Zaštita na radu [PDF]

Zitiervorschau

1

SADRŽAJ: SADRŽAJ:................................................................................................................................. 2 1.ZAŠTITA NA RADU OPĆENITO ....................................................................................... 3 1.1. ZNAČAJ ZAŠTITE PRI RADU..................................................................................... 6 1.2. ZAKONSKO REGULIRANJE ZAŠTITE NA RADU .................................................. 7 1.3. KRETANJE NA RADILIŠTU........................................................................................ 9 1.4. TRANSPORT MATERIJALA ..................................................................................... 14 1.5. OPASNOST OD ELEKTRIČNE STRUJE................................................................... 30 1.6. POŽAR I EKSPLOZIJE................................................................................................ 31 1.7. BUKA I VIBRACIJE.................................................................................................... 33 1.8. POMOĆ I SAMOPOMOĆ............................................................................................ 34 2. ZAŠTITA KOD GRAĐEVINSKIH RADOVA.................................................................. 36 2.1. ZEMLJANI RADOVI................................................................................................... 36 2.2. ZIDARSKI RADOVI.................................................................................................... 41 2.3. TESARSKI RADOVI ................................................................................................... 46 2.4. ARMIRAČKI RADOVI ............................................................................................... 64 2.5. RADOVI NA BETONIRANJU .................................................................................... 67 2.6. RADOVI NA PROMETNICAMA I UZ PROMETNICE............................................ 73 3. ZAŠTITA KOD ZAVRŠNIH RADOVA............................................................................ 80 3.1. RADOVI NA OBLAGANJU........................................................................................ 80 3.2. FASADERSKI RADOVI.............................................................................................. 84 4. OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA ................................................................................. 92 4.1 Sredstva i oprema za zaštitu glave ................................................................................. 92 4.2 Sredstva i oprema za zaštitu očiju i lica ......................................................................... 92 4.3 Sredstva i oprema za zaštitu sluha.................................................................................. 94 4.4 Sredstva i oprema za zaštitu organa za disanje .............................................................. 95 4.5 Sredstva i oprema za zaštitu ruku................................................................................... 96 4.6 Sredstva i oprema za zaštitu nogu .................................................................................. 97 4.7 Sredstva i oprema za zaštitu ručnog zgloba ................................................................... 97 4.8 Sredstva i oprema za zaštitu trbušnih organa ................................................................. 97 4.9 Sredstva i oprema za zaštitu tijela .................................................................................. 98 4.10 Sredstva i oprema za zaštitu od nepovoljnih atmosferskih utjecaja............................. 99 4.11 Sredstva i oprema za zaštitu od pada s visine ............................................................ 100

2

1.ZAŠTITA NA RADU OPĆENITO Zaštita na radu je skup tehničkih, zdravstvenih, pravnih, psiholoških, pedagoških i drugih djelatnosti s pomoću kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti što ugrožavaju život i zdravlje osoba na radu i utvrđuju mjere, postupci i pravila da bi se otklonile ili smanjile te opasnosti. Svrha zaštite na radu je sprečavanje ozljeda i zdravstvenih oštećenja na radu i u vezi s radom, ili bar otklanjanje odnosno umanjivanje njihovih štetnih posljedica. Pri tome se ne ograničava samo na profesionalne bolesti, nego se nastoji spriječiti bilo koju bolest, a profesionalnim se bolestima poklanja veća pažnja. Osnovno polazište za ustroj organizacije, uređivanje i provođenje zaštite na radu u poduzeću je PROCJENA OPASNOSTI. Cilj je izrade procjene opasnosti po određenim metodama utvrditi postojanje opasnosti, vrste opasnosti te opseg opasnosti, a nakon analize opasnosti utvrditi mjere za otklanjanje opasnosti i kontrolu provođenja tih utvrđenih mjera. Opasnosti utvrđene procjenom opasnosti otklanjaju se sukladno propisanim pravilima zaštite na radu ( osnovnim i posebnim) , te priznatim pravilima zaštite na radu i u skladu s njima utvrđenim pravilima ponašanja ( propisi) ,te primjenom određenih mjera zaštite. OSNOVNA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU Pri obavljanju poslova ponajprije se moraju primjenjivati osnovna pravila zaštite na radu kojima se uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada. Osnovna pravila zaštite na radu sadrže sljedeće zahtjeve: Opskrbljenost sredstava rada zaštitnim napravama - sva sredstva rada moraju biti opskrbljena potrebnim zaštitnim napravama što se utvrđuje propisanim ispitivanjima ,te o čemu se izrađuje i vodi propisana dokumentacija i evidencija. Osiguranje od udara električne struje - u svim objektima te na svim strojevima i uređajima mora se provesti propisano ispitivanje zaštite od udara električne struje. O provedenim ispitivanjima mora se izrađivati propisana dokumentacija. Osiguranje od udara groma - na objektima za rad mora biti provedena zaštita od udara od groma čije se ispravnost utvrđuje propisanim ispitivanjima. Sprječavanje nastanka požara i eksplozije - dužnost je poslodavca da poduzima sve mjere zaštite od požara koje su potrebne s obzirom na poslove koji se obavljaju u poduzeću, a ako ipak do njega dođe da se opasnost za sigurnost i zdravlje zaposlenika smanji na najmanju moguću mjeru Osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora 3

- U svim radnim prostorijama mora biti osigurana dovoljna radna površina i radni prostor za zaposlenike s obzirom na poslove koje obavljaju.Ako u radnim prostorijama vladaju normalni mikroklimatski uvjeti, veličina radne prostorije mora biti takva da na svaku zaposlenu osobu dolazi najmanje 10 m³ zračnog prostora i 2 m² slobodne površine poda. Osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i za evakuaciju zaposlenika - u svim radnim i pomoćnim prostorijama i prostorima moraju biti osigurani potrebni putovi za prolaz, prijevoz i za evakuaciju zaposlenika. Osiguranje čistoće -u svim radnim i pomoćnim prostorijama i prostorima mora biti osigurana odgovarajuća čistoća. Osiguranje potrebne temperature i vlažnosti te ograničenje brzine kretanja zraka - u svim radnim prostorijama mora biti osigurana odgovarajuća mikroklima čija se ispravnost mora ispitivati u propisanim vremenskim razdobljima. Osiguranje potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okoliša - u svim radnim prostorijama mora biti osigurana odgovarajuća rasvjeta čija se ispravnost mora ispitivati u propisanim vremenskim razdobljima. Ograničenje buke i vibracije u radnom okolišu - u svim radnim prostorijama za koje je utvrđeno da je to potrebno, mora se provoditi propisano ispitivanje odnosno mjerenje buke čime se utvrđuje da li razina buke udovoljava pravilima zaštite na radu . Osiguranje od štetnih atmosferskih i klimatskih uvjeta -u svim radnim i pomoćnim prostorijama i prostorima mora biti provedeno osiguranje od štetnih atmosferskih i klimatskih uvjeta. Osiguranje od djelovanja tvari i zračenja štetnih za zdravlje - u svim radnim prostorijama i prostorima za koje je utvrđeno da je to potrebno, mora biti provedena odgovarajuća zaštita od štetnih tvari i zračenja. Osiguranje prostorija i uređaja za osobnu higijenu - svi zaposlenici moraju imati na raspolaganju dovoljan broj prostorija i uređaja za osobnu higijenu.Oprema tih prostorija ovisi o vrsti poslova koje zaposlenici obavljaju. POSEBNA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU Ako se opasnost za sigurnost i zdravlje zaposlenika ne mogu ukloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu, primjenjuju se posebna pravila zaštite koja se odnose na zaposlenike i na način obavljanja radnog postupka. Posebna pravila zaštite na radu sadrže sljedeće zahtjeve: Poslovi s posebnim uvjetima rada - na osnovi provedene procjene opasnosti, kod poslodavca se utvrđuju poslovi s posebnim uvjetima rada što ih mogu obavljati samo zaposlenici koji ispunjavaju posebne uvjete glede dobi,spola,stručne sposobnosti, zdravstvenog stanja i psihičke sposobnosti.Poslodavac ne smije rasporediti zaposlenika na poslove s posebnim uvjetima rada ako prethodno nije utvrđeno da zaposlenik ispunjava posebne uvjete. Za zaposlenike koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada , moraju se u propisanim rokovima provoditi liječnički pregledi u ovlaštenoj ustanovi. Osobna zaštitna sredstva 4

- kada nije moguće zaštitu od štetnosti i opasnosti otkloniti mjerama zaštite na sredstvima rada, poslodavac mora zaposlenicima osigurati odgovarajuća osobna zaštitna sredstva i skrbiti se da ih oni koriste pri obavljanju poslova. Posebni postupci pri uporabi opasnih tvari - poslodavac koji koristi odnosno prerađuje opasne tvari dužan je stalno unaprjeđivati stanje zaštite na radu primjenom pravila zaštite na radu pri korištenju odnosno preradi tih tvari, redovito nastojati da je koncentracija opasnih tvari što niža i stalno ispod MDK te osigurati pakiranje i označavanje opasnih tvari tako da ne postoji opasnost za sigurnost i zdravlje zaposlenika. Znakovi sigurnosti i upozorenja − na mjestima rada, na sredstvima rada i pripadajućim instalacijama moraju se trajno postaviti znakovi sigurnosti i znakovi općih obavijesti. Znakovi sigurnosti mogu biti: a)Znakovi zabrane; to su kružni znakovi čiji su rub i poprečna pruga crvene boje, grafički simboli obojeni su u crno, a tekst, ako postoji, pisan je bijelom bojom. Znakovi zabrane postavljaju se na mjesta gdje postoji opasnost za koju je propisima ili na drugi način izrečena izričita naredba obavljanja neke radnje, kao npr., "zabranjeno pušenje" , "zabranjena upotreba otvorenog plamena" itd. b) Znakovi obaveza; to su kružni znakovi u kojima dominira plava boja, a grafički simboli ili eventualni dopunski tekst koji se postavlja uz taj znak obojeni su bijelom bojom.Znakovi obaveza postavljaju se na mjesta gdje se opasnosti ili šteta može spriječiti obveznim postupkom radnika, kao npr. "obavezna zaštita očiju"..itd. c)Znakovi opasnosti; to su znakovi u obliku istostraničnog trokuta u kojem dominira žuta boja, dok je rub trokuta te grafički simboli i eventualni dopunski tekst obojen crnom bojom. Znakovi opasnosti postavljaju se na mjesta gdje postoji stalna ili potencijalna opasnost od ozljeda,otrovanja,požara,eksplozije, ili sl., kao npr. "opasnost od požara"... d) Znakovi obavijesti; to su znakovi koji po obliku mogu biti kvadratnog ili pravokutnog oblika, a boja koja dominira u znaku je zelena. Kontrastna boja znaka je bijela što znači da su grafički simboli ili tekst izvedeni bijelom bojom, a pozadina znaka je zelena. Znakovi obavijesti postavljaju se na mjesta koja se, zbog razloga sigurnosti ili obavještavanja, moraju posebno označavati, kao npr. "prva pomoć", "izlaz" itd. 5. Način obavljanja poslova Ako znakovi sigurnosti nisu dovoljni za djelotvorno obavještavanje, moraju se postavljati pisane upute o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija sredstava rada, opasnih radnih tvari i opreme. Upute se postavljaju neposredno na mjesto uz izvor opasnosti da bi se opasnost ili šteta koja bi na tom mjestu rada mogla nastati, smanjila ili u potpunosti spriječila. Upute za siguran rad ili postupak izrađuju se najčešće u obliku ploča pravokutnog oblika na kojima je tekst koji može biti dopunjen crtežima, simbolima ili shemama. 5

1.1. ZNAČAJ ZAŠTITE PRI RADU Rješavanje problema odnosno čovjeka i radne okoline jedan je od osnovnih zadataka u prevenciji ozljeda i profesionalnih bolesti. Poznato je da radna okolina ima znatan utjecaj na efikasnost rada, pa o ispravnom rasporedu i održavanju elemenata radne okoline ovise i postupci radnika. Nepropisno postavljeni strojevi,loše izvedene prometnice, nepravilno odložen ili uskladišten građevni materijal i sl., uz pogrešne radne postupke, neizbježno dovode do nezgoda. Raznolikost poslova i ,s tim u vezi, širok spektar izvora opasnosti ima za posljedicu i visok stupanj ozljeđivanja. Nesporna je činjenica da je vrlo teško, gotovo nemoguće, postići tako sigurne uvjete rada u kojima ne bi bilo nezgoda, to više ako se radovi ne odvijaju uvijek na istom mjestu i istim sredstvima rada. Upravo se na takve teškoće nailazi u građevinarstvu kao specifičnoj industrijskoj grani. Problem zaštite radnika u građevinarstvu vrlo je opsežan, od sastava radne snage, pa do uvjeta rada. Kao što je poznato građevinski se radovi još uvijek većim dijelom obavljaju sezonski, pa dolazi do velike fluktuacije radne snage. To nepovoljno djeluje na proizvodnju, a napose na provođenje mjera zaštite na radu. Na žalost, još se ne može računati sa stalnim poslovima u zimskom razdoblju, pa da se na taj način zadrži stalni sastav.Suvremenom tehnologijom rada taj se problem polako rješava. Građevinski radnici uglavnom su radna snaga kod koje je velik udio subjektivnih čimbenika u uzrocima ozljeđivanja. Građevinski radnici dolaze ponekad na gotovo nepristupačna mjesta, kako bi stvorili uvjete za podizanje objekata. Istovremeno, oni se kreću i u svim pogonima i tvornicama raznih grana industrije, gdje se obavljaju adaptacije, proširenja i sl. Oni nemaju svoje stalno radno mjesto, već obavljaju niz različitih poslova. Građevinske radnike očekuju opasnosti kojih su i sami jedva svjesni. Od takvih se radnika ne može očekivati da će rad obavljati na siguran način, ako ih se ne uputi na režim rada, u kojem su dopuštene samo određene, pravilne metode rada te ako im se ne osiguraju odgovarajući radni uvjeti. Za postizanje zadovoljavajućeg nivoa zaštite na radu u građevinarstvu,prije svega, treba djelovati na čovjeka, odnosno stvoriti pretpostavke da on zna, hoće i može sigurno raditi. To se postiže motiviranjem,stimuliranjem, odgojem i obrazovanjem, selekcijom i sl. Drugi je cilj, riješiti problem uređenja radnog prostora, radne okoline u užem i širem smislu te sigurnost oruđa za rad i opreme. I treći, ujedno najvažniji, cilj jest, postaviti takvu organizaciju u kojoj se nezgode mogu dogoditi samo kao posljedica djelovanja više sile ili protupravnim djelovanjem trećih osoba.

6

1.2. ZAKONSKO REGULIRANJE ZAŠTITE NA RADU Propise kojima se uređuje općenito zaštita na radu prikazuje slijedeća shema:

USTAV OPĆI RADOVI

ZAKON O RADU

POSEBNI ZAKONI

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU PROVEDBENI PROPISI HRVATSKE NORME TEHNIČKI PROPISI

Propise kojima se uređuje zaštita na radu u građevinarstvu prikazuje slijedeća shema:

USTAV OPĆI RADOVI

ZAKON O RADU

POSEBNI ZAKONI

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU U GRAĐEVINARSTVU PRAVILNIK O OSIGURANJU SMJEŠTAJA I PREHRANE RADNIKA ODNOSNO NJIHOVOG PRIJEVOZA OD MJESTA STANOVANJA DO MJESTA RADA I NATRAG PRAVILNIK O SADRŽAJU PLANA UREĐENJA PRIVREMENIH I ZAJEDNIČKIH PRIVREMENIH RADILIŠTA INTERNI AKTI

7

U opće zakone, koji su naznačeni u shemi, a koji na izravan ili neizravan način uređuju i pitanja zaštite na radu, ubrajaju se: ZAKON O DRŽAVNOM INSPEKTORATU (N.N., Br. 76/99) ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI (N.N., br. 1/97 i 129/00) ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU (N.N.br. 94/01) ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJU (N.N. br. 102/98) ZAKON O LISTI PROFESIONALNIH BOLESTI (N.N. br. 162/98) ZAKON O LISTI TJELESNIH OŠTEĆENJA (N.N. br. 162/98) ZAKON O STAŽU OSIGURANJA S POVEĆANIM TRAJANJEM (N.N. br. 71/99) ZAKON O NORMIZACIJI (N.N. br. 55/96) ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA (N.N. br. 53/91, 3/94, 7/96) KAZNENI ZAKON (N.N. br. 110/97)

Propisi posebnih zakona kojima se na izravan ili neizravan način uređuju pitanja iz zaštite na radu: ZAKON O ZAŠTITI OD BUKE (N.N. br. 17/90, 26/93) ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA (N.N. br. 82/94, 129/99) ZAKON O ZAŠTITI ZRAKA (N.N. br. 48/95) ZAKON O ZAPALJIVIM TEKUĆINAMA I PLINOVIMA ( N.N. br. 108/95) ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA (N.N. br. 58/93) ZAKON O VATROGASTVU (N.N. br. 106/99 i 117/01) ZAKON O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU (N.N. br. 53/91 I 103/96) ZAKON O VODAMA (N.N. br. 107/95) ZAKON O PRIJEVOZU OPASNIH TVARI ( N.N. br. 97/93) ZAKON O GRADNJI (N.N. br. 76/07) ZAKON O RUDARSTVU (N.N. br. 27/91 I dalje) ZAKON O PREKRŠAJIMA (N.N. br. 2/93 i dalje) ZAKON O ŠUMAMA ( N.N. br. 52/90 i dalje) ZAKON O OTROVIMA (N.N. br. 27/99, 55/99) ZAKON O ZAŠTITI OD IONIZIRAJUĆIH ZRAČENJA (N.N. br.105/99)

8

1.3. KRETANJE NA RADILIŠTU Građevinski radnici često se ozljeđuju prilikom padova, bilo na razini kojom se kreću, bilo s povišenih mjesta ili pak u otvore, jame, kanale i sl. Da bi se spriječile opasnosti od posrtanja i padova na tlu, transportni putovi, radna mjesta, prilazi, prolazi i ostale površine na gradilištu moraju se uredno održavati. Ako se prolije mort, beton, ulje ili bilo kakav drugi tekući materijal, potrebno ga je odmah pokupiti da se netko ne oklizne. Sav rasuti teret kao što su cigle, montažni elementi, drvena građa, šljunak i sl.,također je potrebno pokupiti ili skloniti sa svih prometnih površina. Osim glavnih prometnica za kretanje motornih vozila, na gradilištu se moraju izgraditi i odgovarajući putovi za prolaz i prijevoz kolicima po tlu. Ovakvi putovi se tijekom radova pretvaraju u neku vrstu utabane staze po kojoj se nesmetano mogu kretati ručna kolica. Za svaki transportni put ili mjesto rada treba ostaviti prolaz širine najmanje 60 cm. U skladu s tim zahtjevom sav materijal koji se nalazi uz radno mjesto treba se pravilno razmjestiti. Po završetku rada treba sav materijal, a naročito alat, sakupiti i uredno složiti. Ako će se neki materijal dulje vremena nalaziti na nekom transportnom putu ili tik uz njega, poželjno je da se on uočljivo obilježi, na primjer, postavljanjem ploče upozorenja, postavljanjem obojenih ploča i sl. Nisko položeni kabeli, žice za obilježavanje profila kod iskolčavanja ili obilježavanja profila, cijevi koje strše, oplata stepenice i podesta itd. također predstavljaju opasnost zbog mogućeg udara glavom ili tijelom radnika o te predmete. Kako bi se izbjegle navedene opasnosti, kabele položite na visini kod koje ne postoji opasnost od zapinjanja tijelom ili predmetima koji se prenose. Na žice za obilježavanje profila postavite uočljive oznake u obliku zastavica, objesite papire ili krpe. Stršeće cijevi ili dijelove oplate ispod kojih se nalazi transportni put obojite ili zatražite da se oboje žutom, narančastom ili drugom uočljivom bojom, a po potrebi, ako se radi i noću, zatražite da se na tim mjestima postave svijetleći znakovi. Padovi mogu biti i posljedica loše izvedenih kosih transportnih putova, tj. tretina ili kosih rampi. Kližu li pri hodu po tretini noge, tada je nagib prevelik, odnosno na tretinu treba postaviti poprečne letvice za odupiranje. Ako su tretine ili kose rampe izvedene s poprečnim letvicama, povremeno letvice treba očistiti od blata, a zimi od snijega ili leda, te ih posuti piljevinom, pepelom i sl. Čak i potpuno ispravni transportni putovi ili radne površine mogu u izvjesnim okolnostima predstavljati opasnost od padova. Zimi, za vrijeme poledica, prije nego se nastavi s radom treba sve površine posuti ili očistiti. 9

Ako smatrate da vam prilaz do mjesta rada nije siguran, zatražite da se rad na tom mjestu privremeno obustavi. Različiti oštri, šiljasti i slični predmeti na gradilištu, kao što su limovi i žice, čavli i sl., koji strše iz betonskih zidova, odnosno iz oplata ili drvene građe razbacane po tlu, mogu ozlijediti radnika. Opasnost od ozljeda predstavljaju i dijelovi armature koji strše, te polomljene cigle, staklo i drugi kruti materijali, obično razbacani po tlu i po transportnim putovima. Da bi se spriječile navedene opasnosti, svi takvi predmeti moraju se odmah ukloniti, poravnati ili odsjeći. Ako se po transportnom putu ili na radnom mjestu nalaze razbacani materijali oštrih rubova, treba ih odmah ukloniti. Kada primijetite oštre ili šiljaste predmete, uklonite ih sami, odnosno obavijestite o tome neposrednog rukovoditelja.° Opasnost od pada s visine postoji kod svih radnih podova, podova skela, prolaza i prijelaza s jednog objekta na drugi, kod uspinjanja ili rada na ljestvama, rada na krovovima, pojedinim etažama objekta itd. Radnik može pasti i s dijelova gotovog objekta, kao što su stepenice, balkoni, terase i slično. Kako bi se otklonila ova opasnost, sva radna mjesta koja se nalaze na visini većoj od 1m od tla ili od niže etaže, moraju se zaštiti postavljanjem zaštitnih ograda, prihvatnih skela ili mreža, odnosno radnici trebaju nositi zaštitni pojas. Zaštitna ograda treba biti visoka najmanje 1m. Na zaštitnoj ogradi moraju se nalaziti najmanje 3 vodoravne prečke. Gornja prečka služi kao rukohvat i izravna zaštita od pada s visine. Srednja prečka pruža zaštitu pri posrtanju i padu na radnom podu, odnosno zaštitu od pada kod rada u sjedećem ili čučećem položaju. Donja prečka, tzv. rubna daska zadržava nogu ako se radnik oklizne, a ujedno sprečava pad materijala i alata s visine.

