Položaj žene u porodici i društvu u Hrvatskoj [PDF]

Zitiervorschau

INSTITUT ZA DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

■ ;U. £

Dr.Jagoda Klauzer Dr.Miro A.Mihovilović

V 'a

Neda Ostoič

^

POLOŽAJ ŽENE U PORODICI I DRUŠTVU U HRVATSKOJ

Z a g r e b 1971.

.ni }>é ce-off. ?

/5 s

I

z

d

a

j

e

Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu Zagreb, Jezuitski trg 4 D i r e k t o r

Prof.dr 0 Vladimir Serdar

U r e d n i k

Blaga Aviani

L e k t o r

Josip Tabak

K a z a l o Dr. Miro A. Mihovilović P r e d g o v o r ..................................... I.

UVODNI PODACI 0 ISTRAŽIVANJU ..................... 1 - Problemi i cilj istraživanja........... »...... 2 - Izbor u z o r k a ....................... ».......... 3 - Definicija osnovnog skupa i uzorka ............. 4 - Metode ispitivanja................ ........... . 3 - Upitnik, intervju, dnevnik................... 6 - Vrijeme ispitivanja ........... ................ 7 - Program obrade dobivenih podataka.... ........ *

13 17 17 17

18 19 20

21

22

Dr. Jagoda Klauzer II.

OPĆI PODACI 0 PORODICI........ .................... 1 - U v o d ................. .........................

2 - Nekoliko podataka o porodici .. »»...... ....... . a) Sastav porodice ........................ ..... b) Veličina porodice i broj djece u njoj ....... 3 - Materijalni temelji porodice ................... a) Izvori prihoda .....................° • b) Prosječni mjesečni prihodi porodice ........ . c) Prosječni mjesečni prihod po članu porodice .. 4 - Neki pokazatelji životnog standarda ........... a) Izdaci za stan .............................. b) Troškovi za prehranu .................. c) Redovite režije ......................... d) Otplata z a j m o v a ..... .................... . 0. e) Izdaci za jaslice, obdaniSta i za čuvanje d j e c e ......... ...................... .

25 25 27 28 30 36 38 40 42 44 45 46 48 49

f) Izdaci za kulturne potrebe . . . . . . . . . . . . . . . 0 0.. g) Troškovi za rekreaciju ......................

51 51 32

h) Troškovi za higijenu i kozmetiku..... .

53

II/ 5 - Povećani troškovi u obitelji zbog zaposlenosti žene ...............................

6 - Uvjeti stanovanja......... »....................

54-

Veličina s t a n a .... .........................

55 56

7 - Kako je obitelj opskrbljena nekim potrošnim dobrima ..................... i........... .......

58

NEKOLIKO KARAKTERISTIKA ŽENE I MUŽA . .............. a) Otkuda su se doselili ............... ........

65 65

b) Školska s p r e m a .... ..........................

65

IV« POSEBNI PODACI 0 Ž E N A M A ..... ..................... ..

1 ?1

1 - Reproduktivna funkcija ž e n e .......... ’......... a) Broj rođene djece ............................

71 72

b) Broj djece u porodici ...... .................

75

2 - Planiranje p o r o d a ..... ......................... 5 - Ekonomska funkcija žene ............... «......

77 82

a)

III.

4- - Kvalifikacija i školska s p r e m a .................

82

a) Dokvalifikacija ....... ......................

84-

b) Radni staž ...... ........... ................ . c) Grana djelatnosti ........ ...................

85

5 - Društvena integriranost zaposlene žene ......... a) Članstvo u organima samoupravljanja ......... b) Članstvo u društveno-političkim organizacijama 6 - Neki ženini s t a v o v i .... .. „................ «.. a) Stav prema zakonskom b r a k u .... .............. b) Stav prema zaposlenosti..... ........«» »..... c) Stav prema religiji ................. ........

86 88 88 90 92 92 9498

- Vjera .................. ».............

98

- Odnos prema vjeri .......... ..........

99

d) Je li religija potrebna i korisna današnjem č o v j e k u ....... .................... e) Polaženje u crkvu, održavanje vjerskih blagdana f) Odgoj djece u vjerskom d u h u ................. Z ak 1 j u č ak

......................................

100 101 102 104-

III/ Neda Ostoić V.

POLOŽAJ ŽENE U SUVREMENOJ UŽOJ URBANOJ OBITELJI... 1 - Uvod ................... „...................... 2 - Odgoj djece ................... ............ .... a) Briga za školske dužnosti djece ... ....... ... t>) Dužnosti djece u kući ....... ............... c) Korenje i kažnjavanje djece ................ d) Slobodne aktivnosti d j e c e ...... ............ e) Upute, tumačenja, odgovaranja ............... f) Prijateljevanje s osobom drugoga spola sloboda i nadzor ........ .......... ......... 3 - Hijerarhija u obitelji prema odlučivanju....... a) Odlučivanje o zapošljavanju ili promjeni radnoga mjesta ............ ...... .......... b) Savjetovanje o problemima na p o s l u .......... c) Savjetovanje 0 upisivanju u razna društva .... d) Savjetovanje 0 odnosima s prijateljima i rodbinom ............... *........ e) Odluke o većim nabavkama......... f) Odluke o svakodnevnim nabavkama ...... .. g) Određivanje budućeg zanimanja djeteta ........

113 115 118 118 124

h) Utjecaj na izbor djetetova bračnogdruga ..... 4 - Suradnja u obitelji ..................

163 165

a) Spremanj e s t a n a .... ........................ b ) Kuhanj e ..................................

130 134 137

139 144 144 147 151 154 155 158 162

165 168

c) Pranje s u d a ...........

170

d) Pranje i glačanje rublja .....................

171

e) Nabavi janje namirnica za kućanstvo ......... f) Kućanski poslovi .....................

173 174

g) Odijevanje i hranjenje djece ................ h) Čuvan je djece ......................

176

5 - Stavovi žena prema zaposlenju, dužnostima, pomoći i poteškoćama......... ............ . a) Stav prema zaposlenju .................... . b) Stav prema kućanskim poslovima ............... c) Kako bi trebalo pomoći zaposlenoj ž e n i .... .

178 180 180 183 184

IV/

d) Poteškoće u obavljanju domaćinskih dužnosti .. e) Poteškoće u obitelji i braku zbog zaposlenosti ........ ........................

185

187

Dr, Miro A. Mihovilović

191

2 - Vrijeme ustajanja .................. ............

192

- Tip radnog vremena Trajanje radnog vremena

4 -

Broj ljudi neposredno podređenih ženi u poslu .. Odmor poslije r a d a

194

6 7 -

Optimalno trajanje radnog vremena za ženu-majku.

196

.

Vrijeme odlaska na spavanje

9 -

Koliko žena spava dnevno

SLOBODNO VRIJEME ŽENE .................. .......... 1 2 -

Uvod

197 198 199 199

Kako žena pretežno provodi slobodno vrijeme ....

201

5 - Mjesto gdje žena provodi slobodno vrijeme ...... 4 Kada pada dan tjednog odmora

203

.

VII.

195

.

8 -

.

5 -

.

5

.

RADNO VRIJEME Ž E N E .......................... 191 1 - Uvod --------»...................... »...........

.

VI.

5 - Iskorištava li žena dan tjednog odmora jednako kao i dnevno slobodno vrijeme ........ .

205

6 - Godišnji o d m o r ................ ................ a) S kim žena provodi godišnji odmor .......... b) Koliko dana .................

206 206 207

c) Gdje je žena provela godišnji o d m o r ........

208

7 - Je li žena zadovoljna načinom kako provodi svoje slobodno v r i j e m e .............

209

a) Razlozi nezadovoljstva.......... 8 - S kim žena želi provoditi slobodno vrijeme ....

209 212

9 - Čemu je namijenjeno slobodno vrijeme ž e n e ..... 10 - Odriče li se žena aktivnosti u slobodnom vremenu zbog muža ili djece ........................... a) Kategorije odricanja .......................

212 214 215

11 - Kako bi žena najradije upotrijebila slobodno vrijeme .........

216

V/

12

VIII.

- Obaviještenost žena o događajima i novostima iz zemlje i svijeta...... »....................

21 ?

BUDŽET VREMENA ŽENE U RADNOM D A N U .................

221

U v o d ............ ........... ............ ..........

221

1. v a r i j a c i j a Budžet vremena i socijalno porijeklo žene .........

227

2. v a r i j a c i j a Budžet vremena i školska sprema žene ........ ....

230

3. v a r i j a c i j a Budžet vremena i stručna kvalifikacija žene .......

235

4-. v a r i j a c i j a Budžet vremena i broj djece u ži v o t u .............

239

5. v a r i j a c i j a Budžet vremena i broj članova obitelji ...........

24-3

6. v a r i j a c i j a Budžet vremena i prosječni mjesečni prihod obitelji ...................................... .

24-8

7» v a r i

j a c i j a Budžet vremena i postotak prihoda obitelji što ga ostvaruje žena .................... ........... .

252

8. v a r i j a c i j a Budžet vremena i troškovi za kulturne potrebe ....

256

9. v a r i j a c i j a Budžet vremena i troškovi za rekreaciju i izlete ..

260

VI/ IX.

BUDŽET VREMENA ŽENA U DANU TJEDNOG O D M O R A ....

265

1. v a r i j a c i j a Budžet vremena i socijalno porijeklo žene ...

265

2. v a r i j a c i j a Budžet vremena i školska sprema žene .......

268

5. v a r i j a c i j a Budžet vremena i stručna kvalifikacija žene.. 4. v a r i j a c i j a Budžet vremena i broj djece u ž i v o t u .... .

272

276

5. v a r i j a c i j a Budžet vremena i broj članova obitelji .....

280

6. v a r i j a c i j a Budžet vremena i prosječni mjesečni prihod obitelji .......................

284

7. v a r i j a c i j a Budžet vremena i postotak prihoda obitelji što ga ostvaruje ž e n a .... ..................

288

8. v a r i j a c i j a Budžet vremena i troškovi za kulturne p o t r e b e ........

292

9. v a r i j a c i j a

X. XI.

Budžet vremena i troškovi za rekreaciju i izlete ...........

295

OPĆI ZAKLJUČCI ...... ....................

301

SUMMARY

317

Dr.Miro A.Mihovilović I. UVODNI PODACI 0 ISTRAŽIVANJU

- 13 -

Istraživanje "Položaj žene u porodici i društvu u Hrvatskoj" organizirano Je na poticaj Konferencije za društve­ nu aktivnost žena Hrvatske» Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Za­ grebu prihvatio Je ovu inicijativu, izradio projekt istraži­ vanja i predložio ga Savjetu za naučni rad SR Hrvatske, koji Je prijedlog prihvatio i uvrstio u svoj plan rada. Republički fond za naučni rad financirao Je ovo istraživanje. Istraživanje u gradskoj sredini proveo Je Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, a u seoskoj Institut za ekonomiku poljoprivrede i sociologiju sela Poljo­ privrednog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U radu na istraživačkom projektu uz autore ovog projekta sudjelovali su Milan Bene, rukovodilac Terenskoanalitičke službe Instituta, u razradi uzorka, Milka Habuš viši statističar, Etelka Basic statistički tehničar i Božidar Lukač terenski referent u računskoj obradi podataka. Mehanografsku obradu podataka izvršio Je Elektronsko-numerički centar Insti­ tuta za matematiku Sveučilišta u Zagrebu pod rukovodstvo dra Srećka Polica. Suradnici Odjela za ispitivanje slobodnog vremena, asistenti Margita Nyarai-Sercar i Mladen Stanković te Jasenka Dukić, apsolvent sociologije radili su na analizi dobivenih podataka. Grafikone Je izradio Josip Kodrič, apsolvent socio­ logije FiiozofBkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Konferencija za društvenu aktivnost žena tijekom trogodišnjeg rada na istraživačkom projektu, prijedlozima, savjetom i dokumentacionom građom uveliko Je pomogla i olakšala rad istraživača.

- 14 -

Savjetu i Pondu za naučni rad SR Hrvatske zahvalju­ jemo na razumijevanju i pomoći, a svim suradnicima srdačna hvala na vrijednoj suradnji oko organizacije istraživanja, obrade podataka i objelodanjenja rezultata.

U Zagrebu, lipnja 1971«

Voditelj projekta Dr.Miro A.Mihovilović

I. UVODNI PODACI 0 ISTRAŽIVANJU

1 - Problemi i cil.i istraživan,ja Cilj je ovog istraživanja bio da osvijetli proble­ me položaja i uloge žena, zaposlene i nezaposlene, u obitelji 1 u društvu u Hrvatskoj* Cjelovitost problema tražila je da se ispitaju mno­ gi faktori koji čine radni status žene u obitelji i društvu, a koji utječu na obiteljski i društveni položaj žene* Pri tom su za ovo istraživanje posebno zanimljivi bili problemi i funkci­ je žene: njen opći socio-ekonomski status, njena edukativna ulo­ ga, reproduktivna funkcija, radna i društvena funkcija, njen život i rad tijekom 24 sata, zatim njeni stavovi, mišljenja i sudovi o položaju žene u obitelji i društvu.

2 - Izbor uzorka Za ovo su istraživanje podaci prikupljeni s pomoću kvotnog uzorka koji se sastojao od 3 oo ispitanica-udatih žena, i to 2 oo zaposlenik i loo nezaposlenih koje žive u gradovima Hrvatske s više od 15«ooo stanovnika. Uzorak je obuhvatio 15 gradova Hrvatske. Odnos od 2oo zaposlenih i loo nezaposlenih žena u uzorku ne odgovara proporciji u populaciji, gdje ima 2 /3 neza­ poslenih, a samo oko 1/3 zaposlenih žena. Istraživači opravda­ vaju svoju postavku time da udata nezaposlena žena živi na ti­ pični ji način od zaposlene, pa je to utjecalo na povećanje uzor­ ka zaposlenih žena. Zajedno s udatom ženom anketiran je i njen suprug.

18 -

Kvotni uzorak izrađen je na osnovi međusobnih, kvotnih kontrola: a) zaposlene-nezaposlene žene b) starost žene c) školska sprema žene d) djelatnost u kojoj je žena zaposlena e) grad (mjesto boravka) f) regija S obzirom na ciljeve i zadatke, uzorak je stratifi­ ciran kao komparativni nacrt istraživanja prema "zaposlena-ne­ zaposlena žena", i to tako da je u stratum zaposlene žene odab­ rano 2 oo ispitanica, a u stratum nezaposlene loo ispitanica.

3

- Definicija osnovnog skupa i uzorka

Grad Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pula Rijeka Sisak Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin

Broj žena u gradovima

Veličina uzorka Nezaposlene Zaposlene Ukupno

2 2 2

4

6

12.371 21.213 38.998 18.944

5 5

7

7 4

15

22 11

50.466

9

13-442

3 3 9 3 3 3

8.419

15.182 47.388 12.066 14.150

Vinkovci Vukovar Zadar Zagreb

12.563 12.818 243.264

Ukupno

533.545

12.267

2 2

7 19 5 5 18 4 5 4

7

28

8 8 27 7

8 7 7 7

46

5 5 92

138

102

198

300

- 19 -

4

- Metode istraživanja

Podatke su prikupili iskusni i posebno instruirani anketari. Na anketi su surađivala 32 anketara s višom i visokom stručnom spremom. Instruktažu anketara izvan Zagreba obavila su četiri vanjska suradnika Instituta, a anketiranje na podru­ čju grada Zagreba, Karlovca, Siska, Bjelovara, Osijeka i Vu­ kovara izvršili su istraživači Instituta. Analizom tabela utvrđeno je, da unatoč prilične du­ žine upitnika (195 pitanja za ženu), broj onih "bez odgovora" nije bio velik, iako se postepeno povećavao, uz manje oscila­ cije i do 4%. A analiza upitnika za bračnoga druga, premda je upitnik bio znatno kraći (75 pitanja), pokazala je da je onih

%•

"bez odgovora" bilo pri kraju i do 5 Analiza je pokazala i to da su muškarci bili suzdržljiviji u odgovorima na pitanja o suradnji u obitelji nego što su to bile žene. Pitanja "bez odgovora", treba napomenuti, obično se javljaju tamo gdje je prethodno pitanje bilo selektivnog tipa, ili tamo gdje se unaprijed pretpostavljalo da će odgovoriti samo dio ispitanika. Vrijedno je zabilježiti i poznatu pojavu da su otvorena pitanja također ostajala "bez odgovora". Zaposlene su žene sa više savjesnosti prihvatile intervjue, vođenje dnevnika, te ga popunjavale, kako se čini, zdušnije nego nezaposlene. Izuzetak su bile nezaposlene žene starije dobi. Slično je bilo i sa ženama s višom naobrazbom, koje su vodile dnevnik s više pojedinosti i pedantni je odgovarale na pitanja nego žene s nižim obrazovanjem. I obratno, žene s nižom školskom spremom (do srednje školske spreme - SSS) manje su pažnje poklanjale i odgovorima i dnevniku.

20

U mnogo slučajeva obilazak anketara syodio se samo na kontrolu kako ispitanice vode dnevnik, ili na pomaganje u ispunjavanju ankete» Ponekad je bilo potrebno i retrospektivno intervjuirati ispitanice da bi se prisjetile kako su provele prošli dan, pa je to onda sam anketar bilježio u dnevnik. Na­ por anketara da se u dnevnik

sve

ubilježi nije nailazio

na razumijevanje, a ispitaničama s nižom naobrazbom anketari su pomagali u popunjavanju dnevnika. S

obzirom na ove primjedbe treba, dakle, naglas

su selektivnost percepcije i pamćenja faktori o kojima je tre­ balo voditi računa pri interpretaciji podataka.

5 - Upitnik, intervju, dnevnik Instrumenti istraživanja sastojali su se od tri dijela: 1. IPŽDP-A pitanja demografskog karaktera, opći poda­ ci i pitanja o radnom i slobodnom vremenu 2. IPŽDP-B pitanja psiho-socijalnog karaktera 3» IPŽDP-C dnevnik budžeta vremena P r v i

dio upitnika, IPŽDP-A, sadržavao je 5 grupa

pitanja: a) opći podaci o obitelji, b) opći podaci o mužu i ženi, c) posebni podaci o ženi,

d) radno vrijeme, e) slobodno vrijeme.

D r u g i dio, IPŽDP-B imao je tri grupe pitanja: a) odgoj djece, b) odlučivanje u obitelji, c) suradnja u obi­ telji. T r e ć i dio upitnika sastojao se od tri dnevnika budžeta vremena (dva za radne dane, utorak i četvrtak, a jedan za nedjelju).

21 -

Upitnik se sastojao od pitanja s ponuđenim i slobod­ nim odgovorima. Tehniku označavanja ponuđenih odgovora bilo je zaokruživanje broja, a tehnika slobodnih odgovora - upisivanje odgovora. U načelu je ispitanik, kod ponuđenih odgovora, trebao da zaokruži samo broj jednog odgovora. Upitnik je imao 195 pitanja za ženu i 75 pitanja za muža. Dnevnik je bio poseban obrazac u koji se kronološkim redom upisivalo sve aktivnosti u jednome danu (od 00,01 do 24,oo sata). Dnevnik je imao 5 kolona: - točno vrijeme (sat) početka i svršetka aktivnosti, - opis primarne (glavne) aktivnosti, - opis sekundarne aktivnosti_(nuzaktivnosti), - koja je treća osoba bila nazočna za vrijeme aktiv­ nosti (primarne i sekundarne), - mjesto aktivnosti. Dnevnik su vodile samo žene.6

6 - Vrijeme ispitivanja Ispitivanje je provedeno od 6 . do 1 3 »srpnja 1969Dnevnik se ispunjavao utorkom, četvrtkom i nedjeljom (radni dani, vikend).

22 -

7 - Program obrade podataka Od dobivenih 306 upitnika u obradu, je ušlo 294(201 upitnik zaposlenih žena, 93 upitnika nezaposlenih). Logi­ čnom kontrolom izgubljeno je 2 ispitanika, a strojem isto toliko.

%

Obrada podataka izvedena je u dvije faze: - u

p r v o j

fazi' obrađene su primarne tabele

zaposlena - nezaposlena žena, a iz dnevnika budžeta vremena radni dani - slobodan dan, primarne i sekun­ darne aktivnosti, prisutnost osoba i mjesto aktiv­ nosti; -u d r u g o j fazi primarne su tabele ukrštene s raznim pitanjima iz upitnika. Podaci iz prvog dijela upitnika obrađeni su u relativ­ nim frekvencijama horizontalno i vertikalno, nađen'je C-koeficijent i Hi-kvadrat. Elektronsko-numeričkom obradom izrađeno je 3864- primar­ nih tabela. Obrada je izvršena strojem C-90.60. Podaci o stanovništvu (prema popisu 1961. i procjeni

1968 .) uzeti su iz statističkih godišnjaka.

RtA U ZIRA N I UZORAK GRADOVA U SR HRVATSKOJ

Varaždin \ Zagreb Bielôvar lAarlovac ®038) *(b) * P u . Æ ' X î

v

vi M aa Ji

» v y-, Zadar

q .Sisak .

i

!

^

V i n & ^ u k o v a r

SI. Brod

s V,

„

X

5,ber"k't X i X

Brojevi u z a g r a d a m a obilježavaju veličinu u z o r k a (broj ispitanica).

Dr. Jagoda Klauzer II. III. IV.

OPĆI PODACI 0 PORODICI NEKOLIKO KARAKTERISTIKA ŽENE I MUŽA POSEBNI PODACI 0 ŽENAMA

II. OPĆI PODACI 0 PORODICI

■1 - U v o d Proučavanju porodice kao temeljnog nukleusa društva posvećene su mnoge studije: pravne, sociološke, antropološke i to više u zapadnom nego u istočnom svijetu« Otkako se porodica počela transformirati od proizvođačko—potrošačke prema sve izrazitijoj potrošačkoj, i od kada Je taj proces dobio novu dimen­ ziju- - ekonomsko osamostaljivanje žene - problemi obitelji i njihovo istraživanje sve su više u prvom planu. Nastojanje žene da napusti zatvorene okvire obitelji i domaćinstva te da se aktivno uključi u tokove političkoga, društvenoga i ekonomskog života bio Je, i Jest, najjači potres za instituciju porodice, koji joj Je poljuljao i same temelje, a da se konačne posljedice Još ne mogu nazrijeti. Prisutnost porodične tranzicije, nazovimo tako ovaj proces, osjeća se i u Jugoslavenskom društvu. Intenzivne i stakativne promjene gospodarske i društvene fizionomije zemlje, pa ravnopravnost i zapošljavanje žena intenziviralo Je i sam taj proces, stavljajući pred društvo mnoštvo neriješenih pro­ blema iz oblasti porodice. Porodica Je razapeta između novih društvenih ideja što su ih žene prihvatile i koje žele ostvari­ ti (ponajprije da se zaposle izvan obitelji) i ostataka tradici­ onalnog shvaćanja obiteljske konzistencije. Nove napredne ideje o punoj ravnopravnosti žene, proklamirane pred četvrt stoljeća, sukobljavaju se s duboko ukorijenjenim konzervativnim shvaća­ njima koja su Još veoma živa ili tek tinjaju ispod formalne idejne formiranosti (muške) populacije. Društvo (i samo skup pojedinaca) ostavljalo Je neriješenim pitanje preuzimanja nekih funkcija porodice koje u procesu tranzicije nestaju ili im se smanjuje opseg. Osjeća se izvjesna organizaciona nespremnost,

- 26 -

kako na mikro planu (nova obiteljska organizacija) tako i na makro planu (pripremanje adekvatnih društvenih službi za orga­ niziranu i efikasnu pomoć obitelji). Raskorak između potrebnih i postojećih uvjeta najčešće dolazi do izražaja u urbanim sre­ dinama, gdje zapošljavanje žene izvan kuće stvara najveći pro­ blem u obitelji. U gradskoj obitelji zaposlene žene dolazi do najjačih konflikata nastalih zbog nepripremljenih endogenih i egzogenih uvjeta za slobodno stvaranje novog tipa obitelji, takvog tipa koji odgovara današnjem stupnju razvitka društvenopolitičkih i ekonomskih odnosa. U posljednje vrijeme porodica je i u nas sve češće predmet pravnih, socioloških i društveno-političkih rasprava.1^ Neovisno o efikasnosti tih rasprava, već sama činjenica da su problemi obitelji stavljeni na dnevni red društvenih razgovora jest krupan korak naprijed. Ipak, razrješavanje tih problema ni­ je moguće bez svestranog ispitivanja porodice same, njena mate­ rijalnog temelja, unutrašnje organizacije, i njenih funkcija. Funkcije žene u porodici i društvu, njena društveno-politička integriranost, njeno mišljenje i stavovi o ključnim pitanjima društva i vlastite obitelji nužno zauzimaju posebno mjesto u takvim istraživanjima. S takvih se pozicija pošlo u cjelovito istraživanje položaja žene u porodici i društvu u Hrvatskoj. U uvjetima nedovoljnih društvenih istraživanja ove vrste u nas, kad nema­ mo sličnih informacija, ni starijih ni skorašnjih, širok opseg pitanja obuhvaćenih anketom, uvjetovan je kako današnjim tako i budućim potrebama. U sadašnjem trenutku dobiva se presjek stanja i odno­ sa temeljen na kvantitativnoj i kvalitativnoj analizi koju naš fond informacija pruža, a u budućem rezultati će ankete poslu­ žiti kao orijentacija za usmjeravanje specijalnih istraživanja i kao osnova za komparaciju prijeđenog puta. Može se očekivati da će s vremenom dobiti na značenju i oni rezultati ankete koji 1/ Godine 1968 održano je u Aranđelovcu opće jugoslavensko savje­ tovanje na temu "Položaj i problemi porodice u procesu kon­ stituiranja samoupravnog društva". Kasnije je osnovan Savezni zavod za planiranje porodice, a onda republički zavodi.

- 27 -

danas ne mogu izaći iz okvira konstatacije i deskripcije. Tako ovo istraživanje postaje ambivalentno, dobiva preliminarni i temeljni karakter. Anketa je provedena na uzorku od 201 zaposlene žene i 93 nezaposlene, što bijahu izabrane iz gradskih aglomeracija Hrvatske. 0 uzorku i o metodološkoj strani ispitivanja govorit ćemo na drugom mjestu dok se ovaj dio studije odnosi na demo­ grafsko-sociološke karakteristike porodice, na njihovu mate­ rijalnu osnovu, uvjete stanovanja, opremljenost stana, na fun­ kcije zaposlene i nezaposlene žene u sferi reprodukcije, njena rada na radnom mjestu, edukacije i društvene integriranosti.

2 - Nekoliko podataka o porodici Potrebno je reći najprije nekoliko riječi o definiciji porodice onako kako je shvaćena u ovom istraživanju. Suglasno cilju istraživanja (položaj žene u porodici i društvu), defini­ cija ima svojih specifičnosti. U fokusu interesa nalazi se udata žena," tj. žena u braku, i ona je osnovni predmet ispitiva­ nja, a njen bračni drug, djeca i srodnici koji eventualno žive s njom u zajedničkom kućanstvu sačinjavaju porodicu. Nije se posebno inzistiralo samo na zakonitim bračnim zajednicama, a niti na tome da porodice budu potpune tj„ da imaju oba bračna druga, odnosno roditelja. Ta se operacionalna definicija razlikuje od defini­ cije porodice-primijenjene u statističkoj obradi podataka iz popisa stanovništva» Statistika, je definirala.porodice po.na«čelu tzv. "uže porodice", obitelji, koju čine samo roditelji 2/ i djeca neovisno o-veličini domaćinstva u kojemu žive. '

2/ To je bilo moguće učiniti zbog toga što je obrada porodica učinjena naknadno na temelju podataka iz popisa domaćinstava (1953).

28 -

Tako je definicija porodice, primijenjena u anketi, izvjesna kombinacija obitelji i domaćinstva, a sadržajno je najbliža porodičnom domaćinstvu. Za tako definiranu porodicu anketom su traženi podaci o rodbinskom sastavu, o broju članova, o materijalnom položaju, 0 uvjetima stanovanja - uvijek razlikujući porodicu zaposlene 1 nezaposlene žene. Kako su anketom obuhvaćene samo gradske porodice, polazilo se od pretpostavke da će se najčešće pojavijivati tip "čiste" porodice - obitelji-" - koja se sastoji od ro­ ditelja i djece (po rodbinskom sastavu), i uglavnom relativno male obitelji (po broju članova), nešto brojnije u nezaposlene nego u zaposlene žene. 0 materijalnom položaju obitelji, o strukturi troškova, o uvjetima stanovanja te o tehničkim poma­ galima u stanu moglo se samo nagađati--pretpostavijajući da je prednost na strani zaposlene žene. a) SastavjDorodice T a b e l a

Sastav porodice

Zaposlena žena Apsolutni broj

%

Žena i muž Roditelji i djeca Roditelji, djeca i srodnici Majka i djeca Majka, djeca i srodnici U k u p n o

25 135 37 4

12,4

6 7,2

_ 201

Nezaposlena žena Apsolutni broj

1 0 0 ,o

%

9 77

9,7 82,8

6

6,5 -

1

1 .0 1 0 0 ,o

18,4

2 ,0

1

93

3/ Stoga ćemo u studiji upotrebljavati i jedan i drugi naziv porodica i obitelj - pazeći, dakako, da je riječ usklađena s tekstom izlaganja.

- 29 -

Kod obje kategorije žena. najčešći je čisti tip poro­ dice, dakle obitelji, sastavljen od roditelja i djece. Ta je prevalencija jača kod nezaposlenih žena (gdje prelazi 4-/5 slu­ čajeva) , nego kod zaposlenih gđje'prelazi 2/3 slučajeva. Zapo­ slene žene češće su u obitelji koju čine sami bračni drugovi nego nezaposlene žene, a češće su i u porodicama sa srodnicima, (gotovo) u 1/5 slučajeva. Skupljanjem prvih dvaju modaliteta u tabeli 1 proizlazi da kod zaposlene žene na porodice sastavljene od samih bračnih drugova te od roditelja i djece, otpada 4-/5 slučajeva, a kod nezaposlene žene više od 9/ 10 . Ako pokušamo ocijeniti povoljnost ovakve strukture, podaci sugeriraju povoljniju strukturu kod obitelji nezaposlene žene. Objektivno je povoljnije za obitelj u cjelini, za razvija­ nje obiteljskih odnosa, za razvijanje pravilnog odnosa roditeljidjeca, i za dobar odgojni učinak kad su roditelji i djeca jedini članovi obitelji. Druga osoba, pa i srodnici, pored pomoći u kućanstvu i pored brige o djeci, vrlo često, svjesno ili nesvje­ sno, umanjuju bračni i obiteljski sklad, a odgoj djece nerijetko trpi neželjene utjecaje. Teško bi se moglo pretpostaviti da je žena zadovoljna u porodici koja je proširena srodnicima, i da je takva porodica njena stvarna želja. Sasvim je sigurno da zaposle­ na žena, isto kao i nezaposlena, a vjerojatno još i više - želi da živi isključivo u užoj obitelji, ukoliko bi joj to okolnosti dopuštale. Pomanjkanje stambenog prostora, i .nemogućnost da dje­ ci osigura odgovarajući boravak dok ona radi, prisiljava zaposle­ nu ženu da mnogo češće nego nezaposlena prihvati život u sastavu šire porodice. Na točnost ove pretpostavke upućuje i okolnost da 97% anketiranih zaposlenih žena smatra da je za mladi bračni par bolje da žive odvojeno imaju isto mišljenje).

'od roditelja (i sve nezaposlene žene

- 30 -

b ) VeličinajDorodice_i_broj_djece_u_njoj

Veličina porodice spada među relevantne podatke ankete. Pri postavljanju plana istraživanja očekivalo se da će žene u gradu živjeti u relativno malim obiteljima. Takva je hipoteza bila temeljena dijelom na teorijskim saznanjima i iskustvima iz drugih zemalja, a dijelom na našim iskustvima i podacima. Poznate poratne emigracije selo-grad, odlaženja mladih, spo­ sobnih, inteligentnijih i mobilnijih, što bijaše posljedica gospodarskih promjena u zemlji, osjetno su rastakale i cijepa­ le poljoprivredna domaćinstva. Veća mogućnost zapošljavanja u gradovima dovela je do ekonomskog osamostaljivanja mladih i do njihova odvajanja u zasebne obitelji. Podaci popisa sta­ novništva iz godine 1953 - bilježe da je prosječan broj članova gradske obitelji u Hrvatskoj bio 3»33» a godine 1961. 3»22. Ako vodimo računa o činjenici da su najintenzivnije promjene u veličini porodice nastale u doba izvanrednih okolnosti poleta u gospodarskom razvoju prije 1953 (kulminacija u perio­ du 1950 - 1952 ), moglo bi se pretpostavljati da će daljnje pro­ mjene prosječne veličine porodice biti veoma blage i uglavnom ovisne o fertilitetu. Na toj osnovi leži i naša pretpostavka da će porodice, anketiranih žena biti u pravilu male. Veličina porodica Broj članova porodice Do 3 člana 4-6 članova 7 članova i više

T a b e l a Zaposlena žena N =201

52,8

2

Nezaposlena Prosječan broj članova žena zaposlene nezaposlene N=93 žene žene

46,2

52,7 45,2

1,0

2 ,2

3,71

3,74

Podjednaka je struktura porodice prema broju članova u obje kategorije žena. Više od polovine anketiranih obitelji ima do 3 člana, pa je takva obitelj očito* najčešći tip obitelji

- 31 -

u Hrvatskoj. Dosta su zastupljene i obitelji sa 4-6 članova, dok su one sa 7 članova i više potpuno atipične i kod zaposle­ ne i kod nezaposlene žene. Ta podjedanaka zastupljenost pojedinih tipova porodi­ ce prema broju članova reflektira se i u veoma bližim vrijed­ nostima prosječnog broja članova. Nešto manje od 4 člana ima prosječno porodica zaposlene i nezaposlene žene. Ti su prosje­ ci potpuno logični usporedimo li ih s podacima popisa stanov­ ništva iz 1961. Prosječna veličina gradskog, tj. nepoljoprivrednog domaćinstva iznosila je tada u gradovima Hrvatske 2,92 člana, a prosječna veličina porodice 3,2. S obzirom na razlike 4/ u definiciji, ' anketirana je porodica nešto šire shvaćena nego u obradi popisa stanovništva, pa je razlika u prosječnoj veliči­ ni- porodice (3>2 -s 3 »? - 3 ?7 ) sasvim shvatljiva bez obzira na činjenicu da se u našem slučaju radi o uzorku nešto manjem od 300 žena, odnosno o uzorku porodice koji, s obzirom na karak­ ter (kvota uzorak), i nije reprezentativan za gradske porodice. Vratimo se prosječnoj veličini porodice anketiranih žena od 3*4 do 3»74. Možda se te razlike u veličini prosječne, porodice oba tipa čine neočekivano male. Mogla bi se očekivati znatno veća porodica nezaposlene žene ako polazimo od čestih tvrdnji kako zaposlenje izvan kuće bitno utječe na smanjenje fertiliteta zaposlenih žena. Prije nego iznesemo neke dodatne karakteristike tipo­ va porodice po opsegu, nužno je već ovdje dati neke informacije o samim ženama, ponajprije o njihovoj starosnoj strukturi. Ovo zbog toga što obje karakteristike porodica - sastav i struktu4/ U popisu stanovništva i samci su sačinjavali domaćinstvo pa i osobe koje odvojeno žive od svoje porodice. Veći broj samačkih domaćinstava u gradovima utjecao je na formiranje relativno malog prosječnog domaćinstva. Kao porodice smatra­ ne su zajednice bračnih drugova bez djece te roditelja s djecom, bez obzira da li se radilo o jednom ili oba rodite­ lja. Na taj način srodnici su ulazili u sastav domaćinstva, ali ne i u sastav porodice.

- 32 -

ra prema broju Članova - asociraju pomisao na starosnu struk­ turu jedne i druge subpopulacije, jer starost može znatno utje­ cati kako na sastav tako i na veličinu porodice. Logično je očekivati da če mlade žene, osobito one zaposlene, biti naj­ češće u sastavu većih porodica, s roditeljima, odnosno sa srodnicima (svojih ili svoga muža), zbog akutne i permanentne stambene krize u gradovima. Isto je tako logično očekivati da će mlade zaposlene žene biti češće bez djece u odvojenim poro­ dicama zbog jednostavnijeg mada ne jednostavnog rješavanja stam­ benog smještaja mladoga bračnog para bez djece. Anketirane žene obiju kategorija podjednake su sta­ rosne strukture: Starost 20-25 25-30 30-40 40 i više

u % Zaposlene žene Nezaposlene žene

8 29,1 36,7 26,1

11 24,2

31,8 33,0

Kod zaposlenih žena nešto su jače frekventirane starosne grupe 25-40 godina - sa 66%, nego kod nezaposlenih, gdje čine 56%. Pored ove, još su manje razlike u ostalim staro­ snim skupinama utjecale na prosječnu starost žena (izračunatu kao aritmetičke sredine) od 3^,4 i 35»1 godina. Zaposlene su žene u prosjeku nešto mlađe od nezaposlenih, no ta razlika od

8 mjeseci ne igra znatnu ulogu u međusobnoj usporedbi. Zaposle­ na je žena uglavnom orijentirana na tip obitelji do tri člana, tj. na obitelj bez djece i s jednim djetetom. Kao što proizlazi iz tabele 1 (u prilogu) ta je prevalencija porodica do tri: čla­ na kod zaposlenih žena nešto jača u dobi 20-25 godina (66 ,8%), dok u ostalim dobnim skupinama (tabela 2 ) gotovo i nema

- 33 -

razlike (5 1 ,7% - 50,7% - 5 1 ,9% zaposlenih žena ima obitelj do 5 člana) • Kako svega 2 zaposlene žene žive u porodici sa 7 članova.i više (jedna u starosnoj grupi 20-25 godina, druga u grupi od 40 i više), to iz gornjega proizlazi da je tip porodice sa 4 člana i više neadekvatno zastupljen u porodicama zaposlenih žena te starosne skupine (25% - 47% - 59% - 46%). Nema dakle, izrazitog djelovanja zrelije dobi žene na veliči­ nu porodice. Obitelj nezaposlene žene povećava se paralelno sa starošću žene. Tip porodice do 3 člana najjače je zastupljen u najmlađoj dobnoj skupini, u ostalima njegov udio postepeno opada (80% - 59% - 4-8% - 43%)- Kod nezaposlenih žena samo je 1 porodica sa 7 članova i više (u skupini 20-25 godina), a gotovo sve ostale porodice pripadaju tipu sa 4-6 članova. Pre­ ma tome, u naše četiri dobne skupine (20-25 , 25-30 , 30-40 i 40 i više) te su veličine zastupljene sa 10% - 41% - 52% - 57% pove­ ćavajući svoj udio u višim starosnim skupinama. Posebno treba naglasiti da od samo 3 porodice obiju kategorija žena sa 7 čla­ nova i više, dvije od njih pripadaju ženama u dobi 20-25 godina; radi se dakle o proširenom porodičnom sastavu. Već se iz tih podataka primjećuje da je planiranje poroda prisutno u oba tipa žena (zaposlene i nezaposlene), jer sa starošću žene ne raste izrazito veličina porodice. Više je naglašeno u zaposlenih žena nego u nezaposlenih: 4/5 zapo­ slenih odnosno 3/5 nezaposlenih žena u dobi 20-24 i 25-30 godina živi u najmanjim porodicama do 3 člana s jednim ili nijednim djetetom (samo je jedan slučaj žene bez muža u tom kontingentu). Više svjetla na ove zaključke daje podatak o broju djece obiju kategorija žena.

- 34 -

T a b e l a

Broj djece u porodici

3 u

Zaposlena žena N=201 Bez djece

13,4

8,7

1 dijete

52,7 33,8

45,7 42,4

2-3 djeteta 4 i više

100, o

%

Nezaposlena žena N=93

3,3 100, o

Iz tabele vidimo da 2/3 zaposlenih žena žive u obi­ telji bez djece ili s jednim djetetom, a svega 1/3 ima 2-3 dje­ teta» Čini se da je time tema o fertilitetu zaposlenih žena iscrpljena, jer nema zaposlene žene s četvero djece i više.-^ S demografskog gledišta nešto je povoljnija struktura nezapo­ slenih žena prema broju djece pošto je među njima nešto manje onih bez djece, a znatno je veći postotak onih sa 2-3 djeteta, tako da tek nešto preko polovine otpada na žene bez djece i s jednim djetetom, odnosno nešto je manje od polovine nezaposle­ nih žena sa dvoje djece i više» Sa četvero djece i više ima samo 3 slučaja, a to čini 3,3%» Ove razlike u broju djece zaposlenih i nezaposlenih žena dolaze do izražaja i u prosječnom broju djece koji je za zaposlenu ženu 1,4 (1,376), a za nezaposlenu 1,7 (1,662), Taj prosjek, koji je kod zaposlene žene mnogo bliži jednom djetetu, 5/ Postoji, doduše, mogućnost da će mlade zaposlene žene rađati i više od troje djece, no ta je mogućnost samo teoretska s malim ili nikakvim izgledom da se ostvari.

- 35 -

a kod nezaposlene nešto bliži k dvoje djece, objektivno je mali (i pored stanovitog broja slučajeva gdje u porodici ima djece iz prethodnih brakova), i tipičan je za naše današnje gradsko stanovništvo, i pored toga što uzorak nije reprezentativan. Broj djece jest funkcija veličine porodice, kako se vidi iz podataka u tabeli 2. Karakteristično je da u obiteljima zaposlenih žena do 3 člana gotovo 1/4 ima onih bez djece, dakle, porodica koje se sastoje samo od bračnoga para ili od bračnoga para i jednog srodnika, a da je kod nezaposlenih žena takvih slučajeva mnogo manje (17%). Ostatak od gotovo 3/4 obitelji zaposlenih žena ima samo jedno dijete, a tek u 3 slučaja ima 2-3 djece. Na prvi pogled nelogičan, posljednji se podatak odnosi na zaposlene žene bez muža koje pripadaju tipu obitelji "majka i djeca", dakle, tipu nepotpune obitelji. Obitelj .neza­ poslene žene u tipu od 3 člana, koje su s jednom iznimkom, pot­ pune, logično se iscrpljuju s jednim djetetom. Prelazeći na tipove većih porodica sve je očitije da broj djece kao funkcija veličine porodice jače dolazi do izra­ žaja kod nezaposlene nego kod zaposlene žene. Tu je zanimljiva porodica sa 4-6 članova u kojoj bi se moglo očekivati 2-4 djece, a ta je pretpostavka i potvrđena, jer 95% porodica te veličine ima doista dvoje djece i više, uglavnom 2-3 djeteta (88,1%). U tim većim porodicama nema slučajeva bez djece. Kod zaposlenih žena situacija znatno diferira. Gotovo 1/3 porodica zaposlene žene sa 4-6 članova ili je bez djece ili s jednim djetetom, a nešto više od 2/3 sa 2-3 djeteta, dok i nema porodica te veličine s četvero djece i više. Ustanovljeni odnos između veličine porodice i broja djece potpuno je logičan za nezaposlenu ženu, ali je na prvi pogled nelogičan za zaposlenu. Gotovo polovina zaposlenih žena živi u porodicama s četiri člana i više, a struktura te rela­ tivno velike porodice potvrđuje da najveći dio čine osobe izvan kruga uže ženine obitelji.

- 36 -

Koliko god bila dragocjena pomoć srodnika u porodici zaposlene žene s djecom, pri vođenju kućanstva i odgoju djece, veći broj srodnika koji ne pripada užoj obitelji ne može se smatrati povoljnim a Još manje idealnim» Vrlo Je vjerojatno da su takvi slučajevi uvjetovani neriješenim stambenim problemima koji su česti u urbanim sredinama. Povezanost između veličine porodice i broja djece izražena Je koeficijentom kontingencije 0=0,576 kod zaposlene i C=0,692 kod nezaposlene žene. U oba slučaja veća porodica ima i veći broj djece, a izvjesna dosljednost i logičnost kod nezapo­ slenih žena odražava se i nešto većom povezanošću.

3 - Materijalni temelji porodice Nekoliko pitanja posvećeno Je materijalnom stanju po­ rodice. T.o su pitanja o izvorima prihoda, prosječnom mjesečnom prihodu i prosjeku prihoda po Jednom članu, zatim podaci o tome koliko od prosječnog mjesečnog prihoda ostvaruje, žena (na to ćemo se osvrnuti kad budemo govorili o samoj ženi i njenim fun­ kcijama) . Podaci o izvorima prihoda najprije su bili zamišljeni s podjelom na modalitete "iz poljoprivrede", "iz nepoljoprivređne djelatnosti", međutim, poslije pokusnog ispitivanja koje Je pokazalo da se poljoprivreda gotovo neće pojavljivati kao izvor prihoda, prešlo se na sistem koji Je razlikovao redovitu zaradu od povremene zarade, te njihovu međusobnu kombinaciju, i nekoliko ostalih izvora (kao što su prihodi s poljoprivrednog imanja, alimentacija, pomoć i uzdržavanje od socijalnih i kari­ tativnih ustanova, pomoć nezaposlenima od Zavoda za zapošlja­ vanje i slično). Brojčani podaci prikazani su u tabeli 4-, a grafički u grafikonu 1.

- 37 -

Prihodi porodice

T a b e l a

4

_________________________________________________ u % Modaliteti Zaposlena žena Nezaposlena žena N=201 N=93 Izvori prihoda Redovita zarada Povremena zarada

81,6

65,6

1,0

Redovita i povremena zarada Ostalo

17,9 0,5

8,6 25,8

100,0

-

100,0

Prosječni mjesečni prihod porodice Do 500 dinara 500 - 1000 dinara

1000 - 1500 I 5OO- 2000

" " "

2000- 2500

2500 i više dinara

-

3,5

17,0 20,0 29,0

4,3

10,8 51,2

30,5

29,0 19,4 5,4

100,0

100,0

Prosječni mjesečni prihod po članu Do 200 dinara 200-300 "

1,5

9,7

11,8

300-400

"

6 ,5 13,9

400-500 500-600

M

18,9

600 i više dinara

10,9

26,9 22,6 10,8

4-8,3

18,3

100,0

100,0

- 38 -

a) Izvori_£rihoda

Izvori su prihoda pri obradi, zbog naravi dobivenih odgovora, podijeljeni u četiri skupine: redovita zarada, povrëmena zarada, redovita i povremena i ostalo. Čini se da naš svi­ jet još nije naviknut na pitanja ove naravi, ili su ona još uvijek nepopularna. Redovita je zarada najčešći izvor prihoda, osobito kod zaposlenih žena gdje čini više od 4-/3 svih izvora prihoda, dok ostatak uglavnom pripada kombinaciji redovite i povremene zarade. U nezaposlenih žena redovita zarada čini nešto manje od 2/3 svih izvora prihoda, ali je osjetno zastupljena kombina­ cija redovite i povremene zarade (više od 1/4- slučajeva). U porodicama zaposlene žene nužno je posizanje za dopunskom zaradom, ako za to postoje mogućnosti, to više što se iz podataka o sa­ stavu obitelji (tabela 1) vidi da je obitelj nezaposlene žene najčešće sastavljena od roditelja i djece, pa u pravilu otpada mogućnost dopunskih izvora prihoda eventualnih srodnika u pro­ širenoj porodici. Sama povremena zarada tako je slabo zastuplje­ na da se ne može smatrati tipom izvora prihoda. Kao što proizlazi iz._tabele 3 u prilogu, s porastom broja članova u porodici nešto se smanjuje postotni udio redo­ vite zarade u ukupnim izvorima prihoda, a naraste udio kombi­ nirane redovite i povremene zarade. Ta pravilnost dolazi više do izražaja u obiteljima nezaposlenih žena nego u obiteljima zaposlenih. Kod zaposlenih žena promjene u strukturi su mini­ malne. Dok u obitelji do 3 člana 83% izvora prihoda otpada na redovitu zaradu, u onoj sa 4-6 članova taj postotak iznosi 80%. Kod zaposlenih žena, kao što se i moglo očekivati, postoji izrazitija gradacija. Redovita je zarada izvor prihoda u 70% slučajeva - kad se radi o obitelji do 3 člana, a u 60% - kad se radi o porodicama sa 4-6 članova. Relativno velike porodice, sa

- 39 -

Izvori prihoda porodice G r a f i k o n

Redovita zarada

Povremena zarada

1

Redovita i povremena zarada

7 članova i više, imaju svega po dvije žene obje kategorije: kod dviju porodica zaposlene žene jedini je izvor prihoda redo­ vita zarada, dok je kod nezaposlenih žena jedna iskazala redo­ vitu a druga povremenu zaradu. 6/ Zbog malog broja slučajeva postoci nisu računati, jer njihova interpretacija ne bi imala smisla.

