154 95 7MB
Serbian Pages 159 Year 1987
UDK BOO : 37
DRUSTVO ZA PRIMIJENJENU LINGVISTIKU
SOCIJALISTICKE REPUBLIKE HRVATSKE
·JEZICNI V ARIJETETI
I NASTAVA JEZlKA
Zb ornik radova
Zagreb 1987
DRUSTVO ZA PRIMIJENJENU LINGVISTIKU
SOCIJALISTICKE REPUBLIKE HRVATSKE
JEZICNI V ARIJETETI
I NASTAVA JEZIKA
ZBORNIK RADOVA
SA SAVJETOVANJA ODRZANOG NA FILOZOFSKOM FAKULTETU
U ZADRU 11. i 12. LISTOPADA 1985.
UREDILI:
DAMIR KALOGJERA
GORpANA MIKULIC
Zagreb 1987
UREDIVACKIODBOR: VJEKOSLAV COSIC DAMIRHORGA VLADIMIR IVIR DUNJA JUTRONIC-TIHOMIROVIC DAMIR KALOGJERA GORDANA MIKULIC
LEKTORICA: ZDENKA SEMPER LIKOVNA OPREMA: KRESIMIR RONCEVIC
ZBORNIK SE IZDAJE UZ FINANCIJSKU POMOC SAMOUPRAVNE INTERESNE
ZAJEDNICE ZA ZNANSTVENI RAD SR HRVATSKE I FILOZOFSKOG FAKULTETA
U ZADRU
CONTENTS Damir Kalogjera
Introduction
1
1. Ranko Bugarski
The notion and classificati on of speech varieties
3
2. Marija Pozojevie Trivanovie
Qualques differences entre la langue parlee et la langue ecrite 11
3. Dora Macek
Regional variants in foreign language instruction - aid or obstacle
4.
Vjekoslav Cosie
23
Certaines tendances de la langue fran9aise au Quebec 33
5. Gordana Iricanin
The relationship betHeen the ge neral and professional languages in professionally oriented tui tion of foreign languages 43
6. Olga lVliseska
Language as a target and instru ment in the process of language teaching
51
Grammar and language teaching and learning at more advanced levels
59
Tomie
7.
Vladimir Ivir
8. Gordana lVliku1ic, Damir Horga, Ljprka Biskupic
A foreign language textbook as a reflection of the language variety
67
Who takes care of standard e nglis h
75
10. Marijana Kis
Dialectisms in the teaching of a language
87
11. lVlarija Kandido 'Rozman
Langue etrangere dans l'enseig nement professionnel
97
12. Zjena Culic
Communicative and semantic tran slation of technical and scien tlfic texts 109
13. Jasna Gacie
Fonction prescriptive du langa ge juridique et les modalites de son expression
14.
Some advantages of american en glish in tefl teaching, particu larly at the elementary level 127
9. Damir Ka10gjera
Gdrdana Grba,
Karin Radovanovic
15. Bozicevic
Vanda
16. Antun Slavko Kalenie
117
M~taphore
comme moment plastique de la langue 137
De adspectibus spatii temporis in interpretatione textuum 1in guarum antiquarum superandi via et ratione institutis
145
SADRZ AJ
strana Uvodna rijec
1
1. Ranko Bugarski
Pojam i klasifikacija
jezickih varijeteta
3
2. Marija Pozojevi6 Trivanovic
Neke raz1ike izmedju razgo
vornog i pisanog jezika
3. Dora
Regionalne varijante u vi stranih jezika
- pomoe ili smetnja-
DZilrd r
r:21 o[:;je ra
Ma~ek
11
n~sta
23
4. Vjekoslav Cosi6
Neke tendencije razvoja fran cuskog jezike u Quebecu
33
5. Gordana Iricanin
Odnos izmedju opsteg i struc nog jezika u strucno orijenti sanoj nastavi stranih jezika
43
6. Olga Miseska-Tomic
Jezik kao cilj i sredstvo u nastavi jezika
51
7. Vladimir Ivir
Ucenje gramatike i ucenje je zika na visim stupnjevima
59
Udzbenik stranog jezika kao odraz jezicnog vari jeteta
67
Tko se brine 0 standardnom varijetetu engleskog jezika
75
10. Mari jana Kia
Odraz makedcnskih dijalekata u nastavi jezika
