bez obzira nalazio se slog saje

u svim nesvršenim glagolima na -ivati, -avati izvedenima od svršenih s dvo glasnikom: dodijeliti - dodjeljivati, ocijeniti - ocjenjivati, pobijediti - pobjeđivati, zamijeniti - zamjenjivati, osvijetliti - osvjetljivati, obavijestiti - obavještavati, iskorijeniti - iskorjenjivati, riješiti - rješavati, istrijebiti - istrjebljivati, povrijediti - povrjeđivati, otrijezniti - otrježnjavati, spriječiti - sprječavati ... Valja imati na umu da i svi oblici svršenih glagola imaju dvoglasnik, a nesvršenih imajuje premda se naglasak mijenja:

52

ocijeniti: ocijenim, ocijeniš... , ocijeni!, ocijenivši, ocijenio ... ocjenjivati: ocjenjujem, ocjenjuješ, ocjenjuj!,

ocjenjujući,

ocjenjivao ... Posebno valja imati na umu da glagol ski pridjev trpni svršenih glagola ima dvoglasnik: dOdijeljen, iskorijenjen, ocijenjen, osvijetljen, pobijeđen, otriježnjen, unaprijeđen, upotrijebljen ... I izvedenice na -ost od tih glagolskih pridjeva imaju dvoglasnik, kao i osnovne riječi: iskorijenjenost, obaviještenost, povrijeđenost, uvriježenost, zaslijepljenost ...

49

53

fl u ostalih riječi: tijelo - tjelesa - tjelesina - tjelešce - utjeloviti, dijete - djetence, djetićak, bijel - bjelasati se - objelodaniti, bijeg - bjegunac - bjegunstvo bjegunica, lijen -ljenčariti, vijek - vjekovati, svijetliti - svjetlucati se ... 2. kad bi se dvoglasnik našao na mjestu gdje je slog kratak, i to: a) u nejednakosloŽllih imenica s. r.:

50

dijete - djeteta, zvijere - zvjereta, ždrijebe - ždrjebeta, vrijeme - vremena, nevrijeme - nevremena, poluvrijeme - poluvremena ... b) u dugoj množini imenica koje u jednini imaju postojan naglasak: bijeg - bijega - bjegovi, bijes - bijesa - bjesovi, snijeg - snijega - snjegovi, svijet - svijeta - svjetovi, vijek - vijeka - vjekovi, lijevak -lijevka -ljevkovi, korijen - korijena - korjenovi ... Ako je naglasak u jednini nepostojan, u dugoj množini dvoglasnik ostaje: lijek -lijeka -lijekovi, dio - dijela - dijelovi, tijek - tijeka - tijekovi, brijest - brijesta - brijestovi.

51

c)

30

Kratka množina svih imenica ima dvoglasnik: bijezi, brijezi, snijezi, korijeni ... u komparativu i superlativu svih pridjeva: blijed - bljeđi - najbljeđi, bijedan - bjedniji - nćijbjedniji, lijep -ljepši - nćijljepši, rGzgovijetan - razgovjetniji - najrazgovjetniji, prijek - prječi - nćijprječi, smiješan - smješniji - nćijsmješniji, vrijedan - vrjedniji - nćijvrjedniji, trijezan - trjezniji - nćijtrjezniji...

54

ispred naglaska ili iza njega: bjelokos, sjedokos, ljepoak, ljevo ruk, dragocjen, skupocjen, kratkovjek, dvostjen, debelostjen ... e) u prvom slogu složenih imenica tipa nogomet: bjelokost, bjelolist, cjevovod, mljekovod... a po tome i kolosijek ... (za razliku od pridjeva kao drvosjek ... ) fl u izvedenicama koje imaju kratke naglaske, a to su imenice s dometcima -ić, -čić, -telj, -čica, -ara, -ina, -iljka, -ulja, -uša, -ba, -ište i pridjevi s dometcima -an, -ahan, -ast, -kast, -cat, -it, -iv, -ljiv: cvjetić, brjestić, bješčić, korjenčić, izvjestitelj, iskorjenitelj, uvrjeditelj, cjevčica, mljekara, cvjetina, svjetina, crjepina, cjediljka, mljekulja, cvjetuša, pljenidba, primjedba, sljedba, lječillšte, mrjestilište, strjellšte ... , pješčan, zvjezdan, bljeđahan, zvjezdast, strjelast, bjelkast, bjelcat, cjelcat, rječit, vječit, korjenit, neizbježiv, neprocjenjiv, uvrjedljiv ... g) u genitivu množine imenica Ž. r. na -ijevka kad dolazi nepostojano a: dvocijevka, dvocijevke - dvocjevaka, jednocijevka, jednocijevke - jednocjevaka, popijevka, popijevke - popjevaka ... Od kolijevka je kolijevaka i koljevaka. Kad nema nepostojanoga a, ostaje dvoglasnik: dvocijevki, jednocijevki, popijevki, kolijevki... Imeničke izvedenice s dometcima -a, -ac, -ak, -anin, -čina, -ica, -ik, -je, -ka, -ko, -lo, -nica, -onja, -stvo i pridjevne sa -(a)n, -ni, -ov, -ski imaju različite naglaske pa prema tome jedne izvedenice zadržavaju dvoglasnik, a druge na njegovu mjestu imaju kratko je. (Sve takve riječi navedene su u Pravopisnom rječniku.) III. Ostala pravila

55

56

1. Ispred o umjesto dvoglasnika dolazi samo i: cijel- cio; dijela - dio; donijeti, donijela - donio ... To vrijedi i za kratko je u glagola na -jeti: vidjeti, vidjela, vidjelo, ali vidio, htjeti, htjela, htjelo, ali htio, živjeti, živjela, živjelo - živio; i u glagola koji u infinitivu završavaju na -ljeti, -njeti, a prezent imaju -lim, -nim: željeti, želim, željela, ali želio, kopnjeti, kopnim, kopnjela, kopnjelo, ali kopnio ... Jedino je sjeo, odsjeo, zapodjeo i vreo, zreo uz vrio, zrio. Pridjevi su samo vreo i zreo. 2. Načelo da se vlastite imenice (prezimena, zemljopisna imena) upotrebljavaju prema izgovoru kraja iz kojega potječu, vrijedi i za imenice s dvoglasnikom i s glasovima koji se s njime smjenjuju, pa ima prezimena: Bijelić, Bilić, Belić, Nijemčević, Nimčević, Nemčević, Njemčić, Nemčić, Bjelobrk, Bilobrk, Belobrk, Cvjetković, Cvitković, Cvetković, Medvednica,

Drinovci, Drenovci,

Lički

Osik, Tisno ...

31

Dakako, ako u književnome jeziku nije usvojeno drugačije, npr. Osijek, Rijeka. Prezimena koja se tradicijom pišu s ie, ne treba pisati s ije: BieZić, Niemčević ... Prema osnovnome teći glagoli i izvedenice imaju -tjecati, a prema taći, taknuti imaju -ticati: dotjecati: do teći doticati: dotaći istjecati: isteći isticati : istaći natjecati: nateći naticati : nataći optjecati: opteći opticati : optaći potjecati: poteći poticati: potaći pritjecati : priteći priticati : pritaći stjecati : steći sticati: staći utjecati: uteći uticati : utaći zatjecati: zateći zaticati : zataći protjecati: proteći proticati : protaći. Prema tome se razlikuju i imenice: natjecanje, stjecanje, utjecanje ... , od imenica: naticanje, sticanje, uticanje ...

57

JEDNAČENJE I GUBLJENJE GLASOVA

59

Pravopis dakle bilježi sva spomenuta jednačenja što se događaju unutar jedne riU želji pak da napisana poruka bude sasvim jasna, ne bilježe se, čak ni unutar jedne napisane riječi (cjeline između dviju bjelina), sve prilagodbe što se ostvaruju u govoru jer nisu prisutne u jezičnoj svijesti. Po tome hrvatski pravopis nije, kao ni u drugih jezika, vjerna slika izgovora jer ne pišemo onako kako izgovaramo. Ta se problematika prikazuje u sljedećim poglavljima.

ječi.

Većina je tih jekavskih likova općenito usvojena, ali se u nekima griješi, npr. u upotrebi opticaj umj. optjecaj; sticaj prilika umj. stjecaj prilika i dr.

58

U hrvatskome se jeziku glasovi jednače po zvučnosti i po tvorbenome mjestu. U jednačenju po zvučnosti sudjeluju samo šumnici različiti po zvučnosti tako da se prvi prilagođuje drugomu kako bi bili jednaki po zvučnosti. U jednačenju po tvorbenome mjestu sudjeluju samo tri šumnika: s, z i h i zvonačnik n kako bi se izgovorna mjesta našla bliže jedno drugomu. Ako bi se jednačenjem i tvorborn našla jedan do drugoga dva ista zapornika, jedan se od njih gubi, ali u hrvatskome književnome jeziku ima i udvojenih zapornika, što znači da je gubljenje ograničeno na određene skupine.

Jednačenje 60

pO zvučnosti

se jednače samo šumnici. Oni se dijele po zvučnosti na zvučne i Svaki zvučni šurnnik ima svoj bezvučni parnjak. Njihova se podjela može vidjeti u sljedećoj tablici.

1. Po

zvučnosti

bezvučne.

zatvornici b p

d

g k

tjesnačnici

slivenici dz!I V

č

I

đ ć

c

ž

z i

š

s

I h

/

Iz te se tablice vidi da bezvučni šurnnici c, h i/nemaju svojih zvučnih parnjaka. Zvukovi koji se čuju pri izgovoru i skupini ispred njih triju, ne pripadaju na razlikovnoj (fonemskoj) razini jezičnim glasovima hrvatskoga jezika i zato se u pismu ne bilježe, osim u uskostručnim raspravama. 2. Šumnici različiti po zvučnostijednače se u skupovima i=eđu dvaju otvomika tako da se prilagođuju posljednjemu šurnniku. Te se promjene bilježe po ovim pravilima: Zvučni se šumnik mijenja ispred bezvučnoga u svoj bezvučni parnjak. Zato u oblicima i u tvorbi riječi valja pisati primjerice: vrabac - G jd. vrapca (ne vrabca), vrapčić sladak - Ž. r. slatka (ne sladka), slatkoća bogac - N mn. bokci (ne bogci), bokčija dolazak - N mn. dolasci (ne dolazci)

32

33

r. teška (ne težka), teškoća omeđak - G jd. omećka, nalećke, smećkast svjedočiti - ali sVjedodžba (ne sVjedočba). Jednako je tako u složenicama u kojih je prvi dio prijedlog. Zato se piše: iskopati (ne izkopati), iscijediti, natpolovičan, opkopati, othraniti, otkriti, potkopati, pretposljednji, raskinuti, isfabricirati, usprkos.

težak -

Kad bi se bezvučni šumnički skupovi st i št našli ispred zvučnih šumnika, također se jednače pošto im prethodno ispadne -t. Tako se piše vježba, izvlazben i dr. Od toga odstupaju složenice s brojevima na -st, kao šestgodišnji (v. § 65.).

Ž.

65

Od toga se općega pravila izuzima zvučni šumnik d koji u pismu ostaje nepromijenjen: a) u složenicama ispred bezvučnih šunmika c, Č, ć, s, š, npr. dc: nadcestar, odcijepiti, odcjepljenje, odcuriti, odcvrkutati, podcijeniti ...

61

dč: nadčovječan, odčepiti, podčiniti... dć: nadćutan, odćušnuti ... ds: predsjednik, predstava, odseliti, odsjeći, odsjek, odstupnica, odsvirati ... dš: podšiti, odšetati, odškrinuti, odšuljati se, odšutjeti; b) u složenicama s prijedlozima ispod i iznad, kao ispodprosječan, ispodpletati, ispodsljemenski, iznadprosječan; c) i u drugim složenicama zbog jasnoće: naddržavni, naddruštven, poddijalekt, podđakon, podtajnik, podtekst, podtip, predturski, nadtutor, oddeklamirati, odtok (drugo je otok), odtući (drugo je otući), nadtrčati (drugo je natrčati), odzdraviti (drugo je ozdraviti), odčitati (drugo je očitati). Bezvučni se šumnik mijenja ispred zvučnoga u svoj zvučni parnjak. Zato se i piše primjerice: narudžba (ne naručba) prema naručiti primjedba (ne primjetba) prema primijetiti tobdžija (ne topdžija) prema top + džija združiti (ne sdružiti) prema s + družiti. Valja pritom paziti na dodatna dva pravila, i to: 1. Zvučni šunmik dobiven od bezvučnoga ostaje nepromijenjen u čitavoj sklonidbi. Zato se u genitivu nmožine piše: G mn. svjedodžaba prema N jd. svjedodžba G mn. narudžaba prema N jd. narudžba G mn. primjedaba prema N jd. primjedba G mn. ženidaba prema N jd. ženidba. 2. Obrnuto, bezvučni šunmik dobiven j ednačenj em od zvučnoga mijenja se u genitivu nmožine u zvučni: G mn. nebaca prema N jd. nepce G mn. bilježaka prema N jd. bilješka G mn. domorodaka prema N jd. domorotka G mn. klubaka prema N jd. klupko.

62

63

64

34

66

Dvostruko se mogu pisati oblici složenica (sa spojnikom -0- i bez njega), kao petogodišnji i petgodišnji (ne pedgodišnji), šestogodišnji i šestgodišnji (ne šezgodišnji), devetogodišnji i devetgodišnji (ne devedgodišnji), četrnaestogodišnji i četrnaestgodišnji (ne četrnaezgodišnji), dvadesetodvogodišnji i dvadesetdvogodišnji (ne dvadesedvogodišnji), dvadesetdevetogodišnji i dvadesetdevetgodišnji (ne dvadesedevedgodišnji), devedesetogodišnji i devedesetgodišnji (ne devedesedgodišnji), tisućugodišnji i tisućgodišnji (ne tisuđgodišnji), tisućugodišnjica i tisućgodišnjica (ne tisuđgodišnjica), desettisućugodišnji i desettisućgodišnji (ne desetisuđgodišnji). Jednačenje

se u pismu ne provodi:

a) u novijim posuđenicama i složenicama na kraju prvoga dijela i na početku

drugoga: jurisdikcija, postdiplomski, postgalenski, subpapilaran, subpolaran, Zagrebtekstil (ime tvrtki), Zagrebfilm; I bl u. s~iŽenicama kao ivanićgradski (ne ivaniđgradski) i drugo (vidi u Pravopisnome rječniku); c) u nekih imenica stranoga podrijetla i u njihovim izvedenicama: gangster, gangsterski, gangsteraj, plebs, Habsburgovci, habsburški; d) u pojedinačnim vlastitim imenima ljudi i mjesta, kao: Fabković, Zubčević; Josipdol, Podturen, Podpićan, Križci jer se tako bilježe od davnine. Prezimena kao Babac, Dabac i Gubec imaju u deklinaciji oblike Bapca, Dapca i Gupca.

Jednačenje 67

pO izgovornome mjestu

Po izgovQrnome se mjestu jednače glasovi koji pripadaju trima skupinama: u prvoj su skupini šumnici s i z, u drugoj šumnik h, a u trećoj zvonačnik n. A. Šunmici s i z Kad bi se šumnik s našao ispred nepčanika Č, ć, lj i nj, zamjenjuje se u šumnik š, pa se i piše: pašče umj. pasče (prema pas), lišće umj.lisće (prema list), mišlju umj. mislju (prema misao - misli), nošnja umj. nosnja (prema nositi). Kad bi se šumnik z našao ispred nepčanika đ i dž te zvonačnika lj i nj, zamjenjuje se saž, pa se i piše:

35

f grožđe

umj. grozđe (prema grozd), raždžilitati se umj. razdžilitati se (prema džilitati se), pažljiv umj. pazljiv (prema paziti), vožnja umj. vozrlja (prema voziti).

U mnogih složenica i u izvedenicama: a)

zamijenio se s sa Š, kao

b) jednačenja po izgovomome mjestu, kao bežični (umj. bežžični od bezžični),

beži/an, beživotan, ižimati, ražalostiti, ražariti; -

72

iščupati

obeščastiti, obraščić, išćuškati

(urnj. konstrukta isčupati od izčupati), (umj. konstrukta isćuškati od izćuškati),

bešćutan;

b) nakon j ednačenjaz už po izgovomome mj estu stopila su se dva ista šumnika,

68

kao bežični (umj. konstrukta bežžični od bezžični), beži/an, beživotan, ražalostiti (umj. ražžalostiti od razžalostiti). Šumnici se s i z ne jednače po izgovornome mjestu kad se nađu ispred nepčanih lj i nj: a)

koji stoje na početku drugoga dijela složenice, kao izljubiti, razljutiti, uzljuljati, iznjušiti, raznjihati;

bl koji su nastali stapanjem l i n saj odje, sljepoća,

često na mjestu dvoglasnika je, kao: posljednji, ozljeda; snježan, pobjesnjeti, razbjesnjeti se.

U pridjevu od naših osnova na -st, -št: čeljust> čeljusni, kazalište> kazališni... Ako se ispred nominativnoga završetka -tak nalazi zapornik, šum~ik se t gubi u ostalim padežima: hrastak G jd. hraska, listak G jd. liska, naprstak G Jd. naprska.

B. Šumnikh

69

Kad bi se šumnik h našao u izvedenicama ispred nepčanika č, zamjenjuje se sa š, pa se i piše: oraščić (urnj. orahčić), uzdaščić, mješčić, vrščić, trbuščić, Vlašče. Kad se šumnik h nađe ispred nepčanika ć, ostaje nepromijenjen u prezentu glagola dahtati i drhtati, dahćem, drhćem.

C.

70

Zvonačnik

n

Kad bi se u izvedenicama našao zvonačnik n ispred šumnika b, zamjenjuje se sa m, kao čimbenik (umj. činbenik prema činiti), himba, zelembać, nastamba, stambeni, prehrambeni, obrambeni. U složenicama kojih prvi dio završava na -n, a drugi počinje sa b- ili p-, ne bilježi se govorna promjena: izvanblokovski, izvanbračni, vodenbuba, jedanput, stranputica, izvanpartijski, crvenperka.

Gubljenje glasova Kad bi se u tvorbi izvedenica ili složenica našli jedan do drugoga dva jednaka zapornika, jedan se gubi. Zbog toga se piše, npr. bezakonje urnj. bezzakonje, bezvučan, bezub, obeznaniti; odahnuti umj. oddahnuti, odijeliti, otjerati; iznojiti se umj. izznojiti se.

71

Isto je tako kad bi se našla dva jednaka zapornika kao plod prethodnoga: a)

36

jednačenja

po zvučnosti, kao iseliti (urnj. isseliti od izseliti), isisati, isušiti; išaraN (umj. iššarati od izšarati), raširiti; pedeset (umj. peddeset od petdeset), šezdeset (umj. šezddeset od šestdeset), engleski (umj. englesski od englezski), francuski;

Šumnik d ispred c gubi se u riječi otac (G jd. oc~, N mn. o~i i ~čevi). U ostalim imenicama na otvornik + -dac, -dak, -tac, -tak I -tka ostaju d I t: gubitak N mn. gubitci (drugo je gubici D jd. od gubica). c) ledac G jd. ledca N mn. ledci, mladac G jd. mladca N mn. mladci iscjedak N mn. iscjedci, razgodak N mn. razgodci bitak N mn. bitci, letak N mn. letci, napitak N mn. napitci mlatac G jd. mlatca N mn. mlt;ttci1 kokotac G jd. kokotca N mn. kokotci pripovijetka DL jd. pripovijetci, zbgonetka DL jd. zagonetci, sudac, G jd. sudca N mn. sudci, svetac G jd. svetca N mn. svetci Brgudac G jd. Brgudca, Zabrdac G jd. Zabrdca, Gradac G jd. Gradca i Graca (ako je tako uobičajeno); d) u tvorbi riječi samo onda kad je potrebno razlikovati značenje kao mladčev (prema mladac) i mlatčev (prema mlatac).

Ostale se riječi za točke c) i d) nalaze u Pravopisnome rječniku. 73

~d brazd~: !edn~~r~zdni, dvobrazdni, trobrazdni, četverobrazdni, višebrazdni I od tuđih Imemcklh osnova na -nd- i -st: dividendni, komandni (zapovjedni), propagandni (promidžbeni), sekundni; ametistni, aoristni, azbestni, balastni, damastni (uz damasteni), kompostni, protestni i tvistni. Od tekstni je uobičajeniji tekstovni, tekstualni, a od kontekstni - kontekstualni. b) Ne gube se nego se pišu, i izgovaraju udvojeni zapornici: u superlativu pridjeva kojima komparativ počinje sonantom j-: najja~i, najjasniji, najjeftiniji, najjednostavniji, najjužniji, najjurišniji, odnosno u nekih imenica koje se upotrebljavaju u publicističkome jeziku, kao najjelo;

a) Ne gube se u složenih pridjeva kad je druga osnova

c) u nekim složenicama radi lakšega razumijevanja, i to: -dd-: naddimnjačar, naddržavni, poddijalekt, poddioba, preddiplomski, preddiluvijalni, preddinastički, preddržavni -mm-: cirkummediteranski, kilogrammetar -nn-: izvannastavni -rr-: hiperromantičan, superradikalan, superrevizija -tt-: posttoraks, postturski, jedna dvadesettrećina (1/23) -zz-: nuzzarada, nuzzanimanje; d) u pojedinačnim slučajevima kao pssst! u značenju 'mir!'.

37

f . Da bi se, u skladu s pravopisnom tradicijom, sačuvao osnovni oblik valJ'a pisati d 1 t: '

VELIKA I MALA POČETNA SLOVA

a) u tvorenicama na -ski, kao brodski, gradski, ljudski, sudski, uredski, bratski, hrvatski patriotski, svjetski; ,

Velikim se početnim slovom pišu:

na -stvo, kao ljudstvo, sredstvo, sudstvo, vodstvo, bratstvo, hrvatstvo, kmets~vo prokletstvo; ,

74

b) u složenicama na -što, kao budšto, kadšto, pokadšto.

1. prva riječ u rečenici 2. vlastita imena 3. riječi iz počasti. Ostale se riječi, same ili u rečenici, pišu malim početnim slovom. Izuzetci su posebno navedeni.

Veliko početno slovo 75

Iz estetskih, reklamnih, promidžbenih i drugih razloga mogu se, zbog veće uočljivosti u tekstu, i sva slova svih riječi naslova napisati velikim slovima kao npr. imena knjiga, novina, časopisa i sl.: HRVATSKI PRAVOPIS, HRVATSKI ŠKOLSKI PRAVOPIS, VJESNIK, VEČERNJI LIST i naslovi poglavlja, usp. VELIKA I MALA SLOVA, GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI, SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČI, RAZGODCI...

Prva riječ u rečenici 76

77

38

1. Velikim se početnim slovom piše prva riječ u rečenici: Danas sam bio na Trgu bana Jelačića gdje je šetalo mnogo ljudi. Činilo mi se daje na tome prostoru, tj. između Jurišićeve ulice i Ilice, bilo najviše umirovljenika. Priđem jednomu i upitam ga: "Jeste li Vi umirovljenik?""Nisam", odgovori mi. Iz ovoga se odlomka može vidjeti da se velikim početnim slovom piše: a) prva riječ u rečenici i b) prva riječ upravnoga govora. Ako se u upravni govor umetne nepripadajući mu dodatak, nastavak se upravnoga govora piše malim početnim slovom: "Jeste li Vi", upitam, "umirovljenik?" 2. U dopisivanju se može pisati dvojako. a) Ako se iza naslova stavi uskličnik, nastavak se piše velikim početnim slovom: Dragi prijatelju Ante! Jučer sam primio Tvoje pismo ... b) Ako se iza naslova stavi zarez, nastavak se piše malim početnim slovom: Dragi prijatelju Ante, jučer sam primio Tvoje pismo ... 3. Prve riječi svojih stihova nmogi pjesnici pišu velikim početnim slovom, a neki malim početnim slovom. 39

L

r Vlastita imena Velikim se početnim slovom pišu jednočlana i višečlana vlastita imena te imenice ili pridjevi kojima ih zamjenjujemo i u službi su vlastitoga imena:

78

1. a) osobna imena: Antun, Ante, Boris, Božo, Božidar, Ivan, Ivo, Jakov, Jakša, .!.osip, Joso, Marko, Milan, Mile, Luka, Lukša, Petar, Pero, Vladimir, Vlatko, Zivko, Sijepan, Tomislav; Ana, Ankica, Ančica, Dunja, Marija, Marica, Katarina, Katica, Lovorka, Nada, Ruža, Ružica, Vesna, Zora, Zorka, Zrinka ... b) prezimena: Begović, Držić, Gaj, Gubec, Gundulić, Ivšić, Jagić, Jelačić, Kovač, Kovačević, Kranjčević, Matoš, Marulić, Mažuranić, Nazor, Novak, Novaković, Radić, Tesla, Starčević ... Prvo se piše ime, a onda prezime: Marko Marulić, Ivan Gundulić, Antun Gustav ~~toš, Tin U!ević, A!ir?slav Krleža ... Ako zbog abecednoga reda ili drugoga razloga pIsemo prezIme pnJe Imena, onda se poslije prezimena piše zarez: Gaj, Ljudevit; Mažuranić, Ivan; Kurelac, Fran ... 2. a) imena kršćanskoga Boga i majke Božje u: Bog, Bog Otac, Bog Sin, Bog Duh Sveti, Duh Sveti, Sveto Trojstvo, Isus, Krist, Isus Krist, Blažena Djevica Marija, odnosno imenice kojima ih obično zamjenjujemo: Jaganjac Božji, Otkupitelj, Svemogući, Svevišnji, Spasitelj, Bogorodica, Djevica, Gospa ili ih pobliže označuju: Majka Božja Bistrička, Majka Božja Trsatska, Gospa Lurdska ...

79

b) imena židovskoga i islamskoga Boga: Jahve, Alah ... e) imena poganskih božanstava i mitoloških bića: Afrodita, Belzebub, Hera,

Jupiter, Lucifer, Perun, Moloh, Pegaz, Sotona ... ~ko koje od tih imena nije vlastito ime nego je u službi opće imenice, piše se malIm slovom, npr. Poganski su Hrvati imali vrhovnoga boga Peruna, a Grci boga Zeusa. 3. a) nadimci ljudima: Braco, Koka, Seka, Cico, Pepo, Mačica, Vidra ... b) nadimci i atribu~ srasli s imenom i prezimenom: Karlo Veliki, Pipin Mali,

80

Petar Krešimir Cetvrti, Ljudevit Posavski, Nikola Šubić Zrinski ... e) nadimci životinjama: Brundo (medvjed), Sokol (konj), Šarko (pas), Mica (mačka),

Kiki (papagaj) ...

d) prva riječ u stručnome latinskome nazivu životinje ili biljke: Cricetus cricetus (hrčak), Felis leo (lav), Cyprinus carpio (šaran) Viola odorata (ljubica),

Berberis vulgaris (žutika) ... e) riječi koje se poosobljuju i tako služe kao vlastita imena, kao: Briga (gospođa Briga), Dobro, Dobrota, Nada, Sreća, Strah, Zlo, Zloba, Čovjek, Mučenik, Riječ (U početku bijaše Riječ) ... 81

4. imena naroda i njihovih pripadnika: Hrvati, Hrvat, Hrvatica; Slovenci, Slovenac, ~lovenkc;; Aust~ijanci, Austrijanac, Austrijanka, Talijani, Talijan, Talijanka, Zidovi, Zidov, Zidovka, Grci, Grk, Grkinja ... 5. a) ~ve riječi u imenima kontinenata, država, gradova, sela, osim veznika i priJedloga: Afrika, Australija, Azija, Europa, Južna Amerika, Sjeverna Ameri40

82

ka, Republika Hrvatska, Republika Bosna i Hercegovina, Sjedinjene Američke Države, Ruska Federacija, Vatikan, Zagreb, Slavonski Brod, Brod na Kupi, Dugo Selo, Sveti Petar u Šumi, Sveti Martin pod Okićem, Gornje Dubrave, Prvić Luka ... Tako se pišu i imenice kojima zamjenjujemo službeno ime: Amerika, Bosna, Rusija, Sveta Stolica, Lijepa Naša (Republika Hrvatska) ... b) jednočlana zemljopisna imena, kao Cres, Lošinj, Krk, Rab, Pag, Hvar, Ist, Iž, Baranja, Dalmacija, Hercegovina, Istra, Kordun, Lika, Međimurje, podravina, Podunavlje, Slavonija, Biokovo, Dinara, Velebit, Vratnik (planinski prijevoj), Sahara (pustinja), Etna (vulkan), Drava, Sava, Dunav, Cetina ... e) u dvočlanih se zemljopisnih imena velikim početrlim slovom piše samo prva riječ, a druge malim ako nisu vlastito ime: Dugi otok, Kornatski otoci, Limski kanal, Jadransko more, Atlanski ocean, Plitvička jezera, Hrvatsko zagorje, Ravni kotari, Gorski kotar, Zagrebac'ka gora, Novigradsko more, Otrantska vrata, Skradinski buk, Vransko jezero ... , ali: Veli !Ž, Mali Brijun, Mali Drvenik ... U skladu s tim pravilom piše se i Prednji istok, Srednji istok, Daleki istok, Divlji zapad jer su ti nazivi ustaljena dvočlana zemljopisna imena. Ako pak navedeni pridjevi pokazuju samo zemljopisni položaj i nisu sastavni dio imena, pišu se malim slovom: daleki istok, divlji zapad, jugoistočna Europa, istočna Slavonija, južna Hrvatska, sjeverna Hrvatska, zapadna Bosna, primorska Crna Gora ... 6. imena stanovnika kontinenata, država, pokrajina, gradova, otoka, sela, zaselaka: Afrikanac, Azijatkinja, Europljanin, Europljanka, Amerikanac; Nijemac, Poljak, Čeh, Španjolka, Cipranin; Primorac, Zagorac, Međimurac, Ličanka; Riječanin, Osječanka, Dubrovčanin, Dubrovkinja, Vukovarac, Vukovarka, Rabljanka, Dugootočanin ... 7. a) jednočlana imena nebeskih (astronomskih) tijela: Sunce, Mjesec, Zemlja, Danica, Saturn, Venera, Vlašići ... Kad se koja od tih imenica upotrijebi kao opća imenica (v. § 88.). b) kod višečlanih se takvih imena piše samo prva riječ velikim početnim slovom, a ostale riječi malim: Kumova slama, Veliki medvjed, Mali medvjed ... 8. a) j edno člana imena ulica, trgova, dijelova grada, prometnica: Stradun, Zgon, Tvrđa, Kantrida, Ilica, Harmica, Črnomerec, Trešnjevka, Tuškanac, Zrinjevac, Mirogoj ... b) kod dvočlanih se i višečlanih takvih imena piše samo prva riječ velikim početnim slovom, a ostale riječi malim, ako nisu vlastita imena: Vukovarska ulica, Ulica grada Vukovara, Teslina ulica, Ulica Nikole Tesle, Jelačićev trg, Trg bana Josipa Jelačića, Trg Nikole Šubića Zrinskoga, Trg Svetoga Trojstva, Becićeve stube, Gornji grad, Maslenički most, Most slobode, Tunel Učka, Tunel Mala Kapela, Tunel Sveti Rok ...

41

, imena vjerskih blagdana i državnih praznika: Božić, Badnjak. Uskrs, Tijelovo, Duhovo, Petrovo, Ramazan ... b) kod dvočlanih se i višečlanih takvih imena piše samo prva riječ velikim početnim slovom, a ostale riječi malim, ako nisu vlastita imena: Nova godina, Prvi svibnja, Majčin dan, Dan državnosti, Dan domovinske zahvalnosti, Dan antifašističke borbe, Sveta tri kralja, Velika Gospa, Svi sveti ... Tako se piše i onda kad takva jednočlana i višečlana imena počinju brojkom: 1. svibnja, la. Marulovi dani u Splitu, 13. Krležini dani u Osijeku, 15. Vinkovačke jeseni ... a) prva riječ u imenima škola, visokih učilišta, ustanova, društava, instituta, tvornica, udruga, poduzeća, organizacija, političkih stranaka, vojska i njihovih ustrojbenih jedinica, kao i ostale vlastite imenice koje su sastavni dio takvih imena: Osnovna škola u Senju, Klasična gimnazija u Zagrebu, Filozofski fakultet u Osijeku, Sveučilište u Zagrebu, Odsjek za opću lingvistiku i orijentalne studije Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Društvo hrvatskih književnika, Arheološki muzej, Institut za hrvatskijezik ijezikoslovlje, Institut Ruđer Bošković, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Rijeci, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Vrhovni sud Republike Hrvatske, Hrvatska narodna stranka, Hrvatska vojska, Glavni stožer Hrvatske vojske, Crveni križ ... bl prva rij eč u imenima crkava kada znače vj erske zaj ednice (a ne građevine): Katolička crkva u Hrvata, Srpska pravoslavna crkva, Anglikanska crkva ... imena županija, nadbiskupija, biskupija, mjesnih zajednica, ureda: Zagrebačka županija, Ličko-senjska županija, Brodsko-posavska županija, Zagrebačka nadbiskupija, Zadarska nadbiskupija, Đakovačka biskupija, Mjesna zajednica Gornji grad, Porezni ured u Dubrovniku ... Ako se takva imena upotrijebe kao opće imenice, pišu se malim početnim slovom, npr.: Krsni list može se dobiti u Župnom uredu crkve svetoga Marka u Zagrebu, odnosno Krsni list može se dobiti u župnom uredu. Porez treba prijaviti Poreznom uredu u Sisku, odnosno Poreznu prijavu treba predati poreznom uredu ... imena javnih skupova, kongresa, savjetovanja, simpozija, konferencija, sjednica: Znanstveni skup o Miroslavu Krleži u Osijeku, 2. Hrvatski slavistički kongres ... imena odličja i nagrada: Red bana Jelačića, Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Nobelova nagrada ... imena građevina, spomenika, prometala, objekata: Berlinski zid, Kineski zid, Eiffelov toranj, Slavoluk pobjede (u Parizu), Kip slobode (u Americi), vlak podravka, tržnica Dolac, Kvatrić (ime tržnici), hotel Internacional, restoran Kod dva goluba, Gradska kavana, Plavi podrum ... Kada se riječ crkva odnosi na sakralnu građevinu, onda je opća imenica i piše se malim početnim slovom: crkva svetoga Petra, crkva svetoga Marka. Ako

9. a)

83

10.

ll.

84

12.

13.

14.

85

42

se u takvim slučajevima izostavi riječ crkva, tada se prva riječ piše velikim slovom: Sveti Petar, Sveti Marko, npr. Na Markovuje trgu u Zagrebu crkva svetoga Marka. Pokraj Hrvatskoga saboraje Sveti Marko.

jednočlana

početnim

imena proizvoda: konjak Zrinski, pivo Tomislav, Karlovačko pivo, vinjak Trenk, vino Kutjevačka graševina ... Ako je zaštićeno ime proizvoda iz stranoga jezika, piše se izvorno velikim početnim slovom: pivo Tuborg, cigarete Marlboro, televizor Saba, fotoaparat Sony, automobil Opel Astra, automobil Fiat Octavia ... Ako se strano ime zaštićenoga proizvoda upotrebljava u značenju općega pojma, a ne kao vlastito ime, piše se prilagođeno hrvatskomu jeziku i malim slovom: malboro, acisal, opel,folksvagen ... 16. al imena i naslovi knjiga, umjetničkih djela, znanstvenih radova, zakona, filmova, časopisa, novina, molitava: Zlatarovo zlato (knjiga), Gospoda Glembajevi (drama i film), Gundulićev san (slika), Latinica u Hrvata (znanstveni rad), Ustav Republike Hrvatske (zakon), Ovršni zakon (zakon), Tko pjeva, zlo ne misli (film), Priroda (časopis), Vjesnik (novine), Očenaš (molitva), Svima jednako (naslov novinskoga članka), Kupuj u Konzumu (promidžbeni letak) ... bl poglavlja pojedinih djela: Velika i mala početna slova (naslov poglavlja) ... cl skraćeni naslovi pojedinih djela: U Ustavu piše daje hrvatskijezikslužbeni u Republici Hrvatskoj. (Ustav = Ustav Republike Hrvatske) ...

15.

S6

zaštićena

17. imena jasno vremenski utvrđenih povijesnih događaja: Domovinski rat, Bljesak, Oluja, Bitka za Vukovar, Bitka kod Siska, Krbavska bitka, Mohačka bitka, Francuska revolucija, Oktobarska revolucija, Drugi svjetski rat (i: II. svjetski rat), Rakovička buna, Seljačka buna (1573. godine) ... 18. odnosni pridjevi na -ov, -ev, -in izvedeni od svih vlastitih imena: Zdravkov, Markov, Mirkov, Milanov, Petrov, Božidarev, Antin, Lukin, Novakov, Kranjčevićev, Matošev, Ujevićev, Tadijanovićev, Bracin, Cicin; Perunov, Kristov, Afroditin, Gospin, Dalmatinčev, Zagorčev, Hrvatov, Hrvatičin; Makedončev, Makedonkin; Slovenčev, Slovenkin; Amerikančev, Amerikankin; Švicarčev, Švicarkin ... pa i -ji u Božji. Za odnosne pridjeve na -ski (-ovski, -evski), v. § 90.7. Riječi iz poštovanja i počasti

S7

Iz poštovanja se i počasti pišu velikim početnim slovom: 1.

al osobne i posvojne zamjenice za 2. osobu jednine: Ti, Tebe, Te, Tobom; Tvoj, Tvoja, Tvoje ... kad se u pismima obraćamo pojedincu;

bl osobne i posvojne zamjenice za 2. osobu nmožine: Vi, Vas, Vama; Vaš, Vaša, Vaše ... kad se u pismima obraćamo pojedincu. Ako se u 2. osobi množine pismeno obraćamo većemu broju osoba, tada se

43

r isključivo piše malim slovom: vi, vaš ... Iznimno se u molitvama i crkvenim pjesmama mogu velikim početnim slovom pisati i zamjenice 3. osobe kao On, Njega, Njegov kad zamjenjuju osobno ime Bog ili se na nj odnose. 2. a) nazivi vrhovnih poglavara država i vjerskih zajednica kad se pišu bez imena: Predsjednik, Predsjednica, Kralj, Kraljica, Car, Carica, Knez, Sultan, Šah, Papa, Emir, Šeik ... b) odnosni pridjevi izvedeni iz naziva navedenih pod § 2.a): Predsjednikov, Kraljičin, Carev, Papin, Šahov, Sultanov ... Kad se uz nazive navedene pod § 2.a) napišu njihova imena, nazivi se pišu malim početnim slovom: papa Benedikt XVI., kralj Tomislav, knez Branimir... 3. nazivi kojima se tituliraju poglavari i visoki dužnosnici, npr. Veličanstvo, Vaše Veličanstvo, Visočanstvo, Vaše Visočanstvo, Visost, Vaša Visost, EkscelenCija, Vaša Ekscelencija, Svetost (samo za Papu), Vaša Svetost, Uzoritost (samo za kardinale), Vaša Uzoritost, Vaša Milost (pov., općenito za visoke dužnosnike). Tako se može i pisati u neizravnome obraćanju: Njegovo Veličanstvo, Njezino Veličanstvo; Njihovo Veličanstvo; Njegova Visost, Njezina Visost; Njihova Visost; Njegova Ekscelencija, Njezina Ekscelencija; Njihova Ekscelencija ...

Malo početno slovo

u § 74. navedeno je kad se piše veliko početno slovo i rečeno da se u ostalim primjerima piše malo, ali kako i tu može biti kolebanja, potrebno je reći da se malim početnim slovom pišu sve opće imenice: čovjek, ljudi, žena, muškarac, otac, mati, sestra, sin, unuk, praunuka, polje, otok, jezero, kanal, more, potok, rijeka, voda, zaljev ...

88

Tako se piše i kad su te imenice razna metaforička imena višečlanih zemljopisnih pojmova: glava (Debela glava), glavica (Gornja glavica), kuk (Hqjdučki kukovi), vrata (Senjska vrata) ... Posebice treba paziti da se malim početnim slovom pišu: 1. imena božanstava, mitoloških bića, bića u religijama ako nisu vlastita imena nego se rabe u službi opće imenice: Cijelogaje života bio mefisto, lucifer. Tako se pišu opće imenice vrag i đavao. 2. životinjske pasmine i biljne vrste, odnosno opće imenice za životinje i biljke, kao i imena životinja koja se daju po kakvoj osobini, kao:jazavac (životinja), jazavčar (pas), bernardinac (pas), prepelica (ptica), prepeličar (pas), zubatac (riba), rajčica (povrće), lužnjak (hrast), ljubica (cvijet), bjelava (krava bijele dlake), dorat, đogat, mrkonja (konj), turopoljac (svinja), angora (mačka) ...

90

e) imena pripadnika ili sljedbenika društvenih i kulturnih pokreta, političkih stranaka, crkvenih redova, klubova, organizacija, udruga: ateist, ilirac, marksist, starčevićanac, franjevac, isusovac, pavlin, klarisa, nobelovac, dinamovac ... d) imena pripadnika naroda srasla sniječnicom ne- ili kojom drugom riječju: nehrvat, nazovihrvat, lažihrvat, poluhrvat, mladoturčin ... e) imena društvenih i kulturnih pokreta, povijesnih razdoblja: srednji vijek, humanizam, renesansa, barok, ilirizam, hrvatska moderna, hrvatski narodni preporod, dvadeseto stoljeće, zagrebačka škola pjevanja, seljačka buna (ali: Seljačka buna 1573. godine) ... 4. a) imenice koje same ili uz osobno ime znače položaj, titulu, zanimanje, kao ministar, savjetnik, načelnik, maršal, general, admiral, profesor, akademik, kardinal, patrijarh, rektor, dekan, provincijal, opat, biskup, zastupnik, poslanik, vijećnik, odnosno kralj Zvonimir, knez Domagoj, knez Branimir, beg Husein, Smail-aga Čengić, maestro Dešpalj, profesor Matić, majstor Andrija ... b) atribut koji uz osobno ime pokazuje stupanj njegove svetosti: sveti Antun Padovanski, sveti Josip, sveti Nikola Tavelić, sveta Ana, sveta Marija Magdalena, blaženi Alojzije Stepinac ... e) imena mjera i proizvoda nastalih prema vlastitome imenu: amper, kulon, makadam ... S. strane svijeta ako ne označavaju narode, zemlje, države, kulturne zajednice i sl.: istok, zapad, sjever, jug, sjeverozapad, jugoistok, jugojugoistok ... Tako se pišu i njihovi pridjevi sjeverni dio Hrvatske odnosno sjeverna Hrvatska ... 6. jednočlana imena nebeskih (astronomskih) tijela kad se upotrebljavaju kao opće imenice: sunce, mjesec, polumjesec, zemlja ... 7. pridjevi na -ski (-evski, -ovski) postali od vlastitih imena: hrvatski, slovenski, europski, afrički, američki, zagrebački, slavonski, istarski, dugootočki, dugoreški, gundulićevski, marulićevski, matoševski ... 8. Malim slovom pišu se opće imenice postale od vlastitih. Primjere v. u § 107.

3. a) imena vjerskih zajednica i sljedbi: kršćanstvo, katolicizam, pravoslavlje, protestantizam, budizam, islam, luteranstvo ... b) imena društvenih ideologija: kapitalizam, socijalizam, komunizam,fašizam, antifašizam ...

89

44

45

f Imenice koje se preuzimaju iz drugih stranih jezika u početku obično imaju status tuđica i pišu se kao u jeziku iz kojega su preuzete, a kad se prilagode, postaju

PISANJE STRANIH RIJEČi Opći

dio

93

.. Strane riječi potječu iz drugih jezika i pišu se već prema tome potječu li iz jezika se pišu latinicom ili kojim drugim pismom, jesu li imenice, opće ili vlastite ili su kOJa druga vrsta riječi. U načelu pri preuzimanju stranih riječi vrijedi pravilo: ako se isti pojam može izreći već postojećom hrvatskom riječi ili se ona može lako napraviti, onda prednost treba dati našoj riječi. Prema tome pravopis bi se morao baviti samo onim stranim :ij~čima za koje nemamo dobrih zamjena, jer zamjena stranih riječi ide u druga JeZikoslovna područja. Pravopis se bavi svim riječima iz drugih jezika koliko su pravopisni problem bez obzira imale u hrvatskome jeziku dobru zamjenu ili ne imale. . Iz. stranih se jezika ne preuzimaju sve vrste riječi, nego svojom glavninom samo ImellIce, višečlani nazivi i izrazi. O~će i.menice i nazivi iz drugih jezika pišu se prema tome jesu li usvojene ili se tek preuzlmaJ.u. Dok se preuzimaju, pišu se kao u jeziku iz kojega se preuzimaju i imaju stat~s tuđl.ce, a kad su usvojene, prilagođene su glasovnim, naglasnim, pravopisnim, znac~nJ~klm, a glavninom i morfološkim pravilima hrvatskog jezika i tako postaju usvoJell1ce (pnlagođenice, pohrvaćenice). Iz nekih su jezika preuzete opće imenice gotovo sve usvojenice jer smo ih iz latinskoga, turskoga, ruskoga i češkoga uglavnom prilagodili hrvatskomu jeziku. Svojom glavninom tako je i s riječima iz talijanskoga, francuskoga, i drugih jezika, ali smo iz mnogih u hrvatski književni jezik preuzeli malo, među kojima je i njemački. Jedino je danas veliko kolebanje u preuzimanju riječi iz engleskoga jezika ili riječi preuzetih njegovim posredstvom. Vlastite imenice iz stranih jezika pišu se kao u jeziku izvorniku, osim egzonima

91

kO~1

94

feđo).

95

(pohrvaćenica).

Posuđenica iz njemačkoga jezika u književnome jeziku ima veoma malo i sve su usvojenice:fen, gastarbajter, hohštapler,pancir (pancirka), rotvajler, šlager, štimung, tepih, valcer, vermut, vic ... Engleske riječi danas nadiru u velikom broju i teško se može odrediti koje su tuđice, a koje usvojenice. Usvojenice su: džentlmen, kriket, derbi, dok, džip, lider, miting, punč, smoking,

tramvaj, viski... Posuđenice šport i štrajk nisu preuzete izravno iz engleskoga, nego su nam došle preko njemačkoga. Uz normalno taksi, u posebnim se prilikama piše i taxi (na automobilima taksi-službe), a uz lady, rjeđe i ledi. Novije se posuđenice zbog velikoga prodora pišu različito. One koje teže usvojenosti ili su već usvojene, pišu se kao usvojenice: antidamping, autsajder, biftek, boks, brifing, buking, bum, čip, čips, disko, diskdžokej, displej, džin, erkondišn, establišment,j7iper,jultajmer, kanader, kečap, klinč, klon, kvark, laser, lobi, menadžer, punč, radar, sintesajzer... Mnoge se pišu izvorno, pogotovu ako su dvočlane i višečlane: after shave, body building, break dance, bug, bungee jumping, catering, check-point, copyright, fair play,fitness, rent-a-car, stand by...

Pridjevi su većinom usvojenice, a glagoli i ne mogu biti drugačiji. Izrjeke, poslovice zapravo su navodi (citati) i pišu se kao i u jeziku izvorniku.

Pisanje riječi iz jezika koji se služe latinicom Pisanje općih imenica i naziva

92

usvojenice. Francuske se riječi pišu kao usvojenice: bombon, bulevar, kalambur, kupe, konjak, tuš, interijer, žargon, majoneza, nijansa, nivo, ragu, refren, ten, toaleta ... Riječ ingenieur nakon početnoga kolebanja između inžinjer i inženjer, usvojena je u liku inženjer; tako i šado i šato (chadeau) kao šato, kliše i klišej (clich e) kao klišej, komunike, kominike, kominikej, komunikej (communique) kao komunikej. Francuske su usvojenice: kabaret (rjeđe kabare), kuplet (cuplet), portret (portrait), a vino pino i pinot zasad su obje usvojenice. Francusko atelier u nas je atelje i atelijer, ali je običnije atelijer. Pojedine francuske riječi unatoč usvojenosti, pišu se izvorno: cafe, buffet, sommelier (vinotoča, peharnik) ... Riječi iz talijanskoga, većinom su u književnome jeziku usvojenice: bakalar, balkan, balerina, balet, bandit, banka, bankrot, barok, boća, bonaca, brokula, bruto, dolčevitaJljasko,j7ota, kamin, karikatura, kasa, konte, kontesa, konto, krešendo (im., za razliku od priloga crescendo, v. § 110.), loto, mafija, mandolina, neto, njoki, sonet, žiro ... Tako i mnoge iz područja glazbe: akord, alt, arija, bas, belkanto, čembalo, duet, fagot, kantata, kantilena, klavičembalo, kontrabas, libreto,pijanino,pikolo, skerco ... Izvorno se piše samo koja pojedinačna riječ: adagio, espresso (kava), intermezzo, mezzosopran, paparazzo, pizza i prema njoj pizzerija, pizzicato, solfeggio (i sol-

. Opće imeni~e iz latinsko~a uglavnom su ponašene: aktiv < activus, pasiv < pasSIVUS, mfant < mfans, mfantts, premija < praemium ... Rijetko usvajanje nije potpuno kao u jurisdikcija, plebs ... Latinski predmetak ab-, ob-, sub- u imenicama pišemo kao pohrvaćenice: apsolvent, ops~.rvacija, opstrukcija, supsidijaran, supstancija, supstandard, supstantiv, supsfltuclja, supstrat ...

47

46 .6

96

Često se pišu na oba načina, izvorno i kao usvojenice: jackpot i džekpot,jazz i džez, jeans i džins,jingle i džingl,jumbo i džambo, show i šou, summit i samit ...

ima uže

Najbolja rješenja izlaze izvan pravopisnoga područja, a to su naše zamjembenice: AIDS> kopnica (bolje i fr. sida), best-seller > uspješnica, brain drain> odljev mozgova, by-pass> premosnica, chewing-gum> guma za žvakanje (žvakalica), dream-team> momčad snova, e-mail> e-pošta, e-pismo, feedback> povratna sprega, grappe-fruit > limunika, hardware i hardver> sklopovlje, hovercraft > lebdjelica, jumbojet i džambodžet > velemlažnjak, jumbo križaljka> velekrižaljka, loser i luzer > gubitnik, pacemaker ipejsmaker > srčani stimulator, srčanik, palmtop > dlanovnik, password> lozinka, zaporka, šifra, talk show> pričaonica ...

Iz latinskog su jezika većinom ponašenice, dakle pohrvaćene pa nisu više pravopisni problem: Marko Klaudije Tacit « Marcus Claudius Tacitus), Tertulijan « Tertullianus), Publije Vergilije Maron « Publius Vergilius Maro), Reja « Rea) ... , osim nekih pojedinosti. Latinska imena humanističkih i sličnih novolatinskih i polatinjenih imena preuzimaju se u izvornome liku: Cartesius, Nostradamus, Paracelsus, Janus Pannonius (ako se ne upotrebljava hrvatsko ime Ivan Česmički), ali Erazmo Rotterdamski, Celzij « Celsius), kao mjerna jedinica i celzij. Imena iz ostalih jezika koji se služe latinicom, pišu se kao i u jeziku izvorniku, osim ponašenica (egzonima).

Sklonidba stranih općih imenica i tvorba pridjeva od njih

Sklonidba stranih imenica ide u morfologiju, a u pravopis samo kako se povezuju osnove i naši nastavci idometci. Osnovne imenice na i u ostalim padežima dobivaju -j i dalje se sklanjaju kao kra}: alibi, alibija, dendi, dendija, derbi, derbija, kivi, kivija, taksi, taksija, viski, viskija, viskiju, viskijem, žiri, žirija, žirijem ... Tako se sklanjaju i imenice na -io: radio, radija, radiju, radijem studio, studija, studiju, studijem trio, trija, triju, trijem ... Opće imenice na -io preuzete iz talijanskoga ako se pišu izvorno gdje je i samo pravopisni znak, označuje da se prethodno g čita kao đ, sklanjaju se bez}: adagio, adagia, adagiu, adagiom, solfeggio, solfeggia, solfeggiom ... Tako se sklanjaju i opće imenice muškoga roda stranoga podrijetla koje završavaju na nepčanik i -o: bendžo, bendža, bendžu ... , bendžom, gaučo, kapričo, kaudiljo, linđo,

97

pončo.

Imenice na -u i naglašeno -e i -o cijele se uzimaju za osnovu: iglu, iglua, igluu, igluom, iglu i, iglua, iglu ima tabu, tabua, tabuu, tabuom, tabui, tabua, tabuima ragu, ragua, raguu, raguom, ragu i, ragua, ragu ima kombine, kombinea, kombineu, kombineom kupe, kupea, kupeu, kupeom, kupei, kupea, kupeima rešo, rešoa, rešou, rešoom, rešoi, rešoa, rešoima ... Pisanje imena

Hrvatska je ponašenica lik nekoga imena u hrvatskome jeziku koji je drukčiji od onoga u jeziku iz kojega potječe. Ponašenice mogu biti izrečene drugom riječju ili su samo glasovno i pravopisno ponašene ili kombinacijom više mogućnosti. Tako su ponašena imena osoba, država, naselja, gora, rijeka, jezera ... To znači da ponašenica

98

48 II ;

značenje

od naziva usvojenica jer ponašenica obuhvaća samo imena.

Imena mogu biti jednočlana i višečlana.

-

99

Ponašenice su: sve države: Francuska (France), Italija (Italia), Letonija (Latvia), Moldavija (Moldova), Njemačka (Deutschland), Rumunjska (Romiinia), Španjolska (Espana), Turska (Tiirkiye), Sjedinjene Američke Države (United States of America), Bjelokosna Obala (Cote d'Ivoire), Fidži (Fiji) ... svi oceani i mnoga mora: Atlantski ocean, Indijski ocean ili Indik, Tihi ocean (Pacifički ocean, Pacifik), Baltičko more, Crno more, Crveno more, Mrtvo more, Sjeverno ledeno more, Sjeverno more, Tirensko more ... mnoge osobe, pogotovu povijesne, vjerske: Ivana Orleanska (Djevica Orleanska), Ivan bez Zemlje (engl. kralj), Karlo 1. Ćelavi (fr. kralj), Karlo Veliki (franački kralj), Luj xv. (fr. kralj), Rikard Lavljeg Srca (engl. kralj), Otelo, Kolumbo; Antun Padovanski, Franjo Asiški, Katarina Sijenska, Toma Akvinski ... mnogi gradovi: Asiz (Asissi), Beč (Wien), Budimpešta (Budapest), Carigrad (Instanbul), Havana (La Habana), Rim (Roma), Venecija (Venezia), Lurd (Lourdes), Pariz (Paris), Ženeva (Geneve), Lisabon (Lisboa), Firenca (Firenze), Napulj (Napoli), Pečuh (Pecs), Prag (Praha), Krakov (Krakow), Varšava (Warszawa), Kopar (Koper) ... planine: Bavarske Alpe (Bayerische Alpen), Franačka Jura (Frankische Alb), Franačka šuma (Frankenwald), Rudna gora (Erzgebirge), Švapska Jura (Schwabische Alb), Tirinška šuma (Thiiringer Wald) u SRNj, Stjenjak (Rocky Mountains, planinski lanac u SAD) ... otoci: Azori, Britanski Djevičanski otoci, Havajsko otočje, Kajmanski otoci, Uskršnji otok (španj. Isla de Pascua, engl. Easter Island, danas Rapa Nui ili Rapanui) ... rijeke: Majna, Rajna, Nisa (Neisse), Odra, Rona, Tiber (Tevere), Pad (Po), Temza (Thames) ... jezera: Blatno jezero (u Madžarskoj), Bodensko jezero, Kaspijsko jezero (ili more), Velika jezera, Ženevsko jezero ... 49

r zemlje i pokrajine: Koruška, Štajerska, Azurna obala, Flandrija, Katalonija, POrajnje (Rheinland), Sjevernonjemačka ravnica ili Pribaltička nizina, Koruška, Štajerska, Toskana ... rt: Rt dobre nade. Nekima je francuskim imenima samo završno -e zamijenjeno sa -a: Loira (Loire), Seina i Sena « Seine), Nica (Nice), Champagna « Champagne) ... Neke su ponašenice postale zastarjelice: Bruselj (Bruxelles), Monakov (Miinchen), Lipsko (Leipzig), Dražđani (Dresden), Jakin (Ancona), Turin (Torino) ... Neke se ponašenice upotrebljavaju samo u povijesnim surječjima: Mletci (Venecija), Požun (Bratislava), Stolni Biograd (Szekesfehervar) ... Tako danas i Sankt Peterburg (ne Petersburg) jer je tradicija naziva Petrograd prekinuta dugom upotrebom naziva Lenjingrad. Ponašenice se pišu kako je dosad uobičajeno, jedino nova ponašenica može nastati ako neko područje, koje se prije pisalo izvorno, postane nova država, jer se sve države pišu ponašeno: Salomonski Otoci (Solomon Islands), Sejšeli (Seychelles), Sveta Lucija (Saint Lucia), Sveti Kristofor i Nevis (Saint Kitts and Nevis), Sveti Toma i Principe (Sao Tome e Principe) ... Ti otoci kao otoci mogu se pisati i izvorno. Odatle razlika Džibuti (država), Djibouti - glavni grad te države; Luksemburg (država), Luxembourg (glavni grad), Monako (država), Monaco (glavni grad te države) pa i Brazil (država), Brasilia (glavni grad). Nova ponašenica može nastati i kad bi se koje strano ime prevelo na hrvatski. Katkad su i države ili pojedine pokrajine u sastavu veće državne cjeline ponašenice: Bavarska (Bayern), Donja Saska (Niedersachen), Sjeverna Rajna-Vesfalija (Nordrhein-Westfalen), Tiringija (Thiiringen) u SRNj; Sjeverna Karolina, Južna Karolina, Sjeverna Dakota, Južna Dakota, Kolorado, Novi Meksiko, Kalifornija, Aljaska u SAD ... U međunarodnome prometu, na naslovima pisama, voznim redovima i sl. pišu se imena mjesta u izvornome liku: Budapest (a ne Budimpešta), Istanbul (a ne Carigrad), Praha (a ne Prag), Roma (a ne Rim), Wien (a ne Beč) ... Ostale vlastite imenice pišu se kao u jeziku izvorniku: Manchester, Nottingham, Le Havre, Giessen, Leipzig, Munchen, New York, Richmond, New Hampshire, Rhode Island...

100

101

bJ

cJ

103

dj

ej Sklonidba stranih imena i tvorba od njih

Kada se imena pišu izvorno, pravopisu pripada samo kako se veže nastavak, i kako se pišu tvorenice od njih, imenice i pridjevi. Strana vlastita imena sklanjaju se uglavnom po pravilima naše sklonidbe, kao i opće imenice: aj Imena koja završavaju na zapornik i na -u sklanjaju se kao i naša: Dumas, Dumasa, Dumasu, Luther, Luthera, Lutheru, Pascal, Pascala, Pascalu, Pas-

102

50

fl

teur, Pasteura, Pasteuru, Baku, Bakua, Bakuu, Bakuom, Peru, Perua, Peruu, Peruom ... Tako se sklanja i prezime Camus, Camusa, Camusu, ali se u instrumentalu piše Camusem jer se čita (Kamijem). Imena na i i y (koje se čita kao i) sklanjaju se kao i opće imenice na -i (viski, viskija): Leopardi, Leopardija, Puccini, Puccinija, Rossini, Rossinija, Verdi, Verdija, Mascagni, Mascagnija, Mississippi, Mississippija, Debussy, Debussyja, Grevy, Grevyja, Horthy, Hortyja ... Ako se -y čita kao j, onda se ime sklanja kao pod a): Hemingway, Hemingwaya ... Ako je ime na -i pluralia tantum, tada se sklanja kao množina naših imenica: Apenini, Apenina, Havaji, Havaja, Havajima, Pireneji, Pireneja, Pirenejima, Pompeji, Pompeja, Pompejima, Rodopi, Rodopa, Rodopima ... Ako je y samo pravopisni znak, ime se sklanja kao naše na zapornik: Nagy, Nagya, Nagyu, Nagyem ... Imenice na -io sklanjaju se već prema tome izgovara li se i ili je samo pravopisni znak (koji označuje da se prethodni c izgovara cJ: Antonio, Antonija, Cassio, Cassija, Fidelio, Fidelija, Pio, Pija, Piju, Pijem ... Tako se sklanjaju i imena na -io stranoga podrijetla ili naša napravljena po njihovu uzoru: Dario, Darija, Dariju, Darijem Mario, Marija, Mariju, Marijem ... , ali Ajaccio, Ajaccia, Ajacciu, Ajacciom (ajačo, ajača, ajaču, ajačom), Boccaccio, Boccaccia, Boccacciu, Bocacciom (Bokačo, Bokača, Bokaču, Bokačom), Carpaccio, Carpaccia, Carpacciu ... Tako se sklanjaju i talijanske imenice na -ia: Foggia, Foggie, Perugia, Perugie ... Pridjevi su od njih: Verdijev, Grevyjev, Pinochijev, Darijev, Marijev, ali Boccacciov ... Imena koja svršavaju na -a i nenaglašeno -e ili -o sklanjaju se kao i naša s tim završetcima: Borneo, Bornea, Borneom, Lorenzo, Lorenza, Lorenzom, Picasso, Picassa, Szabo, Szaba, Szabu, Tasso, Tassa, Tassu, Tampico, Tampica, Tampicu, Ticino, Ticina, Ticinu ... Ženska imena na -a i na nenaglašeno -e sklanjaju se kao naša na -a: Giuliana, Giuliane, Giulianom, Lotte, gen. Lotte, dat. Lotti, instr. Lottom, Mussette (i Mussetta), gen. Musette, dat. Musetti ... Tako se sklanjaju i francuska ženska imena na nijemo -e: Brigitte (brižit), gen. Brigitte, dat. Brigitti, Claire (kler), gen. Claire (klere), dat. Clairi, Jeanette (žanet), gen. Jeanette (žanete), dat. Jeanetti, Oise (vaz), gen. Oise (vaze), gen. Oisi, instr. Oisom ... Strana i naša ženska imena na -ea, -ia sklanjaju se tako da dobivajuj: Andrea, Andreje, Andreji, Andrejom, Dorotea, Doroteje, Doroteji, Dorotejom, Matea,

51

r Mateje, Mateji, Matejom, Lea, Leje, Leji, Tea, Teje, Teji, Tejom; Antonia, Antonije, Antoniji, Lucia, Lucije, Luciji, Mia, Mije, Mijom, Pia, Pije, Piji, Pijom, Rosalia, Rosalije, Victoria, Victorije, Georgia, Georgije, Georgiji, Virginia, Virginije, Virginiji, a tako i Croatia, Croatije, Croatiji ...

Pridjevi od prije spomenutih ženskih imena na muklo ili nenaglašeno e izvode se sufiks om -in: Giulianin, Lottin, Clairin, Jeanettin, Andrejin, Dorotejin, Matejin, Lejin, Tejin ... Strana imena na nenaglašeno e i naglašeno -e, -o sklanjaju se kao opće imenice kupe, rešo: Dante, Dantea, Danteu, Danteom Goethe, Goethea, Goetheu, Goetheom Shakespeare, Shakespearea, Shakespeareu, Shakespeareom Taine, Tainea, Taineu, Taineom Suppe,Suppea, Suppeu, Suppeom Hugo, Hugoa, Hugou Rousseau, Rousseaua, Rousseauu, Rousseauom (Ruso, Rusoa, Rusou, Rusoom) ... Romanska imena na -ca, -co (-ka, -ko) u našoj sklonidbi zadržavaju izvorno c: Petrarca, Petrarce, Petrarci, Petrarcom Tosca, Tosce, Tosci, Toscom Salamanca, Salamance, Salamanci, Salamancom Fra Angelico, Fra Angelica, Fra Angelicu, Fra Angelicom ... Pridjevi na -ov, -ev, -in od te skupine tvore se kao i od naših riječi: Dante, Danteov, Diesel, Dieselov, Dumas, Dumasov, Goethe, Goetheov, Luther, Lutherov, Pascal, Pascalov, Pasteur, Pasteurov, Shakespeare, Shakespeareov, Suppe, Suppeov, Taine, Tainneov, Rousseau, Rousseauov ... Iznimno se nastavak upravlja prema izgovoru: Camus, Camusev (Karnijev). Pridjevi od romanskih imenica na -ca, -co tvore se od osnove na -k: Petrarca, Petrarkin, Tosca, Toskin, Fra Angelico, Fra Angelikov... Pridjevi od prezimena koja se sklanjaju kao viski, viskija tvore se od genitivne osnove dometkom-ev: Leonardi, Leonardija, Leonardijev, Verdi, Verdija, Verdijev, Grevy, Grevyja, Grevyjev ... . Pridjevi s dometkom -ski od ponašenica pišu se prema ponašenome obliku: jidžijski, talijanski, njemački, rumunjski, sejšelski, španjolski, turski, rajnski,padski ... Pridjevi od ostalih imena mjesta s dometkom -ski pišu se izvorno do morfemske granice: bolonjski, cambrički, hollywoodski, kielski, leipziški, munchenski, newyorški (usvojeno umjesto newyorčki!), yorčki (York) ... Ponašeno se pridjev piše ako je tako usvojen, pogotovu u usvojenim nazivima: arteški zdenac « Artois), bordoška juha « Bordeaux),farerski iliferojski jezik (Fa:merne), grinički (Greenwich, npr. griničko srednjoeuropsko vrijeme ... , ili ako

104

105

106

52

107

tako traži određena struka, kao što je u nazivima ptica: čatamski vranac (Chatam Shag), kampbelski vranac (Campbell Shag), makvorijski vranac (Macquarie Shag) ... Imenice se u načelu tvore tako da se osnove pišu ponašeno: Anžuvinac, Arpadović, Lajpcižanin, Luksemburžanin, Njujorčanin,fulbrajtovac, šekspirovac, šekspirijanac ... Kad od imena postaju opće imenice, pišu se malim slovom i ponašeno: Biedermeier> bidermajer (stil), Boycot > bojkot (protestno suzdržavanje), Colt> kolt (samokres), Diesel> dizel (motor), i odatle dizelski, Don Juan> donžuan (zavodnik), Einstein> ajnštajnij (počelo), Ford> ford (automobil), Gillette> žilet (britvica), Lawrence> lorensij (počelo), Machiavelli> makijavelizam (nemoralan postupak), McAdam> makadam (cesta), Mecena> mecena (dobrotvor, pokrovitelj) Mercedes> mercedes (automobil), Rontgen > rengen (aparat), Sandwich> sendvič (jelo) ... Tako i mjerne jedinice: Ampere> amper, Becquerel > bekerel, Bell> bel, Celzij> celzij, Coulomb > kulon, Gray> grej, Henry> henri, Hertz> herc, Joul > džul, Newton> njutn, Ohm > om, Oersted> ersted, Tesla> tesla, Volt> volt, Watt> vat ... Pridjevi sa -ovski, -evski, -inski obično se pišu kao usvojenice: bokačevski,feli­ nijevski, geteovski, molijerovski, pinokijevski, šekspirovski ... Preuzimanje pridjeva

108

Preuzeti strani pridjevi dobivaju hrvatski pridjevni završetak -(a)n i pišu se kao naši pridjevi: apartan, ažuran, bizaran, degutantan,frivolan, kolateralan, meritoran, nonšalantan, pikantan, plauzibilan, pompezan, pompozan, porozan, solidaran, šarmantan, uzualan, vizualan, ženantan, ženerozan ... Rijetki su koji ne dobivaju hrvatski završetak, a sklanjaju se i pišu kao i naši pridjevi, npr.fin, kadar, monden, monoton, suveren ... Malen je i broj preuzetih bez našega završetka, nesklonjivi su i pišu se kao usvojenice: bež, blond, dabI, drap,fer,feš,fet, gala, glat, kaki, krem, kul, kvit, liht, maksi, mat, mini, net, nobl, reš, roza, roze, seksi, šik ... , rastavljeno od imenice koju označuju, v. § 122.3.a). Neki od tih pridjeva rijetko se upotrebljavaju ili su ostali na razini razgovornoga jezika. Latinske pridjeve s predmetkom ab-, ad-, ob-, sub- u izvedenicama pišemo kao i kod imenica: apsolutan, apstraktan, opscen, opskuran, supsidijaran, suptropski ... , jedino ostaje nepromijenjeno sub- ako drugi dio riječi počinje sa p-: subpapilaran, subpolaran ... Preuzimanje glagola

109

Glagoli se preuzimaju ponašeni. Oni i nemaju druge mogućnosti jer se i ne mogu preuzimati ako se ne prilagode našim glasovni m i morfološkim pravilima kao animirati, ažurirati, bukirati, džogirati,jiksati,fiksirati, galvanizirati, miksati, opservirati, sni/ati, supstituirati, tvistati, tvistirati, zumirati ... , bez obzira preuzeli ih mi iz drugih jezika ili ih napravili od već preuzete strane osnove kao adresirati, alarmirati,filtrirati, telefonirati ...

53

r Preuzimanje ostalih vrsta riječi

I prilozi se preuzimaju veoma rijetko i kad se preuzimaju, teško je odrediti jesu li prilozi ili preuzeti pridjevi koji se ne sklanjaju, a obično imaju priložnu i pridjevnu službu kao passe, super, tip-top ... Rijetki se priložni izrazi pišu kao usvojenice: an detaj, anfas (anfas < enface), an profil (en profil, u profilu), angro (en gros), akonto ... Prilozi iz talijanskog jezika iz područja glazbenoga tempa pišu se kao u jeziku izvorniku: adagio, allegretto, allegro, crescendo (za razliku od imenice krešendo), decrescendo, deficiendo,furioso, mezzoforte,pianissimo, sottovoce, staccato, veloce, vivace ... I uzvici se rijetko preuzimaju kao kuš, i pišu kao usvojenice.

110

Izrazi, izrjeke, navodi preuzeti iz stranih jezika pišu se kao u jeziku izvorniku: iz latinskoga: ad acta, ad usum delphini, casus belli, conditio sine qua non, contradictio in adiecto, curriculum vitae, cum grano salis, de gustibus non est disputandum, errare humanum est, errata corige, lapsus lingue, numerus clausus, pigra massa, quieta non movere, guod licet lovi, non licet bovi, status quo, sapienti sat, sub poena, tabula rasa, tertium non datur, via facti, vox populi, vox dei ... iz francuskoga: il la mode, il propos, carte blanche, cherchez lafemme, en bloc, faux pas, {'enfant terrible, l'etat c 'est moi, par distance, par excellence, plein pouvoir, poste restante ... iz njemačkoga: Drang nach Osten ... iz talijanskoga: eppur si muove, se non e vero e ben trovato, pappa in bocca, tempi passati, traduttore - traditore ...

111

Riječi

113

< Polykrates, Pitagora < Pytagoras, Sokrat < Sokrates, Atena < Athenai, novogrč. Athine, Solun < Thessaloniki, Argolida < Argolis, Argolidos, Atika, Krf(Kerkyra), Sveta Gora < Agion Oros ... Koliko i jesu grčka imena problem, više su problem njihova preuzimanja i uklapanja u hrvatski jezik, a ne pravopisni. Iz novogrčkog sirtaki > syrtiki... Iz ostalih jezika koji se ne služe ili se i nisu služili latinicom, japanskoga, kineskoga i ostalih egzotičnih jezika, opće imenice najčešće su u hrvatski preuzete preko jezika posrednika, grčkoga, latinskoga i ostalih zapadnoeuropskih jezika i pišu se kao pohrvaćenice, tj. po našem izgovoru: ajatolah, beduin, baobab, bungalov, čaj, džungla, džunka, đumbir,faraon, ginko, haski (eskimski pas),juka (biljka i tkanina od nje),jurta, kajak, kakadu, kakao, kalif, kanu, kasava (vrsta dinje), kefir, kikiriki, kivi, kokos, kopra (kokosovo ulje), papaja, papiga, papir, puma, rabarbara, sake, sezam, sisal (biljka i vlakna od nje), špinat, tabu, tajfun, tofu, vanilija ... Športovi: džiju-džicu, džudo, kungfu, tekvando ... Zato je sustavnije pisanje ilang-ilang nego ylang-ylang (biljka u ist. Indiji, ulje od te biljke),feng šui, nego fengshui, ši-take, nego shU-take, suši (japansko jelo), nego sushi, cunami nego tsunami (veleval), drugo je japansko prezime Tsunemi. Vlastite se imenice pišu onako kako se pišu u istom jeziku kad se služe latinicom ako nisu ponašenice kao: Alah, Kuran, Ganges, Delhi, Kairo, Kartum, Teheran, Peking, Jokohama, Tokio ... , a sklanjaju se Alaha, Kurana, Gangesa, Delhija, Kaira, Kartuma, Teherana, Pekinga, Jokohame, Tokija, Tokijem ...

iz jezika koji se služe drugim pismima

Od riječi iz slavenskih jezika koji se služe ćirilicom, opće su imenice pohrvaćenice, npr. kolhoz, votka, a mnoga su imena ponašenice: Bjelinski, Čajkovski, Dostojevski, Gorki, Katarina II. Velika, Lenjin, Stanislavski, Kazanj, gen. Kazanja, 7Jumen, gen. 7Jumena, Kijev, Dnjestar, Dnjepar, Oneškojezero, Ladoško jezero ... Često se ruska imena transkribiraju bez obzira na ruski izgovor: Potemkin, Tolstoj, Moskva ... Vlastite imenice iz slavenskih jezika koji se služe ćirilicom transkribiraju se našim uobičajenim načinom, a ne prema engleskom pa makar ih oni tako pisali latinicom: Čehov, Puškin, Trocki, a ne Tchekhov, Pushkin, Trotsky ... Riječi iz drugih jezika koji se ne služe latinicom, pišu se onako kako se pišu u tome jeziku kad se služi latinicom. Opće i vlastite imenice iz starogrčkoga pišu se latinicom i ponašeno: aristokrat < aristokrates, cedar « kedros), mauzolej < mausoleion, muzej < museion, psalam < psalmos, ritam < rhithmos, simbol < symbolon, Aristofan < Aristofanes, Polikrat

112

54

55

r SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČi

iznimno ne odlučuje treba li što smatrati složenicom ili dvjema riječima. Superlativi najnovijI, najzdravijI, najpametniji... zbog posebnih razloga imaju dva naglaska, pa se ne ubrajaju u tu kategoriju. Sveza dviju imenica od kojih se prva ne sklanja i atributivno određuje drugu, a obje zadržavaju svoj naglasak, zove se polusloženica. Između sastavnih dijelova polusloženica piše se spojnica: biser-grana, izvor-voda, kremen-kamen, lovor-vijenac, rak-rana, spomen-ploča, uzor-mdjka. Polusloženice se vrlo često rabe u stilske svrhe. Spojnica se kao pravopisni znak rabi i u druge svrhe. Polusloženice koje pripadaju promjenljivim vrstama riječi mijenjaju samo posljednji sastavni dio, kao N jd. biser-grana, G jd. biser-grane. Budući da kod svake vrste riječi ima posebnosti hoće li se što smatrati složenicom ili polusloženicom, pravila se o sastavljenome i rastavljenome pisanju daju posebno za svaku vrstu riječi.

Opća načela Opće je načelo hrvatskoga pravopisa da se riječi pišu odvojeno, svaka za sebe, razdvojene bjelinama. Polazeći od toga načela, treba se, zbog različite tvorbe riječi, držati osnovnoga pravila: ako se isto značenje može iskazati kombinacijom jedinica koje već postoje u jeziku, nije potrebno uvoditi nove jedinice. Primjerice, moguće je usporediti ove dvije rečenice: Uzmimo na primjer ovu rečenicu. Uzmimo naprimjer ovu rečenicu. Budući da se navedene rečenice ne razlikuju u svome temeljnome značenju, suvišno je uvoditi u jezični popis novu jedinicu naprimjer kad već postoje u popisu jedinice na i primjer koje, napisane sastavljeno ili rastavljeno, ne mijenjaju osnovno značenje poruke. ..1·1..5···· .... ·· ..... Iz tako iskazanoga pravila izvire još jedno: novo se značenje može iskazati novim spojem postojećih jedinica. Tada je dobivena nova složena riječ čiji se dijelovi pišu sastavljeno između bjelina. Zato treba razlikovati: uoči 'dan prije' (uoči Duhova) od u oči (pogledati u oči) odoka 'otprilike' (odmjeriti odoka) od od oka (odmaknuti od oka) doduše 'zaista' (zna doduše mnogo) od do duše (dirnuti do duše) smjesta 'odmah' (dođi smjesta) od s mjesta (s mjesta događaja). Riječi uoči, odoka, doduše, smjesta i sl. postaju složenice te se kao posebne jedinice u popisu pišu sastavljeno.

114

Imenice 118

pavlović, Veloušić, Hajdarhodžić, Rizvanbegović.

Složenicom smatramo: a) riječ kojoj se jedan ili oba sastavna dijela ne rabe kao samostalne riječi, kao dokle (nema samostalne riječi kle) dotle, možda, naizust, neprestano, nogomet, odavde, odavle, prekjučer, previše, proljetos, tobože, uzastopce, valjda, ljetopis, sjeveroistok, suncobran, velesajam, zrakoplov; b) riječ u kojoj se jedan sastavni dio ne upotrebljava uz drugi u onom obliku koji ima u složenici, kao dovijek (izvan složenice do vijeka), oduvijek, odmah, napose, pokraj, unakrst; c) riječ kojom se sastavljanjem dijelova dobiva novo značenje, kao doduše, među­ tim, najednom, naoko, odoka, potanko, smjesta, stoga, uoči, uopće, zajedno, zapravo, zato, žalibože (jer je npr. u složenici doduše izgubljena veza s riječju duša). Složenica ima, kao i ostale riječi, u pravilu jedan naglasak: osamdeset, petogodišnji, samoobrana, starohrvatskI, kadgod (= katkad, ~li: kad gOd = svaki put), Starigrad (u Podgorju, ali: Stari Grad na otoku Hvaru), Sarengrad, Tomislavgrad. Neke složenice, osobito duge, mogu imati dva naglaska. Zato broj naglasaka samo

116

117

U skladu s iznesenim općim pravilima o složenicama pišu se zajedno mnoge imenice koje imaju jedan naglasak, kao što su: cestogradnja, cjepidlaka, čuvarkuća, danguba, grkokatolik, jugoistok, kruhoMrac, praskozorje, sjeverozapad, starokatolik, strahovlada, vlakovođa, zubobolja; Novigrad, Šarengrad, Podsused, Turopolje, Bjelorusija; Bilo-

119

Kao složenice ponašaju se i imena stanovnika onih naselja koja se inače pišu odvojeno: Babogredac (prema Babina Greda), Banjolučanin (kad se piše Banja Luka), Bjelopoljac, Dugoselac, Dugootočanin, Dugorešanin, Grubišnopoljac, Krivopućanin, Starograđanin, Svetoivanac, Svetojurac, Svetoročanin, Širokobriježanin. Sastavljeno se pišu imenice kojima je prvi dio: a) imenička, pridjevna, brojevna, glagolska i priložna osnova kao člankopisac, dvoglas, gulikoža, kotlokrpa, kućegazda, maloljetnik, maloprodaja, polubog, polukrug, poluvodić, poluotok, suhozid, tromeđa, troskok, vadičep, veleposlanstvo, veleplakat, velesajam, veleučilište, visokogradnja, vjerodajnica, vjeroučitelj;

b) predmetak domaćega podrijetla kao bezvjernik, dopredsjednik, međubroj, nadgradnja, nadšumar, nečovjek, neistina, nuzzarada, podstanar, pomajka, poočim, prabiće, pračovjek, prapovijest, preobi?je, predstraža, protuakcija, protuudar; c) strani predmetak ili pref1ksoid, kao asimetrija, anticiklona, arhiđakon, dijametar, dispozicija, ekskralj, epicentar, hiperprodukcija, inJrazvuk, interjekcija, koautor, kontraadmiral, paravojska, postdiplomand, supkultura, superoksid, superrevizija, supertvrđava, ultrazvuk, viceadmiral, vicekancelar; d) riječi auto, audio, joto, kino, radio, video tvore prvi dio složenice, a nisu samostalne imenice (bez obzira na različita značenja dijela auto-, audio-, joto-,

57

56 b

r ! \

120

121

122

kino-, radio-, video-): autocesta (ali auto je na cesti), autobiografzja, autokritika, automehaničar, autosugestija, audiovizualan, audiometrija, fotoaparat, fotokemija, fotomontaža, fotosinteza, kinopredstava, kinooperater, kinoreklama, radiopostaja, radioaktivnost, radiopretplata, radioprijenos (ali Radio Zagreb jer ovdje riječ radio znači radiopostaja Zagreb, inače zagrebački radio), videokaseta, videoklub, videoprogram. Sastavljeno se također pišu - po međunarodnim terminološkim kriterijima umnošci dviju različitih mjernih jedinica kao ampersat, ampermetar, kilovatsat, kilovoltamper, megavatsat, mikrosivert, teraherc, voltamper i dr. Imenica dopodne piše se sastavljeno kad označuje vrijeme do dvanaest sati, a popodne kad označuje vrijeme od dvanaest sati do sumraka, odnosno kad označuje vrijeme poslije dvanaest sati. Za isto se značenje mogu upotrijebiti izrazi prije podne i poslije podne, npr. Rekao je da će doći popodne, a došao je dopodne i ostao cijelo poslije podne. Kad se sastavni dijelovi dvočlanoga izraza spoje kao dvije imenice koje imaju istu razinu značenja i zadržavaju svaka svoj naglasak, nastaje imenička polusloženica kojoj se sklanja samo završni dio, npr. biser-grana (G jd. biser-grane'). Takve polusloženice . nastaju najčešće iz pjesničkih razloga kao divot-izdanje, izvor-voda, kremen-kamen, lovor-vijenac, rak-rana, spomen-ploča, uzor-majka, zelen-gora i dr. U njih se prva imenica može zamijeniti pridjevom, pa se umjesto biser-grana može upotrijebiti izraz biserna grana. Ovamo se ubrajaju i imenice koje u prvom dijelu imaju a) imenicu stranog podrijetla: bruto-težina, čarter-let, džez-glazba, filtar-papir, idiot-kamera, kamp-kućica, lakmus-papir, mat-pozicija, meč-lopta, minus-vodič, mobitel-imenik, mozaik-tehnika, neto-dohodak (G jd. neto-dohotka, N mn. neto-dohodci), paus-papir, pire-krumpir, pilot-projekt, plus-pol, pop-glazba, rock-glazba, rulet-kuglica; b) kakvo slovo ili simbol jer u izgovoru zadržavaju svoj naglasak kao ~-zrake (čitaj: beta-zrake), a-sklonidba, A-dur, Des-dur, h-mol, J-zrake, J-kovina, y-zračenje, y-zrake, C-ključ, e-pošta, G-ključ, H-bomba, n-broj, o-noge, x-noge, pH-vrijednost, Rh-faktor. U polusloženica navedenih pod a) uvijek je bolje zamijeniti prvu imenicu pridjevom (ako pridjev postoji), npr. mobite/ni imenik umjesto mobitel-imenik, čarterni let, lakmusni papir, matna pozicija, pausni papir, ruletna kuglica i sl. Kod polusloženica navedenih pod b) spojnica se piše i onda kad se znak zamijeni riječju, npr. delta-kovina, gama-zrake, iks-noge. Kao polusloženice pišu se sastavljene imenice kad izražavaju odnos od-do, pa se ne sklanjaju, kao zemlja-zrak (raketa zemlja-zrak G jd. rakete zemlja-zrak), zemlja-zemlja, zrak-zemlja i sl. Ne smatraju se polusloženicama: 1. tvorenice kojima se sklanjaju oba dijela, npr. ključ razlikovnik (G jd. ključa razlikovnika), brat nebrat, brod dizalica, grješnik pisac, igra predstava, junak cijevojka, pismo bomba; 58

~~ničke sveze kao čovjek žaba (G jd. čovjeka žabe, N mn. ljudi žabe), čovjek zvye;; kam~n. te'!leljac, n~vina: p~ipra~~ik, pilot lovac, žena radnica, jer u takvlJ? slu~a~eV1~a prva lme~l~~ l~a SITe, a .?ruga uže značenje te se obje sklanJaJU, tj. ImajU odnos apozlclJe l upravne nJeči; 3. imeničke sveze u kojima je prvi dio: a) ne.s~onjiva tuđa pridjevna riječ ili riječ koja se može smatrati nesklonjivim pndJevom, kao drap tkanina (tkanina je drap, odijelo je drap ),fer igra, fer igrač (G jd.fer igrača ),feš dečko (I jd. s feš dečkom), gala predstava (obući se gala), kaki boja, portabl televizor, mat pokućstvo (ali mat-pozicija, bolje matna pozicija), maksi moda, mini suknja (L jd. u mini suknji), seksi haljina; b) kratica koja se osjeća kao pridjev, a napisana je velikim slovima, kao HT usluge, TV pretplata, VKV cijelatnik, KV radnik, PVC proizvod, WC uređaj.

2.

Imena naseljenih mjesta mogu se pisati: a) sastavljeno: Carigrad, Cetingrad, Novigrad, Starigrad, Šarengrad, Tomislav-

grad, Medvedgrad, Josipdol, Jurjaves, Kompolje, Pustopolje, Vrpolje, Podstrana, Primošten, Zagvozd; b) rastavljeno: Babino Polje, Baška Voda, Duga Resa, Dugo Selo, Grubišno polje, Kostarifevački Majur, Krivi Put, Stari Grad (drugo je Starigrad), Staro Petrovo Selo, Sveti Rok, Sveti Jurqj, Sveti Ivan Zelina, Sveti Petar u Šumi, Žuta Lokva. R~~~a,:,l~e~.o vse pišu ~ ?na dvočlana imena naseljenih mjesta kojima je prvi dio apozlclJa Ih njec u apozlcljskoj službi, kao Ažić Lokva, Brod Moravice, Ivanić Grad, l!a~~ijesak, l!erceg Novi, Kaštel Gomilica, Klinča Selo, Kotor Varoš, Prvić Šepurine, SPISIC BukOVica, Zlatar Bistrica. Tim se imenicama sklanja samo drugi član (Ažić Lo"':,a G jd. ~ić Lokv~, Ivani~ Grad G jd. Ivanić Grada). Često se umjesto cijeloga dvoclanoga Imena rabI samo Jedno, pa se ono tada sklanja: doći iz Ivanića, doći iz Kloštra. Prema tome, u hrvatskim se imenima naseljenih mjesta, kao zasebnoj kategoriji nikada ne piše spojnica. '

lak? im ~e ne sklanj~yr:i dio, mnoga se strana dvočlana zemljopisna imena pišu rastavljeno Jer se tako plSU 1 u tuđem jeziku, kao Abu Dhabi (iz Abu Dhabija), Addis Abeba, El Alamein, Hong Kong, Lago Maggiore, Monte Carlo, New York, Port Arthur, San Marino, Saint Germain, White River. 124

. Dvostruka se imena i prezimena muških osoba pišu kao zasebne riječi pa se svaka sklanja: '

Andrija ~ačić Miošić G Andrije Kačića Miošića, Antun Gustav Matoš, Antun Branko Simić, Ivan Kukuljević Sakcinski, Silvije Strahimir Krarifčević, Ante Tresić Pavičić, Viktor Car Emin, Duje Rendić Miočević. Isto se tako rastavljeno kao zasebna riječ piše nadimak koji stoji iza prezimena: Marin Držić Vidra, Ivan Gundulić Mačica, Ivan Bunić Vučić, Milutin Cihlar Nehajev, Janko Polić Kamov, Luka Ilić Oriovčanin.

59

r '125

-Rukavina. Dvočlani časnički činovi u kojima je prvi dio apozicija pišu se rastavljeno, kao general bojnik, general pukovnik. Prvi se dio tada ne sklanja. Pridjevci odnosno titule koje stoje uz vlastito ime pišu se ispred njega i ne sklanjaju, kao fra Grgo Martić, don Frane Bulić. Pridjevci istočnjačkoga podrijetla stoje obično iza imena. S imenom koje se ne sklanja vezuje ih spojnica, kao Hasan-aga, Smail-aga, Mehmed-baša, Rizvan-beg, Mehmed-paša, Nasredin-hodža, Juriš-oglu, Edhem-efendija, Sinan-čauš. Mnogi su takvi pridjevci potpuno srasli s imenom, pa se pišu sastavljeno kao jedna riječ: Alibaba, Džingiskan. Od nekih takvih sraslica postala su prezimena, kao Alaga, Mehmedagić, Mehmedbašić, Mustajbeg, Mustajbegović, Rizvanbegović, Smajlagić, Hadžiomerbegović i sl.

Pridjevi Prave su složenice pridjevi: 1. koji se tvore od raznih osnova sa spojnikom -0- kao: dobroćudan, dvokrevetni, crnook, jednodnevni, malokalibarski, maloljetan, mrzovoljan, niskonaponski, petogodišnji, prvorazredni, pučkoškolski, punokrvan, punoljetan, samonikao, srednjoškolski, starozavjetni, velikodušan,

126

128

vlastoručan;

2. koji su složeni s prefiksima domaćega podrijetla: bezglasan, dodiplomski, dužobalni, ispodsljemenski, ispodžitni, izaoltarski, izvanbračni, međuparlamentarni, nadbubrežni, nagluh, nizvodni, okrupan, poratni, podlopatični, poslijediplomski, poslijepodnevni, predbračni, predškolski, prekooceanski, preosjetljiv, prigradski, prosijed, sulud, svrhunaravan, unutarstranački; 3. koji su složeni a) s prefiksima stranoga podrijetla ili b) riječima stranog podrijetla: al antituberkulozni, atipičan, bivalentan, ekskatedarski, interdisciplinarni, polimorfan, postdiplomski, profašistički, supermoderan, transsibirski;

Zamjenice ---

bl brutodruštveni (proizvod), netoregistarski (netoregistarska tona); 4. koji su složeni s riječcom ne: nebrojen, nedrag, neljudski, neorganski, nepromočiv, neveseo, nevidljiv; 5. koji su složeni s osnovom -struk kaojednostruk, dvostruk, trostruk, četverostruk, devedeseterostruk, stostruk, dvjestostruk, tisućustruk;

60

čiji

se jedan sastavni dio ne upotrebljava samostalno kao hipermoderan, infracrven, pačist, paravojni, poludnevni, protutenkovski, pseudopučki, supermoderan, bezbrad, povremen, pristran, samohran, svestran, svojeglav, suodgovoran, ultraljubičast. Kao složenice navedene pod 1. vladaju se i: 1. pridjevi izvedeni od dvočlanih zemljopisnih imena: babogredski (prema Babina Greda), bosanskohercegovački, dugoselski, dugoreški, dugo otočki, gornjolužički, grubišnopoljski, ivanićgradski, južnoamerički, krivoputski, marijabistrički, novogradiški, newyorški (prema New York), petrovoselski, svetojanski, svetojurački; 2. pridjevi složeni s prilogom koji pojačava, umanjuje ili uopće pobliže označuje pridjev, a priložni se dio posebno ne ističe i nema svoga naglaska kao npr: al mnogopoštovani, velecijenjeni, vrlozaslužan, malopoznat; b) u nijansama boj ii: jasnožut, svjetlozelen, tamnomodar, tamnoplav, bljedoplav, bjelozelen, zagasitocrven, otvorenozeien i sl. Pridjevi navedeni pod b) mijenjaju u priložnome dijelu dvoglasnik ije uje. Ako se kod takvih riječi priložni dio želi posebno istaknuti, piše se rastavljeno: al mnogo poštovani, vrlo zaslužan, malo poznat; b) jasno žut, svijetlo zelen, tamno modar, tamno plav, blijedo plav, blijedo zelen, zagasito crven, otvoreno zelen i sl. Kao polusloženice pišu se: l. sastavljeni pridjevi ravnopravni značenjem ili odnosom: hrvatsko-slovenska (granica), češko-poljski (odnosi), englesko-francuski (rječnik), crno-bijela (šahovska ploča), crno-bijeli (film), bijelo-crveni (grb), crveno-plava (kravata), bijelo-zelena (zastava), crveno-bijelo-plava (zastava), tamnoplavo-svjetloplava (majica), Ličko-senjska županija, Gospićko-senjska biskupija; 2. posvojni pridjevi izvedeni od dvostrukih prezimena: Brlić-Mažuranićkin (roman), ili od onih koji se odnose na dva ili više autora: Broz-Ivekovićev rječnik, Kant-Laplaceova teorija, Hering-Breuerov refleks, Maretić-Ivšićev prijevod Ilijade; 3. pridjevi koji u prvome dijelu imaju kakvu brojku ili slovo: 18-karatni, 20-postotni, s-orbitalan (v. § 121.b).

6.

Dvostruka prezimena ženskih osoba nastala združivanjem očeva i muževa prezimena ili obratno, pišu se sa spojnicom. U takvim se dvostrukim ženskim prezimenima ne sklanja ono koje ne završava na -a, kao Ivana Brlić-Mažuranić G Ivane Brlić-Mažuranić, Milka Ružić-Jakovina G Milke Ružić-Jakovine, Ruža Pospiš-Baldani, Zinka Kunc-Milanov, Ana Krmpotić-

129

iI

L

Složene su zamjenice u većini slučajeva prave složenice, pa ih treba pisati sastavljeno: gdje tko, gdješto, gdjekoji, kojetko, koješta, kojekakav, kojekolik, svakakav, svekolik, svašta, štošta.

61

Zamjenice se često združuju s predmetcima, i to: 1. S prijedlogom po pišu se zajedno u značenju neodređenih zamjenica: pokoji (= koj i), poneki (= neki), ponešto (= nešto). To se vidi u rečenicama: Tek pokoji od vas zna svirati. - Samo se poneki čuje. - Ponešto ću uzeti sa sobom. Ako prefIks po čuva svoje dijeino značenje, piše se rastavljeno od zamjenice: Po koji put sam to već rekao? - Sjeo bi za glasovir i svirao po koje Mozartovo djelo. - Svakomu bi djetetu darovao po nešto, najmlađemu uvijek slatkiše. Kad se po združi sa zamjenicom, može - osim neodređene zamjenice - nastati prilog koji se uvijek piše sastavljeno: pošto (pošto je voće?), ponešto (ponešto je oslabio), potom (potom je rekao). 2. S predmetcima i, ni, ne nastaju složene neodređene zamjenice, kao

Zna li tkogod? - Daj mi štogod. - Nije on bio baš kojigod prijatelj. - Dođi s kimgod. Čestica -god dodaje se u sklonidbi osnovnomu obliku zamjenice te se piše zajedno: kojigod čijigod štogod tkogod

kogagod komugod kimegod

131

čemugod čimegod

kojegagod kojemugod kojimgod

čijegagod čijemugod čijimgod.

Zamjeničke

se sintagme mogu tvoriti riječcama put, bilo ili mu drago koje se pišu odvojeno od zamjenice: koji put, svaki put, ovaj put, onaj put

itko, išta, ikoji, ičiji, ikakav nitko, ništa, nikoji, ničiji, nikakav netko, nešto, nekoji, nečiji, nekakav. Riječce i, ni, ne pišu se odvojeno od zamjenice u ovim slučajevima: al kad predmetak i služi za pojačanje: Znamo i tko je, i što je, i čiji je, i kakav je, i g4je je, i kako mu je; bl kad kakav prijedlog razdvaja ni od zamjenice: ni na koji (način), ni na kakvu (nagradu ne mislim), ni od koga (ne očekujem), ni od čega (ne boluje), ni od čijega (novca), ni s kim (ne dijelim), ni sa čime (nije zadovoljan), ni u kom (slučaju), ni u čijem (kolu), ni u kakvo (doba), ni za koga (nije pjevala), ni za koju (plaću), ni za što (na svijetu); c) kad čestice ni i ne stoje uz zamjenicu, ali služe za nijekanje: Ne tko govori, nego što govori, zanima nas. - Ne što se kaže, nego tko kaže, moram znati. - U toj se gužvi nije znalo ni tko pije, ni tko plaća. - Ne zna ni što, ni kako. Kad složenica ništa ima imeničko značenje, ne odvaja se ni od šta: Od ništa glava ne boli. - Drže ga za ništa. Zamjenice se mogu združivati i sa česticom god, i to dvojako: 1. Kad je čestica god naglašena, pokazuje neograničenost jer se odnosi na svaku osobu ili predmet iste skupine. Tada se piše odvojeno od zamjenice, kao tko god (svaki), što god (sve, bilo što), koji god (svaki, bilo koji), čiji god (svačiji), s kim god (s~ svakim). Tako je u rečenicama: Neka dođe tko god hoće. - Što god radiš, radi savjesno. - Možeš uzeti knjigu koju god želiš. - Dođi, s kim god hoćeš. Takvo naglašeno god može biti i rastavljeno od zamjenice zanaglasnicom: Zadovoljan sam što si mi god dao. - Hrabar je tko mu se god približi. - Divio joj se tko ju je god vidio. - Zapamtio je što je god pročitao. 2. Čestica -god može postati drugi dio složene zamjenice koja pokazuje ravnodušnost prema izboru. Tada -god nema svoga naglaska i piše se zajedno s prethodnom riječi kao tkogod (netko, bilo tko), štogod (nešto), kojigod (neki), čijigod (nečiji), kakavgod (nekakav, bilo koji), s kimgod. Tako je u rečenicama:

130

čegagod

bilo koji, koji bilo, bilo čiji, čiji bilo koji mu drago, čiji mu drago. Ako u takvim vezama riječca put izgubi svoj naglasak, može srasti uz zamjenicu i, kao složenica, dobiti priložno značenje: kojiput (katkada), svakiput (svagda). Odvojeno se od prijedloga pišu zamjeničke zanaglasnice nj, me, te, se i instrumental mnom: kroza nj, kroza me, kroza se; na nj, na me, na te, na se; po nj, po me, po te, po se; poda nj, poda me, poda te, poda se; preda nj, preda me, preda te, preda se; u nj, u me, u te, u se; uza nj, uza me, uza te, uza se; za nj, za me, za te, za se; sa mnom, poda mnom, preda mnom.

Brojevi 133

Višeznamenkasti brojevi pišu se kao složenice, i to: 1. glavni brojevi: jedanaest, dvanaest, devetnaest, dvadeset, pedeset, šezdeset, dvjesto, tristo, petsto, šesto, devetsto; 2. redni brojevi:jedanaesti, dvanaesti, devetnaesti, dvadeseti, pedeseti, šezdeseti, dvjesto ti, tristoti, petstoti, šestoti, devetstoti; 3. broj evne imenice: dvadesetina, tridesetina; dvadesetorica, šezdesetorica; tridesetero, pedesetero; (1/23) jedna dvadesettrećina (ali: dvadeset trećina = 20/3), (1/59) jedna pedesetdevetina (ali: pedesetdevet devetina = 59/9). Kao polusloženice pišu se brojevi kad označuju približne ili neodređene brojevne vrijednosti: al dva-tri, pet-šest, deset-dvadeset, pedeset-šezdeset, sto-dvjesto, stotinjak-dvjestotinjak, dvoje-troje, četvero-petero; bl

134

62

tisuću-dvije (što znači oko jedne tisuće do dvije tisuće), sat-dva, dan-dva, mjesec-dva, godinu-dvije, korak-dva, reći riječ-dvije, popiti čašu-dvije i sL

Rastavljeno se piše: dvije stotine, tri stotine, četiri stotine, pet stotina, pet tisuća, pedeset tisuća, petsto tisuća, petnaest milijuna itd. 63

L

Tako se pišu višečlani glavni i redni brojevi koji nastaju slaganjem jednočianih brojeva jedan do drugoga: dvadeset jedan (21); dvadeset prvi (21.); pedeset dva (52); pedeset drugi (52.); tisuću devetsto sedamdeset jedan (1971); tisuću devetsto sedamdeset prva (1971.); deset tisuća (10 000); sto šezdeset tisuća tri (160 003); sto šezdeset tisuća treći (160003.). Sve se rjeđe ispred jedinice višečlanoga broja ispisuje veznik i:

135

r

\13i !

!

t

šesto sedamdeset ijedan (671) tisuću devet stotina devedeset i deveti (1999.). Iznimno se veznik i može upotrijebiti ispred svakoga nominativnoga člana: tisuću i devet stotina i dvadeset i dva. Zbog posebnih se razloga u novčanome poslovanju višečlani brojevi mogu pisati i zajedno: šestošezdeset (660) tisućusedamstodvadesettri

(11 882).

Brojevni prijedložni izrazi pišu se rastavljeno: po jedan, po dva, po tri, po četiri, po šezdeset, po sto, po tisuću; u dvoje, u troje, u četvero, u petero, u šestero itd.

138

Kad se glagolima dodaju predmetci, pišu se zajedno s glagolom, kao doraditi, izraditi, naraditi se, obraditi, odraditi, poraditi, preraditi, proraditi, uraditi, zaraditi; isposakrivati, ispremlatiti, isprekidati, poisprekidati, poispreskakati. Rastavljeno od glagola piše se niječna čestica ne: ne znam, ne rekoh, ne čitali, ne pjevaj, ne bih, ne iskopasmo, ne čuđahu se, ne čitajući.

139

Tako se piše i nC!; ću, ne ćeš, ne će, ne ćemo, ne ćete, ne će. Samo sastavljeno piše se niječna čestica ne: a) u slučajevima kad zajedno s glagolom daje jesno (potvrdno) značenje: nestati, nestajati, nedostati, nedostajati, nenavidjeti (= mrziti); b) u oblicima: nemoj, nemojmo, nemojte; nemam, nemaš, nema, nemamo, nemate, nemaju; nemaj, nemajmo, nemajte; nemajući (ostali zanijekani oblici glagola imati nisu sažeti te se pišu odvojeno: ne imati, ne imao, ne imavši).

64

doći ćete

doći će

doći će.

čitat ću

čitat ćemo

čitat ćeš

čitat ćete

Prilozi

Glagoli 136

doći ćemo

doći ćeš

trest ću trest ćemo trest ćeš trest ćete čitat će čitat će trest će trest će. Zbog pjesničkih razloga, osobito u rimama, mogu se i glagoli na -ti pisati punim infinitivom i zanaglasnicom: čitati ću, pisati ćeš, tresti će. Kao polusloženice pišu se stilerni nastali povezivanjem dvaju glagolskih oblika bliskih ili suprotnih po značenju: rekla-kazala, hoćeš-ne ćeš, povuci-potegni, htio-ne htio, veži-driješi, lezi-diži se.

Brojevni izrazi složeni s riječju put ili puta pišu se a) rastavljeno kad svaka riječ čuva svoj naglasak: drugi put (ne drugi puta), deseti put, stoti put; dva puta, tri puta, deset puta, sto puta; osamdesetak puta, oba puta, pa i više puta, mnogo puta, x puta (čit. iks puta), a puta b; b) kao složenica:jedanput, dvaput, desetput, stoput.

doći ću

b) Tako se pišu i glagoli na -ti koji u pismu gube završno -i:

(1723)

jedanaesttisućaosamstoosamdesetdva

U složenim se glagolskim oblicima enklitike pišu, kao i drugdje, rastavljeno od s kojima se zajedno izgovaraju: pjevao sam, čitao je, radio bih, učili bismo, ne biste željeli. Tako se i u oblicima futura piše:ja ću doći, ti ćeš čitati, on će tresti. Kad bi se u obliku za futur zanaglasnica našla iza infinitiva, onda se glagoli: a) na -ći upotrebljavaju s punim infinitivom i zanaglasnicom, pa se pišu odvojeno:

riječi

L

Prilozi mogu biti jednostavni i složeni. Kad su složeni, pišu se sastavljeno. Prema općim pravilima složenim prilogom smatramo: 1. skup u kojem jedan ili oba sastavna dijela ne postoje kao samostalne riječi, kao dokle (nema samostalne riječi kle), dotle, dovde, donekle, jutros, možda, nakjučer, naksutra, nauznak, neprestano, obdan, obnoć, odande, odavde, preblago, preblizu, prekasno, premalo, premnogo, previše, sinoć, sučelice, suviše, tobože, uzastopce, uzduž, valjda; 2. skup u kojem se jedan sastavni dio ne upotrebljava uz drugi u onome obliku koji ima u složenici kao dovijek (izvan složenice do vijeka), dakako, iskraj, iznebuha, iznenada, izvrh, kojegdje, kojekuda, odčas, odmah, oduvijek, otkako, napose, naizmak, naokrug, posrijedi, unakrst, zauvijek. Složeni prilozi nastaju također združivanjem postojećih leksičkih jedinica da bi se dobilo novo značenje. To se postiže: 1. dodavanjemjednostavnomu prilogu bilo kojega drugoga priloga ili predmetka ili obojega, kao a) gdjegdje, gdjekad, katkad, kadikad, kojekako, malogdje, malokad; pogdjegdje, pokatkad, poodavno; b) igdje, ikada, ikako, ikoliko, ikuda, ionako; nigda, nigdje, nikada, nikako, nikamo, nikoliko, nikuda, niotkuda; negda, negdje, nekada, nekako, nekoliko, nekuda; unekoliko;

65

cJ dokada, dosada (drugo je imenica dosada), dotada, odsada, otada, otkada, odonda, zasada (drugo je imenica zasada). Navedeni prilozi mogu se pisati i rastavljeno kad im se drugi (priložni) dio želi istaknuti i naglasiti: Ne znam ni kamo ću doći, ni kako ću putovati, ni gdje ću biti. - Složilo se to nejednako: ne jednako u svakome dijelu. - Do kada te mogu čekati? - Točno se zna od kada radiš. - Od sada pa do nedjelje nemam vremena. - Dosta mi je i za sada i za poslije. - Od onda pa do danas svijet se promijenio. 2. spajanjem otpridjevnih priloga i predmetaka, kao domalo, dos koro, nabrzo, načisto, nadaleko, nadesno, nadugo, nakratko, nakrivo, nalijevo, namalo, nanisko, nanovo, naopako, napismeno, naprazno, naprvo, narijetko, nasamo, nasigurno, nasitno, naskoro, nasuho, natiho, naveliko, nedavno, odavno, počesto, poodavno, ponovno, potpuno, svejedno, ubrzo, ubuduće, udesno, ujedno, ukratko, ukrupno, ulijevo, uludo, umalo, unekoliko, upravo, uskoro, uširoko, utoliko, zacijelo, zadugo, zajedno, zamalo, zapravo, odviše, izbliže, nabolje, nadalje, nagore, podalje, pobliže, poduže, poizbliže, poizdalje, pomanje, ponajčešće, ponajdalje, ponajmanje, zaduže. Sastavni dijelovi tih složenih priloga mogu čuvati svoja samostalna značenja, ali tada priložni dio više nije prilog nego pridjev, pa se piše rastavljeno. Zato se i u pismu razlikuje ići na daleko putovanje biti poznat nadaleko pogledati nadesno pogledati na desno oko dobiti na pismeno traženje dobiti što napismeno sjesti na prazno mjesto popiti lijek naprazno sijati na rijetko sito sijati narijetko ubrzo se razočarao uzdati se u brzo rješenje premalo je za cijelo društvo zacijelo to nije znao pogledati izbliže doći iz bliže okolice. Budući da se sastavni dijelovi frazema uvijek pišu rastavljeno (v. § 144.b), tako se piše i istući (koga) na mrtvo staviti ruku na mrtvo tijelo. 3. spajanjem dijelova eliptične sintagme, kao izokola, najednom, nato, pritom, sasvim, stoga, ubuduće, uglavnom, uopće, usto, uto, zatim, zato.

140

r 142

66

s toga razloga raditi tako i u buduće dane stajati uz to poći za tim čovjekom.

4. povezivanjem priloga s nenaglašenom riječcom -god, kao gdjegod, kadgod, kamogod, kudgod. Tada prilog ima neodređeno znače­ nje: Možda ga gdjegod (negdje) nađeš. - Mogu se oni kadgod (katkad, pokatkad) dignuti visoko. - Sakrij to kamogod (bilo kamo). Tamo ćeš doći kudgod (bilo kuda) išao. Naglašeno se god piše, kao i u drugim slučajevima, rastavljeno od priloga i znači neograničenost:

gdje god (bilo gdje), kada god (bilo kada, svaki put), kamo god (bilo kamo), kuda god (bilo kojim smjerom), koliko god (bilo koliko). Takav dvočlani prilog služi kao veznik koji može stajati samo na početku nezavisnih rečenica: Gdje god živio, živi pošteno. - Kad god što radiš, radi savjesno. - Idi kamo god hoćeš. - Možeš svirati koliko god želiš. 5. spajanjem prijedloŽlloga izraza ili dijelova rečenice u cjelinu, kao doduše, međutim, naglas (= glasno), naime, naoko, naprječac, natrag, odoka, odreda, otprilike, potanko, izreda, smjesta, uistinu, usput, uvijek, zaboga, zauvijek; bogme, bogzna, dabogda, dozlaboga, žalibože. 143

144

Takvi prilozi, kao i ostali, mogu stajati zasebno, nezavisno od okoline. Kad se razdvoje na dijelove ranijega izraza, nisu više prilozi nego prijedložni izrazi ili dijelovi rečenice koji se pišu rastavljeno. Zato se razlikuje doprijeti do duše može se doduše (= zaista) reći da... to je naime (= dakle) ovako poslati na ime prijateljevo naići na trag vratiti se natrag (= nazad) odmaknuti od oka odmjeriti odoka (= približno) odmakni se od reda svi su odreda (= bez iznimke) dobri doći s mjesta događaja dođi smjesta (= odmah) vjerovati uistinu (= zaista) svakomu vjerovati u istinu i pravdu samo Bog zna sve. nije to bogzna (= tko zna) što Osim navedenih izraza rastavljeno se pišu i oni u kojima nema

srašćivanja:

1. prijedloga s imenicom jer se: aj postojećim leksičkim jedinicama, napisanima sastavljeno ili rastavljeno, ne mijenja osnovno značenje, kao bez sumnje (nesumnjivo), na koncu (konačno), na oči (očigledno), na primjer (primjerice), na silu (silom), na žalost (sa žalošću), od šale (lako), po volji (drago), u ime (u čije ime);

U punim sintagmama sastavni dijelovi ovih priložnih složenica čuvaju svoja samostalna značenja, pa se pridjevni dio piše rastavljeno od prijedloga. Zato se razlikuje stajati najednom mjestu nestati najednom pritom pogleda na nju pri tom poslu biti sa svim zadovoljan biti sasvim zadovoljan

141

stoga se može reći raditi tako i ubuduće usto nešto spomene zatim pođe nekamo

L

67

b) upotrebljavaju kao dio frazema: brk: skresati u brk; čistac: istjerati na čistac; dlaka: ići niz dlaku (uz dlaku); dohvat: biti na dohvat; domak: biti na domak; dušak: ispiti na dušak; glas: doći na glas (drugo je naglas = glasno); glava: doći komu u glavu, držati što u glavi, puhnuti u glavu, udariti komu što u glavu; grlo: doći do grla (preko grla); iskap: popiti na iskap; jagma: prodati na jagmu; koštac: uhvatiti se u koštac; kraj: izaći s kim (čim) na kraj; nos: ići uz nos, (po)vući koga za nos, nabiti komu što na nos; oči: doći komu na oči (pred oči); odmet: ne biti na odmet; pamet: pasti na pamet; put: stati komu na put; riječ: upasti u riječ; ruka: biti komu s ruke, poći za rukom, (ne) ići komu na ruku, imati što pri ruci; smrt: istući na smrt; stopa: pratiti u stopu; tutanj: govoriti u tutanj; vjetar: baciti u vjetar, govoriti u vjetar; 2. prijedloga s vremenskim prilogom ili vremenskom imenicom: do danas, do jučer, do jutros, do ljetos, do sutra, iz jutra, na večer, na zimu, na ljeto, od danas, od jutra, od jutros, pod jesen, pod zimu, s jeseni, s proljeća, u jesen, u jutro, u večer, u zimu. Ne srašćuju se ni priložni izrazi: i te kako, i te koliko, bog te pitaj, bože sačuvaj, tako rekavši, tako reći, bolje rekavši, bolje reći, pravo rekavši, pravo reći, dobar dan, dobro jutro, dobra večer, laku noć. Kao polusloženice pišu se priložni izrazi sastavljeni od dvaju suodnosnih priloga sa, najčešće, suprotnim značenjem: amo-tamo, brže-bolje, danas-sutra, gore-dolje, kad-tad, kako-tako, kolika-toliko, lijevo-desno, manje-više, ovdje-ondje, pošto-poto, više-manje.

r

Rastavljeno se pišu dva prijedloga koji stoje jedan uz drugi, a svaki čuva svoje značenje: do pred kuću, do potkraj rata, do poslije podne, do ispod koljena, do niže pojasa, do ispred Zagreba, sa po dvije puške, novčanice od po 500 kuna. Riječ tik nadopunjuje prijedlog te se piše odvojeno: tik do zida, tik uz kuću.

