Hrvatski za početnike 1 (priručnik) [PDF]

Zitiervorschau

Udžbenik i rječnik

HRVATSKA SVEUČILIŠNA NAKLADA

iiii

Croaticum Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik

Marica Čilaš Mikulić Milvia Gulešić Machata Dinka Pasini Sanda lucija Udier HRVATSKI ZA POČETNIKE 1 udžbenik hrvatskoga kao drugog i stranog jezika

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

•••• •••• •••• ••••

Croaticum Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik

Urednica:

Anita Šikić Recenzenti:

Josip Silić Barbara Kryzan-Stanojević prof. dr.

doc. dr.

Fonetski dodatak:

mr. se.

Ivančica Banković-Mandić

Likovno-grafičko oblikovanje:

Jurica Puhalović Ilustracije:

lvana Guljašević Kuman Likovno-grafičko oblikovanje korica:

Dubravka Zglavnik Horvat

© za 5. izmijenjeno izdanje Hrvatska sveučilišna naklada d.o.o., Zagreb, 2018.

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000984205 ISBN 978-953-169-384-4

Marica Čilaš-Mikulić Milvia Gulešić Machata Dinka Pasini Sanda Lucija Udier

HRVATSKI ZA POČETNIKE

1 UDŽBENIK HRVATSKOGA KAO DRUGOGA I STRANOG JEZIKA 5. izmijenjeno izdanje

Hrvatska sveučilišna naklada Zagreb, 2018.

Uvodna riječ Sveučilišni udžbenik Hrvatski za početnike 1 namijenjen je početnim stupnjevima učenja hrvatskoga jezika (A 1, A2, A2+ prema CEF-u*). Temelji se na dugogodišnjem iskustvu poučavanja hrvatskoga kao drugog i stranog na Croaticumu (bivšoj Pripremnoj godini studija) na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ujedno je i rezultat znanstvenoga projekta Hrvatski za strance koji je 2002. odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Nastavni materijal od kojega je sastavljen udžbenik isproban je u više različitih heterogenih i homogenih studentskih skupina. Udžbenik je namijenjen ponajprije studentima kroatistike, ali i hrvatskim iseljenicima, dopunskim školama u inozemstvu te svim ostalim polaznicima tečajeva hrvatskoga jezika s velikim brojem sati (280 nastavnih sati). Obilje tekstovnoga materijala prikladno je za intenzivnu nastavu, a za manje intenzivnu preporučuje se selektivan pristup tekstovi­ ma. Udžbenik je napravljen da bude funkcionalan i u jezično homogenim i u jezično heterogenim studentskim skupinama. Po koncepciji udžbenik je kombinacija komunikacijskoga i gramatičkoga pristupa pri čemu se nastojala sačuvati ravnoteža između ponuđenih tema i pojedinih jezičnih jedinica (vidi tablicu na str. 8). Usklađen je sa standardima znanja primjerenima osnovnoj razini poznavanja hrvatskoga jezika. Osnovna razina obuhvaća razumijevanje osnovnih pisanih i govorenih komunikacijskih uzoraka, govorenje (pozdravljanje, predstavljanje, traženje i primanje informacija, opisivanje, prepričavanje, izražavanje mišljenja, osjećaja, želja i interesa, ovladavanje pravilima uljudnosti, približavanje izgovora standardnome jeziku) i pisanje kratkih formi (tiskanica, upitnika, razglednica, poruka, pisama, životopisa). Udžbenik sadrži tri vrste tekstova: jednostavne autentične tekstove (natpise, planove grada, karte, formulare, čestitke, prognozu, životopis, intervjue, statistike, članke, repor­ taže, kvizove), didaktičke (za obradu jezičnih jedinica) i kulturološke tekstove (koji služe uvođenju studenata u osnove hrvatske kulture i civilizacije). lako kulturološki tekstovi po težini i složenosti premašuju početnu razinu učenja, udžbenik ih donosi zato što studentima, posebice onima koji studiraju kroatistiku, informacije o kulturi i civilizaciji trebaju čim počnu učiti hrvatski jezik.

*CEF - Common European Framework of Reference for Languages

sastoji se od 20 cjelina ne uključujući uvodnu. Cjeline donose pojedine teme iz svako­ dnevnoga života i temeljne gramatičke jedinice. Svrha im je osposobiti studenta za osnovnu komunikaciju na hrvatskome jeziku. Osim tematsko-jezičnih cjelina udžbenik sadrži i fonetski dodatak (pravilan izgovor glasova, riječi i rečenica), razumijevanje slušanih tekstova s CD-a te rječnik (sa svim riječima iz udžbenika, osnovnim gramatičkim informacijama o imenicama i pridjevima te pri­ jevodnim ekvivalentima na engleski, njemački i španjolski jezik). Dio je udžbenika i CD koji sadrži sve dijaloge i vježbe za razumijevanje slušanih tekstova što se u pisanom obliku nalaze u fonetskome dodatku udžbenika. Udžbenik Hrvatski za početnike 1 omogućuje studentima, polaznicima hrvatskih dopunskih škola u inozemstvu te svim ostalim korisnicima da hrvatski jezik kao drugi i strani uče komunikacijom u osnovnim životnim situacijama postupnim i pomnim uvođe­ njem gramatičkih struktura. Razvijajanjem vještina govorenja, slušanja i razumijevanja, cilj mu je moći izraziti osobnost, osjećaje i mišljenje od početka učenja hrvatskoga jezika. Uz vedre ilustracije i funkcionalan grafički dizajn, Hrvatski za početnike 1 pruža i kratke informacije, priče i legende o prirodi, običajima, povijesti, književnosti i ljudima... što mu daje životnost te otvara perspektivu da prenese djelić hrvatskoga kulturnog blaga.

Autorice

Sadržaj Uvodna riječ

5

O. Upoznajmo Hrvatsku i hrvatski jezik

13

1. Dobro došli!

19

2. Ljudi - zanimanja, nacionalnosti

31

3. Naši poznanici, prijatelji i obitelj

39

4. Karakteristike stvari i ljudi

57

5. Informacije o Hrvatskoj i Hrvatima

71

6. Znam, hoću, mogu!

83

7. Hajdemo!

91

8. Dobar tek!

107

9. Odijelo (ne) čini čovjeka

1 19

10. Gdje živimo?

129

1 1. Gdje ste bili?

147

12. Planiramo putovanja i izlete

16 1

13. Male stvari koje život znače

175

14. Školovanje, posao, svakodnevica

185

15. Putujemo zajedno

203

16. Zajedno u Hrvatskoj

2 17

17. Brojimo novac, sate, dane, godine ...

235

18. Zdravlje i sport

247

19. Volim te!

257

20. Ovo nije zbogom!

267

Fonetski dodatak i razumijevanje slušanih tekstova

281

Rječnik

299

Popis etnika i njihovih pridjevskih izvedenica

355

I

KULTUROLOŠKE

NASLOVI

KOMUNIKACIJSKI CILJEVI

JEZIČNO GRADIVO

o.

Upoznajmo Hrvatsku i hrvatski jezik!

uvođenje u hrvatski fonetski sustav, izgovor palatala, prepoznavanje poznatih riječi, predstavljanje

abeceda, brojevi do deset

1.

Dobro došli!

usvajanje pozdravnih formula lične zamjenice, i drugih konvencionalnih prezent gl biti, jd i mn fraza, upoznavanje imenica (sva tri roda), pokazne zamjenice, iznimke u mn

informacija o geografskoj raznolikosti Hrvatske

2.

Ljudi i zanimanja

predstavljanje svojih i tuđih zanimanja i nacionalnosti, snalaženje u vožnji taksijem

nazivi zanimanja, nacionalnosti, nominativ

predstavljanje znamenitih Hrvata s hrvatskih novčanica

3.

Obitelj, prijatelji i poznanici

rodbinski odnosi, predstav!janje svoje obitelji, izražavanje posvojnosti, snalaženje u prostoru (na ulici), kviz o hrvatskim gradovima

nazivi za rodbinske odnose, prezent g/ zvati se, posvojne zamjenice, nazivi za životinje, muški rod imenica - duga mn, sibilarizacija, nepostojano a, brojevi od jedanaest do bilijun

imena poznatih Hrvata, park Maksimir, brojčani podaci o hrvatskom iseljeništvu, razglednice većih hrvatskih gradova, informacija o najmanjem gradu na svijetu

4.

Karakteristike stvari i ljudi

usvajanje boja i opis predmeta, opis ljudi (fizičke i psihičke osobine), izražavanje posvojnosti, kviz o Zagrebu

nazivi za boje, opisni pridjevi, posvojni pridjevi za neživo, posvojni pridjevi za živo, nominativ

boje hrvatske i drugih zastava, Meštrović i njegove skulpture, Hrvati i njihovi predmeti, upoznavanje zagrebačkih ulica i trgova, tramvaj kao simbol Zagreba

5.

Informacije o Hrvatskoj i Hrvatima

traženje smještaja u hotelu, izražavanje potreba oko sobe, postavljanje zahtjeva, snalaženje na planu grada, izražavanje sklonosti prema ljudima i stvarima

prezent g/ imati i nemati, akuzativ za neživo, akuzativ za živo, prezent g/ na -ati, -irati, akuzativ muških i ženskih imena i prezimena

informacija o hrvatskom društvenom uređenju, podjeli na županije, geografiji, klimi i kravati, regionalne posebnosti, podaci o Zagrebu, predstavljanje obitelji Kostelić, znameniti Hrvati i Hrvatice, Arena u Puli

6.

Znam, hoću, mogu

snalaženje na aerodromu i u prezent modalnih glagola mjenjačnici, dogovaranje, (morati, trebati, smjeti, htjeti, izricanje nužnosti, izricanje moći) dopuštenja, izricanje zabrane, potreba i želja, izricanje volje

7.

Hajdemo!

izricanje cilja kretanja, izricanje vremena (dani u tjednu), traženje informacije u turističkoj agenciji, suprotstavljanje stajališta i jednostavno argumentiranje, sastavljanje popisa za trgovinu, izražavanje i raspravljanje o području osobnog interesa, planiranje i dogovaranje ljetovanja i zimovanja, snalaženje na turističkim prospektima

prezent gl ići, prijedlozi u i na s akuzativom, prijedlozi po i za s akuzativom, lične zamjenice u akuzativu (nenaglašene i naglašene)

INFORMACIJE

osnovni podaci o Hrvatskoj i hrvatskom grbu

Gornji grad, Lotrščak, grički top i njegov topnik kao zagrebačka tradicija

neke hrvatske turističke destinacije, regionalni proizvodi, navike Hrvata (mjesta za odmor zimi i ljeti)

NASLOVI

KOMUNIKACIJSKI CILJEVI

I

JEZIČNO GRADIVO

KULTUROLOŠKE INFORMACIJE

8.

Dobar tek!

naručivanje jela i pića u kafiću i restoranu, imenovanje vrsta hrane i okusa, razgovaranje o osobnim prehrambenim navikama, biranje jela i pića uz pomoć autentičnog jelovnika, upoznavanje sa strukturom i sadržajem jednog hrvatskog recepta

prezent gl jesti i piti

prehrambene navike ljudi iz različitih zemalja, autentičan jelovnik, autentičan recept, hrvatska kuhinja po regijama

9.

Odijelo (ne) čini čovjeka

kupovina odjeće i obuće u trgovini, imenovanje vrsta odjeće, razgovor o odjevnim navikama, praćenje modne revije, izricanje želja

prezent gl -iti, -jeti, razlikovanje 3. I. mn gl -iti/-jeti i -ati, ponavljanje ličnih zamjenica

odjevne navike ljudi iz različitih društvenih skupina, tradicionalne nošnje po hrvatskim regijama, priča o minisuknji

10. Gdje živimo?

izricanje mjesta i smještenosti u unutarnjem prostoru, opis unutarnjeg prostora, snalaženje u čitanju oglasa za stan, vođenje telefonskog razgovora, tematiziranje područja, pripreme za pisanje novinske reportaže, izricanje vremena (mjeseci u godini)

lokativ imenica, prezent gl -ovati, -evati, -ivati, lokativ imenica žr s nastavkom -ska, sibilarizacija, lokativ ličnih zamjenica, imena mjeseci

stambene navike Hrvata, tipovi nastambi, lokacije kulturnih znamenitosti, znamenitosti pojedinih zemalja, poznati Hrvati, imena hrvatskih mjeseci, omiljena okupljališta za odmor (Zagrepčana, Osječana, Splićana, Riječana)

11. Gdje ste bili?

prepričavanje i izvještavanje o prošlim događajima, izražavanje emocionalnih stanja

perfekt gl biti, gl -ati, -iti, -jeti, perfekt gl ići, reći i moći

informacije o hrvatskom filmu, Varaždinu i kratka povijest kravate

12. Planiramo putovanja

izražavanje smjera kretanja u vanjskom prostoru, stavova, iznošenje prijedloga i izricanje planova, razumijevanje autentične vremenske prognoze

dativ cilja, prijedlozi s dativom (prema, k, nasuprot, unatoč/usprkos), futur 1.

informacije o Rastokama, Plitvičkim jezerima i ostalim nacionalnim parkovima, o Zadru, narodnim običajima, hrvatskom iseljeništvu, Sinjskoj alci i Hrvatskoj čigri