10

Za zaštitu od pada s visine na otvorenim dijelovima objekta ili skele kod radnih mjesta na prihvatu tereta upotrebljavaju se “prsobrani”, to jest prečke postavljene u visini prsiju koje služe i kao rukohvat i kao zaštita od izravnog pada s visine. Međutim, “prsobrani” se smiju upotrebljavati samo uz uvjet da je radnik koji prihvaća teret vezan zaštitnim pojasom. Po završenom poslu prsobran treba zamijeniti odgovarajućom zaštitnom ogradom. Nikada ne smijete raditi na prihvatu tereta kod “prsobrana” bez zaštitnog pojasa, jer postoji mogućnost da vas teret povuče, odnosno da se okliznete i padnete ispod prečke prsobrana. Na radnim mjestima gdje se ne može postaviti zaštitna ograda, a postoji opasnost od pada s visine, moraju se postaviti zaštitne prihvatne skele ili mreže. Ako na takvom radnom mjestu, odnosno uz radno mjesto, nisu postavljene zaštitne prihvatne skele ili mreže umjesto zaštitne ograde, nemojte prihvatiti taj posao. Za zaštitu od pada s ljestava treba se držati određenih pravila u pogledu postavljanja ljestava, osiguranja od klizanja, te načina kretanja po ljestvama, uz uvjet da su ljestve ispravne. Ljestve se moraju postaviti na čvrstu podlogu pod kutom od 75° u odnosu na podlogu.

11

Da bi ljestve bile stabilne, moraju se na gornjem kraju vezati za mjesto do kojega vode, odnosno vezati ili na neki drugi način učvrstiti na tlu. Gornji kraj ljestava mora nadvisiti etažu na koju vodi najmanje 75 cm mjereno okomito. Kada silazite po ljestvama, uvijek se okrenite licem prema ljestvama da biste se u slučaju gubitka ravnoteže mogli za njih uhvatiti. Držite se za ljestve s obje ruke i to uvijek za rukohvat, a ne za prečku. Pri silaženju ili uspinjanju ne prenosite teret, jer ljestve nisu transportni put. Ako ljestve ne nadvisuju etažu na koju vode, izradite produžetak u obliku rukohvata odgovarajuće dužine, odnosno zatražite da se takav rukohvat izradi. Ako stojeći na ljestvama obavljate neki posao, obvezno se vežite zaštitnim pojasom za konstrukciju na koju su ljestve oslonjene. Ljestve nemojte nikada postaviti tako da se prečkom oslanjaju na rub neke konstrukcije ili stup, jer prečka pod opterećenjem može lako puknuti. Dvokrake ljestve moraju se osigurati od razmaknuća upotrebom lanaca ili remenja za povezivanje krakova. Krakovi na svojem vrhu moraju imati odgovarajući okov, koji dopušta razmicanje krakova, jer će u protivnom doći do pucanja krakova. Pri radu s dvokrakim ljestvama upotrijebite samo one koje su izvedene u skladu s navedenim zahtjevima. Dvokrake ljestve ne smiju se upotrijebiti za izradu radnog poda ili bilo kakve skele, jer je to opasno i zabranjeno. Kod postavljanja dvokrakih ljestava uz prometne površine ili vrata, odnosno na svim onim mjestima gdje postoji opasnost od udara ili guranja ljestava, nužno je postaviti odgovarajuće oznake ili privremeno zabraniti prolaz Pri radu s dvokrakim ljestvama nastojte što manje hodati s ljestvama. Na ljestvama treba stajati uvijek tako da noge budu barem na drugoj prečki odozgo, jer to omogućuje stabilniji položaj, pa čak i povremeno sjedanje na ljestve. Pri radu na mjestima na visini – s kojih se može pasti, a ne mogu se postaviti nikakve pomoćne konstrukcije za zaštitu od pada s visine, odnosno tek se postavljaju ili su privremeno skinute zbog prihvaćanja tereta, proširenja radnog poda ili drugih tehnoloških zahtjeva – svim ugroženim radnicima moraju se staviti na raspolaganje zaštitni pojasevi. Spojno uže zaštitnog pojasa ne smije biti duže od 150 cm. 12

Ako morate raditi uz upotrebu zaštitnog pojasa, odaberite samo onaj kod kojeg se spojno mjesto, tj. prsten i karabiner, nalaze na leđima, a pojas je izveden s trakama koje prelaze preko ramena i između nogu s obje strane. Takav pojas u slučaju pada omogućava ravnomjerno opterećenje, pa trzaj koji nastaje pri padu ne predstavlja opasnost za oštećenje kralježnice. Bez posebne dozvole neposrednog voditelja ne smije se produžiti spojno uže ili izvesti vodilica za uže. Kod nekih radova upotrebljavaju se spojna čelična užeta s bubnjem za automatsko namatanje. U slučaju pada s visine kod povećane brzine izvlačenja užeta dolazi do automatskog kočenja užeta. Ako se takvo spojno uže veže za zaštitni pojas, to predstavlja učinkovitu zaštitu, a omogućava veći radijus kretanja. Bubanj za namatanje čeličnog užeta postaviti uvijek iznad mjesta rada, jer će jedino u tom položaju ispravno funkcionirati u slučaju pada. Prije početka rada provjeriti ispravnost kočnice naglim potezanjem užeta.

Opasnost od pada u dubinu postoji pri radu uz jame, kanale, rovove, otvore za pregled - revizijska okna, uz otvore za podizanje materijala, uz otvore za prolaz radnika, uz okna za lift, te sa svih pomoćnih konstrukcija (ljestve, rampe, stepenice) kojima se silazi u jame ili kanale. Da se spriječe padovi u dubinu, oko takvih otvora treba postaviti zaštitne ograde ili zaštitne poklopce. Radite li u blizini otvora, prije početka rada provjerite da li je otvor zaštićen način. Ako nije, ogradu postaviti sami, odnosno zatražite od neposrednog voditelja da se takva ograda ili poklopac postave. Zaštitni poklopci moraju potpuno prekrivati otvor u tlu i moraju se tako izvesti da je onemogućeno njihovo pomicanje ili klizanje. Zaštitni poklopac mora se postaviti na svim mjestima gdje postoji mogućnost propadanja stopala. 13

Ako radite u otvorima u tlu, ili kroz otvore u objektu podižete materijal, odnosno prolazite za vrijeme rada, postavite oko otvora zaštitnu ogradu, a nakon rada vratite zaštitni poklopac na mjesto. Na svim mjestima gdje transportni put prolazi uz iskope, jame, kanale, rovove, i sl. treba postaviti zaštitnu ogradu da se spriječi pad u dubinu. Ako se takva jama nalazi uz prometnicu, treba postaviti i koso obojene nogare, a preko noći signalnu svjetiljku. Kako bi se spriječio pad radnika s mostića položenih preko iskopa, svi mostići iznad iskopa dubljeg od 1 m moraju imati propisanu zaštitnu ogradu. Pri radu s nekim sipkim građevnim materijalima postoji opasnost da radnik propadne kroz otvor za usipavanje materijala. To se najčešće događa ako se materijal kroz otvor usipava u transportno sredstvo. Radnik koji radi na usipavanju materijala mehaničkom ili običnom lopatom, može propasti kroz spomenuti otvor, odnosno može ga zasuti materijal. Ako radite na takvim poslovima, provjerite da li na otvoru, kroz kojega se materijal usipava, postoje zaštitne rešetke koje onemogućuju propadanje udova. Ujedno zatražite da vas vežu zaštitnim pojasom i pridržavaju na najmanje dva konopca.

1.4. TRANSPORT MATERIJALA Kao što je poznato, materijal se može transportirati ručno ili mehanizirano pomoću različitih naprava. I jedan i drugi način mogu biti opasni ako se ne poštuju osnovne norme sigurnosti pri radu. Pri ručnom transportu može doći do različitih ozljeda zbog preopterećenja tijela ili neodgovarajućeg zahvata, a kod mehaniziranog zbog neodgovarajućih postupaka pri rukovanju uređajima ili zbog njihove neispravnosti. Zbog toga treba poznavati postupke i tehnike pri transportu materijala. Prilikom ručnog podizanja, prenošenja i odlaganja predmeta pojavljuju se opasnosti od ozljeda kralježnice, zglobova, tetiva i mišića. Do ovih ozljeda može doći neispravnom tehnikom podizanja tereta, preopterećenjem ili pak nošenjem tereta na velike udaljenosti. Da se ta opasnost izbjegne, tereti se moraju podizati, prenositi i odlagati samo utvrđenom tehnikom i u granicama dopuštenih težina. Na primjer, dopuštena težina posude za prijenos morta, zajedno s mortom, ne smije prelaziti 20 kg po radniku muškarcu, odnosno 15 kg po radniku ženi ili za mladež. Teret koji se 14

prenosi na ramenima ili leđima, a to su obično vreće vapna ili cementa, najčešće već ima određenu težinu koja iznosi 50 kg. Takvi tereti smiju se prenositi na udaljenosti od najviše 60 m, uz uvjet da su radnici uvježbani. Ako je transportni put u nagibu, ova udaljenost mora se razmjerno smanjiti. Za sigurno podizanje ili prenošenje predmeta potrebno je poštovati sljedeće upute: Procijenite od oka težinu predmeta. Ako smatrate da je predmet pretežak za vaše mogućnosti, nemojte ga podizati, već zatražite pomoć.

Zauzmite siguran položaj nogu kako biste postigli ravnotežu tijela. To znači da su noge postavljene u raskorak, s razmakom stopala od po prilici 20 do 30 cm.

Postavite stopala neposredno uz podnožje predmeta. Na taj način zaštićujete leđne mišiće od preopterećenja.

Savijanje koljena i čučnite. Ne saginjite se, već držite kralježnicu ravno i što je moguće više uspravno. Ako je potrebno, koljena raširite ili samo jedno koljeno više približite predmetu.

15

Zahvatite rukama predmet i počnite ga podizati, i to snagom nogu, jer se pri tom koristite najsnažnijom skupinom mišića u tijelu. Predmet držite cijelo vrijeme potpuno uz tijelo.

Uspravite se i podignite predmet na visinu pogodnu za prenošenje. Pri promjeni smjera kretanja budite pažljivi, ne okrećite gornji dio tijela. Smjer kretanja mijenjajte isključivo promjenom položaja nogu.

Kod odlaganja predmeta najprije stavite na stol samo dio predmeta, a onda ga do kraja gurnite rukama ili, ako je potrebno, tijelom.

16

Ako predmet koji ste nosili u visini pojasa želite spustiti na pod, postupite slično kao i kod podizanja. Uz što je moguće više uspravnu kralježnicu i s predmetom priljubljenim uz tijelo, savijte koljena i spuštajte predmet mišićima ruku i nogu.

Kod dizanja vreća s platforme ili rampe pristupite vreći okrenuti leđima, uhvatite vreću za čvor objema rukama, zabacite je na leđa tako da zadržite ravnotežu, kod prenošenja vreća nagnite se malo naprijed.

Kod podizanja vreće sa zemlje i prenošenja na ramenu pristupite vreći, razmaknite noge, savijte ih u koljenu, lijevom rukom uhvatite čvor vreće, a desnu ruku podvucite ispod vreće.

Zabacite vreću na rame, što bliže šiji, istovremeno se uspravljajući te tijelo nagnite malo naprijed.

Desnom ili objema rukama držite čvor vreće, vreću lagano nagnite prema natrag, zadržavajući pri tom ravnotežu. 17

Pri odlaganju vreće na rampu ili platformu leđima se približite rampi ili platformi i pustite da vreća slobodno klizne dolje na rampu - platformu. Kod odlaganja vreće na tlo odmaknite desnu nogu, nagnite tijelo naprijed, lijevom rukom povucite vreću, koja klizi po zgrčenoj desnoj ruci, ili se pak sagnite i istovremeno jednim zamahom stavite vreću na tlo. Za transport težih sanduka, vreća ili bačava upotrebljavajte ručna kolica ili rudle. Upotrijebite uvijek onu vrstu kolica koja je namijenjena teretu što ga upravo transportirate. Predmet u čvrstoj ambalaži ili krute predmete treba uvijek odlagati na podmetače, kako bi se kod podizanja mogli dobro obuhvatiti rukama. Ako rukujete predmetima oštrih rubova ili hrapave površine, kao što su neke vrste cigle, drvena građa neobrađene površine i sl., nosite odgovarajuće zaštitne rukavice.

Kod podizanja i prenošenja greda, šipki, cijevi i ostalih dugih predmeta, za zaštitu ramena upotrijebite štitnike za rame i vrat. Ako prenosite vreće cementa ili vapna, zaštitite vrat od nagrizanja zaštitnim kapuljačama. Za guranje, potiskivanje i premještanje teških tereta, kao što su oruđa za rad ili neki građevni materijali, treba upotrebljavati poluge i valjke. Upotrijebite samo ispravne poluge i oslonite ih na čvrstu podlogu. Drvene poluge nemojte upotrebljavati jer se lako mogu slomiti.

Kod skupnog prenošenja dugačkih tereta, prije nego se pristupi podizanju, radnici se moraju rasporediti po visini. Obvezno se mora odrediti samo jedan radnik koji će rukovoditi radom skupine. Čak i kad teret podižu i prenose samo dvojica radnika, trebaju se dogovoriti koji će od njih davati naredbe. Dugački predmeti trebaju se prenositi na ramenima ili pod pazuhom, i to tako 18

da se prednji kraj predmeta koji se prenosi uvijek podigne uvis kako se njime ne bi ozlijedili drugi radnici. Kod okretanja budite naročito oprezni kako ne biste udarili nekog od prisutnih radnika. Najprije se osvrnite oko sebe i tek tada pristupite okretanju predmeta koji prenosite. Dugačke predmete koji se pri nošenju savijaju, na primjer šipke, armature, ponekad trebaju prenositi najmanje dvojica radnika kako bi se spriječilo zapinjanje za predmete na tlu.

Prije nego krenete s takvim teretom, provjerite možete li nesmetano i bez zapinjanja nastaviti s prenošenjem. Materijal se može prevoziti i kolicima. U tom slučaju kolica trebaju biti ispravna i ne smiju se pretrpavati. Kolicima se ne mogu prevoziti dugački predmeti, jer će se zapinjati u prolazu ili će onemogućiti pristup rukohvatu. Kolica treba uvijek gurati ispred sebe, a iznimno se mogu vući uz uzbrdicu. Za terete nepoznatog sadržaja ili nepoznate težine, odnosno nepodesnih oblika, radnici koji rade na transportu trebaju dobiti potrebne upute ili posebna prijevozna sredstva, kao što su kolica, saonice, hvataljke itd. Rukovanje gorivom smije se povjeriti samo posebno osposobljenim i za to određenim osobama. Kako bi se spriječilo klizanje, posrtanje ili zapinjanje kolicima za vrijeme transporta, prije nego se pristupi transportu treba urediti transportni put koji ne smije biti strm i neravan. Za transport tereta kolicima transportni put treba biti od preklopljenih mosnica. Predmeti koji nisu dobro učvršćeni, osigurani ili položeni mogu pasti i izazvati različite ozljede i oštećenja, ovisno o visini s koje padaju. Predmeti mogu pasti i prilikom transporta, odnosno prijevoza kolicima. Opasnost predstavljaju i loše složeni ili odloženi predmeti i materijali. Građevinski materijal koji nije dobro složen, odnosno uskladišten, lako se može zarušiti. Isto tako, nasumce i bez 19

rada odloženi predmeti uz radna mjesta ili prolaze mogu pasti i ozlijediti radnike koji se kreću ili rade u blizini. Uklonite iz svoje blizine, odnosno s mjesta gdje radite, sve predmete koji su nestabilni i lako bi se mogli srušiti. Sve uskladištene materijale složite i osiguranje od rušenja. Ako je potrebno, zatražite o tome upute od neposrednoj voditelja. Opasnost predstavljaju predmeti koji padaju s visine. Do pada predmeta s visine dolazi također zbog nepravilnog odlaganja materijala, preopterećenja pojedinih radnih podova na visini, zatim prilikom rušenja objekata, čišćenja objekata, prijenosa tereta iznad glava radnika itd. Navedene opasnosti mogu se otkloniti izvedbom odgovarajućih rubnih dasaka na radnim podovima, izvedbom zaštitnih nadstrešnica, uporabom zaštitnih kaciga i drugim mjerama. Zaštitnu kacigu nosite u svakoj prilici. Nastojite se naviknuti stalno nositi kacigu jer vas ona može uspješno zaštititi od pada predmeta s visine, bočnih udaraca, pa čak i od slučajnog dodira glave s uređajima pod naponom. Donja rubna daska zaštitne ograde mora se postaviti na radnom podu, kako bi se spriječio pad materijala s visine. Ova daska mora biti visoka najmanje 20 cm. Ako primijetite da na radnom podu na visini nedostaje rubna daska, upozorite na to neposrednoj voditelja, a ispod toga mjesta nemojte raditi. Opasnost od pada predmeta s visine pojavljuje se i pri radovima u iskopu. S visine može pasti materijal odložen uz rub iskopa i priređen za građenje u iskopu, zatim iskopani materijal, a može doći i do obrušavanja ili zarušavanja zemlje. Ako ćete obavljati radove u iskopu, najprije provjerite jesu li stranice iskopa osigurane. Materijal koji ćete upotrebljavati za rad u iskopu odložite na udaljenosti od najmanje 50 cm od ruba iskopa. Izbjegavajte ubacivanje materijala u iskop, jer će se materijal oštetiti, a uvijek postoji opasnost da ozlijedite druge radnike. Umjesto toga upotrijebite korita za spuštanje materijala. Kod prebacivanja materijala na visinu također postoji opasnost od pada predmeta koji se dobacuju rukama. Najčešće se tako dobacuju cigle, spojnice, različiti alati itd. 20

Materijal iznimno smijete dobacivati do visine prve etaže objekta. Pri tom obvezno nosite zaštitnu kacigu. Zadržavanje u blizini visećih tereta ili u njihovoj neposrednoj blizini zabranjeno je i opasno. Dizaličari ili rukovatelji strojevima za prijenos i podizanje tereta dužni su zvučnim signalom upozoriti radnike na opasnost od tereta koji se podiže ili prenosi u njihovoj blizini.

Na dani signal uklonite se iz ugroženog područja. Ako radite na vješanju tereta, utovaru ili istovaru, nemojte stajati ispod tereta i pratiti njegovo kretanje, ili pak davati signale, veće se odmah udaljite iz opasnog prostora.

Ako se građevinski radovi obavljaju uz objekte na kojima se također izvode radovi, radnici se moraju zaštititi zaštitnim nadstrešnicama. One se moraju postaviti uz sam objekt na mjestima gdje se obavljaju radovi, ili se ulazi, odnosno prolazi kroz objekt. Ako uz objekt u radu nisu izvedene zaštitne nadstrešnice, nemojte se kretati u tom području, odnosno zatražite da se postave takve nadstrešnice. Veoma korisna mjera zaštite od pada predmeta s visine je i izvođenje ograda i postavljanje odgovarajućih upozorenja oko ugroženih prostora. Takve ugrožene zone ili prostori nalaze se uz objekte koji se ruše, uz objekte na kojima se obavljaju radovi na krovu, na dijelovima gradilišta gdje se obavlja miniranje itd. Ne ulazite u ugroženu zonu ako izravno ne sudjelujete u radovima koji se ovdje obavljaju. No, i u tom slučaju krećite se samo dogovorenim putom. Ako za vrijeme rada napuštate svoje mjesto, ili dolazite na mjesto rada dok ostali radnici obavljaju svoj posao, signalima ili na drugi dogovoreni način zatražite da se rad prekine. Čestice materijala koje pri radu odlijeću predstavljaju opasnost za oči i lice radnika; krupnije čestice ili dijelovi mogu pak izazvati i teže ozljede ostalih dijelova tijela. Ove su opasnosti prisutne prilikom obrade materijala, i to kod odsijecanja, struganja, čišćenja, zatim kod probijanja, dubljenja i bušenja 21

gotovih konstrukcija, kod rada s tekućim tvarima, pri strojnoj obradi materijala itd. U svim navedenim slučajevima kao učinkovito zaštitno sredstvo mogu se upotrijebiti štitnici za oči i lice, zaštitne naočale, a djelomično i zaštitne kape sa štitnikom - šiltom. Ovisno o vrsti čestica koje odlijeću odaberite i upotrebljavajte odgovarajuće osobno zaštitno sredstvo. Nezgode koje nastaju kod odlijetanja kamenja iz drobilica za kamen, pri padu materijala s transportnih traka, pucanju i odlijetanju dijelova strojeva i slično, u pravilu se rješavaju ispravnom konstrukcijom stroja ili uređaja, odnosno osiguranjem ugroženog prostora. Predmeti ili dijelovi uređaja koji se pokreću, također, predstavljaju opasnost pri radu. Sva transportna sredstva na mehanizirani pogon, koja se kreću gradilištem, stalan su izvor opasnosti. Stoga se transportna sredstva, to jest vozila, moraju kretati samo utvrđenim transportnim putovima. Svako kretanje unazad ili kretanje po nestabilnim kosinama ugrožava živote radnika koji se nalaze u blizini. Ako radite u blizini transportnog puta, odmaknite se na udaljenost kod koje vas vozilo ne može zahvatiti. Prilikom istovara materijala iz vozila obustavite rad ako se istovar obavlja u vašoj neposrednoj blizini. Osluškujte šumove motora i vodite računa o tome da se vozila iz bilo kojeg razloga mogu kretati i unazad. Strojevi za obradu, preradu i pripremu građevnog materijala moraju biti izvedeni i opremljeni tako da njihovi uređaji za prijenos gibanja ili strojni alati u području radnog postupka budu stalno zaštićeni od nekontroliranog slučajnog dodira ruku radnika koji rukuje strojem ili se kreće u njegovoj blizini. Istovremeno, ti strojevi trebaju biti tako opremljeni da ne postoji mogućnost zahvaćanja odjeće radnika. Na opasnim mjestima trebaju biti postavljene odgovarajuće zaštitne naprave u obliku poklopaca, pokrova, rešetaka, mreža i sl. Zaštitne naprave ne smiju se skidati za vrijeme rada stroja. To je dopušteno samo rukovateljima ili radnicima koji rade na održavanju stroja, i to prilikom popravaka, na osnovi naloga neposrednog voditelja i u drugim sličnim okolnostima, pod uvjetom da se stroj potpuno zaustavi, isključi i osigura od neželjenog puštanja u rad. Ako primijetite da stroj ili uređaj kojim trebate rukovati nije opremljen, odnosno zaštićen na odgovarajući način pa postoji opasnost da se ozlijedite, nemojte započeti s radom. Razni pokretni dijelovi samohodnih strojeva, dizalica i drugih uređaja za rad predstavljaju opasnost od uklještenja i prignječenja. Do uklještenja 22

lako dolazi na mjestima gdje se spajaju dva pokretna dijela, kao što su valjci, uže koje se namata na bubanj, ili preko koloturnika i sl. Kako ne bi došlo do uklještenja, odnosno ozljede prstiju ruku, cijele ruke ili nogu, takva opasna mjesta moraju se zaštititi odgovarajućim napravama koje će spriječiti da ruka dospije u opasnu zonu u cijelom području dohvata ruke. Izvan dohvata ruke takve zaštitne naprave ne moraju se postaviti. Prignječenja koja su moguća u oknima lift-dizalica moraju se spriječiti postavljanjem odgovarajućih ograda. Radite li na takvom radnom mjestu gdje postoji opasnost od uklještenja, prije početka rada utvrdite, možete li rukom dohvatiti opasno mjesto. Ako smatrate da vam rad u blizini tog mjesta nije siguran, odmah se obratite svojem neposrednom voditelju. Opasnost od prignječenja pri radu s vozilima, strojevima i uređajima pojavljuju se također na mjestima gdje je transportni put veoma uzak ili u slučaju nedopuštenog kretanja radnika u ugroženom prostoru. Ne zadržavajte se uz vagonete, uz protuuteg toranjske dizalice ili uz samohodne strojeve na mjestima gdje je prolaz veoma uzak. Radije ih zaobiđite, makar pri tom izgubili više vremena.