Veznici 146

PO općim se pravilima pišu kao složenice ovi veznici: eda, kadno, kanda, ipak, makar, niti, otkako, pošto, premda. U jednih se takvih složenica sastavni dijelovi ne govore samostalno (e-, kan-, prem-), u drugih je sastavljanjem dobiveno novo značenje: Pošto je prodao jabuke, otišao je natrag u selo. Po što je (po koju stvar) otišao natrag u selo? Novo je značenje dobiveno i u složenici iako koja služi kao dopusni veznik: Nije došao iako sam mu pisao. Kad se i povezuje s ako, piše se rastavljeno: Ako dođe i ako potpiše, posao je ugovoren. Riječca li može se uz veznike i uz ostale riječi pisati rastavljeno i sastavljeno.

Prijedlozi

147

1. Rastavljeno se piše: a) kad ima upitno značenje:je li,jesu li, bi li, bismo li, kada li, koliko li, da li, tko li, gdje li. To se vidi u rečenicama: Je li da su jeli? - Bi li oni bili došli? - Da li ste im dali? - Tko li je bio? - Gdje lije sada? b) u pogodbenim rečenicama: ako li dođe ... , budeš li radio ... , proučimo li ... 2. Sastavljeno se piše u svim drugim slučajevima: ali, ili, kamoli, kadli, negoli, nekmoli ... Rastavljeno se pišu sastavni dijelovi ostalih višečlanih veznika: budući

Prijedlozi mogu biti jednostavni i složeni. Složeni se prijedlozi pišu sastavljeno po općim pravilima kao i prilozi, i to: 1. kad sastavni dijelovi ne bi mogli izvan složenice stajati zajedno: ispod, ispred, između, iznad, izvan, nasred, pokraj, poradi, posred, unatoč, zaradi; 2. kad nastaju združivanjem postojećih leksičkih jedinica da bi se dobilo novo značenje: dovrh, nadno, nakraj, navrh, namjesto, podno, pokraj, umjesto, uoči, usprkos. Kad se takvi prijedlozi razdvoje na dijelove ranijega izraza, nisu više složeni prijedlozi nego prijedložni izrazi koji se pišu rastavljeno. Zato se razlikuje:

145

stajati navrh brda doći namjesto mene uoči

68

Duhova

da

kao da samo da

jedino što nego što

tek što a kamoli

nakon što a nekmoli. Za dvočlane priloge s naglašenim god rečeno je (v. § 142.) da mogu biti vezničke riječi i da se tada pišu uvijek rastavljeno: Gdje god živio, živi pošteno. Idi kamo god hoćeš.

Usklici 148

popeti se na vrh brda doći na mjesto sastanka pogledati u oči.

I

L

Usklici se pišu kao jedna riječ, npr. ajme, hej, hura, jao, oh, ua ili rastavljeno kao dvije riječi, npr. a joj. Kao polusloženice povezuju se spojnicom udvojeni usklici kao jao-jao, joj-joj, mjau-mjau, haj-haj, baj-baj odnosno klik-klak, kuku-lele, šuć-muć, tip-top.

69

Rastavljanje riječi na kraju retka Riječ se rastavlja u dva dijela na kraju retka kad se ne može cijela ispisati (otisnuti) u retku u kome je započeta. Tada se drugi dio riječi prenosi u novi redak, a uz posljednje slovo na kraju retka, gdje je riječ rastavljena, stavlja se spojnica (-). Rastavljanje je riječi na kraju retka u načelu slobodno. To je više tehničko pitanje nego pravopisno.

149

Unatoč

KRATICE 150--

Prigodne kratice mogu biti i one kratice koje se upotrebljavaju samo u pojedinim strukama. Stalne su kratice one koje su u općeknjiževnoj upotrebi, a nastale su općom upotrebom ili tradicijom. Jedne se tvore tako da se uzima prvo slovo ili nekoliko prvih slova pa se nazivaju obične kratice, a druge se tvore tako da se od višečlanoga naziva uzimaju prva slova i nazivaju se složene kratice ili akronimi.

tomu ne valja:

l. rastavljati jednosložne riječi:

čaj, čin, čvrst,

prst; bijeg, lijep, snijeg; L prenositi u novi redak jedno slovo ili sam zapornički skup. Nije dobro rastavljati čud-o, miSa-o, pepe-o, čeljus-t ili čelju-st, nego ču-do, mi-sao, pe-peo, če-Ijust;

3. u domaćim i stranim riječima odvajati one dvoslove kojima se piše jedan glas, dakle: ne pol-je nego po-Ije, ne hod-ža nego ho-dža, ne ufan-je nego ufa-nje, ne Goet-he ili Go-ethe nego Goe-the. Složenice se rastavljaju prema svojim sastavnim dijelovima, ako su raspoznatljivi:

Obične 151

ra-zo-ri-ti, ra-zu-mje-ti, o-ti-ma-ti, u-ze-ti.

g. - godina

U knjigama s umjetničkim težnjama, u svečanim ispravama i sl. dobro je riječi rastavljati po slogovima. Jednostavno pravilo glasi: ne valja u idući redak prenositi onaj skup kojim ne počinje ni jedna riječ.

t. -točka

v. - vidi(te) o. - otac (samo u crkvenom značenju)

Ako polusloženicu treba odvojiti na mjestu gdje se nalazi spojnica, onda se jedna spojnica stavlja na kraju retka, a druga na početku idućeg retka: -ploča

Smail-aga

gore-dolje

Obične se kratice tvore na različite načine koji se mogu svesti na nekoliko uopćenih Obično su to kratice općih imenica i drugih riječi pa se pišu malim početnim slovima i s točkom na kraju. Kad je dovoljno, kratice se tvore jednim početnim slovom:

riječi:

spomen-

kratice

pravila.

pre-poznati, ras-poznati, u-poznati, nad-cestar, pot-predsjednik. Ako se kod složenica ne raspoznaje kako su složene, rastavljaju se kao nesložene

rak-rana

Kraticama se naziva skraćeno pisanje pojedinih riječi izostavljanjem nekih slova. Kratice mogu biti prigodne ili stalne. Prigodne su kratice napravljene za pojedino djelo i navode se u samome djelu.

o. g. - ove godine

korak-dva.

i d. - i dalje

m. r. - muški rod m. s. - među spise v. d. - vršitelj dužnosti

152

v. r. - vlastitom rukom. U rječnicima i posebnim priručnicima kratice se za rod riječi (hrvatske i latinske), osobito ako se pišu drukčijim tipom slova nego riječ, mogu donositi i bez točke: m (muški rod), s (srednji rod), ž (ženski rod), odnosno m (masculinum), f(femininum) i n (neutrum). Kratice s točkom na kraju pišu se s prvim slovima zapornika, ne računajući otvornik na početku: ar. - arapski

br. - broj čl. - član, članak i dr. - i drugi, i drugo

70

71

dr. Gaj (čit. doktor Gaj), od dr. Gaja doktorom Gajem).

fr. - francuski i sl. - i slično mn. - množina os. - osoba st. - stoljeće str. - strana sv. -svezak šp. - španjolski.

155

Nij~ dobr~ praviti kratice koje su dvoznačne, npr. ud. za 'udana' i 'udovica' jer mogu IzazvatI zabunu. Druge se tvore tako da se uzimaju karakteristična slova za zapornike: arh. - arhitekt, arhitektonski imp. - imperfekt jd. - jednina gkt. - grkokatolik, grkokatolički rkt. - rimokatolik, rimokatolički pif. - pluskvamperfekt rlg. - religija, religijski, uz relig. rkp. - rukopisni rp. -recept tzv. - takozvani vlč. - velečasni. Rjeđe se kratice prave tako da se uzme prvo i posljednje slovo: dr. - doktor, mr. magistar, m. - račun, nro. - numero.

153

Uz kratice titula dr. i mr. upotrebljavaju se i kratice koje pobliže označuju čega je doktor, magistar: dr. agro - doktor agronomije dr. kem. - doktor kemije. U nekima se upotrebljavaju kratice latinskih naziva: dr. h. C. - doktor honoris causa (počasni doktor) dr. iur. - doktor prava (lat. dr. iuris) dr. oec. - doktor ekonomije, eko je obično za ekonomist. B.~d~ći da ima dvije vrste doktora, doktora koji su titulu dobili samim završavanjem studl~~ l doktora o?ranom doktorske disertacije, obično u medicini, u posljednje se vrijeme uz kratIcu dr., mr. stavlja kratica sc., dr. sc. - doktor znanosti (lat. dr. scientiarum). Kratica je za inženjer ing. i inž., ali je prva običnija. . ~ao sve druge kratice tako i kratice titula uvijek zadržavaju isti oblik, tj. ne dobIvaJu padežne nastavke, a čitaju se kao pune riječi, i to u padežu koji traži smisao:

154

72

156

t

I

I I

157

(čit.

od doktora Gaja), s dr. Gajem

(čit.

s

Obične se kratice tvore i tako da se pišu slovima s jednim zapornikom ili s više njih iza prvoga otvornika: kat. - katolički čak. - čakavski pov. - povijest čit. - čitaj(te) (uz č.) prof - profesor dem. - deminutiv (umanjenica) razr. - razred (uz r.) engl. - engleski stud. - student(ski) gen. - genitiv (uz G) sup. - superlativ gimn. - gimnazija štok. - štokavski god. - godina (uz g.) tal. - talijanski hip. - hipokoristik tur. - turski kamp. - komparativ usp. - usporedi(te) ... kajk. - kajkavski Posebne su kratice gđa - gospođa, gđica - gospođica jer je u njima uzeto prvo slovo i posljednji slog, odnosno posljednja dva sloga i ne piše se točka. One se mogu i sklanjati: gđe, gđi, gđici, gđicu ... Bez točke se pišu i tradicijske kratice don (prema lat. dominus, titula kat. svećenika, gospodin) ifra (fratar). Te se titule izgovaraju kako su napisane, ali se ne mijenjaju po padežima. Neke se kratice pišu na dva načina: č., čit. - čitaj g., gosp. - gospodin r., razr. - razred n. d., nav. dj. - navedeno djelo. Kraći se način upotrebljava u tekstovima u kojima je dovoljno jasno o čem je riječ, npr. g. uz ime i prezime ili samo uz prezime, r. u tekstu u kojem je jasno da je riječ o školi i sL Četiri su napravljene kao složene kratice, ali se pišu malim slovima: itd. - i tako dalje, itsl. - i tomu slično, npr. - na primjer, tj. - to jest. Katkada se upotrebljavaju udvojene kratice za množinu: gg. - gospoda ss. - sveti oci, sveti ss. - sestre (za redovnice), obično Č. ss. - časne sestre. U stručnim se djelima množina označuje posebnim kraticama, kao oi. - otoci, mi. - računi, kte. - kamate. Neke se latinske kratice, i naše umjesto njih, pišu velikim slovima s točkom:

L. S. - locus sigilli (mjesto pečata) M p. - mjesto pečata

l

73

N N - (nomen nescio, netko nepoznat, ne spomenut imenom) N B. - (nota bene, pazi dobro, napomena) p. S. - (post scriptum, poslije napisanoga, poslije svega).

škola, PIK - poljoprivredno-industrijski kombinat, UO - upravni odbor, npr. DK "Gavella", GO Matice hrvatske, KUD "Ivan Goran Kovačić", OŠ Tina Ujevića, OŠ Vladimira Nazora, PIK Vrbovec ... U novije vrijeme često se preuzimaju kratice iz stranih jezika: FIFA - Federation Internationale des Football-Associations (fr.) UEFA - Union Europeenne de Football Association (Europska nogometna zajednica) USA - United States of America UNESCO - United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization UNICEF - United Nations International Children's Fund (danas: United Nations Children's Fund) WHO - World Health Organization, Svjetska zdravstvena organizacija, hrv. SZO WTO - World Trade Organization, World Tourism Organization, Svjetska trgovačka organizacija, Svjetska turistička organizacija, hrv. STO. Nastavci i dometci kratica koje završavaju slovom za zapornik, zatim slovom U, E, I, kao i slovom O koje ostaje u osnovi, vežu se spojnicom ako se kratica čita kao riječ, makar i slovna: časnik HV-a i (ha-ve-a), a to se očituje i u sročnosti: HV osjetno modernizirana = Hrvatska vojska osjetno modernizirana, HV osjetno moderniziran = have osjetno moderniziran, SAD je jasno stavio do znanja = esade je ...

Kratice naziva časopisa pišu se velikim slovom bez točke: F - Filologija, F - Forum, J-Jezik, S - Slovo ... Tako i nazivi strana svijeta: I - istok, J - jug, S - sjever, Z - zapad, a tako složenim kraticama i pobliža određenja: JZ - jugozapad, JI - jugoistok, SZ - sjeverozapad, SI - sjeveroistok, ZJZ - zapad-jugozapad, ZSZ - zapad-sjeverozapad ... Tako se pišu međunarodne kratice za te nazive: E - east (istok), W - west (zapad), S - south (jug), N - north (sjever), WNW . west-northwest, WSW - west-southwest...

158

Složene kratice Jedne se složene kratice tvore od prvih slova višečlanih imena država, ustanova, stranaka, udruga, časopisa i sL i pišu se velikim slovima bez točke, a druge od početnih slogova. Jedne su postale od početnih slova svakoga člana izraza koji se krati, a pišu se zajedno bez točke i sva su slova velika: GK - Glas Koncila HAZU - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti HBZ - Hrvatska bratska zajednica (u SAD) HDZ - Hrvatska demokratska zajednica HP - Hrvatska pošta HSLS - Hrvatska socijalno-liberalna stranka MH - Matica hrvatska RH - Republika Hrvatska SAD - Sjedinjene Američke Države UN - Ujedinjeni narodi. Rjeđe se tako tvore kratice od općih imenica: BDP - brutodruštveni proizvod, PDV - porez na dodanu vrijednost, TV - televizija, televizijski, NSS - niža stručna sprema, VSS - visoka stručna sprema. Često su u osnovi tuđice ili tuđe kratice: CD - compact disc (kompaktni disk), DNA - deoxyribo-nucleic acid (dezoksiribonukleinska kiselina), WC - water closet (zahod s tekućom vodom).

159

poduzeća,

Obično se složene kratice načinjene prema pridjevima i općim imenicama upotrebljavaju u nazivima: DK - dramsko kazalište, GO - gradski odbor, glavni odbor, KUD - kulturno-umjetničko društvo, NK - nogometni klub, NO - nadzorni odbor, OŠ - osnovna

160

74

161

U posljednje vrijeme sve više prevladava da se složene kratice čitaju i sklanjaju kao imenice muškoga roda: partner HT-u, u MUP-ovoj arhivi, u pregovorima o NEK-u (Nuklearna elektrana Krško), čelništvo HSS-a, financiranje HVO-a, novi direktor PIK-a Vrbovec, u SAD-u, predsjednica uprave HPB-a, NATO-vih vojnika, NATO-va djelovanja, u ZET-u, zaposlenici na HRT-u, zajam MMF-a. Kao što primjeri pokazuju, neke sastavljene kratice imaju svoj gramatički rod, tj. ne moraju biti istoga gramatičkog roda niti imati istu vrstu sklonidbe kao višečlana imena ili nazivi prema kojima su napravljene. Kako se sklanjaju kratice na -a, v.

162

idući

§.

U kraticama od prvih slogova piše se samo prvo slovo veliko, a ostala mala: Binoza (pov.) - Biblioteka novinske zadruge Nama - Narodni magazin Vama - Varaždinski magazin Roma - Robni magazin. Tako se mogu pisati i neke kratice iz prve skupine ako se izgovaraju kao pune riječi, osobito ako završavaju na -a: Zavnoh, Cefta, Efta, Hina, Ina, Ira, Nasa, Fifa, Uefa ... , pa se mogu i sklanjati kao naše riječi: Zavnoha, Cefte, Efte, Hine, Ine, Ire, Nase, Fife, Uefe ...

75

Tako se sklanjaju i kad se pišu velikim slovima: INA, INE, s INOM, u UDBINIM zatvorima ... Pogrješno ih je sklanjati i pisati drukčije, npr.: INA-e, INA-in projekt, optužuju CIA-u, u IRA-inim arsenalima, okrivljuje IRA-u, namještenici NASA-e. Imenice izvedene od kratica pišu se sa spojnicom: HDZ-ovac, HSLS-ovac, HSS-ovac, HTV-ovac, SDP-ovac ... , ali ihje bolje pisati kao što se izgovaraju: hadezeovac, haeselesovac, haesesovac, hateveovac, esdepeovac ... 167

Znakovi i oznake 163

Znakovi, oznake i simboli posebna su vrsta kratica i nisu predmet pravopisa jer oni u pravopis ulaze onako kako su određeni u pojedinim strukama, a i one ih prihvaćaju onako kako je određeno međunarodnim dogovorom, međunarodnom praksom i zakonima. Koliko se donose u Hrvatskome pravopisu, usklađeni su sa zakonom o mjernim jedinicama, ali valja znati da pravopis donosi i poneke mjerne jedinice koje nisu zakonite, npr. inč (engl. inch, palac), kiri (stara jedinica za mjerenje radioaktivnosti, nova bekerel), i da se zakonite mjerne jedinice ne moraju uvijek slagati sa stanjem u općem književnom jeziku. Zato valja napomenuti da se one rie uče iz pravopisa, nego iz stručnih priručnika. Budući da imaju neka obilježja kratica, dobro ihje spomenuti, kao i zbog nekih neslaganja s općeknjiževnom upotrebom.

164

Odreda se pišu bez točke na kraju te većinom malim uspravnim slovima: m - metar, mm - milimetar, cm - centimetar, km - kilometar; g - gram, dag - dekagram, kg - kilogram; a - ar, ha - hektar; s - sekunda; cd - svijeća (kandela), h - sat (hora) ... Kosim slovima pišu se temeljne prirodne stalnice: Co - brzina svjetlosti, me - masa elektrona, G - gravitacijska stalnica ... Neki se znakovi pišu velikim početnim uspravnim slovima, a neki kombinacijom malih i velikih slova, npr. V - volt, W - vat, DC - Celzijev stupanj, eV - elektronvolt, Hz-herc ... Srodne jedinice glazbenih pojmova pišu se također prema uobičajenoj međuna­ rodnoj praksi, tj. oznaka za dur piše se velikim slovom, za mol malim, obje sa spoj. nicom, npr. D-dur, d-mol, e-ključ...

Novčane jedinice u bankovnome poslovanju i u međunarodnoj razmjeni imaju oznaku određenu trima slovima, prva dva od imena države, a treće od novčane jedinice, npr. CHF - švicarski franak, NOK - norveška kruna, GBP - engleska funta, USD - američki dolar ... U domaćem, unutarnjem novčanome prometu oznake mogu biti i drukčije. Tako je za naziv hrvatske novčane jedinice međunarodna oznaka HRK, ali su u domaćoj općoj upotrebi samo kratice kn i lp, a u Njemačkoj su se nekada služili kraticom DM (Deutsche Mark), u Italiji Lit (Lira italiana), umjesto službenoga DEM - njemačka marka, FRF - francuski franak, ITL - talijanska lira. Znakovi kemijskih počela pišu se jednim ili dvama slovima bez točke, od kojih je prvo ili jedino veliko: Ac - aktinij, Ag - srebro (argentum), Al- aluminij, Au - zlato (aurum), B - bor, Br - brom, Cu - bakar (cuprum), Es - ajnštajnij, F - fluor, P - fosfor, Pb - olovo (plumbum), Zn - cink ... Svi znakovi kemijskih počela navedeni su u Pravopisnome rječniku pod riječju za počelo i na abecednome mjestu znaka. Znakovi šahovskih figura pišu se velikim slovom bez točke: D - dama (kraljica), K - kralj, L - lovac (trkač), S - skakač (konj), T - top, toranj, P - pješak (potezi pješakom obično se bilježe i bez znaka P).

..................

Budući da se znak za litra, l, jedva razlikuje od brojke 1, znak za litra može se pisati malim i velikim slovom pa je tako znak za mililitra - mL i ml, centilitra - cL i cl, decilitra - dL i dl, hektolitra - hL i hl, ali se zbog jasnoće prednost daje velikomu slovu. U zakonu o mjernim jedinicama određeno je da i složeni nazivi od litra imaju drugi dio samo litra: mililitra, decilitra, hektolitra, ali se u općem jeziku zbog velike proširenosti mogu složene jedinice upotrebljavati i sa -!itar, posebno decilitar i hektolitar.

165

76

77

Katkada za isticanje pojedinih rečenica i rečeničnih dijelova služe i pojedini tipovi slova (v. § 252.).

RAZGODCI

Točka Opći

168

dio

Razgodci su oni znakovi u pisanome jeziku koji služe za rastavljanje teksta na rečenice i njezine dijelove. Zbog toga se nazivaju i rečenični znakovi i razgodci. Naziv razgodak, mn. razgodci, zbirno razgođe, nastao je od 'razgoditi, razdijeliti'. Tuđica interpunkcija je prema lat. interpungere 'razlučiti, razlučivati, rastaviti, rastavljati'. Za misaono oblikovanje govora, za rastavljanje većih ili manjih govornih cjelina u govoru služe kraće ili dulje stanke, intonacija, jačina i rečenični tempo, a u pismu se to označuje razgodcima. Zbog različitosti naravi govorenoga i pisanoga jezika razgodci ne mogu u potpunosti biti jednakovrijednice govornim vrjednotama. Stoga se u prikazivanju razgodaka polazi u prvome redu od njihove uloge u pismu, a tek se usputno uzimaju njihove govorne vrijednosti. Njihov je zadatak prvenstveno u tome da se zna kako napisano valja razumjeti, a onda i pročitati, a u drugome je planu kako govoreno valja zapisati. Govoreno se može zapisati na više različitih načina, a da bude pravopisno dobro zapisano. To se najlakše može pokazati time što bijedan te isti govor više dobrih poznavalaca pravopisnih pravila zapisali različito. U ovim pravilima o upotrebi razgodaka uzima se u obzir jezična struktura pa se razgođe može zvati strukturnim. Budući da je svojom glavninom određeno sintaktičkim kategorijama, mogli bismo ga nazvati i sintaktičkim razgođem. To bi bilo naj opravdanij e jer su pravila za upotrebu razgodaka usko vezana uz rečenicu i njezine dijelove pa bi se ona zapravo trebala nalaziti u sintaksi. Zato se pravilima o razgodcima najlakše i najbolje može ovladati tek dobrim poznavanjem sintakse i njezinih kategorija. U pravilima o razgodcima u ovom priručniku sintaktičke se kategorije spominju samo onoliko koliko je to prijeko potrebno. Razgodci su:

169

?

točka

trotočje

upitnik

višetočje

uskličnik

»«

zarez točka

sa zarezom

dvotočje

()

navodnici navodnici polunavodnici zagrade kosa crtica.

crtica / spojnica Neki od tih znakova služe i kao pravopisni znakovi. Ta njihova služba obrađena je u poglavljima Pravopisni znakovi i Kratice, a služba upitnika, uskličnika, navodnika i polunavodnika, koliko služe i kao pravopisni znakovi, u ovom poglavlju kod tih znakova. Za oznaku početka rečenice služi i veliko slovo, ali se o tome govori u poglavlju Velika i mala slova.

170

Točka je razgodak kojim se označuje kraj rečenice. Što je r~čenica ~ k?l~ka ~e ona biti, kratka ili duga, određuje pisac. Točka se najčešće stavlja na krajU lZjavmh rečenica:

Dolazi sumrak. Mor sjedi kraj očeva kreveta. Nudi ga hranom i vodom. On miruj? i vrlo malo govori. Šuti. Otac boluje. Tramvaj je puzio u polukrugu oko prometnika na pijedestalu, kao oko spomenika, čekajući da ovaj otvori raskršće, ali on je izvodio neke usporene plesne figure trepereći kao umirući labud, i kad je konačno vozar odlučno trgnuo polugom ubrzivača, ustadoh i nađoh se gotovo u mladićevu zagrljaju.

*

Na krovu ćuk. Ne voli ga nitko. Tišina. Glasnik smrti. Glasnik gadne, podmukle smrti. Čitam Micheleta i slično. Za razonodu. Iz noći, iz gadne, ~ntipa.tične tmine, tvrdoglavo, u pravilnim razmacima: ćuk, ćuk. Stanka. Duga. Cuk. Cuk ... Rokću motori. Kamioni. Vojska. (M. Krleža)

171

Točka se ne stavlja kad rečenica završava upitnikom ili uskličnikom, niti iza crtice ili trotočja koje dolaze kao znak nezavršena iskaza. Točka se piše na kraju naslova, podnaslova i natpisa kad dolaze u tekstu jedan iza

drugoga: Hrvatske narodne pjesme. Junačke pjesme. Knjiga druga. Izdanje Matice hrvatske. ERO S ONOGA SVIJETA Komična opera u tri čina. Glazba: Jakov Gotovac. Riječi prema narodnoj pjesmi: Milan Begović. U toj službi dolazi i crtica (v. § 237.), a u nizanju bibliografskih podataka i zarez (v. § 190.). Iza naslova novina, knjiga, članaka, poglavlja ne stavlja se točka:

Zlatarovo zlato Tehnički rječnik

Priroda otoka Mljeta Točka se ne stavlja ni kad je naslov potpuna rečenica: I srce zna govoriti

79

78

Bacam srce pod tuđa stopala Veoma se smanjuje broj patuljaste tekunice Kada se voda povlači, i barske kornjače odlaze s njom Točka se piše iza naslova ako je smješten u isti redak s tekstom: Dalekozor i mikroskop_ Dalekozor je optički instrument s pomoću kojega daleke predmete vidimo pod većim vidnim kutom ... Ako je takav istaknuti dio sastavni dio rečenice, iza njega se, razumljivo, ne piše

172

176

točka:

Drava u svom najvećem dijelu nije regulirana ... Savaje pri normalnom vodostaju plovna od Siska, a regulacijama i kopanjem kanala bit će plovna gotovo od Zagreba ...

U naslovu se upitnik obično ne stavlja ako upitni oblik više naviješta tumačenje, objašnjenje nego pitanje: Gdje su mladi dani (Naslov pjesme) Tko jeca u drvoredu (Naslov pjesme) OFANZIVA I TANK ILI OFENZIVA I TENK (Naslov članka) Ako u takvim primjerima autor stavi upitnik, tada je težište na pitanju: Zašto nam lv1jesec pokazuje uvijek samo jednu svoju stranu? Aktuelan ili aktualan? Kad je vokativ na kraju rečenice, obično se stavlja uskličnik (v. § 179.), ali ako dolazi iza upitne rečenice, može se staviti i upitnik: - Kamo ćeš, Andro? - Otkud tebi svračići u to doba, vještice stara?

Upitnik Upitnik je razgodak kojim se označuje upitnost. Stavlja se na kraju upravnoga pitanja koje se može sastojati od jedne riječi, više njih ili upitne rečenice: Tko vas zove? Ništa nisi opazio? A koga seja to bojim? - Umoran si? Što? Gladan si? Trebalo bi ti nešto toplo skuhati? Na vijest da će ga Domaćinski pozvati na dvoboj, sugovornik odgovara protupitanjima: - Na dvoboj? Mene? Domaćinski? Kad nekoliko upitnih rečenica dolazi jedna iza druge, a smislom su uže povezane, upitnik se može staviti samo iza posljednje, a ostale se odjeljuju zarezom ili povezuju veznikom: Ne pitaju me: ni tko sam, ni što sam? Pita li se samo jednom riječju ili dijelom rečenice, iza njih se bilježi upitnik, a se nastavlja malim slovom: Ljudi dolaze i odlaze. Otkuda? kamo? - Oni su nešto šaputali, a što? tko bi znao. - A tuđi novci, što? fino mirišu? Na kraju se neupravnoga pitanja upitnik ne stavlja: Tko zna koji su naši. Reci mi tko te je udario. Pitao je odakle je došla ta crna vijest. Nije znao rećije li to bila magla, dim ili prašina. Sam upitnik može stajati kao znak upitne šutnje u razgovoru: - To je zanimljivo! A kako, molim vas, mi drugi ne možemo razgovarati tako s drvećem ko vi? -Neznam!

174

Uskličnik 177

178

rečenica

175

-? - Možda zato što ga volim kao samog sebe. - ... znate li što je učinio? - Denuncirao je sama sebe!

80

179

180

Uskličnik je razgodak kojim se označuje uskličnost. Stavlja se iza pojedinih uskličnih riječi i uskličnih rečenica: - Gle! Gle! Ovi gradovi! Kako su samo pitomi! Topli! Ugodni! Mili! Pa ova slavna zvonjava! Zvonjava francuska! Pa ove rijeke! Francuske rijeke! - Ovi kanali zeleni što se zrcale u rijekama! Koje bogatstvo! Koja ljepota! Koja svečana ljepota! - Pa to je lijepo, vrlo lijepo! - veli kapelan. Usklične su rečenice prvenstveno one koje sadržavaju imperativ i optativ:

- Stani, smiri se! »Otac ti je dobar, razveseli ga čime!« »Nariši mu štogod!« dometne Ane. - Živio nam Presvijetli još mnogo godina! -Živio! Vokativi i usklici čine svoje usklične rečenice i zato se odvajaju od ostalih rečenica prema mjestu na kojem se nalaze. Uskličnik se stavlja iza vokativa ako je na kraju rečenice ili kad je na početku, a jače je naglašen: Sve je važno, Ivane! - Ti me znaš, gospodaru! - Sine! Pričaj kako je bilo! Gospodo! Kako vidite, ovdje nema ni slušateljstva na galerijama, ni stenografa, dapače ni voditelja zapisnika. Uskličnik se stavlja na početku pisma iza naziva komu je pismo upućeno: Draga moja Klarice! bio moj god; Zlatna moja Anice!

Jučer je

čestitali

mi Stankovčani, nikad ljepše!

81

Jučer

sam bio na selu, u šumi, i tako Ti istom danas pišem.

Kaži slobodno što znaš. - Izvolite sjesti. - Molim vas, dodajte mi olovku.

Dragi Vladimire! Mi smo već skoro pol godine u Slavoniji, a ja Ti još ni pisao nisam; ne zamjeri! Iza takvih se naslova može staviti i zarez, ali se tada nastavlja malim početnim slovom, v. § 77.

U naslovima se uskličnik stavlja rijetko, samo kad je s kojih posebnih razloga potrebno istaknuti uskličnost ili kadje sastavni dio naslova:

Bistrina! To namje dužnost! Krivci nagrađeni! Mažuranićeva

Manje naglašen vokativ na početku rečenice ili uklopljen u samu rečenicu odjeljuje se zarezom, v. § 193.

181

crtica" Vrati se!"

Kao oznaka veoma snažna usklika, mogu se staviti dva ili tri uskličnika:

Ja Vas prezirem!!!

Kao s vokativom jednako se postupa i s usklicima:

(A. G. Matoš)

- Ooo! - zgrozi se indignirana. - To je sramota! Fuj! - plane Dadićka.

Upitnik i uskličnik

- Blee! -ljubomorno zableji tele. - A gavrana jato grakće: »Kvar! Kvar! Kvar!« mora doći iza svakoga uskličnoga dijela, nego se, prema smislu, može staviti samo iza posljednjega, a ostali se odjeljuju zarezom ili povezuju veznikom: Uskličnik ne

185

uskličnik.

- Prilegnite, odmorite se! - nutkao ih starac ...

Uz pitanje koje izražava i i uskličnik:

Ne plačite, nego radujte se! Konja, konja, Haso, konja!

Kamo si krenuo,

1

Zavrtim glavom da ne ću. - Ne

Da prijevoz prištedim, išao sam za mornara - a tko će mornaru vjerovati da on dijamante nosi u kovčegu?! - Dali su pet engleskih lira i bog! Kamo ću s pet lira?!

nesretniče!

kamo si krenuo?

- A,

Eno ih, gle! bez bojazni uđoše. Gle, jedna duga u vodi se stvara. Gospodine, ne muči se. (Točka iza imperativa jer rečenica označuje blagu molbu.) Iza željnih ili zapovjednih rečenica umjesto uskličnika može se staviti i točka kad su te rečenice bez osobita naglašavanja:

82

znate to?! O nekropoli?! - upita

iznenađeno

Sirena.

Odakle Marija Snježna sred Zagorja?! (O crkvi u Belcu.) 186

-Djedo,je li daleko otac? - Daleko je, sinko. (Točka iza vokativa!)

već

Komorna glazba - za stadione?!

Umjesto uskličnika može doći i koji drugi znak kao oznaka smirenijega osjeća­ ja:

ćeš?!

Zar ti nisi nikada bio mlad?!

Iza upitne rečenice s vokativom na kraju može se umjesto uskličnika staviti upitnik, v. § 176.

Q~

v5

oduševljenje, ushit može se uz upitnik staviti

A on njima: - Kako nije?!

Donese baka gnijezdo, podigoše kokoš, a ono u gnijezdu nešto zakriješti: iskočiše goli svračići, pa skok! skok! po trijemu. Kad bi jednomu dijelu rečenice trebao upitnik, a drugomu uskličnik, onda se stavlja samo jedan znak, i to ponajviše kakav treba biti prema posljednjem dijelu: Nesretniče,

čuđenje,

- To nije moguće! - rekoše mu.

Ako se u rečenici nalaze pojedine usklične riječi, iza njih se može staviti uskličnik bez drugih znakova:

182

Budući da upitne rečenice mogu izražavati i određeno uzbuđenje, ushit, čuđenje i sl., mogu se izreći i u obliku pitanja, te iza takvih rečenica mogu doći i upitnik i

Kao što se uz upitnik može staviti i uskličnik, tako se uz uskličnik može staviti i upitnik, već prema tome što pisac želi jače izraziti ili naglasiti, pitanje ili usklik:

- I vi?! Kažete ... i vi!? U grmlju?! ... I Vi?! - Zdrav?! Zašto!? -

čudi

Zašto?! (Naslov crtice F.

se doktor Neno. Mažuranića.)

Upitna šutnja združena s čuđenjem izriče se upitnikom i uskličnikom:

-Jeste li rodjedan drugomu?

... ?! - Čujete li što pitam? 83

Zarez Opći

187

dio

Zarez je razgodak kojim se razgraničuju rečenični dijelovi radi lakšega čitanja i razumijevanja napisanoga u okviru jedne rečenice, jer rečenice mogu biti različito složene, a neke i veoma duge. Katkada se zarez stavlja i radi bolje preglednosti teksta jer bi često i bez zareza bilo jasno kako tekst treba razumjeti pa je tada pisanje zareza zalihosno, npr. ispred suprotnih rečenica, iza zavisnih kad su ispred glavnih i sl. Po tome se zarez mora staviti i kad dijeli sintaktičke dijelove koji inače idu zajedno, npr. subjekt u zavisnim rečenicama kad se nalaze ispred glavne. Često o samom zarezu zavisi značenje. Kad je tako, onda se u takvim rečenicama mora staviti bez obzira na druga pravila jer je ispravno razumijevanje napisanoga najvažniji kriterij u pisanju. Kad se to ima na umu, onda se pravila po kojima se zarez stavlja svode na tri osnovna načela: nizanje, naknadno dodavanje i suprotnost.

l,

190

172.

Nizanje ima više posebnosti pa se radi jasnoće izlaganja posebno izdvajaju primjeri za naknadno dodavanje. Ta načela vrijede bez obzira bila posrijedi složena rečenica ili dijelovi proširene. Kad pisanje zareza među rečenicama ima koju posebnost, onda se to u pravilima posebno spominje.

191

Nizanje Nizanje je kad pojedini dijelovi dolaze jedan uz drugi usporedno, nezavisno, a to su u prvom redu istovrsni dijelovi bez veznika, dijelovi koji se ponavljaju, nabrajaju. Oni se tada odvajaju zarezom:

188

Ljudi prolaze pokraj mene:

tuđe

majke,

tuđe

sestre,

192

tuđa braća.

Shvaća jedino da je danas podeštat dobar kao dobar dan u godini, da nešto govori o Jožinim zaslugama, o subotnjem volu, o providuru Barba-bjanki, o putovanju u Kopar tamo o Uskrsu, o galijama i o Mlecima. A on pliva, pliva, cio Božji dan.

Dani su prolazili, žito je raslo, Zuji, zveči, zvoni, zvuči To je jezik roda moga.

voće je

dozrijevalo po vrtovima.

Krenu kolac njekoliko puta, Zviznu pala njekoliko puta, Zadrhtaše ta vješala tanka ... Nije nizanje kada u

189

rečenici

dolazi više priložnih oznaka ako su one raznovrsne

po značenju: Sastanak će se održati 5. svibrifa u prostorijama Matice hrvatske u 13 sati s ovim dnevnim redom ...

84

Tako se u rečenici između mjesta i nadnevka ne stavlja zarez jer su to različite priložne oznake: Ljudevit Gaj rodio se u Krapini 8. srpnja 1809., a umro je u Zagrebu 20. travnja 1872. Nije nizanje ako se uz nadnevak ime mjesta piše s prijedlogom u: U Karlovcu 29. studenoga 1845. To je sažeta rečenica: To se zbilo, to je napisano u Karlovcu 29. studenoga 1845. godine. Nizanje je ako se ime mjesta i nadnevak napišu nezavisno: Zagreb, 17. ožujka 1971. To vrijedi i za navođenje bibliografskih podataka pa se između njih stavlja zarez, a tako onda i između mjesta i godine. J. Vončina, Jezik Antuna Kanižlića, Rad JAZU, 368, Zagreb, 1975., str. 5. -

193

Pisanje bez zareza, Zagreb 1933., bilo bi opravdano pod slikama, na razglednicama i sl. gdje bi značilo: Tako je izgledao Zagreb 1933. godine. Kad se u nizanju dijelovi pišu jedan ispod drugoga, tada se iza njih ne piše zarez: Nove pojmove često označujemo vezom dosadašnjih riječi, npr.: prsni koš crni sljez divlji kesten kiselo mlijeko plesna dvorana. To isto vrijedi i kad se dijelovi nabrajaju jedan ispod drugoga sa a), b), c) ili sa l) 2) 3) ili sa prvo, drugo, treće: Izraz šoping-centar, anglizam koji se u novije vrijeme sve više upotrebljava, barbarizam je: aj jer je nepotreban anglizam bJ jer se ne uklapa u hrvatski glasovni sustav ej jer se žargonska riječ diže na općeknjiževnu razinu dj jer otupljuje hrvatski jezični osjećaj. Kad u takvom nabrajanju dolaze rečenice koje počinju malim početnim slovom, one se mogu odjeljivati točkom sa zarezom (v. § 77.). Ako rečenice u takvu nabrajanju počinju velikim početnim slovom, tada se na kraju stavlja rečenični znak prema vrsti posljednje rečenice. Vokativ je nezavisan padež. On uvijek čini svoju rečenicu i zato se odjeljuje, bio sam ili bio dijelom koje rečenice. Ako nije odijeljen uskličnikom, odjeljuje se zarezom: Anice, što slikaš? - pitam je. - O moj Lisko, ti si vjeran, a i ja bih bio da imadem kome! - Čekajte, hajduci! - Tako je to bilo, moj prijatelju. - Sjedi, Vlade, pa ćeš mi napisati jedno pismo - reče mi žena. - Prekidaju me, moj stari i dobri 85

Silvestre, eto i sam vidiš. vK~o št? primje.ri pokazuju, zarez se stavlja iza vokativa ako je on na početku recemce, Ispred njega ako je na kraju, a s obiju strana ako je u sredini rečenice. Pre~a onome što je r.eče~o u § 181., vokativ se odjeljuje zarezom kad se smatra da je slabije Istaknut, kad Je bl1ži ostalim dijelovima rečenice. Zbog toga se i iza naslova u pismima može staviti zarez, ali tada prva rečenica obično počinje malim početnim slovom, v. § 77.

198

Zarez se po načelu nizanja stavlja i između nezavisnih atributa: Vani je bila divna, beskrajna, ljetna noć. Po pričanju djeda moga bilaje lijepa, blaga, proljetna noć. Zrela, žuta, mirisava dunja Na stablu visoku Neotrgnuta ostala Jesenas.

194

Ne, volim umrijeti! Ne valja prodati! Da, ima pravde na zemlji. Molim lijepo, pišite. Mislila si u tajnosti, suze lije. Potvrdi zdravstvenu knjižicu, poslije podne vodim maloga na sladoled. Doksamjeo, u kutu ugledah njega.

Više atributa može se pisati i bez zareza:

195

I stadoh lutati stojnim gradom strmih gotskih krovova i oštrih kućnih sljemena. Velika bijela vrata zinuše. Pr~ma tome. atributi se mogu odvajati zarezima ili pisati bez njih. Razlika je u to~~ sto su prvI put upravnoj riječi dodani nezavisno jedan od drugoga, a drugi put pndJev velika dodan je vezi bijela vrata kao već gotovoj cjelini.

K.a~ ~e ispred upravne riječi nalaze samo dva atributa, a odijeljena su zarezom, drugi Je Istaknut:

Ide starim, utabanim putem. - Sjedosmo gotovo usredjezera, ispod granatog, drevnog drveća. - Međutim veliki, bijeli dan dizao se kao lijep, snažan momak iz mirna, duboka sna.

i99

Veze j~dan j~dini: jedva jedvice, nov novcat, cijel cje/cat, isti istovjetni, sit presit ne smatraju se mzanJem l među njima se ne piše zarez. 196

Ako nezavisni dijelovi nisu odijeljeni kojim drugim znakom, odjeljuju se zarezom: Eh, kako se neki događaji nikako ne dadu izbrisati iz duše. Badava, to ostaje u krvi. Sada, hajde, zasviraj malo!

197

.Neprovmj~njive rij~č~ kojima se izriču različita subjektivno-modalna obilježja i oCjena rec~n.lca kao CJelme, a sintaktički ne pripadaju toj cjelini, nego čine cjelinu za sebe, odvajajU se zarezom. To su riječi kao što su:

da, ne, dabome, dakako, dašta, doista, zaista, nesumnjivo, nedvojbeno, neosporno, sigurno, jamačno, vjerojatno, zacijelo, naravno, možda, valjda, međutim, naprotiv. Da, sjećam se. - Bijah već, doista, prije odlučio. - Ali to su, dabome, puste sanjarije osamljenog čovjeka. - Plakat ćeš, možda, u kasne večeri ... - Sna se,

86

dakle, veli glumac, bojati ne treba. - Putujući službenik, međutim, još je živ. Kad takve riječi modificiraju značenje glagola uz koji stoje ili kad određuju koji drugi rečenični dio, ne odvajaju se zarezom: On već sigurno hoda. - Valjda zna. - Moždaje samo zakasnio. Načelo nizanja, nezavisnosti veoma je važno za različite samostalne skupove koji dobivaju određeno značenje tek po jasnoj granici među njima. U govoru je to stanka, a u pismu, ako nije upotrijebljen koji drugi znak, zarez:

200

Ne volim umrijeti. Ne, valja prodati! Da ima pravde na zemlji, lakše bi se živjelo. Molim, lijepo pišite. Mislila si, u tajnosti suze lije. Potvrdi zdravstvenu knjižicu poslije podne, vodim maloga na sladoled. Dok sam jeo u kutu, ugledah njega.

Spavao on ili bdio, noću i danju sjeme klija i raste ... jer drugo bi bilo: Spavao on ili bdio noću i danju, sjeme klija i raste ... U stihu Svakog se trenutka bližim suncu smrti, grobu pjesnik kaže da se približava dvjema pojavama: suncu koje je smrt (u oprjeci prema suncu života) i grobu. Da je iza suncu stavio zarez, rekao bi trima: suncu, smrti, grobu. Slično je i u primjeru: Gledao je preda se osamljen ički razočarano, mračno. Drugo bi bilo kad bi iza osamljen ički bio zarez. Kad se dva usporedna dijela povezuju sastavnim ili rastavnim veznicima, ne odjeljuju se zarezom: Ovaj je kameniti krš okupan suzom i krvlju. - Čuo se šum smreka, maslina i mora. - Starci stoje u hladu i srču kapljicu. - Ivan mi skine torbicu, otvori je i stane rezati hranu. - Sve nešto šuška pod šuškorom, puže uz granu, zuji oko cvjetova, udara krilima i kucka kljunom. Nek naraste višnja ili trešnja, meni je svejedno. Bio tko genijalan ili lud, ptica u kavezu ili zvijer u šumi, svaki od njih imade svoja sveta prava. Ili došao ili ne došao, ne nadaj se da ćeš izmaknuti. Ili skuplja marke ilijaše ili polazi koji kurs ili čita "Streffleura" i tako uvijek se nađe po koja pasija. To znači da se sastavne i rastavne rečenice u pravilu pišu bez zareza. Kad ima više sastavnih veznika, tada se usporedni dijelovi mogu i drugačije povezivati: 87

A on, pokvarerljak, pokušava se izvući i lažju i laskanjem, i ljutrljom i grubošću i prijetnjama, i novcem. Takav je način veoma blizak isticanju. Kad su dva dijela povezana veznikom, a ispred veznika se stavi zarez, tada se drugi dio ističe: Oluja će biti strašna, i naša će lađa na dno. - Ovaj prima grješnike, i blaguje s rljima. - Dakle ni imena nemaš, ili si ga zaboravio. Dio iza zareza može se katkada smatrati i naknadno dodanim. Kad bi zarez u takvim rečenicama bio dvoznačan, valja umjesto njega upotrijebiti koji drugi znak (dvotočje ili crticu). Zarez se kao znak isticanja stavlja ispred riječi koje služe upravo za isticanje, kao što je pojačajno i, veza i to i sl.: Izbrisala je večer sve sa zemlje: 1 ceste, i vrtove, i ljude, i horizont ... - 1 reče im: »Ništa ne uzimajte na put: ni štapa, ni torbe, ni kruha, ni srebra!« - A Unukić nije čuo ni gudnjave vjetra, ni soptanja hata, ni šušnjave klasja po korljskom trbuhu, ni ćurlika prestrašenih prepelica. - Sad ću nizati uspomene svoje, i to od kolijevke, jer sjećarlje moje do kolijevke seže! - Nekog dana dođe on na more, i to na veliko neko more. - Bijaše on nadcarinik, i to bogat. Zaključne se rečenice odvajaju zarezom: Neki dan je zapalio kuću našeg knjigovođe, stoga su ga ipritvorili. Ja sam ti već rekao sve, dakle više nemaš što tražiti od mene. Pravila o zarezu između suprotnih i izuzetnih rečenica v. u § 217. - 219.

201

202

kako se red i čistoća drži, i kako se živi da čovjek zdrav ostane duševno i ijelesno.

----205

Da nema vjetra, pauci bi nebo premrežili. - Tko se u vinu kupa, u vinu se i utopi. - Kako se za njegovim stolom najednom stvorila Ankica, to Jakov nije nikada saznao. - Uhvatim jednoga za helebardu i kada trgnuh da ga probudim, stražar se skotrlja na zemlju. - Tko ne štedi, rešetom vodu grabi. Tu je zarez potrebno stavljati zbog jasnoće. Naime zbog toga što glavna rečenica obično počinje bez ikakva posebnoga znaka, katkada se ne bi znalo gdje završava zavisna, a gdje počinje glavna. Jednako se zarezom odvaja i skup riječi s glagolskim prilogom kad se nalazi ispred glavnih dijelova rečenice: Otvorivši uzdrhtalim rukama službeno pismo, pade nemoćno na uzglavlje. - Budeći se noću u svojoj sirotirljskoj ćeliji, bijaše mu prva misao: Ej, ja sam u Parizu! - Ne gubeći je s oka, izgubim se u gomili. - A donosili mu i dojenčad da ih se dotakne. Vidjevši to, učenici im branili. Takav je skup zapravo stegnuta zavisna rečenica pa je i postupak isti kao kad se zavisna rečenica nalazi ispred glavne. 206

Dakle vi ne ćete ići da vidite doček što se sprema u slavu dolaska njegove preuzvišenosti. Mladi upravitelj grizao se za usne kad je čitao taj zaključak općinskoga vijeća.

Tužiti ga ne smijem jer nemam svjedoka. 1 tako je nenadano skočio do prozora da je izgledalo da prozor baciti napolje.

će

se kroz zatvoreni

Ja mislim da to nije sramota reći o čovjeku daje pojeo pol praseta kad ga jedanput u godini dana vidi na stolu. Rod ti nije rod ako te ne priznaje i ne poštuje. Zanimljivo je da se to može pouzdano utvrditi iako je to veoma složen posao. Ali se i zavisne rezom:

204

rečenice

mogu nizati i tada se po

načelu

nizanja odvajaju za-

Osjećaše daje potpuna iznimka, daje bijela vrana. Seljaka bi valjalo naučiti kako se zemlja obrađuje, kako se voće i stoka oplemerljuje, gdje se najzgodnije kupuje i najbolje prodaje, kako se kuće grade,

88

To isto vrijedi i kad je zavisna rečenica umetnuta u glavnu pa se katkada ne bi znalo gdje završava zavisna, a gdje se nastavlja glavna:

To što si ti rekao, meni nije jasno. To što si ti rekao meni, nije jasno. Stoga i iza takvih umetnutih rečenica valja stavljati zarez: U zemljama čiji se građani osjećaju nesigurni u zatvoru, čovjek se osjeća jednako nesiguran i na slobodi. - Blago onomu sluzi kojega gospodar kada dođe nađe da tako radi. - 1 sav narod koji to vidje, dade hvalu Bogu. - Smokva koju ~i prokleo, usahnu. - Svako stablo koje ne rađa dobrim plodom, siječe se i u oganj baca. U takvim primjerima zarez valja staviti bez obzira na druga pravila.

Zavisne se rečenice zbog svoje naravi normalno ne odvajaju zarezom: Čitao je neke novine da mu vrijeme brže prođe.

203

Ako je zavisna rečenica ispred glavne, uvijek se odvaja zarezom:

207

Ispred zavisne rečenice zarez se može staviti i po načelu naknadnoga dodavanja, v. § 209., 214. i 215. U bibliografskim se jedinicama obično pojedini podatci odjeljuju zarezom:

Josip Vončina, Preporodnijezični temelji, Matica hrvatska, Zagreb, 1993., 190 str. Žarko Dadić, Povijesno podrijetlo hrvatskih naziva mjeseci, Radovi Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Zadru, 37, Zadar, 1955., 227. - 236. Anica Nazor, Glagoljski Očenaš, Očenaš iz Hrvatske, Teovizija, Zagreb, 1996., 211. -212. Sijepko Težak, Nad Kumičićevim tekstom Urote zrinsko-jrankopanske, Jezik, XLL Zagreb, 1993., l. - 12.

89

Ako se bibliografska jedinica odnosi na knjigu s člancima više autora, a navodi se samo jedan rad, ili na članak u zborniku ili časopisu, u novije se vrijeme uobičajilo, prema stranim jezicima koji nemaju prednaglasnice i prema propisu prethodnoga pravopisa, pisati prijedlog u s dvotočjem: u: Očenaš iz Hrvatske, u: Radovi Zavoda za povijesne znanosti, u: Jezik. To u s dvotočjem nije potrebno jer se obično zna o čem je riječ, ali ako se s kojih razloga ipak piše, onda treba staviti imenicu koja označuje narav djela: u knjizi (zborniku, djelu ... ) Očenaš iz Hrvatske, u Radovima Zavoda za povijesne znanosti, u knjizi Radovi Zavoda za povijesne znanosti, u časopisu Jezik ... , a može se staviti i kratica, u knj., u zb. i sl. ·2···0····8··········_··· Ako se zbog abecednoga reda prezime stavlja ispred imena, onda se i iza prezimena stavlja zarez: Dadić, Žarko, Povijesno podrijetlo hrvatskih naziva mjeseci, Radovi Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Zadru, 37, Zadar, 1955., 227. - 236. Zbog različitih potreba redoslijed može biti i drugačiji, ali se među jedinicama normalno stavlja zarez kao znak nabrajanja. Zarez se u nizanju ne mora stavljati u leksikografskim djelima gdje je zbog sustavnoga ponavljanja, načina pisanja i sl. jasno da je posrijedi nizanje. Usp. ovdje u Pravopisnome rječniku, osim kad se nastavljaju morfološki podatci.

Jelena, djevojka mlada, živi u neznanom kraju. Rugači, mlađarija i

Obratite se i svatko od vas neka se krsti u ime Isusa Krista da vam se oproste grijesi i primit ćete dar, Duha Svetoga. Da iza riječi dar nije stavljen zarez, Duha Svetoga bio bi posvojni genitiv i značilo bi: primit ćete dar od Duha Svetoga. Ovako znači: primit ćete dar koji je Duh Sveti. Samo kad sama apozicija stoji iza same imenice ili jednočlanoga imena ne odvaja se zarezom:

Djevojka je ječam žito klela. - Odosmo dakle blizu one potleušice dočekati Petra mljekara ... - Tako i Kulin ban, Jelačić ban, Sindbad pomorac, ministar predsjednik, Pavao apostol, sv. Cecilija mučenica ... 212

Dio rečenice koji nije uže povezan s ostalim dijelovima te se čini kao da je naknadno dodan ili umetnut, odvaja se zarezom: Napokon stigoh, sav znojan. - Mladost mi je prošla, kao proljetni dan. - A stari je otjerao Orlića, baš kao pseto. - Njegova je Klotilda tiho plakala, kao jesenska kiša. - On nešto zamrmlja, u polusnu. - Prestali su raspravljati kad je donesena na stol crna kava, koju svi veselo primiše. - Nad onom je ravninom, s koje se u daljini vidjelo otvoreno more, sjalo sunce i uzduh je iskreći podrhtavao. Zarezima je označeno da dijelovi posebno objašnjavaju ono uz što stoje, kao da su ih pisci naknadno dodali ili umetnuli pošto su rečenice smislili bez njih. Ti bi dijelovi mogli biti napisani i bez zareza, ali bi tada bili ravnopravni ostalima i nestala bi posebnost naknadnoga objašnjavanja. Umetnute se rečenice uvijek odvajaju zarezom: Taje služba, kažu, unosna. - Mi nismo, dobro reče Sartre, odgovorni samo za ono što činimo, nego i za ono što nismo učinili. Takve se umetnute rečenice mogu staviti među crtice ili zagrade, ali ako nema posebnih razloga za druge znakove, bolje je upotrijebiti zarez. Apozicija iza upravne riječi smatra se naknadno dodanim dijelom i odjeljuje se zarezom: Glava kuće, moj pradjed, zvao se Antun. - U Jurjevskoj ulici ... ima neka drvenjara, a u njoj djed Petar, mljekar, s kćerkom ...

210

211

90

I atributi kad stoje iza svoje imenice kao naknadno dodani, odjeljuju se zarezom: Tražim dugme, sivo i maleno. Crvić,

crn i dlakav, ide preko staze ...

Dijelovi koji počinju sa to jest, tj., navode se kao naknadno objašnjenje i zbog toga se ispred to jest, tj., uvijek stavlja zarez:

Naknadno dodavanje 209

djeca, poskakuju uokolo bogalja i praskaju u smijeh.

Posljednji primjer sa zarezom iza riječi djeca jasno pokazuje da je posrijedi apozicija. Kad se nabraja više subjekata, iza posljednjega se ne stavlja zarez. Isto je i u ovome primjeru:

Sve gledajednostrano, tj. samo s gledišta koristi i štete koju imati. Potpisi su

također

će

on od toga

bilifalsificirani, tj. kopirani s bankovnih čekova.

Objašnjenje je kad se iza pojedinačnoga nabrajanja sažima zamjenicom sve pa se ispred toga sve stavlja zarez:

Ustajanje, dnevni red izvan škole, učenje, odmor, igranje, šetnja, sve je to bilo u detalje točno propisano. - Škripa plugova, dahtanje volova, šum žrvnjeva, lupa kamenja, struganje greda uza zidove, sve se čuje u Jožinu glasu ... Takvo se objašnjenje može označiti i crticom ispred zamjenice sve, usp. § 236. 213

Umetnuti se dio može odvojiti zarezom i kad se nalazi iza prednaglasnica:

On ne pokazuje odlučnosti i, zaokupljen svojim misaonim svijetom, propušta trenutak koji znači ostvarenje sreće. Prijatelji izađoše izvan grada i, u predvečerje, stigoše do ljetnikovca ... Mi treba da, koliko god to možemo, prenosimo ideje čitavom čovjeku. Međutim, kako se prednaglasnice normalno izgovaraju s riječju iza sebe, takav je način stilski veoma snažan, zato se njime valja služiti samo kad doista ima poseban smisao, inače to postaje puka manira koja nije u skladu s neutralnom jezičnom upotrebom. 214--

Zavisne rečenice mogu se odvojiti zarezom kao naknadno dodane kad glavna može biti bez njih:

91

Djevojka je narezala svježeg kukuruznog kruha, koji je sama zamijesila i ispekla, jer se Adam neoprezno odao da voli kukuruzni kruh. - Nekog dana, kad je cvijeće ponajljepše cvalo, posjetih rođaka na imanju. - I opalim obje cijevi, da bar odjek čujem. Zavisne rečenice, u prvome redu odnosne, koje već značenjem pokazuju kao da su naknadno dodane, odjeljuju se zarezom: Ona je imala iskustva u prenošenju poruka stekavši ga kod Sofijina oca, koji je bio liječnik. - Ne dolazi proljeće onako samo, da bude ljepšega vremena, da uzmogneš iz sobe izaći - ne, ono dolazi jer mora doći. Zarezom pisac označuje da je zavisna rečenica manje važna, da je težište značenja na glavnoj. Kad glavna rečenica bez zavisne ne bi imala pun smisao ili kad bi imala drugi smisao, tada se zavisna ne odvaja zarezom: Ima velikih riječi koje su tako prazne da se u njima mogu zatvoriti čitavi narodi. - Sve što je jučer saznao, kopkalo je neprestano u njegovoj duši i nije mu više dalo mira. - Ali to nije ono što sam ja htio. - Ja sam ona slomljena grana koja na vjetru cvili. Tu zavisne rečenice koje počinju sa koje, što, koja daju pun smisao riječima na koje se odnose i zato se od njih ne odvajaju zarezom. To posebno vrijedi za odnosne rečenice koje imaju odredbeni (ograničavajući) smisao: Kosci koji su bili umorni, otišli su u hlad. (Samo neki, ne svi.) Moja sestra koja živi u Splitu, postala je baka. (O drugoj ili drugim sestrama ne kazuje se ništa.) Te rečenice sa zarezom ispred koji, koja značile bi da su svi kosci otišli u hlad i da je riječ o sestri, a samo se usput dodaje da ona živi u Splitu: Kosci, koji su bili umorni, otišli su u hlad. Moja sestra, koja živi u Splitu, postala je baka. Kako je takvo razlikovanje birano i zahtjevno, u ležernijem se jeziku u odredbenome značenju mogu upotrijebiti i pokazne zamjenice: Oni kosci koji su bili umorni ... Ona moja sestra koja živi u Splitu ... Kao naknadno dodani dio zarezom se može odvojiti i skup riječi ispred glavnih dijelova rečenice: Stari romantik ideje o kontinuitetu evropske kulture, Filip se snuždio pod dojmom ove male brončane figurine ... Takve dijelove ne valja odvajati mehanički, kako se uobičajilo u nekim publicističkim tekstovima: Prema mišljenju američkog delegata, opasnost od iznenadnog izbijanja rata ne može biti isključena sve dok se ne postigne potpuno razoružanje. Prema švedsko-norveškim proračunima, izgradnja atomskog broda za prijevoz rasutog tereta od 60 tisuća tona stajala bi oko 90 milijuna švedskih kruna.

215

216

92

U takvim primjerima valja ocijeniti je li taj dio tijesno povezan s rečenicom ili se može smatrati naknadno dodanim pa prema tome - staviti ili ne staviti zarez. Uopće, ne valja pretjerivati pa zarezima odjeljivati svaku riječ i skupinu riječi koju možemo smatrati manje važnom za smisao rečenice, a time onda i naknadno dodanom.

Suprotnost 217

218

Svi suprotni dijelovi odjeljuju se zarezom. To su u prvom redu riječi i rečenice sa suprotnim veznicima: On bi katkada stao i zagledao se onako klečeći i pognute glave u taj sićušni, a nemirni narod. - Gleda, a ne vidi. - Okrenem se, a čiča na zemlji. Jedna, ali vrijedna. - Veličina raste, ali običnije pada s vremenom. - Nema jednosmjernosti ni izgrađivanja, nego je sve isprepletenost prašumska, močvarna, panonska, bezizlazna i mračna. - Nije im dosta da gule i satiru naš jadni puk, već hoće da nas i sramote. - Ostavit će vas, no vi morate primiti ovu malu kutijicu. - Koliko sam ja toga kanio svršiti, pa nisam! - Ali sve to kod Krđe prođe časkom, dok kod njega dugo potraju osjećanja, pa čak i izgled lica. Budući da je u suprotnim rečenicama pisanje zareza zalihosno, jer već sam veznik uvijek označuje početak nove rečenice, mnogi ga na tim mjestima i ne stavljaju, ali ga valja stavljati zbog općenitosti pravila. Kad se veznik nego nadovezuje na komparativ ili kakav komparativni izraz, ispred njega se zarez ne stavlja: Jesi li danas pametniji nego jučer?

Bolje je umrijeti stojeći nego živjeti na koljenima. Isto se tako zarez ne stavlja ispred nego, već kad dolaze u vezi sa ne samo ... Svake subote dobiva ne samo vola nego i brentu vina. Zarezom se ne odvaja ni niječna veza sa suprotnim veznikom kad ima jesno značenje ('samo' ili 'sam'): Nisam izvršio ništa drugo već svoju dužnost. (Jesno: Izvršio sam samo svoju dužnost.) 219

Izuzetne su rečenice suprotne po svojem smislu i stoga se odvajaju zarezom:

Spasili su blago, samo je bik simentalac ostao u štali. Te su noći tihe kao usnula luka, samo se psi kreću noću uz plotove ... Ali kad izuzetni veznici vežu samo riječi, ispred njih se ne stavlja zarez:

Nemam ništa osim ljubavi ... - I ni kjednoj od njih nije bio poslan Ilija doli k ženi udovici u Sarfati sidonskoj. Sa zarezom takve bi veze značile da je dio iza veznika naknadno dodan.

93

Točka sa zarezom

prvo, jer potiskuju nepotreban anglizam; drugo, jer su bolje od anglizma; naša bi istovrijednica bila željezarija; treće, jer pokazuju inventivnost u stvaranju hrvatskih riječi; četvrto, jer su u duhu hrvatske jezične tvorbe; peto, jer upućuju hrvatski književni jezik na njegov najbolji jezični smjer. Ako rečenice počinju velikim početnim slovom, tada se na kraju stavlja pravopisni znak koji dolazi prema vrsti rečenice.

Točka sa zarezom razgodak je sa srednjom vrijednosti između točke i zareza. Stavlja se obično na mjesta gdje bi točka preoštro odvojila jedan dio, a zarez ne bi uočljivo odijelio istovrsne ili srodne dijelove. Kako se za tu razliku ne može dati čvrsto pravilo, ta se upotreba prepušta uglavnom osobnoj piščevoj ocjeni: Biljka sam na livadi, kopitom pogažena; mač koji hrđa u dubini morskoj! Dočuo Herod tetrarh sve što se događa te se nađe u nedoumici jer su neki govorili: »Ivan uskrsnu od mrtvih«; drugi: »Pojavio se Ilija«; treći opet: »Ustao neki od drevnih proroka«.

220

Ali noću, u snovima, kad usne bolna, ali jaka svijest dana i moje osamljene ličnosti i kad ležim bespomoćno izložen noći i njenim tajnim silama, tada događaji dobivaju strahovito lice u snovima; tijelo, koje danju sputava misao i ponos, dolazi do svojih prava; smjela divna duša čovjekova leži mrtva kao kamen na dnu mora, a tijelom gospodari bestijalan strah i nerazumljiva panika živaca. U nabrajanju istovrsnih ili srodnih pojmova točka sa zarezom upotrebljava se za jasnije razgraničenje takvih nabrajanja: Leže znaci svake sile: Pluzi, brane, srpi, grablje; Malji, kliješta, noži, šila; Topi, puške, koplja, sablje; Dlijeta, pile išestari; Vesla, sidra i kormila; Kisti, pera, kolobari; Stijezi, grbi, žezla, krune; Mitre, štapi, čisla, krsti; Javor-gusle još bez strune.

221

Točka sa zarezom odjeljuje prvu polovicu rečeničnoga sklopa (perioda) od druge:

222

Traje dugo; no se, eto, već stišava; sapaje medvjedova rastrgnuta; biva svjetlije, nebo se vedri, hridine i stabla opet što i prije. Jezero je zaleđeno, valja mu probiti koru. Sam ne zna što će kada to uradi i dođe do vode u kojoj sluti plijen; tuče sjekirom, udara kamenom, lupa kladom. Lupanje odzvanja nadaleko, mami zvjerad; a on sam, još uvijek šepav i slaba ramena, na otvorenu prostoru; stabla i grmovi nisu više skrovište i zaštita. Eto: dvije se krupne lisice duga svijetla krzna već došuljale; gledaju ga sitnim lukavim očima, željne da on što ulovi, a one se dočepaju ostataka. Kad dijelovi koji se nabrajaju dolaze jedan ispod drugoga, tada se pišu bez zareza, v. § 19l., ali ako sadržavaju rečenice koje počinju malim početnim slovom, mogu se odjeljivati i točkom sa zarezom: Riječi strojevina ili očvrsje bolje su od riječi hardware:

223

94

Dvotočje

224

225

Dvotočje je razgodak koji označuje stanku, promjenu intonacije ili jačine glasa ispred upravnoga govora ili nabrajanja. Dvotočje se bilježi ispred upravnoga govora: Uto doleti naš Miško, kojije pred kućom na straži bio, vičući: "Idu, idu!" Nije više govorila: "Šuti..., umiri se ... , on će otići ako se ne javiš... " Dvotočje se stavlja iza dijela koji se objašnjava: - Sve su to fakini, kažem ja vama: jedan kao i drugi. Zazeblo me gledqjući u taj grob: dubljeg i hladnijeg teško da bih igdje na svijetu našao. Dvotočje se stavlja ispred onoga dijela rečenice u kojem se što nabraja: Tlo je pokriveno snijegom prošaranim tragovima šumske divljači: zeca, lisice, lasice i drugih. - No nije samo lijeska prilagođena na oprašivanje vjetrom, nego i većina našeg šumskog drveća: hrast, grab, bukva, kesten, breza. - Zastanite kod nakupca ljekovitog bilja. Tu ćete vidjeti ne samo bazgu, lipu, sljez, ža!fiju, nego i rjeđe šumsko bilje: lazarkinju, naprstak, brusnicu, oslad, ljubicu, pa čak i runolist.

Dvotočje se ne stavlja ispred onoga nabrajanja koje se normalno uklapa u rečenicu, kao što u prethodnoj rečenici nije stavljeno iza riječi samo. Takvi su i ovi primjeri: Ali mi Ivica pokaza Jelačićev trg, Svetog Kralja, Maksimir, Tuškanac, Promenadu i cio Gornji grad, pa i ono mjesto gdje su Gupca mučili ... - Ta imena su i Miliću već poznata pa mi pokazuje Glavicu, Peršinovu peć, Škrinjinu, Galiju, Sedlinu. - Izađi brzo na trgove gradske i ulice pa dovedi ovamo prosjake, sakate, slijepe i hrome. Dvotočje ne valja stavljati iza prednaglasnica kad se što nabraja: To je potrebno za: - čvršća i dugoročnija programska povezivanja - intenziviranja primijenjenih i razvojnih istraživanja - prilagođavanje uvoznih tehnoloških rješenja ... U takvim primjerima treba dvotočje staviti iza potrebno pa za svaki put ponoviti za iza crtice ili napisati za ovo:, za ove poslove: i sl.

95

D. kao hemostatik djeluje pouzdano pri kapilarnim i parenhimatoznim krvarenjima te je stoga indiciran u: - prevenciji intraoperativnih i postoperativnih krvarenja -liječenju internih postoperativnih i traumatskih hemoragija -liječenju hematurija nepoznata postanja ... U takvim slučajevima treba postupati slično kao i u prethodnome primjeru. Dvotočje ne valja stavljati ni u bibliografskim jedinicama iza prednaglasnice u, kao što je navedeno u § 207.

226

Dvotočje se obično ne piše ispred nabrajanja koje se uvodi kraticama npr., tj., a ne piše se ni iza naslova pod kojim dolazi nabrajanje, kao što je SADRŽAJ, KAZALO, POPIS, PREGLED i sl.

Trotočje Trotočje je razgodak koji pokazuje da je tekst izostavljen ili nenavedeno Obično se stavlja na mjesta gdje ga čitatelji mogu sami nadopuniti: Sluge zove Smail-aga

227

Usred Stolca kule svoje, A u zemlji hercegovoj: »Ajte amo, sluge moje ... «

229

(Ivan Mažuranić)

Ne pada snijeg da pokrije brijeg. .. se stavlja u navodu na mjestu izostavljenoga dijela, na početku ili na kraju navoda kad se s kojih razloga ne navodi početak ili kraj rečenice, i u sredini kad se izostavi koji dio. (Primjeri su veoma česti u primjerima koji se navode uz pravila o rečeničnim znakovima, npr. u § 172. i 211.) Ako bi mogla nastati sumnja čemu služi trotočje, jer se može nalaziti i u izvorniku, tada se trotočje kao znak izostavljanja stavlja u zagrade, pogotovu ako je izostavljena cijela rečenica ili više njih. Trotočje

"U svojoj raspravi »Ustroj hrvatskogajezika« (u »Nevenu« 1854.) upozorio je Veber na bogatstvo našega jezika s obzirom na njegovu moć izražaja (...J Na isto pitanje vratio se g. 1869., u članku »0 slogu hrvatskom«." U navodu se izostavlja onaj dio koji nije prijeko potreban za ono zbog čega se navod navodi, a to se smije učiniti samo onda kad izostavljanje ne utječe na smisao zbog kojega je navedeni dio ispisan. Trotočje se stavlja na kraju prekinutoga teksta koji se nastavljil:. Kad smo se izljubili, ispriča mi Branko da je čuo od kuhara da je jučer poginulo 39 momaka, da ihje ranjeno 68, a od naših drugova ... - ... a od naših drugova?

228

Trotočje se stavlja na mjestu prekida nabrajanja kad se želi reći da ima više takvih

primjera pa se ne nabrajaju svi:

96

Izvedenice sa sufiksom -telj imaju kratkouzlazni naglasak na trećem slogu od kraja, rjeđe kratkosilazni na prvom slogu: branitelj, bUditelj, graditelj, iznevjeritelj, krivotvoritelj, krotitelj, usrećitelj ... , gledatelj, mučitelj, tlličitelj ... Trotočje se stavlja kad pisac želi označiti isprekidan govor, dulje stanke i sl. - Čuj - progovori Pupu zbunjeno - ti si ... tako ... čovjek, to znam. Zato sam se i sjetio ... Dragica mu iskrsne pred očima, a on ih pritvori ... Modra bluza ... vrat... kosa ... .Ali, dođavola, lice nikako da iskrsnef - Ovaj... kako da kažem ... ova}. .. morao bih kući. - Gdje je sada taj vaš gospodar? On se napreže; izbaci s mukom: - KI ... kl ... kletf - Kakav je čovjek? Što najviše voli? - KI ... kl ... kletf - Kako prolazi dane? S kime? Gdje? - KI ... kletf kletf Mucavac samo tako; ja ne znam da li proklinje gospodara ili bi htio nešto drugo reći. Kad pisac ne želi odsječno početi ili završiti misao, a osobito kad želi da se čitatelj na kraju zamisli, stavlja trotočje: ... Oblaci, jesenji bijeli i teški oblaci kao vunjač, a okolina požutjela kao pejzaž na starom goblenu. ... A bršljan na Smiljkinom grobu dršće, treperi, kao da želi prozboriti. Odjedared se sa nekog cvijetka digne bubica, pa zujne, zacvili, pretvori se u zlato i stane se dizati, dizati prema nebu ... Evo, ovo je uvelo lišće sve što mi ostavi mladost. Ima ih koji nemaju ni toga ... I nju i njega zakopaše krišom, - krišom, dragi čitaoče, krišom ... Nek vjetar kuka nada mnom, A suze roni kišica Med granjem crnim borovim ...

Višetočje 230

Višetočje je razgodak kojim se označuje dulja stanka ili se posebno ističe da je izostavljen dulji tekst. Sastoji se od pet, šest ili više točaka, pa i cijeloga retka, a izninmo i nekoliko redaka.

THE REST IS SILENCE »Rijeka« »Dalmacija« »Bosna«

97

Hrvatska majko! Upleti ove riječi u svagdanju molitvu svoje nevine dječice. - Možda molitva s nevinih usta uslišana bude! ... Naše prošnje ne pomažu: griješili smo.

CF. Mažuranić) Princ, primi! Liza, primi! Bato, primi! Ziko, primi!

CR.

234

Marinković)

Tim se načinom valja služiti samo kad to traže stilski razlozi.

Crtica i spojnica Crtica je razgodak koji se upotrebljava za označivanje stanke, i to uglavnom jače stanke nego što je izražena zarezom. Stoji često umjesto zareza, zagrade, navodnika, a katkada i umjesto dvotočja. Crticama se odjeljuju umetnute rečenice ili riječi kad se umetnuti dio želi jače istaknuti ili označiti da su stanke dulje:

Pasji moral, nije li?

Na Badnjak sjedim- sam samcat - pokraj prozora u hotelu gledajući kako odlična neka švedska obitelj kiti božićno drvo.

CF. Mažuranić)

*

Ako je rijeka jaka, a plima velika, onda je između njih ljute borbe: more hoće naprijed, a rijeka mu ne da, pa se - čelom o čelo - kvače kao dva silna bika hoteći jedan drugoga potisnuti.

Svi mu se silno začude, a najviše on samjer se----------------- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ~ - probudio. CA. G. Matoš)

Samo antilope se ni lađe ni čovjeka ne boje pa nas - velikim svojim očima - radoznalo motre.

Crticom se, kao i zarezom, odjeljuju umetnuti dijelovi: Tko visoko leti - kaže narod - nisko pada. To osobito vrijedi za rečenice u kojima ima više zareza pa ne bi bilo jasno koji se dio odvaja kao umetnuti ili naknadno dodani. Crtica se stavlja ispred onoga što dolazi neočekivano, suprotno prethodnome dijelu: I gol i bos, i još mu je - zima. Dlanovima, koji su uvijek vreli, grijem svoje tijelo - i još mi studenije biva. Ali on, Jože, tako jak i čil, pa - rob. I tako u snovima gledaju sreću, A plovit se boje. Najarbole šarene zastave meću I-stoje.

232

98

Crtica stoji u sažetim, poslovičnim rečenicama na prekretnome mjestu: Mladost - radost. Mladost -ludost. Kakva sjetva - takva žetva. Crtica se stavlja na prekretu gdje se rečenica drukčije nastavlja negoli je počela: Tuži mlada, za srce ujeda, oči gore življe od plamena, čelo joj je ljepše od mjeseca - i ja plačem kao malo dijete. Crtica služi da uz drugi koji znak označi jaču stanku: Jure pokraj mene vičući: "Rat! - Rat!" "Teta, - patuljci!" poviknem veselo. Al' nigdje nema Tebe. - Tebe nema. Kao znak dulje stanke katkada se stavljaju dvije ili tri crtice: Čekamo, čekamo - -, a lava sveudilj nije. - Jeste li vidjeli onog bekriju Unukića? - N-ne - - nisam - - posao -Katkada se piše cijeli red crtica, dva ili više da se označi dulja stanka za razmišljanje ili izostavljeni tekst: »(..) Ako gazda poželi, da laješ na oca i na majku svoju, a ti laj! Ako poželi, da se kolješ sa rođenom braćom svojom - ti se kolji! ... «

235

I tim se načinom valja služiti samo kad to traže jaki stilski razlozi. Crtica se stavlja na mjestu gdje se prekida govor, a započeta se misao ne dovršuje: Kajite se jerbo zora rana Nać će mnogog kud zavazda gre se. Kajite seAli u grlu Dobru starcu riječca zape ... U toj službi mogu doći i dvije, rjeđe i tri crtice: "A boli li crva kad ga ševa jede? " "Kako ne bi?!" "Pa kako je to - - - " čudi se Vlade, ali ne reče što misli. Ne ide mu u glavu što je čitao. A ni meni. - - - Svi smo mi crvi, moj Vlade - i crvi, i manji od crva! ...

99

236

2.37

Kad pisac želi naznačiti dulju stanku ili ne želi završiti rečenicu odsječno, stavlja jednu, dvije, tri crtice, rjeđe više. U toj službi dolazi i trotočje, v. § 229. Crtica se obično stavlja kad je misao tako prekinuta da se više ne može nastaviti, a trotočje kad čitatelj lako može sam nastaviti ili nije važno kako se nastavlja, npr. Trla baba lan ... (dajoj prođe dan). Crtica se upotrebljava u pripovijedanju za oznaku upravnoga govora i zamjenjuje navodnike, a i zareze kad su pripovjedačeve riječi uklopljene u upravni govor ili slijede za njim. - Hoću li, velim, umrijeti, doktore T.? - Bez sumnje, vrlo lako! - reče doktor T. - Ako sam, na primjer, šećeraš? - U tom slučaju još lakše - reče doktor T. - Niste mi gledali krv. - Pa zar vi ne želite umrijeti?! - čudio se doktor T. Uz crticu ne treba pisati zarez ni točku, osim na kraju pripovjedačevih riječi. U takvim se primjerima umjesto crtice upotrebljavaju i navodnici, v. § 239. i 240. Kao što je rečeno u § 212. i 213., crtica se može staviti umjesto zareza ispred riječi sve kad se njome iza pojedinačnoga nabrajanja sve sažima: , Parti, Međani, Elamljani, žitelji Mezopotamije, Judeje i Kapadocije, Ponta i Azije, Fr~gije i Pamfilije, Egipta i krajeva libijskih oko Cirene, pridošlice Rimljani, Zidovi i sljedbenici, Krećani i Arapi - svi ih mi čujemo gelje našim jezicima razglašuju veličanstvena eljela Božja. Crtica se stavlja kad se više naslova ili podnaslova navode jedan iza drugoga: BELA II. SLIJEPI I GEJZA II. Ličnost Bele II. Slijepoga (1131. -1162.) - Boris Kolomanović i njegovi privrženici i njihov slom - Mirne godine vladanja Bele II. - Prilike u Hrvatskoj i Dalmaciji - Krčki knez Dujam (1133.) - Zagrebačka biskupija (1134.) - Bosna se pridružuje Ugarskoj i Hrvatskoj (oko 1138.) - Smrt kralja Bele II. (13. veljače 1141.) - Gejza II. (1141. -1162.) U toj službi može doći i točka, v. § 171., ali crtica preglednije odvaja pojedine naslove ili podnaslove. Crtica se piše između primjera koji se navode za koje pravilo ako između njih nema nikakve druge veze, pogotovu ako treba jače naglasiti da pripadaju različitim cjelinama. Primjeri za to nalaze se na mnogim mjestima u cijelom poglavlju Rečenični znakovi, usporedi u § 224. i 225. Spojnica je svojom glavninom pravopisni znak, a kao razgodak u pisanju polusloženica (v. § 117., 121. i dalje) i u pisanju riječi koje se u rečenici ne izgovaraju kao cjelina, nego u svojim dijelovima: radi jačega naglašavanja tih dijelova, rečeničnoga naglaska ili kojega drugoga stilskoga učinka: A onda: Kaj-bum-ščak! ... a neko drekne iz dvorišta u debelom basu: - Za-po-ve-da-ju - Pitu ljicu si opet smazao - vikala je debeljuškasta, jedra kuharica - kud čas prije. - Ni-i-i-sa-am.

Navodnici 239

Navodnici su dvostruki razgodak koji imaju dva oblika: " " i » «. U rukopisnom se tekstu upotrebljavaju prvi, a u tiskanome oba. Radi uštede u znakovima na pisaćim strojevima uobičajilo se da se u upotrebi prvih dvaju znakova isti znak stavlja na početku i na kraju: "Došao u halbcilindru". Ti se znakovi sastoje od dva dijela: početnoga i završnoga i uvijek se upotrebljavaju oba, prvi na početku, a drugi na kraju onoga što se navodi. Valja dakle pripaziti, osobito pri duljem navodu, da se stave oba dijela. Hrvatska je tradicija da se na početku rabi », a na kraju «, dakle» «, a ne « ». Navodnicima se označuje upravni govor: "Zar je to sve?" uzdisao je Cezar na vrhuncu svoje moći i slave. "Zar je to zbilja sve?f" Nešto mi iz sumraka šapće: "Tko ti veli da si pjesnik? - - Čuješ li ti što rumeni oni oblačići na nebesima jedni drugima šapću? Ako ne čuješ, nisi za pjesnika, kao ni onaj za slikara koji slika ružu kako cvate. Ako si ti slikar, naslikaj je kako miriše!" Navodnici se upotrebljavaju u razgovoru kad riječi pojedinih govornika dolaze jedne ispod drugih: »Zar ste i vi iz onoga kraja?« ~

240

241

'100

»Iz Novoga.« »Bio sam u Novom; leži poput Betlehema - - « »A znadete li štogod hrvatski?« U pripovjedačkim djelima umjesto navodnika u razgovoru u novije je vrijeme običnija crtica (v. § 236.), pogotovu kad rečenice pojedinih govornika dolaze jedna ispod druge, kao što je u navedenome primjeru. U dijalogu kazališnih djela ne upotrebljavaju se ni navodnici ni crtice: GABRA MATIĆ: Dižeš ti parnicu. ILARIJA: Radi prisvojenja tuđega vlasništva. GABRA: Dugo se proces vukao. ILARIJA: On je mazao gelje je samo mogao. GABRA: A ti nisi htio mazati. ILARIJA: Zašto za svoje rođeno da mažem. Općepoznate izrjeke, osobito pučke poslovice, obično se ne stavljaju u navodnike: Pučka poslovica lijepo kaže: Dobroj maćehi i pastorci su sinovi. Navodnicima se označuju tuđe riječi koje su tijesno povezane s rečenicom, a pisac ih želi naznačiti kao tuđe (kao navod): ... doktor koji me liječi i koji po svom građanskom pozivu brigu brine o mojim živcima, tvrdi da su to zapravo "podrovani živci" i da sve to nema nikakvog "dubljeg i važnijeg značenja". Onje sada "na rođenoj grudi", kako veli Gjalski. 101

l

L

, "

'

!

Petar Zoran ić Ninjanin davno je pričao i pjevao o našoj" rasutoj bašćini ".

Navodnici uz druge znakove

Navodnicima se označuju riječi koje se uzimaju u drugome, prenesenome značenju, obično u podrugljivom:

242

Dok mi ovako razgovarali o »važnom« predmetu, dođe u sobu i domaćica ... (Znači da predmet nije baš važan, da je riječ zapravo o ćaskanju.) Tuje bilo ne samo "crepovlja", već i dobro sačuvanih žara ... (Riječ je o arheološkim ulomcima.)

245

Bijaše to treći dan" bune". (Time je rečeno da to nije bila prava buna.) Navodnicima se označuju riječi koje ne idu u književni jezik, a pisac ih ipak s kojih razloga upotrebljava:

243

To je bila prava Mažuranićeva kuća, s prostranim balkonom, jer je »shodić« obilježje starih naših kuća. (Novljani se šale da Mažuranići nqjprije »balkun« ziđu pa istom onda kuću grade!) ... odvedoše me u - kako veli teta - »bavlioteku«, koja će odsele biti mojom sobom.

246

Malo je pred tim stigao iz Velikog Gnijezda gdje je imao posla kod suda, i tu kod Jure bijaše mu prva »štacija«, da istrese i pretrese novosti koje je pohvatao. Ide on često u Trst, ali u "shopping". Prvo su ih zvali »remake« ... Kad su to preuzeta vlastita imena (osobna, zemljopisna, etnička, astronomska ...), tada se mogu pisati među navodnicima ako je potrebno za prepoznavanje novoga

244

značenja:

»Apollo«, svemirski istraživački program »Belje«, poljoprivedno poduzeće »Čistoća«, gradsko poduzeće za čišćenje grada i odvoz smeća »Gorica«, tvornica emajliranoga posuđa »Zvijezda«, prva hrvatska tvornica ulja »Dubrovnik«, »Esplanade«, »Panorama«, »Park« (hoteli) »Komet«, radionica za popravak televizijskih aparata »Forum«, časopis, arhitektonski biro. Navodnike ne treba pisati kad je u tekstu veliko slovo dovoljan znak o čem je riječ:

To sam pročitao u novom Forumu. U današnjem Vjesniku iznenadila me jedna vijest. - U Jeziku sam našao zanimljiv članak o velikom i malom slovu vlastitih imena u množini. Tako na samim ustanovama piše DUBROVNIK, ESPLANADE, GORICA ... jer je zbog samoga mjesta gdje se natpis nalazi, jasno što označuje, pogotovu kad piše Hotel Jadran, KINO Grič.

102

Kad je među navodnicima potpuna rečenica, onda se rečenični znakovi stavljaju ispred drugoga navodnika: »Čemu bih se mogao naučiti od sitnoga mrava?« »Koječemu, jer su mravi razumniji od ljudi!« »U čemu je taj njihov razum?« Salamun se nasmije i reče: »U čemu? Već u tome što nemaju kralja!« Kad je među navodnicima dio rečenice, onda se rečenični znakovi stavljaju iza drugoga navodnika: I tako nisam vidio kako se "prosi". Tko još vjeruje u "vrzino kolo"? To je dakle taj čuveni" liječnik"! Kad se rečenica među navodnicima prekida umetkom, zarez se stavlja iza drugoga navodnika ako sama rečenica na tom mjestu nema rečeničnoga znaka; ako ga ima, zarez se piše ispred drugoga navodnika: »Bili smo«, reče Ivan, »kod njega na ručku.« »Gospodine,« kaže čovuljak mome ocu, »kupite štogod!« (Prema: »Gospodine, kupite štogodf

ujedno, poprijeko, jedno s drugim mladoženja,

zaručnik

E

đilkoš

Đakovica

G mn.

(klisura)

đerma

đakovački prema Đakovo

Đurđevčani

đurđic(a) Đurđica

đuvegija>

> brzica;

N mn.

Đulabije

Đurđevčanka DL jd. Đurđevčanki, Đurđevčanki

đerđef

đakonski

Đaković; Đuro Đaković Đaković" (tvornica)

Đukičin prema Đukica đulabija

đavolski

i đeram đerz > momak, Đerzelez Alija

gnoj, smeće Vjd. Đuka

đul>

đavolov

(poslastica)

Đalski, Đalskoga,

zb.

đavolić

đakonat

đubrad, đubradi

đavolast

đavoličin

đaka

đubar,

(prezime); Đorđićeva ulica (u Zagrebu) napit đubra> gnoj, smeće

đavolan, đavolana

đerdap

(grad) Đakovičanin N mn.

đavolci,

đavolica

đakon

đakonija

đornut>

Đorđić

đavolčina

đački

N mn.

đavO, đavola;

đavolčić

đačić đače,

Đorđe

đavolče, đavolčeta,

đače, đačeta

Vjd.

đoniti

vrt, perivoj

đaštvo đavao, đavla,

G mn. đavala do đavola đavolak, đavolka, V jd. đavolče, N mn. G mn. đavolaka

Đ

đak

efijaltski

đardin

--------------------------------------

E

međunarodna

krat. za istok (eng!. East, hrv.

krat. I) eda (vez., zast.); eda li Eden (bib!., kraj na Bliskome istoku), pren. Eden i eden (raj) Edhem (ime); Edhem-efendija Edipov kompleks edmemoar Eduard E-dur EEG krat. za elektroencefalogram i elektroencefalografiju efendijski efeški prema Efez Efijalt (grc"'ki izdajica pren. i efijalt) Efijaltov efijaltski

187

efikasnost

eksces

efikasnost, efikasnošću i efikasnosti> uspješnost, djelotvornost egalizacija egalizacijski Egejsko more (zem.) Egidije Egipat, Egipta; Arapska Republika Egipat (država) egipatski prema Egipat Egipćanin N mn. Egipćani Egipćanka DL jd. Egipćanki, G mn. Egipćanki egiptološki egocentričan, egocentrična egocentričnost, egocentričnošću egocentričnosti

i

egoist> sebičnjak, samoživac egoističan> sebičan egoistički> sebičan, sebično egoistično

>

sebično

egoističnost, egoističnošću

i

egoističnosti

sebičnost

egoizam, egoizma> sebičnost egzaktan, egzaktna egzaktnost, egzaktnošću i egzaktnosti egzaltacija egzantem (kožni osip) egzarh N mn. egzarsi egzeget egzegetika DL jd. egzegetici egzegeza egzekucija egzekucijski egzekutiva > izvršna vlast egzekutivni > izvršni egzekutor> izvršitelj, krvnik egzekvatura egzem (perutac) egzemplar> primjerak, uzorak egzercir > vj ežba egzil> progonstvo egzistencija egzistencijalist

>

ekselencija> ekscelencija ekshalacij a ekshibicija ekshibicijski ekshibicionist

egzogamija egzogen> izvanjski egzorcist egzorcizam, egzorcizma egzoteričan, egzoterična

ekshibicionistički

egzotermičan, egzotermična

egzotičan, egzotična egzotičnost, egzotičnošću i egzotičnosti

egzotika DL jd. egzotici egzudat > eksudat ehinokok N mn. ehinokoki > pasja trakavica ehinokokni ehkati, ehkam (uzvikivati eh) eho (s. r.) N mn. eha > jeka, odjek, odzivEiffelov toranj eis (glaz.) ekavče V jd. od ekavac ekcem> egzem EKG krat. za elektrokardiogram i elektrokardiografiju eklektičar > eklektik eklektički

eklektik V jd.

eklektiče,

N mn. eklektici

ekliptički

ekliptika DL jd. ekliptici ekologija ekologistički

ekološki ekonomajzer> predgrijač ekonomičan, ekonomična

ekonomički

> ekonomski

ekonomičnost, ekonomičnošću

i

egzistencijalistički

ekscentričan, ekscentrična

egzistencijalizam, egzistencijalizma egzistencijalni> egzistencijski egzistencijski egzistirati (postojati, živjeti, životariti) egzodus (izlazak, istup)

ekscentričnost, ekscentričnošću

188

ekonomičnosti

ekonomija ekonomikaDLjd. ekonomici ekopatrola (ekološki nadzor) ekorazvoj (ekološki razvoj) ekosustav (ekološki sustav) ekrandžija eks. krat. za ekspresivno eks car > rascar ekscelencija> preuzvišenost; Vaša Ekscelencija, Njegova Ekscelencija

ekscentričnosti

ekscerpirati ekscerpt> ispisak, izvadak eksces> ispad, izgred

i

ekvinokcij

ekselencija

ekshibicionizam, ekshibicionizma ekshorta (pouka, kratki govor) ekshumacija ekshnmirati ekskavator eksklamacija ekskluzivan, ekskluzivna ekskluzivnost, ekskluzivnošću i ekskluzivnosti ekskomunicirati > izopćiti ekskomunikacija> izopćenje ekskomunikacijski ekskralj > raskralj ekskurs> zastranjenje ekskurzija ekskurzist eksodus> egzodus, izlazak, istup ekspander > rastezaljka ekspanzer > rastezaljka ekspanzija ekspanzivan, ekspanzivna ekspatrijacija ekspedicija ekspedicijski ekspedirati ekspedit ekspeditivan eksperiment> pokus eksperimentalni> pokusni ekspert> vještak, stručnjak ekspertiza> vještačenje ekspiracija > izdisaj ekspiratorni > izdisajni eksplicitan, eksplicitna> izričit, jasan eksplicite> eksplicitno eksplicitno> izričito, izrijekom, jasno eksplikacija > objašnjavanje, tumačenje eksplikativni> objasnidbeni eksploatacija> izrabljivanje, iskorištavanje eksploatacijski eksploatirati> izrabljivati, iskorištavati eksplozivnost, eksplozivnošću i eksplozivnosti eksponat> izložak

eksponencijaini eksponent eksponirati eksport> izvoz eksportni> izvozni ekspozej > izvještaj, izlaganje, prikaz ekspozicija ekspozit > izložak ekspozitura> ispostava ekspres ekspresija ekspresionist ekspresionistički

ekspresionizam, ekspresionizma ekspresivan, ekspresivna> izražajan ekspresivnost, ekspresivnošću i ekspresivnosti ekspresni ekspres-restoran> ekspresni restoran eksproprijacija> izvlaštenje eksproprijator > izvlastitelj eksproprirati > izvlastiti ekstatičan> ushićen, uznesen ekstaza> ushit, zanos ekstenzivan, ekstenzivna ekstenzivnost, ekstenzivnošću i ekstenzivnosti eksterijer> vanjština eksteritorijalan, eksteritorijalna eksteritorijalnost, eksteritorijalnošću i eksteritorijalnosti eksterni> vanjski ekstradicija> predaja, izručenje ekstradirati > predati, izručiti ekstradobit > naddobit ekstrahirati > izvlačiti, izdvajati ekstrakcija ekstrakt ekstraprofit> naddobit ekstravagancija> neobičnost ekstremistički

eksudat (med.) Ekvador; Republika Ekvador (država) Ekvadorac, Ekvadorca, V jd. Ekvadorče Ekvadorka DLjd. Ekvadorki, G mn. Ekvadorki Ekvatorska Gvineja; Republika Ekvatorska Gvineja (država) ekvilibrij ekvinocij > ekvinokcij ekvinokcij > ravnodnevica

189

ekvivalentan

eocen

ekvivalentan> jednakovrijedan el. krat. za elektrotehnički

elevacijski elipsoid

elastičan

eliptičan, eliptična

elastičnost, elastičnošću

Elizabeta; Elizabeta Portugalska, Elizabeta Ugarska elizej ski; Elizejske poljane, Elizejska palača (u Parizu) Elzas > Alsace elzaški > alsaški e-mail> e-pošta emajl i emalj Emanuel embrij, embrija> zametak embrion > zametak emfatičan, emfatična > zanosan, ushićen emfizem emigrantski Emilijan emisijski emocionalan> emotivan emotivan> osjećajan emotivnost, emotivnošću iemotivnosti >

i elastičnosti Eldorado, pren. i eldorado elejac, elejca, V jd. elejče, G mn. elejaca (fil.) elejski (fil.) elegantnost, elegantnošću i elegantnosti > otmjenost elegičan, elegična elegičar

elegičnost, elegičnošću

i elegičnosti

električ an, električna električar

električarev

i električarov

električarski

električki> električni električni

elektrifikacija elektrifikacijski elektroakustičan elektroakustički

elektroakustika DL jd. elektroakustici

osjećajnost

elektroanalitički

empiričar

elektroanaliza

empirijski emporij > trgovište emu, emua (zool.) encim > enzim

elektrodinamički

elektrodinamika DL jd. elektrodinamici elektroenergetski elektrohidraulički

endemičan, endemična

elektroindustrija elektroinstalater elektrokemijski elektrolitski

Eneida Eneja Uunak iz Eneide) Enejin

elektromehanički

energetski

elektrometalurgija elektromotor elektroničar elektronički

elektroosmotski elektronvolt (fiz.) elektroprivreda

energetičar

energičan, energična

engl. krat. za engleski Engleska DLjd. Engleskoj (v. Velika Britanija) engleski Engleskinja enigmatičan, enigmatična > zagonetan enigmatski

elektrostatički

enklitičan, enklitična

elektrostatika DLjd. elektrostatici

enterijer> interijer entuzijast

elektrotehničar elektrotehnički

entuzijastički

elektrotehnika DLjd. elektrotehnici elementarnost, elementarnošću i elementarnosti

entuzijazam, entuzijazma enzim eocen (geol.)

190

eoJit_------------------------------E-u-r-ip-i-d etatistički

eoJit (arheo!.) eolitski eozoik N mn. eozoici (geol.) eozojski prema eozoik epentetski

eteričan, eterična eteričnost, eteričnošću

i eteričnosti

etičan, etična

etičar

epičar

etički

epidijaskop epikureizam, epikureizrna epikurejac, epikurejca, V jd. G mn. epikurejaca epilepsija> padavica

etiologija Etiopija; Savezna Demokratska Republika Etiopija (država) etiopijski> etiopski Etiopljanin N mn. Etiopljani Etiopljanka DLjd. Etiopljanki, G mn. Etiopljanki etiopski etno krat. za etnički

epikurejče,

epileptičan epileptičar> padavičar epileptički

episkopija epizodičan, epizodična

etnički

epoha DL jd. eposi i epohi epohalnost, epohalnošću i epohalnosti e-pošta erbij znak Er erbijski ergela Eritreja; Država Eritreja (država) Ero, Ere

etnogenetski prema etnogeneza etnol. krat. za etnološki etnopark (etnološki park) etnoselo Etrurac, Etrurca, V jd. Etrurče, G mn. Etruraca Etrurija (pov.) Etrurka DLjd. Etrurki, G mn. Etrurki etrurski Etruščanin N mn. Etruščani > Etrurac Etruščanka DLjd. Etruščanki, G mn. Etruščanki > Etrurka etruščanski > etrurski etui, etuija, N mn. etuiji Eu kem. znak za europij; krat. za Europa, EU kratica za Europska Unija eudemonizam

erotičan erotičar

erotički>

erotski

erotičnost, erotičnošću

i erotičnosti

erotika DLjd. erotici erotski Es znak za ajnštajnij esej, eseja esejist esejistički

esesovac, esesovca, V jd. esesovče, G mn. esesovaca eshatologija esp res o kava establišment establišmentski . estetičan, estetična (ukusan, lijep) estetičar

estetički> estetski estetski Estonac, Estonca, V jd. Estonče Estonija; Republika Estonija (država) Estonka DL jd. Estonki, G mn. Estonki estonski

enfemistički

eufonija eufonijski euforičan, euforična

euforija Eugen euharistički> euharistijski euharistija euharistijski eukaliptus euklidovski eunuh V jd. eunuše, N mn. eunusi> uškopljenik eunuški Eurazija eurazijski Euripid

191

euro

farerski

euro, eura eurodolar eurodizel Europa europeizacija europeizam, europeizma Europska Unija (EU) europij znak Eu europijski prema europij Europljanin N mn. Europljani Europljanka DL jd. Europijanki, G mn. Europijanki europski; Europska zajednica (EZ) europeizirati europejština Eurovizija Eustahijeva cijev Euzebije eV znak za elektrovolt

farenhajt, Fahrenheitov stupanj; F (kem.) znak za fluor fabrički> tvornički

faćuk

faćkati

> hvatati, loviti faćuk> kopile faeton (kočija); Faeton (mit.) fair play i ferplej > poštena igra fajansa fajansni fakinčić fakinčina faktičan> činjeničan, stvaran fakultet (opći pojam) Fakultet prometnih znanosti, Katolički bogoslovni fakultet, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Fakultet (skraćeno ime određenoga fakulteta) fakultetski Falačka (njem. Pfalz)

evanđelist evanđelistar

evanđelski

i evanđeoski evanđelje (kršćanska poruka), Evanđelje (određena knjiga), iz Evanđelja po Marku

falački

falake, falaka (pov., vrsta mučila) falangistički

faličan, falična

evanđeoski

evangelički

evangelik N mn. evangelici eventualnost, eventualnošću i eventualnosti evidentičar

evidentnošću i evidentnosti očitost, očiglednost, očevidnost

evidentnost,

>

evolucijski evolucionirati> evoluirati evolucionist evolucionizam evoluirati Evropejac, Evropejca, Vjd. Evropejče (zast.) > Europejac, Europljanin Evropejka DL jd. Evropejki, G mn. Evropejki (zast.) > Europejka, Europljanka Ezop ezopovski ezoteričan

> pokvaren, lažan

fliliti > nedostajati, manjkati Falklandi, Falklanda mn. m. r. (argentinski Malvini, Malvina) falset (glaz.) falsificirati> krivotvoriti falsifikacija > krivotvorenje falsifikat, falsifikata> krivotvorina falsifikator > krivotvoritelj falzet > falset familijarnost, familijarnošću i familijarnosti fanariot fanatičan, fanatična fanatički fanatično st, fanatičnošću i fanatičnosti fanatik V jd. fanatiče, N mn. fanatici fantastičan, fantastična fantastičnost, fantastičnošću

i

fantastičnosti

fantazmagoričan, fantazmagorična

F f (i f.) krat. za femininum (kao oznaka za ženski rod, hrv. ž); f. krat. za futur, obično u vezi f. L, f. II., inače fut.; (glaz.) četvrti ton glazbene ljestvice; F (fiz.) znak za farad i

192

>

feudalka DL jd. feudalki, G mn. feudalaka i feudalki fić (usklik)

farizejski fašistički fatalistički

fabulistički

fačuk

financijer

farizejski

farad Uedinica električnoga kapaciteta, znak F, prema fizičaru Faradayu) farizej I jd. farizejom Farerski Otoci; na Farerskim ili Ovčjim Otocima (zavisna država) farerski; farerski ili farojski jezik

fićfirić

fatalnost, fatalnošću i fatalnosti fatamorgana

fićkati, fićkam fićnuti

fazančić

fićo

(automobil) mn. fićuci > zvižduk fićukati, fićukam> zviždati

fazančina

fićuk N

Fe znak za željezo (ferrum) federalistički

telah V jd. felaše, N mn. felasi (arapski seljak) felaški prema felah feldmaršal felinij evski Fellinijev feljton feljtončić feljtonistički

fićuknuti

fideist fideistički

Fidži, Fidžija; Republika Fidži (država) Fifa, Fife ili FIFA (krat. za Federation Internationale des Football Associations Međunarodni nogometni savez, hrv. krat. MNS) fijaker

feministički

fijakeristički

Fenicija (pov.) fenič > feniks Feničanin N mn. Feničani Feničanka DLjd. Feničanki, G mn.

fijasko> slom, propast fijuk N mn. fijuci fijukati, fijučem, fijučući fil. krat. za filozofski

Feničanki

fenički fenić-ptica

(pjes., zast.) > feniks feniks (mit.) fenomenalnost, fenomenalnošću i fenomenalnosti fenjerčić fenjerić

fer; fer igra> poštena igra feralić

feredža ferijalac, ferijalca, V jd. ferijalče, G mn. ferijalaca ferijaika DL jd. ferijaiki, G mn. ferijalaka i ferijaiki ferijalni; Ferijalni savez ferije, ferija, mn. Ž. r. > praznici fermij znak Fm fermijski ferojski; ferojski ili farerski jezik ferplej i fair play> poštena igra fesić

feudalac, feudalca, Vjd. feudalče, G mn. feudalaca feudalčev feudalistički

filatelistički

fildžan fildžančić filharmoničar

filharmonija filijala> podružnica Filip; Filip Makedonski, Filip IV. Lijepi Filipini, Filipina, mn. m. r.; Republika Filipini (država) filipinski; Filipinski otoci (Filipinsko otočje) Filip Jakov, Filip Jakova (zem.) > Sveti Filip i Jakov filistar, filistra film. krat. za filmski filozof; Konstantin Filozof filozofija filozofski; Filozofski fakultet u Zadru filtar, filtra filtar-papir (filtrirni papir) filtrir-papir (filtrirni papir) Finac, Finca, V jd. Finče, G mn. Finaca finale, finala, N mn. finali; četvrt-finale, polufinale financ Vjd. finanče, G mn. financa financije, financija, mn. Ž. r. financijer

193

financijski financijski financirati Finkinja (žena iz Finske) finoća

Finska DL Finskoj; Republika Finska (država) finski fiorin Firenca (zem.) Firentinac, Firentinca, V jd. Firentinče, G mn. Firentinaca Firentinka DL jd. Firentinki, G mn. Firentinki firentinski firnis; razg. firnajs, firnajz fiz. krat. za fizikalni

Francuska

gađač

Francuska Gijana

formalnost, formalnošću i formalnosti fortepijano fortifikacijski fosfor (znak P) fosforescentan, fosforescentna fosforni fotoalbum fotoamater fotoamaterski fotoaparat fotoatelijer fotoatelje > fotoatelijer

Francuska Gijana (departman) Francuska Polinezija (departman) francuski; Francuska revolucija, Francusko-pruski rat Francuskinja francuz (vrsta ključa u mehanici) Francuz Vjd. Francuzu Francuzov frankopanski; Frankopanska ulica frankovac, frankovca V jd. frankovče, G mn. frankovaca

fotoćelija

franjevac, franjevca, Vjd. franjevaca

frankovački franjevče,

fizičar

fotodokumentacija fotodokumentacijski

fizički

fotogeničan, fotogenična

franjevčev

fiziolog N mn. fiziolozi fiziologija fiziološki fizionomija fjord N mn. fjordovi flamenko (šp. ples) flamingo N mn. flaminzi (;cool.) > plamenac

fotografija fotokartografija fotokemija fotoklub fotolaboratorij fotomonografija fotomontaža fotomontažni fotoreportaža fotoreporter fotoreporterski fotorevija fotorobot fototerapija fototerapijski fototriangulacija fozgen fr. krat. za francuski Fr znak za francij fra krat. za fratar; fra Marko, fra Marka frakcija frakcijski frakcionaš fraklić (razg.) framason > slobodni zidar

frazeologija frazeološki

franački

fućnuti, fućnem

franak (novac) Franak, Franka, Franci (pripadnik naroda) francij (znak Fr) francijski Francuska DL Francuskoj; Republika Francuska (država)

fulbrajtovac, fulbrajtovca, V jd. G mn. fulbrajtovaca Fulbrightov funkcijski fnnkcionalan, funkcionalna funkcionar

flegmatičan, flegmatična

flegmatično st, flegmatičnošću i flegmatičnosti flora (biljni svijet); Flora (ime) Florijan fluor (znak F) fluorni Fm znak za fermij FNRJ krat. za Federativna Narodna Republika Jugoslavija (pov.) foaje, foajea, N mn. foajei Foča (zem.) Fočak N mn. Fočaci i Fočanin Fočanin N mn. Fočani i Fočak Fočanka DL jd. Fočanki, G mn. Fočanki fočanski

foksterijer folija folio, folija, Jjd. folijem, N mn. foliji folk. krat. za folklorni fonetičar fonetički

fonetski fonozapis ford (automobil); Ford (prezime) formalistički

194

G mn.

funkcionarka DLjd. funkcionarki, G mn. funkcionarki funkcioner> funkcionar funkcionirati furiozan, furiozna> buran, divlji, goropadan fut. krat za futur; za futur L i II. obično f. L, f. II. futač (zaal.) > pupavac futavac, futavca, futavče (zaal.) > pupavac futuristički

fuzija fuzijski fuzionirati

G

franjevački

frenetičan, frenetična

frenetički

frižak, friška (razg.) > svjež, nov, skorašnji frkač

frkati, frčem, frčući frktati, frkćem, frkćući frontovac, frontovca, V jd. frontovaca (pov.)

frontovče,

G mn.

frontovčev

frontovka DL jd. frontovki, G mn. frontovaka i frontovki (pov.) frontovkin Fruška gora (zem.) Fruškogorac, Fruškogorca, V jd. Fruškogorče, G mn. Fruškogoraca Fruškogorka DL jd. Fruškogorki, G mn. Fruškogorki ftizeolog ftizeologija ftizeološki fučija (vrsta bačvice)

g znak za gram; g. krat. za gospodin, godina (o. g. - ove godine, šk. g. - školska godina); G krat. za genitiv Ga znak za galij Gabon; Gabonska Republika (država) Gabrijel Gabrijela Gacka DLjd. Gacki (rijeka u Lici) Gacko, Gacka (gradić u BiH, prid. gatački) Gacko polje (u Lici) gačac, gačca (zool.) Gačanin N mn. Gačani (čovjek iz Gacka) Gačanka DL jd. Gačanki, G mn. Gačanki gače i gadče, gačeta i gadčeta, prema gad gaćan (golub, pijetao) gaćanka gaćast gaćaš

(golub) mn. Ž. r. gaćeša (golub, pijetao, Gaćeša (prezime) gaće, gaća,

gaćetine

gaćice gaćnik N

fučijica

gaćnjak

fućkati, fućkam

gaćonja

gadče

fulbrajtovče,

čovjek)

mn.

i gače,

gaćnici

gadčeta, prema

gad

gadić

gadljivost, gadljivošću i gadljivosti gadolinij (znak Gd) gadolinijski gadost, gadošću i gadosti> gnusoba, grdoba gađač

195

gađanje G' -------------------------------------------------------------- ~ gađanje

garderobijer garderobijerka DL jd garderobijerki, G mn. garderobijerki garišni prema garište garsonijera gasilac, gasioca, V jd. gasioče, G mn. gasilaca

gađati gađenje prema gaditi Gajev; Gajeva ulica gajica gajić

gajret > pomoć Gajret (naziv musI. ustanove) gakati, gačem, gačući galamdžija galanterijski galantnost, galantnošću i galantnosti gala; gala odijelo, gala predstava, gala ručak, gala zabava galebak, galepka, Vjd galepče, N mn. galepci, G mn. galebaka

---

Geiger-Miillerov brojač

gas maska DL jd gasmasci i gasmaski, G mn. gasmasaka i gasmaski > plinska maska gatački prema Gacko gatalac, gataoca, V jd gataoče, G mn. gatalaca

Geiger-Miillerov brojač gejzir gen. krat. za genitiv gencijana (bot.) genealogija> rodoslovlje genealoški> rodoslovni generacija (naraštaj) general; general bojnik, Vjd. general bojniče; general pukovnik, V jd. general pukovniče, N mn. general pukovnici; general zbora generalbas (glaz.)

gatalački

generaličin

gataličin prema

gatalica gatalinka DL jd gatalinki i gatalinci, G mn. gatalinaka i gatalinki

Generalski Stol (selo) generalštab> glavni stožer generalštabni> glavnostožerni

gasilački

gataočev

generički

galebić

gatkaDLjd gatki, G mn. gataka i gatki

Galicija galicijski

gaučo,gauča,gauču,gaučom

genetički prema genetika genetski prema geneza genij genijalan, genijalna genijalnost, genijalnošću i genijalnosti Genova (izg. /genova/) i Đenova Genovijanin N mn. Genovijani i Đenovljanin Genovijanka DL jd. Genovljanki, G mn.

galičast

gaus prema Gauss gavčica (riba)

galični

gavrančić

galij (znak Ga) galij ski prema galij galimatijas galiot gamaaktivan, gamaaktivna

gavrančina gavranić

Gay-Lussacov zakon gaza G jd gaze (vrsta tkanine) Gaza (dio Karlovca; grad i pokrajina u Palestini)

gama-čestica

gamad l jd gamađu i gamadi gamaradioaktivnost, gamaradioaktivnošću i gamaradioaktivnosti gama-spektar gamaterapeutski gama-zrake Gambija; Republika Gambija (država) Gambijac, Gambijca, V jd Gambijče, G mn. Gambijaca Gambijka DL jd Gambijki, G mn. Gambijki gambijski Gana; Republika Gana (država) gangster ganuće

garancija> jamstvo garavče, V jd. od garavac Garčin (zem.) Garčinac, Garčinca, Vjd

Garčinče,

G mn.

Garčinaca Garčinka garčinski

196

DLjd.

Garčinki,

G mn.