13. Male stvari koje

kupovina suvenira, objašnjavanje i argumentiranje izbora stvari, izražavanje ukusa, snalaženje na pošti (ispunjavanje obrazaca, slanje paketa i brzojava), pisanje razglednica, formule čestitanja za blagdane

uporaba direktnog i indirektnog objekta, prezent gl slati i pisati, glagoli s dativnom rekcijom

hrvatski blagdani, prepoznatljivi hrvatski proizvodi i suveniri

život znače

KULTUROLOŠKE INFORMACIJE

NASLOVI

KOMUNIKACIJSKI CILJEVI

14. Školovanje, posao, svakodnevica

opisivanje svojeg školovanja i predstavljanje različitih obrazovnih sustava, planiranje budućnosti, usvajanje strukture intervjua za posao, davanje informacija o sebi u formi životopisa, opisivanje jednostavnih dnevnih navika (higijena, gledanje televizije), služenje tv-programom, izražavanje vremena (Koliko je sati?)

futur povratnih glagola, perfekt povratnih glagola, prezent povratnih glagola, deklinacija im posao

hrvatski obrazovni sustav, informacija o Sveučilištu u Zagrebu

15. Putujemo zajedno

suprostavljanje stajališta, služenje turističkim prospektima, izražavanje subjektivnih stavova i afekta, izražavanje nedoumice, izražavanje unutarnjih prostornih odnosa, izricanje vremena za ponavljane radnje, izražavanje kretanja u prostoru

instrumental društva (prijedlog sisa), sredstva, prostora (pred, pod, nad, među) i vremena

zagrebački gradski prijevoz, informacije o Hrvatskom zagorju, uspinjači i Slavoljubu Penkali, o Dubrovniku i Stradunu

16. Zajedno u Hrvatskoj

obrazlaganje osobnih stajališta i razloga za učenje jezika, opisivanje svojega podrijetla, razmjena iskustava, izricanje prostornosti (snalaženje na geografskoj karti), snalaženje na ulici uz pomoć uputa i usmjeravanja, opisivanje unutrašnjosti stana i snalaženje na tlocrtu, konvencionalan razgovor u gostima, izražavanje prehrambenih sklonosti i okusa, planiranje kupovine osnovnih namirnica, raspravljanje uz pomoć argumenta za i protiv, iskazivanje nužnih osobnih potreba, izražavanje uzroka

genitiv imenica (partitivnost, posesivnost, kvalitativnost), gl imati/nemati s genitivom, prijedlozi s genitivom, genitiv ličnih zamjenica

informacija o Croaticumu koji okuplja studente iz cijelog svijeta, Zagreb kao kulturno središte, imena hrvatskih ulica i trgova, informacija o Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, operi Nikola Šubić Zrinski te istoimenom banu i junaku

17. Brojimo novac, sate, dane, godine...

brojenje novca (hrvatskih kuna), mijenjanje valute, mjerenje vremena (koliko je sati i minuta), računanje, plaćanje, izražavanje statistističkih i drugih brojčanih podataka, prepričavanje povijesnih događaja uz pomoć datuma

genitiv uz brojeve, složeni brojevi, redni brojevi, genitiv uz datum

hrvatske kovanice i papirnate novčanice, brojčani i statistički podaci o Hrvatskoj, Kornati, sportaši Goran lvanišević, lvan Ljubičić, Mario Ančić, Janica Kostelić, pisac Miroslav Krleža, datumi rođenja i smrti znamenitih Hrvata, neki datumi iz svjetske povijesti, datumi praznika u RH, Dan državnosti

JEZIČNO GRADIVO

KULTUROLOŠKE INFORMACIJE

NASLOVI

KOMUNIKACIJSKI CILJEVI

JEZIČNO GRADIVO

18. Zdravlje i sport

opisivanje vlastitog zdravstvenog stanja kod liječnika, upoznavanje sa sadržajem uputnice i recepta, opisivanje vlastitih sklonosti prema sportu i hobijima, razgovaranje o slobodnome vremenu

Glagoli boljeti (boli me... ), im i-deklinacije, dijelovi tijela, pluralia tantum, poslovice i izrazi

hrvatska rukometna reprezentacija

19. Volim te!

izražavanje osjećaja i afiniteta, stanja ugode/ neugode, sklonosti i ukusa, straha, razumijevanje jednostavnog novinskog članka, mogućnost praćenja novinskih oglasa, raspravljanje o apstraktnim temama, komentiranje i iznošenje stavova o uzrečicama

sklonidba apstraktnih im na -osti drugih apstraktnih im i-deklinacije (ljubav ... )

ljubavna priča o Dori Krupićevoj i Pavlu Gregorijancu, hrvatska himna

20. Ovo nije zbogom

izricanje zahtjeva, odbijanja, zabrane i molbe, planiranje ljetovanja na moru, pripovijedanje o boravku na ljetovanju, praćenje novinskog intervjua o iskustvu stranca koji živi u Hrvatskoj, dozivanje, izražavanje afektivnog odnosa (od milja) prema bližnjima, obraćanje u formalnoj situaciji

imperativ g/ -iti, -ati, infinitiv gl na -ći, vokativ

bogatstvo hrvatske turis­ tičke ponude (more, seoski turizam, ljetovanje u svjeti­ oniku, sportski turizam, srednjovjekovni istarski gradići, dvorci i utvrde, mjesta za paraglajding i rafting)

CROATICUM - Mala ljetna škola, 2006.

t� '

Republika Hrvatska AUTONOMNA DRŽAVA: ZASTAVA: GRB: STANOVNICI: ŽUPANIJE: VALUTA: GLAVNI GRA D: JEZIK: PISMO:

VJERA: MORE:

OTOCI: NACI ONALNI PARKOVI:

od 8. listopada 1991. crvena, bijela, plava crvena i bijela polja (,,šahovnica")

4 500 000 21 kuna Zagreb hrvatski latinica rimokatolička (većinska, 76,5%) i ostale Jadransko more 1 246 8

Abeceda

e,

A

auto

Bbrod

Š

-��

Ccipela V

Cčaša

yccKa repary

,

G

gitara

H

haljina

I

igla

J

R

robot

S

šešir

lubenica

T

tramvaj

U

ulica

V

vaga

Z

zastava

L

Lj

ljubica

Đ

đurđice

M

E

Europa

N

flauta

Nj

F

papiga

kravata

D

džep �

P

sunce

K

DŽ

oblak

S

jaje

Cćirilica

dvorac

o

mačka

novine

njiva

V

,

z V

žaba

Uvježbajmo hrvatske glasove:

C

četka

•'

-..,-_

C

,-►

-

mačka

mač

kuća

peć

,

ćup

dž

džem

džungla

bedž

đ

đavao

đurđica

sleđ

kiša

miš

šah

Poznate riječi

. -

student

fakultet

more

karta

auto

indeks

park

hotel

sendvič

vino

avion

autobus

tramvaj

motor

BROJEVI 00·10. -

o 1

3 5 6 7 8 10 �

kompjutor

-

.......__ .L

nula jedan Uedna, jedno) dva (dvije) tri četiri pet šest sedam osam devet deset

192

POLICIJA

93

VATROGASCI

94

HITNA POMOĆ

95

TOČNO VRIJEME

11888

TELEFONSKE INFORMACIJE

18981 OPĆE INFORMACIJE 112

CENTAR ZA OBAVJEŠĆIVANJE

Upoznajmo se!

Ja sam Petra Kosić. Ja sam iz Samobora. Moja adresa je Gajeva 2. Moj telefon je 01/332-89-53. Ja sam Tom Maincastle. Ja sam iz Amerike, iz New Yorka. Moja adresa je Kolarova 8, Zagreb. Moj telefon je 01/234-56-00. Ja sam Margareta Lin. Ja sam iz Kine, iz Pekinga. Moja adresa je Dubrovačka avenija 5, Zagreb. Moj telefon je 01/664-10-64 .

Ja sam Gordana Baran. Ja sam iz Rijeke. Moja adresa je Brda 7. Moj telefon je 051/203-541.

Ja sam Mariano Valencia Radonić . Ja sam iz Argentine, a sada je moj grad Zadar. Moja adresa je Aleja pomoraca 1a. Moj telefon je 023/531-112 .

Napišite rečenice:

John White, Amerika, Chicago, Poljane 9, Zagreb, 01/564-89-04

Martin Weber, Švicarska, Ženeva, Kapucinski trg 4, Varaždin, 098/1134-25

Helga Miller, Njemačka, Berlin, Vlaška 30, Zagreb, 091/552-3423

Ana Bernasconi, Italija, Rim, Jarunska, 5, Zagreb, 091/375-9814

Dovršite rečenice:

Ja sam

Ja sam iz

. (zemlja, grad)

Moja adresa je

Moj telefon/mobitel je

Zn1ttt

. (ime i prezime)

ti...

Ovo je hrvatski grb.

DA, MI SMO VAŠI STUDENTI. JA SAM 10M, A OVO SU MARIANO I MARGARETA.

DOMR DAN, JA SAM VAŠA PROFESORICA IVANA JURIĆ. A TKO STE VI? VI STE MOJI NOVI STUDENTI?

\

DRAGO MI JE, DO�RO DOŠLI NA CROATJCUM.

Doviđenja ! Dobro jut o !

o

Vidimo se ! Zbogonr ! Bog !

Kako se kaže . . . Kako se piše . . .

Ne razumijem. Molim vas, ponovite još jedanput.

što je novo?

Mariano:

Hej, Margareta! Bog! Kako si?

Margareta: Bog, Mariano. Hvala, izvrsno sam.

A kako si ti?

Mariano:

Ja sam dobro. što je novo?

Margareta: Ništa novo.

Kako si? Kako ste?

I

Odlično. Jako dobro. Tako-tako. Dobro. N isam baš dobro. Izvrsno.

što je novo?

Loše sam.

Vidimo se!

Margareta: Ovo je Petra.

Ja sam Petra. Drago mi je.

Petra: Mariano:

Drago mi je, Petra. Ja sam Mariano!

Margareta: Bog, Mariano. Vidimo se sutra!

Drago m · .

I Je.

Ugodan dan!

Gospodin Mikulić: Gospođa Perković:

Gospodin Mikulić: Gospođa Perković: Gospodin Mikulić:

Dobar dan, gospođo Perković. Kako ste? Dobar dan! Hvala na pitanju,

dobro sam.

Ugodan dan!

Hvala, također. Doviđenja! Doviđenja!

Ništa.

Ugodan dan ! Hvala na pitanju, dobro sam.

Ugodan vikend !

Dobro jutro !

Ana:

Mama: Ana:

Mama: Ana:

Mama:

Dobro jutro, mama ! Kako si?

Dobro jutro, Ana ! Odlično. A kako si ti? Dobro sam.

Izvoli sendvič i čaj. Hvala.

Nema na čemu.

Izvoli. / Izvolite.

Hvala.

Molim. Nema na čemu.

Goran: Višnja: Goran: Višnja: Goran: Višnja: Goran:

Dobar tek!

Dobar tek!

Hvala , također.

Večera je izvrsna.

Da, ovo je odličan restoran.

Živjela , draga Višnj a ! Živjeli ! što j e to?

To je poklon.

Dobar tek!

/

Hvala, također.

Oprosti. / Oprostite. žao mi je. Ništa. Nema veze. Nema problema.

GRAMATIKA

G L A G O L b i ti

LIČNE ZAMJ E N ICE

nenag l a š e n i (kratk i) o b l i k

jednina

m nožina

jednina

množina

ja

mi

ja sam

mi smo

ti

vi/Vi

ti si

vi/Vi ste

on. ona

oni, one

on, ona je

oni, one su

Ja sam student.

Mi smo studenti.

Ti si student.

Vi ste studenti. / Vi ste student.

On je student.

Oni su studenti.

Ona je studentica .

One su studentice.

Napišite rečenice:

ja, student Ja sam student. mi, studenti ti, An ita ja, Ma rija on, student lva n ona, mama one, sestre ti, lvan oni, prijatelji on, prijatelj ja, lvana ti, Peta r

Tko ste vi? Tko su oni? Petra: Marija: Petra: Marija: Petra: Marija: Petra:

Jesi li ti Marija?

Da. Jesam. Jesi li ti Petra?

JESI LI TI MARIJA?

Jesam. Drago mi je. Drago mi je.

Jesi li ti studentica?

Jesam. A ti?

I ja sam studentica.

Hrvoje: Jeste li Vi lektorica Ana Majić? Ana:

Da. Jesam. A Vi ste Hrvoje Zlatić?

Ana:

Također. Jesu li ono studenti?

Hrvoje: Jesam. Drago mi je.

Hrvoje: Jesu.

DOMR DAN! JESTE LI VI LEKTORICA ANA MAJIĆ?

DO�AR DAN! JESAM.

G L A G O L b i ti

GRAMATIKA jednina

n a g l a še n i (dug i ) o b l i k

množina

ja jesam

mi jesmo

viNi jeste

ti jesi

oni, one jesu

on, ona je(st)

Jesam li ja student?

Jesmo li mi studenti?

Je li on student?

Jesu li oni studenti?

Jeste li vi studenti? / Jeste li Vi student?

Jesi li ti student?