- 40 -

b ) P£o sj ečni_mje sečni jariho^ jDorodic e

Struktura prosječnih porodičnih prihoda pokazuje već na prvi pogled (tabela 4 u tekstu i grafikon 2) bolju materi­ jalnu situiranost porodice zaposlene žene. Gotovo 1/7 porodica nezaposlenih žena ima prihode do 1000 dinara mjesečno (u porodi­ cama zaposlenih žena tek 3,5%), a blizu jedne polovine (46,3%) ima prihode do 1500

dinara (kod zaposlene 1/5 svih slučajeva).

Prihode od 2000 i više ima tek 1/4 porodica nezaposlenih žena, a 3/5 porodica zaposlene žene.

- 41 -

Razlike u strukturi prihoda kod zaposlenih i nezapo­ slenih žena reflektiraju se i na pokazateljima prosječnog pri­ hoda. Kod zaposlenih žena prosječni mjesečni prihod u porodici iznosi 2614- dinara (aritmetička sredina), medijalni prihod po porodici iznosi 2164- dinara, dok je najčešći prihod 2132 dinara. Ako, dakle, na porodicu zaposlene žene otpada prosječno više od 2600 dinara, a polovina svih tih porodica ima prihode od 2614 dinara, i veće, sve do 6750 dinara, druga je polovina, ona s prihodom 500-2614- dinara i s veoma malo frekventiranom grupom niskih prihoda, i pored toga što je najčešći prihod znatno niži od prosječnoga. Može se dakle zaključiti da je prosječni prihod u odnosu na životne troškove porodice prosječne veličine 3-4člana, osrednji. Vrijednost prvoga kvartila iznosi 1612,5 dinara, pa prema tome 1/4- porodica zaposlenih žena s najnižim prihodima raspolaže u prosjeku mjesečno sa 500-1612,50 dinara. U nezaposlene žene materijalna situacija znatno je slabija, što pokazuju i analogni prosjeci. Prosječni prihod po­ rodice nezaposlene žene iznosi mjesečno samo 1673 dinara (arit­ metička sredina), medijalni prihod po porodici 1583, dok je najčešći prihod (modalni)14-52 dinara. Vrijednost prvoga kvarti­ la pada na 1159,4 dinara, pa prema tome 1/4- porodica nezaposle­ nih žena s najnižim prihodima ima prihode između 400 i 1583 dinara. Kako smo utvrdili da porodica nezaposlene žene ima više djece nego porodica zaposlene, tu razliku u prihodima osjećaju i roditelji i djeca. Kako često roditelji s nižim prihodina žele po svaku cijenu osposobiti svoju djecu da u životu steknu bolji materijalni položaj, to će se loše materijalne prilike odraziti na načinu života roditelja i na njihovo odri­ canje od svega što ne smatraju neophodnim izdatkom.

b ) Prosječri_mijesečni_grihod_£o_članu_£orodice

Prikazali smo znatne razlike u prosječnim mjesečnim prihodima porodica zaposlene i nezaposlene žene. One još više dolaze do izražaja u prosjecima po jednom članu, na štetu ne­ zaposlene žene (podaci iz tabele 4-). U obiteljima zaposlenih žena 8% otpada na prosječni prihod do 300 dinara po članu. Takav je prihod zaista veoma mali, a moguć je i u porodicama s više djece gdje muž ne privre­ đuje. Takvih porodica, gdje muž nije u radnom odnosu ima 12, a žena ima ili nezavršenu osnovnu školu ili punu osmogodišnju. Preo staje još 6 slučajeva s najnižim prihodom, gdje su oba rodi­ telja u radnom odnosu. Ako se uzme u obzir da je minimalni do­ hodak u Hrvatskoj 400 dinara,^ onda nizak prihod objektivno možemo smatrati onaj do 400 dinara po članu, pa u ton slučaju 21% porodica zaposlene žene ima minimalan prihod po članu, manje od 3/4- porodica ima srednji prihod po članu (300-500 dinara), a nešto manje od polovine (4-8%) prihod od 600 dinara i više. Maksimalni prosječni prihod po članu iznosio je 2234- dinara i veoma se rijetko pojavljivao. Kod nezaposlenih žena najčešće se pojavljuju sluča­ jevi (27%) s prosjekom po članu 300-400 dinara, i nešto manje 400-500 dinara, dok prihodi od 500 dinara i više ne čine ni 2/10 svih slučajeva. Ako i ovdje primjenimo kriterij da je minimalni prihod po članu realan sve do 400 dinara, tada gotovo polovina porodica nezaposlenih žena ima minimalni prihod. Ako uzmemo 300 kao minimum, tada ih ima 21,5%. Pošto smo promotrili prihode porodice s nekoliko aspekata, zanimljivo je da promotrimo i mišljenje samih žena o imovinskom stanju porodice: 7/ Ne zaboravimo da se radi o istraživanju iz 1969» ali su po­ daci primijenjivi i danas (1971-72) jer su se najniži pri­ hodi povisili za jedva 200-300 dinara, dok su,jasno, troškovi života porasli mnogo više.

- 43 -

%

Dobro Skromno ali dovoljno za život Slabo Bez odgovora

Zaposlena žena

u Nezaposlena žena

35,8

22,6

49,3 14,4

54,8 22,6

0,3

-

Stupnjevanje odgovora na ljestvici intenziteta (dobro - skromno, ali dovoljno za čivot - slabo) možda malo po­ jednostavljuje sliku o tome kako žene ocjenjuju imovinsko stanje svoje obiteljio Sigurno je, međutim, da ni šira klasifikacija ne bi mogla potpuno otkriti razliku u kriteriju pri ocjenjivanju. Dobiveni odgovori ipak pokazuju da se najveći posto­ tak žena opredijelio za "skromno, ali dovoljno za život", vje­ rojatno dajući modalitetu "dobro" poseban naglasak, a to svaka­ ko znači da svoju materijalnu situaciju ne smatraju osobito za­ dovoljavajućom. Tek nešto više od 1/3 zaposlenih žena, a nešto manje od 1/4 nezaposlenih smatra dobrim imovinsko stanje svoje porodice. OćLgovor "slabo" daleko jače je zastupljeno kod neza­ poslene žene nego kod zaposlene, tako da je nezaposlena žena izrazito nezadovoljna materijalnim stanjem svoje porodice. Uspoređujući strukturu odgovora obiju kategorija žena nalazimo na veliku razliku zbog znatno bolje ocjene što ga je zaposlena žena dala o imovinskom stanju svoje obitelji. Razlike p su i statistički značajne: x = 23,0 uz d.f. = 4 i P = 0,05. Mišljenje žena i jedne i druge kategorije ima svakako objektivnih i subjektivnih' elemenata. Dà'bismo ta'mišljenja na neki način objektivizirali,, spojili smo ih s prosječnim mjese­ čnim prihodom porodice. Taj je prosjek mjesečnog prihoda u po­ rodicama zaposlenih žena iznosio 2614 dinara, a nezaposlenih 1673^dinara. To samo dokazuje da su nezaposlene žene i suviše skromne u procjeni materijalnog položaja svoje porodice.

- 44 -

Rastavimo li porodicu na tipove prema broju članova, usporedba daje još bolje dokaze: u porodicama zaposlene žene od 3 člana prosječni prihod iznosi 2312,5 dinara, a 1/3 žena iz tih porodica smatra svoju materijalnu situaciju dobrom, 1/2 skromnom i 15% slabom. U porodicama nezaposlene žene iste ve­ ličine prosječan mjesečni prihod iznosi tek 1583 dinara, a 17% smatra tu situaciju dobrom, 64% skromnom, a 19% slabom. U porodicama zaposlene žene sa 4-6 članova prosječan mjesečni prihod iznosi 2853 dinara, a samo 38% žena smatra da im je imovinsko stanje dobro, 46% smatra da je skromno, a 16% da je slabo. U porodicama nezaposlenih žena iste veličine prosječni je prihod 1832 dinara, a 27% žena smatra da imaju dobro imovin­ sko stanje, 48% skromno, a 25% slabo. Rekosmo da su u uzorku bile samo 2 porodice zaposlenih žena sa 7 članova i više, obje s najvećim prosječnim prihodima od 4500 dinara, i obje su žene smatrale da je imovinsko stanje njihove porodice skromno, ali dovoljno za život. U nezaposlenih je bilo 4 takve porodice, 2 od njih s prihodima do 500 dinara, a dvije s prihodima 1500-2000 dinara. Pa ipak prve smatraju da im je imovinsko stanje skromno - ali dovoljno za život, dok druge smatraju to stanje slabim. Ovo je dovoljno da bismo dokazali kako su anketirane nezaposlene žene imale daleko blaži kriterij pri ocjeni imovin­ skog stanja svoje porodice nego zaposlene žene, pored toga što sredine razreda prosječnog prihoda ne moraju uvijek pokazivati ravnomjernu distribuciju unutar razrada, iako ih se tako tretira.4

4 - Neki pokazatelji životnog standarda Tu su obuhvaćene sve osnovne kategorije troškova, kao što su izdaci za stan i hranu, za redovite režije, izdaci za jaslice, obdaništa i čuvanje djece, te otplate zajmova. Uzeti su u obzir i izdaci za kulturne potrebe (novine, knjige, kaza­ lište, kino), izdaci za rekreaciju (izleti, vikendi), te izdaci

- 4-5 -

za higijenu i kozmetiku. Tako raščlanjeni izdaci trebali su pri­ kazati koliko udjela ina pojedini tip troškova u porodici zaposl ne i nezaposlene žene, da bi se na temelju toga posredno zaklju­ čilo o prioritetu pojedine vrste troškova i o načinu i nivou života porodice. Činjenici što su tražene informacije o visini pojedinih troškova, a ne o njihovoj strukturi, možemo zahvaliti ne samo zanimljivost dobivenih podataka već i njihova indikativnost pri ocjeni životnog standarda porodica obiju kategorija anketiranih žena.

a) Izdaci_za_stan

Detaljni podaci o strukturi troškova stanovanja dani su u tabeli 4 u prilogu, dok su ovdje grafički prikazani grafiko nom 3» koji veoma dobro predočuje distribuciju porodice prema visini izdataka. Bolje materijalne mogućnosti porodica zaposle­ nih žena očituju se i u skupljem stanovanju, odnosno u odsutno­ sti najnižih stanarina. To se vidi i pri izračunavanju srednjih vrijednosti: aedijalni izdatak ža stan u porodici zaposlene že­ ne iznosi 155 dinara, a u nezaposlene žene 135 dinara. Najčešća je stanarina u porodici zaposlene žene 134- dinara, a u porodici nezaposlene žene 120 dinara. Ipak oba podatka treba uzeti s rezervom zbog toga što 12 zaposlenih i 5 nezaposlenih žena nije dalo informaciju o visini stanarine. Situaciju također zamag­ ljuje modalitet "obiteljska kuća" koji u sebi može sadržavati, a vjerojatno i sadržava,stanove najrazličitije kvalitete, od ku­ će s jednosobnim stanom bez komfora do najkomfornije porodične vile.

- 46 -

Izdaci za stan G r a f i k o n

3

%

b) Tro|kovi_za_grehranu

Detaljni podaci o strukturi izdataka za prehranu dani su u tabeli 5 u prilogu, a vizuelizirani u grafikonu 4. Troškovi prehrane različiti su u zaposlenih i u neza­ poslenih žena0 Manji prihodi nezaposlenih žena odražavaju se i na izdacima za prehranu« Najčešći izdaci za hranu padaju u razred 600-1000 dinara, ali gotovo 1/4 nezaposlenih žena troši

- 47 -

za hranu ispod 600 dinara, a 4 porodice manje od 200-300 dinara. Tu se vjerojatno radi o slučajevima kad žene u vlastitim vrto­ vima uzgajaju povrće, a muževima možda jeftini topli obrok u poduzećima služi kao glavni obrok* Ma kako bilo, u tim slučaje­ vima ne možemo govoriti o nekoj adekvatnoj i dobroj ishrani bez obzira na broj članova obitelji, pošto se može pretpostaviti da potrošnja šećera i proteina u tim obiteljima nije dovoljna za održavanje zdravstvene kondicije njenih članova. Samo 2/10 obite­ lji nezaposlenih žena troše na hranu više od 1000 dinara. Kod zaposlenih žena prehrambena je situacija već na prvi pogled mnogo bolja. Podjednako su frekventirane grupe 600-1000 i 1000-1500 dinara za ishranu i one čine više od 3/4 svih porodica zaposlenih žena, gotovo 8/10.

Izdaci za hranu G r a f i k o n

4

zaposlena žena

48 -

Medijalni troškovi prehrane u obitelji zaposlene žene iznose 954- dinara a obitelj nezaposlene 788 dinara, tako da po­ lovina anketiranih žena obiju kategorija troši sa svojim obite­ ljima na hranu između 200 i 954 odnosno 788 dinara (a druga po­ lovina 954- odnosno 788 dinara i -više od toga)» Najčešći izdaci za prehranu (mod) iznosi 870 i 782 dinara. Imamo li na umu da je obitelj nezaposlene žene u pravilu veća nego

zaposlene, te

da nezaposlena žena ima u pravilu više djece nego zaposlena, i to da su u obiteljima, nezaposlene žene rjeđi srodnici a češća djeca, takova prehrambena situacija izražena u izdacima za hra­ nu postaje još nepovoljnija za nezaposlenu ženu. Točno je da nezaposlena žena zna i može štedjeti, a u pravilu i uštedi na prehrani smišljenim nabavljanjem živežnih namirnica, točno je da nezaposlena žena može i dio namirnica za zimnicu sama jeftinije prirediti, i na tržnici jeftinije nabavljati odlazeći u najpo­ voljnije vrijeme. Pa i pored toga, neke osnovne živežne namir­ nice kao što su mlijeko, kruh, šećer, meso u svakoj obitelji čine stavku koja se teško može značajno umanjiti a da pri tom zdrav­ stvena kondicija članova obitelji, naročito djece, ne oslabi.

c) Redovite_režii}e

Izdaci za redovite režije iscrpno su prikazani u tabeli 6 u prilogu i grafikonu 5, i ukazuju na sličnost strukture tro­ škova u obiteljima obiju kategorija žena. Gotovo polovina obitelji zaposlenih i nezaposlenih žena troše, pored stana, 100-200 dinara mjesečno na redovite režije. Medijalni troškovi za režije u obitelji zaposlene žene iznose 146 dinara, a nezaposlene 149 dinara. I najčešći'troškovi režija (mod) nešto su manji kod zaposlenih žena (111) nego kod nezaposlenih (120). Očito veće porodice nezaposlenih žena ima­ ju i povećanje troškova redovitih režija.

- 49 -

Redovite režije G r a f i k o n

5

%

d) Otplata^zajmova

Ako slučajeve bez odgovora smatramo one gdje nema otpla­ te zajmova, onda se može zaključiti da više od 4/5 obitelji zapo­ slene žene imaju zajmove, odnosno potrošačke kredite. Kao što se vidi iz detaljnih podataka tabele 7 u prilogu, kod više od 1/2 obitelji otplate su veće od 200 dinara mjesečno, a kod više od 1/3 prelaze 300 dinara.

- 50 -

Tako velike otplate mnogo su rjeđe u obiteljima neza­ poslenih žena. Trećina obitelji nezaposlenih žena nema zajmova, mada bi im oni vjerojatno bili potrebni s obzirom na relativno slabe prihode. Kreditiranje potrošača u nas nešto je veće posljed­ njih godina, no čini se da još uvijek ima neiskorištenih moguć­ nosti koje bi jednako koristile i davaocu i primaocu kredita. Vizuelizaciju distribucije otplate zajmova daje grafikon 6.

Otplate zajmova G r a f i k o n ;

6

- 51 -

e)

za čuvanje djece

Na pitanje o izdacima za jaslice, obdanište i za čuvanje djece odgovorilo je 29 zaposlenih i A-,5% nezaposlenih žena, pa je vjerojatno da su time obuhvaćeni svi slučajevi gdje se takvi izdaci pojavljuju. Od 58 zaposlenih žena, u 8 sluča­ jeva ti su troškovi do 100 dinara, u 24 slučaja 100-200, a u ostalih 13 slučajeva 200 i više dinara. Kod nezaposlenih žena troškovi smještaja djece pojavljuju se u svega 4 slučaja, od toga 1 sa 100-150 dinara, 2 sa 150-200 dinara i i sa 300 i više dinara.

%

f) Izdaci_za_kulturne_potrebe

Tu se podrazumijevaju izdaci za novine, knjige, kaza­ lište, kino i slično. Detaljne podatke prikazujemo u tabeli 8 u prilogu. Nema izrazite razlike u visini izdataka za kulturne potrebe između obitelji zaposlenih i nezaposlenih žena. Naj­ jače je frdcventirana grupa 50-100 dinara koja pokriva više od 1/3 porodica nezaposlenih, a gotovo 3/10 obitelji zaposlenih žena. Veće mogućnosti zaposlenih odražavaju se u nešto jačoj frekvenciji prema većim izdacima: u grupi 100-200 dinara nala­ zi se znatno više zaposlenih nego nezaposlenih žena. Ako se vodi računa o činjenici da obitelji nezaposlenih žena imaju više djece, koja možda troše najveći dio izdataka za kulturne potrebe, ostaje da je u tim troškovima obitelj nezaposlene žene prikraćena. U obje kategorije žena više od 2/10 obitelji troši za kulturu manje od 50 dinara mjesečno. Ako se samo redovito nabavlja dnevni tisak i po jedan tjednik izdaci bi bili oko 200 dinara mjesečno, pa tada za druge oblike kulturnih potreba ne ostaje velikih mogućnosti.

- 52 Izdaci za kulturne potrebe G r a f i k o n

7

zaposlena žena nezaposlena žena

D i n a r a

g) Troškovi_za_rekreaciju

Više od polovine zaposlenih i 2/3 nezaposlenih žena nije dalo odgovor na pitanje o troškovima rekreacije i za izle­ te. Posve je moguće da se u većini slučajeva radi o porodicama koje nemaju u porodičnom budžetu predviđenu stavku za ovu na­ mjenu, jer samo pitanje nije takve naravi da bi se moglo očeki­ vati uskraćivanje odgovora (tabela 9 u prilogu).

- 53 -

Izdaci za rekreaciju G r a f i k o n

8

h) ϣoskovi_za_higi^enu_i_kozmetiku

Zanimljivo je da se struktura zaposlenih i nezaposle­ nih prema troškovima za kozmetiku i higijenu ne razlikuje zna­ čajno« Najviše jednih i drugih obitelji troši oko 50 dinara mjesečno za tu svrhu. Naravno da i pored toga mogu postojati razlike između troškova žene’na osobnu kćžmetiku i troškova obitelji, jer je vjerojatno da će zaposlena žena trošiti znatno više zbog svakodnevnog izlaska. Vjerojatno je da u posljednjoj grupi 50 i više dinara može postojati diferencija u gornjoj

- 54 -

granici kod jednih i drugih žena, što unekoliko umanjuje upotre­ bljivost podataka. Detaljni podaci dani su u tabeli 10 u prilogu.

5 - Povećani troškovi obitelji zbog zaposlenosti žene Pretpostavka da će doći do izražaja ovo povećanje troškova potvrđena je rezultatima istraživanja. To pokazuju podaci tabele 11 u prilogu, prema kojima u 4/5 obitelji zaposle­ nih žena imaju razne posebne troškove zbog toga što žena radi. Više od 1/2 zaposlenih žena istaklo je povećane troškove prehra­ ne zbog svog rada izvan kuće, a to je i razumljivo zbog speci­ fičnog načina kako nabavljaju živežne namirnice. Ipak je zanim­ ljivo da gotovo 2/10 zaposlenih žena nema dopunskih izdataka zbog svoga zaposlenja. Vjerojatno se tu radi o tipu zaposlene žene ko­ ja je zapravo ostala domaćica po svom mentalitetu i po svojim afinitetima, a zaposlenje joj je tek nužno zlo koje ona podređuje kućnom poslu. Ako nema povećanih izdataka u takvih žena, onda to znači da ona vjerojatno prije odlaska na rad nabavlja namirnice na tržnici a obroke priprema u svoje slobodno vrijeme. Također je moguće da su to slučajevi zaposlenih žena u porodici prošire­ noj srodnicima. Zanimljivo je da nije potvrđena naša pretpostav­ ka da će zaposlena žena imati dopunskih izdataka za osobnu higi­ jenu i kozmetiku, jer se za taj odgovor izjasnilo tek 4% od anketiranih zaposlenih žena.

- 55 Povećani troškovi zbog ženina zaposlenja G r a f i k o n

I=t= =, Nema povećanih t=i=Ld izdataka

\ïm

Ostalo

9

4 \

r--- Pomoć u kućnim '— poslovima Dopunski izdaci |ï|||iHll za garderobu i kozmetiku6

6 - Uvjeti stanovanja Na temelju znatno bolje materijalne situacije zaposle­ nih žena moglo se očekivati da će one i njihove obitelji imati i osjetno bolji stambeni smještaj - naravno, polazeći od staja­ lišta da je stambena situacija odraz materijalnih mogućnosti. Ovakva hipoteza čini se logičnom jer i pored današnjeg tempa života prepunog obaveza i poslova koje vuku izvan kuće, sređene stambene prilike ostaju važan uvjet životne ravnoteže, a možda njihova važnost raste kako raste i društvena angažiranost.

- 56 -

a) Y6ličina_stana

Po detaljnim podacima iz tabele 12 u prilogu, distri­ bucije sastava stanova zaposlene i nezaposlene žene pokazuje priličnu podudarnost u zastupljenosti pojedinih kategorija sta­ nova, a opći je dojam neadekvatna situacija u oba slučaja. Pođemo li od osnovne premise da bi za iole kulturno stanovanje bilo potrebno da i najmanja obitelj koja se sastoji samo od bračnih drugova,raspolaže najmanje s jednosobnim sta­ nom (u našim prilikama), vidi se iz pregleda da oko 9% obitelji zaposlene žene, i isto toliko nezaposlene, stanuju ispod tog osnovnog minimaliziranog standarda. Postavimo li kriterij na nešto stroži nivo, opet u našim prilikama, pa pretpostavimo da je osnovni smještaj za obitelj s najmanjim brojem članova naj­ manje dvosobni stan, tada proizlazi da gotovo 1/3 zaposlenih i nezaposlenih žena (3 0 ,5 i 30,1%) živi sa svojim obiteljima ispod tog minimalnog standarda. Obiteljska kuća izdvojena je kao po­ seban modalitet i tu se ne razlikuju zaposlene žene od nezapo­ slenih jer oko 17% jednih i drugih stanuju u obiteljskim kućama. Naravno taj modalitet ne mora nužno pokrivati uvijek isti sa­ držaj , osobito tu moguće su i najveće razlike. Ipak, uzimamo ga kao isto značenje! Nema dakle izrazite razlike u uvjetima stanovanja za­ poslene i nezaposlene žene, a sadašnji uvjeti ne .mogu..se sma­ trati ni povoljnima ni dovoljnima. Točniju, i mnogo težu sliku p stambenoj situaciji dat će tek uvid u stanovanje pojedinih tipova porodica prema broju članova (tabela 12 u prilogu). Prihvatimo li kriterij da je za obitelj do 3 člana nužan dvosobni stan, onda više od 2/5 zaposlenih i više od 1/3 nezaposlenih žena nemaju sa svojom tročlanom obitelji potreban stambeni smještaj. Teška je situacija kod 6% nezaposlenih žena a još teža kod 16% zaposlenih, koje sa svojom obitelju do 3 člana žive samo u jednoj sobi.

- 57 -

U slijedećem tipu porodice sa 4-6 članova, stambena je situacija još teža. Ako smatramo da je takvoj porodici po­ treban trosobni stan, onda više od polovine porodica zaposle­ nih žena (53»72) i gotovo 3/5 nezaposlenih nemaju odgovarajući stambeni smještaj. Među njima ima i takovih koji stanuju u samo jednoj sobi, i to znatno više među porodicama nezaposlenih žena. U tom tipu porodice sa 4-6 članova, 16% obitelji zaposlenih žena, a gotovo 3/10 obitelji nezaposlenih (28,6%) ima samo jednosobni stan. Nešto više od 2/10 obiju kategorija tih obitelji stanuje u obiteljskoj kući. Iz svega proizlazi da tip porodice nezapos­ lene žene sa 4-6 članova ima znatno skučeniju stambenu situaci­ ju nego isti tip porodice zaposlene žene. Svega dvije porodice sa 7 članova i više imaju rela­ tivno dobar smještaj: te porodice zaposlenih žena žive u četverosobnome stanu, a nezaposlenih u trosobnome. U zaključku o boljem stanovanju većih porodica i sla­ bijem stanovanju manjih i malih obitelji treba voditi računa o činjenici da 2/5 zaposlenih žena u tipu sa 4-6 članova živi u porodici koja je proširena srodnicima, dok je to kod nezaposlenih žena daleko rjeđe (12,o%). Prema tome može se pretpostaviti da je bolji stambeni smještaj zaposlenih anketiranih žena jednim dijelom rezultat i okolnosti što te obitelji stanuju kod srod­ nika, vjerojatno kod roditelja jednoga bračnog druga. Ova okol­ nost nužno traži korekturu o ocjeni stambenih uvjeta većih po­ rodica zaposlene žene, koji tako postaju manje povoljni sami za sebe i manje povoljniji od uvjeta stanovanja obitelji nezapo­ slenih žena, ako ne i nepovoljniji.

37°/°

Spomenimo ovdje podatak dobiven anketom da zapo­ slenih žena i sve nezaposlene žene smatraju da mladi bračni par treba da živi odvojeno od: roditelja. Ovaj jasno izražen stav zaposlenih žena možda je djelomično potaknut i vlastitim položajem - zajedničkim stanovanjem s roditeljima.

- 58 -

Na kraju treba spomenuti da postoji povezanost između veličine stana izražene brojem stambenih prostorija i broja članova porodice. Kod- zaposlenih žena koeficijent kontingencije iznosi 0,560, a kod nezaposlenih 0,4-12. S porastom veličine po­ rodice raste dakle i veličina stana, povezanost je nešto veća u porodici zaposlenih žena.

7 - Kako je obitelj opskrbljena nekim potrošnim dobrima

Kao jedan od indikatora životnog standarda anketira­ nih porodica uzeli smo njenu opskrbljenost nekim tehničkim aparatima koji služe u kućanstvu ili za razonodu. Uzeli smo u obzir samo one tehničke aparate koji su donekle standardni u većini naših gradskih porodica, a izostavili one koji zasad ne ulaze u taj standardni fond; osobna prevozna sredstva (motorna i druga vozila), te kućanske aparate koji se posljednjih godina pojavljuju na tržištu, ali još nisu dostupni svima (npr. stroj za pranje posuđa, stroj za glačanje i si.). Kako je obitelj opskrbljena nekim tehničkim aparatima T a b e 1 a Vrsta aparata

Zaposlena žena rang

Televizor

86,1

Radio, tranzistor Magnetofon

92,5 13,9

Gramofon Hladnjak Stroj za pranje rublja

44-,3 82,6

Usisavao

53,7 69,2

2 1 7 6 3 5 4-

5 u% Nezaposlena žena rang 77,4 93,5 12,9 45,2

2 1 7 6

76,3

3

50,5 65,6

5 4-

- 59 -

Na opskrbljenost porodice raznim kućanskim i drugim tehničkim aparatima reflektiraju se materijalne i kreditne mo­ gućnosti gradske populacije. Ti podaci pružaju i dragocjeni po­ datak o tome kojim strojevima porodica daje*prednost, po čemu se može indirektno zaključiti kako o životnom tako i o njenom kulturnom standardu. Podaci tabele 5 daju dva osnovna dojma. Prvo: identični su prioriteti koje obitelj zaposlenih i nezapo­ slenih žena daju pojedinim aparatima, drugo: porodice zaposlenih žena bolje su opskrbljene svim vrstama aparata (s iznimkom radio prijemnika) nego porodice nezaposlenih žena. Karakteristično je da prvo mjesto u obiteljima obiju kategorija pripada radio apa­ ratima, a drugo televizoru, dakle, sredstvima informiranja i ko­ municiranja porodice sa svijetom. Dok je televizor objektivno jedan od najskupljih aparata, i njegovo se posjedovanje eviden­ tira, dotle radio-prijemnik spada među jeftinije aparate na popisu tabele 5° Vjerojatno je opći interes cijele obitelji diktirao ovaj prioritet, a njene su materijalne i kreditne mogućnosti evi­ dentirali redoslijed. Po zastupljenosti, i hladnjak bi se mogao uključiti u aparate kojima se daje prioritet. Bez obzira na ra­ zliku u namjeni,zajednička crta ovih triju aparata (s rangom 1-2-3), jest da služe svim članovima obitelji. Drugi po priori­ tetu pojavljuje se usisavaš prašine i stroj za pranje rublja (s rangom 4 i 5) > dok gramofon i magnetofon spadaju u treći po prioritetu (rangovi 6 i 7)» Anketirane porodice nisu zadovoljavajuće opskrbljene ni jednim od navedenih strojeva. Zaposlene žene u nešto su bo­ ljem položaju od nezaposlenih, jer njihove "porodice češće posje­ duju sve ove vrste standardnih strojeva(s iznimkom radio prijem­ nika) , vjerojatno upravo zbog zaposlenosti žene. Ipak svaka an­ ketirana gradska porodica još uvijek nema radio aparat, odnosno tranzistor koji omogućuje najbrže, najjednostavnije i najjefti­ nije informiranje o novim zbivanjima u zemlji i svijetu, pa i širenje vidokruga osobama manjeg obrazovanja.

60 -

Od anketiranih porodica zaposlenih žena 1,08 otpada na 1 radio, a od porodica nezaposlenih žena 1 ,0 7 . Ta mala pred­ nost porodica nezaposlenih žena u opskrbljenosti radio apara­ tima veoma je slaba kompenzacija za zaostajanje u svim ostalim slučajevima. Na 1 televizor otpada 1,116 porodica zaposlenih žena, a 1,29 porodica nezaposlenih.®' Gramofon kao sredstvo razonode bio je još nedavno ve­ oma čest u građanskim porodicama. Uz današnju mogućnost razno­ vrsnih razonoda, uz posjedovanje radio i televizijskih prijem­ nika, gramofon je izgubio na atraktivnosti i podjednako je za­ stupljen u porodicama zaposlene i nezaposlene žene. Čini se da se magnetofon još uvijek smatra aparatom za isključivo glazbenu namjenu, a njegova objektivno visoka cijena, umanjuje korište­ nje njegovih veoma širokih primjena. Kućanski aparati nedovoljno su zastupljeni u porodi­ cama obiju kategorija žena, a njihova nešto češća upotreba u porodicama zaposlenih žena ni izdaleka ne pokriva razliku u sadržaju radnog dana zaposlene i nezaposlene žene. Oko 17% zaposlenih žena i 24% nezaposlenih nemaju u svojoj porodici hladnjaka, a to znači da im manjka jedna od osnov­ nih udobnosti koju on pruža, pogotovu onima koji se hrane izvan' kuće. Ne treba posebno naglasiti da u porodicama zaposlenih i nezaposlenih žena, gdje se kod kuće priređuju obroci, pomanjka­ nje hladnjaka vuće sa sobom teret svakodnevnog nabavljanja ži­ vežnih namirnica bez obzira na organizaciju kućanskog posla i

8/ U Hrvatskoj je godine 1969 na 1 televizijski prijemnik do­ lazilo 3j4 domaćinstava, a na 1 radio prijemnik 1,7 doma­ ćinstava (SOJ 1970). Razlike u visini analognih pokazatelja iz ankete proizlaze dijelom iz razlike u definiciji doma­ ćinstva (domaćinstva u statistici i porodice u anketi), a drugim dijelom iz okolnosti što se prosjeci za Hrvatsku odnose na čitavu populaciju, a podaci ankete na uzorak gradske populacije.

- 61 -

organiziranost njegova nosioca. U našim anketiranim porodicama ni usisavaš za prašinu nije zauzeo mjesto koje mu nužno pripada u današnjem suvremenom kućanstvu. Gotovo 3/10 porodica zaposlenih žena i više od 1/3 porodica nezaposlenih nema usisavača, a to znači da im je svako­ dnevno čišćenje i spremanje stanova ma kako stan bio malen, ve­ oma otežano, i da se vrijeme koje troše na taj posao produžuje. Taj relativno jeftini kućanski aparat umnogome olakšava život žene i pridonosi višem nivou cjelokupnog načina stanovanja i života. Posjedovanje stroja za pranje rublja u današnjoj grad­ skoj porodici može se smatrati višestruko indikativnim, kako za materijalni standard porodice tako i za kulturni standard njenih odlučujućih članova, pa i za opći životni standard žene i porodice. U suvremenoj porodici taj je stroj toliko potreban da bi se bez sumnje mogao staviti na prvo mjesto u rangovanju potreba svake žene, bila ona zaposlena ili nezaposlena. Pranje rublja najteži je ženski posao u kući, koji iziskuje ne samo po­ trebno znanje već i snagu, izdržljivost i potpuno zdravlje, mno­ go vremena i adekvatne stambene uvjete. U današnjim uvjetima sku­ čenog stanovanja ni stambene zgrade nemaju uvijek posebne prosto­ rije za pranje rublja, a čak i kad bi imale, današnji tempo ži­ vota naprosto odbacuje pranje rublja iz fonda poslova suvremene porodice. Podaci naše ankete pokazuju da tek polovina nezaposle­ nih žena i nešto više od polovine zaposlenih ima stroj za pra­ nje rublja. To je nedovoljno, jer nije vjerojatno da druga polovi­ na i zaposlenih i nezaposlenih žena daje rublje na pranje u ser­ vis, pogotovu kad znamo da samo neznatan broj novih velikih stam­ benih objekata posjeduje strojeve za pranje rublja namijenjene svim stanarima. Poznato je da su usluge servisa još uvijek rela­ tivno skupe, a ukoliko se žene njima i služe, za određenu vrstu rublja na primjer još uvijek ostaje velik dio rublja, muškog i ženskog, a osobito dječjeg, koji se pere kod kuće. Stroj za pranje rublja u gradskim prilikama jest primarna potreba svake žene bez obzira na njenu zaposlenost.

62 -

U anketi nije bilo postavljeno pitanje zašto neka obitelj nema neki kućanski aparat, ali je veoma vjerojatno da će najsporije prodirati u kućanstva oni strojevi koji su isklju­ čivo namijenjeni zamjeni za ženski rad. Tipičan predstavnik ta­ kvih aparata jest stroj za pranje rublja, jer su sasvim izvjesno veoma rijetki oni muškarci (ako uopće postoje) koji taj posao obavljaju ili se o njemu brinu. Veoma često muškarac ima odlu­ čujuću riječ pri većim nabavkama u kući, pa i u slučajevima kad je žena zaposlena, a onaj tko sam ne radi neki posao (i nikad ga nije obavljao), teško može cijeniti njegovu težinu. Potpuno je sigurno da stroj za pranje rublja više nego bilo koji drugi, oslobađa ženu od najgrubljih poslova u kućanstvu i najviše pro­ širuje fond njena slobodna vremena. On dopušta ženi i da svoj sistem osobne njege dosljednije provodi, a time žena dobiva na osobnom raspoloženju i osjećaju sigurnosti.

III. NEKOLIKO KARAKTERISTIKA ŽENE I MUŽA Prije nego što uđemo u detaljnije podatke o samoj ženi, o njenim funkcijama, mišljenjima i stavovima, bit 6e kori­ sno dati nekoliko karakteristika za oba bračna druga. Kombinaci­ ja analognih varijabli za oba bračna partnera može biti relevan­ tna za razumijevanje nekih funkcija žene, organizacije porodi­ čnog života i interpersonalnih odnosa, a kadikad i za tumače­ nje nekih stavova žena.

a) Otkuda su se doselili

Logično je bilo pretpostaviti da će zaposlene žene po­ kazati veću prostornu pokretljivost nego nezaposlene, osobito u smjeru selo-grad, i da je lakše mijenjati mjesto stanovanja zbog traženja ili zbog promjene posla. Od nezaposlenih žena (od kojih je jedan dio prije bio zaposlen) češće se može očeki­ vati tzv. ženidbena migracija, dakle mijenjanje mjesta stanova­ nja zbog sklapanja braka. Podaci ankete izraženi u modalitetima: doselila se sa sela - iz drugoga grada - živi od rođenja u ovome gradu, a čija je dobra vizuelizacija postignuta grafikonom 10 samo uneko­ liko potvrđuje očekivanja. Globalna je migraciona mobilnost že­ na obiju kategorija podjednaka, jer se blizu 7/10 i zaposlenih i nezaposlenih žena doselilo u današnje mjesto stanovanja, pa iz toga proizlazi i jednak stupanj autohtonosti (31%).

One

međusobno znatno diferiraju tek po karakteru mjesta doselenja. Gotovo se 1/2 zaposlenih žena doselila sa sela, a samo 3/10 nezaposlenih. Iz grafikona 10 i tabele 13 u prilogu vidljivo je da je porodica nezaposlene žene više "gradska" nego porodica

- 64 -

zaposlene žene* Ako spojimo modalitete "doselila se iz drugoga grada" i "živi od rođenja u ovome gradu" dobivamo važan aspekt diferencijacije obiju kategorija žena* Tek nešto više od 1/2 zaposlenih žena i 7/10 nezaposlenih spadaju u ovu širu katego­ riju izrazitog ili izrazitijeg gradskog porijekla, a to može tumačiti mnoge diferencije u karakteristikama njihovih obitelji Nije isključena ni mogućnost utjecaja više-manje izrazite grad­ ske pripadnosti žene na smanjivanje unaprijed očekivanih hipote tičkih razlika između karakteristika, mišljenja i stavova zapo­ slene i nezaposlene žene* Kod muževa situacija je analogna onoj kod žena* Muževi zaposlenih žena češće su doseljenici u današ­ nja mjesta stanovanja, i češće su se doselili sa sela nego što je slučaj kod muževa nezaposlenih žena* Gradsko porijeklo ili doseljenost iz jednog grada u drugi tek je nešto jače izraženo kod muževa nego kod odgovarajućeg tipa žena, tako da su porodi­ ce u tom pogledu homogene* Otkud su se doselili G r a f i k o n

IISsl žena

.

.

CZI

Zaposlena

50 40

30 20 %

10

muž

10 20

Nezaposlena

30

%

40 50

10

- 65 -

U tipovima porodica prema veličini, više dolazi do izra­ žaja doseljavanje zaposlene žene sa sela« Najveća je razlika u malim obiteljima do 3 člana, gdje su se više od 1/2 zaposlenih žena (i njihovih muževa) doselili sa sela, a samo nešto više od 1/4 nezaposlenih žena (i točno 1/4 njihovih muževa). I u po­ rodicama sa 4-6 članova razlika je istomjerna mada znatno manja, jer se 43% zaposlenih žena i 41% njihovih muževa, kao i 36% nezaposlenih žena i 3^% njihovih muževa doselilo sa sela. - — ..Taj izraziti ji--urbani karakter porodice nezaposlene • anketirane žene doći će do izražaja pri analizi nekih funkcija žene u slijedećem poglavlju. On je došao do izražaja i u već prikazanoj opskrbljenosti stana tehničkim i kućanskim aparatima. Veoma male stvarne prednosti zaposlene žene u tom pogledu daleko zaostaju za hipotetičkim prednostima na osnovi daleko boljih materijalnih uvjeta u porodici zaposlene žene.

b) Školska_sprema

Nivo obrazovanja anketiranih žena(i njihovih bračnih partnera), i njihovo gradsko ili seljačko porijeklo čini fond osnovnih relevantnih karakteristika u istraživanju. Mnogi aspek­ ti organizacije obiteljskog života, strukture i prioriteta troško­ va, načina realizacije pojedinih funkcija obitelji, pa i žene sa­ me, veoma često ovisi o spomenute dvije karakteristike. Nakon uvi­ da u jednu od njih (doseljavanje-autohtonost) karakter druge može se pretpostavi jati.Kako se 1/2 zaposlenih i 3/10 nezaposlenih žena doselilo sa sela (i približno toliko muževa) , ne može se ni očekivati visoka struktura obrazovanja, to više što je poznato nezadovoljavajuće stanje u cijeloj Hrvatskoj, pa i u gradskoj populaciji.

- 66 -

U tabeli 6 vidimo međusobno ukrštenu školsku spremu zaposlene žene i njena muža, dok su analogni podaci za nezapo­ slenu ženu dani u tabeli 14 u prilogu., Školska sprema zaposlene žene i njena muža

T a b e l a Tip obrazo­ vanja žene Osnovni horiz.% aps.broj vert. %

Osnovni

Viši

50

31 8,1

62,2 46

6 16,7

aps.broj vert. %

74 37,8

103 100,0

26 13,2

33,9 52,4

18,9

100,0

73,1 19

6,8

100,0

29,7

26,9

37 100,0

49,0

39,3

7

100,0 96

22

44,7

horiz.%

horiz.%

Total 15,7

15 26,8

48,5

83,3

aps.broj vert. % Total

52,0

32,3

Srednji horiz.% aps.broj vert. %

Tip obrazovanja muža Srednji Viši

6

28,6 56 100,0

100,0 196 100,0

Pođimo od školske spreme žena, čija je struktura pred­ stavljena marginalnim frekvencijama u posljednjoj koloni tabele 6« Općeniti je dojam niska obrazovna struktura zaposlenih žena. Najjače je zastupljen tip osnovnog obrazovanja kojemu pripada gotovo 1/2 žena, a unutar te skupine podjednako su zastupljene obje potkategorije (nepotpuna osnovna škola + osmogodišnja). Srednjoškolsko obrazovanje ima nešto manje od 2/5 žena (na sred­ nje škole otpada 17,3% i na škole KV i VKV radnika 20,4%, a tek 13% na više i visoko obrazovanje. Ukrštanje sa školskom

- 67 -

spremom muža (uz podrobniju klasifikaciju) pokazuje da postoji relativno visoka povezanost između tih dviju varijabli, koja je izražena koeficijentom kontingencije C = 0,661. Očita je koncentracija u istim kategorijama obrazova­ nja, koja, međutim, nije potpuno dosljedna. Tako je od svih žena s tipom osnovnog obrazovanja 1/3 brakova s mužem istog obra­ zovanja, a više od 1/2 s mužem srednjeg obrazovanja, dok je nešto više od 1/6 u braku s mužem višeg ili visokog obrazovanja. Koncentracija je najjača u tipu visokog obrazovanja gdje gotovo 3/4- žena ima muževe istog obrazovanja. Kod srednjeg obrazovanja, gotovo 2/3 žena ima muževe istog školskog obrazova­ nja, pa je i tu znatna koncentracija. Najmanja je koncentracija kod obrazovanja osnovnog tipa, gdje je manje od 1/3 žena u braku s mužem istoga obrazovanja. Više je od 2/3 žena s osnovnim obra­ zovanjem u braku s mužem višeg obrazovanja od njenog (1/2 s mužem srednjeg obrazovanja). Od 196 anketiranih zaposlenih žena (s podatkom o škol­ skoj spremi) njih 96 ili 4-9% u braku je s mužem istog obrazova­ nja, -87 ili 44 ima muža višeg obrazovanja, a samo 13 žena ili u braku je s mužem nižeg obrazovanja. Prema tome, anketirane

%

7%

zaposlene žene samo su iznimno sklapale brak s muškarcem nižeg školskog obrazovanja. Na osnovi istih podataka dade se izvesti da je struk­ tura obrazovanja muževa zaposlenih žena daleko bolja. Više od 1/2 muževa ima srednjoškolsko obrazovanje (uključujući tu i škole za KV i VKV radnike) , a više od 2/5 muževa steklo je više od osnovnog obrazovanja. Gotovo 3/10 završilo je više ili visoke škole. Među 37 muževa s najnižom školskom spremom, većina (20) ima punu osmogodišnju školu. Iz komparacije školskog obrazovanja muža i žene slijedi i često vezanje muževa uz žene nižeg obrazo­ vanja. Polazeći od školske spreme muža, najjača je koncentracija kod osnovnog obrazovanja, gdje je više od 4/5 muževa tog tipa u braku sa ženom istih škola (kod žena bilo ih je samo 1/2).

- 68 -

Ne ulazeći u detalje koji su vidljivi u tabeli, spomenimo još da je samo 1/3 muževa s višim školama u braku s odgovarajućim tipom žena, a svi su ostali u braku sa ženom nižeg obrazovanja. Nezaposlene žene imaju nešto nepovoljniju strukturu po školskoj spremi, jer više od 3/5 pripada tipu osnovnog obrazo­ vanja, a jedva 1/10 ima više ili visoke škole. Ukrštavanjem školske spreme žene i muža i kod nezaposlenih žena dolaze do izražaja karakteristike uočene kod zaposlenih žena. Najjača je koncentracija odgovarajućih tipova škole kod viših i visokih škola, gdje je 89% žena u braku s mužem istog tipa obrazovanja, nešto niža kod srednjih škola (54-) , a najniža kod tipa osnovne škole, gdje je samo 28% žena u braku s mužem iste školske spre­ me. Muževi nezaposlenih žena imaju podjednaku strukturu po školskoj spremi kao i muževi zaposlenih, a to, uz kvalita­ tivno slabiju obrazovnu strukturu nezaposlenih žena, dovodi do još većeg nerazmjera između školske spreme bračnih drugova u obiteljima nezaposlenih žena. Muževi nezaposlenih žena najčešće pripadaju tipu srednjeg školskog obrazovanja, a zanimljivo je da su muževi i osnovnog i srednjeg obrazovanja najčešće u braku sa ženama osnovnog tipa obrazovanja. Kod muževa s visokom škol­ skom spremom najčešća je kombinacija sa ženom srednje školske spreme, odmah zatim sa ženom osnovnog obrazovanja, a najmanje sa ženom istog tipa obrazovanja.

c)

i_muža

Pitanjem o zanimanju željeli smo dobiti podatke o vrsti posla koji anketirana osoba obavlja. Kako je,međutim,u širim slojevima stanovništva zanimanje najčešće percipirano kao svojevrsni izraz položaja u zanimanju (radnik, službenik i si.),

- 69 -

a to je došlo do izražaja i u anketi, to je klasifikacija zani­ manja nužno prilagođena dobivenim odgovorima (NKV, PKV, KV i VKV radnici, niži, srednji, viši službenički kadar, i ostali)« Takvi modaliteti zanimanja indiciraju jednim dijelom na samo zanima­ nje, ali i na kvalifikaciju odnosno stručnu spremu« Neka to bude razlog da sa zanimanjem (tabela 7) i zaključimo izlaganje općih podataka o mužu i ženi, dok će iste karakteristike za same žene biti posebno razmatrane«

Zanimanje žene i muža

T a b e l a

7 U

Zanimanje

NKV i PKV radnik KV i VKV radnik Niži službenički kadar Srednji službenički kadar Viši službenički kadar Ostalo

U obitelji zapo­ slene žene Žena Muž

_

6,5

-

25,8

22,9 23,9 20,4

9,5 29,3

17,4 12,4

100,0

25,8

3,0

18,9 28,9 10,0

100,0

100,0

100,0

100,0

3,5

7o

U obitelji nezaposlene žene Žena Muž

-

_

8,6 24,7 8,7

Kako smo očekivali, nakon strukture po školskoj spre­ mi, zaposlena žena najčešće radi u zanimanjima koja ne zahtije­ vaju veću kvalifikaciju ili više školsko obrazovanje« Više od 2/5 zaposlenih žena jesu nekvalificirane i polukvalificirane radnice te službenice s nižom školskom spremom. Gotovo 1/2 žena obavlja izrazito radničke poslove (NKV, PKV, KV i VKV), a manje od 1/4 su kvalificirane i visokokvalificirane radnice« Ni srednji ni viši službenički kadar nisu izrazito zastupljeni među zapo-

- 70 -

slenim ženama. Kako gotovo jedna polovina žena spada u najniže kategorije po školskoj spremi (do završene osmogodišnje škole) struktura po zanimanjima nešto je bolja nego što bi se očekivalo. Nezaposlene su žene sve svrstane medu domaćice, a supruzi nezaposlenih žena imaju daleko povoljniju strukturu za­ nimanja nego žene, što je uvjetovano boljom strukturom po školskoj spremi.