Garčinki

GenovljankiiĐenovljanka

genovski (izg. /genovski/) i đenovski geobotaničar

glas gigavatsat (znak GWh) Gillette (ime), v. žilet giljotina gimn. krat. za gimnazija gimnastičar

gimnastičarka DL jd gimnastičarki, gimnastičarki gimnastički

gimnazij (vježbalište) gimnazija (srednja škola); Gimnazija Ljudevita Gaja, Klasična gimnazija u Zagrebu gimnazijalac, gimnazijalca, V jd. gimnazijalče, G mn. gimnazijalaca gimnazijalčev

gimnazij alka DLjd gimnazijaiki, G mn. gimnazij alki gimnazijalski prema gimnazijalac i gimnazij alka gimnazijski prema gimnazija gipkoća

gipkost, gipkošću i gipkosti gitaristički

Gjalski, Ksaver Šandor Gjalski, Ksavera Šandora Gjalskoga G-ključ (glaz.) glačalica glačalo

gazdaričin

geobotanički

glačanje

gaziti, gazim, gaze gazometar (plinomjer) Gd znak za gadolinij gdje gdje bilo gdjegdje gdjegod (negdje), gdje god (bilo gdje) gdjekad(a) > katkad gdjekakav, gdjekakva gdjekamo gdjekoji gdjekud gdje mu drago gdjeno gdješto, gdječeg(a), D gdječem, L gdječim gdjetko, gdjekog(a), D gdjekom, L gdjekom(e) gđa krat. za gospođa, G gđe, DL gđi, l gđom gđica krat. za gospođica, G gđice, DL gđici,

geofizičar

glačaonica

geofizički

glačar

geoistraživanje geol. krat. za geološki geologija geološki prema geologija geom. krat. za geometrijski

glačarica

19đicom

Ge znak za germanij

geopolitički

gerijatrija germanij (znak Ge) germanijski (kem.) germanistički

germanofopski Ges-dur (glaz.) geteovski (svojstven Goetheu) gibak, gipka; kamp. gipkiji gibljivost, gibljivošću i gibljivosti Gibraltar (grad) gibraltarski; Gibraltarski tjesnac; Gibraltarska vrata

G mn.

glačati glačina (zast.) > glatkost glad (ž. r.) ljd glađu i gladi (uz glad m. r.) gladac, gladca, N mn. gladci, G mn. gladaca gladak, glatka; kamp. glađi gladijator gladiola gladnjenje prema gladnjeti gladnjeti, gladnim, gladnio, gladnjela glađe (pril.) prema glađi glađenje prema gladiti glađi kamp. od gladak glago krat. za glagolski glagoljički

glagoljični

glagoljivost, glagoljivošću i glagoljivosti glas; doći na glas

197

glasač

gljivnjača

glasač

gledaočev

glasačica

gledičija

glasački

gležnjača

(bot.)

gmizavče

goluždravac

gmizavče Vjd. od gmizavac gnijezditi se gnijezdo

glasić

glibnjača

gniježđenje

Glas Koncila (novine) glasniče V jd. od glasnik

glicinija (bot.) glisni prema glista

gnojišni prema gnojište gnojnjača (zool.)

godište godovnjača

glasnički

glodač

gnostički

glasovirač

glodavac, glodavca, Vjd. glodavče, G,mn. glodavaca glogić i gloščić glogotati, glogoćem, glogoćući glogovac, glogovca, Vjd. glogovče, G mn. glogovaca

gnu, gnua, N mn. gnui i gnuovi (zaal.) gnusan, gnusna

glava; u glavu

glogovača

gnječilica

glavačke

glomaznost, glomaznošću i glomaznosti glomotati, glomoćem, glomoćući glorijeta gloščić i glogić glotokronologija gluh kamp. gluši gluhač (biljka) gluhać (gluh čovjek, običnije gluhak) gluhak V jd. gluhače, N mn. gluhaci

gnječilo

glasovitost, glasovitošću i glasovitosti glašenje prema glasiti glatka prema gladak glatko (pril.) glatkoća

glavaričin glavački

glavatac, glavatca, N mn. glavatci, G mn. glavataca (bot.) glavatost, glavatošću iglavatosti glavčina glavičast

glavičati

se

glavičica

gluhoća

glavičina

gluhonijem gluhonijemost, gluhonijemošću i gluhonijemosti gluhonja glumče V jd. od glumac

glavičnjak

(bot.)

glavić glavničar glavničav

(bot.) Glavnjača (zloglasni beogradski zatvor) glavoč (riba) glavočika (bot.)

glumački

glumčev glumčić

glavonoščev

glumčiua

glavonožac, glavonošca, V jd. glavonošče, N mn. glavonošci, G mn. glavonožaca glavosijek; Glavosijek Ivana Krstitelja (vjer.)

glumičin

glavosječa

glaz. krat. za glazbeni glazba glazbalo glazbenički

glumišni prema glumište glupača glupačina

glupaštvo glupiti, glupim, glupljah, glupio, glupila, glupeći (činiti glupim) glupjeti, glupim, glupljah, glupio, glupjela, glupeći (postajati glup) glušac, glušca (gluh čovjek); V jd. glušče, N mn. glušci, G mn. glušaca Glušac, Glušca (prezime)

glazbenik V jd. glazbeniče, N mn. glazbenici glazbenost, glazbenošću i glazbenosti glečer (ledenjak) gledalac, gledaoca, V jd. gledaoče, G mn. gledalaca

gljivičav

gledalački

gljivični

gledališni

gljivnjača

198

gnjatić gnječenje gnječilac, gnječioca, gnječilaca

V jd.

gnječioče,

(slavljenica, svečarica) goditi Goethe, Goethea (rVem. pjesnik) Goetheov (ali geteovski) Gogolj; Nikolaj Vasiljevič Gogolj gojaznost, gojaznošću igojaznosti gojenac, gojenca, Vjd. gojenče, G mn. gojenaca gojenče, gojenčeta, zb. gojenčad gojenje gojidba G mn. gojidaba i gojidbi gojiti, gojim gol, gola; kamp. goliji gol, gola, N mn. golovi (šport.) gođenje prema

G mn.

gnječiti, gnječeći

gnjesti, gnjetem, gnjeo, gnjela, gnjetući gnjetač

gnjetao, gnjetla, N mn. gnjetli i gnjetlovi i gnjeteo (fazan) gnjetilište (fazanerija) gnjeteo, gnjetela i gnjetao (fazan) gnjev gnjevan, gnjevna gnjeviti se gnjezdarica gnjezdast gnjezdašce, gnjezdašca i gnjezdašceta, G mn. gnjezdašca i gnjezdašaca gnjezdimice gnjezdište gnjida gnjilo, gnjila gnjiloća

gnjilost, gnjilošću i gnjilosti gnjiljenje prema gnjiljeti gnjiljeti, gnjilim, gnjilio, gnjiljela, gnjileći gnjiti, gnjijem go> gol god (pril.), v. § l31. i 142. god. krat. za godina godina; Stara godina (3 l. prosinca), Nova godina (l. siječnja), nova godina (npr. 1997. u oprjeci prema staroj godini, 1996.); godina-dvije, godinu-dvije godišni prema godište godišnjak V jd. godišnjače, N mn. godišnjaci; 20-godišnjak, dvadesetogodišnjak godišnji prema godina

golać

golemost, golemošću i golemosti golet, goleti golfište (golftko igralište) Golfska struja golijat (velik i jak čovjek) Golijat (ime) golijatski golijen, golijeni golobrače, golobračeta, zb. golobračad golobradac, golobradca, V jd. golobradče, N mn. golobradci, G mn. golobradaca golobrad ić golobrče goloća

gologlavac, gologlavea, V jd. G mn. gologlavaca

gologlavče,

gololeđac, gololećca golopleć

golosjemen golosjemenjača

gol-razlika golotrbac, golotrpca, V jd. golotrpče, G mn. golotrbaca golubak, golupka, golupče, G mn. golubaka golubičica golubičin golubić

golublji golubnjača golupče, golupčeta,

zb.

golupčad

golupčić

goluždravac, goluždravca, V jd. G mn. goluždravaca

g;oluždravče,

199

goljenica

gostioničarka

gostioničica

goljenica

gornji; Gornji grad (dio Zagreba), Gornja Stubica (selo), gornja Hrvatska, Gornja Volta (pov.) > Burkina Faso gornjočeljusni prema gornja čeljust gornjogradski gornjolužičkiprema Gornja Lužica

gostioničica

gračanski prema Gračani

gostionički

grad (naselje) grad (tuča) gradac, gradca> gradić; Gradac, Gradca i Graca (ako je tako uobičajeno) (selo)

goljenični goljenjača

> goljenica

gombač

gombačica gombački

gornjostubički

gomoljača

*gornjovilični

gomoljić

gondolijer gondže, gondžeta> (ružin) pupoljak gonetalac, gonetaoca, V jd. gonetaoče, G mn. gonetalaca gonetati, gonetam i gonećem, gonetajući i gonetka DLjd. gonetci i gonetki, G mn. gonetaka, gonetki gonič

gonilac, gonioca, V jd. gonioče, G mn. gonilaca goniometar, goniometra gora, gore, N mn. gore; Zagrebačka gora (Medvednica), Crna Gora (država) gorak, gorka; kamp. gorči *goran > goranin Goran (ime) Goraždanin N mn. Goraždani Goraždanka DL jd. Goraždanki, G mn. Goraždanki Goražde, Goražda (s. r.) gorčanje,prema gorčati gorčati, gorča

(postajati gorak) gorčenje prema gorčiti gorči kamp. od gorak gorčica (senf) gorčika DL jd. gorčiki (bot.) gorčina

(biti gorak)

Gordijev čvor gordijski čvor gordost, gordošću i gordosti (ponos, oholost) gore (na visini); gore-dolje, dolje-gore gorenje prema gorjeti gori, gora, gore (kamp. od zao) gorila (majmun); drugo je gorjela prema gorjeti gorjeti, gorim, gore, goreći, gorio, gorjela gorki, odr. oblik prid. gorak; Maksim Gorki, Maksima Gorkoga (Aleksej Maksimovič Pješkov) gorkoća

200

gorocvijeće

gorocvijet goropadniče

Vjd.od goropadnik goropadnost, goropadnošću igoropadnosti gorosječa

gorski; Gorski kotar

gonećući

gorčiti, gorčim, gorčeći

> gornjočeljusni

gorštački

grafičar

gostiti, gošćah, gosteći, gošćen gostoljubivost, gostoljubivošću i gostoljubivosti gostoprimac, gos~oprimca, V jd. gostoprimče, G mn. gostopnmaca gošća G mn. gošća gošćenje prema gostiti Got N mn. Goti; Istočni Goti, Zapadni Goti gotički

(prid.); p. prez. prema gorjeti gorušičin > gorušični gorušični

gosp. krat. za gospodin i g. gospa (gospođa), Gospa (Majka Božja); Gospa KarmeIska, Gospa Trsatska, Velika Gospa, Mala Gospa, Gospa Snježna gospar; gospar Lukša, gospara Lukše gosparev igosparov Gospić (grad) Gospićanin N mn. Gospićani Gospićanka DL jd. Gospićanki, G mn. Gospićanki gospićki

Gotovčev

gotovost, gotovošću i gotovosti (pripravnost, spremnost) gotski govedarev igovedarov govedaričin

govedarov igovedarev govedski > goveđi goveđi

govordžija (govornik) govorljivost, govorljivošću i govorljivosti govorniče V jd. od govornik govornički

govorništvo gozba G mn. gozbi i gozba grabancijaš; Matijaš Grabancijaš dijak grabežljivo st, grabežljivošću i grabežljivosti

gospodarev i gospodarov

grabić

gospodaričin

grabilac, grabioca, V jd. grabioče, G mn. grabilaca > grabljivac grabiličji> od grabilica (ptica) > grabljivica, grabežljivica

gospodarov i gospodarev gospodičić

gospodična

DL jd.

gospodični,

G mn.

gospodična

od grabilica (naprava)

grabljačica

gospođica

gospođičin

gospoja> gospođa gost dirigent, gosta dirigenta, gost profesor, gosta profesora gostionica DL jd.

gostioničarki

gostioničarki,

G mn.

Gradačani (čovjek

iz

gradački prema gradačac,

Gradac Husein-beg Gradaščević

gradić

gradićak, gradićka,

N mn.

gradićci,

G mn.

gradićaka

gradijent G mn. gradijenata (meteor.) gradilišni Gradiščanin N mn. Gradiščani (čovjek iz Gradiške) Gradiščanka DL jd. Gradiščanki, G mn. Gradiščanki (žena iz Gradiške) Gradišćanac, Gradišćanca, V jd. Gradišćanče (čovjek iz Gradišća) Gradišćanka DL jd. Gradišćanki, G mn. Gradišćanki (žena iz Gradišća) gradišćanski; gradišćanski Hrvati Gradišće (u Austriji) Gradiška DL jd. Gradiški i Gradišci; Nova Gradiška, Stara Gradiška gradiški prema Gradiška Gradište (selo) gradonačelnički

gradonačelnik V jd. gradonačelniče, gradonačelnici

N mn.

gradski gradu alan, gradualna graduirati građan če, građančeta,

(žena)

grabljivost, grabljivošću igrabljivosti gracilnost, gracilnošću i gracilnosti graciozan, graciozna gracioznost, gracioznošću i gracioznosti Gračac, Gračaca (zem.) gračački prema Gračac Gračačkinja (žena iz Gračaca) Gračanac, Gračanca, V jd. Gračanče (čovjek iz

građanski građanskopravni

građenje prema

graditi

građevina građevinar

građevinarev igrađevinarov građevni

Gračani, Gračana

mn. m. r. (zem.) Gračanin N mn. Gračani (čovjek iz

zb. građančad N mn. građani građanka DL jd. građanki, G mn. građanki građanin

građevinarstvo

Gračana)

gostioničar

N mn.

Gradačca)

građa

grabljač

gospođa

gostioničarka

grabilički grabilični

gospodin, Gospodin (Bog) Gospodnji (u crkv. jeziku) gospodski gospodstvo G mn. gospodstava

(zem.) Gradačanin

Gradaščević;

goveče,govečeta,zb. govečad

gorući

gradačac, gradačca> gradićak; Gradačac,

Gračaca)

grafičar

201

grafičarev

----------------------------------------------grafičarev

i grafičarov

grbavjeti, grbavim, grbavio, grbavjela, grbaveći (postajati grbavim) grbavljenje grbavost, grbavošću i grbavosti grč N mn. grčevi grč. krat. za grčki Grče, Grčeta, zb. Grčad

grafički

grafologija grafološki grah grahorast grahorica grahoričin

> grahorični

grčenje

grahorični

grčevit

grahov grahovište grakati, gračem, gračući graktati, grakćem, grakćući

grčevitost, grčevitošću grči

kamp. od grk

grčiti, grčeći

Grčka

DL jd.

i grčevitosti

grčina> gorčina

gramatičar

gramatičarka

griješak

gramatičarki,

G mn.

gramatičarki

DL jd. Grčkoj; Republika Grčka (država)

griješenje

grubiti

griješenje griješiti grinički prema Greenwich; griničko srednjoeuropsko vrijeme gris (krupica), drugo je griz griskati gristi: grizem, g~i.zi, grizijah, grizao, grizla, gnzen, gnzucl griz N mn. grizovi (ugriz) grizak, griska grizenje grizli, grizlija grjehota grješan

grčki

grješić

grješina grješka> pogrješka grješnica

grobak, gropka, V jd. G mn. grobaka grobarev i grobarov

gropče,

grobaričin

grobarov i grobarev grobić

grobišni gro b lj anski grobnički; Grobničko polje groce (čit. gf'oce) > grlce grofičin grofić

grohnuti grohot grohotan, grohotna grohotati, grohoćem, grohoćući Grohote, Grohota mn. Ž. r. (selo) grohotnuti groktati, grokćem, grokćući

granični

grditi, grđen grdjeti, grdim grđenje prema grditi i grdjeti grđi kamp. od grd gregorijanski (npr. kalendar, koral) grej (fiz.) grejp, grejpfrut (limunika) gremij (zbor, odbor, skup) Grenada (država) grenadski Grenland (otok) grenlandski grepkati grepsti, grebem, grebi, grebah igrebijah, grebao, grebla, greben, grebući Grga, Grge, DLjd. Grgi, fra Grga Martić

graničnik

grgeč

grko katolik grkokatolkinja grkost, grkošću i grkosti grlatost, grlatošću i grlatosti grlce, grlca, G mn. grlaca

granuće prema

grgljača

grličica

Grgo, Grge, DL jd. Grgi grgotati, grgoćem, grgoći, grgoćući Grgur; Grgur Ninski grgutati, grgućem, grgući, grgućući grič (brježuljak); Grič (dio Zagreba)

grličić

grozničavac, grozničavca, mn. grozničavaca

grličin

grozničavost, grozničavošću

grličji

groznični

grlić

grožđani

grlosječa

grožđe

grijač

Grmeč I

grijačica

grmečak, grmečka,

grijaći

grmičak,

gramatički

gramofon gramziv gramzivost, gramzivošću i gramzivosti grančica

grandiozan, grandiozna grandioznost, grandioznošću i grandioznosti graničar

graničarev

i granič arov

graničarka DL jd. graničarki,

G mn.

graničarki

graničarov igraničarev graničarski graničenje graničiti

granuti grape-fruit (limunika) grašak, graška gravitacija gravitacijski Graz (zem.) grb, grba, s grbom grba, grbe, s grbom grbača grbačiti

grbavac, grbavca, Vjd.

grbavče

grbavčev

grbavičin prema

grbavica grbavički prema Grbavica (zem.) grbaviti, grbavim, grbavio, grbavila, grbavijen, grbaveći (činiti grbavim)

202

(prid.) grijalica grijalo grijaonica grijati, grijem, grij grijeh V jd. griješe, N mn. grijesi (ne grijehovi) griješak, griješka, N mn. griješci, G mn. griješaka

grješničin grješnički

N mn. gropci,

gromača

grješnik grješnikov grješnost grk kamp. grči (gorak) Grk V jd. Grče, N mn. Grci grkoća

gromko st, gromkošću igromkosti gromovnički

gromovnik V jd. gromovniče, N mn. gromOVll1Cl gropčić (mali grob) grop lan > krupni plan

grkokatolički

grošić

groteska DL jd. groteski i grotesci, G mn. grotesaka i groteski groteskan, groteskna

jd.

Grmečom

(planina) N mn. grmečci grm ička, N mn. grmičci

grmić

grmjeti, grmim, grmljah, grmio, grmjela, grmeći

grmljenje Grmoščica

i Grmošćica (zem.)

grnčarija> lončarija, lončarstvo grnjača

grozdić

grozničav

(npr. sok,

V jd.

grozničavče,

G

i grozničavosti

šećer)

grožđica

grstiti se, grstim se, gršćah se, grstio se, grstila se, grsteći se grtati, grćem, grćući grubahan,grubahna grubijan Grubišno Polje (grad) grubišnopoljski grubiti, grubim, grubljah, grubio, grubila, grubeći (činiti grubim)

203

grubjeti

guščevina

grubjeti, grubim, grubljah, grubio, grubjela, grubeći (postajati grub) grubljenje prema grubiti i grubjeti grubo ća grubost, grubošću i grubosti

gugutac, gugutca, gugutče, mn. gugutci, gugutaca gugutati, gugućem, gugući, gugućući gukati, gučem, guči, gukao, gukala, gučući gulaščić

grudnjača

gulaščina

gruhati> gruvati

gulašić

grumečak, grumečka,

G mn.

N mn.

grumečci,

grumečaka

guljač

N mn.

grumičci,

G mn.

grumičaka

G mn.

gruntovničarki

grunuti grustiti se, grušćah se, grusteći se grušćenje prema grustiti se gruški prema Gruž Gruzija; Republika Gruzija (država) Gruzijac, Gruzijca, Vjd. Gruzijče, G mn. Gruzijaca Gruzijka DL jd. Gruzijki, G mn. Gruzijki gruzijski Guadeloupe (jr. prekomorski departman) Guam (otok) gubac, gupca, Vjd. gupče, G mn. gubaca gubavac, gubavca, Vjd. gubavče gubavost, gubavošću i gubavosti Gubec, Gupca, Vjd. Gupče gubica, gubice, gubici gubičast gubičetina

gubičica

gubitak, gubitka, N mn. gubitci, G mn. gubitaka (drugo je gubici D jd. od gubica) gudac, gudca, V jd. gudče, N mn. gudci, G mn. gudaca gudač

(prid.)

gurikati, guričem, gurikao, guru, gurua, N mn. gurui gusjenica

guričući

gusjeničar gusjeničav

gusjeničin

> gusjeničji

gusjeničji

gusji i guščji gus kica i guščica guskin guslačica

guslački guslaći

guslarev i guslarov gusomača (bot.) gust kamp. gušći gustijerna > cisterna gustiozan, gustiozna > ukusan gustiti, gustim, gušćah, gustio, gustila, gušćen, gusteći (činiti gustim) gustjeti, gustim, gušćah, gustio, gustjela, gušćen, gusteći (postajati gust)

guščarica

gudčev

guđah,

gudio, gudjela,

gudeći

gudjeti

gugukati, gugučem,

guguči, gugučući

guđen,

gušče, guščeta, N mn. guščići drugo je gušće guščetina guščevina

i zb.

guščad;

(gusje meso); guščetina (velika

guska)

> guščetina

gutac, gutca, N mn. gutci, G mn. gutaca Gvajana; Kooperativna Republika Gvajana (država) gvardijan Gvatemala; Republika Gvatemala (država) Gvineja; Republika Gvineja (država) Gvineja Bisau, Gvineje Bisaua; Republika Gvineja Bisau (država) Gvinejac, Gvinejca, Vjd. Gvinejče, G mn. Gvinejaca Gvinejka DL jd. Gvinejki, G mn. Gvinejki gvinejski; Gvinejski zaljev, Gvinejska struja gvožđe (zamka, oružje, okovi, inače željezo) GWh znak za gigavatsat y (gama), npr. y-zrake

H

guslač

guščarom

Gudci (selo)

204

Gupčev prema Gubec; Gupčeva buna; Gupčeva lipa; Gupčeva zvijezda (trg u Zagrebu)

gušavost, gušavošću i gušavosti guščar Vjd. guščare i guščaru, ljd. guščarem i

gudalački

guđenje prema

gunđav

gustoća

gudački

gudjeti, gudim,

gumijevac, gumijevca gunđati

gruntovničarka DL jd. gruntovničarki,

gudaći

gušteričin

gunđalo

gruntovničar

guskica i gusji gušće (prid. i pril.); drugo je gušče gušćenje prema gustiti i gustjeti gušći kamp. od gust gušterača (žlijezda) guščji

gušterica

guljačina

grumičak, grumička,

guščica i

gušteračni

gulidba G mn. gulidaba i gulidbi

grumenčić

ham

guščica

h znak za sat H znak za vodik ha krat. za hektar habati, habam (derati) Hahdelić; Juraj Habdelić (hrv. leksikograf) habilitacija habilitacijski Habsburg Vjd. Habsburže, mn. Habsburzi Habsburgovac, Habsburgovca, Vjd. Habsburgovče

habsburški hadezeovac, hadezeovca prema HDZ i HDZ-ovac hacijenda hadži hadžija (muslimanski hodočasnik) hadžijski Hadži Lojo Hadži Omer Hadži-Sulejman (prezime) Hadžisulejmanpašić (prezime) hadžiluk

hadžinica haenesovac, haenesovca prema HNS i HNS-ovac haesel es ovac prema HSLS i HSLS-ovac haesesovac prema HSS i HSS-ovac haespeovac prema HSP i HSP-ovac hafnij (znak Hf) hafnij ski prema hafnij (kem.) hagiografija Haićanin prema Haiti haiku; haiku pjesništvo Haiti, Haitija (zem.), DL Haitiju; Republika Haiti (država) haitijski prema Haiti haj, haj-haj (uski.) bajati, hajam (spavati) hiijati, hajem, hajući (mariti) hajd(e), hajdemo, hajdete hajdučica

hajdučić

um. od hajduk odhajduk hajdučiti se, hajdučim se hajdučina UV. hajdučki

hajduk V jd. hajduče, N mn. hajduci Hajduk (športsko društvo) hajduštvo G mn. hajduštava hajiti, hajim hajka DL jd. hajci, G mn. hajka i hajki hajkač hajkački

hajkati, hajkam, hajkajući hak (dah) hakati, hakam i hačem haknuti hala (dvorana) halabučiti, halabučeći

halabuka DL jd. halabuci halal (blagoslov) halaliti, halaleći halapljiv halav halo (na telefonu) haluga DLjd. haluzi halva halvadžija haljetak, haljetka, N mn. haljetci haljina ham

205

hamajJija

Hercegovac

hamajlija (zapis, svetinja) hambar> ambar hamburger hamburški prema Hamburg hametice Han Pijesak, Han Pijeska (mjesto) handžar haps (zatvor) hapsiti, hapseći (uhićivati) harač G jd. harača (glavarina, namet, porez)

HDZ, HDZ-a, krat. za Hrvatska demokratska zajednica He znak za helij HE krat. za hidroelektrana hebrejski Hedervary> Khuen-Hedervary hedonist

haračenje

he-he; he-he-he (uski.)

haračiti

heksaeda~heksaedra

harakiri G jd. harakirija harambaša haran, harna (zahvalan) haranga D jd. harangi, G mn. harangi harati, haram, harajući harčiti, harčeći (trošiti) hardver (engl. hardware, očvrsje) hardverski harfa harfistica harlekin

heksametar, heksametra hektolitra, hektolitre (znak hl ili hL), u općem jeziku i hektolitar, hektolitra Helen (Grk)

bercegovački lIercegovčev

(prid.)

llereegovina lIercegovka DL jd. Hercegovki bercegovski > hercegovački berceški prema herceg bereditaran, hereditarna (nasljedan)

hedonistički

beretičan, heretična

hegemonist

beretik V jd. heretiče, N mn. heretici bergela > ergela beriti se (kriviti se) bermafrodit (dvospolac) bermafroditski (dvospolan)

hegemonistički

bermeneutički bermetičan, hermetična

helidrom> heliodrom helij (znak He) helijski prema helij (kem.) helikopter, helikoptera

bermetički (pril.) heroin beroina beroizam, heroizma beroj V jd. heroju berojstvo

heliocentričan, heliocentrična

heterocentričan

heliocentrički

heterocentrički

harmoničan, harmonična

heliodrom

beterodinamičan, heterodinamična

harmoničnost

heliofizički

beterosilabičan, heterosilabična

heliofizika DLjd. heliofizici heliofobija helioterapija Helsinki, Helsinkija (zem., glavni grad Finske) helsinški; Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) Helvetia (zem., staro ime za Švicarsku)

beuristički prema heuristika Hf znak za hafnij HFD, HFD-a krat. za Hrvatsko filološko društvo, Hrvatsko filozofsko društvo Hg znak za živu HHO, HHO-a krat. za Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava hićenje prema hitjeti

harmonij harmonika DL jd. harmonici Hasaga Hasan-aga Hasanaginica hasna> korist hasniti> koristiti hasura > rogozina, prostirka Havaji, Havaja, Havajima mn. m. r. (otočje) havajski; havajska gitara, Havajsko otočje Havana (glavni grad države Kube) havana (vrsta cigara) havarija hazard hazarderski hazardirati HAZU krat. za Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti H-bomba (hidrogenska bomba) H-dur (glaz.) HCK, HCK-a, krat. za Hrvatski crveni križ HDS, HDS-a, krat. za Hrvatsko društvo skladatelja

206

helenistički

hipotaktičan

bercegovački

hidroterapeutski hidroturbogenerator higijena higijeničar higijeničarka

hihotati, hihoćem, hihoćući hijat (zijev) hijastički prema hijazam; hijastički spojevi hijazam, hijazma hijena hijerarhičan, hijerarhična

hijerarhija hijeroglif hiljada> tisuća himba himben himera himeričan, himerična

himnički

HINA i Hina krat. za Hrvatska izvještajna novinska agencija (v. § 162.) hinduizam, hinduizma hiniti, hineći hip hip. krat. za hipokoristik hiperboličan, hiperbolična hiperbolički

hiperboloid hiperfunkcija hiperkatalaktički

hidroaerodinamičan, hidroaerodinamična

hiperosjetljiv > preosjetljiv hiperprodukcija hiperrealizam, hiperrealizma hiperrefleksija hipersoničan, hipersonična > nadzvučan hipi G jd. hipija, N mn. hipiji

hidroakustičan, hidroakustična

hipnagogički

hidroavion (hidrozrakoplov) hidrocentrala

hipnagogičan, hipnagogična

hepatitičan, hepatitična

hidrodinamički

hipnotički

hepiend (sretan svršetak)

hidroelektrana hidrogenij (vodik) hidrogeokemija hidrogliser hidroizolacija

hipnoza hipodrom hipohondar, hipohondra

hidrostatički

hipokoristik N mn. hipokoristici

hidrotehničar

hipostatičan, hipostatična

hidrotehnički

hipotaktičan, hipotaktična

hemodinamički

hemodinamometar, hemodinamometra hemoroidi (šuljevi, bolest izlaznoga crijeva) hemung, N mn. hemunzi (zaprjeka, smetnja) Henrik V jd. Henriče HEP, HEP-a Hrvatska elektroprivreda; HEP-ovac i hepovac

heraldički

heraldika D jd. heraldici herceg Vjd. herceže, N mn. hercezi hercegbosanski Herceg Bosna (pov.) Herceg Novi G Herceg Novoga Hercegovac Gjd. Hercegovca, Vjd.

Hercegovče

bidraulički

hidraulika DL jd. hidraulici

hipnotičan

hipohondričan, hipohondrična hipokorističan, hipokoristična

207

hipoteka hipoteka DLjd. hipoteci hipotenuza hipotetičan, hipotetična

homogen hljeb (oblik kruha, npr. dva hljeba kruha, pet hljebova kruha) hljebac G jd. hljepca

hipoteza

hljepčić

hipotoničan, hipotonična

hljevina uv. od hlijev hmelj hmkati, hmčem h-mol (glaz.) HNK, HNK-a krat. za Hrvatsko narodno kazalište HNOS, HNOS-a i Hnos, Hnosa (kratica za Hrvatski nacionalni obrazovni standard) HNS, HNS-a krat. za Hrvatska narodna stranka Ho znak za holmij hobotnica (zaal.) hoćenje od hotjeti

hir N mn. hirovi, zast. hiri histeričan, histerična historičar> povjesničar historičarka > povjesničarka historija> povijest historijski> povijesni historiografija histrion hitac G jd. hitca, N mn. hitci hitar, hitra hitati, hitajući (bacati) hitati, hiteći (žuriti se) hititi (baciti) hitjeti, hitim, hićah, hitio, hitjela (žuriti se) hitnja

hoćeš-ne ćeš

hod hodac, hodca, V jd. G mn. hodaca

hitroća

hodač

hitroprelja hl i hL znak za hektolitra

hodati, hodam,

hlače

hodočasnica

hlad hladak, hlatka, N mn. hladci hladetina hladionica hladionički

hladionik V jd. hladioniče hladiti, hladim, hladio, hladila (činiti hladnim) hladjeti, hladim, hladio, hladjela (postajati hladno) hladnoća hladnjača

hladnjak N mn. hladnjaci hladnjenje prema hladnjeti hladnjeti, hladnim, hladnjah, hladnio, hladnjela (postajati hladan) hlađahan, hlađahna hlađan hlađen hlađenje prema

hladiti hlapjeti, hlapim, hlapio, hlapjela (isparavati se, vjetriti) hlaptati, hlapćem, hlapći hlepiti hlijev N mn. hljevovi

208

hodče,

N mn. hodci,

hodajući

hodničić hodočasnički

hodočasnik

V jd.

hodočasniče,

N mn.

hodočasnici

hodočastiti, hodočastim, hodočašćah hodočašće

hoduIje mn. Ž. r. hodža; spaja se spojnicom s osobnim imenom: Nasredin-hodža hohotati, hohoćem, hohoćući hohštapler hohštaplirati hoj! (uski.) hokej hokejaš hokus-pokus Holandija> Nizozemska holandski> nizozemski holding N mn. holdinzi holmij (znak Ho) holmijski prema holmij (kem.) homeopatičan, homeopatična

Homer homerski; homerski stih homogen

hrupiti

homoseksualac homoseksualac, homoseksualca Hondnras (zem.); Republika Honduras (država) Hong Kong (zem.) G jd. Hong Konga hongkonški; hongkonška gripa honorarčiti

hora (pravi čas, pravo vrijeme) Horacije (rimski pjesnik) horan, horna horizont> obzor horizontalan> vodoravan hortikultura ho-ruk (uski.) hospicij (konačište za redovnike) hoteći i htijući hotelijer hotice hotimice hotimičan, hotimična

hotjeti> htjeti HR, HR-a krat. za Hrvatski radio hrabar, hrabra hrabriti hrabrost hračak G jd. hračka, N mn. hračci Hradčani (dio Praga) hrakati, hračem hraknuti hram hramati, hramljem, hramljući hrana hranarina hranidba hranilac, hranioca, V jd. hranioče, G mn. hranilaca hranilački

hranilište hranitelj hraniti, hraneći hranjenički

hranjenik V jd. hranjeniče, N mn. hranjenici hranjenje prema hraniti hranjiv hranjivost, hranjivošću, hranjivosti hrapav hrapaviti, hrapavim, hrapavio, hrapavila (činiti hrapavim) hrapavjeti, hrapavim, hrapavio, hrapavjela (postajati hrapav)

hrast hrastak G jd. hraska, N mn. hrasci, G mn. hrastaka hrastić

hrastićak, hrastićka,

N mn.

hrastićci

hrastovača hrašće zb. od hrast hrbat G jd. hrpta, N mn. hrpti hrčak G jd. hrčka, N mn. hrčci hrđa hrđav

hrđati, hrđajući

hren hrenovka DLjd. hrenovci, G mn. hrenovki hrestomatija hrid hripati, hripam, hripajući hripavac, hripavca hriputati, hripućem hriputljiv hrkač (onaj koji hrče) hrkački

hrkanje hrkati, hrčem, hrčući hrknuti hrliti, hrleći HRM, HRM-a krat. za Hrvatska ratna mornarica Hrmanj, G Hrmnja (ime samostana) hrom (koji hramlje) hromo ća hropac, hropca hroptati, hropćem, hropći, hropćući hrpa hrptenica hrptenični hrptenjača

hrsak G jd. hrska hrskati, hrskam hrskavica hrskavičan, hrskavična hrskavičav

hrsus (lupež) hršum> vika, grdnja hrt N mn. hrtovi (vrsta psa) hrtkovački prema Hrtkovci Hrtkovci, Hrtkovaca (zem.) hrupiti

209

hruskati

humanistički

hruskati, hruskam hrušt hrv. krat. za hrvatski Hrvace (zem.) DLI Hrvacama hrvač hrvački Hrvaćanin

N mn. Hrvaćani hrvaćenje prema hrvatiti hrvaći (hrvaći zahvat)

hrvalište hrvanje prema hrvati se hrvaština Hrvat Hrvatica Hrvatičin

(prid.)

hrvati se Hrvatov (prid.) Hrvatska; Republika Hrvatska (država); Banovina Hrvatska (pov.) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) Hrvatska Dubica (zem.) Hrvatska Kostajnica (zem.) Hrvatska narodna stranka (HNS) Hrvatska ratna mornarica (HRM) Hrvatska seljačka stranka (HSS) Hrvatska socijalnoliberalna stranka (HSLS) Hrvatska stranka prava (HSP) Hrvatska televizija (HTV) Hrvatska vojska (HV) hrvatski; hrvatski jezik Hrvatski crveni križ (HCK) Hrvatski helsinški odhor za ljudska prava (HHO) Hrvatski Leskovac (mjesto) Hrvatski nacionalni ohrazovni standard (HNOS i Hnos) Hrvatski sabor Hrvatski Telekom (HT) Hrvatski vojni invalidi Domovinskoga rata (HVIDRA) Hrvatsko filološko drnštvo (HFD) Hrvatsko narodno kazalište (HNK) Hrvatsko novinarsko društvo (HND) hrvatsko primorje (dio Hrvatske uz more) Hrvatsko primorje (pov.) Hrvatsko prirodoslovno društvo (HPD)

210

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (HRZ) hrvatsko-slovenska granica Hrvatsko-ugarska nagodba (pov.) Hrvatsko zagorje (zem.) hrvatstvo (svojstvo) Hrvatstvo (zajednica Hrvata) Hrvoje; Hrvoje Vukčić Hrvatinić hrzati htijenje i htjenje prema htjeti htijući i hoteći htjednuti, htjednem htjenje i htijenje htjeti, hoću (enkI. ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će; ni). ne ću, ne ćeš, ne će, ne ćemo, ne ćete, ne će), htjeh, htjedoh, hoteći i htijući, htio, htjela, htjevši HT nsluge HTV, HTV-a krat. za Hrvatska televizija huckati, huckajući hučati, hučim, hučeći

hudjeti, hudim, hudio, hudjela (postajati hud) hudoća huđi

kamp. od hud hugenot Hugo, Hugoa, Hugoov (jr. prezime) Hugo, Huge (ime) huhor hujati, hujim, hujeći huk huka DL jd. huci hukač

hukati, hučem, hučeći huknuti huktati, hukćem, hukćući hula hulahup-čarape; hulahupke hulitelj huliti

ijekavica

humanizam hnmanizam, humanizma hnmanost

ićindija

hnmčić humoristički

ideal idealan, idealna idealist

hnnjavica

idealistički

hnnjavičav

idealizam, idealizma ideja

hnmorističan, humoristična

hnra (uskI.) Hnsein; Husein-beg, Husein-beg Gradaščević hnsit (pristaša Jana Husa)

i ikindija (popodnevna muslimanska molitva)

idejnopolitički

identičan, identična

(isti, istovjetan)

hnškač

identičnost

hnškački

identifikacija ideolog V jd. ideolože, N mn. ideolozi ideologija ideološki

huškati, huškam, huškajući HV, HV-a krat. za Hrvatska vojska hvala hvalevrijedan, kamp. hvalevrjednijj hvalitelj hvaliteljičin

hvalisati se, hvališem se hvalisav hvalisavac, hvalisavea, V jd. hvalisavče hvalospjev Hvar (grad i otok) Hvaranin N mn. Hvarani Hvaranka hvarski prema Hvar; Hvarski kanal (zem.) hvat hvatač

idiličan, idilična

idiolatrija idiom (narječje, govor) idiomatičan, idiomatična

idiot idiot-kamera idol idolopoklonički

idolopoklonstvo i dr. krat. za i drugi, i drugo idući, idućega

igda igdje

hvataljka DL jd. hvataljci, G mn. hvataljkii i hvataljki hvatanje prema hvatati hvatati, hvatam, hvatajući hvatiti (slagati u hvatove) HVO, HVO-a krat. za Hrvatsko vijeće obrane

igličar

(pov.) hvoja (grana) Hz znak za herz (el.

igračka

igličast igličica

ignorancija igrač igračica

igračnica igraći

huliteljičin

hulnik V jd. hulniče, N mn. hulnici hulja huljenje od huliti hum Hum (zem.) Hum na Sutli (zem.) humak, humka, N mn. humci humanist

I krat. za instrumental; znak za jod iako (vez.) ih. i ibid. krat. za ibidem (na istome mjestu) Ihrahim (ime)

humanistički

ići,

Ičanin

Ičići

(stanovnik Ike) (zem.)

ičiji Ićan

(Ivan)

idem, iđah,

idući

DL jd. igrački, G mn. igračaka

igrački

(prid.)

igrokaz ih (uskI.) ihtiofauna ihtiol ihtiologija ihtiološki ijedan (ikakav, ikoji, ali: i jedan, i drugi) ijek. krat. za ijekavski ijekavac, ijekavca ijekavica

211

ijekavka

Indijanac

ijekavka DL jd. ijekavki, G mn. ijekavki ijekavski ik. krat. za ikavski ikad i ikada ikakav, ikakva ikaki ikako ikakov > ikakav ikamo ikavac, ikavca, Vjd. ikavče ikavica ikoji ikoliko ikonoborac G jd. ikonoborca, V jd. ikonoborče ikonoborački

ikonopisac V jd.

ikonopišče

ikričav

iks-noge (x-noge); iks puta (x puta) ikud i ikuda Ilača (zem.) ilački prema Ilača ilegalac V jd. ilegalče ilički prema Ilica Ilidža (zem.) Ilija (ime) Ilijada (naslov starogrčkoga pjesničkoga djela) Ilijica um. od Ilija Ilijin (pridjev) ilinštak (srpanj) ilinjača (biljka) Ilir (pripadnik naroda) ilirac (pripadnik ilirskoga pokreta) Ilirija ilirizam, ilirizma iločki prema Ilok ilovača

iluzija iluzionist iluzionistički

im. krat. za imenica imalac, imaoca, V jd. imaoče, G mn. imalaca imati, imam i imadem (niječno nemam), imajući ime; u ime imendan imeničan, imenična imenički

imenjak V jd. imenjače, N mn. imenjaci imetak, imetka, N mn. imetci

212

Imoćanin

N mn.

Imoćani

Imoćanka DL jd Imoćanki,

G mn.

indijanski prema Indijanac indijski prema Indija; Indijski ocean indijski prema indij

Imoćanki

Imotska krajina Imotski (mjesto) imotski (prid.) imovinskopravni imovnik N mn. imovnici (popis imovine) imperativ imperfekt imperfektan, imperfektna imperfektivan, imperfektivna; imperfektivan glagol imperij

individualistički

individualizam individuum, individuuma indoeuropeistika Indoeuropljanin N mn. Indoeuropljani indoeuropski Indonezija (zem.); Republika Indonezija (država) indukcija indukcijski Industrija nafte (INA) industrijalac, industrijalca, V jd. industrijalče industrij alizacij a industrijski infaman, infamna infarkt infekciozan, infekciozna (zarazan) inferioran inflacija inflacijski influencija informacija informacijski

imperijalistički

imperijalizam, imperijalizma import (uvoz) importirati (uvoziti) impozantan impresarij, impresarija impresija (dojam) impresionirati impresionistički

impresionizam, impresionizma improvizacija impuls impulzivan, impulzivna imućan, imućna

informatički

imućnik

Vjd. imućniče In znak za indij INA, INE, krat. za Industrija nafte i plina

infracrven infrazvuk ing. i inž. usvojena međunarodna kratica za inženjer (prema fr. ingenieur) ingredijencija (sastojina, začin) inicijal (početno slovo) inicijativa inicijator inkognito (nepoznat) inkompatibilan, inkompatibilna (nespojiv) inkubacijski

inače

inačenje prema inačiti (činiti drukčije) inačica inaćenje prema inatiti se inadžija (onaj koji se inati) inat (prkos); uz inat inatiti se, inaćah se inauguracija incident

inoča

inč inćun (riba) indeks Indiana (država u SAD) indigo, indiga; indigo-papir indij (znak In) Indija (zem.); Republika Indija (država) Indijac G jd. Indijca, V jd. Indijče Indijanac, Indijanca, V jd. Indijanče

ion

indijanski

inoficijelan, inoficijelna inojezičan, inoj ezična inojezičnost

l

inokorespondent inorodac, inorodca, N mn. inorodci inorodčev prema inorodac inorotka DLjd. inorotki, G mn. inorodaka inovjerac, inovjerca, V jd. inovjerče inovjeran

inovjerka DL jd. inovjerki, G mn. inovjeraka i inovjerki inovjernik inovrstan, inovrsna inozemče V jd. od inozemac inspekcijski inspicijent instalacijski instancija instrukcija instruirati instrument insuficijencija integracijski intelektualac, intelektualca, V jd. intelektualče interdijalekt interijer interiora mn. s. r. interjekcija intermezzo (čit. intermeco) internacionalan (međunarodni) internist internistički

interregnum (međuvlađe) intervencionistički

intervju G jd. intervjua, N mn. intervjui intervjuirati intranzitivan intriga D L j d. intrigi intuicija intuitivan invalidski invarijabilan invazijski investicija investicijski inzistirati inzulin inž. > ing. inženjer> inžinjer inženjering N mn. inženjerinzi inžinjer krat. ing. i inž. injekcija injektor injicirati injuktiv iole ion

213

ionako ionako; ali: i ovako i onako ionizacija ir. krat. za ironično Ir znak za iridij iracionalan Iračanin N mn. Iračani irački

iradijacijski Irak (zem.); Republika Irak (država) Iran (zem.); Islamska Republika Iran (država) irealan (nestvaran)

iskamčiti

iseliti, iselim iseljavati, iseljavam

iskamčivati

iskamčivati

iseljenički

iskapčati, iskapčam

iseljenik Vjd. iseljeniče, N mn. iseljenici iseljeništvo iseljenje iseljivati, iseljuj em, iseljujući isfarbati

iskašljati iskati, išćem i ištem iskazivati, iskazivam, iskaznica iskečiti

iskrčenje

isfućkati

iskićen

iskrčiti, iskrčim, iskrčen

ishađati

iskihati, iskišem iskihnuti, iskihnem iskipjeti, iskipim, iskipio, iskipjela iskititi, iskitim, iskićen isklicati, iskličem iskličan; isklična cijena iskliještiti

iskrčivati, iskrčujem

isharačiti isharčiti

iridij (znak Ir) iridijski

iscijeliti, iscijelim, iscijeljen (izliječiti) is cijeniti, iscijenim, iscijenivši iscijepati, iscijepam, iscijepan, iscijepavši iscjedak, iscjetka, N mn. iscjedci iscjedina

isheriti (se) ishlapiti ishlapjelost ishlapjeti, ishlapim, ishlapio, ishlapjela ishlapljiv ishod ishodati se ishodište ishoditi ishođenje prema ishoditi ishrakati, ishračem ishrana ishranjen ički

iscjeđivati, iscjeđujem, iscjeđujući

ishrđalost

iscjelitelj iscjelivati, iscjelivam (izljubiti) iscjeljenje prema iscijeliti iscjeljiv iscjeljivati, iscjeljujem (liječiti; ns. prema svr. iscijeliti) iscjeljivost iscjepkati, iscjepkam, iscjepkavši iscrpak G jd. iscrpka, V jd. iscrpče, N mn. iscrpci iscrpljenost iscrpljiv iscrpljivati, iscrpljujem, iscrpljujući iscrpljivost iscrpnost iscrpsti, iscrpem iscrtkati

ishrđati, ishrđa

isključivost

ishrliti ishrskati, ishrskam ishrvati se isijecati, isijecam (ns. prema svr. isjecati) isiječem prezent od isjeći isijati isijevati isipati, isipam isisati, isišem isitniti isjecati (svr. prema ns. isijecati) isjeckati, isjeckam isječak, isječka, N mn. isječci isjeći, isiječem, isjekao, isjekla, isječen isjek N mn. isjeci

iskljudžba isknjižba isknjižiti isknjižnina

ironičnost

Irska (zem., država) isceriti iscijediti, iscijedim, iscijeđen iscijeđenost

iscrvotočiti, iscrvotoči

iscuriti, iscurim iscvasti, iscvatem iscviljeti, iscvilim, iscvilio, iscviljela iscvjetati, iscvjetam, iscvjetavši

214

iskorjenjiv iskorjenjivanje iskorjenjivati, iskorjenjujem iskosa (pri!.) iskotiti, iskoćen

iskap; popiti na iskap

iredentistički

ironičan, ironična

ispijevati

iskačkati, iskačkam

iskaditi, iskađen iskakati, iskačem iskaliti iskaljivati, iskaljujem, iskaljujući iskamčiti, iskamčim, iskamčen

iskazujući

iskliznuće

iskliznuti i-sklonidba iskljucati isključan, isključna

iskovrčiti, iskovrčim, iskovrčen

iskraj (prij.)

iskrčmiti, iskrčmim, iskrčmljen

iskretati, iskrećem iskrhati, iskrham iskričav

iskrivice (pril.) iskrmačiti, iskrmači

iskrvavljen iskuhati iskupljati iskusan isku še nički

isključenje

iskvačiti

isključice

i sl. krat. za i slično islam Islam Grčki (zem.) Islam Latinski (zem.) Island (zem.); Republika Island (država) islandski Islanđanin N mn. Islanđani islikati Ismail (ime) Ismet (ime) ismijati (se) ismijavati, ismijavam, ismijavajući ismjehivati, ismjehujem

isključiti, isključim isključiv isključivati, isključujem

iskobečiti iskočiti, iskočim iskolačiti, iskolačim

iskolčiti, iskoičim

(postaviti kolce)

iskon; od iskona

ispaćen

iskončati, iskončam

ispaćenost

iskopčati, iskopčam, iskopčavši

isparivač

iskopčavati, iskopčavam, iskopčavajući

isparivati ispasti, ispadnem ispaštanje ispaštati ispatiti, ispaćen

iskopnjeti, iskopnim, iskopnio, iskopnjela iskoračiti, iskoračim

iskorijeniti, iskorijenim (ali: iskorjenjivati) iskorijenjenost iskoristiti, iskorišten iskorišćivati, iskorišćuj em iskorištavati, iskorištavam iskorjenitelj iskorjenje

ispeći, ispečem

ispeti se, ispnem se ispičutura

ispijenost ispijevati (ns. prema svr. ispjevati)

215

ispirač

isprosijecati

isprosjačiti

istrjebljenje

ispirač

ispovjedaonički

isprosjačiti, isprosjačim

istočkati

ispisivač

ispovjediti, ispovjedim ispovjedni

isprovlačiti, isprovlačim

istočni; istočna

ispisivati, ispisujem, ispisujući ispisnik V jd. ispisniče, N mn. ispisnici ispitivač ispitivački

ispitivati ispjeniti se ispjevati, ispjevam, ispjevavši isplaćen

isplaćivati, isplaćujem, isplaćujući

isplahnuti isplakati, isplačem (izliti u suzama) isplakati, isplačem (podlokati) isplata isplatiti, isplatim, isplaćen isplatni isplavjeti, isplavim ispletati, isplećem ispličiti se (dobiti plikove) isplijeviti, isplijevim ispljeti > isplijeviti ispljuvak, ispljuvka ispod (prij.) ispodmukla (pri!.) ispodprosječan

ispovjednički

ispovjednik V jd. ispovjednici ispozdravljati

ispovjedniče,

Europa, istočna Hrvatska, more; v. istok Istočni Timor (zem.); Demokratska Republika Istočni Timor (država) Istočnokinesko

isprovrćivati, isprovrćujem

N mn.

isprozebati isprozepsti, isprozebem isprsavati se i isprsivati se isprtiti, isprćen

ispraćaj

isprućiti, isprućim

ispraćati, ispraćam

ispružač

isprati, isperem ispravak N mn. ispravci ispravan, ispravna

isprva (pril.) isprvice (pril.)

ispravljač

isprazniti, ispraznim, ispražnjen ispražnjavati i ispražnjivati

ispuhati, ispušem ispunjavati ispunjiv ispunjivati

isprćiti, isprćim, isprćen

ispupčen

ispred (prij.) ispredak, ispretka, N mn. ispredci

ispupčenje

ispravljački

ispupčiti, ispupčim, ispupčen

ispuštati, ispuštam, ispuštajući istaći, istaknem istakati, istačem, istačući

istočnjački istočnjak

istostraničan, istostranična

istovarivač

istančan istančati, istančam

ispričati, ispričam

isposnički

ispričavati, ispričavam

isposniče

ispričnica

ispriječiti

istisnuće

ispopriječiti, ispopriječim, ispopriječen

isporazbolijevati se, isporazbolijeva se

isprevraćati, isprevraćam

ispomoći,

ispomognem

V jd. od isposnik

ispostava isposuđivati, isposuđujem

ispotiti, ispotim, ispoćen ispovijed J jd. ispovijeđu i ispovijedi ispovijedalac G jd. ispovijedaoca, G mn. ispovij edalaca ispovijedati, ispovijedam, ispovijedajući ispovijest Jjd. ispoviješću i ispovijesti ispovjedaonica

216

isprevrćem

se, ispriječim se isprijeka i isprijeko (sa strane, pri!.) isprika DL jd. isprici ispripovijedati, ispripovijedam (ali: ispripovjediti) ispripovjediti, ispripovjedim (ali: ispripovijedati) isprječivati se, isprječujem se isprosijecati, isprosijecam

istjecati, istječem (ns. prema svr. istjerati

istovetan; isti istovetan (drugo je istovjetan) istovjerac, istovjerca istovjernik V jd. istovjerniče istovjetan, istovjetna (identičan) istovjetnost istovremen istovremenost istovrijedan istovrijednica istovrstan, istovrsna istoznačan, istoznačna istoznačnica

(sinonim) (hamonim) Istranka DLjd. Istranki, G mn. Istranki istozvučnica

istražitelj istraživač

istraživački istraživalački

isteći)

istrčati istrčavati

istjerivač

istrći,

istjerivanje istjerivati

istrgnuće

istješćivati, istješćujem

istkati i izatkati istočiti, istočim

istočnjaci

trokut istomišljenik V jd. istomišljeniče, N mn. istomišljenici istosmjeran, istosmjerna; istosmjerna struja istosmjernost

isprevrtati,

ispresađivati, ispresađujem, ispresađujući

ispresijecati, ispresijecam (ns.) ispresjecati, ispresjecam (svr.) ispreskakati, ispreskačem

N mn.

narodi)

isporučiti> izručiti

ispomoć

ispremlaćivati, ispremlaćujem

isprepletati, isprepiećem

istočnjače,

istokračan, istokračna; istokračan

isposijecati, isposijecam

ispodvlačiti, ispodvlačim

ispodžitni ispolac, ispolca ispolijevati, ispolijevam

V jd.

istodoban istodopce istoimen istok (strana svijeta); Istok (istočne zemlje i

istarski; Istarska županija (po!.); Istarski poluotok (zem.); Razvod istarski (pov.) Istarski demokratski savez (IDS) isteći, istečem, istekao, istekla (iscuriti) isteći > istegnuti isticati, ističem, isticao, isticala, ističući (ns. prema svr. istaknuti) istiještiti, istiještim istiha (pril.) istina (pril.) istinabog (pril.) istinoljubiv istinoljubije istiskati, istišćem, istiskan

ispodsljemenski prema Sljeme

istočniče

istočnohrvatski

ispupčina

ispregrađivati

V jd.

istočnoeuropski

isprvičan, isprvična

isprednjačiti

ispreko i isprijeko (prij.) isprekrižati isprekrštati ispremetati, ispremećem ispremiješati, ispremiješam ispremjeriti, ispremjerim ispremještati, ispremještam

istočnik

istrgnem; istrgnuti, istrgnem

istrijebiti, istrijebim, istrijebljen *istrijeti > istrti istrijezniti, istrijeznim, istriježnjen istrjebljenje

217

istrjebljivati

izasijecati

istrjebljivati, istrjebljujem istrježnjenje istrorumunjski; istrorumunjski govor (u Cićariji)

istrti, istarem i istrem istruliti istrunuti

iščuđavati

se i iščuđivati se,

iščuđujem

iščupati

išćeretati

se išćohati se

izazivač

izdajnički

izazivački

išćuškati

izažeti i ižeti izažimati i ižimati izbečiti

izdajništvo izdaleka (pril.) izdalje (pril.) izdatak, izdatka, N mn. izdatci

izbečivati

izdavač

izberiv izbezumiti

izdavački; izdavački pothvat izdavalac G jd. izdavaoca, V jd. izdavao če, N mn. izdavao ci, G mn. izdavalaca

iščehati, iščeham

ivančica

iščekati

Ivančica

učiniti što

tupim, 2.

izići

isturčiti

isukati, isučem Isukrst Isus; Isus Krist isusovče V jd. od isusovac isusovački

isušiti isuti išarati iščačkati iščađaviti iščarati iščastiti

iščašenje

iščašiti, iščašim, iščašen iščavrljati

se

iz reda)

iščezavati

(planina) Grad G Ivanić Grada (mjesto) ivanićgradski i ivanićki Ivan-planina; ivanplaninski Ivanščica (planina) Ivanja Reka G Ivanje Reke (zem.) Ivanje ivanjski; ivanjski krjesovi iverak G jd. iverka, N mn. iverci

iščeznuće

iverčić

iščeznuti

izabraničin prema

iščekićati

Ivanić

iščekivati, iščekujem, iščekujući iščeprkati, iščeprkam iščerupati iščešati, iščešem iščešljati iščetkati

izdahnuti izdajica

iščupkati

iščegrtati

istumačiti, istumačim

istup istnpiti (l.

izasjeći, izasiječem

izasuti, izaspem izatkati i istkati

išetati, išetam i išećem išibati, išibam išijas iškolovati iškopiti išmrkati, išmrčem išokčiti se išta, ičega ištetiti, ištetim, ištećen ištrcati išunjati se Italija (zem.); Republika Italija (država) itd. krat. za i tako dalje iterbij (znak Yb) iterbijski i te kako itko, ikoga itrij (znak Y) itrijski Ivan; Ivan Grozni; Ivan Krstitelj; Ivan Nepomuk ivan-cvijet, ivan-cvijeta

istući, istučem, istučen

se

izgorina

izasjeći

izbijač

izdavalački

izbijeliti, izbijelim, izbijelio, izbijelila (činiti što bijelim) izbijeljeti, izbijelim, izbijelio, izbijeljela (postati bijel)

izdavati, izdajem izdavna (pri!.) izdažditi se i izdaždjeti se izdići, izdignem izdijeliti, izdijelim, izdijeljen izdijevati, izdijevam (ns. prema svr. izdjenuti) izdjeljati, izdjeljam izdjeljavati, izdjeljavam (ns. prema svr. izdjeljati) izdjeljivati, izdjeljujem (ns. prema svr. izdijeliti) izdjenuti izdjeti, izdjenem izdrijeti, izdrem, izdro, izdrla izdržljiv izdubiti, izdubim, izdubljen izdupsti, izdubem, izduben izg. krat. za izgovor(no)

izbirač izbiračica izbirački

izbirljiv izbjeći, izbjegnem izbjegavati, izbjegavam izbjeglica izbjeglički

izbjeglištvo izbjegnuti izbjeljivati, izbjeljujem, izbjeljujući izbježiv izblebetati, izblebećem izblijediti, izblijedim, izblijedio, izblijedila (učiniti što blijedim) izblijedjeti, izblijedim, izblijedio, izblijedjela (postati blijed) izbliza (pril.) izbliže (pril.)

izginuće izglačati

izbijeđivati, izbljeđujem

izgladniti, izgladnim, izgladnio, izgladnila (učiniti koga gladnim) izgladnjelost izgladnjeti, izgladnim, izgladnio, izgladnjela (postati gladan)

izbočen

izglađen

izbočina

izglađivati, izglađujem

izbočiti, izbočim, izbočen

iščiljeti, iščilim

izabrati, izaberem

izboljeti

izgled; na izgled izglodati, izglođem,

iščinjati, iščiIljam, iščinjajući

izaći, izađem

izbornički

izgnanički

iščistiti, iščistim,

izadjeti, izadjenem izadrijeti, izadrem izagnati, izagnam Izaija (prorok) izamljeti, izameljem izasijecati, izasijecam,

izbrati, izberem izbrisiv izbrježak

izgnaniče V jd. od izgnanik izgnati, izgnam

iš čišćen

iščišćavati

iš čišćenje prema iščistiti iščitati

iščitavati

iš čuditi se

218

izabranica

izbičevati, izbičujem

izdajičin

izasijecajući

izglođen

izgnječiti

izbroćine

izgonjač

izbućiti (izbuljiti, npr. oči) iZdahnuće

izgorijevati, izgorijevam, izgorina

izgorijevajući

219

izgorjelica izgorjelica izgorjelina izgorjeti, izgorim, izgorio, izgorjela

izmučiti

izlučiti, izlučim

izmućkati, izmućkam

izlučivati, izlučujem

izgrađenost

izludjeti, izludim, izludio, izludjela izludžba prema izlučiti

izmusti, izmuzem, izmuzen izmutiti, izmutim, izmućen iznad (prij.)

izgrađivač

izluđivati, izluđujem

iznadprosječan, iznadprosječna

izgrađivati, izgrađujem

izlječenje

izgrčiti

iznadosjetan, iznadosjetna

izlječiv

iznajmljivač

se, izgrčim se izgrditi, izgrdim, izgrđen izgrepsti, izgrebem izgrijati izgrmjeti se izgrtati, izgrćem, izgrćući izgruhati> izgruvati izići, iziđem, izišao izjahati, izjašem izjedanje

izljepljivati, izljepljujem izljev izljubiti izmaći, izmaknem izmahnitati izmahnuti

iznajmljivački

iznajprije (pril.) iznalazak, iznalaska

izmaknuće

izreda

izmućkati

izodjesti, izodjenem izodjeti i izodjenuti izodsijecati, izodsijecam izofotometar izohipsa izokola (pril.) izokretati, izokrećem izokromatski Uednakobojan) izolacijski izolacionizam

iznašašće

izometričan, izometrična

iznebuha (pril.) iznemoći, iznemognem iznenada iznenaditi, iznenadim, iznenađen

izooktan

iznenađenje

izopačivati, izopačujem (činiti

iznenađivati, iznenađujem

izopćavati, izopćavam izopćen

izopačavati, izopačavam izopačenost

izjedipogača

izmala (pril.) izmalena (pril.) izmećar (sluga)

izjednačen

između

izjednačiti, izjednačim, izjednačen

izmetati, izmećem,

izjednačivati, izjednačujem

izmetnuće

izjelica izjesti, izjedem, izjeo, izjela, izjevši izješa izješan, izješna izjutra (rano)

izmicati, izmičem izmijeniti, izmijenim, izmijenivši izmijenjati, izmijenjam izmijesiti, izmijesim izmiješati, izmiješam izmiljeti, izmilim

izlagač

izminuće

izlagački

iznevjeravati, iznevjeravam iznevjeriti, iznevjerim iznići, izniknem iznijeti, iznesem, iznesen izniman, iznimna iznimiCe iznimka DL jd. iznimci, G mn. iznimaka iznojiti iznova (pril.) iznovice

izmišljač

iznovičan, iznovična

izrabljivač

izlazak G jd. izlaska, N mn. izlasci izlaziti, izlazeći izleći, izležem izletjeti, izletim, izletio, izletjela

izmjena izmjence izmjenice

iznuđivač

izrabljivački

iznuđivački

izračun

izletnički izliječenost

izmjenit izmjenljiv i izmjenjiv

izliječiti, izliječim, izliječen

izmjenjivač

izlijegati se izlijeniti se izlijepiti, izlijepim, izlijepljen izlijetati, izlijećem izlijevati, izlijevam, izlijevajući izlika DL jd. izlici izlišan, izlišna izlokati, izločem izložak, izloška, N mn. izlošci izlučak, izlučka, N mn. izlučci

izmjenjivački

izjelički

(prij.) izmećući

izmjeničan, izmjenična; izmjenična

struja

izmjenjivanje izmjenjivati, izmjenjujem, izmjenjujući izmjeran, izmjerna izmjeriti, izmjerim, izmjerivši izmjerljiv izmlatiti, izmlatim, izmlaćen izmljeti i izamljeti

izopćenica

izopćenik

V jd.

izopćeniče,

mn.

izopćenici

izopćenost izopćenje

izopćiti, izopćim, izopćen izopćivati, izopćujem,

izop ćujući

izotermičan izotermički izotermičnost

izračunati

iznuđivati, iznuđujem

izradak G jd. izratka, N mn. izradci izraditi, izradim, izrađen

iznutra (pril.) izobičajiti se izobijestiti se, izobijestim se izobila (pril.) izoblačiti se

izrađati izrađen izrađevina

izrađivač

izobličavati, izobličavam

izrađivački

izobličen

izrađivanje

izobličenje

izrađivati, izrađujem

izobličiti, izobličim, izobličen

Izrael (zem.); Država Izrael (država) Izraelac, Izraelca izrana (pril.) izrastak, izraska, N mn. izrasci

izocijanid izociklički izočan

izmoći,

izlučenost

izmrčiti, izmrčim

izlučenje

izodavna izodijevati, izodijevam

izmučenost

izlučina

izodinamičan, izodinamična

izmučiti, izmučim, izmučen

izodjenuti, izodjenem

220

opakim) opakim)

iznuđivanje

izmočiti, izmočim, izmočen

izmognem

izopačiti, izopačim (učiniti

izrašćivati, izrašćujem izreći, izrečem i

izreknem, izrekao, izrekla,

izrečen

izreda (pril.)

221

izređati

izvršavati

izređati > izredati izrjeka DL jd. izrjeci, I jd. izrjekom izrezak G jd. izreska, N mn. izresci, G mn. izrezaka

izričaj

izviđač izviđački izviđaj

izviđati izvijač> odvijač

izričan, izrična

izvijestiti, izvijestim, izviješten

janjeći

izvršilac izvršilac V jd. izvršioče, G mn. izvršilaca izvršitelj izvršiti (l. npr. žito, 2. obaviti), izvršim izvršivati, izvršuj em izvrtjeti, izvrtim izvrvjeti, izvrvim

jadič

Jaganjac Božji V jd. Jaganjče Božji jagma; najagmu jagoda (plod); Jagoda (ime)

izričit

izvikivač

izvući, izvučem, izvučen

izrijekom (pril.)

izvikivački

izrinnće

izrudžba prema izručiti

izviše (prij.) izvjesiti, izvjesim, izvješen izvjesno izvjestan, izvjesna izvjestitelj

izučavati

izvjestiteljičin

izučiti, izučim, izučen

izvješati

izumijevati (ns. prema svr. izumjeti) izumitelj izumiti (poumivati) izumjeti, izumijem (naći umom)

izvješće

ižariti iždrebati> iždrjebati iždrijebiti, iždrijebim ižđikati se ižeći, ižežem ižednjeti, ižednim, ižednio, ižednjela (postati žedan) iženiti ižeti, ižanjem (srpom) ižeti i izažeti, ižmem i izažmem (iscijediti, istisnuti)

izručen

izručiti, izručim, izručen izručivati, izručujem

izumrće

izumrijeti, izumrem, izumrijeh, izumro, izumrla izupčati

izustiti, izustim,

izušćen

izušćivati izuvač izuzeće

izuzetak, izuzetka, N mn. izuzetci izvadak, izvatka, N mn. izvadci izvađati

izvješćivati, izvješćujem

izvještačiti, izvještačim, izvještačen

izvještaj izvještavati izvještiti (se) izvjetravati izvjetriti izvježbati izvježbavati izvlačenje izvlačiti izvlakač

izvlastiti, izvlastim, izvlašten

(prav.)

ižimač

ižimati (ns. prema svr. ižeti) iživjeti, iživim, iživio, iživjela iživljavati se, iživljavam se iživljenost ižlijebiti, ižlijebim ižljebina ižljebljenje ižljebljivati, ižljebljujem ižmikati, ižmičem ižvakati, ižvačem

izvlašćivati, izvlašćujem

J

jadić

jadikovka jadnoća

Jadransko more jafa-naranča

jagodičan, jagodična jagodičast

jagorčevina jagorčika

DL jd. jagorčiki

jaguar jahač

jahačica

(ona koja jaše)

jahački jahaći

(prid.); jahaće hlače (životinja koja služi za jahanje, npr. mazga jahaćica) jahaonica jahati, jašem, jašući Jahve, Jahve, Jahvi, Jahvom Jahvin jajački prema Jajce Jajčanin N mn. Jajčani

jahaćica

jajčar

jajnik N mn. jajnici jajovod jak kamp. jači, sup. najjači jamac G jd. jamca, V jd. jamče; jamac platac G jd. jamca platca, N mn. jamci platci

izvan (prij.) izvana

izvođač

izvanbračni

izvođenje

izvanjezični (čit. izvan-jezični)

jabučar

jamačno

izvankućni

izvolijevati, izvolijevam izvoljeti, izvolim, izvolio, izvoljela

jabnčara

jamajčkiprema

izvanmaternični

izvorčić

jabučarka

izvođački

J krat. za jug ja (zam.) za me, za mnom

jamačan, jamačna

izvannastavni

izvor-voda G jd. izvor-vode

jabučast

izvanobičajni

izvoznički

jabučica; Adamovajabučica

Jamajka Jamajka (zem., država); jamajka-rum > jamajčki rum i j amajčanski rum jamb

izvanparlamentaran izvanpartijski

izvničati prema vračati

izvanstranački

izvanškolski izvanjski izvesti, izvedem v. dovesti izvesti, izvezem v. dovesti izvesti, izvezem v. dovesti izvidjeti, izvidim, izvidjevši izvidnički

222

jabučić

jamčevan, jamčevna

prema vraćati izvrći, izvrgnem izvrći> izvršiti izvreti, izvrim i izvrij em

jabučni

jamčevina

izvrgnuće

jačanje

izvrh (prij.) izvrsnost izvrstan, izvrsna izvršavati, izvršavam

jačati, jačam, jačajući

jampski prema jamb jamski prema jama jamstvo

jačina

janjčić

jaćenje prema jatiti

janje G jd. janjeta janjeći; janjeća koža

izvraćati

(gatati)

jamčiti

jabučnica jabučnjak N

mn. jabučnjaci

jabukovača

se jadac G jd. jadca, N mn. jadci

jamičak, jamička,

N mn. jamičci

223

janješce

jednoć

janješce G jd. janješca i janješceta

jd. krat. za jednina

janjičar

ječam, ječma

jao, jao-jao (uskI.) jaoh jaoj jap. krat. za japanski Japan (zem., država) jarac V jd. jarče; Jarac (zviježđe) jarčev; Jarčeva obratnica jarčevac, jarčevca (vrsta trave)

ječanje

jednogodac, jednogodca, N mn. jednogodci jednogrb; jednogrba deva jednoimen

ječati, ječim

jednojezičan, jednojezična

ječerma

jednoličan, jednolična

ječmen

jednolučac, jednolučca

(prid.)

ječmenac, ječmenca

ječmenica ječmenište

jarčevina

ječmičak, ječmička, ječmičaka

jarčić

ječmište

um. od jarac i jarak

jarčiti

ječmičci,

G mn.

jedaći

jarčji prema jarac jarebičar jarebičji jarećak, jarećaka,

N mn.

N mn. jarećaci

Uareća

mješina) jareći

jarič

(prid.); jedaći pribor jedak, jetka; kamp. jetkiji jedanaest (ll) jedanaesterac, jedanaesterca (udarac loptom sa II metara, šport.)

jednoljetan, jednoljetna jednoljetkinja jednomjeran, jednomjerna jednonedjeljni jednoobrazan, jednoobrazna jednook jednopostotni jednosjed jednosmjerau, jednosmjerna; jednosmjerna ulica

jezičac, jezičca

jezičak, jezička,

jedanaestero jedanaestorica jedanput; jedanputjedan (tablica množenja) jedenje prema jesti

jednosvezačni

jezičan, jezična

jedinčev

jaskanski prema Jaska jasno crven i jasnocrven (v. § 127.) jasno plav i jasnoplav (v. § 127.) jasno zelen i jasnozelen (v. § 127.) jasno žut i jasnožut (v. § 127.)

jedinični prema jedinica jedinorođen

jedinovjerstvo jedljiv

jednotjedni

jezičar

jednotračan, jednotračna

jezičara

jednovjerac, jednovjerca, V jd. jednovjerče jednovjeran, jednovjerna jednovjerka DLjd. jednovjerci i j ednovjerki jednovremen jednovremenik Vjd. jednovremeniče jednovremenost jednovrijedan, jednovrijedna

jezičast

jednoznačan, jednoznačna

jednačak

jednozvučan, jednozvučna

jasnoća

jednačenje

jednožičan, jednožična

jastog N mn. jastozi jastreb

jednačiti

jednjak N mn. jednjaci

jednadžba G mn. jednadžaba i jednadžbi jednakobrojno (pril.) jednakodijelan, jednakodijeina jednakodjeljiv jednakorilac, jednakoriIca jednakosložan, jednakosložna jednakovrijednica jednobožac, jednobošca

jedrenjača

jašući

(pril.) jatački prema jatak jauk jaukati, jaučem, jaučući java (budnost) Java (otok) javor

jednobožački

jazavčar

jednobrazdni (plug) jednocijevan, j ednocij evna j ednocijevka DL jd. jednocijevki, G mn. jednocjevaka i jednocijevki

jazavčarski

jednočinka

jazavčji prema jazavac

jednočlan

jazz (čit. džez); jazz-glazba i džez-glazba

jednoć

224

jezgričast

jednosveščani

jasikovača

jastučnica

jetrenjača

jedanaesterački

jedinac V jd. jedinče

jastučić

> berač Jemen (zem.); Republika Jemen (država) jenski prema Jena; jensko staklo jenjati jeremijada (tužaljka) Jeruzalem jesen; pod jesen, na jesen, u jesen jestan, jesna (potvrdan) jeti, jetija, N mn. jetiji jetra G mn. jetara (mn. s. r.) jetren

jezgričav

jasenovača

jastučast

jemač

jednostruk

jedić

jastučac, jastučca

je li jelić

jednostaničan, jednostanična

(bot.) um. od jare jarki kamp. jarči jarmeni prema jaram jarić

Jug

jednogodac

jedričav jedriličar jedriličarski jedriličarstvo

jedro G mn. jedara jedrenje prema jedriti jeđenje prema jediti se > jed, ljutnja Jeđupka i Jejupka jeftin jeftinoća

Jejupka i Jeđupka jeka DLjd. jeci Jelačićev trg; Trg bana Josipa Jelačića Jelas; pjes. Jelas-polje jelečić um. od jelek

N mn.

jezičci,

G mn. jezičaka

jezičav jezičina jezični

jezikoslovlje jezuit (isusovac); Jezuitski trg ježak G jd. ješka, N mn. ješci ježđenje prema jezditi Joakim jod (znak I); jod-tinktura> jodna tinktura jodni joga DLjd. jogi jogi G jd. jogija joha DLjd. johi joj, joj-joj (uski.) jo-jo (igračka) Josipdol (zem.) Jordan (zem.); Hašemitska Kraljevina Jordan (država) jotacija jr. krat. za junior (mlađi) jubilej jučer jučerašnji

judo, obič. džudo jug (strana sVijeta); Jug Uužne zemlje i narodi)

225

jugo

kajkavski

jugo (s. r., vjetar)

Južni Slaveni (kao

jugoistočni

južnoafrički

jugo istočnjak jugoistok jugojugoistok jugojugozapad Jugoslavija (zem., pov.) jugoslavenski jugozapad jugozapadni jugozapadnjak juha DL jd. juhi Jukatan Julija (žensko ime) Julijan julijanski prema Julije; julijanski kalendar Julij(e) ljd. Julijem Julijske Alpe

južnoamerički

junačan, junačna

jnžnohrvatski južnoslavenski južnjački

K k (i ka ispred k, g); k vragu! K znak za kalij; šah. oznaka za kralja kabao, kabla kabel, kabela kabelogram

kakvoća kakvoćni

kačica

kal G jd. kala kalan, kaIna (blatan) kalcij (znak Ca) kalcijski prema kalcij (kem.) Kaldeja kaleidoskop Kali mn. ž. r., G Kali, DLl Kalima kalibar, kalibra kalif kalifornij (znak Cf) kalifornijski prema kalifornij i Kalifornija kalij (znak K) kalijski prema kalij (kem.) kalinjača (biljka) Kaliopa (muza epskoga pjesništva) kalo

um. od kaca Kačić; Andrija Kačić Miošić, G jd. Andrije Kačića Miošića

kačkati, kačkam kaćiperka

junčić juneći

junior Jupiter, Jupitra Juraj G jd. Jurja juridički

jurisdikcija jurist (pravnik) Juriš-oglu Jurjaves (naselje) jurjaveški prema Jurjaves jurjevski; Jurjevska ulica (u Zagrebu) Justinijau jutarnji; Jutarnji list (novine) Južna Afrika (zem.); Južnoafrička Republika (država) Južna Amerika (kontinent) Južna Koreja (zem.); Republika Koreja (država) Južna polutka (zem.) južni; južna Hrvatska (južni dio Hrvatske) južni Slaveni (po zem. smještaju)

226

kameničnica (biljka) kamenorezac V jd. kamenorešče

kačara

junačiti

Vjd. odjunak junaštvo

kakofoničan, kakofonična

kablić

junačina

junače

kamčiti

kabriolet

kabelopolagač

kačkanje

junački

Kajmanski Otoci (država) kakadu, kakadua, kakaduu, N mn. kakadui kakao, kakaa kakaovac G jd. kakaovca, V jd. kakaovče kakav, kakva kakavgod i kakav god, V. § 142. kakav-takav kaki boja (boja zemlje); kaki odora kakogod i kako god kakokad i kako kad kako mu drago kakono kako-tako kakotati, kakoćem

junačenje

(se), junačim (se)

etnička zajednica)

DLjd. kaćiperki (bot.) kad(a)god i kad(a) god, V. § 142. kada-tada Kadčić (za razliku od prezimena Kačić) kadikad kadilac G jd. kadioca, Vjd. kadioče kadionica kaditi, kadeći, kađen kadli (vez.) kadmij (znak Cd) kadmij ski prema kadmij (kem.) kadšto kad-tad kađenje prema kaditi kaćun

kapriciozan

Kajmanski Otoci

kaloričan, kalorična kalorički prema kalorika kalorimetar, kalorimetra (toplinomjer) kalorimetrički

kamečak, kamečka,

N mn. kamečci kameleon kamen; alem-kamen, kamen temeljac, G jd. kamena temeljca kamenčić kamenčina

Kamengrad

kamenorezački

kamenjarka Kamerun (zem.); Republika Kamerun (država) kamfor kamgarn (vrsta tkanine) kamičak, kamička, N mn. kamičci kamikaza, kamikaze kamion kamiondžija kamogod i kamo god kamoli kamp-kućica (kampirna kućica) Kanaan (staro ime Palestine) Kanada (država) Kanađanin N mn. Kanađani Kana Galilejska (biblijsko nljesto) kanal kanalčić kanalić

Kanalski otoci (zem.) kanatka (vrstajabuke) kanconijer kanda (vez.) kandelabar, kandelabra kandilo kandža kandžija (bic)

kafić

kaluđer

kanonički

kaić (čamac)

kaluđerica

Kain (sin Adama i Eve) Kairac prema Kairo Kairo (zem.) kairski prema Kairo kaiš (remen, pojas) kajita kajk. krat. za kajkavski kajkavče Vjd. kajkavac kajkavski

kalvinistički

kanj i kanjac, G jd. kanjca (riba) kaos kao što

kaljače

kamate mn. ž. r. kamatni Kambodža (zem.); Kraljevina Kambodža (država) Kambodžanin N mn. Kambodžani Kambodžanka kambodžanski

kaotičan, kaotična

kapati, kapam,

kapajući

kapelnički

kapičast kapitalistički

kapitel, kapitela kapriciozan, kapriciozna

227

kapričo

kapričo, kapriča, kapriču, kapričom

kemičar

(glaz.)

kapuljača

Kapverdski Otoci, v. Zelenortski Otoci karabatak, karabatka, N mn. karabatci Karadžić

karakter karakterističan, karakteristična

karanfil karat, karata; 18-karatni karbid karbidni karbon-papir> karbonski papir kardiokirurgija kardiologija karijatida karijera

Kaštel Kambelovac Kaštel Novi Kaštel Stari Kaštel Sućurac Kaštel Štafilić kat. krat. za katolički katalektički (stih) Katar (zem.); Država Katar (država) katarčica um. od katarka kategoričan, kategorična (bezuvjetan, siguran) kateheta (vjeroučitelj) kation (el.) katkad(a)

klečka

kemičarka

kemičarka

D jd.

kerarničarki

kemičarski

kemija kemijski Kenija (zem.); Republika Kenija (država) kenozojski prema kenozoik (geol.) kentnm-jezici > kentumski jezici Keops; Keopsova piramida keramičar keramičarka keramički

kinopredstava kinoreklama kinjenje kinjiti kiosk N mn. kiosci kipjeti, kipim, kipljah, kipio, kipjela kipljenje prema kipjeti kiptjeti, kiptim, kiptio, kiptjela kipući (prid.); kipući čaj Kirgiska Republika (država); Kirgistan (zem.) Kiribati, Kiribatija (država) kiri, kirija (znak Ci, zast., danas bekerel) kirijski kirurgija kirurški kiseo, kisela kisik (znak O) kisikov

kauč

karikaturistički

keramika DLjd. keramici Kerempuh V jd. Kerempuše kesedžija> razbojnik kg znak za kilogram Khuen-Hedervary, G Khuen-Hedervaryja (prezime hrvatskoga bana, pov.); Khuenov kHz znak za kiloherc

kaučuk

kič

kisnuće

karlični; karlična

kaudiljo, kaudilja, kaudilju, kaudiljem kaurin (nevjernik)

kičast

kišiti

katoličanstvo

katolički; Katolička

karijeristički

katolištvo kauboj

karijes

crkva

kost Karlo Drački; Karlo Veliki (pov.) Karlovac, Karlovca, Vjd. Karlovče (zem.) Karlovačka županija karlovački prema Karlovac Karlovačko pivo (zaštićeno ime proizvoda) Karlovčanin N mn. Karlovčani karmelićanin N mn. karmelićani

kaustički (izjedajući)

kičma>

kava; crna kava, turska kava kaveni; kaveni mlinac, kavena žlica kavin; kavin nadomjestak kavgadžija (svadljivac) kavijar

kićanka

karmelićanka

kavotočje

kart. krat. za kartaški

kavžiti se

kartotečni

kazačok

kartoteka DL jd. kartoteci

Kazahstan (zem.); Republika Kazahstan (država) kazališni prema kazalište kazaljka DL jd. kazaljci i kazaljki, G mn. kazaljki

kasač kasačica

kasnilac G jd. kasnioca, V jd. kasnio če, G mn. kasnilaca kasno kamp. kasnije kasnobarokni kasnjeti, kasnim, kasnio, kasnjela Kastav G jd. Kastva Kastavac V jd. Kastavče kastavski Kastavština kastracijski kaštel, kaštela Kaštela G mn. Kaštela kaštelanski; Kaštelanski zaljev Kaštel Gomilica Kaštel Lukšić

228

kazivač kazivačica

kaznenopopravni kaznenopravni kaznionica kazuistički kažnjenički

kćer

Ajd. odkći DLjd. kćerki i kćerci kći G jd. kćeri, A jd. kćer kečiga DL jd. kečigi kem. krat. za kemijski kćerka

kemičar

kičica

(biljka inače kist) kralježnica; ali: biti bez kičme

kićen

kićenka

(bot.)

kišnjača

(žaba) kišomjer kišomjerni kišovit kitničarka DL jd.

kitničarki,

G mn.

kićenost

kitolovački

kićenje prema

kivi, kivija klaćenje prema klatiti klađenje prema kladiti se klanjalac G jd. klanjaoca, V jd. G mn. klanjalaca klanječki prema Klanjec klaonica

kititi kielski prema Kiel kihati, kišem kihavica kijača

kijamet (oluja) Kijev (glavni grad Ukrajine) Kijevo (selo u Hrvatskoj) kikiriki, kikirikija kilogrammetar, kilogrammetra kilovatsat kilovoltamper kilovoltrnetar, kilovoltmetra Kina (zem.); Narodna Republika Kina (država) kina-srebro kina-vino kinđuriti se kineski; kineski čaj; Kineski zid Kineskinja Kinesko more Kinez kino operator

kitničarki

klanjaoče,

klaonički klasičan, klasična; klasična

gimnazija

klasičar klasić

klasika DL jd. klasici klati, koljem, klah, koljući klaun klauzula klavičembalo (glaz.) klavijatura klečak, klečaka klečati, klečim, klečeći klečećki klečica

(biljka)

klečka

229

kleći

kmetstvo

kleći > kleknuti, kleknem kleknuti, kleknem klekovača (rakija) klen (drvo)

klobučić klobučina klobučnica

klepčica

klokočica

klepetati,

klepećem, klepećući

klerofašistički

klevetati,

klevećem

klevetnički kličica

um. od klica

klijačica

klijent G mn. klijenata klijentela kliješta klijet, klijeti klijetka DL jd. klijetki, G mn. klijetki, klijetaka i klijetki klik-klak kliktati, klikćem, klikćući klimakteričan, klimakterična

klimatski klima-uređaj> klinčac,

klimatski uređaj klinčaca (karanfil)

klinčanica

Klinča

(vrsta gljive)

klokoč, klokoča

Selo (zem.) mn. klinčenjaci

(bot.) (bot.) klopotac G jd. klopotea, N mn. klopotci klokotati, klokoćem, klokoćući klor (znak Cl) klorni kloroform klokočika

klorovodičan, klorovodična

klorovodik Kloštar Podravski (zem.) klubašce um. od klupko klup čast

književnički

um. od klupa

književnojezični i književno-jezični književnopovijesni književnost

klupčić

klupko G mn. klubaka kljen (riba) kljenut G jd. kljenuti klještica um. od kliješta ključ; C-ključ (glaz.) Ključ (zem.)

knjižničar

ključati, ključam

k. o. krat. za knock-out (šport.) koadjutor (pomoćni biskup) koalicija koalicijski koautor (suautor) kobac G jd. kopca, V jd. kopče, G mn. kobaca kobača (zast., krletka, kavez) kob ačiti kobalt (znak Co) kobaltni

klinčenjak N

ključanica

klinčić

ključanje prema ključati

klinčiti

ključar

klin-čorba

ključarica

klinički; klinički

ključarski

pregled klinika DL jd. klinici Klio ž. r., G jd. Klije, I jd. Klijom (muza povijesne znanosti) kliring N mn. klirinzi klirinški klišej

kn krat. za kuna (novac) kneginja kneštvo knez V jd. kneže, N mn. knezovi knežev; Knežev dvor (u Dubrovniku) knežević (knežev sin) kneževina knock-out i nokaut (šport.) knj. krat. za knjiga knjiga DLjd. knjizi knjigo držač knjigoveški knjigoveža knjigovežnica knjigovodstvo knjigovođa

klupčati klupčica

kolegijalan

kn

kokotić

kobasičarnica

kolaboracionistički

ključni; ključna

kobilični

kolac G jd. kolca, N mn. kolci

kocka DLjd. kocki kočenje prema kočiti (se) kočić um. od kotac

kolač

kmečati, kmečim, kmečeći

kočnica; ručna kočnica

klizaći

klobučar

(onaj koji

izrađuje

klobuke)

kohabitacija kohezijski koincidencija (supostojanje) kojegdje kojekad kojekakav, kojekakva kojekako kojekolik kojekud(a) koješta G jd. koječega kojetko G jd. kojekoga koji kojigod i koji god; v. § 142. koji mu drago kojiput i koji put; v. § 135. a) kojot (stepski vuk) kokain kokoćenje od kokotiti se kokodakati, kokodačem, kokodačući Kokosovi otoci (zem.) kokošji kokotac G jd. kokotea, N mn. kokotci kokotati, kokoćem

kobasičar

klobučac, klobučca

klizački

koferčić

ključić

klizak, kliska klizaljka DL jd. klizaljci i klizaljki klizati se, kližem se, kližući se

klizačica

(vrsta mreže) (ribarski brod) koćenje prema kotiti (se) kodein koeficijent koegzistencija (suživot) kofein

koćarica

ključki prema Ključ

kost ključnjača (med.) kljuka DLjd. kljuki kljunaš kljunčić um. od kljun kljnnčina uv. od kljun kljunorožac, kljunorošca kljuvati, kljujem km znak za kilometar; km2 znak za četvorni kilometar

klizač

koća

\

kolačić

kočija

kolajna kolce G jd. kolca um. od kolo

kočijaš

kolčenje

kočijaški

kolčić

kočijica

kolčina

kočiti

(se),

kočim

(se)

kočni

um. od kolac uv. od kolac

kolčiti

kolebljiv koledž ljd. koledžom koleđanin prema koleda kolega DL jd. kolegi

kmetičin

klobučarica

kočničar

kmetić

klobučarnica

kočnički

kmetski kmetstvo

kočoperan,kočoperna

kolegičin

kočoperiti

kolegijalan, kolegijaina

klobučast

230

se, kočoperim se

231

kolegij

komračiti

kolegij Jjd. kolegijem

koljeno

kolektivistički

koljenović

koleričan, kolerična

koljenje prema koliti

kolesterol

komadić

komunistički; Komunistički manifest (pov.) konac; na koncu, na koncu konca

komadićak, komadićka,

konačan, konačna

kolibrić

količak, količka,

um. od kolik

količina

količnik N

mn.

količnici

kolijevčica

N mn. komadićci (um. od komad) komarac, komarca, V jd. komarče komarča> podlanica (riba) komasacijski kombajn kombinacijski

kopačica

komunikej komunikej komunist

konačar konačenje konačić konačiti

konstatacija konstitucija konstitucionalan, konstitucionalna konstruirati kontejner kontekstni> kontekstualni kontinuitet kontraadmiral kontrabas (glaz.) kontrabasist kontraizjava (protuizjava) kontraobavještajni (protuobavještajni) kontraofenziva (protunapad) kontraoktava kontraprijedlog (protuprijedlog) kontrastan, kontrasna kontrašpijunaža kontroverzija konvencionalan, konvencionalna konzekventan, konzekventna (dosljedan) konzerva konzilij konzistorij (vijeće kardinala) konzul konzum konjak

kolijevka DLjd. kolijevci, G mn. kolijevka, koljevaka i kolijevki koliko ća kolikogod i koliko god; v. § 142. koliko mu drago koliko-toliko kolni kolnica kolnik N mn. kolnici Koločep (otok) kolofonij koloid kolokvij kolonijalan, kolonijalna kolonist

komičan, komična

krugovi koncepcijski koncept koncern koncil (opć.); Koncil (II. vatikanski koncil); Glas Koncila (novine) koncilijantan, koncilijantna koncipijent

kolonistički

komičar

koncan,končana

kolonjska voda kolor-film> film u boji kolor-snimka> snimka u boji

komičarka

končar

komičiti

končati, končam, končajući

konjanički

končić

konjanik V jd. konjaniče, N mn. konjanici konjaništvo konjic; Konjic (zem.) konjičak, konjička, N mn. konjičci (um. od konj) konjički; konjički šport

kolosiječni

kolosijek N mn. kolosijeci kolotečina kolotoč

(biljka)

koloturić kolovođa

kolovoski prema kolovoz kolovrtac, kolovrtca, N mn. kolovrtci (biljka)

kombinatorički

kombine, kombinea, N mn. kombinei komedijant (komedijaš) komedijaš komedijati, komedijam komediograf komercijalac, komercijaica, V jd. komercijalče komercijalan, komercijalna komercijalist komercijalistički

komesarijat komfor

se Kominterna (pov.) komisija komisijski komiški prema Komiža komorač> koromač

Komori, Komora (zem.); Islamska Federativna Država Komori (država) komornički

koljenica

komovača (rakija, i komovica) komp. krat. za komparativ kompaktan, kompaktna kompanjon komparacija kompendij kompenzacija kompenzirati kompilacija kompjutor (računalo) kompjutorski (računalni) kompleks

koljenični

komračiti

koludrički

Kolumbija (zem.); Republika Kolumbija (država) kolutić

koljač koljački

kolje zb. prema kolac koljence G jd. koljenca, um. od koljeno koljenčast koljenčiti

232

konačnica konačno (pril.) Konavle, Konavala, D mn. Konavlima Konavljanin N mn. Konavljani Konavoka DL jd. Konavoci konavoski koncentričan, koncentrična; koncentrični

kondicionalan, kondicionalna kondotijer konfederacija konfekcijski konfesionalan, konfesionalna konfuzan, konfuzna konfuzija kongenijalan, kongenijalna Kongo (zem.); Republika Kongo (država) koničan, konična

konkordancija; kompjutorska konkordancija konopac, konopca, Gmn. konopaca konopčar konopčić

konoplja konopljani konsekutivan konsignacijski; konsignacijsko skladište konsonant konstantan, konstantna

konjić

konjogojac, konjogojca konjotržac, konjotršca, V jd. konjotršče konjovodac G jd. konjovodca, N mn. konjovodci Konjščina (zem.) konjščinski prema Konjščina konjugacija konjunktivitis konjunktura kooperacija kooptirati koordinacija koordinata koordinator kopač kopačica

(žena koja kopa)

233

kopačke

kopačke

kosinus (športske cipele)

(prid.); kopaće oruđe kopaćica (stroj ili naprava kojom se kopa) Kopar, Kopra (zem.) kopča G mn. kopči kopčanje prema kopčati

korenički prema Korenica korenje prema koriti koreograf korepeticija korepetitorij korespondencija korespondent

kopčati, kopčam, kopčajući

koričiti

kopčev prema kobac kopitac G jd. kopitca (biljka) kopjejka DL jd. kopjejki

koričnjak N mn. koričnjaci korijandoli korijen N mn. korijeni i korjenovi korijenak, korijenka, N mn. korijenci (um. od korijen) korijenski; korijenski pravopis korijenje zb. prema korijen Korinćanin prema Korint korisnica korisnik N mn. korisnici korisnost I jd korisnosti i korisnošćll korist kOrist (pjevač u koru) koristan, korisna koristica (pjevačica u koru) koristiti, koristim, korišćah, korišten koristoljublje koritašce korizma korječak, korječka, N mn. korječci (um. od korijen)

kopačina

kopaći

kopljača kopljanički

koplje G mn. kopalja kopnjenje prema kopnjeti kopnjeti, kopnim, kopnjah, kopnio, kopnjela koprena koprivić (bot.) Koprivničko-križevačka županija koprivnjača

kor (zbor) koračaj koračanje

koračati, koračam, koračajući koračić

um. od korak

koračiti koračnica korać

korak-dva koral, korala koraini koralj koraljni

krađa

kositar kositar, kositra (znak Sn) kositren kosmeć, kosmeća (rak) kosnik N mn. kosnici (brod.)

kotlokrpa

kosović

kovač

Kosovo; Republika Kosovo (država) Kosovo polje (polje) Kosovo Polje (mjesto) kost I jd. košću i kosti kostajnički prema Kostajnica Kostarika DL jd. Kostariki (zem.); Republika Kostarika (država) kostreš (riba) kostrešljiv kostrešljivost kostretan, kostretna kostriješiti se, kostriješim se kostrijet, kostrijeti

kovačija

košarač košarački

košarka DLjd. košarki (šport.) koščan

koščat

i košćat koščev prema kosac koščica

i košćica koščina i košćina koščunast i košćunast > koštunav koščura i košćura koščurina i košćurina uv. od kost košćat i koščat košćela (bot.) košćica i koščica (mala kost) košćnrina i koščurina uv. od kost košćura i koščura uv. od kost

kotuljač

koturača koturić

kovački; kovački

obrt

kovačnica

kovčeg

N mn. kovčezi um. od kovčeg

kovčežić kovrča

kovrčanje kovrčav

kovrčast kovrčati, kovrčam, kovrčaj ući kovrčica kovrtač kozački

kozak V jd.

kozače,

N mn. kozaci; Kozak (etn.)

kozaričin

kOzetina (kozje meso), kozetina (velika koza) kozičav

kozjevina kozlić

kozmetičar kozmetičarka

DL jd.

kozmetičarki,

kozmetički

korbačić

kornjača

košić

Korčula

kornjačevina

koštac, koštaca; uhvatiti se u koštac koštan, koštana; koštana srž koštica (bot.)

kozmetika DLjd. kozmetici kozmički (svemirski) kozmonaut kozmopolit kozmos (svemir) kožarnica kožuh N mn. kožusi Kr znak za kripton kračati, kračam (postajati kratak)

koštičav

kračina (kratkoća)

koštuničav

kračun

koštunjača

kraćahan,kraćahna

koštunjav kotac G jd. kotca, N mn. kotci

kraćati, kraćam

korbač

(grad i otok) Korčulanin N mn. Korčulani

korjenčić

korjenika DLjd. korjenici korjenit korjenodubac,koDenodupca korjenjak, korjenjaka, N mn. korjenjaci

koromač

Korčulanka

korotnički

korčulanski

korporacija korporativan, korporativna korumpirati korupcija korzo, korza kosac, kosca, N mn. kosci

Kordiljeri mn. m. r. Kordiljera, Kordiljerima Kordun (zem.) Kordunaš (stanovnik Korduna) kordunaški Koreja (zem.), v. Južna Koreja, Sjeverna Koreja Korejac, Korejca korejski korektan, korektna Koreničanin prema Korenica

234

G mn.

kozmetičarki

kotaričica

(postajati kraći) > kračina kraćenje prema kratiti kraći kamp. od kratak kradljivac, kradljivca, V jd. kradljivče kradljivičin prema kradljivica

kotlić

krađa

kotač

kosačica

kotačić

kosidba G mn. kosidaba i kosidbi kosilac > kosac kosinns

kotao, kotla, N mn. kotlovi

kraćina

235

krajičak

kretač

krajičak, krajička, krajičaka

N mn.

krajičci,

G mn.

krčati, krčim, krčeći

N mn. krčenici krčenje prema krčiti

krajišnički

krajišnik V jd. krajišniče, N mn. krajišnici krajiški krajnost krajnji kraliješ, kraliješa (čislo, brojanica) Kralj Sunce (pov., Luj XIVj kraljevati, kraljujem Kraljevčanin prema Kraljevica Kraljevica (zem.) kralj evički prema Kraljevica

krčevina krčevnjak

krčitelj

krhak, krhka; kamp. krhkiji krhati, krham krbko (pril.)

krčiteljski

kričalo

krasnorječiv krasnorječivost krasnorječje

krastavac V jd. krastavče krasti, kradem, kradući Krašić (zem.) krat. krat. za kratica kratak, kratka, kamp. kraći kratkoća

kratkoročan, kratkoročna kratkovječan, kratkovječna

kratkovjek kratkovremen kratkovremenost kraul (engl. crawl, šport.) kravačac, kravačca (bot.) Kravarščanin prema Kravarsko kravlji krč, krča (iskrčena ledina) krčag

krčanik

236

G mn.

krčilaca

krčki prema

kričati, kričim, kričeći

Krk;

Krčki

statut, Krčki most

krčmaričin

krčmiti

kreacija kreč > vapno krečanje prema krečati krečati, krečim (kriještati) krečenje prema krečiti krečiti, krečim (bojiti krečom) Krećanin od Kreta kreketati, krekećem, kreke ćući kremaljski od Kremlj kremečak, kremečka, N mn. kremečci, G mn.

Krčani

od Krk

kremenčić

um. od kremen kremen-kamen kremenjača

kremičak, kremička, kremičaka

kričav

krijepiti, krijepim, krijepljah, krijepijen krijepijenje prema krijepiti krijes N mn. krjesovi krijesiti se krijesnica

krčma

kremečaka

krastača

N mn.

krčioče,

krčiti

krčmarica

Krapinske Toplice (mjesto); krapinske toplice (toplice) Krapinsko-zagorska županija krasan, krasna

V jd.

krčilački

krčmar

kraljić

krevetić

krčidba

kraljević

kraljičin

(kamen)

krčilac, krčioca,

kraljevna DLjd. kraljevni kralježak, kralješka, N mn. kralješci, G mn. kralježaka kralježnica kralježnjak N mn. kralježnjaci

Krčanin

kretalac G jd. kretaoca, V jd. kretaoče, G mn. kretalaca krevetac G jd. krevetca, N mn. krevetci krevetak, krevetka, N mn. krevetci kretati, krećem, krećući

krče ni k

N mn.

kremičci,

G mn.

Kremlj krep-papir krepsaten kresati kresivo kresnuti kreševo Krešimir, Krešimir Veliki, Petar Krešimir Četvrti

kročenje

kretalac

krijumčar krijumčariti, krijumčarim

krilce, krilca, G mn. krilaca krilonožac, krilonošca, V jd. krilonošče, N mn. krilonošci, G mn. krilonožaca kriminalac, kriminalca kriminalist

kritosjemenjača

kriv kamp. krivlji krivača krivičan, krivična

krivljenje prema kriviti (se) krivobožac G jd. krivobošca, V jd. krivobošče krivook Krivopućanin prema Krivi Put (zem.) krivoputski prema Krivi Put krivovjerac, krivovjerca, V jd. krivovjerče, G mn. krivovjeraca krivovjeran, krivovjerna krivovjerje krivovjerka krivovj ernički krivovjernik Vjd. krivovjerniče, N mn. krivovjernici krivovjerstvo križevački od Križevci križić križopuće (raskrižje) krjepak, krjepka kamp. krjepkiji i krjepči

krjepčina

krjepilo

kriminalistički

krjepkoća

kriminalistika DL jd. kriminalistici KrimIjanin N mn. KrimIjani od Krim krioce> krilce kriomice kripton (znak Kr) kriptonski Krist; Isus Krist kristalan

krjepkost krjeposnica krjeposnik V jd. krjeposniče, N mn. krjeposnici krjepost krjepostan, krjeposna krjesovi N mn. od krijes Krk (grad i otok) Krka DLjd. Krki (rijeka) krkačiti (nositi na leđima) krletka DLjd. krletki i krletci, G mn. krletaka, krletki krljušt, krljušti (ljuska u ribe)

kristaličan, kristalična

kristijanizacija kristijanija (šport.) kriščica um. od kriška Krišpolje (zem.) kriterij kriterij ski kriti, krijem kriticistički

kreštalica kreštati, kreštim, krešteći kreštavac Vjd. kreštavče, N mn. kreštavci kreštelica Kreta (zem.)

kriticizam

kretač

kritika DL jd. kritici

kritičan, kritična kritičar

krmača

krmak V jd. krmče krmčić um. od krmak krmeljiv krmljenje prema krmiti krnj, odr. krnji, kamp. krnji krnjiti kroatist

kritički

kroatistički

kritičnost

kroatizam kročenje prema kročiti

237

kročiti

Ku

Kumova slama

Kuba

kudjelja kudjeljka kudjeljni kuđenje prema kuditi kuenovac (pristaša bana Khuen-Hederwiryja) kuenovski prema Khuen-Hedervary

krnćina

Kuba (zem.); Republika Kuba (država) kubičan, kubična; kubični metar (znak m3) kubist

krojačica

kamp. od krut > krutost kroh V jd. kruše krnhoborac V jd. kruhoborče

krojački

krohoborački

kubni; kubni metar (znak m 3)

krojačnica

krnmpir; krumpir-salata> krumpirova salata

kučad

krojaći

krumpirača

kučak, kučka,

kroki, krokija (nacrt, skica) krom (znak Cr); kromčelik

krunčica

kučast

kronični

kučati, kučam

kuhača

kromatičan

krunidba G mn. krunidaba kruniti (stavljati krunu) kruniti (sitniti) kronjača (stroj za krunjenje kukuruza) krunjenje prema kruniti krunjenje prema kruniti

kuče, kučeta

kuhar

krupičav

kučkin

krupnoća

kučkić

krupnook krušac G jd. krušca, V jd.

kučma

kročiti kroćenje

krnći

prema krotiti

krojač

kromčelični

kromni kroničan, kronična kroničar kroničarski

kronika DL jd. kronici kronologija kronološki kronometar kropiti> škropiti kros; kroskontri, kroskontrija (šport.) krosred (prij.) krotak, krotka; kamp. krotkiji krotilac, krotioca, V jd. krotioče, G mn. krotilaca

kubistički

V jd.

kuglični

kučku

kuhač

kučetina

kuharičin

kučica

kuhati kuhinja kuhinjski kujundžija (zlatar) kukac, V jd. kukče

uv. od kučka um. od kuka i kučka kučine (vlakno konoplje) kučji kučka

DL jd.

kučki

kukavičan, kukavična

kukavičica

(vrsta šubare)

kuća

kukavičić

kruščica

kućanica

kukavičji

kruščić

kućanski

kukavički

kruškovača

kućanstvo

kukavičluk

kućar

kukčev prema

kućarica

kukčić

krovnjača

krot kamp. krući krotiti, krutim, krutio, kruti la, krućah, krućen (činiti krutim) krotjeti, krutim, krutio, krutjela (postajati krut) krožić um. od krug

kućegazda

kukuljača

krpač

krvničiti

kućenje prema kućiti

kukurijek (bot.) kukurijekati, kukuriječem, kukuriječući > kukurikati kukurijekavac > hripavac kukurikati, kukuričem, kukuričući kukurikavac kukuruščić um. od kukuruz kukuruz kukuružnjak

krotkoća krović

um. od kruh

krpelj, krpelja

krvnički

krpenjača

krvnik V jd. krvništvo

krpež,krpeža krsni prema krst; krsni list krstarički prema krstarica krstaški prema krstaš

krušče

kućarina

kukičanje

kućariti

Kukovi Otoci (zem., država) kuku-lele (usklik)

kućedomaćin

kućer krvniče,

N mn. krvnici

(koliba)

kućerak, kućerka kućerina

krvoločan, krvoločna

krvolok V jd. krvološtvo

krvoloče,

kućetina

N mn. krvoloci

(um. od kuća) uv. od kuća uv. od kuća

kućevan, kućevna kućevlasnica

krstić

krvoproliće

kućevlasnički

krstionica krstitelj krstiti, krštah, kršten kršćanin N mn. kršćani kršćanka DL jd. kršćanki

krvosljednik

kućevlasnik

kršćanstvo

krški od krš kršten od krstiti krštenje prema krstiti krtičin

krtičji prema krtičnjak

238

krtica

krvotočina krvotočje

krzmati, krzmajući kržljav kržljaviti kržljavost KS znak za konjska snaga Ksantipa ksenon (znak Xe) ksenonski Ku znak za kurčatovij

kukac

Vjd.

kućevlasniče,

N mn.

kućevlasnici

kulački

kućište

kulen i kulin (vrsta kobasice) kuli, kulija (nosač) kulon (mjerna jedinica)

kućiti

kulučenje

kućni

kulučiti

kući

(pril.) kućica um. od kuća

od kuća; kućni odgoj kud i kuda kudagod i kud(a) god; v. § 142. kuda mu drago kudikamo kudilac, kudi oca, V jd. kudioče, G mn. kudilaca

kumčad

kumče, kumčeta kumičin prema

kumica

kumić

Kumova slama (as tr.)

239

Kumrovec

labUd

T ,

Kumrovec, Kumrovca (zem.) kumrovečki prema Kumrovec

kuverta

labuđi; labuđi

kvačica

laburist

kundačenje

kvačilo

laburistički

kundačić

kvačiti, kvačim

laćati

kundačiti

lađa

kunić

kvadar, kvadra (mat.) kvadrant

kunićar

kvadratičan

lađariti

Kuniščak

kvadrijenij (četverogodište) kvadrumvirat (odbor četvorice) kvakati, kvačem, kvačući kvalifikacija kvalifikacijski kvarc; kvarc-lampa> kvarena svjetiljka Kvarnerski zaljev (zem.) kvart (gradska četvrt) kvartaini kvatrilijnn

lafeta (voj.)

kupe, kupea

kvatročento

lakoatletičar

kupić

kvaziepohalan kvazijunak V jd. kvaziznanstven

i Kunišćak (predjel i potok u Zagrebu) kupac V jd. kupče kupač kupačica kupaći

(prid.);

kupaći

kostim

kupališni kupaonica kupčev Kupčina

(zem.)

kupiti, kupim, kupljah, kupljen kupiti, kupim (skupljati) kupkaDLjd. kupki, G mn. kupaka i kupki kupljenje prema kupiti kupoprodaja kupoprodajni Ku znak za kurčatovij Kuran kurčatovij (znak Ku) kurčatovijski

kurij (kem.) kuriozan

kušač

kušaonica kutak, kutka, N mn. kutci kutić

kutijica kutjevački; kutjevačko viuo Kutjevo (zem.) kutj evski od Kutjevo kutomjer Kuvajt (zem.); Država Kuvajt (država)

240

se

laički

laik V jd. laiče, N mn. laici lajdenska boca (fiz.) lak kamp. lakši lakaj (sluga) lak-boja

lakomičina

kvičati

lakomljenje prema lakomiti se

kvijentizam (vjerski smjer) kvintilijun (broj) kvislinški prema kvisling kvocati kvocijent kvočka DL jd. kvočki, G mn.

lakorječiv lakorječivost

kvrčati, kvrčim, kvrčeći

lakouman, lakoumna lakovjeran, lakovjerna lakovjernost lakozapaljiv lampion

kvrga DL jd. kvrgi i kvrzi

lančan

prometala i sl.)

lasičić

laso, lasa

lakomčina

l znak za litra l. krat. za lice (v. os.) L krat. za lokativ; znak za litra; rimska brojka 50 labijal labijalan Labin (zem.) Labinac V jd. Labinče labinski labiodentalan labiovelaran laboratorij laboratorijski labud (ptica); Labud (ime poduzeća, konja,

lasičica

lahor lahoriti

kvečati, kvečim, kvečeći

l

(umjetnički pravac)

lasan, lasna; kamp. lasniji i lašnji lascivan, lascivna

lasičji

lakoća

kvočaka

larifari (brbljanje, besmislica) laringološki larpuriartistički prema l'art pour l'art

lagačak, lagačka

lakoatletski

um. odkurjak kurjačina uv. odkurjak

kurje oko (izraslina na nozi) kurs (smjer, tečaj) kurtoazija kurziv koso tiskano pismo

pjev

lađar

kvazijunače

kurjačić

kurjački

leđimice

labuđi

lančanik lančast

lančić

lani lantan (znak La) lantanski lanjski Laos (zem.); Laoska Narodna Demokratska Republika (država) Lapac, Lapca (zem.) lapački od Lapac Lapad, Lapada (zem.) lapadski od Lapad Lapađanin od Lapad Lapčanin od Lapac lapsus; lapsus linguae (pogrješka u govoru), lapsus calami (pogrješka u pisanju)

lasnoća

lastavičji lastavičnjak

laščev

prema lažac (dio Zagreba) laštenje prema laštiti

Lašćina

laštiti, lašteći lat. krat. za latinski latičast

latinični prema

latinica

latinist latinistički

Latvija (zem.); Republika Latvija (država) lavabo, lavaboa, N mn. lavaboi lavež I jd. lavežom lavić

lavlji laž I jd. lažju i laži lažac, lašca, V jd. lašče lažljiv lažovčina uv. od lažov Lea G Leje lebdenje lebdjelica lebdjenje lebdjeti, lebdim, lebđah, lebdio, lebdjela lebđenje lebić leća lećast

leći,

ležem i li'~gnem ležem (kotiti) ledac G jd. ledca, N mn. ledci

leći,

ledenjača ledenjački leđa

leđenje

prema lediti se

leđimice

241

leđni

lijek~_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _lizol _

lijeha

leđni prema leđa leđobran

legalizacija legija; Legija časti (odlikovanje) legionar legitimistički

leipziški prema Leipzig leksički

Libanon (zem.); Libanonska Republika (država) Liberalna stranka (LS) Liberija (zem.); Republika Liberija (država) Libija (zem.); Socijalistička Libijska Arapska Narodna Republika (država) libreto, libreta licemjer licemjerac V jd. licemjerče licemjeran, licemjerna

lelekati, lelečem, lelečući lelijati se, lelijam se lelnjati se, lelujam se Leo G Lea (ime) leontijaza (bolest) Leopardi, Leopardija; Leopardijev lepetati, lepećem, lepećući leptirić um. od leptir leptir-kravata G jd. leptir-kravate lesonit-ploča> lesonitna ploča Lesoto (zem.); Kraljevina Lesoto (država)

licemjeriti licemjerje licemjerov licemjerski licemjerstvo licencijat Ličanin N mn.

