Turistički plakat u Hrvatskoj 1925-1988 [PDF]

Zitiervorschau

Turistički ||1 a k a t ysss.i*}ć-yssssrys.%-ys.%-'.

K a b in e t g r a fik e J u g o s la v e n s k e a k a d e m ij e z n a n o s t i i u m je tn o sti

Turistički plakat u Hrvatskoj 1925 — 1988.

Zagreb 7— 28. XII. 1988.

K ab in e t gra fik e J A Z U izražava zahvalnost U d ru že n oj sa m o u p ravn o j interesnoj zajednioi kulture g r a d a Z a g re b a što je dodijelila m aterijalna sredstva kao p om oć za o d rž a ­ vanje ove izložbe.

O slo b o đ e n o osnovnog poreza na promet na temelju mišljenja Republičkog komiteta za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu SR Hrvatske br. 5525/-1972. od 19. XII. 1972.

PRED G O V O R

O d p rad avn ih vrem ena čovjek je želio o nekim, po svom e su d u važnim činjenicam a obavijestiti svoju okolinu. G in io je to rječju koja p rip a d a zvučnom registru m e đ u so b n o g ko re sp o n d ira n ja ili likovnim znakom koji pri­ p a d a optičkom registru m e đ u so b n o g kom u­ niciranja. Razvojem i o b o ga ćiva n je m ljud­ sk o g života te p rogre so m i um nožavanjem društvenih o blik a m e đ u so b n o g o p h o đ e n ja b ijaše uvjetovan razvitak o blika prijenosa važnih upozorenja, tum ače n ja ili pozivnih objavljivanja. Povijesni tokovi n a č in a likov­ n o g definiran ja p oje dinih p oru ka sad rže b o ­ g a t registar realizacija počev od n atp isa o ču van ih u la p id a rijim a ili herald ičkih z n a ­ kova pa sve d o suvrem enih obja va ili p la ­ kata. Prem a tome, p la ka t p rip a d a sku pini široko ra sp ro stra n je n o g ja vn o g m edija m e đ u so b ­ n o g d ruštve n og ko re sp on d ira nja. Plakat p o ­ staje na taj n ač in veom a atraktivan vid jav­ n o g kom uniciranja, postaje atraktivan iza ­ zov likovnom d efiniran ju zn a ka objave o d ­ n o sn o povod kreativnog o d a b ira likovnog sim b ola poruke. S to g a p la ka t može postati sažeto likovno interpretiranje p ro gra m a tsko g sa d rža ja društve n e poruke. P ridružim o li ovim o sn ovn im čin je n icam a sp e cifične realizacije lju d sko g ko m u n icira ­ nja i d ru g u m a so vnu pojavu n a še su vre ­ m enosti ve zanu uz kretanje m odernih n o ­ m a d a u turizmu, ta d a m ožem o shvatiti svu a ktu e ln o st m e đ u so b n o g povezivanja n a ve ­ d e n ih fe n o m e n a su vre m e n og života. Potaknuti interes za ljepotu n e k o g a p o d ru ­ čja, za kulturnu b aštin u jed n e regije, za život ljudi o d a b r a n o g a kraja, za u g o đ a j o d ­ m ora pod su n č a n im p od n eb lje m putem s a ­ žete p oru ke p lakata, može postati stva ra la č ­ kim izazovom likovnom um jetniku d a d je lu ­ je i na p od ru čju p r o p a g a n d e turističkih vri­ jednosti n a š e g a p od ru čja kreativnom izra­ dom plakata.

Irlo žb a tem atski d e fin ira n o g p la ka ta u K a ­ bin etu g ra fik e J u g o s la v e n sk e a k a d e m ije z n a ­ n osti i um jetnosti vrije da n je p rilo g u p o z n a ­ va nju je d n e m a lo p ozn a te ii n e d o vo ljn o is­ tican e kreativne djelatnosti. S t o g a je n a p o r č la n o v a K ab in e ta , koji su uložili svoje z n a ­ nje i trud u o b r a d u fu n d u sa i o r g a n iz ir a ­ nje o ve izložbe, vrije da n p rilo g n a še m ku l­ turnom životu. A k a d e m ik A n d re M o h o ro v ič ić

UVOD

I Turistički plakat područje je koje do sada u nas nije bilo sistematski obrađivano. Stoga smo se i odlučili da pokušamo napraviti pregled najkarakterističnijlh ostvarenja turističkog plafkata u Hrvatskoj od početaka do danas. Materijal do kojega smo došli nismo mogli sav izložiti ni obuhvatiti katalogom, prije svega zbog njegove brojnosti, a i nastojali sm o izbjeći nekvalitetna i banalna ostvarenja. Bili smo prisiljeni izložbu suziti i tematski. Naime, pod pojam »turistički plakat« mogli bi biti svrstani i svi oni plakati koji doprinose turizmu, a to su onda svakako i plakati raznih kulturnih manifestacija, priredbi, izložaba, sportskih natjecanja i uopće svih onih oopratnih sadržaja koji mogu privući potencijal­ nog turista u našu zemlju, tako da smo od plakata za kulturne priredbe uvrstili samo pla­ kate Dubrovačkih ljetnih igara zbog njihove tra­ dicije i direktne vezanosti za turizam. Skučeni prostor i sredstva spriječili su nas da uvrstimo izvanredne plakate Muzejskog prostora u Zagre­ bu i Univerzijade, dviju manifestacija izuzetno značajnih za povećani priljev gostiju u Zagreb, no kako su to recentna ostvarenja i danas pri­ sutna na našim ulicama, smatramo da je njihov vizualni identitet svima još dobro znan. Gradivo izložbe čini prije svega pripadni mate­ rijal iz fundusa Kabineta grafike, te plakati iz Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne biblio­ teke (izloženo 3 kom.) i Muzeja za umjetnost i obrt (1 kom.). Svakako valja napomenuti da je fundus kabineta obogaćen nizom plakata što su ih za ovu priliku poklonili njihovi autori te turističke i izdavačke organizacije. II U pripremanju izložbe Turistički plakat u Hr­ vatskoj i u pisanju kataloga Kabinet grafike i autora kataloga zadužile su pojedine ustanove i brojni pojedinci, kojima sm o vrlo zahvalni.

Kabinet grafike na prvom mjestu zahvaljuje Tu­ rističkom savezu Hrvatske, Turističkom savezu Zagreba, »Turistkomercu«, radnoj organizaciji za izdavačku djelatnost i RO »Interpublic« na nji­ hovim donacijama plakata. Zahvalni smo i Gra­ fičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu i Muzeju za umjetnost i obrt što su posudili plakate za izlaganje iz vlastita fundusa. Posebno su nas zadužili pojedinci dizajneri i grafički stručnjaci koji su svojim donacijama pla­ kata i savjetima uvelike omogućili ovu izložbu. To su (alfabetskim redom) referent prodaje u »Turistkomercu« Dražen Frančić, dizajner Bori­ slav Ljubičić, prof. Franjo Mesaroš, slikar Edo Murtić, dizajner Ivan Rožmanić, dizajner Milan Vulpe .dizajner Ivanka Zagorac, dizajner Dinko Žibrat te gosp. Hinko Živković. Korisne obavijesti o svojim članovima pružili su Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Udru­ ženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetno­ sti u Zagrebu; njihovim tajništvima lijepa hvala. Zahvalnost su zaslužili i upravitelj Kabineta gra­ fike prof. Renata Gotthardi-Škiljan, kustosi prof. Mirna Abaffy i prof. Marija Kršinić za svoje stručne savjete i pomoć pri organiziranju izlož­ be te muzejski tehničar Tanja Trupković i teh­ nički pomoćnik Gabrljel Lešković za realizaciju tehničke strane izložbe, također i Ivan Buzjak, rukovoditelj Fotoslužbe JAZU koji je snimio pla­ kate i izradio povećanja. Predrag Haramija

PLAKAT K A O SR E D ST V O TU RISTIČ KE P RO P AG AN D E

I Turistička propaganda samo je jedno od podru­ čja ekonomske propagande općenito, a i neraz­ dvojivo je povezana sa svim ostalim vidovima propagande. Naime, ekonomska propaganda na turističkom tržištu u osnovi se ne razlikuje od ekonomske propagande namijenjene neturističkom tržištu, iako postoje neke razlike. Mogli bismo reći da turističko tržište zahtijeva višu razinu informiranja s obzirom na potrebu stva*anja jake motivacije kod potencijalnog turista. Tu­ rističko putovanje nije neophodna potreba po­ put hrane, odjeće ili stanovanja, ono je proizvod slobodnog vremena i obično vezano uz veće troš­ kove nego boravak kod kuće. Turistička propa­ ganda trebala bi ipak ukazati na prednosti puto­ vanja i posjeta određenom mjestu u odnosu na boravak kod kuće I pridobiti i privući turiste da posjete tu zemlju, područje ili mjesto. Znači, njena je zadaća da prije svega stvori motiva­ ciju potrošača na neko putovanje, te da Je zatim 'ismjeri na neko određeno područje. Gotovo sve zemlje ulažu velika materijalna sred­ stva u propagandu turizma, jer turizam uz kul­ turnu i socijalnu misiju predstavlja značajan ekonomski faktor privredne djelatnosti. Bez ob­ zira na raznovrsnost turističkih atrakcija i zna­ menitosti. propaganda svake zemlje mora biti jedinstvena i cjelovita, jer tada stvara povoljni­ je i pozitivnije raspoloženje turista u inozemstvu • djelotvornija je. Inozemni turist mora steći do­ jam dobro smišljene I usklađene propagandne kampanje. Naravno da to ne isključuje i samo­ stalne propagandne akcije pojedinih mjesta, ho­ tela i dr. Osim te osnovne funkcije (prfdobija nje i privlačenje turista), turistička propaganda ima neke posebne ciljeve radi povećavanja pri­ ljeva turista, a to su: a. produljivanje boravka turista, b. produljivanje sezone, c. propagiranje specifičnosti pojedinih turističkih područja.- (J. Sudar, lit. 7). Turistička propaganda treba svakako voditi po­ sebno računa o samim željama potencijalnog tu­

rista. Sto on želi? U prvom redu želi vidjeti ono što nije vidio ili što rijetko viđa, želi udoban smještaj, voli udobno putovati I dobro jesti, zanimaju ga domaća jela I pića. 2eli razonodu, od­ mor, ugodno poznanstvo, Iskrenost, srdačnost, gostoljubivost i dobrodošlicu. Voli čistoću i urednost, voli detaljnu informaciju. Turist voli komfor, oslobođenost od sitnih briga, voli spe­ cijalitete, romantiku, suvenire, izlete. Stoga je u samoj turističkoj propagandi, svim njezinim sredstvima (oglas, plakat, prospekt, bro­ šuru. film ...), potrebno stvoriti dojam da ce sve te želje biti Ispunjene. Naravno, obećanja iznesena propagandnom porukom moraju Imati i činjeničnu podlogu, tj. biti i potkrijepljena stvarnom kvalitetom turističkih kapaciteta (do­ bri hoteli, šetališta, igrališta, bazeni, kulturne priredbe, uređene ceste, dobre komunikacijo, kvalitetni ugostiteljski kadrovi...), Inače će ona biti tek puka laž koja će možda privući gosta jednom, ali I nikad više. Plakat kao jedno od značajnih sredstava vizual ne komunikacije ima u turističkoj propagandi nesumnjivo vrlo važnu ulogu. Razmotrimo li sam njegov karakter, uvldjet ćemo da bi ta ulo­ ga mogla biti još značajnija. Plakat je oduvijek bio neodvojivi dio urbanog pejzaža. Upravo sta­ novnici velikih urbanih sredina, velikih gradova, prema rezultatima statistika, osjećaju najveću potrebu za putovanjem i najviše putuju. Plakat živi na ulici, samim smještajem u neku sivu bez ličnu gradsku ulicu turistički plakat pruža nešto poput mogućnosti, prozora za bijeg iz te sre­ dine, bijeg u turističko putovanje. Ta mogućnost kontrasta plakata kao obećanja lijepog putova­ nja u lijepu sredinu spram stvarnosti gradske egzistencije nešto je što bi svakako majstori tu -Istlčike propagande trebali Imati u vidu. •Plakat svakako ne odgovara na realne Ili ne­ realne želje ljudi, on također sugerira želje. Da bi to učinio, on ne reproducira aktuelnu egzisten­ ciju stvari, već sličnost koja je uvijek u tako koncentriranoj formi da postaje realnost u našoj Imaginaciji.« (Muller— Brockman, lit. 6). Dobar psiholog zna što sve nedostaje stanovni­ ku urbane sredine I o čemu mašta I fantazira. Turistički plakat bi trebao obećati Ispunjavanje nekih od tih fantazija. -Prema Maxu Bensu. posteri, njihovi objekti I argumenti mreže su u koje želje ljudi trebaju biti uhvaćene. Dobra su uvi