Pri radu s dizalicom, kojom se upravlja iz kabine, gotovo uvijek je potrebno da vezanje tereta, njegovo praćenje tijekom prenošenja s jednog mjesta na drugo, te davanje signala dizaličaru obavljaju radnici koji rade ispod dizalice. Ti radnici moraju biti upoznati s načinom vezivanja tereta, sredstvima za vezivanje, te standardnim signalima za sporazumijevanje s dizaličarom. Signale, međutim, može dizaličaru davati iz skupine samo jedan radnik kako ne bi dolazilo do nesporazuma. Ako ste određeni za signalistu, javite se dizaličaru i još jednom provjerite poznavanje signala. Nemojte se udaljavati s mjesta rada, a da prethodno ne obavijestite dizaličara. Ako ste određeni za vezača tereta, upoznajte se s tehnikom vezanja, vješanja i uravnoteženja tereta. Pri radu se držite sljedećih pravila.

23

SIGNALI PRI RADU S DIZALICAMA

Za nošenje, vezanje i vješanje tereta upotrijebiti samo onu čeličnu užad na kojoj se nalaze pločice s oznakom nosivosti. Prilikom uzimanja čelične užadi iz skladišta zatražite užad koja je pregledana i za koju je utvrđeno da je ispravna. Nakon upotrebe čeličnu užad treba vratiti u skladište ili pohraniti na mjestu zaštićenom od prašine i vlage. Za vješanje tereta može se upotrebljavati užad kojoj su krajevi izvedeni u obliku petlje ili uške, opletene oko posebnog limenog profiliranog prstena, ili su krajevi pričvršćeni pomoću posebnih stezača - žabica, pri čemu se moraju upotrijebiti: * za užad promjera do 15 mm - najmanje 3 žabice * za užad promjera do 30 mm - najmanje 4 žabice * za užad promjera do 40 mm - najmanje 6 žabica * za užad promjera do 58 mm - najmanje 7 žabica Dužina preklopa mjerena od osi do osi krajnjih stezača ne smije biti manja od: * 20 promjera užeta - za užad od 8 do 15 mm * 15 promjera užeta - za užad od 15 do 20 mm * 12 promjera užeta - za užad od 21 do 32 mm * 10 promjera užeta - za užad preko 32 mm 24

Užad od biljnih vlakana (konoplja, manila, pamuk i sl.) i užad od sintetičnih vlakana može se primijeniti samo za vezanje i vješanje tereta koji nema oštre rubove. Svako uže mora imati oznaku dopuštene nosivosti. Za vezanje i vješanje tereta mogu se upotrebljavati i oblikovani lanci s oznakom nosivosti. Na lancima se ništa ne smije preinačiti. Sva sredstva za vezanje i vješanje smiju se opteretiti do dopuštene nosivosti jedino ako su postavljena potpuno okomito. U protivnom, dopuštena nosivost mora se smanjiti ovisno o kutu vješanja: * ako je kut između dvije suprotne strane 60° - za 15% * ako je kut između dvije suprotne strane 90° - za 30% * ako je kut između dvije suprotne strane 120° - za 50% Teret ne smijete vješati pomoći užadi pod kutom većim od 120°. Kod temperatura nižih od - 10°C dopušteno ili umanjeno opterećenje mora se smanjiti za 50%. Čeličnu užad i lance zaštititi podlaganjem drvenih, gumenih ili limenih profiliranih podložaka podloženih preko oštrog ruba tereta. Ako lancem omotavate teret, namotaje postavite što bliže jedan drugome. Terete koji nemaju kuke za vješanje treba uvijek postaviti na podmetače kako bi se mogla provući užad ili lanci za vezanje tereta. Terete nesimetričnog oblika podignute nakon vezanja i vješanja do visine 10 cm od tla, ovdje zaustavite, te provjerite ispravnost veza i ravnotežu. Ako se teret nije pomakao, odnosno ako su veze i dalje dobre, možete dati znak za nastavak podizanja tereta. Teret nesimetričnog oblika vežite uvijek na najmanje dva mjesta. Prije nego se daje znak za podizanje tereta treba provjeriti ima li dovoljno mjesta da se odmakne od tereta. Teret se vješa samo na kuke kod kojih postoji uređaj za sprečavanje ispadanja tereta za vrijeme podizanja i prenošenja. Posude za teret, kao košare, kante i slično, ne smiju se prepunjavati. Za utovar tereta ne smiju se koristiti posude na kojima nije obilježena zapremina u m³, težina prazne posude i ukupno dopušteno opterećenje u kg. Radnici koji postavljaju čekrke i koloturnike, odnosno upotrebljavaju ih, izloženi su opasnosti od pada materijala i predmeta s visine. Ove opasnosti mogu se otkloniti ispravnim postavljanjem čekrka i koloturnika. 25

Za podizanje materijala koloturnikom upotrebljavajte samo ispravno uže. Teret nipošto ne ostavljajte da visi u zraku, a uže nemojte vezati ili kvačiti za neki predmet, jer to može biti veoma opasno. Teret koji se podiže mora pasti zajedno s koloturnikom i nosačem, odnosno može pasti samo uže zbog ispadanja s koloturnika.

Kada postavljate koloturnik, provjerite da li je kotač sigurno pričvršćen, odnosno da li je osovina kotača osigurana od izvlačenja, kako se ne bi izvukla i koloturnik ispao iz ležaja. Nosač koloturnika mora se čvrsto upeti i postaviti pod istim uvjetima kao i nosači za konzolne skele, tj. mora biti upet na najmanje dva kraja i ne smije se osigurati protuutegom. Na ovako postavljen nosač, kuka se čvrsto pribije i pričvrsti skobama, vijcima ili na drugi odgovarajući način. Nipošto ne smije postojati mogućnost da spadne kuka i kolotur. Posude za podizanje tereta ne smiju se prepunjavati. Za vješanje treba odabrati kuku sa zapinjačem. Za vješanje se nipošto ne smije upotrijebiti žica ili profiliran komad armature izvijen u obliku slova "S". Prostor na tlu treba ipak ograditi u dovoljnoj širini da se zaštite radnici koji se zateknu na tlu. Dio objekta uz koji se podiže teret pomoću koloturnika treba se ograditi ili zaštititi tako da ne postoji mogućnost zapinjanja, te prosipanja tereta. Na ovaj zahtjev posebno obratite pozornost ako podižete mort ili vreli bitumen, jer je mogućnost prolijevanja tada najveća. Pri radu na podizanju tereta obvezno nosite zaštitnu kacigu. Radnici koji rade na prihvatu tereta na objektu izloženi su opasnostima od pada s visine, pa im mjesto rada mora biti ograđeno zaštitnom ogradom, odnosno prsobranom. Ako ove zaštitne mjere nisu provedene, radnici moraju pri radu nositi zaštitni pojas. Čekrk ili vitlo mora se opskrbiti ispravnim čeličnim užetom, kukom sa zapinjačem i pločicom s oznakom dopuštene nosivosti. Čekrk se mora 26

postaviti na stabilno postolje i osigurati od pomicanja. Svi pokretni dijelovi čekrka moraju biti u zatvorenom kućištu. Ako čekrk nije propisno opremljen, zatražite da se to učini, odnosno učinite to sami ako ste zaduženi za njegovo postavljanje. Svaki čekrk mora se izvesti s uređajem za zaustavljanje, tj. "skakavicom" ili posebnom kočnicom. Provjerite ima li čekrk uređaje za zaustavljanje. Ako ih nema, takav čekrk nemojte upotrebljavati, jer će ručica pobjeći, a teret pasti. Prostor na tlu ispod čekrka ograditi zaštitnom ogradom. Ako radite na prihvaćanju tereta, obvezno nosite zaštitnu kacigu. Kod rada s električnim čekrkom, zatražite da ga prije uporabe pregleda i ispita neposredni voditelj, odnosno strojar. Naročitu pozornost obratite na kočnice, te na krajnje isključivače, ako se teret podiže preko nekog kolotura na visini. Pri postavljanju i rukovanju konzolnom dizalicom također postoji niz opasnosti. Konzolna dizalica mora se postaviti izvan dohvata ruke ako nije potpuno zatvorena u kućištu. Konzolna dizalica mora se učvrstiti tako da ne postoji mogućnost pomicanja, klizanja ili pada. Ako dizalicu postavljate na stup - jarbol, čvrsto ga povežite za konstrukciju objekta, odnosno ako slobodno stoji, učvrstite ga s najmanje tri čelična užeta. Jarmove dizalice stegnite uz stup i osigurajte od klizanja. Postavlja li se dizalica na postolje na tlu, a teret podiže preko koloturnika na visini, ispred koloturnika mora se postaviti krajnji isključivač, koji će spriječiti nekontrolirano podizanje tereta. Ako ispred koloturnika ne postavite krajnji isključivač, teret koji udari u koloturnik srušit će ga ili će povući dizalicu s tla. Konzolna dizalica mora biti i opremljena ispravnim čeličnim užetom i kukom sa zapinjačem. Posude za podizanje tereta moraju imati oznaku dopuštene nosivosti i zapremnine. Prostor oko mjesta gdje se teret podiže s tla mora se ograditi, a mjesto na objektu gdje se prihvaća teret mora se osigurati zaštitnom ogradom, odnosno prsobranom, ili pak radnik mora nositi zaštitni pojas. Provjerite jesu li provedene sve mjere zaštite. Osigurajte sve što je još potrebno. Radnici koji rade na prihvaćanju tereta moraju upotrebljavati metalne kuke za povlačenje tereta. Takva kuka može poslužiti i za potezanje i okretanje dizalice u stranu.

27

Za manipulaciju, vezanje i vješanje tereta, te za signalizaciju, pri radu s konzolnom dizalicom vrijede ista pravila kao i za ostale dizalice: - ne preopterećujte dizalicu - ne podižite teret sumnjive težine - ne podižite teret ukoso, niti ga ne odlažite ljuljanjem - kukom ili drugom zahvatnom napravom nemojte čupati predmete iz zemlje, odnosno nemojte skidati oplatu, vući vagonete i slično - ne ostavljajte teret da visi u zraku - ne podižite ljude u košarama za teret - ne podižite loše vezan teret - nemojte prihvatiti rad s dizalicom ako se ne osjećate fizički i psihički dovoljno sposobni za rad. Nakon završenog rada dizalicu rasteretite, podignite kuku u najviši položaj i isključite sve uređaje za upravljanje. Viseća skela Viseću skelu na motorni pogon mora postaviti posebna stručna ekipa. Skela se vješa na konzolne nosače. Nosači se u pravilu moraju vezati za kontrukciju objekta čvrstim zategama. Iznimno se smiju osigurati protuutegom, ali specijalne konstrukcije, koji je obješen s druge strane objekta, izveden u obliku sanduka i čeličnim užetima povezan s konzolnim nosačima. Ako su konzolni nosači drugačije postavljeni, nemojte prihvatiti rad na visećoj skeli na motorni pogon. Za svako premještanje skele zatražite posebnu specijaliziranu ekipu. Svaka skela mora imati ploču s oznakom nosivosti. Dopuštena nosivost ne smije se prekoračiti, jer postoji opasnost od pucanja čelične užadi i pada skele s teretom. Teret na platformi skele rasporediti jednolično. Skelom nikada nemojte podizati i prenositi teret, jer je skela namijenjena za rad, a ne za transport; pri stalnom pokretanju može se pregrijati i pregoriti motor. Češće provjeravajte razinu ulja na posebnom staklu, jer ako nema ulja može doći do iskliznuća užadi i pada cijele skele. Radnici koji rade na skeli moraju se za vrijeme vožnje skelom i za vrijeme rada u blizini otvora vezati zaštitnim pojasom, jer postoji opasnost od pada u dubinu. Isto tako, prilikom kretanja skele svi radnici koji se nalaze na skeli moraju se odmaknuti od zida kako ne bi došlo do uklještenja ili zapinjanja dijelova tijela uz objekt.

28

Ako upravljate skelom, dajte znak za kretanje i upozorite sve prisutne da se odmaknu od zida. Na radnom podu skele postoji opasnost od spoticanja i pada preko neuredno složenog materijala ili prolivenog morta, boje, vapna itd. Isto tako, na radnom podu skele postoji opasnost od požara ako se miješaju boje i upotrebljavaju razrjeđivači. Radnici koji rade na skeli izloženi su i padu predmeta s visine. Pri radu na skeli obvezno treba nositi zaštitnu kacigu. Na skeli se ne smiju miješati boje uz upotrebu razrjeđivača. Ako je potrebno, treba stati na nekoj etaži. Sav razbacani materijal ili prolivena tekućina odmah se mora pokupiti. Na skeli se obvezno mora postaviti prenosivi aparat za gašenje požara prahom. Prilikom uspinjanja ili silaženja sa skele postoji opasnost od pada radnika u dubinu. Da se to spriječi, skela se mora posebnim utezima i užetima povezati uz objekt - usidriti, a na mjestu na kojem skela dulje stoji mora se povezati s objektom pomoću posebnih kuka koje će spriječiti odmicanje. Ako je potrebno, radnicima se moraju osigurati i propisane ljestve za silaženje i uspinjanje. Budući da se skela pomiče, nikada nemojte uskakati na skelu, odnosno iskakati sa skele, jer lako možete promašiti i ozlijediti se. Skela mora biti opremljena krajnjim isključivačima, postavljenim na najvišem i najnižem mjestu. Prije početka rada provjerite da li isključivači funkcioniraju, kako bi u slučaju nekontroliranog kretanja ili kvara na uređajima za kretanje i zaustavljanje skela stala pri dodiru s konzolnim nosačima, odnosno s postoljem. Poslije rada skelu obvezno spustite na tlo, to jest na posebne nosače. Prostor oko skele na tlu, u širini u kojoj se može očekivati pad materijala, treba ograditi i na ogradu postaviti ploču upozorenja. 29

1.5. OPASNOST OD ELEKTRIČNE STRUJE Električna struja može uzrokovati ozljede na tijelu, ali u određenim slučajevima i smrt zaposlenika. Opasnost od el. Struje predstavljaju: Direktan dodir s dijelovima pod naponom koji mogu uzrokovati: - nepropisno položeni goli vodiči - oštećena izolacija na vodičima i priključnim instalacijama - loša izvedba prekidača, sklopki i ostalih elemenata - nezaključani razvodni ormari - radovi na električnim uređajima nestručnih osoba Indirektan dodir s dijelovima pod naponom Opasnost od električne struje pri rukovanju strojevima za zemljane radove pojavljuje se u onim slučajevima, kada električne instalacije i pribor nisu ispravni, odnosno nisu izvedeni ili održavani tako da se onemogući dodir s dijelovima pod naponom. Naime, kao što je poznato, u slučaju dodira čovjeka s dijelovima pod naponom, kroz tijelo poteče električna struja, koja može biti takve jakosti, da dodir uzrokuje veoma teške, pa čak i smrtne posljedice. Opasnost od električne struje pojavljuju se kod strojeva sa elektropogonom (bageri). Najčešće, nezgode od električne struje nastaju zbog tzv. slučajnog dodira s dijelovima pod naponom, tj. zbog dodira s onim dijelovima električnih instalacija koji su zbog neodgovarajuće izvedbe ili oštećenja izolacije postali dostupni dodiru. Da bi se spriječilo oštećenje izolacije priključnih kablova, kablove treba podići na stupove. Na mjestima gdje se kreću motorna vozila ili strojevi, kablovi se moraju podići na visinu od oko 6 metara. Ako se kablovi ne mogu zaštiti na ovaj način, treba ih provesti pod zemljom, kroz cijevi, ili privremenom zaštitnom oblogom od dasaka. Po završetku posla uvijek treba skupiti sve kablove i pohraniti ih u skladište. Na taj način trajat će duže i bit ćete sigurniji pri radu s njima. Utikači i priključnice također se mogu oštetiti neispravnim rukovanjem, pa se kod daljnjeg korištenja radnici izlažu opasnostima od udara el. struje. Kod rukovanja el. priborom treba biti posebno pažljiv. Posebno izbjegavati improvizacije, ne smije se koristiti neispravan pribor. Utikače uvijek povlačiti samo za tijelo utikača, a ne za kabel. Za sve što Vam nije jasno u vezi električne struje, obratite se odmah svom neposrednom rukovodiocu ili dežurnom električaru. Ako primijetite oštećenje na 30

priključnim ili produžnim kablovima, prekinite rad, odnosno , upozorite na to radnike koji koriste kabel. Ako čovjek dodiruje kućište stroja, alate ili naprave na kojoj je nastao proboj izolacije, a pri tome stoji na podu ili je u dodiru s uzemljenim dijelovima, to može uzrokovati udar električne struje.

1.6. POŽAR I EKSPLOZIJE Požari i eksplozije mogu uzrokovati ozlijede zaposlenika i štetu na imovini i materijalnim dobrima. Opasnost od požara predstavljaju gorive tvari u obliku krutina kao npr. Drvo, ugljen,papir, tekstil i dr., zapaljivih tekućina, kao npr. Benzin,alkohol, ulja, i dr. Te gorivih plinova kao npr. Zemni plin, butan-propan, acetilen i dr. Opasnost od eksplozije predstavljaju: krute tvari ako se nalaze u usitnjenom stanju pare zapaljivih tekućina u smjesi sa zrakom u određenom omjeru gorivi plinovi u smjesi sa zrakom u određenom omjeru Najčešći izvori požara su: otvoreni plamen, iskra užarena tijela i vrući predmeti električne instalacije statički elektricitet samozapaljivost prirodne pojave Na gradilištima može doći do požara zbog loše uskladištenog gorivog materijala, nepropisno postavljenih peći za grijanje, pogrešnog korištenja strojeva pri čijem radu se pojavljuje plamen, zbog opasnih postupaka radnika, itd. Skladišta eksploziva , eksplozivnih sredstava, zapaljivih tekućina i drugih opasnih tvari moraju se izgraditi u posebnim zonama na gradilištu, te osigurati dodatnim ogradama i obilježiti odgovarajućim natpisima. Važno je pridržavati se svih uputa, natpisa i upozorenja koja su istaknuta u blizini spomenutih skladišta, jer najmanja nemarnost može izazvati požar ili eksploziju. Požar na gradilištu nastaje i zbog loše izvedenih i održavanih razvodnih ormarića, loše izvedene i održavane instalacije na pomoćnim objektima. Drvena građa zbog svoje upaljivosti mora se odlagati na mjesta kod koji ne postoji opasnost od širenja i prenošenja požara.

31

Na gradilištima se često koriste različiti upaljivi građevni materijali, kao što su stiropor, plastične folije, bitumen, katran, ljepenka i sl. Svi navedeni materijali moraju se smjestiti u zatvorena skladišta ili ograđene prostore. Pri radu s navedenim materijalima, kao i pri transportu tih materijala, vodite računa o njihovoj upaljivosti. Požar mogu izazvati i kuhala, grijači, odbačeni opušci i sl. Svi električni uređaji za zagrijavanje ili kuhanje moraju se postaviti na vatrostalne podloge i odmaknuti od upaljivih predmeta, te osigurati od prevrtanja. Opuške ne bacajte na pod u prostoriji, a na otvorenom gradilištu ugasite ih nogom. Požar na gradilištu nastaje i zbog loše izvedenih i održavanih razvodnih ormarića, loše izvedene i održavane instalacije na pomoćnim objektima. Ako primijetite da su oštećene priključnice,rasvjetna tijela, instalacije i pribor, upozorite na to neposrednog rukovodioca. U slučaju izbijanja požara svaka intervencija treba biti brza i efikasna. Zbog toga se na gradilištu moraju nalaziti aparati za početno gašenje požara, mora se formirati ekipa za gašenje požara, a izvjestan broj radnika mora znati rukovati aparatom za gašenje. Pristup do aparata za gašenje mora biti uvijek slobodan. Ako izbije požar pristupite gašenju raspoloživim sredstvima i u okviru svojih mogućnosti i znanja. Odmah pozovite ekipu za gašenje požara.

32

1.7. BUKA I VIBRACIJE BUKA Djelovanje buke na organizam ovisi o jakosti buke i frekvenciji. Jača buka nižih frekvencija manje je štetna od buke iste jakosti ali viših frekvencija. Djelovanje buke očituje se kroz povećanu napetost, smanjenu koncentraciju, umor i razdražljivost. Može doći i do trajnog oštećenja sluha, tj. do gluhoće. Ako je do oštećenja došlo kod zaposlenika koji je kroz duže razdoblje bio izložen djelovanju tzv. industrijske buke iznad propisane jakosti, to se smatra profesionalnom bolešću.

U radnim prostorijama buka najčešće nastaje: pri radu radnih strojeva i uređaja pri radu pomoćnih uređaja ( ventilatori, kompresori, agregati) pri transportu materijala pri obradi materijala Da bi se zaštitili od previsoke buke koja štetno djeluje na čitav organizam koristite zaštitna sredstva: vatu, ušne čepiće i ušne pokrove ovisno o jačini buke na radnom mjestu gdje radite.