Lešće

ličilac

(zem.); Ličko Lešće

i udruge)

Ličani

ličenje prema ličiti

V jd. ličioče, G mn. ličilaca

letač

ličinka

letački

ličiti, ličim

ličilački

ličina

letaći

lički

letak, letka, N mn. letci

Lički

leteći

Ličko Lešće

letenje prema letjeti letilist (kukac)

Ličko

od Lika

ruku)

Osik

letimičan, letimična

(zem.)

letioče,

G mn. letjelaca

lijevča

ličnost

letjelački

ličnjak

letjelica letjeti, letim, lećah, letio, letjela Letonija> Latvija leukemija leut Levant (obala Male Azije, Sirije i Egipta) Levantinac, Levantinca (čovjek iz Levanta) levantin(ac) (vjetar od Levanta) levantski od Levant lezbijka lezbijski

lidžba > ličenje liftboj Lihtenštajn (zem.); Kneževina Lihtenštajn (država)

lihva liječ ak,

(um. od lijek)

liričar

lišče

lisičica lisičina lisičine lisičiti lisičji

Lisinski, Lisinskoga (hrv. skladatelj) lisni prema list listača listačni

listak, liska, N mn. lisci, G mn. listaka (um. od list) listić listićav

listićavka

(vrsta gljive)

listonožac, listonošca, V jd. listonošče, G mn. listono žaca listopadski prema listopad (mjesec) listorožac, listorošca, V jd. listorošče, G mn. listorožaca lišajiv lišce, lišca (um. od lice) lišnjača

(lisna kost)

Lit. krat. za talijansku liru (pov.) Litavac od Litva litavski od Litva liti, lij em, liven litij (znak Li) litij ski

linč

liječka

lipovača

Lipovljani (zem.) lipsati, lipšem

lišće

lijevi lijevo-desno Lika (zem.) limfa limfni limun

(zub)

linčovati, linčujem

liječenje

linđo, linđa, linđom

liječiti, liječim

Litva (zem.); Republika Litva (država) Litvanij a > Litva

liječnički

linearan lingv. krat. za lingvistički lingvist

liječnik

lingvistički

livanjski od Livno; livanjski sir Livno (zem.) Livnjak od Livno livreja lizol

liječnica

V jd. liječniče, N mn. liječnici

ležački

liječništvo

ležaljka DL jd. ležaljci

lijeganje prema lijegati lijegati, liježem (lijegam), lijeha DLjd. lijehi

(pril.) Li znak za litij

lijevak, lijevka, N mn. lijevci (naprava za lijevanj?); drugo je ljevak (ljevoruk čovjek) lijevanje prema lijevati lijevati, lijevam

Petrovo Selo (zem.) Ličko-senjska županija lični, lična prema lice; lične kosti

linotip (tisk.) linjak (riba) lipanj, lipnja lipanjski lipicanac, lipicanca (pasmina konja)

lisac, lisca, V jd.

lijepak, lijepka (im. ljepilo); drugo je ljepak lijepiti, lijepim, lijepljah, lijepljen lijepljenje prema lijepiti lijepost lijer N mn. ljerovi lijerica (glaz.) lijes N mn. ljesovi lijeska DL jd. lijeski ilijesci, G mn. lijeska, lijesaka ilijeski liješće prema lijeska liješčica i lješčica um. od lijeska lijetanje prema lijetati lijetati, lijećem (lijetam), lijećući lijev N mn. ljevovi lijeva (prid.); Lijeva (poosobljeno ime za lijevu

Ličanka

ličilo

ležećke

lijenčina

lijeniti se, lijenim se, lijenjah se lijeno (pril.) lijenost lijep kamp. ljepši; Lijepa Naša umjvesto: . Republika Hrvatska; Lijepa nasa (Ime hzmne

licemjerčev

lešina lešinar let (ne *lijet)

letjelac, letioca, V jd.

lijek N mn. lijekovi lijen kamp. ljeniji lijenac, lij enca

(vrsta kola)

lingvistika lingvostilistički liježući

linijski prema linija; linijski sudac (šport.) linoleum

242

litrenjača

livadnjača

(zmija)

243

....&.

lobodnjača

lobodnjača

ludbreški (biljka)

loća

loćika

DL jd.

loćiki

loćkaDLjd. loćki

lornjet lov, krat. za lovstvo, lovački

lojan, lojana (prema loj) lojanica lojni lokati, ločem, ločući Lokvarac od Lokve lokvarski od Lokve; Lokvarsko jezero Lokve G Lokava (zem.)

lukovača

lomača

Lombardija (zem.) lombardski od Lombardija Lombarđanin od Lombardija lomljenje prema lomiti lomljiv lončani, lončana lončar lončarski

lovor-grana lovor-vijenac lozovača ložač ložački

lp krat. za lipa (novac) Lr znak za lorensij Lu znak za lutecij lub lubanja lubenica lubeničan, lubenična lubeničar

lubnjača

lončarstvo

luckast

lončić

luč, luči

lončićak, lončićka,

luča

N mn. lončićci uv. od lonac Londonac i Londončanin (stanovnik Londona) Lonja (zem.) lonjski od Lonja; Lonjsko polje lončina

lukovičin prema lukovica Luksemburg (zem.); Veliko Vojvodstvo Luksemburg (država) luksus lukšija

(zraka) um. od luk

lučan, lučna prema luč

loparić

i luk (onaj koji pravi luči) luče, lučeta (riječ od milja) lučenje prema lučiti

lopatični

lučevina

lopoč, lopoča

lučica

luč ar

lupeški lupeština lupež lurdski prema Lurd; Gospa Lurdska luster, lustera (svijećnjak) luški (od lug), luška hrastovina lutač

lutalac V jd.

lutaoče,

G mn. lutalaca

lutalački

loptač

lučiti, lučim

loptački

lučki prema

luka lučni prema luk lučnjak N mn. lučnjaci

lužnjača

lučonoša

lječilišni

244

lud kamp.

luđi

ludača

luda čak, ludačka ludak> luđak Ludbreg (zem.) ludbreški prema Ludbreg

ljeporječica

ljeporječiv

lopovčina

loptaći (prid.); loptaći športovi Lopud (zem.) lopudski od Lopud Lopuđanin od Lopud lopuh Lopujka od Lopud lorensij (znak Lr) lorensijski prema lorensij (kem.) losion

ljenčariti, ljenčarim

ljenguza ljeniji kamp. od lijen Ijenivac,ljenivca ljenivica ljepak, ljepka (prid. ljepljiv); drugo je lijepak ljepenka ljepilo ljepljiv ljepolik ljepook

ljepota ljepotan ljepotica Ijepšati ljepši kamp. od lijep ljepše kamp. od lijepo ljepušan, ljepušna ljepušica ljepuškast ljesa ljesica ljeskati se, ljeskam se (blistati)

um. od luka; lukovica lučić um. od luk Lučindan i Lučinje (Dan sv. Luke)

um. od lopov uv. od lopov

ljenčarenje

lupeščić

lutecij (znak Lu) lutecijski prema lutecij (kem.) lutrija lutrijski Lužica (zem.); Donja (Gornja) Lužica Lužičanin N mn. Lužičani (od Lužica)

lopovčić

ljekarnik ljekarništvo ljekarstvo ljekaruša ljekovit

lupača

lupežić

lučac, lučca

ljekarnica ljekarnički

ložionički

lovljenje prema loviti lovnički

logički

ludio, Iudjela (postajati

ložionica

lovčev Lovćen

logičan, logična

luđah,

luđački; luđačka

Lovašanin od Lovas

lođa

logičar

ludjeti, ludim, lud)

košulja luđak V jd. luđače, N mn. luđaci luđenje prema ludjeti lues (med.) luetičan, luetična (med.) luetičar (med.) !ilk, lUka (povrće) hik; luk i strijela luka DL jd. luci Luka DLjd. Luki lukavost lukijernar (vrsta svijećnjaka)

loćkav

(uveo) (trijem, terasa, balkon)

lovački

!Udje:ti'-----_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _l-'-je_š_n-,-ja_k

Lj lječilište

ljek. krat. za ljekarnički ljekarica ljekarija ljekarina ljekarna

ljeskotoč

ljeskov Ljeskovac, Ljeskovca;

Plitvički

Ljeskovac

ljeskovača ljeskovački od Ljeskovac ljeskovina ljesonoša ljesovi N mn. od lijes ljestve G ljestava ljestvica (glaz.); dur-ljestvica, mol-ljestvica ljestvice um. od ljestve

ljestvični Iješčica

i liješčica (um. od lijeska) Iješica um. od lijeha lješnjak

245

lješnjakov lješnjakov Iještak Iještarka DLjd. Iještarci ljeti (pril.) ljetina ljetište ljetni ljetnikovac, ljetnikovca, G mn. ljetnikovaca ljeto (godišnje doba) ljetopis; Ljetopis HAZU ljetopisac, ljetopisca ljetopisni ljetorast ljetos ljetošnji ljetovališni ljetovalište ljetovanje prema ljetovati ljetovati, ljetujem

mada ljudski ljudstvo ljuljačka

DL jd.

ljuljačci i ljuljački

ljuljajući

ljUljati,

ljupčac, ljupčaca

ljupkiji kamp. od ljubak ljupkost ljuska DLjd. ljusci i ljuski ljuščica um. od ljuska ljuštenje prema ljuštiti ljuštionica ljuštiti, ljuštim, ljuštah, ljušteći, Iju šten ljut kamp. ljući ljutac, ljutca, N mn. ljutci, G mn. ljutaca ljutič i ljutić (bot.) ljutiti, ljućah, ljućen ljutitost ljuto kamp. ljuće

M

ljevač

ljevak, ljevaka, N mn. ljevaci (ljevoruk čovjek); drugo je lijevak ljevaonica ljevaonički

ljevarstvo ljevčić um. od lijevak ljeven od liti (npr. ljeveno željezo) ljevica ljevičar ljevičarenje

ljevičariti ljevičarski

ljevkast ljevoruk ljiljak, ljiljka, N mn. ljiljci, G mn. ljiljaka ljiljan ljosnuti ljubak, ljupka; kamp. ljupkiji

m znak za metar M (rimska brojka I 000) ma (vez.) Macao, Macaoa (ze m.) Machiavelli, Machiavellija (ali: makijavelizam) mač

mačak, mačka,

mahala (dio grada ili sela); Donja Mahala (selo) mahaljka DLjd. mahaljci i mahaljki, G mn. mahaljkii, mahaljki maharadža mahati, mašem, mašući mahijast mahnit mahnitac Gjd. mahnitca, Vjd. mahnitče mahnitati mahnuti mahom mahovina mahuna majčica um. od majka majčin; Majčin dan (druga nedjelja u svibnju)

mađioničar

majmunče, majmunčeta

maestoso (glaz.) maestral maestro (glaz.)

majmunčić

magarčev

magljenje prema magliti magmatski

majoneza majorizirati majuskula (veliko slovo) majušan, majušna mak. krat. za makedonski makaki, makakija makao, makaa (kartaška igra) Makaranin od Makarska Makarska (zem.) Makedonac Vjd. Makedonče Makedončev (prid.) Makedonija (zem.); Republika Makedonija (država) Makedonka Makedonska pravoslavna crkva makedonski maki, makija (polumajmun) makijavelist prema Machiavelli

magnetičan, magnetična

makijavelistički

magnetooptički

makijavelizam

magnezij (znak Mg) magnezijski prema magnezij (kem.)

makro, makroa

magarčić

um. od magarac uv. od magarac

G mn.

mačaka

magarčiti, magarčim magareći magaričin

mačevalac, mačevaoca, G mn. mačevalaca

Vjd.

mačevaoče,

magazin magdeburški prema Magdeburg magičan, magična

mačevalački

mačevalište

magičar

mačevanje

magija magijski magistar, magistra; magistar znanosti magisterij magistrand

mačevati, mačujem, mačujući mačica mačići

ljubazan i ljubezan ljubica (cvijet); Ljubica (ime)

mačka

ljubičast

mačor

246

mačci,

mačetina

mačji

um. od ljubica ljubljenje prema ljubiti ljuće kamp. od ljuto ljućenje prema ljutiti ljući kamp. od ljut Ljudevit Posavski (pov.)

N mn.

mače, mačeta

ljubavnički

ljubičica

Madagaskar (zem.); Republika Madagaskar (država) Made in Croatia (proizvedeno u Hrvatskoj) madež, madeža Madriđanin N mn. Madriđani (stanovnik Madrida) madž. krat. za madžarski Madžar i Mađar Madžarica i Mađarica madžaron i mađaron Madžarska i Mađarska (zem.); Republika Madžarska (država) madžarski i mađarski mađ. krat. za mađarski Mađar i Madžar Mađarica i Madžarica mađaron i madžaron Mađarska i Madžarska (zem.); Republika Mađarska (država) mađarski i madžarski

magarčina

mačad, mačadi

prema mače DLjd. mački, G mn. um. od mačka

mačaka

mačkica

mačurina maćeha

i

maćuha,

DL jd.

maćehi

maći,

maknem maćuhica (bot.)

makroekonomija

Madagaskar

magličast

maječak, maječka

majka DL jd. majci; Majka Božja; Majka Božja Bistrička (svetište) majković

majmunčad

ljd.

majmunčadi

um. od majmun uv. od majmun

majmunčina

majmuničin

makovnjača

maćuhinski

mahač

makročestica

mada (vez.) > iako, premda

mahagonij, mahagonija

makroekonomija

247

l, makroprojekt

marjaš

makroprojekt

maloprije (pril.) maloprodaja

maksimalistički

maksi moda G maksi mode; maksi suknja Mala Azija (zem.) Mala braća (crkveni redJranjevci) Mala Gospa (blagdan) malahan, malahna Mala kola (zviježđe, astr.) malaričan, malarična malaričar

Malavi, Malavija (zem.); Republika Malavi (država) malčice (pril.) Maldivi, Maldivija (zem.); Republika Maldivi (država) malečak, malečka

Malezija (zem., država) Mali (zem.); Republika Mali (država) maliciozan malić

Mali Brijnn (zem.) Mali medvjed (astr.) malne (pril.) maloazijski od Mala Azija malocjen maločas (pril.) maloća

malodobnik V jd. malodobnici malogdje (pril.) malogradski malograđanin

malodobuiče,

N mn.

N mn.

malograđani

malograđanka malogranični

malokad (pril.) malokalibarski malokaloričan

malolitražni maloljetan, maloljetna maloljetnica maloljetnički

maloljetnik maloljetnost malone (pril.) maloobrtnički prema maloobrtnik malo-pomalo malopoznat (prid.) maloprijašnji

248

maloprodavač

malorjek (prid.) maloumnički malovječan, malovječna

malovjek malovjeran, malovjerna malovrijedan, kamp. malovrjedniji Malta (zem.); Republika Malta (država) malteški od Malta; malteški vitez Maltežanin od Malta maltežanin (pripadnik malteškog reda) maljušan, maljušna mamičin

markgrofovij a

medvjedika

markgrofovija marksist marksistički

marksizam; marksizam-lenjinizam marljivost Marojica um. od Maroje Maroko (zem.); Kraljevina Maroko (država) marseljeza (francuska himna) Maršalovi Otoci (zem.); Republika Maršalovi Otoci (država) Martinique (zem.); Departman Martinique (departman) marvinče, marvinčeta maslačak, maslačka,

N mn.

maslačci,

G mn.

maslačaka

matičnjak N mn. matičnjaci Matijaš Grabancijaš dijak (komedija) matineja matrijarhalan matrijarhat maukati, maučem Mauricijus (zem.); Republika Mauricijus (država) Mauritanija (zem.); Islamska Republika Mauritanija (država) mazač

mazgaDLjd. mazgi maziv mazohist mazohistički

mamilački

maslenjača

mamljenje prema mamiti Mandžurija (zem.) maneken manekenka mangan (znak Mn) manganski

mast I jd. mašću i masti mastan, masna mastiočev prema mastilac maščina uv. od mast maščurina i mašćurina

manijački

mašćen

mečiti, mečim (gnječiti)

mašćenje

prema mastiti mašćurina i maščurina

mećava

maštalački

med. krat. za medicinski medački od Medak Medak, Metka (zem.) medaljon

manijak V jd. manijače, N mn. manijaci manualan, manualna manje-više marabu G jd. marabua (ptica) maraskino (liker) Marija; Marija Terezija (pov.) Marija Bistrica (zem.) Marija Pomoćnica (Majka Božja) marijabistrički prema Marija Bistrica Marijan (ime) Marijana (ime) marijaterezijanski Marijev « Mario i Marijo) Marijica um. od Marija marijinski od Marija; marijinsko svetište Marijinsko evanđelje Marijo G Marija, I Marijem (ime) marijobistrički prema Marija Bistrica marinistički prema marinizam imarinist Mario, Marija, I Marijem (ime) mariologija marioneta marionetski Marjan (u Splitu) marjaš

masnoća

mat. krat. za matematski mat namještaj G jd. mat namještaja; mat boja mat-pozicija (u šahu: matna pozicija)

mazurij mažoretkinja Md (znak za mendelevij) Mečanin od Medak mečanje

mečati, mečim, mečući;

drugo je mećući

(prema metati)

mećavica

matematičar

medenjača

Matea, G Mateje

medicina

matematičarka

medičar

matematički

medievalan (srednjovjekovan) medij medijacija medijalan mediokritet medljika (bot.)

materijal materijalan materijalist materijalistički

materijalizam materinski; materinski jezik maternični

materoubojica materoubojstvo mati G jd. matere, A jd. mater matica (matična pčela i dr.); Matica hrvatska (udruga); Matica (skraćeno ime Matice hrvatske) matičar matični; matična mliječ

medvjedčad

Medvedgrad (stari grad kraj Zagreba) Medvednica (Zagrebačka gora) Medveščak i Medvešćak (predjel Zagreba) medvjed; Veliki medvjed (zviježđe) medvjedak G jd. medvjetka, N mn. medvjedci medvjedica medvjedičin medvjedić um. od medvjed medvjedika (biljka)

249

medvjedina

merkantilistički

medvjedina uv. od medvjed medvjeđi; medvjeđa usluga medvjetka (biljka) medžilis (vijeće, sabor)

[)Iesijanistički

mimohod

megdandžija

[)Iesijanistički

mićenica

mehaničar

[)Iesijanizam [)Iesni od meso

mićenik

[)Ies ojeđe

Mićo

[)Iesosječa

Midhat (ime) Mihat

mehanički

mićenje, mićen,

prema mititi

međašiti, međašim

mehanika mehanizirati Mehmed-paša mek kamp. mekši

metafizičar

miholjača

međašni

mekač

[)letafizički

međašnica

mekahan, mekahna > mekan meketati, mekećem, mekećući

metaforički

međašnji međica

mekinjača

Međimurac, Međimurca

mekoća

Međimurje

mekopufac, mekoputea, N mn. mekoputci meko usni; mekousna pastrva meksički od Meksiko Meksiko (zem.); Sjedinjene Meksičke Države

[)letajezik [)letak G jd. metka, V jd. metče, N mn. metci; dumdum-metak (dumdumski metak)

Miholjdan Mijanmar (država) Mijat mijazam mijeh N mn. mjehovi mijena mijeniti (se), mijeneći (se) mijenjati, mijenjam, mijenjajući mijenje prema miti mijesiti, mijesim, mijeseći miješalica miješanje prema miješati miješati, miješam, miješajući miješenje prema mijesiti miješnja mikro čestica mikrofilm Mikronezija (zem.); Savezne Države Mikronezije (država) mikroorganizam mikrovalan mile-lale milenij (tisućljeće) miliamper (el.) milijarda milijun milijnnaš mililitra, mililitre (znak mL i ml) milimetar

međa

međaš

(zem.)

Međimurka Međimurska

županija

međimurski međiti

(bot.)

(država)

[)Iesožder

[)letajezični

[)Ietalingvistički

metaloglodač

[)Ietaloid metaloprerađivač

međnik

mekušac, mekušca

metalostrugač

među

mekuščev

međubroj

melankoličan, melankolična

metati, mećem, mećući meteor. krat. za meteorološki meteorologija meteorološki meter, metera (slagar u tiskari) metež I jd. metežom metilni; metilni alkohol metilj Metod; Ćiril i Metod metoda

međučeljustan, međučeljusna

melankoličnost

međučin

međuigra

melankolija Melkior (ime) melioracija melioracijski

međukat

melodičan

međudržavni međugradski

međumišični

melodičnost

međumjesni

melodija melodijski melodiozan melodrama membrana memoari memorija memorijal mendelevij (znak Md) mendelevijski prema mendelevij (kem.) menedžer menedžerski menedžerstvo meni, menija meningitis Mercedes (ime); mercedes (automobil) merdžan i merđan (niz bisera, koralji) meridijan meridionalan merino-ovca G merino-ovce

međunarodni Međunarodni

crveni križ

međuopćinski međupriječnica međurepublički međurječje

međustaničan, međustanična međustranački međutim

(pril.)

međuusjev

međuvlašće međuvremen međuvrijeme

N mn.

međuzvjezdani međužupanijski

megafon megavat (el.) megavatsat (el.) megavolt (el.) megdan

250

međuvremena

merkantilistički

metodičan metodičar

metodologija metodološki metrički

Metuzalem Mexico (grad Ciudad de Mexico) mezalijansa mezanin mezimac V jd. mezimče

(biljka)

militaristički miloća

mezimčad

milosrđe

mezimče

milostan, milosna

G jd. mezimčeta Mezopotamija (zem.) mezozoik mezozojski mezzosopran (glaz.) mg (znak za miligram) Mg (znak za magnezij) MH krat. za Matica hrvatska micati, mičem, mičući

milozvučan

Miljenko (ime) miljenje prema miljeti miljeti, milim, miljah, milio, miljela mimički

mimogrece mimogred (pril.) mimohod

251

mimohod ac

Mjesečev

mjesečić

Mljećanin

--------------------------------~------------------

mimohodac, mimohodea, N mn. mimohodei mimoići, mimoiđem

mimoiđen

mimoilaziti mimoilaženje prema mimoilaziti mimoza Minčeta

(kula u Dubrovniku) minđuša > naušnica

minijatura minimalistički

mini moda G mini mode; mini suknja miuobacač minopolagač

minuciozan, minuciozna minuend (mat.) minus; minus-vodič minuskula (malo slovo) minuta mio, mila, kamp. miliji miocen (geol.) miom miomirisan, miomirisna miopija (kratkovidnost) mirisati, mirišem, mirišući mirisav

mit, mita, mitom, N mn. mitovi mit. krat. za mitološki miti, mijem, mijući

mjesečić

mitničar

mjesečnica

mitnički

mjesečnik N

mito, mita, mitom mitraljeski mitralj eščev mitraljez (strojnica) mizantrop (čovjekomrzac) mj. krat. za mjesto mjau-mjau (uski.) mjaukati, mjaučem mjed, mjedi, I jd. mjeđu i mjedi mjeden od mjed mjedenica mjehovi N mn. od mijeh mjehovit mjehur mjehurast

mjesečnjak N

mladićak, mladićka

mjesilica mjesni prema mjesto mjesnik mjestance, mjestanca i mjestanceta mjestašce, mjestašca mjestimice

mladobosanac (pripadnik pokreta Mlada

um. od mjesec

mladenac, mladenca

mjesečina

mladenački

mjesečni

mladež I jd. mladeži mladičin prema mladica mn. mjesečnici mn. mjesečnjaci

mjestimičan, mjestimična

mjesto

mladić

Bosna, pov.) mladogramatičar

(pripadnik r!femačke filološke škole Junggrammatiker)

mladoženja mladunčad mladunče, mladunčeta mlađ

mješač

mlađahan, mlađahna mlađak, mlađaka

mjeraći; mjeraće sprave mjerenje mjerica mjeri čica um. od mjera mjerilac V jd. mjerioče, G mn. mjerilaca

mješaj mješaja mješajica mješanac, mješanca mješanija (eks.) mješaonica mješavina mješčić um. od mijeh mješić um. od mijeh mješina uv. od mijeh mješinar mješinast mješinica um. od mješina mješnica mješovit mještanin N mn. mještani mještanka mjuzikl mL i ml znak za mililitra ml. krat. za mlađi

misliti, misleći, mišljah, mislen

mjerilački

mlačan, mlačna

mliječar, mliječara

misnički

mjerilo mjeriti mjerljiv

mlačenje prema mlačiti

mliječiti

mlači

Mliječna

mjernički

mlačina

mliječnjak N

mlačiti, mlačim, mlačeći

mlijeko mlivo mljaskati, mljašćem i mljaskam

mišićje

mjernik N mn. mjernici mjerodavan, mjerodavna mjerov mjerstvo mjesec V jd. mjeseče; Mjesec (nebesko tijelo)

mišićni prema mišić

mjesečar

mišji mišljenje prema misliti

mjesečarka

mirkovača

(vrsta grožđa)

mjehurić

mjemben mjenica mjenični mjenjač mjenjačnica

mirnoća

mjera

mirnodopski miroljubiv misao, misli, I jd. mišlju i misli misionar

mjerač

misirača

mislen prema misao mislilac V jd. mislioče, G mn. mislilaca mislilački

Mississippi, Mississippija (rijeka u Americi) misterij misteriozan, misteriozna mističan, mistična mišičav

mišični prema mišić

252

mišica

(dio tijela; um. od miš)

mjeračina mjerački

Mjesečev

kamp. od mlak um. od mlaka

mlačica

mlaćen mlaćenica

mlaćenje prema mlatiti mlad, mlada, mlada, kamp. mlađi mHida i mladii (nevjesta) DLjd. mladoj mladac, mladca, V jd. mladče, N mn. mladci mladčev prema mladac

mlađan, mlađana mlađarija

mlađenje prema

mladiti (se)

mlađi

kamp. od mlad mlak kamp. mlači mlakajica (mlako vrijeme) mlakoća

mlatac, mlatea, V jd. mlatče, N mn. mlatci mlatčev prema mlatac mlatilački

mlažnjak N mn. mlažnjaci Mleci, Mletaka (pov.) Mlečanin od Mleci Mlečanka od Mleci Mlečić (Mlečanin) mletački

od Mleci

mliječ mliječac, mliječca mliječan, mliječna

(bot.)

staza (astr.)

mliječnica

mn.

mliječnjaci

mlječika mlječina

mlječkavica mlječnik

(bot.) od Mljet

Mljećanin

253

mljekar

Moliere

mračiti

mo lilac

mljekar mljekara mljekarica

močenica

mljekaričin

močina

mljekarski mljekarstvo mljekovod mljeskati > mljaskati Mljet (zern.) mljeti, meljem, meljah, mlio, mljela, mljeven mljetski od Mljet; Mljetski kanal (zern.) mljevenje prema mljeti mm znak za milimetar mn. krat. za množina Mn znak za mangan

močionica

molilac G jd. molioea, V jd. molilaca (molitelj) molitelj moliteljica moljenje prema moliti

močiti, močim

momački

močvara

momak, momka, V jd. Gmn. momaka momaštvo

močica

um. od motka> motkica

močilo

močvaran, močvarna

močvarica moć, moći,

I jd.

moću

molioče,

momče,

G mn.

mornarički

N mn. momci,

momčad, momčadi

i moći

momče, momčeta

moćan, moćna

moći,

Ua) mogu, možeš, (oni) mogu; mogao, mogla moći (relikvije)

mogući;

momčić

um. od momak uv. od momak momčiti se, momčim se, momčina

momčeći

se

moćnik

momčuljak, momčuljka

mnemotehnički

moćnost

mnijenje i mnjenje mniti, mnim i mnijem, mnijući mnogoboštvo mnogobožac G jd. mnogobošca, V jd.

moderna (književni pokret); hrvatska moderna modernist

moment (čas, časak, trenutak) momentan (časovit, trenutačan) monah N mn. monasi monahinja Monako (zern.); Kneževina Monako (država) monarh N mn. monarsi monarhija monarhijski monarhist

mnogobošče

mnogobožački

mnogocijenjeni i mnogo cijenjeni, v. § 127. mnogočekinjaš mnogočlan

mnogogdje mnogoličnost

mnogolistan, mnogolisna mnogopoštovani i mnogo poštovani, v. § 127. mnogoput i mnogo puta mnogorječiv

modernistički

modričast modričav

modriti, modrim, modrio, modrila (činiti što modrim) modrjeti, modrim, modrah, modrio, modrjela (postajati modar) modrjeti se, modrim se, modrio se, modrjela se (biti modar) modus vivendi G modusa vivendi

morfinist morfologija morfološki morlački od Morlak

monarhistički

Moskovljanin N mn. Moskovljani moskovski od Moskva Moskva (zern.) Moslavačka gora moslavački prema Moslavina mosni od most mostac, mosca mostić um. od most Mošćenice (zern.) Mošćenička Draga (zern.) mošćenički mošćenje prema

mostiti

motač motačica motičica

um. od motika motika

motični prema motičište

motorist motoristički

motovilce um. od motovilo motrilac Gjd. motrioea, Vjd. G mn. motrilaca

moguć

monaštvo prema monah Mongolija (zern., država) mongoloidan monist

mogući

monistički

mozaičnost

monizam monoftong N mn. monoftonzi monoftonški

mozaik N mn. mozaici mozak, mozga, N mn. mozgovi Mozambik (zern.); Republika Mozambik (država)

mogućnik

V jd.

mogućniče,

N mn.

mogućnici

motrioče,

mozaičan mozaički

mnogostaničan, mnogostanična

mogućnost

mnogostručan

Mohač

mnogovječan, mnogovječna

moher Mojsije

monokl

mozgača

mokraća

monosilabičan, monosilabična

mozgovni možda moždani i moždiini (mozgovna masa) moždani i moždanj prid. od mozak možđenje prema možditi možebitan, možebitna možebiti (pril.) može biti da ... m. r. krat. za muški rod mračak, mračka um. od mrak

mnogovjek mnogovjerac, mnogovjerca mnogovrstan, mnogovrsna

(zern.);

Mohačko

polje

monogenetički

mokraćevina

monoteist monoteistica

mnogoznačan,mnogoznačna

mokraćni; mokraćni

mnogožičan, mnogožična

mokraćovod

monoteistički

množač

mokroća

mnom lod ja, sa mnom mnjenje i mnijenje Mo znak za molibden mobilizacija mobilizacijski

mol (glaz.); mol-ljestvica; e-mol molba G mn. molbi Moldavija (zern.); Republika Moldavija (država)

monoteizam monsinjor (počasni naslov svećenika) monstruoznost Monte Carlo G Monte Carla (zern.) Montserrat (zern.) morač, morača (bot.) moreplovac> mornar, pomorac moreplovčev > mornarev, pomorčev morfij

moča močalina

močati, močam

254

mjehur

moleći

molekularan, molekularna molibden (znak Mo) molibdenski Moliere, Molierea, Moliereov

mračan, mračna mračenje

mračiti

255

mračnjački

mućkanje

nabrzo

mućkati

mračnjački

mrtvačev

mućkati

mračnjak

mrtvačina

mućnuti

mračnjaštvo

mrtvački

mudračev

Mramorno more (zem.) mravič (biljka) mravić um. od mrav mravlji mravojed mrča (mirta, bot.)

mrtvačnica

mudračina

Mrtvo more

mučica

mudžahedin muha DLjd. muhi; muha-kategorija (šport.) Muhamed; Muhamed pejgamber, G jd. Muhameda pejgambera muhamedovac (pristaša Muhamedov) muhamedovski muhara muharem (nljesec) Muharem (ime) muhati se i muvati se muhur> pečat mujezin muka; bez muke mUkom/jd. od muk mukom/jd. odmUka mukaj et; ni mukajet (ni da pisne) mukao, mukla; kamp. mukliji mukati, mučem, mučući mukotrpan multimilijunaš multinacionalan, multinacionalna mumljati, mumljam mumps (med.) musI. krat. za muslimanski musliman (vjer.) Musliman (etnoi. i Bošnjak) musti, muzem, muzen

mučila

mušičav

mrčalj, mrčalja mrčan, mrčna

(tamnjeti)

mrčava mrčina mrčiti, mrčim, mrčeći

mrtvorođenčad

mrtvorođenče, mrtvorođenčeta

mrtvozorac, mrtvozorca mrvčice (pril.) mrvičak, mrvička

(mrk)

mrčati, mrčim, mrčeći

mrtvorođen

(crniti)

mrčkati mrći, mrknem mrena mreškati mreža mrežica mrežnica (u oku) Mrežnica (rijeka) mrežolik mrežotina mrgođenje prema mrgoditi se mrijest, mrijesti, / jd. mriješću i mrijesti mrijestiti se, mrijestim se mriješćenje prema mrijestiti se mrijeti, mrem, mrući, mro, mrla mrjestilište mrjestilo mrjestište mrk kamp. mrkiji

mrvičast

mrzak, mrska; kamp. mrži i mrskiji mrzao, mrzla mrzovoljnost mrženje prema mrziti m.s. krat. za međuspise msgr. krat. za monsinjor mučalica mučalo mučaljiv

mučan, mučna mučati, mučim, mučeći, mučao, mučala muče

(pril.) mučen prema mučiti mučenica mučenički mučenik

Vjd.

mučeniče,

N mn.

mučenici

mučeništvo mučenje prema mučiti

um. od muka N mn. s. r. mučilac V jd. mučioče, G mn.

muzeologija muzeološki muzičar (glazbenik) muzički (glazbeni) muzika DLjd. muzici> glazba mužača

muževan mužić

mužjački

mužjak V jd. mužjače, N mn. mužjaci II znak za predmetak mikro- u mjernim jedinicama

N N znak za dušik i njutn; krat. za nominativ n krat. za neutrum, srednji rod, (gram). n. d. krat. za navedeno djelo i nav. dj. n. e. krat. za nove ere, naše ere N. N. krat. za nepoznat netko: (lat. nomen

nescio) Na znak za natrij (kem.) NA krat. za nominativ i akuzativ nabacivač nabadač nabavljač nabavljački nabijač nabijački

nabijel (ponešto bijel) nabijeliti nabiračiti

mrkač

mučilište

muškarački

nabježati se, nabježim se nablijed (ponešto blijed) nablizu (pril.) nabočiti se

mrkao, mrkla Mrkonjić Grad Mrkopalj, Mrkoplja (zem.) Mrkopaljac, Mrkopaljca (od Mrkopalj) mrkopaljski od Mrkopalj mrmljati Mrnjavčević (prezime) mrsan, mrsna mršavjeti, mršavim, mršavio, mršavjela (postajati mršav) mršavljenje prema mršavjeti mrtav; istući na mrtvo ime; mrtvo puhalo mrtvac, mrtvaca

mučitelj

muškarčev

nabodača

mučiteljica

muškarčić

nabojnjača

mučiti, mučim, mučen

muškarčina

nabolje (pril.)

mučke

muškić

256

mučki

mučilaca

mušji prema muha muškarača

(mučitelj)

(pril.) (pril.)

naboričast

muškoća

. nabosti, nabodem, naboh, nabo di, nabo, naboden, nabovši, nabodavši nabrčiti (užlijebiti)

mučnjak

mutež, muteža mutiti, mutim, mutljiv

muć; šuć-muć

mutu.oća

nabreći,

muvati se muzej muzejski muzenje prema musti

nabređati

mučnica mučnina

mućak, mućka, mućen

N mn.

prema mutiti mutiti

mućenje prema mućkanje

mućci

mućah, mućen

nabrčko

nabreknem

nabreknuće

nabrojiti nabrzo (pri!.)

257

nabučiti

se

nadgledač

uabučiti se nabuhao, nabuhla nabuhlost naceriti se nacijediti, nacijedim, nacijeđen nacijepati, nacijepam, nacijepan uacijepiti, nacijepim, uacijepljen nacional nacionalan nacionalist

naći, nađem, nađoh,

nadskočiti

nadglednički

nadglednički

nadoknađivati, nadoknađujem

načitanost

nadgrađe

načitati

nadići, nadiđem

nadolijevati, nadolijevam nadoliti, nadolijem nadoije (pril.) nadoljeti, nadolim (odoljeti) nadometati, nadomećem, nadomećući nadomjeriti nadomjestak, nadomjeska, N mn. nadomjesci, G mn. nadomjestaka nadomjestiti, nadomješten nadomještati

načitan

(prid.)

se, načitam se

načrčkati

nadići,

načučati

nadigrač

načupati

nadijeliti, nadijelim, nadijeljen nadijevati

se načuditi se načuti, načujem

načuvati

nadignem

nadjačati nadječati, nadječim

se našao, našla, nađen

nacionalistički

naćuliti

nacionalizacija nacionalizam nacionalizirati nacionalnost

naćvar

nada (opći pojam); Nada (ime)

nadjeljati nadjeljavati prema nadjeljati nadjeljivati, nadjeljujem prema nadijeliti nadjenuti, nadjenem nadjeti, nadjenem nadjev

nacionalsocijalistički

nadahnuće

nadjevač

nadovlačiti

nacistički

nadahnjivač

nadjevača

nacjeđivati, nacjeđujem

nadahnjivački

nacjeljivati se, nacjeljujem se nacjepkati, nacjepkam nacrpsti, nacrpem načas (pri!.) načas titi se, načastim se načečiti se načekati se, načekam se

nadahnjivati nadaleko (pril.) nadalje (pri!.) nada mnom nadasve (pril.) nadavati, nadajem nadbiskupski; Nadbiskupski duhovni stol nadbradac G jd. nadbradca, N mn. nadbradci nadbubrežni nadcarinar nadcestar

nadjevak, nadjevka, N mn. nadjevci, G mn. nadjevaka nadjevavati se

nadovoljiti (se) nadrealist

naćve

(uši)

G naćava (mn. ž. r.)

naćvenice

načelan, načelna

načelnica načelnički

načelnik

V jd. načelniče, N mn. (pril.)

načelnici

nadletjeti, nadletim, nadletio, nadletjela nadliječnik N mn. nadliječnici nadlijetanje prema nadlijetati nadlijetati, nadlijećem, nadlijećući nadljevnjak (vrsta mlina)

nadrepak, nadrepka nadrhtati, nadrhćem inadrhtim nadrhći inadrhti

nadmetač

nadčasnik

nadmoć

nadčaška

nadmoćan, nadmoćna

načešćivati, načešćujem

nadčovječan, nadčovječna

nadmoćnost

načešljati

nadčovječanski

nadničar

nadčovječji

nadničarka

načeti, načnem

nadčovjek

nadničarski

načetiti

nadčovještvo

N mn. načetci

se

N mn. nadljudi

nadrealistički

nadrealističnost

načestiti

načetka,

nadrealističan, nadrealistična

nadrealizam

načelo

se G jd.

nadosađivati, nadosađujem

nadosjetan, nadosjetna

nadlaktični

nadmetak, nadmetka, N mn. nadmetci nadmetati se, nadmećem se

načetak

nadoplaćivati, nadoplaćujem

nadjunačiti

nadčasnički

načelno

nadoplaćen

nadređivati, nadređujem

nadriizvođač

nadrijemati se, nadrijemam se nadrijeti, nadrem, nadrijeh, nadro, nadrla, nadrt nadriknjiga DL jd. nadriknjizi (nedoučen čovjek) nadriliječnički nadriliječnik

DL jd.

nadničarki

V jd.

nadničiti, nadničim

nadriobrt nadripjesnik

načetovati

se, načetujem se se načičkati se, načičkam se

nadčuvar

nadnični

nadripolitičar

načetveronožiti

nadćurlikati

nadriumjetnički

način

naddimnjačar

načiniti, načinim

naddobit naddruštven naddržavni nadebelo (pril.) nadesno (pril.) nadglašavati > nadglasavati

nadnijeti (se), nadnesem, nadnijeh, nadnesavši, nadnio, nadnijela, nadnesen nadno (prij.) nadočni (koji je iznad očiju) nadočnjak N mn. nadočnjaci

načinski

načinjati, načinjem

načinjati, načinjam načistiti načisto

(pril.) načistu (pril.)

258

(ns. prema svr. načeti) (ns. prema svr. načiniti)

nadćutan, nadćutna

nadgledač

nadriliječniče,

N mn.

nadriliječnici

nadoći, nadođem

nadrobno (pril., nasitno) nadručiti (u gimnastici) nadsavjetnik Vjd. nadsavjetniče, N mn. nadsavjetnici nadsijecati

nadodvjetnički

nadsjeći, nadsiječem

nadodvjetnik nadodvjetništvo

nadskakati, nadskačem

nadograđivati, nadograđujem

nađskočiti

nadsjenčati

259

nadstojnički

nahva1ice ..'

nadstojnički

nadstojnik V jd. nadstojništvo nadstražar nadstrešnica nadstrijeliti nadstrjeljivati nadstropIje

nadstojniče,

N mn. nadstojnici

nadsvođen

nadsudac G jd. nadsudca, G mn. nadsudaca nadšumar nadtrčati (pobijediti u trčanju) nadtutorstvo nadugo (pril.) naduti, nadmem, naduven i nadut nadvesti, nadvedem nadvesti, nadvezem nadvesti, nadvezem nadvisivati, nadvisujem nadvlačiti se nadvođe (pom.) nadvoje (pril.) nadvor (pril.) nadvući se, nadvučem se nadzemaljski nadzeman, nadzemna

naglavačke (pri/.) nagluh nagnijezditi, nagnijezdim, nagniježđen

nahvaličan

nahvaličan, nahvalična

najprije (pril.)

nahvatati, nahvatam, nahvaćen naići, naiđem, naiđoh, naišao, naišla nailazak G jd. nailaska, N mn. nailasci

najprječi

nagnječen

naimač

najveći

nagnječiti, nagnječim

naimati naime (pril.) naivac V jd. naivče naivan

najviše najvoljeti, najvolim

nagnuće

nagnjesti, nagnjetem nagnjeviti se nagnjio, nagnjila nagnjiti, nagnjijem nagodbenjački

nagoničar

nagore (pril.) nagorijevati nagorjeti, nagorim nagovarač

nagovijest, nagovijesti, I jd. nagoviješću i nagovijesti nagovijestiti, nagovijestim, nagoviješten nagoviještati, nagovještavam nagovješćivati, nagovješćujem

nakaniti (se)

naizust (pril.) naj- u superlativu se piše zajedno s pridjevom: najjači, najjeftiniji, najjužniji, najkraći, najljepši, najmlađi, najprječi ... naj ahati, najašem naj ako (pril., čvrsto)

nagovještaj nagrađen (prid.)

najaukati se, najaučem se

najamnički najavljivač najavljivački

nadziđivati, nadziđujem

nagrđivati

nadzornički

nagreben (prid.) nagrepsti, nagrebem, nagreben nagristi, nagrizem, nagrizen nagrizen (prid.) nagrtati, nagrćem nagrubo (pril.) nagusto (pril.) naheriti nahero (pril.) nahlada nahladiti se nahlađivati se, nahlađujem se nahlaptati, nahlapćem, nahlapćući

najedanput (pril.) najednako (pril.) najedno (pril.)

nađipati nađubriti

> nagnojiti

naelektrizirati nafteni i naftni naftonosan nagađati

nagao, nagla naglas (pril., glasno, čitati naglas) naglasak, naglaska, N mn. naglasci

260

nahočad

nahoče, nahočeta

nahraniti nahranjivati, nahranjujem nahuckati nahumoriti se (smrknuti se) nahuškati nahvalice (hotimice)

nakađivati nakarađivati

naizmjeničan, naizmjenična

najčešće

najednoć

*najrađe

najvećma

naivka naivnost naizmak (pril.) naizmjence (pril.)

nagrađivati

nađikati

najradije; ne najširi

naivčina

nagrajisati, nagrajišem nagrditi, nagrdim, nagrđen

nadzornik nadzreti (se), nadzrem (se) nadzvučni; nadzvučni zrakoplov nadždrijelni (čit. nad-ždrijelni) nadživjeti, nadživim, nadživio, nadživjela (čit. nad-živjeti) nadžnjeti > nadžeti (čit. nad-žnjeti, nad-žeti) nadžak (mlatilo, bojna sjekira) nadžak-baba (zla, svadljiva žena) nađen (prid.)

naletjeti

nakazivati nakićen nakinđuriti se nakiselo (pril.) nakiseo, nakisela (prid.) nakjučer nakladnički naklečati

se, naklečim se

naklinčiti naknađivati, naknađujem nakoćen prema nakotiti nakon nakoso nakostriješenost nakostriješiti se, nakostriješim se nakovrčati, nakovrčam

nakraj (prij.) nakratko (pril.) nakretati, nakrećem

najednom najgore (pril.)

nakričiti, nakričim

najjači

nakrivo (pril.)

najjasniji najjednostavniji najjedriji najjeftiniji

nakrkačiti

nakričivati, nakričujem

nakrkačke (pril.) nakrupno (pril.) naksutra (pril.)

najjunačniji

nakučiti

najjužniji

nakuhati

najkraći

nakupljač

najlon najlonka najlonski najljepši

nalagač

najmlađi

naleći,

najmodavac, najmodavca, V jd. najmodavče najmoprimac, najmoprimca, Vjd. najmoprimče najposlije (pril.)

nalakćivati

(se), nalakćujem (se)

nalazač

naležem inalegnem naležem nalećke (pril.) naleđaške (pril.) naletjeti, naletim, naletio, naletjela, naletjevši naleći,

261

naličan

naočigled

naličan, nalična

miličiti, naličim naUčiti,

(biti sličan) naličim (prevući bojom)

naličje

namjesni namjesnica namjesnički

namjesnik V jd. namjesniče, N mn. namjesnici namjestan, namjesna namjestiti, namjestim, namješten namjesto (prij.) i na mjesto (v. 145. 2.)

nalijegati, naliježem, naliježući nalijep nalijepiti, nalijepim, nalijepljen nalijetati, nalijećem, nalijećući nalijevati, nalijevam, nalijevajući nalijevo (pril.) nalik nalivpero naljepljivati, naljepljujem naljepnica naljesti, naljezem naljev naljevak, naljevka, N mn. naljevci, G mn. naljevaka naljućen prema naljutiti naljut (prid.) namaći, namaknem

namotak N mn. namotci namračiti se

namagarčiti, namagarčim

namrčiti

namahnuti (se) namalo (pri/.)

namreškati (se) namrgoditi se, namrgođen namrijeti, namrem, namrijeh, namro, namrla namršten namrtvo (pri/.)

namatač namečiti

se, namečim se nametak N mn. nametci nametati, namećem nametljiv nametnički

Namibija (zem.); Republika Namibija (država) namijeniti, namijenim, namijenjen namijesiti, namijesim namiješati, namiješam namisao, namisli, I jd. namišlju i namisli namjehuriti se namjena namjenski namjenjivanje namjenjivati, namjenjujem namjera od namjera(va)ti namjeran,namjerna namjerati namjeravati, namjeravam namjerice namjeriti, namjerim namjernik Vjd. namjerniče, N mn. namjernici namjerno

262

namještač

namještaj namještaljka namještati namještenica namještenički

namješteni k V jd. namješteniče, N mn. namještenici namještenje namiatiti, namiatim, namlaćen namljeti, nameljem namočiti, namočim, namočen

namučenost namučiti, namučim, namučen

nanašati (iter.) nandu, nandua (zoo/.) nanijeti, nanijeh, nanese, nanesavši, nanio, nanijela, nanesen nanisko (pril.) nimizbrdo (pri/.) naniže nanositi (tr.) nanovo (pril.) naoblačiti (se), naoblači (se) naoblučiti naobručati naočale naočare> naočale

naočari> naočale naočarka naočice naočiglece

(pri/.) naočigled (pril.)

naputak

naočit

napadač

napoprijeko (pri/,) naporedo (pril.) napose (pril.) napovijed, napovijedi, I jd. napovijeđu i napovijedi napovijedati napovjediti naprazno (pril.) naprčiti se naprćiti (usne), naprćim napreći, napregnem napredak, napretka, N mn. napredci napredan, napredna napredno st

napadački

naprednjačiti

napalm; napalm-bomba > napalmna bomba napamet (pril.); ali: pasti na pamet

naprednjački

naočit naočitost naočnik

naočnjak N mn. naocnJaci naoko (pri/., približno, prividno) naokolo (pril.) naokrug (pril.) naopačke (pri/.) naopak kamp. naopačniji naopako (pri/.) naovamo (pri/.) napabirčiti, napabirčim napaćenost

napasnički

napastan, napasna napatiti, napaćen napečatiti napeći, napečem, napečen

napekoh, napekao, napekla,

napijač

napijevka DLjd. napijevci, G mn. napjevaka, napijevki napinjač

napismeno (pril.) napitak, napitka, N mn. napitci napješačiti se, napješačim se napjev napjevati se, napjevam se naplaćen

naprednjak N mn. naprednjaci naprednjaštvo napredovati, napredujem napreskokce (pril.) naprijed (pril.) naprijeko (pril.) naprijeti, naprem, naprijeh, napro, napria, naprijevši naprječac (pri/., naglo) naprosjačiti, naprosjačim

naprosto (pril.) naprotiv (pril.) naprsnuće

naprstak, naprska, N mn. naprsci, G mn. naprstaka napršnjak N mn. napršnjaci naprtiti, naprtim, naprćen

naplaćivati, naplaćujem, naplaćujući

naprtnjača

napletat!, naplećem naplijeniti, naplijenim, naplijenivši naplijeviti, naplijevim

naprvo (pril.)

napljačkati

napući,

napokon napol(a) (pri/.) napoleondor napolice (pril.) napoličar napoličiti

napolje (pril., van) napolju (pril., vani) napomol (pril.) napopriječiti

napučiti, napučim, napučen prema

puk

napučivati, napučujem, napučivanprema

puk napuknem, napukao, napukla napućiti (usne), napućiti, napućen napućivati, napućujem prema naputiti napuhati, napušem napuhavati napukao, napukla napupčenost I jd. napupčenošću inapupčenosti napupčiti napuštač

napuštati naputak, naputka, N mn. naputci

263

naputiti

nastrijeti

naputiti, naputim, napućen nar. krat. za narodni narađivati

nasjedati, nasjedam nasjediti se nasjedjeti se > nasjediti se nasjesti, nasjedem inasjednem

naramčić

naskočiti, naskočim

naranča

naskoro (pril.) naskroz (pril.); skroz-naskroz naslađivati se, naslađujem se

narađati

narančast

narančevac

(oranžada) naravno (pril.)

naslagač

narednički

naslijediti, naslijedim, naslijeđen naslijeđe i nasljeđe naslijep naslijepo (pril.)

naređenje naređivati

narezak, nareska, N mn. naresci narijetko (pri!.)

naslonjač

narikača

naslućen

narječje

naslućivati, naslućujem

narječni prema narječje

nasljedak, nasljetka, N mn. nasljedci, G mn. nasljedaka nasljedan, nasljedna nasljednica

narkotičan, narkotična naročit

narodnooslobodilački; Narodnooslobodilački

rat (pov.)

nasljednički

narodnjački

nasljednik V jd.

narodski

nasljedovač

naručaj

nasljedovati, nasljedujem nasljedstvo nasljeđe i naslijeđe

naručan, naručna

naru čati se,

naručam

se

nasljedniče,

N mn. nasljednici

naručitelj

nasljeđivati, nasljeđujem

naručiti, naručim, naručen

nasmiješiti se, nasmiješim se nasmjehivati se, nasmjehujem se nasmješljiv nasmješljivac nasniježiti naspjeti, naspijem nasrčiti se nasred Nasredin-hodža nasrkati, nasrčem, nasrčući

naručivati, naručujem, naručujući naručje

narudžba G mn. narudžaba i narudžbi narudžbenica nasađivati, nasađujem

nasamo (pril.) naseljen naseljenik naseljenost naseljenje naseobina nasićen (prid.) nasigurno (pri!.) nasijecati, nasijecam (ns. prema svr.

nasjeći)

nastrjel

navađati

nastrjel nastrjeljivati, nastreljujem nasuho (pril.) nasumce nasumice nasunčati se nasuprot (pri!. i prijo s D) nasuprotan nasvjetovati, nasvjetujem našašće (nalazak) našički prema Našice naširoko (pril.) naštedjeti, naštedim, naštedio, naštedjela našutjeti se nataći, nataknem natajno (pril.) natašte (pril.) nateći, nateknem i natečem, natečen nateći, nategnem, nategnut nategač nategača

nathititi, nathitim, nathićen nathrvati naticati, natičem prema nataknuti natiho (pril.) natikač

natpolovičan, natpolovična; natpolovična većina natporučnik natpričati, natpričam

natpripovijedati natprirodan natprosječan, natprosječna

natrag (pri!.) natražnjački natrčati (naići

natrćiti se > sagnuti se natrij (znak Na) natrijebiti, natrijebim natrijezno (pril.) natrijski (prema natrij, kem.) natroje (pri!.) natrpjeti se, natrpim se, natrpio se, natrpjela se natrti, natrem inatarem natruha natruo, natrula

natučenost natući, natučem

naturalist naturalistički naučan, naučna>

znanstven

naučavati

natikača

naučenjak> učenjak

natirati, natirem prema natrti natjecanje natjecatelj natjecati se, natječem se

naučiti

natječaj

naučnik

natječajni

natjerati natjerivati, natjerujem natkoljenica

nasrtač

natkoljenični

nasrtati, nasrćem, nasrćući nasrtljivac V jd. nasrtljivče nastamba nastavačni prema nastavak

natkonobar natkrilje natkučiti se natkučivati

na nešto u trčanju)

natrčavati

naučljiv naučnica

(šegrtica)

naučnički

(šegrt) nauditi nauprt (pril., na leđima) Nauru (zem.); Republika Nauru (država) nausnica naustice naušnica nautičar nautički; nautička

se, natkučujem se

milja

nautika nauvijek (pril.)

nasilnički

nastavljač

natlačiti

nasilnik V jd. nasilniče, N mn. nasilnici nasitno (pril.) nasjeckati, nasjeckam nasjeći, nasiječem, nasijekoh, nasjekao, nasjekla, nasječen

nastavnički

nato (pril.)

nauznačice

nastrešnica nastrići, nastrižem, nastrižen nastrijeliti, nastrijelim, nastrijeljen nastrijeti, nastrem, nastrijeh, nastro, nastrla

natočiti, natočim

nauznak (pril.) naužiti se, naužijem se nav. dj. krat. za navedeno djelo

264

natpijevati se, natpijevam se (natjecati se u pjevanju) natpjevati, natpjevam (pobijediti u pjevanju)

navađati

(iter.)

265

navaljivač

n. dj.

------

navaljivač

navažati (Uer.) na večer navečerati se, navečeram se navečerje

na veliko (prodaja) navesti, navedem navesti, navezem navesti, navezem navezak, naveska, N mn. navesci, G mn. navezaka navičaj navići, naviknem navidjeti se, navidim se navigacijski navijač

navrh (prij.) navrijeti, navrem, navrijeh, navro, navrla (navaliti) navrtak N mn. navrtci navrtjeti, navrtim, navrtio, navrtjela navrvjeti, navrvim, navrvio, navrvjela navući, navučem, navučen

nazad (pril. ) nazadak, nazatka, N mn. nazadci nazadijevati, nazadijevam nazadnjački

nazalan Nazarećanin prema

Nazaret

nazbilj (pril.) nazdravičar

nazdravičarski

navijača

nazdravljač

navijački

navijek (pri!.) navijeke (pri!., uvijek) navijestiti, navijestim, naviješten naviještanje naviještati, naviještam, naviještajući navikao, navikla naviljak, naviljka, N mn. naviljci naviljčiti, naviljčim

nazepsti, nazebem naziđivati, naziđujem

naznačiti, naznačim, naznačen, naznačivši naznačivač naznačivati, naznačujem nazočan, nazočna nazočiti nazočnik nazočnost

navitak, navitka, N mn. navitci navjera (kredit) navjesiti navjesnik navjestitelj

nazovibrat nazovirod nazreti, nazrem, nazreo, nazrela nazrijevati, nazrijevam

navješćivati, navješćujem

nazupčati, nazupčam, nazupčan

navještaj navještavati navještenje

nazuti, nazujem

navlačak, navlačka, N

nazuvač nazuvača

mn. navlačci, G mn.

navlačaka

nazuvčar

navlačenje

naždrijeti se, naždrem se, naždro se, naždrla se nažeti, nažaJ1iem

navlačilo

nažigač

navlačiti, navlačim

nažimati, nažimam

navlas (pril. , točno) navoditi prema navesti navodljiv

naživičiti

navođenje

navraćati, navraćam

navrat-nanos navrći, navrgnem navreti, navrim (dignuti se do vrenja)

266

naživjeti se, naživim se, naživio se, naživjela se nažnjeti > nažeti nažuljiti nažut Nb znak za niobij Nd znak za neodimij n. dj. krat. za navedeno djelo

ne

negibak

-----

ne piše se sastavljeno samo s ovim glagolima: nenavidjeti, nestati (nestajati), nedostati (nedostajati), nemati (nemam, nemaš, nema, nemamo, nemate, nemaju, nemaj, nemajmo, nemajte); za pisanje s ostalim riječima, v. §

136. n. e. krat. za nove ere, naše ere Ne znak za neon neaktivnost neandertalac (pračovjek) neartikuliran nebijeljen nebog (prid., siromašan) neborac neborački nebotičan, nebotična nebraća

nebrat; brat nebrat, G jd. brata nebrata nebriga DLjd. nebrizi nebrodiv nebrojan, nebrojna (malobrojan) nebrojen prema ne brojiti; nebrojeno puta necijenjen necjelovit nečast, nečasti, I jd. ne čašću, nečasti nečastan, nečasna nečastivi

(vrag)

nečednost nečestit nečiji, nečijega

nečisnica nečist, nečisti (nečistoća)

(prid.) kamp.

ĆU,

ne htjeti

ćeš,

ne

će,

ne

nečistiji

nečistoća nečitak, nečitka

nečitljiv

ćete,

ne

će,

v.

nećntljiv nedaća

nedaleko (pri!.) nedavno (pril.) Nedelišće (mjesto) nedjelatan, nedjelatna nedjelo nedjelja nedjeljiv Nedjeljka DL jd. Nedjeljki (ime) nedjeljni nedjeljnik nedogled; u nedogled nedograđen

nedokučiv

nedolazak, nedolaska, N mn. nedolasci, G mn. nedolazaka nedoličan, nedolična

nedonesen nedonoščad nedonošče,nedonoščeta

nedo rađen nedorastao, nedorasla nedosjetljiv nedosljedan nedospio, nedospjela nedospjelost nedostajati nedostatak, nedostatka, N mn. nedostatci, G mn. nedostataka nedostati, nedostanem nedostižan, nedostižna nedotjeran nedoučen

nečovječan, nečovječna

nedozreo, nedozrela nedrug nedug (prid.) nedugo (pri l.) nedušljiv

nečovječnost

N mn. neljudi

nečovještvo nečujan, nečujna

nečnven

neegoističan, neegoistična

nećački

negda negdašnji i negdanji negdje negihak, negipka

nećak, nećaka nećakinja nećkati

ne

nećndoredan

nečlan

nečovjek

ćemo,

nedorečen

nečedan, nečedna

nečist

ne

se, nećkam se

267

ne gibljiv negibljiv negoli (vez.) nego što negve (N mn. ž. r.) Gnegava nehaj (nemar) Nehaj (tvrđava kraj Senja) nehajan nehar nehotičan, nehotična

nehrvat nehtijenje nehtješa neimanje neimaština ne imati, nemam, v. § 136. neiscjeljiv neiscrpan neiscrpljiv neiskorjenjiv neisplaćen

neistina neistinit neistrijebljen neistrjebljiv neistrjebljivanje neizbježan neizbježiv neizglačan neizliječen

neizlječiv

neizmijenjen neizmjenjiv neizmjeran neizmjerljiv neizmjernost

nenaplaćen

nejunački

nenapučen

neoprječan

ueka nekad(a) nekadanji i nekadašnji nekakav,nekakva nekako nekamo nekidanji inekidašnji nekiput i neki put (v. § 135.) nekmoli (vez.)

nenavidjeti, nenavidim, nenavidio, nenavidjela

neopterećen

nenazočan,nenazočna

neopterećeno st

neobarok neobaviješten

neorealistički

nekoć

nekoji> neki nekolicina nekoliko; nekoliko puta nekrotičan, nekrotična

neobičajan

neosjetan neosjetljiv

neobičan

neosvećen

neobičnost

neoblačan

neosviješten neosviještenost neosvijetljen neosvijetljenost

neobraćen

neoštećen

neobrađen

neotuđenost

neobijeljen neobjašnjiv

(med.)

nekrst

neobučen

neotuđiv

neobvezan neobvezatan neocijenjen neocjenjiv

neovjeren

nekršten nekud i nekuda nelijep

neočekivan

neočišćen

nepamćen

neodgođen

nelječiv

neodijeljen neodimij (znak Nd) neodimijskiprema neodimij (kem.) neodjeljiv neodjeven

nepar nepartijac nepažljiv nepažljivost nepce, nepca, G mn. nebaca

N mn.

nekršćani

nekršćanski

neljepljiv neljubazan neljudi neljudski nemajka nemalo (pri!.) nemati, nemam (ali: ne imati), v. § 136. nemiješanje nemilo nemilost nemio, nemila

nepčan

neodlučan, neodlučna

nepčanik

neodlučen

nepečen

neodlučnost

neplaćen

neodmjeren

nepobijeđen

neodređen neograničen

nepobjediv nepobjedivost

neograničenost

nepočašćen

nemirnoća

neokićen

nepoćudan

nemjeren

neolitik (geo!.) neologizam

nemoć, nemoći

neizrađen

nemoćan,nemoćna

neomeđen

neizrečen

nemoćnica

neizvjesnost neizvjestan, neizvjesna

nemoćnik

neon (znak Ne) neonski prema neon (kem.)

nejač, nejači

nemoguće

V jd.

nemoćniče,

N mn.

nemoćnici

neonacistički

nemoguć

(pril.)

nejačak, nejačka

nemogućnost

nejačica

nemoj, nemojmo, nemojte nemoral

nejednako (pril.) nejednakosložan nejednakost

nenamjeran

nejednoličan, nejednolična

nenaplaćen

268

neozlijeđen

neozoik (geo!.) neoženjen Nepal (zem.); Kraljevina Nepal (država)

nekršćanin

neizračnnljiv

nejasnoća

nepomućen

nenapučen

nenačelan nenačet

neopazice neophodan neopjevan neoplođen

neoporeziv neopredijeljen neopredijeljenost neopredjeljenje

nepoćudnost

nepodijeljen nepodjeljiv nepodmitljiv nepodnošljiv nepodopština nepogrješan nepogrješiv nepogrješivost nepogrješnost nepojmljiv nepomičan, nepomična

nepomiješan nepomućen

269

neporeciv

neshvatljiv

nevažeći

nesimetričan

neporeciv

nepromjenljivost

nesimetričan, nesimetrična

netočan, netočna

neporečan,neporečna

nepromočiv

nesječen

netom

neporemećen

nepropustan, nepropusna neprosvijećen

nesjenovit nesklonjiv

neukoričen

neporočan, neporočna

neporočnost

neskrućen

neuljepšan

neskvrčen

neuljuđen

neposvećen

neprovjetren neptunij (znak Np) neptunijskiprema neptunij (kem.)

neslaven

neumijeće

nepošteđen

nepušač

neslobodnjački

nepotreban nepotrebnost nepovjerenje nepovjerljiv nepovjerljivost nepovrat; u nepovrat

neradnički

neslućen

nerado

nesmisao, nesmisla nesmjelica nesnošljiv nesocijalan

neumiješan neumjeren neumjerenost neumjestan, neumjesna neumještina neumoljiv neuništiv

neposredan

nepovrijeđen

nepovrjedan nepovrjediv nepovrjedljiv nepovrjedljivost nepovrjednost nepraktičan, nepraktična nepredviđen neprekoračiv

nepremjestiv nepremješten nepretjeran neprevreo nepreživač neprihvaćen

neprijekoran neprijelazan neprijelaznost neprijeporan kamp. neprjeporniji

neraščlanjiv

neravnomjeran nerazdijeljen nerazdjelan nerazdjeljiv nerazdruživ nerazgovijetan, nerazgovijetna, kamp. nerazgovjetniji nerazlučiv

nerazmijenjen nerazmjenjiv nerazmjer nerazmjeran nerazrađen

nerazrijeđen

nerazriješen nerazrješiv nerazumijevanje nerazumljiv nerealan Neretva (zem.) Neretvanin prema Neretva neretvanski prema Neretva

nepriličan, neprilična

Nerežišća DLINerežišćima

nepriličnost

neriješen nerijetko

neprimijećen

neprimjeren neprimjerenost neprimjetan neprimjetljiv

neritmičan, neritmična

nerješiv nerođen; nerođeno

dijete

nerotkinja

nespretnjaković nesreća

neuobičajen

nesređen

neuporabiv neupotrebljiv neupotrijebljen

nesretan nesretnica nesretnik V jd. nesretniče, N mn. nesretnici nestajati, nestajem, nestajući nestati

nenralgičan, neuralgična; neuralgična točka neurasteuičan, neurastenična

neurološki

neuređen

neuropsihički

nestranački

neurotičan, neurotična

nestrpljenje nestrpljiv

neuroza (med.)

nestručnjački

neusmjeren neuspio, neuspjela nenspjeh neuspjelost neuspješan neutjeriv neutješan neutješiv

nesuđen

nesumnjiv nesuvisao, nesuvisla nesuvremen nesuvremenica nesuvremenik V jd. nesuvremeniče, N mn. nesuvrememCl nesvijest, nesvijesti, I jd. nesviješću i nesvijesti nesvjesno nesvjestan, nesvjesna nesvjestica neštedimice neštedljiv

nervčik

nepristupačan, nepristupačna

neprocijenjen neprocjenjiv

ne samo nesavjesno nesavjestan, nesavjesna

nepročišćen

nesebičan, nesebična

neprom. krat. za nepromjenjiv nepromijenjen nepromjenljiv

neshvaćanje

netaktičan

neshvaćen

netko, nekoga neto; neto-cijena, neto-iznos, neto-težina

270

neuračunljiv

nestor (najčasniji i najugledniji predstavnik u struci) Nestor (ime)

nepriređen

neshvatljiv

neupućen

nestlačiv

nestručnjak

(mjesto)

neukroćen

neštićen

nešto,

nečega

neuručen

ueutvrđen neuviđavan

neuvjerljiv neuvježban neuvrjedljiv neuvršten neuzbuđen

nevaljalac V jd. nevaljalče, G mn. nevaljalaca nevaljalstvo nevaljalština nevaljao, nevaljala nevažeći

271

nevera

nikamo

nevera (oluja) neveseo, nevesela nevidjelica nevidljiv neviđen

Nevina

dječica

(vjer. blagdan 28. prosinca)

nevjenčan

nevjera nevjerac nevjeran nevjernica nevjernički

nevjernik V jd. nevjerništvo nevjernost nevjerojatan nevjerovan nevjerovanje nevjerstvo nevjesta nevjestica nevješt nevještina

nevjerniče,

N mn. nevjernici

nevojnički nevoljnički

nevrijedan kamp. nevrjedniji nevrijednik V jd. nevrijedniče, N mn. nevrijednici nevrijednost nevrijeme, nevremena Newton (ime); usp. njutn newyorški prema New York nezaboravljiv (koji se ne zaboravlja) nezacijeljen nezacjeljiv nezamijenjen nezamjenjiv nezamjetJjiv nezapamćen nezasićen

nezasitljiv neznabožac G jd. neznabošca, Vjd. neznabošče, N mn. neznabošci, G mn. neznabožaca neznabožački neznalački

neznan neznančev

272

nezreo, nezrela neženja ni piše se sastavljeno sa zamjenicama i prilozima: nitko, nigdje; ako pred takvu zamjenicu dolazi prijedlog, zamjenica se rastavlja, a prijedlog umeće između ni i zamjenice: ni od koga, ni o čemu, v. § 130. Ni znak za nikal Niagara (rijeka); slapovi Niagare nicati, ničem, ničući Niceja nicejski ničice ničiji nićanica

(etnol.) nićenje od nititi nići, niknem, nikao, nikla, ničući nigda nigdje Niger (zem.); Republika Niger (država) Nigerija (zem.); Savezna Republika Nigerija (država) nihilistički

nij. krat. za niječni nijansa niječan, niječna

niječno

(pril.) nijedan, nijedna (nikakav) nijedanpnt nijek nijekalac G jd. nijekaoea, V jd. nijekaoče, G mn. nijekalaca nijekati, niječem, niječući nijem kamp. njerniji Nijemac, Nijemca, Vjd. Nijemče, G mn. Nijemaca nijemčiti

nijemiti, nijemim nijemjeti, nijemim, nijemljah, nijemio, nijemjela nijemljenje prema nijemjeti nijemost nijesam> nisam nijetiti > namjeravati, odlučivati, njegovati nikad i nikada nikakav, nikakva nikako nikal, nikla (znak Ni) nikamo

novčina

Nikaragva Nikaragva (zem.); Republika Nikaragva (država) nikleni

nobelijski prema nobelij (kem.) noć I jd. noću i noći

nikogović

noćašnji

nikoji> nikakav nikoliko nikud i nikuda nikud-nikamo nimalo (pril.) nimbus nimfa ni mukajet (ni da pisne) niobij (znak Nb) niobijski prema niobij (kem.) niodakle niotkud i niotkuda nipošto (pril.)

noćca

niskoća

niskogradnja niskonaponski nišandžija ništa, ničega (ali: ni od čega), v. § 129. i 130.

noćas

noćenje noćište noćiti, noćim noćivati, noćujem, noćujući noćni; noćni čuvar noćnik noćobdija noću

(pri!.)

noćurak, noćurka

(bot. izool.) noga DL jd. nozi; iks-noge, o-noge nokaut i knock-out (šport.) Norveška (zem.); Kraljevina Norveška (država) norveški Norvežanin N mn. Norvežani nos; uz nos nosač nosačica

ništić

noseća

ništetan niti (vez.) nitko, nikoga (ali: ni od koga) nitkov

nosić

nitković

nitrolak Niue, Niuea (zem.) niukoliko nivo, nivoa> razina nizak, niska; kamp. niži nizašto (pril.) Nizozemac, Nizozemca Nizozemka Nizozemska (zem.); Kraljevina Nizozemska (država) Nizozemski Antili (zem.) nizvodan nižerazredni nižoškolac G jd. nižoškolca, V jd. nižoškolče, N mn. nižoškolci, G mn. nižoškolaca N. N. krat. za nepoznat netko: (lat. nomen nescio) No znak za nobelij Noa G jd. Noe (biblijsko ime) nobelij (znak No)

(prid.)

nosilac G jd. nosioca, V jd. nosilaca nositelj nosni prema nos nosorog N mn. nosorozi

nosioče,

G mn.

nostalgičan, nostalgična

nov. krat. za novinarski novačenje novačiti novački novačenje novačiti, novačim

Nova godina (blagdan, l. siječnja) nova godina (npr. 2005. u oprjeci prema staroj godini, 2004.) Nova Gradiška (zem.) Nova Kaledonija (zem., zavisna država) novčan prema novac novčanica novčanik N

mn.

novčanici

novčar novčarka novčić

um. od novac uv. od novac

novčina

273

novelistički

njemota

novelistički

ns. krat. za nesvršeni glagol

Novi, Novoga (zem.); Novi Vinodolski, Bosanski Novi, Herceg Novi Novi Sad (zem.) novi vijek (pov.) Novi zavjet (knjiga) novi zavjet (razdoblje) Novi Zeland (zem., država) novicijat Novigrad (u Istri i kod Zadra) Novigrad Podravski (zem.) Novigradsko more (morski kanal kod Novigrada) Novigrađanin N mn. Novigrađani odNovigrad Novljanin odNovi i Novska novljanski od Novi i Novska nov novcat Novo Čiče (selo) novogodišnji Novogradiščanin V jd. Novogradiščanče, N mn. Novogradiščani (stanovnik Nove Gradiške)

nudistički

novogradišćanski

novogradiški prema Nova Gradiška

nuđati nuđenje

nukati nula (ništica) nulti (ništični) numizmatičar numizmatički

nuncij; papinski nuncij nuncijatura nuspojava nuspostaja nuspristojba nusproizvod nusprostorija nutarnji nutkati nuzgredan > uzgredan nuzzanimanje nuzzarada nuzzgrada nuždan,nužna

novorođen

novorođenčad

novorođenče, novorođenčeta

novosadski od Novi Sad Novosađanin odNovi Sad novosagrađen

novostečen

novouspostavljen novovisokonjemački

novovjekovan novovjerac novovremen novovremenski novozavjetni Novozelanđanin

N mn. Novozelanđani (stanovnik Novoga Zelanda)

nožić

Np znak za neptunij npr. krat. za na primjer

274

nj v. on Nj. V. krat. za Njegovo Veličanstvo Nj. Vis. krat. za Njegova Visost njakati, njačem, njačući njedarca njedra, njedara njega DLjd. ~ezi Njegova Ekscelencija krat. Nj. E. njegovati, ~egujem Njegovo (Njezino) Veličanstvo krat. Nj. V. Njegova (Njezina) Visost krat. Nj. Vis. njem. krat. za njemački Njemačka (zem.); Savezna Republika Njemačka (država) njemački

njemak, njemaka (nijem

njen> njezin njetilo njezin; Njezino Veličanstvo, Njezina Visost nježan, nježna nježnost njihaj njihaljka DLjd. njihaljci, njihaljki njibati, njišem, njišući njihov njisak, njiska, N mn. njisci njiskati Njivice (zem.) njivički od Njivice njoki N mn. m. r. njorac, njorca (zool.) njnh njnška DL jd. njušci, G mn. njušaka, njuški njutn (znak N)

o

NJ

novogrčki

novoimenovan novoizabran novoosnovan novopostavljen

~e~n~______________________________________________________________o_b_ij__ ač

čovjek)

njemčati

Njemčina

uv. odNijemac njemica od nijem (nijema žena) Njemica (stanovnica Njemačke, ali: Nijemac) njemiji komp. od nijem njemoća

njemota > njemoća, njemost

o. krat. za otok i otac (svećenik) O znak za kisik oaza oba, obaju, obama obaći, obađem

obadva, obadvaju, obadvama obadvije, obadviju, obadvjema obadvoje obadvojica obal i obao, obla Obala Bjelokosti, v. Bjelokosna Obala obamirati, obamirem obamrijeti, obamrem, obamro, obamrla obao i obal, obla obarač

obavjesnica obavješćivati, obavješćujem

obavještajac G jd. obavještajca, V jd. obavještajče

obavještajni obavještavati, obavještavam, obavještenje > obavijest

obavještavajući

obavljač

obazreti se, obazrem se obdan (pril.) obdjelati obdjelavati obečiti (izbečiti oči) obećan; obećana

zemlja

obećanica

obećanik

Vjd.

obećaniče

obećati, obećam, obećavši obećavati, obećavam, obećavajući

obelisk N mn. obelisci obescijeniti, obescijenim, obescijenjen obescjenjenje obescjenjivati, obescjenjujem, obescjenjujući obeshrabren obeskrijepiti, obeskrijepim, obeskrijepljen obeskrjepljenje obeskrjepljivati, obeskrjepljujem obesmrćenost

obesnažen obesplođivati

obesvetiti,

obesvećen

obeščastiti, obeščastim, obeščašćen oheščašćenje prema obeščastiti obeščašćivanje

prema

obeščašćivati

obeščašćivati, obeščašćujem, obeščašćujući

obešumljivati obeznaniti

obarački

obezočiti

obasjati

obezubiti obezvrijediti, obezvrijedim, obezvrijeđen

obasjavač

obastrijeti, obastrem, obastro, obastrla, obastrt obasuti, obaspem obavijesnost obavijest Ijd. obaviješću i obavijesti obavijestan, obavijesna obavijestiti, obavijestim, obaviješten obaviještenost obaviti, obavijem (obviti) obaviti, obavim (svršiti)

obezvrjeđivati, obezvrjeđujem, obezvrjeđujući običaj običajan; običajno

pravo

običajnopravni

običan običavati, običavam, običavajući

običnost obići, obiđem, obiđoh,

obišao, obišla

obijač

275

obijediti

obojak

obijediti, obijeđen (potvariti) obijeliti, obijelim, obijelio, obijelila (učiniti što bijelim) obijeljeti, obijelim, obijelio, obijeljela (postati bijel) obijesnica obijesnik V jd. obijesniče, N mn. obijesnici obijest Jjd. obiješćn i obijesti obijestan, obijesna obilan, obilna obilježavati obilježba obilježenost obilježiti,obilježim obilježje obirač

obisnuti obistinjavati se objačati, objačam objačiti,

(postati jak) objačim (učiniti jakim)

oblačić

um. od oblak uv. od oblak

oci obojčić --------------------------------------------------------------------------obojčić

obručan,obručna

obručić

obličiti

oboje (muško i žensko) obojica (obje muške osobe) obol obolijevati, obolijevam oboljelost oboljeti, obolim, obolio, oboljela, oboljevši obook oboružati obospolan

obličivati

obračun

obučiti, obučim, obučen

obličje

obračunati

obuća

obličke

obračunavati

obućar

obraćati, obraćam, obraćen

obući, obučem,

oblačina

oblačiti, oblačim, oblačeći oblačnost

oblast Jjd. oblašću i oblasti { oblesavjeti, oblesavim obletavati, obletavam, obletavajući obletjeti, obletim, obletio, obletjela, obletjevši obličan

(pri/.) oblić (oblo drvo) obligacijski oblijeniti se oblijepiti, oblijepim, oblijepljen oblijetanje oblijetati, oblijećem, oblijećući oblijevati, oblijevam

obručnjak oruđe)

N mn.

obručnjaci

(drvodjeljsko

obučavati, obučavam obučen>

izvježban, uvježban (odjeven) obučenost> izvježbanost, uvježbanost obučen

obučenost

obukao, obukla, obukavši,

obučen

obraćenica obraćenik

um. od obruč

obručiti

V jd.

obraćeniče,

N mn.

obraćenici

obućni

obudovjeti, obudovim, obudovjeh, obudovio, obudovjela, obudovjevši

obraćenje

obradba obradiv

obuhvaćati, obuhvaćam

objačivati, objačujem

oblučac, oblučca

obrađivački

objasnidbeni

oblučast

obrađivati, obrađujem, obrađujući

objašnjavački

oblutak N mn. oblutci obljepa obljepljivati, obljepljujem obljetan, obljetna obljetnica

obrambeni prema obrana obrastao, obrasla obraščić um. od obraz

obuhvatiti, obuhvatim, obuhvaćen obujam, obujma obujmeni (prid.) obujmiti obumrijeti, obumrem, obumrijeh, obumro, obumrla

obrašćivati, obrašćujem

obuvača

objašnjavati objašnjenje prema objasniti objašnjiv objašnjivati objavljenje prema objaviti

obrađivač

obnaći, obnađem

obrezač

obuvaći (prid.) obvesti, obvedem obvesti, obvezem obvesti, obvezem obveza

obnemoći,

obnemognem obnevidjelost obnevidjeti, obnevidim obnijemjeti, obnijemim obnijeti, obnesem, obnijeh, obnio, obnijela obnoć (pril.) obnoćiti se obnovljenje prema obnoviti oboa, oboe, DLjd. oboi (glaz.) obočić um. od obod obodac G jd. obodca, N mn. obodci

obrezati, obrežem

obvezanički

obrezivač

obvezanik N mn. obvezanici obvezatan, obvezatna obvezati, obvežem obveznica

obogaćenost

obrtač

objavljivač

obmanjivački

obratiti, obratim, obraćen obrazac, obrasca, V jd. obrašče, G mn. obrazaca obreći, obrečem i obreknem

objavljivati, objavljujem obje, obiju, objema objed, objeda, A mn. objede objeda, NA mn. objede (potvora) objedovati, objedujem, objedovavši

obmanjivati

obređivati, obređujem

obmanjivač

objeđivati

objekt objektivan, objektivna objelodaniti, objelodanim, objelodanivši objelodanjivati, objelodanjujem, objelodanjujući

objeručke

(pril.) objesiti, objesim, objesivši, obješen objesti se, objedem se obješenjački

obješenjak V jd. obj ešenj aković

obogaćivanje

obješenjače,

oblačak, oblačka, oblačan, oblačna

276

N mn. obješenjaci

um. od oblak

obogaćivati

(se), obogaćujem (se), obogatiti, obogatim, obogaćen oboist (glaz.) obojak, obojka, N mn. obojci

obrijedak, obrijetka (ponešto rijedak) obriježje i obrježje obrisač

obrježak G jd. obrješka, G mn. obrježaka obrježina obrježje i obriježje obrježni obronačan,obronačna obrovački

od Obrovac

obrtimično obogaćen

obrtnički

obrtnik V jd. obrubnjački obruč

obrtniče

obveznički

obveznik V jd. obvezniče, N mn. obveznici; porezni obveznik obvladati o. c. krat. za opus citatum, v. n. dj. ocal, ocala (čelik) ocalan, ocalna ocat, octa ocean; Atlantski ocean, Tihi ocean oceanografija oceanski oci mn. od otac; sveti oci

277

ocijediti očuh . -----------------------------------------------------ocijediti, ocijedim, ocijeđen (svršiti ocijeniti, ocijenim, ocijenjen ocjedan, ocjedna ocjedina ocjedine ocjedit

cijeđenjem)

očupati

odio

;

očenaši > krunica

( (okuliranje) očepiti, očepim (stati komu na nogu); drugo je odčepiti, izvaditi čep očepljivati prema očepiti očenje

očupati, očupam

odbijač

očuvanost

odbitak, odbitka, N mn. odbitci, G mn. odbitaka odbjeći, odbjegnem odbjeg odbjegnuti odbljesak G jd. odbljeska, V jd. odbIješče, N mn. odbljesci, G mn. odbljesaka odbočiti se

očuvati, očuvam očvarak, očvarka,

očvrsje

N mn. (engl. hardware)

očvarci

očerupati, očerupam

očvrsnuti, očvrsnem

ocjeđivač

očešati, očešem

očvrstiti, očvrstim, očvršćen

ocjeđivati prema ocijediti ocjel (čelik) ocjeini ocjena

očešljati, očešljam, očešljavši, očešljan

očvršćivač

očetkati, očetkam, očetkavši, očetkan

očvršćivati, očvršćuj em, očvršćujući

odbornički

očev

oćelaviti, oćelavim, oćelavio, oćelavila (učiniti ćelavim)

odcijediti, odcijedim, odcijeđen odcijepiti, odcijepim, odcijepljen

ocjenjivač

očević

oćelavjelost

odcjeđivati

ocjenjivački

očevid

ocjenjivanje ocjenjivati, ocjenjujem, ocjenjivan, ocjenjujući ocoubojica

očevidac, očevidca, očevidaca

oćelavjeti, oćelavim, oćelavio, oćelavjela (postati ćelav)

odcjep odcjepljenje odcjepljivati odcuriti, odcurim

ocoubojičiu

očevidnik

ocoubojstvo ocrniti, ocrnim, ocrnio, ocrnila (učiniti crnim) ocrnjelost ocrnjeti, ocrnim, ocrnio, ocrnjela (postati crn)

očevina

očevi

N mn. od otac

N mn.

očevidci,

G mn.

oćoraviti, oćoravim, oćoravio, oćoravila (učiniti ćoravim)

očevidan, očevidna

oćoravjeti, oćoravim, oćoravio, oćoravjela (postati ćorav) oćut

očevitkinja oči, očiju; doći

komu na oči

oćutjeti, oćutim, oćućen oćutkivati

očica

ocrnjivač

očiglece

ocrnjivati, ocrnjujem ocvasti, ocvatem ocvjetati

očigled;

očađaviti, očađavim, očađavio, očađavila (učiniti čađavim)

očiliti

očađavjeti, očađavim, očađavio, očađavjela (postati čađav)

odabirati, odabirem odadrijeti, odadrem, odadro, odadrla

(pril.) na očigled

očigledan, očigledna

odahnuće

očijukati očimiti

odahnuti odahnjivati, odahnjujući odakle

očin

odalečiti

očinski

odalečivati

očaj

očinstvo

očajan

očinji

očajanje

očiraviti

očajati, očajam

očistiti, očistim, očišćen

odaije odaljiti odande odanle odapeti, odapnem

(postati čil) (zvati koga ocem)

očajavati, očajavam, očajavajući

očišćavati, očišćavam

očaj nica

očišćenje

očajnički

očišćivati, očišćujem

očajnik

očit

V jd. očajniče, N mn. očajnici

prema očistiti

odapinjač

odaprijeti, odaprem, odaprijeh, odapro, odaprla odastrijeti, odastrem, odastro, odastrla odasvud

očale> naočale

očitati, očitam

očaran

očiti

očarati, očaram, očaravši, očaran

očito

odašiljački

očaravati, očaravam

očitost

očehnuti

očitovanje

odatle odavati, odajem odavde odavle odavua (pril.) odavno (pril.) odavreti, odavrim i odavrijem odazvati, odazovem i odzvati

(svršiti

odašiljač

očekivač

očitovati, očitujem

očekivanje

očni

očekivati, očekujem, očekujući, očekivan

očnik

očeličiti, očeličim, očeličen, očeličivši

očnjak, očnjaka,

očemeriti

očovječiti

Očenaš

očuh

278

se (molitva)

čitanjem)

(okulirati)

se

N mn. očnjaci

odčepiti, odčepim, odčepljen drugo je očepiti

(izvaditi

čep),

odčepljivač

odčepljivati, odčepljujem odčitati, odčitam odčitavati, odčitavam

odčupnuti odćušnuti, odćušnem

oddeklamirati oderati, oderem odgađač odgađati

odgojilišni odgojilište odgolićavati, odgolićavam odgolićivati, odgolićujem

odgonetka DL jd. odgonetki i odgonetci, G mn. odgonetaka i odgonetki odgristi, odgrizem, odgrizen odgrizak, odgriska, N mn. odgrisci, G mn. odgrizaka odgrtač

odgrtati, odgrćem odgudjeti, odgudim, odgudio, odgudjela odići, odignem odijelce um. od odijelo odijeliti, odijelim odijelo odijeljenost odijevanje odijevati, odijevam odio, odjela

279

odiozan

odračunati

odiozan odista (pril.)

odmet; ne biti na odmet odmetati, odmećem

odjeća

odmetnički

odjedanput (pril.) odjednom (pril.) odjek odjel, odjela odjelit odjeini odjeljak, odjeljka, V jd. odjeljče, N mn. odjeljci, G mn. odjeljaka odjeljati odjeljenje prema odijeliti; običnije odjel odjeljivati odjenuti, odjenem, odjeven odjeti> odjenuti odjeven odjeveriti odjevni odlanuti odlazak G jd. odlaska, Vjd. odlašče, N mn. odlasci, G mn. odlazaka

odmetnik V jd. odmetništvo

odleđen odleđivati, odleđujem

odletjeti, odletim, odletio, odletjela odličan, odlična odličje

odličnik

V jd.

odličniče,

N mn.

odličnici

odličnost

odlijegati se, odliježe se odlijegnuti se, odlijegne se odlijepiti, odlijepim, odlijepijen odlijetati, odlijećem, odlijećući odlijevanje odlijevati, odlijevam, odlijevajući odlučan, odlučna odlučiti, odlučim, odlučivši

odlučivati, odlučujem, odlučujući odlučnost

odlndžba odljepljivati, odljepljujem odljev odljevak, odljevka, G mn. odljevaka odljntiti, odljutim, odljućen odmaći, odmaknem odmagač

odmah odmeđivati

280

odmetniče,

odvajkada

odrađivati, odrađujem

odslije (odsad) odsprijeda (pril.) odstajati, odstojim odstraga (pril.) odstraniti odstranjivati

odreći, odrečem

N mn. odmetnici

odmicač

odreda (pril.) odredba određivač određivati, određujem

odmicati, odmičem odmijeniti, odmijenim odmila odmjena odmjenjivanje prema odmjenjivati odmjenjivati, odmjenjujem odmjeranje odmjerati, odmjeram odmjeravati, odmjeravam odmjerenost odmjeriti, odmjerim odmoć odmoći,

odrađivati

odmognem

odmučati odnarođen

odstrići

odreknuće

odricati,

odričem, odričući

odričan, odrična

(od odricati) odrijemati, odrijemam odriješiti, odriješim, odriješen odrijeti, odrem, odro, odrla, odrt odrješenje odrješit odrješito odrješitost odrješivati, odrješujem odrješljiv odrješljivost odrješnica odrođivati se

odnarođivati, odnarođujem

odručati

odnedavno odnekle odneknd i odnekuda odnijeti, odnesem, odnijeh, odnese, odnio, odnijela, odnesen, odnesavši odnjihati odojak V jd. odojče, N mn. odojci, G mn. odojaka (prase)

odrvenjelost odrvenjeti, odrvenim, odrvenio, odrvenjela odsad(a) odseliti (se) odsijecati, odsijecam, odsijecajući odsijevati odsjaj odsjaj ivati, odsjajujem odsječak, odsječka, N mn. odsječci

odojčad odojče (prase) odojiti odoka (pril., otprilike, približno), v. § 115. odolijevanje odolijevati, odolijevam odoljen odoljeti, odolim, odoljeh, odoljevši, odolio, odoljela odomaćiti se, odomaćim se odonda odonud i odonuda odostrag i odostraga odovnd i odovuda odozdol i odozdola odozgor i odozgora odr. krat. za određeni odra čunati, odračunam

odsječan, odsječna odsječen

odsjeći, odsiječem, odsijekoh, odsjekla, odsječen

odsjekao,

odsjedati, odsjedam, odsjedao, odsjedala odsjednuti odsjek N mn. odsjeci odsjesti, odsjednem, odsjeo, odsjela odsjev odskakati odskočan, odskočna odskočiti, odskočim odskočke

(pril.)

odskočni; odskočna

daska

odstrijeliti, odstrijelim odstrjel odstrjeljivati, odstrjeljujem odstupati odstupiti odstupnica odstupnina odsuće

odsutan odsutnost odsvagda (pri/.) odsvakud(a) (pril.) odsvirati odsvuda (pri/.) odšepati odšetati odšiti odškrinuti odštampati odštećivati, odštećujem (naknađivati

štetu)

odšteta odštetiti, odštetim (naknaditi štetu) odštetni; odštetni zahtjev odšuljati se odšutjeti, odšutim, odšutio, odšutjela odšvrljati odtok odtući, odtučem (odbiti) odučavati, odučavam odučiti, odučim odugačak,odugačka

odugovlačiti, odugovlačim

odumrijeti, odumre, odumrije, odumro, odumrla oduprijeti, oduprem, odupro, oduprla odušak oduševljenje oduvijek (pri!.)

odskočnica

oduzeće

odskok odskora

oduzetak N mn. oduzetci odvajkada (pril.)

281

odvažati

ogrjev

odvažati (iler.) (pril.) odvesti, odvedem odvesti, odvezem Odvesti, odvezem odvići, odviknem odveć

odvijač

odvijek (prit.) odvijeka (pril.) odviše odvjetak G jd. odvjetka, N mn. odvjetci odvjetnica odvjetnički

odvjetnik V jd. odvjetništvo

odvjetniče,

N mn. odvjetnici

ogrjevni

ognjičav

ogrtati, ogrćem ogrnbjelost ogrubjeti, ogrubim, ogrubio, ogrubjela ogubavjelost ogubavjeti, ogubavim, ogubavio, ogubavjela ob, oh-oh (usklik) ohladiti, ohladim, ohladio, ohladila (učiniti što hladnim) ohladniti, ohladnim > ohladiti ohladnjeti se, ohladnim se, ohladnio, ohladnjela (postati hladan)

ognjište ogolićenost

ogoliti, ogolim, ogolih, ogolivši, ogolio, ogolila (učiniti što golim) ogoljeti, ogolim, ogoljeh, ogoljevši, ogolio, ogoljela (postati gol) ogorčenost ogorčenje

odvlaživač

ogorčiti, ogorčim

odvođač

ogorčivati, ogorčujem

odvoziti (tr.)

ogorjelica ogorjelina ogorjelište ogorjeti, ogorim, ogorio, ogorjela

odvratiti, odvratim odvrći, odvrgnem

oklopnjača

ogluhnuti oglupavjelost oglupavjeti, oglupavim, oglupavio, oglupavjela oglupjelost oglupjeti, oglupim, oglupio, oglupjela ognjen ognjevit

odvlačiti

odvraćati, odvraćam, odvraćen

okultist

Ogrjevni

ogrličar

okolčiti

ogrličast

okolišati, okolišajući okolni okolo (prit.)

ogrnjač ogrončati

se

ogrozničaviti

okomičan, okomična

ogrtač

okončati, okončam okončavati, okončavam

okopnjeti, okopnim, okopnio, okopnjela okorio, okorjela okorjelost okorjeti, okorim, okorio, okorjela okračati, okrača (postati kratak) okraćati, okraća (postati kraći) okrajčiti okrčiti, okrčim okrečiti, okrečim

okresina (okresano stablo)

ohlađenost

okretač

ohlađivati, ohlađujem

okretak G jd. okretka, N mn. okretci okretati, okrećem okrijek (vrsta alge) okrijepiti, okrijepim, okrijepljen okrjepa okrjepljenje okrjepljiv okrjepljivati okrjepljivost

odvrgnuće

ogovarač

odvrtač

ogovaračica

odvrtati, odvrćem odvrtjeti, odvrtim, odvrtio, odvrtjela odvrvjeti, odvrvim, odvrvio, odvrvjela

ogradak, ogratka, N mn. ogradci ograđivanje

odvući, odvučem, odvučen

ograđivati, ograđujem

odzada (prit.) odzdrav odzdraviti, odzdravim (uzvratiti pozdrav)

ograničavati, ograničavam ograničenost

ohol oholost ohrapavjelost ohrapavjeti, ohrapavim, ohrapavio, ohrapavjela Ohrid (zem.) ohridski; Kliment Ohridski; Ohridsko jezero ohromiti, ohromim, ohromio, ohromila (učiniti koga hromim) ohromjeti, ohromim, ohromio, ohromjela (postati hrom) oi. krat. za otoci (zem.)

odzračnik

ograničenje

ojačanje

okrugloća

odzvati, odzovem ofenziva ofenzivan oficijal oficijalan, oficijalna (služben) oftalmološki o. g. i o. god. krat. za ove godine ogaditi, ogadim, ogađen

ograničiti, ograničim

ojačati, ojačam

okrupnjati, okrupnjam

ograničivati, ograničujem

ojačavati, ojačavam

okrutnički

ogranuće

ojaditi, ojadim, ojađen

ogrbavjeti, ogrbavim, ogrbavio, ogrbavjela

ojađenost

ogrebač

ojađivati, ojađujem

ogrebača

ojunačiti

ogrebak, ogrepka, N mn. ogrepci ogrepsti, ogrebem ogrežnjavati ogrijati, ogrijem ogriješiti, ogriješim ogrijevati, ogrijevam, ogrijevajući ogrizak,ogriska, N mn. ogrisci, G mn. ogrizaka ogrješenje ogrješivati se, ogrješujem se ogrjev

okapač

oksid oksidacijski oksidirati oktaedar, oktaedra Oktobarska revolucija (pov.) oktroirati (nametnuti) okuč, okuči i okuča Okučani (zem.) okućiti se, okućim se

ogađivati, ogađujem

ogladnjeti, ogladnim, ogladnio, ogladnjela oglašavač

oglašavati, oglašavam oglašivač

oglašivati, oglašujem oglavičiti se oglodati, oglođem

282

ogovarački

ograničen

se,

ojunačim

se

okazioni > prigodan Okić; Okić-grad (zem.) okićen okidač

oklijevalac, oklijevaoca, G mn. oklijevalaca oklijevalo oklijevanje oklijevati, oklijevam oklopnički

okročiti

okru ćati, okrućam okrugao, okrugla

okućje okućnica

okulist okulistički

okultist

283

okultistički

onesvješćivati Se

okultistički

okupacija okupacijski

o. mj. krat. za ovoga mjeseca omjer omjeriti, omjerim omjerka

okvačiti

omlaćen

olabaviti, olabavim, olabavio, olabavila (učiniti labavim) olabavjelost olabavjeti, olabavim, olabavio, olabavjela (postati labav)

omlitavjelost omlitavjeti, omlitavim, omlitavio, omlitavjela (postati mlitav)

okundačiti

omočiti, omočim

oplođen

onijemjeti onijemjeti, onijemim, onijemio, onijemjela (postati nijem) onizak, oniska; komp. oniži o-noge onosvjetski onostranski onovčiti se onovremen op. krat. za lat. opus (djelo)

općina

opačina

ophod

opačiti

ophođenje

općinar

općinski općinstvo općiti, općim opeći, opečem,

opekao, opekla,

opečen

opepeliti operacijski opetovničar

olakotan, olakotna; olakotna okolnost oleandar, oleandra (bot.)

omodriti, omodrim, omodrio, omodrila (učiniti modrim) omodrjeti, omodrim, omodrjeh, omodrio, omodrjela (postati modar)

opadač

ophrđati

opahnuti

oličavati

omogućavati, omogućavam

opamećen

oličenje

omogućiti, omogućim

opamećivati, opamećujem

oličiti, oličim

omogućivati, omogućujem

opak komp. opakiji

oligarhija olijepiti, olijepim, olijepljen Olimp olimpijac, olimpijca olimpijada olimpijskiprema Olimpija i olimpijada olimpski prema Olimp

omorični

opančar

omotač

ophrvati, ophrvam opijelo opijćvati, opijevam (ns. prema svr. opjevati) opij opijati (omamljivala)

opančarija

opirač

omotak G jd. omotka, N mn. omotci

opančić

opirnjača

omrčiti

opasač

opisivač

omrći,

opatički

opisivačica

olakoćivati

se

omrknem omrijestiti se omršavjeti, omršavim, omršavio, omršavjela omučiti se omudrjeti, omudrim, omudrio, omudrjela (postati mudar) omušičaviti se on A na nj, po nj, u nj, za nj, preda nj onarnošnji ončas (pril.) ondašnji ondje (pril.)

od opatica; Opatička ulica (u Zagrebu) opatijski prema Opatija i opatija

opčarati

opjeniti opjevati, opjevam opjevavati, opjevavam opkoljavati opkop

opčaravati

opkoračavati, opkoračavam

opčiniti, opčinim

opkoračenje

opčinjavati, opčinjavam

opkoračiti, opkoračim

opčinjen

opkoračivati, opkoračujem

opčuvati

opkročiti, opkročim

općečovječanski

oplačina

onečistiti, onečistim, onečišćen

općedržavni

onečišćavati, onečišćavam

općeeuropski

omašćivati, omašćujem

onečišćen

općejezični

omča

onečišćivati, onečišćujem

oplaćivati, oplaćujem prema oplata oplavjeti, oplavim, oplavio, oplavjela oplećak, oplećka, N mn. oplećci, G mn.

općelingvistički

onemoćalost

općeljudski

oplećje

onemoćati, onemoćam

općenarodni

opletati,

onernoći,

onemognem

općenit

oplićati, oplića

omeđen

onemogućavati, onemogućavam

općenje

omeđiti, omeđim, omeđen

onemogućen

općeobrazovni

omeđivati, omeđujem

onemogućenost

općeobvezatni

(postati plitak) oplijeniti, oplijenim, oplijenjen oplijeviti, oplijevim, oplijevljen opločen prema opločiti

omijeniti omijesiti omiliti, omilim, omilih, omilivši, omilio, omilila (učiniti milim) omiljeti, omilim, omiljeh, omiljevši, omilio, omiljela (postati mio)

onemogućiti, onemogućim

općepoznat

opločenje

onemogućivati, onemogućujem

općeprihvaćen

opločiti, opločim, opločen

onesvijestiti se, onesvijestim se, onesviješten onesvjesnuti se

općepriznat

opločje prema ploča

općeslavenski

oploćen prema

onesvješćivanje

općesvjetski

oplođaj

opći

oplođen

olovnjača olučen

Oluja (hrvatska vojno-redarstvena akcija iz Domovinskoga rata, 1995.) oljepljivati, oljepljujem oljetiti se omaći se, omaknem se omahivati omaječak (pril.) Oman (zem.); Sultanat Oman (država) omastiti, omastim, omašćen i omašten G mn.

omči

omečiti omeđač omeđak

284

G jd.

omećka,

N mn.

omećci

onesvješćivati

se,

onesvješćujem

se

opaučiti

opažač

op. cit. krat. za lat. opus citatum, v. n. dj.

oplećaka oplećem

plot

285

oplođivati

optjecati

Opqera_ti______________._____________________________________________o_s_a_k_a_ć_iv_a__ ti

oplođivati, oplođujem

oproljećivati

oplošje prema ploha

oproljetiti, oproljeti,

opljačkati, opljačkam

oprosnički

optočiti

opijesniviti se opijeti, oplijevem, oplio, opijela, oplijeven (oplijeviti) opnokrilac, opnokrilca, V jd. opnokrilče, G mn. opnokrilaca

opružač

optračiti, optračim

opsadnički

optrčati, optrčim

opsađivati, opsađujem

optrčavati, optrčavam

opočinak, opočinka opočinuti opočivati opominjač oponašač oporbenjački

oporbenjak Vjd. oporbenjaci

oproljećen

N mn.

oporečen oporeći, oporečem, oporečen

oporicati, oporičem oportunistički oporučan,oporučna oporučitelj oporučiti, oporučim

oporučivati, oporučujem oporučno

opotrebiti (postati potreban, potrebit, siromašan) opovijedati (ns. prema svr. opovjediti) opovjediti (obznaniti) opovrći, opovrgnem opovrgnuće

opozicijski opozicionalac, opozicionalca, V jd. opozicionalče, N mn. opozicionalaca opraznjeti, opraznim, opraznjeh, opraznjev(ši), opraznio, opraznjela oprćiti, oprćim, oprćen (naprćiti usne) opredijeliti se, opredijelim se, opredijeljen opredjeljenje (izbor, odluka) opredjeljivati se, opredjeljujem se (izabirati, odlučivati se)

optuženički

opseći

optuženik Vjd.

opservacija (opažanje) opservacijski opservatorij opsijecati, opsijecam opsipati

opučati, opučam

opsjedanje opsjedati, opsjedam opsjednutost opsjena opsjenar opsjeniti

optuženiče,

N mn. optuženici

opučiti opunomoćen; opunomoćen

veleposlanik

opunomoćenica opunomoćenik

V jd.

opunomoćeniče,

opunomoćivati, opunomoćujem

opskočiti

opiistiti, opustim, opušten (olabaviti) opustiti, opustim, opustio, opustila, opušćen (učiniti pustim) opustjelost opustjeti, opustim, opustjeh, opustio, opustjela, opušćen (postati pust) opuštenje prema opustiti (olabaviti) orač

opskrba opskrbjeti opskrbni opskuran,opskurna

oračica

(ona koja ore)

orački

opstrukcija opstruirati opšav op šivati, opšivam opt akati, optačem

(prid.: oraći konj) oraćica (sprava, zemlja) orah N mn. orasi orahovača (rakija) orahovački od Orahovica Orahovčanin od Orahovica Orahovica (zem.)

oraći

optečen

oranični

opteći, optečem, optečen

orao, orla orašast oraščić um. od orah oratorij orazumiti orazumljivati ordinarijat; biskupski ordinarijat Orebić (zem.) organist (orguljaš) organizacija organizacijski organiziranost orguljar (graditelj orgulja)

opsočiti

opterećen opterećenje opterećivati, opterećujem

opteretiti, opteretim,

N mn.

opunomoćenici opunomoćiti, opunomoćim, opunomoćen

opsjenjivač

optičar

opterećen

opremač

optičarski

oprbnuti oprijeti (se), oprem (se), oprijeh (se), opro, oprla (se)

optika optimist

oprječan, oprječna

optimistički

oprječnost

optjecaj optjecati, optječem (teći oko čega, kolati)

286

(opšiti trakama)

opunomoćitelj

opsjenjivati, opsjenjujem opsjesti

opregača

oprjeka DLjd. oprjeci

orićak, orićka

opscen (bestidan, sramotan), opsceni pokret

opsjeći, opsiječem, opsječen oporbenjače,

orguljaš (svirač na orguljama) orhideja (bot.)

optjerati optjerivati, optjerujem

optički

orijedak komp. orjeđi orijediti orijent; Orijent (istočne zemlje) orijentacijski orijentalac, orijentalca, Vjd. orijentalče orijentalan, orijentalna orijentalist orijentalistički

orijentalistika orijentaika orijentir orijentirati se, orijentiram se Orion (as tr.) Oriovac, Oriovca (zem.) Oriovčanin oriovački prema orjeđi

Oriovac komp. od orijedak

Orjen orkestar, orkestra orleanski; Ivana Orleanska orlić

ormarčić

um. od ormar um. od ormar oročim (bank.)

ormarić oročiti,

oročivati, oročujem orođivati, orođujem

oronuo, oronula orošavati ortačiti (se), ortačim (se) ortački ortogenetički oruđe

orumenjeti, orumenim, orumenio, orumenjela (postati rumen) oružje oružnički

oružnik V jd. oružniče, N mn. oružnici oružnjeti, oružnim, oružnjeh, oružnjev(ši), oružnio, oružnjela (postati ružan) os. (kratica za osoba) Os znak za osmij osakaćen osakaćeno st osakaćivanje

osakaćivati, osakaćujem

287

osmij ešiti se

osamdeset

osjet osjetan osjetilo osjetiti, osjetim osjetljiv osjetljivost osjetnost osjevine oskarovac (dobitnik nagrade Oscar) oskudijevati, oskudijevam oskupjeti, oskupim, oskupjeh, oskupjevši, oskupio, oskupjela (postati skup)

osamdeset (80) osamljenički

osamljenost osamnaest (18) osamnaestero osamnaestorica osamsatni> osmosatni oscilacija osebičiti

oseka DL jd.oseci (protivno od plima) oseknuti osički prema Lički Osik

oskvrnuće

osigurač osiguranički

osigurati osijedjeti, osijedio, osijedjela Osijek (grad) Osik; Lički Osik (selo) osiliti osim osion, osiona osirotiti, osirotim, osirotih, osirotivši, osirotio, osirotila (učiniti sirotim) osirotjeti, osirotim, osirotjeh, osirotjevši, osirotio, osirotjela (postati sirotim) osječak, osječka, N mn. osječci Osječanin N mn. Osječani od Osijek Osječanka DLjd. Osječanki od Osijek

oslabiti, oslabim, oslabio, oslabila (učiniti slabim) oslabjelost oslabjeti, oslabim, oslabio, oslabjela (postati slab) oslačati, oslačam oslačica oslačiti

se

oslađivati oslić

(riba) oslijepiti, oslijepim, oslijepio, oslijepila, oslijepljen (učiniti slijepim) oslijepjeti, oslijepim, oslijepio, oslijepjela, oslijepljen (postati slijep)

osmij ski

oštar

osmijski osmjeh i osmijeh osmjehivati se, osmjehujem se osmjehnuti se, osmjehnem se osmjeliti se, osmjelim se osmješak osmočiti se osmoljetni

ostružak, ostruška, N mn. ostrušci, G mn. ostružaka ostudjeti se, ostudim se

osuđeniče,

osmrađivati

osvećivanje

osmu diti, osmudim, osni prema os osniježiti

osvajački osvećen prema

osmuđen

osnivač

osvetiti

osvećivati, osvećujem

osveta osvetiti, osvetim, osvetljiv

osvećen

osnivačica

osvetnički

osnivački

osvetoljubiv osvijestiti (se), osvijestim se, osviješten osviješten osviještenost osvijetliti, osvijetlim, osvijetljen osvitak N mn. osvitci

osnutak G jd. osnutka, N mn. osnutci osobenjački osočan, osočna (sočan)

osorljiv ospičav

osječenost

osloboditelj

osramoćenje

osječina

oslobođavati

osramoćivati, osrarnoćujem

osvjedočavati, osvjedočavam osvjedočen osvjedočenost osvjedočiti, osvjedočim, osvjedočen

osvjesnuti se osvjestan, osvjesna osvješćivanje

oslobođen

osrčje

osjećaj

oslobođenik

osjećajan

oslobođenje

osredak G jd. osretka, N mn. osredci osrednji ostanak, ostanka, N mn. ostanci ostario, ostarjela ostariti, ostarim, ostario, ostarila (učiniti starim) ostarjelost ostarjeti, ostarim, ostario, ostarjela (postati star) ostatak, ostatka, N mn. ostatci, G mn. ostataka

osvjetljivati, osvjetljujem osvježen osvježiti se osvježivati se

ostavljač

ošamućen

ostidjeti se ostrag ostrižak, ostriška, N mn. ostrišci, G mn. ostrižaka

ošamućenost

oslobođivati, oslobođuj em

osjećalo

osluhivati, osluhujem

osjećanje

osluškivač

osjećati, osjećam

osluškivati osljepljenje osljepljivati, osljepljujem

osjek (paušal) osjekom (pril.; paušalno) osjen osjenak

osmerački

osjenčati, osjenčam

osmero osmerokut

osjenčavati, osjenčavam

osmerotračan

osjenčiti, osjenčim

osmij (znak Os) osmijeh i osmjeh osmiješiti se, osmiješim se

osjeniti, osjenim osjenjivati, osjenjujem

288

osuđenici

osvajač

osramoćen

osjećajnost

N mn.

osunčati, osunčam

oslobodilački

županija

V jd.

osuđivanje

osumnjičiti, osumnjičim, osumnjičen

osječenik

Osječko-baranjska

osuđenik osuđivati

osječenica

od Osijek,

osuđeuički

osmomjesečni

oslobodilac G jd. oslobodioca, V jd. oslobodioče, G mn. oslobodilaca

osječki

osuđenica

osmonedjeljni osmosatni osmoškolac osmotjedni osmoza, osmotski

osporavati osposoba (kvalifikacija) osprijed (pril.)

oslobađati

osuđen

osvješćivati (se), osvješćujem se osvještenje osvjetlati osvjetljavati, osvjetIjavam osvjetljenje prema osvijetliti osvjetljivač

ošančiti

ošijavati oštar, oštra

289

oštećen

otplaćivati

otpljuvati

ovjera

--~~~~~~~~~~~~~~~--~~~~~~~~~~

oštećen

otkako (pril.)

otpljuvati, otpljujem

otuđenost

oštećenost

otkapčati

otpočeti, otpočnem> početi

otuđiti

oštećivati, oštećujem

otpočinak, otpočinka

otuđiv

oštrač

otkati, otkam otkidak G jd. otkitka, N mn. otkidci

otpočinuti, otpočinem

otuđivač

oštro ća

otklečati

otpočinj ati, otpočinjem

otuđivati

oštrokonđa

otključati, otključam

otporučiti

otuđivost

oštrolistan, oštrolisna oštro ok ošutjeti, ošutim, ošutio, ošutjela otac, oca, V jd. oče, N mn. oci i očevi; Sveti Otac

otključavati, otključavam

otporučivati, otporučujem

otkopčati, otkopčam

otpraćati, otpraćam

otkopčavati, otkopčavam

otpraćen

otkračunati

otprašivač

otkračunavati

otpravljač

otački

otkriće

otpravnički

otupiti, otupim, otupio, otupila (učiniti tupim) otupjelost otupjeti, otupim, otupio, otupjela (postati tup) otupljen otustjeti OTV krat. za Otvorena televizija

otad i otada otakati, otačem,

otkučati, otkučam

otpremač

otvarač

otvoreno crven i otvoreno crven (v. § 127.) otvoreno plav i otvorenoplav (v. § 127.) otvoreno zelen i otvorenozelen (v. § 127.) otvoreno žut i otvorenožut (v. § 127.) otvrdjelost otvrdjeti, otvrdim, otvrdio, otvrdjela

otkučiti

otpremnički

otančanje

otkučivati, otkučujem

otančati, otančam

otančiti, otančim

otkud i otkuda (pril.) otkudgod i otkud god, v. § 142. otkukurikati

otavić>

otkulučiti

otprhnuti otpridjevan, otpridjevna otprije (pri/.) otprijed (pril.) otprilike (pril., približno) otprvo (pril.)

otačući

otančavati

otavica

otečen

otkvačiti, otkvačim

oteći, otečem

otle (pril.)

otegoćivati

otmičar

oterećenje (rasterećenost)

otmičarka

oterećivati, oterećujem (rasterećivati); opterećivati

oteretiti, oteretim, otesan (istesan)

oterećen

drugo je

(rasteretiti)

oteščati

otvrdnuće

OUN krat. za Organizacija ujedinjenih naroda ovca; merino-ovca

otpučiti otpućen

otmjen otmjenost Otočac, Otočca

(zem.) otočanin prema otok; Otočanin prema Otok i Otočac

se

otpućivati (se), otpućujem (se) otpuhati otpuštati, otpuštam, otpuštajući otputiti, otputim, otpućen otraga (pri/.) Otrantska vrata (zem.)

ovčar

otrčati, otrčim

ovčetina (ovčje

ovčara ovčarica ovčarnica ovčarski

ovčarstvo

meso) uv. od ovca božja ovčica (zool.)

otežavati othraniti

otočić otočiti

otrgnuće

ovčetina

othranjenički

otočje

otočni prema

otrijebiti, otrijebim, otrijebijen otrijeskati se otrijeti > otrti otrijezniti (se), otrijeznim (se), otriježnjen otrjebine otrjebljavati otrjebljenje otrjebljivati, otrjebljujem otrježnjavati, otrježnjavam (se) otrježnjenje otrježnjivati (se), otrježnjujem (se) otrpjeti, otrpim, otrpio, otrpjela otrti, otrem i otarem otučak G jd. otučka, N mn. otučci, G mn.

ovčica;

othranjivati othrvati se

um. od otok

otići, otiđem,

odem otijesan (malo tijesan) otijesniti

otok od Otok i Otočac otopljeti, otoplim, otopljeh, otoplio, otopljela (postati topao) otpadak, otpatka, N mn. otpadci

otimač

otpadnički

otimačina

otpečaćivati, otpečaćujem

otimački

otpečatiti, otpečatim, otpečaćen

otirač

otpijevanje prema otpijevati otpijevati, otpijevam (ns. prema svr. otpjevati)

otjecati,

otječem

otočki

otječica

otpirač

otjerati otjerivati otjesnjeti, otjesnim, otjesnio, otjesnjela (postati tijesan) otješnjati otkad i otkada (pril.)

otpisivati,

290

otpisujući

otpješačiti

otučaka

otpjevanje prema otpjevati Otpjevati, otpjevam (svr.)

otučen

otplaćen

otući, otučem, otučen

otplaćivati, otplaćujem

otud i otuda (pri/.)

ovčinjak, ovčinjaka ovčji Ovčji Otoci, v. Farerski Otoci ovda-onda (pril.) ovdašnji ovdje; ne ovđe ovdje-ondje (pril.) oveći kamp. od ovelik ovesti, oveze Ovidije

ovijač

ovitak N mn. ovitci ovječiti

ovjekovječen ovjekovječiti, ovjekovječim

(obiti; drugo je

odtući)

ovjenčati, ovjenčam

ovjera

291

pačist

ovjeravati ovjeravati, ovjeravam ovjeren ovjeriti, ovjerim ovjerovitelj ovjeroviti, ovjerovim ovjerovljenje ovladati ovlađivati, ovlađujem

ovlast I jd. ovlašću i ovlasti ovlastiti, ovlastim, ovlašten ovlašćivati, ovlašćujem ovneći prema

ovca um. od ovan ovogodac, ovogodca, N mn. ovogodci ovogodišnji ovosvjetski ovremeniti se, ovremeni se ovrha DL jd. ovrsi ovrhovoditelj ovršni prema ovrha ozad(a) (pril.) ozakonjivati, ozakonjujem Ozalj, Ozlja (zem.) Ozaljčanin od Ozalj ozaljski prema Ozalj ozdol(a) (pril.) ozdravljenje ozebao, ozebla ovnić

ozebličina

ozeleniti, ozelenim, ozelenjeh, ozelenio, ozelenila (učiniti zelenim) ozelenjeti, ozelenim, ozelenjeh, ozelenio, ozelenjela (postati zelen) ozgor(a) (pril.)

pačji

panegiričar

označen

pačji

označiti, označim

paćenica

označivati, označujem

paćenički

ozračje

paćenik

ožalostiti, ožalostim, ožalošćen

paćeništvo

> palčani paladij (znak Pd) paladijski Palau, Palaua; Republika Palau (država) palaujski prema Palau

ožalošćivati, ožalošćujem, ožalošćujući

paćenje

palčani

oždrijebiti, oždrijebi, oždrijebio, oždrijebljen oždrjebljivati (se), oždrjebljuje (se) ožeći, ožežem, ožegu, ožegao, ožegla ožedniti, ožednim, ožednio, ožedni la (učiniti žednim) ožednjeti, ožednim, ožednio, ožednjela (postati žedan)

Pad (rijeka u Italiji)

Palčica

padavičar

palčić

ožičar

ožimač

oživiti, oživim, oživio, oživila (vratiti koga u život) oživjeti, oživim, oživio, oživjela (postati živ) oživljavati ožučiti, ožuči ožućak,ožućka

ožujak, ožujka ožutiti, ožutim, ožutio, ožutila (učiniti žutim) ožutjeti, ožitim, ožutio, ožutjela (postati žut) n znak za omega; znak za om

p p krat. za para (novčanajedinica, pov.) p. krat. za particip p znak za fosfor Pa znak za protaktinij i paskal pabirčar pabirčiti, pabirčim, pabirčeći

palačni

paćeniče,

V jd.

padavičarev

N mn.

paćenici

i padavičarov

padavičarka, padavičarki, padavičarov

G mn.

padavičarki

i padavičarev

padavičav

padišah V jd. padišahu, N mn. padišasi padobranac, padobranca, V jd. padobranče, G mn. padobranaca

paličica

padobrančev

paličnjak N

Padovanac,Padovanca, Vjd.Padovanče padovski i padovanski; sv. Antun Padovanski padski prema Pad (rijeka); Padska nizina pagusjenica pahalica pahaljka DLjd. pahaljci, G. mn. pahaljkil., pahaljki pahulja pahuljast pahuljav pahuljica

Palić

mn. paličnjaci (kukac) (selo) palićki prema Palić; Palićko jezero palijativ palijativan, palijativna palikuća palistić

Palmotićev; Palmotićeva Palmotića

pahuljičav paketić

pamćenje

Pakistan; Islamska Republika Pakistan (država) paklić

pamet I jd. pameti i pameću; pasti na pamet pametca pametnjak Vjd. pametnjače, N mn. pametnjaci

pakosnica

pametnjaković

pakosnički

pamtilac, pamtioca, V jd. pamtioče, G mn. pamtilaca pamtivijek, od pamtivijeka

paklenjača

ozlojeđenost ozlojeđivanje

pačempres

ozlojeđivati, ozlojeđujem

pačetina

ozljeda

pačetvorina

palac, palca, V jd. palče, N mn. palci i palčevi, G mn. palaca (prst) palac, paoca, N mn. paoci, G mn. palaca (šipka u kotaču)

pačići, pačića

palača

pačinjak N

palačinka

ozimačan, ozirnačna ozimčad ozimče, ozimčeta

ozlijediti, ozlijedim, ozlijeđen ozloćuditi se, ozloćudi se, ozloćuđen ozlojediti, ozlojedim, ozlojeđen

ozljeđenički

ozljeđenik

Vjd.

ozljeđeniče,

ozljeđivati, ozljeđujem

292

N mn.

ozljeđenici

mn. prema pače, pačeta mn. pačinjaci pačist u vezi Pačista nedjelja (crkv.)

ulica, Ulica Junija

paljba G mn. paljba i paljbi paljenje prema paliti paljetak, paljetka, N mn. paljetci, G mn. paljetaka > pabirak

pacemaker (srčani stimulator, srčanik) pacifički prema Pacifik (Tihi ocean) Pacifik> Tihi ocean pacifistički prema pacifist i pacifizam pacijent G mn. pacijenata pacijentica pačati se pače, pačeta, N mn. pačići, zb. pačad pače (pri/.)

oziđivati, oziđujem

(ime iz bajke) (mali palac, ptica); Palčić (ime iz bajke) paleocen paleogen paleografija paleolitski paleozoik paleozojski prema paleozoik

pakosnik V jd. pakosniče, N mn. pakosnici pakost, pakošću i pakosti pakostan, pakosna pakostiti, pakostim, pakošćah pakošćenje prema pakostiti Pakračanin N mn. Pakračani

pamučan,pamučna pamučast pamučika

panafrički

pakrački

DL jd.

palačinka

palačinki,

G mn.

palačinki

(bot.)

pamučni

i

> sveafrički panama (vrsta platna); panama-šešir Panama; Republika Panama (država) panamerički > sveamerički panamski; Panamski kanal pandža G mn. pandža i pandži panegiričan, panegirična

panegiričar

293

panel-ploča

parohijski

------------------------------panel-ploča paničan, panična paničar paničariti paničarka

DL jd.

paničarki,

G mn.

paničarka,

paničarki

Panonac,Panonca, Vjd.Panonče Panonija panonski; Panonska nizina pansion panslaven > sveslaven panslavistički > sveslavistički panteistički

panteon (grobnica) Panteon (građevina u Rimu, u Parizu) pantomimičar pantomimički

Pantovčak panjača

(tip šume) panjevčica (gljiva) panjić

papatač

papigica Papini, Papinija Papinijev Papinov; Papinov lonac papinski papinstvo papirić

papirničar

paprat I jd. paprati i papraću papratnjača paprenjača papričica

Papua Nova Gvineja (zem.); Nezavisna Država Papua Nova Gvineja (država)

Paragvaj ac, Paragvajca, V jd. Paragvajče, G mn. Paragvajaca Paragvaj ka DLjd. Paragvajki, G mn. Paragvajka, Paragvajki paragvajski paralelnost, paralelnošću i paraleinosti paralitičan, paralitična

paraliziranost, paraliziranošću i paraliziranosti paranoičan, paranoična

parauoik V jd. paranoiče, N mn. paranoici paranoja parazit (nametnik) parazitologija parazitološki parcijalan, parcijalna parić

parionica paripče, paripčeta, zb. paripčad Paris (mitska osoba); drugo je Pariz pariski i pariški prema Pariz Parisov prema Paris pariški i pariski; Pariška komuna pariti (se) (od para) pariti (se) (od par) Pariz (grad) Parizlija i Parižlija (Parižanin) Parižanin N mn. Parižani Parižanka DLjd. Parižanki, G mn. Parižanka, Parižanki Parižlija i Parizlija (Parižanin) parnaski parnasovac, parnasovca, V jd. parnasovče, G mn. parnasovaca parnič ar parničarev i parnič arov parničarka DL jd. parničarki, G mn. parničarka, parničarki

papuča

parničarov

papučar

parničenje

papučarev ipapučarov

parničiti

i parničarev

papučić

se parnički i parnični parnični i parnički

papučki prema

parnjača

papučica

um. od papučar Papuk para (plinovito starije vode) para (novac) paraboličan, parabolična parafrastičan, parafrastična

Paragvaj; Republika Paragvaj (država)

294

parobrodić

parobrodski paroh V jd. paroše, N mn. parosi parohija parohijski

paromjer

paviljončić

------------------------

paromjer

patetičau, patetična

paroščiĆ

patetičnost, patetičnošću

parožak, paroška, N mn. parošci, G mn. parožaka part. krat. za particip partija (stranka) partijac, partijca, V jd. partijče, G mn. partijaca partijka DLjd. partijki, G mn. partijka, partijki partijnost, partijnošću i partijnosti partijski (stranački)

patilac, patioca, V jd. patioče, G mn. patilaca patka DL jd. patki, G mn. pataka (usp. patak) patkica patlidžau patniče od patnik patničin prema patnica

partneričin

parveni, parvenija> skoroj ević parveuijski> skorojevićki pas, psa (pseto) pas, pasa (pojas) pasha DLjd. pashi (žrtva); Pasha (vjer.) pasić um. od pas; drugo je psić pasijans (kart.) pasioniran (strastven) pasivnost, pasivnošću i pasivnosti pasjača

pasji paska DL jd. paski, G mn. paska, paski paskal (fiz.) pasti, padnem (srušiti se) pasti, pasem (jesti travu) pastirče, pastirčeta, N mn. pastirčići, zb. pastirčad

i patetičnosti

patnički

patološki pat-pozicija patrijarh V jd. patrijarše, N mn. patrijarsi, G mn. patrijarha patrijarhalan, patrijarhalna patrijarhalnost, patrijarhalnošću i patrijarhalnosti patrijarhat patrijaršija patrijaršijski patriot (domoljub, rodoljub) patriotizam, patriotizma (domoljublje, rodoljublje) patriotski (domoljubno, rodoljubivo) Patroklo patuljak, patuljka, V jd. patuljče, N mn. patuljci, G mn. patuljaka patuljčić paučenje

pastirčić

paučiua

pastiričin

paučiuast

pastirić

paučiti

pastorak, pastorka, Vjd. pastorče, N mn. pastorci, G mn. pastoraka pastorče, pastorčeta, zb. pastorčad

paučijivost, paučljivošću ipaučljivosti

pastorčica pastrvčica

pastuh Vjd. pastuše, N mn. pastusi, G mn. pastuha pastuharnica pastušast pašanac, pašanca, Vjd. pašanče, G mn. pašanaca pašče, paščeta, zb. paščad pašić (pašin sin); Pašić (prezime) paški prema Pag paštitak, paštitka N mn. paštitci G mn. paštitaka patak, patka, Vjd. patku, N mn. patci, G mn. pataka (usp. patka)

se

paučni paučnjak N

pauk V jd.

mn.

paučnjaci

pauče,

N mn. pauci i paukovi zb. paunčad

paunče, paunčeta, paunčić

pauničin paunić

paus-papir > pausni papir pauza> stanka Pauzanija Pavao, Pavla pavečera

Pavičin prema

Pavica pavijan (majmun) paviljon paviljončić

295

paviljon čina

pedesetogodišnjj

paviljončina

pečenica

pavjenčić

pečenka DL jd. pečenci, pečenki

(bot.)

pazdrijen pazdrjenovina

pečenjak N

pazikuća

pečenjar

pazI (v. puzzle) pazuho N mn. pazuha, DL! mn. pazusima pazušni paženje prema paziti pažljiv pažljivost, pažljivošću i pažljivosti pažnja G mn. pažnja i pažnji Pb znak za olovo pčel. krat. za pčelarski

pečenjara

Vjd.

pčelče,

G mn.

pečenje pečica

um. od peča; drugo je pećica (madž. Pecs) pečurka DL jd. pečurci, G mn. pečuraka, pečurka i pečurki Pečuh

pečurkast pečuški prema Pečuh

pčelaca

peć Peć

(grad) N mn. Pećani (čovjek iz Peći) Pećanka DL jd. Pećanki, G mn. Pećanki

pčelarenje

Pećanin

i pčelarov

pčelarica

pećar

pčelariti pčelarnik N pčelarov

pčelarnici

mn.

pećarev

> pčelinjak

i pčelarev

pećarnica pećarov

pčeličin

(selo) pčelinjak N mn.

pčelinjaci

pećica

pčelinji

pećinarki,

G mn.

pećinarka,

pećinast

(bol, tuga)

pećinski

pečalan, pečaIna

pećki prema Peć; Pećka

pečalba

patrijaršija

pećni prema peć

pečalbar

pećnica

pečalbariti pečat pečatiti, pečaćen, pečaćeći pečatni pečatnik pečatnjak

pečatorezac, pečatoresca, pečatorezaca

pečatorezački

296

DLjd.

pećinarki

pečaćenje

pečeneški

(mala peć)

pećinarka

(komad, rubac)

Pečeneg N

peci, pekao, pekla,

pećinar

pecač

mn.

pečah,

pećina

Pd znak za paladij

pečal, pečali

i pećarev pecijah i

peći, pečem, pekući

Pčelić

mn.