jek učinjena neobičnima, ona su viđena u nereal­ nim okolnostima sa suprarealističnih stanovišta. Tako poster veliča stvari i teži da manipulira na­ šim ponašanjem.« (MB, lit. 6). S obzirom na mogućnosti plakata, na njegovo sup­ tilno psihološko djelovanje i na podsvjesnom ni­ vou .brzinu kojom informacija s plakata ulazi u pamćenje prolaznika, sam kontrast slike na tu­ rističkom plakatu i stvarnosti urbane sredine, kontrast mogućeg šarenila boja i sivila okoline, smatramo da njegovi potencijali nisu dovoljno iskorišteni u turističkoj propagandi, a posebno ne ona njegova druga uloga, ne ona tek infor­ mativna nego one mogućnosti da plakat postane nešto poput fine psihološke mreže u koju se hvataju želje ljudi a poruka plafkata nudi kao spa­ sonosno rješenje svih problema. Umorni ste, sumorni — otputujte u ... i sve će biti drugači­ je ... itd. Sve do danas, kad su se pojavili novi mediji, po­ put radija i televizije, plakat je jedno od najvaž­ nijih sredstava komunikacije između proizvođača i potrošača, organizatora i učesnika. On uspo­ stavlja kontakt s promatračem putem slike i teksta. Ideja plakata i koncepcija dizajna žele probuditi interes za poruku i fiksirati ga. U sa­ mom tom procesu plakat ima i mnogo prednosti nad drugim medijima. Televiziju ili radio može­ mo isključiti po želji, plakat teško (ako je do­ bro napravljen) a da možemo ne pogledati ili bar uočiti na cesti dok prolazimo, a i taj je tre­ nutak za dobar plakat već sasvim dovoljan da se poruka ureže u našu podsvijest. »Plakat ima mnogo funkcija, prema svom zadat­ ku. On treba informirati, stimulirati, aktivirati, pokrenuti, interpretirati, postaviti pitanje, provo­ cirati, motivirati, uvjeriti. On ispunjava svoje ekonomske, kulturne, političke ili socijalne svrhe. To je uglavnom u subjektivnom sm islu klijenta a ne u objektivnom sm islu korisnosti i neophod­ nosti. Kao produžena ruka mušterije, on treba odvesti promatrača do proizvoda i apelirati na njega na takav način da poruka naalzi svoj put u njegovu podsvijest, nastavlja tamo da djeluje i sugerira pozitivan stav spram reklamirane stva­ ri.« (MB, lit. 6). Ukoliko je turistički plakat dovoljno kvalitetan i efikasan, u nama se neminovno javlja želja da otputujemo baš tamo kamo plakat sugerira. Do­ bar plakat stoga ne bi trebao nagovarati poput

reklamnog prospekta ili televizijske reklame, do­ voljno je da povuče podsvjesni otponac. Njego­ vog djelovanja najčešće nismo ni svjesni.

II Postoje sasvim određeni zakoni uspješnog di­ zajna plakata. Od plakata na ulici traži se da bude primijećen, da privuče pažnju, interes ili bar znatiželju. Iz vlastitog iskustva znamo da nas plakat ponekad uspije iznenaditi i na neki način ščepati tako da gotovo nepomično čitamo poruku i reagiramo na nju. Ali većina plakata ostaje gotovo neprimijećena jer nemaju tu moć, i u tome je osnovni zahtjev i problematika plaka­ ta: on treba zarobiti naše oko. Veliki je majstor plakata A. M. Cassandre lijepo izrekao: »poput nečeg neočekivanog i iznenađujućeg, poput ne­ ke vrste optičkog događaja .... slijedeća pre­ preka je nezainteresiranost čovjeka na ulici. Pos­ ter mora prodrijeti u njegovu emocionalnu at­ mosferu, ne poput uglađenog džentlemena koji dolazi kroz vrata sa slikom na štafelaju već po­ put provalnika kroz prozor s obijačem u ruka­ ma ...« J. Muller-Brockmann u svom djelu »History of Poster« tome dodaje i ovo: »Stoga poster mora biti aktivan, iako je samim svojim smještajem na zidu ili stupu osuđen na nepomičnost. On bi trebao, u trenu, uhvatiti oko žurećeg prolaznika, na talkav način da bi se i on sam, iznenađen, upi­ tao za' razlog tome. M a još više, u djeliću se­ kunde plakat bi trebao tako utjecati na mozak prolaznika da mu poruka postaje neizbježna, a on prepušten fascinaciji njome. On tada započi­ nje čitanje poruke iz neke nesvjesne znatiželje prije negoli je njegov um shvatio situaciju i in­ tervenirao. Planirani napad iz zasjede!-« (lit. 6). Takve ideje i zahtjeve spram plakata vrlo je teš­ ko izvesti u praksi. Da bi nastao plakat koji pri­ vlači pažnju u tolikoj mjeri i koji ie zadržava sve dok promatrač potpuno ne asimilira poruku samog plakata, potrebno je odlično poznavati psi­ hologiju potrošača, kao i sve zahtjeve dobrog dizajna plakata. Upoznat s time, dobar dizajner bira samo ona sredstva koja naglašavaju osnov­ nu poruku plakata, poruku koja je rezultat vrlo pomne analize navika, sklonosti, zahtjeva, finan­ cijskih mogućnosti i interesa onih kojima je na­ mijenjen.

Kod stvaranja turističkog plakata upravo to poz­ navanje želja i sklonosti (psihologije potrošača) potencijalnog turista neobično je važno. Njegove osnovne značajke obično su: (prema J. Sudaru lit. 7) — Potrošač turist, odnosno potencijalni turist relativno je više kulturne razine. Sto je stupanj kulture viši, to je i veća sklonost za sudjelova­ njem u turističkom tržištu. — Potrošač turist ima relativno visoku kupov­ nu moć, što je odraz njegove relativno visoke produktivnosti. Te su okolnosti u potpunom skla­ du s činjenicom da turist gotovo redovito potječe iz industrijalizirane, odnosno urbane sredine. — Potrošač od trenutka kad postaje turistom osjeća drugačije, uglavnom kvalitetnije potrebe nego ih je do tada imao. — Turist pokazuje natprosječnu sklonost k us­ vajanju informacija, tj. radoznalost, što znači da je i vrlo osjetljiv za djelovanje ekonomske pro­ pagande na turističkom tržištu.

žalosti i korote. Parola »bijeli Zagreb grad- u Ja­ panu I Kini bi se mogla prevesti kao »Zagreb — tužan grad«. Isto tako neće isti propagandni elementi na pla­ katu privući na putovanje autolimara Iz Bavar­ ske i profesora Iz Tiibingena. Uloga dizajnera je tu neobično važna. Uzmemo li u obzir činjenicu da je turistički pla­ kat uglavnom namijenjen inozemnom tržištu, za razliku od ostalih vrsta plakata koji se uglavnom izlažu u zemlji Iz koje potječu, shvatit ćemo ko­ liko je važno da dizajner turističkog plakata bude upoznat s vjerovanjima, pojmovima morala, sklo­ nostima, običajima I društvenom strukturom sta­ novništva zemlje kojoj je plakat namijenjen. Uz poznavanje svih tih preduvjeta i zakonitosti koje autor plakata fleksibilno koristi već pre­ ma potrebi, postoje i osnovni zahtjevi dobrog dizajna turističkog plakata koji proizlaze Iz nje­ gove prirode, a navodi ih prof. Josip Sudar (lit. 7): Dobar turistički plakat mora:

Znači, logično je da će dizajner plakata nakon što je upoznat s karakteristikama potrošača ko­ jima je plakat namijenjen i adekvatno reagirati. Ukoliko je poznata činjenica da je turist višeg kulturnog nivoa (to je obično i turist boljeg fi­ nancijskog stanja koji i više troši), onda je Jas­ no da i plakat koji mu se obraća mora nuditi kulturne sadržaje prezentirane na adekvatan li­ kovni način, a ne tek ležaljke i suncobraane... O sim toga, i plakat koji nije likovno-estetskl kva­ litetno riješen, odbit će profinjenijeg turista. Nažalost, kod nas je. izgleda, likovnog neukusa često i previše na plakatima. Istraživanja turis­ tičkog tržišta kod nas paralelno s time pokazu­ ju da je i kulturni nivo turista koji dolaze kod nas sve niži i niži. Turistički bi plakat stoga trebao uvijek biti pri­ lagođen vrsti turista koje želimo privući. Trebao bi uzimati u obzir zemlju iz koje dolaze, društ­ veni sloj, kulturni nivo I sklonosti. Posjetioca iz npr. dalekog Japana sigurno neće privući na put iste stvari kao npr. onog Iz susjedne Italije. Nji­ hovi interesi i sklonosti svakako su različiti. I sam plakat bi zato morao poštovati lokalne obi­ čaje i vjerovanja, jer dok će Talijana možda bije­ la boja koja prevladava na plakatu privući jer ga asocira na čistoću i optimizam, Japanca si­ gurno neće — ta boja Je u Kini I Japanu simbol

1. obrađivati samo jednu temu (Dubrovnik — ljetne igre. Slovenija — raj skijaša. Opati­ ja — biser Jadrana ...), 2. likovno-propagandno biti riješen tako da ga odmah zapazi oko prolaznika. 3. imati što manje teksta. Spoznamo li da turistički plakat mora biti samo jedno od propagandnih sredstava u cjelovitoj I dobro organiziranoj turističkoj kampanji uz pro spekte, brošure, film ove... ltd., postaju nam I jasniji zahtjevi za što manjom količinom teksta i tematskom ogranlčenošću. Plakat Je tu da na prvom mjestu bude uočen I skrene pažnju, dok bi u takvoj organiziranoj kampanji sva druga sredstva trebala davati sve ostale neophodne In­ formacije.