Jesu li one studentice?

Je li ona studentica ? Je li on/ona student? Da. Jest . Odgovorite , dopunite:

A: Je I i on student?

B: Da. On je student. {on)

A: Je li Petra studentica?

B: Da.

A: Je li lvan lektor?

A: Jesi li ti studentica? A: Jesi li ti Hrvat?

A: Jesi li ti Hrvatica?

B: Da.

. {on)

B: Da.

. Ga)

. {ona)

B: Da.

. Ga)

B: Da.

Odgovorite i dopunite:

. Ga)

A: Jesu li to Hrvoje i Gora n?

B: Da. Jesu. {oni)

A: Jesu li Petra i Marija studentice?

B: Da.

A: Jesu li Hrvoje i Gora n studenti? A: Jeste li vi studentice? A: Jeste li vi studenti? A: Jesmo li mi Hrvati?

Jeste li Vi student? Da. Jesam.

B: Da.

. {oni)

B: Da.

. {mi)

B: Da.

. {mi)

B: Da.

. {one)

. {mi)

�govorite:

Je li on student? A: Da. On je student. B : Jest.

Jesu li oni profesori?

A:

. (oni)

Je li ona studentica?

A:

. (ona)

Jesi li ti Hrvat? Jesmo li mi studenti? Jeste li Vi dobro? Jeste li vi dobro?

B:

B:

. G a>

A: B:

. (mi)

A:

B:

. G a>

A:

B:

. (mi)

A: B:

Pos vite pitanja:

A: Je li on student? B: Da. On je student. A: A:

A: A: A: A:

A:

oni profesori?

ti Marko?

B: Da. Oni su profesori.

B: Da. Ja sam Marko.

Vi Goranka Matić?

B: Da. Ja sam Goranka Matić.

ona iz Zagreba?

B: Da. Ona je iz Zagreba.

one sestre?

ona Mirna?

oni iz Splita?

B: Da. One su sestre.

B: Da. Ona je Mirna.

B: Da. Oni su iz Splita.

',

G L A G O L b iti

GRAMATIKA

n ij e čn i o b l i k

jednina

množina

ja nisam

mi nismo

ti n isi on, ona nije

Mi nismo studenti.

Ti nisi student.

Vi niste studenti . I Vi niste student.

On nije student.

Oni nisu studenti.

Ona nije studentica .

One nisu studentice.

Marija nije lektorica. Marijan.

Ana Mi Vi

oni, one nisu

Ja nisam student.

Dopunite rečenice:

Ti

viNi niste

studentica. profesori. dobro.

Ma rija i Jasna

lektorice.

Dopunite rečenice:

ja, student Ja niiam student. mi, studenti Vi, Gora n Perić vi, Marko i Peta r on, student Josip ona, mama one, sestre ti, lvan oni, prijatelji

što je to? IMENICE

(

jedni na

avion

automobil

telefon

kuća

knjiga

bilježnica

olovka

pismo

poklon

sunce

stablo

sladoled

kofer

torba

autobus

muški rod

ro d o v i

ženski rod

hotel

srednji rod

w:··.:,� �"·

t·-��··����� ... .,��--�

poklone

knjiga

stablo

sunce

Razvrstajte imenice s prethodne stranice po rodovima:

muški rod

ženski rod

srednji rod

auto, taksi, intervju, metro, euro - muški rod (strano podrijetlo)

što je ovo/to/ono? I M E N I CE

GRAMATIKA

jednina

množ i na

To je poklon. To su pokloni. To je knjiga. To su knjige. To je stablo. To su stabla.

jednina množina

muški rod poklon -0 -i pokloni

ženski rod knjiga -a knjige -e

srednji rod

srednji rod -ol-e pismo/sunce pisma/sunca -a

č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž, št, žd (r, c) + -e To je polje. To je sunce. To je more.

Napravite množinu:

To je knjiga. To su knjige .

To je fotografija. To su

To je profesor. To su

To je selo. To su

To je kopija. To su

To je autobus. To su

To je papir. To su

To je more. To su

To je kompjutor. To su

To je fakultet. To su čovjek jednina

OVA TOR9A

Pokazne zamjenice

ONA TOR9A

Ovo je telefon.

To je pismo.

Ono je kuća.

Ovo su telefoni.

To su pisma.

Ono su kuće.

ljudi množina

Napravite množinu:

Ovo je automobil. Ovo su automobili . Ovo je avion.

Ovo je knjiga.

Ovo su

To je stablo.

To su

Ovo je bilježnica.

Ovo su

To je kofer.

To su

To je hotel.

To su

Ono je poklon.

Ono su

To je autobus. Ono je kuća.

I�

Ovo su

Ono je pismo .

Ono je sladoled.

To su Ono su Ono su Ono su

Hrvatska je raznolika zemlja.

Ovo je Marko. On je kuhar.

Ovo je Josip. On je liječnik.

Ovo je Milan. On je ekonomist.

Ovo je Ana. Ona je učiteljica.

Ovo je Denis. On je novinar.

Ovo je Jerko. On je poštar.

Ovo je Sanja. Ona je liječnica.

Ovo je Nina. Ona je pjevačica.

Ovo je Marija . Ona je informatičarka.

Dopunite rečenice:

Je li Jerko policajac? Ne, on nije policajac , nego poifar .

Je li Josip kuhar?

Ne, Josip nije

Je li Denis liječnik?

Ne, Denis nije

Je li Ana pjevačica? Je li Marko novinar? Je li Nina učiteljica?

Ne, Ana nije

Ne, Marko nije Ne, Nina nije

Je li Sanja informatičarka? Ne, Sanja nije Je li Milan poštar?

Je l i Marija liječnica?

Ne, Milan nije

Ne, Marija nije

, nego

, nego

, nego

, nego

, nego

, nego

, nego

, nego

Zan i manja i H rvati

-@

Odgovorite i dopunite (pjevačica, znanstveni� pjevat skijašica, nogometaš, pisac): ..

Je li Luka Modrić baletan? Ne, Luka nije baletan ; nego nogomefai . Je li Janica Kostelić pjevačica? Ne, Janica nije nego Je li Josipa Lisac učiteljica? Ne, Josipa nije nego Je li Oliver Dragojević sportaš? Ne, Oliver nije nego Je li lvan Đikić novinar? Ne, lvan nije nego Je li Miro Gavran nogometaš? Ne, Miro nije nego

I

GRAMATIKA

I M E N I CE muški rod

liječnik učitelj sportaš

tvorba i m e n ica za ženska za n i m a n j a

ženski rod

►

►

►

liječn ica učitelj ica sportaš ica

muški rod novinar frizer političar

► ► ►

ženski rod

novinar ka frizer ka političar ka

što ste po nacionalnosti? Pab/o: Taksist: Pab/o: Taksist: Pab/o: Taksist: Pab/o: Taksist: Pab/o: Taksist: Pab/o: Taksist:

Dobra večer! Molim Vas, gdje je hotel Dubrovnik? Dobra večer! Hotel Dubrovnik je blizu. Uđite! Hvala lijepa!

Oprostite, Vi ste stranac? Da, da. Ja sam Čileanac.

Uh, Čile je daleko! Jeste li umorni?

Hvala na pitanju, jako sam umoran. , Jeste li često u Europi? Ne, ovo mi je prvi put.

Evo, ovo je hotel Dubrovnik. Hvala! Izvolite novac !

Hvala lijepa! Ugodan boravak i laku noć!

Pablo:

Hvala Vam! Laku noć!

Beata:

Bog, ja sam Beata.

Beata:

Francesca je lijepo ime. Ti si Talijanka?

Beata:

Ne, nisam. Ja sam Poljakinja.

Beata:

Hvala lijepa. Francesca, što si po zanimanju?

Beata:

Jako zanimljivo! I ja sam novinarka.

Beata:

Da, naravno, vidimo se sutra!

Francesca: Drago mi je, ja sam Francesca. Francesca: Da. A ti si Hrvatica?

Francesca: Poljska je lijepa zemlja. Francesca: Ja sam novinarka.

Francesca: Sutra je jedna važna konferencija za novinare. Vidimo se! Francesca: Onda do sutra. Bog!

■-

t v o r b a i m e n i c a (e t n i c i )

-ac

Japan

-anin

Beč

Austrija

-an(a)c

Zagreb

-čanin

-ica -ka

GRAMATIKA

IMENICE

Hrvat

Makedonac

-inja Grk

zemlja Amerika A ustrija E ngleska Francuska Grčka Hrvatska Italija Japa n Kanada Kina Njemačka Poljska Portugal Rusija Škotska švedska

► ► ► ►

► ► ►

Japanac

muški rod

Austrijanac Bečanin

Zagrepčanin

Hrvatica

C

d

t

p

► ► ► ►

č

đ ć

plj

Karlovac

Švedska

Split

►

ženski rod

Makedonka Grkinja

stanovnik Amerikanac Austrijanac E nglez Fra ncuz Grk Hrvat Talijan Japanac Ka nađanin Kinez Nijemac Poljak Portugalac Rus Škot Šveđanin

-s: Rus

► ►

E uropa

-kinja -t: Škot

►

►

►

-z: E nglez: ►

Karlovčanin

Šveđanin

Splića nin

E uropljanin

Škotkinja Ruskinja

E ngleskinja

stanovnica Amerikanka Austrijanka E ngleskinja Francuskinja Grkinja Hrvatica Talija nka Japanka Kanađanka Kineskinja Njemica Poljakinja Portugalka Ruskinja Škotkinja šveđanka Makedon-ij-a, Makedon-ac-0

PRIMJERI

što ste Vi po nacionalnosti? Dovršite rečenice:

Ja sam Hrvat , a ona je Hrvatica . Mi smo Hrvati .

Naš jezik je hrvatski . Ja sam

Moja zemlja je

Dovršite rečenice:

�

Argentina

ja sam Argentinac , a ona je Argentinka

Italija

Ja sam

, a ona je

Austrija

Ja sam

, a ona je

Belgija

Ja sam

, a ona je

Japan

Ja sam

, a ona je

Kanada

Ja sam

, a ona je

Kina

Ja sam

, a ona je

Alžir

Ja sam

, a ona je

Brazil

Ja sam

, a ona je

Indija

Ja sam

, a ona je

Mađarska

Ja sam

, a ona je

Francuska

Ja sam

, a ona je

�

!LI

::::= � �

,.,

== LI @

što su po nacionalnosti?

tenisač, Hrvatska

voza č formule, Njemačka

pjevačica, Kolumbija

senatorica, SA D

kraljica, Engleska

nogometaš, Brazil

znanstvenica, Hrvatska

Do vršite rečenice:

Ronaldinho je Brazilac . (Brazil) Jagger je

Schumacher je Ljubičić je

Shakira je

Hillary Clinton je

Elizabeta Druga je

Helena Jasna Mencer je

. (Engleska)

. (Njemačka)

. (Hrvatska)

. (Kolumbija)

. (Amerika) . (Engleska)

. (Hrvatska)

Tko su o n i ?

Ovo su Nikola Šubić Zrinski i Fra n Krsto Frankop Oni su hrvatski junaci.

Ovo je Juraj Dobrila. On je biskup.

Ovo je Josip Jelačić. On je ban.

Ovo je lvan G u ndu lić. On je pisac.

Ovo je lvan Mažuranić. On je ban i pisac.

Ovo je Stjepan Radić. On je pol itičar.

Ovo je Marko Marul ić. On je pisac.

Ovo je Ante Starčević. On je pol itičar.

Moja obitelj To je jedna obitelj. Mama se zove Dani­ jela. Tata se zove Martin. Djeca se zovu Natalie i Tom. Natalie je kćerka, a sin Tom. Jedni djed i baka se zovu Antun i Ana. Drugi djed i baka zovu se Šimun i Marija.

obitelj0 - imenica ženskog roda

GRAMATIKA

G L A G O L z va t i

se

ja se zovem I zovem se

mi se zovemo / zovemo se

ti se zoveš / zoveš se

viNi se zovete / zovete se

on, ona, ono se zove I zove se

oni, one, ona se zovu / zovu se

Ja se ne zovem . . . / Ne zovem se . . . . . Z ovem I I se J a . . . ..,.

Ja se zovem Tom. Kako se ti zoveš? ono - srednji rod, jednina

ona - srednji rod, množina

Ka ko se oni zovu?

ZLATAN STIPIŠIĆ GIBONNI

ZVONI MIR BOBAN nogometaš

skijaši

pjevač

BOŠ KO PETROVIĆ džez-glazben i k

BLANKA V LAŠIĆ atletičarka likovni umjetnik NINA MORIĆ

političar

Dopunite rečenice: Kako

Kako

Kako

Kako

Kako Kako Kako

Kako

$8

On

on zove ? oni on

ona on on

ona on

Oni

? ? ? ?

? ?

zove Zlatan Stipišić Gibonni.

Janica i Ivica Kostelić.

On

Zvonimir Boban .

On

Stipe Mesić.

Ona

On

?

$8

manekenka

Ona On

Nina Morić.

lvan Kožarić.

Blanka Vlašić.

Boško Petrović.

,,.