IV. POSEBNI PODACI 0 ŽENAMA

U ovom su poglavlju koncentrirana pitanja o reproduk­ tivnoj funkciji i kreativnoj funkciji žene, o njenim planovima i nastojanjima na tom polju, i o realizaciji tih nastojanja. Tu ulaze i podaci o radnoj funkciji žene, o trajanju i kontinuiranosti radnoga staža, i o razlozima za eventualne prekide u radu. Društveno-politička integracija žene osvijetljena je u više pi­ tanja, a dani su i podaci o trajanju "braka. Veći dio ovog poglavlja posvećen je stavovima žene 0 svim relevantnim pitanjima koja se odnose na njenu reproduk­ tivnu i odgojnu funkciju (uključujući religijsku komponentu), a isto tako i na njezinu radnu i društveno-političku funkciju. Zamišljeni model optimalne porodice, teoretski stav prema zapo­ šljavanju "bez obzira na realnu zaposlenost, stav prema religiji 1 planiranju porodice bila je logična i značajna završnica de­ mografskog fonda koja je omogućila i kvalitativnu analizu povezi­ vanjem stvarnosti i želja anketiranih žena.

1 - Reproduktivna funkcija žene . U ovim pitanjima tražili smo podatke o broju djece što ih je žena ?rodila, o broju djece koja su sada u životu, i o broju djece u obitelji bez obzira jesu li to ženina djeca ili su muževi ja djeca iz prethodnih brakova. Tu je ušlo pitanje o trajanju braka kao veoma relevantno u oblasti fertiliteta. Nije se inzistiralo na određenoj (zakonskoj) definiciji braka, bitno je bilo da se žena osjeća u stabilnoj bračnoj zajednici, pa 9/ makar ona bila i samo dogovorna a ne zakonita. 9/ Anketari su međutim veoma rijetko naišli na takve slučajeve vanbračnih zajednica.

- 72 -

Planiranoe obitelji usko je vezano i ovisno o repro­ duktivnoj funkciji žena, pa su pitanja o planiranju, načinu planiranja i realizaciji tih planova ušla u ovaj dio upitnika.

a) Broj_rođene_djece

Na osnovi poznavanja demografske situacije u Hrvatskoj nije se moglo pretpostaviti da će anketirane žene imati veći broj djece, jer su visoki redovi rođenja veoma slabi, i sve sla­ biji u novije vrijeme. Ipak se očekivala znatna razlika između zaposlenih i nezaposlenih žena zbog općenite pretpostavke da žena koja nije u radnom odnosu ima više mogućnosti da se posve­ ti djeci, pa će i rađati češće nego zaposlena žena, naravno, ako to želi. Anketa je pokazala da se obje kategorije žena zaista razlikuju po broju živorođene djece, no manje nego što se očeki­ valo» Evo podataka: Broj živorođene djece

T a b e l a

8 u

Broj živorođene djece 0 1 2 3-4

Zaposlene žene

Nezaposlene žene

13,9 49,8

7,5 44,1

30,3 6,0

38,7

100,0 = 201

9,7 100,0 = 93

°/o

- 73 -

Dok gotovo 2/3 zaposlenih žena pripada tipu "bez djece i s jednim djetetom, kod nezaposlenih žena on jedva prelazi 1/2. Razlike postaju značajnije ako se uzme u obzir da je kod zapo­ slenih žena grupa bez živorođene djece daleko veća nego kod ne­ zaposlenih. Tip žene s dvoje djece rjeđe se pojavljuje kod zapo­ slenih žena, a naročito tip sa 3-4- djeteta. Čini se da se može zaključiti kako u naših anketiranih žena, i zaposlenih i nezapo­ slenih, reproduktivna funkcija završava s drugim djetetom. Ova­ kav zaključak potvrđuje i drugi pristup po kojemu 4-/5 zaposle­ nih žena i nešto više nezaposlenih ima jedno i dvoje djece. Iz toga proizlazi da obje kategorije žena imaju najčešće jedno ili dvoje djece, dok su sve ostale varijante atipične. Pa ipak, struktura žena obiju kategorija značajno je različita, razlika je i statistički značajna,značajan je i Hi-kvadrat s vrijednosti od 19,0 uz d.f. = 3 i P = 0,00. Uostalom, razlikuje se i prosjek živorođene djeçe koji za zaposlene žene iznosi 1,313, a za nezaposlene 1,553«1(^ Podatak o prosječnom bračnom stažu unekoli­ ko umanjuje značenje ovih razlika, pa se u tom pogledu pridružu­ je djelovanju naprijed istaknutih malih razlika u starosnoj stru­ kturi žena. Ovakav zaključak odgovara današnjem vremenskom presje­ ku: moguće je da žene mlađe 6d 30 godina, ili još bolje, mlađe od 25 godina pokažu u buduće veći fertilitet. Međutim, takva je mogućnost vise teoretska nego praktična jer današnja tendencija kretanja fertiliteta u Hrvatskoj pokazuju izrazito opadanje ka­ ko kod općih pokazatelja tako još i više kod visokih redova rođe­ nja. U tabeli 15 u prilogu dani su podaci o starosti zapo­ slene žene i o broju živorođene djece. Oni pokazuju koliko je u naših anketiranih žena stabilan sistem jednoga djeteta. Samo 10/ Iako prosječan broj djece izražen u decimalnom broju nema praktičnog smisla, pri komparaciji dvaju prosjeka - kao što je i ovdje slučaj - on ima svog opravdanja.

- 74 -

jedno živorođeno dijete najčešće je u dobnim grupama 20-34-, 25-29, 30-39, pa tek u starosti od 40 godina i više ustupa pred dvoje djece. Toj prevalenciji jednoga djeteta, jako izraženoj u svim dobnim skupinama, pripada izrazito visoki postotak u strukturi - redom po dobnim skupinama - 68,7% - 56,9% - 54,8%, dok se dopuna do 100% sastoji u zastupljenosti 2 djeteta, 3-4djece, i u slučajevima bez djece. Pa i u posljednjoj dobnoj sku­ pini, 40 godina i više, preko 3/10 živorođene djece otpada na jedno dijete, a prevalencija slučajeva s dvoje djece izražena je samo sa 40%. Treba također naglasiti da se u anketiranih žena veoma rijetko nailazi na 3-4 djeteta, čak i kod starijih naraštaja (svega 13% kod žena od 40 godina i više a samo oko 3% u dobnim grupama 25-29 i 30-39* Uopće nema slučajeva s petero i više djece, što potpuno odgovara očekivanju, pošto se radi o slučaje­ vima žene zaposlene u gradu. Kolikogod tvrdnja o sistemu jednoga djeteta (i mnogo rjeđe drugoga) imala demografski nepovoljan prizvuk, ona je veoma ublažena (komparacijom između broja živorođene djece i one koja su ostala u životu do danas. Ne iznosimo podatke tabelarno, zbog prostora,"ali je dovoljno spomenuti da se te strukture gotovo poklapaju: među zaposlenim ženama bilo je 12 slučajeva sa 3-4 živorođena djeteta, a samo 10 sa 3-4 sada živa djeteta od tih živorođenih. Od nezaposlenih žena njih 36 imalo je po 2 živorođena djeteta, a 35 ih ima sada po 2 živa djeteta. Iz ovo­ ga se može zaključiti da su anketirane žene doduše ograničile svoju reproduktivnu funkciju na mali broj djece, ali da jednom rođena djeca uglavnom ostaju na životu zahvaljujući ne samo većoj i upućenijoj obiteljskoj brizi i njezi nego vjerojatno dostupnijoj liječničkoj pomoći u slučaju potrebe. Za cjelovitu sliku spomenimo i to da zaposlene žene, uz manji broj djece (živorođene), imaju u prosjeku i nešto kra­ ći bračni staž: 11,2 godine prema 13,2 godina bračnog staža

- 75 -

nezaposlenih žena. Do 5 godina provelo je u braku 3/10 zaposle­ nih žena i 1/4 nezaposlenih. Valja napomenuti da naša defini­ cija braka, namjerno neprecizirana, u pitanju o trajanju braka nije činila poteškoće, i da se tom prilikom vidjelo da anketi­ rane žene samo iznimno žive u dogovorenom braku.

b) Bro^_d^ece_ujDorodici

I pored toga što je broj živorođene djece važan poka­ zatelj ženine funkcije, nama je, za današnje stanje u obitelji, za ženine obaveze i organiziranost ako je zaposlena, bio važni­ ji broj djece u današnjem obiteljskom sastavu (tabela 9). Pođemo li od totala zaposlenih i nezaposlenih žena i njihove strukture po broju djece u obitelji, razlike se uočavaju već na prvi pogled. Zaposlene žene u obitelji češće su bez djece i s jednim djetetom. Nezaposlene žene pak imaju češće 2-3 dje­ teta, a tri od njih imaju i 4 djeteta i više (3,2%). Očito je dakle da obitelji nezaposlenih žena imaju nešto više djece nego obitelji zaposlenih. Ipak obje kategorije imaju zajedničke crte koje su bile izražene i kod živorođene djece: u obje kategori­ je najčešće su obitelji s jednim djetetom, mada različito za­ stupljene u strukturi prema broju djece (još uvijek kolona "total” - 52,7% i 4-5,2%), zatim slijede obitelji s 2-3 djeteta, a tek iza njih obitelji bez djece. U dobnim skupinama osjeća se također izvjesna pravil­ nost koja se očituje dvojako. S jedne strane, veoma je pribli­ žna zastupljenost broja djece u obitelji žena dobnih skupina 20-24 i 40 godina i više, a različite strukture u ostalim dobnim skupinama (25-29 i 30-39 godina). S druge strane, izra­ zito se češće pojavljuje jedno dijete u obiteljima zaposlenih žena, a slabije je zastupljeno dvoje djece i više, u odnosu

76

CA

p 1 O

Cj

1 —

çu

d d tsj 0 0 1 —1

-P

d co

o

d

£ o1 d ft 0 d in

EH

CD

r-1

CA

CM

00

LA

i—1

rA

d

d

N CO

o o o

1 —1 CA

o o o

CA CA

• 1—1 CN

co

rA

CM

tA

iH

LA

d"

1

rA

1 —1 i—1

Eh

rH 1

o P4 d d d N 0 0 i—i +

d co

d-

I d o d p. 0 d i—i N co

o

O

O-

O r—1

CÛ

LA

cT LA

rA

o

rA

o o

LA i—1

LA

CM

CO rA

CD

I

o Pt d

d d CA ts) 0

d

f O iO H

CD

CA

d-

rH

rA

CM ■d-

CD d-

(A

o

i d K\ o d

p4 0

d i—1

CM

CM

cD

CO

CD

LA

LA

rA

ts) CO

-P

o 0

d 0 >ts) -P CO

O a

-p

CO

1 O

Pj d cj d CM N 0

d -P 02

i

Cj CM o d P* 0 . cj i—1 eg co

rH

O

CA

CA

O LA

o'

LA

CD

CA

LA iH

CO

LA

Pi d cj d CM N 0

LA

O

o 'd

CA CM

o o o

rA A-

1

o o o (“ 1

1

o o o

CM

O

O O

O-

i

d i—i N CO

CM CM

CO LA

O

rH

o o o rH O

1

rH

d co

d CM o d P» 0

&

CM

O

0 iH

0

o o o

rH

i o

i

0 •r-3

LA

1 —1

H

d co

LA |

o 0 -p •H O d

1

0 i—1 P

CM

o

i

0

CO

O

rH

d co >N

rA

O 1

■d"

CM

0

O

rH

CO

co

LA

CO

00

i—1

CM

CD

rH

1

o o

CD rH

rH

0 0

Ü

•r-D

nj •r~D O

P PP

O

rH

rA 1

CM

+

i—I Cj -p O EH

CO P. «J

- 77 -

na stanje u nezaposlenih žena. Četvero djece i više ne postoji u obiteljima zaposlenih žena; u nezaposlenih svega su 3 takova slučaja, a to je potpuno razumljivo i očekivano« Većina obitelji obiju kategorija žena najčešće ima djecu ispod 15 godina (69% zaposlenih i 61% nezaposlenih). Samo jedno dijete ispod 15 godina ima 46% zaposlenih i 32% nezaposle­ nih žena. Sudeći po ovome čini se da nezaposlena žena počne ra­ đati prije nego zaposlena. Nezaposlena ima u prosjeku i više djece od zaposlene (bilo da se radi o živorođenoj djeci ili djeci u obitelji) , ali je ona i češće bez djece ispod 15 godina jer su njena djeca u prosjeku starija. Ovo se može tvrditi jer je na­ prijed ustanovljeno da je starosna struktura žene obiju kategori­ ja podjednaka, zaposlene su u prosjeku stare 34-,4 a nezaposlene 35»1 godina. Djeca obiju kategorija žena rijetko napuštaju obitelj prije nego što postanu punoljetna. Od zaposlenih žena samo su četiri izjavile da je obitelj napustilo jedno, odnosno dvoje djece, kod tri žene radilo se o jednom djetetu, a kod jedne o dvoje djece. Kod nezaposlenih žena samo je jedna potvrdno odgo­ vorila na to pitanje, a radilo se o jednom djetetu. Vrlo je vjerojatno da djeca nastavljaju Školovanje ili se zaposle tek poslije punoljetnosti.

2 - Planiranje poroda

Ako pod planiranjem poroda podrazumijevamo postojanje kompletnog stava o broju djece i o vremenskoj distribuciji poro­ da, planirati je moguće veći ili manji broj djece ovisno o mno­ gim okolnostima u obitelji.

- 78 -

Unaprijed se dakle pretpostavljalo da će anketa u većini slučajeva potvrditi da postoji planiranje poroda kod obje kategorije žena«, Poznato je,naime, iz socioantropoloških istraživanja u prijeratnom periodu da je planiranje poroda bilo rašireno u većem dijelu Hrvatske, a u nekim krajevima, u Sla­ voniji na primjer, vladala je već tada tzv. "bijela kuga" ili "sistem jednog djeteta" i u izrazito poljoprivrednim područji­ ma«. Ta činjenica povezana s recentnim trendovima odgovarajućih demografskih varijabli (natalitetom i fertilitetom) bila je prvi od spomenutih razloga za očekivanje planiranja poroda u anketiranih žena«, Drugi razlog proizlazi iz situiranosti anke­ tiranih žena u urbanim sredinama, a napose iz zaposlenosti ve­ ćine tih žena. U gradu (a gotovu i na selu) nema potrebe za većim brojem djece, svako dijete samo dodatno opterećuje obi­ teljski budžet. Kad jednom rođena djeca ostanu na životu, oso­ bito tamo gdje je žena zaposlena, planiranje poroda, kao i sva­ ke druge obiteljske akcije, potpuno je logično i samo po sebi razumljivo. 0 planiranju poroda, koje je danas jednako aktualno za zaposlenu i za nezaposlenu ženu, postavljeno je nekoliko pitanja, kojima se ponajprije htjelo utvrditi da li žene pla­ niraju broj poroda i u kojoj mjeri, zatim adekvatnost metoda planiranja, te stupanj realizacije tog plana. Evo podataka o tome:

- 79 -

Planiranje poroda

T a b e la

10

"Jeste li planirali broj djece?" Zaposlena žena apsol«broj

Modalitet

%

Jesam Nisam Bez odgovora

117 75 9

Svega

201

Nezaposlena žena apsol.broj

%

58,2 57,3 4,5

51 41 1

54,8 44,1

100,0

93

100,0

1,1

"Ako ste planirali broj djece, kako?" Zaposlena žena apsol.broj

Modalitet

%

Kontracepcij skim sredstvima Pobačajem Bez odgovora Svega

Nezaposlena žena apsol.broj

%

40,9 11,8

47,3

38 11 44

100,0

93

100,0

85 21

42,3 10,4

95 201

47,3

"Je li se taj plan dosad realizirao" Modalitet

Zaposlena žena apsol.broj %

Da,u potpunosti

79

39,3

Da,djelomično

15

Za sada da

23 4

7,3 11,4 2,0

80 201

Ne Bez odgovora Svega

Nezaposlena žena apsol.broj

%

33 10 8

35,3 10,8 8,6

39,8

7 35

7,5 37,6

100,0

93

100,0

80

Rekosmo da je bilo logično očekivati da danas svaka žena..u gradu planira, broj. djece, osobito svaka zaposlena žena» Međutim, zaposlene anketirane žene planiraju porodicu u 7/10 slučajeva, a nezaposlena tek nešto više od 1/2. Da planiranje obitelji postoji vidjelo se još iz podataka o broju djece i o starosti žena, ali je unekoliko neočekivano, osobito kod zapo­ slenih žena, da je ono relativno slabo. I razlika između zaspolenih i nezaposlenih žena

.mala je i gotovo neočekivana.

Struktura po kvalifikaciji kod ž~aposlenih žena poka­ zuje da žene sa srednjom stručnom spremom najčešće planiraju broj poroda (20 od 29 žena), zatim kvalificirane i visokokvali­ ficirane radnice u 2/3 slučajeva (29 od 45), žene s nižom stručnom spremom u '7/10 slučajeva (29 od 48)* Zanimljivo je da rjeđe, planiraju broj poroda žene_ s najnižim i s najvišim kvali­ fikacijama. U skupini žena bez kvalifikacija i polukvalifici­ ranih, kao i kod žena s višom i visokom stručnom spremom manje od 3/5 žena planira porodicu (22 od ukupno 40 i 17 od ukupno 30). Jedan dio zaposlenih žena nije dao odgovor na ovo pitanje, a među njima je i 10 žena s najvišom stručnom spremom, pa je to moglo utjecati na dobivenu strukturu te kategorije. Na pitanje o načinu planiranja poroda naše su ispi­ tanice pokazale očit otpor. Vrlo je vjerojatno da je tom o'tpo- " ru najviše razlog nenaviknutost na slične ankete. Zanimljivo je da od 9 žena koje nisu odgovorile na to pitanje 6 pripadaju naj­ nižim kvalifikacionim grupama, a preostale 3 -su. žene ..sa srejdnjom i višom stručnom spremom.,...Njihov je udio analogan udjelu žena istih kvalifikacija u grupi zaposlenih žena. Oko jedne trećine zaposlenih žena bez.odgovora pripada kategoriji srednje i više stručne spreme, a oko 2/3 imaju još nižu naobrazbu. Odgovori na pitanja o načinu planiranja poroda poka­ zuju da su žene slabo prihvatile kontracepcijska sredstva i metode planiranja: tek 2/5 obiju kategorija koriste kontracep­ ciju a nešto više od 1/10 žena obiju.kategorija izjavljuje

81 -

da planiranje poroda rješavaju pobačajem. Usporedba odgovora na prva dva pitanja pokazuje da 11 zaposlenih žena i 2 nezapos­ lene, koje su na prvo pitanje odgovorile da planiraju porode, nije dalo odgovor na pitanje o načinu planiranja. Među zaposle­ nim ženama od tih 11 slučajeva, 7 ima najnižu stručnu kvalifika­ ciju a 4 srednju. Kod žena s višom i visokom školom nema razi­ laženja. Pregled po kvalifikacijama pokazuje da se između 21 žene koje, prema izjavi planiraju broj poroda abortusom nalazi 16 žena s radničkim kvalifikacijama (NKV, PKV, KV i VKV), dok su ostalih 5 žene sa srednjom i višom stručnom spremom. Na pitanje o realizaciji planiranja poroda 120 zapos­ lenih i 58 nezaposlenih žena dalo je traženu informaciju, i tu ponovno nailazimo na nepodudarnost s prijašnjim informacijama. Od zaposlenih žena 117 je izjavilo da planira porode, 106 je iskazalo i način planiranja, a 120 daje odgovore o realizaciji plana. Kod nezaposlenih žena 51 žena izjavljuje da planira poro­ dicu, 49 daje podatke o načinu planiranja, a 58 žena daje infor­ maciju o realizaciji tog plana. Oba su slučaja analogna pa je dosta vjerojatno da bi prave frekvencije žena koje planiraju po­ rodicu bile znatno veće od 120 za zaposlenu i od 58 za nezapos­ lenu ženu. Također je vjerojatno da planiranja abortusom ima znatno više no što je iskazano. U uvjetima slabog funkcionira­ nja društvene ponoći na tom polju (neorganiziranost zdravstvene službe za savjetovanje žena o primjeni kontracepcijskih metoda kao i neinformiranost o mogućnostima nabave ovih sredstava) bolja se situacija i nije mogla očekivati. U pogledu realiziranja plana čini se da zaposlene žene imaju nešto bolje rezultate jer nešto više od 1/2 zaposlenih iz­ javljuje da se plan u potpunosti realizirao, kod nezaposlenih to je nešto manje, 44%. Također je i apsolutno i relativno veći broj slučajeva kod nezaposlenih žena gdje nije bilo realizacije plana.

- 82 -

Na kraju ostaje dojam, objektiviziran podacima (bro­ jem djece), da anketirane žene planiraju broj poroda, da to planiranje vrše mnogo češće neadekvatnim metodama nego što že­ le priznati, tj. da planiraju porode onim sredstvima koja su im najpristupačnija, mada.su objektivno neadekvatna.

3 - Ekonomska funkcija žene U poglavlju o posebnim zadacima o ženama, izdvojeni su podaci o ekonomskim karakteristikama kao što su zanimanje, kvalifikacija, stručna i školska sprema, grana djelatnosti i dužina radnog staža. Većina tih informacija relevantna Je za zaposlenu ženu, ali se neke mogu promatrati i u sklopu karakte­ ristika nezaposlene žene. Neke od tih distribucija dane uz podatke o mužu i že­ ni, nećemo ponavljati osim u eventualno novoj kombinaciji s va­ rijablama koje mogu bolje osvijetliti ekonomsku funkciju žene, dok ćemo neke tabelarne preglede prikazati u prilogu, kao u pre­ thodnim poglavljima. 0 zanimanju i školskoj spremi zaposlene, žene i škol­ skoj spremi nezaposlene žene, bilo Je govora naprijed uz general­ ni zaključak da slabo obrazovanje usmjerava žena prema najnižim radnim mjestima.4

4- - Kvalifikacija i školska sprema U tabeli 16 u prilogu ukršteni su podaci o školskoj spremi i kvalifikaciji zaposlene žene. Prema uvidu u prosječno nisku školsku spremu i nepovoljnu strukturu zanimanja (čija Je klasifikacija kombinirana), može se već unaprijed očekivati i niska kvalifikaciona struktura i visok stupanj povezanosti između

- 83 -

te dvije varijable. S tog aspekta, podatak o kvalifikaciji i ne bi mogao dati ništa novo, a kombinaciju dajemo zbog neregu­ larnih slučajeva. Često se spominje nejednaki tretman zaposle­ nih žena i muškaraca, teškoće žena u napredovanju i pored nje­ na obrazovanja i kvalifikacije. Ukrštanjem školsko spreme i kva­ lifikacije moraju se pojaviti, ako ih ima, slučajevi gdje zapo­ slena žena ima nižu ili višu kvalifikaciju od one koju joj osi­ gurava njena školska sprema. Iz razmještaja frekvencija u tabeli 16 na prvi Je pogled vidljiva povezanost tih dviju varijabli - to dokazuje i koeficijent kontingencije od 0,87. Očito Jë, dakle, prisutno pravilo da viša školska sprema nosi i višu stručnu kvalifikaci­ ju. Od tog pravila ima i nešto iznimaka, od kojih većina ide u korist žena. Kod kvalificiranih radnica ima 12 slučajeva s ne­ potpunom i potpunom osnovnom školom, dakle s višom kv?J_ifikaciJom no što Je daje školska sprema. To su slučajevi s dokvalifi­ kacijom putem odgovarajućih tečajeva, a to potvrđuju i podaci o završenim tečajevima za kvalifikaciju, ili onima koji su u toku. I kod žena s višom stručnom spremom nalazimo 5 slučaja sa srednjom naobrazbom: priznata im Je dakle viša stručna sprema (mada nema traga o načinu stjecanja dokvalifikacije), pa Je mo­ guće da Je viša stručna sprema mogla biti priznata i na drugoj osnovi. Kod srednje stručne spreme samo Je Jedan slučaj žene sa nezavršenom osnovnom školom. Svega u dva slučaja zaposlena že­ na ima nižu kvalifikaciju no što bi se očekivalo po školskoj spremi. Jedna polukvalificirana radnica ima školu za kvalifici­ rane radnike, a Jedna žena s višom stručnom spremom ima visoku školu odnosno fakultet. Iste podatke možemo interpretirati i na drugi način. Od svih zaposlenih žena na nekvalificirane i polu­ kvalificirane, to na nižu stručnu spremu otpada 45,3% (91 žena), a na nepotpunu i potpunu osnovnu školu, koja bi bila dovoljna na tu kategoriju kvalifikacije, dolazi 49»3% (99 žena), tako da se razlika odnosi na priznatu spremu, odnosno kvalifikaciju.

84 -

KV i VKV radnice- među zaposlenim ženama ima 23 ,9% (48 žena), a škole za te kvalifikacije ima samo 19,9% (40 žena), pa i ta razlika proizlazi iz priznavanja kvalifikacije ženama s osnovnom školom* Ka srednju stručnu spremu dolazi 13,4% zaposlenih, že­ na (ili 31)» a odgovarajuću školu završilo Je 17,9% (ili 36). Taj se nerazmjer rješava u kategoriji više stručne spreme, Jer s višom školom ima svega 8 zaposlenih žena, a višu spremu ima njih 14. Jedna od njih ima višak škole - visoku školu, ali 5 od njih imaju tek srednju školu, pa se i tu reflektira priznavanje spreme onima koje tu školu nemaju. S visokom školom ili fakul­ tetom ima 18 zaposlenih žena, ali ih Je samo 17 s visokom spre­ mom po kvalifikaciji. Zaključujemo da u našem uzorku zaposlenih žena nema nerazmjera između školske spreme i stručne kvalifikacije koji bi bio na štetu žena.

a) Dokvalifikacija

Zbog niske kvalifikacione strukture zaposlenih žena u anketi tražili smo i podatak o tečajevima za odrasle. Tu su uvršteni općeobrazovni, društveno-politički i tečajevi za kva­ lifikaciju, zatim tečajevi za strane Jezike, šoferski te kino i foto-tečajevi. Od ukupnog broja anketiranih zaposlenih žena (201) samo su 82 pohađale (ili pohađaju) neki od navedenih te­ čajeva, a onaj za dokvalifikaciju samo 21 žena. Tako su se dokvalificirale {ili će se dokvalificirati) 13 kvalificiranih i visokokvalificiranih radnica, 2 nekvalificirane i polukvalifi­ cirane radnice, a 6 žena pripada kategoriji nižeg (l) i srednjeg (5) službeničkog kadra.

- 85 -

Nekvalificirane i polukvalificirane radnice imaju naj­ manje tečajeva: samo 6 radnica od ukupno -4-0. Kako se tu radi i o tečajevima koji su u toku, situacija je još slabija, i pored toga što su neke žene iz te kategorije prijašnjim dokvalifika­ cijama prešle u višu kategoriju zanimanja« Kod žena bez kvali­ fikacije trebalo bi očekiva.ti više tečajeva za ostručavanje, i više onih za opće obrazovanje.

b ) Radni_staž Prosječni, radni staž zaposlenih anketiranih žena iz­ nosi 12,1 godinu, dok je najčešće zastupljen onaj od 6 do 11 godina. S obzirom na prosječnu starost zaposlenih žena od 34,4 godine prosjek radnog staža sasvim je logičan. Prema komparaci­ ji ovih dviju vrijednosti, čini se da su zaposlene žene, obuh­ vaćene uzorkom, počele svoju radnu karijeru kad im je u prosje­ ku bilo oko 22 godine. Medijalni radni staž za ove zaposlene žene iznosi 10,8 tako da polovina obuhvaćenih zaposlenih žena ima 10,8 radnog stažu i manje o.d toga, a druga polovina 10,8 i više od toga. Jedna četvrtina žena s najmanjim radnim stažom ima 7?4 i manje od toga, a tri četvrtine ima 7»4 godine i više od toga. Dužina radnog staža svakako ovisi i o njegovoj kontinuiranosti, odnosno o prekidima koje je žena imala u radu. U mnogim zapadno-evropskim zemljama žene su zaposlene prije skla­ panja braka, pa onda prestaju raditi i posvećuju se domu i dje­ ci. To najčešće traje sve dok djeca ne porastu za školu, a onda žena opet počinje raditi u svom prijašnjem ili u nekom novom zanimanju, jer mehanizirani kućanski poslovi i povoljni uvjeti smještaja školske djece, uvjeti koji su usklađeni s radnim vre­ menom zaposlenih, dopuštaju njeno reaktiviranje. Nije se očekivalo da bi anketa, potvrdila postojanje analogne situacije u nas. Poznato je da se žena nerijetko uzi­ ma kao relativno skupa i manje upotrebljiva radna snaga, zbog

- 86 -

njene vezanosti uz kuću i djecu, i zbog toga žene jednom dobi­ veno radno mjesto rijetko napušta« To ne čini ni u slučaju po­ roda već iskorištava zakonsku olakšicu, pa se vrati na posao« Ako imamo na umu mnoga neriješena pitanja iz oblasti socijalne skrbi, brige o djeci, o dječjim ustanovama, itd. on­ da je i logično očekivati da će zaposlena žena najčešće ograni­ čiti broj poroda na minimum da bi što lakše održala životnu rav­ notežu razapeta između kuće, dj-ece i zaposlenja« Zaista, podaci i pokazuju da naše zaposlene anketirane žene rijetko prekidaju rad, a njih 64% nije prekida ni imalo«

c) £rana_djelatnosti Najveći broj zaposlenih žena radi u industriji: nešto više od 1/2 anketiranih« Industrija zapošljava gotovo 2/3 žena s najnižim kvalifikacijama (bez kvalifikacija i polukvalifici­ ranih) i 3/4- anketiranih žena kvalificiranih i visokokvalifici­ ranih radnica« Od žena službeničkih zanimanja u industriju je uključeno 4-/10 žena svake kvalifikacije. Iza industrije, nešto je jače od ostalih frekventirana grana društvenih i državnih službi u kojima je zaposleno 16% anketiranih žena, a zatim trgovina i ugostiteljstvo sa 13 %« Spomenute dvije grane djelatnosti jedine su, pored industrije, u kojima su zastupljene žene svih kvalifikacija. Sve ostale gra­ ne djelatnosti pojavljuju se rjeđe u malim frekvencijama, i po­ krivaju samo nekoliko kvalifikacija ali ne sve. Promatramo li grane djelatnosti prema kvalifikacija­ ma, samo niža i srednja stručna sprema nalaze svoje mjesto u svim istaknutim djelatnostima, dok su ostale manje-više zastu­ pane u pojedinim granama ili djelatnostima. Pođemo li od gru­ piranja djelatnosti na primarne, sekundarne i tercijarne, anke­ tirane žene najčešće rade u sekundarnim djelatnostima (50% indu­ strija) ni jedna u primarnim (poljoprivreda i šumarstvo), a neš­

- 37 -

to manje od polovine u tercijarnim. U posljednjoj skupini osje­ ća se zapostavljenost uslužnih djelatnosti, a jača zastuplje­ nost društvenih i državnih službi. Detaljne podatke prikazuje tabela 17 u prilogu. Ekonomske karakteristike anketiranih žena zaokružit ćemo podacima o tome koliko od prosječnog mjesečnog prihoda obitelji one ostvaruju. Koliko od prosječnog mjesečnog prihoda ostvaruju žene Zaposlene, žene 1,0 5,0

6 i ro *

Do - 10% 25 - 50% 50 - 75% 75 -100% Bez odgovora

63,7 21,9 6,0 2,5

u % Nezaposlene žene 2,2 7,5 6,5 1,1 1,1 7,5

I pored niske obrazovne i kvalifikacione strukture, skoro 2/3 zaposlenih žena ostvaruju 25-50% prosječnog mjeseč­ nog prihoda obitelji, a skoro 1/4- ostvaruje 50 -75%» Po tome zaključujemo da je uloga zaposlene žene u stvaranju redovitog financijskog fonda obitelji veoma velika. Od nezaposlenih žena 1/4- dala je podatke o svom udje­ lu u stvaranju redovitih obiteljskih prihoda, a 13 je žena iz­ javilo da njihov doprinos čini 10-50% obiteljskog budžeta. Ako odgovorima nezaposlenih žena poklonimo puno povjerenje, onda proizlazi da 1/4- anketiranih nezaposlenih žena povremeno ili honorarno zarađuju. Moguće je da se tu radi c ženama koje su prije bile zaposlene, ili imaju školske kvalifikacije, ili ima­ ju neka praktična zanimanja i znanja, pa im to omogućuje da kod

- 88 -

kuće obavljaju poneke poslove. Podaci o radnom stažu pokazuju naime da je gotovo 1/2 svih anketiranih nezaposlenih žena bila prije zaposlena, i to ovo tumačenje čini vjerojatnim.

5 - Društvena integriranost zaposlenih žena U nas postoje velike mogućnosti da se žena, osobi­ to zaposlena, uključi u najrazličitije društvene procese. Ako samoupravljanje smatramo bitnim elementom socijalističkog druš­ tvenog poretka, onda bi upravo samoupravljanje"'moralo pokrenuti ' ili pojačati društvenu integraciju zaposlenih žena. Svjedoci smo svakodnevnih jadikovki zbog slabe realizacije zakonske rav­ nopravnosti žena i zbog latentnog djelovanja neugašenih tradi­ cijskih utjecaja (koji uglavnom potječu iz vjekovne nadmoći muš­ karca koji je stvarao zakone kako za društvo tako i za porodicu). Zaista se osjeća opadanje zastupljenosti žena u organima pred­ stavničkih i političkih tijela, pa se nastoji razloge toga naći i otkloniti. Evo situacije u anketiranih zaposlenih žena.

a) Çlanstvo_u_organima_samoupravljanja Anketa je pokazala gotovo posvemašnju nezainteresi­ ranost zaposlenih žena za sudjelovanje u radu organa samouprav­ ljanja bilo u kturama.

radnoj organizaciji bilo u širim društvenim stru­

Značajno je da je od 201 anketirane zaposlene žene samo od 146 njih dobiven odgovor na pitanja koja se odnose na ženinu društvenu angažiranost, pa nema razloga da vjerujemo da je i ostalih 55 zaposlenih žena •uključeno u neke samoupravne ili društvene organe, vjerojatnije je situacija obratna. Ako se zasad ne osvrćemo posebno na tu činjenicu, već kao cjelinu uzmemo samo

- 89 -

onih 14-6 žena koje su dale pozitivan odgovor, i onda je stanje gotovo "beznadno i obeshrabrujuće. Gotovo 4/5 zaposlenih žena (koje su odgovorile) nisu članovi nikakvih organa samoupravlja­ nja. Ako bismo i žene bez odgovora na ovo pitanje uzeli kao potpuno društveno neangažirane, tada bi se ta kategorija poveća­ la na 84,1% od ukupnog broja zaposlenih žena (201). U pozitivnim slučajevima, žene su najčešće članovi radničkog savjeta ili upravnog odbora u svojoj radnoj organi­ zaciji, no i to u svega 16% slučajeva (24 žene). Ostalih 8 žena koje se mogu pohvaliti nekim članstvom raspoređeno je na školske odbore (4 žene), predstavnička tijela (2 žene) i savjet u zdrav­ stvu (1 žena). Nevjerojatna je ta slika recentnog stanja makar se radilo i o malom krugu1 Pretpostavljalo bi se, bez uvida u podatke, da će ve­ ću društvenu angažiranost pokazati zaposlene žene s višom na­ obrazbom. Ove, naime, u pravilu, zauzimaju odgovornija mjesta i imaju uvida u poslovanje, pa se lakše biraju u organe samo­ upravljanja radne organizacije. S istih razloga, i one bi same trebale da pristaju na takav rad, svjesne da mogu pridonijeti boljem poslovanju i boljoj organizaciji rada u svojoj ustanovi ili poduzeću,, odnosno u nekoj društvenoj funkciji. Žene s višom školom mogle bi i bolje zastupati interese žena svih kategorija i pridonijeti boljim uvjetima i rješenjima, ženskog rada i po­ stupka prema ženama. Takvim radom i njegovim dobrim učinkom žene bi svoju suradnju učinile korisnom i potrebnom, te tako otvorile put i drugim zaposlenim ženama prema ravnopravnom polo­ žaju. Podaci ankete, međutim, ne. potvrđuju u potpunosti takva očekivanja. Činjenica je da se društvena angažiranost nešto jače osjeća kod žena s najnižom školskom spremom i među KV i VKV radnicama:'nego kod žena a višim školama, no i razlika u frekventiranosti žena s pojedinim tipom škola pritom je možda odlučna. Anketirane žene sa srednjom stručnom školom najčešće

- 90 -

su u organima samoupravljanja a možda i najambicioznije u tom pogledu.

b) Članstvo_u_dmštveno=političkim_ organi zacijama

Prema globalnim podacima, zaposlene su žene najčešće članovi SSRNJ: gotovo 2/3 učlanjeno je u tu našu najmasovniju društveno-političku organizaciju, slijedi članstvo u Crvenom križu koje obuhvaća gotovo 1/2 anketiranih zaposlenih žena, i Savezu sindikata koji pokriva tek nešto više od 2/5 žena (4-3,2%). U SKJ učlanjeno ih je manje od 1/4-. Od svih anketiranih, 26 je zaposlenih žena (13%)izjavilo da nije nigdje učlanjeno. I

ovdje bi se moglo očekivati da će zaposlene ž

s višom školskom spremom biti društveno aktivnije s razumljive potrebe intelektualaca da se aktiviraju u rješavanju društvenih i političkih zbivanja. Podaci našeg relativno malog uzorka za­ ista pokazuju izvjesne razlike u društvenoj uključenosti žena pojedinih tipova školske spreme, ali su razlike manje od očeki­ vanih. Od onih s višom i visokom školskom spremom samo jedna od 26 žena nije član ni jedne društveno-političke organizacije, a od onih sa srednjim školama samo su 2 žene od 36 ostale izvan članstva u nekoj organizaciji. Žena sa školom za KV i VKV rad­ nike ima 1/10, a najviše ih ima s najnižom školskom spremom, gotovo 2/10. Relativne frekvencije koje pokazuju sudjelovanje žena pojedinih školskih sprema u članstvu navedenih društvenopolitičkih organizacija međusobno variraju, ali je redoslijed gotovo ustaljen. Kod svih tipova školovanja SSRNJ je na prvom mjestu i obuhvaća najviše žena svih školskih kategorija, zatim Crveni križ, pa SSJ, a onda SKJ. Samo kod žena sa KV i VKV školom, Crveni križ i SSJ jednako su zastupljeni. Zanimljivo

- 91 -

je koliko varira članstvo u SSJ. Općenito su zaposlene anketi­ rane žene malo učlanjene u sindikat, a relativno frekvencije izražene u postotku variraju kod pojedinih tipova škola između nešto više od 1/3 (3^,6%) i 1/2 (50,o%). U SK najrjeđe su žene s višom i visokom školom: manje od 1/5, a najčešće žene sa školom za KV i VKV: gotovo 2/5 ili 38%. Blijeda je ova slika članstva zaposlenih žena u društveno-političkim organizacijama! Dobiva se dojam da je to članstvo više-manje formalno i da više ovisi o kvaliteti i teh­ nici organiziranosti pojedinih društveno-političkih organiza­ cija, u sakupljanju članarina ili okupljanju novih članova nego o stvarnom udjelu i interesu žena. SSRNJ je najbolji primjer takve vrlo dobro organizirane institucije čije članstvo vjero­ jatno neće nikad opadati mada je broj aktivnih članova ograničen. Ponovno se vraćamo na SSJ. Mora da postoji neki raz­ log zbog kojega je tek nešto više od 1/3 žena s najvišim škola­ ma uključeno u tu organizaciju. Najčešće su članovi sindikata žene sa stručnom spremom oba tipa (s općim i stručnim srednjim školama) , no i one tek u polovini slučajeva. Kako tek 5% svih zaposlenih anketiranih žena radi izvan društvenog sektora teško je objasniti ovu apstinenciju od članstva u sindikatima. Vrlo je vjerojatno da je razlog u suviše slaboj aktivnosti ove orga­ nizacije u pojedinim radnim organizacijama, ili u preživjelim oblicima sindikalnog rada. Naravno da i osjećaj nekorisnosti sindikata može najjače utjecati na broj njegovih članova. U našim uvjetima gdje članstvo u sindikatu nije uvjet za dobiva­ nje bilo kakvih beneficija, kvalitet rada te institucije u njenim najnižim organizacionim oblicima dobiva sve veću važnost.

- 92 -

6 - Neki ženini stavovi Stavovi žene prema temeljnim pitanjima obiteljskog ži­ vota obuhvaćaju njeno mišljenje o zakonskom braku, o njegovoj ulozi i potrebi, o zajedničkom obiteljskom životu s djecom koje sklope brak, njeno mišljenje o planiranju porodice. Dobivena su i mišljenja žena o optimalnom broju djece i o najpovoljnijem smještaju predškolskog i školskog djeteta. Pitane su za vjeru, za stav prema vjeri, za obavljanje vjerskih dužnosti, za stav prema vjeri bračnoga druga prilikom sklapanja braka i za potre­ bu odgoja djece u religioznom duhu. Dotaknuta su pitanja o po­ rodičnoj integraciji i o slaganju s bračnim drugom u pogledu odgoja djece i podjele kućanskih poslova. Ovaj je snop pitanja uvršten u upitnik ne samo u na­ kani da se zaokruži fond podataka o životu i radu žene nego da posluži kao moguće objašnjenje nekih razlika u društvenom pona­ šanju pojedinih kategorija žena za koje se razlike pretpostav­ ljalo da mogu proisticati iz razlika u vjerskim i drugim sta­ vovima. U upitniku našlo je mjesto i mišljenje žene o motivira­ nosti za traženje zaposlenja, a tražio se i motiv nezaposlene žene da se ne zaposli.

a) Stav_prema_zakonskom_braku

Sve češće diskusije o nesigurnosti zakonskog braka i njegovoj neizvjesnoj sudbini nisu se odrazile na stavovima anketiranih žena, jer više od 3/4- zaposlenih i gotovo 8/10 ne­ zaposlenih žena imaju pozitivan stav prema zakonskom braku i smatraju ga nužnim temeljem idealne obitelji. Ostatak žena obiju kategorija gotovo je ravnomjerno raspoređen između nega­ tivnog stava prema zakonskom braku i potpuno indiferentnog ili

- 93 -

neformiranog stava. To se vidi iz strukture odgovora.

Modaliteti

"Smatrate li zakonski brak nužnim temeljem idealne obitelji? Nezaposlena žena Zaposlena žena Ap sol.broj Apsol.broj %

%

Da Ne Nemam određeno mišljenje

156 24

77,6 11,9

71 10

79,8 11,2

21

10,4

8

9,0

201

100,0

89

100,0

Možda bi se moglo očekivati da ima znatno veći broj nezaposlenih žena i znatno manje zaposlenih koje su pobornice zakonskog braka, s obzirom na razlike u materijalnoj ovisnosti jednih i drugih. U neku. ruku iznenađuje ovakvo mišljenje žena u gradu, danas, kad je zakonski brak veoma često podvrgnut oštrim kritikama sociologa i drugih znanstvenika. Tko zna mo­ že li se ovakav jedan odgovor smatrati indikativnim za širu populaciju, ili samo za anketirane žene. Je li moguće daje takav odgovor, prvi puta prikazan na ovakav način i na tako postav­ ljeno pitanje, odraz utjecaja tradicijskih shvaćanja i trenut­ nog poriva bez naročitog razmišljanja i bez jasno utvrđenog stava? Po odgovorima se čini da anketirane žene obiju kate­ gorija stoje na čvrstim zajedničkim pozicijama u svojoj predo­ džbi idealne porodice: na potrebi zakonite bračne zajednice. Nakon tako decidiranog stava žene u korist braka, zanimljivo je i njihovo mišljenje o današnjem braku.

- 94 -

"Što mislite o zakonskom braku u današnje vrijeme'?" Modaliteti

Zaposlena žena Apsol.broj

%

Nezaposlena žena ' Ap sol.broj

%

Potreban i svrsishodan

109

54,2

52

55,9

Potreban ali nestabilan

43

21,4

12

12,9

Potreban zbog djece

38

18,9

25

26,9

Preživio i nepotreban

10. 201

Svega

5,5 100,0

.4. .....93

4,3 100,0

I po kritičkom stavu prema današnjem zakonskom braku, anketirane žene su u velikoj mjeri suglasne u odgovorima. Više od 1/2 obiju kategorija smatra brak potreb.im i svrsishodnim, reklo bi se da ga smatra i stabilnim, inače bi se u protivnom slučaju odlučile za drugi modalitet odgovora - "potreban ali nestabilan". Sve tri'prve varijante odgovora na ovo pitanje predstavljaju zapravo povoljno mišljenje o zakonskom braku, mada su druge dvije nešto manje povoljne nego prva. Tek nešto više od A-% žena obiju kategorija smatra zakonski brak izričito preživjelim i nepotrebnim. Možemo zaključiti da su tradicionalna gledanja za zakonski brak još živa u naših žena.

b) §tav_prema_zaposlenosti

Za osvjetljavanje ovog stava bilo je postavljeno ne­ koliko pitanja:

- 95 -

- smatraju li žene potrebnim rad izvan kuće, - koji su razlozi za njihovo prvo zapošljavanje (pitanje postavljeno svim anketiranim ženama), - koji su razlozi za nezapošljavanje (pitanje nezapo­ slenim ženama). Odgovori na svako od navedenih pitanja pružaju zanim­ ljive indikacije o važnosti materijalne osnove pri formiranju ženina stava. Tako, kod prvog pitanja manje od 1/3 zaposlenih žena i 1/4 nezaposlenih smatra rad žene izvan kuće u svakom slu­ čaju potrebnim, ali daljnjih 2/5 zaposlenih i 1/5 nezaposlenih smatraju taj rad potrebnim ako to zahtijevaju materijalne prili­ ke. Indikatori su i odgovori o razlozima za zapošljavanje odnosno za nezapošljavanje. Zašto žena radi izvan kuće, i želi li raditi, ovisi o mnogim gospodarskim,socijalnim i psihološkim faktorima od kojih su neki vezani samo za ženu i njenu najužu sredinu, a drugi zadiru u širi sklop ekonomsko-socijalnih uvjeta šireg društvenog ambijenta. 0 međusobnoj interakciji spomenutih faktora u onom razdoblju ženina života kad ona odlučuje o even­ tualnom zaposlenju, ovisi i njena motiviranost i prioritet razlo­ ga za zapošljavanje. Kod pitanja o razloku koji je najviše utjecao na ženu da se zaposli, modaliteti bijahu: školska-stručna sprema, želja za radom izvan kuće, stjecanje ekonomske samostalnosti, pobolj­ šanje materijalnog stanja obitelji, 'osiguranje školovanja djece, stjecanje položaja i ugleda u društvu, te ostali razlozi. Zaposlene žene daju prioritet materijalnom poboljšanju obiteljskih prilika, a zatim vlastitoj ekonomskoj samostalnosti (41 i 3 dok je kod nezaposlenih redoslijed obrnut (20 i 24%). Školska sprema i želja za radom izvan kuće podjednako su slabo zastupljeni među razlozima za zapošljenje, dok je školska spre­ ma zapostavljenija kao razlog u nezaposlenih žena (niži im je

7%)i

- 96 - .

i obrazovni nivo). Zanimljivo je da nema traga želji za posti­ zanjem položaja i ugleda u društvu - ni jednoj ženi to nije bio razlog za prvo zapošljenje. Samo 7 zaposlenih žena prvi put se zaposlilo da bi osiguralo školovanje djece, a to znači da su se zaposlile poslije rođenja djece.11' Od njih, 6 pripadaju ženama s nepotpunom i potpunom osnovnom školom. Kod odgovora na ovo pitanje dolazi na vidjelo da samo 43 od ukupno 93 nezaposlene žene nije nikad bilo zaposleno, prema tome je njih 50 moralo prije raditi.