PREGLED RAZVOJA TURISTIČKOG PLAKATA U HRVATSKOJ

Pojava turističkog plakata vezana je uz nasta­ nak raznih turističkih organizacija I putničkih agencija, tj. organizacija koje su nalazile svoj in­ teres i zaradu u organiziranju turističkih puto­ vanja. ada bi se pobudio interes za njih treba­ lo i hje i oglašavati. Prvu putničku agenciju o s­ novao je Thomas Cook 1841. godine u Engles­ koj. nakon što Je bio ohrabren uspjehom jednog izleta za koji je on ponudio nižu cijenu željezni­ ce od normalne i još u toku putovanja ponudio izletnicima čaj. Desetljeće i pol potom njegova je agencija organizirala prvo putovanje na Konti­ nent, 1869. god. putovanje u Egipat. a1872. i prvo putovanje oko svijeta. Nekako istovremeno kad i Cook, Amerikanac Henry Wells osniva agenciju »American Express Company« (»Amexco«) koja je posredovala pri putničkom prome­ tu ali i pri otpremi robe I novca. Obie su agen­ cije koncem prošloga stoljeća razvile svoju dje­ latnost po cijelom svijetu, ali se uz njih javlja­ ju agencije koncem prošloga stoljeća razvile svo­ ju djelatnost po cijelom svijetu, ali se uz njih javljaju agencije i u drugim zemljama. Prva putnička agencija koja je imala svoj ured u Jugoslaviji bilo je međunarodno poduzeće »Wa­ gons Lits/Cook«. Bilo Je to 1919. godine. To je i vrijeme razvoja raznih turističkih središta u nas i nastanka prvih turističkih saveza i organi­ zacija, koje tada počinju organizirano reklamira­ ti svoju ponudu. Prva jugoslavenska turistička agencija osnovana je 1923. god. pod imenom »Putnik« sa sjedišti­ ma u Beogradu i Zagrebu. Za tu agenciju nastao je i jedan od najstarijih i najboljih plakata do kojeg smo uspjeli doći: to je plakat Ljube Babića -Visit Jugoslavia« (si. 2). Na diskretan i le­ žeran način plakat zaokuplja našu pažnju i pre­ daje svoju poruku. M otiv panorame Dubrovnika kasnije je rabljen na bezbroj plakata, ali nikada ovako uspješno, nikada nije bio nenametljiviji a opet nikada nije više intrigrirao i privlačio paž­ nju. U prvom planu je tipična dubrovačka teraca koja se perspektivno širi prema nama i teži da nas zarobi u svoj prostor, dok istovremeno po­

gled na Dubrovnik koji se s nje pruža teži da nas uvuče dublje u imaginarni prostor plakata. Time su nam sugerirana dva prostora: prostor terace koji je ujedno i prostor samog promatra­ ča plakata, u tom prostoru nalazi se i tekst pla­ kata koji nam daje informaciju a svojim klasič­ nim oblikom slova je potpuno sukladan s arhi­ tekturom mediteranske terace i tako vješto ukloplien u cjelinu plakata, povezan sa slikom, i duboki prostor postignut vrtoglavom perspek­ tivom panorame Dubrovnika koji nas hipnotički uvlači u sebe ne samo diskretnom optičkom varkom nego i ljepotom samog motiva. Samo postavljanje terace u prvi plan daje i promatraču nagovještaj komfora, dok prekrasni vidik s nje govori o ljepotama pejsaža koje ga čekaju odlu­ či li se za put. Pomalo neskladan detalj, ali sva­ kako neophodan radi boljeg informiranja o zem­ lji dotada turistički gotovo nepoznatoj ie mala karta Evrope s najvažnijim prometnicama i po­ ložajem Jugoslavije. Znači, odličan plakat, koji ne samo da privlači pažnju nego svojom per­ spektivnom dubinom obuhvaća prostor oko sebe i promatrača gotovo doslovce uvlači u nj, i pri­ siljava ga da usvoji njegovu poruku. Mnogi pla­ kati Dubrovnika nastali danas nemaju ni izdale­ ka takvu snagu, iako rabe gotovo isti motiv pa­ norame Dubrovnika, no on ostaje tek puka raz­ glednica a tekst informacija ni na koji način povezana s njom. Tridesete godine ovog stoljeća vrijeme su nas­ tanka i brojnih vrlo kvalitetnih turističkih plaka­ ta. No uzmemo li u obzir neke vrlo povoljne okolnosti tog razdoblja, to nas ne bi smjelo iz­ nenađivati. Naime u to vrijeme u Zagrebu se pojavljuje plejada izrazitih dizajnera, čije je stva­ ranje nesumnjiva zasluga filozofa i pisca M iro­ slava Fellera. Za svog kratkog predratnog dje­ lovanja u Zagrebu (1928— 1929) Feller je osno­ vao Imago, zavod za znanstveno proučavanje reklame i umjetničku reklamnu produkciju, i po­ krenuo časopis »Reklama«. U zavodu Imago su ­ radnici su bili, uz Fellera. S. Glumac, Anka Krizmanić, V. Mirosavljević i B. Kocmut. Utjecaj za­ voda Imago na plakat golem je i može se uspo­ rediti s utjecajem koji je izvršila grupa EXAT 51 dvadesetak godina kasnije. Djelovanje zavoda Imago na neki način nastavlja Atelijer Tri koji su osnovali braća Vladimir i Zvonimir Mirosavlje­ vić i Božidar Kocmut. Općenito dizajnu se u to vrijeme posvećuje znatna pažnja, što potvrđuje i činjenica izlaženja specijaliziranog časopisa

»Reklama«, ali i neosporan kvalitet plakata. U Hrvatskoj u to vrijeme turistički plakat stvara­ ju Sergije Glumac i Pavao Gavranić čija su dje­ la nesumnjivo na evropskom nivou. Turistički centri poput Kranjske Gore. tada već vrlo raz­ vijeni. angažiraju najbolje dizajnere, poput S. Glumca, za svoje plakate (si. 17. 18. 19, 20). Njegovi plakati hotela »Erika« u Kranjskoj Gori primjer su jednostavnog i likovno čistog plaka­ ta. Velike plohe kontrastnih boja na koje se svo ­ di čist i jednostavan crtež bez ikakvih suvišnih detalja nesumnjivo privlače pozornost. Neobič­ na kompozicija slike i originalan rez motiva za­ jedno s jasnim jednostavnjm crtežom i su ge s­ tivnom moći ekspresivnih linija i ravnih ploha upravo su ona sredstva koja nam ukazuju na povezanost tih plakata s onima najvećih evrop­ skih majstora, poput Ludwiga Hohlweina. Ernsta Deutscha, Juliusa Klingera. Luciena Bernharda pa možda i A. M. Cassandra. Za vrijeme II. svjetskog rata ne stvaraju se tu­ ristički plakati, ali se već neposredno nakon za­ vršetka rata nailazi na nekoliko ostvarenja. Došli sm o do nekoliko plakata začuđujuće dobre kva­ litete s obzirom na vrijeme u kojem su nastali. Plakat Sergija Glumca »Jugoslovensko primor­ je« nastavlja visoku razinu ostvarenja nastalih prije rata. Zanimljiv je plakat Ferde Bisa. auto­ ra koji tek nakon rata zapravo i počinje djelo­ vati. »Les Montagnes Yougoslaves«, nastao 1947. god. (si. 6). Likovnom dosjetkom prikazana su dva lista plakata koja tvore jedan. U imaginaciji nama bliži list na kome ie prikazan položaj Ju­ goslavije u Evropi lagano ie odignut i zaroian i otkriva nam drugi list sa slikom prekrasnog pla­ ninskog pejzaža. Poruka ie sasvim jasna i Izra­ žena isključivo likovnim jezikom, s minimumom teksta: podignitne list i dođite upoznati Jugo­ slaviju. Po statističkim podacima vrijeme nakon rata sve do kraja pedesetih godina razdoblje je osjetno smanjenog broja inozemnih turista u odnosu na prijeratno razdoblje, što objašnjava nužnost ponovog privlačenja stranih gostiju. Kampanja putem takvih i sličnih plakata svaka­ ko ie uspjnela jer već s početkom šezdesetih godina imamo trostruko više stranih gostiju ne­ go prije rata. Takav tip plakata stvara se do početka pedesetih godina i osnovna mu je ka­ rakteristika kvalitetan realističan crtež s mož­ da previše detalja ali i uvijek s težn|om da se poruka prenese na jedan likovno-narativnl način, koji čak anegdotalno. a i putem svakodnevnih

simbola nastoji zamijeniti tekst, što je s obzi­ rom na sam karakter plakata i potpuno pravilno. Na svaki plakat nastoji se staviti što više poru­ ka, ali izraženih samo likovnim sredstvima, ta tendencija naročito se primjećuje na nekim pla­ katima slovenskog dizajnera Trpina. Naravno, istovremeno postoji : niz plakata nami­ jenjen domaćim turistima, koji često imaju ne samo turističku nego i ideološku ulogu, a u li­ kovnim sredstvima primjećuje se i utjecaj socrealizma. Primjer je Bisov plakat »Turizam izvr­ šiteljima petogodišnjeg plana« (si. 7). Pedesete godine donose nešto potpuno novo. One su i inače vrlo svojstvene za razvoj našeg dizajna uopće i razdoblje su u 'kojem nastupa ideja o brisanju razlike između »čistog umjet­ ničkog djela« i predmeta u našoj okolini, čitava ljudska okolina počinje se razmatrati kao podru­ čje gdje zadire umjetnikova intervencija. To je doba izgradnje nove svijesti, gdje između osta­ log svaka grafičko-propagandna intervencija ne nosi samo prihod proizvođaču nego je ujedno edukativna, gradi novi svijet potrošaču, upuću­ je na nove prednosti, a i likovna ie senzacija. Dizajnom postaje estetika masovno dostupna, prestaje biti galerijski i muzejski mit. To su i ideje s kojima 1951. god. istupa grupa EXAT 51 (B. Bernardi, Z .Begovac, V. Kristi, I. Plcelj, Z. Radić. B. Rašica,. V. Richter. A. Srnec. V. Zaharović). 1950. godine osniva se i Akademija pri­ mijenjenih umjetnosti (postoji do 1954. god). A 1955. godine osnovan je 1. zagrebački trlennale primijenjene um|etnostl. te Iste godine for­ mira se Š IO (Studio za Industrijsko oblikova­ nje). Grafička oprema toga razdoblja Iznenađuje svojom kvalitetom. Javnost ie vrlo živo komuni­ cirala s vizualnom propagandom. Premda mo­ derno slikarstvo vrlo teško probija svoj put. plakat mnogo bezbolnljne lansira suvremena li­ kovna strujanja. To Ie bio novi medij koil nije bio tretiran tradicionalističkim pristupom Javno­ sti, te mu je bila dozvollena I očekivala se Inovaclla u svakom pogledu. Tnako Ie grafička op­ rema 50-ih godina nenametlllvo bila prisutna kao nosilac aktualnih likovnih strujama od apstrak­ cija do pop-arta. Pri dizajnu turističkog plakata iavlja se mnogo novih mladih autora (Z. Beretlć. D. Bekar, M Blšćan, M. Račić, Z. Slevec. M. Vulpe). all I neki od starije generacije još djeluju I spremno prihvaćaju nova likovna strujanja, poput F. Bisa.