Obitelj Anić Ovo je moja obitelj Anić. Mi smo iz Australije. Ja sam Natalie, a ovo je Tom. Mi smo brat i sestra. Ovo su naši roditelji: mama Danijela i tata Martin. Mama je tajnica, a tata menadžer. Naši djed i baka zovu se Ana i Antun; drugi djed i baka su Marija i Šimun. Baka Ana i djed Antun su penzioneri. Baka Marija je prodavačica, a djed Šimun vozač. Ovo je naša teta Sonya. Ona je stjuardesa. Ovo je naš stric Mark. On je novinar. Ovo su naši bratići i sestrične. Zovu se Sara, Andrea i Paul. Naravno, tu su naš pas Reks i naša mačka Šici.

I

I

GRAMATIKA

POSVOJ N E ZAMJ E N ICE ja

►

ti

on M , ono

ona mi

ž

vi (Vi)

►

s

► ► ►

oni M , ona S , one ž

► ►

jednina

množina

tvoj, tvoja, tvoje

tvoj i , tvoje, tvoja

njezin, njezina, njezino

njezini, njezine, njezina

moj , moja, moje

moj i , moje, moja

njegov, njegova, njegovo njegovi , njegove , njegova

naš, naša, naše

naši, naše , naša

njihov, njihova, njihovo

njihovi , njihove, njihova

vaš, vaša , vaše

vaši, vaše , vaša

Martin je njezin muž. Danijela je njegova žena.

Tom i Natalie su njihova djeca.

--

Dop unite rečenice:

Ovo je njezin stol. (ona)

Ovo je

rječnik. G a)

Ovo je Ovo je

Ovo je Ovo je

Ovo je

Ovo su njezini stolovi. (one) Ovo su

stolovi. G a)

auto. (mi)

Ovo su

auti. (mi)

bilježnica. (ona)

Ovo su

bilježnice. (ona)

sto I ica. (Vi)

papir. (one)

prijatelj. (ti)

I

Ovo su

Ovo su Ovo su

U P ITNE ZAMJ E N I CE

papiri. (on)

prijatelji. (ti)

muški rod

ženski rod

srednji rod

Čiji?

Čije?

Čija?

Čiji?

jednina

stolice. (Vi)

množina

Čija?

Čije?

Čiji je ovo kofer? Čiji su ovo prijatelji? Postavite pitanja:

A: Ovo je njegov brat.

A: Ovo su njezine sestre. A: To je naše selo.

A: Ovo su tvoje olovke.

A: To su njegovi auti.

A: Ovo su njihovi studenti.

A: To je tvoj pas.

A: Ovo su naše knjige.

A: To je njezina torba.

A: Ovo su naši pokloni. A: To je Vaš mobitel.

A: To je tvoj prijatelj .

A: To je naša prijateljica.

B: Čiji je ovo brat? B: su ovo sestre? je to selo? B: B: su ovo olovke? B: su to auti? B: su ovo studenti? B: je to pas? su ovo knjige? B: B: je to torba? B: su ovo pokloni? B: je to mobitel? B: je to prijatelj? B: je to prijateljica?

RAMATIKA

Životinje - naši ljubimci Petra :

Bog, Margareta.

Petra :

Kako si?

Petra :

Nije loše. To je tvoj pas

Margareta : Bog, Petra.

Margareta: Izvrsno! A ti?

dalmatiner? Baš je lijep !

Margareta : Hvala. Zove se Floki.

A kako se zove tvoj?

Petra :

Zove se Reks.

kanarinac

miš

Dobro došli u zoološki vrt ! OA. DOSTA JE VELIK'.

ONO SO NOJEVI.

A ONE \ ŽIVOTINJE?

10 SU LAVOVI.

lav

►

lavovi

noj

►

nojevi

Zoološki vrt

ljama

slon

bijeli medvjed

lav

leopard

majmun

zmija Maksimir je velik i star zagrebački park (od 1794.). Ondje su livade, stabla, staze, vidikovac, spomenici, , aleja i zoološki vrt (od 1925.). Maksimir je prvo javno šetalište u jugoistočnoj Europi.

pelikan

tigar

I M E N ICE MUŠKOG RODA

•

GRAMATIKA

množina duga množina (-ov-/-ev-)

most + ov + i nož + ev + i

► ►

mostovi noževi

č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž, št, žd (c, r) + -ev To je park. To su parkovi. To je miš. To su miševi.

zmaj

most

sat

nož

trg vlak

brod Napišite množinu:

To je most. To su

To je brod. To su

To je nož. To su

To je trg.

To je vlak. To su

To je park. To su

To je muž. To su

To je vrt.

To je sat .

To su

To je zmaj. To su

-

miš

To su

To je miš. To su

To je tuš.

To su

To su

Samo poznanici

ONAJ AMERIKANAC - TOM W�ITE.

GRAMATIKA

I M E N I C E M U Š K O G R O DA množina sibilarizacija

-k {i) �

-c {i) I

On je samo poznanik. Zasad smo samo poznanici .

oovršite rečenice:

Jesu li oni poznanici ? (poznanik)

Jesu li oni

? (svećenik)

Jesu li oni

? (liječnik)

? (vojnik)

Jesu li oni Jesu li oni

? (radnik)

Jesu li oni

? (učenik)

? (dječak)

Jesu li oni

? (bolesnik)

Jesu li oni

? (pjesnik)

Jesu li oni

Jeste li vi Amerikanci?

Petra :

O , to si ti, Margareta! Bog!

Margareta: Bog, Petra! Dođi! Ovo su Tom, John i Gary, moji poznanici.

Dečki, ovo je Petra, moja prijateljica iz naselja.

Petra :

Drago mi je. Vi ste svi Amerikanci?

Tom:

Samo sam ja Amerikanac.

John:

Mi smo lrci, ali smo

Gary i John su lrci.

također iz Amerike. Naš tata je Irac,

a mama Amerikanka.

Petra :

Zanimljivo.

Tom:

Već pet mjeseci.

Koliko dugo ste ovdje?

Sada idemo na sladoled. Hajdemo svi zajedno!

Petra:

Može! Hvala na pozivu! Hajdemo!

GRAMATIKA

IMENICE MUŠKOG RODA množina nepostojano (mobilno) a

Amerika nac ► Amerika nci

PRIMJER

On je Irac. Oni su lrci . Dovršite rečenice:

A : On je Australac.

B: Oni su Au1fralci .

A : On je Švicarac.

B: Oni su

A : On je Španjolac.

B: Oni su B: Oni su

A : On je Argentinac.

B: Oni su

A : On je Austrijanac. A : On je Marokanac.

B: Oni su

A : On je Amerikanac.

B: Oni su

B: Oni su

A: On je Pakistanac.

B: Oni su

A : On je Čileanac. A : On je Britanac.

B: Oni su

A : On je Nijemac.

B: Oni su

A : On je A lžirac.

B: Oni su

A : On je Brazilac.

B: Oni su

B: Oni su

A : On je Peruanac. jednina dijete

brat

t

množina

djeca 1

braća

Dovršite rečenic e:

To je noj.

To su nojevi .

To je policajac.

To su

To je slovo.

To su

On je čovjek.

Oni su

On je muškarac.

Ona je žena.

Ono je brod.

Oni su

One su Ono su

To je terorist.

To su

On je Hrvat.

Oni su

Ono je karta.

Ono su

To je političar.

To su

Tu je vlak.

Tu su

To je dijete.

To su

Tu je plan.

Tu su

To je polje.

To su

On je brat.

Ona je profesorica. On je Portugalac. Ona je studentica.

Oni su One su Oni su One su

PONAVLJANJE

To su papiri. (-i} To su stolovi/miševi. (-ov/-ev -i) To su rječnici. (k ► c) To su muškarci. (-a- ► 0)

--

Gdje su H rvati?

Sjeverna Amerika 1 500 000

Južna Amerika

Južna Afrika

Australija

1 0 000

1 0 000

200 000

1 1 jedanaest

20 dvadeset

1 3 trinaest

30 trideset

1 2 dvanaest

1 00 sto

1 000 tisuću

300 tristo

1 000 000 000 milijardu

21 dvadeset jedan . . .

200 dvjesto

1 4 četrnaest

40 četrdeset

400 četiristo

1 6 šesnaest

60 šezdeset

600 šesto

1 8 osamnaest

80 osamdeset

1 5 petnaest

1 7 sedamnaest 1 9 devetnaest

50 pedeset

70 sedamdeset 90 devedeset

500 petsto

700 sedamsto

800 osamsto

900 devetsto

2 000 - dvije tisuće; 3 000 - tri tisuće; 4 000 - četiri tisuće 5 000 - pet tisuća

30 000

4t ...

1 000 000 mil ijun

1 000 000 000 000 bilijun

Hrvatski iseljenici Ovo su Mario i lgor Maretić. Oni su braća. Mario i lgor su iz Brazila. Oni su hrvatski iseljenici. Mnogi hrvatski iseljenici su diljem svijeta. Njihov djed je Hrvat. Mario i lgor su sada studenti u Zagrebu. Njihov jezik sada više nije samo portugalski,

nego i hrvatski.

Mario: Bog! Oprosti, gdje je Filozofski fakultet? Anita:

Bog! Tu, jako blizu. Ovo ispred je hotel lnternacional.

Anita:

Ti nisi Hrvat?

Anita:

Da. A ti?

Anita:

Drago mi je. ... Evo, ovdje je Filozofski fakultet.

Mario: Hvala ti. Ja sam prvi put ovdje.

Mario : Ne, nisam. Ja sam Brazilac. Ti si studentica? Mario: I ja sam student.

Mario : To je Filozofski fakultet? Stvarno je blizu.

Hvala na pomoći!

Anita: Nema na čemu!

Mario : Oprosti, kako se zoveš?

Anita: Anita, a ti? Mario : Mario.

Anita:

Drago mi je. Bog!

Mario : Bog!

,,

Zagreb Zagreb je europski grad. On je i glavni grad Hrvatske.

Ovo je lfica .

Ovaj park zove se Zrinjevac.

Ovo je Cvjetni trg.

Ovo je Trg Marka Maru/ića .

Ovo je muzej Mimara .

Ovo je Hrvatsko narodno kazalište.

Ovo je Frankopanska ulica.

Ovo je Kaptol.

' ��--L....---�

·�

........ ' •- , , .

Ovo je Preradovićeva ulica.

Ovo je Trg kralja Tomisla va.

___l MALI. ZNAŠ LI TI ČIJI JE TO AUTO?

I

POSVOJNI PRIDJEVI

GRAMATIKA

živo

muški rod -ov jednina

Martinov prijatelj Martinova prijateljica Martinova pismo

množina

Martinovi prijatelji Martinove prijateljice Martinova pisma ženski rod -in

jednina

Marijanin prijatelj Marijanina prijateljica Marijanino pismo

množina

Marijanini prijatelji Marijanine prijateljice Marijanina pisma

Čiji je to auto? Mamin nije. Susjedov je. I tata

Dopunite rečenice:

To je Ivina mačka. (Iva) Ovo je

pas. (Martin)

Ovoje

kuća. (tata)

Ovo su

mačke. (mama)

Ovo je

pivo. (lvan)

Toje

auto. (susjed)

To su

prijateljice. (sestra)

►

tatin (kao ženski rod)

PRIMJERI

Meštrovićeve skulpture Turistički vodič:

Ovo je poznati zagrebački trg. Zove se Trg maršala Tita. Evo, ovo je Hrvatsko narodno kazalište, a ono ondje je Pravni fakultet.

Turist:

Ovdje su dvije zanimljive skulpture!

Turistički vodič:

Da, to su poznate skulpture. Znate li čije su?

Svi turisti:

Ne, ne znamo.

Turistički vodič:

To su Meštrovićeve skulpture. Ova se zove Zdenac života, a ona Povijest Hrvata.

Zdenac života

Meštrovićeva galerija u Splitu

lvan Meštrović je poznati hrvatski kipar. Meštrovićevi kipovi su Povijest Hrvata, Zdenac života, Mojsije, Marko Marulić, Grgur Ninski, Indijanac na konju i drugi.

Povijest Hrvata u Zagrebu

rJ'�-.�...;·:.-,.-:.. �.

,·· ·� ·.l '., •

·t,:-, •,11,- \ - . �; �1 f, t.•

.

• ' �

'

f!B• \ \y�i }...

.. . ,,.

t• .,

,VIV!',., ,' � .... ...�-· !.t� ... '. : 'il't:� l .I

�,·

Autoportret

"'

Atelje /van Meštroviću Zagrebu

il

GRAMATIKA

POSVOJNI PRIDJEVI živo muški rod č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž, št, žd (r, c) + -ev jednina Perićev prijatelj Perićeva prijateljica Perićevo pismo množina Perićevi prijatelji Perićeve prijateljice Perićeva pisma Ovo je prijateljeva sestra.

Dopunite rečenice:

Ovo je Markov stan. (Marko) Ovo je

čaša. (djed)

Ovo je

bilježnica. (sestra)

Ovo su

papiri. (student)

Ovo su

roditelji. (Jurić)

Ovo je

tor ba. (muž)

Ovo su

studenti. (profesor)

Ovo je

knjiga. (učitelj)

Ovo je

dijete. (Marić)

Ovo je

mo bitel. (lvana)

Dopunite rečenice:

To je Severina. Čija je to štikla? To je Severinina štikla. To je lvan. Čiji je to reket? To je

reket. konj.