12/

Ako polazimo od pretpostavke da će ženu niže naobrazbe motivirati za rad izvan kuće uglavnom poboljšanje materijalnog stanja obitelji i ekonomska samostalnost, a ženu s višom škol­ skom spremom položaj u društvu, želja za radom izvan kuće, i želja za ekonomskom samostalnošću - onda smo samo donekle uspje­ li predvidjeti rezultate ispitivanja. Zaposlene žene niže nao­ brazbe željele su ekonomsku samostalnost i poboljšanje materi­ jalnog položaja obitelji u 81% slučajeva, a u 95% slučajeva one s osmogodišnjom školom za KV i VKV radnike. Kod žena sa srednjom

11/ U nekim zemljama, npr. u Zapadnoj Njemačkoj postoji pose­ ban oblik osiguranja za školovanje djece npr. plaćanje premija od dana rođenja djeteta, gdje su uvjeti osigura­ nja ovisni o obliku školovanja. Mnogi bi roditelji pri­ hvatili ovakvo osiguranje u nas, a mnoge bi ga majke smatrale valjanim razlogom za vlastito zapošljavanje. 12/ Treba spomenuti da među zaposlenim ženama nije uvijek bio jednak broj onih koje ili direktno izjavljuju da nisu bile zaposlene ili se to može zaključiti posredno iz modaliteta nekih drugih odgovora. No uglavnom u ovoj kategoriji bilo je jednom prije zaposleno 45-50 žena.

- 97 -

školom to je bio razlog u 75% slučajeva, a kod žena s višim i visokim školama u nešto više od 50% slučajeva(14 od 26). Gotovo bi se moglo reći da kod nezaposlenih žena raste udio ta dva razloga paralelno sa školskom spremom žene. Materijalno stanje obitelji, te ekonomska samostalnost žena činilo je 57% (20 od 55) svih razloga kod žena najniže školske spreme (do osmogodi­ šnje škole), 67% kod žena sa srednjom školom (4 od 6 žena), 82% kod žena sa srednjom školom (14 od 17) i 3 do 4 žena s višom i visokom školom. Nezaposlene žene nisu ni u jednom slučaju bile moti­ virane u traženju zaposlenja željom za boljim materi jalnim mogu­ ćnostima u školovanju djece. Svega 2 nezaposlene žene bile su motivirane školskom spremom pri zapošljavanju, a od toga jedna s osmogodišnjom školom i jedna s fakultetom, pri čemu opažamo izvjesnu nelogičnost ili bar veoma nerealne i nejednake krite­ rije. Nezaposlenim ženama postavljeno je i pitanje o razlo­ gu koji je utjecao da se ne zaposle. Mogući su odgovori bili: 1. nedostatak kvalifikacije - školske spreme, 2.odgoj i podiza­ nje djece, 3« samo privremeno ne radi, prekid u radu, 4. obitelj je materijalno osigurana, 5» ne može naći zaposlenje iako ga traži, 6. bolest - nesposobnost za rad, 7» penzija. Na to su pitanje odgovorile 74- nezaposlene žene, a 44 su izjavile da se nisu zaposlile zbog odgoja i podizanja djece. Svi ostali razlo­ zi daleko su slabije zastupljeni, a tek nešto više od 1/10 neza­ poslenih žena ili samo privremeno ne radi ili traži zaposlenje, a ne može ga dobiti. Ako bismo uzeli u obzir samo 74- žene koje su odgo­ vorile na ovo pitanje, onda 44 žene koje su zbog djece ostale u porodici čine 60% tog smanjenog kolektiviteta. Medu tim ženama od 44 njih, 30 ima najnižu školsku spremu do završene

- 98 -

osmogodišnje škole, a to čini 61,0% žena koje su odgovorile na to pitanje« Samo 2 od 5 žena imaju školu za KV i VKV radnike, 8 od 13 ima srednju školu, a 4 je s višom i visokom školom (od 7 žena s tim školovanjem). Prema tome žene svih školskih sprema najčešće su ostajale u porodici zhog odgoja i podizanja djece« Zapošljenje traži 9 nezaposlenih žena, a među njima je 5 s naj­ nižim školama, do završene osmogodišnje, od toga 2 s nepotpunom osnovnom školom, 2 su sa srednjom školom, po 1 s općom srednjom i sa srednjom stručnom spremom, a po 1 žena sa školom za KV i VKV radnike, te sa fakultetom.Zhog dobre materijalne situiranosti obitelji nije se zaposlilo 7 nezaposlenih žena, zanimljivo je da 5 od njih nema više od osnovne škole, a po jedna je s fakultetom i sa školom za KV radnike« Samo 4 nezaposlene žene, zbog bolesti ili nespo­ sobnosti za rad, nisu zaposlene, 3 među njima imaju najnižu školsku spremu, a samo je 1 sa srednjim obrazovanjem.

c) §tav_prema_religi^i

I nekoliko pitanja s ovog područja uvrštena su u upitnik kako bismo dobili uvid u eventualne vjerske utjecaje na pojedine oblike ponašanja ispitivanih žena, osobito u sferi pla­ niranja porodice, broja rođene djece i odgoja djece. Evo podataka!

- V j e r a Po vjeroispovijesti većina je žena rimokatoličke vjere (3/4)- To je i razumljivo s obzirom na povijesnu poveza­ nost Hrvatske s Rimokatoličkom crkvom. Ostale su vjere slabije

- 99 -

zastupljene, a žena koje ne pripadaju ni jednoj vjeri ima nešto više u kategoriji zaposlenih (16%) nego kod nezaposlenih (13%). Čini se da su se tako deklarirale ne samo one žene koje zaista ne pripadaju ni jednoj vjerskoj zajednici (i nisu registrirane po rođenju u crkvenim matičnim knjigama), već da je tu i jedan dio žena koji odgovorom deklariraju svoju osjećajnu i misaonu pripadnost« Ovo se može zaključiti po povezanosti ovog pitanja s dobnom strukturom žena. Kako je u prijeratnom razdoblju bilo veoma malo ateista, koji nisu pripadali ni jednoj crkvenoj ni vjerskoj zajednici (nešto malo više u Vojvodini) djeca su for.-, malno ostajala izvan svake konfesije samo iznimno. To znači da bi tek žene rođene za vrijeme rata, i poslije njega, mogle u većem broju pripadati kategoriji bez konfesije. U vrijeme rata natalitet je objektivno veoma nizak a u poratnim godinama veoma visok (zbog izvjesne kompenzacije za godine razdvojenosti i nesigurnosti bračnih parova), te bi se moglo očekivati da će se tek među poslijeratnim naraštajima osjetiti jača prisutnost djece bez vjere, ali da ipak neće biti izrazita. To znači da bi se tek među ženama rođenim 194-1-1950 koje su u vrijeme ankete imale između 20 i 29 godina mogle naći neke bez vjeroispovije­ sti. Prema našoj dobnoj strukturi žena, na tu grupu otpada 37% zaposlenih i 35% nezaposlenih pa se postotak onih bez vjerske pripadnosti, formalno, čini previsok.

- Odnos prema vjeri Četiri modaliteta mogućih odgovora: 1. vjerujem, 2. indiferentna sam, 3. neodlučna (nisam sigurna u postojanje Boga) i 4-. ne vjerujem, pokazuju zanimljive rezultate stavova žena, bez obzira na njihovu formalnu pripadnost nekoj vjerskoj

100

zajednici0 Najčešće su žene s negativnim odgovorom (ne vjerujem) obiju kategorija žena, no slijedeći rang pripada onima koje vje­ ruju s malim razlikama u frekventiranosti. Ipak, ako se odgovor, kojemu u oba slučaja pripada treći rang "indiferentna sam" tu­ mači kao bliži onome "ne vjerujem" tada ta dva modaliteta spo­ jena zajedno čine 58% u zaposlenih, a 55% u nezaposlenih žena. Ovo se može protumačiti tako da kod nešto više od polovine an­ ketiranih žena obiju kategorija ne treba očekivati utjecaj re­ ligije na pojedine stavove koji su ispitivani. Ipak, objektivno gledajući, čini se da su utjecaji tradicije još uvijek nešto na što treba računati. Zanimljivo je da među zaposlenim ženama bez kvalifikacije i s polukvalifikacijom ima više od polovine (22 od 40) onih koji vjeruju, a spojimo li tu kategoriju s ni­ žom stručnom spremom, tada u tom novom totalitetu jedna trećina vjeruje (31 od 89). Kod žena sa srednjom stručnom spremom 1/6 vjeruje (5 od 30 ), a kod žena s višom i visokom stručnom spre­ mom vjeruje 3/10 (9 od 31)» Ovakva je distribucija potpuno oče­ kivana pošto se kod niže kvalifikacije, a vidjeli smo naprijed da je ona usko korelirana s visinom školske spreme, uz niže obra­ zovanje mora očekivati i intenzivnija podložnost utjecajima tra­ dicije. Samo je kod žena s najvišim kvalifikacijama,

odnosno

s najvišom školskom i stručnom spremom možda neočekivano mnogo žena koje vjeruju.

d) Je_li_religija_gotrebna_i_korisna_današnjem_čovijeku

Nešto manje od jedne trećine žena obiju kategorija smatra da je vjera potrebna i korisna današnjem čovjeku. Ta se frekvencija poklapa s kategorijom koja vjeruje što takvu reakciju čini očekivanom. Prema kvalifikaciji očita je dife­ rencijacija žena po odgovoru na ovo pitanje. Žene bez kvalifi­ kacije i polukvalificirane pretežno smatraju religiju potrebnom

- 101 -

(15 od ukupno 21 i 10 od 18). S porastom kvalifikacije opada udio ovoga odgovora. Kod kvalificiranih i visokokvalificiranih on predstavlja još 4/10 svih slučajeva (19 od ukupno 45), a kod niže i srednje stručne spreme još samo po 1/7 (7 od 49 i 4 od ukupno 28). Samo viša i visoka sprema i ovaj put iznenađuje jer 3/10 smatra religiju potrebnom i korisnom. Poznato je uvriježeno shvaćanje da je religija korisna i potrebna kao izvjesna obrana od svih devijantnih ponašanja od društvenih normi. Takvo gleda­ nje nije uvijek odraz duboke religioznosti već izraz shvaćanja jednog načina da se (naročito) djeca održe pod roditeljskom i porodičnom kontrolom, plašena često božjim kažnjavanjem grijehova.

e) ?olažen^e_u_crkvu_-_održavan^e_v^erskih_blagdana

Polaženje u crkvu očito je preživjela manifestacija religioznosti i u stalnom je opadanju. Minimalne apsolutne i relativne frekvencije žena obiju kategorija redovito odlaze u crkvu, a blizu 4/10 odlaze ponekad ili o većim vjerskim blagda­ nima. Oko 6/10 žena obiju kategorija ne odlazi u crkvu. Vjero­ jatno je, međutim, da bi ' i kategorija "samo o većim vjerskim blagdanima" detaljnijim raščlanjivanjem bila jasnija. Među nji­ ma je vjerojatno i onaj tip žena koji odlazi u crkvu za vrije­ me najvećih blagdana: o Božiću ili Uskrsu kad je, naročito u većim gradovima, crkva mjesto gdje se može doživjeti dobra gla­ zbena priredba. Vjerojatno u tome ima i elemenata tradicije, a ponovna pro živi javan ja lijepih časova iz djetinjstva što su vezani uz te blagdane, česti je motiv ovih sporadičnih odlaže­ nja u crkvu. Ipak je karakteristično da od 9 zaposlenih žena, koje redovito odlaze u crkvu, 6 otpada na one bez KV, PKV i NSS, a preostale 3 na kategorije srednje, više i visoke spreme, na svaku kategoriju po jedna žena.

- 102 -

Oko 1/2 žena obiju kategorija slavi vjerske blagdane, i nema razlika između zaposlenih i nezaposlenih žena u tom po­ gledu. Smatramo da ovaj odgovor ne bi trebalo sasvim doslovce shvatiti jer se vjerojatno radi o velikim vjerskim blagdanima održavanje kojih je tradicija i običaj, koji će, nastupom novih naraštaja pomalo nestajati.

f) Qdgoj_djece_u_vjerskom_duhu

Većina žena obiju kategorija (60% i 68%), ne odgaja djecu u vjerskom duhu. Ako ne bismo uzeli u obzir žene koje nemaju djece, ni one bez odgovora, tada se ti postoci povećava­ ju na 69% i 74%. Prema tome ostaj'e 31% zaposlenih i 26% neza­ poslenih žena koje svojoj djeci daju vjerski odgoj. Takva stru­ ktura postaje vjerojatnom u usporedbi sa stavovima prema vjeri. Tako dobivamo informaciju da 33% zaposlenih žena vjeruje, a 31% odgaja djecu u religioznome duhu. Odgovor na ovo pitanje nije raščlanjen pa nije izvjesno radi li se tu o kontinuiranom i dosljednom religioznom odgoju koji može biti praćen i dodat­ nim vjerskim poukama, ili se radi o slučajevima djece čije je rođenje uvedeno u crkvene knjige, a djecu se ostavlja u uvje­ renju da Bog postoji i da je religija potrebna. Ako znamo da je religiozni odgoj djece danas potpuno suprotan školskome odgo­ ju, te da ta djeca baš u tome doživljavaju prve konflikte između stavova obitelji i stavova društva, između autoriteta nastavni­ ka i autoriteta roditelja, onda se čini da i takav obiteljski odgoj nije nešto konkretno i trajno. Od 53 zaposlene žene koje odgajaju djecu u religioznom duhu, 24 otpada na NKV i PKV, 20 na KV i VKV, a ostatak od 9 žena na one sa SSS i VSS. Očita je povezanost odgoja djece s kvalifikacijom i obrazovanjem. Tako

- 103 -

NKV, PKV, KV i VKV radnice, kao jedna skupina, čine 1/2 zaposle­ nih anketiranih žena, i gotovo 8/10 onih koje odgajaju djecu u religioznome duhu. Žene sa srednjom, višom i visokom spremom, kao druga skupina, čine 3/10 svih zaposlenih žena, a manje od 2/10 onih što odgajaju djecu u religioznome duhu* Svi ovi podaci o odnosu prema religiji pokazuju da re­ ligija danas više nije hitan elemenat ugrađen u temelje gradskih obitelji, i samih žena, mada nije ni potpuno nestala.

- 104 -

Z a k l j u č a k

Dionica istraživanja na koju se odnose ovi zaključci sadržava. . podatke o samoj porodici: o sastavu i veličini porodice, o materijalnom položaju i uvjetima stanovanja obitelji, o demograf­ skim i društvenim karakteristikama bračnih drugova, ili

infor­

macije o samoj ženi - kao osnovnom predmetu ispitivanja. Evo ne­ koliko zaključaka o istaknutim područjima ispitivanja.

Karakteristike porodice

Kako su anketom obuhvaćene samo gradske porodice, polazilo se od pretpostavke da će se najčešće pojavljivati tip čiste obitelji, koju čine roditelji i djeca (po rodbinskom sa­ stavu) , i relativno male obitelji (po broju članova), u načelu

- 105 -

nešto veća u žena koje nisu u radnom odnosu nego u zaposlenih žena. 0 materijalnom položaju obitelji, o strukturi troškova, o uvjetima stanovanja, te o opskrbljenosti stana pojedinim tehničkim pomagalima, moglo se tek nagađati pretpostavljajući prednosti na strani zaposlene žene. Ispitivanje je potvrdilo našu hipotezu o najčešćem tipu čiste obitelji kod obje kategorije žena. Prevalencija tipa obitelji "roditelja i djeca" nešto je jače izražena kod nezapo­ slene žene (gdje prelazi 4/5 slučajeva), nego kod zaposlene žene (gdje prelazi 2/3 slučajeva). Zaposlena je žena češće bez djece nego nezaposlena, i češće živi u porodici proširenoj srod­ nicima. Sastav porodice zaposlene žene ocijenili smo nepovoljnijin nego u nezaposlene žene, a objašnjenje se svodi na veću ovisnost zaposlene žene o roditeljima ili srodnicima zbog neri­ ješena stambena problema, ili problema smještaja i čuvanja dje­ ce za vrijeme ženina rada. Pri tom smo polazili od pretpostavke da će se zaposlena žena, prije nego nezaposlena, odlučiti na sklapanje braka u uvjetima neriješena stambena pitanja, zbog manje vezanosti za stan, zbog češćeg stanovanja kod roditelja ili zbog boljih financijskih mogućnosti u rješavanju tog pita­ nja. Ostaje činjenica da zaposlena žena, kao i nezaposlena, želi da živi u sastavu svoje uže obitelji, a registrirana situ­ acija samo je nužno, a možda i privremeno rješenje. Na isprav­ nost ove pretpostavke upućuje i okolnost da 97% anketiranih zaposlenih žena smatra da je za mladi bračni par bolje da živi odvojeno od roditelja. Isto su mišljenje imale i sve anketirane nezaposlene žene. Prosječna je veličina porodice u oba tipa žena podjednaka. Nešto manje od četiri člana ima prosječna porodica zaposlene i nezaposlene žene (3»71 i 3»74). Naoko neočekivano mala razlika u prosječnoj veličini porodice postaje logičnijom spajanjem s prethpdnim podatkom o češćem proširenom sastavu

106 -

porodice zaposlenih žena- To potvrđuje i činjenica o znatno manjem prosječnom broju djece u obitelji zaposlene žene (1,4-) nego u obitelji nezaposlene (1,7)5 uz podjednaku starosnu stru­ kturu obiju kategorija žena (kvota uzorak kod čijeg se izbora vodilo računa o tom pokazatelju). Veličina je porodice funkcija broja djece u njoj u obje kategorije žena i pored postojećih razlika u strukturi po­ rodica iste veličine. Te razlike jače dolaze do izražaja u ve­ ćim porodicama u kojima se pojavljuje i veći broj djece, i to samo u nezaposlenih žena, ali ne i u zaposlenih, gdje nazočnost srodnika često određuje veličinu porodice. Zaposlena je žena češće bez djece nego nezaposlena, češće ima samo jedno dijete, rijeđe 2-3 djeteta, dok nema sluča­ ja s četvero djece ili više. Ne može se, doduše, računati da je završen fertilitet zaposlenih žena jer tek nešto više od 1/4žena otpada na one od 4-0 godina i više (nezaposlenih 1/3)- Pos­ toji teoretska mogućnost da će mlade zaposlene žene rađati i veći broj djece, no ta mogućnost ima veoma male ili nikakve iz­ glede da se ostvari. U našem su uzorku manje od 2/5 zaposlenih žena stare 20-30 godina dob kada gradska žena najčešće rađa, tako da se može pretpostaviti da je fertilitet većeg dijela an­ ketiranih zaposlenih žena već završen. Materijalni temelj obitelji obiju kategorija anke­ tiranih žena čini pretežno čista redovita zarada, dok je kombi­ nacija redovite i povremene zarade češće zastupljena u obitelji nezaposlene žene, kako se i predviđalo. Kako raste broj članova u obitelji tako raste i udio kombinacije redovite i povremene zarade, a ta je pravilnost jače izražena opet kod nezaposlenih žena. Objektivno je materijalni položaj anketiranih žena skroman. On je znatno bolji u obitelji zaposlenih žena, gdje su u strukturi prosječnih prihoda mnogo više zastupljeni relativno visoki prihodi, a znatno slabije najniži prihodi, kao što je to

- 107 -

slučaj u obitelji nezaposlene žene«, Tako protezan dio obitelji zaposlene žene (3/5) ima prihod veći od 2000 dinara mjesečno, a to je prihod tek 1/4 porodica nezaposlenih žena« U nezaposle­ nih žena 4 obitelji imaju mjesečni prihod 400-500 dinara, a go­ tovo 1/2 živi od prihoda 400-1500 dinara mjesečno, dok u zapos­ lene žene nema obitelji s prihodom ispod 500 dinara, ali 1/5 živi od 500-1500 dinara« Te i druge razlike u strukturi prihoda očituju se i na prosječnim pokazateljima prihoda« U obiteljima zaposlenih žena izrazito su veće vrijednosti svih prosječnih po­ kazatelja nego u obiteljima nezaposlenih, a to također odgovara našim predviđanjima (prosječni je prihod 2614 i 1673 dinara, medijalni prihod 2164 i 1583 dinara, modalni prihodi 1452 di­ nara)« Značajno je da 1/4 obitelji zaposlenih žena s najnižim prihodima ovisi 0 mjesečnom prihodu 500-1612 dinara, a nezapos­ lenih žena između 400 i 1159 dinara. ■Interpretacija ovih pokazatelja ukazuje na relativno slabo materijalno osiguranje obitelji anketiranih žena s obzi­ rom na prosječnu veličinu od 3,7 članovr obitelji. Činjenica da je u obitelji nezaposlene žene u pravilu više djece nego u obitelji zaposlene (1,7 i 1,4), daje još veću težinu ustanovlje­ nom slabijem materijalnom stanju obitelji nezaposlene žene. Same anketirane žene realno ocjenjuju imovinsko sta­ nje svoje obitelji, pa nešto manje od polovine zaposlenih žena i nešto više od polovine nezaposlenih smatra da je imovinsko stanje njihovih obitelji "skromno ali dovoljno za život". Nešto manje od četvrtine nezaposlenih žena smatra imovinsko stanje svoje obitelji slabim. Ovaj stav anketiranih žena prema imovin­ skom stanju, po jednim tipovima porodica prema broju članova), govori da je u nezaposlenih žena kriterij daleko niži i da su one mnogo skromnije. Podaci 0 životnom standardu obitelji dobiveni su putem mnogih pitanja o kategorijama obiteljskih troškova, o uv­ jetima stanovanja, o opskrbljenosti porodice nekim potrošnim dobrima trajne (trajnije) vrijednosti.

108 -

Opći zaključak o znatno višem životnom standardu obitelji zaposlene žene bio je očekivan, i potpuno je potvrđen rezultatima istraživanja. U obitelji nezaposlenih žena više je djece, ali one prosječno manje troše na stan, hranu, na kulturne potrebe, dok su im veći izdaci za redovite režije. Dvije treći­ ne anketiranih nezaposlenih žena (i polovina zaposlenih) nije odgovorilo na pitanje o troškovima rekreacije, pa je vrlo vjero­ jatno da u većini obitelji fond za rekreaciju i nije predviđen. Stambeni su uvjeti neadekvatni, kako općenito, tako i za pojedine tipove porodica prema veličini. Na prvi pogled znatno skučenije stambene prilike zaposlenih žena gube nešto od svoje povoljnosti zbog česte nazočnosti srodnika. To se od­ nosi na sve tipove porodice prema veličini. Trajnim dobrima nešto je bolje opskrbljena obitelj zaposlene žene, ili je zastupljenost nekih potrošnih dobara po­ djednaka u gradskim obiteljima jednog i drugog tipa, i podjed­ naka po rangu što ga za potrošna dobra zauzimaju.

Podorice za­

poslene žene daleko češće imaju zajmove nego porodice nezapos­ lene žene. Zanimljivo je da je u oba slučaja, stroj za pranje rublja na petom mjestu po zastupljenosti kućanskih i tehničkih aparata (iza radio-aparata, televizijskog prijemnika, hladnjaka, usisivača prašine) mada taj stroj, više nego bilo koji drugi, oslobađa ženu od najgrubljih poslova u kući i najviše proširuje fond njena slobodna vremena. Pri tom je bitno da više od polo­ vine zaposlenih i jedna trećina nezaposlenih žena same peru ru­ blje i da većina žena obiju kategorija smatra da bi rublje tre­ balo davati u servis za pranje.

- 109 -

Nekoliko karakteristika žene i muža

Očekivalo se da će zaposlene žene pokazati veću prostornu pokretljivost nego nezaposlene, motivirane traženjem ili promjenom posla, osobito u smjeru selo-grad. Kod nezaposle­ nih žena očekivala se uglavnom tzv. "ženidbena migracija", tj. mijenjanje mjesto, stanovanja zbog sklapanja braka« Istraživanje je pokazalo jednak stupanj autohtonosti u oba slučaja (nešto manje od 1/3)» ali znatne razlike u pogledu mjesta doselenja« Skoro 1/2 zaposlenih žena a samo 3/10 nezaposlenih doselilo se iz seoskih područja, tako da su obitelji nezaposlene žene više "gradskog" tipa nego obitelji zaposlene. Analogna je situacija i kod muževa, tako da su porodice u tom pogledu homogene. Vjero­ jatno je da je i izrazitiji urbani karakter obitelji nezaposle­ nih žena dijelom utjecao na neočekivano male prednosti zaposle­ ne žene u pogledu snabdjevenosti tehničkim i kućanskim aparati­ ma. Općenito je niska obrazovna struktura anketiranih žena, zaposlenih i nezaposlenih, s nešto povoljnijom situacijom u zaposlenih žena. Gotovo 1/2 zaposlenih i više od 3/5 nezapos­ lenih ima samo osnovno obrazovanje, a to se nužno reperkutira i na kvalifikacionu strukturu zaposlenih žena. Očita je koncen­ tracija muža i žene u istim obrazovnim kategorijama usporedo sa znatno boljom obrazovnom strukturom muževa, pa otuda i relativ­ no česte kombinacije bračnih drugova gdje muž ima višu školsku spremu nego žena. Iznimni su obratni slučajevi, kad žena ima višu školsku spremu od muža. Skoro jedna polovina anketiranih zaposlenih žena obavlja radnička zanimanja ili takva službenička zanimanja koja ne zahtijevaju veću stručnu kvalifikaciju ili školsko obrazova­ nje. Muževi zaposlenih žena imaju daleko povoljniju strukturu po zanimanju nego žene i bolju strukturu po školskoj spremi.

110 -

Posebni podaci o ženama

Anketirane žene obiju kategorija najčešće su rodile jedno ili dvoje djece, prosječni broj živorođene djece nešto je veći kod nezaposlene žene (1,6) nego kod zaposlene (1,3)- Rijet­ ki su slučajevi da je žena rodila 3-4 djeteta, dok petero djece i više nije rodila ni jedna ispitanica* Značajno je da jedno rođeno dijete i ostaje u životu - to proizlazi iz usporedbe bro­ ja živorođene i broja sada žive djece. Djeca obiju kategorija žena rijetko napuštaju obitelj prije punoljetnosti. Planiranje poroda nije zastupljeno prema očekivanju: od zaposlenih žena samo 6/10 planira porode, a od nezaposlenih tek nešto više od 1/2. Razlike između obiju kategorija žena ta­ kođer su neočekivano male, pretpostavljalo se, naime, da će za­ poslene žene izrazito više planirati obitelj. Kompariranjem od­ govora na nekoliko pitanja o toj temi došao je do izražaja iz­ vjestan otpor naših žena prema pitanjima iz te najintimnije sfe­ re ljudskoga života, kojemu je očito uzrok, barem dijelom, u nenaviknutosti na slične ankete. Sredstva kontracepcije primje­ njuje oko 2/5 anketiranih žena, a pobačaj oko 1/10 žena; u oba slučaja nema razlike između zaposlenih i nezaposlenih žena. Vrlo je vjerojatno da mnoge žene koje planiraju obitelj abortusom ni­ su dale točan odgovor izjašnjavajući se da ne planiraju porode. To se zaključuje iz relativno malog broja živorođene djece u tim slučajevima. Kvalifikaciona struktura zaposlenih žena potpuno je razmjerna s njenom školskom spremom, u nekim slučajvima i bolja od očekivane, zbog priznavanja više kvalifikacije. Svega 10% zaposlenih žena pohađalo je ili pohađa neki tečaj za dokvalifi­ kaciju, dok su se češće zanimale za razne druge tečajeve. Anketirane žene posve su nezainteresirane za sudje­ lovanje u radu organa samoupravljanja, i u radnim organizacijama

Ill -

i izvan njih- U pozitivnim slučajevima, one su najčešće članovi radničkog savjeta ili upravnog odbora u svojoj radnoj organiza­ ciji. Protivno očekivanju, žene s najvišom školskom naobrazbom nisu izraziti je društveno angažirane, najambicioznije su, čini se, zaposlene žene sa srednjom naobrazbom. Zaposlene su žene veoma često članovi raznih društveno-političkih organizacija. Najširi je interes za SSKNJ, (gotovo 2/3 ženal, zatim za Crve­ ni križ (gotovo 1/2 zaposlenih). U članstvu Saveza sindikata nalazi se tek nešto više od 2/3 žena, a u Savezu komunista manje od 1/4. Neočekivano: je rijetko članstvo u SSJ i pored činjenice da je mali broj žena zaposleno izvan društvenog sektora. Stavovi žene prema tèmeljnim pitanjima obiteljskoga života, i porodične integracije, prema zaposlenosti i planiranju obitelji, nose pečat njena porijekla, obrazovanja i utjecaja sredine u kojoj živi i radi. Blizu 4/5 žena obiju kategorija sma­ tra zakoniti brak nužnim temeljem idealne obitelji, a više od 1/2 smatra zakoniti brak današnjeg oblika potrebnim i svrsishodnim (pa i stabilnim). Samo 1/3 zaposlenih žena (ali i 1/4 neza­ poslenih) smatra rad žene izvan kuće potrebnim, a daljnjih 2/5 zaposlenih (i 1/5 nezaposlenih) smatraju taj rad potrebnim ako to traže materijalne prilike obitelji. Da anketirane zaposlene žene nisu "radni entuzijasti" dolazi do izražaja i u odgovorima na druga pitanja. Najčešći i najveći razlozi za zapošljavanje bili su materijalne prirode; poboljšanje materijalnog stanja obi­ telji i vlastita ekonomska samostalnost, dok želja za društve­ nim položajem i ugledom ni za jednu ženu nije bio razlog za pr­ vo zapošljavanje. Nezaposlene žene nisu se dosad zapošljavale zbog odgoja djece, a oko polovine njih bilo je prije zaposleno. Od anketiranih žena obiju kategorija najviše po for­ malnoj pripadnosti ima katolkinja (gotovo 3/4)« U pogledu odno­ sa prema vjeri (stava) najviše je onih koje ne vjeruju, a tek nešto slabije frekventiran je modalitet "vjerujem". Ipak ako

112 -

spojimo modalitete "ne vjerujem" i "indiferentna sam" tada na njih zajedno otpada blizu 6/10 obiju kategorija žena (58 i 55%) Čini se da stavovi u pogledu religije nisu posve izdiferencirani jer 1/5 žena obiju kategorija smatra religiju potrebnom i korisnom današnjem čovjeku. Čini se da se religija danas doživ­ ljava više u tradicionalnom smislu a manje u religioznom. Na to upućuju i odgovori prema kojima oko polovine žena obiju katego­ rija slavi vjerske blagdane (a manje od 1/3 smatra vjeru potreb nom i odgaja djecu u religioznom duhu). Svi podaci o odnosu an­ ketiranih žena prema religiji pokazuju da religija danas više nije bitan čimbenik u životu gradskih porodica i samih žena, mada nije ni potpuno nestala. Osobito valja istaknuti da se ut­ jecaj religije nimalo ne osjeća na reproduktivnom ponašanju an­ ketiranih žena, zbog očigledne prisutnosti planiranja obitelji u smislu ograničavanja poroda, koje je u direktnoj suprotnosti s religioznim načelima.

Tabelarni pregled

cd d CD i—i m o

P

Cd N

CD

-P O d" M co O KN 1 d O KN cd

•H

Veličina porodice i starost žene

cd d CD 1— 1 c

a o p

cd (S3

i Hl »1 KN| ON i—II LAI 1 Ol •i 001 O l COI 1

-P O d"

M

CO O KN

!

d O KN cd ON -P OJ 1 M LA OJ dOJ

l o

! i COI 1 CM H l OJ| LAJ

Hl Hl

»1 COI

Ol

M|

1 1 1 1 1

cdi

*1

1 1 1 1 1

>0 •H O H d CD O

> Pc

! 1 Ol i—II 1

o j! 1 COI O l ON d -1 1 1

1 Ol 1 *1 COI H l 1 1 1 1 1 1

! 1 COI COI Hl 1

1 1 1 1 1 1 1 ON 1 *1 H l i—II 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Il II 1 t 1 1 1 1 1 1 : i

1 1 1

d

1

o

I Ol 1 H Hl Ol 1 Hl 1 1

dM O l OJI d - i i i i KNI O l ON KNI dM 1 1 KN *1 COI COI COI dM

1 1 nd cdi o di CD cdi •nj H l FJ >Ol

g

1

KNI

ii

LAI COI 1 1 1 €. 1 CDI 1

dM

o

ii

1

O 1 d-

91

di cdi h i >OI

cd

i

2 d cd H

1 CDI >coi -H l

O-

-H l

>

0,293

O O O h

o

O

-

o o H

1

o 1 •' COI o LAI O 1 H 1 1 1 o 1 ~ KM O CNI O i h 1 o 001 O LAI O 1 H

1

1

! O 1 Ol O i—II o i h 1 1

«1 Ml PJ cR cdi

i

>o >1

-

o o H

1 1

1 1 cdi >1

0=

O o O H

1

P4 ^Rl PJ ^.1 i cdi 1 Cdi 1 1 1 1

-

o 1 COI o COI o 1 H

Hl Ol 1 1 1 1 1 1 1 1 Ml

O O H

Ol KN 1 1 1 1 1 1 ON COI i 1

i i i i ! coi i 'i

1 o!

co!

PJ

cd CD d

Ol Hl 1

! 1 COI

i 1 1 0 -1 *1 O -l O l KNI LAI 1 1 0 -1 1 Ol Hl KNI LAI 1

OJ

•H -H

O l Hl

co!

>M

cd d CD

d -! Hl

LAI COI O l LAI i—11 1 1

I

>td

KNI i—ii

1

1 Hl ON 1 1 1 1 1 1

Hi kvadrat 8,465

Cd d Cl) >N

•H

! KNI 1 KNI dM 1 1 1 1 KNI •S coi dM

i i 1 Hl 1 N i—II i—II 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Il II 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Il II 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Il II 1 1 1 1

C = 0,205

CD >M •H >

1

i COI 1 OJI O l d "l dM 1 1 1 1 1 0 -1 *1 o -! O l 1— 11 LAI 1 1 1 1 0 -1 -1 LAI H l h i LA| 1 1 ON -1 ON O l dN l

Hi kvadrat 3,75

1 CNI •i 001 001 dM LAI 1 1

g d P

o d

P* d

EH

•H

0 O 0 •roKN rt -rt 1 CD OJ i—1 •ro O o p PQ rH

>N

rt

rt

rt

N CD

o

rt p

1 1 1 1 1 1 ! i 1 1 1 1 1 1 O 1 ^|- 1 1 1 1

oo

O

O

NO 1 O 1 rH 1

p

0

0 Ü 0

•ro ■P •rD O P

i i i 1

i

i ; i

i

i

KS 1 KS 1 00 1 o-

O- I 1 I 1 1 rH I

O -l KS 1 1 1 1

00 1 C0 1 1 1 00 1

OJ i 1 1 1 1

d- 1 1 1 I 1

i

I

I l

i

1 1 1 1

1 1 1 1

i i i i

1 1 1 1

i

1

1

rt 0 -3" O rt CD 0 >tQ • n i ^ P 1 OJ rt rt ■o CD O i—1 rt W PP o rH p rt

1 1 1 1

co

1

1 1 1

1 1 00 1

i

C\J I

1 NO 1 1 1 1 1

C0 1 NO 1 1 1 1 O 1

NO 1

O -l OJ | 1 1 1 1

CM OJ | 1 1 1 OJ |

KS 1 OJ 1

OJ 1 1

OJ I 1

rt i

SO 1 KN 1 O- 1

!

P

rt kn

w 0

1 1

rt i

rt

o rt rt •q H

>

•H rt

NO O

rt i rt

rt >o

S

00

O 1 O 1 rH 1

1

0 1 W 1 0 1

1 1 1 1 O 1

KN 1 CT' 1 1

!

Lf\ C\J

0> KN

O 1 O 1 1 —1 I

1

O

O 1 O 1 rH 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

i i i i i OJ I i i

1

tsi

; i i i i

KN

II 1 1 O 1

•H l>

C0 O-

i

1 1 1 1 1 1 OJ

1 1 1

O

•H

I 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 I 1

1 1 1 1 1 1 1 OJ 1 1 1 1

1

SO 1 i—i i

1 1 1 1

kn

1

OJ CTN

i

rH 4*>o

i i i i i—i i i i i i i i H 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

O 1 O 1 rH 1

O

i—1

o

OJ

(

1 1 1

O 1 LTSI 1 1 1 O 1 O 1 UN I 1 1 1 O 1 O 1 LfN i I 1

CQ 1 0 1 ^R i i rt i i i i i i i i i i i rt i i > i i o i l rt 0 rt >03 i 1 i i H -H i >o > i i 1 i 1 O - ,J 1 1

OJ

100,0

KS 1 1 1 1 1 1

1 O 1 O 1 O 1 1 —11 1 1 1 1 1 1 1

3,3

1

rt rt 0

i i i OJ I 1 1 1 1 1 1 1 1 1

42,4

rt

i O 1 o 1 O 1 rH 1 1 1 1 1 1 1 i— 11

45,7

0 >C0

rO

i 1 OJ 1 ^ -1 1 1 1 1 1 1 1 1

1

8,7

0

O

O 1 O 1 i— i i

100,0

ë

rH

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

-

rt

00 •3-

1 —1 NO

33,8

P4

o

5 2 ,7

rt o

o-

1 3 ,4

OJ

1 —1 rH

OJ

t 0

rt

i ii i i 1 2 i ft rt o C\J O I o- o iii i—i O 1 i1 i KN J 1-i o 1 o 1O KN O rO OJ OJ O 1rt* 1o o O o rt 1—11lTN LfN o1 —1 t* iii rt- o 1—1iii 1—1I1ON1!1 ! * ~ > -1 rt rt i i j rt iI o ii ii !i i—1 >trt SJ i i— t* Io i 1—11 1o•* rt rti 1 1 1 1 rO rt rtili -P J H 11o' 1 ii 1 1 H 11—1il1o rt w o rt i O 1 H ii 1oH rt iH 1 W fdiii -h a rt 1 i H O ft 1 rt O- KN 1 1KN iii J LfNI i o P^rt rt o trta oiil rt»o !> o 1 O H K N r t * 1 0 fN KN t*J 1I o rt LT0N 1 iii i 1 L O J |I rO o !s; ^ll pcj P4trta OJ i i—i rt* KN i—l1 1 1 H ON 1 i 1 1 rt o I1o o ii •Hiil rt rti rt rt LTN 00 LfN LTN1 11o»* S i OO J rt* OJ 1 LTN î> rt rt rt o rtiii fto rt o H im N LfNiii i—i O 1O J o i—J1 C0 1co 111o aN H 1 i 1 ft rt o 1 i i NO ON1 1 L f N r t * 1 O 1 o 1 rt rt i1 i 'rot -P rt O 1LTN [>- on LTN1i—1 a ii h i—1 rN HO11 tO * il N 1o •Hili fcjrt-h > trta o- 1KN LTN LTN OJ iii rt* LTNiii Io 1—1 ii i 1 rtili rt o o O- O 1 KN O iii o O 1 11 o~ i ft oi rt o J O KN1 —111 1 NO O 1 OJ r—1 O N O O 1i o O N o L T N O 1 O O 1 o 1 O 1o 1 rtH 1H i—1 1 i—11 H i—ii OJ 1 >\i 1 1 1 1 1 1 rt I o 1 1 1 rt tai hrt o 1 LfN| 1 1 O 1o1 >ota Hlii -P 1 1 —111 w 1 — 11 1 O 11 i — 1 O 1 1 1 1 1 1 1 rt 11o oH O 1 1 1 o 1 rt) 1 H 1 1 1 a 1 1 -H B rt 1 1 1 iH OJ rt* W 1 N1 1 1co 1 H 1O 11 1 O O l ort rt rt rt 1 ii fto rt rt 1 1 •rtH 1 i 1 1 S ta 1 1 1 O i li i 'rrtt O J 11o[> 1 H N O 1 N O o t•H a 1 li rrt o -P rt rt rt KN100 KN ON rt* 1LfN o 1 1o H 1 — 1 I r t * 1 O J L T N oH [> C ' ­ 0 0 1N O1 1 rt -H r o 1 0 0 1 rt 0 0 o 1 •H H 1 1 1 H i P = î > t a 1 1 1 cd 1 1 1 o ■H en !1 ii ft ro cR cR | rt !1cR 1ft rt ^R ^R ft 'rot 1 1 rt > trt rt 1> trt i rt > trt ! rt 1> W rt O ft rt 'rot rt > rt o rt rt rt> o o rt o t rt. •>rtpo-j •>rt iQ — |* H rt rt >-rrw cd NO o ft •rt r-D>!H H rtrt •i— i— ii •HH rb o > o > i rt o rt 3 i — i r o rt o rt [> -H B > o K N r t * : S i > > p*

cd i—I

0) rO

aS

P CD >N

OJ

aS

001 iH 1 O 1 IN 1 CO | (N I rH 1 Ol CD 1 00 1 1 lA ! 1 LA rH| rH 1 CO I i—1

CO

EH

•d" LA

cd

P

CD i—I >IS) O

cd

CO

P ii CD

P cd

-p CQ cd n

•H

LT\

i i i i i i i i i i

p

cd -P

CQ cd

ta

cd

•rl Cd O fH cd Cd

O

d ts) H

d P N -H H d

o

O

CO

Pi

CTn O LO

CA *1 Ol IA rH 1 i— 1

O

■3-

CO CO CO 1 rH

1 1 1 1 1 1 1 1 1

1O 1 o 1 o o 1 LA 1 o 1 LA 1o — 1 1 CO 1 AI ! LA 1 o 1 1 1 rH 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1O 1 o 1O 1 1 O 1 O 1 O 1 LA 1 o

1

i

co 1 LA 1 i— 1 1 i— 1 1 CO

o o

p- 1 cd 1 'O

1 • P iM o

LA 1 cd CO l M

cd U

o

1 CQ

> O

d

1 *n

o

1 rH

ho d

CQ •rl >

1 CD

o

N CD pq

LT\

O)

cü

CO 1 LA

OJ

|

i

OJ

|

CO L A 1 rH

EH

d d cd H ,3 03 N

03

rd

•H 03 Ü u o3 cB d tQ -H H >d

O O OJ

1 1 1 1 1 1 1o 1o 1 IA 1 11 1 1o 1o

1

1 1 1 1 1 1o 1o 1CD 1 11 1 1o 1o

O PI 1 OJ 1 IA

1 1 1 1 03 1O 03 d >W O i O 1o 1O 1 LA •H > 1O 1H > o 1i —1 1 bO 1 1 •H O 111 1O O ts) 1o 1o O 1 o 1 o LA CD 1 CD 11—1 H pq

KO cd

i —I 0

rQ Cđ

X

A

1

OJ

00

00 iH

! 1 1

KD

EH

>N O OJ 0 fi u

CD •ro •H >N 0 fl|

0

Pn

OJ +3 •H 0 > R O ro r*d Pi 0 -H Pi t !

LA

i

A

1 1

00 rH

1 I ! 1 1

1 1 1 1 1 1 O 1 O 1 rH 1 1 1 1 1 O 1 A 1 1

1 1 1 1 1 1 O 1 O 1 CM 1 1 1 1 1 O 1 O 1 rH 1

CO

O A

IA

IX»

i i i i i i i i i i O 1 A 1 1 O 1 PI 1

KO

0 >CQ •H >

•H O O OJ

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 I

0 Ph O > O faO Tl

O

tsi 0 pq

0

&

ro

OJ

rA

KN

d

rA

NO

EH

100,0

cl

d

Lf\

KN

^t-

d >

1 1

S

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

o

•rj d N

d -P d d p iH d P4 0 -P -H O 'd

o

LA O P

O

o 1 —1 1

o

LA

o

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

o o

OJ 1

o o

1 —1

CO

00

00

LA

O

IA

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

o o tA 1

o o OJ

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

W •H > •H O O LA

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

100,0

CD

d P

o > o to fd

o

tši d

pq

Total

Otplata zajmova

0

oo d cti rH

cti

cti d KN

0 Pa

i 1 1 1 1 1 1 I

rt a

0 hO >d 0 N rt PQ

Total

troškovi zbog zaposlenosti žene

rt

Broj članova u porodici i veličina stana

T a b e l a

12 u %

Broj članova u porodici Do 3 člana

4-6 članova

7 članova i više

Veličina stana

Zaposlena N=201

1 soba soba sa štednjakom 1sobni stan 2sobni stan 3sobni stan 4sobni stan obiteljska kuća 1 soba soba sa štednjakom 1-sobni stan 2-sobni stan 3-sobni stan 4-sobni stan obiteljska kuća 1 soba soba sa štednjakom 1-sobni stan 2-sobni stan 3-sobni stan 4-sobni stan obiteljska kuća

Total

1 soba soba sa 1-sobni 2-sobni 3-sobni

štednjakom stan stan stan

4-sobni stan obiteljska kuća

10.9 4.0 29,7

Nezaposlena N=93 4.1 2,0 28,6

3^,7 3,9 1.0

42,9 8.2

13.9

14,3

3,2 -

11,9 16,7 31,0 19,0

12,9 37,6 21,3 3,2 21,3

21,4

-

-

-

-

100,0(2) -

100,0 (2) 7,5

7,1 2,0 21,4

l,l 22,6

35,7

36,6

13*3

15,1 -

3,1 17,3 ‘ ‘

17,2

N}

^ O

cd

co CVJ

d s

r— 1

o rO cd EH

1 1 1 1 1 1 1

CO CA 6A

1 1 1

|

1 1

1 —1

I 1

O-

O rA

1 1 1

co

N 0

ia

1 1

6A

1 1

1

(A

1 1

o00

1

la

•3-

1

1 1 1 1

0 P 0 0 rH P

m

0

O >63 Pc 0 «S3

CD O •H d O P O Pc

0 •O P

0 •rD r—1 0 W

O n

1 1 1 co A-

•H r—1 •H r—1 0

1 1 1

1

W

O d -H -P d 0 w -P •H d rH 0 0 &d -P O O fl

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1

1 1 0 rH 0 W

0 CO

1

1 1 1 1 1 1

00 i—1

IA

1 1 1

1

>63 d S

1 1 1 1 1 1 1 1

I

t 1

S

tA

I !

1

0 i—1 0 W P O 0 P«>N

i—1

1

1

1 0 P

00

1 1 1

1 1 1 1

d-

1

00

1 1 1 1 1 1 1 1

| (A

cT 00

1 1 1 1 1

co

O

ro*

1 1

1 1 1 1 1

1 1 1

1

1 1 1 1

1 0 d 0 P bû bO O bO P P d 63 H

1 1 1 1 1

1 1 1

1 1 1 1 1

P 0 TO P 0 d o d P d 0 d P O bû

•h a 1 > O 1 •H > 1 >IS1 O

1 1 1 1

i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i 1 1

1 1 1

i—1 i—1

|

LA cT

LA

O

0 P O

>

O bû d o 63 0 PQ

d I I IO I •'

IO Io I H I I

cd EH

1iH

co

LA 1 CA ! o l 1 —1 i A 1

A 1 1A (\l 1 H 1 A d- 1 H 1 (A 1 1

CA 1 CO 1 CO CO 1 1

1 \D 1 00 1 OJ 1

1 1o 1 o' i

d- 1

o" !

oo

A 1 OJ I1 o i i—i i

I

Io I •Io Io

II —I I I

cd

d

^

i m

!d

!