No svima je zajedničko da se slikarskom ele­ mentu u plakatu daje prednost i mnogo više pa­ žnje se posvećuje izboru elemenata kompozicije i načinu komponiranja negoli samim formama. Naglašava se čista linija obrisa i plošnost pomo­ ću apstrakcije tjelesnosti, teži se čistoj boji i ritmiziranju različitim tipovima slova. Među is­ tinski uspjelim ostvarenjima valja svakako spo­ menuti plakat Ede Murtića »Opatija« nastao 1955. god. (si. 30). No težnja za visokom likovnom kvalitetom, koja je neosporno i ostvarena kod brojnih turističkih plakata, često je rezultirala i slabijim propa­ gandnim efektom. Zahvaljujući likovnoj kvalite­ ti i snažnom kolorizmu, takvi plakati obično bi­ vaju lako uočeni, ali ponekad i vrlo teško »pro­ čitani« jer sama poruka tu igra sporednu ulogu i često je slikovni dio plakata ne potpomaže i ne objašnjava. Turistički plakat je na neki način prozor kroz koji potencijalni turist gleda u ze­ mlju koju bi htio posjetiti i informacija o njoj koju dobiva plakatom utjecat će na njegovu od­ luku. Zemlja, mjesto, grad ili putovanje koje pla­ kat reklamira moraju biti ipak i tako prikaza­ ni da mu se dopadnu, tj. mora postojati osnovna objektivnost informacije. Uspjela apstraktna kom­ pozicija zacijelo privlači pažnju i plijeni svojom likovnom kvalitetom, ali i ne daje istovremeno dovoljnu količinu pozitivnih informacija da bi se ispunio propagandni zadatak, tj. nekoga potak­ lo na put. Često se već banalni simboli turis­ tičke potrošnje, poput motiva čamaca u lučici, zadovoljnog lika u ležaljci, obilnog obroka na stolu i si. naprosto »apstraktno stiliziraju«, ti. nastoje svesti na jasno omeđene plohe jarkih boja i geometrijskih oblika, a 'koje ipak podsje­ ćaju na te simbole, znači ne naglašava se ka­ rakteristično nego skicira banalno. Ponekad se još tome dodaje i element karikaturalnosti koji bi trebao povećati efekt dopadljivosti. Ipak ti plakati isijavaju i atmosferu vedre ležernosti ko­ je je prosječan turist itekako željan, tako da je njihov efekt, ako su bili popraćeni dovoljno in­ formativnim i atraktivnim prospektima, nesum­ njivo bio posvećen interes i priljev gostiju na naše turističko tržište. Razdoblje u dizajnu turističkog plakata koje tra­ je i danas započinje šezdesetih godina, i moglo bi se nazvati razdobljem nebrige za turistički plakat. Turistički kolač počeo je donositi znatna materijalna sredstva, priljev turista se znatno povećao i povećavao se sve do danas, kad se

možda i počinju osjećati posljedice nebrige ko­ ja je tada započela. Stvoreni su brojni turistički savezi: gradski, regionalni, republički itd. i broj­ ne nove turističke agencije, ali ne i bolji uvjeti za kvalitetan dizajn turističkog plakata. Točnije, iako u Hrvatskoj postoje brojni kvalitetni dizaj­ neri, izgleda da ih se nedovoljno angažira. Raz­ ne putničke agencije štampaju prospekte i cje­ nike, ali plakate gotovo uopće ne. ako ih i štampaju to su onda uglavnom tek uvećani cje­ nici s pokojom pridodanom sličicom. Razna lo­ kalna turistička društva daju štampati plakate, ali često bez ikakve konzultacije dizajnera. Lo­ kalni moćnici naprosto biraju motiv koji žele, često biraju sami i tip slova — i plakat je u štampi. Tek veći turistički savezi poput Turis­ tičkog saveza Zagreba, Turističkog saveza Du­ brovnika, Turističkog saveza Hrvatske i Turistič­ kog saveza Jugoslavije nastoje ozbiljnije pristu­ piti problemu Šezdesetih godina u turističkom plakatu počinje se primjenjivati jedno sredstvo koje kod nas do tada nije uopće korišteno, to je fotografija. Sa sve većim mogućnostima tiskarske tehnike i boljim strojevima postaje moguće na plakatu reproducirati svaki motiv fotografije, ali te teh­ ničke mogućnosti kao da su zagušile inventiv­ nost. No zapravo dobri dizajneri i dalje postoje, ali im se posvećuje sve manje i manje pažnje. Uzroci takvog stanja brojni su, ali je među njima svakako i elementarno nepoznavanje karaktera fotografskog medija od osoba nadležnih za stva­ ranje (tj. financiranje) turističkog plakata. Di­ zajn plakata do tada je bio uglavnom u rukama likovnih umjetnika, a slikarska tj. crtačka vješ­ tina nužno vezana uz kvalitetan dizajn; primjena fotografskih tehnika to mijenja, ali kao što se od dobrog dizajnera nekad tražilo da bude isto­ vremeno i dobar crtač, trebalo bi očekivati da se kod »fotografskih« plakata od dizajnera tra­ ži da bude i dobar fotograf, no to nije slučaj. Ta što će nam uopće dizajner, u fotografiju se razumije svatko-! Da to nije slučaj, najbolje nam govore primjeri brojnih turističkih plakata koji nisu ništa bolji od jeftinih razglednica, lako postoje brojne komparativne prednosti fotogra­ fije u odnosu na crtež, one u velikom broju na­ ših turističkih plakata nisu iskorištene. Velika psihološka prednost fotografije je osjećaj vje­ rodostojnosti koji ona pobuđuje kod promatra­ ča. On joj vjeruje, on smatra da prikazano na fotografiji odista postoji, da je realno. Čovjek

današnjice naučio je da vjeruje velikom broju tehničkih očiju koje mu današnja civilizacija pru­ ža: televiziji, filmu, fotografiji itd., i da ne sumnja u ono što je viđeno kroz objektiv koji na neki način smatra produžetkom svojih očiju. On nije često uopće svjestan onoga što zna do­ bar fotograf: fotografija može biti i te kakav lažov. ona može često od najdosadnljeg krajo­ lika napraviti najzamamniji, od neprivlačne ar­ hitekture privlačnu, od neugodnog ambijenta ugodan ... Poznavajući brojne ljepote naše zem­ lje. postajemo svjesni da fotografija na plakatu u nas ne bi uopće trebala tako manipulirati pro­ matračem i lagati — dovoljno je da bude kvali­ tetno snimljena, toliko su brojni lijepi I zanim­ ljivi motivi. No kod nas je češći obrnut slučaj, ona laže samu sebe. ne vara i ne gaji lažne ilu­ zije kod potrošača nego kod sam og proizvođača turističke ponude. Stvara kontraefekt. č esto unakazuje sam motiv fotografije. I tako nastaje paradoksalna situacija da je turistički plakat č e s­ to ružniji od onoga što prikazuje. Antipropaganda. Sve to zahvaljujući nepokolebljivom nepo­ vjerenju u stručnost i ukus profesionalnih diz^lnera. pa čak i vlastitih propagandista od stran onih bez čijeg se potpisa plakat ne može štampati. Takva je situacija vrlo česta, ali nije pra­ vilo. i vezana je uglavnom uz »propagandnu« ak­ tivnost manjih lokalnih turističkih društava I or­ ganizacija. te ugostiteljskih objekata i turistič­ kih agencija. U želji da se organizirano i sistematski pristupi turističkoj propagandi. Turistički savez Hrvatske 1960. god. osniva Biro za turističku propagandu, koji 1969. god. mijenja ime u »Turlstkomerc«. Od tog vremena najveći dio plakata i općenito turističkih publikacija u Hrvatskoj štampi se i stvara u toj radnoj organizaciji. No iako »Turistkomerc« posjeduje team kvalitetnih dizajne­ ra koji su autori više vrlo dobrih plakata, u nje­ govoj produkciji nailazimo i na plakate u kojima je moguće zamijetiti brojne negativnosti. Teško da za to možemo okrivljavati dizajnere jer su im ruke prečesto sputane činjenicom da je naru­ čilac plakata taj koji odlučuje što treba plakat prikazivati i kako. Uzmemo li u obzir vrlo često nizak nivo likovne kulture te Istovremeno veli­ ku samouvjerenost osoba zaduženih za turističku propagandu svoje regije, mjesta ili agencije, ko­ je pak financiraju i naručuju plakat, shvatljivo nam je kakva će biti i kvaliteta plakata. Tako kroz produkciju »Turistkomerca« možemo sagle­

dati pravilo koje se može primijeniti I na sve slične organizacije u našoj zemlji: Sto više na­ ručilac plakata ima povjerenja u dizajnera, i manje se upleće u njegov rad — to je rezultat bolji .Primjer su neki uistinu odlični plakati »Tu­ ristkomerca« u kojima su dizajneri imali odriješene ruke. Neobrazovani naručilac u pravilu bježi od bilo kakve originalnosti i teži banalnosti i uniformnosti i tako nastaju serije plakata koji se u osnovnoj formi godinama ne mijenjaju: gore fotografija-razglednica. dolje na bijeloj pod­ lozi kratak tekst i eto plakata. Primjer je plakat (si. 42 Ijedno od prvih ostvarenja u nas koje koristi fotografiju, a čiji obrazac zatim slijede beskonačne serije sličnih plakata. Naručioci plakata, pokretači velikih propagand­ nih akcija, poput Turističkog saveza Jugoslavije. Turističkog saveza Hrvatske. Turističkog saveza Zagreba i Turističkog saveza Dubrovnika, pokla­ njaju daleko veću pažnju dizajnu od malih lokal­ nih društava I organizacija. I često povjeravaju izradu plakata iskusnim dizajnerima. Sretna je I okolnost što su ti Isti turistički save­ zi nosioci naše propagande u Inozemstvu, tako da većina loših plakata lokalnih društava i agen­ cija ne dolazi do očiju stranih gostiju, osim kad su već u našoj zemlji. Ipak ostaje otvoreno pitanje zašto ostvarenja nekih naših uistinu vrhunskih fotografa nikad nisu našla svoje mjesto na plakatu, te zašto Je suradnja dizajnera I fotografa tako rijetka stvar jer često je kvalitetna fotografija nagrđena, loše ukomponirana u cjelinu plakata, s neodgovara­ jućim oblikom teksta ili je pak dobar dizajner bio prisiljen služiti se lošom snimkom. Među uspjelim plakatima svakako Je vrijedno spomenuti seriju plakata nastallh na Inicijativu Turističkog saveza Jugoslavije s temom reprezentiranja naših prirodnih i kulturnih vrednota. Svi plakati u seriji su istih dimenzija i sadrže kratki tekst »Jugoslavija« kod svih rađen Istim tipom slova, motivi su uglavnom fotografski snimljeni razni prirodni I kulturni spomenici ali u ovom slučaju ponekad I vrlo kvalitetno. TSJ je očito za tu seriju plakata, koja Je namijenje­ na da reprezentira našu zemlju u Inozemstvu, nastojao angažirati I kvalitetne dizajnere I foto­ grafe. i rezultat je nekoliko izuzetnih ostvare nja, poput vrlo zanimljivog plakata ob kojem je filigranski Izlog, krcat nakitom, snimljen Izbliza

i tako dobivena vrlo zanimljiva, neobična i de­ korativna površina plakata, zatim plakata s li­ kom studeničkog bijelog anđela koji je pobudio znatan interes u inozemstvu a i pokazao da po­ tencijalnog gosta ne zanimaju samo palme i ležaljke. Tu je i nekoliko vrlo vrijednih »pejzaž­ nih« plakata (si. 50,52), a valja spomenuti i tri plakata iz te serije koji nisu fotografski nego je za njih crteže motiva Jadrana radio Edo Murtić (si. 32,33). Motiv dubrovačkog Straduna vrlo je često korišten u turističkom plakatu, no vrlo je zanimljiv potez TSJ kad je za plakat Straduna izabrao dva akvarela Hidea Suzukija. Akvareli nisu baš najkvalitetniji (si. 75), rađeni su »soli­ dno amaterski«, ali je zato na plakatu vrlo upad­ ljiv potpis autora akvarela 'koji je predsjednik jedne od najvećih korporacija na japanskom tržištu. Takav plakat će nesumnjivo biti vrlo zna­ čajan činilac naše propagande na japanskom tržištu, i pokazuje nam da su majstori propagan­ de i u nas počeli uviđati značenje poznavanja psihologije potrošača. Cjelovitost i organiziranost propagandne akcije naglašena je i istim tipom i veličinom slova na svim plakatima TSJ, i tako postignut vizualni identitet jugoslavenske turističke ponude. Sličan dosta uspjeli projekt potaknut je od Tu­ rističkog saveza Hrvatske. 1980. godine Dinko Žibrat dizajnirao je za TSH seriju plakata s mo­ tivima prirodnih ljepota i znamenitosti regija i gradova SRH. Vizualni identitet plakata lako je prepoznatljv: unutar okvira sivkaste boje nalazi se skladno ukomponiran fotografski prikaz po­ jedinog motiva, a sam tekst krajnje reduciran, bez suvišnih riječi, samo s imenom regije ili mjesta, nalazi se u okviru ispod prikaza, tip slo­ va je jednak na svim plakatima a varira samo boja slova koja je sukladna s najdominantnijom bojom motiva na slici. Serija dosta diskretnih, ali i likovno uspjelih plakata od kojih su neki, zahvaljujući kvalitetnoj snimci koja se našla u harmoničnom odnosu spram okvira i teksta, li­ jepa ostvarenja turističkog plakata (si. 63,64,65). Svakako valja spomenuti plakate u izdanju Tu­ rističkog saveza Zagreba. Zagreb je reprezenti­ ran s više plakata. Neki koji koriste fotografije perspektive ili motiva grada zadiru pomalo u banalnost i ostavljaju otvoreno pitanje: zar nije bilo moguće doći do kvalitetnijih snimaka, ili originalnijih motiva grada? No postoji i nekoliko uistinu vrlo kvalitetnih ostvarenja, poput plakata