VIBRACIJE Štetne vibracije su titraji predmeta s kojima zaposlenik na radu dolazi u dodir. Pritom se u obzir uzima frekvencija i amplituda vibracija. Smatra se da najštetnije djeluju vibracije s frekvencijom između 40 i 125 Hz, naročito ako im amplituda iznosi više od 100 mikrometara. Štetno djelovanje na cijelo tijelo - vibracije koje se vode od nogu, odnosno od stražnjice po tijelu, npr. sjedenje profesionalnog vozača na sjedalu teretnog motornog vozila. Štetno djelovanje na šake i ruke - vibracije koje se vode preko ruku u tijelo, npr. držanje na radu ručke udarne bušilice. Izvori vibracija mogu biti: - strojevi i postrojenja koja pri radu vibriraju što se prenosi na temelje ili podlogu, a odatle na ostale strojeve, objekte i dr. Do čovjeka vibracije dolaze preko nogu i tijela. 33

- vozila i strojevi kao teretna vozila, građevinski strojevi, poljoprivredni strojevi.Na čovjeka se vibracije prenose preko tijela - prijenosni strojevi i uređaji kao motorne lančane pile, pneumatski strojevi i bušilice kojima zaposlenik rukuje. Na čovjeka se vibracije prenose preko šake i ruku. Izloženost vibracijama izaziva oštećenje krvnih žila, mišića, tetiva,kostiju i zglobova te živaca. Veličina oštećenja ovisit će o vrsti i trajanju vibracija, hladnoći i vlazi okoline u kojoj zaposlenik radi, nefiziološkom položaju tijela pri radu i individualnim osobinama čovjeka. Ako je do oštećenja zdravlja došlo kod zaposlenika koji je duže razdoblje bio izložen djelovanju vibracija, to se smatra profesionalnom bolešću. Da bi se izbjegli utjecaji vibracija potrebno je da se ručice svih strojeva pokriju naglavcima od spužve, gume ili sličnog materijala.

1.8. POMOĆ I SAMOPOMOĆ Zakonska obveza pružanja prve pomoći radnicima na radu regulirana je Pravilnikom o pružanju prve pomoći radnicima na radu (N.N. br. 56/83). Na svakom radilištu ili u radnim prostorijama u kojima istovremeno obavlja poslove do 20 zaposlenika najmanje jedan od njih mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći, te još jedan na svakih daljnjih 50 zaposlenika. Svrha je tog postupka da se zaposlenicima koji se ozlijede na radu ili koji obole na radu odmah gotovo na mjestu događaja, pruža brza i odgovarajuća prva pomoć. Naime, pod ozljedama i bolestima na radu treba smatrati ozljede, bolesti i druga bolesna stanja zaposlenika nastala na radu ili u svezi s radom. Pod ozljedama na radu smatraju se rane, oštećenja kostiju (prijelomi, iščašenja i uganuća), krvarenja, ozljede oka, opekline, oštećenja uzrokovana djelovanjem kiselina i lužina, potres mozga, smrznuća i smrzline te dr. Pod bolestima na radu smatraju se otrovanja, toplinski udar, udar električne struje, nagli prestanak disanja, nagli prestanak rada srca, šok, gušenje i dr. Prvu pomoć na radu pružaju posebno osposobljeni zaposlenici po pravilima medicinske struke. Prva pomoć mora biti pružena pravodobno i pravilno čime se ozlijeđenom zaposleniku može spasiti zdravlje, pa čak i život. Ako je potrebno, nakon pružanja prve pomoći, ozlijeđena osoba se prevozi u zdravstvenu ustanovu gdje će joj se pružiti stručna liječnička pomoć. Oprema za pružanje prve pomoći propisana je Pravilnikom o pružanju prve pomoći i mora biti stavljena na raspolaganje osobama određenim za pružanje prve pomoći. Oprema se u zatvorenim prostorijama obično čuva u ormarićima koji moraju biti 34

smješteni na lako pristupačnim mjestima i s vanjske strane nositi znak obavijesti za prvu pomoć (četverokut s bijelim križem na zelenoj podlozi). Na ormariću se moraju nalaziti imena osposobljenih i određenih zaposlenika za pružanje prve pomoći te adrese i telefonski brojevi najbližeg liječnika i bolnice. U svakom se ormariću mora nalaziti uputa o načinu pružanja prve pomoći pri ozljedama i bolestima na radu. Ormarić za prvu pomoć mora biti zaključan, a ključ se mora nalaziti kod zaposlenika osposobljenih i određenih za pružanje prve pomoći i ne smije se iznositi van poduzeća ili gradilišta. Pričuvni ključ mora se nalaziti kod voditelja radova. Pri radovima na terenu – trasama oprema za pružanje prve pomoći drži se u prijenosnim torbama odnosno u odgovarajućim spremnicima u vozilima za prijevoz zaposlenika. U svakom se ormariću uvijek mora nalaziti osnovni sanitetski materijal i to: 10 sterilnih prvih zavoja 4 kaliko zavoja dužine 5m a širine 8 cm 2 komada flasterskog zavoja 4 omota sterilne gaze 2 omota vate po 25 g 1 paket staničevine za oblaganje udlaga 2 trokutne marame i 4 sigurnosne igle 4 elastična zavoja za fiksaciju udlaga različite veličine 4 vatirane udlage različitih veličina za imobilizaciju prijeloma kostiju ( 2 komada Kramerovih po 100 cm i 2 kom po 50 cm duljine i 10 cm širine) ili odgovarajući broj pneumatskih udlaga 10. 6 komada naprstaka od kože u tri veličine 11. 1 anatomska pinceta 12. 1 škare obične i 1 za rezanje zavoja sa zavrnutom glavicom 13. 2 bočice 2% Dezola, 250 g natrijevog bikarbonata ( soda bikarbona ), 100 g soli, parafinsko ulje, aktivni ugljen, 500 g 70% alkohola.

35

2. ZAŠTITA KOD GRAĐEVINSKIH RADOVA S obzirom na opseg pravila zaštite na radu u građevinarstvu u ovom poglavlju bit će obrađena samo ona pravila koja se odnose na karakteristične građevinske radove, bez obzira na područja ili vrstu objekata. To su: - zemljani radovi - zidarski radovi - tesarski radovi - armirački radovi - radovi na betoniranju - radovi na prometnicama i uz prometnice

2.1. ZEMLJANI RADOVI U iskopima rovova, kanala, jama i pri drugim vrstama iskopa pojavljuju se opasnosti od nenadanog obrušavanja, zarušavanja, pucanja ili klizanja masa i iskopanog materijala, prodora podzemnih voda, prodora vode u slučaju poplave i sl. Da se to spriječi, iskop zemlje treba se obavljati određenom tehnikom i uz osiguranje bočnih strana zemljanih masa, a na mjestima gdje se može očekivati prodor vode treba osigurati crpke za izbacivanje vode. Ručno otkopavanje zemlje neka uvijek bude postupno, odozgo prema dolje, a pri tom zemlju nipošto nemojte potkopavati. Potkopavanje je veoma opasno i zabranjeno. S osiguranjem bočnih strana iskopa treba započeti već kod dubine od 1 m. Osiguranjem se smatra razupiranje bočnih stranica rova, kanala ili jame, podupiranje slijepih zidova ili nasipa, te kopanje s pokosom prema prirodnom kutu odrona tla. Ovisno o vrsti iskopa i ostalim uvjetima treba odabrati jedan od navedenih način osiguranja. Radovi na osiguranju bočnih strana iskopa moraju se izvoditi na osnovi posebnih proračuna i crteža. Ako kopate rov ili kanal, kod dubine od 1 m zatražite da vam se postave razupore. Istovremeno, za nesmetan rad i prolaz u iskopu ostavite čistu širinu od najmanje 60 cm. Razupiranje provedite tako da spriječite urušavanje zemlje. Ako je teren vlažan, sipak, podložan klizanju ili izložen trešnji zbog blizine nekog prometnog puta, oplatu razupora postaviti potpuno "sljubljeno", ili upotrijebite čelične ploče. Prije početka rada na iskopu zemlje u rovu ili kanalu, koji je uslijedio nakon duljeg prekida rada, odnosno nakon kiše, mraza, snijega ili drugih vremenskih nepogoda, stanje iskopa i razupora mora provjeriti voditelj iskopavanja. 36

Ako ocijenite da su uvjeti rada iz bilo kojeg razloga nesigurni, zatražite da se provede kontrola i po potrebi poduzmu dodatne mjere osiguranja bočnih stranica iskopa. Osipanje iskopanog materijala i opterećenje ruba iskopa sprečava se odbacivanjem iskopanog materijala na udaljenost od najmanje 50 cm od ruba iskopa. Oplata, odnosno daska koja se nalazi uz rub iskopa, mora se iz istog razloga postaviti tako da nadvisuje teret za 20 cm. Ako je iskop zemlje dublji od 2 m, pa je izbacivanje iskopanog materijala iz iskopa jednim zamahom nemoguće jer se materijal osipa natrag, treba izraditi posebne platforme za etažno prebacivanje zemlje. Ove platforme moraju imati zaštitnu rubnu dasku visine 20 cm kojom će se također spriječiti osipanje materijala s etaže. Materijal odbacujete na navedenu udaljenost. Provjerite da li je etaža za prebacivanje materijala stabilna, odnosno položena na posebne pribijene oslonce ili stupiće, a ne na klinove ili neosigurane razupore. Za silaženje ili uspinjanje u iskope moraju se postaviti propisne ljestve ili se moraju izvesti odgovarajuće rampe s nagibom koji dopušta kretanje bez klizanja ili pretjeranog naprezanja. Ne uspinjite se i ne silazite u iskop po oplati bočnih strana ili po razuporama, jer možete narušiti stabilnost i izazvati rušenje oplate i zemlje. Kada se iskop za rov ili kanal radi sa strojevima za iskop, bočne strane iskopa moraju se također osigurati od zarušavanja. To se postiže spuštanjem gotovih formiranih oplata i razupiranjem pomoću tipskih zglobnih, hidrauličkih i drugih razupora. Ako ste određeni za rad s takvom oplatom, zatražite da vam se potanko objasne sve faze rada i kritični momenti. Sve dok potpuno ne shvatite i ne savladate tehniku rukovanja takvim sredstvima rada, nemojte započinjati posao. Ponekad se rovovi i kanali iskopani strojevima za iskop ne razupiru, već se cijevi spuštaju u iskop strojevima, a rad se obavlja samo na mjestu spajanja cijevi.

37

Ako ste određeni za rad na spajanju cijevi u neosiguranom rovu, zatražite da vam se osigura mjesto rada pomoću oplate bočnih strana, ili da vam se stavi na raspolaganje specijalna metalna košara za rad u neosiguranom rovu. Iskop u stijeni obično se radi miniranjem, razbijanjem kamena, a bočne strane iskopa gotovo redovno se ne osiguravaju zbog kompaktnosti i čvrstoće materijala. Međutim, ako je stijena slojevita, pa su izmiješani slojevi zdrave i trošne stijene, ako su slojevi u nagibu itd., radnici koji rade u takvom iskopu mogu biti izloženi opasnostima od klizanja i odrona pojedinih dijelova bočnih strana. Ako prilikom iskopa u stijeni naiđete na takve slojeve, zatražite da se osiguraju bočne strane. Iskop zemlje u slojevitom tlu (glina, šljunak, pijesak i sl.) također zahtijeva posebnu tehniku osiguranja bočnih strana iskopa, a osiguranje treba provesti kao da je cijeli iskop izveden u najrastresitijem tlu. Podupiranje zasječenog zemljišta provodi se također kod visinske razlike od najmanje 1 m. Pri tome se umjesto razupora upotrebljavaju podupore. Podupore se ponekad mogu pojačati vezanjem vertikalnih stupova oplate za čvrsta uporišta. Raspored i način izvedbe oplate i stupova ovisi o čvrstoći zemlje, pa i ovdje oplata može biti s razmacima ili puna. Podupiranje zasječenog tla izvedite na osnovi posebnih crteža, prema uputama neposrednog voditelja. Kod iskopa koji se ne kopa okomito, a to su najčešće široki otkopi, ne postoji opasnost od urušavanja zemlje ako se ona kopa s pokosom, odnosno stepeničasto. Pri tome treba voditi računa o visini stepenica, širini prolaza za transport materijala i kutu pod kojim se kopa. Kada kopate zemlju s pokosom ili stepeničasto, kut pod kojim kopate ne smije biti strmiji od 60°. Kopajte tako da pravite stepenice kojima će se transportirati iskopani materijal. Za prolaz ostavite širinu od oko 120 - 150 cm. Stepenice ne smiju biti više od 2 m. Kopanje bunara i sličnih jama smije se izvoditi samo na osnovi posebnog projekta. Bočne strane bunara u pravilu se razupiru jednako kao i rovovi ako se bunar ne kopa s betoniranim ili zidanim prstenovima. Ako se upotrebljavaju navedeni prstenovi, dopušteno je potkopavanje zbog spuštanja prstena, ali samo u visini od 20 cm. Prsten treba stalno dozidavati ili pak betonirati tako da iznad tla bude visok najmanje 1 m i da ujedno predstavlja zaštitnu ogradu. U bunaru treba napraviti zaštitnu nadstrešnicu koja će štititi radnika za vrijeme podizanja materijala. Oko bunara, kanalizacijskih otvora i jama treba osigurati punu zaštitnu ogradu visine najmanje 1 m.

38

Držite se ovih pravila, jer će vaš rad biti sigurniji. U bunar se spuštajte posebnim ljestvama, a ne u posudama za podizanje iskopanog materijala. Vežite se konopcem za spašavanje, a drugi konopac upotrijebite kao signalni konopac. Pri radu u bunaru neprekidno nosite zaštitnu kacigu. Mora li se iskop zemlje obaviti uz neki objekt ili uz slobodno stojeći zid, prethodno treba provjeriti dubinu temelja tog objekta, odnosno zida, kako ne bi došlo do rušenja. Ako će iskop biti dublji od dubine postojećih temelja, takav rad treba obaviti na osnovi posebnog projekta, uz osiguranje, podupiranje i saniranje postojećeg objekta. Na postojećem objektu moraju se postaviti kontrolne markice od gipsa ili stakla koje će pucanjem upozoriti na opasnost od rušenja. Bez posebnog naloga, uputa i stalne kontrole neposrednog voditelja ne smije se započeti s radom na iskopu uz postojeći objekt, odnosno na podbetoniranju temelja susjednog objekta. Radnici koji rade na iskopu izloženi su i opasnostima od eksplozije, udara struje, te drugim nezgodama ako naiđu, odnosno oštete instalacije položene pod zemljom. Ako pri iskopu naiđete na neke instalacije, odmah prekinite posao i zatražite detaljne upute od svojeg neposrednog voditelja, te po njegovom nalogu, ili po nalogu osobe koju odredi voditelj gradilišta nastavite s radom u skladu s primljenim uputama. Ukoliko takve upute niste dobili, ili nisu dovoljno jasne, nemojte nastavljati s radom. Kada se iskop zemlje obavlja strojevima, tada svaki rad radnika u iskopu gdje se naišlo na instalacije treba obustaviti, ili nastaviti na drugom dovoljno udaljenom mjestu. Izbjegavajte svakog kretanje i zadržavanje u blizini strojeva za iskop zemlje. Najmanja dopuštena udaljenost od zahvatnih naprava strojeva za iskop zemlje smije iznositi 5 m. Skidanje oplate i zasipanje iskopa treba se obavljati po strogo utvrđenom redoslijedu i pravilima. Osnovno je pravilo da se oplata može i mora ostaviti u iskopu i zasuti zemljom, ako postoji opasnost da se prilikom skidanja poremeti stabilnost tla i da dođe do zarušavanja. Ako se radi o bunaru, oplata se može zazidati ili zabetonirati. Ukoliko se oplata vadi, treba je vaditi postupno, odozdo prema gore, uz istovremeno zasipavanje zemljom.

39

Postupajte uvijek samo na siguran način, jer jedino tako možete izbjeći nezgode. Odluku o zasipavanju oplate može donijeti samo voditelj. Prilikom iskopa zemlje pojavljuje se još jedna opasnost koja nije vezana za rušenje zemljanih masa. Žice za obilježavanje profila napete preko "nanosne skele" mogu biti veoma opasne, jer se slabo vide, pa se o njih lako zapinje i pada. Na žice za obilježavanje profila obvezno postavite zastavice, papire ili krpe. U kategoriju zemljanih radova ubrajaju se i svi radovi na oblikovanju terena, na izradi kosina, kanala itd. Međutim, kod tih radova opasnosti nisu tako izražene kao kod iskopa, pa za njih i ne postoje posebne mjere zaštite, već opća pravila ponašanja pri radu. Za zemljane radove upotrebljavaju se različite vrste alata, kao što su lopata, motika, kramp, poluga i nabijači. Pri radu s ovim alatima pojavljuju se opasnosti od pada i prevrtanja alata, ispadanja dijelova alata, pucanja ručice, odlijetanja dijelova i sl. Sve vrste lopata - širokih, uglastih, rešetkastih i sl. - moraju imati glatke, oble i pravilno oblikovane drške. Drške moraju dobro prianjati uz alat, te ih čavlom ili vijkom treba osigurati od ispadanja. Drške ne smiju biti masne. Motika, budak, kramp i podbijači osiguravaju se od ispadanja alata uklinjenjem i metalnim trakama. I ovdje drške moraju biti oble i bez ivera. Prije početka rada pogledajte alat i odaberite samo onaj koji je ispravno izveden i siguran. Oštećeni alat s napuknutim drškama, izvijenim ili tupim udarnim plohama, neuklinjen ili neučvršćen alat, vratite i zatražite da se popravi. Poluge za odvaljivanje i razbijanje kamenja, iako rijetko, upotrebljavaju se još i danas. Kod rada s polugom najčešće dolazi do gnječenja prstiju ako se ona isklizne, padne ili prevrne. Često se događa da vertikalno odložene poluge padnu na radnika. Isto tako, horizontalno položena poluga na transportnom putu ili kraj radnog mjesta može uzrokovati spoticanje ili klizanje. Kod rada s nabijačima postoji opasnost od ozljeda nogu. Ove opasnosti mogu se izbjeći pravilnom tehnikom rada i upotrebom ispravnog alata. Nabijači s drvenim batom moraju imati dobro pribijene držače, a metalni nabijači čvrsto usađene držače.

40

2.2. ZIDARSKI RADOVI Zidari, odnosno radnici koji obavljaju zidarske radove, pripremaju materijal za ugradbu. Pri tome se obavljaju radovi na "gašenju" vapna i izradi morta. Ovaj posao predstavlja opasnost od požara u skladištima negašenog vapna, te prskanja vapna i morta u oči radnika. Da bi se ove opasnosti spriječile, negašeno ("živo") vapno mora se držati u posebno izvedenim spremištima čije je dno iznad tla. Naslage vapna trebaju se pregledavati, a zajedno s njima ne smiju se nalaziti zapaljivi predmeti (krpe i sl.). Jama u kojoj se gasi vapno mora biti ograđena propisanom zaštitnom ogradom, a uz nju se mora nalaziti radni pod na kojemu stoji radnik koji gasi vapno.