To je ban Jelačić. Čiji je to konj? To je To je Tin. Čiji je to šešir? To je To je Miroslav. Čija je to lula? To je

šešir. lula.

muški rod ·, -ov -ev e: + -ev ► -čev- • zečev rep

ženski rod -in c + -in ► -čin-

Janičina skija

Dopunite rečenice:

Ovo je Ivičina sestra. (Ivica) Ovo je

dijete. (Marica)

Ovo je

slika. (Jurica)

Ovo je

odijelo. (stric)

Ovo je

muž. (Dragica)

Kako se zovu zagrebačke ulice i trgovi? Dopunite rečenice:

Ovo je

Ovo je

Ovoje

trg. (Jelačić)

ulica. (Preradović)

trg. (Marko)

Ovo je

ulica. (Tkalčić)

Ovo je

ulica. (Jurišić)

Ovo je

trg. (Marulić)

li I Zagrebački tramvaji su plavi. Plava boja je simbol Zagreba.

�

I

•

_..-.

•

r

,.

•

'

�'

." -

•-

�

• .• .•· ,

•

lnformaci" e o Hrvatsko· i Hrvatima

•' ' ' ' ' • ' ' ' . • ' ' . ' ' ' '

"�

• ' . • ' ' ' • . ' . . . . . . ' . . ' • . ' . . . . ' . - ' .. ' �-

4.

3.

34_•

e 21

2.

• s1.

.

33 .•

. ,3. ,s

~

.~ 5

:

!iS..

•

•

•

•

44.

42.

~ -

e 100. 39. • 99.

97 .

98.

. 96.

u bazenu.

. !)4.

St .•

Kuham kavu za deset

,..

62 . •

63. •

Ovo je rucak za mnogo

e oJ.

e e2.

64 . • 65 . •

"• 67 .•

sati, mjeseci, ljudi - G mn -i

76 . •

70.

1 !

.

~

71 .

n.e •

:.

e ao.

· •1.

73

GRAMATIKA

t.

~ -

.48

59. •

Gledam cetiri

. 38. •

.,:,"

..

.... 81!.

e a,.

82.

.,.

GLAVNI BROJEVI Koliko kuna imate?

Koliko je studenata?

Koliko je sati?

Koliko je ljudi?

1 kunu

1 student

1 sat

1 covjek

2, 3, 4 kune

2, 3, 4 studenta

2, 3, 4 sata

2, 3, 4 covjeka

5 kuna

5 studenata

5 sati

5 ljudi

1 tisucu (kuna) 2, 3, 4 tisuce (kuna) 5 tisuca (kuna )

Mi smo prvi! Goran lvanisevic, temperamentni hrvatski tenisac, bio je prvi u Wimbledonu 2001. Bio je i drugi tenisac svijeta. Ivan Ljubicic je bio treci, a Mario Ancic deseti tenisac svijeta.

l

Janica Kostelic, hrvatska skijasica, na Olimpijadi u Salt Lake Cityju 2002. bila je prva u kombinaciji, slalomu i u veleslalomu, a druga u superveleslalomu. Na Olimpijadi u Torinu 2006. bila je prva u kombinaciji i druga u superveleslalomu. Godine 2006. dobila je sportski Oskar.

REDNI BROJEVI 1. 2. 3.

4. 5.

prv1 drugi treci cetvrti peti

prva druga treca cetvrta peta

prvo drugo trece cetvrto peto

6. sesti 7. sedmi

8. osmi 9. deveti 10. deseti

Bio je prvi u Wimbledonu. Bila je prva u Salt Lake Cityju. Dovrsite recenice:

Ona je

prva

(1.) medu sportasicama. (3.) dijete u obitelji.

Tisi

(5.) na redu kod zubara.

Viste

(3.) muz.

On je njezin

(7.) dan u tjednu zove se nedjelja. (11 .) mjesec u godini zove se studeni. To mu je vec On je Oni su Govorim ti to vec po

(6.) pivo. (30.) na listi cekanja. (1.) put u Hrvatskoj. (100.) put!

GRAMATIKA sesta sedma osma deveta deseta

sesto sedmo osmo deveto deseto

Datumi Miroslav Krleza je knjizevnik i enciklopedist. Mnogi smatraju da je on najveci hrvatski pisac 20. stoljeca . Pisao je poeziju, drame, novele, pripovijetke, romane, eseje i memoarsku prozu. Rodio se 1893. godine, a umro 1981. godine. Prvu dramu objavio je 1915. godine, prvu zbirku pjesama 1915. godine, a roman Povratak Filipa Latinovicza 1932. godine. Njegov je opus golem. On je najplodniji i najsvestraniji hrvatski knjizevnik.

Procitajte nag/as koje godine su se oni rodili, a koje godine su umrli?

Miroslav Krleza, hrvatski pisac, rodio se 1893., a umro je 1981 . godine. 1893. - tisucu osamsfo devedesef i trece 1981. - tisucu devetsfo osamdesef i prve

•

Nikola Tesla

Ivana Brlic-Mazuranic

Drazen Petrovic

Ivan Mestrovic

fizicar i izumitelj

knjizevnica

kosarkaski as

kipar

1856. - 1943.

1874. - 1938.

1964. - 1993 .

1883. - 1962.

rodila se / rodena je

I

Koje ste godine Vi rodeni?

Roden/rodena sam

0

rocitajte nag/as: 12. 10. 1492. Kolumbo je otkrio Ameriku.

Dvanaesfog listopada fisucu cefirisfo devedesef i druge Kolumbo je otkrio Ameriku. 10. 12. 1901. dodijeljena je prva Nobel ova nagrada. 17. 12. 1903. bio je covjekov prvi let. 21. 5. 1927.

covjek je prvi put letio preko Atlantika.

25. 4. 1945.

u San Franciscu osnovan je UN.

12. 4. 1961.

prvi put je covjek bio u svemiru.

26. 4. 1986.

eksplodirao je reaktor u Cernobilu, u Ukrajini.

15. 1. 1992.

Hrvatska je medunarodno priznata drzava.

Odgovorite: Koji su vazni datumi u Vasoj zemlji?

Praznici u Republici Hrvatskoj 1. sijecnja

Nova godina

1. svibnja

Praznik rada

22. lipnja

Dan antifasisticke borbe

25. lipnja

Dan drzavnosti

5. kolovoza

Dan domovinske zahvalnosti

8. Iistopada

Dan neovisnosti

Dan drzavnosti Dan drzavnosti najveci je hrvatski drzavni praznik. Svake godine 25. lipnja obiljezava sedan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Time je Hrvatska istupila iz Jugoslavije, nakon cega je medunarodno priznata.

Republika Hrvatska je od 1991. samostalna drzava. Ona ima 21 zupaniju. Povrsina Hrvatske je 56 538 kilometara. Hrvatska ima oko 4 500 000 stanovnika. Jezik je hrvatski, a pismo je latinica. Glavni grad je Zagreb. Ima vise od 800 000 stanovnika. Hrvatska obala duga je 5 790 kilometara. Hrvatska ima 1 246 otoka. 66 otoka je naseljeno. Najveci su otoci Krk, Cres, Brae, Hvar, Pag, Korcula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab i Losinj. Kornati su, prema legendi, nastali kad je Bog stvarao svijet. Ostalo mu je bijeloga kamenja koje je razbacao po moru. Neki Kornate nazivaju ,,raj na zemlji".

Kod lijecnika Silvija:

Do bar dan !

Lijecnik:

Dobar dan ! lzvolite?

Silvija:

Bolesna sam. Sve me boli. Imam visoku temperaturu, povracam ...

Lijecnik:

Kad je to pocelo?

Silvija:

Jucer. Cijelu sam vecer kasljala i povracala. lmala sam temperaturu 39.

Lijecnik:

Sto vas boli?

Silvija:

Sve me boli: grlo, glava, pluca, leda ... Bole me sve kosti. Nisam spavala cijelu noc!

Lijecnik:

To je virus. Da vidimo Vas karton ... Vee dugo niste vadili krv. Oat cu Varn uputnicu za laboratorij. Grlo je crveno. Trebate slikati pluca. Morate biti u krevetu, odmarati se, jesti laganu hranu i piti puno caja s medom i limunom.

Silvija:

Ne mogu ni jesti ni piti.

Lijecnik:

Morate se prisiliti i piti mnogo tekucine. Vidimo se za dva dana! Trebate donijeti nalaze krvi i pluca. Ovo su recepti za antibiotik, sirup i tablete. Dovidenja ! Sljedeci !

Zaokruiite tocno iii netocno: Silvija je u lijecnickoj ordinaciji.

T

N

Silviju bole ruke i noge.

T

N

Silvija je dobro spavala.

T

N

Silvija nije dugo vadila krv.

T

N

Lijecnik je dao Silvij i antibiotik.

T

N

Odgovorite na pitanja:

Sto vas ponekad boli? Sto cinite za dobro zdravlje?

Alergija U modernoj civi lizaciji i zbog modernog nacina zivota alergija je bolest u porastu. Smatra se da od alergije boluje svaki cetvrti covjek. Zato je neki nazivaju ,,kugom 21. stoljeca". Odgovorite na pitanja:

Jeste Ii alergicni? Na sto? (na prasinu, jagode, pelud ... )

-

GRAMATIKA

IMENICE ZENSKOG RODA S OSNOVOM NA SUGLASNIK jednina

N G D A L

kost 0 kost i kost i kost 0 (o) kost i (s) kost i

mnozina

kost kost kost kost kost kost

i i ima

i ima ima

bolest, bol, vecer, noc, jesen, povijest, krv, glad, zed, obitelj, rijec, stvar, ljubav, vijest, smrt, strast, laz, vlast, cijev, cetvrt, zuc, nit, vlas, vlast, zavist, srz, pee, pamet, sol. ..

PRIMJERI

Gripa je cesta bolest. Razgovaramo o obitelji.

Dovrsite recenice: . (kost)

Pas je pojeo tri

. (bolest mn)

Djed je veseo unatoc

. (krv)

Vozac je imao alkohola u

. (obitelj)

Zoran i Jadranka isli su na izlet s Zelim ti ugodnu Razgovarali smo o

! (vecer) . (povijest)

Tijelo i njegovi dijelovi - - - - - g lava - - - ------,

prsti

- - - - noga - - - - - - + -

- --

peta

Upisite zamjenice u akuzativu: ------------------~ Boli me glava. Ua)

Boli

zub. (ona)

Boli

zeludac. (on)

Bole

kosti. (oni)

Bole

oci. (vi)

Boli

grlo. (ti)

Bole

sinusi. (mi)

Bole

leda. (mi)

Boli

noga. (ja)

Lice

kosa

trepavice

- - uho

obraz

usta oko, uho (srednji rod)

• oci, usi (zenski rod)

usta, pluca, leda, kriza, prsa mnozina, srednji rod (pluralia tantum)

DOK'TORE. TRE~AM \/ASU POMOC! NE MOGU SPA\/ATI. PROSLU Not OPET NISAM OK'A SK'LOPILA!

TO ME OOP(E NE CODI. NI JA NE MOGO ZASPATI OlVORENI H OCIJO.

I

desna ruka

U lazi su kratke noge.

U strahu su velike oci.

iz tvojih usta u Bozje usi.

glava obitelji

ustati na lijevu nogu

U ordinaciji Lijecnik:

Dobar dan, gospodine Jurisicu! Sjednite!

Jurisic:

Jooj, gospodine doktore, ne osjecam se dobro! Boli me srce, brzo se umaram. Nocu ne mogu spavati.

Lijecnik:

Gospodine Jurisicu, morate smrsavjeti, morate smrsavjeti ... Hitno morate na strogu dijetu ! Pu site Ii?

Jurisic:

Ne puno kao prije: 15 do 20 cigareta na dan. Ali kad sam nervozan, na primjer na sastanku, onda i vise.

Lijecnik:

To je previse ... Prestanite pusiti ! A pijete Ii kavu?

Jurisic:

Da, to je moje omiljeno pice ... oko 10 salica dnevno, ponekad s mlijekom.

Lijecnik:

To je previse kave! Zasto ne pokusate s kavom bez kofeina? Poslat cu Vas na specijalisticki pregled k internistu. Evo Varn uputnica!

Jurisic:

Hvala. Dovidenja!

Odgovorite na pitanja: Zasto je gospodin Jurisic isao k lijecniku na pregled? Sto je lijecnik rekao Jurisicu? Kamo Jurisic mora ici zbog srca?

~EZ (IGARETA, S KAVOM ~EZ OKUSA I MIRISA, STROGA DIJETA ... JA NEMAM VISE

INTERNISTICKA ORDINACIJA Dr. sc. med. Bruno Filipovic Sumski put 8 Tel: 456 329 311/mob: 091 362 767 PRIMA PACIJENTE: ujutro: ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8 do 15 popodne: utorkom i cetvrtkom od 17 do 20 h Subotom i nedjeljom samo hitni slucajevi.

U zdravom tijelu zdrav duh - ----.:- - -- - - - -

Prijatelji Pauli Mario sreli su se nakon nekoliko mjeseci u tramvaju .

Paul:

Hej, Mario, odakle ti?