Nedjeljka Dragića »Zagreb-kongresni grad« i »Zagreb-okolica«, dokazuju da se uspješan i su­ vremen turistički plakat može napraviti danas i bez korištenja fotografije (si. 14,15). Propagan­ dna poruka tih plakata izrečena je na lako čitljiv način, prepoznatljiva je i ostaje u pamćenju pu­ tem duhovitog crteža s elementima karikature, dosjetke, a opet snažnog kolorizma koji plijeni pažnju prolaznika. Sam tekst je kratak i uočljiv, lako čitljiv. Zanimljiv je i plakat Ivice Bednjanca »Zagreb-okolica« (si. 3). Zagrebačka okolica pri­ kazana je crtežom koji ima elemente geografske karte ali i sugerira pogled iz ptičje perspektive na cijelu regiju minucioznom obradom detalja, tj. autor je nastojao prikazati sve značajnije spo­ menike kulture i prirode regije ponešto uveća­ nim ,već prema svom značaju u odnosu na stvar­ nu situaciju koja bi mogla biti viđena iz zraka. Tako plakat postaje i turistički vodič i geograf­ ska karta i snimka iz zraka, ali prestaje biti plakat jer njegovo osnovno svojstvo brze čitlji­ vosti ustupa pred mnoštvom sitnih detalja koji zahtijevaju pažljivo proučavanje iz blizine, i gu­ bi onu sposobnost brzog napada na psihu slučaj­ nog prolaznika koju svaki plakat mora imati. Sličnu metodu koristi i plakat Ivana Rožmarića »Jugoslavija« (si. 39), no on je ipak uspješniji jer detalje povećava do čitljivosti za običnog pro­ matrača na uštrb geografske točnosti. Plakat »Key tours« još je jedan primjer te vrste plakata, ali dosta nezgrapan. Dizajner Kvarnerturista nije koristio crtež, nego je jednostavno fotografije motiva pojedinih mjesta na Kvarner­ skoj rivijeri i Istri porazmještao po obrisima karte tog područja. Veliki tekst plakata čitljiv je s više metara i nikako nije u skladu sa foto­ grafijama, razglednicama, motiva koje su čitljive tek s nekoliko decimetara zbog svojih malih di­ menzija. Svrha tog plakata očito je prodaja tu­ rističkih izleta u pojedina mjesta regije, ali bi taj zadatak svakako bolje obavio prospekt do­ stupan svakom. Plakat koji je čitljiv samo s ve­ like blizine ne može čitati više od eventualno dvoje promatrača istovremeno, dok mnoštvo de­ talja zahtijeva dugo proučavanje (si. 69). U slučajevima kad se želi da plakat dočara svu ljepotu krajolika neke regije, a i da posluži kao orijentir i neka vrst pregledne karte te regije, pribjegava se gotovo fotografski preciznom crte­ žu tog područja iz ptičje perspektive, što je i logičan postupak jer teško da bi se mogla s

takve visine napraviti dovoljno jasna fotografija. Takvi plakati imaju veliku vrijednost pri pomoći gostu u orijentaciji na određenom području jer su pregledniji i pružaju više informacija od obične geografske karte, ali mora se znati uočiti njihov pravi sm isao kao sredstva pomoći, informacije turistu koji je već prije stvorio odluku i došao u posjet tom području a ne kao propagandne poruke koja nagovara na turističko putovanje. Primjer takvog informativnog plakata je plakat »Riviera Dubrovnik« Ivana Rožmarića (si. 37). Važno je spomenuti plakate raznih kulturnih ma­ nifestacija koje imaju vrlo važnu ulogu u tzv. ■izvanpansionskoj« potrošnji i neodvojive su od turističko-ugostiteljske ponude, a često su i sa­ me isključivi razlog dolaska velikog broja turista. To su prije svega plakati Dubrovačkih ljetnih igara na kojima možemo pratiti i razvojni tok plakata u nas i među kojima nalazimo i podosta veoma kvalitetnih ostvarenja. Značajan je plakat F. Bisa iz 1958. god. koji je u duhu novih struja­ nja u likovnoj umjetnosti tog vremena, te odlična ostvarenja novijeg datuma dizajnera B. Ljubičića, njegov plakat 38. dubrovačkih ljetnih igara vrlo je značajan ali i intrigantan jer na neposredan i duhovit način ukazuje na prije spomenutu ne­ odvojivost turizma, ugostiteljstva i kulture. Kvalitetni plakati izložaba M uzejskog prostora u Zagrebu svakako su još jedan značajan adut u rukama naše turističke propagande koja po­ moću njih može poručiti potencijalnim turistima da mi nismo samo zemlja prirodnih ljepota. Predrag Haramija

Ljubo BABIĆ Jastrebarsko, 14. VI. 1890 — 14. V. 1974, Zagreb. Slikar i grafičar, scenograf i povjesničar umjetnosti, polazio privatnu slikarsku školu M. Cl. Crnčića i B. Csikos-Sesije i nato javni državni zavod koji je od te škole na­ stao, Višu školu za umjetnost i umjetni obrt, 1907— 1910. u Zagrebu, završio akademiju u Munchenu 1913. i diplomirao iz povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Za­ grebu 1932. Od 1914. vodio je u Zagrebu vlastitu slikarsku školu, od 1916. predavač i potom profesor na Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt, potonjoj Akademiji, od koje je 1940. postala ALU. Redovni je član JAZU bio od 1947. Bijaše pokretač i organizator više likovnih grupa: Hrvatskog proljetnog salona (1916) Nezavisne grupe hrvatskih umjetnika (1923) Grupe trojice (1929) Grupe hrvatskih umjetnika (1939). Autor je više knjiga eseja i prikaza iz povijesti umjetnosti i članaka o suvremenim likovnim temama. K ULTU RN O H ISTO RIJSKA ZAG REBA. 1925.

IZLO ŽBA

Ivica BEDNJANEC Zagreb, 1934. Samostalni umjetnik, dizajner, strip crtač. Završio je grafičku školu i kao litograf radio u »Ognjen Prici«. Uz rad se školovao i 1962. diplomirao na Višoj gra­ fičkoj školi u Zagrebu. Od 1964. do 1967. radio je kao nastavnik u Grafičkom škol­ skom centru. Bavi se stripom od 1952. god. i dobitnik je Grand prixa ovogodišnjeg sa­ lona jugoslavenskog štipa u Vinkovcima.

GRADA

Offset u 4 boje (žućkasta, plava, crna, zla­ tna), 1074 x 818 mm. Sign, na prikazu d.d.u.: Lj. Babić, ispod pri­ kaza sred.: Lit. Zakl. tisk. Narodnih Novina, Zagreb. Tekst na prikazu, gore: Hiljadugodišnjica // Hrvatskog Kraljevstva, dolje: CAPUT REGNI A.D.1827.// Kulturnohistorijska // IZLOŽBA // Grada Zagreba // od 4.— 31. listopada 1925.// Umj. paviljon, Jug. akademija // i svi ostali kultur. instituti — Kulturnohistorijska izložba grada Zagreba jedna je od priredaba proslave tisućgodišnjice, održavala se od 11. listopada do 15. studenog 1925. u Umjetničkom paviljonu, u palači JAZU i u trezoru Nacionalne i sve ­ učilišne biblioteke. Najveći dio izložbe, onaj u Umjetničkom paviljonu, uredio je Ljubo Babić, koji je bio tajnik Izložbenog odbora. — Plakat KG inv. br. 1124-11. DU B RO V N IK —

// BEAUTIES A N D // M IN ERALW A- // TERS & BATHS, desno: INFO RM ATION // TO — PUTNIK — TOURIST // A G EN C Y — BELGRADE — // ZAG REB — LJUBLJANA — // SPLIT — DU BROVN IK Sudeći po tekstu, u kojem se spominje Kra­ ljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, taj je tu­ ristički propagandni plakat nastao prije 3. X. 1929, kad je država dobila ime Kraljevina Jugoslavija, a nakon osnutka »Putnika« 1923. god. Kabinet grafike ima istovjetne plakate s fran­ cuskim, češkim i poljskim tekstom. KG inv. br. 1096-1. Poklon autora, 1974. Podaci prema lit. 4.

3.

Dušan BEKAR Rođen 28. 4. 1931. u Zagrebu. Završio je Fotokemijsku školu 1948. godine i tečaj gra­ fike OZEHA. Član je ULUPUH-a od 1959. god. Izlaže od 1959. godine na 2. zagrebač­ kom triennalu primijenjene umjetnosti.

POSJETITE JU G O SLAVIJU

Litografija u 4 boje (žuta, smeđa, 2 plave), 1110 x 760 mm Sign, autora nema: d.d.u. ispod prikaza: LIT. ZAKL.TISK.N ARO DN IH NOVINA, ZAG REB Tekst na prikazu, d. sred.: D U B RO V N IK // VISIT JUGO S L A V IA // THE K IN G D O M OF THE SERBS. // CROATS. A N D SLO V EN E S // lijevo: THE C O U N TRY // OF NATU RAL

ZAGREB, 1986. offset 980 x 680 mm sign, nema d.d.u.: interpublic d.l.u.: IZDAVAČ: TU RIS­ TIČKI SA V EZ ZAG REB A tekst: ZAG REB // Hrvatska • Jugoslavija // okolica / surroundings KG inv. br. 1609 — I

4.

JU G O SLAV IJA 1000 OTOKA, 1960. offset 1000 x 707 mm sign, uz desni rub: BEKAR Tekst: JU G O SLA V IJA // 1000 OTO KA Kabinet grafike ima isti plakat i na njemač­ kom jeziku. KG inv. br. 1333-1.

Zdravko BERETIĆ

9.

Osijek 13. XI. 1926. Akademski slikar. Studirao na ALU u Zagrebu. Diplomirao 1951. Od 1951. do 1953. pohađa specijalku u klasi Ljube Babića. 5.

JUGOSLAW IEN 1000 INSELN, 1960. offset 998 x 800 mm sign, d.d.: BERETIĆ d.d.u.: TISAK GRA FIČKE ŠKOLE ZAGREB Tekst: JUGOSLAW IEN / / dolje: 1000 INSELN Kg inv. br. 1331

10.

Ferdo BIS

Mijo BIŠĆAN Klanjec 17. V. 1920 — Zagreb 1948. Slikar i grafičar. Završio je Obrtnu školu u Zagrebu 1939. god., slikarski odjel. 11.

6. LES M O N TAG N ES YUGOSLAVES, 1947.

8.