Za gašenje i vađenje vapna iz jame upotrebljavajte samo alate s dugom drškom, jer ćete na taj način izbjeći prskanje vapna u oči i udisanje para. Ako se mort izrađuje ručno, za izradu morta također se moraju upotrebljavati alati s drugom drškom. Radnik koji radi na izradi morta obvezno mora nositi osobna zaštitna sredstva za zaštitu očiju i lica. Mjesto rada treba se zaštititi od pada materijala s visine odgovarajućom nadstrešnicom. Prilikom zidanja u iskopima postoji opasnost od pada materijala na zidare koji se nalaze u iskopu, te opasnost od zarušavanja zemlje. Prije nego počnete raditi u iskopu kanala ili na drugom mjestu ispod razine tla provjerite jesu li osigurane bočne strane iskopa, te da li je materijal odložen dovoljno daleko od ruba. Ako radite na zidanju bunara, vežite se zaštitnim pojasom i užetom, te upotrijebite i posebno uže za signalizaciju. Prema potrebi ponesite i plinsku masku. Za rad na visini od 4,50 m zidari mogu upotrebljavati pomoćne lako prenosive ili pokretne skele i ljestve. Za rad na većim visinama zidari moraju upotrijebiti odgovarajuće radne skele. Ako radite s ljestava, obvezno se vežite zaštitnim pojasom i ljestve upotrebljavajte samo za kratkotrajan privremeni rad. Prije upotrebe skela provjerite njihovu ispravnost kako bi eventualne nedostatke mogli odmah prijaviti. Svi zidarski radovi ne mogu se izvoditi samo sa skela ili ljestava, odnosno sa stalno zaštićenih površina, pa se u takvim slučajevima zidari moraju zaštititi upotrebom zaštitnog pojasa. Zidanje s tla ili radne skele smije se obavljati do visine 1,5 m od poda. Kada konstrukcija koja se zida prijeđe tu visinu, radnik mora upotrebljavati radnu skelu ili drugu radnu površinu. Na taj način sprečava se pad materijala koji 41

se ugrađuje zbog nepodesnog položaja i visine. Sav materijal i alat treba odložiti uredno i paziti da se ne preoptereti radna površina. Žbukanje predstavlja jedna od najopasnijih zidarskih radova. Naime, zbog pada čestica morta u oko prilikom nabacivanja morta na zid ili strop česte su ozljede očiju. Prilikom žbukanja, bilo ručnog, bilo strojnog, upotrijebite štitnik za oči i lice, te zaštitne gumene rukavice. Zidarski radovi na uzidavanju, bušenju, dubljenju ili probijanju konstrukcija mogu biti opasni zbog letećih čestica betona, cigle, kamena itd. Pri radu na bušenju, dubljenju ili probijanju obvezno upotrijebite štitnike za oči i lice. Štitnici mogu biti od žičanog pletiva. Za rad odaberite samo ispravan alat bez "rascvjetanih" udarnih ploha. Pri izvođenju zidarskih radova česte su nezgode pri radu na dvostranim ljestvama. Da bi rad na ovim ljestvama bio siguran, one moraju imati uređaj za zaštitu od razmicanja krakova. Odaberite ispravne ljestve i upotrebljavajte ih samo za svrhu kojoj su namijenjene. Zidarskim radovima smatraju se i svi radovi na rušenju objekata. Kod toga su ugroženi radnici koji rade na rušenju, kao i svi radnici koji se kreću ili zadržavajuu blizini tog objekta. Opasnosti se mogu izbjeći samo dobrom organizacijom rada i poštovanjem određenih pravila. Prostor oko objekta koji će se rušiti treba ograditi i na ogradu postaviti odgovarajuća upozorenja. Pri ručnom rušenju objekata zabranjen je istovremeni rad na više etaža ili rad na različitim visinama. Svi zidovi, stupovi i dimnjaci moraju se rušiti paralelno, a ne naknadno i pojedinačno, jer postoji opasnost od zarušavanja. Ako je potrebno da se udaljite s mjesta rada, javite se najprije svojem neposrednom voditelju. Bez obzira na kojem dijelu objekta radite, pri rušenju obvezno nosite zaštitnu kacigu. Rušenje zidova potkopavanjem ili prevaljivanjem veoma je opasno, pa je takav način rušenja zabranjen. 42

Slobodno stojeće zidove rušite postupno, odozgo prema dolje, samo s odgovarajućih skela. Teški demontirani dijelovi ograde, metalne konstrukcije i sl. ne smiju se s objekta bacati, već se moraju polagano spuštati užetima ili dizalicama. Sipki materijal ne smije se bacati s objekta, već se mora spuštati posebnim koritima. Na kraju korita postaviti "vreću bez dna" i stalno je polijevati da se spriječi prašenje. Sav materijal koji se sakupi prilikom rušenja treba odmah ukloniti kako bi se spriječilo nagomilavanje, jer se tako preopterećuje strop i može doći do rušenja konstrukcije. Stropovi, odnosno međukatne konstrukcije mogu se rušiti samo kada su na istoj etaži porušeni svi zidovi, stupovi i dimnjaci. U pojedinim slučajevima dijelovi objekta koji će se rušiti moraju se poduprijeti (međukatne konstrukcije) kako bi se nesmetano mogli obavljati radovi na rušenju gornjih etaža. Za sve faze na rušenju mora postojati utvrđeni program. Ništa ne poduzimajte sami bez posebnog naloga. Pri ostalim zidarskim radovima pojavljuju se uglavnom opasnosti koje su vezane za transport materijala, za radove na visini, za rukovanje alatom i sl. što je već obrađeno pri radovima zidanja, žbukanja itd. Za pripremu i nabacivanje morta danas se sve češće upotrebljavaju strojevi posebno konstruirani za tu svrhu. Rad s tim strojevima nije opasan, ali radnici koji ih poslužuju moraju znati njima rukovati i biti upoznati sa svim opasnostima i mjerama zaštite pri radu. Miješalice za mort bez obzira na tip i izvedbu u većini slučajeva su pokretne, to jest postavljene na kotače. Ako kotači nisu podloženi, ili na drugi način osigurani od pokretanja, miješalica se može pomaknuti i prignječiti ili udariti rukovatelja i radnike koji se nalaze u njezinoj blizini. Prije nego započnete s radom na miješalici za mort provjerite da li je osigurana od pokretanja i pomicanja. Radnici koji rukuju miješalicama za mort čiji se bubanj okreće najčešće su izloženi opasnosti da im pojedine dijelove tijela zahvate zupčanici za pokretanje bubnja. Ista opasnost prisutna je i kod miješalica s "pužnom osovinom" i lopaticama. 43

Svi zupčanici na miješalici moraju biti prekriveni zaštitnim pokrovom, a preko korita s pužnom osovinom mora se postaviti zaštitna rešetka. Zaštitne naprave na pokretnim dijelovima miješalica nikada nemojte skidati. Ako nisu postavljene, nemojte početi s radom. Želite li očistiti miješalicu s pužnom osovinom zbog čega treba skinuti rešetku, najprije isključite stroj, izvadite osigurač i zaključajte mehanizam za pokretanje stroja. Prilikom usipavanja gašenog vapna u miješalicu, za vrijeme dolijevanja vode ili samog miješanja, postoji opasnost od prskanja vapna ili morta u oči rukovatelja. Da se to spriječi, rukovatelji moraju za vrijeme rada nositi štitnike za oči i lice. Isto tako, za vrijeme usipavanja hidratiziranog vapna stvara se prašina koja nagriza sluznicu i dišne organe. Rukovatelji zbog toga moraju upotrebljavati respiratore za zaštitu dišnih organa ili gaze položene preko ustiju i nosa. Upotrebljavajte navedena osobna zaštitna sredstva jer ćete jedino na taj način izbjeći nezgode i obolijevanja. Električne uređaje nemojte nikada sami popravljati, već za za sve tražite pomoć električara. Ako miješalica za beton ima motor na tekuće gorivo, ne prilazite spremniku za gorivo s otvorenim plamenom, a za vrijeme pretakanja goriva nemojte pušiti. Radnik koji rukuje strojem za automatsko žbukanje izložen je opasnostima zbog pucanja posuda pod tlakom, te cijevi i pribora, opasnostima od prskanja morta, kao i opasnostima od električne struje. Kada rukujete strojem za automatsko žbukanje, kontrolirajte mjerne uređaje ako oni postoje i odmah prijavite svaki kvar. Za svaki popravak obvezno zatražite pomoć strojara. Ako su mjerni uređaji u kvaru, nemojte započeti s poslom. Dođe li do začepljenja cijevi, oslobodite najprije cijevi i tlačnu komoru od tlaka, a zatim oslobodite pojedine spojeve. Prilikom oslobađanja spojeva, kao i za vrijeme rada oko stroja za automatsko žbukanje, rukovatelj stroja mora stalno nositi štitnik za oči i lice. Svaki stroj za automatsko žbukanje mora imati zaštitnu mrežicu na mjestu usipavanja morta. Ako mrežica ne postoji, ili je oštećena, u stroj će prodirati krupniji komadi kamena, a postoji i opasnost da budu zahvaćene ruke radnika. Radnici koji rukuju mlaznicama za štrcanje i nabacivanje morta i betona izloženi su opasnostima od prskanja morta u oči i lice. Ove se opasnosti mogu otkloniti samo upotrebom odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava i pravilnom tehnikom rada. 44

Mlaznica mora biti udaljena od zida najmanje oko 1,5 m. Ako se približi zidu, pojačat će se prskanje i odbijanje čestica od zida. Dođe li do kvara na dovodnim cijevima, o tome treba odmah obavijestiti rukovatelja stroja.

Pri radu s mlaznicama obavezno upotrebljavajte štitnike za oči i lice, zaštitne kapuljače i nepropusna odijela i gumene čizme. Kvarove ne otklanjajte sami. Cijevi nipošto nemojte oplitati oko nogu ili tijela. Zidari pri svojem radu upotrebljavaju različite alate kao što su čekići, posude za mort, žlice, gladilice, strugače i miješalice za mort. Pri radu s ovim alatima pojavljuju se opasnosti od ispadanja i odlijetanja dijelova alata, uboda na stršeće ili oštećene dijelove i sl. Iako postoje različite vrste čekića, kao što su običan zidarski čekić, čekić za kamen, čekić za ozrnjavanje, čekić sjekač i sl., svi oni služe za udaranje, pri čemu postoji opasnost od ispadanja čekića iz ruku radnika. Čekić može ispasti zbog masne drške, polomljene ili sasušene, odnosno neuklinjene drške. Kada odabirete čekić za rad, uzmite samo onaj koji je propisno uklinjen i čija je drška ispravna. Udarna ploha čekića zbog upotrebe gubi svoj oblik i zaobljuje se, udubljuje, odnosno "rascvjeta". Takav čekić ne smije se upotrebljavati, jer otkinuti dio može ozlijediti oko ili lice radnika koji rukuje čekićem. Zidarske posude za mort, žlice i strugači predstavljaju opasnost od uboda ako su bez drške. Ovaj alat također može iskliznuti ili ispasti iz ruke ako je drška mokra, masna, ili nije dobro učvršćena. Budući da se i ovim alatom zamahuje, drške moraju biti dobro nasađene i osigurane spojnim prstenom. Sve gladilice za izradu betonske košuljice, žljebova, za fugiranje, za zaribavanje i slično, moraju imati oble drške. Metalne gladilice moraju imati drvene drške. Alat za miješanje morta mora imati dugu dršku. Drške se moraju osigurati od izvlačenja ili ispadanja s alata pribijanjem čavla ili vijkom.

45

2.3. TESARSKI RADOVI Tesarski radovi obuhvaćaju radove na pripremi konstrukcija na tlu, postavljanje i skidanje oplata, skela, tretina, mostova, ljestava itd. Kod pripreme materijala pojavljuju se opasnosti od posjekotina raznim alatima, od uboda na limove, žice, čavle, od upala kože zbog štetnog djelovanja ulja za premazivanje oplate i sl. Navedene opasnosti otklanjaju se ispravnim rukovanjem alatima, te redovnim čišćenjem građe nakon betoniranja, uz vađenje i odsijecanje čavala. Kod premazivanja oplate uljima, zatražite da vam se osiguraju zaštitne rukavice otporne prema naftnim derivatima. Svi ostali tesarski radovi odnose se na izradu, postavljanje i skidanje pomoćnih konstrukcija, pa o njihovoj ispravnoj izvedbi ovisi sigurnost ostalih radnika koji te konstrukcije primjenjuju. Tesari su pri tom izloženi opasnostima od pada s visine. Padovi s visine za vrijeme postavljanja ili skidanja pomoćnih konstrukcija mogu se spriječiti ako se poštuju određena načela. Kada postavljate oplatu, prethodno se zaštitite od pada s visine prihvatnim ili konzolnim skelama, mrežama, ili iznimno, zaštitnim pojasevima. Radnici koji postavljaju zaštitne konstrukcije, tj. izvlače konzolu iznad praznog prostora, ili vješaju mrežu na kuke također iznad praznog nezaštićenog prostora, prvenstveno se moraju zaštititi zaštitnim pojasevima. Za ovaj posao odaberite zaštitni pojas kojemu je mjesto vješanja na leđima, a spojno uže dugačko najviše 1,5 m. Iznimno, uz odobrenje neposrednog voditelja i prema njegovoj uputi, možete upotrijebiti dugačko čelično uže s automatskom kočnicom. Tesarima koji postavljaju oplatu treba osigurati ispravan radni pod za nesmetano i sigurno obavljanje posla. Prilikom postavljanja oplate ne krećite se po cijevima metalne skele, po uskim mosnicama, gredama ili zidićima, već najprije postavite odgovarajući radni pod. Radnici koji se prvi uspinju do mjesta gdje treba postaviti radni pod moraju upotrebljavati ljestve i zaštitne pojaseve, jer ne postoji druga, sigurna, mogućnost za kretanje, odnosno stajanje. Isto tako, za uspinjanje na oplate zidova ili stupova moraju se primjenjivati ljestve. Ne uspinjite se po oplati ili armaturi, jer upravo pri tome dolazi do nezgoda. 46

Radnici koji rade na prihvatu tereta s dizalica izloženi su opasnostima od udara teretom i pada tereta s visine. Da bi se to spriječilo, potrebno je osigurati propisno izveden radni pod i zaštitnu ogradu. Kada skidate oplatu, poštujte propisane postupke. Oplatu ne smijete "rušiti", već je demontirati i složenu ili u dijelovima spustiti na tlo pomoću dizalice, konopcima i čekrcima i sl. Danas se na gradilištima u većini slučajeva koriste moderne tehnologije oplatnih sistema, koje su jednostavnije, brže a istovremeno i sigurnije ( sistem PERI, DOKA i sl.)

Navedene moderne tehnologije razvile su u potpunosti sisteme zidnih i stropnih oplata, uključujući istovremeno i elemente radnih platformi sa zaštitnim ogradama.

Umjesto inače izvođenih teških cijevnih skela, postavljanja fosni, učvršćivanja zaštitne ograde, danas koristimo oplate kompletirane sa postoljem već spremnim za betoniranje, oplate sa mogućnošću brzog montiranja konzolnih skela za betoniranje, te raznih konzola i stupova ograde za bočnu zaštitu kod stropnih oplatnih sistema.

47

Kod postavljanja skela osnovno je pravilo da se radnik koji prvi stupa na do tada nezaštićeno mjesto osigura zaštitnim pojasom, da za uspinjanje upotrijebi ljestve, te da stoji na njima, a ne na cijevima skele ili na uski gredama. Na jednoj mosnici možete stajati privremeno, dok ne postavite ostale mosnice radnog poda; po jednoj mosnici nipošto ne smijete hodati. Na ljestve se mogu položiti i pričvrstiti klupčice s kukama za zakvačivanje, pa se na taj način može dobiti maleni podest. Radnik koji privremeno radi s tog podesta mora se također vezati zaštitnim pojasom za čvrsto uporište. Čim ste na skeli postavili radni pod propisane širine, odmah postavite zaštitnu ogradu, a tek nakon toga počnite s nastavljanjem stupova nosača i spajanjem ostalih dijelova konstrukcije. Sav potreban materijal primajte s donje etaže. Zaštitni pojas, odnosno spojno uže, nemojte osloboditi sve dok niste do kraja postavili zaštitnu ogradu sa svim elementima popune. Budući da je kretanje zaštitnim pojasom i spojnim užetom dugim svega 150 cm otežano, na skeli se može po dužini napeti čelično uže za koje se mogu zakvačiti spojna užeta. Isto tako, može se u povoljnim situacijama upotrebljavati čelično spojno uže s bubnjem za namatanje i s automatskom kočnicom. 48

Kada ste postavili kompletnu zaštitnu ogradu, možete pristupiti vezanju skele za objekt, osiguranju skele od izvijanja itd. Ako skelu skidate i demontirate, poštujete sva navedena pravila, samo obrnutim redoslijedom. Čim na jednom dijelu skele, ili na jednom polju, skinete zaštitnu ogradu, morate se odmah vezati zaštitnim pojasom. Odmah zatim skinite i radni pod na tom, nezaštićenom dijelu skele.

Sav demontirani materijal mora se sa skele spuštati pomoću konopaca i čekrka, ili pomoću dizalica, a nikako bacati s visine, jer će se oštetiti i ugroziti ostale radnike. Kod postavljanje nosivih skela, otvori između pojedinih elemenata moraju se zaštititi prihvatnim mrežama. Prilikom skidanja nosivih skela treba upotrijebiti pomoćne podupirače. Mjesta vješanja i način ovješenja zaštitnih mreža, te broj i raspored pomoćnih podupirača, uvijek mora odrediti neposredni voditelj. Pomoćne konstrukcije tesari trebaju izvesti tako da uz primjenu navedenih pravila osiguraju i drugim radnicima siguran rad i kretanje. Ulazi, prilazi i prolazi kroz objekt u radu moraju se zaštititi prihvatnim nadstrešnicama od pada materijala s visine, nadstrešnice se moraju postaviti i iznad građevinskih strojeva. Krov nadstrešnice uz objekte izradite od dva reda križno položenih mosnica. Nadstrešnica mora biti na odgovarajućoj visini, ali nikad niže od 220 cm iznad tla.

Rampe, kosi prilazi i prolazi moraju se izvesti od položenih i povezanih mosnica u širini od najmanje 60 cm i pod nagibom od najviše 40%. Veći nagib dopušta se jedino kada se rampa postavlja između podesta u objektu za vrijeme dok se ne izrade stepenice, ili za vrijeme njihovog betoniranja. No, u tom se slučaju po rampi koja ima veći nagib od 40% ne smije obavljati transport materijala. Mosnice poda rampe spojite "na sudar", ako to nije moguće,preklop izvedite s umetnutom trokutastom letvom. 49

Da se spriječi klizanje po kosini, na pod od mosnica moraju se pribiti poprečne letvice dimenzija 28 x 48 mm, i to na jednakim razmacima do najviše 35 cm. Kada rampa dosegne visinu iznad 1 m, na tom mjestu mora se postaviti propisna zaštitna ograda. Poprečna letvice moraju se redovno čistiti od blata, a zimi od snijega i leda. Sve polomljene letvice odmah zamijenite novima. Za prolaz japanera ili kolica letvice presijecite u širini od oko 10 do 15 cm, koliko je potrebno za prolaz kotača. Ako se rampa uvija, izradite poduporu. Ljestve za brzo i lako prenošenje, koje se upotrebljavaju za svladavanje visinskih razlika, moraju se izraditi od čvrstog drveta s usječenim ili urezanim prečkama. Prečke se ne smiju pribijati čavlima, jer će se vrlo brzo izvuči i otpasti. Ljestve treba izraditi tako da im unutarnja čista širina iznosi najmanje 45 cm, a razmak od nogostupa do nogostupa ne bude veći od 32 cm. Oštećene prečke ili krakove odmah zamijenite novima. Krakove nemojte nastavljati pribijanjem nastavaka sa strane. Radni pod osnovna je pomoćna konstrukcija. Mora se izraditi od čvrstih i zdravih mosnica ukupne širine najmanje 60 cm. Ako će se na radnom podu odlagati neki materijal, širina potrebna za prolaz uvijek mora iznositi najmanje 60 cm. Na radni pod koji se nalazi na visini iznad 2 m od tla postavite ploču s podacima o nosivosti i dopuštenom opterećenju radnog poda. Podatke o nosivosti zatražite od voditelja gradilišta. Svaki radni pod postavljen na visini iznad 1 m od tla mora imati propisnu zaštitnu ogradu. Mosnice radnog poda treba spojiti "na sudar", odnosno preklopiti i umetnuti trokutastu letvu. Ukupna dužina preklopa mosnice preko nosača ne smije nipošto biti veća od 20 cm, jer će se u protivnom slučaju, prilikom opterećenja slobodnog kraja prevelikog preklopa, mosnica podići uvis. Radni pod smije biti udaljen od zida ili drugog nepokretnog objekta najviše 20 cm. Ako se radni pod iz tehnoloških razloga mora odmaknuti za više od 20 cm od zida, na njemu treba postaviti zaštitnu ogradu, s obje strane, odnosno radnici koji rade na tom mjestu moraju se vezati zaštitnim pojasom. Primijetite li da se radnici ne vežu, odnosno da zaštitna ograda nije vraćena na svoje mjesto, upozorite na to neposrednog voditelja. Zaštitna ograda mora se postaviti na svim mjestima na visini iznad 1 m od tla ili od etaže. Zaštitna ograda mora biti visoka najmanje 100 cm. Razmak elemenata popune ne smije biti veći od 30 cm kod drvene ograde, odnosno 35 cm kod ograde od cijevi. Svaka zaštitna ograda mora imati rubnu dasku visoku najmanje 20 cm. 50

Umjesto srednje prečke na zaštitnoj ogradi može se postaviti žičana mreža s okcima veličine 2 x 2 cm. Prečke zaštitne ograde moraju se pribiti ili pričvrstiti samo s unutarnje strane zaštitne ograde. Prečke učvršćene samo klinovima između okvira nisu ispravne i ne mogu se smatrati ogradom.

Prečke zaštitne ograde smiju se nastavljati samo naizmjenično, a ne sve tri na istom mjestu. Za postavljanje ograda koje nisu tipske tražite uvijek od neposrednog voditelja detaljno objašnjenje. Umjesto zaštitnih ograda za zaštitu otvora koji služe za podizanje materijala, za prolaženje i sl., mogu se izraditi zaštitni poklopci, tako da s donje strane imaju izbočeni okvir kojim se sprečava pomicanje položenog poklopca. Otvori koji se ne mogu zaštititi zaštitnim ogradama ili poklopcima moraju se zaštititi prihvatnim mrežama. Prihvatne mreže postavite prema uputama neposrednog voditelja na osnovi crteža ili skica. Prihvatnu mrežu ni na jednom mjestu ne smijete postaviti niže od 3 m od mjesta s kojeg se može pasti. Skele, kako radne tako i nosive, zahtijevaju najsloženije tesarske radove. Skele su konstrukcije koje se moraju izvoditi na osnovi posebnih projekata i strogo utvrđenih pravila. Skela se mora postaviti na ravnu, nabijenu i po potrebi nasutu podlogu. Stupovi skele ne smiju se postaviti na balkone, istake, nesigurne grede, ili na slobodne mosnice položene na nosačima. Prije nego se pristupi postavljanju skele moraju se ukloniti sve prepreke, na primjer drveće, stršeći dijelovi, zračni vodovi i sl. Skele se smiju izvoditi samo uz upotrebu tipskih sredstava za vezanje, kao što su čavli, spojnice, vijci, skobe i dr., koja su predviđena hrvatskim normama. Radni pod skele mora biti širok najmanje 80 cm. Ovaj zahtjev odnosi se na čistu širinu poda. Pod skele mora biti pun, to jest izveden od zbijenih mosnica, bez otvora i razmaka. Ako je skela, odnosno radni pod skele, udaljen od zida ili drugog objekta više od 20 cm, zaštitna ograda se mora postaviti s obje strane radnog poda. 51

Na svim mjestima na skeli kod kojih je radni pod više od 1 m iznad tla ili etaže, mora se postaviti propisna zaštitna ograda. Na svaku etažu skele mora se osigurati pristup, i to ljestvama s donje etaže, spojenim mostićem s objekta, ili na drugi siguran način. Skele postavljene uz javnu prometnu površinu ili iznad nje moraju se po cijeloj vanjskoj strani pokriti trskom, jutenim vrećama, plastičnim folijama i sl. Sve skele treba pregledavati prije upotrebe, tijekom uporabe svakih mjesec dana, odnosno nakon svakog popravka, proširenja ili dopune, nakon nezgoda na skeli ili poslije vremenskih nepogoda. Podaci o pregledu skele moraju se upisivati u kontrolnu knjigu skele ili ovjeriti potpisom određene stručne osobe na gradilištu. Skele na nogarima izrađuju se od drvenih ili metalnih teleskopskih nogara. Nastavljanje nogara ili podlaganje nogara nije dopušteno. Iznimno se smiju nastaviti građom iste dimenzije i oblaganjem daskama. Nogari se smiju postaviti na najveći dopušteni razmak od 2 m, mjereno od osi do osi, uz uvjet da će se na njih položiti mosnice debljine najmanje 50 mm. Ako nogare postavite na veći razmak, ili umjesto mosnica postavite daske, može doći do uvijanja i pucanja radnog poda. Upotrijebe li se za popunu radnog poda daske debljine 24 mm, razmak nogara treba proporcionalno smanjiti. Nogari se smiju postaviti najviše u dva reda jedna iznad drugo, odnosno najviše do 4 m visine.