Mario:

Bas sam jato tebe htio pitati! Idem s kosarke. Srijedom s deckima igram kosarku. A ti? I ti ides s treninga?

Paul:

Ne, idem s faksa. Znas da studiram tjelesnu kulturu?

Mario:

Uvijek si bio lud za sportom. Sad sigurno uzivas.

Paul:

Pa, katkad je naporno, ima puno teorije. Ali i prakse. lgrati nogomet, trcati i plivati nikad mi nije tesko.

Mario:

Sto sam rekao: uzivas! A sto je s bejzbolom? Je Ii i to predmet na fakultetu?

Paul:

Nazalost, nije. Bejzbol mi jako nedostaje. Otkako sam dosao iz Amerike, nisam ga igrao ni jedanput.

Mario:

Uh, steta! Ali zasto tine organiziras malu skolu bejzbola? Sigurno ce se mnogi zainteresirati. Tako mozes skupiti ekipu za redovito igranje.

Paul:

Dobra ideja! Razmislit cu o tome.

Mario:

Pitat cu decke. Neki ce sigurno htjeti uciti bejzbol.

Paul:

Hvala ti. Cujemo se uskoro!

Mario:

0. K. Cujemo se.

Odgovorite na pitanja: Koji sport trenira Mario? Sto Paul studira? Koje sportove on posebno voli? Ima Ii Paul priliku igrati bejzbol u Zagrebu? Kakvu ideju ima Mario?

Sportovi Mis/av: Ja treniram kosarku. Jadranka:

Jase bavim stolnim tenisom. Suzana:

Bavim se klizanjem, a u posljednje vrijeme i rolanjem. Jura:

Ja igram nogomet. Ana:

Ja planinarim - zimi jedanput mjesecno, u jesen i proljece dvaput mjesecno, a ljeti svaku subotu. Clanica sam planinarskog drustva ,,Jasen".

Ivan:

Ja se rekreativno bavim odbojkom.

Goran:

Moja cijela obitelj bavi se sportom: ja trcanjem i plivanjem, brat biciklizmom, a mama i tata jos od mladosti skijanjem.

Odgovorite na pitanja: Kojim se sportom Vi bavite? Jeste Ii trenirali neki sport? Trenirate Ii sada? Koji se sportovi posebno njeguju u Vasoj zemlji? Koji su Vasi sportasi svjetski poznati?

Slobodno vrijeme - hobiji i razonoda Robert:

Ne bavim se sportom, barem ne aktivno. Volim gledati gimnastiku i nogomet. U slobodno vrijeme citam - beletristiku i filozofiju. Slusam glazbu. Imam veliku zbirku CD-ova s glazbom iz gotovo cijeloga svijeta. Pratim i filmove. Gledao sam sve nijeme filmove, mnoge europske i najbolje americke. Marija:

Uz posao i obitelj nemam puno slobodnog vremena. Idem jedanput tjedno s prijateljicama na kavu iii kuglanje. Imam mali vrt s cvijecem. To je moja razonoda. U mladosti sam se bavila fotografiranjem. Irena:

Jedanput iii dvaput tjedno idem u teretanu na fitnes. Moram imati dobru liniju i dobru kondiciju jer se u slobodno vrijeme bavim manekenstvom. Kao djevojcica skupljala sam znacke i razglednice, a poslije sam pjevala u zboru. Denis:

Ja ne mogu bez sporta i rekreacije. Za to uvijek nadem vremena. U dobroj sam kondiciji. Zelim oploviti svijet brodom. Mozda se prikljucim posadi Hrvatske cigre. Ana:

Kad nemam posla u kuci, ja vezem. Tako se odmaram od kucanskih poslova. Vezem vec 20 godina. Mozda cu jedanput napraviti izlozbu svojih radova.

~

lspisite iz tekstova sportove, hobije i slobodne aktivnosti: sportovi

hobiji

slobodne aktivnosti

Hrvatska rukometna reprezentacija bila je svjetski prvak 2003. u Portugalu i prva na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996.

lvano Balic bio je najbolji rukometas na svijetu 2003. i 2005.

•· . ;_. -~,

• .I

,·•.•..

~

Volim te! I

I

I

i

I

I

j

I

•

•

,

0

,

,

Romanticna vecer Hrvoje:

Silvija, prekrasno izgledas! Kao i uvijek ...

Silvija:

Hva la ti! Bas si srce.

Hrvoje:

Hajdemo se prosetati.

Silvija:

Noc je krasna ! Na nebu su zvijezde. Ti si pokraj mene ...

Hrvoje:

Bas mi je drago sto sam sreo Damira. Malo smo razgovarali o mogucnostima zaposlenja poslije fakulteta .

Silvija:

Da?!

Hrvoje::

On kaze dace se stvari u buducnosti promijeniti nabolje. Samo, pitam ja: kad ce ta buducnost doci?

Silvija:

A nasa buducnost?!

Hrvoje:

Ne znam hocu Ii se baviti znanstvenim radom. Covjek mora raditi godinama na znanstvenim projektima za relativno malu placu.

Silvija:

Hrvoje, o cemu ti govoris? Nismo se vidjeli cetrnaest dana, a ti usred noci pricas o poslu, o buducnosti. A sto je sa sadasnjosti?

Hrvoje:

Zasto se ljutis?

Silvija:

Nisi me zagrlio cijelu vecer i sada jos govoris neke gluposti !

Hrvoje:

To nisu gluposti !

Silvija:

Ne govoris o nama! Ne sjecam se kad si mi rekao da imam lijepe oci. Nisi primijetio moju novu haljinu. Kad si mi zadnji put rekao da me vol is?

Hrvoje:

Znas date volim. Samo ... ponekad sam skrt na rijecima.

Silvija:

Ali ja svejedno zelim cuti te rijeci!

Hrvoje:

Silvija ...

Silvija:

Idem kuci ! Bog!

Hrvoje:

Draga moja ... Hej! Ja cute odvesti kuci.

I

Hrvoje i Sivija su u automobilu. ldu kuci.

Hrvoje:

Svida ti se ova glazba?

Silvija:

Da, lagana je, njezna.

Hrvoje:

Kao sto si i ti njezna. Oprostit ces mi sto sam maloprije govorio gluposti?

Silvija:

Razmislit cu. Evo, stigli smo. Cujemo se sutra !

Hrvoje:

Bog, draga !

Hrvoje:

Nece se ona dugo ljutiti ... A opet... Da je nazovem mobitelom? ... Ma ne! Napisat cu joj poruku.

Prepricajte zgodu izmedu Silvije i Hrvoja!

Tko iii sto vam se svida? Dopunite recenice: (Hrvoje) (Silvija) (Tom) (Oni)

Hrvoju se svida Silvija. Njemu se svida Silvija. Svida mu se Silvija. se svida glazba. se svida boks.

se svida glazba. Svida se svida boks. Svida

se svidaju djevojke. Svidaju

(M i)

se svida Hrvatska. Svida

(Ti)

se svidaju filmovi. Svidaju

(Ja)

se svida priroda. Svida

(Vi)

se svida hrvatski jezik. Svida

se glazba. se boks.

se djevojke. se Hrvatska. se filmovi.

se priroda. se hrvatski jezik.

Argumentirajte usmeno sto Vam se svida, a sto ne: Svida mi se Marylin Monroe

jer je lijepa .

Ne svidaju mi se tenisice All Star

-------------~

jer nisu koine .

auto mini cooper The Beatles Marylin Monroe

auto VW buba tenisice All Star

The Rolling Stones

Sean Connery kaoJ.Bond

cipele Doc Martens

Kako se oni osjecaju?

Lijepo nam je ovdje!

Dosadno im je!

r - - - - ' - - - - - -_ _____,

I/ I

Zanimljivo mi je raditi ovdje!

Vruce mu je!

Hladno mi je!

DATIV LICNIH ZAMJENICA

GRAMATIKA

mnozina

jednina

Ja ti

on ona

• • • •

meni, mi

ml

tebi, ti

VI

nJemu, mu

Onl

njoj, joj

one

• • • •

Upisite sto nedostaje:

Meni je dosadno. • Dosadno mi je. Ua) je tesko. /

(ti)

je svejedno. /

(on)

je zabavno. /

(Vi)

je lako. /

(oni)

je dosadno. /

(mi)

je naporno. /

(ona)

je toplo. /

(one)

nama, nam vama, vam njima, im njima, im

Strahovi Cega se bojimo?

Tomislav se boji zubara.

Neven se boji mraka.

I

Mirna se boji visine. bojati se + genitiv

Recite cega se ljudi jos boje: Neki ljudi boje se psa .

grom

pas

stakor pauk

let avionom

Dopunite recenice:

Ja se bojim filmova strave i uzasa. (filmovi) Studenti se boje Mislav se boji Ti se bojis

. (ispit) . (guzva) . (doktor)

Vise bojite

. (stakor mn)

Mi se bojimo

. (siromastvo)

Oni se boje

. (poplava mn)

Zaljubljen sam ! Ne mogu jesti, piti, spavati ... Sve me boli. Boli me srce. Kao da sam bolestan. Mozda i jesam. Ozdravim tek kada smo zajedno. Tako sam zaljubljen ! ! ! Zaljubljen sam preko usiju ! ! !

KAD SAM ZALJU~LJEN, OSJECAM SE

Odgovorite na pitanja: Sto je to zaljubljenost?

KAO DA LETIM.

Koji su simptomi zaljubljenosti? Kako izgleda zaljubljen covjek? Kakvi ste Vi kad ste zaljubljeni?

Gdje su se upoznali?

GospocJa i gospodin Perie upoznali su se na fakultetu.

Martina i Josip upoznali su se na paraglajdingu.

Kristina i Mislav upoznali su se u vlaku.

Sandra i Tom upoznali su se u gimnaziji.

Stephanie i Ivan upoznali su se u Parizu.

Petra i Tomislav upoznali su se dok su bili djeca.

Stephanie i Frederic upoznali

I' \11'''''' ' l

I _

__,...--,

'

\

su se na Croaticumu. Zajedno

I

/; '. //

SU

ucili hrvatski.

Ljubav ne poznaje granice

I

/

I

( I

Dovrsite recenice:

Rucak je zagorio. Oni se vole unatoc

rucku . (rucak)

Susjedi imaju psa. Pas je velik i opasan. Mi volimo susjede unatoc

. (pas)

Mladic i djevojka sjede na klupi. Kisa jako pada . Oni se ljube unatoc

. (kisa)

Starija gospoc:Ta i stariji gospodin zive zajedno jako, jako dugo. Oni se vole unatoc

. (godine)

,,Trazim te" - zagrebacka romanticna prica godine Djevojku simpaticnu iz ZG za vezu upoznao bi simpatican mladic 091/516&-199

Plavokosi decko, s tetovaiom iza uha. Traiim te. Djevojka iz tramvaja br. 17 (kratka crvena suknja, zelene tenisice). Javi se na broj: 098/872787. To je pisalo na stotinjak plakata koji su bili zalijepljeni svuda po Zagrebu. Plakate je zalijepila Maja, studentica iz Splita. Evo njezine price: Vozila sam se s prijateljicom u tramvaju. Prisao mi je jedan mladic. Nikad ga prije nisam vidjela. Razgovarali smo malo i smijali se. Rekli smo da cemo se opet vidjeti, ali se nismo nista konkretno dogovorili jer je decko izasao, a tramvaj zatvorio vrata. Novinari su pitali Maju zasto je to napravila. Maja je odgovorila: Osjetila sam da je on ljubav mojeg iivota. Prvi dojam moie zavarati. Ali tko zna, moida je to to. Samo neka se javi!

Djevojku zgodnu vitku 25-35 neud. katol. zaposl. mimu njez.emotiv. upoz.bi zgodan visok vitak ZG 37/191/87

091/1784-445 Dorian, 38/185/85 bivsi maneken sada poduzetnik, djevojku iii rastavljenu zenu zgodnu iz ZG radi ozb. veze trazim 091/5391-751 Hrvoje 40-ih g. priv. poduzetnik iz ZG zelio bi upoznati simpaticnu zensku osobu 30-40 g. za prijate/j., ozb.vezu

098/9349-838

lnzenjer 75g, zdrav, vitalan, situlran, trazi gospodu slicnih osobina, do 65g. radi suzivota,mog.brak 098/9104-319, 043/335-133 Mladic zeli upoznati slobodnu djevojku za ozbiljnu vezu, obavezan tel. i adresa 121-og-853861

Muskarac 170/75/47 zeli upoznati nezaposlenu zenu za ozbiljnu vezu, Zadar 099/6872-842 Muskarac 174/82/42 slobodan zgodan zeli upoznati slobodnu zgodnu zensku osobu do 38g. za druzenje i ozb. vezu 095/8086-402 Muskarac 39g. upoznao bi djevojku 25-37g. iz ZG viseg rasta bez obaveza i bez djece za ozbiljnu vezu i brak Antun 091 /8803-902 Muskarac 45/175/84 iz ZG dobro situiran dobra izgleda trazi zensku osobu za vezu iii zivot u dvoje, do 43 g. 091 /1590-423 Muskarac 53g. trazi dobru zenu za ozbiljnu vezu cto 55g. za zajednicki zivot, moze sms 098f76!H28 Muskarac iz ZG 39g. mladolik situiran trazi mladu zensku osobu slobodnu bez obaveza ozbiljnu za vezu brak 091 /7631-334

Odgovorite na pitanja:

Sto je tema novinskoga clanka?