Bruno BULIĆ

PETOGODIŠNJEG

FESTIVAL DUBROVNIK, 1958. offset 1000 x 708 mm sign, g.l.u.: F.Bis d.d.u.: G RA FIČK A ŠKOLA ZAGREB Tekst: JUGOSLAVIJA / / uz. des. rub.: JEUX D. ETE 1958 / / dolje: 1. VII — 31. VIII DUBROVNIK KG Inv. br. 1582-1

LOVRAN, 1954. offset 980 x 675 sign.: d.d.u.: Mi Bišćan 54 Tekst: gore: LOVRAN, uz l.rub: JUGOSLA­ VIJA VI. Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne biblioteke, Zagreb.

kolor litografija 1005 x 705 mm sign, d.d.u.: Bis 47 d.d.u.: LITOGRAFIJA »R02ANKOW SKY- Z A ­ GREB, F.N.R. Y O U G O SA V IA Tekst: LES M O N TAGN ES / / dolje: YOUGOS LAVES KG Inv. br. 130-1

kolor litografija 1000 x 706 mm sign, nema d.d.u.: ST. ZAVO D »OGNJEN PRIČA- ZA ­ GREB 163/50 Tekst: TURIZAM / / dolje: IZV R ŠIO C IM A PETOGODIŠNJEG PLANA KG inv.br. 136-1

JUGOSLAVIJA 1000 OTOKA, 1960. offset 1000 x 707 mm sign, d.d.: F.Bis d.d.u.: tisak grafičke škole — zagreb Tekst: JUGOSLAVIJA / / 1000 OTOKA KG inv. br. 1336-1

Rođen 1910. u Zagrebu. Studirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu koju završava 1936. god., i od tada se bavi reklamnom grafikom. Radio je kao suradnik OZEHA, Zagreb-filma, Stvarnosti. Izlagao od 1955. god., a član je ULUPUH-a od 1951. god. Umro 1980. god.

7. TU RIZAM IZ V R ŠIO C IM A PLANA. 1950.

AVEC PUTNIK ZAGREB. 1960. offset 964 x 660 mm sign, nema d.d.u.: TISAK GRAFIČKOG ZAVO DA HRVAT­ SKE : ZAGREB Tekst: avec • putnik zagreb • // a travers la yougoslavie KG inv. br. 1335-1

Rođen Je 1903. u Trstu. Višu obrtnu školu za dekorativnu umjetnost svršio Je u Trstu 1922. I upisao se na Academia dl Belle Arti uVeneciji, gdje studira tri godine: a od 1927. nastavlja studij u Zagrebu, diplomirao je 1931 (Becić). Od 1953. do 1969. bio je kustos JAZU. 12.

TURIZAM ŠIROKIM NARODNIM M ASAM A. 1946. offset 996 x 700 mm sign.: uz des. rub: OGLASNI ZAVOD HRVAT­ SKE B.B. Tekst: Z E M A U S K O / / HOTELSKO // PO­ DUZEĆE // HRVATSKE / / ZAGREB // TU­ RIZAM ŠIRO KIM // NARODNIM M A SA M A VI. Grafička zbirka Nacionalne I sveučilišne biblioteke, Zagreb.

A.

G.

Č A LA

13. M ILN A offset 480 x 680 mm sign, nema d.I.u.: oblikovanje /studio Arhigraf Split/ a.g.čala foto IVO ŽARK O V KG. Inv. br. 1614-1

16.

G O RSKI KOTAR, 1936. litografija u boji 974 x 615 mm sign, na prikazu g.d.u.: Ga // 36 dolje sa strane: LIT. Z. T. N ARO D N IH NO­ V IN A ZAG REB Tekst: DELNICE. FUŽINE, LOKVE, SK R A D // G O RSK I // KOTAR KG inv. br. 1116-1. Poklon Angele Gavranić, 1974. Podaci prema lit. 4.

Nedjeljko DR A G IĆ Paklenica (kraj Nove Gradiške), 13. IX. 1936. Završio gimnaziju u Slavonskom Brodu. Stu­ dirao na pravnom fakultetu u Zagrebu. Od 1953. god. objavljuje karikature, a od 1960. radi na crtanom filmu. Bavi se i grafičkom opremom knjiga i plakata. Izlagao je samo­ stalno i kolektivno na brojnim izložbama, a i dobitnik je oko 45 domaćih i stranih na­ grada. 14. ZAG REB — OKOLICA, 1977. offset 975 x 675 mm sign, d.d.: Dragić N. d.I.u.: izdavač: TU RISTIČKI SA V E Z ZA G R EB A Tisak: T U RISTK O M ERC — Zagreb Tekst: ZAG REB // O K O L IC A • SU R R O U N D ­ IN G S • U M G EB U N G • DINTORNI KG. inv. br. 1601-1 15. ZAG REB — K O N G R ESN I GRAD, 1979. offset 975 x 675 mm sign, d.d.: Dragić d.d.u.: izdavač: TU RISTIČKI SA V E Z ZA G R E ­ BA Tisak: T U RISTK O M ERC ■ ZAG REB Tekst: ZAG REB // K O N G R ESN I G R A D • C O N G R E S S CITY KG. inv. br. 1602-1 Pavao G A V R A N IĆ Zagreb, 18. X. 1905 — 16. VII. 1973, Zagreb. Grafičar, završio Umjetničku akademiju u Zagrebu (profesori Lj. Babić i V. Becić) 1929. i povijest umjetnosti na sveučilištu u Zagrebu i Pragu (doktorat, 1939). Vodio od 1940. grafički odjel na Obrtnoj školi, ra­ dio od 1947. na Saveznoj grafičkoj, predavao od 1954. povijest umjetnosti na VšP, od 1959. likovno grafičku kulturu na Višoj gra­ fičkoj školi u Zagrebu. Također radio i po­ štanske marke.

Sergije G LU M A C Užgorod, 12. I. 1903 — 23. XII. 1964, Zagreb. Slikar, grafičar i scenograf, završio Umjet­ ničku akademiju u Zagrebu (profesori F. Kovačević, J. Kljaković i T. Krizman), potom radio 1925. u atelijeru A. Lhotea u Parizu, slušajući istodobno povijest umjetnosti na Sorbonni. Bio povremeno scenograf u HNK-u (1930 — 1937). Jedan je od suradnika u za­ vodu IM AG O . 17. HOTEL ERIKA, K R A N JSK A GORA, 1934. offset 960 x 635 mm sign, na prikazu g.l.u.: s.g. ispod teksta d.d.u.: TIPOGRAFIJA D.D. ZAG REB Tekst: na prikazu d.g.u.: »RO« CENTROREKLAM : ispod prikaza: HOTEL // ERIKA // K R A N JSK A G O RA // V ISIN A 900 M — PRVORAZREDN I ALPIN SKI HOTEL — NAJ­ M O D ERN IJI KO M FO RT — CENTRALNO G RI­ JANJE — TEKU Ć A TOPLA I H LA D N A V O D A Prema autorovu podatku plakat je nastao 1934. KG inv. br. 1136-1 18. HOTEL ERIKA, K R A N JSK A GORA, 1935. offset 950 x 630 mm sign, na prikazu d.I.u.: s.g. ispod prikaza d.d.u.: LIT. Z. T. N ARO D N IH NOVINA. ZAG REB Tekst: HOTEL ERIKA // 860 m // K RAN J­ S K A G O R A // JU G O SLAV IJA // PRVO RA­ ZREDN I ALPIN SK I HOTEL — N AJM O DERN IJI KO M FO RT — SV E SO B E S A TEKU Ć O M H L A D N O M I TOPLOM V O D O M // TENIS — KUPANJE — A LPIN IZA M Prema autorovoj evidenciji plakat je nastao 1935. KG inv. br. 1138-1

19. JA D R A N SK A IZL02BA, 1938. offset 957 x 632 mm sign, na prikazu g.l.u.: s.g.: ispod prikaza d.d.u.: LIT. Z. T. N ARODNIH NOVIN A ZAGREB Tekst: J A D R A N SK A IZL02BA / / ZAGREB. 25. V— 5.VII.1938 //Z Z J S // UZ UNAPRIJED NABAVLJENU LEGITIMACIJU N A ŽELJEZNI­ C A M A U JUGOSLAVIJI BESPLATNI POVRA­ TAK: NA JA D RA N SK IM PARO BRO D IM A V ISI RAZRED ZA CIJENU NI2EGA / / PO­ VLASTICE VA2E ZA DO LAZAK U ZAGREB 20 VI — 3 VII ZA POVRATAK IZ ZAGREBA 25 VI— 10 VII 1938 CA RIN SK E I TROSARINSKE POVLASTICE — BESPLATNA VIZA Jadranske izložbe bile su uz Jadranske da­ ne manifestacije propagandne djelatnosti JA DRAN SK E STRA2E, rodoljubne i kulturne organizacije u Kraljevini S H S (Jugoslaviji) koja je djelovala od 1922. do 1941. sa za­ datkom kulturnog i privrednog unapređiva­ nja Jadrana. Značajna je uloga te organiza­ cije na unapređivanju turizma jer je podigla na Jadranu brojne domove i ljetovališta, te organizirala brojna pomorska putovanja i izlete. KG inv. br. 17-11

Vladimir JELIĆ Akademski slikar. Diplomirao 1947. 22.

Branko KOVAČEVIĆ Zadvarje kod Omiša, 30. XI. 1911 — 4 X. 1988. Slikar i grafičar. Za školovanja na realnoj gimnaziji u Splitu pohađao je školu crtanja i modeliranja koju je vodio Emanuel Vidovlć pri Obrtnoj školi. 1934 — 1938. studirao na Umjetničkoj akademiji u Beogradu. Autor je scenografija i kostima za brojne predstave u Narodnom kazalištu u Osijeku te nekoliko objavljenih tekstova. Izlagao je na velikom broju skupnih I samostalnih Izložbi. Dobit­ nik je brojnih međunarodnih nagrada i pri­ znanja.

20. JU GOSLOVEN SKO PRIMORJE OFFSET 100 x 710 mm sign, ispod prikaza d.d.: s.g. d.d.u.: STAMP. ZAV.»OGNJEN PRIČATekst: JU GOSLOVENSKO PRIMORJE / / LE LITTORAL YO UG OSLAVE Štamparski zavod »Ognjen Prlca- nastao je 1948. god. iz Kromolitografske tvornice Rožanskowsky i drug d.d. na Savskoj cesti 31 u Zagrebu. To ujedno znači da plakat nije mogao nastati prije 1948. god. iako stilski vuče na ranije razdoblje. KG inv. br. 135-1

POSJETITE JADRAN U PROLJEĆE kolor litografija 1000 x 703 mm sign, d.d.: jellć d.d.u.: SZOPZ 202/30 Tekst: POSJETITE // JADRAN // dolje: U PROLJEĆE KG Inv. br. 131-1

23.

DUBROVNIK. 1960. offset 990 x 675 mm sign, d.d.u.: B.Kovačevfć d.d.u.: TISAK GRAFIČKE ŠKOLE ZAGREB Tekst: DUBROVNIK // JUGOSLAVIJA KG. Inv. br. 1339-1 Plakat Je nastao vrlo vjerojatno 1960. god. kada Je autor izradio I vrlo sličan plakat Dubrovačkih ljetnih Igara.

Boris U U B IC IĆ 21.

IZL02BA UGOSTITELJSTVA I TURIZMA JU­ GOSLAVIJE. 1955. offset sign, d.d.u.: s.g. d.I.u.: znak štamp. zavoda Ognjen Prlca Tekst: 4.— 12.VI.1955 / / I.IZL02BA / / UGOSTITELJSTVA / / I TU RIZM A JUGOSLA­ VIJE // ZAGREB / / VELESAJAM Poznata je samo fotografija plakata. Podaci br. 17 , 18, 19, 20 prema lit. 4.

Sinj, 1945. Slikar, grafičar I dizajner. Završio ALU 1968. u Zagrebu. Autor grafičkog dizajna Medite­ ranskih igara u Spfitu 1978. I brojnih drugih uspjelih plakata. 24.