Nogari se smiju postaviti najviše u dva reda jedan iznad drugog, s tim da visina radnog poda gornje skele ne bude na visini većoj od 4 m od tla ili niže etaže. 52

Mosnice radnog poda skele na nogarima moraju biti sljubljene osigurane od razmicanja. Da se to postigne, krajnja mosnica radnog poda mora se zakovati, ili klanfama (skobama) učvrstiti za nogar. Skele na nogarima ne smiju se postavljati na konzolne ili uz viseće skele. Ako se na skelu na nogarima postavljaju sredstva za dizanje tereta, skela se mora izraditi prema posebnom projektu i proračunu. Osim spomenutih zahtjeva, na ovu skelu odnose se i svi opći zahtjevi zajednički za sve skele. Skele na ljestvama upotrebljavaju se samo za lakše građevinske radove na održavanju i popravcima objekata. Ljestve za skelu moraju biti od čvrstog drva s usađenim prečkama i željeznim zategama koje će spriječiti razmicanje krakova. Oštećene, produljene ljestve, ili ljestve s pribijenim prečkama ne smiju se upotrebljavati ni za kratkotrajne radove. Ljestve se moraju ukopati ili položiti na mosnice, te blago nagnuti prema objektu. Mosnice koje služe kao podloga moraju se postaviti tako da oba kraka ljestava budu oslonjena na jednu mosnicu, kako bi u slučaju slijeganja tla skela ravnomjerno slijegala. Ljestve na vrhu povežite za ispuštenu krovnu gredu, a po mogućnosti i za nekoliko ispuštenih greda iz objekta. Na taj način spriječit ćete nagibanje skele. Ljestve se po potrebi smiju produljivati pod uvjetom da je dužina preklopa najmanje 1,5 m i da je preklop izveden čvrstim zategama. Već prema namjeni skele ljestve se mogu postavljati na horizontalnom razmaku od najviše 3 m. Okomit razmak između radnih podova najčešće je određen razmakom prečaka ljestava i iznosi 2 m. Skelu na ljestvama ukrutite po vanjskoj strani dijagonalnim prečkama pod kutom od 45°. Pri tome nastojte ostvariti vezu između dijagonalnih prečki i ispuštenih veznih greda. Jednom neprekinutom dijagonalnom prečkom treba obuhvatiti najmanje troje ljestve ili dvoje i dvoje ako se skela izrađuje u obliku tornjeva. Ostali zahtjevi za izvođenje ove skele jednaki su onima za ostale skele. Skele na drvenim stupovima za zidarske radove ili za održavanje i popravak objekta trebaju se izrađivati od čvrstog zdravog drveta. Za stupove - nosače mogu se upotrijebiti drvene grede ili oblice. Ako ste odabrali oblu građu, svaki stup mora na tanjem kraju imati promjer najmanje 8 cm. Deblju stranu okrenite prema dolje, položite je na mosnice i blago nagnite prema objektu. 53

Svi susjedni poprečni stupovi moraju se položiti na zajedničku mosnicu kako bi se u slučaju slijeganja tla ravnomjerno slijegali. Kutne stupove, odnosno stupove koji se nalaze na spoju koji je smješten na spoju dviju skela, obvezno udvostručite i ukopajte do dubine od oko 50 cm. U iskop položite ploču od mosnice. Taj dio stupa prije ukopavanja impregnirajte, odnosno premažite katranom, bitumenom i sl. Preklopi stupova moraju iznositi najmanje 2 m, a izvode se naizmjenično s obje strane. Horizontalni razmak stupova smije iznositi najviše 2,5 m ako je skela namijenjena za zidarske radove, a 3,5 m ako je skela namijenjena za lakše radove na popravcima. Okomiti razmak radnih podova određen je preklopom stupova koji se nastavljaju, a obično iznosi 2 m. Stupovi moraju nadvisiti objekt u kojem se izvode radovi kako bi se mogli vezati za ispuštenu krovnu gredu. Isto tako, stupovi se moraju povezati za objekt na ispuštene grede. Skelu na drvenim stupovima ukrutite po vanjskoj strani dijagonalnim letvama pod kutom od 45°. Pri tome nastojte ostvariti vezu između dijagonalno postavljenih prečki i ispuštenih greda. Radni pod na ovoj skeli polaže se na poprečne grede. Poprečne grede položene su na razmaku od 120 do 150 cm po uzdužnoj gredi. Uzdužna greda mora imati svoj ležaj na nosivom stupu. Uzdužne grede smiju se nastavljati samo iznad ležaja na stupu. Kod jednorednih skela od drvenih stupova, umjesto ležaja na drugoj uzdužnoj gredi, za poprečnu gredu, mora se u zidu objekta postaviti ležaj dužine najmanje 20 cm. Svaku drugu poprečnu gredu treba čvrsto vezati za objekt.

Poprečne grede morate obvezno položiti na ležaj, a nipošto poduprijeti mosnicama. Isto tako, za poprečne grede nemojte upotrijebiti mosnice. Ostali zahtjevi za izvođenje ove skele jednaki su onima za ostale skele.

54

Metalne skele ili cijevne skele izrađuju se od bešavnih cijevi raznih dužina, specijalnih trnova i spojnica. Ravne neoštećene cijevi polažu se na podložene pločice, a podložene pločice prikuju se čavlima na podnu mosnicu. Ako podložena pločica ima rupu, čavao zabijte kroz tu rupu. Ako je nema, čavao pribijte i presavijte preko ruba podložene pločice. Na taj način spriječit ćete klizanje i pomicanje cijevi po mosnici ili podlozi. Cijevi se nikada ne smiju polagati izravno na tlo, bez obzira na to jesu li postavljene na podloženu pločicu ili nisu. Cijevi se moraju nastavljati umetanjem trnova i stezanjem spojnicama. Svaki spoj koji je izveden samo sa spojnicom bez trna nije ispravan i veoma je opasan. Improvizacije, umetanje drvenih trnova i klinova umjesto metalnih, nisu dopuštene. Ako na gradilištu nema dovoljno trnova, skelu ne treba raditi. Spojevi cijevi moraju se izvodit naizmjenično kako bi se izbjegao oslabljeni presjek, to jest tako da se, na primjer, za dva susjedna stupa - nosača odaberu prve cijevi različite dužine kako spoj ne bi bio na istoj visini. U nastavku se zatim mogu odabirati cijevi iste dužine. Za stupove - nosače uvijek odaberite što duže cijevi, kako bi se smanjio broj nastavaka, jer je tada cijela skela čvršća i stabilnija. Razmak između stupova nosača u horizontalnom smjeru, okomiti razmaci između uzdužnih cijevi, te poprečnih cijevi radnog poda, određuje se projektom. Međutim, u praksi se često primjenjuju slijedeće mjere:

55

Dopušteno opterećenje (kg/m²)

Vrsta skele

Skele za održavanje objekata i popravke

Najveći dopušteni razmaci (cm) Okomiti stupovi

Uzdužna ukrućenja

Poprečna ukrućenja

60

300

350

150

Skele za žbukanje

200

240

300

120

Skele za zidanje

300

200

300

100

Načelo naizmjeničnog nastavljanja cijevi vrijedi i kod spajanja uzdužnih cijevi. Spoj cijevi mora uvijek biti uz nosivi stup, i to s jedne strane stupa za jednu uzdužnu cijev, a s druge strane drugog stupa za drugu uzdužnu cijev. Cijevnu skelu povežite uz objekt na svakih 6 m u vodoravnom i okomitom smjeru. Po cijeloj vanjskoj strani cijevnu skelu ukrutite dijagonalno, pod kutom od 45°. Dijagonalno krućenje potrebno je i na kraju svake etaže. Svi ostali zahtjevi za izvođenje cijevne skele jednaki su onima za ostale skele Konzolne skele u pravilu se primjenjuju samo za lakše građevinske radove, kada postavljanje drugih skela nije praktično, odnosno ako postoje mogućnosti sigurnog učvršćivanja ove skele za objekt ili konstrukciju, što se dokazuje crtežima ili proračunom. U pravilu, konzolu za konzolnu skelu treba upeti, učvrstiti na najmanje dva mjesta, ali tako da se ne primjenjuju nikakvi protuutezi. Za nosače konzole odaberite drvene grede ili tipske metalne okvire. Mosnice se nipošto ne smiju upotrijebiti za nosače konzole. Na konzolnoj skeli treba se na vidljivom mjestu istaknuti ploča s podacima o dopuštenom opterećenju (odnosno broju osoba) kojim se skela smije opteretiti. Podatke o nosivosti zatražite od voditelja gradilišta, odnosno od neposrednog voditelja. 56

Razmaci nosača konzola određeni su projektom skele. Međutim, u praksi vrijedi pravilo da se konzole, koje zapravo predstavljaju poprečne grede radnog poda, trebaju postaviti na međusobnom razmaku od oko 100 do 150 cm, što ovisi o namjeni skele i predviđenom opterećenju. Metalni okviri konzolne skele smiju se upotrebljavati samo ako se mogu lako demontirati, bez opasnosti za zaposlene radnike. Konzolne skele ne moraju se uvijek nalaziti samo na objektu. One mogu biti sastavni dio nekih oplata, kao što su klizne oplate, montažne i druge oplate. U tom slučaju se uvjeti rada, montaža i demontaža posebno opisuju. Ako na takvoj oplati trebate postaviti konzolnu skelu, a nije vam objašnjen postupak, zatražite da vam se stave na uvid nacrti, odnosno da vam se daju odgovarajuća objašnjenja. Ostali zahtjevi za izradu i postavljanje ove skele jednaki su onima za ostale skele. Prihvatne skele postavljaju se pod istim uvjetima kao i nosive skele. Prihvatna skela služi za zaštitu od pada predmeta s visine i istovremeno zaštićuje radnike koji bi mogli pasti s povišenih mjesta. Širina poda ove skele ovisi o mjestu postavljanja, pa kod dubine od 200 cm pod mora biti širok najmanje 130 cm, a kod najniže dopuštene dubine postavljanja od 300 cm širina poda prihvatne skele mora iznositi najmanje 150 cm. Prihvatnu skelu za zaštitu od pada s visine smijete skinuti tek kada se iznad nje postavi nova prihvatna skela. Pod prihvatne skele može se izraditi od mosnica, ali isto tako i od mreže. Ako je pod prihvatne skele izveden od mosnica, a služi ujedno za zaštitu od pada predmeta s visine, materijal koji se nakupio u prihvatnoj skeli povremeno treba uklanjati. Da bi do kraja ostvario svoju funkciju, pod i dio ograde ove skele moraju se izvesti s potpuno sljubljenim mosnicama, odnosno daskama. Ako je umjesto popune od dasaka postavljena mreža, kretanje ispod takve skele treba ograničiti. Ostali zahtjevi za izvođenje ove skele jednaki su onima za ostale skele. Nosivim skelama nazivaju se sve one skele koje služe na nošenje oplata, za oblaganje zidova kamenom i sl. Nosiva skela uvijek se mora izvesti prema posebnom projektu i nacrtima. Ako se za podupirače primjenjuju cijevi s nastavcima u obliku vilica, spojnica, vijaka itd., moraju se poštovati pravila koja vrijede za postavljanje cijevnih skela. 57

Ako postavljate podupirače oplate, čija vam konstrukcija, način spajanja ili pričvršćenja nije jasan odmah zatražite sve potrebne upute od svojeg neposrednog voditelja. Upotrebljavaju li se za podupirače drvene oblice, moraju se odabrati samo one koje na tanjem kraju imaju promjer najmanje 8 cm. Ukupan broj nastavljenih podupirača na jednom polju za podupiranje oplate ploče smije iznositi najviše jednu polovinu od ukupnog broja podupirača. Broj nastavljenih podupirača za betonsku gredu smije iznositi najviše jednu trećinu od ukupnog broja podupirača. Drveni podupirači smiju se nastaviti samo na jednom mjestu. Drvene podupirače nipošto ne nastavljajte u drugoj trećini visine. Isto tako podupirače ne podlažite ciglom, drvenim sanducima itd. Svi podupirači moraju se međusobno povezati, odnosno ukrutiti, prema crtežima i proračunu skele. Ostali zahtjevi za izvođenje ove skele jednaki su onima za ostale skele. Radove na razupiranju, podupiranju, podgrađivanju i osiguranju zemljanih masa, te radove na podupiranju i osiguranju objekata uz koje se rade iskopi, obavljaju tesari. Svi navedeni radovi moraju se izvoditi na osnovi posebnih projekata i crteža. Kada ste raspoređeni na jedan od navedenih radova, zatražite odgovarajuće nacrte i upute. Ako radite na osiguranju zemljanih masa, odmah započnite s razupiranjem i podupiranjem, a ne naknadno. Ako razupore trebate postaviti naknadno, cijelu oplatu priredite na tlu i spustite je u iskop bez silaženja, odnosno zatražite da vam se osigura zaštitna metalna košara. U svemu ostalom postupite u skladu sa zahtjevima za osiguranje zemljanih masa. Osim navedenih radova, tesari izrađuju i postavljaju drvena krovišta, vrata, dijelove baraka, drvene stepenice itd. Pri svim ovim radovima koriste se raznovrsnim alatima i skelama, odnosno drugim pomoćnim konstrukcijama za zaštitu od pada s visine. Tesari pri radu upotrebljavaju različite ručne i mehanizirane alate i strojeve.

58

Tesarski alat kao sjekire, pile, dlijeta i sl. naročito je opasan zbog oštrih reznih ploha. Tesarske sjekire raznih oblika s ravnim i zaobljenim rezom moraju biti uklinjene i dobro naoštrene. Neuklinjen alat lako može ispasti. Ako je sjekira tupa, ona neće zasjeći drvo već će se odbiti, pa pri tom postoji opasnost od ozljeda. Sjekire prenositi u kožnim tobolcima. Za vrijeme rada ne odlažite ih na tlu s oštricom prema gore, niti na mjesta iznad glave. Ako trupce obrađujete tesanjem, zaštitite noge kožnim potkoljenicama.

Ručne pile za obradu profila i žljebova uvijek moraju biti oštre i s odvrnutim zupcima. Svaka ručna pila mora imati ispravno oblikovanu glatku ručicu. Ručna pila za rezanje balvana također mora biti oštra, a obje ručice pravilno oblikovane, te dobro usađene u pilu. Pile prenosite i odlažite uvijek samo u odgovarajuće kutije ili tobolce. Ručna bila za obradu dasaka i oble drvene građe, koja se sastoji od okvira, konopca i lista pile, također mora biti oštra i s odvrnutim zupcima. Nakon rada zupce na listu pile treba okrenuti prema okviru. Tesari koji rade na postavljaju ili skidanju cijevnih skela upotrebljavaju ključeve za stezanje spojnica. Budući da se radi na visini, pad alata može biti opasan za radnike koji se nalaze ispod skele ili u blizini skele. Ključeve za stezanje spojnica vežite oko zgloba šake da vam ne ispadnu. Ključeve nemojte nastavljati polugama ili cijevima, jer tako postignutom silom možete slomiti glavu vijka. Kod tesarskih radova u novije vrijeme često se upotrebljava pištolj za upucavanje čavala s eksplozivnim punjenjem koji može biti veoma opasan ako se njima nestručno rukuje, ili ako nije opskrbljen odgovarajućim zaštitnim kapama. To ustvari vatreno oružje može teško ozlijediti kako radnika koji njime rukuje, tako isto i okolne radnike koji se nađu na radu u neposrednoj blizini. Zbog toga treba upotrebljavati samo ispravne pištolje s osiguračem koji isključuje mogućnost nepredviđenog ispaljivanja, te s zaštitnim kapama odgovarajućeg oblika za različite radne situacije, u svrhu zaštite pri eventualnom skretanju čavala od željene putanje. Upotrebljavajte pri radu samo one zaštitne kape na pištolju za upucavanje čavala koje odgovaraju vrsti rada kojega obavljate. 59

Pištoljem mogu raditi samo one osobe koje poznaju siguran postupak pri radu, te sve opasnosti i mjere zaštite. Ne upotrebljavajte pištolj ako niste sigurni kako se njime rukuje. Za upute obratite se vašem voditelju. Pri radu s pištoljem postoji opasnost od slučajnog opaljivanja, pa se zbog toga cijev nikada ne smije usmjeriti prema ljudima. Osim toga, rukovatelj mora voditi računa o tome da neovlaštene osobe ne smiju upotrebljavati pištolj. Zbog toga se pištolj, njegov pribor, naboji i čavli moraju čuvati i transportirati u specijalnim sanducima koji se mogu zaključati. Za zaštitu od čestica koje pri radu s pištoljem mogu upasti u oko trebaju se nositi zaštitne naočale, a za zaštitu sluga od prekomjerne buke pri opaljivanju, štitnik za zaštitu sluha. Pri punjenju cijev pištolja nemojte nikada usmjeriti prema sebi ili prema drugim osobama, već uvijek od sebe, koso prema dolje. Napunjeni pištolj ne ostavljajte bez nadzora. Pri radu nosite zaštitne naočale i štitnik za zaštitu sluha. Za zaštitu okolnih radnika potrebno je ograditi prostor na kojem se radi s pištoljem, a na prilaze tom prostoru postaviti ploču upozorenja s tekstom: Pozor, ovdje se puca pištolje za ispaljivanje čavala, ulaz i prolaz strogo zabranjen. Ne upotrebljavajte pištolj u prostoru gdje je dopušten pristup drugim osobama. Pri radu se upotrebljava i prenosiva električna kružna pila, kod koje naročitu opasnost predstavlja alat koji rotira. Ako radnik dođe u dodir s rotirajućim listom pile, on može biti teško ozlijeđen. Da bi se što je moguće više spriječile nezgode, list pile mora biti zaštićen na propisani način. Prenosivu električnu kružnu pilu nemojte upotrebljavati ako nije opremljena čvrstom zaštitnom kapom iznad podložnog stola i pomičnom zaštitnom napravom ispod podložnog stola koja prekriva list pile i kada pila nije u pogonu. Velika opasnost postoji i od iskakanja pile iz reza, odnosno vraćanje pile prema radniku. Da bi se spriječile ove opasnosti, kružne pile moraju biti s donje strane opremljene razdjelnim klinom koji vodi list pile i sprečava uklještenje, a prema tome i povratni udar. Ne upotrebljavajte prenosivu električnu kružnu pilu ako nije opremljena razdjelnim klinom. Pri radu s kružnom pilom pojavljuje se opasnost od izravnog dodira ruke radnika i lista pile. Ova opasnost sprečava se postavljanjem zaštitne kape iznad lista pile. 60

Zaštitnu kapu namjestite tako da se nalazi najviše 5 mm iznad predmeta koji se obrađuje. Predmeti koji se obrađuju mogu se vratiti i udariti radnika u trbuh ili prsa. Da bi se spriječile ovakve nezgode, iza lista pile mora se postaviti razdjelni klin koji će širiti i razdvajati predmet obrade, te tako spriječiti da ga zupci pile zahvate i vrate. Razdjelni klin postavite iz lista pile na udaljenost od 3 do 10 mm, tako da se vrh klina nalazi pri dnu najvišeg zupca. Poneki sitan predmet može upasti između lista pile i raspona u stolu pile, te na taj način spriječiti normalno kretanje lista, odnosno izazvati povratni udar. Da se to spriječi, raspor u stolu za prolaz lista pile smije iznositi 1 do 3 mm više od širine raspora zubaca pile. Provjerite da li je raspor odgovarajuće širine. Ako utvrdite da nije, obavijestite o tome neposrednog voditelja. Obrada malih komada drva na kružnoj pili veoma je opasna, jer se prsti ruku sasvim približavaju listu pile. Da bi se spriječio dodir ruku s listom pile, moraju se upotrijebiti posebni potiskivači. Kod obrade malih komada upotrebljavajte potiskivače. Ujedno skinite zaštite rukavice, jer onemogućuju osjećaj opipa, pa list pile može zahvatiti rukavicu i povući prste. Palce uvijek držite stisnute uz šaku. Predmet koji se obrađuje može skliznuti s radnog stola, pa ruke radnika dospiju u opasan prostor. Ova nezgoda može se izbjeći ako se za oslanjanje predmeta i određivanje širine rezanja upotrijebi vodilica. Vodilicu uvijek podesite prema potrebnoj širini. Ujedno radni stol povremeno čistite od hrđe i smole. Čestice koje odlijeću pri obradi drva mogu ozlijediti oči i lice radnika. Zbog toga radnici koji rade s kružnom pilom moraju nositi štitnike za oči i lice. Osim štitnika za oči i lice nosite i zaštitnu pregaču s dvostrukom kožom i zakovicama za zaštitu trbuha i prsiju od eventualnog povratnog udara predmeta koji se obrađuje. 61

Radnici koji rade na kružnoj pili mogu se ozlijediti na listu pile ako nije zaštićen i s donje strane radnog stola. Opasnost predstavlja i mjesto uklještenja kod klinastog remenja koje nije u zatvorenom kućištu ili ispod pokrova od mreže. Prije nego počnete raditi na pili, provjerite jesu li na spomenutim mjestima postavljene zaštite naprave. Nezgode pri radu s kružnom pilom mogu se izbjeći i pravilnim radnim postupcima. Na primjer, list pile ne smije se zaustavljati rukom ili komadima drveta, pila se mora čistiti samo posebnom metlicom, a radnik mora uvijek stajati malo ukoso kako bi izbjegao eventualni povratni udar predmeta koji se obrađuje. Pri radu s tračnom pilom pojavljuje se opasnost od dodira ruku s dijelom pile koji se smatra radnim dijelom. Opasnost se izbjegava zaštićivanjem dijela trake iznad predmeta koji se obrađuje. Ista opasnost pojavljuje se i na dijelu trake koji nije u području radnog postupka. Taj ostali, neaktivni, dio trake mora biti potpuno zatvoren. Prije početka rada provjerite da li je traka pile zaštićena po cijelom obodu, osim na dijelu kojim se reže, jer se time postiže zaštita od dodira, ispadanja trake s kotača, te odlijetanja. Zaštitnu napravu na mjestu gdje se reže namjestite tako da se donji rub naprave nalazi neposredno iznad predmeta kojeg režete.

Radnici koji rade na tračnoj pili, ili se nalaze u njezinoj blizini, izloženi su i opasnostima da ih zahvati kotač, naročito ako je izveden s rebrima. Da se to spriječi, cijeli kotač se mora zaštititi, odnosno postaviti u zatvoreno kućište. I kod tračne pile postoji opasnost od odlijetanja čestica u oči i lice. Odlijeću čestice piljevine, ali postoji i mogućnost odlijetanja zubaca pile. Zupci pile pucaju i ispadaju ako se traka namjesti tako da su joj zupci na kotaču. Kod namještanja trake, zupce tračne pile ostavite izvan kotača, a traku dobro zategnite. Pri radu nosite štitnike za oči i lice.