Muskarac, zgodan, 50, trazi zenu sa izrazenom lijepom velikom okruglom straznjicom za kvalit. vezu a maze i vise 091 /7336-907

Sto se dogodilo u Zagrebu? Tko je Maja?

Obrtnik iz Zagreba 43/177/78 upoznao bi krupnu djevojku do 35g za druzenje i vezu ponude po broj

Gdje su se susreli Maja i tajanstveni mladic? Kako je Maja dozivjela susret? Sto mislite o Majinu postupku? Sto mislite, postoji Ii ljubav na prvi pogled?

!

Muskarac, dobro sit. 58g., moli da mu se javi post. udovica, 55-60 god., za ozb.vezu i brak, bit ces volj. I post. 01 /3352-938

121-og-852911 Ozbiljnu zenu za brak, pomoc oko stana, trazi mlacli umirovljenik, dijete ne smeta 091/8827-395

Penzioner trail zenu za brak do 60 godlna, s vozackom 01/3359-106 Postojl Ii slob. nezaposl. zena koja zeli ozbilj. vezu i dosla bi hitno na more k slob simp Sibencaninu 41 Sinisa 098/9310-991

Prokomentirajte og/ase:

Stariji gospodin trazi mladu zenu radi zabave i druzenja.

Dobro situirana gospoda trazi muza.

Mlada zena trazi dobro situiranog muskarca. Brak moguc. Pusaci iskljuceni.

Prokomentirajte statistiku:

Ljudi sklapaju brak: 30 % zbog straha da ne ostanu sami 30 % zbog potrebe da budu voljeni 20 % da bi se oslobodili obiteljske sredine 10 % zbog seksualne potrebe 10 % zbog ljubavi, osjecaja i zblizavanja Prokomentir::Jite s/iedece Df'iMo ,e i niihove meduodnose:

ljubav, brak, flert, samoca, djeca, radost, bol, patnja, strast, prva ljubav, ljubav na prvi pogled, vjecna ljubav, seks, homoseksualizam

Misli o ljubavi Ljubav prolazi kroz zeludac.

Ljubav je rijec od pet slova,

Ljubav je svemirska sila.

dva sloga, dva samoglasnika,

Ljubav je slijepa.

tri suglasnika i dva idiota.

Prokomentirajte ove mis/ii napisite vlastitu misao o ljubavi!

Ljubav

imenica misao

t

IMENICA misao jednina

mnozina

N

misao 0

misl i

G

misl i

misl i

D

misl i

misl ima

A

misao 0

misl i

L

(o) misl i

misl ima

(s) misl i

misl ima

Tisi mi u mislima.

•

Zenski rod!

. - ---~

GRAMATIKA

GRAMATIKA zaljubljenost, mladost, starost, zrelost, radost, zalost, duznost, vrijednost, javnost, znanost, aktivnost, slucajnost, glupost, proslost, sadasnjost, buducnost, licnost, kreativnost, njeznost, vjecnost, svjetlost, knjizevnost, mudrost, hrabrost, mogucnost ... Dovrsite recenice:

Znas Ii sto o hrvatskoj povijesfi ? (povijest) On je bio njezina prva Ona mi je u Vi ste covjek od Svi smo mi od Nije mogao govoriti od Mi zivimo u Zanima me hrvatska Oni govore Cesto razmisljamo o Nasa ljubav trajat ce do

. (ljubav) . (misao mn) . (rijec) i mesa. (krv) . (zaljubljenost) . (sadasnjost) . (povijest) . (glupost mn) . (buducnost) . (smrt)

Jedna od najpoznatijih ljubavnih prica u hrvatskoj knjizevnosti jest ona u romanu Zlatarovo zlato Augusta Senoe. Plemic Pavle Gregorijanec zaljubio se u zlatarovu kcerku Doru Krupicevu. Ljubav izmedu plemica i gradanke bila je zabranjena i zato su pred njom stajale brojne prepreke. Romanticna ljubav zavrsila je tragicno: Doru su otrovali, a Pavle je nakon Dorine smrti poginuo u ratu kao junak.

Na rastanku Mariano:

Bog! Dosao sam se oprostiti. Sutra se vracam u Argentinu.

Jasna:

Nije moguce! Zar vec?! Vrijeme stvarno leti ... Dodi opet! Ovo ne smije biti zbogom! Obecaj mi!

Mariano:

Ma ovo sigurno nije zadnji put sto sam u Hrvatskoj. Hocu, doci cu opet! Znas da ovdje imam rodake. Molim te, pozdravi Hrvoja! Reci mu da cu muse javiti mejlom!

Jasna:

Hocu, reci cu mu. A ti pozdravi svoje roditelje!

M ariano:

Hvala! Vidimo se uskoro, nadam se.

Jasna:

Vidimo se! Sretan put!

Mariano:

Hej, bog, Johne!

John:

Kamo ides?

Mariano:

Pozdraviti se s prijateljima jer se sutra vracam kuci. A ti?

John:

Nisam znao da vec ides.

Mariano:

Da, istekla mi je stipendija za ucenje hrvatskoga jezika.

John:

Steta! Ja ostajem ovdje jos godinu dana: uciti hrvatski i uzivati s novim prijateljima.

Mariano:

Nadam se da cemo se negdje opet sresti.

John:

I ja. Sretan ti put! Vrati se u Hrvatsku !

Mariano:

Hocu! Hvala! Uzivaj u Hrvatskoj!

GRAMATIKA

IMPERATIV 3. lice mnozine prezenta

•

cekaju (bez -u) + -0, -mo, -te mnozina

jednina

ja

ti

cekaj

0

3. lice mnozine prezenta

•

cekaj mo

VI

cekaj te

rade (bez -e) + -i, -imo, -ite

ja

ti

ml

rad i

mi

rad imo

VI

rad ite

3. lice mnozine prezenta

k, g, h ispred i ti tuk + i

budi, budimo, budite

Cekajmo Alena!

•

•

•

tu ku

c, z, s

tu ci

I

Vrati se!

Pecimo kolace!

Budi dobar!

Upisite imperativ:

Obecaj mi da ovo nije zbogom! mejlove! (citati, ti)

Pozdravi svoje roditelje! Molim te,

mi! (pisati)

zajedno! (pjevati, mi)

na more! (ici, mi)

na odmoru ! (uzivati, vi)

se opet u Hrvatsku ! (vratiti, vi)

prirodu ! (cuvati, ti)

hrvatski zajedno! (uciti, mi)

se zivotu ! (radovati, vi)

ono sto volis! (raditi, ti)

Reci da ovo nije zbogom !

Dotlite u Hrvatsku ! (doci, vi)!

vrata pre ma sebi ! (povuci, vi)

(otici, ti) po kruh !

zakasnit ces! (obuci se, ti )

(prij eci, mi) krizanje!

palacinke! (ispeci, mi)

(i za ci, ti) s prijateljima!

Upisite imperativ:

II

Uci hrvatski ! (uciti, ti) razglednice prijateljima ! (napisati, ti) Molim Vas,

mi e-mail! (poslati)

Povremeno

novine! (procitati, vi)

JI

rucak zajedno! (skuhati, mi) Bolestan si, odmah Molim Vas,

u krevet! (ici) nam gdje je fakultet! (reci)

zajedno! (zapjevati, mi) Dobro se

! (zabavljati, vi) svoju sobu ! (spremiti, ti) zajedno! (zapjevati, vi)

Za goste

palacinke! (ispeci, ti) mi! (vjerovati, ti)

1

IMPERATIV ZA 3. LICE Neka radi ! Neka rade ! 3. lice jednine 3. lice mnozine

•

neka + 3. lice jednine prezenta

•

neka + 3. lice mnozine prezenta

Neka ide!

Neka nas cekaju !

Neka oheca da ovo nije zbogom ! (obecati, on) u Hrvatskoj ! (uzivati, on) u setnju! (ici, one) novine! (citati, ona) rucak! (kuhati, oni)

GRAMATIKA

NIJECNI IMPERATIV izravni imperativ

Ne radi! Ne radimo! Ne radite!

blazi imperativ

Nemoj raditi ! Nemojmo raditi ! Nemojte raditi ! Ne parkiraj auto ovdje! Nemoj parkirati auto ovdje!

Upisite izravni i blaii imperativ:

Budi tvrdoglav! A.

Ne hudi tvrdoglav!

B. Nemoj hiti tvrdoglav!

Kupujmo samo strane proizvode!

B.

A.

Radi nered!

B.

A. •v•1 V ICI.

B.

A.

Bacajmo smece po ulicama!

B.

A.

Vjerujte medijima !

B.

A.

Ponekad se koristi samo nemoj, nemojmo, nemojte il'•

Nemojte to raditi!

•

Nemojte!

Svi na more! Marko:

Hej, Filipe, kako si? Kamo ces na more?

Filip:

Ne znam jos tocno. Vjerojatno na Korculu. A ti?

Marko:

Ja idem na jedrenje po cijelom Jadranu. lsplovit cemo u Rijeci i, ako vjetar bude dobar, pristat cemo na Peljescu.

Filip:

Prekrasno! Onda ces upoznati cijeli Jadran .

Marko:

Da, jedva cekam. Krecemo za tjedan dana.

Filip:

Skim ides na jedrenje?

Marko:

Idem s prijateljima iz ltalije, a skiper ce nam biti jedan Hrvat - pravi morski vuk!

Filip:

Ja idem na more s buducom suprugom.

Marko:

Stvarno?! Nisam znao da imas tako ozbiljnu vezu?

Filip:

Da, planiramo se vjencati kad se vratimo s mora.

Marko:

Cestitam! Sretno!

Filip:

I tebi sretno na moru! Mirna more!

Marko:

Hvala, a ja tebi zelim mirnu bracnu luku !

Mnogi Hrvati ljeti rado idu na Jadransko more. Obala je vrlo lijepa. Plaze su kamene iii pjescane. More je cisto, toplo i ugodno za kupanje. Drugi idu u prirodu: u brda, u sume, na jezera, na rijeke, u planine . Ondje mogu setati, planinariti, ici u ribolov...

Odgovorite na pitanja: Gdje i kako obicno provodite ljeto? Volite Ii vise more iii planine? Zasto? Sto volite raditi na ljetovanju? Ako ste bili na Jadranu, kakvi su Vasi dojmovi o njemu?

Ljetovanje u svjetioniku Trebate Ii pravi odmor i samocu? Dosta vam je grada i guzve? Ljetujte u svjetioniku! Ljetovanje u svjetioniku veoma je popularno. Ondje mozete naci potpun mir, a imate i sav potreban komfor. Svjetionici imaju struju, toplu i hladnu vodu, a vas mobitel ima signal. Mozete unajmiti i brod za izlet.

Seoski turizam Mnogi turisti dolaze u Hrvatsku radi ljetovanja na obali iii otocima, ali neki vise vole seoski turizam. Seoski je turizam razvijen gotovo u svim zupanijama. U Vukovarsko-srijemskoj zupaniji mozete upoznati drugaciju Hrvatsku i pri tome se dobro odmoriti. Mozete ici na izlete, u lov i ribolov, u setnju, na bazen. Mozete brati gljive, igrati odbojku, nogomet iii se bocati. Nemojte propustiti slavonske specijalitete!

Sportski turizam Mnogi turisti dolaze u Hrvatsku radi sporta. Na primjer, Skradin je jako privlacan veslacima te kajakasima. U Skradinu se turisti mogu baviti kosarkom, nogometom, rukometom, odbojkom i biciklizmom. Mozete voziti bicikl iii setati stazom u Nacionalnom parku Krka i uzivati u krajoliku - ne samo ljeti nego i zimi.

Srednjovjekovni istarski gradici U unutrasnjosti Istre ima mnogo prekrasnih srednjovjekovnih gradova - Motovun, Beram, Buje, Buzet, Groznjan, Hum, Labin, Oprtalj, Pazin, Zminj ... Na laze se najcesce na brezuljcima i izgledaju kao utvrde. Vrlo su slikoviti. Kuce su kamene, a ulice uske, krivudave. lstarski gradovi bogati su kulturnim zivotom. U Motovunu se odrzava medunarodni filmski festival.

Hrvatski dvorci i utvrde Hrvatska je bogata dvorcima i utvrdama. Neki od najljepsih dvoraca i utvrda jesu: Trakoscan (Varazdinska zupanija), Veliki Tabor, Bezanec (Krapinsko-zagorska zupanija), Ozalj, Novigrad na Dobri, Dubovac (Karlovacka zupanija), Severin na Kupi, Kraljevica (Primorsko-goranska zupanija), llok (Vukovarsko-srijemska zupanija), dvorac Adamovich (Osjecko-baranjska zupanija) i drugi. Mnogi dvorci imaju muzej, izlozbu slika, knjiznicu, suvenirnicu i vinski podrum. Dvorci cesto imaju uredene parkove i setalista. Neki su preuredeni u hotele.

A za one hrabre ... Ako zelite letjeti, mozete pokusati ! Morate doci na istarsku stijenu Raspadalicu iii na Biokovo. Paraglajderi mogu gledati panoramu Kvarnerskoga zaljeva i plaze Makarske, Braca i Hvara.