Pečenezi

V jd.

pečatorešče,

G

peharčina

perčin

peharnički

perec, pereca perecar perecarev i perecarov

peharnik V jd. peharniče, N mn. peharnici pejo krat. za pejorativ pejgamber (poslanik Božji); Muhamed pejgamber; Pejgamber (Muhamed) pejorativan, pejorativna (pogrdan) pejsaž> krajolik, krajobraz pejsažist pejsmejker (srčani stimulator, srčanik) i pacemaker pejzaž> pejsaž pekinški prema Peking Pelazgi mn. m. r., Pelazga (prastanavnici pelazgički

pećarija

pčelica

peharčić

perajica peraški prema Perast Peraškinja (žena iz Perasta) Peraštanin N mn. Peraštani percepcija percipijent G mn. percipijenata

pedijatar, pedijatra pedijatrija pedijatrijski Pegaz V jd. Pegaze (mit.) pehar

Grčke)

i pećarov

pećarica

pčelčev

peča

i pečenjarki,

pečenjarnica

pčelar pčelarev

pečenka,

pečenjaci

pečenjarka DL jd. pečenjarci G mn. pečenjarki

pčela

pčelac, pčelca,

mn.

G mn.

pećnjak N mn. pećnjaci pedagogija pedagoški pedantnost, pedantuošću i pedantnosti pedesetak, pedesetka, N mn. pedesetci, G mn. pedesetaka pedesetka DL jd. pedesetki, G mn. pedesetaka i pedesetki > pedesetica pedesetogodišnjak V jd. pedesetogodišnjače, N mn. pedesetogodišnjaci pedesetogodišnji

Perušić

pedijatar

Pelister (planina u Makedoniji) pelivan peloponeski Peloponez Pelješac, Pelješca, V jd. Pelješče Pelješčanin N mn. Pelješčani (čovjek s Pelješca) Pelješka DL jd. Pelješki, G mn. Pelješki (žena s Pelješca) pelješki penzija> mirovina penzijski > mirovinski penzionat penzioner> umirovljenik penzioni> penzijski penzionirati > umiroviti penjač penjačica

pepelnica (bot.) Pepelnica (blagdan) pepeljuga DL jd. pepeljuzi Pepeljuga DLjd. Pepeljugi (ime) pepita tkanina perač peračica perački peraći

(prid.)

perečar perečarov

i perečarev

perečić

peretac, peretca, N mn. peretci, G mn. peretaca > perec perfektivnost, perfektivnošću i perfektivnosti perfektnost, perfektnošću i perfektnosti Peričin prema Perica periferijski perifrastičan, perifrastična

perihel Periklo perilac, perioca, V jd. perioče, G mn. perilaca > perač period> doba, razdoblje, vrijeme periodičan, periodična

peripatetički peristaltički

perjaničar perjanički

perjanik V jd. perjaništvo

perjaniče,

N mn. perjanici

perničica

pero (predmet) Pero (ime) perovođa (pov.) persiflaža personal (osoblje) peršin Peru, Perua; Republika Peru (država) Peruanac, Peruanca, V jd. Peruanče, G mn. Peruanaca Peruanka DLjd. Peruanki, G mn. Peruanki peruanski Peruća (rijeka) Perućko jezero peruščica um. od peruška Perušić (zem.)

297

I I

Perušićanin

Perušićanin

pet-šest N mn.

Perušićani

Perušićanka DL jd. Perušićanki, Perušićanki

G mn.

perušićki

perutac, perutca, N mn. perutci, G mn. perutaca (egzem) perutka DL jd. perutki, G mn. perutaka, perutka i perutki (krilati plod) perz. krat. za perzijski Perzej Perzija Perzijanac, Perzijanca, Vjd. Perzijanče, G mn. Perzijanaca Perzijanka DLjd. Perzijanki, G mn. Perzijanki perzijski pesimističan, pesimistična pesimistički

se pest I jd. pesti i pestić (bot.)

pešću

pešćenički

peta (usp. peti) petača

petak, petka, V jd. petče, N mn. petci, G mn. petaka; Veliki petak petak, petika, N mn. petici, G mn. petika Petar, Petra peteljčica

peteljka DL jd. peteljci, G mn. peteljaka, peteljka i peteljki i

petočlan

petpostotan, petpostotna petput, pet puta, v. § 142. Petrarca, Petrarce, Petrarci, Petrarcu Petrarkin petrarkist

petični

petljanac, petljanca, Vjd. G mn. petljanaca petnaest (15) petnaesti (15.) petnaestica petnaestina (1115) petnaestodnevni petnaestogodišnji petnaestogodišnjica petnaestorica petočlan i petero član petogodišnji petogodišnjica petokolonaštvo

Petrinjče,

G mn.

Petrinjka DLjd. Petrinjki, G mn. Petrinjka i Petrinjki (žena iz Petrinje) Petrograd (pov., Sanktpeterburg) petrogradski petrokemija petrolej petrolejka DL jd. petrolej ci, G mn. petrolejka, i petrolejki petrovac (bot.) Petrovac, Petrovca, V jd. Petrovče (selo); Bosanski Petrovac petrovača

petrovački prema

peti, peta, peto (usp. peta)

298

petparački

Petrinjčica (rječica)

Peščenica i Pešćenica

peteročlan

petorka DL jd. petorci, G mn. petoraka i petorki petoškolac, petoškoica, V jd. petoškolče petoškolka DL jd. petoškolki, G mn. petoškolaka, petoškolka i petoškolki petovjekovan, petovjekovna

Petrinjac, Petrinjca, V jd. Petrinjaca

pesničati

i

petomjesečni

petrarkistički

pesnica

peščenički

petolistan, petolisna petoljetka DL jd. petoljetci i petoljetki, G mn. petoljetaka, petoljetka i petoljetki petoljetni

petljanče,

Petrovac i Petrovci Petrova gora (planina); Petrova Gora (selo) Petrovaradinac, Petrovaradinca, V jd. Petrovaradinče

Petrovaradinka DLjd. Petrovaradinki, G mn. Petrovaradinka i Petrovaradinki Petrovci, Petrovaca, mn. m. r. (selo) Petrovčanka DLjd. Petrovčanki, G mn. Petrovčanka i Petrovčanki petrovčica

Petrovdan > Petrovo petrovski prema Petrovo petsto (500) petstogodišnji petstogodišnjica petstoti (500.) pet-šest

pisarnički

pettisućiti

pijuk pijukati, pijučem, pijuči, pijučući pijukavac, pijukavca, Vjd. pijukavče, G mn. pijukavaca pijun pila, pile pilac, pilca, V jd. pilče, G mn. pilaca pile, plleta

pettisućiti

pf. krat. za perfekt pH-vrijednost pianissimo (glaz., veoma tiho) pićan, Pićna (mjesto u Istri) piće

pidžama pijača

pijan pijanac, pijanca, V jd.

pileći

pijanče,

G mn. pijanaca

pijančev

pijančevati, pijančujem, pijančujući (pijančiti) pijančina pijančUi, pijančim, pijančeći

pijančovati, pijančujem

> pijančevati, pijandura pijaničin prema pijanica

pijančiti

pijanički

pijanino pijanist (glaz., glasovirac) pijanistica pijanistički

pijanka DLjd. pijanki, G mn. pijanaka i pijanki pijano (glazbalo, drugo je pijano, s. r. od pijan) pijanost, pijanošću i pijanosti pijanstvo G mn. pijanstava pijaster, pijastera (novac) pijavica pijedestal pijehati (teško disati, dahtati) Pijemont (pokr. u Italiji) Pijemontez Vjd. Pijemontezu pijemontski pijenje prema piti pijesak, pijeska, N mn. pijesci; Han Pijesak (gradić)

pijetao, pijetla, N mn. pijetli i pijetlovi pijetet pijetlov Pijev prema Pio pijevac, pijevca, Vjd. pijevče, G mn. pijevaca pijevčev

pijevčiti

pilićar pilići

pijančenje

se, pijevčim se, pijevčeći se (ponašati se kao pijevac) pijevnica pijucati pijuckati

i pilad pilotni prema pilot, stup pilot-projekt> pokusni projekt pilotski (letačev) piljarev i piljarov piljaričin prema piljarica piljarički

piljarov i piljarev piljenje prema piliti i piljiti piljiti, piljim (netremice gledati) pinč N mn. pinčevi (pas) ping-pong (stolni tenis) Pinocchio,Pinocchija,Ijd. Pinocchijem Pinokijo Pinocchijev Pinokijev Pio, Pija, Ijd. Pijem pion > pijun pionir pionirčić

pionirka DL jd. pionirki, G mn. pionirka i pionirki pionirkin pipničar pipničarev

i pipničarov

pipničarstvo

piratski (gusarski) pire, pirea; pire-krumpir Pireneji, Pireneja (mn. m. r.), G mn. Pireneja, D mn. Pirenejima pirenejski; Pirenejski poluotok pirotehničar pirotehnički

pirueta pisac, pisca, V jd.

pišče,

G mn. pisaca

pisač pisarčić pisaričin pisarnički

299

piskavost

pješčarica

piskavost, piskavošću i piskavosti piskutati, piskućem, piskućući piščev pištoljčić

pištolj čina pištoljić

pitač pitačica

Pitagorin prema Pitagora; Pitagorin poučak pitagorist pitagorovac, pitagorovca, V jd. pitagorovče pitalac, pitaoca, V jd. pitao če, G mn. pitalaca pitati, pitam (hraniti) pitati, pitam (postavljati pitanje) piti, pijem, pijah, pij, pio, pila, pijen, pijući Pitcairn (otok) pitkost, pitkošću i pitkosti pitomac, pitomca, Vjd. pitomče, G mn. pitomaca Pitomača pitomački prema

pitomac i Pitomača

pitomčev pitomičin

prema pitomica pitomost, pitomošću i pitomosti pivdžija (pivopija) pivničar pivničarev

i

pivničarov

pjenica pjenišnik V jd. pjenišniče pjeniti, pjeneći pjenušac, pjenušca pjenušati se pjenušav pjenušavost, pjenušavošću i pjenušavosti pjenušiti se pjes. krat. za pjesnički pjesan, pjesni (zast., pjesma) pjesanca (zast., pjesmica) pjeskar pjeskarica pjeskarnica pjeskarski pjeskavica (bot.) pjeskovit pjeskovitost, pjeskovitošću i pjeskovitosti pjeskulja pjeskuša pjesma G mn. pjesama pjesmarica pjesmica pjesmotvor pjesmotvorac, pjesmotvorca, V jd. pjesmotvorče, G mn. pjesmotvoraca

pivničarstvo

pjesnički

pivnički

pjesnik V jd. pjesniče, N mn. pjesnici pjesnikinja pjesnikinjin pjesnikov pjenišnik (bot.) pjesništvo pjestinja (dadilja, njegovateljica) pjestovati, pjestujem (njegovati) pješac, pješca (zast., pješak)

pivopija pivotočje

pizza pizzerija pjan> pijan pjega DLjd. pjegi i pjezi, G mn. pjega pjegast pjegav pjegavac, pjegavca, Vjd. pjegavče, G mn. pjegavaca pjegavica pjegaviti pjegavljenje prema pjegaviti pjegavost, pjegavošću i pjegavosti pjegica i pježica pjehe > pješice pjena G mn. pjena pjenav pjenavac, pjenavca, Vjd. pjenavče pjenast

300

plašljivčev

pješčarka

pješčarka

DL jd. pješčarki, G mn. (ptica) pješčenik (geol.) > pješčenjak

pješčarka

i

G mn.

V jd.

plaćaoče,

N mn.

plaćalaca

plaćanje plaćati, plaćam

pješčenjački pješčenjak N

plaćalac, plaćaoca, plaćaoci,

pješčarki

mn.

plaćen prema

pješčenjaci

platiti

pješčina

plaćenica

pješice pješke

plaćenički

pjetlić

plaćevni>

pjev

plaćica

pjevač

plagijat plagijator plah plahost, plahošću i plahosti plahovati, plahujem, plahujući plahovit plahta G mn. plahta i plahti plahtica plakat N mn. plakati plakati, plačem, plači, plačiići (liti suze) plakati, plačem, plličiići (ispirati, močiti) plamćenje prema plamtjeti plamečak, plamečka, V jd. plamečku, N mn.

plaćenik

pjevačev pjevačica pjevački

pjevalište pjevalo pjevanka DL jd. pjevanci, G mn. pjevanaka, pjevanka i pjevanki pjevanje pjevati, pjevam, pjevajući pjevčić pjevčina pjevčji

pjevica pjevidrug V jd. pjevidruže, N mn. pjevidruzi pjevnuti pjevuckati pjevucnuti pjevušiti, pjevušim, pjevušeći pježica i pjegica plač, plača, plačem plačan, plačna plačevan, plačevna

plačidrng

V jd.

plačidruže,

N mn.

plačidruzi

plačinjati

V jd. plaćeniče, N mn. platni

plaćenici

plamečci

plamenčić plamenjača

plamičak, plamička, Vjd. plamičku, plamičci, G mn. plamičaka

N mn.

plamtjeti, plamtim, plamćah, plamtio, plamtjela, plamteći planetarij planetoid planetski planinčica

plastak, plaska, N mn. plasci, G mn. plastaka > plastić

pješačiti, pješačim, pješačeći

plačkav

pješački

plačko

plastičnost, plastičnošću

pješadija> pješaštvo pješak V jd. pješače, N mn. pješaci pješakov pješaštveni pješaštvo

plačknnjiti

plastić

plačkunjav> plačljiv

pješčan

plačljivica

plastiti, plastim, plašćen Plaščanin N mn. Plaščani (čovjek iz Plaškoga) Plaščanka DL jd. Plaščanki, G mn. Plaščanki (žena iz Plaškoga) plašće prema plast plašćenje prema plastiti Plaški, Plaškoga (selo) plašljivče V jd. od plašljivac

plastičan, plastična

plačljiv

plačljivac, plačljivca,

Vjd.

plačljivče,

plačljivaca piačijivko

pješčanica pješčanik N

> plačljiv

mn.

pješčanici

plačljivo

pješčara

plačljivost, plačljivošću

pješčarica (pčela)

plaća

i plačljivosti

G mn.

i plastičnosti

plašljivčev

301

plašljivičin

plivač

plašljivičin

plivačica

plesačev

plivačica

pobijediti

plesačica

plivački

plaštić

plesački

plivaći

platac, platca, V jd. platče, N mn. platci, G mn. plataca; jamac platac G jd. jamca platca

plesti, pletem, pleo, plela, pletući Plešivica (gora kraj Samobora)

platčev

pletač

ploča; spomen-ploča

platina (znak Pt) platinski platiti, platim, plaćen plativost, plativošću i plativosti platni prema platiti i plaća plato, platoa, N mn. platoi

pletačev

ploč ar

pletačica

pločara

pletački

pločast

pletaći

Ploče (gradić)

plašljivost, plašljivošću i plašljivosti

(prid.) plivin prema "Pliva" plivski prema Pliva; Plivsko jezero

(prid., pletaći stroj)

plavčica

plaviti, plavim (Lonja plavI), plavila je plaviti, pliivim, phivila (činiti plavim) plavjeti, phivim, plavio, plavjela (postajati plav) plavljenje prema phiviti i plivjeti pHivljenje prema plaviti

G mn.

pleternički

pleća

pif. krat. za pluskvamperfekt i plićina plićak N mn. plićaci plići kamp. od plitak plićina i pličina plijen N mn. pljenovi plijenak, plijenka, N mn. plijenci, G mn. plijenaka plijeniti, plijenim, plijenjen, plijeneći plijenor (zoo l.) plijenorka (zool.) plijesan, plijesni, I jd. plijesni i pliješnju plijeviti, plijevim, plijevljen (odstranjivati korov) plijevljenje plijevnja Plinije Mlađi plinomjer pliocen (gea!.) plitak, plitka; kamp. plići

plećaš

plitičara

plećat

plitičast

plećatost, plećatošću

pleonastičan, pleonastična

plitko ća plitkost, plitkošću i plitkosti plitkoumnik V jd. plitkoumniče, N mn. plitkoumnici plitkoumnost, plitkoumnošću i plitkoumnosti plitvički prema Plitvice, Plitvička jezera (jezera); Plitvička Jezera, Plitvički Ljeskovac (sela) Pliva (rijeka; tvornica; kad ne bi bilo potpuno jasno da je riječ o tvornici, i "Pliva", v. § 244. i 273.)

plesač

plivač

plavojčica plavoća

plavojka DL jd. plavojci i plavojki, G mn. plavojaka, plavojka i plavojki plavojkin plavook plazmatičan, plazmatična

plazmodij plaženje prema plaziti plebejac, plebejca, V jd. plebejaca (pučanin)

plebejče,

G mn.

plebejčev

plebejka DL jd. plebejki, G mn. plebejaka, plebejka i plebejki (pučanka) plebs, plebsa (puk)

i plećatosti pleće G jd. pleća, N mn. pleća i pleći, G mn. pleća i pleći, DL! mn. plećima plećka G mn. plećaka i plećki plećni

pledoaje, pledoajea, N mn. pledoajei plemenština plemić

plemićki

302

pljesnoća

pločnik N

N mn. Pleterničani

Pleterničanka DL jd. Pleterničanki, Pleterničanka i Pleterničanki

plavičast

pljesniveći

pljesnivljenje pljesnivost, pljesnivošću i pljesnivosti

pločica

pletenjača

Pleterničanin

pljenitelj pljesak, pljeska pljeskati, plješćem i pljeskam, plješći i pljeskaj, plješćući i pljeskajući pljeskavica pljesniv pljesnivjeti, pljesnivim, pljesnivio, pljesnivjela,

pličina

mn.

pljesnuti plješa Plješevica (gora u Lici) pljeti, plijevem > plijeviti pljetva pljeva

pločnici

plodić plodnički prema

plodnica plodnost, plodnošću i plodnosti plođenje prema ploditi ploha DLjd. plohi plosan, plosna ploštimice

pljevač

pljevačica

plotić

plovidba G mn. plovidaba, plovidba i plovidbi plovućac, plovućca

plUća, pluća

(mn. s. r., med. ijd.: desno pluće, lijevo pluće)

plućaš plućašica plućevina plućica

mn. s. r.

plućni plućnica plućnina plućnjak

pljuvač

plus-pol

pljuvačka DL jd. pljuvački, pljuvačaka

plus-vodič plutača

(prid., plutajući prsten) plutokracija plutokratski plutonij (znak pu) plutonij ski pluvijal pljačka DLjd. pljački, G mn. pljački i

pljevaljski prema Pljevlja pljevidba G mn. pljevidaba, pljevidba i pljevidbi pljevika Pljevlja, Pljevalja, Pljevljima (mn. s. r., grad) Pljevljak Vjd. Pljevljače, N mn. Pljevljaci Pljevljanka DL jd. Pljevljanki, G mn. Pljevljanka i Pljevljanki pljevurina pljusak, pljuska, N mn. pljuskovi i pljusci, G mn. pljuskova i pljusaka pljuska, pljuske, D jd. pljusci, G mn. pljusaka i pljuski pljuštati, pljuštim G mn.

pljuvački i

pljuvačnica

plutajući

Pm znak za prometij pneumatičan, pneumatična

pljačaka

po (prij.) po> pol (polovica) Po, Poa (rijeka u Italiji) > Pad Po znak za polonij

pljačkaš

pobačaj

pljačkašica

pobačenprema

pljačkaški

pobaučke

pljačkati, pljačkam

pobijač

pljenidba G mn. pljenidaba, pljenidba i pljenidbi

pobijati pobijediti, pobijedim, pobijeđen, pobijediv(ši)

pobaciti

303

pobijeliti pobijeliti, pobijelim, pobijelio, pobijelila, pobijeljen (učiniti bijelim) pobijeljeti, pobijelim, pobijelio, pobijeljela (postati bijel) pobilježiti pobirač

pobiti, pobijem, pobijen pobjeći, pobjegnem, pobjegni, pobjegoh, pobježe, pobjegao, pobjegla, pobjegav(ši) pobjeda G mn. pobjeda pobjedan, pobjedna pobjeditelj pobjediteljica pobjedljiv pobjednica pobjedničin pobjednički

pobjednik V jd. pobjedniče, N mn. pobjednici pobjedništvo G mn. pobjedništava

početak

Podgrađe

početi

pobrježje i pobriježje pobrstiti, pobršten pobuditi, pobuđen

početi, počnem, počni, počeh, počeo, počela,

pobuđivati, pobuđujem, pobuđujući

početni

pobunjenički

početničin prema početnica

pobunjenik V jd. pobunjenici

podastirač

počet, počev(ši)

podastrijeti, podastrem, podastrijeh, podastrije, podastri, podastro, podastrla, podastrt, podastrijev(ši), podastrv(ši) podašnost, podašnošću i podašnosti podatak, podatka, N mn. podatci, G mn. podataka podatljivost, podatljivošću i podatljivosti podatnost, podatnošću i podatnosti podaždjeti, podaždi, podaždio, podaždjela, podaždjev(ši)

početkati

pobunjeniče,

početnički

N mn.

početnik

V jd.

početniče,

pocigančiti

početništvo

pocijepanost, pocijepanošću i pocijepanosti pocijepati, pocijepam, pocijepan

početveronoške

pocinčati

početverostručiti

pocjepkanost, pocjepkanošću i pocjepkanosti pocjepkati pocrniti, pocrnim, pocrnjen, pocrnila, pocrniv(ši) (učiniti crnim) pocrnjeti, pocrnim, pocrnio, pocrnjela, pocrnjev(ši) (postati crn) pocrveniti, pocrvenim, pocrvenjen, pocrvenila, pocrveniv(ši) (učiniti crvenim) pocrvenjeti, pocrvenim, pocrvenio, pocrvenjela, pocrvenjev(ši) (postati crven)

počinak, počinka,

N mn.

početnici

početverostručenje

N mn.

počinci,

podbačaj

G mn.

podbadač

počinaka

podbadački

počiuitelj

podbijač

počiniteljica

podbiti, podbijem podbjel (bot.)

počiniti

počinuti

podbočiti

počinjač

pobočan,pobočna

počastiti, počastim, počašćen

pobočke

počašćivati, počašćujem, počašćujući

pobočnica

počivka DL jd. počivci, poč ivki > počinak

poček N

pobočničin

počovječiti

podbogom (pril.) podbosti, podbodem podbradak, podbratka, N mn. podbradci, G mn. podbradaka podbrježje i podbriježje podbuhao, podbuhla podbuhlost, podbuhlošću i podbuhlosti podbuhnuti podcijeniti, podcijenim, podcijenjen, podcijeniv(ši) podcikivati, podcikuj em, podcikujući podciknuti podcjenjivati, podcjenjujem, podcjenjujući Podcrkavlje (selo) podcrkavački prema Podcrkavlje podcrtati podcrtavati

počekati

počupati

podčasnički

pobočnički

počelo

pobočnik

V jd. pobočniče, N mn. pobočnici pobogu (pril.) pobolijevati, pobolijevam, pobolijevajući

počurlin

počem

pobornički

počest

pobjeđivati, pobjeđujem, pobjeđujući

pobjegljiv pobjegnuti pobjegulja pobjesnjeti, pobjesnim, pobjesnio, pobjesnjela, pobjesnjev(ši) poblijed kamp. pobljeđi poblijediti, poblijedim, poblijeđen, poblijedio, poblijedila (učiniti blijedim) poblijedjeti, poblijedim, poblijedio, poblijedjela (postati blijed) pobliže (pril., on to zna pobliže) pobljeđi kamp. od poblijed

počađaviti, počađavim, počađavila (učiniti čađavim) počađavjeti,

po čađavim,

počađavjela

(postati

čađav)

(ns. prema početi) počinjati, počinjam, (ns. prema počiniti) počist počistiti, počistim, počišćen POČitelj

(zem.)

počivališni

počakaviti, počakavljen

pOČivalište

se

počivalo

počasni

počasnica

počinjati, počinj em

počiteljski

počađiti počarkati

počinjanje

počivaljka

(pjesma u počast)

počast

počeci

počivaljci,

G mn.

(v.

počivati

početak)

(vez., pokr., pošto)

G mn.

počivaka

i

V jd.

poći, pođem, pođi, pođoh, pođe,

potiti se pošao, pošla,

pošav(ši)

i podčinjenosti poddijalekt podđakon i subđakon podebeo, podebela; kamp. podeblji Podgorač (selo)

počesto

poćudan,poćudna

počešati

pobožnjački

poćutjeti, poćutim, poćućen >

počešće počeškati

podalek kamp. podalji podalje (pril.)

počešljati

podanički

podgovaračica

podaništvo podao, podla

podgrađe

pobrjeguša

304

početak, početka, početaka

N mn.

početci,

G mn.

podčasnici

podčinjenost, podčinjenošću

pobosti, pobodem

pobrđe

N mn.

podčinjavati

poćenje prema

pobožićni

pobožnjak V jd. pobožnjače, N mn. pobožnjaci pobratiti, pobratim, pobraćen

podčasniče,

podčiniti

počerupati počešći

i

podčasnik

(zaal.)

počuti, počujem

počeprkati

kamp.

počivaljka

počivanje

počastan, počasna

mn.

DL jd.

počivaljki

osjetiti

podgovarač

Podgrađe

(selo)

305

pod građivati podgrađivati, podgrađujem, podgrađujući

podgrijati, podgrijem podgrijavati podgristi, podgrizem podgrlac, podgrlca (jamica pod grlom) podgrtati, podgrćem, podgrćući Podhum (selo) i Pothum podičiti se podići, podignem pOdići, podiđem podignuće

podij podijeliti, podijelim, podijeljen, podijeliv(ši) podijeljenost, podijeljenošću i podijeljenosti podijevati podivljačiti se podizač

podjačati podjarivač podjarmljivač

podjednak pOdjela G mn. pOdjela podjeljenik V jd. podjeljeniče, N mn. podjeljenici podjeljenje podjeljivati, podjeljujem, podjeljujući podjenuti podjetinjiti podlačev

podnošljivost podlivati > podJijevati podlivnjača (bot.) podlost, podlošću i podlosti podložak, podloška, N mn. podlošci, G mn. podložaka podložnički

podložništvo podložnost, podložnošću i podložnosti podljevnjak N mn. podljevnjaci (vrsta mlina) podmaći, podmaknem, podmakni, podmakoh, podmače, podmakao, podmakla, podmakav(ši) podmetač podmetački

podmetak, podmetka, N mn. podmetci, G mn. podmetaka podmetati, podmećem, podmećući podmicati, podmičem, podmičući podmićenik V jd. podmićeniče, N mn. podmićenici, G mn. podmićenika podmićivač

podmićivački podmićivanje

podmićivati, podmićujem, podmićujući

podmititi, podmitim, podmićen podmitljivost, podmitljivošću i podmitljivosti podmjestiti, podmjestim, podmješten podmještanje podmladak> pomladak

podlačina

podmornički

podlački

podmukao, podmukla podmuklost, podmuklošću i podmuklosti podnapiti se, podnapijem se

podlaktični

Podlapača

(selo)

podlapački prema

Podlapac i Podlapača podlaštvo G mn. podlaštava, prema podlac podleći, podlegnem, podlegni, podlegoh, podleže, podlegao, podlegla, podlegav(ši) podletjeti, podletim, podletio, podletjela, podletjev(ši) podlijeganje podlijegati, podliježem podlijetanje podlijetati, podJijećem, podlijeći, podlijećući podlijevanje podlijevati podlistak, podliska, N mn. podlisci, G mn. podlistaka podliti, podlijem

306

podnarednički

podnarednik V jd. podnaredniče, N mn. podnarednici podnašati podne, podneva, prije podne (prije 12 sati), prijepodne (dio dana), v. § 120. podnijeti, podnesem, podnesi, podnijeh, podnije, podnio, podnijela, podnijev(ši), podnesav(ši) podnipošto (pril.) podno (prij.) podnosilac, podnosioca, V jd. podnosioče, N mn. podnosioci, G mn. podnosilaca podnošljiv podnošljivost, podnošljivošću i podnošljivosti

podnožac podnožac, podnošca, N mn. podnošci, G mn. podnožaca podnožak, podnoška, N mn. podnošci, G mn. podnožaka podnožje podobnost, podobnošću i podobnosti podobrano (pril.) podočje podočni podočnjak N

mn. podočnjaci pododjeljak, pododjeljka, N mn. pododjeljci, G mn. pododjeljaka pododsjek N mn. pododsjeci, G mn. pododsjeka podojiti, podojim, podoji podomaćiti se podosta (pri!.) Podravac, Podravca, V jd. Podravče, G mn. Podravaca Podravka DL jd. Podravki, G mn. Podravaka i Podravki podravski; Novigrad Podravski, Podravske Sesvete podrazumijevati podrazumjeti, podrazumijem, podrazumio, podrazumjela, podrazumjev(ši) podređenost, podređenošću i podređenosti podređivati, podređujem, podređujući

podrhtati, podrhćem i podrhtim, podrhći i podrhti podrhtavati, podrhtavam podrijemati, podrijemam i podrijemljem podrijetlo podrobak, podropka, N mn. podropci, G mn. podrobaka podrška DL jd. podršci> potpora, pomoć područ an, područna podrnčje

podrnžnički

podudarnost podsjeći, podsiječem,

podsijeci, podsjekao, podsjekla, podsječen, podsjekav(ši); podsjećen je prema podsjetiti podsjedatelj podsjedati podsjek podsjesti, podsjednem podsjetiti, podsjetim, podsjećen; podsječenje prema podsjeći podsjetnica podsjetnik V jd. podsjetniče, N mn. podsjetnici podsmijavati se podsmijeh i podsmjeh, N mn. podsmijesi podsmjehivati se podsmjehnuti se podsmješljiv podstanar podstanarev ipodstanarov podstanarka DL jd. podstanarki, G mn. podstanarka ipodstanarki podstanarov ipodstanarev podstava podstavak podstaviti podstrešje podstrići, podstrižem, podstrizi, podstrigoh, podstriže, podstrigao, podstrigla, podstrižen, podstrigav(ši) podstubište (prostor ispod stuba) podsudac, podsudca, .V jd. podsudče, N mn. podsudci, G mn. podsudaca podsukuja Podsused (mjesto kraj Zagreba) podsvijest I jd. podsvijesti ipodsviješću podsvjestan, podsvjesna podšav, podšava podšišati podšiti, podšijem podšivati

podsaditi, podsadim, podsađen

podtajnički

podsađivati, podsađujem, podsađujući

podtajnik N mn. podtajnici podtekst

podsekretar> podtajnik podsekretarev ipodsekretarov (podtajnikov) podsekretarski > podtajnički podsijati, podsijem, podsij podsijecanje podsijecati, podsijecam, podsijecan, podsijecajući podsjećati

podtlačni

podtlak Podturen (selo) podučavati (instruirati, drugo je poučavati) podučiti

podudarnost, podudarnošću i podudarnosti (geom. je sukladnost)

307

podugačak

pognutost

podugačak, podugačka

podvrtati, podvrćem,

poduka DL poduci (instrukcija, drugo je pouka) podulje Podunavac, Podunavca, V jd. Podunavče, G mn, Podunavaca Podunavka DL jd. Podunavki, G mn, Podunavka i Podunavki Podunavlje podunavski podupirač (potporanj) podnprijeti, poduprem, poduprijeh, podupri, podupro, poduprla, poduprt, poduprv(ši) i poduprijev(ši)

podvući, podvučem, podvučen

poduzeće

poduzetnički

poduzetnik V jd. poduzetniče, N mn, poduzetnici poduzetnost, poduzetnošću i poduzetnosti poduzimač

poduže podvađati

podvaljivač podvaljivački

po dvaput i po dva puta, v. § 135. podvesti, podvedem, usp. dovesti, dovedem podvesti, podvezem, usp. dovesti, dovezem podvesti, podvezem, usp. dovesti, dovezem podviti, podvijem podvlačenje podvlačiti

podvlastiti, podvlašten > svodnik, zavodnik podvođačica > svodilja podvođenje prema podvoditi podvojenost, podvojenošću i podvojenosti podvojiti, podvojim, podvoj podvodač

podvornica

podvornički

podvostručavati, podvostručavam podvostručiti

podvraćati prema

podvratiti podvratak, podvratka, N mn. podvratci, G mn. podvrataka podvrći, podvrgnem, podvrgni, podvrgoh, podvrže, podvrgao, podvrgla, podvrgnut, podvrgav(ši), podvrgnuv(ši) podvrgnuće

308

podzidak, podzitka, mn. podzitci, podzidaka podziđivati, podziđujem, podziđujući

podžariti podždrijelni podžeći, podžežem, podžezi, podžegoh; podžeže, podžegao, podžegla, podžežen, podžegav(ši) podželudnjača podželudnjačni

podžeti, podžanjem podžupan pođačiti se pođenje prema poditi

poema poen (bod) poenta poentirati poet(a) (pjesnik) poetičan, poetična

poetičnost, poetičnošću

pohabati > istrošiti, iznositi

pogodak, pogotka, N mn. pogodci, G mn. pogodaka pogodba G mn. pogodaba i pogodbi pogodnost, pogodnošću i pogodnosti pogonič > gonič pogorijevanje pogorijevati pogorjelac, pogorjeica, V jd. pogorjelče pogorjeti, pogorim, pogorio, pogorjela, pogorjev(ši) pogospoditi se, pogospodim se, pogo sp ođen pogostiti, pogostim, pogošćen pogotovo i pogotovu

pohađač

pogrbljenost, pogrbljenošću i pogrbljenosti pogrčiti (učiniti Grkom) pogr. krat. za pogrdno pogrditi, pogrdim, pogrdio, pogrdila, pogrđen, pogrdiv(ši) (učiniti grdnim, nagrditi, osramotiti) pogrdjeti, pogrdim, pogrdio, pogrdjela, pogrdjev(ši) (postati grdan, ružan)

pođoniti

i poetičnosti

poetika DLjd. poetici poetizacija poetizirati poetski (pjesnički) poezija (pjesništvo) pogača pogačica pogađač pogađačica pogađački pogađati

poganac pogdjegdje pogdjekad> pokatkad pogdjetko pogdjekoji i po gdjekoji pogibao, pogibli, ljd. pogibli i pogiblju, G mn. pogibli pogibija poglavaričin prema poglavarica poglavičin prema poglavica poglavički

pognojiti, pognojim, pognoj pognuto st, pognutošću i pognutosti

poimati

pognječiti

pogranični

pođipati

pogančina prema

podvoljčić

podvoljčina

podvorničin prema

podvrći, podvrćući

pognječiti

pogrđivanje

pogrđivati, pogrđujem, pogrđujući pogrebnički

pogrepsti, pogrebem pogrij ati, pogrijem pogrij avati pogriješiti, pogriješim pogristi, pogrizem pogrješan, pogrješna pogrješiv pogrješivanje pogrješivati pogrješivost, pogrješivošću i pogrješivosti pogrješka DL jd. pogrješci, G mn. pogrješaka pogrješljiv pogrješljivost, pogrješljivošću i pogrješljivosti pogrješnost, pogrješnošću i pogrješnosti pogristi, pogrizem pogrmjeti, pogrmim, pogrmio, pogrmjela, pogrmjev(ši) pogrubiti, pogrubim, pogrubio, pogrubila, pogrubijen, pogrubiv(ši) (uđiniti grubim) pogrubjeti, pogrubim, pogrubio, pogrubjela, pogrubjev(ši) (postati grub) pogubnost, pogubnošću i pogubnosti pogureno st, pogurenošću i pogurenosti

pohađati pohajdučiti se pohapsiti, pohapsim, pohapšen > pouhićivati poharati poharčiti (potrošiti) pohitati, pohitam (požuriti, pobacati) pohitjeti, pohitim, pohitjeh, pohitio, pohitjela, pohitjev(ši) (požuriti) pohladan, pohladna pohlaptati, pohlapćem, pohlapćući pohlepa pohlepan, pohlepna pohlepnica pohlepničin

pohlepnik V jd. pohlepniče, N mn. pohlepnici pohlepnost, pohlepnošću i pohlepnosti pohod pohoditi pohodni pohota pohotan, pohotna pohotljiv pohotIjivac, pohotljivca, V jd. pohotljivče, G mn. pohotljivaca pohotJjivica pohotljivost, pohotljivošću i pohotljivosti pohotnost, pohotnošću i pohotnosti pohrana pohraniti, pohranim, pohranjen pohranjivati, pohranjujem, pohranjujući pohrđati

pohrliti pohrskati pohrvaćivati, pohrvaćujem, pohrvaćujući

pohrvati se pohrvatiti, pohrvatim, pohrvaćen pohuliti, pohulim, pohuljen pohumlje pohvala pohvalan, pohvalna pohvaliti, pohvalim, pohvaljen pohvalnica pohvaljivati, pohvaljujem, pohvaljujući pohvatati poimanje poimati, poimam i poimljem

309

poimence poimence poimenice> poimence

pokretnost

pokrhati

poliptih

poimeničavati

pojeftinjivati, pojeftinjujem, pojeftinjujući pojiti pojmiti pojmljiv

poimeničiti

pojunačiti

pokrivač

poisijecati, poisijecam poiskakati, poiskačemo poiskati, poištem i poišćem poispadati poispoklanjati poispravljati poisprekidati poisprelamati poispremetati, poispremećem, poispremećući poispremještati, poispremještam poisprepletati, poispreplećem, poispreplećući poispresijecati, poispresijecam poisprevrtati, poisprevrćem, poisprevrćući poistovjećenje prema poistovjetiti

pokadšto

pokrivački

pokajnički

pokrivalac, pokrivaoca, V jd. G mn. pokrivalaca

poimeničan, poimenična

pokasno pokatkad

pokrhati, pokrham pokriće

pokrijepiti, pokrijepim, pokrijepljen pokriti, pokrijem

pokrivaoče,

pokrivalački

pokćeriti

pokrivenost, pokrivenošću i pokrivenosti pokrjepa pokrjepijenje pokrjepljivati, pokrjepljujem, pokrjepljujući

pokćerka

pokročiti

pokipjeti, pokipi, pokipio, pokipjela, pokipjev(ši)

pokrojiti pokrotiti, pokrotim, pokroćen

poklečke

pokrovčić

pokleknuće

pokrstiti, pokrstim, pokršten pokrštavati pokrštenica pokrštenje pokrupno (pril., ali: po krupno kamenje)

pokatoličiti pokazivač pokazivački

poklič>

prema pokleknuti poklik

poistovjećivati, poistovjećujem, poistovjećujući

poklonički

poistovjetiti, poistovjetim, poistovjećen poizbliže poizdaleka poizdalje poizrazbolijevati se, poizrazbolijevamo se poizrazdjeljivati, poizrazdjeljujem,

pokloništvo poklopčić

pokoji i po koji, v. § 129. pokoji put (katkad, prema po koji put to već govorim), v. § 132. pokojničin prema pokojnica

pokućar

pokućarac, pokućarca,

G mn.

V jd.

pokućarče,

pokućaraca

polarni; polarni krug, polarno svjetlo, Polarno more, Polarna zvijezda (Polarnica) Polarnica polarnik (polarni krug) polazak, polaska, N mn. polasci, G mn. polazaka poleći, polegnem, polegni, polezi, polegoh, poleže, polegao, polegla, polegnut, polegav(ši) (polegnuti) poleći, poležem polećke (poleđice)

poleđice

(pril.)

poleđina

polemičan, polemična polemičar polemički

poletarac, poletarca, Vjd. poletarče, G mn. poletaraca poletarče, poletarčeta, zb. poletarčad poletjeti, poletim, poletio, poletjela, poletjev(ši) poliamid poliandrija (mnogomuštvo) policajac, policajca, V jd. policajče, G mn. policajaca policajčev

pokojnički

pokućarica

pojac, pojca, V jd. poj če, G mn. pojaca > pjevač

pokolčiti

pokućaričin

pojačaj

policija policijski policist poličica um. od polica

pokoljenje> naraštaj

pokućariti

polić

pojačajan, pojačajna

pokornički

pokućarski

polićni

pojačalo

pokućstvo

pojačanje

pokornost, pokornošću i pokornosti pokosnični prema pokosnica

pojačati

pokožični

poliedar, poliedra polifonijski polihistor (sveznadar, sveznalica) polijegati, poliježem polijen (pomalo lijen) polijep polijepiti, polijepim, polijepljen polijetanje polijetati, polijećem, polijećući polijevanje polijevati polinez. krat. za polinezijski Polinezija polinezijski Polinežanin N mn. Polinežani Polinežanka DL jd. Polinežanki, G mn. Polinežanka i Polinežanki poliptih N mn. poliptisi

poizrazdjeljujući

pokućarčev

pokraćenje prema

pokr. krat. za pokrajina, pokrajinski pokratiti

pokuhati pokunjenost, pokunjenošću i pokunjenosti pokupski Pokupsko, Pokupskoga (selo)

pojahati, pojašem

pokraći

pokurjačiti

pojasić

pokraćivati, pokraćuj em, pokraćujući

pokvarenjaković

pojatak, pojatka, N mn. pojatci, G mn. pojataka pojedan po jedanput pojedinac, pojedinca, Vjd. pojedinče, G mn. pojedinaca

pokraj (prij.) pokrajina pokratak, pokratka; komp. pokraći pokratiti, pokratim, pokraćen

pokvarljivost, pokvarljivošću i pokvarljivosti pol (polovica) pol, pola (krajnja točka); Sjeverni pol, Južni pol (zem.) sjeverni pol, južni pol (na magnetu),

pokrečiti

pojedinačan, pojedinačna

pokretač

polagač

pojedinačnost, pojedinačnošću i pojedinačnosti

pokretačica

polagačica

pojedinost, pojedinošću i pojedinosti po jednom pojeftiniti pojeftinjenje

pokretački

polako polapski prema Polablje; Polapski Slaveni polarizacija polarizacijski

pojačavanje pojačavati

310

pokretati, pokrećem, pokrećući pokretljivost, pokretljivošću i pokretljivosti pokretnost, pokretnošću i pokretnosti

plus-pol, minus-pol

311

politehničar

pomičnost

politehničar

poljički prema

političar

Poljica; Poljički statut (pov.) poljodjelac, poljodjelca, V jd. poljodjelče, G mn. poljodjelaca

političarev

poljodjelčev

politehnički

i političarov političarka DL jd. političarki, G mn. političarov i političarev

političarki

politički

politra G mn. politara (boca od pola litre) polnoć> ponoć polnoćka

i ponoćka, DLjd.

polnoćki,

G mn.

polnoćki

polokati, poločem polonij (znak po) polonijski polovičan, polovična

polovičnost, polovičnošću

i polovičnosti

polubraća

polučiti>

dobiti,

postići

polučovjek

poludjeti, poludim, poludio, poludjela, poludjev(ši) polugodišnji polulijevo polumastan, polumasna (polumasni sir); polumasna slova> poludebela slova polumjer polumjera (polovična mjera) polumjesec; Crveni polumjesec (ime ustanove) polumjesečast polumjesečni

polumjesečnik N

mn.

polumjesečnici

polumračan, polumračna

poljodjeika DLjd. poljodjeiki, G mn. poljodjeiki poljodjelski poljodjelstvo G mn. poljodjelstava poljoprivreda poljoprivredni Poljska DL jd. Poljskoj; Republika Poljska (država) poljski prema polje i Poljska poljubac, poljupca, Vjd. poljupče, G mn. poljubaca poljupčić

pom. krat. za pomorski pomaći, pomaknem, pomakni, pomakoh, pomače, pomakao, pomakla, pomaknut, pomakav(ši) pomadžariti i pomađariti pomađariti i pomadžariti

pomijenjati pomijenjati pomiješati, pomiješam, pomiješaj, pomiješao, pomiješan, pomiješav(ši) pomiljeti, pomilim, pomilio, pomiljela, pomiljev(ši) pomisao, pomisli, I jd. pomisli i pomišlju pomisliti, pomislim, pomišljen pomišljaj pomišljati pomjediti, pomjedim, pomjeđen (prevući, okovati mjeđu); drugo je pomediti pomjer > pomak pomjerati > pomicati, kretati pomjeriti > pomaknuti pomjestiti, pomjestim, pomješten pomještati pomlačiti

pomladak, pomlatka, V jd. pomladče, N mn. pomladci, G mn. pomladaka pomlađivati

pomagački

pomlatiti, pomlatim, pomlaćen pomijeti, pomeljem pomnost, pomnošću i pomnosti pomnjiv pomnjivost, pomnjivošću i pomnjivosti

pomagarčiti

pomočiti

pomagač

pomagačica

se pomahnitati, pomahnitarn pomajčiti (uzeti za pomajku) pomajka DL jd. pomajci, G mn. pomajka i pomajki pomaknuće

pomoć

Ijd. pomoću i pomoći, s pomoću pomognem, pomozi

pomoći,

pomoćni

pomoćnica;

Marija Pomoćnica (majka Božja) pomoćničin prema pomoćnica

pomalo (pril.), ali: po malo boljem planu; malopomalo pomamnost, pomamnošću i pomamnosti pomast I jd. pomasti i pomašću pomastiti, pomastim, pomašćen i pomašten pomazanik V jd. pomazaniče, N mn. pomazanici; Pomazanik (Isus) pomediti, pomeđen (namazati, zasladiti medom); drugo je pomjediti

pomoćnički

pomoćnik

V jd. pomoćniče s pomoću pomodriti, pomodrim, pomodrio, pomodrila, pomodriv(ši) (učiniti modrim) pomodrjeti, pomodrim, pomodrio, pomodrjela, pomodrjev(ši) (postati modar) pomorac, pomorca, V jd. pomorče, G mn. pomoraca

poluotok N mn. poluotoci; Balkanski poluotok polusvijest Ijd. polusviješću i polusvijesti polusvijet N mn. polusvjetovi polutka DL jd. polutki, G mn. polutaka i polutki; Sjeverna polutka, Južna polutka (zem.) poluvrijeme, poluvremena Poljačić um. od Poljak poljački> poljski poljeće (polugodište) poljepšati poljepšavati

pometač

pomorački

pometak, pometka, N mn. pometci, G mn. pometaka pometati, pomećem pometenost, pometenošću i pometenosti

pomorskopravni prema pomorsko pravo pomozbog (u izrjeci: ni rod ni pomozbog) Pompej (rimski državnik) Pompejev Pompeji, Pompeja (mn. m. r., grad što gaje zasuo Vezuv) pompejski prema Pompej i pompozan, pompozna (sjajan, raskošan)

poljevač

pometnuće (pobačaj)

poljevačica

pomicati, pomičem, pomiči,

Poljica (zem.) Poljičanin N mn.

pomičan, pomična

312

Poljičani, prema

Poljica

pomičnost, pomičnošću

pomičući

i pomičnosti

pomoću>

poni pomračenost, pomračenošću pomračenje; pomračenje

i pornračenosti uma

pomračiti pomrčanje pomrčati pomrčina; pomrčina

Sunca tamnim, mrkim) pomrijeti, pomre, aor. pomrije; pomro, pomrla, pomrv(ši)

pomrčiti (učiniti

pomučan, pomučna (prilično mučan)

pomučati, pomučim pomučiti

se

pomućenost, pomućenošću

i pomućenosti

pomućenje pomućivati, pomućujem, pomućujući

pomusti, pomuzem, pomuzen pomutiti, pomutim, pomućen ponabiti, ponabijem, ponabijen ponačiniti

ponad (prij.) ponadijevati ponajbješnji i ponajbjesniji ponajčešći ponajgušći

ponajljepši ponajprije ponajtješnji i ponajtjesniji ponajveći ponajvećma

ponajžešći

ponamjestiti, ponamjestim, ponamješten ponamještati ponaticati, ponatičem, ponatičući ponavljač ponavljačica ponavljački

Poncije Pilat pončo,ponča,ponču,pončem

ponedjeljak, ponedjeljka, N mn. ponedjeljci, G mn. ponedjeljaka ponegdje ponekad> katkad, kadšto, pokatkad poneki i po neki, v. § 129. ponesrećiti se ponešto (zam. i pril.), ponečega; po nešto, v. § 129. ponetko poni, ponija, N mn. poniji

313

ponići

poprječnost

ponići,

poniknem, ponikni, ponikoh, poniče, ponikao, ponikla, ponikav(ši)

ponijemčiti, ponijemčim, ponijemčen

ponijeti, ponesem, ponesi, ponijeh i ponesoh, ponese i ponije, ponio, ponijela, ponesen, ponijev(ši), ponesav(ši) ponikao, ponikli ponisko (pril.) ponizak, poniska poniznost, poniznošću i poniznosti ponižavati poniže (pril.) ponoć ponoćka

i polnoćka

ponoćni ponoćnica

popijevčiti

se (pooholiti se) popijevka DLjd. popijevci, G mn. popijevka popjevaka i popijevki ' popisivač

popisivačica

popiti, popijem, popij, popit i popijen popjevati (malo zapjevati); drugo je popijevati poplaćati

poplahnuti poplahnjivati, poplahnjujem, poplahnjujući poplaviti, poplavim, poplavio, poplavila, poplaviv(ši) (pokriti vodom) poplaviti, poplavim, poplavio, pophivila, poplaviv(ši) (učiniti plavim) poplavjeti, poplavim, poplavio, poplavjela, poplavjev(ši) (postati plav) poplijeniti, poplijenim, poplijenjen poplijeviti, poplijevim, poplijevijen

ponositost, ponositošću i ponositosti ponovno ponovo

popločati

ponjemčenje

popločavanje

ponjemčivanje

popločavati

ponjemčivati, ponjemčujem, ponjemčujući

popločenje

pooblačiti

popločiti

poočim

poplućnica

poodavna> poodavno poodmaći, poodmaknem, poodmakni, poodmakoh, poodmače, poodmakao, poodmakla, poodmaknut, poodmaknuv(ši) poodsijecati, poodsijecam

popljeskati, popljeskam i poplješćem popljesniviti pop-muzika (popularna glazba) i pop-glazba popodne v. § 120. popola (pril.) i po pola, podijelio je jabuku popola i svakomu dao po pola jabuke popov; Popovo polje (polje), Popov toranj (zgrada u Zagrebu); Popovo Selo (selo) popovača (vrsta kruške); Popovača (zem.) popratiti, popratim, popraćen popravilišni prema popravilište

poopćavanje poopćavati poopćenje poopćiti

pootplaćivati, pootplaćujem, pootplaćujući popabirčiti

popamtiti, popamtim, popamćen pop-art (popularna umjetnost) Pop Dnkljanin; Ljetopis Popa Dukljanina popče (mlad pop); zb. popčad i N mn. popčići popčić um. od pop popečak, popečka, N mn. popečci, G mn. popečaka,kosanipopečak;usp.popećak

popećak, popećka,

N mn. popećci, G mn. > žarač popeći, popečem, popeci, popekoh, popeče, popekao, popekla, popečen, popekav(ši) pop-glazba popećaka

popravljač popravljačica popričati

popriječiti, popriječim, popriječen

poprjećivati prema poprječivati

poručnik

poprijetiti, drugo je

pop-song (popularna pjesma američkih Crnaca) popudbina popuhivati, popuhujem, popuhujući popuhnuti populacijski popularnost, popularnošću i popularnosti popunjavati, popunjavam popustiti, popustim, popušten popustljiv popustljivost, popustljivošću i popustljivosti poraće porađati (se) porajnski Porajnje (kraj uz Rajnu) porano (pri/.) i po rano, došao je porano i došao je po rano grožđe porazbolijevati se, porazbolijeva se porazdaleko (pri/.) porazdijeliti, porazdijelim, porazdijeljen porazdjeljivati porazmetati, porazmećem, porazmećući porazmjestiti, porazmjestim, porazmješten porazmještati porazvješati porculan porculanača (zemlja) porebarke poreč (baražina, bot.) Poreč (grad) porečki prema Poreč poreći, porečem i poreknem, poreci i porekni, porekoh, poreče, porekao, porekla, porečen, porekav(ši) poredak, poretka, N mn. poredci, G mn. poredaka poređenje> (us)poredba, stupnjevanje

poprijeko poprijetiti, poprijetim

poremećaj

popriličan, poprilična

poremećenje

poprječan

poremećivati, poremećujem, poremećujući

poremećenost, poremećenošću

poprječice poprječivati prema popriječiti, je poprjećivati

drugo

poprječke

popić

poprječnica

popijevati (popjevavati), drugo je popjevati

poprječnost, poprječnošću i poprječnosti

314

poprjećivati

i poremećenosti

poremetiti, poremetim, poremećen porezni poreznički

poreznik V jd. porezniče, N mn. poreznici (porezni činovnik) poreznikov

porezovnik V jd. porezovniče, N mn. porezovnici (porezni obveznik) poreždžija (eks., poreznik) Porfirogenet (pov.) poricati, poričem, poričući poriječje i porječje porijedak, porijetka (ponešto rijedak); kamp. porjeđi

porijeklo> podrijetlo porijetko (pril., ali: otišao je po rijetko sito) porinuće porječje

i

poriječje

porječkati porjeđi

se kamp. od porijedak

porobljivač porobljivački poročan, poročna poročnost, poročnošću

i poročnosti

porodični porođaj porođajni

porotnički

port. krat. za portugalski portabl; portabl-televizor> (pre)nosivi televizor Port Arthur (grad u SAD); pov., u Kanadi danas Thunder Bay, u Kini danas područje Liita i grad Liishunk'on portlandski prema Portland; portland-cement> portlandski cement Portoriko; Slobodna i Pridružena Država Portoriko (država) portret portretistički

portretni portretski > portretni Portugal; Republika Portugal (država) Portugalac, Portugalca, V jd. Portugalče, G mn. Portugalaca Portugalka DLjd. Portugaiki, G mn. Portugalka i Portugaiki portugalski; Elizabeta Portugalska portugizac, portugisca, Vjd. portugišče (vino) poručati (pojesti ručak) poručiti (poslati poruku) poručivati, poručujem, poručujući poručnički poručnik

V jd.

poručniče,

N mn.

poručnici

315

porugljivac porugljivac, porugljivca, V jd. porugljivče, G mn. porugljivaca porugljivost, porugljivošću i porugljivosti porumeniti, porumenim, porumenjen, porumenio, porumenila, porumeniv(ši) (učiniti rumenim) porumenjeti, porumenim, porumeuio, porumenjela, porumenjev(ši) (postati rumen) poružniti, poružnim, poružnjen, poružnio, poružnila, poružniv(ši) (učiniti ružnim) poružujeti, poružnim, poružnio, poružnjela, poružnjev(ši) (postati ružan) porvati se > pohrvati se posamce (pril.) posavjetovati posavski; Ljudevit Posavski (pov.); Posavski Bregi (selo) posebnički poseljačiti poseljačivati, poseljačujem, poseljačujući

posezati, posežem, poseži, posegoh, posegao, posegla, posežući posigurno posijati, posijem, posij posijecati, posijecam prema posjeći posijediti, posijedim, posijeđeu, posijedio, posijedila, posijediv(ši) (učiniti sijedim) posijedjeti, posijedim, posijedio, posijedjela, posijedjev(ši) (postati sijed); drugo je posjedjeti posijelo

poslijeoperacijski posjediti, posjedim, posjedio, posjedila, posjediv(ši) i posjedjeti posjedjeti i posjediti, posjedim, posjedio, posjedjela, posjedjev(ši) (malo sjediti); drugo je posijedjeti posjednica posjedničin posjednički

posjednik V jd. posjedniče, N mn. posjednici posjednikov posjedništvo posjedovati, posjedujem, posjedujući posjedovni posjek posjekač

posjetnički

posjetnik V jd. posjetniče poskakati, poskačemo poskočan,poskočna poskočica poskočice

poskočiti

posipač

poskočke

posirotjeti, posirotim, posirotio, posirotjela, posirotjev(ši) (postati sirota) posiviti, posivim, posivijen, posivio, posivila, posiviv(ši) (učiniti sivim) posivjeti, posivim, posivio, posivjela, posivjev(ši) (postati siv) posječen prema posjeći posjećen prema posjetiti posjećenost, posjećenošću i posjećenosti posjeći, posiječem, posjekoh, posiječe, posjekosmo, posijeci, posječen, posjekav(ši)

poskočljiv

posjećivati, posjećujem, posjećujući

posjed G mn. posjeda posjedak, posjetka, N mn. posjedci, G mn. posjedaka > posijelo posjedati

316

poslijepodne (v. § 120.) poslijepodnevni i posljepodnevni poslijeratni i posljeratni poslijetati, poslijeće poslijetraumatski poslodavac, poslodavca, Vjd. poslodavče, G mn. poslodavaca poslodavački poslodavčev

posloprimac, posloprimca, V jd. G mn. posloprimaca

posloprimče,

posloprimački posloprimčev poslovičan, poslovična

poslovodstvo

posjeklica (oštra sablja) posjeklina posjekotina posjesti, posjednem posjet, posjeta posjetilac, posjetioca, V jd. posjetioče, N mn. posjetioci, G mn. posjetilaca posjetitelj posjetiti, posjetim, posjećen (drugo je posječen) posjetnica

posinački

~d_n_e___________________________________________________p__ os_t_t_ra_u_m __a_t_sk_i

(pril.)

poskočnica

poskrbjeti, poskrbim, poskrbio, poskrbjela, poskrbjev(ši) poskupiti, poskupim, poskupljen, poskupio, poskupila, poskupiv(ši) (učiniti skupim) poskupjeti, poskupim, poskupio, poskupjela, poskupjev(ši) (postati skup) poskupljenje poslanički

poslaništvo poslati, pošaljem, pošalji, poslah, poslao, poslan, poslav(ši) poslije poslijediplomski i posljediplomski poslijeoperacijski i posljeoperacijski

poslovođa

poslovotkinja posluh poslušnost, poslušnošću i poslušnosti posljedak, posljetka, N mn. posljedci, G mn. posljedaka posljedica posljedični

posljediplomski i poslijediplomski posljednji posljeoperacijski i posJijeoperacijski posljepodnevni i poslijepodnevni posljeratni i poslijeratni posmicati, posmičem, posmicao, posmicav(ši) posmijeh i posmjeh, N mn. posmijesi i posmjesi posmjehivati se, posmjehujem, posmjehujući posmjehnuti se posmrče, posmrčeta, zb. posmrčad posni prema postan i post pospjeh > hitnja, žurba pospješiti pospješivati, pospješujem, pospješujući posrećiti se posrećivati se, posrećuje se, posrećujući se posred (prij.) posredan, posredna posrednica posrednički

posrednik V jd. posredniče, N mn. posrednici posrednost, posrednošću i posrednosti posredništvo G mn. posredništava posredovati, posredujem, posredujući posredstvo

posrijedi (pril.), npr. posrijedi je mala šala, drugo je po srijedi je četvrtak posrkati, posrčem, posrči, posrkao, posrkav(ši) posrnuće

posrtati, posrćem, posrćući postan, posna postarati se (postati star) postarati se > pobrinuti se postariti, postarim, postario, postarila, postariv(ši) (učiniti starim) postarjeti, postarim, postario, postarjela, postarjev(ši) (ostarjeti) postava (npr. postava nogometne momčadi); drugo je podstava postdiplomski> posl(i)jediplomski posthuman, posthumna > postuman, posmrtni postići, postignem, postigni, postigoh, postiže, postigao, postigla, postignut, postigav(ši) postiditi, postidim, postiđen, postidio, postidila, postidiv(ši) (učiniti da se tko stidi) postidjeti se, postidim se, postidio se, postidjela se, postidjev(ši) (osjetiti stid) postignuće

postižljiv postijenak, postijenka (bot.), i postj enak postiti, postim, pošćah, posteći postjeni (koji je po stijeni, puzavac postjeni) postjenak i postijenak, postj enka (bot.) posto (pril., %); jedan posto, dva posto, sto posto postojanost, postojanošću i postojanosti postojati, postojim, postoj, postojeći postojnski prema Postojna; Postojnska špilja postoperativan, postoperativna > posl(i) j eoperacij ski postostručavati

postostručiti postostručivati, postostručujem, postostručujući

postotak, postotka, N mn. postotci, G mn. postotaka postotni; jednopostotni (l%-tni), dvopostotni (2%-tni), stopostotni (100%-tni) postrani (pokrajnji) postrići, postrižem, postrizi, postrigoh, postriže, postrigao, postrigla, postrigav(ši) postrijeljati, postrijeljam, postrijeljan postrojiti posttraumatski (poslijetraumatski)

317

postudjeti

potijesniti

postudjeti, postudi, postudio, postudjela, postudjev(ši) postuman, postumna > posmrtni posuditi, posudim, posuđen

potalijančiti

posuđe

potalijančivati, potalijančujem, potalijančujući

posuđenica

potalijaniti potalijanjivati, potalijanjujem, potalijanjujući potamniti, potamnim, potamnjen, potamnio, potamnila, potamniv(ši) (učiniti tamnim) potamnjelost, potamnjelošću i potamnjelosti potamnjenje prema potamniti i potamnjeti potamnjeti, potamnim, potamnio, potamnjela (postati taman)

posuđivač posuđivački

posuđivati, posuđujem, posuđujući

posuvratak, posuvratka, N mn. posuvratci, G mn. posuvrataka posvaditi, posvadim, posvađen posvađati

posve (pri!.)

potajnik Vjd. potajniče, N mn. potajnici (zast., detektiv) potajnost, potajnošću i potajnosti

potančati

posvećenost, posvećenošću

i posvećenosti

posvećenje

posvećivati, posvećujem, posvećujući

posvema> posve posvetiti, posvetim, posvećen posvijetliti, posvijetlim

potankost, potankošću i potankosti poteći, potečem i poteknem, poteci i potekni, potekoh, poteče, potekao, potekla, potekav(ši) poteći, potegnem, potegni, potegoh, potegao, potegla, potegav(ši)

posvjedočavati, posvjedočavam

potegača

posvjedočiti

Potemkin Potemkinov; Potemkinova sela potencijal potencijalan, potencijalna potepuh V jd. potepuše, N mn. potepusi, G mn. potepuha (skitnica)

posvojče, posvojčeta,

zb.

posvojčad

posvud(a) pošast I jd. pošasti i pošašću pošćenje prema postiti pošećeriti pošiljač

pošiljalac, pošiljaoca, V jd. pošiljaoče, N mn. pošiljaoci, G mn. pošiljalaca pošljunčiti

pošmrkati, pošmrčem, pošmrčući pošokčiti

poštarev i poštarov poštaričin prema poštarica poštarov i poštarev poštedjeti, poštedim, poštedio, poštedjela, pošteđen, poštedjev(ši) pošteđivati, pošteđujem, pošteđujući poštenjačina poštenjaković

pošto (vez.,pril.), i po što, v. § 146. poštovalac, poštovaoca, Vjd. poštovaoče, G mn. poštovalaca pošutjeti, pošutim, pošutio, pošutjela, pošutjev(ši) potaći, potaknem, potakni, potakoh, potače, potakao, potakla, potaknut, potakav(ši) potajnički

318

poteškoća> teškoća

pothodnik pothraniti pothranjivati, pothranjujem, pothranjujući Pothum (selo) i Podhum (ako je tako uobičajeno) pothvaćati

pothvat pothvatiti, pothvatim, pothvaćen pothvatnički

poticaj poticajni poticalo poticatelj poticateljica poticati, potičem prema potaknuti, drugo je potjecati potihano (pril.) potiho (pril.); kamp. potiše potijesan (prilično tijesan); kamp. potješnji i potjesniji potijesniti, potijesnim, potiješnjen

potiskivač potiskivač

potištenost, potištenošću i potištenosti potjecati, potječem (prema teći, drugo je poticati) potjera potjerati potjerivati potjerni potjernica> tjeralica potjernički . .. potjernik Vjd. potjerniče, N mn. potjermCl, G mn. potjernika potjesniji i potješnji, kamp. od potijesan potješiti potješnjavati potješnji i potjesniji, kamp. od potijesan . potka DL jd. potki, G mn. potaka, potka i potkI (niti što se utkivaju u osnovu) potkaditi, potkadim, potkađen potkazivač > doušnik potkivač potkivački

potkoljenica potkoljenični

potkopati potkopavati potkornjak N mn. potkornjaci potkova potkovica potkovičast

potkožan,potkožna potkožiti se potkožnjak N mn. potkožnjaci potkraćivati, potkraćujem, potkraćujući

potkradati potkralj potkrasti se, potkradem se potkresati, potkrešem potkrijepiti, potkrijepim, potkrijepljen potkrilje potkrjepa potkrjepljenje potkrjepljivati potkrovlje potkrovni potkrovnica

potpomagač

potkupiti potkupljiv potkupljivač

potkupljivati, potkupljujem, potkupljujući potkupljivost, potkupljivošću i potkupljivosti potlačenost, potlačenošću i potlačenosti potlačiti

potleušica potmulost, potmulošću i potmulosti potmuo, potmula potoč (potjera, progon) potočar (rak) potočara (mlin na potoku) potočarka (mahovina) potočić potočina potočni potočnica

potočnjak N

mn. potočnjaci potom i po tom(e) potomak, potomka, V jd. potomče, N mn. potomci, G mn. potomaka potpadati potpala potpaliti potpalublje potpalubni potpaljivač

potpaljivati, potpaljujem, potpaljujući potpasač

potpasati, potpašem potpasti, potpadnem, potpadni, potpadoh, potpao, potpala, potpav(ši) potp etak, potpetka, N mn. potpetci, G mn. potpetaka potpetica potpiliti, potpilim, potpiljen potpirač potpirivač

potpis potpisati potpisivati, potpisujem, potpisujući potpisnik V jd. potpisniče, N mn. potpisnici, G mn. potpisnika potplaćivati, potplaćujem, potplaćujući

potkrovnjača

potplat potplatiti, potplatim, potplaćen

potkućnica

potpomagač

319

potpomagati potpomagati, potpomažem potpomoći, potpomognem, potpomogni i potpomozi, potpomogoh, potpomože, potpomogao, potpomogla, potpomognut, potpomogav(ši) potpora potporanj, potpornja potporni potporodica (zoo l.) potporučnički potporučnik

povenuti

potrošač potrošački

potrpjeti, potrpim, potrpio, potrpjela, potrpjev(ši) potući, potučem, potukoh, potuče, potukao, potukla, potučen, potukav(ši) poturčenica potnrčenik Vjd. poturčeniče, N mn. poturčenici, G mn. poturčenika

(se) poturičin prema poturica

potpredsjedničin

potvrđivati, potvrđujem, potvrđujući

potpredsjednički

poučak, poučka,

potpukovnički

potpukovnik V jd. potpukovniče, N mn. potpukovnici, G mn. potpukovnika potpun potpunce (pril.) potpunice (pril.) potpuniti potpunost, potpunošću i potpunosti potpunjavati potpuri, potpurija (glaz.) potratiti, potratim, potraćen potraživač potrčati, potrčim

potreba potreban, potrebna potrebit potrebitost, potrebitošću i potrebitosti potrebnica (sirota) potrebnik V jd. potrebniče, N mn. potrebnici (siromah) potrebnost, potrebnošću i potrebnosti potrebnjak V jd. potrebnjače, N mn. potrebnjaci (siromah) potrepština potresenost, potresenošću i potresenosti potrijebiti, potrijebim, potrijebljen potrk N mn. potrci potrkač

potrkalo potrostručavati

320

pozauna

povesti, povedem, usp. dovesti, dovedem povesti, povezem, usp. dovesti, dovezem povesti, povezem, usp. dovesti, dovezem

potrostručiti

V jd. potporučniče, N mn. potporučnici, G mn. potporučnika potprašiti potpredsjednica

potpredsjednik V jd. potpredsjedniče, N mn. potpredsjednici, G mn. potpredsjednika potpredsjedništvo

povesti

poturčenjak V jd. poturčenjače, N mn. poturčenjaci, G mn. poturčenjaka poturčiti

N mn.

poučci,

G mn.

poučaka

poučan, poučna poučavati poučiti poučljiv poučljivost, poučljivošću poučnost, poučnošću

i

poučljivosti

i poučnosti

pouhićivati, pouhićujem, pouhićujući

pounijatiti, pounijatim, pounijaćen pounskiprema Pounje Pounjanin N mn. Pounjani pouticati, poutičemo (pozabadati) poutjecati, poutječemo (pobjeći) poutješiti poutka DL jd. poutki, G mn. poutaka i poutki > potka

povezača

povezanost, povezanošću i povezanosti povijati, povijam povijest Jjd. poviješću i povijesti povijestan, povijesna povijuša (bot.) povikati, povičem povitak, povitka, N mn. povitci, G mn. povitaka poviti, povij em povjeravati povjerenica povjereničin povjerenički

povjerenik V jd. povjereniče, N mn. povjerenici, G mn. povjerenika povjereništvo G mn. povjereništava povjerenstvo G mn. povjerenstava povjerenje povjeritelj povjeriti povjerljiv povjerljivost, povjerljivošću i povjerljivosti povjerovati, povjerujem povjesamce, povjesamca i povjesamceta, G mn. povjesamaca i povjesamca povjesmo G mn. povjesama povjesnica povjesničar

pouzdanički

povjesničarev

pouzdanik V jd. pouzdaniče, N mn. pouzdanici, G mn. pouzdanika pouzdaništvo pouzdanost, pouzdanošću i pouzdanosti

povjesničarka

pouzeće

povjesničarski

pov. krat. za povijesni, povjerljivo

povjesnički

povađati

povećati

povjesništvo povjestica povješati povjetarac, povjetarca, V jd. G mn. povjetaraca povjetarce

povećavati

povlačiti

poveći

povlađivati, povlađujem, povlađujući

povazdan povečerati povečerje povećalo

komp. od povelik povelik komp. poveći povenuti, povenem, povenuo

i povjesničarov DL jd. povjesničarki, G mn. povjesničarka i povjesničarki

povjesničarkin povjesničarov

i povjesničarev

povlašćivati, povlašćujem, povlašćujući

povlaštenost, povlaštenošću i povlaštenosti povlaštenje povodac, povodca, N mn. povodci, G mn. povodaca povođenje prema povoditi povojče, povojčeta, zb. povojčad (dijete u povoju) povojničiti povraćaj

povraćanje povraćati

povratak, povratka, N mn. povratci, G mn. povrataka povratič > buhač povratiti, povratim, povraćen povrćar povrće

povrći,

povrgnem, povrgni, povrgoh, povTže, povrgao, povrgla, povrgav(ši) povremen povremenost, povremenošću i povremenosti povrh (prij.) povrhuša (riba) povrijediti, povrijedim, povrijeđen povrijeđenost, povrijeđenošću i povrijeđenosti

povrjeda povrjediv povrjedivost, povrjedivošću i povrjedivosti povrjedljiv povrjedljivost, povrjedljivošću i povrjedljivosti povrjedni povrjeđenik povrjeđenje

povrjeđivati

površnost, površnošću i površnosti povrvjeti, povTvim, povrvio, povrvjela, povrvjev(ši) povuci-potegni povučenost, povučenošću

i povučenosti

povući, povučem, povukoh, povuče, povukla, povučen, povukav(ši) povjetarče,

(odobravati) povlastiti, povlastim, povlašten

povukao,

povukodlačiti se pozadijevati pozadrijemati, pozadrijemamo i pozadrijemljemo pozaimati > pozajmljivati pozajmljivati, pozajmljujem, pozajmljujući poza una (glaz.)

321

pozavidjeti pozavidjeti, pozavidim, pozavidio, pozavidjela, pozavidjev(ši) pozeleniti, pozelenim, pozelenjen, pozelenio, pozelenila, pozeleniv(ši) (učiniti zelenim) pozelenjeti, pozelenim, pozelenio, pozelenjela, pozelenjev(ši) (postati zelen) pozepsti, pozebem pozicija pozicijski pozi dak, pozitka, N mn. pozitci, pozidaka pozitivist pozitivistički

pozitivnost, pozitivnošću i pozitivnosti pozivač pozlaćenje pozlaćivati, pozlaćujem, pozlaćujući

pozlatiti, pozlatim, pozlaćen pozlijediti, pozlijedim, pozlijeđen pozlijeđenost, pozlijeđenošću i pozlijeđenosti pozljeda G mn. pozljedii pozljeđivati, pozljeđujem, pozljeđujući

poznavalac, poznavaoca, V jd. poznavaoče, G mn. poznavalaca pozornički prema pozornica i pozornik pozornost, pozornošću i pozornosti pozvijeriti se (postati zvijer) pozviždač (ptica) požapke (pril.) požarčiti požarnički

požderuh V jd. požderuše, N mn. požderusi, G mn. požderuha požeći, požežem, požezi, požegoh, požeže, požežen, požegav(ši) požednjeti, požedni, požednio, požednjela, požednjev(ši) požegača

poželjan, poželjna poželjeti, poželim, poželio, poželjela, poželjev(ši) poželjnost, poželjnošću i poželjnosti požeški prema Požega; Požeška kotlina, Požeški Brđani (selo); Požeško-slavonska županija Požeškinja i Požežanka požeti, požanjem, požeh, požeo, požela, požnjeven Požežanin N mn. Požežani

322

prajezični .

Požežanka DLjd. Požežanki, G mn. Požežanka i Požežanki i Požeškinja poživinčenost, poživinčenošću i poživinčenosti poživinčiti

poživiti, poživim, poživIjen, poživio, poživila, poživiv(ši) (podržati u životu) poživjeti, poživim, poživio, poživjela, poživjev(ši) (provesti dio života) požnjeti> požeti požrtvovnost, požrtvovnošću i požrtvovnosti požudjeti, požudim, požudio, požudjela, požudjev(ši) požudnost, požudnošću i požudnosti Požun (pov., Bratislava) požućivati, požućujem, požućujući

požutiti, požutim, požućen, požutio, požutila, požutiv(ši) (učiniti žutim) požutjeti, požutim, požutio, požutjela, požutjev(ši) (postati žut) požvakati, požvačem p. pf. krat. za particip perfekta p. prez. krat. za particip prezenta Pr znak za praseodimij pračovjek N

G mn.

praćaka, praćka

prakršćanstvo

prašilac, prašioca, V jd. prašioče, G mn. prašilaca praški prema Prag; Praški listići (pov.) prašnički prema prašnik pratetka DL pratetki, G mn. pratetaka pratilac, pratioca, V jd. pratioče, N mn. pratioci, G mn. pratilaca

praktičan, praktična

pratilački

> prakralježnjak

prakljača (praćak)

prakolijevka DL jd. prakolijevci, G mn. prakolijevaka iprakolijevki prakršćanski

pratiti, pratim, praćah,

praktičar praktičarka DL jd. praktičarki, praktičarka ipraktičarki

praunuče, praunučeta,

praktičnost, praktičnošću i praktičnosti

praunučica

pramaljeće

prav. krat. za pravni pravdadžija (pravdaš)

pramaljetni

se

N mn.

pramečci,

G mn.

pramečaka

pramičak, pramička, pramičaka

N mn.

pramičci,

G mn.

praonica praonički

praoče,

N mn. praoci,

prapočetci,

prapočetaka

praporčić

prapraunuče,prapraunučeta,zb. prapraunučad

praćnuti

prapredak, prapretka, N mn. prapredci, G mn. prapredaka prasac, prasca

pragmatičan, pragmatična pragmatički; Pragmatička

sankcija (pov.)

i mn.

pravednik V jd. pravedniče, N mn. pravednici, G mn. pravednika pravednost, pravednošću i pravednosti pravičan, pravična> pravedan pravičnost, pravičnošću i pravičnosti> pravednost pravijek N mn. pravjekovi pravječan, pravječna pravničin

N mn.

praćkica

se pradjed N mn. pradjedovi i pradjedi pradjedovina pradjedovski prag (dio vrata) Prag (češki grad)

praunučad

pravednički

pramčani

pramečak, pramečka,

prapočetak, prapočetka,

i

zb.

praunučići

praktički

G mn.

praćen, prateći

pratljača (praćak)

G mn.

prapovijesni prapovijest prapradjed N mn. prapradjedovi iprapradjedi

praćkar praćkati

prajuha (astr.) prakičmenjak

praotački

praćaka

praćenje

praćka DL jd. praćki, praćki

pravovjerje

praotac, praoca, V jd. G mn. praotaca

prabiće

mn. praljudi praćak, praćka, N mn. praćci, G mn. praćakati se

prajuha

praseći

praseodim > praseodimij praseodimij (znak Pr) praseodimijski prasičica

prah prahati, praham prahistorija > prapovijest prahistorijski > prapovijesni prahrvatski prahulja (meka zemlja) praiskonski (iskonski)

prasjedilac i prasjedjelac, prasjedioca, V jd. prasjedioče, G mn. prasjedilaca i prasjedjelaca prasjedilački i prasjedjelački praslavenski

prajezični

prašidba G mn. prašidaba i prašidbi

praščevina praščić

prema pravnica

pravnički

pravnik V jd. pravniče, N mn. pravnici, G mn. pravnika pravobranilac, pravobranioca, Vjd. pravobranioče, N mn. pravobranioci, G mn. pravobranilaca > pravobranitelj pravobranilaštvo > pravobraniteljstvo pravobranitelj pravobraniteljstvo, Državno pravobraniteljstvo RH pravodobnost, pravodobnošću i pravodobnosti pravomoćan,pravomoćna

pravorijek N mn. pravorijeci (presuda) pravosuđe

pravoužitnički

pravoužitnik V jd. pravoužitniče, N mn. pravoužitnici, G mn. pravoužitnika pravoužitništvo G mn. pravoužitništava pravovaljanost, pravovaljanošću i pravovaljanosti pravovjerac, pravovjerca, V jd. pravovjerče, G mn. pravovjeraca pravovjeran, pravovjerna pravovjerje

323

lj

pravovjerka

precvjetalost ------

pravovjerka pravovjernica pravovjernički

pravovjernik V jd. pravovjerniče, N mn. pravovjernici, G mn. pravovjernika pravovjernost, pravovjernošću i pravovjernosti pravovjerski pravovjerstvo G mn. pravovjerstava pravovremen> pravodoban pravovremenost, pravovremenošću i pravovremenosti> pravodobnost

precvjetati, precvjetam

prednost, prednošću i prednosti

prćiti

prečastan, prečasna

prednjačiti

(isticati usne, oholiti se) prdac, prdca, V jd. prdče, N mn. prdci, G mn. prdaca prebacivač prebačaj

prebdjeti, prebdim i prebdijem, prebdio, prebdjela, prebdjev(ši) prebijati, prebijam prebijel prebirač prebiračica

pravozastupnik V jd. pravozastupniče, N mn. pravozastupnici, G mn. pravozastupnika prazametak, prazametka, N mn. prazametci, G mn. prazametaka prazan, prazna

prebiti, prebijem, prebio, prebila prebivalac, prebivaoca, V jd. prebivaoče, N mn. prebivaoci, G mn. prebivalaca prebivališni prema prebivalište prebjeći, prebjegnem, prebjegoh, prebježe, prebjegao, prebjegla, prebjegav(ši) prebjeg V jd. prebježe, N mn. prebjezi, G mn. prebjega prebjegavati, prebjegavam prebjeglica prebježati, prebježim preb\ijed preblizu (pril.) preboj > prijeboj prebojiti, prebojim, preboj prebol prebolijevati preboljeti, prebolim, prebolio, preboljela, preboljev(ši) prebroditi, prebrodim, prebrođen prebrodljiv

praznični

praznina i praznoća prazniti, praznim, pražnjah, pražnjen praznoća i praznina praznoglavac, praznoglavca, V jd. praznoglavče, G mn. praznoglavaca praznoglavost, praznoglavošću i praznoglavosti praznorječiv praznorječje

praznovjerac, praznovjerca, V jd. praznovjerče, G mn. praznovjeraca praznovjeran, praznovjerna praznovjerica praznovjerje praznovjerka praznovjernost, praznovjernošću i praznovjernosti Pražanin N mn. Pražani Pražanka DL jd. Pražanki, G mn. Pražanka i Pražanki pražnjenje prema prazniti prč Uarac) Prčanj, Prčanja (grad) prčenje prema prčiti se (drugo je prćenje) prčkanje

prebrođavati

prebrojavati prebrojiti precijediti, precijedim, precijeđen precijeniti, precijenim, precijenjen precijepiti, precijepim, precijepljen precioza (kaćiperka, dragocjenost, pretjeranost) preciozan, preciozna (dragocjen, pretjeran) precizan, precizna (točan)

prčkarija

precjeđivati, precjeđujem, precjeđujući

prčkati

precjenjivati, precjenjujem, precjenjujući precjepljivati, precjepljujem, precjepljujući precviljeti, precvilim, precvilio, precviljela, precviljev(ši) precvjetalost, precvjetalošću i precvjetalosti

prčvarnica prćast

(o nosu i usnama) prema prćiti se i prtiti (drugo je

prćenje

prčenje)

324

prcdsobni

prćija

pravozastupnički

praznički

precvjetati

prečest

prednjački

prečist prečuti, prečujem

prednjak V jd. prednjače, N mn. prednjaci, G mn. prednjaka Prednji istok

preći> prijeći

prednjojezični

Prečko, Prečkoga

(naselje)

predački prema

predak predah N mn. predasi predahnuti, predahnem predajni predajnik N mn. predajnici predak, pretka, N mn. predci, G mn. predaka, DLl predcima predan prema predati pred; pred mrak, pred večer; v. i § 144. predavač

predavački

predavaonica predbilježavati predbilježba G mn. predbilježaba, predbilježba i predbilježbi predbilježiti preddiplomski preddržavni predebeo, predebela predenje prema presti predgradski predgrađe

predgrijač

predionica predionički

predispitni predjel, predjela predjelati predjelavati predjelni prema predio, predjel predjelo predjenuti, predjenem predlagač predlagačica

predložak, predloška, N mn. predlošci, G mn. predložaka predložiti predmetak, predmetka, N mn. predmetci, G mn. predmetaka predmnijevati predmnjeva

prednjonepčani

predobiti, predobijem predočavati i predočivati predočenje predočiti

predočivati, predočujem, predočujući predočavati, predočavam

i

predočnik predodređenost, predodređenošću

i

predodređenosti predodređenje

predodređivati, predodređujem, predodređujući

predodžba G mn. predodžaba i predodžbi predodžbeni predosjećaj (slutnja) predosjećati (slutiti) predosjetiti (naslutiti) predožujski predračun

predračunski predradnički prema predradnik predrag (prid.) Predrag Vjd. Predraže (ime) predratni predrijemati, predrijemam i predrijemljem predsezona predsjedatelj predsjedati predsjedavati predsjednica

predsjedničin predsjednički

predsjednik Vjd. predsjedniče, N mn. predsjednici, G mn. predsjednika; Predsjednik (određeni vrhovni državni poglavar) predsjednikov prema predsjednik; Predsjednikov prema Predsjednik predsjedništvo predsmrtni predsoblje predsobni

325

predsrčje

pregradak

predsrčje

predstava (npr. kazališna predstava), predodžba predstaviti predstavka DLjd. predstavci, G mn. predstavaka i predstavki

pređa inače

predstavljač

predstavljačica predstavljački

predstavljanje predstavljati predstavnica

pređašnji>

prijašnji, prošli, bivši pređi (predci) preferans (kart.) preferencijal (povlastica, prednost) prefiks (predmetak) pregača pregačica

pregalac, pregaoca, V jd. pregaoče, N mn. pregaoci, G mn. pregalaca pregalački

pregalaštvo G mn. pregalaštava

predstavnički

pregaočev

predstavnik V jd. predstavniče, N mn. predstavnici, G mn. predstavnika predstavništvo predstojeći

pregib i prijegib pregibak, pregipka (prid.) pregibak, pregipka, N mn. pregipci, G mn. pregibaka (pregib)

predstojnica

preglačati

predstojnički

pregladnjelost, pregladnjelošću i pregladnjelosti pregladnjeti, pregladnim, pregladnio, pregladnjela, pregladnjev(ši) preglas > prijeglas preglasiti, preglašen preglašavati i preglašivati pregled i prijegled

predstojnik V jd. predstojniče, N mn. predstojnici, G mn. predstojnika predstojništvo predstraža predšasnik> prethodnik predškolski predtakmičenje > prednatjecanje predtaložnica predtelevizijski predturski predugačak,predugačka

preduhitriti preduimati, preduimam i preduimljem > predujmljivati predujmiti predujmljivati, predujmljujem, predujmljujući predusresti > spriječiti, ukloniti, zabraniti preduvjet (glavni, osnovni uvjet)

pregledač pregledačica

pregledati, pregledam (svr.) pregledati, pregledam (ns.) pregledavač

preglednik V jd. pregledniče, N mn. preglednici, G mn. preglednika preglednički

preglednost, preglednošću i preglednosti pregnijezditi se

pregraditi pregraditi, pregradim, pregrađen N mn. Pregrađani

Pregrađanin

pregrađivati, pregrađujem, pregrađujući

pregrijati pregrij avati pregristi, pregrizem, pregrizi, pregrizen, pregrizav(ši) pregrješan pregrmjeti, pregrmim, pregrmio, pregrmjela, pregrmjev(ši) pregršt I jd. pregršću i pregršti pregrtati, pregrćem, pregrćući prehititi, prehićen prehlada prehladiti, prehladim, prehlađen prehlađivati, prehlađujem, prehlađujući

prehrambeni prehrambenoindustrijski prehrana prehraniti, prehranim, prehranjen prehranjivati, prehranjujem, prehranjujući preinačenje

preinačiti preinačivati, preinačujem, preinačujući

preispitati prej ahati, prejašem preječati, preječim

prejeftin prekaljenost, prekaljenošću i prekaljenosti prekid i prijekid prekidač

prekipjeti, prekipim, prekipio, prekipjela, prekipjev(ši) prekiseo, prekisela

pregnuće

prekjučer prekjučerašnji

predviđanje

pregojiti, pregojim, pregoj pregorijevanje pregorijevati pregorjeti, pregorim, pregorio, pregorjela, pregorjev(ši)

predviđati

pregovarač

predvodilac, predvodioca, V jd. predvodio če, N mn. predvodioci, G mn. predvodilaca

pregovarački

predvečerje predvečernji

predvidjeti, predvidim, predvidio, predvidjela, predvidjev(ši)

predvodnički predvojnički predvraće predziđe

326

pregračić

um. od pregradak pregrada (zid, stijenka) Pregrada (grad) pregradak, pregratka, N mn. pregradci, G mn. pregradaka (pošt. > pretinac)

preklani (pretprošle godine) preklani (pril. i prid. od preklati) preklapač

preklop iprijeklop preko (prij.), preko mjere; drugo je prijeko (otišao je preko rijeke i sadje prijeko) prekomjeran, prekomjerna prekomjernost, prekomjernošću i prekomjernosti Prekomurac, Prekomurca, V jd. Prekomurče Prekomurje

prelažljiv Prekomurka DL jd. Prekomurki, G mn. Prekomurki prekomurski prekonačiti prekonoć

(pril.); preko noći prekooceanski prekoračavati prekoračenje prekoračiti

prekoravati prekoriti prekorječica

(poslovica)

prekorjek prekosinoć

> preksinoć prekosutra i preksutra prekovremen

prekraćivati, prekraćujem, prekraćujući

prekratiti, prekratim, prekraćen prekretnica prekrivač

prekrojavati prekrojiti prekrstiti, prekrstim, prekršten prekrštavati prekrštenički preksinoć

preksinoćnji

preksutra i prekosutra prekuhati prekuhavati prekup i prijekup prekupac, prekupca, V jd. prekupaca prelac, preica

prekupče,

G mn.

prelamač

prelastiti, prelastim, prelašten prelatski prelazak, prelaska, N mn. prelasci, G mn. prelazaka prelazan i prijelazan, prelazna, prijelazna prelaziti prelaznica i prijelaznica prelaznik V jd. prelazniče, N mn. prelaznici, G prelaznika prelaznost i prijelaznost, prelaznošću i prelaznosti prelaženje prelažljiv

n:n.

327

prelčev

preprodavač

prenoćivati

prenoćiti

prelčev

premio, premila

prenoćivati, prenoćuj em, prenoćujući

prelest, prelešću i prelesti> dražeest), milina prelestan, prelesna prelet preletavati preletjeti, preletim, preletio, preletjela, prelećen, preletjev(ši) prelij en prelijep prelijetanje prelijetati, prelijećem, prelijećući prelijevanje prelijevati preliti, prelijem prelomiti prelomljivost, prelomljivošću i prelomljivosti preludij preljev G mn. preljeva preljub preljubak, preljupka (prid.)

premišljač

prenoćnik

preljubnički

preljubnik V jd. preljubniče, N mn. preljubnici, G mn. preljubnika preljubočinac, preljubočinca, V jd. preljubočinče, G mn. preljubočinaca premac, premca, Vjd. premče, G mn. premaca premaći, premaknem, premakni, premakoh, premače, premakao, premakla, premaknut, premakav(ši), premaknuv(ši) premaljeće (proljeće)

premastan, premasna premastiti, premastim, premašćen i premašten premašćivati, premašćujem, premašćujući

premaz premda (vez.) premetač premetačica premetačina

premetati, premećem, premećući premija premijer premijera premijerni prema premijera premijerov premijerski prema premijer premijesiti, premijesim, premiješen premijski prema premija preminuće

328

premjer premjerati premjeravati premjeriti premjestiti, premjestim, premješten premjestiv premjestivost, premjestivošću i premjestivosti premještaj premještanje premještati premještenje

prenoćnina

prepeličar prepeličica

prenuće

prepirka DL jd. prepirci, G mn. prepiraka, prepirka i prepirki prepisati, prepišem

preobličiti

premlaćivati, premlaćujem, premlaćujući

preobličivati, preobličujem, preobličujući

premlatiti, premlatim, premlaćen premljeti, premeljem premoć I jd. premoću, i premoći

preobraćati

preobratiti, preobratim, preobraćen preobraziti, preobrazim, preobražen preobražaj preobražajni preobući, preobučem, preobuci, preobukoh, preobukao, preobukla, preobučen, preobukav(ši) preobuti, preobujem preobuvati preodijevati preodjenuti preodjeti, preodjenem, preodjeven preokretati, preokrećem, preokrećući preokupacija

premošćivati, premošćujem, premošćujući

premrijeti, premrem, premrijeh, premrije, premro, premda, premrijev(ši) i premrv(ši) premučati, premučim (prešutjeti) premučiti, premučim

pren. krat. za preneseno prenačiniti (preinačiti, preurediti) prenačitanost, prenačitanošću i prenačitanosti prenapučenost, prenapučenošću i prenapučenosti

prenavijač prenavljačica prenavljački

preneraziti, prenerazim, preneražen prenesti i prenijeti prenijeti, prenesem, prenesi, prenijeh i prenesoh, prenije i prenese, prenio, prenijela, prenijet i prenesen, prenijev(ši) prenizak, preniska prenoćišni

.....

prepirač

prepisivač

prepisivačica

prepjecati > prepicati prepjev prepjevati prepjevavati preplaćivati, preplaćujem, preplaćujući

preplakati, preplačem preplata; drugo je pretplata preplatiti, preplatim, preplaćen (previše platiti, drugo je pretplatiti) preplesti, prepletem preplet i prijepiet prepletati, preplećem, preplećući preporučati

i

preporučivati

preporučeno preporučiv preporučati preporučljiv

preopteretiti, preopteretim, preopterećen preorijentacija preorijentirati preosjetljiv preosjetljivost, preosjetljivošću i preosjetljivosti preostatak, preostatka, N mn. preostatci, G mn. preostataka prepad prepadati

preporuka DLjd. preporuci prepovijati prepoviti, prepovijem prepredenost, prepredenošću i prepredenosti prepredenjak V jd. prepredenjače, N mn. prepredenjaci, G mn. prepredenjaka

prepečatiti, prepečatim, prepečaćen

prepriječiti, prepriječim, prepriječen

prepečenaca

prepečenica

I

prepijevati > prepjevavati

preporučivati, preporučujem, preporučujući, i

G mn.

prenoćiti

(ns. prema

preopterećenje

prepečenac, prepečenca,

prenoćište

prepičući

prepeći)

preporučiti

preopterećujući

prenasititi, prenasitim, prenasićen

prepeličji

prepicati, prepičem,

preopterećenost, preopterećenošću i preopterećenosti preopterećivati, preopterećujem,

prenapučiti

prepeličić

prepisivački

preobraćenje

premorenost, premorenošću i premorenosti premostiti, premostim, premošćen i premo šten premostiv premostivost, premostivošću i premostivosti premostljiv premostljivost, premostivošću i premostivosti

prepeci, prepekoh, prepeče, prepekao, prepekla, prepečen, prepekav(ši)

prenosilac, prenosioca, V jd. prenosioče, N mn. prenosioci, G mn. prenosilaca prenositelj prenositi prenosiv i prenošljiv prenosnica > prijenosnica prenosnik > prijenosnik preoblačiti

premoćan, premoćna

prepeći, prepečem,

V jd.

prepečenče,

prepredenjaković prepričati prepričavati preprječivati, preprječujem, preprječujući

preprjeka DL jd. preprjeci preprodavač

329

preprodavačica

prešutjeti

preprodavačica

preprtiti, preprtim, preprćen prepući, prepuknem, prepukoh, prepuče, prepukao, prepukla, prepukav(ši) prepustiti, prepustim, prepušten prepuštati preračunati preračuuavati

preraditi, preradim, prerađen prerađevina

prerađivač prerađivačica prerađivački prerađivanje

prerađivati, prerađujem, prerađujući

prerasti, prerastem, prerastao, prerasla, prerašten, prerastav(ši) prerašćivati, prerašćujem, prerašćujući

prerez iprijerez prerijediti, prerijedim, prerijeđen prerijski preris presada presadak, presatka, N mn. presadci, G mn. presadaka presađivati, presađujem, presađujući

presahnuti, presahnem presavijati presaviti, presavijem preseći, presegnem, presegni, presegoh, preseže, presegao, presegla, presegnut, presegav(ši)

presjeka DL jd. presjeci i prijesjeka presjesti (iz vozila u vozilo, prijeći)

pretaći,

pretaknem, pretakni, pretakoh, pretače, pretakao, pretakla, pretaknut, pretakav(ši) pretati, prećem, prećući (pokrivati pepelom)

preskakač

preskakati, preskačem,

preskačući

preskočiti

preteča

pretok (transfuzija) pretorijanac, pretorij anca, V jd. G mn. pretorijanaca pretpjev G mn. pretpjeva

preteći,

pretplaćivati, pretplaćujem, pretplaćujući

preteknem i pretečem, pretekni i preteci, pretekoh, preteče, pretekao, pretekla, pretečen, pretekav(ši) preteći, pretegnem, pretegni, pretegoh, preteže, pretegao, pretegla, pretegnut, pretegav(ši) pretek; na pretek pretenciozan, pretenciozna (zahtjevan, umišljen) preteretiti, preteretim, preterećen preteško (pril.) pretežak, preteška prethistorija (pretpovijest, prapovijest) prethodan prethoditi prethodnica

preskok N mn. preskoci i prijeskok preslačak, preslačka, N mn. preslačci, G mn. preslačaka

presladak, preslatka presličica (bot.) prespanski prema Prespa; Prespansko jezero presretan, presretna presretati, presrećem prestarjelost, prestarjelošću i prestarjelosti prestarjeti, prestarim, prestario, prestarjela, prestarjev(ši) prestići, prestignem, prestigoh, prestiže, prestigao, prestigla, prestignut, prestigav(ši) prestiž (ugled) prestnpak, prestupka prestupan i prijestupan, prestupna, pr(ij) estupna godina prestupnica i prijestupnica prestupnički i prijestupnički prestupnik i prijestupnik, V jd. prestupniče, N mn. prestupnici presuda presudan, presudna presuditi, presudim, presuđen

prethodnički

prethodnik V jd. prethodniče, N mn. prethodnici, G mn. prethodnika preticati, pretičem, pretičući (prema pretaknuti, drugo je pretjecati) pretičak, pretička, N mn. pretičci, G mn. pretičaka

presenećivati, presenećujem, presenećujući

presvlačiti

pretijesan, pretijesna pretinac pretinca, V jd. pretinče, G mn. pretinaca pretio, pretila; kamp. pretiji i pretiliji (debeo, tust) pretjecati, pretječem, pretječući (prema preteći, drugo je preticati) pretjeranost, pretjeranošću i pretjeranosti pretjerati pretjeravati i pretjerivati pretkazati, pretkažem (proreći)

presenetiti, presenetim, presenećen presezati, presežem

presvoditi, presvodim, presvođen

pretkazivač

presvođenje

pretkazivati, pretkazujem, pretkazujući pretkinja pretklijetka DL jd. pretklijetki, G mn. pretklij etaka i pretklij etki i pretklj etaka pretkomora pretkongresni

preseljenički

preseljenik V jd. preseljeniče, N mn. preseljenici, G mn. preseljenika presenećenje

presićenost, presićenošću i presićenosti

presijecanje presijecati presjeći, presiječem,

presijeci, presjekoh, presjekao, presjekla, presječen, presjekav(ši) presjedati (iz vozila u vozilo, prelaziti) presjedjeti i presjediti, presjedim, presjedio, presjedila i presjedjela, presjedjev(ši) presjek i prijesjek presiječe,

330

pretvorički

pretaći

--------------------------------~

presuđivati, presuđujem, presuđujući

presuh presukati, presučem presumpcija > vjerojatnost Presveto Trojstvo presvijetao, presvijetla presvijetlost, presvijetlošću i presvijetlosti

presvući, presvučem, presvuci, presvukoh, presvuče, presvukao, presvukla, presvučen,

presvukav(ši) prešao, prešla, prema prijeći prešavši prema prijeći prešućen prema prešutjeti

pretorijanče,

pretplata pretplatiti, pretplatim, pretplaćen pretplatni pretplatnica pretplatnički

pretplatnik V jd. pretplatniče, N mn. pretplatnici, G mn. pretplatnika pretpodne, pretpodneva (dio dana), pred podne (prije 12 sati), v. § 120. pretpodnevni pretposljednji pretpostaviti, pretpostavim, pretpostavljen pretpostavka DLjd. pretpostavci, G mn. pretpostavaka, pretpostavka i pretpostavki pretpostavljati pretpostavljeni, pretpostavljenog(a) pretpotopni pretpranje pretpraznički pretpraznični

pretprošli pretprošlogodišnji pretrčati, pretrčim

pretrčavati pretrći,

pretrgnem, pretrgni, pretrgoh, pretrže, pretrgao, pretrgla, pretrgnut, pretrgav(ši) pretres pretrpjeti, pretrpim, pretrpio, pretrpjela, pretrpljen, pretrpjev(ši) pretržac, pretršca, Vjd. pretršče, G mn. pretržaca pretući, pretučem, pretuci, pretukoh, pretuče, pretukao, pretukla, pretučen, pretukav(ši) pretvarač pretvaračica

pretvaralac, pretvaraoca, V jd. G mn. pretvaralaca

pretvaraoče,

pretvaralački

prešućivati, prešućujem, prešućujući

pretlačni

prešutan, prešutna prešutjeti, prešutim, prešućen, prešutio, prešutjela, prešutjev(ši)

pretlak pretiji i pretiliji prema pretio

pretvaralaštvo pretvoran i prijetvoran, pretvorna, prijetvorna (licemjeran) pretvorba pretvorica

pretočiti

pretvorički

pretkućnica

.. i

331

pretvorljiv

prezrelost

------------------------------------------~

pretvorljiv pretvorljivost, pretvorljivošću i pretvorIjivosti pretvornica

prevođenje

pretvornički

prevozač

pretvornik V jd. pretvorniče, N mn. pretvornici pretvornost i prijetvornost, pretvornošću i pretvornosti

prevozilac, prevozioca, V jd. prevozioče, N mn. prevozioci, G mn. prevozilaca prevoziti prevoznina

prenređivati, preuređujem, preuređujući

preuveličanost, preuveličanošću

i

preuveličanosti preuveličati preuveličavati

preuzak, preuska preuzimač

preuzvišenost, preuzvišenošću i preuzvišenosti; Vaša Preuzvišenost prevađati

prevratnički

prevratnik V jd. prevratniče prevratništvo prevrći, prevrgnem, prevrgni, prevrgoh, prevrže, prevrgao, prevrgla, prevrgav(ši) prevreo, prevrela prevreti prevrijedan,prevrijedna

previjač

prevući, prevučem,

prevlast I jd. prevlasti i prevlašću prevodilac, prevodioca, V jd. prevodioče, N mn. prevodioci, G mn. prevodilaca prevodilački prevodiočev

prevoditelj prevoditi, prevodim, prevođen

I.

prevrat

prevruć

prevlačiti

i

prevraćati

prevara i prijevara prevaran iprijevaran, prevarna, prijevarna prevarljiv prevažati preveć (pril., previše) prevesti, prevedem, usp. dovesti, dovedem prevesti, prevezem, usp. dovesti, dovezem prevesti, prevezem, usp. dovesti, dovezem previdjeti, previdim, previdio, previdjela, previdjev(ši) previjan > prepreden, lukav previjanac, previjanca, V jd. previjanče> prepredenjak, lukavac previjati, previjam previrač (jerment) previtak, previtka, N mn. previtci, G mn. previtaka previti, previjem prevjera prevjeravati prevjeriti prevjernik V jd. prevjerniče, N mn. prevjernici prevjes i prijevjes

,

prevodljiv prevodljivost, prevodljivošću i prevodljivosti

332

prevrtač

prevrtača

prevrtati, prevrćem, prevrćući prevrtljivac, prevrtljivca, V jd.

prevrtljivče

prevrtljivčev

prevrtljivica prevrtljivičin

prevuci, prevukoh, prevuče, prevukao, prevukla, prevučen, prevukav(ši) prez. krat. za prezent prezasićenost, prezasićenošću i prezasićenosti prezasititi, prezasitim, prezasićen prezbiterijanac, prezbiterijanca, Vjd. prezbiterijanče, G mn. prezbiterijanaca prezent prezentirati prezentski prezidij (predsjedništvo) prezidijaini (predsjednički) prezijevati prezimenjača

prezir i prijezir preziran i prijeziran, prezirna, prijezirna prezirač

preziračica

prezirati, prezirem prezirnost i prijezirnost, prezirnošću i prezirnosti prezrelost, prezrelošću i prezrelosti

pridjeljivati

prezreo prezreo, prezrela prezreti, prezrem (ne poštovati) prezreti, prezrim i prezrijem (previše sazreti) prezrijevanje prezrijevati prezriv prezrivost, prezrivošću i prezrivosti prežalostan, prežalosna

pricjepljivati, pricjepljujem, pricjepljujući priča pričalac, pričaoca, pričaoci,

G mn.