35. DUBROVAČKE LJETNE IGRE. 1984. sltotisak 100 x 700 mm sign, d.d.u.: design: tim vizualne komuni kaclje CIO,

dizajner: b.ljubičić d.I.u.: tisak-SC grafički servis-studentski centar zagreb tekst: 35. Dubrovačke ljetne igre // Dubro­ vnik Festival // Festival de Dubrovnik I I . . . Postoje dvije mutacije boje istog plakata, varijanta u crvenoj, crnoj i zlatnoj boji i varijanta u ružičastoj, sivoj i zlatnoj boji. KG inv. br. 1631 - I 25. 38. D U B RO V AČ KE LJETNE IGRE. 1987. Offset 1000 x 700 mm sign. d.I.u.: Design Borislav Ljubičić d.d.u.: Photo Dabac d.I.u.: Tisak Grafomerkantile — Zagreb Tekst: 38. Dubrovačke ljetne igre //38th Dubrovnik Summer Festival // 10.srpanj — 25.kolovoz, 1987.//Julo 100 — August 25, 1987. KG inv. br. 1632-1

Edo M URTIĆ Velika Pisanica, 4. V. 1921. Slikar, grafičar, scenograf i emajler. Završio Obrtnu školu i polazio 1939 — 1943. ALU u Zagrebu. U NOB-u i nakon oslobođenja izradio velik broj kvalitetnih plakata. Opre­ mio više knjiga, aranžirao brojne izložbe. Imao je velik broj izložbi u zemlji i ino­ zemstvu. Dobitnik je više nagrada i prizna­ nja. 2ivi i radi u Zagrebu. 28. D U B RO V AČ KI FESTIVAL 1950. kolor litografija 975 x 680 mm sign, g.l.u.: EDO M URTIĆ d.d.u.: N AKLADN I ZA V O D HRVATSKE. ZAG REB Tekst: DU B RO V AČ KI FESTIVAL // 8.— 21. IX.1950. // JU G O SLAV IJA KG inv. 129-1 29. YU G O SLAVIA, 1953.

26. M A N D U SE V A C , 1987. offset 100 x 700 mm sign. d.I.u.: izdavač: IV Skupština općine centar// Realizacija A G M — Vjesnik // Di­ zajn: Boris Ljubičić // Fotodokumentacija: Muzej grada Zagreba tisak: Offset Grafomerkantile — Zagreb tekst: 1852 //»NA KORIST- »FOR U SE .. .« // ispod prikaza: Manduševac / tekst na dva jezika (hrvatskom i engleskom) o povi­ jesti Mandušnevca smješten je u gornjem lijevom uglu plakata i donjem desnom uglu plakata/ KG inv. br. 1633-1 27.

M A N D U SE V A C . 1987. offset 1000 x 700 mm sign. d.I.u.: izdavač: IV Skupština općine centar// Realizacija: A G M — Vjesnik // Dizajn: Boris Ljubičić // Fotodokumentaci­ ja: Muzej grada Zagreba tisak: Offset Grafomerkantile — Zagreb tekst: 1890 // »NA K O R IS T ... ZA URES« »FOR U SE ... A N D FOR DEC O RATIO Nispod prikaza: M A N D U Š E V A C g.l.u. tekst o povijesti Manduševca na hrvat­ skom jeziku d.d.u.: tekst o povijesti Manduševca na en­ gleskom jeziku KG Inv. br. 1634-1

offset 988 x 656 mm sign.: g.l.u.: EDO M U RTIĆ 53 d.d.u.:ispod prikaza: .GZH. VI. Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne biblioteke, Zagreb. 30. OPATIJA, 1955. offset 950 x 675 mm sign, d.d.: M U RTIĆ 1955 d.d.: G RAFIČ K I ZA V O D HRVATSKE ZAG REB Tekst: OPATIJA Poklon autora 1988. KG inv. br. 1635-1 31. I. R IB A R SK A IZ L0 2B A I FESTIVAL 1957. offset 100 x 710 mm sign, g.d.u.: M U RTIĆ d.d.u.: INTERPUBLIC, ZAG REB Tekst: I.RIBARSK A IZ L0 2B A I FESTIVAL // Fishing exhibition and festival // Z A D A R 4— 18 VIII 1957 // uz des. rub: Y U G O SL A V IA KG Inv. br. 1583-1 32. JU GO SLAVIJA. 1986. offset 980 x 680 mm sign, nema, d.d.u.: Autor: Edo Murtić: Izdavač: Turis­ tički savez Jugoslavije, Beograd: Tisak: Turistkomerc, Zagreb

tekst: JU G O SLA V IJA Poklon autora 1988. KG inv. br. 1584-1

Ivan R 0 2 M A R IĆ Bednja 21. X. 1952. Primijenjeni grafičar. Završio je grafički odsjek na Školi primije­ njene umjetnosti u Zagrebu 1972. god. Za­ poslen je kao likovni tehničar u »Turistko­ mercu« u Zagrebu.

33. JU G O SLA V IJA . 1986. offset 980 x 680 mm sign, d.d.: Murtić 86 d.d.u.: Autor: Edo Murtić: Izdavač: Turistički savez Jugoslavije, Beograd: Tisak: Turist­ komerc, Zagreb tekst: JU G O SLA V IJA Poklon autora 1988. KG inv. br. 1585-1 34. JU G O SLAV IJA. 1986.

37. 2U P A DU B RO V AČ KA, 1985. offset 680 x 980 mm sign, nema d.d.u.: izdavač: H.T.P. »MLINI« Likovna obrada: IVAN R 0 2 M A R IĆ Tisak: turistkomerc ZAG REB 1985. Tekst: DU BRO V N IK // 2U PA DU B RO V AČ KA KG. inv. br. 1587

offset 995 x 695 mm sign. d.I.u.: Murtić 86 d.d.u.: Autor: Edo Murtić: Izdavač: Turis­ tički savez Jugoslavije, Beograd: Tisak: Turistkomerc, Zagreb Tekst: JU G O SLA V IJA Poklon autora 1988. KG inv. br. 1986-1

38. JU GO SLAVIJA. 1988. offset 980 x 674 mm sign, nema d.I.u.: izdavač: Turistički savez Jugoslavije. Beograd Dizajn: »Turistkomerc«, Fotografija: »Turist­ komerc« Tisak: »Turistkomerc« Zagreb 1988. Tekst: JU G O SLAV IJA KG. inv. br. 1635 — I

M lše R A Č IĆ

39. JUGO SLAVIJA, 1987. offset 860 x 870 mm sign, uz d.d. rub: Design: Ivan Rožmarić. Co. pright, realizacija I tisak: »Turistkomerc« — Zagreb 1987. Izdavač: »Turistkomerc« — Zagreb Tekst: JU G O SLAVIJA KG. inv. br. 1636 — 1

Dubrovnik 26. VI. 1921. Scenograf. Završio Klasičnu gimnaziju u Dubrovniku. Studirao je na Tehničkom fakultetu u Beo­ gradu aerotehnlku I arhitekturu. Od 1954. god. radi kao tehnički rukovodilac i sceno­ graf u Zagrebačkom dramskom kazalištu (današnje Dram sko kazalište »Gavela-j. A u ­ tor je oko 400 scenografija. Dobitnik Nagrade grada Zagreba i Sterljfne nagrade.

Zlatko SLEVEC Akademski slikar i grafičar. Zagreb, 2. IV. 1926 — 29. X. 1966. Studirao na ALU u Zagrebu od 1945. Diplo­ mirao 1951. Od 1953. god. radi kao nastavnik crtanja na Grafičkoj školi u Zagrebu.

35. FESTIV AL O F D U B R O V N IK 1953. offset 813 x 594 mm sign, d.d.u.: M. R A Č IĆ Tekst FESTIVAL // O F D U B R O V N IK // JUNF — SEPTEM B ER 1953 // Y U G O SL A V IA KG inv. br. 736 — I 36. D U B R O V A Č K E LJETNE IGRE 1955. kolor litografija 1000 x 666 mm sign, d.d.u.: M. Račić Tekst: D U B R O V A Č K E // LJETNE IGRE // J U G O SLA V IJA 1955 // desno: 25. VI // 1 5 .IX KG Inv. br. 735 — I

40.

DU BRO V N IK FESTIVAL 1956. offset 985 x 678 mm sign. d.I.u.: Z. Slevec 56. Tekst: dubrovnlk // lijevo dolje uz rub: 1. V II.— 31. VIII. // 1956. // dolje: sommerfestsplele // Jugoslavija KG. inv. br. 1087 — 1

M. STAN IĆ DU BROVN IK offset 965 x 640 mm sign, d.d.u.: M. STAN IĆ Tekst: DU BRO V N IK // dolje: PUTNIK . DU­ BROVNIK -! JU G O SLAV IJA KG inv. br. 979 — I

»TURISTKOMERC« team dizajnera »Turistkomerc« je radna organizacija za iz­ davačku djelatnost, osnovana od Turističkog saveza Hrvatske 1960. god. pod nazivom »Biro za turističku propagandu«, 1969. god. mijenja ime u »Turistkomerc«. Team dizaj­ nera sačinjavaju danas Krešo Bauer, Bran­ ka Čičin-Šain, Branislav Galevski, Lidija Ivšak, Drago Kajzerberger, Rožmarić Ivan. Ivanka Zagorec. 43. M A K A R S K A RIVIERA

Atelijer TRI Atelijer TRI djelovao je u Zagrebu u raspo­ nu 1929— 1941. nadovezujući se na zavod IM AG O . Bavio se opremom knjiga, izradom plakata i prospekata i drugim zadacima pri­ mijenjene grafike. Suradnici su bili braća Mirosavljević, Vladimir i Zvonimir, i Božidar Kocmut.

offset 700 x 490 ispod prikaza lijevo: FOTO O. K A D R N K A uz donji rub: BIRO ZA TURISTIČKU PRO PAG AN ­ DU — ZAG REB FOND ZA OPĆU TURISTIČ­ KU PROPAG AN DU HRVATSKE — TURISTIČKl SA V EZ OPĆINE M A K A R S K A tekst: PO DG O R A // M A K A R S K A RIVIERA // Y U G O SL A V IA KO. inv. br. 1646 — I Plakat je nastao izme­ đu 1960. i 1969. god.

Vladimir M IR O SA V LJE V IĆ Zemun, 12. I. 1908 — 24. III. 1975, Zagreb. Slikar i arheolog, slikarstvo učio u Zagrebu i Beču, diplomirao i doktorirao (1946) iz ar­ heologije na Filozofskom fakultetu u Zagre­ bu. Bio suradnik zavoda IM AG O . Osnivač atelijera TRI.

44. KOTOR offset 980 x 675 mm sign, nema d.d.u.: turistkomerc ZAG REB KG. inv. br. 1628 — I 45. RABAC, 1986.

Zvonimir M IR O SA V LJE V IĆ Zagreb. 8. V. 1905 — 7. X. 1952, Zagreb, su ­ osnivač atelijera TRI. Studirao medicinu u Zagrebu i Beču i privatno grafiku u Zagre­ bu. Božidar K O C M U T Banja Luka, 20. XII. 1899. Grafičar, polazio Akademiju u Pragu i u Za­ grebu. Radio kao grafičar i crtač u Zakladi tiskarne Narodnih novina u Zagrebu, nakon II. svj. rata u Zavodu za izradu novčanica u Beogradu.

offset 975 X 680 mm sign, nema d.d.u.: Turistkomerc ZAG REB 1986 tekst: R A B A C // Istra KG. inv. br. 1603 — 1 46. LABIN, 1986. offset 975 X 680 mm sign, nema d.d.u.: turistkomerc ZAG REB 1986 tekst: LABIN // Istra KG. inv. br. 1604 — I 47. JU GO SLAW IEN , 1987.