! 02 1 cR !>

W

%

! >

I^ I I

"SR M

>

!5)

cd d

•rt) CD

d >to cd

t> CD

> o N cd U

ê

o d CD cd i—I

(H W ^O S P4 cd N

Çk

•H CD

EH d

Total

d cd

■P o EH

.Q

O O

O co

o o

LA

o KN

OJ

o o

L'A

CN

-

a) >co •H l>

EH

o 199

O

i

1

1 OD

1

4*

O W H °. < ad > cB p

OJ 1

o

OJ

1 1 1 1

ON OJ

1 1 1 1

LA OJ

1

!

1

j

ON NA

1 O i i

NA

ud

UD

00

ON OJ

NA I H !

■SR 1 OD

cR

i £j >

APS.

Broj živorođene djece

00

Total

NA

00 o

27

PQ

1 —1 0 -p o EH

ld

iH 0 0 M O w •H l>

& 0

-p •H 0 -P 0 i—1 H d o li M 0 >0 N

cd S 0 P P4 0

0 M m P 0

Školska sprema i kvalifikacija zaposlene

MSI

N 0 0 P 0 tšJ pO •O O P 0 d H 0 0 O 'O P M P* 02 >0 O

0 0 •r-D0 P >0 0 Tj 0

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1 — 1 1

1

OJ

1

02 0 > 0

kn

1

LA

KN

o

OJ

O O i— 1

O

fp

M t> C d >02 M P 0

OJ

rH

LO

> 0

co

i— 1

O H

O rH

rH

OJ

o o p* p 0 0 S o

00 rH

00

O-

(A

KN

4"

CN

I l 1

1 1 1 1

1

i

i

l

M

> M

i—1

o o o

i—1

[N

i 1 |

i—1

I—I

|

1 1

1 1 |

|—|

I i

l

OlA

i

|

1

i

i i i i i i 1

1

1 1 1 1

LÛ

KN

OJ OJ

4

1

4 i— 1

1

1 1 1 1 O

OJ I

i—1

rH

1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1

OJ

Lû 1

KN

1

1

1

1

1

1

1

I 1 1 I 1 1

O

OJ

1 1 1 1 1

00 1 1 o- 1 1

1 1

1 1 ;

o

pj

>

i

oj

1 4- 1 KN H

1 1 1 1 1 1 1

1

1

1 1 j 1

1 1 1 i

| |

6

O O O

1 o-

1 1 1 1 1 1 i

•H

.

O O O

1

i 1

rH

0 U

&

l 1 1 ( 1 1 1

i

0

0

I i —I I I —1 1 1 1 1 1 1 j I 1 1

1 1

•ro •H O

•H rH

1

1 1

0 M O >0

££

1

1 1 1 O 1 1

P o 0 p

o o o

1

1 1 1 1 O

P O

O

1

i i i i i i i 1

P -P M

0 t> tq W 0 5 M 0 -H H "H P

1

1 1

O O O

1 1

rH

o M >02

1

1

1

EH 0 0 rH >0 O •H M > >0

1 1

1 1 1

02 02 0 M

| | 02 02

&

1 1 1

02 02 02

02 02

>

o 0

•H

>

T a b e l a

Grana djelatnosti - zaposlena žena

17

Zaposlena žena

Djelatnost

%

Industrija i rudarstvo

50,2

Poljoprivreda i šumarstvo Građevinarstvo

1,5

Saobraćaj

5,0

Trgovina i ugostiteljstvo Zanatstvo

12,9 _ _

_

_ .3*5 _______________

Stambeno-komunalna djelatnost

1,5

Kulturna i soci-

8,5

Društvene i dr-

15,9

Total

100,0

Neda Ostoić Y» POLOŽAJ ŽENE U SUVREMENOJ UŽOJ URBANOJ OBITELJI

:v. POLOŽAJ ŽENE U SUVREMENOJ UŽOJ URBANOJ OBITELJI

1 - Uvod U našim urbaniziranim obiteljima,već se samom či­ njenicom života u gradu,promijenio dnevni raspored i stil ži­ vota.Mijenja se i u onim obiteljima u kojima žena nije zapos­ lena, jer se vrijeme ustajanja,obroka i slobodnog vremena uskla­ đuje prema onome ili onima iz obitelji koji su zaposleni,a pro­ mjene su pogotovu značajne u obiteljima u kojima radi i žena-majka. Tada se mijenja raspored i način obavljanja poslova u kućanstvu, vrijeme koje se provodi s djecom,a mijenja se,prema tome,ili sma­ njuje,i utjecaj roditelja u odgoju djece. Stoga je cilj ovog istraživanja bio da ustanovi ka­ kav je položaj zaposlene žene,a kakav nezaposlene,u takvoj ur­ banoj obitelji i to sa stanovišta a) odgoja djece, b) hijerarhijskog položaja članova obitelji i c) suradnje članova obitelji. Kao indikatori položaja žene u obitelji upotrebljene su u ovom ispitivanju tri važne funkcije žene i majke: 1) odgoj djece i bavljenje djecom- 2) odlučivanje o pitanjima važnim za ženu osobno i za njenu obitelj ili kućanstvo; 3) suradnja članova obitelji.Kod svake od tih funkcija nastojalo se ustanoviti do koje ih mjere žena stvarno preuzima,tj.je li ona nosilac odgoja i bavljenja djecom ili je to netko drugi,o čemu ona odlučuje u obitelji i koliko odlučuje,i je li ona nosilac svih poslova u obitelji,odnosno u kućanstvu ili joj pomažu članovi obitelji,i koliko joj pomažu. Svaka je od tih funkcija ispitana serijom pitanja i to sa tri aspekta - činjeničnog stanja,ženina zadovoljstva ili nezadovoljstva tim stanjem i prijedloga ili želja za eventualno drugačije rješenje.

116 -

Važan je činilac u ovom ispitivanju i to što su i muževi svih anketiranih žena odgovarali na ista pitanja,i to, dakako,nezavisno od žena,a to je omogućilo da se dozna činje­ nično stanje,zadovoljstvo tim stanjem i mišljenje o tome kako hi trebalo biti,možemo tako reći,iz drugog ugla gledanja. Do godine 1969-nitko nije uzimao u obzir,pri ispi­ tivanju žena,i njihove muževe,kako navode u pregledu dosadašnjih istraživanja Orden i Bradburn,1^i zbog toga slika statusa udatih žena nije bila potpuna.Ovi autori intervjuirali su 1969,prvi put oba bračna druga i dobili nove zanimljive podatke,koji su pruža­ li više saznanja o položaju žene i atmosferi u obitelji.Našli su, na primjer,da su partneri lošije adaptirani u braku ako žena ra­ di zbog ekonomske potrebe,nego ako je mogla birati slobodno (bez pritiska) hoće li se zaposliti ili neće. Drugi istraživači,međutim,nisu našli statistički zna­ čajnih relacija između radnog statusa žene i njena prilagođavanja

2)

u braku. 'Tako Feld izričito zaključuje da zaposljenje žene nije važna varijabla za prilagođavanje u braku i obitelji.^Nye i Hoffman sugeriraju u rezultatima svojih istraživanja da je even­ tualni negativan utjecaj zaposlenja na brak manji u obiteljima višeg socio-ekonomskog statusa nego u onima nižeg.^

^ Susan F oOrden i Norman M.Bradbum, Working Wives and Marriage Happiness,The American Jorrnal of Sociology ,vol.74-,No.4-,1969. 2) 'Harvey J.Locke i Murial MacKepray,Marital Adjustment 0f the Employed Wife,Am. J.of Sociol. *vol. 54-, 194-9. ^Sheila Feld,Feelings of Adjustment,in The Employed Mother in America,Nye i Hoffman (eds.),Chicago,1963. 4) 'F.Ivan Nye and Lois W.Hoffman,Marital Interaction,op.cit.

- 117 -

U našem istraživanju uzeli smo u obzir ekonomsko stanje obitelji mjereno prosječnim mjesečnim prihodom po članu obitelji,da bismo ustanovili kakvo je stanje u tom pogledu u nas,i dakako,kako to stanje utječe na ostale karakteristike pojedinca ili obitelji.Uz pitanje koje daje podatke o sadašnjem stanju u obitelji,dodali smo i potptanje o zadovoljstvu tim stanjem.Iz odgovora ćemo zaključiti do koje je mjere žena pri­ lagođena, zadovoljna ili nezadovoljna svojim statusom u obitelji. Glavni je predmet našeg interesa u ovom ispitivanju zaposlena žena i njen položaj,a kao komparativna skupina istim je serijama pitanja ispitan i uzorak nezaposlenih žena.Prikazat ćemo najprije rezultate serije pitanja koja su se odnosila na odgoj djece i svakodnevno bavljenje s djecom.Ova su pitanja po­ stavljena samo u obiteljima u kojima ima djece. Za sva su pitanja i za sve karakteristike obitelji, p ili jednog od kvaliteta,izračunati N i C-koeficijenti,dakako, gdje god je to bilo moguće.

118 -

C iL g û j— '. j . e c ^

a /

P i

B r i g a _ z a „ g k o 1 § . a _ d u .n o s t i „ a j e c e

t

a

n

j

e

1

,' T k g _ a e _ b r i n e _ d a _ v a ^ o _ d i j e t e _ / d j e c u _ s v a r i _ d a n _ g b a v i _ s v o j e

škglske_dužngsti_/đg_ise _zadaçe _i_uçi/V'j

G r a f i k o n Odgovori u

1

%

Isključivo otac Isključivo majka Oboje podjednako Više otac Više majka Netko treći Nitko

Zaposlene žene N = 117 Nezaposlene žene N =

64-

Supruzi zaposlenih žena N = 111

- 119 -

Vidimo »dakle,da se u 33# obitelji zaposlenih, žena brine isključivo ili pretežno žena da djeca obave svoje školske obaveze,u 12,8# ne brine se nitko,a u pretežnom broju obitelji zaposlenih žena (A4,4%) brinu se oba roditelja podjednako.U ovom se odgovoru pojavljuju razlike između zaposlenih i nezaposlenih žena tako što se u obiteljima nezaposlenih žena u 46,9# slučajeva za to brine isključivo majka,a mnogo manje oba roditelja (26,6#) nego u porodicama zaposlenih žena.Vrlo je malo obitelji,pa i onda kad je lena zaposlena,u kojima se za to brine neka treća osoba, dakle,ni jedan od roditelja (3,4# obitelji i to samo gdje je žena zaposlena). Kao što je vidljivo i iz grafikona,odgovori se zapos­ lenih žena i njihovih supruga poklapaju.Primjećuje se,međutim,u odgovorima na ovo pitanje,i na gotovo sva ostala o sadašnjem stanju u obitelji,da muževi zaposlenih žena idu malo sebi u pri­ log u odgovorima "isključivo otac" i "više otac" (5-lo#).Ne može­ mo dakako znati tko je objektivniji u ocjeni sadašnje situacije žene ili muškarci. Od svih ispitanih karakteristika obitelji,i pojedinaca u njoj,samo su grupe klasificirane po porijeklu muža pokazale značajnije razlike u brizi okoP = •,01

U odgovorima na pitanje o zadovoljstvu sadašnjim stanjem u pogledu svakodnevnih dužnosti djece,ima još manje nezadovoljnih nego u prethodnim pitanjima.Očito je da su dužnosti djece nešto što ovisi o ženinu nalogu i o kućnom redu,možda više nego li na primjer kvantitet i kvalitet učenja.

- 127 -

P i t a n j e

3a

"Treba li,po vašem mišljenju,tci da bude tako kako je sada?"

T a. b e 1 a

Zaposlene žene Nezaposlene žene Muževi zaposlenih žena

Da broj

%

113 6o

86,9 87,o

17 9

13,1 13,o

13o

lo5

87,5

15

13,5

12o

Ne broj

%

7

Ukupno

69

Mali je broj nezadovoljnih,i oni,na dodatno pitanje o tome kako treba da bude,odgovaraju u 60#~70% slučajeva da bi djeca morala imati svakodnevne dužnosti,u da bi ih morala imati barem ponekad,a ostali su za to da djeca nemaju nikada ni­ kakve dužiiosti. U izražavanju zadovoljstva,odnosno nezadovoljstva sadašnjim stanjem o dužnostima djece u kući,nema značajnih raz­ lika između grupa po karakteristikama«U tabeli 8 u prilogu prika­ zujemo obitelji po grupama prema prosječnom prihodu po članu obi­ telji.Ostale karakteristike,kako smo već rekli,ne pokazuju značaj­ nih razlika. Slijedeće smo pitanje postavili onim roditeljima koji su izjavili da njihova djeca imaju određene dužnosti u kući.

- 128 -

: i t an j e "Tko

4 dužnostiJU_kući?"

G r a f i k o n Odgovori u

%

Isključivo otac Isključivo majka Oboje pod­ jednako Više otac

Zaposlene žene N = 116

Više majka

Nezaposlene žene N = 64

ITetko treći

Muževi zaposlenih žena N = 105

Nitko

Isključivo -ili pretežno zaposlena majka vodi računa o tim dužnostima u 40,9# obitelji,a u obiteljima gdje žena nije zaposlena u 75# slučajeva.Kod zaposlenih prenosi se ta briga u 39,7# slučajeva na oba roditelja dok se kod nezaposlenih za to

4

- 129 -

brinu oba roditelja samo u 18,8% obitelji. Brine li se nezaposlena žena zbog takva stanja? Samo u 20% slučajeva,kako pokazuje slijedeća tabela,a isti Je i postotak nezadovoljstva zaposlenih žena (21,7%) koje smatraju da ne treba da bude kako Je sada.

P i t a n j e

4a

"Treba li po vašem mišljenju,tako da bude?"

Tab

Da broj Zaposlene žene Nezaposlene žene Muževi zaposlene žene

Ne %

broj

e 1 a

9

Ukupno %

90 50

78,3 79,4

25 13

21,7 20,6

115 63

91

86,7

14

13,5

lo5

Od tih 20% nezadovoljnih sadašnjim stanjem u pogledu brige za obavljanje svakodnevnih dužnosti djece,preko 80% smatra da Je to briga oba roditelja: kod zaposlenih 80,6%,kod nezaposle­ nih 9 2 ,9%,a kod supruga zaposlenih žena 89,5%.Ostali se odlučuju za isključivu brigu oca ili majke,no to su mali postoci.Očito Je da tamo gdje ta briga nije sada ravnomjerno podijeljena većina želi da i drugi roditelj (otac) preuzme svoj dio odgovornosti.U takvom stavu nezadovoljnih nema razlika u grupama razne dobi,pri­ hoda, zanimanja,itd.To pokazujemo po zanimanjima žena tabelom lo u prilogu.

-

c)

130

-

Korenje_i_kažnjavanje_d^ece

Prelazimo na pitanje o kažnjavanju djeteta kada učini nešto što roditelji ne odobravaju.Ovdje smo naišli na zna­ čajne razlike u grupama klasificiranim po prosječnom mjesečnom prihodu,pa prikazujemo i tu tabelu,i opće rezultate koji su vid­ ljivi u slijedećem grafikonu.

P i t a n j e

5

"Kada_di^ete_pogriješi^tj1učini_nešto_što_po_vašem_mišljenjuAili čak 22 _va|oj_izričitoj_zapovijediAnije_smjelo_učinitixtko_ga_kaž=

G r a f i k o n Odgovori u % «y

5

Zaposlene žene N = 151 Nezaposlene žene N =

75

Muževi zaposlenih žena N = 146

Zaposlene žene kažnjavaju svoju djecu u 27,8% obitelji, dok se kod nezaposlenih postotak penje na 37»3%« Adekvatno tome, to čine oba roditelja u 62,9% obitelji u kojima je žena zaposlena,

- 131 a u 52% obitelji u kojima žena nije zaposlena. I ova briga, dakle, u nešto većoj mjeri pada na ženu kada nije zaposlena. Očevi, po njihovoj izjavi, to čine u 19,2% obitelji zaposlenih žena, a po iz­ javi žena u 7,3% obitelji. Po izjavi nezaposlenih žena to čine u 8% obitelji. Tu je nešto veća ona sistematska razlika u korist muževa (ili žena?) koju smo već spominjali. Ovdje se primjećuje i razlika po grupama prihoda. U obiteljima s mjesečnim prihodima po članu porodice manjim od 4-00 dinara otac više kažnjava djecu (20,3%), nego u obiteljima s mjesečnim prihodima od 4-01 do 600 dinara (4,1%), odnosno u onima iznad 601 dinara (2,8%). U grupi s najmanjim prihodima to su ujed­ no očevi s nižom školskom naobrazbom, a tu se, u našem istraživat ", nju, može klasificirati otac koji patrijarhalno shvaća svoju ulogu. P i t a n j e

5 (po prosječnim mjesečnim prihodima po članu obitelji).

iii_2§^_£2_Y2Ë2j_î2ï!i2i^2Q_52£2Yiü2§ii_2-ii2_sÇi2i2_H2i2i5ia._!Ë^2_S§: kažnjava_ili_k2PiZ" T a b e l a

Mjesečni Sam res- Samo bračprihod po pondent ni drug članu obi­ telji broj % broj

%

Do 4-00 din

11

32 ,2

7

Od 4-01 do 600 din

13

22,6

2

Iznad 601 dinara

20

28,2

2

Ukupno

44

28,6 11

Oba ro­ ditelja

Netko treći

broj

broj

%

Nitko

11

Ukupno

% broj % 34

16

47,0

-

-

33

67,2

_

- 1

2 ,2

49

2,8

47

66,2

-

- 2

2 ,8

71

7,1

96

62,3

-

- 3

1,9

134

20,3

Hi-kvadrat = 20,89 značajan, p=.01

-

-

- 132 -

Zanimljivo Je da se iz obe tabele vidi da roditelji ne prepuštaju kažnjavanje ili prekoravanje djece nekoj trećoj osobi,na primjer svojim roditeljima,već to čine sami. Stanjem kakvo Je sada gotovo su u 90# obitelji za­ dovoljniji to pokazuje tabela 12. P i t a n j e

5a

"Treba li,po vašem mišljenju,da bude tako kako Je sada? IV

T a b

broj Zaposlene žene Nezaposlene žene Muževi zaposlenih žena

broj

#

12

Ukupno

Ne

Da

e 1 a

#

129

88,4 89,0

17 8

11,6 11,0

146

65 134

93,1

10

6,9

144

73

Mali broj nezadovoljnih opet Je u preko 80# slučajeva za to da kažnjavanje i prekoravanje djece preuzmu oba roditelja. U zadovoljstvu ili nezadovoljstvu stanjem nema raz­ lika između raznih grupa po karakteristikama koje smo uzeli u obzir za ovo pitanje (dajemo u prilogu tabelu 13 klasificiranu po dobi žene-majke). U ovom smo pitanju saznali što se događa kada dijete pogriješi po mišljenju Jednoga roditelja,a slijedeće pitanje istražuje tko kažnjava kada dijete čini nešto što oba roditelja ne odobravaju.

- 133 -

P i t a n j e

6 ®

š

t

o

_

p

o

misijenju_oba

P2^ï!Ë®lii§_5iÔe_smQelo_ucinitiitko_ga kažnjava_ili kori?"

G r a f i k o n Odgovori u %

6

Uvijek otac

Uvijek majka Oboje pod­ jednako Većinom otac Većinom majka Netko treći

Zaposlene žene N

147

Nezaposlene žene N

73

Muževi zaposlenih žena N

143

Nitko

Odgovori su gotovo isti kao i u pitanju ^»Nezaposlena žena u 10% do 15% obitelji više nego zaposlena kažnjava djecu sama,i,adekvatno tome,u obiteljima zaposlenih žena češće to čine oba roditelja.U brakovima u kojima je žena stara od 30 do 39 go­ dina, djecu kažnjavaju oba roditelja,dakle,tamo gdje se može oče­ kivati da su roditelji dovoljno zreli i brakovi stabilni,a djeca ni previše velika ni mala.

- 134 -

I ovdje je,kao i u pitanju 5,mali broj nezadovoljnih sadašnjim stanjem«To se vidi u tabeli 14«

P i t a n j e

6a

"Treba li,po vašem mišljenju, da bude tako kako je sada?" •

Da broj

T a b e 1 a

Ne

14

Ukupno

%

broj

85,9 84,7

20 11

14,1

142

61

15,3

72

%

Zaposlene žene Nezaposlene žene Muževi zaposlenih žena

122

128

90,8

13

9,2

141

Ukupno

311

87,6

44

12,4 ‘

355

Zaposlene žene koje su nezadovoljne sadašnjim stanjem (14,1%) smatraju u 84% slučajeva da kažnjavanje djece treba da bu­ de stvar oba roditelja,a u 12% da je to većinom ili uvijek dužnost očeva.Od nezaposlenih žena njih 14,3% smatra da je to stvar oca, a 78,1% da to treba da čine oba roditelja. Razne karakteristike obitelji ne utječu na zadovolj­ stvo sadašnjim stanjem (vidi u prilogu tabelu 15 - prema porijeklu muža),a prema ostalim karakteristikama razlike također nisu zna­ čajne.

d)

§l2^2ČJi6_aktivnosti djece

U slobodno vrijeme djeca se mogu baviti nekim sportom, nekom slobodnom aktivnošću u školi,učenjem stranih jezika,glazbom, baletom itd.Određuju li to roditelji,i koji od roditelja,pokažuje slijedeći grafikon.

- 135 -

P i t a n j e

7

"ï^2_‘ £_2Î2i£®iÜ_2^ïÊ?BiiË_^2diïï_2Ë-sË_s^5iY52Ë5iǧj2avi;Ë:i- dijete i^j®2§2_H_2Y2jË_2i2^2^52_Y:2ij®5®2" G r a f i k o n Odgovori u %

7

Odreduj e otac Odreduj e majka Oboje podjednako

©

Više otac

' —' rep

Više majka

Zaposlene žene N = 129 Nezaposlene žene N = 67 Muževi zaposlenih žena N = 125

Netko treći Prema izboru djeteta

Izbor aktivnosti prepušten je djetetu u 4-5# do 52,2# obitelji (po muževima 42,4#), a u drugoj polovini obitelji aktiv­ nosti djece određuju roditelji,doduše većinom zajednički: u 36,4# obitelji zaposlene žene i u 28,4# nezaposlene.U obiteljima neza­

- 156 -

poslenih majki,kada se radi o svakodnevnom čuvanju djeteta i bav­ ljenju njime,ostaje to pretežno na ženi,ali kada se određuju slo­ bodne aktivnosti djece,onda nezaposlena majka nema prednost,već se to rješava zajednički ili prepušta izboru djeteta« Žene i muževi zadovoljni su takvim stanjem osim 12% zaposlenih žena i 7,5/6 ne zaposlenih, kako se vidi u tabeli 17«.

P i t a n j e

7a

"Treba li,po vašem mišljenju,da bude tako kako je sada?"

T a b e 1 a

Da broj

%

Ne broj

17

Ukupno %

Zaposlene žene Nezaposlene žene

110 62

88,0

15

12,0

125

92,5

5

7,5

67

Muževi zaposlenih žena

117

94,4

7

5,6

124

Onaj mali postotak .nezadovoljnih opet se većinom opredjeljuje za rješenje da aktivnosti određuju oba roditelja podjednako,samo se muževi zaposlenih žena nešto više odlučuju za to da se taj izbor prepusti potpuno djeci.Ni ovdje na zado­ voljstvo sadašnjim stanjem ne utječu karakteristike obitelji ili pojedinaca (tabela 16 u prilogu prema porijeklu žene). Kod ovih je odgovora,kada se radi o tome da se dje­ tetu prepusti izbor slobodnih aktivnosti,zanimljiv raspored gru­ pa po zanimanju žene.Izbor djeci prepuštaju u obiteljima NKV i PKV radnika u 65% slučajeva,u obiteljima KV i VKV 44%,u obitelji­ ma službenika s nižom spremom u 46%,sa srednjom spremom u 59% i u obiteljima službenika s višom spremom u 15% slučajeva.Dakle,u obi-

- 137 -

telJima u kojima je majka NKV ili PKV radnica znatno je više pre­ pušteno djeci da sama biraju aktivnosti u slobodno vrijeme.Kod ostalih to pretežno određuju oba roditelja zajednički,a manje je­ dan od roditelja što odgovara generalnom prikazu u grafikonu 7.

e)

Up^te^t-imačenja^odgovaraiija

Svi znamo koliko je važno odgovarati na tisuće pita­ nja što ih postavljaju manja djeca,protumačiti neke zgode i po­ jave,! objasniti društvene norme većoj djeci.Kome je u obitelji dužnost da odgovara,objašnjava i tumači? P i t a n j e

8

"ǧ§§_§iiËÏê_ËÉii_^^_?H_ËÉ_5-Ëito_ob jasni jLtko_mu_najčešće odgovara_na_pitanja?" G r a f i k o n Odgovori u

%

Uvijek otac Uvijek majka

Oboje pod­ jednako Češće otac Češće majka Netko treći Dijete samo pronalazi odgovor

Zaposlene žene N = 14-2 Nezaposlene žene N = 71 Muževi zaposlenih žena N = 14-1

8

- 138 -

U 5o# obitelji to čine podjednako često oba roditelja, uvijek ili češće zaposlena majka u 18,9/6 a u 36,6# zaposlena maj­ ka.Nešto drugačiju verziju odgovora dali su muževi: po njima u 12,8# slučajeva uvijek ili češće to čini zaposlena majka,a za sebe kažu da to uvijek ili češće rade u 30,4# slučajeva (verzija Je žena da očevi to preuzimaju u 16,9# obitelji).Djeci se pre­ pušta da se sama snalaze u vrlo malo slučajeva (2,8# u obiteljima zaposlenih i 5,6# u obiteljima nezaposlenih žena). Ovim stanjem 18# žena nije zadovoljno.

P i t a n j e

8a Je_sada?”

T a b e l a

Da broj Zaposlene žene Nezaposlene žene Muževi zaposlenih žena

#

Ne broj

18

Ukupno #

81,7 81,4

26 13

18,3 18,6

142

57 121

85,8

20

14,2

141

116

70

U odgovorima na ovo pitanje pojavljuju se značajne razlike u nezadovoljstvu sadašnjim stanjem kod majki koje imaju 2-3 djece ispod 15 godina u odnosu na one koje imaju samo 1 di­ jete ispod 1 5 ,ili djecu stariju od 15 godina.Žene koje imaju više mlade djece većinom su nezadovoljne,i to pokazuje slijedeća tabela.Kod ostalih karakteristika nema značajnih razlika ni u ovome

- 139 -

P i t a n j e

8a

"Treba li,po vašem mišljenju,da bude tako kako je sada?" Tab

Da broj

Dob djece

Djeca iznad 15 godina Jedno dijete ispod 15 godina 2-3 djeteta ispod 15 godina Ukupno

%

Ne broj

e 1 a

19

Ukupno %

21

84,0

4

16,0

25

68

88,3

9

11,7

77

30

69,8

13

30

43

119

82,1

26

17,9

14-5

Hi - kvadrat = 6.52 značajan, p = .01 Ženo koje nisu zadovoljne sadašnjim stanjem smatraju da je to uloga oba roditelja podjednako’u'78,1% obitelji zaposle­ nih žena, a u 92,9% obitelji nezaposlenih.Zaposlene u 15,6% obi­ telji, smatraju da to treba samo naći u knjigama ili se snaći na drugi način.

f)

?£i jatelQevanja_s_osobom_drugoga_spola_-_Sloboda_i_nadzor Posljednje pitanje,i potpitanja vezana uz njega,u

seriji o odgoju djece,bilo je namijenjeno roditeljima koji imaju djecu stariju od 10 godina.

- 140 -

P i t a n j e

9

"Smatrate_li_da_treba_kontrolirati_._kontakte_vašeg_djeteta (djece)_s_djecom_sugrotnoga_spola_(mladićimaAdjevojkama)iili

G r a f i k o n Odgovori u %

(Si

9

Zaposlene žene N = 71

Treba kontro­ lirati

Nezaposlene žene N = 49

Treba donekle kontrolirati Dati djeci potpunu slobodu

Muževi zaposlenih, žena N = 70

Kako se ovdje vidi,za nadzor se odlučuje preko 50-/6 roditelja,za djelomičnu kontrolu je 24-6 do 33% roditelja, a samo 15% do 18% roditelja smatraju da djeci treba dati potpunu slo­ bodu.

141 -

U malom broju odgovora pojavile su se neke značajne razlike među grupama raznih obilježja obitelji ili pojedinaca. Evo jedno od tih pitan ja, ko je pokazuje značajne razlike u odgo­ vorima prema zanimanju žene u slijedećoj tabeli.

P i t a n j e

9 ( po zanimanju žene )

"Smatrat e_li_da_treba_kontrolirati_kontakte_vašeg_djeteta_ (djece) ®-£d2225_22DY2l'22§i§_2E2la_lBl§§i2i?aA§!i2Y2ik§^a) Aili_djeci_treba

T a b e l a

Treba kontrola broj

%

Donekle Dati djeci kontrola slobodu broj % broj

20

Ukupno

%

Radnice (NKV,PKV, KV,VKV)

23

57,5

lo

25,0

7

17,5

40

Službenice (niža,sred­ nja i viša sprema)

13

43,3

16

53,3

1

3,4

30

Ukupno

36

51,4

26

37,1

8

11,5

70

Hi - kvadrat = 7,67 značajan, p = .05 Radnice su izričito više za nadzor od službenica,ali ih opet ima 14% više nego službenica za potpunu slobodu djece u druženju s djecom suprotnoga spola.Radnice,se,dakle,znatno više polariziraju za kontrolu,ali u 17,5% slučajeva i protiv nje, a službenice su izričito za kontrolu u 43%,ali su ostale za djelo-

142 mican nadzor,a gotovo i nema onih,koje se odlučuju, za potpunu slobodu djece u druženju sa djecom suprotnoga spola. One koje su izjavile da djecu treba nadzirati,pitali smo tko vodi brigu o nadzoru u njihovoj obitelji.Kod zaposlenih žena o tome brine uvijek ili pretežno majka u 36,2% obitelji, oboje podjednako u 62%,a uvijek otac samo u 1,7%.Više brine ne­ zaposlena žena u 48,8% obitelji,zajednički (naravno manje nego kod zaposlenih),u 46,3%,a pretežno otac u 4,9% obitelji. (U obi­ teljima nezaposlenih žena nitko nije naveo da to uvijek čini otac, dok u obiteljima zaposlenih ima 1,7% takvih slučajeva.) Jesu li roditelji nezadovoljni sadašnjim stanjem? Nema mnogo nezadovoljnih.

P i t a n j e

9a

ll?PË]2^_iiAE2_Y§Ëê5JBiliiË5s2P:A^j2H§Ë_£§ko_kako_^e_sada?"

T a b e l a

Da broj Zaposlene žene Nezaposlene žene Muževi zaposlenih žena Ukupno

%

Ne broj

21

Ukupno %

53 38

86,9

8

92,7

3

13,1 7,3

61 41

63

100,0

-

-

63

154

93,3

11

6,7

165

Nezadovoljni su,opet u većini slučajeva,za to da oba roditelja podjednako nadziru kontakte svoje djece.U zadovoljstvu stanjem nema razlike između grupa po raznim karakteristikama. Na temelju ovih odgovora mdžemo opaziti da zaposlene žene u odgoju djece imaju u 50% do 60% obitelji podršku svojih muževa.U tim obiteljima oba roditelja dijele poslove i brige.U

- 143 -

ostalim obiteljima zaposlenih žena pada to pretežno na ženu,ali znatno manje nego u obiteljima nezaposlenih žena,kod kojih je podjela nadzora na oba roditelja prisutna u manjoj mjeri. Odgovori muževa potvrdili su odgovore žena s malom, ali sistematskom "zakrivljenošću" u korist onoga koji odgovara na pitanje.Može se reći i obratno - sa sistematskom ali neznačajnom razlikom u korist respondents. Važna je ovdje serija potpitanja o zadovoljstvu po­ stojećim stanjem.Nezadovoljstvo je izrazilo 11# do 33% zaposlenih žena i 7% do 23% nezaposlenih.Nezadovoljne žene vide rješenje u podjeli briga i poslova na oba roditelja. Na zadovoljstvo odnosno nezadovoljstvo sadašnjim stanjem ne utječu obilježja obitelji osim kod pitanja 8 (tko odgovara na pitanja djece,tko objašnjava),gdje su veće nezadovolj stvo od ostalih pokazale majke s više djece ispod 15 godina. Kao drugi indikator položaja zaposlene žene u obitelj uzeto je odlučivanje o stvarima važnim za obitelj ili ženu osobno

- 144 -

3 a)

Hijerarhija u obitelji prema odlučivanju O^lučivan je_o_zapošl javan ju_ilij 2romjeni_ra^og_mjesta

Za zaposlene žene svakako je važan njihov posao,pa smo ovu seriju pitanja time počeli. P i t a n j e

10

"K§^§_22_^22i_^2_?2P2£2_^22:!:š225i_52^.T^Š*i2; .odluku_u vezi_sa Y§li5_zaposljenjem_(na_primjer_kad_se_kanite_zaposliti_ili_promijeniti_radno_mjesto)ida_li_se_ 2_5252_2§vjetujete_sa_suprugom?n

G r a f i k o n Odgovori u %

10

gl

Zaposlene žene N = 196

I— 1— 1

Nezaposlene žene N =

P»

Muževi zanosi« zaposlenih žena N = 194-

Savjetujem se, ali odlučujem sama Savjetujem se i postupam po dogovoru Postupam po odluci supruga 10% 20% 30% 4-0% 50% 60% 70%

83

- 145 -

U 60% obiteljima kod nezaposlenih žena u gotovo 70%,postupa se,prema izjavi žena,po dogovoru oba supruga. Zaposlene žene u 12% obitelji više nego nezaposlene same odlu­ čuju o svom zapošljenju.Po izjavi muževa,međutim,ni u jednoj se obitelji ne odlučuje po njihovoj volji,nego žena odlučuje sama, čak u 44% obitelji ( prema izjavama žena samo u 26%),a po dogo­ voru se radi u 42,3% (prema izjavama žena u 60,7%).Ovaj intere­ santan "rashomon" nastavlja se u slijedećim pitanjima koja se odnose na važne odluke u vezi sa ženom,a odmah prestaje kod pi­ tanja o raznim većim ili manjim nabavkama - pri tome se i muževi slažu s izjavama žena. Sa stanjem kakvo je sada slažu se gotovo svi,kako vidimo iz slijedeće tabele. P i t a n j e

10a

"r freba_liApo_vašem_mišljen^uAda_bude_tako_kako_je_sada?^

T a b e l a

na broj Zaposlene žene Nezaposlene žene Muževi zaposlenih žena

191 75 189

% 97,9 92,6 97,9

Ne broj 4 6 4

22

Ukupno % 2,1

195 81

2,1

193

U pogledu zadovoljstva sadašnjim stanjem nismo kao ni prije našli značajnih razlika između grupa po starosti žene,po prosječnom mjesečnom prihodu,po zanimanju žene,po porijeklu žene i muža i po broju i starosti djece u obitelji.Kod serije pitanja o odgoju dali smo u prilogu i niz tabela kao dokaz da nema zna­ čajnih razlika.Budući da je u ovoj seriji o odlučivanju izraženo

146 -

vrlo malo nezadovoljstva nećemo prikazati ove tabele osim za one odgovore iz serije koji pokazuju najveći postotak nezado­ voljstva sadašnjim stanjem (17 a)»Oni koji su izrazili nezado­ voljstvo sadašnjim stanjem smatraju da odluka valja da bude za­ jednička.Kod grube podjele zanimanja žena na NKV,PKV,KV i VKV radnice i na službenice s nižom,srednjom i višom spremom našli smo u ovome i slijedeća tri pitanja,(koja se odnose na zapošljenje i odnose u njemu,na privatne prijateljske veze,ili veze s rodbinom),značajne razlike između te dvije grupe i to uvijek u istom smislu.To ćemo pokazati u slijedećoj tabeli. P i t a n j e

10

njemida_li_se_o_tome_savjetujete_sa_suprugom?"

T a b e l a

23

Ne savjetujem Savjetujem se, Radim po Po odluci Ukupno se sa suprugom odlučujem sama dogovoru supruga broj % broj broj % broj % % Radnice Službenice

Ukupno

6 5

6,5 5,2

11

16

17,4

60

65,2

10

10,1

92

55

55,2

57

57,5

2

2,1

99

51

117

12

191

Hi - kvadrat = 14,13 značajan, p = .01 Službenice se pokazuju nešto samostalnije.One u 17,8% obitelji više nego radnice odlučuju same pošto se savjetuju sa suprugom.Radnice u 8 obitelji više nego službenice postupaju po

%

dogovoru,a u daljnjih 8% više nego kod službenica čak po odluci supruga.

- 147 -

b)

§§YüËÏ2Y§BîlÈ_2_Ë£2^i®5i5§_S§_22Ëiü

Pitanje koje slijedi bilo je namijenjeno samo zapos­ lenim ženama»U poslu se svakome desi od vremena do vremena da se poremete međuljudski odnosi.Donosi li žena, u tom slučaju, samo­ stalnu odluku o svom daljnjem ponašanju? Uopće se ne savjetuje 27»6% žena, a 27% donose odluku same pošto su se savjetovale sa svojim muževima. Dakle,preko po­ lovinu zaposlenih žena donosi u toj situaciji samostalne odluke, 41% postupaju po dogovoru sa suprugom,a ima i 4% žena koje se po­ našaju onako kako muž odluči. Supruzi, međutim, smatra ju da žene po­ stupaju prema dogovoru samo u 27»6% slučajeva i nikada prema nji­ hovoj odluci»

148 -

P i t a n j e

11

(samo za zaposlene)

"^2_Ë2_P2Y252£2_Y2li_2^52Ëi_ËJ2Y2£E2§!i2Ylii®£i5§_.ili_2H£2^5i2i52 52_P22iBi§§_ii_22_22YŽ25Yj252_2§_2Y2šii?_2^£?HS2^iŠS2-.5P2^§-E2Y2r dom_toga_učiniti? G r a f i k o n Odgovori u %

Zaposlene žene N = 192

Ne savjetujem se sa suprugom Savjetujem se, ali odlučujem sama Savjetujem se i postupam po dogovoru Postupam po od­ luci supruga

z- 1

1 liliII

îüîi

jll|

■■■JI»))UII))I))|||'|1

Muževi zaposlenih žena N = 185

10# 20% 30% 40% 50% 60% 70%

Zadovoljstvo stanjem kakvo je sada gotovo je potpuno:

- 149 -

P i t a n a

e

11a

T a b e l a

Zaposlene žene Muževi zaposlenih žena

Ne broj

Da broj

%

185 176

96,8 96,2

6

Ukupno % 3,2 3,8

7

24

189 183

Onaj mali postotak nezadovoljnih žena izrazio se za odgovor u preko slučajeva, a ostale su za samostalnu odluku, dok je preko nezadovoljnih muževa za dogovor. U pitanju o poremećenim odnosima na poslu značajna

50% 80%

je razlika među grupama žena različite dobi .To se vidi u tabeli koja slijedi. P i t a n j e

11

(po dobi žene)

"Ako_se poremete_vaši_odnosi_s_pretpostayljenima_ili_suradnicima

22_E2ËiHa^§_];i_ËË_˧YsiËÏ2ii25®_§2_ËY2ii5'_22:Pî!2S2ÇilË2_tï2^2_£2Y2l ^25_£2S§_H2i£i£i2” T a b e l a

_ v Dob žene

Ne savjetuje Savjetuje se, Postupa po Postupa Ukupno se sa suprugom odlučuje sama dogovoru po odluci supruga broj broj broj broj %

%

20-29 god. 30-39 god. 40-50 god. Ukupno

25

11 26 16 33

%

%

15,1 36,1 34,8

20 20 11

27,2 27,8 23,9

42 20 17

27,8

27,7

51

26,7

79

-

-

37,0

6 2

8,3 4,3

73 72 46

41,4

8

4,2

191

57,7

Hi - kvadrat = 22,93 značajan, p = .01

- 150 -

U grupi najmlađih žena,onih do 30 godina, 15% žena odlučuje bez savjetovanja sa suprugom,a isto tako same odlučuju 35% do 36% žena iznad 30 godina. Kod najmlađih je zato znatno veći postotak onih koje postupaju prema dogovoru sa suprugom.Zanimljiv je detalj da kod žena iznad 30 godina ima 4% do 8% koje i u slučaju teškoća u svom zapošlj-enju postupaju prema odluci svoga muža,dok se kod žena is­ pod 30 godina to uopće ne može sresti,iako one u većem broju po­ stupaju prema dogovoru sa suprugom nego starije žene. I ovdje smo, pri grupiranju na radnice i službenice našli razlike kao kod prethodnog pitanja,o čemu smo već govorili uz tabelu 2 3 . T ’ 'v ~ * o ~ ^ . U prilogu prikazujemo takvu tabelu za pitanje 11. Službenice su nešto samostalnije u odlukama u vezi sa svojim zapošljenjem.

- 151 -

c)

Sav^etovan^e_° upišivan ju_u_razna_društva

P i t a n j e

12

"?2^§_22ii£2_Y2E22^2Y:}:"t::!: veze s_nekim privatnim_društvom (gru£om_lJudi)i_ili_se_upisati_u_neko drustvo_(na_grimjer ËE2ïï§ko)_ili_kada_zelite_dajieko_dru|tvo jiapustite_-_da_li Ë®_2_5252-˧Yü25Hü2^2_Ë2_ËY2ji5_Ë22îBS2Bl" G r a f i k o n Odgovori u %

Ne savjetujem se sa supru­ gom Savjetujem se, ali odlučujem sama Savjetujem se i postupam po dogovoru Postupam po odluci supruga

12

rgj ^

Zaposlene žene N = 194

a

Nezaposlene žene N =

(Hi

Muževi zaposlenih žena N = 194

10% 20% 30% 40% 50% 60% ?0%

85

- 152 -

U uspostavljanju ili kidanju veza s privatnim druš­ tvom u 60% obitelji zaposlene žene postupaju prema dogovoru sa suprugom. Nezaposlenih je žena nešto manje: 10% nezaposlenih više od zaposlenih odlučuje samostalno o vezama te vrste,ali zna­ čajnih razlika nema.Muževi,međutim,kako smo već spomenuli,smatra­ ju, kada se radi o odlučivanju, da su u tome žene daleko slobod­ nije, nego što to one izjavljuju. Po njima., one odlučuju po do­ govoru u 58% obitelji i čak u 30% odlučuju bez ikakva savjeto­ vanja sa suprugom, a kod žena smo vidjeli kako tvrde da tako od­ lučuju samo u 10% obitelji. Ova se drugačija percepcija pojavlju­ je i kod onih koji su odgovorili da žena postupa po odluci su­ pruga. Da je tako,reklo je 15 žena (ili 7,7%)» a u jednako ve­ likom uzorku supruga samo je 1 potvrdila da je tako (0,5%). No bez obzira na različitu percepciju o tom odlučivanju, koja se vi­ di kod dijela žena i muževa, ipak je vrlo malo nezadovoljnih sa­ dašnjim stanjem. P i t a n j e

12a

^Treba_liA po vašem_mišljenjui_dajDude_tako_kako_je_sada?”

T a b e l a

Da broj Zaposlene žene Nezaposlene žene Muževi zaposlenih žena

%

Ne broj

27

Ukupno %

188

97,4 92,7

5 6

2,6

76

7,3

193 82

185

95,9

8

4,1

193

Ova mala skupina nezadovoljnih na naše pitanje kako bi trebalo biti, opet ističe dogovor kao najbolje rješenje.

- 153 -

I kod ovog se pitanja pojavijuju,u gruboj podjeli zanimanja žena na radnice i službenice, značajne razlike između te dvije grupe u istom smislu kao kod prethodna dva pitanja, i također kod slijedećega, koji spada u istu grupu po vrsti odlučivanja- Službenice nešto samostalnije odlučuju - same do­ nose odluku u 2 slučajeva ( a radnice u 14-/6), i ima ih samo 2% koje postupaju po odluci supruga (radnice 13 što nam poka­ zuje tabela 28 u prilogu. Po odnosima odgovora isto je i slijedeće pitanje, koje posve očito spada u istu grupu s tri prethodna. U njemu se radi o novim prijateljstvima i vezama i tu se u grupama po dobi žena očituju značajne razlike (na nivou p=.05 ): žene iznad 25, a pogotovo iznad 30 godina više odlučuju same o svojim novim vezama, a sasvim mlade žene u tome traže

T/o

%)

savjet muževa.

- 154 -

P i t a n j e

15

"Ç^§_ËË_2ËE2Ë!Ë2Yii2_22^2_Y2ËË_22Y2_2?iii2Ï2liiË!ËY2_Ë_o_za_yašu_obitel^_(kao_što ie 2£â5AJîHHïîiÊË£§SA_2H£22_îko_odluçuje_sto_6e_se_i_gd;Je ‘t2-^2ïi^2.22_22_22-52_P2Îî!2Ëi5i2G r a f i k o n Odgovori u #

Zaposlene žene N = 198 Nezaposlene žene N = 92 Muževi zaposlenih žena N = 195

Kod velikih nabavki i izdataka u 73# obitelji odlu­ čuju oba partnera podjednako,a u 18# obitelji muž ili pretežno on (kod nezaposlenih žena 25#)•

14-

- 157 -

Žene ili pretežno žene odlučuju u tim slučajevima samo u 8% obitelji zaposlenih žena, a u svega 3,3% obitelji nezaposlenih. Uopće nema obitelji u kojima o krupnim izdacima odlučuje sama nezaposlena žena. Na takvo se stanje, međutim, ne bune. P i t a n j e

14a

"lreba_lii_po_vašem_mi|l jen jui_da_bude_tako_kako_ je_sada?"

T a b e l a

Da broj Zaposlene žene Nezaposlene žene Muževi zaposlenih žena

%

Ne broj

3o

Ukupno %

179 81

91,3 90,0

17 9

8,7 10,0

196 90

85

95,9

8

SI

193

Kada smo nezadovoljne pitali tko treba da odlučuje, opet se većina izjasnila za zajedničku odluku (85%), a nešto je malo bilo nezaposlenih žena koje su smatrale da moraju pri tome imati većeg udjela.

- 158 -

f)

Odluke o_svakodnevnim_nabavkama

Prelazimo na manje nabavke, gdje Je zajedničko od­ lučivanje smanjeno. P i t a n j e

15

"?ko_odluču^e_ojiabavlJan£U_odQeče_i_obuće_za_su|>ruga?"'

G r a f i k o n Odgovori u

15

%

Zaposlene žene N = 196 Nezaposlene žene N = 92 Muževi zaposlenih žena N = 194-

Kada se kupuje za ženu Još manje ima zajedničkih odluka, a kada se radi o djeci, također ponajviše odlučuje žena;

- 159 -

P i t a n j e

16 za_suprugu? "

G r a f i k o n Odgovori u

16

%

Samo suprug Samo supruga Češće suprug

©

Zaposlene žene N = 199

o

Nezaposlene žene N =

Češće supruga Oboje podjednako

P i t a n j e

92

Muževi zaposlenih žena N = 195

Ü

16a (Samo za obitelji s djecom)

-ï^2_2Élü§üi®-2_îîâ5§Yl2êîiili_2§â©â® 1 obuće_za djecu?" G r a f i k o n Odgovori u %

fSl

Ü

16a

Zaposlene žene N = 168 Nezaposlene žene N = 81 Muževi zaposlenih žena N = 164

160 -

Kada se kupuje za ženu ili djecu odlučuje sama žena u preko 50% obitelji, a uzmemo li još i odgovor "češće supruga", vidimo da je to potpuna ili pretežna briga žena u preko 70% obi­ telji« U ostalim obiteljima odlučuje se zajednički. Žene pogotovu odlučuju o svakodnevnim nabavkama za kućanstvo, kako pokazuje sli­ jedeći grafikon. P i t a n j e

17

"Tko_odluču^e_o_količini za kućanstvo?"