V jd.

pričao če,

N mn.

pričalaca

pričalački

pričalica pričalo

pričanje

preživač

pričati

preživački

priček

preživjelost, preživjelošću i preživjelosti preživjeti, preživim, preživio, preživjela, preživjev(ši) prežvakati, prežvačem prgavac, prgavca, Vjd. prgavče, G mn. prgavaca prgavost, prgavošću i prgavosti prhak, prhka; kamp. prhkiji (sipak) prhao, prhla prhati, pršem

pričekati

prhkoća

pričešljavati

prhkost, prhkošću i prhkosti prhlad (trulo drvo) prhli, od prhao prhlica prhljuša prhuuti prhut prianjaljka DL jd. prianjaIki, G mn. prianjaIka iprianjalki prianjati

pričica

pribadača

pričuvati

pribadaljka DLjd. pribadaljki, G mn. pribadaljka ipribadaljki

pričuvni

pribavljač

pričvrsni

pribijač

pričvrstiti, pričvrstim, pričvršćen

pribijati pribilješka > bilješka pribilježiti pribiti, pribijem pribjeći, pribjegnem pribjegar pribjeglica pribjegavati pribježište pribosti, pribodem pribrojiti pricijepiti, pricijepim, pricijepljen

pričvršćenje

pričekivati, pričekujem, pričekujući pričepiti, pričepim, pričepljen pričesnica pričesnički pričesnik pričest

V jd. pričesniče, N mn. I jd. pričešću i pričesti

pričesnici

pričestiti, pričestim, pričešćen

pričešćivati, pričešćujem, pričešćujući pričešljati

pričiniti pričinjati pričinjavati

pričljiv pričljivost, pričljivošću

i pričIjivosti (drvena klupa za spavanje, obično u zatvorima)

prična

pričuti, pričujem pričuva

pričvrljiti

pričvršćivati, pričvršćujem, pričvršćujući prićaknut

prići, priđem, priđi, priđoh, priđe,

prišao, prišla, prišav(ši) prid. krat. za pridjev pridići, pridignem, pridigni, pridigoh, pridiže, pridigao, pridigla, pridignut, pridigav(ši) pridijeliti, pridijelim, pridijeljen pridijevanje pridijevati pridjeljivati, pridjeljujem, pridjeljujući

333

pridjenuti

prijekid

pridjenuti pridjev pridjevak, pridjevka, N mn. pridjevci, G mn. pridjevaka pridjevni pridjevski > pridjevui pridobiti, pridobijem pridoći, pridođem, pridođi, pridođoh, pridođe,

pridošao, pridošla, pridošav(ši) pridodatak, pridodatka, N mn. pridodatci, G mn. pridodataka > dodatak, dopuna pridonesti > pridonijeti pridonijeti, pridonesem, pridonijeh, pridonijev(ši), pridonesen i pridonijet pridrijemati, pridrijemam ipridrijemljem pridržak, pridrška, N mn. pridršci, G mn. pridržaka

prihvatiti, prihvatim, prihvaćen prihvatljiv prihvatljivost, prihvatljivošću i prihvatljivosti prihvatni prijo krat. za prijedlog prija, prije, Vjd. prijo prijahati, prijašem prijak Vjd. prijače, N mn. prijaci prijam, prijma, N mn. prijmovi (primitak, prihod) Prijam, Prijama (trojanski kralj) prijamni; prijamni ispit prijamnik N mn. prijamnici (primač) prijan (prijatelj) prijašnji prijateljevati, prijateljujem, prijateljujući

priglavčić

prijateljičin

priglavčina

prijavljivač

priglednički

priglednik V jd. prigluh

prigledniče, N

mn. priglednici

prignječiti prigodničar

prigorac, prigorca, V jd. prigorče (čovjek iz prigorja) Prigorac (čovjek iz Prigorja) prigorijevanje prigorijevati prigorje (kraj pri gori) Prigorje (kraj od Okića do Žumberka) prigorjeti, prigori, prigorio, prigorjela prigorka DL jd. prigorki, G mn. prigoraka i prigorki Prigorka (žena iz Prigorja) prigorski prigovarač

prigrijati prigrij avati prigristi, prigrizem prigrizak, prigriska, N mn. prigrisci, G mn. prigrizaka prigrtati, prigrćem, prigrćući prigušivač

prihod prihraniti prihranjivati, prihranjujem, prihranjujući prihvaćati

prihvat

334

prijazan, prijazna (ljubazan) prijazan, prijazni, ljd. prijažnju i prijazni (ljubaznost) prijaznost, prijaznošću i prijaznosti prije prijeboj (od prebiti) priječan, priječna> poprječan

priječenje

prema priječiti (drugo je prijećenje)

priječiti, priječeći, priječen priječnica

priječnik

(dijagonala, inače promjer) prijećenje prema prijetiti (drugo je priječenje) prijeći, prijeđem, prijeđoh, prijeđi, prešao, prešla, prijeđen, prešav(ši) prijediplomski prijedlog N mn. prijedlozi prijedložni Prijedor (grad) Prijedorac, Prijedorca, V jd. Prijedorče i Prij edorčanin Prijedorka DL jd. Prijedorki, G mn. Prijedorka i Prijedorki i Prijedorčanka prijedorski prijeđen od prijeći prijeglas prijegled i pregled prijegor prijegoran, prijegorna; kamp. prjegorniji prijek kamp. prječi prijekid i prekid

prijeklet _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _p_ri_k_o_p_ča_j prijeklet (pregradak) prijeklop i preklop prijeko (pril., drugo je preko) prijekop prijekor prijekoran, prijekorna; kamp. prjekorniji prijekornik V jd. prijekorniče, N mn. prijekornici, G mn. prijekornika prijekost, prijekošću iprijekosti prijekup i prekup prijelaz prema prelaziti (drugo je prilaz) prijelazan i prelazan, prijelazna prijelaznica i prelaznica prijelaznost i prelaznost, prijelaznošću i prijelaznosti prijelom prijeloman, prijelomna; kamp. prjelomniji prijemčiv> sklon, osjetljiv prijemčivost, prijemčivošću i prijemčivosti > sklonost, osjetljivost prijemljiv> osjetljiv, prihvatljiv; primljiv prijemni> prijamni, primaći prijemnik> prijamnik, primač prijenos prijenosan, prijenosna prijenosnica prijenosnik V jd. prijenosniče, N mn. prijenosnici, G mn. prijenosnika prijepis prijepiet i preplet prijepodne, prijepodneva (dio dana); prije podne (prije 12 sati), v. § 120. prijepodnevni prijepor prijeporan, prijeporna; kamp. prjeporniji prijeratni prijerez i prerez prijesad prijesadnica prijesan, prijesna; kamp. prjesniji (sirov, drugo je prisan) prijesjek N mn. prijesjeci, G mn. prijesjeka i presjek prijesjeka i presjeka prijeskok i preskok prijesnac, prijesnaca prijestol> prijestolje prijestolni prijestolnica

prijestolnički

prijestolje prijestup i prestup prijestupan, prijestupna, i prestupan prijestupnica i prestupnica prijestupnički i prestupnički prijestupnik V jd. prijestupniče, N mn. prijestupnici, G mn. prijestupnika i prestupnika prijetiti, prijetina, prijeteći, v. prjeteći prijetnja prijetvor prijetvoran i pretvoran, prijetvorna > licemjeran prijetvornost i pretvornost, prijetvornošću i prijetvornosti> licemjernost prijevara i prevara prijevaran, prijevarna; kamp. prjevarniji i prevaran prijevjes i prevjes prijevod prijevodni prijevoj prijevojni prijevor prijevornica prijevoz prijevozni prijevoznički

prijevoznik V jd. prijevozniče, N mn. prijevoznici, G mn. prijevoznika prijev remen prijevremenost, prijevremenošću i prijevremenosti prijezir i prezir prijeziran i preziran, prijezirna prijezirnost i prezirnost, prijezirnošću i prijezirnosti prijin prema prija prikapčati

prikazivač prikazivačica

prikliještiti, prikliještim, prikliješten priključak, priključka, N mn. priključci, G mn. priključaka priključiti

priključivati, priključujem, priključujući prikočiti prikopčaj

335

prikopčati

prikopčati prikopčavati

prikraćivati, prikraćujem, prikraćujući

prikratiti, prikratim, prikraćen prikriti, prikrijem prikučiti

prikučivati, prikučujem, prikučujući prikupljač prikvačiti

prilo krat. za prilog prilagač prilagačica

prilagoditi, prilagodim, prilagođen prilagodljiv prilagođavati

prilaz prema prići, prilaziti; Prilaz Đure Deželića, Prilaz Slave Raškaj (ulice) prilazak, prilaska, N mn. prilasci, G mn. prilazaka prileći, prilegnem, prilegni iprilezi, prilegoh, prileže, prilegao, prilegla, prilegavši priletjeti, priletim, priletio, priletjela, priletjev(ši) priležnica priležničin priležnički

priležnik V jd. priležniče, N mn. priležnici, G mn. priležnika priležništvo priličan, prilična priličiti

prilijegati, priliježem, priliježi, priliježući prilij en prilijepiti, prilijepim, prilijepljen prilijetati, prilijećem, prilijećući prilijevati prilika; na priliku, po prilici priliti, prilijem priliv> priljev, prirast prilivati > prilijevati priložni priljepak, priljepka, N mn. priljepci, G mn. priljepaka priljepčiv > priljepljiv, zarazan priljepljiv priljepljivati, priljepljujem, priljepljujući priljev primabalerina

336

primjetnost primač

(prijamnik) primaknem, primakni, primakoh, primače, primakao, primakla, primaknut, primakav(ši) primaći (prid., za primanje); primaća soba primalac, primaoca, V jd. primaoče, G mn. primalaca primaći,

primamljivač primamljivačica

primarij i primarijus (prvi, glavni liječnik u bolnici ili bolničkoga odjela) primatelj primateljica primetak, primetka, N mn. primetci, G mn. primetaka primetati, primećem, primećući primicač

primicati, primičem, primiči, primičući primijećen prema primijetiti primijeniti, primijenim, primijenjen primijesiti, primijesim, primiješen primiješati, primiješam, primiješan primijetiti, primijetim, primijećen primisao, primisli, I jd. primisli i primiš Iju, G mn. primisli primitak, primitka, N mn. primitci, G mn. primitaka primitivac, primitivca, V jd. primitivče primitivistički

primjećivati, primjećujem, primjećujući

primjedba G mn. primjedaba, primjedba i primjedbi primjena G mn. primjena primjenjiv primjenjivati, primjenjujem, primjenjujući primjenjivost, primjenjivošću i primjenjivosti primjer, primjera, G mn. primjera; na primjer, krat. npr. primjerak, primjerka, N mn. primjerci, G mn. primjeraka primjeravati primjerenost, primjerenošću i primjerenosti primjerice primjeriti primjesa G mn. primjesa primjetan, primjetna primjetljiv primjetljivost, primjetljivošću i primjetljivosti primjetnost, primjetnošću i primjetnosti

primopredaja

priraštaj

primopredaja primopredajnik V jd. primopredajniče, N mn. primopredajnici primorac, primorca, Vjd. primorče (čovjek iz primorja) Primorac (čovjek iz Hrvatskog primorja, pov., prezime) primorčica um. od primorka primorje (kraj uz more); Hrvatsko primorje (pov.), hrvatsko primorje primorski; Primorsko-goranska županija primozak, primozga prinašati princ V jd. prinče, N mn. prinčevi princip (načelo) principijelan, principijelna (načelan) prinčev

prinesti, prinesem, usp. prinijeti prinijeti, prinesem, prinesi, prinijeh i prinesoh, prinije i prinese, prinio, prinijela, prinesen i prinijet, prinijev(ši) prinosnik V jd. prinosniče, N mn. prinosnici prionuće

prionuti

pripomoć

pripomoći,

pripomognem, pripomogni i pripomozi, pripomogoh, pripomože, pripomogao, pripomogla, pripomognut, pripomogav(ši) pripoviječica um. od pripovijetka pripovijedalac, pripovijedaoca, V jd. pripovijedaoče, N mn. pripovijedaoci, G mn. pripovijedalaca > pripovjedač pripovijedalački> pripovjedački

pripovijedalo pripovijest I jd. pripoviješću i pripovijesti pripovijetka DL jd. pripovijetki, pripovijetci, G mn. pripovijedaka, pripovjedaka i pripovij etki pripovjedač pripovjedačica

pripovjedački

pripovjediti, pripovijedim, pripovjeđen pripovjedni pripravljač

priopćaj

pripravljačica

priopćavanje

priopćavati

pripjevati (zapjevati uz što) pripjevavati priplodak, priplotka, V jd. priplodče, N mn. priplodci, G mn. priplodaka

pripravnički

i priopćivati

priopćenje priopćiti priopćivati, priopćujem, priopćujući

i

priopćavati

prior (samostanski poglavar nekih redova) prioritet (prednost, prvenstvo) prioritetni pripadak, pripatka, N mn. pripadci, G mn. pripadaka pripadnik V jd. pripadniče, N mn. pripadnici

pripravnik V jd. pripravniče, N mn. pripravnici pripravništvo pripravnost, pripravnošću i pripravnosti pripreći, pripregnem, pripregni, pripregoh, pripreže, pripregao, pripregla, pripregnut, pripregav(ši) pripriječiti, pripriječim, pripriječen

. priprijetiti priprječivati, priprječujem, priprječujući,

pripašnjača

prema pripriječiti, drugo je priprjećivati prema priprijetiti, drugo je priprječivati pripustiti, pripustim, pripušten pripuštenje

pripeći, pripečem,

priračunati

pripasač

pripasivati, pripasujem, pripasujući pripeci, pripekoh, pripeče, pripekao, pripekla, pripečen, pripekavši pripeka DLjd. pripeci, G mn. pripeka pripicati, pripičem, pripičući pripijevati pripjecati > pripicati pripjev G mn. pripjeva pripjevak, pripjevka, N mn. pripjevci, G mn. pripjevaka

priprjećivati, priprjećujem,

priračunavati

priraslica prirastak, priraska, N mn. prirasci, G mn. prirastaka prirasti, prirastem, prirasti, prirastoh, priraste, prirastao, prirasla, prirastav(ši) prirašćivati, prirašćujem, prirašćujući

priraštaj

337

.i

priređivač

pritočiti

pritom

pr. n. e.

~----~------~------

priređivač priređivačica priređivački priređivati, priređujem, priređujući

pririječje

i prirječje

pririječni iprirječni prirječje

i pririječje

prirječni ipririječni priročni prema

prirok prirodnjački prema prirodnjak prirodnjaštvo G mn. prirodnjaštava prirodoslovac, prirodoslovca, V jd. prirodoslovče prirodoslovčev prirođen

prirođenost, prirođenošću iprirođenosti priručan, priručna

priručnik N

mn. priručnici prisan, prisna (prijateljski povjerljiv); drugo je prijesan priseći, prisegnem, prisegni, prisegoh, priseže, prisegao, prisegla, prisegnut, prisegav(ši) prise lac, priseica, V jd. priselče prisezati, prisežem prisijati, prisijem prisilan, prisilna prisjećanje prisjećati

se prisjedanje prisjedati prisjenak, prisjenka prisjesti, prisjednem prisjetiti se priskakati, priskačem, priskačući priskočiti

pritom (pril.) i pri tom(e), što lije on pritom mislio?, on ostaje pri tome mišljenju

pristupačan, pristupačna

pritvorenički

privolijevati privoljeti, privolim, privolio, privoljela, privoljev(ši) privoziti, privožen privrći, privrgnem, privrgni, privrgoh, privrže, privrgao, privrgla, privrgav(ši) privreda privredljiv

pristupačnost, pristupačnošću

i pristupačnosti

privrednički

prisukati, prisučem prisutnost, prisutnošću i prisutnosti

priučiti

privrednik V jd. privredniče, N mn. privrednici privrednopravni

priuštiti, priuštim, priušten

privređivati, privređujem, privređujući

prisvajač

privađati

prisvijetliti prisvjetljavati iprisvjetljivati prišapnuti prišaptati, prišapćem prištedjeti, prištedim, prištedio, prištedjela, prištedjev(ši)

privatnopravni privažati privesti, privedem, usp. dovesti, dovedem privesti, privezem, usp. dovesti, dovezem privesti, privezem, usp. dovesti, dovezem

privremen privrijediti, privrijedim, privrijeđen privrženik V jd. privrženi če, N mn. privrženici privrženost, privrženošću i privrženosti privući, privučem, privuci, privukoh, privuče, privukao, privukla, privučen, privukav(ši)

privezač

prizivač

prišteđevina

prizmatičan, prizmatična

prišteđivati, prišteđujem, prišteđujući

privezak, priveska, N mn. privesci, G mn. privezaka

prištić

privezivač

pritaći,

privići,

pritaknem, pritakni, pritakoh, pritače, pritakao, pritakla, pritaknut, pritakav(ši) pritajenost, pritajenošću ipritajenosti pritajiti (se) priteći, priteknem ipritečem, pritekoh, priteče, pritekao, pritekla, pritekav(ši) priteći, pritegnem, pritegni, pritegoh, priteže, pritegao, pritegla, pritegnut, pritegav(ši) priticati, pritičem, prema pritaknuti; drugo je pritjecati pritijesniti, pritijesnim, pritiješnjen pritiješnjenost, pritiješnjenošću i pritiješnjenosti pritiskač

pritjecati, pritječem, prema priteći; drugo je priticati pritjerati pritjeravati i pritjerivati pritješnjavati ipritješnjivati pritka DL jd. pritki i pritci, G mn. pritaka, pritka i pritki

338

pritrijemak, pritrijemka, N mn. pritrijemci, G mn. pritrijemaka pritrkati, pritrčem

priučenost, priučenošću ipriučenosti

prismočiti

prispijevati prispjelost, prispjelošću i prispjelosti prispjeti, prispijem, prispij, prispjeh, prispio, prispjela, prispjev(ši) pristalost, pristalošću i pristalosti pristanišni

pritrčavati

priučavati

pritiskati, pritišćem i pritiskam, pritišći i pritiskaj, pritišćući i pritiskajući

prispijeće

pritrčati

prisuće

priskrbljivati, priskrbljujem, priskrbljujući prisluhnuti prismakati, prismačem, prismačući prismrdjeti, prismrdim, prismrdio, prismrdjela, prismrdjev(ši)

I:

pristao, pristala pristići, pristignem, pristigni, pristigoh, pristiže, pristigao, pristigla, pristignut, pristigav(ši) pristojnost, pristojnošću i pristojnosti pristranost, pristranošću i pristranosti pristrešje

pritiskivač

pritočica pritočić pritočiti

um. od pritok

priviknem, privikoh, priviče, privikao, privikla, priviknut, privikav(ši) prividjeti se, prividi, prividjelo, prividjev(ši) prividnost, prividnošću i prividnosti

priviđanje priviđati

se

prizreti, prizrem (malo sazreti) prižeći, prižežem, prižezi, prižegoh, prižeže, prižegao, prižegla, prižežen, prižegav(ši) prječa (gimnastička sprava) prječac, prječca i prječaca prječanin prječanka DL jd. prječanki, prječanka i prječanki

priviđenje

prječanski

privijati, privijam privilegij (povlastica) privilegiranost, privilegiranošću i privilegiranosti privitak, privitka, N mn. privitci, G mn. privitaka priviti, privijem

prječe

privjenčati

privjesak, privjeska, N mn. privjesci, G mn. privjesaka privjetrina

prječi

G mn.

prječanaka,

kamp. od prijek

prječica prječice

prječka

DL jd. prječki, G mn. prječaka i prječki prjesniji kamp. od prijesan prjesnoća

prjestolonasljednica prjestolonasljednički

privlačljivost, privlačljivošću iprivlačljivosti

prjestolonasljednik Vjd. prjestolonasljedniče, N mn. prjestolonasljednici prjeteći (prid., prjeteće pismo) prkosnik V jd. prkosniče, N mn. prkosnici, G mn. prkosnika prkoždžija (eks.) (prkosnik) pr. Kr. krat. za prije Krista

privlačnost, privlačnošću

prljavčev

privlačan, privlačna privlačenje privlačiti privlačljiv

i privlačnosti privlastiti, privlastim, privlašten privlaštenje privolijevanje

prljavičin

pr. n. e. krat. za prije nove ere, prije naše ere> pr. Kr.

339

probadač

prodjeti

probadač probančiti

procjepak, procjepka, N mn. procjepci, G mn .. procjepaka procjepljivati, procjepljujem, procjepljujući procviljeti, procvilim, procvilio, procviljela, procviljev(ši) procvjetati procvjetavati

probavljivost, probavljivošću i probavljivosti probdijevati probdjeti, probdim i probdijem, probdio, probdjela, probdjeven, probdjev(ši) probećariti se probesjediti

procvrčati, procvrčim

probijač

pročačkati

probijati, probijam probijeliti, probijelim, probijelio, probijelila, probijeliv(ši) (učiniti bijelim, progovoriti) probijeljeti, probijelim, probijelio, probijeljela, probijeljev(ši) (postati bijel)

pročarkati

probirač

pročelnica pročelničin

pročelnički pročelnik

G mn.

V jd.

probiračica

pročelništvo

probirački

pročelje

probisvijet N mn. probisvijeti probisvjetski

pročeprkati

probitačan, probitačna

pročešljavanje

probitačnost, probitačnošću

N mn.

pročelnici,

pročešljati

G mn.

pročelništava

pročešati

i probitačnosti probitak, probitka, N mn. probitci, G mn. probitaka problematičan, problematična problematičnost, problematičnošću problematičnosti

pročelniče,

pročelnika

i

problijedjeti, problijedim, problijedio, problijedjela, problijedjev(ši) probijeđivati, probijeđujem, probijeđujući

probosti, probodem, probodoh, probodi, probo, proboden, probovši, probodavši

pročišćenje pročitati pročitavati

profilaktičan, profilaktična

pročupati

profilaktički

pročuti, pročujem

profućkati

proćaskati

proglašavati i proglašivati proglašivati, proglašujem

(spiskati, rasuti)

proćeretati

procent (postotak) procijediti, procijedim, procijeđen procijeniti, procijenim, procijenjen procijep i procjep, N mn. procijepi, procjepi i procjepovi procijepiti, procijepim, procijepljen procjedak, procjetka, N mn. procjedci, G mn. procjedaka procjedina

proći, prođem, prođi, prođoh, prođe,

procjemba procjena procjenitelj procjenjiv procjenjivač

procjenjivati, procjenjujem, procjenjujući procjep i procijep

340

prof. krat. za profesor profesionalac, profesionalca, V jd. profesionalče, G mn. profesionalaca profesionalizam, profesionalizma profesoričin prema profesorica

pročišćavati

probrčkati

procjeđivati, procjeđujem, procjeđujući

prodol prodrhtati, prodrhćem i prodrhtim, prodrhći i prodrhti prodornost, prodornošću i prodornosti prodrijemati, prodrijernam i prodrijemljem prodrijeti, prodrem, prodri, prodrijeh, prodrije, prodro, prodrla, prodrv(ši) i prodrijev(ši) produbiti, produbim, prema dubok produhoviti produhovljenost, produhovljenošću i produhovljenosti produkcija (proizvodnja) produkt (proizvod) produljivati, produljujem, produljujući produpsti, produbem produžak, produška, N mn. produšci, G mn. produžaka produžetak, produžetka, N mn. produžetci, G mn. produžetaka produživati, produžujem, produžujući prođa

pročistiti, pročistim, pročišćen

proćerdati

prodol

prošao,

prošla, prošav(ši) proćućenost, proćućenošću

i proćućenosti

proćutjeti, proćutim, proćućen

prodavač

prOdati, prOdam, prOdajii prodavačica

prodavački

prodavalac, prodavaoca, Vjd. prodavaoče, N mn. prodavaoci, G mn. prodavalaca prodavaonica prodavati, prOdajem, prodajii prodičiti

prodijevati prodjenuti prodjesti > prodjenuti prodjeti > prodjenuti

prokihati prohibicija prohibicijski prohibicionist prohibicionistički

prohibicionizam, prohibicionizma prohin i projin prohod prohodan, prohodna prohodati prohodnost, prohodnošću i prohodnosti prohrđati

pro hrvati se prohtijevati prohtjeti, prohtije i prohtjedne, prohtio, prohtjela, prohtjev(ši) prohtjev, prohtjeva, G mn. prohtjeva prohučati, prohučim

prohujati, prohujim proigrati proigravati proishoditi proisteći, proistečem

i proisteknem, proisteci, proistekoh, proisteče, proistekao, proistekla, proistekav(ši) proistjecati, poistječem

proizaći, proizađem, proizađi, proizađoh, proizađe,

proizašao, proizašla, proizašav(ši)

proizići, proiziđem, proiziđi, proiziđoh, proiziđe, proizišao, proizišla, proizišav(ši) proizvađati

prognostički

proizvesti, proizvedem, proizvedi, proizvedoh, proizveo, proizvela, proizveden, proizvedav(ši) i proizvev(ši) proizvodnost, proizvodnošću i proizvodnosti

prognječiti

proizvođač

progonilac, progonioca, V jd. progonioče, N mn. progonioci, G mn. progonilaca

proizvođenje

prognanički prognostičar

progoniteljičin

progorjeti, progorim, progorjeh, progorio, progorjela, progorjev(ši) progresistički

progristi, progrizem, progrizi, progrizoh, progrizao, progrizla, progrizen, progrizav(ši) progrmjeti, progrmi, progrmio, progrmjela, progrmjev(ši) progukati, progučem

proja i proha projahati, projašem projahivati, projahujem, projahujući proječati

projekcija projekcijski projektant projicirati projin i prohin projunačiti se

progunđati

prokazivač

proha DL jd. prohi, i proja

prokihati, prokišem

341

prokipjeti prokipjeti, prokipim, prokipio, prokipjela, prokipjev(ši) prokletac, prokletca, N mn. prokletci, G mn. prokletaca prokletstvo G mn. prokletstava proklitički prokrčiti prokrijumčariti

prokuhati prokuhavati prolazak, prolaska, N mn. prolasci, G mn. prolazaka prolaznički

prolet prema proletjeti; drugo je prolijet i proljet proletarijat proleterkin proletjeti, proletim, proletio, proletjela, proletjev(ši) proliće (prolijevanje) prolijeniti se prolijetati, prolijećem, prolijećući prolijetanje prolijet prema prolijetati; drugo je prolet i proljet prolijevanje prolijevati proliti, prolijem proliv> proljev prolivati > prolijevati Proložac, Prološca, Donji Proložac, Gornji Proložac (sela) proložački prema Proložac proložak, prološka, N mn. prološci, G mn. proložaka proljećar proljeće, na proljeće, s proljeća proljepšati se proljepšavati se proljet (pjesn., proljeće); drugo je prolet i prolij et proljetni proljetos proljetošnji proljev G mn. proljeva proljevni promaći, promaknem, promakni, promakoh, promače, promakao, promakla, promaknut, promakav(ši) promaha > propuh

342

promuklost promaja> propuh promaknuće

pronašašće

promatračnica promećuran, promećurna

i promućuran promećurnošću i promećurnosti

i promućurnost promemorij(a) (spomenica. podsjetnica) Prometej Prometejev, Prometejevoganj prometej ski prometij (znak Pm) prometijski prometnik V jd. prometniče, N mn. prometnici promicati, promičem promidžba G mn. promidžaba i promidžbi promijeniti, promijenim, promijenjen promijesiti, promijesim, promiješen promiješati, promiješam, promiješan promiljeti, promilim, promilio, promiljela, promiljev(ši) promisao, promisia (m. r.) i promisli (ž. r.), Jjd. promi slom i promisli i promi šiju promišljati promišljavati promišljenost, promišljenošću i promišljenosti promjena G mn. promjena promjenit promjenljiv i promjenjiv promjer G mn. promjera promijeti, promeljem, promelji, promljeh, promlio, promljela, promijeven promočiti

propagandistički

se

promučati promučiti promući, promuknem, promukni, promukoh, promuče, promukao, promukla,

promukav(ši) promućkati promućuran, promućurna

i promećuran promućurnost, promućurnošću i promućurnosti i promećurnost promukao, promukla promuklost, promuklošću i promuklosti

propovjednički

propovjednik V jd. propovjedniče, N mn. propovjednici propovjednikov propovjedništvo G. mn. propovjedništava propozicija propuh propuhati, propušem propuhivati, propuhuj em, propuhuj ući propuhnuti propustan, propusna propustiti, propustim, propušten propustljiv propuštati proračun

propagandni propaličin prema

propovjedaonica propovjediti propovjedni propovjednica propovjedničin

pronašati pronevjera G mn. pronevjera pronevjeravati pronevjerenje pronevjeritelj pronevjeriteljica pronevjeriti pronicati, proničem, proniči, proničući pronicavost, pronicavošću i pronicavosti pronići, proniknem, pronikni, pronikoh, proniče, pronikao, pronikla, proniknut, pronikav(ši) propadljivost, propadljivošću i propadljivosti propagandistica

propalica

propalički

propast J jd. propasti i propašću propasti, propadnem, propadni, propadoh, propade, propao, propala, propav(ši) propeće gl. im. prema propeti propeći, propečem, propeci, propekoh, propeče, propekao, propekla, propečen, propekav(ši) propedeutički

propedeutika (prednaobrazba) propijančiti

propijati se propijevati > propjevavati propijukati, propijučem propisivač

promočiv

promomčiti

pronaći, pronađem, pronađi, pronađoh, pronađe, pronašao, pronašla, pronađen, pronalazač

promatračica

prosidba

-_ .. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

pronašav(ši) (izumitelj)

promatrač

promećurnost,

pronaći

- - - - - _...

propiti, propijem propjevati propjevavati proplakati, proplačem propletati, proplećem proporcionalan, proporcionalna proporcionalnost, proporcionalnošću i proporcionalnosti propovijed Jjd. propovijedi i propovijeđu propovijedalac, propovijedaoca, Vjd. propovijedaoče, N mn. propovijedaoci, G mn. propovijedalaca propovijedati

proračunati proračunavati proračunski

prorahliti prorašćivati

proreći,

proreknem i prorečem, prorecI l prorekni, prorekoh, proreče, prorekao, prorekla, prorečen, prorekav(ši) proricati, proričem, proričući prorijediti, prorijedim, prorijeđen prorijeđenost, prorijeđenošću i prorijeđenosti prorjeđivanje prorjeđivati, prorjeđujem, prorjeđujući proročanski proročanstvo

G mn.

proročanstava

proročica proročišni proročište proročki

prorok Vjd. proroče, N mn. proroci Prorok (Muhamed) proroštvo G mn. proroštava prorupčati

pro rvati se > pro hrvati se prosac, prosca, V jd. prošče prosački

proscenij (prednji dio pozornice) prosidba G mn. prosidaba, prosidbe i prosidbi

343

prosijati

protaktinij

protaktinijski

Provansalac

prosijati, prosijem (propustiti kroz sito) prosijati, prosijam > prosjati prosijavati prosijecati prosiječ, prosiječi (vrsta bačve) prosijed prosijeliti (proboraviti na sijelu) prosijevati > prosijavati prosilac, prosioca, V jd. prosioče, N mn. prosioci, G mn. prosilaca

prosudba G mn. prosudaba, prosudba i prosudbi prosuditi, prosudim, prosuđen

prosilački

prosvijetliti, prosvijetlim, prosvijetljen prosvijetljenost, prosvijetljenošću i prosvijetljenosti prosvjećeniji kamp. od prosvijećen

protekni, protekoh, proteče, protekao, protekla, protekav(ši) prOteći, protegnem, protegni, protegoh, proteže, protegao, protegla, protegnut, protegav(ši) protein (bjelančevina) proteinski Protejev prema Protej (mit.) protekcija protekcionaš protekcionaštvo G mn. protekcionaštava protekcionist protekcionistica

prosjačina

prosvjećenje

protekcionistički

prosjačiti

prosvjećivati, prosvjećujem, prosvjećujući

prosjački

protekcionizam, protekcionizma protestni protestantski proticati, protičem, prema protaknuti; drugo je protjecati protiv (prij.) protivničin prema protivnica

prosljeđenje

prosvjed G mn. prosvjeda prosvjedni prosvjedovati, prosvjedujem, prosvjedujući prosvjeta Prosvjeta (društvo) prosvjetar prosvjetitelj prosvjetiteljica prosvjetiteljstvo G mn. prosvjetiteljstava prosvjetljenje prosvjetljivati, prosvjetljujem, prosvjetljujući prosvjetni prošaptati, prošapćem prošaputati, prošapućem proščev prema prosac prošćak N mn. prošćaci (vrsta plota, noža)

prosljeđivati, prosljeđujem, prosljeđujući

prošće, prošća

prostačina

prošetati, prošećem i prošetam prošiti, prošij em

prosinački prema

prosinac

prosiočev

prosjače, prosjačeta,

zb.

prosjačad

prosjajivati, prosjajujem, prosjajujući prosjak V jd. prosjače, N mn. prosjaci prosjaštvo G mn. prosjaštava prosječan, prosječna

prosječnost, prosječnošću

i prosječnosti

prosjeći, prosiječem, prosijeci, prosjekoh, prosiječe, prosjekao, prosjekla, prosječen, prosjekav(ši)

prosjediti i prosjedjeti prosjek N mn. prosjeci prosjeka G mn. prosjeka prosjelina prosjev G mn. prosjeva proslijediti, prosJijedim, proslijeđen

prostački

prostak V jd. prostače, N mn. prostaci prostaštvo G mn. prostaštava prostirač

prostiti, prostim, prošten prostolatičnica prostoručan, prostoručna

prostrijeti, prostrem, prostri, prostrijeh, prostrije, prostro, prostrla, prostrt, prostrv(ši) i prostrijev(ši) prostrjei prostrjelni prostrjeljivati, prostrjeljujem, prostrjeljujući prosuće prema prosuti

344

prosuđivač prosuđivati, prosuđujem, prosuđujući

prosuh (malo suh) prosukati, prosučem prosvijećen kamp. prosvjećeniji prosvijećenost, prosvijećenošću i prosvijećenosti

prošivač prošivača

(igla) prošivaljka DLjd. prošivaljci, G mn. prošivaljki prošlogodišnji prošlost, prošlošću i prošlosti prošnja G mn. prošnja i prošnji proštac, prošca i proštaca, G mn. proštaca proštenje protaći, protaknem, protakni, protakoh, protače, protakao, protakla, protakav(ši) protagonistica protakati, protačem protaktinij (znak Pa)

protuljeće

protaktinijski proteći, protečem

i proteknem, proteci i

> proljeće

protumačiti protumačiv

protumjera protunapad protunaredba G mn. protunaredaba i protunaredbi protunarodan, protunarodna protunožac, protunošca, V jd. protunošče, N mn. protunošci, G mn. protunožaca protuobrana protupapa protupartijski protuprijedlog N mn. protuprijedlozi protureformacija protureformacijski proturječan, proturječna proturječiti

proturječje proturječnost, proturječnošću i proturječnosti

protivnik V jd. protivniče, N mn. protivnici protivnost, protivnošću i protivnosti protjecati, protječem, prema proteći; drugo je proticati protjeranica protjeranik V jd. protjeraniče, N mn. protjeranici protjerati protjeravati protjerivati, protjerujem, protjerujući protkati, protkam

protuslovlje protutenkovski protuudar protuusluga DL jd. protuusluzi protuustavan, protuustavna protuuteg N mn. protuutezi protutijelo protuvibracijski protuvjerski protuvrijednost, protuvrijednošću i protuvrijednosti protuzahtjev protuzakonitost, protuzakonitošću i protuzakonitosti

protočan, protočna

proučavati

protozoe, protozoa (praživotinje) protozojski

proučiti

protrčati, protrčim

prouzročiti

protrčavati

prouzrokovač

protuavionski protublokovski protudjelovanje protudržavni

provađati

protufašistički

provalnik V jd.

protuha protukandidat

provaljivač

protivnički

protukršćanski

protulijek N mn. protulijekovi

prouzročavati

> uzročnik

provalija provalijica provalnički

provalniče,

N mn. provalnici

Provansa (francuska pokrajina) Provansalac, Provansaica, V jd. Provansalče, G mn. Provansalaca

345

provansalski

prsten

ptičar

Prsteu

- - - - -

provansalski provedba G mn. provedaba, provedba i provedbi provedljiv provedljivost, provedljivošću i provedljivosti provenijencija (podrijetlo) provesti, provedem, usp. dovesti, dovedem provesti, provezem, usp. dovesti, dovezem provesti, provezem, usp. dovesti, dovezem providjeti (se), providi (se) providnost, providnošću i providnosti (prozirnost, proviđenje) Providnost (Bog) proviđenje Proviđenje (Bog) provijant (hrana, opskrba) provijati, provijem (provjetriti, prožeti) provijavati (provjetravati, prožimati) provincija; Provincija Presvetoga Otkupitelja (crkv.) provincijal (crkv.) provincijalac, provincijalca, V jd. provincijalče provincijalan, provincijalna provincijalizam, provincijalizma provincijalka DLjd. provincijaiki, G mn. provincijaiki provincijski provizija provizorij provjekovati, provjekujem, provjekujući provjera provjeravati (ispitivati) provjeriti (ispitati) provjetravanje provjetravati provjetriti provlačiti

provodadžija (prosac, snubok, svodnik) provodadžijin provodadžinica (snubiteljica, svodilja) provodič

provrći,

provrgnem, provrgni, provrgoh, provrže, provrgao, provrgla, provrgav(ši) provreti, provrim i provrijem, provreh, provre, provrio i provreo, provrela, provrev(ši) provrijedniti se provrtati provrtjeti, provrtim, provrtio, provrtjela, provrtjev(ši)

346

provrvjeti, provrvi, provrvio, provrvjela, provrvjev(ši) provući, provučem, provuci, provukoh, provuče, provukao, provukla, provučen, provukav(ši) prozaičan, prozaična prozaičnost, prozaičnošću

i prozaičnosti prozaik V jd. prozaiče, N mn. prozaici prozaist prozba > prošnja prozepsti, prozebem, prozebi, prozeboh, prozebe, prozebao, prozebla, prozebav(ši) prozijevati prozirnost, prozirnošću i prozirnosti prozodija prozodijski prozorčić

Prsten (naslov zbirke pjesama)

prvotoč

prstenčić

pržionica P. S. krat. za lat. post scriptum ("poslije napisanoga", hrv. poslije svega) psalam, psalma, G mn. psalama

prstić

prstohvat, prstohvata prstovet pršić (sitan snijeg) pršnjak

pseudodemokracija pseudoklasičan, pseudoklasična

prtenjača pruće prema

psić;

prut

pruđe

Prusija pruski prutak, prutka, N mn. prutci, G mn. prutaka prutić

prutka DLjd. prutki, G mn. prutaka i prutki prvačiti

prvenac, prvjenac i prvijenac, prvenca, V jd. prvenče, G mn. prveuaca

prozorčina prozračiti prozračivati, prozračujem, prozračuj ući

prozreti, prozrem, prozri, prozreh, prozre, prozreo i prozrio, prozrela, prozrev(ši) prozviždati, prozviždim proždirač proždiračica

proždrijeti, proždrem, proždri, proždrijeh, proždrije, proždro, proždrla, proždrt, proždrijev(ši) i proždrv(ši)

prvenče,prvenčeta,zb. prveučad

prvenstvo G mn. prvenstava prvi; Prvi svibnja; prvi put; Prvi svjetski rat prvijenac, prvjenac i prvenac, prvijenca prvobitnost, prvobitnošću i prvobitnosti prvoborac, prvoborca, Vjd. prvoborče prvoborački prvomučenica prvomučenički

proždrljivac, proždrljivca, Vjd. proždrljivče, G mn. proždrljivaca proždrljivost, proždrljivošću i proždrljivosti prožeći, prožežem, prožezi, prožegoh, prožeže, prožegao, prožegja, prožegav(ši) prožeti, prožanjem, prožanji, prožeh, prožeo, prožela, prožev(ši) prožeti, prožm~m, prožmi, prožeh, prožeo, prožela, prožet, prožev(ši) prožetost, prožetošću i prožetosti proživjeti, proživim, proživio, proživjela, proživjev(ši) (živeći, provesti) prožvakati, prožvačem

prvomučenik

prslučac, prslučca> prslučak

N mn.

prslučci

Vjd.

prvomnčeniče,

N mn.

prvomučenici

prvooptužeui,prvooptuženog(a) prvorazrednost, prvorazrednošću i prvorazrednosti prvorodstvo G mn. prvorodstava prvorođenac, prvorođenca, V jd. prvorođenče prvorođen,prvorođenoga

prvorotkinja prvosjedilac i prvosjedjelac, prvosjedioca, V jd. prvosjedioče, N mn. prvosjedioci, G mn. prvosjedilaca i prvosjedjelaca prvostepeni> prvostupanjski prvostolni prvostolnica

prslučić

prvosvećenica

prslučina

prvosvećenički

prsni prema prsa i prsi prstac, prstaca prsten (opći pojam)

prvosvećenik

V jd.

drugo je pasić psiha DL jd. psihi psihički> duševni psihijatar, psihijatra psihijatrija psihijatrijski psihoanalitičar psihoanalitički

psihoanaliza psihofizički

psihologija psihološki prema psihologija i psiholog (usp.

prvenački

proždrlčina

prslučak, prslučka,

pseći

psihički)

psihometrija psihometrijski psihopat psihopatija psihopatologija psihopatološki psihopatski psihoterapeutski psihoterapija psihoterapijski psihoza psikač

psikati, psičem, psičući psoglavac, psoglavca, V jd. psoglavaca

psoglavče,

G mn.

psovač psovačica psovački pšeničau, pšenična

pšeničica pšeničište pšenični pšeničnik

pšeničnjak (pšenični prvosvećeniče,

N mn.

prvosvećenici

prvoškolac, prvoško1ca, V jd.

prvoškolče

kruh)

Pt znak za platinu ptica ptičar

347

ptičarev

ptičarev

punjenje i

ptičarov

puhač

(onqj koji puše, drugo je puhać)

Ritdić

pup čani pupčani

R

ptičarica

puhački

pupčanica

ptičariti

puhać

(vrsta puha, drugo je puhač) glazbala puhalac, puhaoca, V jd. puhao če, N mn. puhao ci, G mn. puhalaca

pupčanični

ptičarov i ptičarev

puhaći; puhaća

pupčast

ptičetina

puhalački

pupoljčić

ptičica

puričica

Pu znak za plutonij pubertetski publ. krat. za publicistički

puhalica puhalo puhaljka DL jd. puhaljci, G mn. puhaljka i puhaljki puhati, pušem puhnuti puhor (sitan pepeo) puk V jd. puče, N mn. puci i pukovi

publicistički

puknuće

pucač

pukovnički

pucačica

pučina

pukovnijski prema pukovnija pukovnik V jd. pukovniče, N mn. pukovnici puktati, pukćem, pukćući puls N mn. pulsovi (bilo) pulsirati punačak, punačka; kamp. punačkiji punahan,punahna punanost, punanošću i punanosti punč N mn. punčevi

pučinski

punđa

pučist

puničin prema

Pučišća

punički

ptičarski

ptiče, ptičeta,

N mn.

ptičići,

zb.

ptičad

ptičina ptičji

ptičurina ptić

pucački

puč, puča,

N mn. pučevi (udar) puč, puči (pora) pučanin N mn. pučani pučanka DL jd. pučanki, G mn.

pučanki

pnčanski

pučanstvo

(mn. s. r.), G Pučišća, DL! Pučišćima pnčiški prema Pučišća pnčkaš (pov., pripadnik pučke stranke) pučki

pučkoškolac, pučkoško!ca,

V jd. pučkoškolče pučkoškolka DL jd. pučkoškolki, G mn. pučkoškolki

pučkoškolski puć; puć-puć

(usklik) pućenje prema pućiti se i putiti pući, puknem, pukni, pukoh, puče, pukao, pukla, puknut, pUkav(ši) pućiti (se) (isticati usne, oholiti se) pućkati pućnuti

pućpulik

pućpulikati, pućpuličem, pućpuličući

Puerto Rico v. Portoriko puh Vjd. puše, N mn. puhovi (zaal.)

348

punica

punoća

punoglavac, punoglavca, Vjd. punoglavče pnnoljetan, punoljetna punoljetnica punoljetnik V jd. punoljetniče, N mn. punoljetnici punoljetnost, punoljetnošću i punoljetnosti punomastan, punomasna punomoć Jjd. punomoći i punomoću punomoćje punomoćnik> opunomoćenik

punovrijedan, punovrijedna; kamp. punovrjedniji punovrijednost, punovrijednošću i punovrijednosti pun puncat

pupčić

um. od pupak pupati

pupčiti>

purići N

um. od purica mn. od pure

puristički

purji pustahija pustahijin pustinjački prema pustinjak pustinjaštvo pustiti, pustim, pušten, pustiv(ši) (ostaviti) pustiti, pustim, pustio, pustila, pusteći (činiti pustim) pustjeti, pustim, pustio, pustjela, pusteći (postajati pust) pustopašnost, pustopašnošću i pustopašnosti pušač

račar račić račina

račiti

se

račji Rački, Račkoga račlati račun računalac

pušačica

računalo

pušački

računalni

(prid.)

računaljka

puščani

DL jd.

G mn.

računaljki

računar (čovjek koji računa)

puščica

računarac, računarca,

puščina

V jd.

računarče

računarski

(selo)

pušćenje prema

računati, računam, računan

pustiti i pustjeti

Pušćine

račundžija

(selo) pušionica put, puta put (put), puti (ljudsko tijelo, boja kože) put(a) (pril.), v. § 135. putak, mn.: N putci, G putaka, D putcima

računica

putić

račva> račve

putnički

računovodstvo računovođa računovotkinja

računski računstvo

G mn.

računstava

račvast

putopiščev prema

putopisac

račvati

se

putujući

račve, račava

puzačica

račvište

puzećke

računaljki,

računanje

puščetina

Pušća

racionalistički

racionalizacija racionalizam, racionalizma racionalizator racionalizirati racionirati

računač

pušačev

pušaći

r. krat. za rod, razred (i raz. v. § 156.) R znak za rengen Ra znak za radij rabijatan, rabijatna (surov, naprasit) racionalan, racionalna racionalist

i

puzećki

puzzle (slagalica,

punjač

pužić

punjenje prema puniti

pužnični prema

radič slagaćica)

pužnica

(mn. ž. r.)

radić (bot.) (ime, zast.) radić (mali rad i bot.) i radič Rildić (ime); Radić (prezime)

i

Radič

349

radićevac

rađenje

radićevac, radićevca, radićevka

Vjd.

radićevče

DL jd. radićevki, G mn. radićevki

radićevski

radij (znak Ra), radija, l jd. radijem radijacija radijalan, radijalna radijan (fiz.) radijaran, radijarna radijator radije (pril.) radijski (od radij i radio) radijus (polumjer) radikalsocijalist radikalsocijalistički prema radikalsocijalist; radikal-socijalistički (koji se odnosi na radikale i socijaliste) radio, radija, ljd. radijem, N mn. radiji (nidioje odraditi) radioaktivan, radioaktivna radioamater radioamaterski radioaparat radioastronom radioastronomija radiocijev radiodifuzija radiodrama radiodramski radioelektroničar radioelektronički

radioelektronika radioemisija radiofoničan, radiofonična radiofoničnost, radiofoničnošću radiofoničnosti

i

radiofonija radiofonijski radiofrekvencija radiografija radiografski radio gram radioigra radiointervju, radiointervjua, N mn. radiointervjui radio komentar radiokomentator radiokoncert radiologija

350

radiološki

rasipnica

Rafael

radiomehanika DLjd. radiomehanici radionica

Rafael ragu, ragua, N mn. ragui rahal i rahao, rahla rahatlokum (istočnjačka poslastica)

radionički

rahitičan, rahitična

radioodašiljač

rahitičar

radiomehaničar

Radio Osijek radiopostaja radiopredajnik radiopretplata radiopretplatnik radioprijenos radioprogram radiopromet radioreklama radioreportaža radiosignal radioskopija radioskopski Radio Sljeme Radio Split radiostanica radiotehničar

radiotehnički

radiotehnika radiotelefonija radiotelevizija radioterapija radioval radioveza Radio Zagreb radišnost, radišnošću iradišnosti radius> radijus (polumjer) radnički

radon (znak Ru) radonski radosnica radost, radošću i radosti radostan, radosna radoznalac, radoznalca, V jd. radoznalče radoznalost, radoznalošću i radoznalosti radšta radža (manji indijski vladar) rađa (pokr., rad) rađanje rađaonica rađati

rađenje prema

raditi

rahitičarka DL jd. rahitičarki, G mn. rahitis rahliti rahmetli (prid., pokojni) rahmetlija (pokojnik)

rasadnički prema

rahitičarki

rajčica

Rajna (rijeka Rhein) raj nski prema Rajna rajon (četvrt, područje) rak V jd. rače, N mn. raci i rakovi Rak (zviježđe) raketodržač raketonosač rakiće (rakitnjak) rakija rakijašnica rakijica um. od rakija rakijski Rakitje (selo kraj Samobora) rakitnjača

rakovički prema Rakovica rak-rana ramenonožac, ramenonošca, V jd. ramenonošče, N mn. ramenonošci, G mn. ramenonožaca ramenjača

rasahnuti se rascar N mn. rascarevi rascariti rascičati se rascijepanost, rascijepanošću i rascijepanosti rascijepati, rascijepam, rascijepan rascijepiti, rascijepim, rascijepljen rascijepljenost, rascijepljenošću i rascijepljenosti rascjep rascjepkanost, rascjepkanošću i rascjepkanosti rascjepkati rascjepkavati rascjepljenje rascjepijivati, rascjepljujem, rascjepljujući rascopati se rascvasti se rascvijeliti > rascviliti rascviliti rascvjetati se rascvjetavati se rasedlati rasedlavati raseliti (se) raseljavanje raseljavati (se) rasformirati rasfratar, rasfratra rasfratriti se rashladiti, rashlađen rashlađenje

ramenjačni

ranaruičkiprema

rasadnik

rasađivati, rasađujem, rasađujući

ranarnik

rashlađivati, rashlađujem, rashlađujući

ranjenički

rashod (izdatak) rashodati se rashodni rashodovati> otpisati rasijati (posijati na više strana), pren. > rastresti rasijavati rasijecanje rasijecati rasip

ranjivost, ranjivošću i ranjivosti Rapkinja i Rabljanka (žena s otoka Raba i iz mjesta Raba) rapski pre1nf Rab

rasipan, rasipna rasipati, rasipam i rasip ljem rasipnica

ranč

N mn. rančevi rang N mn. rangovi; rang-lista ranilac, ranioca, V jd. ranioče, N mn. ranioci, G mn. ranilaca rauilački

ranoljetni ranoranilac, ranoranioca, V jd. ranoranioče, N mn. ranoranioci, G mn. ranoranilaca ranoranilački

rasipač

351

rasip nički rasipnički

rasipnik Vjd. rasipniče, N mn. rasipnici, G mn. rasipnika rasipništvo rasipnost, rasipnošću i rasipnosti rasistički prema rasist i rasizam rasjeckati rasjeći, rasiječem, rasijeci, rasjekoh, rasiječe, rasjekao, rasjekla, rasječen, rasjekav(ši) rasjedati se rasjelina raskalašenik V jd. raskalašeniče, N mn. raskalašenici raskapati

raspaljivati raskralj raskniviti, raskravIm (odmrznuti) raskrčiti raskrčivati, raskrčujem, raskrčujući

raspečaćivati, raspečaćujem, raspečaćujući

raskrebečiti

raspečatiti

> raskrečiti

raskrečiti

raskrečivati, raskrečujem, raskrečujući

raskašiti se raskid raskidač

raskršće

raskidljiv

raskrštati raskrštavati raskrvaviti raskućiti (rasuti kuću) raskuhati se raskuhavati se raskukurikati se, raskukuriče se raskužba G mn. raskužaba i raskužbi raskužiti

raskapčati

raskinuće

raskinuti raskiseliti, raskiseljen rasklapati rasklepetati se, rasklepećem se raskliktati se, rasklikćem se rasklimati rasklopiti raskokodakati se, raskokodačem se raskol raskolačiti

raskoliti raskolnički

raskolnik V jd. raskolniče, N mn. raskolnici raskolništvo G mn. raskolništava raskomadati raskomoćivati se, raskomoćujem se, raskomoćujući se raskomotiti se, raskomotim se, raskomoćen raskopati raskopavati raskopčati raskopčavanje raskopčavati

raskoračiti se raskorak N mn. raskoraci; u raskorak raskoš) rolY-o si; raskovati, raskujem

352

rasparač

rasparati raspariti rasparivati, rasparuj em, rasparujući

raskrčmiti, raskrčmijen

raskrhati raskriliti, raskriljen raskrinkati raskrinkavati raskriti, raskrijem, raskri, raskrih, raskri, raskrio, raskrila, raskriven, raskriv(ši) raskrivati raskrižje raskrsnica raskrstiti, raskrstim, raskršten

raskapčanje

rasparač

raskuživač

raslina raslinstvo raslinje raslojavati se raslojiti se rasohast rasohat rasohe, rasoha (mn. ž. r., rašlje, rasol

račve)

raspačati

raspeće (raspinjanje) raspelo (križ) raspeti, raspnem, raspev(ši) raspijevati

raspikuća raspikućki raspikućstvo

raspinjač raspinjača

raspinjati raspiriti raspirivač

raspirivati, raspirujem, raspirujući raspis raspisati, raspišem raspištoljiti se raspitati se raspitivati se, raspitujem se, raspitujući se raspjevati (se) raspjevavati (se) rasplakati, rasplačem

raspodijeliti, raspodijelim, raspodijeljen raspodjela raspodjeljivati, raspodjeljujem, raspodjeljujući raspojasanost, raspojasanošću i raspojasanosti raspoklanjati raspolagati, raspolažem raspoloviti, raspolovijen raspoloženost, raspoloženošću i raspoloženosti raspoloženje raspoložiti raspoloživ raspon raspop raspopiti raspor rasporak, rasporka, V jd. rasporče, N mn. rasporci, G mn. rasporaka raspored rasporediti, raspoređen raspoređivač raspoređivanje raspoređivati, raspoređujem, raspoređujući

rasporiti raspra G mn. raspra i raspri rasprašivač

rasprava raspravljač

rasplamćivati, rasplamćujem, rasplamćujući

rasprčkati

rasplamsati rasplamsavati rasplamtjeti, rasplamtim, rasplamtio, rasplamtjela, rasplamtjev(ši) rasplastiti, rasplašćen rasplesti, raspletem, raspleti, raspletoh, raspleo, rasplela, raspleten, raspletav(ši) i rasplev(ši) rasplet raspletati, rasplećem, rasplećući

raspregnem, raspregni, raspregoh, raspreže, raspregao, raspregla, raspregnut, raspregav(ši) raspredati raspregnuti raspresti, raspredem, raspredi, raspredoh, raspreo, rasprela, raspreden, raspredav(ši) i rasprev(ši) raspretati, rasprećem, rasprećući rasprezati, rasprežem raspričati se raspripovijedati se rasprodaja rasprodati rasprodavati rasprostirati rasprostrijeti, rasprostrem, rasprostri, rasprostrijeh, rasprostrije, rasprostro, rasprostrla, rasprostrt, rasprostrijev(ši), rasprostrv(ši)

rasplinuće

rasplinuti

raspačavač

rasplinjač

raspačavati

rasplinjati se rasplinjavati se rasplinjivati, rasplinjujem, rasplinjujući rasplitati> raspletati rasplod rasploditi se raspljeskati, raspljeskam i rasplješćem raspljoštiti

raspad raspadati se raspadljiv raspadljivost, raspadljivošću i raspadljivosti raspaliti raspaljiv raspaljivati, raspaljujem, raspaljujući

rasprskač

raspreći,

rasprskač

353

rasprskati

~,e

raSUće

rasprskati se

razbje§niti

rasuda - - -

rasprskivati se, rasprskujem se, rasprskujući se

rastepati, rastepam irastepljem rastepsti, rastepem, rastepi, rastep oh, rastepe, rastepao, rastepla, rastepav(ši) rasterećeno st, rasterećenošću irasterećenosti

rasprsnuće

rasterećenje

rasuda rasudan, rasudna rasuditi rasudljiv rasudljivost, rasudljivošću i rasudljivosti

raspršivač

rasterećivati, rasterećujem, rasterećujući

rasuđivač rasuđivati, rasuđujem, rasuđujući

rasprskivač

rasprtiti, rasprtim, raspucati se

rasprćen

raspusnički (razvratnički, raspuštenički)

rasteretiti, rasterećen rastežljiv > rastegljiv rasti, rastem, rasti, rastijah, rastao, rasla, rastući (drugo je rastući) rasticanje prema rasticati, drugo je rastjecarue rasticati, rastičem, rastiči, rasticao, rasticaia, rasti čući, prema rastaći rastjecati, rastječem, rastječi, rastjecao, rastjecala, rastječući, prema rasteći rastjecanje prema rastjecati, drugo je rasticanje rastjerati rastjeravati rastjerivati, rastjerujem, rastjerujući

raspusnik Vjd. raspusniče, N mn, raspusnici (razvratnik, raspuštenik) raspustiti raspuštanje raspuštenica

rastopina rastopiti, rastopljen rastopljiv rastrčati se

raspuštenički

rastrčavanje

raspuštenik V jd. raspušteniče, N mn, raspuštenici raspuštenost, raspuštenošću iraspuštenosti rasputica rasrditi, rasrđen rast prema rasti, drugo je hrast rastakati, rastačem, rastači, rastačući rastanak rastao, rasla rastapati rastava rastaviti, rastavim, rastavljen

rastrčavati

raspučiti raspuće

raspući se, raspukncm, raspukni, raspukoh, raspuče, raspukao, raspukla, raspuknut,

raspuknuv(ši) raspuhati, raspu šem raspuklina raspuknuće

raspuknuti (se) raspupati se raspusnica (razvratnica, raspuštenica)

rastavljač

rastavljati rasteći, rastečem irasteknem, rastekoh, raste če, rastekao, rastekla, rastečen,

rastekav(ši) rastegnem, rastegni, rastegoh, rasteže, rastegao, rastegla, rastegnut, rastegav(ši) rastegljiv rastegljivost, rastegljivošću i rastegljivosti rastegnuti rastenje prema rasti (rast, porast) rasteći,

354

rastočiti

se rastrgano st, rastrganošću irastrganosti rastrgati rastrgnuti rastresenost, rastresenošću i rastresenosti rastresti, rastresem, rastre si, rastresoh, rastresao, rastresla, rastresen, rastresav(ši) rastrijebiti, rastrijebim, rastrijebijen rastrijezniti se, rastriježnjen rastrjebljenje rastrjebljavati > rastrjebljivati rastrjebljivati, rastrjebljujem, rastrjebljujući rastrježnjavati > rastrježnjivati rastrježnjivati, rastrježnjujem, rastrježnjujući rastrti, rastrem, rastri, rastrh, rastr, rastro, rastrla, rastrt, rastrv(ši) rastrubiti, rastrubijen rastrubijivati, rastrubljujem, rastrubljujući rastući, rastučem, rastuci, rastukoh, rastuče, rastukao, rastukla, rastučen, rastukav(ši) (rastiićije od rasti)

rasulo (im., raspad); rasiilo je glag. prid. od rasuti rasuti, raspem, raspi, rasuh, rasuo, rasula, rasUlo, rasut, rasuv(ši) rasvanuti se rasvijetliti, rasvijetlim, rasvijetljen rasvitati, rasvićem, rasvićući rasvjeta rasvjetni raščarati

rašćeretati

raščupavati raščuti rašće

se, raščuje se (ono što raste, drugo je hrašće)

rašćerdati

se raširiti rašiti, rašij em rašivati rašljičice

raštika raštrkati se ratifikacija ratifikacijski Ratka DLjd. Ratki Ratko ratnički

raščehati raščehnuti raščepiti

raščupavanje

se

raščepljivati

se, raščepljujem se, raščepljujući

se

ratnik V jd. ratniče, N mn. ratnici ratnopravni divan, ravni (ravnica) ravan, ravna, ravno, odr. ravni, ravna, ravno

raščeprkati

ravnateljičin

raščerečiti

ravnati, ravnam, ravna

raščerupati

ravničar

raščešljati

ravničarski

raščešljavati

ravnički

raščetvoriti

raščijati

ravnodušnost, ravnodušnošću i ravnodušnosti ravnomjeran, ravnomjerna ravnovjesje> ravnoteža

raščiniti

ravnjača

raščihati

raščinjati

razarač

raščinjavati

razastrijeti, razastrem, razastri, razastrijeh, razastrije, razastro, razastrla, razastrt, razastrijev(ši), razastrv(ši) razasuti, razaspem, razaspi, razasuh, razasuo, razasula, razasut, razasuv(ši)

raščistiti, raščisti m, raščišćen raščišćavati, raščišćavam raščišćenje raščišćivanj e raščišćivati, raščišćujem, raščišćujući

>

raščišćavati

raščitati

se

raščlaniti

raščlanjavati i raščlanjivati raščlanjivati, raščlanjujem, raščlanjujući raščovječiti

raščovjek raščupanko

rastumačiti

raščupanost, raščupanošću i raščupanosti

rasuće

raščupati

razašiljač razbijač razbijački

razbijeliti, razbijelim, razbijeljen razbitak, razbitka, N mn. razbitci, G mn. razbitaka razbiti, razbijem razbjeći se razbjeljivati, razbjeljujem, razbjeljujući razbjesniti, razbjesnim, razbjesnio, razbjesnila, razbješnjen, razbjesniv(ši) (učiniti bijesnim)

355

razbjesnjeti se

razlijevati

razbjesnjeti se, razbjesnim se, razbjesnio se, razbjesnjela se, razbjesnjev(ši) se razbješnjavati se razbježati se, razbježim se

razgolićavanje

razbojničin

razgolićivati, razgolićujem, razgolićujući

razbojnički

razbojnik V jd. razbojniče, N mn. razbojnici razbojništvo> razbojstvo razbojstvo razbolijevanje razbolijevati se razboljeti se, razbolim se, razbolio se, razboljela se, razboljev(ši) se razbučiti razbućkati

razbuditi,

razgolićavati i razgolićivati razgolićenost, razgolićenošću

i

razgolićenosti

razgolićenje

i razgolićavati

razgolititi, razgolitim, razgolićen razgorijevanje razgorijevati se razgorjeti se razgovijetan, razgovijetna; kamp. razgovjetniji razgovijetnost, razgovijetnošću i razgovijetnosti razgovorljiv razgrađivati, razgrađujem, razgrađujući

razbuđen

razgraničavati

i

razgraničivati

razbuđivanje

razgraničiti

razbuđivati, razbuđujem, razbuđujući

razgraničivati, razgraničujem, razgraničujući i

razbuktati, razbuktam i razbukćem, razbukći i razbuktaj razbuktjeti, razbuktim, razbuktio, razbuktjela, razbuktjev(ši) razdavač

razdijeliti, razdijelim, razdijeljen razdijeljenost, razdijeljenošću i razdijeljenosti razdio i razdjel razdioba razdjel i razdio razdjelan, razdjelna razdjeljak, razdjeljka, G mn. razdjeljaka razdjeljiv

razgraničavati ' razgrepsti, razgrebem razgrij ati, razgrij em razgrijavati razgristi, razgrizem razgrmjeti se, razgrmim se, razgrmio se, razgrmjela se, razgrmjev(ši) se razgrtati, razgrćem, razgrći, razgrćući razići se, raziđem se, raziđi se raziđoh se raziđe se, razišao se, razišl~ se, raziša~(ši) se razilazak, razilaska, N mn. razilasci, G mn. razilazak!! razjačati

razdjeljivač

razječati

razdjeljivanje razdjeljivati, razdjeljujem, razdjeljujući razdrijemati se razdrij ešiti razdrijeti, razdrem, razdri, razdrijeh, razdrije, razdro, razdrla, razdrt, razdrijev(ši) i razdrv(ši) i razderati razdrjemljivati, razdrjemljujem,

razjedati

razdrjemljujući

razdrješivati, razdrješujem, razdrješujući razg. krat. za razgovorni, razgovorno razgaćiti se

se

razjednačavati i razjednačivati razjednačiti razjednačivati, razjednačujem, razjednačujući

razlagač

razletjeti se, razletim se, razletio se, razletjela se, razletjev(ši) se različak, različka, N mn. različci, G mn. različaka različan, različna različit

razgnječiti

i različitosti različnost, različnošću i različnosti

razgnjeviti razgodak, razgotka, N mn. razgodci, G mn. razgodaka (rečenični znak) razgođe zb. im. od razgodak

razlijegati se, razliježe se razlijeniti se razlijetati se, razlijećem se razlijevati

356

različitost, različitošću

razrijeđenost

razlivati raznobojnošću i

razlivati > razlijevati

raznobojnost,

razlomački

raznojezični

razložnosti, razložnošću i razložnosti

raznoličan, raznolična

razlučiti

raznoličje

raznobojnosti

razlučiv

raznoličnost, raznoličnošću

razlučivati, razlučujem, razlučujući

raznolikost, raznolikošću i raznolikosti raznorodnost, raznorodnošću i raznorodnosti

razljutiti, razljućen razmaći, razmaknem, razmakni, razmakoh, razmače, razmakao, razmakla, razmaknut, razmakav(ši) razmahati se razmahivati, razmahujem, razmahujući razmahnitati (se) razmahnuti razmeđe razmeđiti

razmetati, razmećem razmijeniti, razmijenim, razmijenjen razmijesiti, razmijesim, razmiješen razmiješati razmiljeti se, razmile se, razmilio se, razmiljela se, razmiljev(ši) se razmjena i razmjena, G mn. razmjena i razmjena razmjenljiv razmjenjiv razmjenjivati, razmjenjujem, razmjenjujući razmjer razmjeran, razmjerna razmjerati razmjeravati razmjeriti razmjerje razmjernost, razmjernošću i razmjernosti razmjestiti, razmjestim, razmješten razmještaj razmještati razmještavati

i raznoličnosti

raznosač raznosačica

raznosilac, raznosioca, V jd. raznosioče, N mn. raznosio ci, G mn. raznosilaca raznostraničan, raznostranična

raznovjeran, raznovjerna raznovrsnost, raznovrsnošću i raznovrsnosti raznovrstan, raznovrsna raznježavati se raznježenost, raznježenošću i raznježenosti raznježiti raznježivati, raznježujem, raznježujući razobličavati> raskrinkavati razobličiti> raskrinkati razočaranost, razočaranošću i razočaranosti razočaranje razočarati razočaravati

razodijevati razodjenuti razonođivati, razonođujem, razonođujući razortačiti

(se) razr. krat. za razred razračunati razračunavati

razrašćivati, razrašćujem, razrašćujući

razrediti (razvrstati u redove, razrede, drugo je razrijediti) razredničin prema razrednica razrednički

razmućivati, razmućujem, razmućujući

razrednik V jd. razredni če, N mn. razrednici, G mn. razrednika razredništvo razređenje prema razrediti (drugo je razrjeđenje) razređivanje prema razređivati

razmućkati

razređivati, razređujem, razređujući

razmutiti, razmutim, razmućen raznašati raznesti, raznesem i raznijeti raznijeti, raznesem, raznijeh, raznio, raznijela, raznesen i raznijet, raznijev(ši)

(razvrstavati u razrede, redove, drugo je razrjeđivati) razrijediti, razrijedim, razrijeđen (učiniti rijetkim, drugo je razrediti) razrijeđenost, razrijeđenošću i razrijeđenosti

razmlačiti

razmlaćivati, razmlaćujem, razmlaćujući razmočiti

357

raz rij ešiti razriješiti, razriješim, razriješen razrjediv razrjeđenje prema razrijediti razrjeđivač razrjeđivanje

razrjeđivati, razrjeđujem, razrjeđujući (činiti rjeđim, drugo je razređivati)

razrješavati razrješenje razrješiv razrješivati, razrješujem, razrješujući razrješivost, razrješivošću i razrješivosti razrješni razrješnica razrogačiti

razrogačivati, razrogačujem, razrogačujući

razrokost, razrokošću i razrokosti razrožnost, razrožnošću i razrožnosti razručiti se (razvrgnuti zaruke) razularenost, razularenošću i razularenosti raznmijevanje razumijevati razumjeti, razumijem, razumij, razumjeh, razu~e, razumio, razumjela, razumjev(ši) razuvjeravati razuvjeriti razvađati razvažač

razvedenost, razvedenošću i razvedenosti razvesti, razvedem, usp. dovesti, dovedem razvesti, razvezem, usp. dovesti, dovezem razvesti, razvezem, usp. dovesti, dovezem razviće > razvoj, razvitak razvidjeti, razvidim, razvidio, razvidjela, razviđen, razvidjev(ši) razviđati

ražvakati' razvlašćivati, razvlašćujem, razvlašćujući razvodnički

razvodniti, razvodnim, razvodnih, razvodnio razvodnila, razvodniv(ši) (razrijediti vodo~) razvodnjeti se, razvodni se, razvodnio se, razvodnjela se, razvodnjev(ši) se (postati voden) razvođe

razvoj ačiti razvraćenost, razvraćenošću

i razvraćenosti

razvraćivati, razvraćujem, razvraćujući

razvratiti, razvratim,

razvraćen

razvratnički

razvratnik Vjd. razvratniče, N mn. razvratnici G mn. razvratnika ' razvratnost, razvratnošću i razvratnosti razvrći, razvrgnem, razvrgni, razvrgoh, razvrže, razvrgao, razvrgla, razvrgav(ši) razvrgnuće

razvrijediti razvrijedniti razvriježiti se razvrjednjenje razvrjednjivati, razvrjednjujem, razvrjednjujući

razvrježenje razvrježivati (se), razvrježujem (se), razvrježujući (se)

redukcija (ograničenje, smanjenje) redukcijski ređenje prema rediti, drugo je rjeđenje refektorij (blagovaonica) reformacija reformacijski

> hrđanje > hrđati

rđavost, rđavošću i rđavosti > hrđavost Re znak za renij reakcija reakcijski reakcionar reakcionaran, reakcionarna reakcionarka DLjd. reakcionarki, G mn. reakcionarki reakcionarnost, reakcionarnošću i reakcionarnosti reakcionarski reakcionarstvo G mn. reakcionarstava reakcioner> reakcionar realac, realca, V jd. realče, G mn. realaca realist realističan, realistična realistički

realističnost, realističnošću i realističnosti

razvučenost, razvučenošću irazvučenosti

rebrača

razvući, razvučem,

recipijent G mn. recipijenata recipročan, recipročna (uzajaman, međusoban) recipročnost, recipročnošću i recipročnosti (uzajamnost, međusobnost) recitacija recitacijski

razvrstač

razvuci, razvukoh, razvuče, razvukao, razvukla, razvučen, razvukav(ši) ražaliti se ražalostiti, ražalostim, ražalošćen ražalošćivati, ražalošćujem, ražalošćujući

ražariti ražarivati, ražarujem, ražarujući ražđipati se ražeći, ražežem, ražezi, ražegoh, ražegao, ražegla, ražegav(ši) raženiti se raženjivati, raženjujem, raženjujući ražestiti ražešćivati, ražešćuj em, ražešćujući

razvlačiti

ražujić

razvlastiti, razvlastim, razvlašten

ražvakati,

358

redovnički

rđati

razvrtjeti, razvrtim, razvrtio, razvrtjela, razvrćen, razvrtjev(ši)

razvijati, razvijiim, razvijaj (prema razviti) razvijati, razvijem, razvij (prema vijati) razvijavati prema razvijati razvijenost, razvijenošću i razvijenosti razvikati, razvičem razvitak, razvitka, N mn. razvitci, G mn. razvitaka razvješati

rđanje

realizacija realizam, realizma realnost, realnošću i realnosti rebić (zoo!.)

razvijač

razvjenčati

rđa> hrđa

redakcijski redatelj redati redoslijed N mn. redoslijedi iredosljedovi redoslijedni redovničin prema redovnica

ražvaliti ražvaljivati Rb znak za rubidij rbast (krnj) rbiua > krhotina, okrnjak

rđav> hrđav

razvraćati

ražvačem

religiozan

ražvaliti

rečenica

rečenični

Rečica

(selo kraj Karlovca), Rečica Kriška (selo kraj Ivanić Grada) reći, rečem i reknem, rekoh, reče, reci i rekni, rekao, rekla, rečen, rekav(ši) red; u redu redak, retka, V jd. redče, N mn. redci, G mn. redaka, DL! redcima redakcija (priređivanje, obradba, obilježje, uredništvo)

reformistički

regača>

gatalinka

regetača

regetati, regećem, regećući regionalan, regionalna regionalist regionalistički

regioualizam, regionalizma registar-blagajna regrutacija (novačenje) regrutacijski regrutski regulacija regulacijski rehabilitacija rehabilitacijski rehabilitirati reinkarnacija reis-ul-ulema Reka (selo kraj Koprivnice), usp. rijeka rekapitulacija rekapitulacijski rekla-kazala reklamacija reklamacijski rekreacija rekreacijski rekurs (utok, priziv, žalba) rekvijem relativistički

relativnost, relativnošću i relativnosti religija (vjera) religijski (vjerski, crkveni) religiozan, religiozna (pobožan)

359

religioznost religioznost, religioznošću i religioznosti (pobožnost) Relković; Matija Antun Relković reljef reljefnost, reljefnošću ireljefnosti Reljković remećenje prema remetiti remek-djelo remenčić

remetiti, remetim, remećen remi, remija remiza (spremište, kolnica) remizirati renesansa renij (znak Re) renijski renome, renomea (ugled, slava) rengen (aparat) rengenizirati rengenolog N mn. rengenolozi rengenologija rengenološki rengenski renomiranost, renomiranošću irenomiranosti rentabilnost, rentabilnošću i rentabilnosti rentijer rentijerka DL jd. rentijerki, G mn. rentijerki reometar, reometra repača> repatica (zvijezda) reparacija reparacijski repatrijacija repatrijacijski repatrirac, repatrirca, V jd. repatrirče, G mn. repatriraca repatrirati repertoar repertorij (priručni popis) repetitorij (podsjetnik) repičar (zool.) repični prema repica

rezak

ritmičan

rezbarija

reskost, reskošću i reskosti resorbirati resorpcija respicijent (priglednik, nadglednik, nadzornik) restauracija restaurant restaurator (stručnjak za obnovu) restitucija restitucijski restoran (restauracija) restrikcija rešetka DL jd. rešetci i rešetki, G mn. rešetaka i rešetki reš o, rešoa (kuhalo) retor (govornik)

rezbarija rezerva rezervacija rezervirati rezervoar rezidencija rezignacija rezignirati rezime, rezimea (sažetak) rezimirati > sažeti rezistentan, rezistentna (otporan) rezolucija; Riječka rezolucija (pov.) rezonancija rezonator rezonirati rezultat rezultirati režija režijski

retoričan, retorična

režnjić

retoričar

režuha DL jd. režuhi (bot.) Rh znak za rodij Rh-faktor znak za rezus-faktor

reska prema rezak reskati (rezuckati) reskav reskoća

(tko se bavi retorikom)

retorički

reumatičan, reumatična

riđoglav

reumatički

ribanje (ribarenje) ribanje (oštro pranje, rezanje) ribarče, ribarčeta, zb. ribarčad

reumatičnost, reumatičnošću ireumatičnosti

ribarčetov

Reunion (otok), Departman Reunion revers (obveznica, potvrda, priznanica) reverzija (povrat, povratak) reverzibilan, reverzibilna > obratljiv, povratan revijalan, revijaIna revizija revizijski revizionist

ribarčić

revizionistički

DL jd.

reumatičarki,

G mn.

reumatičarki

riđoglavac, riđoglavea, G mn. riđoglavaca

V jd.

riđoglavče,

riđogrivac, riđogrivca,

V jd.

riđogrivče,

G mn.

riđogrivaca

riđokos

riđovka

riđuša rijač

riječ

i riječju N mn. Riječani Riječanka DL jd. Riječanki, G mn. Riječanki riječca (mala riječ, usp. rječica) riječje prema rijeka riječki prema Rijeka riječni prema rijeka rijedak, rijetka; komp. rjeđi rijediti, rijedim, rijeđen rijek N mn. rjekovi (izrjeka) rijeka DLjd. rijeci; Rijeka dubrovačka (rijeka), Rijeka Koprivnička, Rijeka Voćanska (sela); Rijeka (grad), usp. Reka rij enje prema riti riješenost, riješenošću i riješenosti (osobina onoga što je riješeno, inače odlučnost, spremnost) riješiti, riješen rijeti (pokr.) > reći rijetko (pril.); komp. rjeđe; rijetko kad rijetkost, rijetkošću i rijetkosti rikati, ričem, ričući rilce, rilca i rilceta, N mn. rilca, G mn. rilca irilaca I jd.

riječi

Riječanin

ribača

reumatičar

reumatičarka

riđobrad

um. od ribar ribarica ribati, ribam (ribariti) ribati, ribam (čistiti, rezati) ribič (ribolovac) ribaričin prema

ribičica

riličar

ribički

riličica

ribić

rilični

ribiz riblji

Rio de Janeiro, u Rio de Janeiru

rimokatolički

republički

revnost, revnošću i revnosti revolucija; Francuska revolucija (od 1789.) revolucijski revolucionar revolucionaran, revolucionarna revolucionarka rezac, resca, V jd. rešče, N mn. resca, G mn. rezaca

repub

rezač

riđeša

resičar

rezački

riđin

(prid.) risaonica risić um. od ris riskirati risnjački prema Risnjak Risnjak (zem.) ritak, ritka, N mn. ritci, G mn. ritaka

resični

rezak, reska

riđo

ritmičan, ritmična

repić

repnjača (med. i bot.) repromaterijal (sirovina, poluprerađevina)

360

ribnjački

Ripač, Ripča

ribogojilišni

risač

ričet

risaći

rićka (riđa životinja)

riđ, riđa, riđan riđast

N mn.

riđi,

odr. oblik

riđj,

komp.

riđj

361

ritmički

roktati

ritmički

Roč

rivijera

Ročanin

(selo) N mn. Ročani Ročanka DL jd. Ročanki, G mn. Ročanki ročenje prema ročiti; drugo je roćenje ročišni prema ročište

rizičan, rizična riznički Rizvanbegović

romanički

ruhrski

romanički prema romanika romanijski prema Romanija (zem.) romanistica

rožić

romanistički

rožnjača

rožnični

romanopišče,

ročki prema Roč

ročni prema

romantičan, romantična

rtić

romantičar

Ru znak za rutenij Ruanda; Republika Ruanda (država) ruandski rubac, rupca, G mn. rubaca rubača> košulja, rubac rubidij (znak Rb) rubidijski ručak, ručka, N mn. ručkovi i ručci, G mn. nlčaka (usp. ručka)

ročište

rječit

ročnički ročnik

romantičnost, romantičnošću iromantičnosti

roćenje prema

rombičan, rombična

i

rječitosti

rječkati

se rječni prema

ročiti

rok

rješavač

rotiti se, drugo je ročenje roćko hip. od rođak; Roćko hip. od Rodoljub rodac, rodca, V jd. rodče, N mn. rodci, G mn. rodaca rodičin prema rodica rodij (znak Rh) rodilišni rodnost, rodnošću i rodnosti rodoljubac, rodoljupca, V jd. rodoljupče, N mn. rodoljupci, G mn. rodoljubaca > rodoljub rodoljubivost, rodoljubivošću i rodoljubivosti rodoljupka DLjd. rodoljupki, G mn. rodoljupki rodoskvrnitelj

rješavačica

rodoskvrnuće

rješavanje rješavati rješenje rješidba G mn. rješidaba rješiv rješivost, rješivošću i rješivosti

rođački

rjetkoća

rođendan

rkt. krat. za rimokatolik rn. krat. za račun Rn znak za radon rob, roba, robom roba, robe, robom robak, ropka, V jd. ropče, N mn. ropci, G mn. robaka robija robinjičin prema robinjica

rođenje prema

riječ (riječnije prema

rijeka)

rječnički rječnik N

mn.

rječoborstvo

rječnici

G mn.

rječoborstava

rječotvorac, rječotvorca, G mn. rječotvoraca

V jd.

rječotvorče,

rječotvorje rječotvorni rječurina

uv. od rijeka i riječ rjeđenje (od rijediti), drugo je ređenje rjeđi kamp. od rijedak

robovlasnički

robovlasnik V jd. robovlasniče, N mn. robovlasnici robovlasništvo G mn. robovlasništava robustan, robustna robustnost, robustnošću i robustnosti rock; rock-glazba, rock-pjevač

362

> rožnica rsak> hrsak ršum> hršum rt N mn. rtovi, (zem., drugo je hrt); Sjeverni rt, Rt dobre nade

romanopisac, romanopisca, Vjd. G mn. romanopisaca romansijer (romanopisac) romansijerski

rj. krat. za rjeđe rječetina (ružna riječ, usp. rječina, rječurina) rječica um. od rijeka, usp. riječca rječina uv. od rijeka; Rječina (ime rijeke) rječitost, rječitošću

i roščić, um. od rog

rožićak, rožićka

rođak

Vjd.

rođače

rođaka> rođakinja rođakinja

rođaštvo rođen

roditi;

Rođenje

Ivana Krstitelja

(blagdan) rođin rođo

rogač

(bot. i zool.); Splita)

Rogač

(dio naselja kod

rogačić

rojalistica rojalistički rojić

(mali roj) rojidba G mn. rojidaba i roj idbi rokoko, rokokoa, N mn. rokokoi rokovačkiprema Rokovci (selo) Rokovčanin N mn. Rokovčani (čovjek iz Rokovaca) roktati, rokćem, rokćući

romboid romboidan, romboidna rompski prema romb rondo, ronda, N mn. rondi (pjesmica, skladba, ples); rondo, rondoa, N mn. rondoi (okrugli nasad, rondela) ronac, ronca, V jd. ronče, G mn. ronaca rončić

ronilac, ronioca, V jd. mn. ronilaca

ronioče,

N mn. ronioci, G

ručanica ručanje ručati ruče, ruča

ronilački

(mn. ž. r.)

ručerda

ronilaštvo

ručetina

roniočev

Rlintgen (prezime, usp. rengen) Rlintgenov ropče, ropčeta, zb. ropčad ropkinja ropotati, ropoćem, i hropotati (bučati, tandrkati), inače > hroptati ropski ropstvo rostočki prema Rostock roščić i rožić, um. od rog rotacija rotacijski rotiti se, roćah se, roteći se rotkinja (žena koja može rađati, koja mnogo rađa)

Rousseau, Rousseaua, Jean-Jacques Rusaa, Žan-Žak) Rousseauov (čit. Rusoov)

(čit.

Rusa,

ručica

ručina ručka

i

DL jd. ručki i ručci, G mn. (usp. ručak)

ručkonoša

ručni ručničić

um. od ručnik mn. ručnici

ručnik N ručurda

ručurina rudača

ruditi, rudim, rudi, rudio, rudi la, rudeći (činiti rudim) rudjeti, rudi, rudio, rudjela, rudeći (postajati rud) rudnički

ruđenje prema

ruditi i rudjeti

rugač

rovčica

rugačica

rović

rugalac, rugaoca, V jd. G mn. rugalaca ruho Ruhr (čit. nlr) ruhrski

rovokopač rovokopački

rožac, rošca, V jd. rožaca

rošče,

N mn. rošci, G mn.

ručaka

ručki

rugaoče,

N mn. rugaoci,

363

ruina

sablažnjivost

ruina (razvalina, ruševina) ruinirati ruka; ići komu na ruku

rupičavost, rupičavošću

samo da

sabljičica

i rupičavosti um. od rupica rus. krat. za ruski Rusija V jd. Rusijo; Ruska Federacija (država) ruskoslavenski

sabljičica um. od sabljica sabor; Sabor Republike Hrvatske; Hrvatski sabor; Dalmatinski sabor (pov.) sabranost, sabranošću i sabranosti sač > pek(v)a

sako, sakoa, N mn. sakoi sakriti, sakrijem Saksonac, Saksonca, Vjd. Saksonaca Saksonija

rusomača

sačekati> pričekati

sakupljač> skupljač

sačiniti> načiniti

rukavičarstvo

ruševnost, ruševnošću i ruševnosti rušilac, rušioca, Vjd. rušioče, N mn. rušioci, G mn. rušilaca

rukavić

rušilački

rukodjelac, rukodjelca, Vjd. rukodjelče, G mn. rukodjelaca rukodjelja rukovalac, rukovaoca, V jd. rukovao če, N mn. rukovaoci, G mn. rukovalaca

rutavac, rutavca, Vjd. rutavče, G mn. rutavaca rutavčev prema rutavac rutavost, rutavošću i rutavosti rutenij (znak Ru) rutenijski ruž, ruža niža, ruže (bot.); Ruža (ime); Ruža Limska

sakupljačica > skupljačica saletavati saletjeti, saletim, saletio, saletjela, saletjev(ši) Sali mn. Ž. r. G Sali, DL! Salima salijetati, salijećem, salijećući, salijetan salijevati salitak, salitka, N mn. salitci, G mn. salitaka Salomonski otoci (otočje); Salomonski Otoci (država) salutak, salutka, N mn. salutci, G mn. salutaka Salvador, Republika Salvador (država) sam, sama, samo (prid.); sam (zanaglasnica); usp. samo samački prema samac samardžija (sedlar) samarićanin (milosrdan čovjek) samarij (znak Sm) Samarijac, Samarijca samarijski Samaritanac, Samaritanca, V jd. Samaritanče (čovjek iz Samarije) > Samarijanac> Samarijac; samaritanac, samarićanin (milosrdan čovjek) Samaritanka DLjd. Samaritanki, G mn. Samaritanki (žena iz Samarije) > Samarijanka > Samarijka; samaritanka, samarićanka (milosrdna žena) samaštvo samilost, samilošću i samilosti samilostan, samilosna samljeti, sameljem samo (pril.) Samoa; Nezavisna Država Samoa (država) samobitnost, samobitnošću i samobitnosti Samoborac, Samoborca, Vjd. Samoborče (čovjek iz Samobora); samoborac (vlak na pruzi Zagreb - Samobor) Samoborka DL jd. Samoborki, G mn. Samoborki (žena iz Samobora) samoborski; samoborski kolodvor (u Samoboru), Samoborski kolodvor (u Zagrebu); Samoborsko gorje

rupičica

rukavičar rukavičarka DL jd. rukavičarki, rukavičarka i rukavičarki

G mn.

rukavičarnica

rukavičarski

rukovalački

rukovet, rukoveta i rukoveti, l jd. rukoveću i rukoveti rukovjet, rukovjeti, l jd. rukovjeti i rukovjeću > rukovet rukovodilac, rukovodioca, Vjd. rukovodio če, N mn. rukovodioci, G mn. rukovodilaca> voditelj, upravitelj, ravnatelj; rukovodioci> uprava, vodstvo rukovodiočev

rukovodstvo> uprava, vodstvo rukuničar

rumeniti, rumenim, rumenio, rumenila, rumeneći (činiti rumenim) rumenjeti, rumenim, rumenio, rumenjela, rumenjeći (postajati rumen) RumIjanka DL jd. Rumljanki, G mn. Rumljanki (žena iz Rume) Rumunj Rumunjka Rumunjska DL Rumunjskoj (država) rumunjski rundovčina uv. od rundov rupčaga

ružičast ružičica ružični ružičnjak N

rupičara rupičast

rupičati rupičav

364

rubac (od rupaje rupetina i

sačuvati saćast

saće

saći, sađem, sađi, sađoh, sađe,

sašao, sašla, sašav(ši) sad. (krat. za sadašnji) SAD krat. za Sjedinjene Američke Države sadijevati sadistički

sađenik N

mn.

sađenici

sađenje prema

s

sabijenošću

sačuvanost, sačuvanošću isačuvanosti

sađenica

s u rječnicima krat. za srednji rod S krat. za sjever (hrv.), za jug (međunarodna, engl. south); znak za sumpor (kem.); oznaka za skakača (konja, šah.) sabah> jutro, zora; sabah-namaz (musI. jutarnja molitva) Sabaot (Bog nad Vojskama) sabijač

sačmeni

sadjenuti sadrijeti, sadrem, sadri, sadrijeh, sadrije, sadro, sadrla, sadrijev(ši), sadrv(ši) sadžak N mn. sadžaci (željezni tronog za kotlušu)

> hrvač > hrvačev rvačica > hrvačica rvački > hrvački rvalište > hrvalište rvanje> hrvanje rvati se > hrvati se rzati, ržem > hrzati

sabijenost,

rupičar

ružičnjaci

rvač

rupčić rupčina uv. od rupčaga)

mn.

ružnoća

rupčati

sačmara sačmarica

rvačev

rukovodilački

sačma

isabijenosti

sabirač

sablasno st, sablasnošću i sablasnosti sablast, sablašću i sablasti sablastan, sablasna sablazan, sablazni,ljd. sablazni isablažnju sablažnjiv sablažnjivost, sablažnjivošću isablažnjivosti

saditi sagnjiti, sagnjijem sagorijevati sagorjeti, sagorim, sagorio, sagorjela, sagorjev(ši) sagrađivati, sagrađujem, sagrađujući

sagrij ešiti sagrješenje sagrješivati, sagrješujem, Sahara (zem.) saharin saharoza

sagrješujući

sahnuće

sahnuti, sahnem sahrana> pogreb, pokop sahraniti sahranjivati, sahranjujem, sajmišni sakaćenje prema sakatiti sakatiti, sakaćen

sahranjujući

Saksonče,

G mn.

samoća

samo da, samo što (vez.)

365

samodrštvo

saobraćajac

samodrštvo G mn. samodrštava samodržac, samodršca, Vjd. samodršče, N mn. samodršci, G mn. samodržaca

samouvjeren samouvjerenost, samouvJerenoseu i samouvjerenosti

samodržački

samovlađe

samoglasnički

samovlasnički

samohran samohranost, samohranošću isamohranosti samohvala (hvaljenje samoga sebe, drugo je samo hvala, npr. samohvala ništa ne vrijedi; to je samo hvala i ništa više) samohvalisavac, samohvalisavca, Vjd. samohvalisavče, G mn. samohvalisavaca samoistrjebljenje samokritičan, samokritična samokritički

samokritičnost, samokritičnošću samokritičnosti

i

samoobrana samoodređenje

samoodricanje samoodržanje samoposlužnica samoopredjeljenje samoopredjeljivanje samopomoć

samoprevara isamoprijevara samoprijegor samoprijegoran, samoprijegorna; kamp. samoprjegorniji samoprijevara isamoprevara

samovlasnost,

saobraćaj ni

> prometni > prometnica saobraćati > voziti, prometovati, saonice

satnik V jd. satnika

saobraćajnica

općiti

saonički samovlasnošću

isamovlasnosti

saopćavati> priopćavati

samovlašće

saopćenje> priopćenje,

samozasićenje

saopćiti> priopćiti

samrijeti, samrem, samri, samrijeh, samrije, samro, samria, samrijev(ši), samrv(ši) samrt I jd. samrti i samrću sam samcat san, sna, N mn. sni i snovi, G mn. snova; usp. snova sanacija sanacijski sanatorij sanatorijski sančić um. od san sandučak, sandučka, N mn. sandučci, G mn.

San Tome i Prinsipe, v. Sveti Toma i Prinsipe San Tomea i Prinsipe sapetost, sapetošću isapetosti

sandučaka

izjava

sapunaričin prema

sapunarica

sapunjača

sapimjača, sapimjače

Sarajevo Sarajlija Sarajka DLjd. Sarajki, G mn. Sarajki sardela> srdela sarkastičan, sarkastična sarkastični

sandučina

sarkastičnost, sarkastičnošću i sarkastičnosti sasijecanje sasijecati (sjeći na komadiće) sasjecati (isjeći na komadiće) sasjeckati sasjeći, sasiječem, sasijeci, sasijekoh, sasiječe, sasjekao, sasjekla, sasječen, sasjekav(ši)

sandžački

sandžak N mn. sandžaci (pov.); Sandžak (zem.); sandžak-beg sangviničan sangvinički

sangviničnost, sangviničnošću

i sangviničnosti

sanitetski sankcija; Pragmatička sankcija (pov.) sankcionirati San Marino, G San Marina; Republika San Marino (država) sanrnarinski sanskrt sanskrtski

sastavljač sastavljačica

sastrići,

samotnički

sanjač

sastrižem, sastrizi, sastrigoh, sastriže, sastrigao, sastrigla, sastrižen, sastrigav(ši) sasvim (pril., posve, ali: sa svim svojim snagama) sašiti, sašijem sat; sat-dva satelitski

samoubilački

sanjačica

satić

samoubojica

sanjalački

satirican,

samoubojičin

samoubojstvo

sanjarija sanjivost,

samouče, samoučeta,

sanjkač

satiričnost, satiričnošću isatiričnosti

sanjkačica

satirik Vjd. satiriče, N mn. satirici satisfakcija> zadovoljština satjerati> stjerati siltnica D jd. satnici (raspored sati) satnijski prema satnija

zb. samoučad samouk V jd. samouče, N mn. samouci samouprava samoupravljač

isanjivosti

sanjkati se sanjke

samoupravljački

saobraćaj>

samoupravni

saobraćaj ac

366

satirična

satiričar sanjivošću

promet > prometnik

N mn. satnici, G mn.

saučesnica

> sudionica, sudjelovateljica (su)dionik, ortak saučešće> sućut, sudjelovanje Saudijska Arabija; Kraljevina Saudijska Arabija (država) saudijski savezničin prema saveznica saučesnik>

saveznički

savezništvo G mn. savezništava savijača

sapinjača

sapimjiic,

satniče,

savijač

sapinjač

sandučić

samostrijel samostrijelac samosvijestI jd. samosvijesti i samosviješću samosvjestan, samosvjesna samosvjesnost, samosvjesnošću i samosvjesnosti samosvojnost, samosvojnošću i samosvojnosti

samopročišćenje

sazivačica

saobraćajni

satirički

savijačica

savijati savijenost, savijenošću isavijenosti savijutak, savijutka, N mn. savijutci, G mn. savijutaka savitak, savitka, N mn. savitci, G mn. savitaka savitljivost, savitljivošću i savitljivosti saviti, savijem savjesnost, savjesnošću i savjesnosti savjest, savješću i savjesti savjestan, savjesna savjet savjetnica savjetničin

savjetnički

savjetnik V jd. savjetniče, N mn. savjetnici savjetnikovica savjetništvo G mn. savjetništava savjetodavac, savjetodavca, Vjd. savjetodavče, G mn. savjetodavaca > savjetnik savjetovalište savjetovanje savjetovati, savjetujem, savjetujući savkolik savlađivati, savlađujem, savlađujući

Savoja savojski; Eugen Savojski (pov.); Savojske Alpe (zem.) savrh (prij.) savrijeti, savrijem i savrem, savri, savrijeh, savrije, savro, savrla, savrijev(ši) savski prema Sava (rijeka); savski most (most na Savi); Savski most (u Zagrebu) sazivač

sazivačica

367

sazreti

Selčanka

sazreti, sazrem i sazrim, sazri, sazreh, sazre, sazreo i sazrio, sazrela, sazrev(ši) sazrijevanje sazrijevati sažalijevati, sažalijevam, sažalijevajući sažeći, sažežem, sažeži, sažegoh, sažeže, sažegao, sažegla, sažežen, sažegav(ši) sažetak, sažetka, N mn. sažetci, G mn. sažetaka sažeti, sažanjem sažeti, sažmem, sažmi, sažeh, sažeo, sažela sažet, sažev(ši) , sažetost, sažetošću i sažetosti saživjeti se, saživim se, saživio se, saživjela se ' saživjev(ši) se sažvakati, sažvačem Sb znak za antimon (stibij) scenerija scenografija scenografski scenski sceptar, sceptra (žezlo) scijeniti (misliti, držati) Scila Sc znak za skandij Se znak za selen Sebastijan sebeljubac, sebeljupca, V jd. sebeljupče, G mn. sebeljubaca sebeznalost, sebeznalošću i sebeznalosti sebeznao, sebeznala sebičan, sebična

sebičnost, sebičnošću

i sebičnosti

sebičnjak V jd. sebičnjače, N mn. sebičnjaci

G mn. sebičnjaka secesija secesijski secesionistica secesionistički

sečentist sečentistički sečento sećija

sedamdesetogodišnjak V jd. sedamdesetogodišnjače, N mn. sedamdesetogodišnjaci sedamdesetogodišnji sedamnaest (17) sedamnaestak

368

'

sedamnaesti (17.) sedamnaestica sedamnaestina (1117) sedamnaestero sedamnaestogodišnji sedamnaestogodišnjica sedamnaestorica (za muškarce) sedam-osam sedampostotni (7%-tni) sedamsto i sedam stotina (700) sedamstogodišnji sedamstogodišnjica sedamstoti (700.) sedmerački

sedmogodac, sedmogodca, N mn. sedmogodci ' G mn. sedmogodaca sedmogodišnjak Vjd. sedmogodišnjače, N mn. sedmogodišnjaci sedmogodišnji sedmogodišnjica sedmokrak sedmoljetan, sedmoljetna sedmoljetka DLjd. sedmoljetki, sedmoljetci, G mn. sedmoljetaka i sedmoljetki sedmomjesečni

sedmoškolac, sedmoškolca, V jd. sedmoškolče sedmoškolka DL jd. sedmoškolki, G mn. sedmoškolki sefardski seizmički

seizmograf seizmografski seizmologija seizmološki Sejšeli, Sejšela (mn. m. r.); Republika Sejšeli (država) sekcija sekcijski sekičin prema sekica seksi haljina sekstilijuu (broj) seksualnost, seksualnošću i seksualnosti selac, selca, V jd. selče selački

selce, selca, G mn. selaca, i seoce; Selca, Selaca' (mn. s. r., selo) Selčanin N mn. Selčani Selčanka DL jd. Selčanki, G mn. Selčanki

l,

seldžučki

shodnost

seldžučki

sepetak, sepetka, N mn. sepetci, G mn. sepetaka

Seldžuk Seldžukinja selekcija selekcijski selekcionirati selen i selenij (znak Se) selenij i selen selenijski iselenski selenski iselenijski selidba G mn. selidaba selidbeni selišni prema selište selski; samo u složenicama i kad postoje posebni razlozi, inače seoski: dugo selski, novoselski, pustoselski, Selska cesta (u Zagrebu), ali: seoska cesta (svaka cesta u selu) seljače, seljačeta, zb. seljačad seljačić

seljačina

seljački; Seljačka

buna (buna Matije Gupca) N mn. seljaci seljančeta, zb. seljančad

seljak V jd. seljanče,

seljače,

seljančica semantički

semasiologija > semaziologija semaziologija semaziološki semiologija semitski senatski sendvič

Senegal; Republika Senegal (država) senilnost, senilnošću isenilnosti senior sentencionalan, sentencionalna senzacionalan, senzacionalna senzacionalistički

senzacionalnost, senzacionalnošću i senzacionalnosti senzibilan, senzibilna (osjećajan, osjetljiv, tankoćutan)

senzualan, senzualna seoce, seoca i seoceta, N mn. seoca, G mn. selaca, DL! mn. seocima, i selce seoski prema selo (usp. selski) separatistički

separe, separea, N mn. separei

(sepetić) sepetić septičan, septična

septički

septilijun (broj) serijski seriozan, seriozna (ozbiljan, servijeta (ubrus) servis (služba, usluga) serviz (stolno posuđe) servomehanizam sesija (sjednica, zasjedanje)

svečan)

sestričić sestrična sestrić

sestroubojica sestroubojstvo Sesvete mn. Ž. r. (zem.) sesvetski; Sesvetski Kraljevec sevdah sevdalija sevdalijski sevdalinka DL jd. sevdalinki, G mn. sevdalinki sevdalinski sezati, sežem sferičan, sferična

sferoid SFRJ krat. za Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (pov.) Shakespeare, Shakespearea (čit. šekspir, šekspira) Shakespeareov (čit. šekspirov), ali: šekspirovski sharčiti

shema shematičan

shematski shizma > raskol shizofreničar i šizofreničar shizofrenički i šizofrenički shizofrenija i šizofrenija shizofrenik V jd. shizofreni če, N mn. shizofrenici shlaptati, shlapćem, shlapćući shodan, shodna > primjeren, u skladu s, prikladan shodnost, shodnošću ishodnosti> primjerenost, prikladnost

369

shrvati

simpozij

shrvati

siječanjski

shvaćanje

sijed, sijeda; kamp. sjeđi sijediti, sijedim, sijedio, sijedila, sijedeći (činiti sijedim) sijedjeti, sijedim, sijedio, sijedjela, sijedeći (postajati sijed, drugo je sjedjeti) sijedost, sijedošću isijedosti sijeđenje prema sijedjeti isijediti sijek N mn. sjekovi sijelo, sijela sijence, sijenca i sijenceta, um. od sijeno sijeno sijer (prid., siv, žućkast) sijerak, sijerka> sirak sijerak, sijerka (osvit) Sijera Leone; Republika Sijera Leone (država) sijesta (popodnevni odmor) sijev N mn. sjevovi sijevak, sijevka sijevanje sijevati, sijevam, sijevajući sijevnuti sikati, sičem, sičući siktati, sikćem, sikćući

shvaćati

shvatiti, shvatim, shvaćen shvatljiv shvatljivost, shvatljivošću i shvatljivosti Si znak za silicij SI krat. za sjeveroistok Sibirac, Sibirca, V jd. Sibirče sibireja (bot.) Sicilija Sicilijanac, Sicilijanca, V jd. Sicilijanče Sicilijanka DL jd. Sicilijanki, G mn. Sicilijanki sicilski sičan, sičana (mišomor) sičanski prema Siče Siče, Siča DL Sičama (mn. ž. r., selo) Sičice, Sičica, DL Sičicama (mn. ž. r., selo) sić (vrsta posude) sićan (pjes., sitan) sići, siđem, siđi, siđoh, siđe, sišao, sišla, sišav(ši) sićušan, sićušna

sićušnost, sićušnošću i sićušnosti Sidonija Siemens (prezime); Siemens-Martinova peć, v. Slmens sienski prema Siena (zem.); Bernardin Sijenski Katarina Sijenska ' Sievert (prezime), v. sivert sifilitičan, sifilitična sifilitičar sifilitičarka

DL jd.

sifilitičarki,

G mn.

sifilitičarki Sigečica

(zem.) sigetski prema Siget sigurnost, sigurnošću i sigurnosti sijač sijača

(sprava) (žena i stroj)

silabičan

silnički

silništvo silogistički

Silvestar, Silvestra simbioza simboličan, simbolična

sijačina

simetričan, simetrična

sij ački sijaći (prid.) sijalica (naprava za sijanje) > žarulja Sijam, danas Tajland sijamski sijanac, sijanca sijati, sijem, sijući; sijati, sijam (sjati)

simfoničar

siječanj, siječnja

370

simpatičan, simpatična simpatičnost, simpatičnošću

sindžir (lanac, verige) sinegdoha DL jd. sinegdohi Singapur; Republika Singapur (država) Singapore (glavni grad Republike Singapur) sinkroničan, sinkronična

sinkronija sinkronijski sinkronizacija sinkronizirati sinoć sinoćni i sinodski

sinoćnji

i simpatičnosti

sječenje

sirotišni prema sirotište sirutka DL jd. sirutki, sirutci G mn. sirutaka i sirutki sisač (teh.) sisački prema Sisak; Kvirin Sisački; Sisačko-moslavačka županija sisaći (prid.) sisavac, sisavca, V jd. sisavče sistematičan, sistematična (sustavan) sistematičnost (sustavnost) Siščanin N mn. Siščani Siščanka DLjd. Siščanki, G mn. Siščanki sititi, sićen sitničar

sinoptičar

sitničarev

sinoptičarka

sitničarij a

sinoptički

sitničariti

sinoubojica sinoubojstvo G mn. sinoubojstava sinovac, sinovca, V jd. sinovče

sitničarov

i

sitničarov

i

sitničarev

sitničarstvo sitničav

sitničavost, sitničavošću

sinovčev sinovičin prema

sitnoća

sintaktički

sitnopjegav sitost, sitošću i sitosti sitnacija situacijski situirati sivac, sivca, Vjd. sivče

sinovica isintaksni

sintetičan, sintetična

sinus sipljiv sipijivost,

sipljivošću

i sipljivosti (selo) sirak, sirka (bot.) sirčani prema sirak sirčić um. od sir Sirija; Arapska Republika Sirija (država) sirijski sirišni prema sirište Sirius (astr.) Siriusov; Siriusov pratilac (astr.) siroče, siročeta, zb. siročad, N mn. siročići Sirač, Sirača

siročić

simfonija simfonijeta simfonijski

simpatija simpozij

sinčić

sintetičnost, sintetičnošću isintetičnosti

silabičnost

silazak, silaska, N mn. silasci, G mn. silazaka siledžija (nasilnik) siledžijski silicij (znak Si) silicijski

simens (fiz.), usp. Siemens

simptomatičan, simptomatična

sintetički

silabički

sijačica

l

simptomatičan

siromah V jd. siromaše, N mn. siromasi siromašak, siromaška, V jd. siromašku, N mn. siromašci, G mn. siromašaka siromaški siromašnost, siromašnošću i siromašnosti siromaština siromaštvo sirotičin prema sirotica

i sitničavosti

sivčev

sivert (fiz.), v. sievert siviti, sivim, sivio, sivila, siveći (činiti sivim) sivjeti, sivim, sivio, sivjela, siveći (postajati siv) sivoća

Sizif sizifovski siže, sižea, N mn. sižei sjahati, sjašem sjahivati, sjahujem, sjahujući sjecalica sjecalo sjecati (sjeckati) sjecišni sjecište sjeckalica sjeckati sječa G mn. sječa sječak, sječaka sječenje

371

sječivo

sječivo

(oštrica) (oštrimice)

sječina

sječka

DL jd. sj ečki, G mn.

sječaka

i sj ečki

sječkalica sjećanje sjećati

(se)

sjeći, siječem,

sječen, sijekući

sjedalica sjedalo sjedati sjedeći sjedećke

sjedećki

sjedenje sjedilac, sjedioca, V jd. G mn. sjedilaca

sjedioče,

N mn. sjedioci,

sjedilački

sjedničiti sjednički

sjednnti> sjesti sjedobrad sjedobradac, sjedobradca, V jd. sjedobradče, N mn. sjedobradci, G mn. sjedobradaca sjedoća

sjedoglav sjedoglavac, sjedoglavca, V jd. sjedokos sjeđenje> sjedenje sjeđi kamp. od sijed sjek

372

sjeme, sjemena sjemenar sjemenarnica sjemenarski sjemenarstvo G mn. sjemenarstava sjemence, sjemenca i sjemenceta, N mn. sjemenca, G mn. sjemenaca sjemeni sjemenica sjemenik N mn. sjemenici sjemenišni sjemeništarac, sjemeništarca, V jd. sjemeništarče

sjedine (mn. ž. r.) sjediniti, sjedinim, sjedinjen sjedinjavanje sjedinjavati Sjedinjene Američke Države (krat. SAD) (država) sjedinjenje sjedišni sjedište sjediti sjedjelac> sjedilac sjedjeti> sjediti sjednica

sjekira

sjekiretina sjekirica sjekirište sjeknuti sjekotina sjekutić

sijecijah, sijeci, sjekao, sjekla,

sjedaći

sjekač

sjenokoša sjenomjer sjenovit sjenjenje sjesti, sjednem, sjedi i sjedni, sjedoh, sjede, sjeo (sio), sjela, sjedav(ši) sjeta sjetan, sjetna sjetilan, sjetiina sjetiInost, sjetilnošću i sjetilnosti sjetilo> osjetilo sjetiti (se) sjetnost, sjetnošću i sjetnosti sjetva sjetveni sjevač (bot.) sjever; Sjever (sjeverne zemlje i narodi; npr. rat između Sjevera i Juga u Americi) sjeverac, sjeverca Sjeverna Koreja; Demokratska Narodna Republika Koreja (država) sjeverni; sjeverna Hrvatska (sjeverni dio Hrvatske); Sjeverna Amerika (kontinent); sjeverna Azija (sjeverni dio Azije), Sjeverni pol (zem.) i sjeverni pol (na magnetu); Sjeverni rt (zem.); Sjeverno ledeno more; Sjeverno more Sjeverni Marijanski Otoci; Savez Sjevernih Marijanskih Otoka (država SAD)

sjekirčina

sječimice

sjedoglavče

sklizač

sjenokoša

sjenokos

sjemenište sjemenit sjemeniti se sjemenka DL jd. sjemenci, G mn. sjemenaka i sjemenki sjemenovod sjemenski sjemenjača

sjevernoamerički

sjemenjak N mn. sjemenjaci sjemenje sjemešce, sjemešca i sjemešceta, N mn. sjemešca, G mn. sjemešaca sjen> sjena sjena sjenar sjenara sjenast (kao sjena) sjenat (pun sjene)

sjevernjački

sjevernjače,

N mn. sjevernjaci

sjeveroistočni

I

sjeveroistočnjak N mn. sjeveroistočnjaci sjeveroistok (krat. SI) sjeverozapad (krat. SZ) sjeverozapadni sjeverozapadnjak N mn. sjeverozapadnjaci sjutra> sutra SK krat. za Savez komunista (pov.) Skadarka DL jd. Skadarki, G mn. Skadarki (žena iz Skadra); skadarka (vrsta vinove loze) skadarski; Skadarsko jezero Skadranin N mn. Skadrani

!

skakač

sjenčati

sjenica (zaal.) sjeničji prema sjenica (ptica) sjenik N mn. sjenici sjenilo sjenina uv. od sijeno s.jeniti sjenka DLjd. sjenci, G mn. sjenaka, sjenka i sjenki sjenokos

1

~

~

..

skapčati

skautski skeč

skeledžija > skelar skeptičan, skeptična (sumnjičav)

skerco (glaz.) SKH krat. za Savez komunista Hrvatske (pov.) skica skicirati skičati

skija N mn. skije skitač skitačica skitačina

skitalac, skitaoca, V jd. skitao če, N mn. skitao ci, G mn. skitalaca skitalački

sjevernoazijski Sjevernjača (zvijezda) sjevernjak V jd. sj evernj akinj a

skakačica

skakaonica skakati, skačem skakavac,skakavca, Vjd. skakavče; Skakavac (selo kraj Karlovca) skakavački prema Skakavac skakavčev prema skakavac (zaal.) skakutati, skakućem, skakućući skandij (znak Sc) skandij ski Skandinavac, Skandinavca, V jd. Skandinavče Skandinavija skandinavski; Skandinavski poluotok

skitalaštvo G mn. skitalaštava skitati se, skićem se i skitam se skititi, skitim, skićen skitnički

skitništvo G mn. skitništava SKJ krat. za Savez komunista Jugoslavije (pov.) skladba G mn. skladaba, skladba i skladbi skladišni prema skladište skladnoća

skladnost,

skladnošću

iskladnosti

sklerotičan, sklerotična sklerotičar sklerotičarka

DL jd.

sklerotičarki,

G mn.

sklerotičarki

sklerotik V jd. sklerotiče, N mn. sklerotici skliskost, skliskošću i skliskosti sklizač i klizač

373

sklizak slačica ----------------------------------------------

sladak

sklizak, skliska; komp. skliskiji sklonost, sklonošću i sklonosti

skrivač

sladak, slatka; komp.

skrivačica

sladić

sklupčati

skrivački

skočac,skočca

skrivećke

sladokusac, sladokusea, V jd. sladokušče, N mn. sladokusci, G mn. sladokusaca sladostrastan, sladostrasna > (raz)bludan, požudan sladostrašće > (raz)bludnost, požuda

skočimiš skočiti

Skoj i SKOJ krat. za Savez komunističke omladine Jugoslavije, Skoj a, Skoj u, SKOJ-a, SKOJ-u (pov.) skojevac, skojevca, V jd. skojevče skojevka DL jd. skojevki, G mn. skojevki skojevski skokomičan, skokomična skolastičan skolastički

skolastičnost skončati skončavati skopčati skopčavati

skorjeti se, skori se, skorio se, skorjela se, skorjev(ši) se skoroj ević skoroteča

skotski prema skot skovrčavati skovrčiti

skračati

se (postati kratak) skraćati se (postati kraći) skraćenica (skraćena riječ,

npr. auto < automobil, drugo je kratica)

skraćenje skraćivanje

skraćivati, skraćujem, skraćujući

skradinski prema Skradin; Skradinski buk (slap) skradski prema Skrad skratiti, skratim, skraćen skrb I jd. skrbi iskrblju skrbničin prema skrbnica skrbnički

skrbnik V jd. skrbniče, N mn. skrbnici skrbništvo G mn. skrbništava skretati, skrećem, skrećući skretničar skretničarev iskretničarov skretnički

skrhati

374

slijepljenost slavljeničin

slađi

slavljenički slavodobiće

slastičarnica

slavohlepan, slavohlepna slavohleplje slavohlepnost, slavohlepnošću i slavohlepnosti slavoljubivost, slavoljubivošću i slavoljubivosti Slavonac, Slavonca, V jd. Slavonče, G mn. Slavonaca Slavonče, Slavončeta, zb. Slavončad Slavonija slavonski; Slavonski Brod, Slavonski Kobaš, Slavonski Šamac (zem.) slavonskobrodski (u oprjeci s bosanskobrodski, inače brodski) slavospjev N mn. slavospjevi, G mn. slavospjeva slavuj slavujak, slavujka, V jd. slavujče, N mn. slavuj ci, G mn. slavujaka slavuj-grlo (pjes.) sleč (bot.) sleći se, slegnem se, slegni se, slegoh se, sleže se, slegao se, slegla se, slegnut, slegav(ši) se slediti, sledim, sleđen sledjeti se sleđ N mn. sleđevi

skvrčati, skvrčim

slatkoća

sleđivati, sleđujem, sleđujući

skvrčiti

slatkohran

slegnuće

sl. kratica za slično; i sl.

slatkojeđa

sletjeti, sletim, sletio, sletjela, sletjev(ši) sletski prema slet slezena

i skrivećki skrojiti, skrojim skrstiti, skrstim, skršten skrućivati, skrućujem, skrućujući

skrutiti, skrutim,

slađahan, slađahna

skrućen

slađan

skrutnuće

slagač

(tisk.) > slagar (prid., slagaći stroj) slagati, slažem (reći laž) slagati, slažem (stavljati u red)

skučavati

slagaći

skučenost, skučenošću iskučenosti

skučiti, skučim, skučen je skućiti) skućiti (se), skuhati

(stisnuti, drugo

skućen (steći kuću,

drugo je

skučiti)

slamnjača slanoća

skupljač

skupljačica skupljački

skupocjen skupocjenost,

slamčica

skupocjenošću

i skupocjenosti

skupoća

slanost, slanošću i slanosti slanutak, slanntka, N mn. slanutci, G mn. slanutaka slast I jd. slasti i slašću slastan, slasna slastičar

skupsti, skubem, skubao, skubla, skuben, skubući

slastičarka

DLjd. i slastičarki

skutje (skutovi)

slastičarna

skvičati, skvičim

slastičarki,

slabačak, slabačka

> sladokusac slatkorek i slatkorjek

slabičak

slatkorječiv

>

slabićak

slabić

slabićak, slabićka, V jd. slabićku, slabićci, G mn. slabićaka

N mn.