K R A N JSK A G O R A offset 500 x 353 mm sign.g.l.u.: (trokut) // tri tekst: PRVA JU G O SLA V E N SK A // S K IJ A Š ­ KA ŠK O L A // K R A N JSK A G O RA Plakat je vlasništvo Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu inv. br. M U O 8310/13

sign, nema d.I.u.: Tisak turistkomerc ZAG REB tekst: JU G O SLAW IEN // Auto & Flug Winter 1987/88 // Dalmatien Montenegro Istrien Slowenien // Bei uns gibt's jetz // die neune // Winterkatalog-! // Neu: Zielflughafen Dubrovnik und Split // IN ATOU RS KG. inv. br. 1606 — 1

48. BOL — BRAČ

53. JUGO SLAVIJA, 1987.

offset 688 x 488 mm sign, nema d.I.u.: izdavač: Hotelsko poduzeće »ZLATNI RAT-, BOL d.d.u.: Tisak: turistkomerc, Zagreb tekst: BOL — B R A Č // J U G O SLA V IJA KG. inv. br. 1616 — I 49. POČITELJ

offset 680 x 480 mm sign, nema ispod teksta: Izdanje: TURISTIČKI SAVEZ JU GO SLAVIJE Motiv: Rovinj . Fotografija: Turistkomerc Štampa: Turistkomerc, Zagreb, 1987 KG. inv. br. 1622 — I 54. C ER O V A Č K E PEĆINE offset 680 x 480 mm sign, nema d.I.u.: izdavač: Š U M A R IJ A G R A Č A C Snimili: S. B 02IČ EVIĆ , D. PAVLIČEVIC d.d.u.: Propagandna obrada 1 tisak: »TURIST­ K O M ER C - ZAG REB KG. inv. br. 1612 — I

offset 685 x 480 mm sign, nema d.d.u.: T U RISTK O M ERC . ZA G REB 1985 tekst: počitelj // JU G O SLA V IJA KG. inv. br. 1642 — I 50. P A K L E N IC A offset 680 x 470 mm sign, nema d.I.u.: IZ D A V A Č : TU RISTIČ KI S A V E Z — Z A ­ DAR d.d.u.: -TU RISTKOMERC- 1987 KG. inv. br. 1643 — I

55. Z A D A R offset 470 x 670 mm sing, nema d.I.u.: IZDAV AČ : TURISTIČKI SAV EZ ZADAR d.d.u.: »TURISTKOMERC« tekst: Z A D A R / HRVATSKA // JU GO SLAVI­ JA KG. inv. br. 1610 — 1

KORN ATI offset 470 x 670 mm sign, nema d.I.u.: IZ D A V A Č : TU RISTIČ KI S A V E Z — Z A ­ DAR d.d.u.: »TU R IST KO M ERC . 1988 KG. inv. br. 16 44— 1

Milan VULPE, 1960. Rođen 1918. god. u Dubrovniku. Studirao sli karstvo na Akadnemiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio je suradnik OZEHA, INTERPUBLICA, PLIVE, te od 1953. do 1959. radi cje­ lokupnu grafičku opremu tvornice CHROM O S. Sudjeluje na skupnim Izložbama od 1955. god. Dobio je niz nagrada s područ­ ja grafičkog dizajna.

51. JU G O SLAV IJA. 1985. offset 980 x 680 mm sign, nema d.d.u.: Izdavač: TU RISTIČKI SA V EZ JU G O ­ SLAVIJE. Beograd fotografija: »Turistkomerc« tisak: turistkomerc Zagreb 1985 KG. inv. br. 1645 — 1 52. N A C IO N A LN I PARK PLITVICE offset 680 X 480 mm sign, nema d.d.u.: turistkomerc ZAG REB tekst: nacionalni park plitvice KG. inv. br. 1620 — I

56.

JU G O SLAV IJA 1000 OTOKA offset 1000 x 705 mm sign, d.d.: VULPE d.d.b.: Stamp, zavod »Ognjen Prlca« Zagreb Tekst: gore: JU G O SLAVIJA // dolje 1000 OTOKA KG. inv. br. 1332 — I

Ivanka ZAG O REC Zagreb, 18. VIII. 1948. Primijenjeni grafičar. Završila je grafički odsjek na Školi primjenjene umjetnosti u Zagrebu 1967. god. Radi od 1969. god. kao dizajner u »Turistkomer­ cu« u Zagrebu. 57. M EŠTROVIĆ, DRNIŠ, OTAVICE, 1985. offset 688 x 480 mm sign, nema uz donji rub: turistkomerc ZAG REB Tekst: M EŠTRO V IĆ // D R N IŠ . OTAVICE // Hrvatska . Jugoslavija KG. inv. br. 1613 — I 58. C R E S — LOŠINJ. 1986. offset 675 x 475 mm sign, nema d.I.u.: turistkomerc ZAG REB 1986 Tekst: C R E S // LOŠINJ // hrvatska // jugoslavija KG. inv. br. 1615 — I

Dinko 2IBRAT Veliko Trgovišće, 9. VIII. 1938. Novinar, karikaturist i dizajner. Studirao na Arhitektonskom i na Pravnom fakultetu u Zagrebu, apsolvirao na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu. Od rane mladosti surađu­ je karikaturama u raznim časopisima i no­ vinama. Nosilac brojnih nagrada za karika­ turu. Intenzivno se bavi i grafičkim dizaj­ nom i dobitnik je medalje 1979. u Beogra­ du za turistički prospekt i katalog te treće nagrade u Milanu 1980. za turistički plakat. Radi kao tehnički i grafički urednik i ilustra­ tor u magazinu »Start«. 61.

HRVATSKO ZAGORJE. 1980. offset 920 x 630 mm sign, nema tekst: Hrvatsko zagorje // HRVATSKA — JU G O SLAV IJA KG. inv. br. 1637 — I 62.

59. M ALI LOŠINJ. 1984. offset 485 X 692 mm sign, nema d.I.u.: »Turistkomerc«, Zagreb, 1984 Tekst: M ALI LOŠINJ // Hrvatska. Jugosla­ vija 60. PAG offset 680 x 480 mm sign, nema g.d.u.: Izdaje: SO U R Brodokomerc, Rijeka RO Hotelijerstvo OO U R Hoteli Pag // Tisak turistkomerc ZAGREB-! Foto: Ante Zubović Tekst: PAG // H R V A T SK A — JU G O SLAV IJA KG. Inv. br. 1617 — I

SL A V O N IJA — BARANJA, 1980.

offset 920 x 630 mm sign, nema tekst: Slavonija — Baranja // HRVATSKA — JU G O SLAV IJA KG. inv. br. 1638 — 1

63. KORČU LA, 1980. offset 920 x 630 mm sign, nema tekst: Korčula // HR VATSKA — JU G O SLA­ VIJA KG. inv. br. 1639 — 1 64. RAB, 1980. offset 920 x 630 mm tekst: Rab // H R VA TSKA — JU G O SLAV IJA KG. inv. br. 1640 — 1

offset 920 x 630 mm sign, nema tekst: Zadar // H R VA TSKA — JU G O SLA V I­ JA KG. inv. br. 1641 — I

66. M JESEC TURIZMA. 1982.

71.

offset 945 x 620 mm sign, nema d.d.u.: »Turistkomerc«, Zagreb Tekst: mjesec turizma // R A D N E I D R U ­ ŠTVENE O R G A N IZA C IJE . ŠKOLE. PIONIRI. O M L A D IN O . G RAD JAN I. // U K U U Č IM O SE U A K C IJU ... KG. inv. br. 1599 — 1 67. M J E SE C TU RIZM A, 1987.

DU BRO V N IK offset 980 x 680 mm sign, nema g.d.: Tisak: NITRO »Slobodna Dalmacija« Split tekst: DU BRO V N IK // JU GO SLAVIJA KG. inv. br. 1626 — I

72. DU B RO V N IK offset 980 x 680 mm sign, nema uz donji rub: NITRO »SLO BO DNA D A L M A ­ C IJA . SPLIT FOTO: ING-! PERO KRILAN O V IĆ tekst: DU B RO V N IK // JU GO SLAVIJA KG. inv. br. 1627 — I

offset 980 x 680 mm sign, nema d.d.u.: Tisak Turistkomerc, Zagreb 1987. design: Dinko Zibrat Tekst: TU RISTIČ KI SA V E Z HR VATSKE // M J E SE C // T U R IZ M A // čistoća // i ured­ nost // — viza za // svijet-!// KG. inv. br. 1588 — I

73. ZAG REB offset 980 X 680 mm sign, nema uz donji rub: Interpublic izdavač: TURISTIČ­ KI SA V E Z ZA G REB A tekst: ZAG REB // Hrvatska . Jugoslavija KG. inv. br. 1607 — 1

N.N. 68. T U R IST IČ KO PODR U ČJE K A R LO V A C 1962. sitotisak u boji 1000 x 692 sign, d.d.u.: Gr. 62 Tekst: POSJETITE N A S U TU R IST IČ KO M // PAVILJON U Z A G R E B A Č K O G // JESE N SKO G V E L E S A J M A // 1962 // DODJITE N A O D ­ M O R ,LOV, RIBOLOV, KUPANJE I PLAN I­ NARENJE — U N A Š A TU R IST IČ KA M JESTA // K A R L O V A C // T U RISTIČ KO PODRUČJE // K A R L O V A C // D U B O V A C — OZALJ // P LITVIČ KA JEZERA // PETROVA G O R A // V R B O V S K O // TO P U SK O // SLU NJ KG. inv. br. 1630 — 1

74.

69. KEY T O U RS offset 920 x 635 mm sign, nema d.d.u.: Tisak »TURISTKOM ERC« ZAG REB tekst: KEY TO U RS KG .inv. br. 1605 — I 70. D U B R O V N IK offset 980 X 680 mm sign, nema g.d.: Tisak: NITRO »Slobodna Dalmacija« — Split tekst: D U B R O V N IK // JU G O SLA V IJA KG. Inv. br. 1625 — I

ZAG REB offset 980 X 680 mm sign, nema uz donji rub: interpublic izdavač: TURISTIČ Kl SA V E Z ZA G REB A tekst: ZAG REB // Hrvatska . Jugoslavija Prema informaciji dobivenoj u RO »Inter­ public« autor koji je oblikovao tekst na pla­ katu Je Dušan Bekar.

75.

JUGO SLAVIJA. 1988. offset 985 X 683 mm sign. d.I.u.: Hideo Suzuki d.d.u.: (japanskim pismom isto) uz donji rub: Published by Tourist Associa­ tion of Yugoslavia. Motive: A Street in Dubrovnik (reproduction of the watercolour by Mr. Hldeo Suzuki d.d.u.: Printed by »Turistkomerc«, Zagreb 1988 tekst: JU G O SLAV IA KG. inv. br. 1647 — I

POPIS LITERATURE

1. ANDRIĆ, Neda: Turizam i regionalni razvoj. »Informator«, izdavačka kuća, Zagreb 1980. 2. HUTCHISON, Harold F.: The Poster. An il­ lustrated History from 1860. London, Stu­ dio Vista, 1968. 3. KRALJ, Ariana: Grafički i industrijski dizajn 1950— 1960, katalog, Galerija Ulrich, 1983, Zagreb. 4. GOTTHARDI-ŠKILJAN, Renata: Plakat u Hrvat­ skoj do 1941. katalog izložbe, Kabinet gra­ fike JAZU, Zagreb, 1975. 5. M U LLER-BRO C KM AN N , Josef: Geschichte der visuellen Kommunikation. Teufen (Schw­ eiz), Verlag Arthur Niggli, 1971. 6. M U LLER-BRO C KM AN N . Josef: Geschichte des Plakates. A B C Verlag Zurich, 1971. 7. SU DAR, Josip: Promotivne aktivnosti, formator«, Zagreb, 1984.

»In-

REPRODUKCIJE

Izdavač Kabinet grafike JAZU, Zagreb Urednik i autor predgovora akademik Andre M O H O R O V IČ IĆ Katalog priredio, uvod napisao i izložbu postavio Predrag HA RA M IJA Lektor Mirko Peti Tehnički urednik Zvonko Mučnjak Idejni nacrt plakata I omota kataloga zasnovao Ivan P IC E U Plakat I omot kataloga Izveo Ranko HORETZKY Fotografije izradila Fotoslužba JAZU (Ivan BUZJAK I Goran KOS) Tisak N IGRO »Zadružna štampa«, Zagreb, Ilica 35. Naklada 1000 komada