87
lI. Marija KandidoRozman
Strani jezik u nastavi usrrJe renog obrazovanja
97
12. Zjena Culic
Komunikativno i semanti~ko prevodjenje jezika struke kao jezicnog varijeteta op6eg jezika
109
Preskriptivna funkcija jezika prava i lingvisti~ki modali teti njena izrazavanja
117
8. Cordana Mikulic,
Damir Horga,
Ljerka Biskupic
9. Damir Kalogjera
13. Jasna
Ga~i6
14. Cordana Grba, Karin Radovanovic
Neke prednosti ameri~ke vari jante u nastavi engleskog je zika, posebno na po~etnom nivou 127
15. Bozicevie Vanda
Metafora kao slikovni moment jezika
16. Antun Slavko Kalenic
137
Metodolo~ki
vidovi svladavanja vremenskog razmaka u tumacenju tekstova starih jezika
145
- 1
UVODNA RIJEC
Pred citaocem je sesnaest referata sa skupa pod naslovom "Jezicni vari jeteti i
nasta va jezika" sto je u
organizaciji Drustva za primijenjenu lingvistiku Hrvatske cdr~an
na Filozofskom fakultetu u Zadru 11. i 12. listopa
da 1985. Izdajemo ih uz financijsku pomo6 Samoupravne in teresne zajednice za znanost SR Hrvatske u uvjerenju da 6e biti korisni jezicnim strucnjacima. Fikcija
0
horncgenosti
jezika koja
podr~ava
uvje
renje kako svi clanovi jedne govorne zajednice govore i
su
pi
podjednako u svim situacijama implicltno je ugradjena u
tradiciju poucavanja stranog a donekle i materinskog jezi ka.
Veza izmedju jezicr,ih varijeteta i
rna duge tradicije.
poucavanja jezika ne
Va±nost jezicnih varijeteta cini se da je
postala jasna kada se covoreni jezik nametnuo kao cilj nas tave te takodjer pri prou6avanju stranih jezika studentirna nekih fakulteta
(tehnickih i ekonomskih). Tek su novije ge
neracije nastavnika jezika imale priliku da u toku stuaija cuju nesto 0 funkcionalni~ stilovima, jalnom jeziku i
0
pisanom i
kolokvi
pocele se oslobadjati klisea da se jezik uei
jedino od "dobrih pisac3",
autora literarne proze. Cilj sku
pa u Zadru bic je da privuce lingviste i nimaju varijeteti jezika da nesto obzirom na nastavu jezika.
0
nastavnike koje
Z8
tome kaiu s narocitim
Ova zbirka referata je pokazala
da su im interesi na tom podrueju prilicno obimni. Nakon e konomicnog i ta i
preglednog uvoda u sam pojam jezicnih v3rijete
poteskoca da ih se poblize odredi i
ogranici,
slijede
radovi koji se doticu stvaranja novih standardnih varijanata (na primjeru francuskog jezika) standardizacije jezika (na nrlmjeru makedonskog), i
njihova pou~avanja,
regionalnih varijeteta, ali i
su~nji
jezika struke
svrsishodnost takvog
pristupa u skoli, empir ckih prou6avanja lingvistickih ka rakteristika pojedinih registar2
pravni tekslovi), "medjuje
-
zika"
kojim se slu±e
2
sveu5ili~ni
studenti stranih jezika,
odnosa pisanog i govorenog jezika, registara kao i
prevodjenja pojedinih
pitanja da Ii ima smisla propisivati upo
trebu jezlka itd. Ovu zbirku radova treba shvatiti kao do prinos istra±ivanju veza izmedju varijeteta jezika i nas tave jezika, veza koje su o5igledne no treba ih dublje is traziti da bi se uspjesnije primjenjivale u nastavi.
Damir Kalogjera
U Zagrebu, listopada
1987~
Kalogjera, Damir, Gordana Mikulić, ur. (1987). Jezični varijeteti i nastava jezika. Zagreb: Društvo za primijenjenu lingvistiku SRH, 3-9.