G mn.

slatkorječivost, slatkorječivošću slatkorječivosti

slastičarka

sličan, slična

i

sličica

slabobočina

slatkorjek i slatkorek slatkovodni Slaven; južni Slaveni, sjeverni Slaveni (zem.); Južni Slaveni (kao skupina naroda); Stari Slaveni slavenofopski slavenstvo (osobina); Slavenstvo (svi Slaveni) Slavetić (zem.)

slaboća

slavetićki

slabokrvnost, slabokrvnošću i slabokrvnosti slabost, slabošću i slabosti slaboumnik V jd. slaboumniče, N mn. slaboumnici slaboumnost, slaboumnošću i slaboumnosti slabovidnost, slabovidnošću i slabovidnosti slačica > gorušica

slavičan, slavična

slijegati, sliježem, sliježi, sliježući slijep slijepac, slijepca, Vjd. slijepče

Slayičin prema

slijepčev

slabiković

slabiti, slabim, slabio, slabila, slabeći (činiti slabim) slabjeti, slabim, slabio, slabjela, slabeći (postajati slab) slabljenje prema slabiti i slabjeti

Slavica i slavičnosti

slavičnost, slavičnošću slavić

slavićak, slavićka,

slavistica slavistički

V jd.

slavićku,

N mn.

slavićci

sličiti

sličnost, sličnošću i sličnosti slijed N mn. sljedovi slijedeći (glag. pril., drugo je sljedeći, slijedeći vuka, istjerao lisicu, ali: sljedeći put) slijediti slijeđenje

slijepiti, slijepim, slijepljen, slijepio, slijepila (1. zalijepiti, 2. činiti slijepim) slijepjeti, slijepim, slijepio, slijepjela (postati slijep) slijepljenost, slijepljenošću i slijepljenosti

375

slijepo

sljesti

---~---------------------------

slijepo slijepost, slijepošću i slijeposti > sljepoća slijetanje slijetati, slijećem, slijeći, slije ćući slijev N mn. sljevovi slijeva (pril.) slijevati slijevni

službenik V jd.

slikarčić

služinče, služinčeta,

slikaričin

slistiti, slistim,

slišćen

slušče, sluščeta, zb. sluščad sluškinja sluškinjica slutiti, slutim, slućen sluznični prema sluznica

(služinče)

službeničin službenički

službeniče,

N mn. službenici zb. služinčad služnost, služnošću i služnosti (prav.) služnjača

slobodičica

slobodnjački

slobodnjaštvo slobodoljubivost, slobodoljubivošću i slobodoljubivosti slobodoumnost, slobodoumnošću i slobodoumnosti slobođenje prema sloboditi sloboština slojevitost, slojevitošću i slojevitosti slomljenost, slomljenošću i slomljenosti slonić i slončić slonovača (slonova kost) > bjelokost Slovačka; Slovačka Republika (država)

sljedbenik V jd. sljedbeniče, N mn. sljedbenici sljedbeništvo sljedbenost, sljedbenošću i sljedbenosti sljedeći (prid., usp. slijedeći) sljeditelj sljednik V jd. sljedniče, N mn. sljednici sljedovati> slijediti, pripadati, primiti sljedstveno > prema tome, dosljedno sljeme, sljemena; Sljeme (vrh Medvednice) sljemeni sljemenski

sljedbenički

sljemenjača

Slovak V jd. Slovače, N mn. Slovaci Slovenac, Slovenca, V jd. Slovenče

sljepački

Slovenčev

Slovenija; Republika Slovenija (država) Slovenka (žena iz Slovenije) slovenski prema Slovenija, Slovenac i Slovenka slovenstvo (osobina); Slovenstvo (svi Slovenci) slovničar slovnički

slučaj slučajan, slučajna

slučajnost, slučajnošću slučiti

sljepilo sljepljivati, sljepljujem,

slušač

sljepoća

smaknuće

smalaksalost, smalaksalosti i smalaksalošću smeč (šport.) srne čiti smećar smećara

smeće smećkast

>

smeđast

smeđ smeđast

smeđokos

smetati, smećem, smećući smetati, smetam, smetajući

smicač

smijač smijačica

sljepljujući

sljepočica> sljepoočica

slušačica

sljepoočica

slušalac, slušaoca, V jd. slušao če, N mn. slušaoci, G mn. slušalaca slušalica

sljepoočni

sljepoočnjača (sljepoočna

slušaočev

sljeporođeni

slušaonica

sljesti, sljezem (pokr.) >

376

Smail-agin Smail-aginica

smetenjaković

sljepić

se slućenje prema slutiti sluh

sljez N mn. sljezovi sljezovac, sljezovca sljezovina sljubiti se, sljubim se, sljubljen sljubljivati, sljubljujem, sljubljujući sljuštiti, sljuštim, sljušten Sm znak za samarij smaći, smaknem, smakni, smakoh, smače, smakao, smakla, smaknut, smakav(ši) Smail; Smail-aga; Smrt Smail-age Čengića

smetenjački

sljepar sljeparev isljeparov sljeparija sljepariti sljeparov i sljeparev sljeparstvo sljepaš (zoo l.) sljepaštvo sljepica sljepičin

i slučajnosti

smoći

Smailagić

sljedba G mn. sljedba i sljedbi sljedbenica

slovački

sljez

sljepoočnica

kost)

sići

smijati se, smijem se, smij se, smijući se (usp. smjeti) smijeh N mn. smjehovi i smijesi smijeniti, smijenim, smijenjen smijesiti, smijesim, smiješen smiješak, smiješka, N mn. smiješci, G mn. smiješaka smiješan, smiješna; kamp. smješniji smiješati, smiješam, smiješan smiješiti se, smiješeći se smiješno smiješnost, smiješnošću i smiješnosti smijuckati se smiljeti, smilim, smilio, smiljela, smiljevši (polako sići) smion smionost, smionošću i smionosti

smisao, smisla, N mn. smislovi smišljenost, smišljenošću i smišljenosti smjedbudem (zast., budem smio) smjehurija smjehurina smjel, smjela smjelost, smjelošću i smjelosti smjena G mn. smjena smjenljiv smjenjiv smjenjivati, smjenjujem, smjenjujući smjer smjeran, smjerna srnj eranj e smjerati smjeriti smjernica smjernost, smjernošću i smjernosti smjerokaz smjesa G mn. smjesa smjesta (pril., odmah; ali: s mjesta na kojem stojiš ...) smjestište smjestiti, smjestim, smješten smješica smješkati se smješljiv smješljivac, smješljivca, V jd. smješljivče, G mn. smješljivaca smješljivica smješljivost, smješljivošću i smješljivosti smještaj smještati smjeti, smijem (drugo je smijem se), za budućnost i smjednem, smio, smjela, smijući (drugo je smijući se) smlačen prema smlačiti; drugo je smlaćen smlačiti, smlačim, smlačen smlaćen prema smlatiti; drugo je smlatiti, smlatim, smlaćen

smlačen

smlječan, smlječna

smijeti, smeljem, smelji, smijeh, smlio, smijela, smijeven, smljev(ši) smočić um. od smotak smočiti smočnica smoći,

smognem, smogni, smogoh, smože, smogao, smogla, smogav(ši)

377

smokovača

smokovača smokvača

smutiti, smutim, smućen smutljivac, smutljivca, V jd.

smokvičica

smutljivčev

smotak; smotka, N mn. smotci, G mn. smotaka smotka DL jd. smotki, smotci, G mn. smotaka i smotki

smuvati se Sn znak za kositar

smračiti, smračim

snaći, snađem, snađi, snađoh,

smračivati, smračujem, smračujući

snašav(ši) snaha DL jd. snahi i snasi snahin snahovati, snahujem, snahujući snalažljivost, snalažljivošću i snalažljivosti snast, snašću i snasti snatrilac, snatri oca, V jd. snatrioče, N mn. snatrioci, G mn. snatrilaca snijeg V jd. sniježe, N mn. snjegovi i (pjes.)

smrca i smrtca um. od smrt smrč N mn. smrčevi> smreka smrča> smreka smrčak, smrčka, N mn. smrčkovi i (gljiva)

smrčci

smrčev smrčevina smrći

se, smrknem se, smrkoh se, smrče se smrdac, smrdca, N mn. smrdci, G mn. smrdaca smrdeć (smrdljiv) smrdjeti, smrdim, smrdio, smrdjela, smrdeći smrdljivac, smrdljivca, V jd. smrdljivče smrdljivčev

smrdljivičin prema smrdljivica smreka DL jd. smreki smrekotočac, smrekotočca smrekovača smrič (smreka) smrndžati i smrnđati (smrmljati) smrt J jd. smrti i smrću; istući na smrt smrtnik V jd. smrtniče, N mn. smrtnici smrtnost, smrtnošću i smrtnosti smrtonosnost, smrtonosnošću i smrtonosnosti smrzao, smrzli, J jd. smfzli i smržlju smrzao, smrzla, smrzli (prid.) smrzlutak, smrzlutka, N mn. smrzlutci, G mn. smrzlutaka smučiti se smućenost, smućenošću i smućenosti smućivati, smućuj em, smućujući smućkati smuđ

N mn.

smuđevi

smuđevina smuđina

smuhati se > smuvati se smunđati

smušenost,

smutljivče

i smušenosti

Snjeguljičin

sojenični

Snješka DL Snješki snješko (snjegović); Snješko (ime); Snješko

sokač

Bijelić

smutljivičin

snašao, snašla,

sobaričin

sobičaka

Soča

snoćati

se snohvatica snopić

snovač snovačica snoviđenje

snutak, snutka, N mn. snutci, G mn. snutaka snuždenost, snuždenošću i snuždenosti snjegobran . snjegolom snjegoloman, snjegolomna snjegopadan, snjegopadna > snjegovit

somić

somlji prema som sommelier (vinotoča, peharnik) sonantni sonetni sonornost, sonornošću isonornosti Sopoćanin N mn. Sopoćani (čovjek iz Sopota) sopranistica soptati, sopćem, sopćući SOS međunarodna krat. za pomoć (engl. Save Our Souls - Spasite naše duše) sotona (vrag), Sotona (ime) sovjet (rus., vijeće); Sovjeti (publ. za SSSR, pov.) sovjetski; Sovjetski Savez (publ. za SSSR, pov.) spacij (razmak) spacionirati (razmaknuti) spačka DLjd. spački, G mn. spačaka i spački

sofistički

Sofoklo software, softver (napudbina) soha DL jd. sohi soj enica sojeničar

snjegovit Snjeguljica

solnjača

sočnost, sočnošću

Carigradu) Sofijin prema Sofija (ime); Sofijin put (u Zagrebu) sofijski prema Sofija (grad) sofistica sofisterija

(sprava)

solistički

soirnizacija

sočivo> leća

i sočnosti soda; soda-voda, soda-vode; soda bikarbona, sode bikarbone Sofija (ž. ime, grad u Bugarskoj); Aja Sofija (u

snošljivost, snošljivošću i snošljivosti snova (pril., opet), usp. san

solfeđirati

solfeggio i solfeđo solidarnost, solidarnošću i solidarnosti solistica

somčina

G mn.

socijalizacija socijalnost, socijalnošću isocijalnosti sociologija sociološki

snimački

soldačina

soldatski

sočiti

sobičci,

socijalistički

snimačica

soldačija

sočan, sočna

N mn. um. od sobica socijalan, socijalna socijaldemokrat socijaldemokratski socijalistica sobičica

snimač

soll jd. soli i solju

solo (glaz.); solo instrument, solo pjevanje solomonski v. salomonski solsticij solucija Solun (zem.) solunac, solunca, V jd. solunče (pov., borac na solunskoj bojišnici) Solunjanin N mn. Solunjani (čovjek iz Soluna) Solunjanka DLjd. Solunjanki, G mn. Solunjanki solventnost, solventnošću i solventnosti Somalija, Somaiska Demokratska Republika (država) somalski prema Somalija

sobičak, sobička,

Sll1JeZl

> kuhar

sokačić> uličica sokolić

snjetljiv snjetljivost, snjetljivošću i snjetljivosti snježan, snježna Snježan; Gospa Snježna Snježana snježiinica (snježna voda); Snježanica um. od Snježana Snježanin snježnica (snježna voda) Snježnik (planinski masiv); Veliki Snježnik soareja

snijet Jjd. snijeti i snijeću snijeti, snesem, snesi, snijeh i snesoh, snije i snese, snio, snijela, snesen i snijet, snijev(ši) snijevati > snivati, sanjati sniježak, sniješka, N mn. sniješci, G mn. sniježaka sniježan, sniježna> snježan sniježiti, sniježi sniježnica> snježnica

snovača

sp ačka -------

snjegović smušenošću

smušenjački

378

Snjeguljičin

Snjeguljica

sojeničarski

379

j

Spačva

spremačica

Spačva (zem.) spahija (vlastelin, veleposjednik) spahijski spahiluk (vlastelinstvo)

se spasilac, spasioca, V jd. spasioče, N mn. spasioci, G mn. spasilaca spanđati

spasiočev

spasitelj; Spasitelj (Isus) spasiteljičin

spasiti, spasim, spašen Spasovdan > Spasovo spasti, spadnem (pasti, spasti s nogu) spati, spim (običnije spavati) spavač

(žena koja spava, drugo je

spavaćica)

spavački spavaći

spremišni Spreva (rijeka, njem. Spree)

spočitnuti

spriječenost, spriječenošću

spojiv spojivost, spojivošću i spojivosti spojka DL jd. spojci, G mn. spojaka i spojki spojni spojnica spojnik N mn. spojnici spokojnost, spokojnošću i spokojnosti spol spolni spolnost, spolnošću i spolnosti spomen; spomen-dom, spomen-knjiga, spomenploča spončica

spavačica

(prid.)

spavaćica (košulja spavačica)

za spavanje, drugo je

spavaćiv

spavaćivost, spavaćivošću

i spavaćivosti

specifičan, specifična specifičnost, specifičnošću

i specifičnosti

specijalan, specijalna specijalizacija specijalizirati specijalnost, specijalnošću i specijalnosti specijalistički

speći, spečem, speci, spekoh, speče, spekla, spečen, spekav(ši)

spekao,

spektakl spekulacija (fil., usp. špekulacija) spekulativan, spekulativna spiker spikerica spilja> špilja

sredovječje

spočitavati

splitski; Splitsko-dalmatinska županija

spajač

spremišni

spomendan spopasti, spopadnem sporadičan, sporadična (rijedak, mjestimičan) sporazumijevanje sporazumijevati se sporazumjeti se, sporazumijem se, sporazumjeh se, sporazumij se, sporazumio, sporazumjela, sporazumjev(ši) sport> šport sportaš> športaš sportašica > športašica sport-klub> športski klub sportski> športski spotaći se, spotaknem, spotakni, spotakoh, spotače, spotakao, spotakla, spotakav(ši) spoticaj spoticati se, spotičem se, spotičući se spraćati

spratiti, spratim,

spraćen

spravljač spravljačica

srčika

DL jd.

srčici

i srčiki, G mn.

srčika

srdačan, srdačna

i spriječenosti

spriječiti, spriječim, spriječen

sprijeda sprijeka (pril., s druge strane) sprint sprinter sprječavati sprovađati

sprovesti, sprovedem, sprovedi, sprovedoh, sproveo, sprovela, sproveden, sprovedav(ši) i sprovev(ši) sprovodnički spučiti

sprtiti, sprti m, sprćen sprva (pril.) Sr znak za stroncij s. r. krat. za srednji rod sračunanost, sračunanošću isračunanosti sračunati, sračunarn, sračunan

srdačnost, srdačnošću i srdačnosti srdašce, srdašca i srdašceta srdela (riba) srdjela > srdela srdžba Srđ (zem.) srđenje prema srditi srebreni srebrn (i) (pjesn.) srebro (znak Ag) srebroljubac, srebroljupca, V jd. srebroljupče, D mn. srebroljubaca sreća; Sreća (poosobljeno) srećka DL jd. srećki, G mn. srećaka i srećki srećko; Srećko (ime) srećković (sretnik) srećolovac, srećolovca, V jd. srećolovče, G mn. srećolovaca srećom (pril.)

sračunavati

srećonosan, srećonosna

srađati

sred (prij.) sredac, sredca sredica sredina središnji središnjica središte srednjak V jd. srednjače srednji; Srednji istok, drugo je srijedni srednjo afrički; Srednjoafrička Republika (država)

se prema sroditi se

srameć

sramežljivac, sramežljivca, V jd. sramežljivče sramežljivost, sramežljivošću i sramežljivosti sramoćenje prema sramotiti sramotiti, sramotim, sramoćen sramotnički

srasti, srastem, srasti, srastoh, srastao, srasla, srašten, srastav(ši) srašćivati, srašćuj em, srašćujući srazmjer> razmjer, omjer Srbija (država), Srbija i Crna Gora (pov.) Srbijanac, Srbijanca, Vjd. Srbijanče, G mn. Srbijanaca (čovjek iz Srbije) Srbijanče, Srbijančeta; zb. Srbijančad

srednjoamerički

srednjoeuropski srednjoistočni

srednj onj emački

sprčkati

Srbijančev

srednjoročni

spiritistički

sprdac, sprdca, N mn. sprdci, G. mn. sprdaca

srednjoškolac, srednjoškolca, V jd.

spjev N mn. spjevovi spjevati spjevavati

sprdačina

Srbin, Srbina, N mn. Srbi srč, srči (srčika u drveta) srčak, srčka, N mn. srčci, G mn. srk)

splačine

spletati, splećem, spleći, splećući spletka DL jd. spletki, G mn. spletaka i spletki Splićanin N mn. Splićani Splićanka DL jd. Splićanki, G mn. Splićanki Split

380

srednjoškolče srčaka

(mali

spremač

srčenjak

srednjoškolka DL jd. srednjoškolki, G mn. srednjoškolki srednjoškolski srednjovjekovni sredo- u složenicama: sredozemni, sredonosni sredovječan, sredovječna (koji je srednjih godina)

spremačica

srčetina

sredovječje

Spreča

(rijeka) sprečki prema Spreča spreći, spregnem, spregni, spregoh, spreže, spregao, spregla, spregnut, spregav(ši) sprega DL jd. sprezi sprej Ijd. sprejom, N mn. sprejevi

srčan, srčana srčanica

srčanik N

mn.

srčanici

srčanost, srčanošću

i srčanosti

381

I

.1 :il ,1,1

ii I :1

i',;1"

.'

sredovječnost

stanič.ie

sredovječnost, sredovječnošću i sredovječnosti sredovjekovni> srednjovjekovni Sredozemac, Sredozemca, Vjd. Sredozemče Sredozemka DLjd. Sredozemki, G mn. Sredozemki sredozemni; Sredozemno more sredozemski > sredozemni sredstvo sređen prema srediti sređenost, sređenošću i sređenosti sređivač sređivačica sređivački sređivanje

sređivati, sređujem, sređujući

sročit

stanični

sročiti, sročen

srođenost, srođenošću

Stanislav stanka DLjd. stanci, G mn. stanki Stanka DL jd. Stanki (ime) stankovački (koji se odnosi na Stankovce) stanodavac, stanodavca, V jd. stanodavče, G mn. stanodavaca

srođivati

stanodavčev

sročnost, sročnošću

sroditi,

i

sročnosti

srođen, srodeći

srodnički

srodstveni >

Srpče,

srodnički

i srođenosti se, srođujući se Srpčeta, zb. Srpčad, Srp čadi se,

srođujem

stanovnički

srpić

stanovnik V jd.

Srpkinja srpski Srpstvo (svi Srbi) srpstvo (osobina) sršljen > stršljen sručiti (se)

stapčica

staklopuhač

Srijemčev

staklopuhački

sručivanje

sručivati

(se), sručujem (se), sručujući (se) SSSR krat. za Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pov.)

Starčević

staklorezački

but SRNJ kratica za Savezna Republika Njemačka sročan, sročna

staničje

srčem, srči, srčući

zb.

srnčad

srndać srneći; srneći

382

starateljica

(prezime)

Vjd. G mn. starčevićanaca starčevićanka DL jd. starčevićanki, G mn. starčevićanče, starčevićanki

starčevićanski

staklenički

staleš > stalež stalež, staleža stališ > stalež stambeni stanaričin prema stanarica stančati (se) staničica um. od stanica

N mn. stanovnici

starčevićanac, starčevićanca,

staklenka DL jd. staklenci, G mn. staklenki stakliti se, stakleći se

stakloreščev

srnče, srnčeta,

starateljičin prema

staći, staknem stadij stadion stajaći (npr. stajaća vojska) stajaćica (npr. voda) stajalište stajati, stojim, stojeći stakalce, stakalca istakalceta staklaričin prema staklarica

staklorezac, stakloresca, V jd. G mn. staklorezaca

stanovniče,

staraočev

starčev

srijemski sriješ, sriješa sriješni Srjemica

stanovnica

star kamp. stariji; Stari zavjet (knjiga) staračac, staračca, G mn. staračaca starački; staračka mirovina Stara Gradiška (zem.) staralac, staraoca, G mn. staralaca > staratelj, skrbnik staralački > staratelj ski, skrbnički

stabljičica

Srijemčica

Srjemičin

stanovničin prema

Srpčić

Sremac i Srijemac (prezimena), v. Srijemac sresti, sretnem, sretni, sretoh, sreo i srio srela " srev(ši) i sretav(ši) sretalac, sretaoca, V jd. sretaoče, N mn. sretaoci, G mn. sretalaca sretan sretati, srećem, sreći, srećući sretnica sretnik V jd. sretniče, N mn. sretnici srh N mn. srsi SRH krat. za Socijalistička Republika Hrvatska (pov.) sricati, sričem, sriči, sričući srijed~ (sredica, sredina); dan u tjednu; Čista sflJeda (vjer.) srijedni (koji se odnosi na srijedu), drugo je srednji . srijeđ, srijeđa (srednja duga u bačve) Srijem (zem.) Srijemac, Srijemca, V jd. Srijemče (etn. i prezime)

srkati,

statističar

stanični

staklorešče,

starčina uv. od starac starenje prema starjeti starež staričin prema starica Starigrad (selo pod Velebitom) stari grad (opći pojam); Stari grad (ime dijela grada) Stari Grad (grad na Hvaru) starigradski prema Starigrad Starigrađanin mn. Starigrađani (čovjek iz Starigrada) Starigrađanka DL jd. Starigrađanki, G mn. Starigrađanki (žena iz Starigrada) Stari Slaveni Stari svijet (zem., Europa, Azija, Afrika) stari zavjet (razdoblje) Stari zavjet (knjiga) starješina starješinica starješinski starješinstvo G mn. starješinstava

starjeti, starim, stario, starjela, stareći (postajati star) staro- u složenicama: starocrkvenoslavenski, starokatolik staro drevan, starodrevna starodrevnost, starodrevnošću istarodrevnosti starogradiški starogradski prema Stari Grad Starograđanin mn. Starograđani (čovjek iz Staroga Grada) Starograđanka DLjd. Starograđanki, G mn. Starograđanki (žena iz Staroga Grada) starogrčki

starohrvatski starokatolički; Starokatolička

staro katolik V jd. starokatolici

crkva N mn.

starokatoliče,

staroklasični starokršćanski

staroličan, starolična staronjemački

starosjedilac, starosjedioca, V jd. G mn. starosjedilaca

starosjedioče,

starosjedilački starosjediočev

staroslavenski prema Stari Slaveni starost, starošću i starosti; pod starost starosvjetski prema Stari svijet starovisokonjemački starovječan, starovječna

istarovjek starovjekovni starovjerac, starovjerca, V jd. starovjerče, G mn. starovjeraca starovjeran, starovjerna starovjerje starovjerka DLjd. starovjerki, G mn. starovjerki starovjerski starovjerstvo G mn. starovjerstava starovremen starovremenski starovremešan, starovremešna starozavjetni prema Stari zavjet; starozavjetne knjige startni; startni broj statičan, statična statički statičnost, statičnošću

i statičnosti

statističar

383

statističarka

Stočanin

statističarka DL jd. statističarki, statističarki

G mn.

statistički

statistkinja > statistica statua, statue status; status quo, G jd. statusa quo statut stavačni i stavčani (prema stavak) stečaj stečajni; stečajni

postupak

stečajnina

stečevina stećak, stećka,

N mn.

stećci,

G mn.

stećaka

steći, stečem, stečen

Steničnjak,

(pov.) stereoprijam stereoprogram stereouređaj

sterilizacijski stezač

stezljiv > stežljiv sticati, stičem prema staći (staknuti), v. stjecati stići, stignem i stignuti stidjeti se, stidim se, stiđah se, stidio se, stidjela se, stideći se stidljiv stidnični prema stidnica stiđenje prema stidjeti se stignuti, stignem i stići stih mn. stihovi stihija stihijski stihotvorac, stihotvorca, V jd. stihotvorče, G mn. stihotvoraca stihotvorčev

stihotvorstvo G mn. stihotvorstava stijeg N mn. stjegovi i (pjes.) stijezi stijena stijenka DL jd. stijenci, G mn. stjenaka i stijenki stijenj stijenjak, stijenjka, mn. stijenj ci prema stijenj; drugo je stjenjak stijenje zb. od stijena stijenje zb. od stijenj Stijepo i Stjepo hip. od Stjepan stijesniti, stiješnjen stiješnjenost, stiješnjenošću i stiješnjenosti

384

Stočanka

strašljivost

stilistički

Stočanka

stipendija stipendisti čin

stočar

stiskačica

stočariti, stočareći

stiskati, stišćem, stišći, stišćući istiskam, stiskaj, stiskajući stjecaj stjecanje prema stjecati stjecati, stječem, stječući prema steći; drugo je sticati, stičem prema staći (staknuti) stjecišni stjecište stjegonosan, stjegonosna stjegonoša stjenica stjeničarka DLjd. stjeničarki, G mn. stjeničarki

stočarski

stočarstvo

Stočanki

strahić

G mn.

stočarstava

Strahimir (ime); Silvije Strahimir Kranjčević (hrv. pjesnik) Strahinčica i Strahinščica (zern.) Strahinja (ime) strahoća (strahota) strahopočitanje i strahopoštovanje strahota strahotan, strahotna strahotnost, strahotnošću istrahotnosti strahovati, strahujem, strahujući strahovit strahovitost, strahovitošću i strahovitosti strahovlada strana; u stranu, na stranu

stoički stojećke i stojećki stol; Stol sedmorice (pov.) stolac, stolca, G mn. stolaca Stolac G Stoca i Stolca (zern.) stolački prema Stolac stolčić um. od stolac; drugo je stolić stolica; Sveta Stolica (Vatikan) stoličica um. od stolica

stranački strančar

stolični

strančarenje

stolić

um. od stol; drugo je stolčić stolni; stolni tenis; Stolni Biograd (pov.)

strančarev istrančarov

stolnotenisač

strančarka

stolnotenisačev

strančarov

stolnotenisačica

strančarski

stolnoteniski stolnjak mn. stolnjaci stoloravnatelj

strančarstvo

stoljetni stopa; pratiti u stopu sto posto (100 %) stopostotni (100 %-tni) stoput (pril.) i sto puta, v. § 135. stostruk stoti (100.); stota obljetnica (100. obljetnica) stotinarka i stotinjarka DL jd. stotinarci, G mn. stotinarki

stlačiti

sto (broj 100); sto jedan i sto ijedan (101), sto dvadesetjedan i sto dvadeset ijedan (121) Stobi mn. m. r. (zern.) G Stoba, DL Stobima Stoborac, Stoborca, Vjd. Stoborče, G mn. Stoboraca prema Stoborje Stoborje (planina) stoborski Stoborka DLjd. Stoborki, G mn. Stoborki prema Stoborje Stobreč (naselje)

stotinjača

stotinjarka istotinarka str. krat. za strana/stranica straćara straćiti

stradalac, stradaica i stradaoca, V jd. , i stradao če, G mn. stradalaca

stočan, stočna

Stolac

stradalački

J

strančariti, strančareći

DL jd. strančarki, G mn. i strančarev

G mn.

strančarki

strančarstava

strančev

stoljeće

stlačivati, stlačujem, stlačujući

stradalnički

stradalnik V jd. stradalniče, N mn. stradalnici straga (pril.) strah; Strah (poosobljeno)

stočni; stočna hrana stoga (pril. i vez.) stogodišnji (lOO-godišnji) stogodišnjica (lOO-godišnjica) stoicizam, stoicizma

stjenovit stjenovitost, stjenovitošću istjenovitosti stjenjak mn. stjenjaci (stijenje); Stjenjak (planinski lanac u SAD) Stjepan (ime) Stjepin prema Stjepo Stjepko Stjepo i Stijepo hip. od Stjepan Stjepoje (ime) stjerati stjerivati, stjerujem, stjerujući stješnjavati, stješnjavajući istješnjivati stješnjenje stješnjivati, stješnjujem, stješnjujući i stješnjavati stjuard stjuardesa

Stočani prema

G mn.

stočlan

stjeničast

mn.

Stočanki,

stočarina

stjeničav

Stočanin

DL jd.

stradalče

stran čica um. od strana strančica um. od stranka strančiti se, strančeći se stranputica stranputice (pril.) stranputičiti, stranputičeći

stranjski > stranski strasnik strast I jd. strašću i strasti strastan, strasna > strastven strastven strašiti, strašen, strašeći strašljiv strašljivac, strašljivca, Vjd. strašljivče, G mn. strašljivaca strašljivčev prema strašljivac strašljivica strašljivičin prema strašljivica strašljivost, strašljivošću i strašljivosti

385

strategičar

stući

strategičar strategičarev

stratišni stratište

suđenički

studenčev

strjelište strjelomet strjelovit

i strategičarov

studenčev

studeni, studenoga, studenomu (mjesec u godini) (l. studenoga čit. prvoga studenoga)

strjeljač

studentičin

strjeljačica

subjektni snbjel snbjelast subjelkast suborac, suborca, V jd.

stremenjača

strojničar

studentski studij, studijem mn. studiji (proučavanje) studija (znanstvena rasprava) studije mn. Ž. r. (studiranje na sveučilištu) studio, studija, J jd. studijem (radna prostorija) studijski prema studij studjeti (studi vrijeme, studeno je), stuđaše, studio, studjela, studeći stuđenje prema studjeti

stremljenje (težnja) strepjeti, strepim, strepljah, strepio, strepjela,

strojnički

stupčani

sučelice

strojopisač

stupčast

sučeliti

strojopisačev

stupčić

sučeljavanje isučeljivanje

strojopisačica

stupčina

strojovođa

stupić

stroncij (znak Sr) stroncijski strpjeti (se), strpim (se), strpio (se), strpjela (se) strpljenje strpljiv stršen stršljen stručak, stručka, mn. stručci, G mn. stručaka stručan, stručna; stručni ispit

Stupničaniu

stravičan, stravična stražarče, stražarčeta,

zb.

stražarčad

strjeljački

stražarčiti, stražarčeći

strjeljačnica

stražarnica strčati

strjeljana strjeljara strjeljivo

strći,

strogoća

stražnjonepčani; stražnjonepčani

suglasnik

(se), strčim (se) strgnem streha DL jd. strehi

strojarnički

strepeći

strepnja strešica um. od streha stric V jd. striče, mn. stričevi stričak, strička, mn. stričci stričev stričević stričić stričićna (bratučeda) stričkovac, stričkovca

strići, strižem, strigu, strigući, strižen

(leptir) strizijah (strižah), strizi,

strigač

strihnin strijela strijelac, strijelca, V jd. strijelaca

strnčić strnčnost, stručnošću strijelče,

strijelčev

strijeini strijelnica strijeljanje strijeljati, strijeljajući strijež, striježa, striježevi strip-crtež (stripni crtež) strizibuba Strizivojna (selo) striženo-košeno strjelast strjelica strjeličast

strjelimice strjelimičan, strjelimična

strjelišni

386

(strogost)

G mn.

i stručnosti

V jd.

strnčnjaštvo

stručnjače,

G mn.

mn.

stručnjaci

stručnjaštava

strugač strugačica

strujati, strujim, strujeći strnjiti, strujim, strujeći> strujati strujomjer strukovnjački

strnnjača strnnjičar Stubičanac, Stubičanca,

G mn.

Stubičanaca

V jd.

Stubičanče,

i Stubičanin mn.

Stubičani

Stubičanka

DL jd.

Stubičanki,

G mn.

Stubičanki stnbički; Stubičke

toplice (toplice) stući, stučem

Toplice (selo),

stubičke

G mn. suboraca

Subotičanin

N mn.

Subotičani

Subotičanka DL jd. Subotičanki, Subotičanki (žena iz Subotice)

G mn.

subotički prema Subotica subpapilaran, subpapilama subpolaran, subpolarna subraća

(pril.) se, sučeljen

sučeljavati

(se),

sučeljavajući

(se)

isučeljivati

(se) mn.

Stupničani (čovjek

iz

Stupnika)

sučelje

sučeljivanje

Stupničanka DLjd. Stupničanki, Stupničanki

G mn.

stupnički prema Stupnik stvar Jjd. stvarju i stvari stvarač stvaračev stvaračica stvarački

stvaralac, stvaraoca, V jd. stvaralaca

stručnjački

stručnjak

um. od stup i stupac uv. od stup

suborče,

suborački

stvaraoče,

G mn.

i sučeljavanje (se), sučeljujući (se) i sučeljavati (se) sučev prema sudac sučovjek (bližnji), mn. suljudi Su.ćurac, Sućurca (selo); Kaštel Sućurac (selo) Sućuraj (selo) sućuraj ski prema Sućuraj Sućurčanin mn. Sućurčani (čovjek iz Sućurca) Sućurka DL jd. Sućurki, G mn. Sućurki sućurski prema Sućurac sučeljivati

sućut

stvaralački

sućutan, sućutna

stvaralaštvo G mn. stvaralaštava stvaraočev prema stvaralac stvarateljičin prema stvarateljica

sud N mn. sudovi; Vrhovni sud RH sudac, sudca, V jd. sudče, mn. sudci, G mn. sudaca sudaČki; sudački ispit Sudan; Republika Sudan (država)

stvarčica

stvorenje Stvoritelj (Bog) suautor suautorstvo subesjednica

sudić sudionički

suditi, suđah, suđen, sudeći sudjelovanje sudjelovati, sudjelujem, sudjelujući

subesjeduičin

sudnički

subesjednički

subesjednik V jd. _ subesjednici subjekt subjektivist

subesjedniče,

mn.

suđe

suđenica

subjektivistički

subjektivnost,

subjektivnošću

sudski sudstvo G mn. sudstava

suđeničin

i subjektivnosti

suđenički

387

sunčalište

suđenje

suđenje prema suditi sueski; Sueski kanal suglasan, suglasna suglasiti se suglašavajući

se i suglašivati se,

suglašujući

se mn. sugrađani sugrađanka DLjd. sugrađanki, G mn. sugrađanin

sumagličast

sunčan, sunčana sunčani

(pun sunca, obasjan suncem) (koji se odnosi na sunce); sunčane zrake

suh kamp. suši

sumnjičavac, sumnjičavca, G mn. sumnjičavaca

suhača

sumnjičavčev

suhačak, suhačka

sumnjičavica

suhad, suhadi, ljd. suhadi suhaja suharak, suharka, N mn. suharci, G mn. suharaka suhoća (suhost) suhojedica suhomesnat suhonjav suhonjavost, suhonjavošću i suhonjavosti suhoparan, suhoparna Suhopolje (selo) suhost, suhošću isuhosti suhotan, suhotna suhotinja Suhovare mn. Ž. r. (selo) suhozeman, suhozemna suhozid suhvica

sumnjičavičin

suigrač

sumnjičavost, sumnjičavošću

suhojedica sukač

suradničin

suočiti

suradnički

se, sunčajući se > sunčan Sunčev prema Sunce sunčev

sunčević

Sundajski otoci sunećenje (obrezivanje)

i sumnjičavosti

(se) suoclvanje > suočavanje suočivati, suočujući > suočavati suodgovoran,suodgovorna suodgovornost, suodgovornošću i suodgovornosti

G mn.

sumnjivčev

suosjećaj

sumnjivica i sumnjivka

suosjećajan, suosjećajna

sumnjivičin

suosjećajnost, suosjećajnošću

sumnjivka DL jd. sumnjivki, G mn. sumnjivki i sumnjivica sumnjivost, sumnjivošću i sumnjivosti sumpor (znak S)

suosjećati, suosjećajući

sumporača

sumračje

V jd.

sumračniče,

susjedičin

suparnički

N mn.

supatničin

prema supatnica

sumračnost, sumračnošću isumračnosti

supatnički

sunarodnjački

supermoderan, supermoderna superradikalan, superradikalna superrevizija

sunarodnjače,

suključar suključarev isuključarov

sunasljedničin

S1tpertvrđava

sukrivčev

sunasljednički

supkultura

sukrvičast

suplemeničin

suložnički

sunasljednik V jd. sunasljedniče, N mn. sunasljednici sunašce, sunašca sunce (sunčana svjetlost) Sunce (astr.); Kralj Sunce (pov., Luj XlV.) suncobran sunčac (bot.)

Suljaga

sunčalište

sučem, suči, sučući

sukrvičav

Sulejman suličar

suličast suložničin prema

suložnica

N mn.

supersoničan, supersonična (nadzvučan)

susjednički

susjedništvo G mn. susjedništava susjednost, susjednošću isusjednosti susjedov susjedstvo G mn. susjedstava susnježica susresti, susretnem susret; u susret susretati, susretam i susrećem, susretajući i susrećući

prema suplemenica

suplemenički

suposjednički

suposjednik V jd. suposjedniče, N mn. suposjednici supotpis suproć (zast.) suproćenje prema suprotiti se

388

surađivati, surađujem, surađujući

Surinam; Republika Surinam (država) suriješiti surutka> sirutka suseljanka DL jd. suseljanki, G mn. suseljanki susjed G mn. susjeda susjeda G mn. susjeda susjedica susjedin susjedni

sup. krat. za superlativ suparničin prema suparnica

sumračina

surađivanje

suosnivačev suosnivačica

sumračan,sumračna

prema suradnica

surađivački

suosnivač

sunarodnjak V jd. sunarodnjaci sunasljednica

sukati,

i suosjećajnosti

suosjećanje

sumračnici

suigračica

suputnički

suočenje

sunčanici

sunčati

sumnjičavče,

sumnjivče,

suočavati, suočavajući

mn.

sunčanje

sumnjičiti, sumnjičeći

sumnjiv sumnjivac, sumnjivca, Vjd. sumnjivaca

suočavanje

sunčanik

sumnjičenje

sumračnik

suigračev

V jd.

suprotstaviti (se) supsidijaran, supsidijarna supskripcija supstancija supstandardan, supstandardna supstantiv (imenica) supstantivirati (poimeničiti) supstitucija supstituirati supstrat suptrahirati, suptrahirajući suptropski suputničin prema suputnica

sunčanica

sumišljenik V jd. sumišljeniče, N mn. sumišljenici sumještanin mn. sumještani sumještanka DL jd. sumještanki, G mn. sumještanki sumnja; bez sumnje sumnjičav

sugrađanki sugrađanski

sušičav

sumahnit sumeđa

suglasnički

suglašavati se,

sunčan

sustavnost, sustavnošću i sustavnosti sustežljiv sustići, sustignem Sustjepan (dio Dubrovnika) Sušačanin mn. Sušačani prema Sušak Sušačanka DLjd. Sušačanki, G mn. Sušačanki sušački prema Sušak suši kamp. od suh sušičav prema sušica (tuberkuloza)

389

l

sušičavac

sušičavac, sušičavca, sušičavaca

svemoćan

V jd.

sušičavče,

G mn.

svadljivičin prema

svadljivica

svemoćnost

svemoćnost, svemoćnošću

svađa

svilan i svemoćnosti

svemoguć

sušičavčev

svađalica

sušičavica isušičavka

Svemogući

svađaličin

sušičavičin

svemogućnost, svemogućnošću

svađati

sušičavka DL jd. sušičavki, sušičavica

G mn.

sušičavki

i

sušičavkin

sušičavost, sušičavošću

i sušičavosti

sušionica sušionik sušti> pravi, istinski, čist suština > bivstvo, bit sutjeska DL jd. sutjesci, G mn. sutjesaka i sutjeski Sutjeska (rijeka) sutjeski (prid.) Sutješčanin N mn. Sutješčani Sutješčanka DL jd. Sutješčanki, G mn. Sutješčanki

sutra; za sutra sutradan (pril.) suurednik V jd. suuredniče, N mn. suurednici suvjerica suvlasničin prema suvlasnica

se, svađajući se svagdanji i svagdašnji svagdje svakakav, svakakva svakiput i svaki put, v. § 132.

svastičić

svastika

svastić

svašta, svačega svatko, svakoga svatovski svatski > svatovski Svazi, Svazija; Kraljevina Svazi (država) sveafrički sveamerički svečan, svečana

svečanost, svečanošću

suvraćati, suvraćajući

svečar

suvremen suvremenica

svečarev

suvremeničin

svečarov

suvremenički

svečarski

suvremenik V jd. suvremeniče, N mn. suvremenici suvremenost, suvremenošću i suvremenosti

svečera

suvrsnički

svećenički

suznjača

svećenik

suzvučan,suzvučna

svećenikov

suzvučje

svećeništvo

svaća svaćin

svadba G mn. svadba, svadbi i svadaba svadljiv svadljivčev prema svadljivac

390

mn.

svečanici

i svečanosti

i svečarov

svečarica

i svečarev

i svečeri (pril.) svetac svećenica (žena svećenik) svečev prema

V jd.

svećeniče,

N mn.

svećenici

G mn. svećeništava G mn. svećenstava svećenje prema svetiti sveđ(er) (zast.) svehrvatski; l. svehrvatsko natjecanje invalida svejednako (pril.) svejedno (pril.) svekolik svećenstvo

svemoć (svemoćnost)

svemoćan, svemoćna

svezak um. od svezak sveštenik (srp., pravoslavni svećenik) Sveta braća (sv. Ćiril i Metod) svetac, svetca, N mn. svetci, G mn. svetaca Svetac, Svetca (otok) svetačac, svetačca, G mn. svetačaca svetački prema svetac svetačni prema svetak Sveta Helena (otok, selo u Hrv.) Sveta Jana (selo) svetak, svetka, N mn. svetci, G mn. svetaka Sveta Klara (selo) Sveta Lucija (ime crkve u čast sv. Lucije; država) Sveta Nedelja (kod Zagreba) Sveta Nedilja (u Istri) Sveta Nedjelja (na Hvaru) Sveta Stolica (vatikanska država) Sveta tri kralja (vjer., blagdan) Sveta zemlja (Palestina) svetičin prema svetica Sveti Filip i Jakov (selo) Sveti Ivan Zelina (grad) Sveti Juraj (selo) Sveti'Kristofor i Nevis; Federacija Sveti Kristofor i Nevis (država) Sveti Martin pod Okićem (selo) svetinja prema svet; drugo je svjetina prema svijet Sveti Petar i Mikelon> Saint-Pierre-et-Miquelon (otoci) Sveti Petar u Trnju (selo) Sveti Rok (selo; ime crkve; ime blagdana, ali: sveti Rok = svetac toga imena) Sveti Toma i Principe; Demokratska Republika Sveti Toma i Prinsipe (država) Sveti Vincent i Grenadini (država) sveščić

svanjujući

suvraćanje

svačiji

sveščani prema

svarivač

svečanik N

sužnjičar

sveopći

svanuće

suvlasnički

suždrjeban; suždrjebna kobila suživjeti se, suživim se

sveobuhvatan, sveobuhvatna

svakočasni

svastičin prema

i

svemogućnosti

svakoj i > svaki svanjivati, svanjuje,

(Bog)

Svetojurac, Svetojurea, V jd. Svetojurče, G mn. Svetojuraca prema Sveti Juraj svetojurski prema Sveti Juraj Sveto pismo (Biblija) Svetoročanin prema Sveti Rok svetost, svetošću i svetosti; u tituliranju: Vaša Svetosti, Njegova Svetost Svetovit (mit.) svetroje, svetroga, svetromu, svetrome sveučilišni sveučilištarac, sveučilištarca, V jd. sveučilištarče, G mn. sveučilištaraca sveučilište; Sveučilište u Zagrebu sveudilj(no) (pri!.) sveUkupan, sveukupna > ukupan, cjelokupan Svevišnji (Bog) svezačni (prema svezak) i sveščani svezak, sveska, N mn. svesci, G mn. svezaka sveznajući

svežnjić svići se i sviknuti se svidjeti se, svidim se, svidjeh se, svidjev(ši) se, svidio se, svidjela se sviđanje sviđati

se,

sviđaj ući

se

svijeća Svijećnica

svetogrđe

(blagdan) mn. svijećnjaci svijest I jd. sviješću i svijesti svijestiti (se), sviješćah (se), sviješten, svijesteći se sviješćenje prema svijestiti (se) svijet N mn. svjetovi; drugo je svjet (savjet) svijetao, svijetla; kamp. svjetliji svijetiti > svijetliti svijetliti, svijetleći (part. prez.), svjetleći (prid.) svijetlo crven i svjetlocrven (v. § 127.) svijetlo plav i svjetloplav (v. § 127.) svijetlo zelen i svjetlozelen (v. § 127.) svijetlo žut i svjetložut (v. § 127.) svijetljenje prema svijetliti i svijetljeti svijetljeti (davati svjetlost od sebe, biti izvor svjetlosti) svijetljeti se (biti svijetao) svikati, svičem, svičući sviknuti se i svići se

svetohranište svetojanskiprema Sveta Jana (selo)

svilan, svilna

svetogrdnički

svijećnjak N

svilača

391

svinjče

svojeglavičin

šarafčić

svojeručan

--------------------------------------------------~

svinjče, svinjčeta,

zb. svinjčad but svirac, svirca, V jd. svirče, G mn. sviraca svinjeći; svinjeći

svirač, svirača sviračev

sviračica svirački

svirati, sviram, svirajući svirčev prema svirac svisoka (pril.) Svi sveti (blagdan) svitak, svitka, mn. svitci svitati, sviće, svi ćući svjećar svjećarica svjećarnica

svj ećarev i svj ećarov svjećica um. od svijeća svjećnjak

svjećonoša svjećonošin

svjedočanstvo

G mn.

svjedočanstava

svjedočenje

svjedočiti, svjedočeći svjedočki

svjetionik N mn. svjetionici svjetlac, svjetlaca svj etlarica svjetlati se, svjetlajući se svjetleći (prid., svjetleći natpis), svijetleći (part. prez.) svjetliji kamp. od svijetao svjetlilo svjetlina svjetlo (svjetlost) svjetlo- u nekim složenicama prema svijetao: svjetlomrcati svjetlo- prema svijetao u složenicama: svjetlocrven, svjetlomodar, svjetlopav, svjetlosiv, svjetlozelen ... svjetloća > svjetlost svjetloljubac, svjetloljupca, V jd. svjetloljupče, G mn. svjetloljubaca svjetlomjer svjetlonosac, svjetlonosca, Vjd. svjetlonošče, G mn. svjetlonosaca svjetlonoša svjetlosni; svjetlosna godina svjetlost, svjetlošću i svjetlosti svjetlotisak, svjetlotiska svjetlucati se, svjetlucam se, svjetlucajući se svjetlucav svjetnik V jd. svjetniče, N mn. svjetnici > savjetnik svjetovati, svjetujem, svjetujući svjetovni svjetovnost, svjetovnošću i svjetovnosti

svjedodžba G mn. svjedodžaba, svjedodžba i svjedodžbi svjedok V jd. svjedoče, N mn. svjedoci svjedokinja svjedokinjin svjedokov svjesiti, svješen svjesno (pril.) svjesnost, svjesnošću i svjesnosti svjestan, svjesna; kamp. svjesniji svješati svjet> savjet (drugo je svijet) svjetilo svj etilj a

svlačionica

svjetiljčica

svlačiti

svjetiljka DL jd. svjetiljci, G mn. svjetiljaka, svjetiljka i svjetiljki svjetina uv. od svijet svjetionica svjetioničar

svjetioničarev

i svjetioničarov svjetioničarstvo G mn. svjetioničarstava svjetionički

392

svjetovnjački

svjetovnjak V jd. svjetovnjače, N mn. svjetovnjaci svjetski prema svijet; svjetski rat svjež i sve izvedenice svlačenje

svlačiona

>

svlačionica

svojeručan, svojeručna

> vlastoručan svojevlastan, svojevlasna svojevremen svojevremenost, svojevremenošću i svojevremenosti svojtljiv svr. krat. za svršeni glagol svrabljiv svrabljivčev prema svrabljivac svrabljivičin prema svrabljivica svračak, svračka, N mn. svračci, G mn.

šakač šakački

šaljivčev

svrbeći

šaljivčina

šaljivdžija (šaljivac) šaljivičin prema šaljivica

svrći, svrgnem svrdao, svrdla i svrdlo

šamčić

svrdlić

šamački prema Šamac

svrdlo i svrdao

šamarčina

svrgnuće

svrgnuti, svrgnem i svrći svrh (prij. i pri!.) svrha DL jd. svrsi svrhovit., svrhovitost, svrhovitošću i svrhovitosti svrhunaravan, svrhunaravna svrhunaravnost, svrhunaravnošću i svrhunaravnosti svrsishodan, svrsishodna > svrhovit svrućiti (se) svučen

svući, svučem, svučen, svukav(ši) svud(a) svugdje> svuda SW međunarodna kratica za jugozapad (JZ) SZ krat. za sjeverozapad

š šačina

svojbina svojeglav (prid.) svojeglavčev prema svojeglavac svojeglavičin prema svojeglavica

šajkača

svraćati, svraćajući

svrbjeti, svrbim, svrbljah, svrbio, svrbjela,

šačica

svoditi

šahovnica šahovski

svračji

svračaka

svračić

svodnički svođenje prema

šahističin

šakanje šakatati, šakatam, šakatajući šala; od šale šalica (posudica) šalica (mala šala) šiiličica um. od šalica šaljivac, šaljivca, V jd. šaljivče, G mn. šaljivaca

(se), svlačeći (se) svodničin prema svodnica

svojačiti, svojačeći

šahistica

um. od šaka uv. od šaka šačni prema šaka šačurina uv. od šaka šah N mn. šahovi; šah-mat šah (poglavar u nekim državama) Šah (vrhovni poglavar) šahirati

Šamčanin N mn. Šamčani (čovjek iz Šamca) Šamčanka DL jd. Šamčanki, G mn. Šamčanki (žena iz Šamca) šamija šamijica um. od šamija šampanjac, šampanjca šampinjon šampion (prvak) šansona šansonijer šanuti, šanem (šapnuti) šapnuti, šapnem šaptač šaptačev šaptačica šaptački šaptaći

šaptalac, šaptaoca, V jd. šaptaoče, G mn. šaptalaca šaptaličin prema šaptalica šaptaočev prema šaptalac šaptati, šapćem, šapći, šapćući šaputati, šapućem, šapući, šapućući šarac, šarca, N mn. šarci, G mn. šaraca (šaren konj) Šarac, Šarca (ime konju) šarafčić i šarafić um. od šaraf (vijčić)

393

šarančić

šezdesetgodišnji

šarančić

um. od šaran šarac (šaren konj) Šarčev prema Šarac Šarengrad (naselje) šareniti (činiti šarenim) šarenjeti, šarenim, šareneći (postajati šaren) šarko (šarena životinja) Šarko (ime životinje) šarlah šarplaninac, šarplaninca, Vjd. šarplaninče, G mn. šarplaninaca (pas) šarčev prema

šatorčić šatorić

um. od šator

šatrovački

ščekivati, ščekujem, ščekujući ščepati, ščepam ščešljati ščetkati šči, ščija

(rus. jelo)

ščvrsnuće

ščvrsnuti ščvrstiti

se, ščvrsnem se se, ščvršćen

ščvršćenje

ščvršćivati, ščvršćujem, ščvršćujući šćapiti šćavet

(jilol.-pov.) Šćedro (otočić) šćućuriti se šećer šećerana šećeraš šećerašica

šećerašičin šećeriti, šećereći šećerlema

(bombon) bolest

šećerni; šećerna šećernica šećernjača šećkati

se, šećkajući se šefičin prema šefica šegačenje

šegačiti

se, šegačeći se šegrčić um. od šegrt šegrčina uv. od šegrt šegrtić um. od šegrt šeh (poglavica) šeh N mn. šehovi (u šahu); šah-šeh

394

šeher (grad); šeher Sarajevo, Novi Šeher (!njesto u BiH) Šeherezada šeik šejh N mn. šejhovi > šeik šejtan (vrag) šekspirovski prema Shakespeare šenlučiti, šenlučeći šepavčev prema

šepavac šepavica šepiriti se, šepireći se šerbedžija šeretski šeribrendi, šeribrendija (vrst likera) šesnaest (16) šesnaesterac, šesnaesterca, G mn. šesnaesteraca šesnaesterački prema šesnaesterac šesnaestero šesnaestgodišnji > šesnaestogodišnji šesnaesti (16.) šesnaestogodišnji (16-godišnji) šesnaesto rica šesterački prema šesterac šestero; u šestero šestgodišnji > šestogodišnji Šestinčanka DL jd. Šestinčanki, G mn. Šestinčanki (prema Šestine) šepavičin prema

šestočlan

šestogodišnji (od šest godina) šestogodišnjica (šesta godišnjica) šestorica (muškarci) šeststo (600) (šest stotina) šeststogodišnji (600-godišnji) šeststogodišnjica (600-godišnjica) šestotočje (sustav od šest točaka u brajici, v. brajica) šeširdžija (klobučar) šeširić šetač šetačev šetačica

šetalac, šetaoca, V jd. šetaonica šetati, šećem i šetam,

šetaoče,

G mn. šetalaca

Šokče

šezdeseti šezdeseti (60.) šezdesetina (J 160) šezdesetogodišnjak šezdesetogodišnji (60-godišnji) šezdesetorica Šibenčanin N mn. Šibenčani (čovjek iz Šibenika) Šibenčanka DL jd. Šibenčanki, G mn. Šibenčanki

Šibenik V jd. Šibeniče (grad) šibenski prema Šibenik; Šibensko-kninska županija šibični prema šibica i šibice šibičnjak N mn. šibičnjaci šićar (dobit) šićardžija šićarenje šićariti, šićareći

šidski prema Šid; Šidski Banovci (selo) Šiđanin N mn. Šiđani (čovjek iz Šida) Šiđanka DLjd. Šiđanki, G mn. Šiđanki šijački prema Šijak Šijak Vjd. Šijače, N mn. Šijaci (seljak iz okolice Požege) šikati, šikam, šikajući > ljuljati šikati, šičem, šičući (o guski) šiktati, šikćem, šikći, šikćući šiljati, šiljem, šiljući šiljčić

šiljež, šilježi (zb.) šipak, šipka, ljd. šipkom, G mn. šipaka, usp. šipka šiparičin prema šiparica šipčani šipčanica

šipčica um. od šipka šipka ljd. šipkom, G mn. šipki i šipaka, usp. šipak širina; u širinu širok kamp. širi; Široki Brijeg (mjesto u BiH) Širokobriježaninprema Široki Brijeg širokotračan, širokotračna; širokotračna pruga širokotračnost, širokotračnošću i

š~fotračnosti šećući

i šetajući

šiti, šijem,

šijući

šivaći (npr. šivaća igla) šizma i shizma > raskol šizmatičar i shizmatičar > raskolnik šizmatičarev/šizmatičarov i shizmatičarevl shizmatičarov šizofreničar

i

shizofreničar

šizofreničarev/šizofreničarov

šizofrenički i shizofrenički šizofrenija i shizofrenija šizofrenik i shizofrenik škakljivost, škakljivošću i škakljivosti škiljavčev prema škiljavac škiljavičin prema škiljavica škljocati, škljocam, škljocajući Škoćanin N mn. Škoćani > Škot Škoćanka DLjd. Škoćanki, G mn. Škoćanki> Škotkinja škoda (automobil) Škoda (ime) škođenje prema škoditi školnički prema školnik školjčica školjić (otočić)

školjka DL jd. školjci, G mn. školjaka i školjki škopčev prema škopac Škotska DL jd. Škotskoj škrčev

škrgutati, škrgućem, škrgući, škrgućući škriljevac, škriljevca, G mn. škriljevaca škripati, škripam i škripljem, škripajući i škripljući

škropač

škrtac G jd. škrtca, N mn. škrtci Šleska DL jd. Šleskoj (pov.) iŠlezija, šleski Šlezija (zem.) i Šleska šljem mn. šljemovi > kaciga šljiva šljivovača > šljivovica šljučji, prid. od šljuka šljunčan šljunčara

šmrkati,

šmrčem, šmrči, šmrčući

šmrkavčev prema

šmrkavac šmrkavica

ševarić

šivač

šezdeset (60) šezdesetero šezdesetgodišnji > šezdesetogodišnji

šivačev

šokački

šivačica prema šivač

Šokadija Šokče, Šokčeta, zbir. Šokčad

šivački

i shizofreničarevl

shizofreničarov

šmrkavičin prema

395

šokčenje

štučji

šokčenje

Šubić

takav

Šokičica um. od Šokica Šokičiu prema Šokica Šoltanin Šoltanka

štićenica

Šubić; Nikola Šubić Zrinski, Nikole Šubića Zrinskoga Šubićev Šubićevac, Šubićevca (zem., predio u Šibeniku) šućenje prema šutjeti, šutnja

štićeničin

šuć-muć

švrćin

šovinističin

štićenički

šućmurast

švrćkati

šovinistički

štićenik

šućur

švrćo

štetočinac, štetočinca,

šokčiti, šokčeći

šp. krat. za španjolski Špansko, Španskoga (praljel u Zagrebu) Špa~jolac, Španjolca, Vjd. Španjolče, G mn. Spanjolaca (čovjek iz Španjolske) Španjolka DL jd. Španjolki, G mn. Španjolki (žena iz Spanjoiske) Špa~jolska DL jd. Španjolskoj; Kraljevina Spanjolska (država) španjolski špekulacija u trgovini (i druge riječi) špekulant, špekulanta, G mn. špekulanata špekulantičin prema špekulantica špekulantski šperploča (uprječka)

špijun (uhoda) špilja (pećina) šport šport. kratica za športski športaš športašica športašičin

športski Šri Lanka; Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka (država) štap štapić štapićast

štavljač štavljačev štećenje prema

štetiti

štedioničica štedionički

štedjeti, štedim, šteđah, štedeći, štedio, štedjela, šteđen

štedljivčev prema

štedljivac štedljivičin prema štedljivica šteđenje prema štedjeti štektati, štekćem, štekći, štekćući štetočina ištetočinja

396

V jd.

štetočinče,

G mn.

štetočinaca

štetočinstvo štetočinja

G mn. štetočinstava i štetočina

V jd. štićeniče, N mn. štićenje prema štititi

štićenici

štihača

štijenje prema štiti > čitanje štilac, štilca i štioca, V jd. štilče i štioče, G mn. štilaca > čitatelj štipati, štipam ištipijem, štipajući, štipljući štitak, štitka, mn. štitci, G mn. štitaka štitić štitnički štitnjača

što, čega što; gdješto, kadšto, ali: kao što, nego što štočiji

štogdje štogod (nešto); što god (bilo što), v. § 131. štok. krat. za štokavski štokad (katkad) štokati, štočem, štoči, štočući štokavac, štokavca, Vjd. štokavče, G mn. štokavaca što kavica i štokavština štokavka DL jd. štokavki, G mn. štokavki štokavski štokavština ištokavica štokoji što li što mu drago štono što prije štošta, štočega .. . štotko, štokoga .. . štovalac, štovaoca, V jd. štovao če, G mn. štovalaca > štovatelj štrojač

štrojiti, štrojeći (škopiti) štropotati, štropoćem, štropoći, štučevina (meso štuke) štučica um. od štuka štučji prema štuka

štropoćući

(hvala) šugavčev prema šugavac šugavičin prema šugavica šukunbaba šukunbaka šukundjed šumari čin prema šumarica šumarija Šumeće (selo kod Sl. Broda) Šumećani (selo) Šumeđe (selo kod Orahovice) šunčica i šunkica um. od šunka šund; šund-literatura šunjati se, šunjam se, šunjajući se šuričić

švićkati, švićkam, švićkajući

se,

švrćkam

se,

švrćkajući

se

T t krat. za tona t. krat. za točka T oznaka za top, toranj, kulu u šahu; znak za mjernu jedinicu tesla Ta znak za tantal tabličar tablični

tablić

(kartaška igra) tabu, tabua, N mn. tabui tabu-tema tačka DL jd. tački, G mn. tačaka (pritka) tačke G tačaka, mn. ž. r. (kolica s jednim kotačem)

šurična

taći,

šurjačić

šušketati, šušketam i šuškećem, šušketaj i šuškeći, šušketajući i šuškećući šuteći šutećke (pril.) i šutećki šutjeti, šutim, šućah, šuteći, šutio, šutjela šutljiv šutljivac, šutljivca, V jd. šutljivče, G mn. šutljivaca šutljivčev šutljivičin prema

Švicarkin Švicarska DLjd. Švicarskoj; Švicarska Konfederacija (država) švicarski; švicarski sat

šutljivica

švarački prema Švarča Švarča (dio Karlovca) Švarčanin

Švat~anka DLjd. Švarčanki, G mn. Švarčanki Švedska DL jd. Švedskoj; Kraljevina Švedska (država) švedski Šveđanin N mn. Šveđani i Šved Šveđanka DLjd. Šveđanki, G mn. Šveđanki (i Švetkinja) Švicarac, Švicarca, V jd. Švicarče, G mn. Švicaraca Švicarčev

Švicarka DLjd. Švicarki, G mn. Švicarki

taknem tad i tada tadanji i tadašnji tadašnji i tadanji tadašnjica tadbina tadli (pril.) tadžički

Tadžik V jd. Tadžiče, N mn. Tadžici Tadžikinja Tadžikistan (zem.); Republika Tadžikistan (država) Tahićanin prema Tahiti Tahićanka DLjd. Tahićanki, G mn. Tahićanki Tahiti, Tahitija (otok) tahitski tajanstven tajanstvenost tajiti, tajim, tajeći Tajland (zem.); Kraljevina Tajland (država) tajničin prema tajnica tajnički

Tajvan (država) takati, tačem, tači, takav, takva

tačući (razvlačiti

tijesto)

397

takmačev

tatić

takmačev prema

takmac (natjecatelj) takmičarka DLjd. takmičarki, G mn. takmičarki (natjecateljica) takmičarski (natjecateljski) takmičenje (natjecanje, utakmica) takmičiti se, takmičeći se (natjecati se) taknuće prema taknuti taknuti, taknem također (pril.) tako reći (pril.) tako-tako takozvani i tako zvani taksi, taksija, N mn. taksiji taksimetar, taksirnetra, G mn. taksimetara takmičar

taksivozač

taksometar, taksometra, G mn. taksometara taktičan, taktična taktičar taktički taktičnost

tal. krat. za talijanski talac, taoca, V jd. taoče, G mn. talaca talački prema talac talent talij (znak Tl) Talija (božica) talijan (vrsta, oblik kruha) Talijan mn. Talijani (pripadnik naroda) Talijanče, Talijančeta, zb. Talijančad talijančenje

tamjan tamno u dvočlanim pridjevima kad se želi istaknuti oba dijela: tamno crven, tamno modar, tamno plav, tamno zelen ... tamno- u složenicama: tamnocrven, tamnomodar, tamnoplav, tamnosiv, tamnozelen ... tamničar

tamničarka

DL jd.

tamničarki,

G mn.

tamničarki tamničarkin tamničarski tamnični

tamniti, tamnim, tamnila, tamnio, tamneći (činiti što tamnim) tamno crven i tamnocrven (v. § 127.) tamno plav i tamnoplav (v. § 127.) tamno zelen i tamnozelen (v. § 127.) tamno žut i tamnožut (v. § 127.) tamnjenje prema tamniti i tamnjeti tamnjeti, tamnim, tamDjah, tamneći, tamnio, tamnjela (postajati taman) tamo-amo (pril.) tanač

tanahan, tanahna tanahnost tančac, tančaca um. od tanac tančati, tančeći (tanjiti) tančina

N mn.

tandrčci,

G mn.

Talijančić

tankoća

talijančiti, talijančeći

tankoćntan, tankoćutna

talioničar

tankovrh tantal (znak Ta) tantaini tantijema Tanzanija (zem.); Ujedinjena Republika Tanzanija (država) tanjnr

talioničarstvo

G mn.

talioničarstava

talionički

talište talmudski taljenje prema taliti taljivost tambura tamburašičin prema tamburašica

398

tanjurača

tanjurić

um. od tanjur talac taokinja (ž. prema m. talac) taostvo G mn. taostava tapiserija tarnični prema tarnice tatić um. od tat taočev prema

tekući

tavanić

tekućina

tavanjača

telac, telca, V jd. telče, N mn. telci i teoci, G mn. telaca Telašćica (uvala na Dugome otoku) telčić um. od tele

tazbina Tb znak za terbij Tc znak za tehnecij Te znak za telur Tea, Teje, Tejon teatar, teatra (kazalište) teatralan tečaj

tandrčaka

(prezime; hip. i um. od Talijan) > potalijančivati Talijanka DLjd. Talijanki, G mn. Talijanki Talijanov talijanski talijer> talir talijin prema Talija talij ski prema talij (kem.)

Tatre mn. ž. r. G Tatara i Tatri, DL] Tatrama (zem.); Niske Tatre, Visoke Tatre

N mn.

(prid.) (voda koja

tekućica

teče)

telećak, telećaka teleći

(prema tele);

teleći

telefonističin prema

odrezak telefonistica

telegrafist telegrafističin

tecikuća

tamnički

tandrčak, tandrčka,

termodinamički

Tatre

tečajevi

tečevina

telepatija telići mn. od tele telur (znak Te) telurni telurij (znak Te) telurij ski temeljac, temeljca; kamen temeljac, G jd. kamena temeljca tempal, templa (hram)

tečić

tempirač

tečićna

tenisač

tečajac, tečajca, tečajka

DL jd.

V jd.

tečaj če,

tečajki,

G mn.

G mn.

tečajaca

tečajki

tečajni tečajnica tečan, tečna prema

tek (ukusan)

tečenje prema teći tečevan, tečevna

(tetkin sin) (tetkina kći) tečnost (ukusnost hrane, pića) teći, tečem, teku, tecijah, tečah, teferič i teferić

tenisačica

tekući

tenisački; tenisačka

rang-lista

tenoristički

teferičiti, teferičeći

teoforičan, teoforična; teoforično

teferić

i teferič tegleći (prid.); tegleća marva tegle nički prema teglenica i teglenik

teokracija teologija

tegljač

teoretski teorija teorijski tepavac, tepavca, V jd.

teoretičar

tegljenje prema tegliti teh. krat. za tehnički tehnecij (znak Tc) tehnecij ski prema tehnecij (kem.)

tepavče,

G mn. tepavaca

tepavčev tepavičin

tehničar tehničarka

ime

DL jd.

tehničarki,

tehničarski tehnički

tehnokracija tehnokratski tein (čajni sastojak) teist teistički (prema teist) tek (pri jelu); dobar tek teklič i teklić tekstni> tekstovni tek što

G mn.

tehničarki

prema tepavica tepih (sag) terbij (znak Tb) terbijski (prema terbij, kem.) tercijar (gea l.) terećenje prema teretiti terevenčiti, terevenčeći

Terezino Polje (selo) teritorij termičan termički termičnost

termodinamički

399

termodinamika termodinamika DL jd. termodinamici termoelektrana

tisućugodišnji

teškoća

tijelce, tijeIca i tijelceta tijelo N mn. tijela i tjelesa Tijelovo (blagdan) tijelovski; tijelovska procesija tijenje prema titi, tijem (debljati) tijesak, tijeska, N mn. tijesci i tijeskovi tijesan, tijesna; kamp. tješnji i tjesniji tijesno tijesnjeti, tiješnjah, tijesneći tijesto tiještiti, tiještim, tiještah, tiješten, tiješteći (drugo je tištati) tikati, tičem, tiči, tičući (govoriti komu "ti") tikvi čarstvo

tetak V jd. tetku, N mn. tetci

tikvičica

tisućugodišnjica

točkalo

tetkić

tikvić

tetrarh V jd. tetrarše, N mn. tetrarsi, G mn. tetrarha tetrarhija tetrijeb N mn. tetrijebi i tetrjebovi tetrjebica

tim prije> to prije tinejdžer tinejdžerski tintilinić; Malik Tintilinić (ime iz bajke) tipičan, tipična

tetrjebičin

tisućugodišnjica (1000-godišnjica) titan (kem., znak Ti) Titan (astr.) titanski tj. krat. za to jest tj edan, tj edna tjedni tjednik N mn. tjednici tjelesa mn. od tijelo tjelesina uv. od tijelo tjelesni; tjelesna bol tjelesnik tjelešce, tjelešca i tjelešceta uv. od tijelo tjelohranitelj (tjelesni, osobni čuvar) tjelovježba tjeme tjemenac, tjemenca, Vjd. tjemenče, G mn. tjemenaca tjemence um. od tjeme tjemeni tjemenica

tipičnost

tjemenjača

tetrjebić

tlačitelj ski

tipkač

težače, težačeta

tlačiti, tlačim, tlačeći

tipkačica

težačiti, težačeći

tipkački

težački

tip kaći (prid.) tip-top tisko krat. za tiskarski Tisno, Tisnoga (zem.) tisuća (1000) tisućarka DL jd. tisućarki tisućgodišnji (1000-godišnji) tisućgodišnjica (1000-godišnjica) tisući (1000.)

tjemešce um. odtjeme t jena G mn. tjena (nar., opna ujajeta) tjeralac, tjeraoca, V jd. tjeraoče, G mn. tjeralaca tjeralica tjeranje tjerati, tjeram, tjerajući tjeskoba tjeskoban, tjeskobna

teroristički

Tesalac, Tesalca, Vjd. Tesalče, G mn. Tesalaca Tesalija (pov.) tesalski tesla (mjerna jedinica, fiz.) Tesla (prezime); Nikola Tesla Teslić (zem.) Teslićki

testija testni> testovni teščati, teščajući

težak, teška; kamp. teži težak G težaka, Vjd. težače, mn. težaci Th znak za torij ti; na te, za te Ti iz počasti u izravnome obraćanju (i ti), v. § 87. Ti znak za titan ticati, tičem, tičući tigričin prema tigrica tigrić um. od tigar tih kamp. tiši tihan, tihana Tihana (ime) Tihi ocean tihoća

tihohođa

(onaj koji tiho hoda) tihooceanski prema Tihi ocean tihost tihotan, tihotna tijan poet. tihan tijek tijekom (pril.)

400

tjeskoća

tjesnački tjesnačni

tisućina

(1/1000) tisućinka DL jd., G mn. tisnćiti (1000.) tisućiti se, tisućeći se

tjesnačnik N

mn. tjesnačnici suglasnik) tjesniji kamp. od tijesan

tisućinki

tisućljeće tisućljetni tisućni tisućnica

tisućnik

V jd. tisućniče, N mn. tisućnici tisućostruk (1000-struk) tisuću; tisuću osam stotina i peta (1805.); devetsto sedamdeset prva (1971.) tisućugodišnji (lOOO-godišnji)

tisuću

tkalčev

tkaonica tkaonički

tkati, tkam, tkaju, tkajući tko, koga tko u složenicama: gdjetko, štotko tko bilo, koga bilo tkogod (netko), v. § 131. tko gOd (bilo tko), v. § 131. tko mu drago Tl znak za talij tlačenica tlačilac, tlačioca,

Vjd.

tlačio če,

G mn.

tlačilaca

tlačitelj

tlačiteljev tlačiteljica

tlačni

tlakomjer Tm (znak za tulij) tmičan, tmična

to; uz to; drugoje usto (v. § 141.) toaleta tobdžija (topnik) tobolac, tobolca, G mn. tobolaca tobolčar

tjeskotan, tjeskotna tjesnac

tisućica

tješnjak N mn. tješnjaci (tijesan stan) tješnji kamp. od tijesan tkač > tkalac tkalac, tkalca, V jd. tkalče, G mn. tkalaca tkalački; tkalački stan

(tjesnačni

tobolčić um. od tobolac to bolje tobože (pril.) točak, točka, N mn. točkovi>

krčak

točan, točna točenje

prema točiti V jd.

tjesnoća

točilac, točioca,

tjesnogrudan, tjesnogrudna > uskogrudan tjesnogrudnost > uskogrudnost tjesten tjestenica tjestenina tješilac, tješioca, V jd. tješioče, G mn. tješilaca tješitelj tješiteljica tješiti, tješeći

točilo točiona

točio če,

G mn.

točilaca

> točionica

točionica točitelj

točiteljica točiti, točim, točeći točkaDLjd. točki, točka

G mn. točaka sa zarezom (;) (vrsta razgotka)

točkalo

401

točkara

tračanje

točkara

Topličanin

točkast

Topličanka

točkati, točkajući točkica

um. od točka

točno

toga Ljd. togi (plašt) Togo (zem.); Republika Togo (država) to gore tokajac, tokajca (vino) Tokelau, Tokelaua (zem.) Tokijac, Tokijca, Vjd. Tokijče, G mn. Tokijaca (čovjek iz Tokija) Tokijka DL Tokijki, G mn. Tokijki tokijski Tokio, Tokija, Tokijem

mn. Topličani (čovjek iz Toplica) DL jd. Topličanki, G mn.

Topličanki toplički

toplomjer topljenica topljenje prema topiti i topliti topljiv topnički topnjača

> topovnjača

toponomastički topovnjača

toksičnost

to prije topuski Topusko, Topuskoga (zem.) Topuščanin mn. Topuščani (čovjek iz Topuskoga) Topuščanka DL jd. Topuščanki, G mn.

toli > toliko tolihni

torbičar

toksičan toksički

Tomašević; Stjepan Tomašević (pov. osoba) Tomislav (ime); kralj Tomislav; Trg kralja Tomislava Tomislava (žensko ime) Tomislavgrad (zem.) tomislavgradski Tončica hip. od Tonka (Antica) ton-film (jilm.) > tonski film Tonga (zem.); Kraljevina Tonga (država) Toni G Tonija, I Tonijem hip. od Antun

Topuščanki

torbičariti, torbičareći torbičica

um. od tor torij (znak Th) torijski

tonika DLjd. tonici (glaz.) Tonka DLjd. Tonki (ime) ton-majstor> tonski majstor tonzile mn. Ž. r. (krajnici) topao, topla topčić um. od top topčina uv. od top topić um. od top topionica > talionica

Tounjčica (rječica)

tovarač

trčati, trčim, trčeći

traćenje prema traćiti

trčka

traćiti, traćeći; traćiti

vrijeme

tradicija tradicijski tradicionalan, tradicionalna trag; bez traga tragetkinja

trčkariti, trčkarim, trčkareći trčkati, trčkajući

trčuljak, trčuljka, V jd. trčuljče, G mn. trčuljaka

tragičarki,

G mn.

tragičarki

to više tovljač tovljačica

topioničarski

tovljenje prema toviti trač (ogovaranje) tračak, tračka, N mn. tračci, G mn. tračaka Tračanin N mn. Tračani (čovjek iz Trakije) Tračanka DL jd. Tračanki, G mn. Tračanki

trćiti

trajekt G mn. trajekata (vrsta broda) Trakija (zem.) Trakošćan (zem.) Trakošćanin

trečentist

trćka

tragičnost

tragikomičan, tragikomična

DL jd.

Trakošćanki,

G mn.

trečentistički trečento

(tal., 14.

traljavac traljavica

trećak, trećaka, trećakinja

travčica

trećeplasiran

travestija

trećerazredni

N mn.

Travničani (čovjek

trećaš

Travničanki,

(razg.,

iz

treći

G mn.

učenik trećega

razreda)

(šport.)

(1/3)

trećinka

DL jd.

trećinki,

G mn.

trećinki

trećorečev prema trećoredac trećoredac, trećoredca,

N mn.

franjevačkoga

trećoredaš trećoretkinja (članicafranjevačkoga trećega

reda) trećoškolac, trećoškolca, G mn. trećoškolaca trećoškolčev trećoškolka

trčka,

N mn. trčci, G mn. trčaka V jd. trčaoče, G mn. trčalaca

V jd. trećoredče, G mn. trećoredaca (član trećega reda)

trećoredci,

trbušić

trčalac, trčaoca,

trećaci

(3.)

trbuščić

G jd.

N mn.

trećekategornik

Travnik Travnik VTravniče (zem.) travnjačkiprema travnjak trbuh N mn. trbusi trbuhozborac, trbuhozborca, V jd. trbuhozborče, G mn. trbuhozboraca trbuhozborstvo

trčak

trećače,

trećebratučed

trećina

DL jd.

V jd.

(astr.)

transmisijski transsibirski; transsibirska željeznica trapistički prema trapist tratinčica (bot.)

Travničanin

stoljeće)

trećačiti, trećačeći

travnički prema

Tovarnik

trčuljci,

se, trćeći se DL jd. trćki, G mn. trćaka i trćki (ptica) Trebarjevo (zem.); Trebarjevo Desno; Trebarjevo Lijevo trebati trebnik V jd. trebniče, N mn. trebnici (crkv. pravosl.)

tragički

travničast

tovarčina

N mn.

trćenje

DL jd.

Travničanki

tovarčić

(zool.)

trčkaralo

tragičar

Travničanka

tovarački

trčki i trčaka

trčkarati, trčkarajući

tragičan, tragična

tragičarka

DL trčki, G mn.

trčkalo

Travnika)

tovaračica

topioničar

402

trčanje

tračnice

traljavičin prema

totalitaristički

tračanje

trčalo

tračić

traljavčev prema

torpednjača

tonički

topionički

trčalica

tračica

trakošćanski

toničan, tonična

toplice mn. Ž. r.; Krapinske Toplice (mjesto), krapinske toplice (toplice), v. § 81. i 88. Toplice (selo kod Jastrebarskoga)

tračati, trača, tračajući

Trakošćanki

torić

torpiljarka DL torpiljarci, G mn. torpiljarki torzo, torza, N mn. torzi Tosca G Tosce, DL Tosci, A Toscu, I Toscom Toskin

topioničarstvo

tremolo

Trakošćanka

torbičina

tovarnički prema

tračati

DLjd.

V jd.

trećoškolče,

trećoškolki,

G mn.

trećoškolki

tremolo N mn. tremoli (glaz.)

403

trenirka

trikrat

trenirka DL jd. trenirci, G mn. trenirki (športska odjeća; drugoje trenerka) trenuće trenutačnost

trenutak, trenutka, N mn. trenutci, G mn. trenutaka trepavičan, trepavična

trepavičast trepćenje prema treptjeti treperiti, treperim, trepereći trepetati, trepećem, trepeći, trepećući treptjeti, treptim, trepćah, trepteći, treptio, treptjela

tresač Tresić

(prezime); Ante Tresić Pavičić (hrv. književnik) tresilac, tresioca, Vjd. tresioče, G mn. tresilaca treska DL jd. tresci i treski, G mn. tresaka treskavički prema Treskavica (planina) treskotine mn. Ž. r. treskovit treslovina tresti, tresem treščica um. od treska, drugo je trješčica trešnja (voćka) trešnja (trešenje, potres) trešnjevača (rakija) trešnjevački prema Trešnjevka; Trešnjevački trg (u Zagrebu) Trešnjevčanin N mn. Trešnjevčani (čovjek s Trešnjevke) Trešnjevčanka DL jd. Trešnjevčanki, G mn. Trešnjevčanki (žena s Trešnjevke) trešnjevina (drvo) Trešnjevka DL Trešnjevci (dio Zagreba) trg N mn. trgovi; Trg bana Josipa Jelačića, Jelačićev trg, Mažuranićev trg, Trg hrvatskih velikana, Trg žrtava fašizma (u Zagrebu); Trg (selo) trg. krat. za trgovački trgač trgačica trgački

trgovački trgovčev

404

Trgovišćanin

N mn.

Trgovišćani

prema

Trgovišće

trenutačan, trenutačna

trgaći (prid.) trga ćica (stroj) trgalac, trgaoca, V jd.

trgovčić

trgaoče,

G mn. trgalaca

trgoviški prema Trgovišće trgovište Trgovišće (zem.) trh (breme) trhonoša tri, triju, trima (3) triangulacijski tricikl, tricikla (trokolica) tričarija tričav prema

trice

tričavost

tridentski; Tridentski sabor tridesetero tridesetina (1/30) tridesetijeće

tridesetorica trifolij (trolist) triftong N mn. triftonzi (troglas) trijalist trijalistički

trijalizam, trijalizma trijas (geol.) trijebiti, trijebim, trijebljah, trijebljen, trijebeći trijebljenje prema trijebiti trijem N mn. trijemovi trijemak, trijemka, N mn. trijemci, G mn. trijernaka trijem ni prema trijem trijenale trijenij trijer trijes N mn. trjesovi trijesak, trijeska, N mn. trijesci i trjeskovi trijeska DL jd. trijesci, G mn. trijesaka i trijeski Trijeska DL jd. Trijeski (zem.)

trilijun

trošač

trilijun trinaest (13) trinaesterac, trinaesterca trinaesterački

trinaestero trinaestgodišnji > trinaestogodišnji trinaestogodišnji trinaestorica Trinidad i Tobago (zem.); Republika Trinidad i Tobago (država) trio, trija, trijem, N mn. triji (glaz.) trioda (tehn.) triola (glaz.) triptih N mn. triptisi, G mn. triptiha triput, ali: tri puta, v. § 132. trista> tristo (300), ali: tri stotine tristoti (300.) trivijalan, trivijalna trivijaika DL jd. trivijaici, G mn. trivijalki (osnovna škola) trivijalnost trjebilica (sprava) trjebitelj trjebiteljev trjebiteljica

trodijelan, trodijelna trofej trogoče, trogočeta, zb. trogočad (prema trogodac) troha DLjd. trohi (mrva, trun) trohej (pjes.) Troja (pov., zem.) trojačiti, trojačim, trojačeći

Trojanac, Trojanca, Vjd. Trojanče, G mn. Trojanaca (čovjek iz Troje) Trojanka DLjd. Trojanki, G mn. Trojanki trojanski; trojanski konj trojče, troj četa, zb. trojčad trojčica

troje; u troje trojednički prema

Trojednica (pov.)

trojezični trojezičnost

trojica trojka DLjd. trojci, G mn. trojki Trojstvo (vjer.); Veliko Trojstvo (selo), Svetoj Presveto Trojstvo (vjer., blagdan) trokuće

trjeznoća

trolejbus trolejbusni; trolejbusna postaja troljeće G mn. troljeća troljetan, troljetna troljetnica tromeč (šport.)

trjezven

tromeđa

trkač

tromeđni

trjebiteljičin

trješčica um. od trijeska (drugo je treščica) trjezniji (kamp. od trijezan); v. i § 45.3.

tromjesečje

trkački

trkaći

(prid.;

trkaći

trkati,

trčem, trči, trčući

konj)

trličati, trličajući

trljač

trnak, trnka, N mn. trnci prema trn trnčić

i

trnić

triješće

trnovača

trijezan, trijezna; kamp. trjezniji trijezniti se, trijeznim se, triježnjah se, triježnjen, trijezneći se trijeznost trijumf trijumfalan, trijumfalna trijumfirati, trijumfiram, trijumfirajući trijumvirat trikrat (zast.) > triput

trnje zb. od trn; Trnje (dio Zagreba) trobojnica (zastava) trobrazdni (plug) trocijevac, trocijevca trocijevan, trocijevna trocijevka DL jd. trocijevki, G mn. trocijevki i trocjevaka tročetvrtinski; tročetvrtinski takt (glaz.) tročlan

tromjesečni tromjesečnik N

mn. tromjesečnici mn. tromjesečnjaci tronedjeljni prema tri nedjelje (kao dana u tjednu) tronoške (pri!.) tronuće > ganuće tromjesečnjak N

tropalačni

tropjev tropostotni (3%-tni) tropotati, tropoćem, trop oći, trop o ćući troskok N mn. troskoci tro stih N mn. trostisi, G mn. tro stiha trostručiti, trostručim, trostručeći

trostruk trošač

405

trošački

tu lij

trošački

tulijski

ubitačan

trunjenje prema trunuti i trunjenje prema trunuti truo, trula trup ačke i trupački (pril.) trup čani k N mn. trupčanici

tulijski

trošilac, trošioca, G mn. trošilaca trošitelj trotjedni prema tri tjedna, drugo je tronedjeljni trotoar (pločnik)

tumačiti, tumačeći

tužilački

trotočje

trusnjače

tumarača

tužilaštvo

trouglast

Tržič

trozvučan, trozvučna

Tržić

tunel; Tunel Mala Kapela, Tunel Sveti Rok, Tunel Učka (ime tunelima) Tunis (zem.); Republika Tunis (država) tuniski prema Tunis Tunišanin N mn. Tunišani (čovjek iz Tunisa) TunišankaDLjd. Tunišanki, G mn. Tunišanki tunjevina (meso od tune) tupiti, tupim, tupio, tupila, tupeći (činiti tupim) tupjeti, tupim, tupJjah, tupeći, tupio, tupjela (postajati tup) tupljenje prema tupjeti i tupiti

(slov., zem.) (hrv. selo)

trozvučje

tucač

trozvuk N mn. trozvuci

tucački

trožičan, trožična

tuč, tuča

Trpanj, Trpnja (zem.) trpanjski prema Trpa~ trpeljiv> (u)strpljiv, snošljiv trpjeti, trpim, trpljah, trpeći, trpio, trpjela

tuča

trpkoća

tučenik prema tući, tučem

Trpnjanin N mn. Trpnjani prema Trpanj (čovjek iz Trpnja) Trsaćanin N mn. Trsaćani (čovjek iz Trsata) Trsaćanka DL jd. Trsaćanki, G mn. Trsaćanki Trsat, Trsata (zem.) trsatski

tući, tučem,

> bronca (grad) tučak, tučka, N mn. tučenac, tučenca,

trubljačev prema trubljač trućiti

(baciti) trudbenički (pov.) > radnički, trudnoća

prema truditi truhnuti, truhnem > trunuti trulo ća trulost trun čica um. od trunka truđenje

406

djelatnički

tukući,

tucijah i tučah,

tuđica tuđin tuđinče,

G mn.

tuđinaca

tupoća

DLjd.

tuđinki,

G mn.

tuđinki

tuđinski

se, tuđeći se

tuđozemac, tuđozemca, V jd. tuđozemče, G mn. tuđozemaca > inozemac tuđozemka

DL jd. tuđozemki, G mn. > inozemka tuđozemski > inozem ski, inozemni tugaljiv > tužan Tuhelj, Tuhlja (zem.) tuheljskiprema Tuhelj; Tuheljske Toplice (selo); tuheljske toplice (toplice) Tuhljanin (čovjek iz Tuhlja) Tuhljanka DL jd. Tuhljanki, G mn. Tuhljanki (žena iz Tuhlja) tuhnuti, tuhnem tukac, tukca, V jd. tukče, G mn. tukaca tuđozemki

tukčev

tulac, tulca tulajica (cjevčica) tulčić

tulij (znak Tm)

Turčinov turčiti, turčim, turčeći turistički

tuđinčiti, tuđinčeći

tuđiti

tumač

turčinaka

Vjd.

tuđinčev tuđinka

tuljenje prema tuliti

tur. krat. za turski Turče, Turčeta, zb. Turčad Turčin N mn. Turci turčinak, turčinka, N mn. turčinci, G mn.

tuđ

tuđinac, tuđinca,

prema trubač

tučenaca

tudijer (pril., zast.) > tu, tuda

tuđina

trubljač

i tučkovi

tučen

Trst (zem.) trščak N mn. trščaci prema trska trščan prema trska trščica um. od trska Tršćanin N mn. Tršćani (čovjek iz Trsta) Tršćanka DL jd. Tršćanki, G mn. Tršćanki tršćanski prema Trst; Tršćanski zaljev tršće prema trst Tršće (selo) trti, trem i tarem, trući i tarući, tro, tria, trt i trven trtični prema trtica; trtična kost trtičnjača (trtična kost) trubačev

G mn.

tuku; tuci,

trskovača

trubač

tučci

tučan, tučna

tuljčić

Turkmenistan (zem.); Republika Turkmenistan (država) turneja Turopoljac, Turopoljca, V jd. Turopoljče, G mn. Turopoljaca (čovjek iz Turopolja) turopoljac, turopoljca (pasmina svinja iz Turopolja) Turopolje jd. s. r. (zem., predjel) Turopoljka DLjd. Turopoljki, G mn. Turopoljki turoJloljski; Turopoljski top (novela Augusta Senoe) turpijica um. od turpija Turska DL jd. Turskoj (zem.); Republika Turska (država) tust; Tusta glavica (brdašce) tuše, tušea (šport.) Tuškanac, Tuškanca (predjel u Zagrebu) tuš kanački prema Tuškanac tutanj; u tutanj tutlić

tutnjati, tutnjim, tutnjeći tutoričin prema tutorica Tuvalu (zem., država)

Tuzla (grad) Tuzlak V jd. Tuzlače, N mn. Tuzlaci (čovjek iz Tuzle) tužilac, tužioea, V jd. tužioče, G mn. tužilaca

tužiočev

tužitelj tužljiv tvist (vrsta plesa, engl. twist) tvisteni i tvistni tvistni prema tvist i tvisteni tvorac, tvorca, Vjd. tvorče, G mn. tvoraca tvorački

tvoraštvo G mn. tvoraštava prema tvorac tvorčev tvorčić

i tvorić um. od tvor

tvorničar

tvornički; tvornička

tvrd kamp.

cijena

tvrđi

tvrdoća

tvrdolistan, tvrdolisna tvrdoperka tvrdostjen tvrđa

Tvrđa

(dio Osijeka) prema Tvrđa

Tvrđanin tvrđava

tvrđenje prema tvrditi tvrtka, tvrtke, DLjd. tvrtki, G mn. tvrtki i tvrdaka tzv. krat. za takozvani

u U znak za uran uarčiti (složiti u arke) uazbučiti (poredati po azbuci) ubačaj ubadač

ubav ubijeliti, ubijelim, ubijelio, ubijeljela, ubijeljen ubilački

ubilježavati, ubilježavajući ubilježiti ubilježivanje ubilježivati, ubilježujem, ubilježujući ubirač ubitačan, ubitačna

(štetan, škodljiv)

407

učmalost

ubitačno st

ubitačnost

učahurenost

učmati

ubjegnnti, ubjegnem i ubjeći ubjel, ubjela (alabastar) ubježište

učan, učna

učo

učas

udžbenik

učmati

hip. od učitelj učovječiti se učtiv> uljudan

> vičan

(pril.)

učašiti

učuvati

ublaživač

učeliti

ublijedjeti, ublijedim, ublijedio, ublijedjela, ublijedjevši ublizu (pril.) ubojica ubojičin prema ubojica

učen

učvrstiti, učvrstim, učvršćen

učenica

učvršćenost

učeničin

učvršćenje

ubojnički

učenikov

ubojnik V jd. ubojniče, N mn. ubojnici ubojstvo G jd. ubojstva ubosti, ubodem, uboden ubožnički prema ubožnica i ubožnik

učenost

ubradač

učenje

ubrađivati, ubrađujem, ubrađujući

učesnik>

ubrazditi, ubražđen ubrojiti, ubrojim, ubroj, ubrojen ubrojiv ubruščić um. od ubrus

učestalost

se

učvršćivati, učvršćujem, učvršćujući

učenički učenik

Vjd.

učeniče,

N mn.

ući, uđem

učenici

udadba > udaja udah N mn. udasi udahnuti, udahnem udahnjivati, udahnjujem, udahnjujući udaja udaljivati, udaljujem, udaljujući

učenjački

učenjak

V jd. učenjače, N mn. (znanstvenik)

učenjaci

udarač

sudionik

udaraljka

učestao, učestala

udarničin prema

(prid.)

učestati, učestam

udarnički

učetveronožiti

udarnik V jd.

se

udarnica (pov.)

udarniče,

N mn. udarnici (pov.)

ubrzač

učetverostručiti

udavača

udavati, udajem, udajući udavljenički > utopljenički

ubrzivač

učetvoriti

ubrzo (pril.) ubuduće (pril.) ucijediti, ucijedim, ucijeđen ucijelo (pril.) ucijeniti, ucijenim, ucijenjen ucijepiti, ucijepim, ucijepljen ucjeđenje prema ucijediti

učevan

ucjeđivanje

učinilac

ucjeđivati, ucjeđujem, ucjeđujući

> učen učevnost > učenost

udjelba udjelitelj udjeliteljica udjelni udjelnica udjelnik V jd. udjelniče, N mn. udjelnici udjelnikov udjelo tvoriti udjeljivati, udjeljujem, udjeljujući udjenuti, udjenem udjesti, udjenem udjeti, udjenem udjevak, udjevka, N mn. udjevci, G mn. udjevaka udjeven udno (prij.) udomaćiti (se), udomaćim se, udomaćen udomaćivati (se), udomaćujem (se), udomaćujući (se) udomljivati, udomljujem, udomljujući udostojati (se) i udostojiti (se) udovac Vjd. udovče udovački prema udovac udovčev

udesetostručavati, udesetostručavajući

udovičica (udovičina kći)

učilišni

udesetostručiti, udesetostručim

udovičić (udovičin

učilište

udesno (pri!.)

učilo

udevetostručavati, udevetostručavajući

učin (čin, učinak)

udevetostručiti, udevetostručim

učinak

udezba G jd.

učinioca,

V jd.

učinioče,

G mn.

udičar udičarski; udičarski

učinilaca

ucjena G mn. ucjena

učinitelj

udičarstvo

ucjenjivač

učiniteljica

udičast

ucjenjivački

učiniti, učinim, učinjen

udičica

ucjenjivanje ucjenjivati, ucjenjujem, ucjenjujući ucjepkati ucjepljenje prema ucijepiti ucjepljivati, ucjepljujem, ucjepljujući uckati> huckati ucvatjeti ucvjetavati, ucvjetavajući

učionica

sin) udovica udovički prema udovica udovištvo udovoljavati, udovoljavajući udovoljiti (koga ili što) udubak, udupka, N mn. udupci, G mn. udubaka udubiti (se), udubljen udubljivati se, udubljujem se, udubljujući se udugo (pril.) udupsti, udubem, udubao, udubla udovičin prema

pribor

učiteljica

um. od udica um. od ud udijeliti, udijelim, udijeljen udijevati, udijevam, udijevajući udilj udio, udjela i udjel

učiteljičin

udioničar

udvarački

udioničarka

udvorički

učiti, učim, učen, učeći

udionički

udvostručenost

učađaviti, učađavim, učađavio, učađavila, učađavljen (učiniti čađavim)

Učka

udvostručenje

učađavjeti, učađavim, učađavio, učađavjela (postati čađav)

učlaniti, učlanim, učlanjen

učahuriti

učmalost

udioništvo uditi, udeći udjel, udjela i udio udjelak, udjelka, N mn. udjelci, G mn. udjelaka udjelati

408

se, učahurim se, učahuren

udić

učitelj učiteljev učiteljevati, učiteljujem, učiteljujući

učiteljski; učiteljski

DL

Učki

zbor

(gora u Istri); Tunel Učka (ime

tunelu) učlanjivati, učlanjujem, učlanjujući

udvadesetostručiti, udvadesetostručim udvajač udvarač udvaračica

udvostručiti, udvostručim, udvostručen

udvostručivati, udvpstručujem, udvostručujući udžbenički

udžbenik N mn. udžbenici

409

uđenje

u hJjebljivati

ukrašavati

uho

-----------------------------------------------------------~-------

uđenje prema uditi ufanje prema ufati se ufati se ugaćiti se, ugaćio se

ugnjetavački

ugnježđivati (se), ugnježđujem ugnježđujući (se)

(se),

ugnjiljeti, ugnjilim, ugnjilio, ugnjiljela, ugnjiljevši

ugađač ugađačica

ugodnički

ugađački

ugodnik Vjd.

ugodniče;

Božji ugodnik

uho, uha, N mn. ž. r. uši od uhoditi uholaža uholjez uhrpati (skupiti u hrpe)

ukliještenost ukliještiti, ukliještim, ukliješten

uhvaćen

uklještenje prema ukliještiti iJ.kljeva G mn. ilkljeva (zaal.)

uhođenje

ugošćavati, ugošćavam

uhvatak, uhvatka, N mn. uhvatci uhvatiti, uhvaćen uimati, uimam, uimajući od svr. ujmiti uistinu (pril.) uistovjetiti, uistovjećen ujac, ujca, V jd. ujče, G mn. ujaca> ujak ujak V jd. ujače, N mn. ujaci

ugošćen prema

ugađati, ugađam, ugađajući

ugođaj

Uganda (zem.); Republika Uganda (država) uganuće prema uganuti ugao, ugla, N mn. uglovi ugaoni; ugaoni kamen ugarak ugarčić um. od ugarak ugarčina uv. od ugarak Ugarska DL Ugarskoj (pov.) ugasiv i ugašljiv

ugorijevanje ugorijevati, ugorijevajući ugorjeti se, ugorim se ugostiteljičin prema ugostiteljica

uklinčiti uklupčati

se

uklješćivati, uklješćujem, uklješćujući

uključiti, uključim, uključen uključiv

uključivanje uključivati, uključujem, uključujući uključivo

(pril.)

uključivost

ujamčiti

uključnik

ugošćenje

ujčev

uključno

ugošćivanje

ujčević

ukočenost

ugošćivati, ugošćujem, ugošćujući

ujčevina

ukočenje

uginuće

ugovarač

ujčićna

uglačanost

ugovarački

uglačati, uglačam, uglačan

Ugričić

uglađenost

ugrijati, ugrijem, ugrij ugrijavati, ugrijavajući Ugrin N mn. Ugri, G mn. Ugara ugrušak, ugruška, N mn. ugrušci, G mn. ugrušaka ugruvati se, ugruvam se uh (uzvik)

ujedanput (pril.) ujedati, ujedam, ujedajući ujedinjavati, ujedinjavajući i ujedinjivati Ujedinjeni Arapski Emirati (država) Ujedinjeni narodi, kratica UN (umjesto Organizacija ujedinjenih naroda, kratica OUN) Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (država) ujedinjenje ujedinjivati, ujedinjujem, ujedinjujući i uj edinj avati ujedljiv

uglađivati, uglađujem, uglađujući uglavičiti

se uglavljivati uglavnom (pril.)

ugledač

uglednik V jd. ugledniče uglibljivati se uglobljivati Ugljan (zem.) ugljen G mn. ugljena ugljenčić um. odugijen ugljevlje ugljičak, ugljička, N mn. ugljičci, G mn. ugljičaka

ugljični prema

ugljik;

ugljični

dioksid

ugostiti

uhađati

uhapsiti, uhapšen > uhititi, zatvoriti uhapšenica > uhićenica, zatvorenica uhapšenički prema uhapšenik uhapšenik V jd. uhapšeniče > uhićenik, zatvorenik

ukočiti

ujednačavanje

ujednačavati

>

izjeduačavati

ukoljenčiti ukonačenje ukonačiti ukonačivanje

ukonačivati, ukonačujem, ukonačujući ukončati ukopčati ukopčavanje

ukopčavati, ukopčavam, ukopčavajući ukopnički

ukopnjeti, ukopnim ukorak (pril.) ukoravati, ukoravajući ukoričavati, ukoričavam, ukoričavajući

uhićen

izjednačenje

ujednačiti

> izjednačiti ujedno (pril.)

prema uhititi

ujednoličenost

uhićenik

ujednoličiti, ujednoličen

uhićenje

ujednoličivati, ujednoličujem, ujednoličujući

ugnuće

ujednostručen

ugnjesti, ugnjetem

uhidbeni; uhidbeni nalog uhititi (uhvatiti) uhitnica (uhidbeni nalog)

ugnjetač

uhlađivati, uhlađujem, uhlađujući

ukamaćenje prema

ugnjetačica

uhljebiti, uhljebljen uhljeblje uhljebljenje uhljebljivati, uhljebljujem,

ukamaćivati, ukamaćujem, ukamaćujući

410

ukoliko (pril.)

ukoričavanje

>

uhićenički prema uhićenik

ugnjetavačica

ukočen

ukolačiti

ujednačenje

ugljikovodik; kiselina ugnijezditi (se), ugnijezdim (se), ugniježđen

ugnjetavač

uključnici

uhat

ugljikovodični prema

ugnjetački

(se), ukočim (se),

N mn.

ujednačenost> izjednačenost

uhićenica

ugnječiti

uključniče,

uharačiti

ugljik (znak C) ugljikovodična

V jd.

V jd.

uhićeniče

(prid.)

ujednostručiti ukamaćen

ukinuće ukivač uhljebljujući

ukivati,

ukivajući

ukamatiti

ukoričiti, ukoričim, ukoričen

ukorijeniti, ukorijenim, ukorijenjen ukorijenjenost ukorijepiti se ukoriti ukorjenjivanje ukorjenjivati, ukorjenjujem, ukorjenjujući ukoso (pril.) ukovrčiti, ukovrčim, ukovrčen

Ukrajina (zem. i država) Ukrajinac Vjd. Ukraj inče Ukrajinka ukrašavati, ukrašavajući

411

ukrašivač

uljiti

ukrašivač

ukrašivati, ukrašujem, ukratko (pril.) ukrhati, ukrham ukrijepiti, ukrijepijen ukrivo (pril.) ukrjepljenje ukrjepljivati

ukrašujući

ukroćavati, ukroćavam, ukroćavajući ukroćen prema

ukrotiti

ukroćenje ukroćivanje ukroćivati, ukroćujem ukrotilački ukršćivanje

ukršćivati, ukršćujem, ukršćujući ukrućen ukrućenost ukrućenje prema

ukrutiti

uličnjača

uljuđivanje

umjetnikov umjetnina umjetništvo umjetnost

uličnjak

Vjd. uličnjače ulijegati, uliježem, uliježući ulijeniti se, ulijenim se, ulijenjen ulijenjenost ulijepiti, ulijepim, ulijepIjen ulijetanje ulijetati, ulijećem, ulijećući ulijevanje ulijevati, ulijevan, ulijevajući ulijevo (pril.) ulisičiti se (postati kao lisica) ulište uliti, ulij em ulizičin prema ulizica

uljuđivati, uljuđujem, uljuđujući

umlačiti, umlačim, umlačen;

um. krat. za umanjenica umaći, umaknem umah (pri!.) umahati, umašem umalo (pril.) umastiti, umastim, umašćen umašćivati, umašćuj em, umašćujući

umlaćen prema

umetač

umnogostručavati, umnogostručavam,

ulizički

umijesiti, umijesim, umiješen umiješati, umiješam, umiješan; drugo je umješan

uličetina

uljudba G mn. uljudaba i uljudbi

uličica

uljuđen

uv. od ulica um. od ulica ulični prema ulica; ulični

svirači

ultrakratki

ukrućivanje

unakrst

uljudba

uljuđenost

umetak N mn. umetci umetati, umećem, umeći, umećući umetnuti, umetnem, umetnut umetnuće prema umetnuti umijeće

drugo je umlaćen umlatiti; drugo je umlačen

prema umlačiti umliječiti, umliječim, umliječen umiječivati, umIječujem, umIječujući umnažač

umnik V jd. umniče umnogo (pril.) umnogostručavajući umnogostručiti, umnogostručim umnogostručivati, umnogostručujem, umnogostručujući i umnogostručavati umnožač

umnožak V jd.

umnošče,

N mn. umnošci

umnožavač

umnožavati, umnožavam, umnožavajući

ukrućivati, ukrućujem, ukrućujući

ultraljubičast; ultraljubičaste

ukrupno (pril.)

ultramarin

uminuće

umnoživač

ukućanin

ultrasoničan, ultrasonična

umirovljenički

umnoživati, umnožujem, umnožujući umobolnik Vjd. umobolniče

zrake

ukućanka

> nadzvučan ultravioletan, ultravioletna

ukućiti

ultrazvučan, ultrazvučna

(se)

ukućnica

ultrazvuk

ukuhati

ulučenje

ulagač

ulučiti, ulučim

ulagačev

ulučivati, ulučujem, ulučujući

ulagačica

uletjeti, uletim, uletio, uletjela, uletjevši ulica; Ulica kralja Zvonimira, Ulica kneza Mislava, Ulica Nikole Tesle, Teslina ulica, Branimirova ulica, Zvonimirova ulica

uludo (pril.) uljani; uljano sjeme ulje uljeni; uljena boja uljenica uljenjivati se, uljenjujem se, uljenjujući se uljepak, uljepka, G mn. uljepaka uljepljivati, uljepljujem, uljepljujući uljepšanost uljepšati (se) uljepšavanje uljepšavati (se), uljepšavajući (se) ulješura uljetiti uljetnica uljev

uličar

uljevača

uličarka

uljez G mn. uljeza uljiti, uljim, uljeći (začinjati uljem)

ulagački ulagivač ulagivački ulakćen prema

ulaktiti

ulančati, ulančam ulančiti, ulančim, ulančen lHeći

se, ulegnem se prema leći lHeći se, uleknem se ulegnuće

ulegnuti se, ulegnem se prema leći uleknuće

uličarkin

412

umirući (prid.) umiti, umijem, umiven (prati) umivati, umivam, umivajući umj. krat. za umjesto umjera umjeravati, umjeravajući > ublažavati umjeren umjerenost umjerenjak V jd. umjerenjače umjeriti, umjeren umjesnost umjestan, umjesna umjestiti, umjestim, umješten umjesto (prij.); umjesto čega umješan> vješt, okretan umješivati, umješujem, umješujući umješnost > vještina, umijeće umještati, umještam, umještajući umještvo > umijeće, vještina umjetan, umjetna umjeti, umijem, umijući, umio, umjela; drugo je umiti, umijem umjetnica umjetnički

umjetnik Vjd.

umjetniče

umočiti, umočim, umočen umoljčati

se, umoljčan se umračivati se, umračujem se, umračujući se umrće (smrt) umrijeti, umrem, umrijeh, umrvši i umrijevši, umro, umrla umrtvljavati, umrtvljavajući umrtvljivati, umrtvljujem, umrtvljujućiprema umrtviti

umračiti

umučati, umučim

umučkavati, umučkavajući umući,

umuknem

umućkati prema mućkati umuknuće

UN, UN-a krat. za Ujedinjeni narodi Unač, Unča (selo) unaimati, unaimajući > unajmljivati unajmiti, unajmljen unajmljivati, unajmljujem, unajmljujući unakarađen prema unakaraditi unakarađivati, unakarađujem, unakarađujući

unakriž (pril.) unakrst (pril.)