G r a f i k o n Odgovori u %

17

Samo suprug

Samo supruga Zaposlene žene N = 199

Oboje podjed­ nako Pretežno suprug

Nezaposlene žene N = 92 Muževi zaposlenih žena N = 195

Pretežno supruga Netko treći 10% 20% 30% 40% 50 % 60% 70%

161 -

Poslije ovih nekoliko pitanja koja se odnose na manje nabavke postavili smo anketiranima pitanje koliko su za­ dovoljni opet sadašnjim stanjem. Zanimljivo je da se u tim odgo­ vorima pojavilo relativno najviše nezadovoljstva u seriji pita­ nja o odlučivanju: dok je u odlučivanju o drugim stvarima samo muževa i žena bilo nezadovoljno, ovdje se postotak nezado­ voljnih zaposlenih žena penje na 18,7%.

10/o

P i t a n j e

17a

"Treba_li_1_po_vašem_mi|l^enjui_da_bude_tako_kako_je_sada?^ T a b e l a

Zaposlene žene Nezaposlene žene Muževi zaposlenih žena

31

Da broj

%

Ne broj

Ukupno

161 76

81,3 83,5

57 15

18,7 16,5

198

179

95,2

15

6,8

192

%

91

Donijet ćemo ovaj put i pregled prijedloga žena kako bi trebalo da bude da bi one bile zadovoljne. P i ta n j e

17b (za one koji su negativno odgovorili na 17a)

"Tko treba da odlučuje?" t

a

d

e i a

52

Oboje Pretež-Pretež- Netko Samo 'su­ Sanjo supruga podjed-no sup-no sup- treći Ukupno prug nako rug ruga broj Zaposlene žene Nezaposle­ ne žene

%

broj

% broj % broj

% broj %

broj

%

2- 5,4

4

10,8 27

73,0 1 2,7

3

8,1

-

-

2

12,5 10

62,5 2 12,5 1

6,2

1 6,2

-

-

57 16

162 -

I kod ovoga pitanja žene u većini,kada su nezadovolj­ ne, predlažu da se oba bračna druga podjednako brinu za kupova­ nje, da je tako, vidjeli smo, bilo i u seriji o odgoju djece. No ni ovdje nema značajnih razlika u nezadovoljstvu među grupama raznih karakteristika. To skicira tabela 33 u prilogu. g)

Određivanje_budućeg_zaniman^a_djeteta

U nizu pitanja o odlučivanju postavili smo još dva pitanja s uobičajenim potpitanjima. Postavili smo ih samo rodi­ teljima koji imaju već odraslu djecu. Izabrali smo dva izuzetno važna momenta odlučivanja, u obitelji s odraslom djecom. P i t a n j e

18

-Kada_dođe_vrijeme_da_se dijete upiše u školu ili fakultet koji 2g_2drediti_njegovo_buduće_zanimanje_-_tko_sudjeluje_u_odluci o tome?" G r a f i k o n Odgovori u % Samo otac Samo majka Pretežno majka Pretežno otac Čitava porodica Odlučuje samo dijete 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70 %

18

- 163 -

U ^-3% obitelji zaposlenih žena o tome odlučuje "obiteljsko vijeće", a u 51,7% sama djeca, što potvrđuju i mu­ ževi. Vrlo je malo obitelji u kojima odlučuje samo jedan od ro­ ditelja. Odluka se pogotovo prepušta potomku kada se radi 0 iz­ boru njegova bračnog druga. h)

UtQecai|_na__izbor_djetetova_bračnog_druga

P i t a n j e

19

ü^2_i®_YËËË_2§P§Ëi2_^iiÊ_YË2_5§_E^£H_da_izabere_|>artnera za

brakitko_i_k2lik2_sudQelu^e_u_t2m_izb2ru?^

G r a f i k o n Odgovori u %

im Otac značajno Majka značajno Roditelji podjednako

f333

M

19

Zaposlene žene N = 44 Nezaposlene žene N = 27

m

Muževi zaposlenih žena N = 41

Sporazum rodi telja i djeteta. Dijete samo­ stalno odlučujeh” 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90%

164- -

Muževi nešto češće navode sporazum (žene

9,1% muževi

17,1%), ali razlike nisu značajne» Odluka je u 85% obitelji (po mišljenju muževa u 75%) prepuštena samom djetetu. Svi su zadovoljni takvim stanjem, a nezadovoljstvo se pojavljuje samo u 7% slučajeva,pa te tabele nećemo prikazati. Na temelju odgovora na seriju pitanja o odlučivanju možemo zaključiti da u obiteljima nismo našli hijerarhijsku ljest­ vicu u odlučivanju. U važnim stvarima, kada se odluka tiče žena, one i odlučuju u 4-0% do 60% obitelji. Oko polovine tih žena donosi odluku bez savjetovanja s mužem, a druga polovina nakon savjeto­ vanja. Od onih koje ne donose same odluke, opet 4-0% do 60% postu­ pa prema prethodnom dogovoru s bračnim drugom. U manje važnim odlukama o svakodnevnim stvarima veza­ nim za kućanstvo,žena u gotovo 80% obitelji odlučuje sama. Muževi su, na pitanja o odlukama važnim za ženu, od­ stupali u svojim odgovorima od svojih žena utoliko što su izjavlji­ vali da žene samostalnije odlučuju nego što su to ''one-hekl%-;' U ostalim pitanjima, kada se radilo o manje važnim odlukama, opet su se odgovori muževa i žena poklapali. Sadašnjim su stanjem i u ovoj seriji pitanja zadovolj­ ni u preko 80% obitelji (u nekim slučajevima i u preko 90%) i mu­ ževi i žene. Tamo gdje se javilo nešto nezadovoljstva predložen je u 75% do 90% slučajeva dogovor supružnika kao rješenje.Između zaposlenih i nezaposlenih žena nisu nađene značajne razlike u od­ lučivanju. U nekim se pitanjima primjećuju razlike među grupama svrstanim po raznim obilježjima,ali nema sistematskog utjecaja nekog ili nekih obilježja u cijeloj seriji pitanja.

- 165 -

4 -

Suradnja u obitelji

U ovoj seriji pitanja namjerili smo saznati tko obavlja svakodnevne poslove bez kojih se ne može održati normal­ no kućanstvo, zatim tko kod toga pomaže i - opet, jesu li žene zadovoljne ili nezadovoljne sadašnjim stanjem.Odgovori pokazuju ima li u obitelji suradnje u obavljanju tih poslova ili je nema, pa svi poslovi opterećuju jednu osobu. a)

Spreman^e_stana

P i t a n j e

20

"ïko_svaki_dan_sprema_stan?" G r a f i k o n Odgovori u

%

20

166 -

Zaposlene žene,dakle, spremaju stan u 68,8% obitelji, a u 14-% to rade zajedno s mužem. U malom broju obitelji (3% do 6%) to obavljaju djeca ili netko iz obitelji i u 6,3% obitelji plaće­ na osoba.Zaposlenoj ženi, koja to radi svakodnevno , u tome poma­ že u 24% obitelji suprug, u 20% djeca, u 5% drugi iz obitelji i u 3% plaćena osoba. Nezaposlene žene to rade u 91,2% obitelji, u zajedni­ ci sa suprugom u 5,5%, djeca to rade u 2,2% i plaćena osoba samo u 1,1% obitelji. Nezaposlenim ženama u 14% obitelji pri tome povremeno pomaže suprug, u 31,9% obitelji pomažu djeca, u 7,7% drugi iz obi­ telji i u 2,2% plaćena osoba. U obiteljima nezaposlene žene, dje­ ca, dakle, pomažu u 10% slučajeva više nego u obiteljima zaposle­ nih žena, a supruzi manje, iako razlike nisu značajne. Nezaposle­ ne žene su, naime, više kod kuće pa mogu na tom poslu zaposliti prisutnu djecu. U slijedećoj tabeli vidjet ćemo koliko se žene slažu sadašnjim stanjem. P i t a n j e

20b

T a b e l a

Majka

Otac

broj %

broj % broj

Zaposlene žene 94 47,5 Nezaposle­ ne žene 70 76,9 Muževi za­ poslenih žena 105 54,4

Oboje

Djeca Drugi iz obitelji % broj % broj

%

1 0,5 62

31,3 4

2,0

2

-

-

13

14,3 3

3,3

_

-

-

40

20,7 5

2,6

3

34

Plaćena Ukupno osoba broj % 17,7

198

5

5,5

91

1,6 40

20,7

193

1,0 35 -

- 167 -

Od zaposlenih žena zadovoljno je sadašnjim stanjem 4-7,5%, a one koje misle da ne moraju same spremati stan, sma­ traju da to moraju činiti oba bračna druga (51,3%), ili plaćena osoba (1 7 ,7%)« Mnogo više nezaposlenih žena odgovara da je to njihov posao (76,9%), a prema tome ih je i mnogo manje koje pred­ lažu jednaku raspodjelu na supružnike (14,3%), ili posao namje­ njuju plaćenoj osobi (samo 5,5%). I u ovoj seriji odgovori se muževa odlično poklapaju s odgovorima žena, dakako, opet s malim odstupanjima u svoju korist kad su pitanja osjetljiva. Oni u nešto većem postotku nego žene smatraju da su određeni poslovi samo za žene ( razlike do 10%), i adekvatno tome, u nešto su manjem postotku od žena za to da se ti poslovi ravnomjerno dijele na oboje. U ovoj seriji pitanja nije se moglo pratiti utjecaj raznih obilježja obitelji ili pojedinca zbog velikog broja mo­ daliteta odgovora i veličine uzorka. To je, međutim, opet mo­ guće u nekoliko pitanja izvan serije o suradnji u porodici, koje ćemo prikazati na kraju. Prelazimo na druge redovite kućanske poslove.

168 -

b)

Kubance

P i t a n j e

21

"Tko_svaki_dan_kuha_za_obite1j?" G r a f i k o n Odgovori u

21

%

Majka Otac

Oboje Djeca Netko drugi iz porodice Plaćena osoba Ishrana izvan kuće

Svaki dan kuha, iako je zaposlena, žena-majka u 71,5# obitelji, u ostalima se kuhanje raspoređuje na druge čla­ nove obitelji, ali najčešće ne na supruga niti na djecu, nego na

- 169 -

nekoga drugog iz obitelji, na primjer, na majku jednoga od supruž­ nika (15%). U malo obitelji to je posao plaćene osobe (3,5#), a još je manje obitelji koje se hrane izvan kuće u restoranu ili samoposluživanju (samo 1,5#)« Sve nezaposlene žene uglavnom kuhaju za svoju obitelj (97,8#)» Kuhanje se očito smatra ženskim poslom, pa gotovo nema razlike između sadašnjeg stanja i izjava žena o tome kako bi tre­ balo da bude tj. tko bi trebao da kuha za obitelj. P i t a n j e

21a

"ïk2_5iaE2_Y2Ë2?L5ilii2EiHA_!ÈP2]2§2_§2_.^ka?" T a b e l a

35

Majka Otac Oboje Djeca Drugi iz Plaćena Ishra- Ukupno obitelji osoba na vani broj °/o broj % broj % broj % broj % broj broj %

%

0,5 12

86,9 - -

2

2,4 -

2

72 ,2 - - 10

5,5 2

1,1 11

6,4 18

9,6

8

4,3

2,4

6,0

2

2,4

84

6,0 24 13,1

4

2,2

K\ 00 1—1

6,4 1

01— 1

72,7 - - 12

5

00

Zaposlene žene 136 Nezapos­ lene žene 73 Muževi za­ poslenih žena 132

Kod zaposlenih žena nalazimo jedinu razliku između sa­ dašnjeg stanja i stava 0 tome kako treba da bude: 15% njih preba­ cuje tu dužnost na članove obitelji (ali ne na bračnog druga ni na djecu) ili na plaćenu osobu, koje sada kuhaju u 3,5% obitelji, a po željama žena trebalo bi da kuhaju u 9,6% obitelji, no za to su, dakako, potrebne i bolje financijske mogućnosti. U obiteljima neza­ poslenih žena ima 10% nezadovoljnih time što sada kuhaju i željele bi da to čine, i na primjer .plaćene osobe. No, 86,9% žena smatraju da one moraju kuhati, pa to i rade.

-

c)

170

-

Çranif.suda

Kada Je hrana skuhana i pojedena treba se pobrinuti za pranje suda« P i t a n j e

22

G r a f i k o n Odgovori u %

22

Majka

Otac Oboje Djeca Netko drugi iz porodice Plaćena osoba

U gotovo 80% obitelji pere suđe zaposlena žena-majka, a u obitelji nezaposlene žene ona to čini u 87%. Ima 5,5% obitelji, po izjavama zaposlenih žena, u kojima to čine oba bračna druga pod­

- 171 -

jednako, zatim 5% obitelji gdje taj posao obavljaju drugi iz po­ rodice, a u 6% obitelji čini to plaćena osoba. U obiteljima ne­ zaposlenih žena čine to u 8,7% slučajeva djeca, u 3,3% oba su­ pružnika, u 1,1% plaćena osoba, a u svim ostalim porodicama žene. Pri tome zaposlenoj ženi u 15% obitelji pomaže otac (nezaposlenim ženama-6%), u 16% djeca ( u obiteljima nezaposlenih žena 32%), u 6% drugi iz porodice (isto kod nezaposlenih žena) i u 1,5% pla­ ćena osoba (nema takva slučaja u obiteljima nezaposlene žene). S ovakvim stanjem stvari slaže se manje žena kada se radi o kuhanju. Ima oko 20% nezadovoljnih zaposlenih i nezaposlenih žena i one smatraju da bi nešto više nego do sada to trebala da rade oba bračna druga i djeca, a zaposlene u to uklju­ čuju i plaćene osobe. Evo podataka: P i t a n j e

22b

"?ko_£o_vašem_mišljenju 5Y21:)2_§2_E2E2_2^$2_E22iii2_2^Y2^2l" T a b e l a

Majka broj

Otac

Oboje

% broj %. broj

Djeca

Drugi iz Plaćena Ukupno obitelji osoba broj. %. broj % broj %

Zaposlene žene 110 55,5 1 0,5 48 24,2 12 6,1 5 Nezapos­ lene žene 63 69,2 - - 12 13,2 12 13,2 Muževi za­ poslenih žena 119 61,7 1 0,5 24 12,4 11 5,7 7

d)

36

2,5 22

11,1

198

4

4,4

91

3,6 31

16,1

193

-

^§£je_i_glačan3e_rublja_ Neophodan posao u kućanstvu jest i briga za rublje

svih članova obitelji. Za to brine gotovo isključivo žena—majka,

- 172 -

kako se vidi iz odgovora na slijedeće pitanje« P i t a n j e

23

"Tko se u vašem ^ćanstvu_brine_za_prcmje_i_glačanje_ru‘bl^a?" G r a f i k o n

23

Odgovori u %

Majka Otac Djeca Drugi iz obitelji Plaćena osoba

Pri tome, međutim, zaposlenoj ženi pomažu u 67,3% obitelji servisi ili strojevi u 6% pomaže otac, u 13% djeca, u 4,5% netko drugi iz obitelji i u 2% plaćena osoba. U obiteljima nezaposlenih žena servis ili stroj pomaže u 61% slučajeva, otac u 2%, djeca u 24%, a u 3% obitelji pomaže drugi iz porodice ili plaćene osobe. I u ovom poslu ima 20% nezadovoljnih sadašnjim sta­ njem i oni žele veću pomoć servisa ili (kada bi se moglo) pla­ ćenih osoba.

- 173 -

e)

Nabavl^an^é_namirnica

P i t a n j e

24 2a kućanstvo?"

G r a f i k o n Odgovori u

24

%

Majka Otac Oboje podjednako Djeca Drugi iz obitelji Plaćena osoba

Zaposlene žene nabavljaju namirnice u 57# obitelji, u 28,5% to čine ravnomjerno oba bračna druga, u 4% obitelji na­ bavlja otac u 6% nabavljaju djeca, zatim u 6,5% drugi iz obitelji i 3% plaćene osobe. Nezaposlene žene, pak, isključivo rade same i imaju znatno manje suradnika u tom poslu.

- m

-

I ovdje nalazimo oko 20% žena nezadovoljnih sadašnjim stanjem, kao i u prethodna dva pitanja. Rješenja traže u zajed­ ničkoj obavezi bračnih drugova. Različitu sliku imamo u slijedećim pitanjima, jer se radi o poslovima koji se općenito smatraju više "muškim". f)

Kućanski_poslovi

P i t a n j e

25

üï^2_2^§Yiü§_2§!Ë5iË_R2Ël2Y®_H_Y®5i_s_organizacijom_kućanstva (kao_|to_je jDriga_za_ogrjevA_plaćanje_rač\maA_briga_zajmale 22PraYkei_p2ziY§n!]e_ma jstora_i_slično) ?"

G r a f i k o n Odgovori u %

25

Majka Otac Zaposlene žene N

173

Djeca

Nezaposlene žene N

85

Drugi iz obitelji

Muževi zaposlenih žena N

194-

Oboje pod­ jednako

Plaćena osoba

- 175 -

Ovdje je znatno drugačija situacija od one kad se govori o drugim poslovima u kućanstvu. Brigu za ove poslove pre­ uzimaju muževi u 48% obitelji zaposlenih žena, a 44,7% nezaposle­ nih. Takav odnos nismo dosad našli ni u jednom pitanju o suradnji u porodici. Ipak ima 31% zaposlenih žena i 36,5% nezaposlenih koje i ove brige same nose, a u 1 7 ,9% obitelji za to čine oba supruga. I u ovim odgovorima pojavljuju se razlike između mu­ ževa i žena: opet svatko govori pomalo u svoju korist. Majke žene kažu da se za navedene poslove oko organizacije kućanstva one brinu u 31,2% obitelji, dok muževi kažu da je tako samo u 18,5% obitelji. I obratno: žene izjavljuju da se za te poslove brinu muževi u 48,0% porodica, a muškarci iz 61,4% kućanstava tvrde da to oni rade. Te se razlike, rekosmo pojavljuju u istom smjeru kao što se pojavljuju u pitanjima o odgoju djece, i u do­ nošenju važnih odluka.Na pitanje tko treba da obavlja te poslove, muškarci i žene smatraju da brigu oko ogrjeva, oko plaćanja računa, pop­ ravaka i slično treba da pretežno brinu muževi, a to pokazuje i slijedeća tabela. P i t a n j e

25

"Tko po vašem mišljenju treba §^_obavlja_takve_poslove?”

T a b e l a

Majka broj

Nezapos­ lene že­ ne 13 Muževi zaposle­ nih žena 24

%

broj

12,8

99

16,0

4

12,6 126

Oboje %

broj

Djeca %

broj

Drugi P1a- Ukupno iz obi-ćena telji osoba % broj % broj %

60,4 42

25,6

2

1,2

00 i—i irs

Zaposle­ ne žene 21

Otac

37

24

29,6

-

-

66,3 37

19,5

-

0,5

-

-

-

- 164

2

2,5

-

-

2

1,1

-

- 190

81

- 176 -

Ovaj put vidimo,malo je žena koje smatraju da to treba da bude njihova dužnost. Većina to smatra poslom muževa, ili, u 2

y/o obitelji

zajedničkom brigom.

I u-ovoj seriji imali smo i pitanja namijen za obitelji s djecom^ u njima se, dakle, radilo o suradnji djece. Odnosi su isti kao i pri ostalim poslovima za koje se smatra da su "ženski" tj. da su isključivo ili pretežno dužnosti žena.

g)

Odi jevanje_i_hranjenje_djiece

P i t a n j e

26 djece?" G r a f i k o n Odgovori u

%

Majka Otac Oboje pod­ jednako Starije dijete Drugi iz porodice Plaćena osoba

10%

20% 30% W% 30% 60% 70% QO% 90%

26

- 177 -

U tim poslovima pomaže muž ženi u 3^% obitelji zaposlene žene, starije dijete u 1,2% obitelji. U bitciji.jiel-r, 'zaposle-nei žene u 6% slučajeva

netko drugi u 11%, plaćena

osoba u 3,7%. I ovdje se, kao kod gotovo svih pitanja u seriji 0 suradnji, pojavljuje oko 20% nezadovoljnih zaposlenih žena 1 30% nezadovoljnih nezaposlenih u pogledu sadašnjeg stanja. Najbolji način za rješenje ovog problema, kao i drugih, sve one vide u ravnomjernoj suradnji oba bračna druga. To je pri­ kazano u slijedećoj tabeli.

P i t a n j e

26b

hranjenje_djece?" T a b e l a

Majka broj Zaposlene žene 79 Nezaposle42 ne žene Muževi za­ poslenih 84 žena

Otac

Oboje % broj

38

Starije Drugi Pla- Ukupno dijete iz obi-ćena telji osoba % broj % broj % broj %

%

broj

47,6

2

1,2

82

49,4 -

-

-

-

52,5

5

3,7

35

43,8 -

-

-

- -

52 ,2

2

1,2

72

44,7 1

0 ,6

-

-

3

2

1 ,3

-

1,2

166

8o

161

- 178 -

h)

Ouyanje_djece

Zatim smo zaposlene žene koje imaju djecu pitali kome je povjereno čuvanje djece dok su one na poslu. Odgovori u tabeli 39 prikazuju stanje koje nije baš zadovoljavajuće. P i t a n j e

27

(Samo za zaposlene žene)

2?ko_y^_čuva_djecu_dok_ste_na_£oslu?Y T a b e l a

39

H = 164 %

Čuvanje djece

broj

4

2,4

Plaćena osoba

19

11,6

5

3,0

47 7

28,7 4,7

Jaslice Dječji..vrtić

5 22

3,0 13,4

6

3,0

broj

Čuvanje djece Suprug Starija djeca Baka (djed) Drugi rođaci Susjeda

Cjelodnevni bo­ ravak Nitko

_ 49

%

_ 29,9

Čini se, još je uvijek najefikasniji "baka servis",a u 30% obitelji djecu ne čuva nitko. Veoma malo djece zbrinjavaju ustanove za brigu o djeci - jaslice i dječji vrtići,a cjelodnev­ ni boravak skoro da ne postoji kao rješenje. Da im se jaslice, vrtići ili ustanove za cjelodnevni boravak brinu za djecu želi 36% žena više od onih koje to sada imaju riješeno na način pri­ kazan u slijedećoj tabeli.Iz nje se također saznaje da ni jedna od upitanih žena ne smatra pogodnim da im djecu čuva starije dijete ili susjeda dok su one na poslu. Baka je cijenjeni čuvar djece i (gotovo) jednak postotak žena i dalje želi da ona to i ostane.

- 179 -

P i t a n j e

27a (za zaposlene)

"Tko bi, po vašem mišljenju, trebao da vam čuva djecu dok ste na poslu?" T a b e 1 a

Čuvanje djece Suprug Starija djeca Baka (djed) Drugi rođaci Susjeda

broj

%

5 -

3,1 -

43 2

2 7,0

-

1,3 -

Čuvanje djece

broj

4o

%

Plaćena osoba Jaslice Dječji vrtić Cjelodnevni bora­ vak

49

6,9 8,8 30,8

20

12,6

Nitko

15

9,4

11 14

Na kraju serije o suradnji u obitelji možemo zaklju­ čiti da poslove neophodne za održanje kućanstva obavljaju u 70% do 80% obitelji žene,"iako su zaposlene, a u 80% do preko 90% kada nisu zaposlene. U ostalim obiteljima preuzimaju te poslove razni njeni članovi, ali najčešće oba bračna druga podjednako ako to ne radi sama žena-majka. Vrlo je malo plaćenih radnica u domaćinstvima zbog visokih izdataka,za njih, premalih stanova da bi im se mogla osigurati soba, a osim toga sve manje ima takve radne snage i sva je, uostalom, nekvalificirana za taj posao. Također je mala pomoć servisa ili ustanova za djecu. Suradnja postoji utoliko što ženi-majci pomažu čla­ novi obitelji u prosjeku u 4-0% slučajeva,i u tom što u oko 20% obitelji izvjesne poslove potpuno preuzimaju muževi,djeca ili dru­ gi članovi obitelji.Sadašnjim stanjem nezadovoljno je oko 20% že­ na, a rješenje koje najčešće predlažu jest ono isto koje susreće­ mo i u ostalim serijama pitanja - podjednaku suradnju oba bračna druga.

180 -

5 -

Stavovi žena prema zaposljenju,dužnostima,pomoći i poteškoćama Nakon ovih serija pitanja o tri važne funkcije žene

u porodici postavljeno je još nekoliko općenitih, ali važnih pi­ tanja. Odgovore ćemo sada prikazati. a)

Stav_£rema_zaposljen^u

P i t a n j e

28

^Smatrate_li_da_žena_treha_da_hude zaposlena?"

G r a f i k o n Odgovori u

28

%

19

Ne

7

□

Nezaposlene žene N = 88

m

Muževi zaposlenih žena N = 164-

Samo kada nema malu djecu Samo kada je to neophodno Da (u svakom slučaju) 1°% 20% 30% 40% 50% 60% 70%

- 181 -

Grafikon 28 pruža zanimljivu sliku: od žena koje su momentalno zaposlene 12% smatra da ne "bi trebalo da rade, 20% misli da žene mogu raditi samo kada nemaju malu djecu, a 36% samo onda kada je to neophodno potrebno. Samo svaka treća zaposlena žena (u prosjeku) misli da žene treba da budu zaposlene u svakom ■ slučaju (tjobez obzira na malu djecu, financijske prilike i si»). Još je manje nezaposlenih žena (21,6%) koje smatraju da žena u svakom slučaju treba da bude zaposlena. S njima se slažu i muževi zaposlenih žena, od kojih 23 % zauzima stav da žene u svakom slu­ čaju treba da rade izvan kuće, 19% da uopće ne treba da rade, a čak je 42,7% muškaraca za to da žene rade samo onda kada je to neophodno. Očito je da bi preko 60% muževa i 50% žena bilo vrlo zadovoljno kada bi imali takve prilike da bi žena-majka mogla os­ tati kod kuće. Na ove stavove nisu utjecala zanimanja žena i muževa, broj članova obitelji,starost žene i njeno porijeklo,nego se je­ dino pojavljuju značajne razlike na nivou p=o05% kod grupa svrsta­ nih po prosječnom mjesečnom prihodu po članu obitelji. Što su niži prosječni prihodi po članu obitelji to je više žena koje sma­ traju da žene treba da budu zaposlene samo kada je to neophodno:

Stav_zaposlene_žene_prema_zaposlenju u % Prosječan prihod po članu domaćinstva Do 400 nd. 401 - 600 nd. 601 - i više

S t a v Zaposlenje neophodno 55,8 58,9 25,3

Zaposlene žene iz obitelji s višim prihodima smatraju u 45% slučajeva da žena u svakom slučaju treba da bude zaposlena, dok je takvo mišljenje kod onih s nižim prihodima znatno manje zastupano.

182 -

Stav nezaposlene žene prema zaposlenju u Prosječan prihod po članu domaćinstva

%

S t a v Zaposlenje neophodno

Do 400 nd.

16,2

401 - 600 nd. 601-i više

22,1 45,3

Iz ovih je podataka vjerojatno da varijabla prihoda ne utječe na taj stav o zaposlenju, nego je obratno - žene s tim stavom su aktivnije, možda i sposobnije, pa zato i pridonose više porodici, koja prema tome ima viši prihod po članu. Ovu bi hipotezu vrijedilo istražiti. Kao indirektan dokaz navodimo da se kod nezaposlenih žena, koje su odgovarale na ovo isto pitanje, nisu našle značajne razlike u stavovima, iako su prisutne iste razlike prihoda po članu obitelji (vidi tabelu 41 u prilogu). Još su dva pitanja bila namijenjena cijelom uzorku.

- 183 -

b)

§53-Y_P£e5a_k^ćanskim_goslovima

P i t a n j e

29

":Z2 _li-§HŠG22 £_2Y§ke jidate_žene_(o^osno_one j£02 a_ima_dQecu_ako

i_525§_5BŠ§2_^§_2]2§Yij2_2Y2J222i2Y2Ji_§25§2i£2!ÈY2l" G r a f i k o n Odgovori u %

^

Zaposlene žene

_

Nezaposlene žene N =

furnir.

Jest Jest za nezaposlene Zaposlenima treba da po­ mažu drugi Za zaposlene žene to nije dužnost Nije dužnost svake udate žene

29

N = 200

91

Muževi zaposlenih N = 19^

Četvrtina zaposlenih žena smatra bez pogovora da je to dužnost svake udate žene, a nezaposlenih ima još više (35#)» dok ostale postavljaju izvjesna ograničenja, a ima ih 7,5% za­ poslenih i 12% nezaposlenih koje izjavljuju da to nije dužnost svake udate žene, dakle vrlo je malo takvih. Muževi se slažu s

- 184 -

odgovorima svojih žena. U odgovorima na slijedeće pitanje .sazna­ jemo prijedloge za pomoć zaposlenoj ženi da lakše obavi sve što je čeka nakon posla ili prije njega. c)

Kako bi_trebalo_pomoći_zaposleno^_ženi_

P i t a n j e

30

"Što mislite kako_bi_trebalo_pomoći_zaposlenoženi_u_njenim dužnostima?" T a b e l a

Pomoć zaposlenoj ženi

Zaposlene žene broj

%

Nezaposlene žene broj

°/o

42

Muževi zaposlenih žena broj

%

48

26,5

29

36,2

46

26,3

5 Kućanskim aparatima i drugim tehničkim poma­ galima 9 Suradnjom muža 26 Uz pomoć djece i ostalih ukućana 31 Kućnom pomoćnicom 28 Skraćenjem radnog vreme­ na ženama i majkama 16 Većom brigom društva i radnih organizacija 5 Poboljšanjem financijskè' situacije društve­ nim mjerama 10 Ostalo 3

2,8

6

7,5

3

1,7

5,0 14,4

4 12

5,0

11

1 5 ,0

13

6,3 7,4

17,1 15,5

13

16,2 8,7

36 30

20,6

7

8,8

3

5,7

13

7,4

2,8

2

2,5

1

0,6

5,5 1,7

1

1,2 3,7

11 11

6,3 6,7

Organizacijom servisa Ustanovama za brigu o djeci

Ukupno

181

3 80

175

17,1

- 185 -

Ova se velika i na prvi pogled raznorodna lista može svesti na dva zajednička nazivnika, ako kao nerealan prijedlog izuzmemo skraćenje radnog vremena ženama i majkama (preko onoga što već postoji u obliku porodiljskog dopusta i privremenog četverosatnog rada). Većom brigom društva može se doći do bolje i veće organizacije servisa, do više ustanova za djecu, do pobolj­ šanja financijske situacije - pa prema tome i veće upotrebe ku­ ćanskih. aparata i drugih tehničkih pomagala, a i do više mogućnos­ ti za držanje kućnih pomoćnica. Tako taj zajednički nazivnik, koji se zove "veća briga društva" apsorbira 58% želja s ove liste. Druga je velika grupa prijedlog da ženi pomažu muž, djeca ili dru­ gi ukućani, što čini 32% želja na listi i slaže se s ostalim od­ govorima žena.

d)

Poteškoće_u_obavljanju_domaćinskih_dužnosti

U nekoliko slijedećih pitanja vidjet ćemo kakve po­ teškoće imaju zaposlene žene i koliko ih to osjeća. P i t a n j e

31 (za zaposlene žene)

^Imate_li_zato_što_ste_zaposleni_£oteškoća_u_obavl janju_svo jih domaćinskih_dužnosti?" N = 196 Zaposlene žene

Da broj 127

% 64,8

Ne broj 69

% 35,2

Koje to poteškoće ima ovih 65% zaposlenih žena pokazu­ ju odgovori koji slijede.

186 -

P i t a n j e

32 (za zaposlene žene)

"Navedite poteškoće_ko je _imate_zbog_ zaposlenost i? ]]_ N. = 126 Umor,nervoza, iscrpljenost broj

%

42

33,3

Preopterecénost, kućnim poslovima

Površno obavljanje poslova

broj

broj

%

45

% 21,4

27

35,7

Ostalo broj 12

% 9,5

Podaci govore sami za sebe. Žene: -oje rade moraju, kako je općenito poznato, većinom obaviti i sve ostale poslove u kućanstvu, baš kao i nezaposlene žene, dakle, imaju dvostruko opterećenje, ili možda nešto manje od dvostrukoga, ako im pomažu ukućani, ali još uvijek veliko. Jasno je da su posljedice razne teškoće koje su žene ovdje navele.

5%

Ali, 3 zaposlenih žena rekle su da nemaju teškoća, pa je bilo zanimljivo saznati kako postižu ravnotežu između posla kod kuće i u zaposlenju. P i t a n j e

33 (samo za zaposlene žene, koje su odgovorile negativno na pitanje 31)

£ 22 ti_i2ko_ste_zaposleni?"

Mala obitelj Djeca su već. Pomoć. odrasla muza broj 8

% H,9

broj 5

% 4,5

broj 11

% 16,4

Pomoć djece i drugih ukućana broj

Dobra orga-Ostalo nizacija rada broj broj

19

17

%

28,4

%

25;4

%

9

13,4

- 187 -

Jedno je od rješenja mala obitelj, a ona bi, prema sadašnjim tendencijama mladih, mogla postati još češća. 4-5% za­ poslenih koje nemaju teškoće postižu to tako što im pomažu čla­ novi obitelji, a 25% postižu to, kako same kažu, dobrom organi­ zacijom rada. To opet ovisi u dobroj mjeri o financijskim prili­ kama koje im omogućuju da kućanstvo opskrbe tehničkim pomagalima, To je spomenuto i u prijedlozima za pomoć zaposlenoj ženi u pi­ tanju 30. e)

Poteškoće_u_obitelji_i_braku_zbog_zaposlenosti

Osim poteškoća u kućanskim poslovima, pojavljuju se zbog prezaposlenosti izvjesne poteškoće i u obitelji i braku. Kod koliko žena i kakve? Podatke nam daju slijedeći odgovori.

P i t a n j e

34-

(za zaposlene žene)

ili braku?" N = 193 Zaposlene žene

Da broj 35

%

Ne broj

%

18,1

158

81,9

Može se smatrati povoljnim što samo 18% zaposlenih žena ističe još i druge teškoće zbog zaposlenosti, osim onih u obavljanju kućanskih dužnosti. Na pitanje 35 odgovarale su one koje su na pitanje 34- rekle da imaju teškoća.

- 188 -

P i t a n j e

35

"Kakve_teškoće imate_u_obitel^i_zato_što_ste_za£osleni_(osim n obavijanju_domaćinskih_goslova)?" N = 35 Malo slobodna vremena broj

Slab uspjeh djete­ ta u školi broj %

15

5

%

42,9

14,3

Problemi u braku broj 14

% 40,0

Ostalo broj 1

% 2,9

Žene koje navode da imaju ozbiljnih problema zbog zaposlenosti, kao što su slab uspjeh djece u školi ili teškoće u braku, čine 10% zaposlenih žena iz ovog ispitivanja. Kada uz­ memo u obzir greške postotaka i preciznost ispitivanja, ovo nisu jako zabrinjavajući podaci, ali je svakako velik dio zaposlenih žena koje osjećaju teškoće u kućanskim poslovima (pitanje 31 i 32), i u tome im treba pomoći.

Tabelarni pregled

P i t a n j e

la

(Po dobi djece) "Treba_liA_£o_vašem_mi|ljenju1_da_bude tako_kako_^e_sada?" T a b e 1 a

3

Dob djece

Da broj

Djeca iznad 15 godina Jedno dijete ispod 15 godina

18

64,3

10

35,7

28

29

56,9

22

43,1

51

2 do 3 djeteta ispod 15 godina

30

81,1

7

18,9

37

Ukupno

77

66,4

39

33,6

116

Ne broj

%

Hi-kvadrat = 52% nema vremena za odmor poslije podne. T a b e l a 5 Zaposlene žene Apsolutni Aktivnost broj N =-201 0 1 2 5 4 0 1 2 3 4

-e-z

1 30

% 0,5 14,9 28,4

57 64

51,8

49

24,4

= -b odgovora.. = skoro svaki dan = nekoliko puta tjedno = samo nedjeljom i praznikom = nikada

Nezaposlene žene Apsolutni Aktivnost broj . N = 93 0 3 1 2 5 4

27 35 12 16

% 3,2 29,0 37,6 12,9 17,2

- 196 -

7 - Optimalno trajanje radnog vremena za ženu-majku Na ovo pitanje nisu odgovorile 4 zaposlene žene i 5 nezaposlenih. Od

z a p o s l e n i h

žena, 3 smatraju da

optimalno radno vrijeme za ženu-majku treba da traje 8 sati, 32 su se opredijelile za 7 sati, 68 ih smatra da je to 6 sati, 62 smatraju da je optimalno vrijeme 5 sati, a 32 smatraju da bi optimalno radno vrijeme trebalo da bude manje od 5 sati, I ovi stavovi zaposlene žene potvrđuju veliko opterećenje zaposlene žene, jer ih čak 64,6% smatra da je za zaposlenu ženu-majku optimalno radno vrijeme negdje između 5-6 sati dnevno, a 15,9% smatra da bi ono trebalo biti manje od 5 sati. Stavovi

n e z a p o s l e n i h

žena slažu se

sa stavovima zaposlenih. Jedna ispitanica smatra da je optimal­ no vrijeme za zaposlenu ženu 8 sati, 9 ih smatra da je to 7 sati dnevno, 33 ispitanice optimalnim smatraju 6-satno radno vrijeme, 26 misli da je to 5-satno radno vrijeme, a 19 ispita­ nica smatra da je optimalno radno vrijeme manje od 5 sati dnevno. Dakle, 63,5% smatra optimalnim radnim vremenom 5-6 sati, a 20,4% optimalnim smatra čak radno vrijeme manje od 5 sati dnevno.

Zaposlene žene Aktivnost

Apsolutni broj N = 201

%

Aktivnost

0

4

2,0

0

1

3 32 68

1,5 15,9 33,8

1

62 32

2 3 4 5 0 1 2 3 4 5

Nezaposlene žene

= bez odgovora = 8 sati = 7 sati = 6 sati = 5 sati = manje od 5 sati

Apsolutni broj N = 93 5 1

% 5,4

2

9

1,1 9,7

30,8

3 4

33 26

55,5 28,0

15,9

5

19

20,4

- 197 -

8 - Vri.jeme odlaska na spavanje Na ovo pitanje nisu odgovorile 4 zaposlene žene i 1 nezaposlena. Različito ide spavati 17 z a p o s l e n i h žena, 2 idu na počinak prije 21 sat, 24- li ježu poslije 21 sat, 83 liježu poslije 22 sata, 65 liježe poslije 23 sata, a 6 čak poslije 24- sata. Većina zaposlenih žena liježe, dakle, dosta kasno: 73»6% poslije 22 sata. Kod n e z a p o s l e n e žene situacija je ista: 10 nezaposlenih žena liježe različito, 5 ide na počinak prije 21 sat, 7 liježe poslije 21 sat, 45 liježe poslije 22 sa­ ta, 21 ide na počinak poslije 23 sata, a 4 poslije 24 sata. Dakle, 71, o% nezaposlenih žena liježe poslije 22 sata. Ipak, nezaposlena žena relativno duže spava, jer, kako smo vidjeli prema podacima o vremenu ustajanja, nezaposlena žena ustaje kasnije.

Zaposlene žene Apsolutni broj Aktivnost N = 201 0

4

2,0

1

17 2 24

8,5 1,0

2 3 4 5 6 0 1 2 3 4 5 6

= = = = = = =

%

bez odgovora različito prije 21 sat poslije 21 sat poslije 22 sata poslije 23 sata poslije 24 sata

83 65 6

11,9 4-1,3 32,3 3,0

Nezaposlene žene Apsolutni broj % Aktivnost N = 93 . _ 1 o 1,1 10,8 10 1 5,42 5 3 4 5 6

7 4-5 21 4

7,5 48,4 22,6 4-,3

- 198 -

9 - Koliko žena spava dnevno Na ovo pitanje nije odgovorila samo 1 ispitanica zaposlena žena. Od

z a p o s l e n i h

ispitanica, 68 spava

dnevno 4-6 sati, 118 spava 7-8 sati, 11 spava 8-9 sati, a 3 spavaju 9 sati i više. Opterećenost zaposlene žene na radnome mjestu, u kući i možda na drugim dužnostima reflektira se na dužinu vre­ mena što ga one posvećuju snu: velik postotak - 91»7% zaposle­ nih žena - spava 4-8 sati dnevno. Od

n e z a p o s l e n i h

žena, 12 dnevno spa­

va 4-6 sati, 47 njih spava 7-8 sati, 22 spavaju 8-9 sati, a 12 spava 9 sati i više. Nezaposlene žene, vidimo, spavaju nešto duže od zaposlenih. Iako se hitno razlikuju u vremenu lijeganja, nezaposlene žene duže spavaju jer se ujutro dižu nešto kasnije od zaposlenih žena: 74-,2% nezaposlenih žena spava 7~9 sati dnevno.

Zaposlene žene Apsolutni Aktivnost broj :N = 201 0

0 1 2 3 4

Nezaposlene žene

%

Aktivnost

Apsolutni broj N = 93 0

1 68

0,5 33,0

0

1

1

12

2

118

58,?

2

3 4

11

5,5-

4-7 22

3

1,5

3 4

= hez odgovora = 4 do 6 sati = 7 do 8 sati = 8 do 9 sati = 9 sati i više

12

°/o 0 12,9 50,5 23,7 12,9

VII. SLOBODNO VRIJEME ŽENE 1 - U v o d U životu Čovjeka i u suvremenom društvu slobodno vrijeme značajna je vrijednost, ima posebnu ulogu i zauzima is­ taknuto mjesto. U najširem smislu gledano, slobodno se vrijeme tuma­ či kao interval u kojemu je čovjek slobodan da čini što mu se sviđa, ili da ne čini ono što ne želi. Obilježavaju ga osobnost, svijest, saznanje, potrebe subjekta, koje se mijenjaju od osobe do osobe. Uopćena definicija slobodnog vremena glasi: "Slobod­ no je ono vrijeme koje nam stoji na raspolaganju nakon radnih obaveza, vrijeme slobode kada možemo zadovoljiti, prema našim že­ ljama, potrebu za rekreacijom i relaksacijom, potrebu za zabavom, informacijom, potrebu za udruživanjem i potrebu za participaci­ jom u društvenom i kulturnom životu. Promatrano sa sociološkog i psihološkog stanovišta - slobodno je vrijeme masa vremena koja se kvalita­ tivno razlikuje od svakoga drugog vremena; - slobodno je vrijeme kraj, završetak rada, razlika od rada, antiteza rada, alijenacija od rada; - slobodno je vrijeme minimum obaveza prema drugima; - slobodno je vrijeme društvena kontrola upotrebe vremena drugih da se izvrši ili izbjegne neki utjecaj; - slobodno je vrijeme određeni stav ili motivacija za zadovoljstvo ili nezadovoljstvo; - slobodno je vrijeme socijalni simbol društvenog i klasnog položaja, uspjeha u radu i godina života; - slobodno je vrijeme prostor u kojem se razvija civilizacija i kultura društva.

** Prema

Internacionalnoj grupi za socijalne znanosti slobodnog vremena, J. Dumazedier: Vers une civilisation du loisir, Editions du Seuil, Paris 1962.

- 200 -

Učinak raznovrsnih aktivnosti u dnevnom i u tjednom slobodnom vremenu usmjeren je u dva pravca: a) odmaranje i rek­ reacija u širem smislu i b) osobno uzdizanje, izobrazba. U kategoriju odmaranja i rekreacije u najširem smis­ lu ide tjelesna rekuperacija odmorom, šetnjom, sportom, društve­ nim vezama, razgovorima, društvenim životom, zabavama, razonodom, informacijama, čitanjem, slušanjem radija, gledanjem TV, pohađa­ njem kina, kazališta, koncerata i drugih priredaba. Drugoj kategoriji pripadaju aktivnosti stručnog, kulturno-umjetničkog, društvenog karaktera, kojima se postiže veći stupanj osobne i društvene izobrazbe. Kada govorimo o kategorijama djelatnosti u slobodnom vremenu, vrijedno je još spomenuti dvije: aktivnu i pasivnu rek­ reaciju. Aktivnoj rekreaciji svojstvena je angažiranost, parti­ cipacija, dinamizam, kreativnost, dok pasivnu rekreaciju karak­ terizira primanje, slušanje, statičnost, i mobilnost. Slobodno vrijeme kao društveni fenomen epohe u kojoj živimo, osobito potrošačkog društva, ovisi o nizu bioloških, psi­ holoških, društvenih, gospodarskih, kulturnih i ekoloških karak­ teristika potrošača i sredine u kojoj oni žive. Stoga će i slo­ bodno vrijeme naših ispitanica, zaposlenih i nezaposlenih žena i majki, biti izloženo utjecaju tih čimbenika. U vezi s time uzeli smo ispitivati: - fond slobodnog vremena zaposlenih i nezaposlenih žena u Hrvatskoj.; - utjecaj socijalnog porijekla, školske spreme, stru­ čne kvalifikacije, broja djece, broja članova obi­ telji, mjesečnog prihoda obitelji, prihoda što ga ostvaruje žena u odnosu na upotrebu slobodnog vre­ mena uopće a posebno na upotrebu dnevnog slobodnog vremena, vikenda i godišnjeg odmora;

201 -

- s kime žena provodi slobodno vrijeme i s kime bi ga željela provoditi: sama, sa članovima obitelji, s prijateljima, u radnom kolektivu, u društvenim, političkim, stručnim, humanitarnim, u kulturnoprosvjetnim, umjetničkim, u sportskim i drugim organizacijama i drugdje; - čime se naše žene bave u slobodnom vremenu obično, češće ili ponekad, i čime bi se htjele baviti ka­ da bi za to imale prilike i mogućnosti ; - gdje žene provode slobodno vrijeme: kod kuće, izvan kuće; - koliko jd žena zainteresirana za pasivan ili akti­ van odmor, za društveni život, za kulturu, umjet­ nost, sport, za ozbiljan studij, za politički rad i drugo; - koliko se aktivnosti u slobodnom vremenu žene od­ riču zbog. muža ili djece; - zadovoljstvo žene načinom kako provodi svoje slo­ bodno vrijeme. Posebna analiza dobivenih podataka, vezana uz soci­ jalne i ekonomske faktore utjecaja na ponašanje i konzumiranje slobodnog vremena iznesena je u poglavlju o budžetu vremena, dok ovo poglavlje govori općenito o stavovima, mišljenjima, željama žene u upotrebi slobodnog vremena, informira nas o slobodnom vre­ menu zaposlene i nezaposlene žene u Hrvatskoj.