- 3
HANKO BUGARSKI Filoloski fakultet,
UGK 200.87
Beograd
37
POJAM I KLASIFIKACIJA JEZICKIH VARIJETETA
Jezicke varijacije i njihovi rezultati, jezicki va l'ijeteti, u svojim razlicitim aspektima cine sredisnji dec predmeta sGciolingvistike. Ipak je opsti pojam jezickog va rijeteta do danas ostao samo pribli~no odredjen, jer je veo ~3
te~ko
preciznije utvrditi njegov obim, njegove graniee i
njegove pcdvrste. Ni ovaj kratki prilog ne moie imati takvu arnbiciju,: nasa je jedina svrha da sa~eto uka~emo na ovaj pro ~lem i da dame neka provizorna odredjenja, uz upute na dec r'e 1 e van t n e 1 i t e (. a t u re . Za potrebe ovog pregleda, jezicki varijetet moie se definisati kao situiran oblik jezika, odredjen temporalno, regionalno, soeijalno, funkeionalno, iIi pak nekom kombinaei jom ovih elemenata. Apstraktnije gledano, varijetetl jednog jezika su podskupovi formalnih l / i l i supstancljalnih obeleija datog skupa, odnosno jezika. Mogu6nost njlhove identifikacije i
delimitacije po6iva na mogu6nostl utvrdjivanja konstanti u
korelacijama takvih jezi6kih
obele~ja
sa
obele~jima
konteksta
upotrebe jezika, pri cemu pojam konteksta obuhvata razli6ite pomenute dimenzije varijaCije.1 Tako, na primer, srpskohrV2t ski jeste jezik ali ne i jezickl varijetet, jer po sebi nije situiran, dok medju njegove varijetete ulaze istorijske faze ovog jezika, standardni jezik i njegove varljanta, dijalekti, idiolektl, stilovi itd. A engleski jezlk kao svoje varijetete obuhvata, reeimo, staroengleski, srednjoengleski i moderni engleski, za tim bri tansku I allieri cku i druge naci 01161ne v3ri jante, kao i varijante encleskog kao nematernjeg jezlka 1 tzv.
- 4
internacionalni engleski, potom govorni i
pisani, op§ti i stru
5ni, formalni i kolckvijalni engleski jezik i se, uvek sa mogucnoscu subklasifikacije.
sli6no - razume
Utoliko se pojam jezi5kog varijeteta razlikuje od pOjma idioma u uobieajenoj sociolingvisti6koj upotrebi, takodje obuhvatnog i
neutralnog,
inaee
jer ovaj potonji nagla§eno
uklju5uje i entitete sa statusom jezika, dok je jezicki vari jetet hijerarhijski podredjen jeziku - otprilike onako kao i dijalekt, sarno sto jezi6ki varijetet uz dijalekt obuhvata i niz drugih jezickih realizacija. 2
Iz
datih odredjenja proistice da se jezicki varijetet
moze zamisliti kao "lekt" odredjen raznim vrstama horizontalne i vertikalne varijabilnosti, koje daju osnovu za razlicite klasifikacije. Tako se u vremenskoj dimenziji maze govariti 0 "hronolektima" iIi istori jskim vari jetetima kolekti vne di ja hronije,
odnosno ontogenetskim varijetetima individualne dija
hronije. 1'1edju teritorijalne varijetete i11 "regiolekte" idu dijalekti narodnog jezika i varijante standardnog jezika (koje su uz to najcesce i
nacionalni varijeteti tipa "etnolekta").
U okviru socijalne dimenzije moguce su razlicite po dele, a najop§tiji tip varijeteta ovde je sociolekt. Tu se javlja opozicija izmedju standardnih i
nestandardnih varije
teta, cesto razvijena u viseclanu hijerarhizovanu strukturu. Na primer,
za situacije tzv. postkreolskih kontinuuma, u ra
sponu od lokalne aproksimacije standardnog oblika datog jezi ka do "najdubljeg"
kreola, aktuelna sociolingvisticka teorija
postulira odnose tipa akrolekt
(standardni varijetet) - mezo
lekti (srednji varijeteti) - bazilekt (ekstremno substandard ni varijetet). Tome se nekada dodaje i hiperlekt kao idealizo vani, prenagla§eni i na ekstremnoj i
neautenticni akrolekt (npr. insistiranje
izvestacenoj verziji "prihva6enog izgovora" ?
engleskog jezika)!