413

unaokolo

uostalom

urazumljivati

upadač

unaokolo (pril.) unapredak (pri!.) unapređenje prema unaprijediti

unovčavati, unovčavam, unovčavajući

upadač

upreći,

unovčiti, unovčim, unovčivši

upaljač

uprepašćivati

unovčivati, unovčujem, unovčujući

upaljivač

unapređivač

unaprijed (pri!.) unaprijediti, unaprijedim, unaprijeđen (promaknuti)

Unra, Uure, DL Uuri i UNRA, UNRE (engl. kratica) unučad, unučadi, Jjd. unučadi unuče, unučeta, zb. unučad

unaprjeđivati, unaprjeđujem, unaprjeđujući

unučetov

unašati

unučica

upao, upala upaočiti prema palac, paoci upeći, upečem, upekoh, upekao, upeci, upekao, upekla, upečen upjevati se (pjesmom ući) upjevavati se, upjevavam se, upjevavajući se uplaćen prema uplatiti

unatoč

(prij. s dativom); unatrag (pri!.)

unatoč

tomu

unučić

unazad (pril.) unazađen prema unazaditi

unuk V jd. unuče, J jd. unukom, N mn. unuci unuka DLjd. unuci,Ijd. unukom unutar i unutra (u složenicama) unutarnji; Ministarstvo unutarnjih poslova

unazađivanje

unutarnjopolitički

unazađivati, unazađujem, unazađujući

unutarstranački

uncijala (pismo) uncijalan prema uncijala unča (mjera)

unutra i unutar (u složenicama) unutrašnjost

unećkati

unaviljčiti

uplaćivanje

upregnem se, uprepašćujem se, uprepašćujući se uprepaštavati se, uprepaštavajući se upriječiti, upriječim

uprijeko (pril.) uprijeti, uprem, upro, uprla, uprijevši i uprvši upriličiti > prirediti uprječivati, uprječujući

upropanj (pril.) upropašten prema upropastiti

uplaćivati, uplaćujem, uplaćen, uplaćujući

upropašćivati, upropašćujem, upropašćujući

uplašćivati, uplašćujem, uplašćujući

upropaštavati, upropaštavajući upropašten

upletati, uplećem, uplećući, upleten upletnjak V jd. upletnjače uplijeniti uplitati > upletati

uprtač

uprtača

uprtiti,

uprćen

upljačkati

uprtnjača

upljesniviti se, upljesnivim se upola (pril.)

upućen

uobičajenost

unekoliko (pri!.) Unesko, Uneska, DL Unesku i UNESCO, UNESCO-a, UNESCO-u (engl. kratica) Uneskov unesrećen prema unesretiti

uobičajiti

upopriječiti

uobličavati, uobličavajući

upućenje

upoprijeko (pri!.)

uobličen prema uobličiti

upoprječivati, upoprječujem, upoprječujući

upućivač

uobličenost

unesrećenica

uobličiti, uobličim, uobličen, uobličivši

uporaba uporabiti uporabljiv uporabljivost uposlenje uposlenost upotreba upotrebljavanje upotrebljavati, upotrebljavam, upotrebljavajući upotrebljiv upotrebljivanje upotrebljivati, upotrebljujem, upotrebljujući upotrebljivost upotrebni upotrijebiti, upotrijebim, upotrijebljen uprav (pril.)

unesrećenik

V jd.

unesrećeniče

uobičajen

(se), uobičajim (se), uobičajen

uobličenje uobličivati, uobličujem, uobličujući

unesrećiti, unesrećim, unesrećen

uočavanje

unesrećivanje

uočavati, uočavam, uočavajući

unesrećivati, unesrećuj em, unesrećujući

uočenje

unesti > unijeti Unicef, Unicefa i UNICEF, UNICEF-a (engl. kratica) unići, uniđem > ući unijaćenje prema unijatiti unijat (grkokatolik) unijatiti, unijaćah, unijaćen, unijateći unijeti, unesem, unijeh, unese, unio, unijela, unesavši, unesen (unijet) unionist

uoči

uokolo (prij. i pril.) uokrug (pril. i prij.)

uopćeno

upravljač

unionistički

uopćenost

upravljačica

unitaristički

uopćenje

upravljački

univerzitet (sveučilište) unoćati se, unoća se unositi

uopćiti, uopćim, uopćen

upravnica (upraviteljica, ravnateljica) upravničin prema upravnica

uopćivati, uopćuj em, uopćujući

upravnički

unovačiti, unovačim, unovačen

uortačiti

unovačivanje

uosmostručiti

upravo (pril.) uprćen prema uprtiti

unovačivati, unovačujem, unovačujući

uostalom (pril.)

uprćivati, uprćujem, uprćujući

414

(prij. s genitivom);

uoči

Velike Gospe

uočiti uočljiv uočljivost

uopćavanje

uopćavati, uopćavam, uopćavajući uopće

(pril.) (pril.)

uopćivanje

se,

uortačim

se (udružiti se)

upućenost

upućivačica upućivački upućivanje

upućivati, upućujem, upućujući uputnički uračunati, uračunam

uračunavanje uračunavati, uračunavajući

uračuniti, uračunim, uračunjen uračunljiv uračunljivost

uradak G jd. uratka, N mn. uradci, G mn. uradaka uran (kem. znak U) Uran (grč. bog; planet) uranski prema uran Uranov prema Uran urašćivanje

urašćivati, urašćujem, urašćujući

urazumiti, urazumim, urazumio, urazumila (učiniti razumnim) urazumjeti se, urazumim se, urazumio se, urazumjela se, urazumjevši se (postati razuman) urazumljivati, urazumljujem, urazumljujući (prema urazumiti i urazumjeti se)

415

urbauističin

usjeka

urbanističin urbanistički; urbanistički

plan

urbanizacija ureći, urečem iureknem, urekoh, urekavši urediti, uređen uredniče Vjd. odurednik uredničin prema urednica urednički

uredništvo uredski; uredski pribor uređaj

usahnuće prema usahnuti usahnuti, usahnem, usahao, usahla i usahnuo, usahnula usavjetovati se, usavjetujem se

usekač

uređivač

uređivačica uređivački uređivanje

uređivati, uređujem, uređujući

urijediti, urijedim, urijeđen (učiniti rijetkim) urijetko (pril.) urjeđati (postati rjeđi) urlik N mn. urlici urlikati, urličem, urliči, urličući uročavanje uročavati, uročavam, uročavajući uročiti, uročim

uročki uročljiv

usekati se, usečem se, usekući se useknuti (se), useknem (se) (ubrisati); drugo je usjeknuti ushićavati (se), ushićujem (se), ushićavajući (se) (oduševljavati se) ushićen (oduševljen) ushićenost

ushićenje

(oduševljenje) ushićivati (se), ushićujem (se), ushićujući (se) ushit ushitati (se) ushititi (se), ushićen ushtjeti, ushtjednem i ushtijem usidjelica usidjeličin

uročnica

usidjelički

uročnički

V jd.

usidjelištvo usijecanje usijecati, usijecam, usijecajući

uročniče

urođenica urođeničin

usisač

urođenički

V jd.

urođeniče,

N mn.

urokljiv urologija urološki urotničin prema

urotnica

urotnički urotniče

V jd. od urotnik urtikarija uručenje

uručiti, uručim uručivanje uručivati, uručujem, uručujući uručljiv

urudžba G mn. urudžaba

416

usađivati, usađujem, usađujući

usedmostručiti

uređenje

urođenik

usađivanje

usebičiti

uređenost

uročnik

urudžbeni; urudžbeni zapisnik Urugvaj (zem.); Istočna Republika Urugvaj (država) USA krat. za United States of America, usp. SAD (krat. za Sjedinjene Američke Države)

urođenici

usisavač i usisivač usitno (pril.) usitnjavati, usitnjavajući usjecati, usjecam, usjecajući (prema usjeći; drugo je usijecati) usjeći, usiječem, usijeci, usjekao, usjekla, usječen

usjed, usjeda usjedati usjedba G mn. usjedaba (usjev) usjediti usjedjeti se, usjedim se, usjedio se, usjedjela se usjednuti, usjednem usjek N mn. usjeci, G mn. usjeka usjeka DLjd. usjeci

usjekač

usplamtjeti

usjekač

usmjerač

usjeklina usjeknuti, usjeknem (npr. oganj) > ukresati; drugo je useknuti usjelina usjemeniti se usjemenjivanje usjemenjivati, usjemenjujem, usjemenjujući usjesti, usjedem (usjednem) usjetiti se usjev G mn. usjeva usjevan, usjevna uskipjeti, uskipim, uskipio, uskipjela uskiptjeti, uskiptim uski. krat. za uskličnik; krat. za usklik, gram. usklađen

usmjeravač

usmjeravanje usmjeravati, usmjeravam, usmjeravajući usmjerenost usmjerenje usmjeriti, usmjerim usmjerivač

usmjerivanje usmjerivati, usmjerujem, usmjerujući usmrađivati, usmrađujem, usmrađujući usmrćen prema usmrćenje

usmrtiti (prema usmrtiti)

usmrćivanje usmrćivati, usmrćujem, usmrćujući

usmrdjeti (se), usmrdim (se), usmrdio (se), usmrdjela (se), usmrđen usmrđen (prema usmrdjeti)

usklađenost usklađivanje

usklađivati, usklađujem, usklađujući

usmrđivanje

uskličnik

usmrđivati, usmrđujem, usmrđujući

N mn.

uskličnici

(!)

uskočiti, uskočim uskočki; Uskočka

gora (zem.)

usmrtiti, usmrćen usna, usne, G mn. usana

uskočkinja

usnača

uskočnica

usni prema usta

uskoća

usničica

uskogrudan uskok N mn. uskoci uskoro (pril.)

usničina prema usnica usnijetiti se, usnijećen prema snijet

uskotračan; uskotračna

usnjača

pruga

usp. krat. za usporedi

uskovrčiti, uskovrčim

uspavljivač

uskraćen

uspavljivačica

uskraćivanje

uspavljivački

uskraćivati, uskraćujem, uskraćujući

uskrs (povratak u život) Uskrs (vjer., blagdan) uskrsni; Uskrsni ponedjeljak (blagdan)

uspavijivati, uspavljujem, uspavljujući uspavljujući (prid.) uspijevanje uspijevati, uspijevam, uspijevajući

uskrsnuće

uspinjača

uskršavati,

uskršavajući

uskršnjača

uskršnji Uskršnji otoci (zem.) uslađivati, uslađujem, uslađujući

uslijed i usljed> poradi, s, zbog uslijediti, uslijedim usljed i usljed> poradi, s, zbog

uspjeh N mn. uspjesi, G mn. uspjeha uspješan, uspješna uspješno uspješnost uspjeti, uspijem, uspjeh, uspio, uspjela, uspjevši uspjevati se prema pjevati usplahiriti (se) usplahnuti se, usplahnem se (postati plah)

usljeđivati, usljeđujem, usljeđujući

usplamćivati, usplamćujem, usplamćujući

usmjeliti se usmjeljivati se, usmjeljujem se, usmjeljujući se

usplamtjelost usplamtjeti, usplamtim, usplamtio, usplamtjela

417

uščuvati

uspo rač

(se

ušće

utočište

usporač

ustostručiti, ustostručim, ustostručen

ušće

utemeljivački

usporedan,usporedna usporedo (pril.) > usporedno

ustostručivati, ustostručujem, ustostručujući

ušćuliti

utenzilije mn. ž. r. uticati, utičem (prema utaći i utaknuti), utaknula, utaknuo; drugo je utjecati prema

se ušećeriti (se), ušećerim (se)

usrećitelj

ustrajati, ustrajem, ustrajući ustrčati se, ustrčim se ustrčavati se, ustrčavajući se ustrebati, ustrebam ustrebljivati, ustrebljujem, ustrebljujući ustreptalost ustreptati, ustrepćem, ustrepći ustrijebiti, ustrijebim, ustrijebIjen ustrijeliti, ustrijelim, ustrijeljen ustrižak, ustriška, ustrišci, ustrižaka ustrjel ustrjelni ustrjeljenica

usrećiteljica

ustrjeljeničin

ušteđivati, ušteđujem, ušteđujući

usrećiti, usrećim, usrećen

ustrjeljenik V jd. ustrjeljeniče, N mn. ustrj elj enici ustrjeljenko ustrjeljivati, ustrjeljujem, ustrjeljujući prema ustrijeliti ustrpjeti se, ustrpim se ustrpljiv> strpljiv

uštipčić

um. od nštipak ušutjeti, ušutim, ušutjeh, ušutio, ušutjela, ušutjevši, ušućen utaći, utaknem utaj ivač

ustručavanje

ustručavati

utajivati, utajujem, utajujući utaknuti, utaknem

usuđivati

utamanjivač

uspoređen uspoređenje uspoređivanje

uspoređivati, uspoređujem, uspoređujući usporivač

uspravno (pril.) usprkos (prij. s dat.); usprkos svemu usput (pril.); drugo je uz put usrđe

usrećavati, usrećavam, usrećavajući usrećenost

usrećivanje

usrećivati, usrećujem, usrećujući

usred (prij.) usrednjak usredotočenost usredotočenje

usredotočiti, usredotočim, usredotočen

(skupiti)

usredotočivanje

usredotočivati, usredotočujem, usredotočujući

usta (mn. s. r.) G usta ustaći, ustaknem ustalac, ustaoca, V jd.

ušesterostručiti, ušesterostručim, ušesterostručivši

uteći

ušestostručiti, ušestostručim, ušestostručivši

utičnica

ušetati

utihnuti, utihnem, utihao, utihla i utihnuo, utihnula, utihnuvši

ušićariti, ušićarim

uširoko (pril.) ušljiv uštap (pun mjesec) uštedjeti, uštedim, uštedio, uštedjela, uštedjevši, ušteđen

utamanjivačica

utamanjivački

utamanjivati, utamanjujem, utamanjujući utamničenica

ustanak G jd. ustanka, V jd. ustanče, N mn. ustanci, G mn. ustanaka; Dan ustanka (pov.)

usvajačica

utamničenički

usvajački

ustanički

usvijestiti se, usvijestim se, usviješten i

utamničenik V jd. utamničeniče, utamničenici

ustoličivanje ustoličivati, ustoličujem, ustoličujući

uščupati

ustopce i ustopice (pril.)

uščuvan

ustostručavati, ustostručavajući

uščuvati

ustavnost prema ustavni ustegnuće prema ustegnuti ustiti ustjeničiti se usto (pril.); drugo je uz to (v. § 141.) ustobočenje ustobočiti

se, ustobočim se, ustobočen

ustoličenje ustoličiti, ustoličim, ustoličen

(se),

N mn.

uščuvam

utjerivački

utemeljivačica

utočište

utanačenje

utanačiti utanačivanje prema utanačivati

utanačivati, utanačujem, utanačujući

(uglavljivati, ugovarati) utančanost utančati, utančam

utančavati, utančavajući

utaživ uteći, utečem i uteknem, utekla, utekao uteg N mn. utezi

418

utjerivačica

utemeljivač

utamničiti, utamničim, utamničen

(se)

utjecaj utjecajan, utjecajna utjecanje utjecati, utječem, utjecala, utjecao prema uteći; drugo je uticati prema utaći, utaknuti utjecište utjeha DLjd. utjehi, G mn. utjeha utjelovitelj utjeloviteljev utjeloviti, utjelovim, utjelovljen utjelovljenje utjelovljivanje utjelovljivati, utjelovljujem, utjelovljujući utjerati utjerivač; utjerivač poreza

utjerivanje utjerivati, utjerujem, utjerujući utjerivost utješan, utješna utješitelj Utješitelj (Duh Sveti) utješiteljev utješiteljica utješiteljski utješiti, utješim utješljiv utješno (pril.) utkati, utkam uto (pril., tada; ali: u to doba i sl.)

utamničenje

usvijetliti, usvijetlim, usvijetljen usvijetljeti se, usvijetlio se, usvijetljela se (postati svijetao) usvjestan, usvjesna usvješćivati se, usvješćujem se, usvješćujući se usvjetovati se, usvjetujem se, usvjetujući se ušančavati se, ušančujem se ušančiti (se) ušančivati (se), ušančujem (se), ušančujući (se) uščavrljati se, uščavrljam se uščitati se, uščitam se

ustavljač

se

utisućostručujući

utajivački

usviješćen

utiskivač utisućostručiti, utisućostručujem,

usvajačev

ustašca (mn. s. r.) um. od usta

utirač utisućiti

ustalački

G mn. ustalaca

utilitaristički

ušteđivanje

usvajač

ustaoče,

utilitarist

ušteđevina

utajivačica

se, ustručavam se, ustručavajući se se, usuđujem se, usuđujući se usuprot (prij. s dativom) usuprot tomu ususret (pril.)

utikač

419 I

......i.

utočiti

uvodničar

utočiti, utočim utočni prema

utok utoliko (pri!.; ali: toliko i u toliko komada) utoliti utoljavati, utoljavajući i utoljivati, utoljujem, utoljujući (utažavati, stišavati) utopija (nedostiživ ideal) utopistički

utopljenik V jd.

uvodnik V jd. uvodniče, N mn. uvodnici uvođenje prema uvoditi uvoziti, uvozim

uzajmiti, uzajmim, uzajmljen

uvoznički

uviđanje

uvraćati

uzajmljivati, uzajmljujem, uzajmljujući uzak, uska; kamp. uži uzalud (pril.) uzanca uzao, uzla uzasebice (pril.) uzastopce (pri!.) uzašašće (uzlazak) Uzašašće (vjer., Spasovo) uzavreti, uzavrim i uzavrijem, uzavrijeh, uzavreo, uzavrela, uzavrevši uzbečki prema Uzbek Uzbek Vjd. Uzbeče Uzbekistan (zem.); Republika Uzbekistan (država) uzbezočiti se

N mn. utopljenici

utovarivač

uviđavnost

uvijač

utovarivačica

uvijača

utovarivački utrčavanje

uvijek (pril.) uvijenost uvis (pril.)

utrčavati, utrčavam, utrčavajući

uvjenčati

utrčati, utrčim

utrenički

uvjenčavati, uvjenčavajući

utrijeti > utrti

uvažati, uvažam uvažavanje uvažavati, uvažavajući uvećanje prema uvećati

uvjeravanje uvjeravati, uvjeravam, uvjeravajući uvjeren uvjerenost uvjerenje (= uvjerenost, a ne: potvrda, npr. porezno uvjerenje; bolje porezna potvrda) uvjerica uvjeriti, uvjerim, uvjeren uvjerljiv uvjerljivost uvjernik Vjd. uvjerniče uvjerovati se, uvjerujem se, uvjerujući se uvještiti (se) uvjet G mn. uvjeta uvjetan, uvjetna u vjetar (govoriti u vjetar, v. § 144.) uvjetno uvjetovanost uvjetovati, uvjetujem, uvjetujući uvježbanost uvježbati uvježbavanje uvježbavati, uvježbavajući

uvećati, uvećam, uvećan

uvlačaj

uvećavanje

uvlačaljka

uvećavati, uvećavajući

uvlačenje

uvehnuti > uvenuti uvelak, uveoka, G mn. uvelaka

uvlačiti, uvlačim, uvlačeći

utrnuće

utrostručenje utrostručiti utrostručivanje utrostručivati, utrostručujem, utrostručujući

utrti, utrem i utarem utruđivati, utruđujem, utruđujući

utučenost utući, utučem, utučen

utuživ utuživo st utvrditi, utvrđen utvrdo (pri!.) utvrđenje prema utvrditi utvrđivanje

utvrđivati, utvrđujem, utvrđujući

uv. krat. za uvećanica uvađati, uvađam

uvoznik V jd.

uvozniče

uvračati, uvračajući (čarajući pogoditi)

uvršćivanje

uzbučati, uzbučim

uvršćivati, uvršćujem, uvršćujući

uzbuđenost

uvrštavati, uvrštavajući uvršten prema uvrstiti

uzbuđenje prema

uzbuđivati, uzbuđujem, uzbuđujući

uzdah N mn. uzdasi, G mn. uzdaha

uvrćen uvučen uvučenost uvući, uvučem

uzačak,uzačka uzaći, uzađem

uvlakač

uvoditi, uvodim

uveličavati, uveličavajući

uvodničar

uzajmičan, uzajmična

420

uvlačaljki

uzbuditi

uzbuđivanje

uvrtač

uveličavanje

uvlačljiv

G mn.

uzbijač

nvrtati, uvrćem, uvrći, uvrćući uvrtjeti, uvrtim, uvrtio, uvrtjela, uvrtjevši,

uveličati, uveličam

uvlačaljci,

uzajmljivački

uzbijesiti se uzbjeći, uzbjegnem uzbjegavati, uzbjegavajući uzbjegnuti, uzbjegnem uzbjesnjeti se, uzbjesnim se, uzbjesnio se, uzbjesnjela se, uzbjesnjevši se uzbriježje i uzbrježje

uzadnje (pril.,pod kraj) uzaimanje uzaimati ns. od svr. uzajmiti > uzajmljivati uzajaman, uzajamna; uzajamna korist uzajamnost uzajedno (pril.) uzajmice (pril.)

DLjd.

uzajmljivač

ns. od svr. uvratiti se, uvrgnem se uvremeniti se uvreti, uvrim i uvrijemprema vreti, kipjeti uvrgnuti se, uvrgnem se uvrh (prij.); uvrh glave; drugo je u vrh (v. § 143.) uvrijediti, uvrijedim, uvrijeđen uvrijeti se, uvrem se, uvro se, uvrla se (stisnuti se, uvući se) uvriježen uvriježenost uvriježiti se, uvriježi se uvrjeda uvrjeditelj uvrjediteljica uvrjedljiv uvrjedljivost uvrjeđenik V jd. uvrjeđeniče, N mn. uvrjeđenici uvrježivati se, uvrježujem se, uvrježujući se uvrstiti, uvršten uvrći

uviđavan, uviđavna

utopljeniče,

uzdržljivost

uvelike (pril.) uvenuće prema uvenuti uvenuti, uvenem uvertira (uvod, predigra) uvidjeti, uvidim, uvidio, uvidjela, uvidjevši uviđaj (uvid) uviđati

utopljenički

uvodnik

uzdahnuće

uzdahnuti, uzdahnem uzdanik V jd. uzdaniče, N mn. uzdanici uzdaščić prema uzdah uzdavati se, uzdajem se, uzdajući se uzdići, uzdignem uzdignuće prema uzdignuti uzdignuti, uzdignem uzdizač

uzdrhtati, uzdrhćem, uzdrhći uzdrhtavati, uzdrhtavajući uzdržljiv uzdržljivac uzdržljivčev prema uzdržljivac uzdržljivost

421

uželjeti se

uzduh uzduh uzdušni uzduž (pril. i prij.) uzeće prema uzeti uzgor(a) (pri!.) uzgred (pril.) uzičica um. od uzica uzići, uziđem uziđivati, uziđujem, uziđujući

uziti, uzim, uzah, užen, uzeći (činiti uskim) uzjahati, uzjašem, uzjahavši uzjahivati, uzjahujem, uzjahujući uzjahnuti, uzjahnem uzječati

uzlet uzletjeti, uzletim, uzletio, uzletjela, uzletjevši uzlić um. od uzao uzlijetanje uzlijetati, uzlijećem, uzlijećući

uznošljiv uzobijestiti se, uzobijestim se, uzobiješten, uzobijestivši se uzobješćivati se, uzobješćujem se, uzobješćujući se uzoholiti se uzoholjivati se, uzoholjujem se, uzoholjujući se uzor; uzor-majka, uzor-otac, uzor-dijete uzrastan, uzrasna uzrašćivati, uzrašćujem, uzrašćujući uzrečan, uzrečna

uzrečica

uzreti, uzrem uzrijevanje uzrijevati, uzrijevajući uzročan,uzročna

uzročiti uzročnica uzročnik

V jd.

uzročniče,

N mn.

uzročnici

uzljevnjača

uzročnost

uzljuljati uzmaći, uzmaknem uzmah N mn. uzmasi uzmahivati, uzmahujem, uzmahujući uzmahnuti, uzmahnem uzmaknuti, uzmaknem uzmetati, uzmećem, uzmećući uzmiješati, uzmiješan uzmiačiti prema mlak

uzsikati se, uzsičem se uzšetati se, uzšetam se drugo je ušetati se uzšiktati (se) uzualan, uzualna uzvaničin prema uzvanica

uzmiačivati, uzmlačujem, uzmlačujući

uzvičan, uzvična

uzmlaćivati

uzmućivati, uzmućujem, uzmućujući

uzvišavati, uzvišavajući uzvišenje; Uzvišenje svetoga križa (blagdan) uzvišivati, uzvišujem, uzvišujući uzvjerati se uzvjeriti se uzvjerovati, uzvjerujem

uzmućkati, uzmućkam

uzviačiti, uzvlačim, uzvlačeći

uzmuhati se, uzmuham se uzmuvati se, uzmuvam se uznesenje (vjer.); Uznesenje Marijino (blagdan Velika Gospa)

uzvraćanje

uzvrtjeti se, uzvrtim se, uzvrtjela se, uzvrtio se, uzvrtjevši se

uzničar

uzvući, uzvučem

uznički

užaričin prema

uznići,

užasnuće

ns. prema svr. uzmiatiti uzmoći, uzmognem uzmučiti (se) uzmućenje prema uzmutiti uzmućivanje

uzniknem uznijeti, uznesem, uznijeh, uznese, uznesavši, uznio, uznijela, uznesen (uznijet) uznik Vjd. uzniče, N mn. uznici uzniknuti, uznik:nem

422

uzvanički uzveličati, uzveličam

uzveličavanje uzveličavati, uzveličavaj ući

uzvraćati, uzvraćam, uzvraćajući

užarica

užba G mn. užba i užbi (uštap) užeći, užežem uželjeti se, uželim se, uželjela se, uželio se, uželjevši se

užgati

varšavski

užgati, užgem, užgi užički

užigač

užitak G jd. užitka, N mn. užitci užitnički

užitnik V jd. užitniče, N mn. užitnici uživalac, uživaoca, V jd. uživaoče, G mn. uživalaca uživjeti se, uživim se, uživjev(ši) se užizati, užižem, užiži, užižući užlijebiti, užlijebim, užlijebijen užlijebljenost užljeb užijebina užijebijenje užijebljivanje užijebljivati, užijebljujem, užijebljujući užurbanost užurbati se užutiti, užutim, užutio, užutila (obojiti žuto) užutjeti, užutim, užutio, užutjela (postati žut) užvakati, užvačem, užvači

valjati, valjam, valjajući vliJjati, valjam, valjajući valj čani prema valjak valjčić um. od valjak valjda (pril.) van; van Goghova slika, simfonija Ludwiga van Beethovena vanadij (znak V) vanadijski prema vanadij (kem.) vanbračan,vanbračna >izvanbračan

vanpartijski > izvanpartijski vanredan > izvanredan vanstranački > izvanstranački, nestranački Vanuatu (zem.); Republika Vanuatu (država) vanjski i izvanjski vapiti, vapim i vapijem, vapijući vapnenački

vapnenčev varaličin

> vapnenački prema varalica

varalički

Varaždinska županija vareničar

v

vareničarev

V znak za volt, znak za vanadij, krat. za vokativ v. krat. za vidi(te) v. d. krat. za vršitelj dužnosti v. r. krat. za vlastitom rukom vabac, vapca, G mn. vabaca vabak, vapka, G mn. vabaka

vareničarov

vadičep

vaditi, vadijah i vađah, vađen, vadeći vađenje prema vaditi vaga D jd. vagi (naprava za vaganje) Vaga D jd. Vagi (zviježđe)

vareničarica varićak, varićaka, N mn. varićaci varijabilan, varijabilna varijacija varijacijski varijanta varijete, varijetea, N mn. varijetei varijetet varjača varmećki varmeđa

vagač

varničav

vagon; vagon-restoran, vagon-cisterna vakuum valni prema val Valpovac, Valpovca, Vjd. Valpovče, G mn. Valpovaca >Valpovčanin valpovačkiprema Valpovo Valpovčanin (muškarac iz Valpova) Valpovčanka (žena iz Valpova) Valpovka DL jd. Valpovki, G mn. Valpovki>

varnjača

Valpovčanka

valutak, valutka, N mn. valutci, G mn. valutaka valjaonica

prema varmeđa (pov., županija) > iskričav

varoš, varoši i varoša> trgovište, gradić; Brodski Varoš, Levanjska Varoš, Kotor Varoš (zem.); Veli varoš (dio Splita) varošanka DL jd. varošanki varošica Varšava (polj. Warszawa) Varšavijanin mn. Varšavijani (čovjek iz Varšave) Varšavijanka DLjd. Varšavljanki, G mn. Varšavljanki varšavski

423

velikačak

vas velečasni

(kratica vlč.) velegrad N mn. velegradovi velegradski veleizdaja

vas, sva > sav vaterpolist vaterpolistički

vaterpolo vaterpolski; vaterpolska utakmica Vatikan (zem.); Država Vatikanskoga Grada (država)

veleizdajnički; Veleizdajnički

veleizdajnik V jd. veleposjed veleposjednica

vatrenjača vatrogašče

V jd. od vatrogasac

proces (pov.)

veleizdajniče

veleposjedničin

vatrogaščev

veleposjednički

vatrostalan, vatrostaina Vazam, Vazma (Uskrs) vazda (pril.) vazdan (pril.)

veleposjednik V jd. veleposjedniče veleposjedništvo veleposlanik V jd. veleposlaniče veleposlanstvo velesajam, velesajma; Zagrebački velesajam veletrgovac V jd. veletrgovče

važeći

v. d. krat. za vršitelj dužnosti ve-ce, ve-cea (zahod); krat. WC

veliko; prodaja na veliko velikodušan velikodušnost velikohrvat velikoposjed velikosrbin velim, veljah, veleći velo> veo Velolučanin (čovjek iz Vele Luke) Velolučanka DLjd. Velolučanki, G mn. Velolučanki (žena iz Vele Luke) velolučki (koji se odnosi na Velu Luku i Velolučane) veljača

venerični

večer

veleučenost

veličak, velička veličanstven

verač

veličanstvenost

veračica

večeras

velevlast I jd. velevlašću i velevlasti veli (u nazivima); Vela glava (brdo), Veli ždrilac (morski prolaz), Veli Iž (mjesto), Veli Brijun (otok) veličajan, veličajna > veličanstven veličajnost > veličanstvenost

večerašnji večerati večeravati, večeravam, večeravajući

večerica

um. od večera uv. od večera večerinka DL jd. večerinci, G mn. veselica, sijelo večernica > večernjica Večernica (zvijezda, astr.) večerina

večerinki

>

Večernja

veličanstvo

G mn. veličanstava Veličanstvo (titula); Vaše Veličanstvo!

verački

verati (se), verem (se), verući (se)

Večernjača

veličanje

verbalistički

večernji; Večernji

veličati, veličam, veličajući

večernjica

veličav

Verdi, Verdija (tal. glazbenik) Verdijev Vergilije (zast., Vergil) Vergilijev (zast., Vergilov) vergl, vergla, N mn. verglovi (nar.) verifikacij a verifikacijski prema verifikacija

(zvijezda, astr.) list (novine) (večernja služba Božja) i Večernjica

(astr.) već (pril. i vez.) Većeslav (ime usp. Vjećeslav) veći kamp. od velik većina većinom

(pril.)

većma

vehemencija Vela glava (brdo) Vela Luka (mjesto) Velebit (planina) velecijenjeni (obično u tituliranju: Velecijenjeni gospodine!)

424

veličina

velik kamp. veći; Aleksandar Veliki (pov., ime), Petar Veliki (pov., ime) Veliki dol (ime dola) Veliki Grđevac (selo) Velika Britanija (zem.); Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (država) Velika Gospa (blagdan) Velika Kapela (planina) Veliki medvjed (zviježđe), veliki medvjed (velika zvijer medvjed) Veliko Trgovišće (mjesto) Veliko vijeće velikačak, velikačka

V jd. od veseljak

veslač veslačica veslački; veslački klub veslonožac, veslonošca, G mn. veslonožaca vesti, vezem, vezijah, vezen, vezući vez. krat. za veznik

vezač vezačica

vezenje prema vesti, vezem vezidba G mn. vezidaba i vezidbi vezilac, vezioca, V jd. vezioče, G mn. vezilaca veznički; vezničke rečenice

Venezuela (zem.); Bolivarska Republika Venezuela (država) venuće prema venuti venuti, venem, venući venjenje veo, vela veoma (pril.) veprić um. od vepar veprinac, veprinca (bot.) Veprinac, Veprinca (selo) veprinačkiprema Veprinac

veleučilišni

veseljače

veznik N mn. veznici (jila!.) Vezuv (brdo i vulkan) veži-driješi vi (osobna zamjenica za drugu osobu mn.); Vi (velikim slovom iz počasti u izravnome dopisivanju, v. § 87.) vibracijski Vice (ime) G Vice, DL Vici viceadmiral vicekancelar vickast prema vic

veleučeni

veleučilište

V jd. od veselnik

veseljački

venerički

veletrgovački

večera

veselniče

veljački

veče, večera> večer

(m. r. i ž. r.); Dobftrvečer! i Dobra večer! (pozdrav); na večer

viđati

veliko

veristički

versifikacija verzal verzalan, verzalna verzija vesalce, vesaIca i vesaIceta, G mn. vesalaca veselnica veselnički

vičan, vična vičnost

vidac, vidca, N mn. vidci, G mn. vidaca (bot.) vidaričin prema vidarica videokaseta videoklub videoprogram videorekorder vidiočev prema vidjelac vidjelac, vidioca, Vjd. vidioče, N mn. vidioci, G mn. vidjelaca vidjelica vidjeličin

vidjelo G mn. vidjela vidjeti, vidim, viđah, vidjeh, videći, vidjevši, vidio, vidjela, viđen vidljiv vidomjer vidovit vidovnjače Vjd. odvidovnjak viđanje viđati, viđam, viđajući

425

viđen

viriti

virić

vjekovan

viđen

vilajet (pokrajina)

viđenost

vileuički

viđenje prema vidjeti vihor vihoriti se, vihoreći se i vijoriti se

vile niče V jd. od vilenik vilenjača (bot.)

viriti, vireći Virje jd. s. r. (zem.) virman Virovac Vjd. Virovče

vilenjački

Virovčev

vijač

vilenjače V jd. od vilenjak vilenjaštvo

Virovitica (zem.) Virovitičanin N mn. Virovitičani Virovitičanka DL jd. Virovitičanki, G mn.

vijača

vijadukt G mn. vijadukata vijak, vijka, V jd. vij če, N mn. vijci, G mn. vijaka vijati, vijem, vijući (npr. pšenicu); vijam, vijajući (vije se barjak, ptica i sl.) vijavica vijavičin prema vijavica vijčani prema vijak vijčanik N mn. vijčanici vijećanje prema vijećati vijećati, vijećajući vijeće; Vijeće

sigurnosti OUN; Narodno vijeće; Malo vijeće; Veliko vijeće; Županijsko vijeće; znanstveno vijeće; Vijeće umoljenih (u starom Dubrovniku)

vijećnica vijećnički

vijećnik

V jd. vijećniče, N mn. vijećnici vijek N mn. vjekovi; srednji vijek, dvadeseti vijek> dvadeseto stoljeće, životni vijek vijenac, vijenca, G mn. vijenaca Vijenac (novine) vijenje prema viti se vijest Ijd. viješću i vijesti vijestica (mala, beznačajna vijest) Vijetnam (zem.); Socijalistička Republika Vijetnam (država) vijoglav vijoglavka DL jd. vijoglavki, G mn. vijoglavki vijoriti se, vijoreći se i vihoriti se vijuga DL jd. vijuzi vijušac, vijušca, G mn. vijušaca vika DLjd. vici vikač

viličar

Viškinja (žena iz Visa) višnja (bot.) Višnja (ime) (čovjek

iz Virja)

Virovitičanki

viličast viličenje

virovitički

viličiti, viličeći

Virovitičko-podravska županija Virovka DLjd. Virovki (žena iz Virja) virovski prema Virje vis; skok u vis Vis (otok i grad) viseći (prid.); viseći vrtovi visina; u visinu visiti se, viseći se (dizati se u vis) visjeti, visim, višah, visio, visjela, viseći viski, viskija viskoza (kem.)

vilični Vilićanin

N mn.

Vilićani prema Vilić

VilićankaDLjd. Vilićanki,

G mn.

Selo

Vilićanki

vilićki Vilić

Selo (selo) vilovnjače Vjd. vilovnjak vinaričin prema vinarica vinčina uv. i pej. od vino vinkovački prema Vinkovci Vinkovci G mn. Vinkovaca (zem.) Vinkovčanin N mn. Vinkovčani VinkovčankaDLjd. Vinkovčanki, Vinkovčanki

visočanstvo Visočanstvo

(u tituliranju, v. § 87.) (uzvisina) Visočica (vrh na Velebitu)

G mn.

visočica

vitičast vitičav vitkoća

vitlac (kovitlac) vitlati, vitlajući vitlić um. od vitao vitraj vitraža vitriol vivarij vivčarica

vinotoč(a)

visok kamp. viši visokocijenjeni i visoko cijenjeni visokogradnja

vinotočje

visokorođe

vječit

viola (glaz.) violina (glaz.) violinist (svirač na violini) violinistica

visokotlačni

vječitost

visokoučeni

vječnost

visokoučenost

Vjećeslav (ime), usp. vjedogonja vjedrica

visočina visočje

vinogradić

vinogradski

Višanin N mn. Višani prema Vis višehrojan, višebrojna višecijevni

violinističin violinistički

violinski; violinski ključ violist (svirač na violi) violistica

višečlan

višedijelan, višedijeIna više-manje

violističin

višemjesečni

vikački

violončelist (svirač na violončelu)

vikao, vikla (navikao) vikarijat vikati, vičem, viči, vičući vikend

violončelistica

višenamjenski višeput, ali: više puta, v. § 135. višeslojan, višeslojna

Viktor (m. ime); Viktor Car Emin (hrv. knjiž.)

vitičar

vizavi, vizavija i vis-a-vis (nasuprot) vizija vizionar vizitkarta > posjetnica vizualan, vizualna vječan, vječna (vjekovit)

Vinodol (zem.) vinodolski; Zakon vinodolski (pov.-prav.), Novi Vinodolski (grad)

vikačica

vikend-kućica

višnjevača

vištati, vištim, višteći vitak, vitka; kamp. vitkiji vitamin A i A-vitamin vitamin B i B-vitamin vitamin e iC-vitamin vitao, vitla, N mn. vitlovi Vitezović (prezime); Pavao Vitezović (hrv. književnik)

violončelističin

violončelo (glaz.) violski prema viola virdžinija (marka cigareta) virić um. od vir

višeslovčan višeznačan, višeznačna višeznačnost

viški prema Vis; Viški kanal

Većeslav

vjedričica

vjedro vjeđa G mn.

vjeđa

vjeđni

Vjeka (ime) Vjekica (ime) Vjekičin prema Vjekica Vjekin prema Vjeka i Vjeko Vjeko hip. odVjekoslav vjekopis Vjekoslav (ime) vjekovan, vjekovna

427

426 rt

vjekovati

vješati

vješčev

vlastelin

vjekovati, vjekujem, vjekujući vjekovit vjekovitost

vjeroispovijest, vjeroispoviješću i vjeroispovijesti > vjera vjerojatan, vjerojatna

vješčev prema vještac vješt vještac, vješca

vježba

vjekovječan, vjekovječna (vječan)

vjerojatnoća

vještačenje

vježbačev

vjekovječnost

vjerojatnost vjeroloman, vjerolomna vjerolomnica

vještačev prema

vještac vještačica prema vještak

vježbačica

vještačiti

vježbališni vježbalište vježbanje

vjenačni

Vjenceslav (ime); Vjenceslav Novak (hrv. knjiž.) vjenconoša vjenčac, vjenčaca vjenčački prema vjenčac

vjenčani, vjenčana prema vjenčati; vjenčani prsten, vjenčani kum, vjenčani list, vjenčana

haljina vjenčanica (vjenčana vjenčanik

V jd.

haljina) N mn.

vjenčaniče,

vjenčanici

vjenčanje vjenčati

(se), vjenčam (se), vjenčavši (se),

vjenčan

vjero krat. za vjerski vjera G mn. vjera vjeran, vjerna;komp. vjerniji vjerenica > zaručnica

>

zaručničin

vjerenički

> zaručnički vjerenik V jd. vjereniče, N mn. vjerenici > zaručnik

vjereništvo> zaručništvo vjeresija (kredit, zajam, poček) vjeridba G mn. vjeridaba i vjeridbi > zaruke (mn. ž. r.) vjeriti se > zaručivati se, zaručiti se vjerivati se > zaručivati se vjernica vjerničin vjernički

vjernik V jd. vjerniče, N mn. vjernici vjernikov vjerništvo G mn. vjerništava vjerno vjernost vjerodajnica vjerodostojan, vjerodostojna vjerodostojnost vjeroispovijed, vjeroispovijeđu i vjeroispovijedi (vjera) vjeroispovijedanje (ispovijed, ispovijest vjere, vjera)

428

vježbač

vježbački

vjeronaučni

vještački prema vještak vještak V jd. vještače, N mn. vještaci vještakinja vještakov prema vještak vještaštvo G mn. vještaštava vještica

vjeronauk

vještičin

vjeroučenica

vještičji

vježbenički

vjeroučeničin

vještina vjetar, vjetra; u vjetar, uz vjetar vjetreni vjetrenost

vježbenik V jd. vježbenikov

vjetrenjača

vlačiti, vlačeći (običnije

vjetrenjak V jd. vjetrenjače, N mn. vjetrenjaci vjetrenjast vjetrenje vjetric i vjetrić vjetrina uv. od vjetar vjetriti, vjetreći vjetrobran vjetrogonja vjetrogonjast vjetrokaz vjetrolom vjetroloman, vjetrolomna vjetrolovka DL vjetrolovci, G mn. vjetrolovki, vjetrolovaka vjetromet vjetrometina vjetromjer vjetropir vjetrovit vjetrovitost vjetrovka DLjd. vjetrovci, G mn. vjetrovki, vjetrovaka vjetrulja vjetruša vjeverica vjeveričica um. od vjeverica

pO-, pre-, S-, u-) vlaće prema vlat

vjerolomnik V jd. vjerolomnici vjerolomnikov vjerolomnost

vjeroučenik

Vjd.

vjerolomniče,

vjeroučeniče,

N mn.

N mn.

vjeroučenici vjeroučitelj

vjenčić

vjereničin

vjerolomnički

vjeveričji

vjeroučiteljica vjeroučiteljičin

vjerovanje Vjerovanje (molitva) vjerovati, vjerujem, vjerujući vjerovjesnica vjerovjesničin vjerovjesnički

vjerovjesnik V jd. vjerovjesnici vjerovnica

vjerovjesniče,

N mn.

vjerovničin vjerovnički

vjerovnik V jd. vjerovniče, N mn. vjerovnici vjerovništvo G mn. vjerovništava vjerozakon (vjera) vjerski vjesnica; vjesnica proljeća vjesničin vjesnički

vjesnik V jd. vjesniče, N mn. vjesnici; Vjesnik (novine) vjesnikov Vjesnikov prema Vjesnik vješač

vješala mn. s. r. vješalica vješanje vješati, vješajući

vjeveričić vjeveričin

vježbaočev

vježbaonica vježbati, vježbajući vježbenica vježbeničin vježbeniče,

vlačenje (običnije

N mn. vježbenici

s prefiksima: iz-, na-, po-,

pre-, s-, u-) s prefiksima: iz-, na-,

vladajući vladaričin vladičin

prema vladarica prema vladika

vladičiti, vladičeći (posvećivati

za vladiku)

vlaga DL jd. vlazi vlagomjer Vlah V jd. Vlaše, N mn. Vlasi Vlahinja Vlahinjica Vlahinjičin

Vlahinjin Vlaho; sveti Vlaho (ime sveca); Sveti Vlaho (blagdan u čast sv. Vlaha u Dubrovniku) vlakač vlaknjača vlakovođa

vlas; na vlas (isti) vlasičav vlasičavost vlasničin

prema vlasnica

vlasnički

vlasništvo G mn. vlasništava vlasnost vlast, vlašću i vlasti, G mn. vlasti vlastan, vlasna vlastelin N mn. vlastelini, zb. vlastela

429

vlastelinka

vojvodstvo

vlastelinka vlastelinski vlastelinstvo G mn. vlastelinstava vlasteoski vlastodavčev prema vlastodavac vlastodrščev prema vlastodržac vlastodržac, vlastodršca, V jd. vlastodršče, G mn. vlastodržaca vlastohlepan, vlastohlepna vlastohlepnost vlastoljubac, vlastoljupca, V jd. vlastoljupče, G mn. vlastoljubaca vlastoljubivost vlastoljublje vlastoljupčev

vlastoručan, vlastoručna; vlastoručni

potpis

Vlašče, Vlaščeta, zb. Vlaščad Vlaše, Vlašeta, zb. Vlašad prema Vlah Vlašić (planina) Vlašići mn. m. r. (astr., zviježđe) Vlaška DL jd. Vlaškoj (zem.); Mala Vlaška, Velika Vlaška vlaški; Vlaška ulica (u Zagrebu) vlaškoulički prema Vlaška ulica Vlatko (ime) vlč. krat. za velečasni

vodenični

Vojvođanin

vodenjača

(zem.)

(bot.) vodenjak V jd. vodenjače, N mn. vodenjaci (zaal.) Vodenjak (astr.) vodič (onaj koji vodi); plus-vodič, minus-vodič (fiz.) vodičar vodični prema

vodik um. od vod; drugo je vodič vodik (znak H) vodilac, vodioca, V jd. vodioče, G mn. vodilaca (voditelj) voditi, vođah, vođen, vodeći vodnički prema vodnik vodniti, vodnjah, vodneći (navodnjavati i razvodnjavati) vodnjača (bot.) vodnjeti, vodnjah (postajati voden) vododijeini > razvodni vododijelnica > razvođe vodić

vodograđevni

vodokotlić vodomeđa

vodomjer vodosijek

voćar

vodotočje

voćarica

vodstvo G mn. vodstava

voćaričin

vođa

voćarnica

vođenje prema

voćarski

voditi

Voćinče,

G mn.

DLjd. voćki, G mn. voćaka i voćki voćkati (voditi kojekuda) voćni; voćni sok voćnjak N mn. voćnjaci prema voće vodaričin prema vodarica vodenbuha vodencvijet vodeničar vodeničarka DL jd. vodeničarki, vodeničarki

430

G mn.

vojvođanski

je vraćati vračka DLjd.

vol N mn. volovi volak, volka, N mn. volci, G mn. volaka volaričin prema volarica

vraćanje

volčić

vraćatelj

volfram (znak W) volframni

vraćateljica

volićak

volt (mjerna jedinica; znak V) Volta (ime) Voltaire (franc. filozof) volterijanac, volterijanca, V jd. volterijanče, N mn. volterijanci volnharica voluntaristički prema voluntarist voljenje prema voljeti voljeti, volim, voljah, voleći, volio, voljela, voljen voščev prema vozac voštan, voštana; voštana figura voštanica voštarnica voštenje prema voštiti voštiti, vošten, vošteći votka DL jd. votki vozac, vosca, Vjd. vošče, G mn. vozaca

G mn. vračaka i vrački Vjd. vraćao če, G mn.

prema vraćati; drugo je vračanje

vraćati, vraćajući prema

vratiti; drugo je

vračati

vradžbina vrag; vragu, do vraga, k vragu vranče, vrančeta,zb. vrančad vrančev vrančić

Vrančić

(prezime); Faust Vrančić (hrvatski leksikograf)

vrančina vranić

(vranin ptić) (zem.) vranski; vranski prior (pov.), Vransko jezero (prema Vrana) Vranjača (brdo u Velebitu) vranji prema vrana Vrapčanac, Vrapčanca, V jd. Vrapčanče, G mn. Vrapčanaca Vrapčanka DL jd. Vrapčanki Vranić

vrapčanski

vrapče, vrapčeta;

vozački; vozački

Vrapčejd.

ispit vozaričin prema vozarica vozidba G mn. vozidaba i vozidbi vozilac, vozioca, V jd. vozioče, G mn. vozilaca

drugo

vrački,

vraćalac, vraćaoca, vraćalaca

vozačica

vojničina

Vjd.

Vojvođanki

vračarski

vračati, vračam, vračajući prema vrač;

vrapčar

voćka

(selo)

Voćinac, Voćinca, Voćinaca

Vojvodina

vrapčarski

vojničić

Voćin

DLjd.

Vojvođani prema

vozačev

Voćinka

voćarstava

N mn.

vođin

voćinski

G mn.

voće

Vojvođanka

vražić

vozač

Vogošća, Vogošće (zem.) voj. krat. za vojnik i vojnički vojačkiprema vojak vojarnica vojarnički prema vojarnica vojevati, vojujem, vojujući

voćarstvo

Vojvođanin

zb. vrapčad prema vrabac s. r. (predio Zagreba)

vrapčev vrapčić

um. od vrabac uv. od vrabac

vrapčina

vozilački

vrapčji

Vojnić

vojnik; drugo je vojnićki (selo) vojnićki prema Vojnić drugo je vojnički vojništvo G mn. vojništava vojska DL jd. vojsci, G mn. vojski i vojska

voziti, vožah, vožen, vozeći vožnja v. r. krat. za vlastitom rukom vrabac, vrapca, V jd. vrapče, G mn. vrabaca vrablji prema vrabac > vrapčji vrač N mn. vračevi vračanje prema vračati; drugo je vraćanje

vraščić prema vrag vrlit, vrata vrata mn. s. r., G mn. vrata; dvoja vrata, Kamenita vrata (u Zagrebu), Otrantska vrata (zem.) vrataričin prema vratarica

vojskovođa

vračar

vojštiti, vojšteći vojvodski vojvodstvo G mn. vojvodstava

vratič

vračara

vojnički prema

vratarnički

vračarica

(biljka) um. od vrat vratiti, vraćen, vrativši

vračaričin

vražić

vratić

431

vražićak

vrkočiti

se

vrličina

zabazdjeti

-------------------------~.----------------------------------

vražićak, vražićka,

vražićci,

G mn.

V jd. vražićku, vražićaka

N mn.

vražji vrbnički prema

Vrbnik

vrbotoč vrč

N mn.

vrčevi

Vrhbosna vrhbosanski; vrhbosanska (nad)biskupija vrhnje Vrhovine mn. Ž. r. (zem.) vrhovit vrhovni; Vrhovni sud Republike Hrvatske

vrličina

vučedolski

vrlo (pril.) i veoma

vučenje

vrloća

vučetina

vrlozaslužan i vrlo zaslužan (v. § 127.)

vučica

vrljičica

vučić

vrljika DL jd. vrljici, G mn. vrljika (motka)

vučina

vučjak

vrčast

vrhovnički

vrnčati, vrnčam, vrnčajući

vrčati, vrčim, vrčeći (vrnčati)

vrhovnik Vjd. vrhovniče, N mn. vrhovnici vrhovništvo vrhunac, vrhunca, G mn. vrhunaca vrhunaravan vrhunski; vrhunski uspjeh vrijeći, vršem, vršući (vršiti) vrijed, vrijeda, N mn. vrjedovi (i vrijedovi) vrijedan, vrijedna; kamp. vDedniji vrijediti, vrijeđah, vrijedeći, vrijedio, vrijedila vrijedno kamp. vrjednije vrijednosni; vrijednosni papir vrijednosnica vrijednost vrijednja

vrpca G mn. vrpci i vrpaca

vrčati, vrčam, vrčajući

(perjati)

vrčica vrčić

um. od vrč vrčina uv. od vrč vrćenje i vrtenje prema vrtjeti vrći, vrgnem, vrgoh, vrže, vrzi, vrgao vrći, vršem ... , oni vrhu, vrsi, vrsijah i vršah, vrhući, vrhao, vrhla, vršen, vršiti vrćkati prema vrtjeti vrebač

vrebačev vrebačica vrečanje

uv. od vuk V jd. vučjače, N mn. Vučjak (zem.)

vrpčast

vučji

vrpčica

vučke

Vrpolje (zem.) Vrpoljac, Vrpoljca, Vjd. Vrpoljaca vrpoljski vrpoljiti se, vrpoljeći se vrsnica

vučnica Vrpoljče,

G mn.

vrsničin

vrsnik V jd.

vrsniče,

N mn. vrsnici

vrsnoća

vući, vučem,

vuci, vukući, vucijah, vučen (prezime); Hrvoje Vukčić Hrvatinić (pov.) Vukovar (grad) Vukovarac, Vukovarca, V jd. Vukovarče, G mn. Vukovaraca Vukovarka DL jd. Vukovarki, G mn. Vukovarki vukovarski; Vukovarsko-srijemska županija Vukčić

vrstač

w

vrsti se, vrzem se, vrzao se, vrzla se, vrzući se

vrijeđanje

vreća

vrijeđati, vrijeđajući

vršak N mn. vršci i vrškovi

Wc-uređaj

vrećast

vrijeme, vremena, N mn. vremena; na vrijeme vrijes, vrijesa, N mn. vrjesovi vrijesac, vrijesca, N mn. vrijesci, G mn. vrijesaca (vrijes) vrijesak, vrijeska, N mn. vrijesci i vrjeskovi (vrijes) vrijeslo vriježa vriježiti se, vriježeći se

vrščić

WC krat. za zahod

vrećetina

i vrećina uv. od vreća

vrećica

um. od vreća i vrećetina uv. od vreća vrećurina uv. i pej. od vreća vrelce, vrelca, G mn. vrelaca vrelo vrećina

vremenjača

vremešan, vremešna vrenje prema vreti vreo, vrela (prid.) vreti, vrim i vrijem, vrući i vrijući, vrah i vrij ah, vreo i vrio, vrela vreva Vrginmost (zem., sada Gvozd) Vrgomošćanin mn. Vrgomošćani prema Vrginmost Vrgomošćanka DL jd. Vrgomošćanki vrgomoski prema Vrginmost vrgo rački Vrgorčanin N mn. Vrgorčani

vršidba G mn. vršidba, vršidaba i vršidbi vršilac, vršioca, V jd. vršio če, G mn. vršilaca vršitelj; vršitelj dužnosti (krat. v. d.) vrška DL jd. vršci, G mn. vrški i vršaka vrtač vrtača

W znak za vat; znak za volfram

x X rimski broj 10, znak za ksenon; x znak za nepoznanicu x-noge x-zrake x puta (iks puta)

vrištati, vrištim, vrišteći vrištav vrjednica vrjednije kamp. od vrijedno vrjedniji kamp. od vrijedan vrjednik V jd. vrjedniče, N mn. vrjednici

vrtati, vrćem, vrći, vrćući vrtić um. od vrt; dječji vrtić vrtenje i vrćenje vrtjeti, vrtim, vrćah, vrteći, vrtio, vrtjela, vrćen vrtlaričin prema vrtlarica vrtlog N mn. vrtlozi vruć, odr. vrući, kamp. vrući vruć ac, vrućca, G mn. vrućaca vruće (pril. prema vruć)

vrjednoća

vrućica

zabačen

vrjednota vrjednovati,

vrućina

zabačenost zabačenje

vrjeđač

vrvjeti, vrvim, vrvljah, vrveći, vrvio, vrvjela vrvljenje prema vrvjeti

zabadača

vrištač

vrjednujući

y Y znak za itrij Yb znak za iterbij

z Z krat. za zapad

prema zabaciti

zabadač

vrjeđačev

vuča

Vrgorčanka

vrjeđačica

vučac, vučca,

vrh N mn. vrhovi i vrsi (stil.); Crni vrh (zem.), Crni Potok (selo) vrh (prij.)

vrjesina uv. od vrijes vrježast vrkočiti se, vrkočeći se

vučad, vučadi

zabavljačev

vuče, vučeta,

zabavljački

432

G mn.

vučaca

um. i hip. od vuk Vučedol (zem.)

(pas);

i vučki (pril.)

vršaći

vrečati, vrečeći

vučjaci

zabavljač

zabazdjeti, zabazdim

433

zabijač

zabijač

začešljati

zabijeliti, zabijelim, zabijelila, zabijeljen (učiniti bijelim) zabijeljeti, zabijelim, zabijelio, zabijeljela, zabijeljen (postati bijel) zabilješka DL jd. zabilješci, G mn. zabilježaka i zabilješki > bilješka zabilježavati > bilježiti zabilježiti zabjeći, zabjegnem zabjelasati se zabjeloglaviti se

zacjeljenje prema zacijeliti i zacijeljeti zacjeljivati, zacjeljujem, zacjeljujući zacjenjivati, zacjenjujem, zacjenjujući zacjepljivati, zacjepljujem, zacjepljujući zacrniti, zacrnim, zacrnila, zacrnio (učiniti što crnim) zacrnjeti, zacrnim, zacrnjela, zacrnio (postati crn) zacrveniti, zacrvenila, zacrvenio (učiniti crvenim) zacrvenjeti, zacrvenim, zacrvenio, zacrvenjela (postati crven)

zablaćen

zacvičati, zacvičim

zablaćenost

zacviljeti, zacvilim zacvjetati, zacvjetam

zablejati, zableji zablenutost zabliještati, zabliještim, zabliještah (početi bliještati) zabliještiti > zabliještati zabludjeti, zabludim, zabludio, zabludjela, zabludjevši zaboga (pril.) zaboljeti, zaboli zaboravljiv zabluđivati se, zabluđujem se, zabluđujući se zabranjivati, zabranjujem, zabranjujući zabražđivati, zabražđujem, zabražđujući prema zabrazditi zabrdnjača (dio tkalačkoga stana) zabrdski prema zabrđe i Zabrđe (naselje) Zabrđanin N mn. Zabrđani (čovjek iz Zabrđa)

začešljavanje

zadebljalost

začešljavati, začešljavam, začešljavajući

zadičiti

začetak, začetka,

zadihanost zadihati se, zadišem se zadihavanje zadihavati se, zadihavajući se zadijeliti se zadijevalica zadijevalo zadijevanje zadijevati, zadijevam, zadijevajući

začetci,

N mn.

G mn.

začetaka

začeti, začnem začetni začetnica začetničin

začetnički začetnik

V jd.

začetniče,

N mn.

začetnici

začetništvo začiliti

(postati

čio,jak)

začimba

zadječačiti

začin

zadjeljati zadjeljivati se, zadjeljujući se prema zadijeliti se zadjenuti, zadjenem, zadjeven i zadjenut zadjesti, zadjenem > zadjenuti zadjeti, zadijem i zadjenem zadjetinjiti

G mn.

začinaka

začiniti, začinjen

zacvrkutati, zacvrkućem, začađeno st

zacvrkući

(počinjati) začinjati, začinjam, začinjajući

začahurenost

začahurim

začinjanje z1tčinjati, začinjem, začinj i, začinj ući

začađiti, začađim, začađen

(se),

zadušljiv

začinak, začinka,

zacvrčati, zacvrčim

začahuriti

začešljavanje

(se),

začahuren

začahurivanje začahurivati (se), začahurujem začahurujući (se)

(se),

začaran začaranost

začarati začaravati, začaravajući

začinjavac, začinjavca, začinjavaca

V jd.

(stavljati začin) G mn.

začinjavče,

začlanjenje začlanjivanje

zadnjojezični

začitati

se, začitam se, začitavši se

začlaniti, začlanim, začlanjen

začlanjivati, začlanjujem, začlanjujući

zadnjonepčani

začudan

zadobivati, zadobivam zadosta (pril.) zadovoljenje prema zadovoljiti zadovoljiti zadovoljstvo zadovoljština

začuditi

začas

(pri/.) začasni > počasni

začudo

se, začudim se, začuđen (pri/.)

začuđenost

začavlati

zadjevač

zadjeveriti se zadjevica zadjevojčiti se zadniti, zadnim i zadnijem (postaviti dno)

začuđivanje

Zabrđanka

začavliti

zabrđe

začeće prema začeti; izvanmaternično začeće; Bezgrješno začeće BDM (blagdan)

začuđivati

začuti, začujem, začuvši

zadrečati

začeliti

zaći, zađem

začelje

zaćopati

začeljivati, začeljujem, začeljujući

zaćopiti

zabrenčati, zabrenčim

začeljustiti, začeljušćen

zaćoriti

zabridjeti, zabridi zabriježje i zabrježje

začep

zaćurlikati, zaćurličem

zadrhtati, zadrhćem, zadrhći zadrigao, zadrigla zadrijemati, zadrijemam izadrijemljem zadrijeti, zadrem, zadro, zadrla zadubiti se, zadubljen prema dubok zadubljivati se, zadubljujem se, zadubljujući se zadugo (pril.) zaduh (zadah) zaduha DLjd. zadusi zaduhaniti zaduhanost zaduhati se, zadušem se zaduhnuti, zaduhnem zadupsti se, zadubem se, zaduben zadušljiv

Zabrđe jd.

s. r. (selo) zabreći, zabreknem zabređati (postati bređa) zabrektati, zabrekćem, zabrekći

zacičati

zacijediti, zacijeđen zacijeliti, zacijeljen (učiniti zdravim) zacijelo (pri/.) zacijeljeti, zacijelim, zacijelio, zacijeljela, zacijeljen (postati zdrav) zacijeniti, zacijenjen (udariti cijenu) zacijepiti, zacijepljen zacjeđivati, zacjeđujem, zacjeđujući

434

(opstipacija, med.) začepak, začepka, N mn.

začepci,

G mn.

začepaka začepiti, začepljen

se, začuđujem se, začuđujući se

(eks.)

zadaća zadaćnica

zadah

začepljavati, začepljavajući

zadahnuće

začepljenost

zadahnuti, zadahnem zadahnjivati, zadahnjujem, zadahnjujući zadahtati, zadahćem, zadahći zadak, zatka, N mn. zadci, G mn. zadaka zadavati, zadajem, zadajući zadaždjeti, zadaždi, zadaždio, zadaždjela

začepljenje prema začepiti

začepljivati, začepljujem, začepljujući začeprkati zače stati

začešljati, začešljam, začešljan

435

zadužbina

zagrtač

zadužbina zaduže (pril.)

zagorčivanje

zađakoniti

zagorčivati, zagorčujem, zagorčujući

zafijukati, zafijučem

zagorijevanje zagorijevati, zagorijevam, zagorijevajući zagorje Zagorje; Hrvatsko zagorje (zem.) zagorjelica zagorjeti, zagorim, zagorio, zagorjela Zagorka DLjd. Zagorki, G mn. Zagorki (žena iz Zagore i Zagorja); Marija Jurić Zagorka, G Marije Jurić Zagorke (hrv. književnica) Zagorkin zagorski

zafrkač zafrkačica zagađenost

zagasito u složenicama: zagasitocfven zagasito crven i zagasitocfven (v. § 127.) zagasito plav i zagasitoplftv (v. § 127.) zagasito zelen i zagasitozelen (v. § 127.) zagasito žut i zagasitožut (v. § 127.) zagašivač

zagladnjeti, zagladnim, zagladnio, zagladnjela zaglađivati, zaglađujem, zaglađujući (prema zagladiti) zaglavlje zaglavljivati, zaglavljujem, zaglavljujući

zagorčiti, zagorčim

zagovarač

zagovornički

zaglupljivač

zaglupljivački

zaglupljivati, zaglupljujem, zaglupljujući zaglušivati, zaglušujem, zaglušujući zagnojenost zagnojiti (se) zagnjiljeti, zagnjilim, zagnjilio, zagnjiljela (početi gnjiljeti) zagonačke i zagonački (pril.) zagonetka DL jd. zagonetki i zagonetci, G mn. zagonetaka i zagonetki Zagora (zem.); Dalmatinska zagora Zagorac, Zagorca, V jd. Zagorče, G mn. Zagoraca (čovjek iz Zagore i Zagorja)

zagovornica

Zagradci G Zagradaca (naselje) zagrađe jd. s. r.; Zagrađe (selo) zagrađivati, zagrađujem, zagrađujući

zagrajati, zagrajim zagraktati, zagrakćem zagrčiti zagrčivanj e

zagrdjeti, zagrdim, zagrdio, zagrdjela, zagrđen (postati grdan) zagrebački; Zagrebačka gora (Medvednica), Zagrebački velesajam (krat. ZV), Zagrebački električni tramvaj (krat. ZET) Zagrebec, Zagrepca Zagrepčanin N mn. Zagrepčani Zagrepčaninov

Zagrepčanka DL jd. Zagrepčanki, Zagrepčanki

G mn.

zahlađivati, zahlađuje, zahlađujući

zahod zahoditi (zalaziti) zahodski zahođenje prema zahoditi zahohotati, zahohoćem zahramati, zahramljem zahraniti zahranjivati, zahranjujem, zahranjujući zahrđalost zahrđati

zagrepsti, zagrebem

zahrkati, zahrčem zahrzati zahtijevanje zahtijevati, zahtijevam, zahtijevajući zahtjeti, zahtijem i zahtjednem zahtjev G mn. zahtjeva zahtjevan

zagrijač

zagrijanost zagrijavač

zagrtač

436

zahititi, zahićen zahladiti, zahladim, zahladio, zahladila (učiniti hladnijim) zahladjeti, zahladim, zahladio, zahladjela (postati hladnijim) zahladnjenje prema zahladniti i zahladnjeti zahladnjeti, zahladnim, zahladnio, zahladnjela (postati hladno) zahlađenje prema zahladiti

Zagrepčankin

Zagorčev

zagorčavati, zagorčavam

i

zahlađivanje

zagrčivati, zagrčujem, zagrčujući

zagorčenje

zagorčavanje

zahitajući

zahićući

zagrijavati, zagrijavam zagrižljiv zagrmjeti, zagrmim, zagrmio, zagrmjela zagrohotati, zagrohoćem

zagorčati, zagorčam

zagušivač

zahitač

zagovarački

Zahumče,

G mn.

zahvala zahvalan zahvaliti zahvalnica zahvalnost zahvaljivati, zahvaljujem, zahvaljujući zahvat

zagušljiv zagvoški prema Zagvozd zahihotati, zahihoćem zahiriti zahitačica

zahukati, zahučem zahuktalost zahuktati, zahukćem Zahumac, Zahumca, Vjd. Zahumaca Zahumlje jd. s. r. (zem.) zahumski zahvaćati

zagušćivati, zagušćujem, zagušćujući

zahitati, zahitam i zahićem,

zagovorničin prema

zagluhnuti, zagluhnem zaglupiti, zaglupim, zaglupio, zaglupila (učiniti glupim) zaglupjeti, zaglupim, zaglupio, zaglupjela (postati glup) zaglupljavati zaglupljenost zaglupijenje prema zaglupiti izaglupjeti

zagušćenje

zagovara čica

zagledač

zajedljivičin

zagruhati, zagruham > zagruvati zagudjeti, zagudim, zagudio, zagudjela zagustiti, zagustim, zagustio, zagustila (učiniti gustim) zagu stjeti, zagustim, zagustio, zagustjela (postati gust) zagušćen prema zagustiti

zagovaračev

zaglibiti (se), zaglibljen (zapasti u glib) zaglibljivati, zaglibljujem, zaglibljujući zagluhnuće

zagruhati

zahvatač

zahvatati zahvatiti, zahvatim, zahvaćen zaići, zaiđem zaimača zaimačica zaimački

zaimati, zaimam i zaimljem, zaimajući i zaimljući

zainaćivati, zainaćujem, zainaćujući

zainatiti se, zainatim se, zainaćen zaintačiti se > zainatiti se zainteresiranost zainteresirati (se) Zair (zem.); Republika Zair (pov.; danas Republika Kongo) zaira (hrana) Zairac, Zairca, Vjd. Zairče, G mn. Zairaca zaiskati, zaištem i zaišćem zaista (pri!.) zajahati, zajašem zajamčiti, zajamčim, zajamčen zajamčivati, zajamčujem, zajamčujući

zajaukati, zajaučem zajauknuti, zajauknem zaječati, zaječim

zajedati zajedljiv zajedljivac Vjd.

zajedljivče,

zahučati, zahučim

zajedljivčev

zahujati, zahujim

zajedljivičin prema

G mn. zajedljivaca

zajedljivica

437

I

J

zajednica zajednica; Hrvatska bratska zajednica (u Americi, krat. HBZ), Hrvatska demokratska zajednica (stranka, krat. HDZ) zajedničan, zajednična zajedničar

zajedničarski zajednički

zajedništvo zajedno (pri!.) zajesti (se), zajedem (se) zajmiti, zajmim, zajmljen zajmodavac V jd. zajmodavče, G mn. zajmodavaca zajmoprimac Vjd. zajmoprimče, G mn. zajmoprimaca zakađivati, zakađujem, zakađujući zakaluđeriti

zakapčati, zakapčam Zakarpaćejd. s. r. (zem.) zakarpatski zakasniti zakasnjelost zakašljati, zakašljem zakašnjavanje zakašnjavati, zakašnjavam, zakašnjavajući zakašnjenje

zakuhavati

zakukurikati

zamjera

zakukurikati, zakukuričem zakupničin prema zakupnica

zalječenje

zakonačiti, zakonačim zakonodavčev

zakupnički

zakonomjeran, zakonomjerna

zakupniče

zaljepljivati, zaljepljujem, zaljepljujući zaljesti, zaljezem zaljetiti, zaljeti (postati ljeto) zaljev G mn. zaljeva zamaći, zamaknem zamagliti, zamaglim, zamagljen zamah N mn. zamasi zamahati, zamašem zamahivati, zamahujem, zamahujući zamahnitati zamalo (pril.) zamamljiv zamamljivati, zamamijujem, zamamijujući zamastiti, zamastim, zamašćen

zakočiti, zakočim

zakopčanost

zakvačiti

zakopčati

zakvačiti

zakopčavati, zakopčavam, zakopčavajući

zalagač

zakoračenje

zalagačev

V jd. zakupnik

se > zavaditi se, spopasti se

zakoračiti, zakorači m

zalagačica

zakoračivati, zakoračujem, zakoračujući

zalagaonica

zakorijeniti se, zakorijenim se, zakorijenjen zakorjeiost zakorjenjivanje zakorjenjivati se, zakorjenjujem se, zakorjenjujući se zakorjeti se, zakori se, zakorio se, zakorjela se (prevući se korom) zakovičar zakovrčiti, zakovrčim, zakovrčen

zakovrtati, zakovrćem,

zakovrćući

zalagaonički

zalahoriti zalazak, zalaska, N mn. zalasci, G mn. zalazaka zaleći, zitlegnem (prileći) zaleći, zaležem (zako titi) zalegnuti se, zitlegnem se, zalegavši se (prileći) zalediti, zaledim, zaledio, zaledila (učiniti ledenim) zaledjeti, zaledim, zaledio, zaledjela (postati leden)

zakračunati, zakračunam

zaleđe

zakračunavanje

zaleđen prema

zakračunavati, zakračunavajući

zaleđenje

zakrčenost

zaleđivati, zaleđujem, zaleđujući

zakrčenje

zaletjeti (se), zaletim (se), zaletio (se), zaletjela (se) zaliha DL jd. zalihi zalihost zalihostan, zalihosna

zakrčiti, zakrčim, zakrčen

zalediti

zakašnjivač

zakrčivati, zakrčujem, zakrčujući

zakašnjivati, zakašnjujem, zakašnjujući

zakrečen

zakićen

zakrečenost

zakipjeti, zakipim, zakipio, zakipjela zakivati, zakivam, zakivajući

zakrečenje

zaliječiti, zaliječim, zaliječen

zakrečiti

zaklanjač

zakrečivati, zakrečujem, zakrečujući

zaključivati, zaključujući prema zaključiti

zakućiti

zalijegati, zaliježem, zaliježući zalijeniti se, zalijeni se zalijenjenost zalijepiti, zalijepim, zalijepljen zalijetati se, zalijećem se, zalijeći se, zalijećući se zalijevati, zalijevam, zalijevajući zalistak, zalistka, zalitstci, zalistaka zalizak, zaliska, zalisci, zalizaka zalučiti, za!učlm (pomiješati u jelo luk) zahičiti, zitliičlm (napraviti luk) zalud (pri!.) zaluditi, zaluđen, zaludila (učiniti ludim) zaludjeti, zaludim, zaludjeh, zaludjevši, zaludio, zaludjela (postati lud) zaludu (pri!.)

zaključnica

zakuhati zakuhavati, zakuhavajući

zaluđivati, zaluđujem, zaluđujući

(ovapniti)

zaklinčiti

(ovapnjivati)

zaklinjač

zakričati, zakričim

zaklinjačica

zaklopčić

zakrijesiti, zakrijesim zakriještiti, zakriještim

zaklopčina

zakrknuće

um. od zaklopac > poklopčić uv. od zaklopac > poklopčina zaklopnični prema zaklopnica zaključak, zaključka, N mn. zaključci, G mn. zaključaka

zakročiti, zakročim prema

krok

zakročivati, zakročujem, zakročujući

zaključavati prema zaključati

zakržljalost zakržljati, zakržljam, zakržljao, zakržljala zakržljavjeti, zakržljavim Zakučac, Zakučca (selo)

zaključenje

zakučast

zaključiti, zaključim, zaključen

zakučat

zaključan, zaključna; zaključna riječ zaključati

zakmečati

438

zaluđenost

prema zaliječiti

zalječivati, zalječujem, zalječujući

zamašćivati, zamašćujem, zamašćujući

zamazano st zamazivati, zamazujem, zamazujući Zambija (zem.); Republika Zambija (država) zamčica um. od zamka zameračiti

zametak, zametka, N mn. zametci, G mn. zametaka zametati, zamećem zamijeniti, zamijenim, zamijenjen zamijesiti, zamijesim, zamiješen zamiješati, zamiješam, zamiješan zamijetiti, zamijetim; zamijećen zamisao, zamisli, I jd. zamišiju i zamisli zamjećaj

zamjećivanje zamjećivati, zamjećujem, zamjećujući

zamjedba G mn. zamjedaba i zamjedbi zamjena G mn. zamjena zamjenica (l. žena zamjenik, 2. vrsta riječi) zamjeničin prema zamjenica (žena) zamjenički

zamjenik V jd. zamjeniče, N mn. zamjenici zamjeništvo zamjenit zamjenitost zamjenljiv izamjenjiv zamjenjivanje zamjenjivati, zamjenjujem, zamjenjujući zamjenjivost izamjenljivost zamjera G mn. zamjera

439

zamjerak

zaobljivati

zamjerak, zamjerka, N mn. zamjerci, G mn. zamjeraka zamjeralo zamjeran, zamjerna zamjeranje zamjerati, zamjeram, zamjerajući zamjeravanje zamjeravati (se), zamjeravajući (se) zamjeriti (se), zamjerim (se) zamjerka DL jd. zamjerci, G mn. zamjeraka i zamjerki zamjerljiv zamjesivati, zamjesujem, zamjesujući zamjestiti, zamjestim, zamješten zamještati zamjetljiv zamlačenje prema zamlačiti zamlačiti

zamlačivati, zamlačujem, zamlačujući zamlaćenje prema

zamlatiti

zamlaćivati, zamlaćuj em, zamlaćujući

zamlađivati

se, zamlađujem se,

zamlađujući

zamliječiti, zamliječi, zamliječen

zamljaskati, zamljaskam, zamljašćem zamlječivati, zamlječujem, zamlječujući

zamnogo (pril.) zamočiti, zamočim, zamočen zamomčiti se, zamomčim se, zamomčen zamorac, zamorca, V jd. zamorče zamorče, zamorčeta, zb. zamorčad (zoo!.) zamorčev

zamorje (zemlja za morem) zamračenje

zamračiti, zamračim, zamračen zamračivati, zamračujem, zamračujući zamrčiti, zamrčim, zamrčen

se

zamućenje prema

zamutiti zamuknem, zamukoh, zamuče, zamukni, zamukao, zamukla, zamuknuvši i zamuknuti

zamući,

zamućivati, zamućujem, zamućujući

zamuknuti, zamuknem izamući zanavijek (pri!.) zanavijati, zanavijajući zanećati zanećivati, zanećujem, zanećujući zanećkati zanećkivati, zanećkujem, zanećkujući zanemoći,

zanemognem

zanesen zanesenjački zanesenjače V jd. od zanesenjak zanijekati, zaniječem, zanijekan zanijemiti, zanijemim, zanijemio, zanijemila (učiniti nijemim) zanijemjelost zanijemjeti, zanijemim, zanijemio, zanijemjela (postati nijem) zanijeti, zanesem, zanijeh, zanese, zanesavši, zanio, zanijela, zanesen i zanijet zanijetost zanimljiv zanoćati, zanoća, zanoćalo je

zaodijevati

zaposjednuće

zaodijevati, zaodijevam, zaodijevajući zaodjenuti, zaodjenem zaodjesti, zaodjenem zaodjeti, zaodjenem zaonda (pril.) zaovičić zaovičin prema

zaovica

zaovična zaović

zapad (strana svijeta); zapad-jugozapad (krat. ZJZ), zapad-sjeverozapad (krat. ZSZ) Zapad (zapadne zemlje i narodi); Divlji zapad (u Americi) zapadna Sahara (zem.) zapadni kamp. zapadniji: zapadna Europa (za razliku od istočne, sjeverne, južne); Zapadna Europa (zemlje i narodi); zapadna Hrvatska (zapadni dio Hrvatske) zapadnoeuropski zapadnohrvatski zapadnonjemački

zapadnorimski

zapleće

zaplesti, zapletem, zapletavši zapletati, zaplećem, zaplećući zaplijeniti, zaplijenim, zaplijenjen zaplitati > zapletati

zanoćiti, zanoćim, zanoćen

V jd. od zapadnjak zapah N mn. zapasi zapahati zapahivati, zapahujem, zapahujući zapahnuti, zapahnem

zanoćivati, zanoćujem, zanoćujući

zapalčiti, zapalčim

zapljačkati, zapljačkam

zanovijet !jd. zanovijeću i zanovijeti zanovijetalac, zanovijetaoca, V jd. zanovijetaoče, G mn. zanovijetalaca zanovijetalica

zapaljiv

zanovijetaličin

zapašnjača

zanovijetalo zanovijetati, zanovijetam i zanovijećem,

zapečaćivati, zapečaćujem, zapečaćujući

zapljena G mn. zapljenii zapljenjivati, zapljenjujem, zapljenjujući zapljeskati, zapljeskam izaplješćem, zapljeskavši zapljesniviti, zapljesnivim, zapljesnivio, zapljesnivila (učiniti pljesnivim) zapljesnivjelost zapIjesnivjeti, zapljesnivim, zapljesnivio, zapljesnivjela (postati pljesniv)

zanovijećući, zanovijetajući

zapamćenje zapamćivati, zapamćujem, zapamćujući

zapamtiti, zapamtim, zapamćen

zapečatiti, zapečatim, zapečaćen zapečenost

zamrijeće

zanovjetački

zamrijeti, zamrem, zamrije, zamro, zamrla zamrmljati zamrziti, zamrzim

zapeći

zanovjetaš zanovjetašica

zapešćaj

zanovjetašičin

zamrzivač

zanovjetaški zanjihati, zanjiham i zanjišem zao, zla; kamp. gori

zapijevati, zapijevajući ns. od svr. zapjevati zapijevka DL jd. zapijevci, G mn. zapjevaka i zapijevki, DL! mn. zapijevkama

zamučati, zamučim

zanovjetačica

(zašutjeti)

zamučiti prema mučiti zamućen

440

zapisnički

zapitivati, zapitujem, zapitujući zapitkivati, zapitkujem, zapitkujući zapjeniti (se), zapjenim (se), zapjenjen zapjenušenost zapjenušiti se, zapjenušen zapjenjenost zapjenjivati, zapjenjujem, zapjenjujući zapjev G mn. zapjeva zapjevak, zapjevka, N mn. zapjevci, G mn. zapjevaka zapjevati, zapjevam, zapjevavši zaplamtjeti, zaplamtim, zaplamtio, zaplamtjela, zaplamtjevši zaplaviti, zaplavljen (poplaviti) zapliiviti, zaplavim, zaplavio, zaplavila, zaplavljen (učiniti plavim) zaplavjelost zapliivjeti, zapliivjm, zapl:ivio, zapl:ivjela (postati plav)

zapadnjače

zanovjetač

zamrznuće

G mn.

zapadnjački

zamrći, zamrknem zamrežiti

zamrzjeti, zamrzirn, zamrzio, zamrzjela

zapisničarka DLjd. zapisničarki, zapisničarkj

zapećak, zapećka,

N mn.

zapećci,

G mn.

zapećaka

(se), zapečem (se), zapečen

zaplotnjački

započeti, započnem, započevši započinjati, započinjem, započinjući

zaobići, zaobiđem

zapinjača

zaobljavati, zaobljavam zaobljivati, zaobljujem, zaobljujući

zapirač

zapodijevanje zapodijevati, zapodijevajući (ns. od svr. zapodjenuti) zapodjenuti, zapodjenem, zapodjenuvši zapodjesti, zapodjenem zapodjeti, zapodjenem zapornik V jd. zaporniče zaposjedati, zaposjedajući (osvajati, zapremati)

zapisničar

zaposjednuće

zapešće

zapinjač

441

zaposjednuti

zaruđivati

------------------------------------

zaposjednuti, zaposjednem, zaposjednuvši zaposjesti, zaposjednem (osvojiti, zauzeti, zapremiti)

zaposliti, zaposlen, zaposlivši zapošljavati, zapošljavam, zapošljavajući prema zaposliti zapovijed 1 jd. zapovijeđu i zapovijedi zapovijedanje zapovijedati, zapovijedam, zapovijedajući zapovijest 1jd. zapoviješću i zapovijesti > zapovijed zapovijetka DL jd. zapovijetci izapovijetki, G. mn. zapovijetki izapovijedaka zapovjediti, zapovjedim, zapovjeđen, zapovjedivši zapovjedni zapovjednica zapovjedničin

zapovjednički

zapovjednik V jd. zapovjedniče, N mn. zapovjednici zapovjedništvo zapravo (pri!.) upravo zaprčiti (nos) zapreći, zapregnem

zapu čak,

zapučka,

N mn.

zapučci

zapučati

zapučiti

zapuh N mn. zapusi zapuhati, zapušem, zapuhavši zapuhnuti, zapuhnem, zapuhnuvši zapuno (pril.) zapustiti, zapušten, zapustivši zapustjelost zapustjeti, zapustim, zapustio, zapustjela, zapustjevši (postati pusto) zapuštenost

zaruke mn. Ž. r. zarumeniti, zarumenim, zarumenio, zarumenila (učiniti rumenim) zarumenjeti, zarumenim, zarumenio, zarumenjela (postati rumen) zasad(a) (pri!.) zasađivati, zasađujem, zasađujući

zasebice (pril.) zaselak, zaselka i zaseoka, N mn. zaselci i zaseoci, G mn. zaselaka zasićen zasićenost

zaslijepljenim)

zaslijepjeti, zaslijepim, zaslijepio, zaslijepjela (postati zaslijepljen)

zaslijepljen zasij eplj enj e zasljepljivač zasljepljivački

zasljepljivati, zasljepljujem, zasljepljujući zasmijati se, zasmijavši se zasmočak, zasmočka, N mn. zasmočci, G mn.

zasićivač

zaračunavati, zaračunavam, zaračunavajući

zasićivački

zaraćen

zasićivati, zasićujem, zasićujući

zasmočiti, zasmočim, zasmočivši

zasmraditi, zasmradi, zasmrađen, zasmradivši

prema zaratiti

zarađivačica

zasijati, zasijam (zasjati) zasijati, zasijem prema sijati (sjeme) zasijecanje zasijecati, zasijecam, zasijecajući zasijevnuti, zasijevnem, zasijevnuvši

zarađivački

zasipač

zarađivati, zarađujem, zarađujući

zaraćenost

zarad(i) (prij.) zarađivač

zarađivačev

zaprepastiti, zaprepastim, zaprepašten zaprepašćivati se, zaprepašćujem se, zaprepašćujući se zaprepaštavati se

zarašćivati, zarašćujem, zarašćujući zareći

zasjedač

Zaprešić

(grad)

zaređivati, zaređujem, zaređujući

zapričati

se

zarobljeničin

zarana (pri!.) zarastati > zarašćivati zarasti, zarastao, zarasla

se,

se,

zarečem

se i zareknem se, zarekav(ši)

zarečen

zaređenje

zapriječenost

zarobljenički

zapriječiti, zapriječim, zapriječen, zapriječivši

zarobljenik V jd. zarobljenici

(staviti zaprjeku)

zaslađivati, zaslađujem, zaslađujući

zaslijepiti, zaslijepim, zaslijepio, zaslijepila, zaslijepljen, zaslijepivši (učiniti

zaračunati, zaračunam, zaračunavši

zasititi, zasićen, zasitivši zasitljiv zasjecati, zasjecajući zasjeći, zasiječem, zasjekavši zasjeda G mn. zasjeda

zapregnuće

zasvjedočenje

zaruke

zarobljeniče,

N mn.

zasjedati, zasjedam zasjedavati, zasjedavajući zasjednik V jd. zasjedniče, N mn. zasjednici zasjednuti, zasjednem, zasjednuvši zasjek N mn. zasjeci zasjeka DLjd. zasjeci, G mn. zasjeka zasjena G mn. zasjena zasjenak, zasjenka, N mn. zasjenci, G mn. zasjenaka zasjeniti, zasjenivši zasjenjen zasjenjenost zasjenjenje zasjenjivač > sjenilo

zaprijeti, zaprem, zapro, zaprIa, zaprvši zaprijetiti, zaprijećen, zaprijetivši zapriseći, zaprisežem

zarođivati, zarođujem, zarođujući

zaprisegnuće

zaručiti

zaprječenje

zaručivanje

zaprječivač

zaručivati, zaručujem, zaručujući

zaprječivanje

zaručni; zaručni

zaprječivati prema zapriječiti

zaručnica

zasjenjivački

zaprjećivati, zaprjećujem, zaprjećujući prema

zaručničin

zaprijetiti zaprjeka DL jd. zaprjeci

zaručnički

zasjenjivanje zasjenjivati, zasjenjujem, zasjenjujući zasjesti, zasjedem izasjednem

zaručen zaručenje

se, zaručim se,

zaručnik

V jd.

zaručivši

se

prsten

zaručniče,

N mn.

zaručnici

zasmočaka

zasmrađivati, zasmrađujem, zasmrađujući

zasmrdjeti, zasmrdim, zasmrdio, zasmrdjela, zasmrdjev(ši) zasniježiti, zasniježim, zasniježiv(ši) zast. krat. za zastarjelo zastalno (pri!.) zastarijevati, zastarijevam, zastarijevajući zastarjelost zastarjeti, zastarim, zastario, zastarjela, zastarjev(ši) zastavničin prema zastavnica zastavnički

zastavnik V jd. zastavniče, N mn. zastavnici zastidjeti (se), zastidim (se), zastidio (se), zastidjela (se), zastidjev(ši) (se) zastiđivati, zastiđujem, zastiđujući zastirač

zastreptjeti, zastreptim, zastreptio, zastreptjela, zastreptjev(ši) zastrijeliti, zastrijelim, zastrijeljen, zastrijeliv(ši) zastrijeti, zastrem, zastro, zastrla i zastrti zastrjeljivati, zastrjeljujem, zastrjeljujući zastudjeti, zastudim, zastudio, zastudjela, zastudjev(ši) zastupnički; Zastupnički dom Sabora (pov.) zastupnik V jd. zastupniče zasukati, zasučem zasunčić

zapršće

zaručništvo

zaskočica

zasvagda (pril.) zasvijetliti, zasvijetljen, zasvijetliv(ši)

zapruđe

zarudjeti, zarudi, zarudio, zarudjela

zaskočiti, zaskočim, zaskočivši

zasvjedočavati

zaruđivati, zaruđuje, zaruđujući

zaslađen

zasvjedočenje

Zapruđejd.

442

s. r. (dio Zagreba)

443

zavičajnost

zasvjedočiti

> zatočeništvo

zbjeći

zavidjeti

zasvjedočiti, zasvjedočim, zasvjedočen

zatočje

zasvjedočivati, zasvjedočujem, zasvjedočujući

zatočnica

zasvjetlucati zasvoditi, zasvodim,

zatočnički

zaviđati, zaviđam, zaviđajući

zatočnik

V jd. zatočniče, N mn. zatočnici zatrčati se, zatrčim se, zatrčavši se zatrčavati se, zatrčavam se, zatrčavajući se

zaviđenje prema

zatrebati zatreptjeti, zatreptim, zatreptio, zatreptjela,

zavirač

zavrćivati, zavrćujem, zavrćujući

zavisan, zavisna zavjera G mn. zavjera (urota) zavjerak, zavjerka, G mn. zavjeraka zavjeravati se, zavjeravajući se zavjerenica (urotnica)

zavreti, zavrim, zavru, zavreh, zavre, zavIia,

zasvođen

zasvođavati zasvođenost

zasvođivati, zasvođujem, zasvođujući

zasvrbjeti, zasvrbim, zasvrbio, zasvrbjela,

zasvrbjev(ši)

zavidjeti, zavidim, zavidjeh, zavidio, zavidjela,

zavidjevši

zatreptjev(ši)

zašećerenost

zatrijeti > zatrti zatrti, zatrem izatarem, zatroh, zatro, zatrla,

zašećeriti zašećerivati, zašećerujem, zašećerujući

zaštedjeti, zaštedim, zaštedio, zaštedjela,

zatrt zatrudnjeti, zatrudnjeh, zatrudnjev(ši),

zatrudnjela zatru đivati, zatruđujem,

zatruđujući

zaštićenost

zatući, zatučem, zatučen,

zatukavši

zaštićivati, zaštićujem, zaštićujući

zatupiti, zatupim, zatupio, zatupila (učiniti

zašteđen,

zaštedjev(ši) zaštićen od zaštititi

zaštitničin prema

zaštitnik V jd. zaštitniče, N mn. zaštitnici zašto (vez. ipril.) zašućivati, zašućujem, zašućujući

zašutjeti, zašutim, zašutio, zašutjela, zašutjevši zataći,

zataknem zatajiti, zatajim zatak, zatka, N mn. zatci, G mn. zataka zatamnjenje zatamniti zatamnjeti, zatamnim, zatamnio, zatamnjela,

zatamnjevši zateći, zatečem

tup) zatupljivati, zatupljujem, zatvarački

zatvorenica

zatvorenik Vjd. zatvoreniče, N mn. zatvorenici zatvornik (suglasnik) zaufano (pril.) zaustavljač zaušćen,

zaustivši

zateščati, zateščam

zaušćivati, zaušćujem, zaušćujući

zatezljiv zaticati, zatičem

zauvijek (pril.) zauzeće

zatikač

zavađač

zatim (pril.)

zavađati, zavađam

zatirač

zavađati

zavojevački (osvajački)

zavijač

zavoljeti, zavolim, zavolio, zavoljela, zavoljevši

zavijčati

zavraćati

zavijek (pril.)

zavrći,

zavjerenik V jd.

zavjereniče,

zavjereništvo (urotništvo) zavjeriti (se), zavjerim (se) zavjernica zavjes G mn. zavjesa zavjesa G mn. zavjesa zavjesiti, zavjesim, zavješen, zavjesivši zavjet G mn. zavjeta; stari zavjet, novi zavjet

zavjetina zavjetnica zavjetnik V jd. zavjetniče, N mn. zavjetnici zavjetovalac V jd. zavjetovaoče, G mn.

zavrela, zavrevši zavrijediti, zavrijedim,

zavrjeđivati, zavrjeđujem, zavrjeđujući

zavrtanj zavrtjeti, zavrtim, zavrtio, zavrtjela, zavrćen,

zavrtjevši zavući, zavučem, zavučen,

(učiniti

(postati zelen) zaziđivati, zaziđujem, zaziđujući

zazirati, zazirem, zazirući zazorljiv zazreti, zazrem, zazru, zazrevši (pogledati

plašljivo) zazrijevati, zazrijevam,

zavjetrina

zažednjeti, zažednim, zažednio, zažednjela zaželjeti, zaželim, zaželjevši

zazvečati, zazvečim zazvučati, zazvučim zažeći,

zažežem

zavlačiti, zavlačim, zavlačeći

zažučiti, zažučim

zavladičenje

zažudjeti, zažudim, zažudio, zažudjela,

zatočenica

zavažati

zatočeničin

zavičaj

zavoditelj zavoditi

zatočenički

zavičajan, zavičajna

zavodničin prema

zavičajnica

zavodnički

zbijačica

zavođač

zbirčica

zavođački

zbjeći

Vjd.

zatočeniče,

N mn.

zatočenici

zavičajnik

zatočiti, zatočim, zatočen

zavičajnost

444

zažudjevši

zavladičiti

zatočeništvo

V jd.

zaviađivati, zavlađujem, zavlađujući

ZAVNOH krat. za Zemaljsko vijeće

N mn.

zavičajnici

antifašističko

narodnoga oslobođenja Hrvatske

zažutiti, zažutim, zažutio, zažutila, zažutjevši (učiniti

žutim)

zažutjeti, zažutim, zažutio, zažutjela,

zažutjevši (postati žut)

(pov.)

zavičajniče,

zazrijevajući

zazupčati

zavarivač

zatočenik

zelenim)

zazelenjeti, zazelenim, zazelenio, zazelenjela

zavađenost

zavarivački

zavukavši

zazbilj (pri!.) zazeieniti, zazelenim, zazelenio, zazelenila

zatirački

zavarivačica

zavrijedivši

zavrijeti, zavrem, zavri, zaVIO, zavrla,

zatjecati, zatječem prema zateći zatjerati, zatjeram, zatjeravši zatjerivati, zatjerujem, zatjerujući zato (pril.)

zavarivačev

zavrijeđen,

(zaslužiti)

zavjetovalaca zavjetovanik V jd. zavjetovaniče, N mn. zavjetovanici zavjetovati, zavjetujem, zavjetovavši zavlačenje

se prema zavaditi se

zavrgnem izavrgnuti

zavrijevši (zakočiti) N mn. zavjerenici

(razdoblje), Stari (Novi) zavjet (knjiga), Sveto pismo Staroga (Novoga) zavjeta zavjetan, zavjetna; zavjetni kovčeg (vjer.)

zatvorenički

zaustiti, zaustim,

i zateknem

zatupljujući

zatvarač

zatvoreničin prema

zavojevač (osvajač)

zavidjeti

(urotnik)

zatupjelost zatupjeti, zatupim, zatupio, zatupjela (postati

zavoditi

zavoj ačiti

zavjerenički (urotnički)

tupim)

zaštitnica

zaštitnički

zavođenje prema

se

zb. krat. za zbirni zbačen

zavodnica

zbijač

um. od zbirka se, zbjegnem se

445

zeml.iopis

zbjeg zbjeg N mn. zbjegovi zbjegnuti se, zbjegnem se i zbjeći se zbježati se zbježište zbog (prij.)

zečak, zečka, V jd. zečku, N mn. zečci, zečaka, um. od zec (vrst graška)

G mn.

zečar

zemljopisac

Zloba

zemljopisac G jd. zemljopisca, V jd. zemljopišče, G mn. zemljopisaca zemljoposjednica zemljoposjedničin

zečarski

zeče, zečeta;

zb.

zečad prema

zec (zool.)

zemljoposjednički

zborovođa

zečevina

zemljoposjednik V jd. zemljoposjedniče, N mn. zemljoposjednici

zbosti, zbodem

Zečevo

zemljoradničin

zbrčka

zečica

zbrčkati

zečić

zbornički

se zbrda-zdola zbrinjavati, zbrinjavam, zbrinjavajući zdenac zdenca' Zdenac (selo) Zdenac života (M;štroviće~ spomenik u Zagrebu), Kraljičin zdenac (u Zagrebačkoj gori) Zdenci, Zdenaca mn. m. r. (selo); Veliki Zdenci (selo) zdenčac um. od zdenac Zdenčac (zem.) zdenčan zdenčar zdenčarski zdenčarstvo

zdenčina

uv. od zdenac (selo) zdesna (pril.) zdjela G mn. zdjela zdjeJar zdjelast zdjeletina uv. od zdjela zdjelica Zdenčina

zečevac, zečevca,

G mn.

zečevaca

(selo)

zemljoradnički

zečina

zečinjak N

mn.

zečinjaci

zečji

Zeland (zem.); Novi Zeland (država) Zelanđanin; Novozelanđanin

Zelanđanka; Novozelanđanka zelembać

zelen (prid.) zelen, zeleni, I jd. zelenju i zeleni zelenac, zelenca, G mn. zelenaca zelenčica

Zelengaj (ime šumi) zelen-gora Zelengora (planina) zeleniti, zelenim, zelenjah, zelenio, zelenila, zeleneći (činiti zelenim) Zelenortski Otoci; Republika Zelenortski Otoci (država) zelenjak N mn. zelenjaci (zelen kukuruz) Zelenjak (dio Zagreba) zelenjeti, zelenim, zeleneći, zelenjah, zelenio, zelenjela (postajati zelen) zem. krat. za zemljopis i zemljopisni zemička DLjd. zemički, G mn. zemičaka >

zemljoradnik V jd. zemljoradnici zemljovid zemljovlasnica

zemljoradniče,

N mn.

zemljovlasničin

zemljovlasnički

zemljovlasnik V jd. zemljovlasniče, N mn. zemljovlasnici zemljoznanac, zemljoznanca, V jd. zemljoznanče, G mn. zemljoznanaca zepsti, zebem, zebijah i zebah, zebući zeri čica prema zerica ZET krat. za Zagrebački električni tramvaj Zeus (mit.) zeusovski zgađanje zgađati, zgađam, zgađen, zgađajući

zijevanje zijevati, zijevajući zijevavica zijevka zijevnuti, zijevnem, zijevnuvši zima; u zimu Zimbabve (zem.), Republika Zimbabve (država) zimnjača Uabuka, kruška) zimogrižljiv zimogrozan, zimogrozna zimogrožljiv zimzelen (prid.) zimzelen, zimzelena i zimzeleni (im.) zipčica um. od zipka zjapiti, zjapim, zjapeći zjati, zjam, zjajući zjenica zjenični zjevač zjevačev zjevačica

zjevkati ZJZ krat. za zapad-jugozapad zlaćan, zlaćana zlaćenje prema

zdravlje; u zdravlje, na zdravlje Zdravomarija (molitva) zdrnžiti

zemlja G mn. zemalja; Nova zemlja (zem.); zemlja-zrak (naziv rakete) Zemlja (astr.) zemlj ački zemljak V jd. zemljače, N mn. zemljaci zemljodjelac G jd. zemljodje1ca, V jd. zemljodjelče, G mn. zemljodjelaca

zgrijati, zgrijem, zgrij zgriješiti, zgriješim, zgriješivši zgrješenje zgrtati, zgrćem, zgrćući zgruhati > zgruvati

zlatiti Zlatar Bistrica G Zlatar Bistrice (mjesto) zlataričin prema zlatarica Zlatičin prema Zlatica (ime ženske osobe) zlatiti, zlatim, zlatio, zlatila, zlaćen, zlateći (činiti zlatnim) zlatjeti, zlatim, zlatio, zlatjela (postajati zlatan) zlatni; zlatni pir zlato (kem., znak Au) zličina uv. i pe}. od zlica (zao čovjek) zlić N mn. zlićevi zlijed, zlijedi, I jd. zlijeđu izlijedi zlijediti, zlijedeći zlijeđenje prema zlijediti zlikovac, zlikovca, V jd. zlikovče, N mn. zlikovci, G mn. zlikovaca

zgučiti, zgučim

zlikovački

zduhač

zemljodjelčev

zgušćivanje

zlikovčev prema

zdušan,zdušna zdvora (prit.) zebu, zebua (zool.) zec N mn. zečevi, pjes. zeci

zemljodjeika DL jd. zemljodjeiki, G mn. zemljodjelki zemljomjer zemljomjerstvo zemljopis

zgušćivati, zgušćujem, zgušćujući

zdjeličast zdjelični

zdjenuti, zdjenem zdjesti, zdjenem i zdjenuti zdjeti, zdijem zdjetni; zdjetna žena zdjetnost zdravičica

zečad

446

žemička

zgnječenost zgnječiti, zgnječim

zgodimice (pril.) zgodimičan, zgodimična zgončić

zgorega (pril.) zgorjeti, zgorim, zgorio, zgorjela, zgorjev(ši) zgotavljati > gotoviti zgrčenost zgrčiti, zgrčim, zgrčivši

zidati, zidam i ziđem, zijev N mn. zjevovi zijevalica zijevalo

zidajući

i ziđući

zlikovac zlo (pril.); komp. gore zlo (imenica) Zlo (poosobljeni pojam) zloba Zloba (poosobljeni pojam)

447

zločest

zoolog zlosretnik V jd. zlosretniče, N mn. zlosretnici, G mn. zlosretnika

zločest zločestoća

zločestvo

G mn.

zlostavljač

zločestava

zlostavljačica

zločin zločinac, zločinca, zločinci,

G mn.

V jd.

zločinče,

N mn.

zločinaca

zločinački zločinčev zločinka zločinstvo zloća zloćud

(prid.)

zloupotreba zloupotrebljavati, zloupotrebljavajući zloupotrebljiv zloupotrebljivati, zloupotrebljujući zloupotrebljivost zloupotrijebiti, zloupotrijebim, zloupotrijebljen zlurad zmaj

zloćudan, zloćudna

zmijača

zloćudnica

zmij če, zmijčeta; zb. zmijurina Zn (znak za cink)

zloćudničin

zmijčad

zoologija zoologija zoološki zora; u zoru Zora (ime) Zoričin prema Zorica zoriti > zreti zoriti (rudjeti, o zori) Zr znak za cirkonij zračak, zračka, N mn.

zvijnkati zubača zubačić

um. od zubatac prema zubarica zubatac, zubatca, Vjd. zubatče, G mn. zubataca (riba) Zubčević (prezime; v. § 66. d) zubaričin

zubić

zubobolja zračci,

G mn.

zračaka

zubotehničar

zračan, zračna

zubotehničarka

zračenje

zubotehnički

zračica

zučati, zučim, zučeći

zračiti

zujača

zračnica

zujati, zujim,

zračno

zulumćar

(pril.)

zujeći

zračnost

zulumćarski

zloćudnost

značaj

zračnjak

zulumćarstvo

zlodjelo (zlo djelo) zloduh V jd. zloduše, N mn. zlodusi zlohran (prid.) zlohranica zlokobnica

značajan, značajna

zrak; zrak-zemlja (raketa zrak-zemlja, raketa zemlja-zrak) zrak. krat. za zrakoplovstvo, zrakoplovni zraka DLjd. zraci, G mn. zraka (trak) zrakoplovac, zrakoplovca, V jd. zrakoplovče, G mn. zrakoplovaca zrakoprazan, zrakoprazan prostor zrcalce, zrcalca i zrcalceta, G mn. zrcalaca zrelina zreloća > zrelost zrelost zrenik N mn. zrenici zreo, zrela (prid.) zreti, zrem, zreo (gledati) zreti, zrim izrijem, zrući i zrijući, zreo, zrela (dozrijevati) zrijevati običnije složen, npr. dozrijevati Zrin (selo) Zrinović; ban Zrinović zrinski prema Zrin; Nikola Šubić Zrinski, Zrinski trg Zrinj> Zrin Zrinjanin N mn. Zrinjani Zrinjski > Zrinski Zrinjevac, Zrinjevca (Zrinski trg u Zagrebu) zrinjevački prema Zrinjevac

zumbulčić

zloćudnik

V jd.

zloćudniče,

N mn.

zloćudnici

zlokobnik V jd. zlokobniče, N mn. zlokobnici zlomisleći (prid.) zlomislen (zlih misli) zlomišljen prema zlo misliti zlonamjeran, zlonamjerna (zloban) zlonamjernica zlonamjerničin

zlonamjernik V jd. zlonamjerniče, N mn. zlonamjernici zlonamjernost zlopaćenje prema zlopatiti se zlopamćenje

zlopamtiti, zlopamćah, zlopamteći zlopatničin prema zlopatnica zlopatnički zlopatniče

zlopogleđa

zloporaba zlorabiti, zlorabim, zlorabeći zlorabljiv zlorabljivost zlosreća (čovjek zle sreće)

448

značaj ci,

G mn.

značajki

značajnost značenje prema značiti značić značka

zlokobnički

zlosretnički

DL jd.

značiti, značim

zlokobničin

zlopatnik V jd.

značajka

DLjd.

značci

i znački, G mn.

znački

i

značaka

znalac, znalca, V jd. znalče, G mn. znalaca znaličan> znatiželjan, radoznao znaličnica > znatiželjnica, radoznalica znaličnik> znatiželjnik, radoznalac znamenka DLjd. znamenci, G mn. znamenaka i znamenki znamenje znanost znanstvenica znanstveničin znanstvenički

znanstvenik Vjd. znanstveniče, N mn. znanstvenici znatiželjan znatiželjnica znatiželjnik V jd. znatiželjniče, N mn. znatiželjnici znojnični

zobati, zobljem,

zobljući

zrnčan

zobnjača

zrnčanik

zodijački

zrnčati, zrnčajući

zool. krat. za zoološki zoolog N mn. zoolozi

ZSZ krat. za zapad-sjeverozapad zubac, zupca, G mn. zubaca

um. od zumbul (bot.)

zupčan,zupčana zupčanica zupčanik

Vjd.

zupčaniče,

N mn.

zupčanici

zupčast Zupčević

(prezime) i Zubčević, v. § 66 d)

zupčati, zupčam, zupčajući

zupčić

zurenje prema zuriti zu riti, zurim, zureći ZV krat. za Zagrebački velesajam zvečac, zvečca zvečan, zvečna prema

zvek

zvečati, zvečim, zvečeći zvečka DL jd. zvečki, G mn. zvečki i zvečaka zveketati, zvekećem i zveketam, zvekećući i

zveketajući

zvektati, zvekćem, zvekći, zvekćući Zverinac, Zverinca (zem., otočić i selo na njemu) zvijer, zvijeri, ljd. zvijeri i zvijerju zvijere, zvjereta; zb. zvjerad zvijerče

zvijerje zb. od zvijer zvijerka DLjd. zvijerci, G mn. zvijeraka zvijezda Vjd. zvijezdo (astr.); Polarna zvijezda (astr.), zvijezda Danica (astr.); Gupčeva zvijezda (predjel u Zagrebu) zviježđe zb. od zvijezda zvijuk N mn. zvijuci zvijukati, zvijučem, zvijuči, zvijučući

449

žarišni

zviždač

zviždač zviždačica

zviždaljka DLjd. zviždaljci, G mn. zviždaljkj zviždati, zviždim, zviždeći zvjerad, zvjeradi prema zvijere zvjerati, zvjerajući zvjerav zvjerinac, zvjerinca, G mn. zvjerinaca zvjerinjak, zvjerinjaka, N mn. zvjerinjaci zvjerinje zvjerinji zvjerka DL jd. zvjerki, G mn. zvjerkj zvjerokradica zvjerokrađa

zvjerski zvjerstvo G mn. zvjerstava zvjezdan, zvjezdana (biljka) zvjezdan, zvjezdana; zvjezdano nebo, zvjezdana prašina Zvjezdan (ime) Zvjezdana (ime) zvjezdar (astr., zast., astronom) zvjezdara zvjezdarnica zvjezdarstvo (astronomija i astrologija) zvjezdast zvjezdaš (zoo!.) zvjezdica zvj ezdolik prema zvij ezda zvjezdovit zvjezdoznanac, zvjezdoznanca, Vjd. zvjezdoznanče, G mn. zvjezdoznanaca zvjezdoznanski zvjezdoznanstvo zvjezdurina uv. od zvijezda zvouačac, zvonačca, G mn. zvonačaca zvouačuik N mn. zvonačnici (sonorni suglasnik, npr. n) zvonaričin prema zvonarica zvonarnički; Zvonarnička ulica (u Zagrebu) zvonce, zvonca i zvonceta Zvonimirova ulica; Ulica kralja Zvonimira zvonjava zvonjenje prema zvoniti zvrcati, zvrcam, zvrcajući zvrčak, zvrčka, Vjd. zvrčku, N mn. zvrčci, G mn. zvrčaka

450

zvrčaljka DLjd. zvrčaljci, zvrčaljki

G mn.

zvrčaljaka

zvrčanje

i

žarki žarki kamp.

židak žarči

žarnjača

žablji

žbični prema žbica žbun> grm žbunje> grmlje ždral, ždrala, N mn. ždralovi Ždrilac (tjesnac) Ždrelac (selo) ždrijeb N mn. ždrjebovi ždrijebac, ždrijepca, Vjd. ždrijepče, G mn. ždrijebaca ždrijebe,ždrjebeta;zb.ždDebad ždrijebiti (se), ždrijebi se, ždrijebeći (se) ždrijebni prema ždrijeb; drugo je ždrjebni ždrijelce ždrijelni ždrijelo ždrijeti, ždrem, ždrah, ždrući, ždro, ždrla, ždrt > žderati ždrjebad ždrjebati ždrjebećak N mn. ždrjebećaci

žabnjače

ždrjebeći

zvrčati, zvrčim, zvrčeći zvrčić zvrčina

zvrjati, zvrjim,

zvrjeći

zvučalo

zvučan, zvučna; zvučni

suglasnikišumnik

zvučati, zvučim, zvučeći zvučiti> zvnčati zvučnik N

mn.

zvučnici

zvučnost

zvuk N mn. zvukovi i (pjes.) zvuci zvukomjer

ž ž. gram. oznaka za ženski rod (u rječnicima i bez točke ž) žabac, žapca, V jd. žapče, G mn. žabaca žabić

(bot.) žabnjak N mn. žabnjaci žabokrečina

žabokrek N mn. žabokreci žal, žala, N mn. žali i žalovi žalac, žalca, N mn. žalci, G mn. žalaca žalba G mn. žalbi i žalba žalce, žalca, G mn. žalaca žalčar

žalibože (pri!.) žaliočev prema žalilac žalitelj žalost; na žalost žalostan, žalosna; lV;lajka Božja Žalosna (ime blagdana/spomendana) žalošćenje prema žalostiti žaljenje prema žaliti žao kamp. žaliji; učiniti komu (što) na žao

ždrjebence, ždrjebenca i ždrjebenceta um. od ždrijebe ždrjebešce, ždrjebešca i ždrjebešceta um. od ždrijebe ždrjebetina (ždrjebeće meso) ždrjebica ždrjebičin

ždrjebina ždrjebni ždrjebnost

žapče,žapčeta;zb.žapčad

mn. ždrjepčanici um. od ždrijebac ždrjepčina uv. od ždrijebac žećca um. od žeđ > žeđica žeći, žežem ... žegu, žezi, žezijah, žegući, žegao, žegla, žežen žednjeti, žednim, žedneći, žednjah, žednio, žednjela (postajati žedan)

žapčev prema

žeđ, žeđi

žabac

ždrjepčanik N ždrjepčić

želučani prema

želudac um. od želudac želudac, želudca, N mn. želudci želudačni > želučani željenje prema željeti željesce, željesca i željesceta željeti, želim, željah, želeći, želio, željela, željen željezan, željezna željezar željezara željezast željeznarija željeznica želučić

željezničar

željezničarka DL jd. željezničarki, željezničarki željezničarski

željeznički prema željeznica i željeznik željezni željeznik N mn. željeznici (rudnik željeza) Žel.lezno (zem. u Austriji); Željezno Zumberačko

željezo (znak Fe) Željka DL Željki (ime) Željkin Željko (ime) Željkov žemička DLjd. žemički, G mn.

žetelački

žeđahan,žeđahna

žičnjak

žarči kamp. od žarki žarg. krat. za žargonski žargon žaričar (zool.) žarišni

žeđač

i

ženčica um. od ženka ženevski; Ženevsko jezero žena vitez G jd. žene viteza ženičica um. od ženica ženidba G mn. ženidba, ženidaba i ženidbi ženik V jd. ženiče, N mn. ženici ženskić V jd. ženskiću ženturača pogr. od žena žešći kamp. od žestok žešćenje prema žestiti (se) žetelac, žeteoca, V jd. žeteoče, G mn. žetelaca

žeđačica

žeđa

žemičaka

žemički

žeti, žanjem i žnjem, žeo, žela, žeti, žmem, žmući (ožimati) žičani, žičana prema žica žičica um. od žica

žarač

G mn.

žeđanje

žiće

žeđati, žeđam

židak, žitka; kamp. žitkiji

žanjući

i žnjući

451

žučica

Židov

žučljiv

žvalce

Židov (pripadnik naroda) židov (vjerski pripadnik) Židovka DL jd. Židovki Židovkin Židovljev židovski žilavac, žilavea, V jd. žilavče, G mn. žilavaca žilet (britvica); usp. Gillette

životopisac, životopisca, V jd. životopišče, G mn. životopisaca živući (prid.); živuće legende žižak, žiška, N mn. žišci, G mn. žižaka

žučljiv

žličar

žučovod

žličast

žućenje prema

žiličast

žličica

žući

DL jd.

žličarci,

G mn.

žličarki

živa (kem., znak Hg) živa če, živačeta živahan, žiyahna živahnuti, živahnem

um. od žlica žličina uv. od žlica žličnjak N mn. žličnjaci žlijeb N mn. žljebovi žlijebac, žlijepca, G mn. žlijebaca žlijebiti, žlijebim, žlijebeći, žlijebljen žlijebljenje žlijebnjak N mn. žlijebnjaci žlijezda G mn. žlijezdi i žlijezda žljebast prema žlijeb žljebić um. od žlijeb žljebina uv. od žlijeb žljebovit žljezdani prema žlijezda žljezdast prema žlijezda žljezdav prema žlijezda žljezdica um. od žlijezda žljezdobolja žljezdokrvica žljezdokrvnost

živčan, živčana

žljezdotočina

žiličica um. od žilica žiri, žirija, l jd. žirijem, N mn. žiriji žirić um. od žir žirnjak N mn. žirnjaci žiro, žiroa, N mn. žiroi; žiro-račun (bank.) žirondist žirondistički žiro-račun žiščica

(bank.) um. od žiška

žitarični

žitije jd. s. r., DLl mn. žitijima (životopis, život) žitkoća

žitko st žitničar

(zoo l.)

žitnjača

živčenjak

V jd.

živčenjače

živčevlje živeći

(prid.)

živičiti živični

živičnjak, živičnjače, N mn. živičnjaci živin prema živa (kem.) živinče, živinčeta, zb. živinčad živiti, živim, živih, živeći, živio, živila (činiti koga živim) živjeti, živim, življah, živeći, živio, živjela Živko (ime) življenje Živogošćanin N mn. Živogošćani Živogošće (selo) živogoški

452

kamenac

žučnost

žljezdovina žljezdovit žmigavac, žmigavca, Vjd. žmigavče, G mn. žmigavaca žmikati, žmikam i žmičem, žmikaj i žmiči, žmikajući i žmičući žmirećke i žmirećki (pril.) žmurećke i žmurećki žnjeti > žeti žohar ž. r. krat. za ženski rod. (gram.) žrec l jd. žrecom, N mn. žreci i žrečevi

N mn.

žućaci

žućenica

žutiti i žutjeti kamp. od žut žućin prema žućo žućka DLjd. žućku, G mn. žućaka i žućki žućkarast žućkast žućo

žudjeti, žudim, žuđah, žudeći, žudio, žudjela žuđenje prema žudjeti žuhak, žuhka (žuk, gorak) žuk komp. žuči (gorak) žuljevit žuljevitost žuljiti, žuljim, žuljeći žumance, žumanca, G mn. žumanaca žumberački prema Žumberak Žumberak, Žumberka (zem.) Žumberčanin N mn. Žumberčani Žumberčanka DL jd. Žumberčanki, G mn. Žumberčanki

županija; županije na području Republike Hrvatske (poredane abecednim redom) Bjelovarsko-bilogorska županija (Bjelovar) Brodsko-posavska županija (Slavonski Brod) Dubrovačko-neretvanska županija (Dubrovnik) Istarska županija (Pazin) Karlovačka županija (Karlovac) Koprivničko-križevačka županija (Koprivnica) Krapinsko-zagorska županija (Krapina) Ličko-senjska županija (Gospić) Međimurska županija (Čakovec) Osječko-baranjska županija (Osijek)

Požeško-slavonska županija (Požega) Primorsko-goranska županija (Rijeka) Sisačko-moslavačka županija (Sisak) Splitsko-dalmatinska županija (Split) Šibensko-kninska županija (Šibenik) Varaždinska županija (Varaždin) Virovitičko-podravska županija (Virovitica) Vukovarsko-srijemska županija (Vukovar) Zadarska županija (Zadar) Zagrebačka županija (Zagreb) županijski; Županijski dom Sabora (pov.) Župauja (grad) Županjac, Županjca, V jd. Županjče, G mn. Županjaca Županjka DL jd. Županjki župaujski prema Županja župljanin N mn. župljani prema župa župljanka DL jd. župljanki župnički prema župnik župnik Vjd. župniče, N mn. župnici žurnalist (novinar) žurnalistički (novinarski, novinski) žut komp. žući; žutac, žutca, N mn. žutci, G mn. žutaca Žuta Lokva (selo) žutelj žutičav žutičavost

žutiti, žutim, žutio, žutila (činiti što žutim) žutjeti, žutim, žućah, žutio, žutjela, žuteći (postajati žut) žutjeti se, žutim se, žutio se, žutjela se (biti žut) žutost žvačući (prit.) žvakaći (prid.); žvakaća guma žvakati, žvačem, žvači, žvačući žvalavac, žvalavca, V jd. žvalavče, G mn. žvalavaca žvalavost žvalce, žvalca, G mn. žvalaca

žrečki

žrvanj, žrvnja žuboriti žuč, žuči, l jd. žučju i žuči žučan,žučna

živomučenica živomučenik V jd. živomučeniče, živomučenici

žučni; žučni

žućak, žućaka,

žličara

žličarka

žučljivost

N mn.

žuči

komp. od žuk žuk (bot.)

žučica prema

453