2 - Kako žena pretežno provodi slobodno vrijeme Najveći dio z a p o s l e n i h žena provode svoje slobodno vrijeme uz kućanske poslove i to 51 »2% ispitani­ ca. Drugi, veći dio ispitanica, 3 9 » 3 provode svoje slobodno vrijeme u odmoru, spavanju ili čitanju, uz TV ili radio. Mnogo manje njih, 2,0%, svoje slobodno vrijeme provodi u učenju, u

- 202 -

školi ili na tečaju, 2,5% posjećuje rodbinu, prijatelje ili znance, 1,0% boravi u društvu, u klubu ili u organizacijama, šeta ili se bavi nekim drugim aktivnostima. Najmanje žena, samo 0,5%, slobodno vrijeme provodi u dopunskom radu zbog zarade. Najviše

n e z a p o s l e n i h

žena, 54,8%

slobodno vrijeme najčešće provodi u odmoru, a zatim uz kućanske poslove 28,0%. Mnogo manje žena - 5,4%, slobodno vrijeme provodi u šetnji, a još manje - 4-,3%, u dopunskom radu zbog zarade, u ostalim aktivnostima - 3?2%, u učenju, školi ili na tečaju pro­ vodi slobodno vrijeme samo 1,1%. Niti jedna nezaposlena žena ni­ je izjavila da najčešće provodi slobodno vrijeme u društvu, klu­ bu ili nekoj organizaciji. Najveće razlike između zaposlenih i nezaposlenih že­ na javljaju se u prve dvije aktivnosti: zaposlene žene glavni­ nu slobodnog vremena provod'e u kućanskim poslovima a na drugom im je mjestu odmor, i obratno, nezaposlenim je ženama na prvom mjestu odmor, a na drugom kućanstvo. Zaposlene žene Aktivnost

= = = = = = = = =

%

Aktivnost

0

1

0,5

0

1

79

39,3 51,2 3,0

1

2

103

3 4-

6

5 6

2

0,5 1,0

5 2

2,5 1,0

7 8

0 1 2 3 4 5 6 7 8

Apsolutni broj N = 201

Nezaposlene žene

1

2 3 45 6 7 8

Apsolutni broj N = 93 1

— %

51 26

1,1 54-,8 28,0

1 40

1,1 4,3 0,0

2

2,2 5,4

.5

2 i*o ___ 2_____ _1*2 bez odgovora odmor (čitanje,gledanje TV,slušanje radija,spavanje i slično.) kućanski poslovi učenje, škola, tečaj dopunski rad zbog zarade društvo, klub, organizacija posjete rodbini, prijateljima i znancima u šetnji gradom i po parkovima u ostalim aktivnostima

- 205 -

3 - Mjesto sdje žena provodi slobodno vri.ieme Najviše zaposlenih žena provodi svo.je slobodno vri­ jeme u kuci i to 78,1% ispitanica, najmanje izvan kuće - 9,0% ispitanica, a nešto više 12,4-% - podjednako u kući i izvan nje. Nezaposlene žene, i to 69,9%, svoje slobodno vrije­ me također najviše provode u kući, a samo 8,6% ispitanica izvan kuće. Nešto više od njih, tj. 21,5% slobodno vrijeme provode podjednako i u kući i izvan kuće.

Zaposlene žene Apsolutni Aktivnost broj % N = 201 0 1 0,5 1 .157...... 78,1 18 2 9,0 12,4 25 3

Nezaposlene žene Apsolutni broj % Aktivnost N = 93 0,0 0 0 1 2 3

■65 8 20

69,9 8,6 21,5

0 = bez odgovora 1 = kod kuće 2 = izvan kuće 3 = različito

4 - Kada pađa'dan tjednog odmora Od. zaposlenih žena na ovo pitanje nisu odgovorile 2 ispitanice a od nezaposlenih 32. Najveći broj

z a p o s l e n i h

kaže da im je jedini slobodni dan u jek, 64 ispitanice odgovaraju da su u tri subote, 21 je uvijek slobodno jek nedjeljom i svake druge subote,

žena, njih 83,

tjednu nedjelja, i to uvi­ uvijek slobodne nedjeljom i nedjeljom i subotom, 14 uvi­ a 17 u različiti dan u tjednu.

- 204 -

Vidimo, dakle, da samo 10,4% žena (21 ispitanica) ima najpovoljnije vrijeme za dan tjednog odmora. Kad to kažemo moramo imati na umu činjenicu da se radi mahom o udatim ženama i majkama. Medu

n e z a p o s l e n i m a

samo 35 ispita­

nica dan tjednog odmora ima nedjeljom, 4 uvijek nedjeljom i su­ botom, a 22 različiti dan u tjednu. Dakako smisao ovih odgovora nešto se razlikuje od smisla odgovora zaposlenih žena. Dan tjednog odmora zaposlene žene uvjetovan je rasporedom njena radnoga mjesta na koji žena nema.mogućnosti da utječe, dok .nezaposlena žena..sama određuje ... dan svog tjednog odmora i to tada kada smatra da joj je najzgod­ nije.

Zaposlene žene Aktivnost ....

Apsolutni broj N = 201

o-

2 ...

% 1,0 -

Nezaposlene žene Apsolutni broj Aktivnost % N = 93 0 32--- -- 34,4 37,6 0

3 4

35 o4 0

5

22

23,7

41,3

1

2

83 64

31,8

2

3 4

21 14

10,4 7,0

5

17

8,5

1

0 = bez odgovora 1 = uvijek nedjeljom 2 = uvijek nedjeljom i tri subote 3 = uvijek nedjeljom i subotom > 4 = uvijek nedjeljom i svake druge subote 5 = različiti dani u tjednu

4,3 0

- 205 -

5 - Iskorištava li žena dan tjednog odmora .jednako kao i dnevno slobodno vrijeme Najveći broj ispitanih z a p o s l e n i h žena, 4-8,8%, provodi dan tjednog odmora nešto drugačije nego radni dan, 34-,3% isto jednako kao i radni dan, a 1 5 ,9% znatno druga­ čije od radnog dana. N e z a p o s l e n e žene, za razliku od zapos­ lenih, svoje tjedno slobodno vrijeme provode jednako kao i slo­ bodno vrijeme-radnim danom. Tako je odgovorilo 36,6% ispitanica. Nešto drugačije dan tjednog odmora provodi 23,7% ispitanica, dok ih znatno manje, svega 8,6% svoje slobodno vrijeme u danu tjednog odmora provodi znatno drugačije nego slobodno vrijeme radnim danom. Relativno veliki broj nezaposlenih žena nije odgo­ vorilo na ovo pitanje - 31,2%.

Zaposlene žene Aktivnost 0 1 .2. 3 0 1 2 3

= = = =

Apsolutni broj % N = 201 2

1,0

69 34,3 .. 98.... 48,8 32 15,9

Nezaposlene žene Apsolutni Aktivnost broj % N = 93 0 31,2 29 36,6 1 34 2 3

22 8

bez odgovora jednako kao i slobodno vrijeme radnim danom nešto drugačije nego slobodno vrijeme radnim danom znatno drugačije nego slobodno vrijeme radnim danom

23,7 8,6

- 206 -

x) 6 - Godišnji odmor ' a) S_kim_|ena_provodi_godi|nji_odmor Najviše

z a p o s l e n i h .

žena provelo je

svoj godišnji odmor sa članovima obitelji, i to 82,6%; same su provele godišnji odmor njih 7»o%, dok 6,5$ nije iskoristilo godišnji odmor, a samo je 1,5% ispitanica svoj godišhji odmor provelo u društvu drugih osoba. I

najviše je

n e z a p o s l e n i h

provelo godišnji odmor: sa članovima svoje obitelji; 20,4% žena te godine nije iskoristilo godišnji odmor, 4,3% provele su gor. dišnji odmor same, a 1,1% s drugim osobama. Velik broj,. 25,8%, nezaposlenih žena nije odgovorio nâ ovo pitanje.

Zaposlene žene__ ___ “Apsolutni

____Nezaposlene_žene_____ Apsolutni

Aktivnost_____%_______________ Aktivnost 5 14

2,5 7,0

0

i 2

166

82,6

2

5 4

5

1,5

13

6,5

3 4

0

1

_____% 24 4 45 1 19

25,8 4,3 48,4 1,1 20,4

0 = bez odgovora 1 = sama 2 = sa članovima obitelji 3 = s drugim osobama 4 = nije ih iskoristilo godišnji odmor x) Istraživanje je izvršeno godine 1969. te se pitanja o godiš­ njem odmoru odnose na 1968.

že

- 207 -

b)

?2li^2-§§£3Dužina godišnjeg odmora

z a p o s l e n e

žene

uvjetovana je ponajprije dužinom radnoga staža: 38 ispitanica nije odgovorilo na ovo pitanje, 20 zaposlenih žena imale su godišnji odmor od 10 do 14 r :dnih dana, 39 ispitanica od 15 do 20 dana, 52 ispitanice od 21 do 25 radnih dana, 24 ispitanice od 26 do 30 radnih dana, a 31 dan i više godišnjeg odmora imalo je samo 7 ispitanica. N e z a p o s l e n a žena godišnji odmor gotovo i nema: 83 ispitanice, naime,nisu odgovorile na to pitanje, 3 nezaposlene žene imale su godišnji odmor od 15 do 20 radnih dana, 6 od 21 do 25 radnih dana, a 1 od 26 do 30 radnih dana. Vjerojatno je ovih 10 ispitanica kao dužinu godiš­ njeg odmpra navelo broj dana provedenih izvan mjesta boravka, u vrijeme godišnjeg odmora svoga muža i djece. Samo dakle 10,8% ispitanih nezaposlenih žena osjeća godišnji odmor svoje obite­ lji i kao svoj vlastiti. To nam ukazuje na veliku opterećenost nezaposlene žene brigom za kućanstvo i obitelj i stoga njenu izrazito manju životnu dinamiku.

Zaposlene žene Apsolutni Aktivnost broj % N = 201 0 38 18,9 1

20

2

59 52 24

3 .. 4

1

_________ 5_____ ____ 0 = bez odgovora 1 = lo do 14 radnih dana 2 = 15 do 20 radnih dana 3 = 21 do 25 radnih dana 4 = 26 do 30 radnih dana 5 = 31 radni dan i više

10,4 29,4' 25,9 11,9 ___

Nezaposlene žene Apsolutni Aktivnost broj % N = 93 0 89,2 83 0 0,0 1 2 3 4 5

3 6 1 0

5,2 6,5 1,1 0,0

208 -

c)

je_je_žena_provela_godišnji_odmor Najveći broj

z a p o s l e n i h

žena provelo

je godišnji odmor kod kuće (33»3%) i na moru (33>3%)« U drugom mjestu provelo je godišnji odmor 15>4% ispitanica, a 7,0% uop­ će nije iskoristilo godišnji odmor» U planinama je svoj godiš­ nji odmor provelo 4,5% ispitanica, u inozemstvu 2,5%, u liječilištu ili kupkama 2,0%„ Najveći broj, 33,3%

n e z a p o s l e n i h

že­

na, proveo je svoj godišnji odmor na moru; 18,3% nije ih te go­ dine bilo na godišnjem odmoru, a 10,8% bilo je na godišnjem od­ moru u nekom drugom mjestu u zemlji» Manje su zastupljeni odgo­ vori da je godišnji odmor proveden kod kuće» To je odgovorilo 7,5% nezaposlenih žena. U planinama je godišnji odmor provelo 2,2% žena, 1,1% u kupkama, te podjednak postotak u inozemstvu; 25,8% nezaposlenih žena nije odgovorilo na ovo pitanje»

Zaposlene žene Apsolutni broj Aktivnost '% N = 201

Aktivnost

0

4

2,0

0

1

67 67 9 4

33,3

1

33,3

2

4,5 2,0

3 4

31

15,4

5 6

2 3 4 5 6

0 = 1 = 2 = 3. = 4 = 5 = 6 = 7 =

Nezaposlene žene

5 2,5 14 7 .JZj Q—____ bez odgovora kod kuće na moru u planinama u lječilištu, kupkama u drugom mjestu u zemlji u inozemstvu nije iskoristila godišnji odmor

Z____

Apsolutni broj % N = 93 24 25,8 7 31 2 1 10 1 17

7,5 33,3 2,2 1,1 10,8 1,1 18,3

- 209 -

7 - Je li žena zadovoljna načinom kako provodi svo.ie slobodno vrijeme Najviše je z a p o s l e n i h žena, 46,3%, ‘uglav­ nom zadovoljno načinom kako provode svoje slobodno vrijeme; 30,3% nije zadovoljno, a 21,4% ispitanica potpuno je zadovolj­ no, Prema tome, od ukupnog broja zaposlenih žena, zadovoljnih ili djelomično zadovoljnih ima 67,7%, a nezadovoljnih 3 0 ,3% zaposlenih žena. I najviše n e z a p o s l e n i h žena odgovorilo je da su uglavnom zadovoljne načinom kako provode slobodno vrijeme; 3 0 ,1% potpuno su zadovoljne, a nezadovoljnih je 26,9%« Dakle, zadovoljno ih je, ili djelomično zadovoljno, 68,8%, a to je podjednako kao i kod zaposlenih žena.

Zaposlene žene Apsolutni broj % Aktivnost N = 201 4 2,0 0 21,4 1 4-3 2 3 0 1 2 3

= = = =

93 61

Nezaposlene žene Apsolutni Aktivnost broj N = 93 4 0 1

28

46,3

2

36

30,3

3

23

% 4,3 30,1 38,7 26,9

bez odgovora zadovoljne uglavnom zadovoljne nezadovoljne

a) Razlozi_nezadovoljstva Relativno velik broj zaposlenih žena - 66,7% - nije odgovorio na ovo pitanje, to je i razumljivo jer se 67,7% zapos­ lenih žena izjasnilo da su zadovoljne ili da su pretežno zado­ voljne načinom kako provode slobodno vrijeme.

- 210 -

Od ispitanica koje su se izjasnile da s-u -nezado­ voljne načinom kako provode svoje slobodno vri jemè ,• 17,9% td tumače svojom prezaposlenošću, 7>0% preopterećenošću kućanskim poslovima, 5,5% žena navodi velike radne obaveze i pomanjkanje matèrijalnih sredstava, a 3 ?0% navodi neke druge razloge. Od preostalih odgovora evo još nekih: "Previše sam umorna od posla, pa mi slobodno vrije­ me nije pravi odmor i zabava«" - "Provodim ga jedino u radu." - "Umjesto ’slobodno vrijeme’ trebalo bi reći ’neplaćeno radno vrijeme’". - "Opterećena sam večernjom školom." - "muž mi je prezauzet." - "Zbog jednoličnosti." - "Zbog poteškoća oko smje­ štaja djeteta." - "Zbog premalo vremena za rekreaciju." - "Volje­ la bih više šetati, ali zbog bolesti ne mogu." -"Ne stignem ni u kino." - "Jer postoji suviše mnogo zanimljivih stvari koje bih htjela upoznati." N e z a p o s l e n e

su žene, bar ove koje su od­

govorile na to pitanje, većinom zadovoljne ili pretežno zado­ voljne kako provode slobodno vrijeme, međutim njih 75»3% nije odgovorilo. U nezaposlenih žena podjednako se javljaju dva raz­ loga nezadovoljstva: prezaposlenost u 7?5% ispitanica i preopterečenost kućanskim poslovima također 7»5% ispitanica njih 5»4% navodi kao razloge nezadovoljstva radne obaveze i pomanjkanje materijalnih sredstava, a 4,3

% ostale

razloge.....

Od ostalih odgovora, evo nekih: "Ne mogu ga koristiti." - "Moram biti zadovoljna silom prilika." - "Zbog apatičnosti." - "Zbog vezanosti za obi­ telj." - "Zbog prezauzetosti djecom." - "Ne mogu odlaziti na izlete." - "Premalo zabave i razonode." Glavni je dakle razlog nezadovoljstva zaposlene žene načinom upotrebe slobodna vremena prezaposlenost koja

211 -

uvelike isključuje neki veći fond slobodna vremena u toku dana, kada bi se žena mogla odmarati ili provoditi aktivni odmor. Materijalni razlozi ne pokazuju se kao neka veća zapreka da zaposlene žene na najpoželjniji način iskoriste slobodno vrijeme. Relativno je manje n e z a p o s l e n i h žena nego z a p o s l e n i h navelo razloge nezadovoljstva nači­ nom upotrebe slobodna vremena. I ovdje je prezaposlenost vrlo zastupljena i to osobito kućanski poslovi, a relativno je jače izraženo, u odnosu na zaposlenu ženu, pomanjkanje materijalnih sredstava općenito, a posebno za razonodu, izlaske i društvene veze. Na kraju možemo zaključiti da se preopterećenost poslom - zaposlene žene na radnom mjestu i u kući, a nezaposle­ ne u kući - može smatrati glavnim razlogom koji sputava ženu da se bavi aktivnostima koje bi zadovoljile njene osobne želje, interese i potrebe. Prezaposlenost se pojavljuje i kao glavni faktor nezadovoljstva zaposlene i nezaposlene žene načinom upo­ trebe slobodna vremena.

Zaposlene žene Apsolutni Aktivnost broj N = 201 0

1 2 3 4

%

134 36

66,7 17,9

11 14

5,5 7,0 3,0

6

Nezaposlene žene Apsolutni Aktivnost broj % N = 93 0 70 75,3 1 7,5 7 5,4 2 5

0 = bez odgovora 1 = prezaposlenost 2 = previše radnih obaveza i pomanjkanje materijalnih sredstava 3 = preopterećenost kućanskim poslovima 4 = ostalo

3 4

7 4

7,5 4,3

212 -

8 - S kim žena želi provoditi slobodno vrijeme Najviše ispitanih

z a p o s l e n i h

žena -

65,2% želi svoje slobodno vrijeme provoditi s ukućanima; 17,9% želi društvo prijatelja, znanaca ili susjeda, 1 5 »9% žele hiti same, a samo 1,5% želi svoje slobodno vrijeme provoditi s kole­ gama. Kao i zaposlene,i

n e z a p o s l e n e

su se

žene, njih 64-,5% izjasnile da žele provoditi slobodno vrijeme s ukućanima; 20,4-% najviše voli provoditi svoje slobodno vrije­ me s prijateljima, znancima ili susjedima, 11,8% najviše žele biti same, a 2,2% nezaposlenih žena nije odgovorilo na ovo pi­ tanje.

Nezaposlene žene

Zaposlene žene Aktivnost

Apsolutni broj % N = 201

0

3 28

1 2

131 36

3 4 0 1 2 3 4

= = = = =

3

Aktivnost

Apsolutni broj N = 93 2

1,5

0

13,9 65,2

1 2

11 60

17,9

3 4

r? 1

1,5

% 2,2 11,8 64,5 20,4 1,1

bez odgovora sama s ukućanima s prijateljima, znancima, susjedima s kolegama na poslu

9 - Čemu je namijenjeno slobodno vrijeme žene Najviše

z a p o s l e n i h

žena uglavnom smatra

da je slobodno vrijeme namijenjeno odmoru (43,3%)» obitelji (35,8%), zabavi ili razonodi (10,9%). Ostali odgovori daleko su manje zastupljeni: 3,5%

- 213 -

zaposlenih žena smatra da je slobodno vrijeme namijenjeno kul­ turnoj djelatnosti i čitanju, 1,5% navodi obrazovanje i studi­ ranje, 1,0% opredijelilo se za sport i isti postotak za dodat­ ni rad, 0,5% za turizam, a 1,5% odgovorilo je "ne znam". Kod n e z a p o s l e n i h žena također se jav­ ljaju dvije grupacije: u većoj, zapravo vrlo velikoj grupi jesu odmor, boravak u obitelji, zabava ili razonoda, u drugoj, maloj nalaze se kategorije sa slabo zastupljenim odgovorima. Najviše nezaposlenih žena, njih 45,2% opredijelilo se za odmor, a po 21,5% za boravak u obitelji, zabavu i razono­ du, 7,5% nezaposlenih žena mislilo je da je slobodno vrijeme namijenjeno kulturnoj djelatnosti ili čitanju, ni jedna se žena nije opredijelila za sport, turizam, obrazovanje, studije i dodatni rad, 1,1% ne zna odgovor, a 3,2% nisu odgovorile na ovo pitanje. Zaposlene žene Apsolutni Aktivnost broj % N = 201 1,0 0 2 1 2 3 4 ... 5; 6 7 8

87 72 22 2 1 7 3 2

..... . _ 3 L . ... __ L'0 = bez odgovora 1 = odmoru 2 = obitelji 3 = zabavi i razonodi 4 = sportu 5 = turizmu 6 = kulturi, čitanju 7 = obrazovanju, studiju 8 = dodatnom radu 9 = ne znam

4-3 >3 35,8 10,9 1,0 0,5 3,5 1,5 1,0 1^_

Nezaposlene žene Apsolutni Aktivnost broj % N = 93 0 3,2 3 1 45,2 42 20 2 21,5 ■ 20 21,5 3 0,0 0 4 0,0 0 5 6 7 8

7 0 0

9

1

7,5 0,0 0,0

214 10 - Odriče li se žena aktivnosti u slobodnom vremenu zbog muža ili djece Na pitanje odriče li se žena nekih aktivnosti u slobodnom vremenu zbog muža ili djece, nije odgovorilo 8 zapos­ lenih i 4 nezaposlene žene. Zanimljivo je da 79 z a p o s l e n i h žena izjavljuje da se odriče aktivnosti u slobodno vrijeme zbog mu­ ža ili djece, a 114 odgovara da se ne odriče. To nas upućuje na pomisao da izvjesne teškoće proizlaze iz dužine radnog vremena. Od n e z a p o s l e n i h žena njih 45 odgova­ raju da se u slobodno vrijeme odriču aktivnosti zbog muža i dje­ ce, a 44; odgovaraju da se ne odriču. Kod nezaposlenih žena odnos je drugačiji nego kod zaposlenih. Položaj im je teži jer se više od polovice ispita­ nica (48,4%) izjašnjava da se odriče aktivnosti u slobodno vri­ jeme zbog muža i djece. Čini se da su zaposlene žene zadovoljnije svojim statusom žene, majke i domaćice, te brigu o mužu i djeci ne do­ življavaju kao odricanje.od drugih aktivnosti u slobodno vrijeme.

Zaposlene žene Aktivnost

Nezaposlene žene

Apsolutni broj % N = 201

Aktivnost

0

00

o

0

1

79 114

39,3 56,7

1

2 0 = bez odgovora 1 = odriče se 2 = ne odriče se

2

Apsolutni broj N = 93 4 4,3 48,4 45

%

44

47,3

- 215 -

a) 5§tegori4e_odrican^a. _ Rekosmo da je 79 z a p o s l e n i h žena odgovorilo da se odriču aktivnosti u slobodno vrijeme zbog bri­ ge za muža i djecu. Međutim, o kategorijama odricanja govori 77 ispitanica: 7 zaposlenih odriču sc odmaranja, 34 se odriče druš­ tveno-zabavnog života, 10 ih se odriče sporta i izleta, 18 stru­ čnog usavršavanja,a 8 ih se odriče drugih aktivnosti. Rekosmo također da se 4-5 n e z a p o s l e n i h žena odriče od aktivnosti u slobodno vrijeme zbog brige oko mu­ ža i djece. Po kategorijama aktivnosti, 5 se ispitanice odriču odmora, 13 se odriče društveno-zabavnog života, 5 ih se odriče sporta i izleta, 11 stručnog obrazovanja, a 13 ostaloga. Kao i zaposlene žene, i nezaposlene najčešće se odriču: društveno-zabavnog života, stručne aktivnosti, te sporta 'i izleta. Za razliku od zaposlenih žena, veći broj nezaposlenih odriče se raznih drugih aktivnosti zbog brige za muža i djecu.

Zaposlene žene Aktivnosti

%

Aktivnosti

124

61,7

0

1

7 34 10 18 8

3,5 16,9 5,0 9,0 4,0

1

3 4 5 = = = = =

Nezaposlene žene

0 2

0 1 2 3 4

Apsolutni broj N = 201

2 3 4 5

bez odgovora odricanje od odmora odricanje od društveno-zabavnog života odricanje od sporta i izleta odricanje od stručnog usavršavanja (školovanj a , obr azovanj a 5 = ostalo

)

Apsolutni broj % N = 93 48 51,6 3 13

3,2 14,0

5 11 13

5,4 11,8 14,0

- 216 -

11 - Kako bi žene, na.iradi.ie upotrijebilo slobodno vrijeme Za većinu

z a p o

s l e n i h

žena (32,8%) naj­

željeniji način upotrebe slobodnog vremena Jest razonoda i za­ bava. Zatim se 30,8% opredjeljuje za odmor i 26,9% za provođe­ nje slobodnog vremena s djecom. Mnogo ih se manje opredjeljuje za učenje (3»5%)> za rad u drušbveno-političkim organizacijama (1,5%) ili za neki drugi način (3>0%). Uspoređujući odgovore na ovo pitanje s odgovorima na pitanje o namjeni slobodnog vremena vidimo da se u ovim od­ govorima najviše zaposlenih žena izjasnilo za razonodu i zaba­ vu a na drugome Je mjestu odmor. U odgovorima na prethodno pi­ tanje odmor Je na prvom mjestu, a provođenje slobodnog vremena u krugu obitelji i u zabavi i razonodi na drugome i trećem mjes­ tu po broju odgovora. I većina

n e z a p o s l e n i h

žena, 45,2%,

smatraju da Je najzanimljiviji način upotrebe slobodnog vremena, uz pretpostavku da postoje svi potrebni uvjeti, razonoda i zaba­ va. Manje Je zastupljen odmor, 21,5%? i provođenje slobodnog vremena s djecom, 16,1%. Još su slabije zastupljeni odgovori o učenju i društveno-političkim aktivnostima, za što se opredije­ lilo po 2,2% nezaposlenih žena. Za ostale kategorije izjasnilo se 10,8% nezaposlenih žena, a 2,2% na ovo pitanje nije dalo od­ govor. I kod nezaposlenih Je žena najželjeniji način upot­ rebe slobodnog vremena - zabava i razonoda, a odmor dolazi na drugo mjesto, dok Je na pitanje o namjeni slobodnog vremena u postojećim uvjetima najželjeniji odmor, pa onda slobodno vrijeme u krugu obitelji, te u zabavi i razonodi. U usporedbi odgovora zaposlenih i nezaposlenih žena zaposlene se žene približno podjednako opredjeljuju za zabavu i razonodu, za odmor i za provođenje slobodnog vremena s djecom.

- 217 -

Kod nezaposlenih je mnogo izrazitija želja za zabavom i razo­ nodom, približno upola manje nezaposlenih žena od zaposlenih želi odmor, uz pretpostavku da su povoljni uvjeti, a još se manje njih opredjeljuje za provođenje slobodnog vremena s djecom

Zaposlene žene Apsolutni Aktivnost broj % N = 201 0 3 1,5 30,8 1 62 32,8 66 2 3 45 6 0 1 2 3 4 5 6

= = = = = = =

3 54

1,5 26,9

7 6

3,5 3,0

Nezaposlene žene Apsolutni Aktivnost broj % N = 93 0 2 2,2 20 1 21,5 42 45,2 2 2 2,2 3 416,1 15 2,2 2 5 10 10,8 6

bez odgovora u odmoru u razonodi, zabavi u društveno-političkim aktivnostima ša djecom u učenju na drugi način

12 - Obaviještenost žena o događajima i novostima iz zemlje i svijeta Najviše

z . a p o s l e n i h

žena, njih 45,3%,

doznaju za događaje u zemlji i svijetu preko radija, zatim pre­ ko televizije, 25,9%, a 20,9% iz časopisa i revija. Daleko ih manje doznaje za događaje u zemlji i svijetu drugačije, na prim jer: 5,5% na radnome mjestu, 1,5% u društvu i iz razgovora, 0,5% na neki drugi način. Zaposlene žene uopće ne navode sasta­ nke, predavanja, ili filmske novosti kao medij informiranosti.

- 218 -

I

n e z a p o s l e n e

žene najčešće doznaju

za događaje iz zemlje i iz svijeta preko radija, i to 52,7%, zatim iz časopisa i revija 26,9% i preko televizije 17,2%, a u društvu i iz razgovora samo 2,2%. Na sastancima, predavanjima, iz filmskih novosti ili na neki drugi način ni jedna nezaposle­ na. žena ne saznaje o događajima iz zemlje i svijeta. Možemo uočiti da zaposlena žena relativno više gle­ da televiziju od nezaposlene, a nezaposlena više doznaje o doga­ đajima.iz zemlje i svijeta preko radija, časopisa i revija.

Zaposlene žene Apsolutni Aktivnost broj ■% N = 201

0 1 2 3 4 5 6 7 8

= = = = = = = = =

Nezaposlene žene Aktivnost

Apsolutni broj N = 93

%

0

1

0,5

0

1

.1

45,3

1

49

1,1 52,7

2

.9.1 42

20,9

2

5 4

3 11

3 4

25 2 0

26,9 2,2 0,0

5 6

52 0

1,5 5,5 25,9 0,0

5 6

16 0

1 7 ,2

7 8

0

0,0

0,0

1

Piž-

7 8

0 0

0,0

bez odgovora preko radija iz časopisa, revija u društvu, iz razgovora na radnom mjestu preko televizije na sastancima, predavanjima iz filmskih novosti (žurnala) na drugi način

0,0

Tabelarni pregled

Prihod što ga ostvaruje žena i najželjeniji način provođenja slobodnog vremena ZAPOSLENA ŽENA

Prihod 0% do 10% 10 - 25% 25 - 49% 50 - 74% 75 - 99% Ukupno

U društveU razo­ no-politiSa nodi i čkim aktiv­ djecom zabavi nostima 0 0 0 1 100,0 0 0 0 2 100,0 4 0 1 3 44,4 -22*2..____ 11^1___ 0,0 38 1 44 57 0,8 34,6 — 29*9 16 16 1 6 36,4 _ 36*4_ 13,6 2,3 4 6 0 1 36,4. _ 34,5 0,0 9,1 61 52 65 3 31,4 26,8 33,5 1,5 U odmoru

....22*1.

U Na učenju drugi Ukupno način 0 0 1 100 0 0 2 100 0 1 9 100 4 127 3 2,4 3,1 100 44 2 3 6,8 4,5 100 0 0 11 0,0 100 0,0 6 194 7 3,6 3,1 100

NEZAPOSLENA ŽENA

Prihod 0% do 10% lo - 25% 25 - 49% 50 - 74% 75 - 99% Ukupno

U odmoru 14 20,6 1

U društveU razo­ no-politiSa nodi i čkim aktiv­ djecom zabavi nostima 34 2 9 50,0 13,2 2,9 0 0 0

U Na učenju drugi Ukupno način 7 10,3

0 0,0

0 0,0

7 100

1 20,0 0

5 100

0

0 0,0 0

0

0

0

1 100

2 100

50 ,0 4 57,1 0 0,0

2 28j6

0 0,0

2 40,0

0 0,0 0

0

1 100,0

0

1 100,0 40 47,6

19 22,6

0 2 2,4

Razina značajnosti Stupnjevi slobode Vrijednost Granična vrijednost

68 100

2 2,9 0

1 14,3 2 40,0

12 14,3 P = df 0= X§X =

0,o5 25 37-625 37-652

2 2,4

9 10,7

1 100

84 100

Prosječni mjesečni prihod obitelji i najželjeniji način provođenja slobodnog vremena ZAPOSLENA ŽENA Mjesečni prihod

U odmoru

Ispod 500 _ _ NB_

0

4 990 28,6 __ 52^1.. 15

500 1000 1500 -

n 0

Ü društveU razo­ no-politiSa U Na nodi i čkim aktiv­ djécom 1 učenju drugi Ukupno zabavi nostima način

1990

lie

13

33,3 18 2000 31,0 2490 27.6 16 2500 i . I - f f J L s . ___26^_._____ 66 62 Ukupno 31,5 33,5

0

0

0

0

0 0,0 0 0,0

1

0 0,0 0 0,0

0 0,0 1

100

0 0,0

0 0,0

39 100

2 3,4

2 3,4

7

21,2

0 0,0

9 23,1 18 51,0

2 3,4

1 1 i7___ 3 1,5

0 7

33

100

58 100 60 2 19 5 _ 8 i 2 - __ 3_>3_ 100 54 7 5 197 27,4 3,6 2,5 100

NEZAPOSLENA ŽENA Mjesečni prihod

U odmoru 0 0,0

Ispod 500 NB 500 - 990

4 40,0

U društveU razo­ no-politiSa U Na nodi i čkim aktiv­ djecom učenju drugi Ukupno zabavi nostima način 0 0 4 1 1 2 50,0 0,0 0,0 25,0 25,0 100 4 40,0

0 0,0

Razina značajnosti Stupnjevi slobode Vrijednost Granična vrijednost

15 16,5 P = dfp= Xp= x =

0,o5 25 37-625 37-652

1 1 1 1

2 2,2

27 100

iHI 1

42 46,2

10 100

1 -II

1 OUOJ

1 1 0 1 1 0 ou

Ukupno

5 ___1§^ . 4 14*8 2 — I L lI ._ 2 40,0

0 1 0,0 10,0 0 1 0,0 ___ 4 1 14,8 1 3 ___1§^7_ 0 0 0,0 . 2^0_ 10 2 11,0 2 ,2

0 -0 ! co01 CMOl 1—10 1

6 i4 1 22*2 ___51a2„ _____ 0 14 4 1500 - 1990 14,8 0,0 5SL26 1 2000 - 2490 5 .iZ.l§ - 52.i5_.____ 5.i§ 0 1 2 2500 i više 20,0 40,0 0,0

1000 - 1490

1 10,0

5 100

91

100

Prihod što ga ostvaruje žena i članstvo u društveno-političkim organizacijama ZAPOSLENA ŽENA

P r i h o d

0%

SKJ

SSENH

0

0

do 10%

„ 50 ^ 0 .

10-25%

5 16,7

25-49% 50-74%

75 -99% Ukupno

0

Društvo Nisam Crveni "Naša član ni SSJ križ djeca" jedne Ostalo Ukupno organi­ zacije 0 0 0 0 1 1 0

5 5 27,8 _27,8 29 89 53 10,6 . 22_>5 19,3 23 15 25 14,8 28,4 26,1 4 2 3 10,0 20,0 15,0 48 84 123 11,9 30 ,5 20,8

0 3 16,7 67 24,5 20 22,7 3 15,0 93 23,1

0

1

0 0,0 22 8,0

2 11,1 11 4,0

3 3,4 1 5,0 26 6,5

3 3,4

0 0 0,0

7 35,0

3 11 1 1,1 0 0,0

25 6,2

1,0

2 18 100 27,4 100 88 100 20 100 403 100

NEZAPOSLENA ŽENA

Io !^

P r i h o d

do 10% 10-25% 25-49% 50-74% 75-99% Ukupno

Društvo Nisam Crveni "Naša član ni Ostalo Ukupno SSJ križ djeca" jedne organi­ zacije 94 0 12 1 22 10 26 13 __igg__ ___12^8_— __ l o ^ ^ s ^ . __in_2žifL i 0 0 1 0 0 0 0 100 100,0 SKJ

SSENH

0 2 28,6 0,0 0 2 0 2 0 3 ___ 0_j0__42_j9_ _0_jj.0_28_j.6_ __ g^g__ ___28^6__ 0 0 0 0 0 1 _____ _ioo_ig_ _______ _________— 0 i 0 1 0 i 32*2-„ 2 2 * 2 _ 22j 2~ 14 17 1 27 10 44 15,0 12,4 0,9 23,9 8,8 38,9 0

3

0 2 0,0 28,6

0 0,0 0

7 100 7

__o±o___igg__

Razina značajnosti P - 0,05 Stupnjevi slobode df = 3° Vrijednost x o' Granična vrijednost x^= 43-773

ti.'nni.

0

i __igg___

0

3 100

0 0,0

113 100

Prosječni mjesečni prihod obitelji i članstvo u društveno-političkim organizacijama ZAPOSLENA ŽENA Društvo Nisam član ni Crveni "Naša SKJ SSRNH SSJ križ P r i h o d Ostalo Ukupno djeca" jedne organi­ zacije Ispod 500 ND 500 -

990

1000 - 14-90

1500 - 1990 2000 - 24-90 2500 i više Ukupno

0 1

0 3 25,0

3 15 6,0 30,0 10 28 il,h 31,8 14 38 11,1 30,2 20 4-1 14-,7 30,1 4-8 125 11,7 30 ,5

0 2 16,7 12 24-,0 18 20,5 28 22,2 26 19,1 86 20,9

0

0

3 25,0

0

9 18,0 20 22,7 30 23,8 33 24,3 95 23,1

0 2 16,7 10 20,0 6 6,8

0,0

0 0,0 6 6,8 10 7,9 12 8,8 28 6,8

5 4,0 _

3 2,2 26 6,3

0

0

1 8,3 1 2,0 0 0,0 1 0,8

12 100

1

136 100

0,7 4 1,0

50 100 88 100 126 100

412 100

NEZAPOSLENA ŽENA

P r i h o d

Ispod 500 ND 500 -

990

1000 - 14-90 1500 - 1990 2000 - 24-90 2500 i više Ukupno

Društvo Nisam član ni Crveni "Naša Ostalo Ukupno SKJ SSRNH SSJ križ djeca" jedne organi­ zacije 0 4 1 0 1 1 0 1 0,0 100 0,0 25,0 25,0 0,0 25,0 .25,0 0 6 0 1 0 0 2 3 0,0 100 0,0 0,0 . 2 ^ 3 . 0,0 16,7 0 6 0 14 35 6 4 5 0,0 100 11,4- 4-0,0 0,0 17,1 14,3 _ _ 1 ^ 1 . 0 42 16 4 1 11 7 3 0,0 100 16,7 2,4 26,2 9,5 38,1 7,1_ 0 25 0 3 12 3 2 5 c 0 100 12,0 12,0 0,0 20^0 8,0 4-8,0 10 0 0 0 1 3 3 3 0,0 100 0,0 10,0 30,0 0,0 30,0 __ 52^2-. 0 122 18 4-8 1 15 11 29 0,0 100 14,8 0,8 23,8 12,3 9,0 39,3 Razina značajnosti Stupnjevi slobode Vrijednost Granična vrijednost

P = 0,05 dfp= 5° x|= 4-5«773 x = 4-3.773

Prosječni mjesečni prihod obitelji i razlozi nezado­ voljstva načinom provođenja slobodnog vremena ZAPOSLENA ŽENA p Prihod __________

Radne obaveze Preopterećeruzapo- j_ pomanjkanje nost kućnim Ostalo Ukupno .-enosi: sredstava_____ poslovima ____________

Ispod 500 ND

500 -

0

1000 - 14-90 1500 - 1990 2000 - 24-90 2500 i više Ukupno

1 20,0

0

0

0 0,0

1 20,0 4 2 2 3 15,4 30,8 15,4 2 2 2 7 .53,8 15,4 15,4 15,4 6 2 1 9 _____ 11*1____ _ __ 33*3______ — 3jl§__ 0 12 4 2 0,0 22,2 66,7 11,1 6 14 36 11 16,4 9,0 20,9 53,7 3 60,0

900

0

0 5 100 13 100

13

100 18 100 18 100 67 100

NEZAPOSLENA ŽENA

S

r

2 Ispod 500 ND 100,0 0 500 - 900 1000 - 14-90

1 14,3

1500 - 1990

5 50 ,0

2000 - 24-90

1 25,0

2500 i više

0 0,0

Ukupno

7 30,4

Radne obaveze Preopterećei pomanjkanje nost kućnim Ostalo sredstava poslovima 0 0 0 1 1 1 . _ - 33*3____ ____ 33*3______ _33*.3_ 1 2 3 28_,6 14,3 42,9 1 1 1 16,7 16,7 16,7 1 0 2 0,0 _ __52*2 _ _ ..2 ^ 2 .. 0 1 0 0,0 100,0 0,0 4 7 5 17,4 30,4 21,7

Razina značajnosti Stupnjevi slobode Vrijednost Granična 'rijednost

P = 0,05 dfp= 15 24,996 xd= 24,996

Ukupno 2 100 3 100 7 100 6 100 4 100 1 100

23

100

Dr. Miro A. Mihovilović VIII. BUDŽET VREMENA ŽENE U RADNOM DANU IX. BUDŽET VREMENA ŽENE U DANU TJEDNOG ODMORA

U v o d

Ispitivanje života i rada suvremena čovjeka tije­ kom 24- sata ima, između ostaloga, za cilj da snimi cjelokupnu djelatnost ljudi raznih društvenih kategorija i da te snimke podvrgne analizi dovodeći ih u vezu sa relativnim društvenim, gospodarskim, obrazovnim, kulturnim i drugim čimbenicima koji djeluju i usmjeravaju život suvremena čovjeka. Snimanje budžeta vremena ima i svoje drugo znače­ nje jer daje sliku koja prikazuje kako su ljudi živjeli i radi­ li u pojedinim razdobljima razvitka jednog društva. Ta slika ima faktografsku, dokumentacijsku i povijesnu vrijednost 2a znanost općenito, a za društvene znanosti posebno. Prilazeći istraživanju položaja žene u obitelji i društvu metodom budžeta vremena pošlo se sa stajališta ovih hipoteza: - Uklone ivan jem žena u privredu i njihovim angaži­ ranjem na svim područjima društvene djelatnosti očekivati je da će se smanjiti razlike između muškaraca i žena. - Nizak stupanj naobrazbe (i u vezi s time radne kvalifikacije) spriječava ženu da se uključi u mnoge društvene i radne aktivnosti, spriječava tako njezin osobni razvitak, i ne pruža joj mo­ gućnost i šansu da zauzme odgovarajući položaj u društvu i djeluje u njemu. - Opterećenost u domaćinstvu oduzima ženama velik dio fonda vremena, i toliko ih okupira da im za

aktivnosti u slobodno vrijeme ostaje malo vreme­ na i energije. Posljedica toga jest smanjenje po­ treba, osjetljivosti i interesa žena za te aktiv­ nosti. Poznato je da kućanski strojevi i dobre mreže svib vrsta usluga daju ženi više slobodna vremena. Po­ manjkanje prvih i slabo razvijena mreža drugih (društvena prehrana, dječje ustanove, servisi za kućanstvo), utječe na participaciju žene u razno­ vrsnim djelatnostima izvan doma. Sadržaji i "kultura" aktivnosti žena u dnevnom bu­ džetu vremena povezani su s nizom društvenih, gos­ podarskih, kulturnih, ekoloških i drugih faktora koji djeluju na stil njena života. Pretpostavka je da se budžet vremena žena u radnom danu bitno razlikuje od onoga u neradnom danu (nedjelja i subota, Vikend). U praksi, međutim, zbog mnogih razloga, osobito zbog obiteljskih oba­ veza i rada u domaćinstvu, taj se odnos remeti.

Tijek 24 sata čovjekova dana u klasičnoj podjeli vremena izgleda ovako: 8 sati rada, 8 sati slobodnog vremena i 8 sati spavanja. Ovakav raspored dnevnog budžeta vremena uravnotežuje psihički i fizički status čovjekova organizma. Suvremeni čovjek, a pogotovu zaposlena žena, taj idealni omjer remeti. Ona povećava radno vrijeme na račun dio­ nice koja otpada na slobodno vrijeme i na račun dionice za fi­ ziološke potrebe kao što su: spavanje, ishrana, osobna higije­ na i njega. Razlozi su za taj nerazmjer mnogostruki. U analizi budžeta vremena u ovom istraživanju, sve aktivnosti žena tijekom 24 sata svrstane su i klasificirane u više kategorija. Kriteriji te klasifikacije bili su ovi: - Vrijeme rada i aktivnosti vezane uz rad (glavni rad. i odmori, dopunski rad, put do radnoga mjesta) - vrijeme za

k u ć a n s t v o

(kuhanje, čišće­

nje kuće, pranje i glačanje rublja, održavanje stana (npr. loženje), popravci, rad u vrtu, bri­ ga za domaće životinje); - vrijeme za

k u p o v a n j e

(kupovanje živež­

nih namirnica, odjeće i obuće) i ostale obaveze (posjete ambulantama, uredima, ustanovama, put do njih, čekanje); - vrijeme za n j e g u d j e c e (hranjenje dojenčadi, njega veće djece, pomoć pri učenju, igra s djecom, zdravstvena njega); - vrijeme za

f i z i o l o š k e

p o t r e b e

(spavanje, ishrana, osobna higijena i njega); - vrijeme za o b r a z o v a n j e i s t r u ­ čno u s a v r š a v a n j e (pripreme za rad, stručni i politički tečajevi, čitanje struč­ ne literature);

- 224 -

- vrijeme u društveno-političkim, stručnim, huma­ nitarnim i vjerskim

o r g a n i

z a c i

j a m a

i vrijeme za ispunjavanje drugih građanskih duž­ nosti; - vrijeme za d r u š t v e n

i

ž ivot,

kultur­

ne, zabavne i sportske priredbe; - a k t i v n o

s l o b o d

no

v r i j e m e

(izleti, sport, ručni rad, umjetnički amaterski rad, društvene igre, prijateljski posjeti, ples); - p a s i v n o

s l o b o d n o

v r i j e m e

(odmor, nerad, dokolica, razmišljanja, slušanje radija, gledanje TV, slušanje gramofonskih ploča, čitanje knjiga, časopisa, revija, konverzacija,); Na stil i način ženina života i rada djeluju mnogi čimbenici: biološki, psihički, društveni, gospodarski, politički i kulturni. Neke od njih uzeli smo kao indikatore u našem is­ traživanju s pomoću kojih smo pokušali osvjetliti život, odnosno aktivnosti žene u radnom danu i u danu tjednog odmora.

- 225 -

Interpretacija aktivnosti žena u radnom danu i u danu tjednog odmora izvršena je s nekoliko stajališta i u neko­ liko varijacija. Tako je budžet vremena analiziran u varijaciji 9 indikatora: l) sa socijalnim porijeklom žene, 2) sa školskom spremom (naobrazbom), 3) s kvalifikacijom na radnome mjestu, 4«/ s brojem djece, 5) s brojem članova obitelji, 6) s prosječnim mjesečnim prihodom obitelji, 7) sa prihodom što ga ostvaruje že­ na, 8) sa troškovima za kulturne potrebe žene, sa troškovima za rekreaciju i izlete. Varijable tih analiza činile su grupe aktivnosti koje se pojavljuju u kompletnom budžetu vremena žene«, Te smo varijab­ le svrstali u pet kategorija: rad u privredi, kućanski poslovi, razne aktivnosti, fiziološke potrebe, slobodno vrijeme. Analiza varijacija i varijabli izvršena je posebno za zaposlene a posebno za nezaposlene kako za radni dan tako i za dan tjednog odmora, odnosno vikenda. Ukupni prikaz budžeta vremena žena u Hrvatskoj vid­ ljiv je iz ovih podataka:

RADITI DAN DAN TJEDNOG ODMORA Aktivnosti___________ Zaposlena Nezaposlena Zaposlena Nezaposlena 2,10 Rad 0,47 32,61 2,27 18,70 16,96 Kućanstvo 26,59 14,15 Razno Fiziološke potrebe Slobodno vrijeme

4,52

8,43

4,06

36,73 11,72

43,63

46,31 30,49

19,11

3,75 47,56 29,50

Opći prikaz budžeta vremena u radnom danu i u dane tjednog odmora prikazan je usporedo za zaposlene i nezaposlene žene na grafikonu 3 i 4. Vrijeme utrošeno na pojedine aktivnosti u budžetu vremena izraženo u minutama i poredano po rangu, prikazano je za radni dan u tabeli 2 i za dan tjednog odmora u tabeli 3. Mjesto gdje žene provode život i rad tijekom 24 sata iskazano u minutama za radni dan i za dane tjednog odmora, prika­ zano je u tabeli 4.

ŽENA U HRVATSKOJ Budž et v r e m e n a

B U D Ž E T V R E M E N A ŽENA U HRVATSKOJ

mc:ii u m ili ^ U•x k!:Wu«hp n‘juetiaktivnosti , , , mk' ^

“n'iiîîlmiW

1111,1

'

h« I III

« ) “ '|I, I

....

.......... . K u 6

a

..... ■ I TWIIIIII"I"1"""1.1...,.. A / v5 T V C ‘_________

t /Z t C t O š K E P O T k E B fž

Kuhanju

}

S o n

I

O s o b n a .h iÿ ijQ n a

!