A u nekim afri~kim konlekstima govori se
o distribuciji metalekta
(slu~beni
cionaloi varijetet) i
nolekta (damorodac
h
varijetet), demolekta (na var'5- jete
)4
- 5
pri eemu se, kada su u pitanju razlieiti jezici, pojam vari jeteta generalizuje do nivoa idiorna ili jezika. Socijalno su relevantne i
razlike izrnedju " se ksolekata ",
zvjjenim zajednicama nalazirrw i
a naroeito u. ra
"profesiolekte" kao strukov
no uslovljene ~argone. Za varijetete odredjene specifi6nim nacinima
mi~ljenja
~psiholekta";
i vRrbalizacije na raspolaganju je pojam ovaj pojam, za koji nam nije poznato da Ii je
nekada vee predlozen, ovirn se nudi za rnogu6u podrobniju iden tifikaci ju i razradu.5 Funkcionalna dimenzija raslojavanja jezika na vari jetete takodje pruza bogate rnogucnosti dalje klasifikacije. Pomenucemo sarno razlike u medi jumu (govorni i pisani v-ari je teti), u registru (razni disciplinarni, temats~i i situacio ni varijeteti) i u stilu (u smislu formalnih,neutralnih, timnih i slicnih varijeteta, ali i
u smislu stilski diferen
airano obele~enih razlicitih govornih i kljucujuci i
in
pisanih tekstova,
u
ianrove~
knjiievne
Za naznacenu mreiu jezickih varijeteta karakteris ti6ne su, izmedju ostalih, pojave hijerarhizacije, indeter minacije i
preklapanja. Hijerarhizacija se ogleda u skalama
apstrakeije,
premda najcesce sarno relativnim. Tako se stan
dardni varijetet moze ostvarivati u razli6itim "profesiolek tima",
"seksolektima", idiolektim£l itd., a ovi se pak reali
zuju u raznim stilovima govornih iIi pisanih varijeteta. Pri tome je jasno da ne postoji jedna jedinstvena skala apstrak cije i s njom povezana hijerarhija, nego se uvek radi
u
0
krstanju vise skala i kategorija. Indeterminacija se ogleda u odsustvu ostrih graniea izmedju mnogih tipova varijeteta: ako se jos moze reei da
3U
govorni i
pisani varijeteti
U
principu jasno razgraniceni (iako u realizaciji to cesto ni je tako), tako nesto ne moie se ni naeelno tvrditi za odnose izmedju pojedinih "hronoleka ta ii, "prof'esiolekata ", kreolskih ~lekata"
iIi stilcva,
cija je bitno kontinualna priroda sas
vim oCigledna. A preklapanje se ocituje u istovremenim mani festacijama razli6ito definisanih varijeteta' tako jedeo
-
6
idiolekt u isti mah pripada odredjenim temporalnim,
tecitori
jalnim i socijalnim varijetetima. Uopste uzev, prozimanje je verovatno najveee izmedju socijalne i
funkcionalne dimenzije
varijacije. Jedno od teorijski interesantnih p1tanja koja se po stavljaju u svetlu izloienog jeste odredjivanje donje granice pojma jezi~kog varijeteta; nairne, ako ovaj pojam p06inje od mah ispod nivoa celog jezika,
obuhvatajuei bila koji njegov
podsistem ~ija je upctreba regulirana situacionim varijabla rna, moze se pitati gde on prestaje. Kao individualni varije tet, idiolekt izgleda kao dobar kandidat za ulogu grani6nog slueaja vat'ijacije, ali pri nesto dubljoj analizi ion se po kazuje kao nehomogena i varijabilna velieina. Ked kolektivnih varijeteta jos je teze na neki neproizvoljan
na~in
odrediti
gde prestaje situaciono us!ovljena subklasifikacija (npr. re gistara iIi stilova). Teorijski su moguca razna resenja, Ijueujuei i
ono koje bi za minimalne varijetete na
uk
odgovar3~
jucem planu proglasilo pojedine govorne einove - dakako, u kategorija1nom smislu aktue1ne pragmati6ke teorije i f110zo fije
jezika. U svakom slu6aju, u rasponu varijacija ima mesta