62

Opasnost od dodira ruku s trakom ne rješava se uvijek samo podešavanjem zaštitne naprave, već i pravilnim radnim postupcima i položajem ruku. Za vrijeme potiskivanja komada obrade, ruke držite izvan zahvata trake s palcima povijenim uz šaku. Ako režete okrugle komade, upotrijebite posebne držače, a za rezanje kratkih komada obvezno upotrijebite potiskivače. Za čišćenje pile upotrebljavajte posebnu metlicu. Traku ne zaustavljajte rukom ili komadima drva, već sačekajte da se sama zaustavi.

63

2.4. ARMIRAČKI RADOVI Opasnosti koje se pojavljuju kod armiračkih radova vezane su uz pomoćnu radionicu, sortiranja te uz mjesto rada na samom gradilištu, tj. uz mjesto ugradbe armature. Sortiranje uz mjesto rada na samom gradilištu, tj. uz mjesto ugradbe armature. Armirači koji rade na pripremi armature mogu se ozlijediti već prilikom čišćenja armature žičanim četkama od hrđe i masnoće. Ozljede nastaju kao posljedica odlijetanja hrđe u oči radnika. Pri čišćenju armature žičanim četkama obvezno upotrijebite štitnike za oči i lice, te kožne rukavice i dugačku pregaču. Područje na kojemu se armatura isteže iz koluta predstavlja opasnu zonu. Ovu zonu treba ograditi, jer postoji opasnost od pucanja napetih šipki i odlijetanja slobodnog kraja. Ograda uz ovu zonu treba biti što punija i po mogućnosti viša od 1 m iznad tla. Za radnike koji rade na istezanju šipki armature iz koluta treba osigurati i zaklone u obliku kućica, pregrada, kabina i sl. Uvijek kada se počinje s istezanjem armature sklonite se na sigurno mjesto; bez obzira na to, kod tog posla ipak nosite štitnik za oči i lice, te kožne rukavice i dugu kožnu pregaču. Armatura se može savijati ručnom pomoću poluge na stolu za savijanje, ili strojno u specijalnim strojevima. Ako armaturu savijate ručno, polugu ploče za savijanje gurajte od sebe, a ne prema sebi, jer će vas udariti ako armatura isklizne. Prije početka rada provjerite jesu li poluga i ploča za savijanje vezane vijcima uz radni stol. Za sječenje manjih profila armature mogu se upotrebljavati škare, a za veće profile ručni sjekači ili strojevi za sječenje. Polužnim škarama na postolju radite uvijek s još jednim armiračem koji će umetati šipke, a vi ih povlačenjem ručice sijecite. U škare ulažite uvijek samo jednu šipku, jer ćete na taj način izbjeći prignječenje prstiju šipkama koje pridržavate. Škare se moraju pričvrstiti na podlogu kako bi se spriječilo njihovo pomicanje ili rušenje. Ako škare nisu pričvršćene, one moraju imati podložnu ploču na koju će stati armirač koji povlači ručicu za odsijecanje. 64

Radnik koji rukuje strojevima za sječenje i savijanje armature izložen je opasnosti oda mu dijelovi koji rotiraju zahvate odjeću i udove, da ga ozlijede noževi za sječenje, ili pak zahvati mehanizam za savijanje. Šipke koje radnik pridržava mogu mu prignječiti prste, a moguć je i niz drugih ozljeda. Prije početka rada na ovim strojevima provjerite jesu li oni stabilni, te jesu li im svi uređaji za prijenos gibanja smješteni u zatvoreno kućište ili posebno zaštićeni poklopcima ili pokrovima. Ako strojevi nisu tako opremljeni, nemojte započeti s radom. Radnik koji umeće šipke u stroj za sječenje ili savijanje smije to učiniti samo kada stroj miruje, a nikako za vrijeme praznog hoda, kada se noževi odmaknu ili poluge prošire. Za vrijeme rada stroja, kada su šipke uložene, ruke treba odmaknuti najmanje 30 cm od mjesta obrade, odnosno držati ih uz tijelo. Za prinošenje šipki do mjesta obrade trebaju se postaviti posebni stolovi s valjcima. Držanje šipki u rukama za vrijeme prinošenja i obrade na stroju opasno je, jer se šipke pri tom pomiču i mogu prignječiti prste radnika. Šipke mogu ispasti s noževa, odnosno mogu odletjeti i ozlijediti radnika ako se odjednom umeće više šipki nego što to stroj može primiti. Šipke će odletjeti i ako se režu kratki komadi. Ako nisu postavljeni stolovi za prinošenje šipke, šipke položite preko drvenih nogara ili ih pridržavajte posebnim alatima, kao što su kliješta ili razne kuke, a nikako rukama. Armatura se poslije odsijecanja i savijanje mora povezati u snopove i odložiti, odnosno pripremiti za transport. Transport, to jest utovar i istovar iz vozila, te ručni prijenos, predstavljaju opasnost zbog mogućih ozljeda kralježnice, pada tereta na noge radnika, ozljeda ključne kosti i mišića ramena. Za transport armature uvijek nosite podstavljeni kožni štitnik za rame i vrat, zaštitne cipele sa čeličnom kapicom te kožne rukavice i dugu pregaču. Terete podižite samo uvježbanom tehnikom i po nalogu vođe skupine. Armirači su ponekad izloženi opasnostima od zarušavanja zemljanih masa prilikom rada u iskopu. Isto tako, armirači i drugi radnici mogu biti ozlijeđeni prilikom ubacivanja ili spuštanja armature u iskop. Prije nego stupite u iskop provjerite jesu li zemljane mase osigurane na odgovarajući način. Ako smatrate da postoji bilo kakva opasnost od zarušavanja ili obrušavanja, ne silazite u iskop dok se takva opasnost ne otkloni. Za spuštanje armature uvijek upotrebljavajte samo korita ili koso položene grede po 65

kojima će šipke kliziti. Bez obzira na sve mjere zaštite, pri radu u iskopu nosite i zaštitnu kacigu. Armirači koji rade na ugradbi armature u oplate moraju se pri radu kretati svim pomoćnim konstrukcijama na gradilištu, a za obavljanje posla ponekad im je potreban odgovarajući radni pod postavljen isključivo za njih. Nipošto se ne uspinjite po armaturi, jer se lako možete okliznuti, odnosno možete povući armaturu i pasti sami ili zajedno s njom. Ako odjeća armirača zapne za stršeće dijelove armature, to može dovesti do pada, posjekotina ili drugih ozljeda. Stoga krajevi rukava i nogavica na hlačama moraju biti podvijeni i stegnuti, a odijelo ne smije biti poderano. O ispravno položenoj i zaštićenoj armaturi često ovisi i sigurnost drugih radnika na gradilištu. Ako armatura nije položena na podmetače, ako je savijena, pa se ne nalazi u zoni predviđenoj statičkim proračunom, prilikom skidanja oplate može doći do rušenja cijele konstrukcije. Da bi se ove nezgode izbjegle, armatura se mora postavljati na podmetače od betonskih kockica, plastičnih koluta itd., a po položenoj armaturi ne smije se dopustiti kretanje niti transport. Ako se preko položene armature mora prenositi ili prevoziti neki teret, zahtijevajte da se iznad armature na posebnim stupcima postavi odgovarajući radni pod. Osim navedenih opasnosti armirači su izloženi i opasnostima od električne struje pri podizanju, prenošenju i odlaganju dugih šipki kojima bi mogli dodirnuti vodove pod naponom. Isto tako, ako su duge šipke armature odložene uz vod visokog napona, postoji mogućnost stvaranje tzv. "induciranih napona". Kada prenosite i odlažete šipke, provjerite da li postoji opasnost da one zapnu za gole zračne vodove. U blizini vodova visokog napona ne odlažite šipke armature. Ako su tamo već odložene, pa ih treba podići, zatražite da ih prethodno ispita dežurni električar.

66

2.5. RADOVI NA BETONIRANJU Prilikom pripreme betona radnici koji rade na posluživanju strojeva za pripravljanje betona izloženi su opasnostima od nagrizanja cementa, zarušavanja agregata, zahvata strojeva, pada košara za utovar materijala i sl. Navedene opasnosti otklanjaju se ispravnom konstrukcijom stroja, upotrebom štitnika za rame i vrat, odnosno zaštitnih kapuljača za prenošenje vreća cementa, te sredstva za zaštitu dišnih organa u iznimnim slučajevima. Rušenje i zasipavanje agregata može se spriječiti samo dobro izrađenim pregradama za granulate, te pravilnim odlaganjem i deponiranjem agregata. Ako primijetite da se neka stijena, stup, ili bilo kakva druga konstrukcija u koju je smješten agregat iskrivila, popustila, odmah o tome obavijestite svojeg neposrednog voditelja ili rukovatelja stroja. Radnici koji rade na prihvatu betona, pretovaru i utovaru u kolica ili vozila, izloženi su opasnostima od prskanja betona u oči i lice. Isto tako, radnici koji rade s uređajima za automatski transport i ugradbu betona, kao što su betonske pumpe i torkret aparati, izloženi su opasnostima od udara smjese betona prilikom prskanja cijevi, popuštanja spoja cijevi, odbijanja smjese od oplate te prskanja u oči. Ako radite na spomenutim mjestima, obvezno nosite štitnik za oči i lice, a po potrebi i kompletno nepropusno odijelo, te gumene čizme. Na taj način bit ćete zaštićeni od letećih čestica, vlage i mokrine. Betonirci za svoj rad upotrebljavaju sve vrste skela, radne podove, kose prilaze i prolaze te druge pomoćne konstrukcije. Samo ispravnom izvedbom ovih konstrukcija mogu se spriječiti padovi s visine. Prije početka rada provjerite jesu li na vašem radnom mjestu osigurane sve propisane mjere zaštite. Ako postoje bilo kakve opasnosti od pada s visine, nemojte pristupiti radu dok se te opasnosti ne otklone. Isto tako, zahtijevajte da se uklone svi stršeći predmeti iz oplate, kao što su čavli, limovi i žice. Kod nosivih skela potrebno je, uz kontrolu izvedbe, provoditi stalnu kontrolu slijeganja za vrijeme betoniranja. Kontroliraju se podupirači i sama oplata. Za vrijeme betoniranja stupova ili zidova također treba provoditi kontrolu podupora, okvira, stezača i sl., kako bi se u slučaju opasnosti rad mogao obustaviti dok se ne izvrše dodatna podupiranja, ili osiguranja i sanacije oplate. Slijeganje podupirača možete kontrolirati tako da uz njih postavite dvije letve pričvršćene na dvije različite strane i na istom mjestu zacrtane. Ako se oznake razmaknu, to će biti dovoljan znak da odmah o tome obavijestite neposrednog voditelja. 67

Pomoćne oplate, kao što su tzv. "penjajuće oplate" ili "klizne oplate", predstavljaju novi izvor opasnosti. Pogreška u montaži ili u sustavu podizanja može lako izazvati pucanje stijenki objekta, izvijanje oplate, te pad radnika koji se nalaze na njoj. Ako primijetite da se za vrijeme podizanja oplate svi dijelovi ne podižu istovremeno, ili je armatura zapeta za oplatu pa je došlo do potezanja i čupanja, odmah o tome obavijestite rukovatelja hidraulične dizalice za podizanje oplate i svojeg neposrednog voditelja. Prilikom ulijevanja betona u oplatu betonirci često stoje na samoj oplati, na cijevima, gredama ili zidićima, pa je opasnost od pada stalno prisutna. Na svim takvim mjestima treba postaviti radne podove ili konzolne skele pričvršćene na samu oplatu. Isto tako, ako je to potrebno, treba postaviti i prihvatne skele ili mreže ispod mjesta pada koje se na drugi način ne može zaštititi. Za betoniranje stupova treba izraditi lako pokretne propisne skele s više etaže za prebacivanje betona, odnosno skele s dobro zaštićenom košarom iz koje radnik može usmjeravati posudu s betonom u pripremljen lijevak. Zahtijevajte da se osiguraju takve pomoćne konstrukcije. Nemojte se uspinjati ili stajati na armaturi ili oplati, jer ćete veoma lako pasti. Ako radite na potpuno nezaštićenom mjestu, upotrijebite zaštitni pojas. Betonirci ponekad sudjeluju kod skidanja oplata, rušenja objekata i transporta materijala, pa se od opasnosti koje su prisutne prilikom tih radova moraju zaštititi na odgovarajući način propisan za te radove. Betonirci su izloženi opasnostima od uboda na stršeće čavle. Budući da se za rad na betoniranju zahtijevaju gumene čizme, zaštita se može provesti samo prethodnim uklanjanjem, povijanjem ili pribijanjem čavala. Betonirci koji rade u iskopu također su izloženi opasnostima od obrušavanja i zarušavanja zemljanih masa, te rušenja zidova ili dijelova objekata koji se betoniraju. Prije nego započnete s betoniranjem u iskopu, provjerite jesu li provedene sve propisane mjere zaštite od rušenja zemljanih masa, odrona i obrušavanja susjednih objekata, materijala itd. Ako to samo ne možete ocijeniti, zatražite da to učini neposredni voditelj. Kod radova na pripremi betona i njegovoj ugradbi upotrebljava se niz alata, 68

kako ručnih tako i mehaniziranih, a koriste se i strojevi. Da bi se spriječile nezgode pri radu s alatima i strojevima, prvenstveno je potrebno da radnici budu upoznati s načinom rukovanja, opasnostima i mjerama zaštite. Danas se na gradilištima sve veće količine betona iskljućivo betoniraju uz pomoć AUTO-BETON PUMPE, a koja također može postati izvor povreda ako se njome ne rukuje na ispravan način. Betonirci prilikom ugradnje betona uz pomoć auto-beton pumpe moraju koristiti sva potrebna osobna zaštitna sredstva i to : zaštitu za oči zbog eventualnog prskanja betona,zaštitne rukavice, gumene čizme, zaštitnu kacigu itd. Posebnu pozornost moraju posvetiti cijevima da se ne zapletu u njih, te da samu cijev prilikom ispuštanja betona prihvate na ispravan način, kako nebi postojala mogućnost udaranja cijevi o tijelo radnika, a posljedično tome i pada samog radnika.

Pri radu s betonskim miješalicama prisutan je niz opasnosti. Betonske miješalice postavljaju se na posebne podeste kako bi se olakšalo istresanje betona, pa radnici mogu pasti s takvog podesta ili sa stepenica za uspinjanje. Miješalica s kotačima može se lako pomaknuti ili pasti i pri tom ozlijediti rukovatelja i radnike koji rade na posluživanju. Stoga se s betonske miješalice na kotačima oni moraju skinuti ili pak podložiti kako bi se spriječilo svako pomicanje. Nadalje, podest i stepenice obvezno se moraju izvesti sa zaštitnom ogradom ako se podest nalazi više od 1 m iznad tla.

69

Prije početka rada provjerite jesu li ovi osnovni zahtjevi ispunjeni. Ako nisu, zahtijevajte da se to odmah učini. Bubanj betonske miješalice i zupčanici koji ga pokreću stvaraju mjesto uklještenja. Preko ovog mjesta, kao i preko cijelog bubnja iznad zupčanika,mora se postaviti zaštitni pokrov. Odjeću radnika može zahvatiti nezaštićeni dio kolotura za namatanje čeličnog užeta kojim se podiže košara s materijalom, kao i nezaštićeni zamašnjak. Stoga se na oba ova mjesta treba postaviti zatvoreno kućište ili pokrovi od pletene mreže. Ako navedeni pokretni dijelovi nisu zaštićeni na odgovarajući način, nemojte prihvatiti rad na miješalici. Košara ili kanta za usipavanje materijala u bubanj miješalice, koja se spušta po vodilicama ili samo preko zgloba, predstavlja opasnost za sve radnike koji se zadržavaju u njezinoj blizini, bilo da rade na utovaru materijala, bilo na čišćenju prostora ispod košare. Rad ispod košare za vrijeme rada miješalice ne smije se dopustiti. Ako se prostor ispod košare mora očistiti, rad treba obustaviti i obavijestiti o tome neposrednog voditelja pod čijim će se nadzorom ovaj posao obaviti. Prije čišćenja prostora ispod košare treba zaustaviti rad i posebnim zapinjačem zakvačiti košaru. Ako se ispod košare nalazi i jama, iznad jame postavite još i jaku drvenu gredu. Rukovatelji miješalice izloženi su opasnosti da ih zahvate lopate u bubnju ako za vrijeme rada miješalice rukom ispituju vlažnost smjese. Ista opasnost pojavljuje se ako rukovatelj ili drugi radnik podmazuje ili "naftira" miješalicu za vrijeme njezinog rada. Za vrijeme rada miješalica se ne smije čistiti li polijevati vodom, ne smije se strugati beton i sl. Prije čišćenja miješalicu obvezno zaustavite, isključite struju i izvadite osigurač, te postavite ploču upozorenja. Ako miješalica ima pogon na tekuće gorivo, isključite motor.

70

Pokretanje motora na tekuće gorivo okretanjem ručice može biti veoma opasno ako se ručica povrati, ispadne ili ostane u zamašnjaku, a stroj počne raditi. Zbog toga treba uvijek upotrijebiti ispravne ručice s drškom. Pri ručnom pokretanju motora pomoću ručice prste postavite tako da su svi na jednoj strani ručice. Ručicu za pokretanje okrećite odozdo prema gore, nipošto obrnuto. Kod miješalica na pogon tekućim gorivom može doći do požara goriva zbog prinošenja otvorenog plamena spremniku za gorivo, prolijevanja goriva u blizini miješalice i sl. U blizini ovakve miješalice treba se nalaziti aparat za gašenje prahom. Ako aparata nema, obavijestite o tome neposrednog voditelja. Radnici koji prihvaćaju beton i utovaruju ga u kolica, vozila, u kante ili košare, izloženi su i opasnostima od prskanja čestica betona u oči. Svi radnici koji rade na posluživanju miješalice, kao i rukovatelj miješalice, izloženi su opasnostima od udisanja cementne prašine, pada cementa u oči i sl. Za zaštitu od navedenih opasnosti nosite štitnike za oči i lice od nepropusnog materijala, te respiratore za zaštitu dišnih organa. Rukovatelji i radnici na posluživanju miješalica izloženi su i opasnostima od zarušavanja loše deponiranog agregata. Te opasnosti izbjegavaju se samo solidnom izvedbom pregrada i boksova. Rukovatelji betonske miješalice stoje često i dugo na vlažnom tlu, pa im se za rad moraju staviti na raspolaganje gumene čizme. Radnik koji rukuje mehaničkom lopatom izložen je opasnostima od električne struje, spoticanja i pada, te opasnostima od zarušavanja agregata. Spomenute opasnosti mogu se otkloniti amo pravilnom tehnikom rukovanja. Mehaničkom lopatom zahvaćajte samo odgovarajuće količine agregata. Materijal nipošto ne potkopavajte, jer će se lako zarušiti. Povremeno provjeravajte da li se čelično uže i elastični kabel za dovod električne struje namataju, odnosno da li negdje zapinju. Ako primijetite bilo kakav kvar, odmah prekinite rad i o tome obavijestite neposrednog voditelja. Vibratori za beton, bez obzira na tip i mogućnost uporabe, moraju biti tako opremljeni da su im svi uređaji za prijenos gibanja zaštićeni poklopcima i pokrovima, odnosno da su smješteni u zatvoreno kućište.

71

Prije upotrebe vibratora za beton svakako provjerite je li on tako opremljen da ne postoji opasnost od zahvaćanja odjeće ili udova. Vibratori za beton izloženi su oštećenjima zbog čestog premještanja, bacanja, guranja, nepravilnog uključenja i uporabe. Radnici koji rade s previbratorom izloženi su prskanju betona zbog trešnje, rotacije i sl. Preporuča se da ovi radnici prilikom rada s vibratorima za beton nose štitnike za oči i lice. Budući da se vibratori za beton upotrebljavaju za rad u vlazi i mokrini, kod njih, ako su na električni pogon, postoje povećane opasnosti od udara električne struje. Zbog toga se i vibratori moraju priključivati na smanjeni napon. Od neposrednog voditelja zatražite da vam stavi na raspolaganje vibrator za priključak na mali napon do 42 volta. Pri radovima na obradi betona ili rušenja objekata često se primjenjuje prenosivi pneumatski udarni alat kao što su čekić nabijač i slično. Pri radu s takvim alatom česte su ozljede zglobova na šakama i laktovima. Lakši udarni alati izazivaju otežanu cirkulaciju i osjećaj bola u prstima, naročito pri hladnom vremenu. Da bi se izbjegli utjecaji vibracije, potrebno je da se ručice alata prekriju naglavcima od spužvaste gume ili sličnog materijala. Ne upotrebljavajte pneumatske udarne alate ako ručice alata nisu obložene gumom ili nekim drugim materijalom kojim se smanjuje djelovanje vibracije. Ručice alata moraju se držati sigurno, ali ne sa čvrsto stisnutim šakama kako bi se smanjio zamor šaka i ruku. Pri radu veoma često dolazi do ispadanja ili izbacivanja alata iz odgovarajuće vodilice, što može dovesti do težih ozljeda. Da bi se to spriječilo, alat treba imati ispravne vodilice s osiguračem za zaštitu od ispadanja alata.

Prije početka rada s pneumatskim udarnim alatom pregledajte da li je alat osiguran od ispadanja. Budući da su kod rada s udarnim alatom naročito izloženi ozljedama oči i stopala, radnici moraju pri radu nositi osobna zaštitna sredstva, kao što su zaštitne naočale i cipele sa čeličnom zaštitnom kapicom. Veliku opasnost pri radu predstavljaju i neispravni spojevi, odnosno priključci na gumenim cijevima za zrak. Ako dođe na spoju ili priključku do prekida, cijev će se nekontrolirano pokretati tamo - amo, što može uzrokovati ozljede radnika. 72

Prije početka rada pregledajte sva spojna mjesta na gumenim cijevima za zrak. Na spojevima cijevi moraju biti stegnute obujmicama. Za stezanje cijevi ne upotrebljavajte žicu. Za betoniranje, te za skidanje oplate ili obradu betona upotrebljavaju se i razni alati, kao što su lopate, poluge, dlijeta i sl. Posebne poluge za skidanje oplate predstavljaju opasnost u slučaju pada s visine, spoticanja ili klizanja po polugama i sl. Poluge ne odlažite iznad glave, niti po tlu kraj radnog mjesta. Ako vam nisu potrebne, odložite ih u neki kut. Sjekači za dubljenje, bušenje i probijanje također predstavljaju opasnost u slučaju iskliznuća i pada s visine, a kod sjekača s oštećenim ("rascvjetanim") glavama postoji i opasnost od odlijetanja čestica u oči i lice. Za dubljenje, bušenje ili probijanje odaberite samo pravilno oblikovane alate sa zaobljenom obrađenom glavom i ispravnim kaljenim oštricama. Čekići za udaranje također moraju imati ravne udarne plohe i ispravnu dršku. Pri ovom radu upotrijebite zaštitne naočale ili štitnik za oči i lice.