JeLo

I

Č i š ć e n j e (p o s p r e m a n je kuće) G fc č a n je

•p r a n je

r u b lje ,

O d r io i / G n je sZ O nO ( I a i e f t je i p o p r a v e . / J \J r t f d o m a ć e

liv d T m je R A B r lc ja

c lje c e

7e ć c t / e i" *■ d o 1-1 •i— i co i—i •H 0

0 TD rt rt d 0

bD O 0

rt rt rt

rt ■Q H P

60 0 TD

p

0

•H

rtrt rtrt 0

TD

P P a •r-D

•H

•rl

faD

rt U

o d

>o

l-D

c5

-p rt ft

4

lA

cO

a

-

0 TD rt rt >o rt i—i CÎ3

3

00

Ch

rt rt P

o

CG O

rt rt

^

o

m

d

p

>

■P rt t > rt 0 rt rt TD-H -P P4 -p q 0 o rt

CG TD

K>,

-

rt rt

p fao o0

rt p rt

h

1 —1

K\ rH

O

rt rt rt

4

00

O ^ rt' >o—

rt 0 B

rt rt >

td

rt o > 0 o rt

P a-P rt cg « rt

cg

>02

C\J rA 4 IA Cû IN 03 O' O

&

rt 73

rt

P -P CD P

P

P* > CQ EH

P rt 03

rt •l”D ■(“D P O P 'O rP >CQ •H P M >o

rt

rP

•ra •H P -P

rt rt

TJ rt P ü

P tsl

§

rt rt

O P rt P

S 0 fp O

rt-

K\

OJ

CT' 00

—1 ON ON 1 00 L0 LA

H

P >

•o P -P cO >co P o -P P CD CO P >03 o P

P

rt P

•ro

rt o p > •r-o fp rt o P > P o rt rt +3 -p ft-p p CQ •H p M P >o >

o rt rt T-3 rt 60 >o P 60 tJ rt ,o •H rt p P p ci> p p K O > O

rt

P

rt CD

i—1 ON

O-

wO

H rtLA

Lû rtON on

rt P i rt

OJ

p

ro

LO

r-i

OJ

rA

OJ

00

00

rA

O

rt-

ON 00 OJ OJ

00 OJ

rtOJ

CA LA 1 —1 i—1

rt- A LA

-P N CD

P S

P ■ H rt

P

0 CD

O O P L Û ^ L O r A O J ^ - c t G N L O

A-

p-

r H r - H L f \ C ^ C O L A - 4 - O a > C O O O c t p - C \ J C 0 O - O - ' X ) C Û L r \ p - K \ 0 J

OJ

O

t3 Pi rt 1S]

'p P

rt

P

rt

P

CD

ü

•ra ’D

P ^ Pi > CQ EH

rt

fp

60

,p o CO o

(H OJ (A ■3- LA LQ A- CO ON

rt rtrt rt rt rt rt S

p4

rt prt

o

M

^

• ri

CD 0

•ro rt

p O CD TD •o !> p •H •ro J-3 p o •o CD 60 P O -O CD tsJ -P 0 cj P M >C0 CD p 'p p CD p (ü tq P •H o PI >03 p o >o Üï H

10

P

•H

P

P

CD rt

S rt > o >P o

rt

p i-p

P CD CD

es rt 0

rt co i —ifp

M P 03

O

•O > P

-P

rt >co

-P •H >Q

P P P

KN OJ OJ

ITa,stavak tat>ele

oj

cd

s Cti''-' rp •H cd O'O P M >o 5 •H •d P d •a P a) 0 Pa a cd O i=> Pi P

0

o- i —i ON rA CD LA

O co rH o

o o

OOJ OJ 4 ^t" lA KN

IA OOJ H

tPi

C\J OJ OJ

P

>tq

M

d 'd 0 d tq o •H -P bD P O •H o p r—1 P a •H > cd cd d >w >N p d P Pa i—i 'd o 02 O P a

0

LA rH rH

td

•ci-

0 P O

fi

P

n

fl •H M

O

'cpd

cd

>

T3

•H‘H P'O

t

§

ts >Ptq

•n

CD •P >0 •H r—1 cd rd hû tq cd 0 P 02 O W

O O O O O O

OJ O

O

H

O

O

O

•ro 0 •H P rcdd -wp cd o !> p pq o >t tq 0 0 M cd 0 cd r d P •H ,0 ■rrn o P -H 0 cdo P CD tq d o ■P •H > cq >W > rOH-tH •H 0 •H •O 0 P bD r—1 Cd cd •I-Dcd •H tq >o rd bD r—1 cd 0 002 p O Pvh M EH la CD [>- 00 OJ OJ OJ OJ

-P p 0 o p o

cd

P & -p

cd

P*

-p

P

cd

•QT3 0 -H cd o > cd o tq rH -H CD P TD Cd

5 Pi

hû a

'S p

cd

a

•Q Cd p

bD

o P d P rd O cd cd rd P o p •H > •H -H o CD P'O 'd t d cd > 0 cd T-3 -P >o ID h d 0 EH cd >o 0

rd

s

>CQ

P

rd i —I O C/2

-P £_| o Pa 02 ■cj* OJ

Mjesto gdje žene provode vrijeme (u minutama) T a b e l a

4

Bez odgovora

H oo

RADNI DAN DAN TJEDNOG ODMORA Zaposlena Nezaposlena Zaposlena Nezaposlena 1,2 16,9

0,8 11,5

1,1 15,9

U kući i oko kuće

60,6 872,5

88,8 1.279,3

76,5 1.101,5

79,6 1.145,8

Na radnom mjestu

29,1 419,0

0,6 8,4

1,9 27,4

0,4 5,6

1,3 19,1

1,4 19,7

4,6 66,9

4,8 69,4

0,5 7,9

1,0 14,8

0,0 0,5

0,0 0,6

Na putu (u prijevoz­ nim sredstvima)

1,3 18,7

0,4 5,9

2,4 34,7

1,5 22,0

U uslužnim radnjama

1,8 26,4-

2,9 41,7

1,8 25,6

1.9 27,1

U stambenim nase­ ljima

0,0 0,5

0,0 0,0

0,0 0,0

0,0 0,0

Na ulici i na trgu

3,6 52,1

3,1 44,7

4,2 60,8

4,0 57,8

Na mjestima namijenje­- 0,9 13,3 nima rekreaciji

0,6 8,7

7,7 111,4

6,4 91,9

0,0 0,0

0,0 0,0

0,0 0,0

0,2 3,1

U stanu prijatelja U prostorijama organizacija

U crkvi - bogomolji Ukupno

100 201

100 93

100 201

100 93

VIII. BUDŽET VREMENA ŽENE U RADNOM DANU

1.

v a r i j a c i j a

?HÉ22£_YE2?252_ï_®22iü2iïî2_P2Ei3 0,1 36,4 34,3 32,1 17,7 14,1 15,1 3,8 4,0 5,0 34,6 37,0 36,5 7,5 10,5 11,5

Ukup­100 46 no

100

100 41

48

4

5

6

0,0

0,0

0,0

f i k a c i Ü a 77

8

9

Ukupno

0,1

o

II III

2

0,0

5,2 0,0

0,0 0,0

0,0 0,0

8,8

22,3

22,2

0,0

0,0

5,0 37,9 38,6 13,6 18,4

7,3 40,6

6,4

0,0

0,0

4,6

36,5

0,0

0,0

36,8

19,7

29,7

0,0

0,0

11,8

100

100

100

35

25

1

100 2

100 0

100 0

100 201

31,5

Ch OJ

0 I

k v ali

S t r u č n a

Aktiv nost

3

11,7 5,2

32,7 14,2

Nezaposlena žena

S t r u č n a

k v a 1 i f i k a cio

a

Aktivnost 1

2

3

0,0 14,4 20,6

0,0 0,0 0,0

III 13,1 IV 42,7 V 9,2 tnmp-10° no 1

0 I II

4

5

6

7

8

0,0 0,0 0,0

0,0 0,0

0,0 0,0

0,0

0,0

0,0 0,0 0,0

0,0

0,0 0,0 0,0

0,0 0,0 28,1

0,0

0,0

0,0

0,0

0,0

8,2

0,0

0,0 0,0

0,0 0,0

0,0 0,0

0,0 0,0

0,0

43,7 19,3

0,0 0,0

12,9 41,0 18,0

0

0

0

0

0

100 88

0

0,0

2,1 17,6

9

100 4

0,2 2,1 26,5 8,4 43,6 19,3 100 93

- 239 -

4. v a r i j a c i j a Budžet_vremena i_broj_dječe_na_životu Prema obilježju djeca na životu« zaposlene odnosno nezaposlene žene distribuirane su u slijedeće kategorije: nema djece, jedno dijete, dva djeteta, tri ili četiri djeteta, petero djFco 'i’.više, bez djece. U prvoj kategoriji nalazimo 19 zaposlenih žena, u drugoj 102, u trećoj 61, u četvrtoj 10, u petoj 0, te u šestoj 9. Nezaposlenih žena u prvoj kategoriji ima 7, u drugoj 41, u trećoj 35» u četvrtoj 10, a u petoj i šestoj nema ni jedne. V a r i j a b l a

I.

Rad u privredi - broj djece na životu U grupu aktivnosti rad u privredi ulaze: glavni rad, dopunski rad, te put do radnoga mjesta. Zaposlene žene koje nemaju djece provode na radu 29 ,0% od ukupnog dnevnog vremena, u kategoriji jedno dijete taj rad iznosi 32,6% dnevnog vremena, u kategoriji dva djeteta 35,1%» u kategoriji tri ili četiri djeteta taj rad naglo pada na 26,1% dnevnog vremena, u petoj kategoriji (pet ili više djece) nemamo ispitanice, a u šestoj (bez djece) vrijeme utrošeno na rad penje se ponovno na 3 2 ,2%. Kod nezaposlene žene aktivnosti ove grupe ponovno su veoma malo zastupljene. U prvoj kategoriji sa 3,2%, u drugoj 1,5%, u trećoj 2,9%, a u četvrtoj 2,0%. U petoj i šestoj katego­ riji uopće nemamo ispitanica. V a r i j a b l a

II.

Kućanski poslovi - broj djece na životu U grupu kućanski poslovi ulaze:kuhanje, čišćenje ku­ će, pranje i glačanje rublja, održavanje stana, (loženje,popravci), vrt i briga za domaće životinje.

240 -

Kod zaposlenih žena s porastom djece raste i vrijeme koje utroše na ove aktivnosti. U prvoj kategoriji zaposlena žena za aktivnosti ove grupe utroši 12,9% vremena, u drugoj 14,2%, u trećoj 14,6%, u četvrtoj isto 14,6%, u petoj kategoriji nemamo ispitanica, u šes*toj to vrijeme pada i iznosi samo 13,4% dnevnog budžeta vremena. Kod nezaposlene žene možemo donekle uočiti isti trend. U prvoj kategoriji na aktivnosti ove grupe orpada 25,4% dnevnog,: budžeta vremena, u drugoj grupi 2 5 ,6%, u trećoj 26,8%, a u četvr­ toj samo 20,7%» V a r i j a b l a

III.

Razne aktivnosti - broj djece na životu U grupu varijabla razne aktivnosti ulaze: briga oko djece, tečajevi za obrazovanje, kupovanje, posjete ustanovama, te druge razne obaveze. Kod zaposlene žene opet opažamo trend da porastom bror . ja djece raste vrijeme koje žena utroši na aktivnosti ove grupe, i to u prve tri kategorije, a tada pada. U prvoj kategoriji to vrijeme iznosi 2,6%, u drugoj kategoriji 4,8%, u trećoj 5,0%. U četvrtoj pada na 3,6%, u petoj nemamo ispitanica, a u šestoj iznosi kao i u početku 2,6%. Kod nezaposlene žene je trend sličan, samo je pad mnogo blaži (u četvrtoj kategoriji). U prvoj kategoriji dnevno vrijeme utrošeno na ove aktivnosti iznosi 4,8% vremena, u drugoj 8,7%, u trećoj 8,9%, a u četvrtoj 8,2% od ukupnog vremena. V a r i j a b l a

IV.

Fiziološke potrebe - broj djece na životu Grupu fizioloških potreba čine slijedeće aktivnosti: osobna higijena i njega, jelo i san.

241 -

Opažamo tendenciju da se porastom broja djece sma­ njuje vrijeme koje zaposlena žena utroši na zadovoljavanje fizio­ loških potreba: u prvoj kategoriji to vrijeme iznosi 39,3%, u dru­ goj 37,0%, u trećoj 35,4%, a u četvrtoj 35,9%. U petoj kategoriji nemamo ispitanica, a u šestoj kategoriji vrijeme iznosi 37,9% dnevnog budžeta vremena» Kod nezaposlene žene ta je tendencija još očitija: u prvoj kategoriji vrijeme utrošeno na zadovoljavanje fiziološ­ kih potreba iznosi 48,4%, u drugoj kategoriji 44,0%, u trećoj 43,3%, a u četvrtoj 49,8%» V a r i j a b l a

V»

Upotreba slobodnog vremena - broj djece na životu U grupu aktivnosti u slobodnom vremenu ulaže: izleti, društvene i prijateljske veze, razgovori, šetnje, sport, umjet­ nički amaterski rad (u kući), participacija u radu društvenih organizacija, slušanje radija, gledanje TV, čitanje, odmaranje, kazalište, koncerti, kino, religiozne dužnosti» Zaposlene žene (bez djece) u prvoj kategoriji na ove aktivnosti utroše 16,3% vremena, u drugoj kategoriji (jedno dijete) 11,3%, u trećoj kategoriji (dva djeteta) 9,8%, u četvrtoj (tri ili četiri djeteta) 13,3%, u šestoj 13,9%. Nezaposlene žene u prvoj kategoriji na slobodne aktiv­ nosti utroše 16,1% dnevnog budžeta vremena, u drugoj 20,2%, u trećoj 18,1% a u četvrtoj 18,5%.

242 -

Vrsta_aktivnosti_i_bro^_dQece_na_životu T a b e l a

Zaposlena žena

B roj Aktivnost 0 I

4

d j e c e Ukupno

1 0,0

29,0

3

0,1 32,6 14,2

35,1 14,6 5,0 35,4 9,8

II III IV

12,9 2,6 39,3

4,8 37,0

V

16,3

11,3

Ukup­ no

100

100 102

19

4

2

6

5

1,5 26,1

0,0 0,0

0,0 32,2

14,6

0,0

13,4

3,6

0,0

2,6

4,6

35,9 13,3

0,0

37,9

36,8

0,0

13,9

11,8

100

100

100

100

100

61

10

0

9

201

0,0

0,1 32,7 14,2

Nezaposlena žena

B roj Aktivnost 0 I II III

d j e c e Ukupno

1

2

0,0 3,2 25,4 4,8

IV V

48,4 16,1

Ukup­ no

100 7

3

4

5

6

0,0

0,1

1,5

2,9 26,8

0,9 2,0

0,0 0,0

0,0 0,0

20,7 8,2 39,8

0,0 0,0

18,5

100 35

25,6 8,7 44,0 20,2 100 41

8,9 43,3 18,1

0,2

0,0

0,0 0,0

2,1 26,5 8,4 43,6

0,0

0,0

19,3

100

100 0

100 0

100

10

0,0

93

- 243 -

5. v a r i j a c i j a

Broj članova obitelji distribuiran je u pet katego­ rija: do dva člana, do tri člana, četiri do šest članova, sedam do deset članova, te jedanaest članova obitelji i više. Od zaposlenih žena u prvoj kategoriji imamo 23 ispi­ tanica, u drugoj 81, u trećoj 93, u četvrtoj 2, a u petoj ni jednu. Od nezaposlenih žena u prvoj kategoriji imamo 8 ispi­ tanica, u drugoj 41, u trećoj 42, u četvrtoj 2 i u petoj ni jed­ nu, tako da tu kategoriju u daljnjem komentaru više nećemo uzi­ mati u obzir. V a r i j a b l a

I.

Rad u privredi - broj članova obitelji U kategoriju rad ulaze slijedeće aktivnosti: glavni rad, dopunski rad, te put do radnoga mjesta. Zaposlena žena u obitelji do dva člana 28,2% dnevnog vremena provodi u radu, onoj u obitelji do tri člana to vrijeme raste na 34,1%, u porodici sa četiri do šest članova to vrijeme lagano pada na 33,2%, dok u porodici sa sedam do deset članova pada na 22,3%. Kod nezaposlene žene to vrijeme je veoma nisko i od­ nosi se uglavnom na dopunski rad. U obitelji do dva člana ono iznosi 2,1%, u obitelji do tri Člana 1,9%, u porodici sa četiri do šest članova 2,8%, a u većoj porodici ta aktivnost se ne po­ javljuje.

- 244 -

V a r i j a b l a

II.

Kućanski poslovi - broj članova obitelji U kategoriju varijabla kućanski poslovi ulaze: kuha­ nje, čišćenje kuće, pranje i glačanje rublja, održavanje stana (loženje,popravci), vrt i briga oko domaćih životinja. Porast broja članova porodice značajno ne utječe na dužinu vremena što ga zaposlena žena utroši na aktivnosti u ku­ ćanstvu. Samo je u porodici sa sedam do deset članova to vrijeme znatno duže. U porodici zaposlene žene do dva člana vrijeme za ku­ ćanske poslove iznosi 13,2% od ukupnog dnevnog' vremena, u obitelji sa tri člana to vrijeme iznosi 14,4%, u porodici sa četiri do šest članova 13,9%, a u porodici sa sedam do deset članova 2 5 ,2% od ukupnog vremena. U obitelji nezaposlene žene situacija je slična: u obitelji sa dva člana nezaposlena žena utroši na kućanstvo 27,9% dnevnog vremena, u obitelji do tri člana 2 5 ,5%, u porodici sa če­ tiri do šest članova 2 7 ,5%, a u porodici sa sedam do deset člano­ va, za razliku od porodice zaposlene žene, ženino je vrijeme utro­ šeno na kućanske poslove najniže i iznosi 23,4%. V a r i j a b l a

III.

Razne aktivnosti - broj članova obitelji U kategoriji razne aktivnosti ulazi: briga oko djece, tečajevi za obrazovanje, kupovine, posjete ustanovama, razne dru­ ge obaveze. Sa porastom broja članova obitelji raste i vrijeme utrošeno na te aktivnosti i kod zaposlene i kod nezaposlene žene. Kod zaposlene žene do dva člana obitelji, vrijeme utro­ šeno na te aktivnosti iznosi 2,7%, u obitelji do tri člana žena utroši 4,9% vremena, u porodici sa četiri do šest članova 4,5%, a u porodici sa sedam do deset članova ona utroši čak 12,5% dnevnog vremena.

- 24-5 -

Nezaposlena žena u obitelji do dva člana utroši na te aktivnosti 4-,8% dnevnog vremena, u obitelji do tri člana 7,8%, u porodici ša četiri do šest članova 9,1%, a u porodici sa sedam do deset članova čak 2l,4%„ V a r i j a b l a

IV.

Fiziološke potrebe - broj članova obitelji U kategoriju varijabla fiziološke potrebe ulaze: osobna higijena i njega, jelo i san. Ovdje također zapažamo zakonitost ali u obratnom smjeru: s porastom broja članova obitelji smanjuje se vrijeme koje žena, i zaposlena i nezaposlena posveti zadovoljavanju fizioloških potreba. Zaposlena žena u obitelji do dva člana na fiziološke potrebe utroši 4-0,0% ukupnog vremena, u obitelji do tri člana 56,2%, u obitelji sa četiri do šest članova 36,5%, a u porodici sa sedam do deset članova 31,8% dnevnog vremena. Nezaposlena žena u obitelji do dva člana na zadovo­ ljavanju fizioloških potreba posveti 4-7,1% dnevnog vremena, u obitelji do tri člana 44-,5%, u obitelji sa četiri do šest članova 4-2,3%, a u porodici sa sedam do deset članova 38,1%. V a r i j a b l a

V.

Upotreba slobodnog vremena - broj članova obitelji U kategoriju slobodno vrijeme ulaze slijedeće aktiv­ nosti: izleti, društvene i prijateljske veze, razgovori, šetnje, sport, umjetnički amaterski rad (u kući), participacija u radu nekih organizacija, slušanje radija, gledanje TV, čitanje, odma­ ranje, kazalište, koncerti, kino, religiozne dužnosti. Kod zaposlene žene vidimo da se porastom broja člano­ va porodice smanjuje količina vremena što ga ona posvećuje tim aktivnostima.

- 246 -

U obitelji do dva člana ono iznosi 15,8#, u obitelji do tri člana ono iznosi 10,4#, u porodici sa četiri do šest čla­ nova 11,7# i u porodici sa sedam do deset članova 8,1#. utrošeno

U obitelji nezaposlene žene sa dva člana vrijeme žene na slobodne aktivnosti iznosi 18,2%, u obitelji sa tri

člana 20,4%, u obitelji sa četiri do šest članova 18,1%, a u po­ rodici sa sedam do deset članova 16,9#«

- 24-7 -

Y^s5a._akt±vn.ost±_±_^bx*o^_član.oYar_ob±t el^ji Zaposlena žena

B r o o Aktivnost 0

1

2

I II III IV V

0,0 28,2 13,2

34,1 14,4

2,7 4-0,0 15,8

4,9 36,2 10,4-

Ukup­ no

100 25

0,2

č 1 a n o v a 3

o b i t

e 1

g

4

5

0,0

0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

0,2 33,2

22,3

13,9

25,2

4,5 36,5 11,7

12,5 31,8 8,1

100

100

81

93

100 2

i

0

0,1 32,7 14-,2 4,6 36,8 11,8 100 201

Nezaposlena žena

B r o o Aktiv-• nost 0 I II m IV V Ukup­ no

č 1 a n o va

o b i t

e 1 o i Ukupno

1

2

3

0,0

0,0

2,1 27,9 4,8

1,9

0,3 2,8

25,5 7,8

47,1 18,2

44,5 20,4

27,5 9,1 42,3 18,1

100 8

100 41

100 42

4

5 0,2

0,0 0,0 23,4 21,4

0,0 0,0 0,0 0,0

2,1 26,5 8,4

38,1

0,0

43,6

16,9

0,0

19,3

100 2

0

100 93

- 248 -

6. v a r i j a c i j a Budžet vremena i_P^osječni_m^esečni_prihod_o'bitelji Prosječni mjesečni prihod porodice distribuiran je u šest kategorija: prva kategorija manje od 500 NB, druga kategori­ ja od 500-999 NB, treća kategorija od 1000-1490 NB, četvrta kate­ gorija 1500-1990 NB, peta kategorija 2000-2490 NB, šesta kategori­ ja od 2500 - i više.x U prvu kategoriju ne ulazi ni jedna zaposlena žena, iz druge kategorije ima 7 ispitanica, iz treće 34, iz četvrte 40, iz pete 58, iz šeste 61 ispitanica. Od nezaposlenih žena u prvu kategoriju ulaze 4 ispi­ tanice, u drugu kategoriju ulazi 10, u treću 29, u četvrtu 2 7 , u petu 18, u šestu kategoriju ulazi 5 ispitanica. V a r i j a b l a

I.

Rad u privredi - prosječni mjesečni prihod obitelji Grupi rad pripadaju ove aktivnosti: glavni rad, dopun­ ski rad i put do radnoga mjesta«, Od zaposlenih žena u prvoj kategoriji nemamo ni jednu ispitanicu, u drugoj kategoriji zaposlena žena na rad utroši 33,2% dnevnog vremena, u trećoj kategoriji utroši 35,1% vremena, u četvrtoj kategoriji 22,0%, u petoj kategoriji 33,0%, a u šestoj 31,5#. Kod nezaposlenih žena vrijeme utrošeno na rad veoma je malo, U drugoj kategoriji žene na rad utroše samo 0,1% dnevnog vremena, u trećoj kategoriji na rad ne otpada ništa, u četvrtoj na rad otpada 4,5% dnevnog vremena, u petoj 3,8%, a u šestoj kategoriji 1,0%.

x

Primanja iz 1969. prema iskazima ispitanica.

- 24-9 -

V a r i j a b l a

II,

Kućanski poslovi - prosječni mjesečni prihod obitelji U grupu kućanski poslovi ulaze slijedeće aktivnosti: kuhanje, pranje i glačanje rublja, čišćenje kuće, održavanje stana (loženje,popravei), vrt i briga za domaće životinje. Zaposlene žene u drugoj kategoriji prosječnog mjeseč­ nog prihoda posvećuju kućanstvu 16,4# dnevnog vremena, u trećoj kategoriji 15,8#, u četvrtoj 16,1%, u petoj 15,9% a u šestoj

12, 1%. Kod nezaposlene žene u prvoj kategoriji na kućanstvo otpada 36,1% dnevnog vremena, u drugoj kategoriji 33,0%, u trećoj 38,9%, u četvrtoj 24-,2%, u petoj 21,6% i u šestoj 21,3%. V a r i j a b l a

III.

Razne aktivnosti - prosječni mjesečni prihod obitelji U grupu varijabla razne aktivnosti ulazi: briga oko djece, tečajevi za obrazovanje, kupovanje, posjete ustanovama, te razne druge obaveze. Zaposlene žene u drugoj kategoriji prosječnog mjeseč­ nog prihoda na ove aktivnosti utroše 5,6% dnevnog vremena, u tre­ ćoj kategoriji 4,1%, u četvrtoj 4-,5%, u petoj 4-,7%, a u šestoj 4-,6%. Nezaposlena žena u prvoj kategoriji na te aktivnosti utroši 12,4% vremena, u drugoj kategoriji 8,1% vremena, u trećoj kategoriji 7,5%, u četvrtoj 7,8%, u petoj 9,5%, a u šestoj 10,8% od ukupnog dnevnog vremena.

- 250 -

V a r i j a b 1 a

IV«

Fiziološke potrebe - prosječni mjesečni prihod obitelji Pod varijablom fiziološke potrebe podrazumijevamo osobnu higijenu i njegu, jelo i san. Kod zaposlene žene uočavamo vezu između veličine pro­ sječnog mjesečnog prihoda obitelji i vremena posvećenog ovim potrebama« Porastom prihoda to vrijeme varira u padu i porastu: u drugoj kategoriji to vrijeme iznosi 38,6%, u trećoj 36,2%, u četvrtoj 36,8%, u petoj 36,4%, a u šestoj 36,9%. Kod nezaposlene žene ta veza je obrnuta: povećanjem prosječnog prihoda raste i vrijeme utrošeno na zadovoljavanje fizioloških potreba. U prvoj kategoriji ono iznosi 40,3%, u dru­ goj 43,0%, u trećoj 43,3%, u četvrtoj 44,1%, u petoj 43,6%, u šestoj 46,1%. V a r i j a b l a

V.

Upotreba slobodnog vremena - prosječni mjesečni prihod obitelji U grupu aktivnosti slobodno vrijeme ulaze: izleti, društvene i prijateljske veze, razgovori, šetnje, sport, umjet­ nički amaterski rad (u kući), participacija u radu nekih organi­ zacija, slušanje radija, gledanje TV, čitanje, odmaranje, kaza­ lište, koncerti, kino, religiozne dužnosti. I kod zaposlene žene i kod nezaposlene opažamo trend koji pokazuje da porastom prosječnog mjesečnog prihoda obitelji raste i vrijeme utrošeno na slobodne aktivnosti. Kod zaposlene žene to vrijeme u drugoj kategoriji prihoda iznosi 6,3%, u trećoj 8,9%, u četvrtoj 9,9%, u petoj 12,2% a u šestoj 14,5%. Kod nezaposlene žene ono u prvoj kategoriji prihoda iznosi 11,1%, u drugoj kategoriji 15,7%, u trećoj 20,0%, u čet­ vrtoj 18,9%, u petoj 21,0% i u šestoj 20,8%.

- 251 -

Vrsta aktivnosti i prosječni mjesečni prihod obitelji Zaposlena žena

T a b e l a

6

Prosječni mjesečni prihod obitelji Aktivnost

1

0 I

0,0 0,0

II III IV

0,0 0,0 0,0

V

0,0

Ukup­ no

0

Ukupno 2

3

0,0 35,2 16,4

35,1 15,8

5,6 38,6

4.1 36,2

6,3

8,9

0,0

4

5

6

0,0 22,0

0,0 33,0

16,1 4,5 36,8

13,9 4,7 36,4

9,9

12,2

14,5

0,2

0,1

31,5 12,1

32,7 14,2

4,6

4,6 36,8 11,8

36,9

100

100

100

100

100

7

34

40

58

61

100 201

Nezaposlena žena

Prosječni mjesečni prihod obitelji Aktiv­ nost

1

2

3

0 I

0,0 0,0

0,0 0,1

0,1 0,0

II III

36,1 12,4

IV V

40,3 11,1

33,0 8,1 43,0

7,8 44,1

15,7

38,9 7,5 43,3 20,0

Ukup­ no

100 4

100

100

100

10

29

27

Ukupno 4 0,6 4,5 24,2

18,9 •

5 0,5 3,8 21,6 9,5 43,6 21,0 100 18

6 0,0 1,0 21,3 10,8 46,1 20,8

0,2 2,1 26,5 8,4 43,6 19,3

100

100

5

93

- 252 -

7. v a r i j a c i j a Budžet vremena

i_£ostotak_obitel^skog_j>rihoda_što_ga

2§£Y§?Hi2-žena Prema postotku prihoda što ga u obitelji ostvaruju zaposlene i nezaposlene žene, načinili smo ove kategorije:

f/oprihoda,

prva kategorija C

druga kategorija do 5% prihoda, treća

kategorija 10%-24% prihoda, četvrta kategorija 25%-49% prihoda, peta kategorija 50%-74% prihoda i šesta kategorija 75% prihoda i više« Od zaposlenih žena u prvoj kategoriji imamo samo 1 ispitanicu, u drugoj 2, u trećoj 10, u četvrtoj 128, u petoj 44, a u šestoj 12. Od nezaposlenih žena u prvoj kategoriji imamo 69 is­ pitanica, u drugoj 2, u trećoj 7, u četvrtoj 6, u petoj 1 i u šestoj 1« V a r i j a b l a

I.

Rad u privredi - postotak obiteljskog prihoda što ga ostvaruje žena U grupu aktivnosti rad ulaze: glavni rad, dopunski rad, te put do radnoga mjesta. Kod zaposlene žene vidimo da se trend vremena što ga ona provodi u radu smanjuje usporedo s udjelom prihoda što ga ona ostvaruje u obitelji. U prvoj kategoriji zaposlena žena radi 45,1% vremena, u drugoj kategoriji 40,2%, u trećoj 25,8%, zatim u četvrtoj to vrijeme raste na 32,7%, u petoj na -34,4% dok u šestoj ponovno pa­ da na 33,1%. Kod nezaposlene žene to vrijeme je veoma nisko: u pr­ voj kategoriji ono iznosi 0,6%, u drugoj 8,9%, u trećoj 7,1%, u četvrtoj 5,9%, dok u petoj i šestoj uopće nije zastupljeno«

- 253 -

V a r i j a b l a

II.

Kućanski poslovi - postotak obiteljskog prihoda što ga ostvaruje žena Zaposlena žena u prvoj kategoriji kućanskim poslovima posvećuje 8,3% dnevnog vremena, u drugoj kategoriji 14,6%, u tre­ ćoj kategoriji 15,9%, u četvrtoj 14,4%, u petoj 13,2% a u šestoj

12, 2%. Nezaposlena žena prve kategorije kućanstvu posvećuje 25,3% dnevnog vremena, druge kategorije 2 7 ,8%, treće 2 3 ,5%, čet­ vrte 28,5%, pete 16,3%, i šeste 44,1%. V a r i j

a b l a

III.

Razne aktivnosti - postotak obiteljskog prihoda što ga ostvaruje žena Kod zaposlene žene vidimo da s njenim dojmom o po­ rastu prihoda što ga ostvaruje, raste i vrijeme utrošeno na ak­ tivnosti koje ulaze u grupu razno: briga oko djece, tečajevi za obrazovanje, kupovanje, posjete ustanovama, te razne druge oba­ veze. U prvoj kategoriji to vrijeme iznosi 2,1% dnevnog vremena, u drugoj kategoriji 2,6%, u trećoj 4,5%, u četvrtoj 4,5%', u petoj 4,7% a u: šestoj 4,3%. Kod nezaposlene žene to vrijeme u prvoj kategoriji iznosi 8,6%, u drugoj kategoriji 4,5%, u trećoj 6,6%, u četvrtoj 6,7%, u petoj 2,6%, a u šestoj 10,4%. V a r i j a b l a

IV.

Fiziološke potrebe - postotak obiteljskog prihoda što ga ostva­ ruje žena U grupu varijabla fiziološke potrebe ulazi: osobna higijena i njega, jelo i san.

- 254 -

Kod zaposlene žene u prvoj kategoriji vidimo da vri­ jeme provedeno u zadovoljavanju fizioloških potreba iznosi 35*2% j u drugoj 33,5%, u trećoj 36,4%, u četvrtoj 36,8%, u petoj 36,4%, i u šestoj 38,0%. Kod nezaposlene žene to vrijeme u prvoj kategoriji iznosi 44,3%, u drugoj 42,1%, u trećoj 42,5%, u četvrtoj 39,8%, u petoj 57,3%, a u šestoj 33,0%. V a r i j a b l a

V.

Upotreba slobodnog vremena - postotak obiteljskog prihoda što ga ostvaruje žena U grupu aktivnosti koje ulaze u varijablu slobodno vrijeme spadaju: izleti, društvene i prijateljske veze, razgo­ vori, šetnje, šport, umjetnički amaterski rad (u kući), partici­ pacija u radu nekih organizacija, slušanje radija, gledanje TV, čitanje, odmaranje, kazalište, koncerti, kino, religiozne duž­ nosti. Kod zaposlene žene prve kategorije vidimo da na ak­ tivnosti u slobodnom vremenu otpada 11,2% njena dnevnog budžeta vremena, druge kategorije 8,7%, treće 14,3%, četvrte 11,4%, pete isto 11,4%, te šeste 12,1%. Kod nezaposlene žene u prvoj kategoriji na té aktiv­ nosti otpada 18,2% Vremena, u drugoj kategoriji 16,6%, u trećoj 19:8%, u četvrtoj 8,5%, u'petoj 2 3 ,8%,,te u šestoj 12,5%»

- 255 -

Yï®^a_^5iY5-2Ë5i_î_E2ËÎ2ÏË^_2^i!Ë®iJË^2i_Pri^12§a što ga ostva­ ruj e_ žena Zaposlena žena

T a h p i a

P o s t Aktiv-.-, nost 0 I II III IV

o t a k

1

2

3

0,0 4-3,1

0,0 4-0,2

0,0 25,8

8,3

14-,6 2,6 33,5

15,9 4,5 36,4

8,7

V

2,1 35,2 11,2

Ukup­ no

100 1

100 2

p r i h o d a 4 0,1 32,7 14,4

14-, 3

4,5 36,8 11,4

100

100

10

128

5 0,0 34,4

6 0,0

0,1

13,2

33,1 12,2

4,7 36,4 11,4

4,3 38,0 12,1

32,7 14,2 4,6 36,8 11,8

100 44

100 12

100 201

Nezaposlena žena

P o s t o t a k

p r i h o d a

Aktiv----- ------------------ ----------------------------nost 6 4 2 1 5 3

Ukupno

0

0,1

0,0

0,0

0,6

0,0

0,0

0,2

I

0,6

8,9

5,9

0,0

2 7,8

7,1 23,5 6,6

28,5 6,7 39,8

16,3 2,6

0,0 44,1 10,4

57,3 23,8

33,0

2,1 26,5 8,4 43,6

12,5

19,3

II III

25,3 8,6

IV V

44,3 18,2

4,5 42,1 16,6

42,5 19,8

Ukup­ no

100

100

100

100

100

100

100

69

2

7

6

1

1

93

8,5

- 256 -

8. v a r i j a c i j a Budžet vremena i troškovi za_kulturne_gotrebe Troškovi za kulturne potrebe distribuirani su u pet kategorija: do 50 NB, 30-49 NB, 50-99 NB, 100-199 NB.te 200 NB i više. U prvoj kategoriji troškova za kulturne potrebe ima­ mo 42 ispitanice, u drugoj 22, u trećoj 59, u četvrtoj 53 a u petoj 11 ispitanica - zaposlenih žena. Nezaposlenih žena u prvoj kategoriji imamo 18, u drugoj 10, u trećoj 32, u četvrtoj 18, u petoj 7« Ukupno je 201 zaposlena ispitanica i 93 nezaposlene. V a r i j a b l a

I.

Rad u privredi - troškovi za kulturne potrebe U kategoriji rad obuhvaćene su aktivnosti: glavni rad, dopunski rad, te put do radnoga mjesta. Kod zaposlene žene u kategoriji do 30 NB vidimo da 33,7# vremena one provedu u radu, to je vrijeme u drugoj kategoriji(30-49 NB) 27,5#, a u kategoriji 50-99 NB raste na 33,9%, u kategoriji 100-199 NB iznosi 32,0%, a u kategoriji 200 i više NB 40,0#. Kod nezaposlene žene to je vrijeme veoma malo, što je i razumljivo s obzirom na to da. se.radi o nezaposlenim ženama: u prvoj kategoriji imamo 0, u drugoj 1,8#, u trećoj 3,1#, u čet­ vrtoj 3,6#, u petoj 1,6# vremena. V a r i j a b l a

II.

Kućanski poslovi - troškovi za kulturne potrebe U kategoriji kućanski poslovi obuhvaćeno’je: kuhanje, čišćenje kuće, pranje i glačanje rublja, održavanje kuće (loženje,popravci), vrt i briga za domaće životinje.

- 257 -

Zaposlena žena povećanjem izdataka za kulturne potre­ be smanjuje vrijeme utrošeno za kućanske poslove. U kategoriju troškova do 30 ND, zaposlena žena 17,0# svog vremena utroši na kućanstvo, u kategoriji 30-49 ND to je vrijeme u porastu za 1,0# i iznosi 18,I/o, pa počinje padati: u kategoriji 50-99 ND ono iznosi 13,9%, u kategoriji 100-199 ND ono je 11,6#, a u kategoriji 200 i više ND iznosi 10,6#. Kod nezaposlene žene situacija je ista. U prvoj kate­ goriji troškova 30,3# vremena žena posveti kućanstvu, u drugoj ka­ tegoriji 26,3#, u trećoj 2 3 ,3#, u četvrtoj 21,7# a u petoj vidimo blagi porast na 22,9#. V a r i j a b l a

III.

Razne aktivnosti - troškovi za kulturne potrebe U kategoriju razno ulazi: briga oko djece, tečajevi za obrazovanje, kupovine, posjete ustanovama, razne druge obaveze. Zaposlena žena u prvoj kategoriji na te aktivnosti utroši 4,7# vremena, u drugoj kategoriji 6,4#, u trećoj 3,8#» u četvrtoj 4,0#, a u petoj 4,2#. Nezaposlena žena s porastom izdataka za kulturne po­ trebe utroši i više vremena na ove aktivnosti. U prvoj kategoriji utroši 7,4# vremena, u drugoj 7»9#» u trećoj 8,1# u četvrtoj 11,9# a u petoj 6,9#. V a r i j a b l a

IV.

Fiziološke potrebe - troškovi za kulturne potrebe U grupu fizioloških potreba spada: osobna higijena i njega, jelo i san. I zaposlena i nezaposlena žena porastom izdataka za kulturne potrebe upotrijebi i više vremena na fiziološke potrebe. Zaposlena žena u prvoj kategoriji upotrijebi na to 35,9# vremena, u drugoj 37,5#, u trećoj 36,6#, u četvrtoj 37,7# a u petoj 38,7#*

- 258 -

Nezaposlena žena u prvoj kategoriji utroši 4-3,0% vremena, u drugoj 4-3,9%, u trećoj 4-2,8%, u četvrtoj 44-,2%, a u petoj 50,5%. V a r i j a b l a

V.

Upotreba slobodnog vremena - troškovi za kulturne potrebe U grupu slobodno vrijeme uvrstili smo: izlete, društvene i prijateljske veze, razgovore, šetnje, šport, umjet­ nički amaterski rad (u kući), participaciju u radu u nekim orga­ nizacijama, slušanje radija, gledanje TV, čitanje, odmaranje, kazalište, koncerte, kino, religiozne dužnosti. Vidimo da kod zaposlene žene porastom izdataka za kulturne potrebe raste i postotak vremena posvećenog ovim aktiv­ nostima. U prvoj kategoriji ono iznosi 9,0%, u drugoj 10,7%, u trećoj 11,6%, u četvrtoj 14-,5% i u petoj 15,1%. Kod nezaposlene žene to vrijeme raste do treće kate­ gorije (17,2%, zatim 20,2% te 21,4-%), a u četvrtoj pada na 8,5% dok u petoj iznosi 1 7 ,9%.

- 259 -

Y£sta_aktivnosti_i_troškovi za kulturne_potrebe Zaposl ena žena

Tab

e 1 a

8

Troškovi za kulturne potrebe Aktiv­ nost

Ukupno 1

0 I II III IV V

4,7 35,9 9,0

Ukup­ no

100

2

*»■

5

0,2 32,0 11,6 4,0

40,0 10,6 4,2

37,7

38,7

11,6

14,5

15,1

4,6 36,8 11,8

100

100

100

100

59

53

11

201

3

0,0

0,0

0,2

33,7

27,5 18,1 6,4

33,9 13,9 3,8 36,6

1 7,0

42

37,5 10,7 100 22

6,4

0,1 32,7 14,2

Nezaposlena žena Troškovi za kulturne potrebe A k t i v - ------------------------------------------------- Ukupno 4 nost 2 i 3 5 0 I II III IV V Ukupno

0,2

0,0 3,6

26,3

3*1 23,3

7,9 43,9 20,2

8,1 42,8 21,4

11*9 44,2

100 10

100

100 18

0,5 0,0

0,0 1,8

30,3 7,4 43,0

1 7 ,2 100 18

32

21,7

8,5

0,0 1,6 22,9 6,9 50,5 17,9

0,2 2,1 26,5 8,4 43,6 19,3

100

100

7

93

260 -

9. v a r i j a c i j a Budžet vremena i troškovi_za_rekreaciju_i_izlete Troškovi za rekreaciju i izlete raspodijeljeni su u pet kategorija: do 30 ND, 30-4-9 NB, 30-99 NB, 100-199 NB, te od 200 NB i više. U prvoj kategoriji tih troškova nalazimo 4- is­ pitanice, u drugoj također 4-, u trećoj 18, u četvrtoj 38, i u petoj 36 ispitanica kod zaposlenih žena. Kod nezaposlenih žena u prvoj kategoriji nemamo is­ pitanica, u drugoj imamo 3, u trećoj 6, u četvrtoj 14-, a u petoj 8 ispitanica. V a r i j a b l a

I.

Rad u privredi - troškovi za rekreaciju i izlete U kategoriji rad obuhvaćene su aktivnosti: glavni rad, dopunski rad i put do radnoga mjesta. Kod zaposlene žene vidimo da porastom izdataka za iz­ lete i rekreaciju pada vrijeme provedeno u radu. U prvoj katego­ riji izdataka (do 30 NB) zaposlena žena u radu provodi 4-0,3% ukupnpg vremena, u drugoj kategoriji 39,3%, u trećoj 33,3%, u četvrtoj 33,9%, a u petoj 30,0%. Kod nezaposlene žene rad je veoma slabo zastupljen i javlja se u kategoriji izdataka 30-99 NB sa 0,8% vremena, u ka­ tegoriji 100-199 NB sa 4-,2% te u kategoriji 200 i više NB sa 0,7% vremena. V a r i j a b l a

II.

Kućanski poslovi - troškovi za rekreaciju i izlete Kategorija kućanski poslovi sastoji se od ovih aktiv­ nosti: kuhanje, čišćenje kuće, pranje i glačanje, rublja, održava­ nje stana (loženje, popravci), vrt i briga za domaće životinje.

261 -

U kategoriji izdataka za izlete i rekreaciju do 30 ND, zaposlene žene uz kućanske poslove provedu 13,1% vremena, u kategoriji 30-4-9 ND provede 10,8/6 vremena, u kategoriji 30-99 ND utroše 11,0% vremena, u kategoriji 100-199 ND utroše 11,4% vremena, a u kategoriji više od 200 ND kućanskim poslovima posvete 14,5% svog ukupnog dnevnog vremena. Nezaposlena žena u kategoriji 30-49 ND za kućanske poslove upotrijebi 28,6% vremena, u kategoriji 50-99 ND utroši 20,9% vremena, u kategoriji 100-199 ND 22,6%, a u kategoriji 200 ND i više za kućanske poslove utroši 20,1% vremena. V a r i j a b l a

III.

Razne aktivnosti - troškovi za rekreaciju i izlete U ovu grupu aktivnosti spadaju: briga oko djece, teča­ jevi za obrazovanje, kupovina, posjete ustanovama, te razne druge obaveze. Prema dobivenim podacima vidimo da zaposlena žena u prvoj kategoriji izdataka za izlete i rekreaciju razno utroši 2,6% vremena, u drugoj kategoriji troškova 5,8%,u trećoj 4,7%, u četvrtoj 3,5%, a u petoj 5,0% vremena. Nezaposlena žena za iste aktivnosti u drugoj kategori­ ji utroši 6,5% vremena, u trećoj 8,4% vremena, u četvrtoj 9,1% vremena, a u petoj 10,7%« V a r i j a b l a

IV.

Fiziološke potrebe - troškovi za rekreaciju i izlete Ova je kategorija aktivnosti sastavljena od osobne higijene i njege, jela i sna. Vidimo da porastom troškova za izlete i rekreaciju blago raste i vrijeme koje zaposlene i nezaposlene žene provedu zadovoljavajući fiziološke potrebe.

- 262 -

U prvoj kategoriji izdataka kod zaposlene žene to vrijeme iznosi 34,7%, u drugoj 35,8$, u trećoj 36,6%, u četvrtoj 37,0%, a upetoj nešto opada i iznosi 36,1%. Kod nezaposlene žene u drugoj kategoriji to vrijeme iznosi 43,6%, u trećoj 44,3%, u četvrtoj 44,9%, a u petoj lako opada na 44,3%. V a r i j a b l a

V.

Upotreba slobodnog vremena - troškovi za rekreaciju i izlete U grupu varijabla slobodno vrijeme ulaze: izleti, društvene i prijateljske veze, razgovori, šetnje, sport, umjet­ nički amaterski rad (u kući), participacija u radu nekih organi­ zacija, slušanje radija, gledanje TV, čitanje, odmaranje, kaza­ lište, koncerti, kino, religiozne dužnosti. Kod zaposlene žene u prvoj kategoriji izdataka vidi­ mo da na aktivnosti u slobodno vrijeme otpada 9,3% vremena, u dru­ goj 8,4% vremena, u trećoj 14,3%, u četvrtoj 13,8%, a u petoj 15,0% vremena. Kod nezaposlene žene u drugoj kategoriji izdataka otpada na aktivnosti u slobodno vrijeme 21,5% vremena, u trećoj

2 5 ,5%, u četvrtoj 19,3% a u petoj 23,1% od ukupnog vremena.

- 263 -

Vrsta aktivnosti troškovi za rekreaciju i izlete Tab

Zaposlena žena

Aktivnost 0

Troškovi za rekreaciju i izlete 1

2

0,0

0,0

I II III IV V

40,3 13,1 2,6

Ukup­ no

3

39,3 10,8

0,0 33,3 11,0

4 0,3 33,9 11,4

5,8 35,8 8,4

4,7 36,6 14,3

3,5 37,0 13,8

100

100

100

4

4

18

34,7 9,3

e 1 a

Ukupno 5 0,4 30,0 14,5 5,0

0,1 32,7 14,2 4,6 36,8

36,1 15,0

11,8

100

100

100

38

36

201

Nezaposlena žena

Troškovi za rekreaciju i izlete .Uluipno

Aktiv­ nost

1

0 I II

0,0 0,0 0,0

0,0 0,0 28,6

III

0,0

IV

0,0

6,5 43,6

2

3 0,0 0,8 20,9 8,4 44,3

V

0,0

21,5

25,5

Ukup­ no

0

100

100

3

6

9

4

5 0,2

0,0 4,2 22,6

1,1 0,7 20,1

9,1 44,9 19,2

10,7 44,3

43,6

23,1

19,3

100 14

100

100

8

93

2,1 26,5 8,4

ZAPOSLENE ŽENE Radni d a n Ii/A\57T AK 7 1Vn c ' r, r

; Giovnr rod 7cW^,or,'

I j

Dopisnik' - o d y j 7 do t'OcJr,V y ?L •'»ir £c