za veliki broj razlieito definisanih tipova situirane upotre be jezikz., od vee poznatih "pravih lekata" do uslovnih i
po
tenei jalnih "paraleka ta" iIi "kvazileka ta" • Fenomen lektalne varijacije vodio je, inaee, i za nimljivim raspravama 0 pojmovima produktivne i receptivne po kompeteneije,
l~lektalne
odnosno sposobnosti govornika da
proizvode iIi prepoznaju iskaze koji pripadaju divergentnim "lektima" njihovog jezika, te 0 mogu6nostima pisanja polilek talnih iIi cak panlektalnih gramatika kojc bi ukljucivanjem raznolektalnih pravila predstavile tu sposobnost}
Ovaj teo
rijski problem ima i svoj lako uo61jivi primenjeni aspekt, utoliko
~to
lektalnog mo~e
i
pedagoske gramatike mogu donekle da budu poli
tiPa~ A kad
smo vee dotakli teren nastave jezika,
se reei da varijeteti uglavnom nisu sistematski zastup-
Ijeni u tom procesu
c1j1
odrazumevani cilj orj
~no
neka
- 7
mag10vita predstava
0
"celom jeziku": (Danas aktuelan izuze
tak predstavlja strukovno usmerena nastava stranih jezika). Ponegde se ozbiljnije uzimaju u obzir nacionalne varijante, redje dijalekti iIi sociolekti, poklanja i
dok se manje paznje mahom
razlikama u medijumu, registru i stilu. Zanim1ji
vo je da se nivo idio1ekta implicitno probija u nastavu je zika kroz tradiciona1ni model "jetika dobrih pisaca". Nivo govornog cina, u navedenom kategorijalnom smis1u u kome bi se on eventual no mogao smatrati svojevrsnim pragmatickim VQ rijetetom (npr. koji se podskupovi jezickih sredstava upo trebljavaju, i
kako, kada se opisuje, moli, ubedjuje,
preti,
zaklinje i sl.), takodje je tu slabo zastupljen, bar u nekom organizovanom i
teori jski osrni sl jenom vidu.9
Cini se da u nastavi jos uvek treba traziti optimal no srednje resenje, koje se ne bi zadovoljavalo nekim neana 1iziranim pojmom celog jezika kao nastavnog cilja, ali koje na drugoj strani ne bi vodilo n1 odve6 duboko u §umu jezi6kih varijeteta koju nam otkriva savremena sociolingvisticka teo rija, i
ciji su neki stanovnici - uk1jucuju6i i
oneegzotic
nije - prodefi1ovali kroz nase izlaganje. Pronalaienje takvog resenja svakako je jedno od kljucnih opstih pitanja sociolin gvisti6ki utemeljene nastave jeZika.lO A uopste uzev, za na stavnike i lingviste vel'ovatno bi se moglo reei one sto je, dakako u jednom drugorn svetu i drugim povodom, iskazala mala Alisa: da im pojam "lekta II nekako puni gla vu ide jama, a11 da nisu bas sigurni koje su to ideje!
- 8
BE LE SKE
1
Slicnu ali nesto uzu definiciju jezickog varijeteta daje Catford (1965 : 811).
2 Za odnos jezik-dijalekt v. sada Bugarski (1986a, pogl. IV). 3 Za ove distinkcije i dalju literaturu v. npr. Bailey (1973),
Bailey/Shuy (1973), Bickerton (1975) i Honey (985). Opstije 0
diferenciranju raznovrsnih varijeteta: Gregory (1967).
4 Prema Uneskovom ekspertu C.M.B. Brannu; v. u Mikes (1954) .• 5 Referent se izvinjava auditorijumu zbog neobicnih neologizama u
identifikaciji raznih "lekata", ali od toga se ovom prilikom nije
mogl0 pobeei!
6 Pravce jezickog ras1ojavanja, ukljucujuci i funkcionalno, razma
tra Radovanovic (1986, pogl. VIII).
7 V. i Labov (1972) i Harris (1985).
s
Ovo se u izvesnoj meri moze reci npr. za veliku gramatiku Quirka
i saradnika (1985) i njene ranije verzije, gde se dovoljno si
stematski uzimaju u obzir razliciti varijeteti savremenog engles
kog jezika.
9 Mesto govornih cinova u nastavi stranih jezika razmatra Mihailovie
(1984) .
10 Nesto sire 0 ulozi sociolingvistike u jezickoj nastavi v. sada u
Bugarski Cl986b, deo IV).