Ako ste avanturist i ako ste dovoljno hrabri, mozete skakati sa Sibenskoga mosta u rijeku Krku. Skakaonica je udaljena 4 kilometra od Sibenika i 10 kilometara od Nacionalnog parka Krka. Za umirovljenike skokovi su besplatni.

Na rafting mozete ici na rijeke: Kupu, Zrmanju, Cetinu i Dobru. Rijeka Zrmanja ima jedan od najljepsih kanjona u Europi. Najbolja rafting staza je na rijeci Dobri kod Ogulina.

Napisite sastavak: Moj nezaboravni odmor

Hej! Prijatelji Decki! Cure! Mladici! Djevojke! Prijatelju ! Prijateljice ! lvane! Petre! Marko! Nado! Ivana! Marice! Mladicu! Djevojko!

Roditelji i djeca Maco! Misicu! Milo moje! Sunce moje! Mama! Tata! Mamice! Tatice! Majka! Oce! Brate! Sestro! Sine! Kcerko! Teta! Stricek! Barba! Ujo! Strike!

Ljudi u formalnoj situaciji Gospodo Perie! Gospodice Juric! Gospodicna! Gospodine Pericu ! Gospodine Glavane! Profesorice Horvat! Doktore Loncaricu !

Zaljubljeni par Duso moja! Srce moje! Ljubavi moja! Sunce moje! Sreco moja!

I~

VOKATIV IMENICA

GRAMATIKA

Ivan e

muz u C, C,

dz, d, j, lj, nj, s, z, st, zd covjek k,

C

•

+u

covjece

• c; g • z; h • s

Vokativ mnozine jednak je nominativu mnozine. Bog, Josipe! _ _ _ _ _ • ...-.- otac

Kako si, prijatelju?

Covjece, sto se dogodilo?

• oce I

Upisite vokativ:

Doktore , nije mi dobro! (doktor) Hvala lijepa,

! (brat)

, dodi na rucak! (Petar) , prestani pusiti! (Ivan)

Prijatelju moj ! (prijatelj) , izvolite sjesti ! (Jurkovic)

Gospodine Dragi moj

, molim te, skuhaj rucak! (muz)

Hvala Varn lijepa,

! (ucitelj)

Covjece , ne ljuti se! (covjek) Sto trebas,

? (vojnik) , budi dobar! (djecak)

Dragi

! (Bog)

GRAMATIKA

I

zeno

II

Ljubice -ica

•

-ice

Vokativ mnozine jednak je nominativu mnozine. Bog, ljepotice !

Evo me, bako! Dobar dan, gospodine Jurkovicu ! . ,,

Dobar dan, gospoc:Jo Jurkovic!

Zenska se prezimena ne dekliniraju!

Upisite vokativ:

Sto ti je, ieno ? (zena) (majka)!

Dobar dan,

moja ! (dusa) , nazovi me! (sestra)

Gospotlice , mozete Ii mi pomoci? (gospoc:Jica) , kako si? (Zlatica) ! (dusica)

Draga moja

! (majcica)

Mila

GRAMATIKA Vokativ srednjeg roda jednak je nominativu. Sunce moje drago! Selo moje!

Upisite vokativ:

Srce moje! (srce) , doc:Ji ! (zlato) moje! (dijete)

Rijeci u zagradama stavite u vokativ:

Marine , moras vise uciti hrvatski ! (Marin) , kako si? (Marica) , mogu Ii Vas nesto pitati? (gospodin profesor) , kad radite? (doktorica Jukic) Dragi moj

! (Bog) , slatki

! (dom, dom)

, urazumi se! (zena) Drago mi je sto te vidim,

! (prijatelj)

, dodite na rucak! (djeca) , mozete Ii mi pomoci? (gospoda) Zao mi je,

, ali danas ne radimo. (gospodin) , gdje si cijelu noc? (nesreca) , kako ste? (profesor Horvatic) moja, igrajte se! (djecica)

Naslov hrvatske himne je ,,Lijepa nasa

". (domovina)

Lijepa nasa domovino

Spomenik Lijepoj nafoj u Klanjcu (Hrvatsko zagorje)

Lijepa nasa domovino, oj junacka zemljo mila, stare slave djedovino, da bi vazda sretna bi la!

Teci, Savo, Dravo, teci nit ti Dunav silu gubi, sinje more, svijetu reci da svoj narod Hrvat ljubi!

Mila, kano si nam slavna, mila si nam ti jedina,

Dok mu njive sunce grije, dok mu hrasce bura vije,

mila kuda si nam ravna, mila kuda si planina!

dok mu tijelo grob sakrije, dok mu zivo srce bije! Antun Mihanovic

,,Zagreb je grad koji pulsira" Klaus Bauer je u Zagrebu od 2001. godine. On se u hrvatskoj metropoli osjeca kao kod kuce. Upoznao je Zagreb. Ima svoja omiljena mjesta i dobar kontakt s ljudima. Roden je u Salzburgu. Ima 47 godina. U austrijskom dnevnom listu ,,Kleine Zeitung" radio je 18 godina. Kad je novinska kuca iz Graza kupila jedne zagrebacke novine, dobio je posao u Zagrebu.

Novinar:

Je Ii Varn ponekad zao sto zivite u Zagrebu, a ne u svojoj domovini?

Klaus:

Ne, nikada. Zadovoljan sam poslom u zagrebackim novinama. Drago mi je sto sam u Zagrebu, a zadovoljna je i moja obitelj.

Novinar:

Jeste Ii prije bili u Zagrebu?

Klaus:

Da, jedanput, 1990. godine, ali vrlo kratko i samo poslovno.

Novinar:

Kakvi su Vasi dojmovi o gradu i o Zagrepcanima?

Klaus:

Zagreb mi se jako svida. On je po arhitekturi mjesavina Graza, Venecije i Trsta. Grad Zagreb ima jako dugu povijest i tradiciju, ali je ujedno i mlad grad, grad koji pulsira. Ljudi su nocu vani, na ulicama i trgovima, na Trgu bana Jelacica, u Tkalcicevoj.

Novinar:

lmate Ii omiljena mjesta u Zagrebu?

Klaus:

Da. Za mene je najljepse mjesto u Zagrebu Mirogoj. Svidaju mi se i Gornji grad i Kaptol i park Maksimir. Maksimir su zelena pluca grada.

Novinar:

lmate Ii vremena za setnje gradom?

Klaus:

Imam. Vikendom cesto setam i uzivam u gradu.

Novinar:

Kako Varn se svida hrvatska kuhinja?

Klaus:

Kuhinja mi se svida zato sto je raznolika. Volim riblje specijalitete, ali i janjetinu.

Novinar:

Uz dobro jelo ide i dobro vino. Kako Varn se svidaju hrvatska vina?

Klaus:

Vise volim austrijska vina, ali mi se i ovdje neka vina svidaju.

Novinar:

Volite Ii sami pripremati jela i kuhati?

Klaus:

Da, rado kuham i rado kupujem namirnice na trznicama Dolac, Britanski trg iii Kvaternikov trg.

Novinar:

Kako Varn ide hrvatski jezik?

Klaus:

lnace lako ucim strane jezike, ali hrvatski je vrlo tezak. Mislim da je slican latinskom jeziku.

Novinar:

Nedostaje Ii Varn nesto iz Austrije?

Klaus:

Da, nedostaju mi austrijske ceste.

Novinar:

Koliko dugo planirate ostati u Zagrebu?

Klaus:

Planiram ostati 5 godina. Toce za mene biti lijepe godine.

Odgovorite: Tko je Klaus Bauer? Od kada Klaus zivi u Zagrebu? Kako se osjeca u Zagrebu? Sto misli o Zagrebu? Koja su njegova omiljena mjesta? SvicJa Ii muse hrvatska kuhinja? Sto Klaus misli o hrvatskom jeziku? Sto mu nedostaje u Hrvatskoj?

Kada dodete u Hrvatsku ... Ucite hrvatski na Croaticumu! Posjetite hrvatske nacionalne parkove! Upoznajte ljepotu Dalmacije! Usvojite dupina iii supa!

Posadite maslinu! Pjevajte hrvatske pjesme! Kusajte hrvatske specijalitete! ... i DODITE OPET!

FONETSKIDODATAK I RAZUMIJEVAN JE SLUSANIH TEKSTOVA Cilj je fonetskih vjezbi (uvjezbavanja glasova koji strancima predstavljaju poteskoce, uvjezbavanja govornih rijeci - naglasenih rijeci i enklitika, usvajanja glasovnih promjena) u ovom udzbeniku razvijanje vjestine slusanja i izgovora hrvatskog jezika, a nakon svake cjeline kratkom vjezbom razumijevanja student moze provjeriti svoju komunikacijsku kompetenciju .

II

CJELINA 0 1. Poslusajte i ponovite:

c

LJ

5

carapa, macka, mac

ljepilo, haljina, kralj

skoljka, postar, kos

c

NJ

z

cup, kuca, noc

njuska, lignje, panj

zvono, prozor, kavez

Dz

R

z

dzip, jednadzba, bedz

ruka, trokut, sir

zutanjak, krizaljka, puz

0

s

davao, madionicar, sled

sova, gusar, nos

2. Poslusajte i ponovite:

c

c

Dz

Cudan rucak.

Necu ici nocu.

U dzipu sam poderao dzep.

Covjek cesto nosi mac.

Stici cu nocas.

U udzbeniku je Azerbajdzan.

Citam price o Cakovcu.

Naci ce ga s lakocom.

Pandze ne mogu u bakandze.

0

5

I cvrci, cvrci cvrcak Na cvoru crne smrce. (II. Nazar, Cvrcak)

z Zaba je zalosna. Zelim zuti zir. Zeteoci zanju zito.

0urdicu, medutim, vise ne vidam.

sto sisti u sumi?

Dodi vidjeti smuda.

Sest sesira suska o proslosti .

Loda je uredena.

Sime sisa masinom i skarama.

Lj

Nj

Ljudi su ljubazni.

Njegov je konj njegovan.

Ljetuje u Ljubljani.

Njemu je potrebna njega.

Ljubomir i Ljudmila su zaljubljeni.

,,Kakav vonj", zanjisti konj.

3. Zapjevajmo zajedno! ZDRUZENA SLOVA Jedno slovo h, h, h, ostalo je samo,

Skupa posli veselo: ho, ho, ho, ho, ho, ho ho!

Zalosno je bilo, to svi dobro znamo.

Prislo im je slovo a, pa su troje nek s zna,

Poslo na put h, h, h, trazilo je druga

Sva je druzba vesela: ho, ho, ho, ho, ha, ha, ha!

Lutalo je svuda, shrvala ga tuga.

Prislo im je slovo i, pa su sada cetiri,

Na tom putu h, h, h susrelo je o, o, o,

Radosni i veseli: ho, ho, ha, ha, hi, hi, hi!

Recenicne intonacije u hrvatskom jeziku mogu biti silazne, uzlazne, ravne i kombinirane (u slozenim recenicama). Silazne su intonacije najbrojnije. Nalaze se u izjavnim, nekim usklicnim i nekim upitnim recenicama.

4. Poslusajte i ponovite silazne intonacije u sljedecim recenicama: izjavne

usklicne

upitne

To je dobro.

Bolje ne moze biti !

Moze Ii itko bez znanja poloziti ispit?

Ovo je moj grad.

Bravo za vas prvi nastup!

Mogu Ii ovdje kupiti kartu?

Svi spavaju.

Svi ste sjajni !

Skim si tako dugo razgovarala?

Uzlazne se intonacije nalaze u upitnim i usklicnim recenicama kad je logicki naglasak na kraju recenice.

5. Pos/usajte i ponovite ove intonacije! Koliko je sati? lmate Ii zadacu? lzvolite!

Dobar dan! Ravne su intonacije inacice uzlazne jezgre, rijetke su i zvuce pjevno. Mogu se cuti u pozdravima: Laku noc! Dovidenja!

CJELINA 1 Zaokruiite tocan odgovor:

I

\

/'

/

-

/

/

I a. Dobra vecer! T

N

I

\

I \

b. Dobro jutro! T

N

'

/

c. Dobar dan !

T

N

CJELINA 2 Pos/usajte i napisite kako se zovu zemlje govornika na snimci: Glas 1: Ja sam Ruskinja .

Glas 1

Glas 2: Ja sam Kineskinja.

Glas 2

Glas 3: Ja sam Slovak.

Glas 3

Glas 4: Ja sam Kinez.

Glas 4

Glas 5: Ja sam Slovenka.

Glas 5

CJELINA 3 Spojite ispravno:

TKO SAM JA? a. kukuriku

ovca

b . me

pijetao

c. kokoda

kokos

d. kre-kre

krava

e. mu

macka

f. mijau

zaba

Kako se glasaju ove iivotinje na vasem jeziku?

CJELINA 4 Zaokruiite tocan odgovor: VJE!BA RAZUMIJEVANJA

a. Francuz: Moja je zastava plava, bijela i crvena.

T

N

b. Albanka: Moja je zastava crvena, bijela i crvena.

T

N

c. Talijan:

T

N

Moja je zastava bijela, plava i crvena.

CJELINA 5 Zaokruiite tocan odgovor:

-.