UTERATURA Bailey, C. -J.N.: VARIATION AND LINGUISTIC THEORY. Arlington, VA: Center for Applied Linguistics, 1973. Bailey, C. -J.N. / R.W. Shuy, eds. NEW WAYS OF ANALYZING VARIATION IN ENGLISH. Washington, D.C.: Georgetown University Press, 1973. Bickerton, D.: DYNAMICS OF A CREOLE SYSTEM. Cambridge: Cambridge Univer sity Press, 1975. Bugarski, R.: JEZIK U DRUSTVU. Beograd, Pros veta , 1986a. Bugarski, R.: LINGVISTIKA U PRlt-riENL Beograd, Zavod za udzbenike i na stavna sredstva, 1986b.
-
9 -
Catford, J.C.: A LINGUISTIC THEORY OF TRANSLATION. London: Oxford
University Press, 1965.
Gregory, M.: ASPECTS OF VARIETIES DIFFERENTIATION. Journal of
Linguistics 3 : 2, 177 -198, 1967.
Harris, J.: THE POLYLECTAL GRAHMAR STOPS HERE. Trinity College
Dublin: CLCS Occasional Paper No. 13, 1985.
Honey, J.: ACROLECT AND HYPERLECT: THE REDEFINITION OF ENGLISH RP. English Studies 66: 3,241-257, 1985. Labov, W.: HHERE DO GRAI1MARS STOP'? GURT 25, \~ashington, D.C.:
Georgetown Uni vers.ity Press, 43 - 88, 1972.
Mihailovic, Lj.: GOVORNI DOGADJAJ I GOVORNI eIN U NASTAVI STRANDe JEZIKA. Zivi jezici XXVI:1-4, 117-121,1984. Mike;;, M.: PITANJE NASTAVNOG JEZIKA U PROCESII1A DEKOLONIZACIJE I NACIONALNE EMANCIPACIJE AFRltKIH ZEMALJA. Jezik i na cionalni odnosi (=Sveske Instituta za pcoucavanje nd cionalnih odnosa 5 -6), Sarajevo, 129 -132, 1984. Quirk, R. et a1.: A COMPREHENSIVE GRAf'1MAR Of THE ENGLISH LANGUAGE. London; Longman, 1985. Radovanovi~,
H.: SOCIOLINGVISTIKA. Novi Sad, Knjiievna zajednica Novog Sada " Dnevnik, 1986.
SUMMARY THE
NOTION
AND
CLASSIFICATION OF SPEECH VARIETIES
A language variety is a Dituationally definable form of a language, determined temporally, regionally. socially or functionally, or' by some combination of these parametecs. A rough classification of language varieties (lects) is presented, based on the different dimen sions of horizontal and vertical variation in language use. Among the problems touched upon is that of establishing the lower limit of the concept of a language variety. The related question of the possibility of writing polylectal pedagogical grammars is also raised, as is the more general topic of the representation of language val'ieties in lan guage teaching. It is suggested that relevant insights of current so ciolinguistic theory should be applied in language instruction selec tively and cautiously.
Kalogjera, Damir, Gordana Mikulić, ur. (1987). Jezični varijeteti i nastava jezika. Zagreb: Društvo za primijenjenu lingvistiku SRH, 11-22.
- 11
MARIJA POZOJEVIC-TRIVANOVIC
Filozofski fakultet,
Zagreb
UDK 801.115
NEKE RAZLIKE IZMEDJU RAZGOVORNOG I PISANOG JEZIKA
Razgovor ili dijalog obicno se smatra kljucnim ob likom komunikacije i
tipi~nom
istovremeno
formom govornog
jezika zbog odredjenih oJobina na kojima se razgovor teme Iji. Te su osobine brojne, a mi cemo ovdje govoriti
0
ne
kima od njih zato
~to
matici,
njima manje razmi~lja prilikom jezicnih
analiza.
iako se
0
nam se cini da pripadaju toj proble
Tim osobinama pripadaju: 1. prisutnost obaju sugo
vornika u prezentnoj situaciji ostvarivanja razgovora; 2. realizira~je
iskaza govorom, ukljucujuci sva sredstva koji
ma govor ras pola ie, j3 i
kao sto su: a) govornikov glas - fonaci
specificne artiJ