2.6. RADOVI NA PROMETNICAMA I UZ PROMETNICE Radove na javnoprometnim površinama smiju samostalno izvoditi samo radnici koji su prethodno osposobljeni za siguran rad bez ugrožavanja vlastitog života i zdravlja, te života i zdravlja ostalih radnika. Radovi na javnoprometnim površinama smatraju se postavljanje i skidanje horizontalne signalizacije, manji popravci kolnika, pješačkih hodnika i ivičnjaka, prekopi, popravci i postavljanje svih vrsta podzemnih komunalnih instalacija, kao i popravak i čišćenje slivnika i šahtova. Opasnosti pri radu na javnoprometnim površinama javljaju se: opasnosti od vozila u prometu opasnosti od pada u dubinu opasnosti od zarušavanja opasnosti od podzemnih plinova opasnosti od podzemnih voda opasnosti od dodira s dijelovima pod naponom (oštećena izolacija podzemnog voda) opasnosti od pada materijala ili alata na radnika koji se nalazi u “šahtu” ili rovu opasnosti od ispušnih plinova iz vozila i prašina opasnosti od prekomjerne buke

73

Dijelovi javnoprometne površine, na kojima se izvode radovi, moraju se na vidljiv način obilježiti. Na taj se način osiguravaju svi sudionici u prometu, uključujući i radnike koji izvode radove. Dijelovi javnoprometne površine na kojoj se izvode radovi obilježavaju se postavljanjem odgovarajućih prometnih znakova zabrane, ograničenja, upozorenja ili obavještavanja, te postavljanjem branika naizmjence obojenih crvenom i bijelom bojom, a noću reflektirajućim staklima ili svjetlima narančaste boje.

Ta se svjetla postavljaju na posebne branike ili stalke na kolniku. Na mogu biti neprekidna (stalna) ili titrava. Uz sve ostale potrebne prometne znakove, jedno se svijetlo postavlja na kraj branika, s one strane na kojoj je cesta slobodna.

74

l Ako se branik postavlja na sredinu ceste tako da razdvaja smjerove vožnje, tada mora biti postavljen po jedan svjetlosni znak na oba kraja branika.

Kada opseg poslova zahtijeva da se cesta zatvori za promet, tada se branik postavlja čitavom širinom ceste. Branik se mora označiti s najmanje tri svjetlosna znaka. Jedan se postavlja u sredinu, a druga dva na krajeve branika. 75

Za zaštitu od pada radnika s razine tla u bunare, šahtove, jame i sl. Moraju se postaviti zaštitne ograde. Zaštitne ograde koje štite od pada u dubinu postavljaju se uz otvore u tlu koji su dublji od 1 metra. Zaštitna ograda mora ispunjavati određene zahtjeve u vezi konstrukcije, načina izvedbe i materijala. Zaštitne ograde mogu biti drvene, metalne i žičane. Radnici koji rade na javnoprometnim površinama dužni su za vrijeme rada nositi prsluk žute (ili narančaste) boje s prugama od reflektirajućeg ili fluoroscentnog materijala, a u ljetnim mjesecima odgovarajući pojas i odgovarajuću kapu s prugama od reflektirajućeg materijala.

Pri izvođenju radova na nogostupima minimalna širina prolaza za pješake mora iznositi 150 cm. Uz obavezan prolaz treba izvesti i zaštitnu ogradu. Zaštitna ograda mora se noću obilježiti narančastim svijetlom na strani prema kolniku, a prolaz osvijetliti.

76

Da bi se uz normalno odvijanje radova na javnoprometnim površinama mogao regulirati promet vozila postavlja se određena signalizacija. Regulacija prometa pri radovima koji se izvode na jednoj prometnoj traci dvosmjerne ulice s manjim prometnim opterećenjem. Prije no što se započnu radovi na javnoprometnoj površini, u okviru pripreme gradilišta planira se i vrsta i količina prometne signalizacije. Prometnu signalizaciju planiraju radnici koji obavljaju poslove i radne zadatke neposrednog rukovođenja, u suradnji sa stručnim službama. Za postavljanje prometne signalizacije prije početka izvođenja radova, kao i eventualne potrebe za dopunom i izmjenom, ako njihovo značenje ne odgovara izmijenjenim uvjetima, brinu radnici koji obavljaju poslove i radne zadatke neposrednog rukovođenje. Izmjene ili dopuna prometne signalizacije dopuštena je samo na prijedlog stručne službe u poduzeću ili neposrednog rukovoditelja. Radnici koji rade na javnoprometnoj površini nisu ovlašteni za samostalno reguliranje prometa ili izmjene bez znanja neposrednog rukovoditelja. Nakon završetka radova radnici su dužni po nalogu neposrednog rukovoditelja ukloniti s javnoprometene površine ostatke materijala, sredstava rada, prometne znakove, branike i druge predmete koje su postavili prije izvođenja radova.

77

Označavanje i osiguranje radnog vozila na cesti danju Ako se pri izvođenju određenih vrsta poslova na javnoprometnoj površini koristi radno vozilo, potrebno ga je označiti i osigurati. Radno vozilo mora biti na vidljiv način označeno tako da je uočljivo za sve sudionike u prometu u svim uvjetima (noću, pri slaboj vidljivosti i danju). Dobro osiguranim i označenim radnim vozilom na javnoprometnoj površini omogućuje se potpuna sigurnost radnika koji izvode radove. Regulacija prometa pri izvođenju radova na sredini ulice

78

79

3. ZAŠTITA KOD ZAVRŠNIH RADOVA

3.1. RADOVI NA OBLAGANJU (keramičarski, kamenarski, parketarski, gips-suha montaža) Keramičari, kamenari, parketari i monteri suhe gradnje poslove obavljaju na gradilištima, gdje se kreću u nivou trena, na visinama, ispod dizalica koje prenose terete, a u radu koriste brojne ručne i mehanizirane alate, a što sve rezultira brojnim opasnostima i to : a) opasnost od kretanja na radu u razini tla b) opasnost pri radu na visinama c) opasnost od pada predmeta d) mehanički izvori opasnosti e) opasnost od električne struje f) opasnost od štetnog djelovanja prašine g) opasnost od požara i eksplozije Sve navedene opasnosti obrađene su u prethodnim poglavljima, dok ćemo u ovom malo detaljnije obraditi mehaničke izvore opasnosti, te opasnost od štetnog djelovanja prašine kod izvođenja radova na oblaganju. Mehanički izvori opasnosti javljaju se prilikom upotrebe strojeva i alata za miješanje materijala za izradu posloge, za rezanje i brušenje materijala, za bušenje i sl. Keramičari – kamenari za miješanje materijala mogu koristiti male električne ili benzinske miješalice ali prilikom rukovanja s njima moraju voditi računa o slijedećem: rukovati samo sa potpuno ispravnim strojem pregledanim od strane stručnih osoba prilikom rada s benzinskom miješalicom NE PUŠITI pri točenju goriva gorivo za miješalicu držati u skladištu lakozapaljivih materijala, a ne u baraci za dnevni odmor radnika na gradilištu. el. miješalicu priključiti na ispravan razvodni ormara ( pregledan i ispitan) utičnica i kablovi moraju biti ispravni, vođeni zračno, a ne po zemlji nikada ne vršiti popravke električnog dijela miješalice, već o kvarovima obavijestiti neposrednog rukovodioca Rad s brusilicama Prilikom rada sa brusilicom postoji opasnost od otkidanja brusnog tijela bilo uslijed nepravilnog montiranja brusnog tijela, nepravilnog rukovanja ili greške u materijalu brusnog tijela. Zbog toga radnik koji namješta brusno tijelo vrši potrebno ispitivanje u vidu probe na zvuk kod brusne ploče i vizualnog pregleda brusnog papira. Kod postavljanja brusnog tijela potrebno je obratiti pažnju da li ono pravilno naliježe na vreteno i dali je propisno zategnuto odgovarajućom maticom, Zabranjeno je skidanje metalnog štitnika brusnog tijela. Prilikom brušenja obavezno nositi zaštitne naočale od stakla koje ne prska.

80

Da bi se izbjegla opasnost od pojave previsokog napona dodira upotrebljavajte alat sa dvostrukom izolacijom i plastičnim kućištem. Ukoliko je na brusilici montiran brusni papir za brušenje parketa zabranjuje se upotreba brusilice u druge svrhe: brušenje metala i sl. Kružna pila ( cirkular) Pri radu s kružnom pilom pojavljuju se opasnosti od izravnog dodira ruke radnika i lista pile. Ova opasnost sprečava se postavljanjem zaštitne kape iznad lista pile. Zaštitna kapa mora biti tako konstruirana da se ona može lako podešavati (dizati i spuštati), što ovisi o debljini predmeta kojega režemo. Zaštitnu kapu namjestite tako da se nalazi najviše 5 mm iznad predmeta koji se obrađuje (sl.1.). Ispod stola list kružne pile također treba biti zaštićen zaštitnom napravom, a otvor za izbacivanje piljevine redovito treba poslije svakog rada očistiti kako ne bi došlo do začepljenja. Predmeti koji se obrađuju mogu se vratiti i udariti radnika u trbuh ili prsa. Da bi se spriječile ovakve nezgode, iza lista pile mora se postaviti razdjelni klin koji će širiti i razdvajati predmet obrade i tako spriječiti da ga zupci pile zahvate i vrate. Razdjelni klin postavite iza lista pile na udaljenost od 3-10 mm, tako da se vrh klina nalazi pri dnu najvišeg zupca (sl.3.). Prije postavljanja lista pile pregledajte ga da ne bi bio oštećen. Oštećen list pile ne smije se postavljati na stroj (sl.4). Na stroju se ne smije raditi ako nije ispravno uzemljen ili ako mu je neispravan prekidač. Obrada malih komada drva na kružnoj pili veoma je opasna, jer se prsti ruku sasvim približavaju listu pile.Da bi se spriječio dodir ruke s listom pile moraju se upotrijebiti posebni potiskivači (sl.2). Kod obrade malih komada potiskivače obavezno koristiti. Prilikom rada na kružnoj pili skinite zaštitne rukavice jer one onemogućuju osjećaj opipa, pa list pile može zahvatiti rukavice i povući prste zbog čega su se desile mnoge teške nesreće. Palce uvijek držite stisnute uz šaku (sl.5). Upotrebljavajte vodilice da vam predmet koji se obrađuje ne sklizne s radnog stola i ruke ne dospiju u opasan prostor. Vodilice uvijek podesite prema potrebnoj širini, a radni stol ujedno povremeno čistite od rđe i smole. Čestice koje odlijeću pri obradi drveta mogu ozlijediti oči i lice radnika, zbog toga radnici koji rade s kružnom pilom moraju koristiti štitnik za oči i lice. Prije nego počnete raditi na kružnoj pili, provjerite da li su na spomenutim mjestima postavljene zaštitne naprave. Piljevinu uklanjajte s radnog stola četkom ili metlicom. Nakon isključenja stroja list pile ne zaustavljaj rukom ili drvetom, već kčnicom. Ako stroj nema kočnicu, pričekaj da se list pile zaustavi sam. Zabranjen je rad na kružnoj pili radnicima koji nisu osposobljeni za takav rad. Za siguran rad na kružnoj pili obavezno poštujte slijedeće upute: list pile podigni iznad radnog stola toliko da se drvo može rezati prije početka rada namjesti odgovarajuću zaštitnu napravu, koja može biti najviše 5 mm iznad komada koji se reže. Pri rezanju malih komada upotrijebi potiskivače piljevinu uklanjaj sa radnog stola četkom ili metlicom 81

namjesti ispravno razdvojni klin kako ne bi došlo do vraćanja komada. Klin mora biti udaljen 3-10 mm od zuba pile. Visina klina mora biti u visini zuba pile nakon isključenja stroja list pile ne zaustavljaj rukom ili drvetom, nego kočnicom. Ako stroj nema kočnice treba čekati da se list pile zaustavi sam. Prije postavljanja lista pile pregledaj da li nije oštećen. Oštećen list pile ne smije se postaviti na strojevi. Za vrijeme potiskivanja komada, ruke moraju biti van zahvata lista pile. Palci moraju biti stisnuti uz šaku Ne radi na stroju ako nije ispravno uzemljen ili ako mu je neispravan prekidač

s Ručni alati Za radove na oblaganju podova, zidova i stropova koristi se brojni ručni alat koji predstavlja specifične izvore opasnosti.Najčešće ozljede kod rada s ručnim alatom su udar alatom, posjekotine uslijed oštrih dijelova, povrede oka zbog odlijetanja čestica, materijala i sl. Nesreće se najčešće događaju zbog: upotrebe neispravnog alata upotrebe alata u pogrešne svrhe neispravnog načina rada neispravnog odlaganja i prenošenja alata Da se ne bi upotrebljavao neispravni alat, potrebno ga je stalno održavati. Kontrolu ispravnosti obavljaju alatničari ili skladištari koji izdaju alat. Sam radnik dužan je također prije početka rada prekontrolirati da li sa svojim alatom može sigurno raditi. Ukoliko primijetite da vam je alat oštećen ili na bilo koji drugi način neispravan, odmah ga zamijenite ispravnim i sigurnim. Kod ostalih uzroka mjere zaštite se svode na siguran postupak radnika, tj. da uvijek upotrebljava alat u ispravne svrhe, koristeći kod toga osobna zaštitna sredstva: zaštitne naočale (za zaštitu od letećih čestica) zaštitne rukavice ( za zaštitu šake od mehaničkih udaraca, posjekotina, površinskih ozljeda) 82

Opasnosti od štetnog djelovanja prašine Opasnost od štetnog djelovanja prašine javlja se kod svih radova na oblaganju. Kod keramičarsko- kamenarskih radova susrećemo se sa prašinom anorganskog porijekla ( gline, pijeska, kremena) a koje uzrokuju plućne bolesti. Ta prašina može izazvati i bolesti drugih dijelova i organa tijela, ali s obzirom da ona lebdi u zraku najviše djeluje na organe za disanje (nos, pluća), pa onda na oči i kožu. Mjere zaštite od djelovanja prašine: hermetizacija prostora ventilacija prostora vlaženje materijala prilikom rezanja ili brušenja osobna zaštitna sredstva : 3M filterska maska, 3M respirator Kod brušenja parketa prijeti opasnost radnicima po zdravlje od drvene prašine koju oni udišu prilikom rada. Drvena prašina može biti vrlo fina i gruba u obliku piljevine. Fina i skoro nevidljiva prašina javlja se prilikom brušenja parketa u zatvorenim prostorijama, a gruba prilikom rezanja parketa i kutnih letvi na kružnoj pili. Sitna prašina ulazi u čovječji organizam udisanjem kroz usta i nos, taloži se u plućima i nakon nekog vremena može izazvati plućna oboljenja. Da se to ne bi događalo na strojevima za brušenje treba postaviti vreću za usisavanje prašine, a radnici moraju koristiti sredstva za zaštitu organa za disanje (respirator s odgovarajućim filterom). Kod parketarskih radova određenu opasnost predstavljaju lakovi koji se koriste kod lakiranja parketa ako sadrže otrovna otapala – razrjeđivače. Ova otapala su lako hlapljiva i isparavaju već kod sobne temperature, a pri tome se stvaraju otrovne pare. Pare otapala u povećanoj koncentraciji nadražuju sluznice očiju i dišnih puteva, a mogu dovesti do kroničnih upala i teških oštećenja organizma. Zbog toga kada radite na lakiranju koristite plinsku masku oznake A. Filter kod maske promijenite čim osjetite da propušta miris pare ili kada disanje postane otežano. Ne zadržavajte se bez potrebe u blizini mjesta gdje se obavlja lakiranje.

83

3.2. FASADERSKI RADOVI Radnici koji obavljaju finalnu obradu ploha građevinskog objekta ( fasaderi – soboslikari) često se ozljeđuju prilikom padova. Padovi su mogući na svim radnim površinama koje su klizave, neravne, uske i slično. Sve materijale, pribor i alate rasute po podu potrebno je odmah pokupiti, a ako je netko drugi rasuo materijal ili zakrčio prolaz, o tome je potrebno obavijestiti neposrednog rukovoditelja. Pri radu na skeli postoje opasnosti od pada ako je prolaz preuzak. Zbog toga širina prolaza treba biti najmanje 60 cm. Ako na skeli odlažete svoj materijal i pribor, ostavite pri tom prolaz odgovarajuće širine. Padovi na gradilištu mogući su i zbog zapinjanja tijelom za nisko položene cijevi, vodove, te druge stršeće predmete. Prilikom zapinjanja često se još prije pada ozlijedi glava. Pri kretanju gradilištem obvezno nosite zaštitnu kacigu i obratite pozornost na sve predmete kraj kojih prolazite. Ozljedu mogu uzrokovati i oštri rubovi lima, žice ili čavala koji strše iz oplate, te na druge slične predmete. Iako se takvi predmeti moraju ukloniti još za vrijeme izvođenja objekta, dužnost je soboslikara, ličilaca i fasadera prije početka rada pregledati površine koje će obrađivati i ukloniti sve takve predmete, naravno, oni ne služe za vezanje materijala. Držite se ovog pravila, jer ćete tako izbjeći mnoge nezgode. Za rad upotrebljavajte odgovarajuće zaštitne cipele. Izbjegavajte sve oštre i šiljaste predmete koji se nalaze na tlu. Neispravan alat, također, može uzrokovati ozljedu. Strugači i lopatice bez drške, s polomljenom drškom ili izvijenim metalnim dijelom, mogu ozlijediti radnike. Lopatice i strugače s izlomljenim ili oštećenim dijelovima odmah zamijenite. Poslije rada sav alat očistite i pohranite na odgovarajuće mjesto. Veliku opasnost pri fasaderskim i ličilačkim radovima predstavljaju padovi s ljestava, zajedno s ljestvama, padovi sa skela, platformi, rampi, balkona, padovi u jame, u otvore u objektu i sl. Da se spriječe padovi s visine sva radna mjesta koja se nalaze na visini većoj od 1m od tla ili niže etaže moraju se ograditi propisnom zaštitnom ogradom. Provjerite da li je zaštitna ograda postavljena kraj mjesta na kojem ćete raditi.Zaštitna ograda mora biti visoka najmanje 1m i izvedena s tri vodoravne prečke. Gornja prečka poslužit će kao rukohvat i izravna zaštita od pada s visine. 84

Srednja prečka zaštitit će vas u slučaju posrtanja i pada na radnom podu, odnosno od pada kod rada u sjedećem ili čučećem položaju. Donja prečka, tzv. Rubna daska, zadržat će vam nogu u slučaju iskliznuća, a ujedno će spriječiti pad materijala i alata s visine. Rubna daska mora uvijek biti visoka najmanje 20 cm. Radni pod skele smije biti udaljen od zida objekta najviše 20 cm. Ako se zbog premalog prostora potrebnog za obradu zida radni pod skele odmakne od zida za više od 20 cm, zaštitna ograda mora se postaviti s obje strane skele.

Ako ćete raditi sjedeći, zaštitnu ogradu na dijelu do zida možete, po potrebi, skinuti. No, pri tom se s obvezno vežite zaštitnim pojasom i spojnim užetom dužine najviše 1,5 m. Na radnim mjestima gdje se ne mogu postaviti zaštitne ograde moraju se postaviti prihvatne skele ili mreže. Prije početka rada sami ocijenite postoji li opasnost od pada s visine i jesu li provedene odgovarajuće mjere zaštite. Ako je prisutna ova opasnost, a nije osigurana odgovarajuća zaštita, nemojte prihvatiti takav rad. Pri radu na mjestima gdje se za zaštitu od pada s visine ne mogu postaviti zaštitne ograde ili mreže, kao što su prozori, ograde, ispusti i podesti već postojećih starih objekata, radnici koji rade na obradi fasade obvezno moraju upotrijebiti zaštitne pojaseve. Prilikom kretanja gradilištem – uz iskope, jame, kanale, revizijska okna, uz otvore u objektu za spuštanje materijala, uz otvore za lift i sl. - postoji opasnost od pada u dubinu. Za zaštitu od pada u dubinu na navedenim mjestima moraju se postaviti zaštitne ograde ili posebni poklopci. Ako primijetite da ne postoji zaštitna ograda ili poklopac, obavijestite o tome neposrednog rukovoditelja. Koristite li neki otvor za prolaz ili provlačenje materijala, nakon obavljenog posla vratite poklopac na mjesto. Na radnike koji obavljaju obradu fasada često padaju predmeti s viših dijelova objekta.Da bi se to spriječilo, prije početka rada treba provjeriti obavljaju le se neki drugi radovi iznad mjesta gdje će se bojiti ili obrađivati fasada. 85

Kada radite na fasadi obvezno upotrijebite zaštitnu kacigu. Radnici na fasadi izloženi su također prskanju morta ili boje u oči i lice, padanju šute, prašine i stare boje za vrijeme struganja, te sličnim opasnostima. Kod radova gdje dolazi do prskanja boje ili morta obvezno upotrijebite štitnike za oči i lice. Ove štitnike upotrijebite i prilikom čišćenja i struganja starih zidova. Za zaštitu od prskanja može poslužiti i kapa sa štitnikom. Ako su vam boja ili mort prsnuli u oko, odmah ga isperite čistom vodom. Radnici koji rade na obradi fasadnih ploha mogu biti izloženi opasnostima od pada loše složenih materijala u blizini mjesta rada, pada predmeta s objekta kraj kojih prolaze, pada tereta s transportnih sredstva i sl. Prije nego pristupite radu provjerite jesu li materijali ili dijelovi uređaja za rad u vašoj blizini osigurani od pokretanja, rušenja i sl. Ako to sami ne možete utvrditi, tražite od neposrednog rukovoditelja da on to učini Prilikom kretanja gradilištem ne prilazite objektima u radu koji nisu izvedeni sa zaštitnim nadstrešnicama. Izbjegavajte prolaženje ispod visećih tereta. Fasaderski radovi uglavnom se obavljaju na povišenim mjestima, uz uporabu pomoćnih konstrukcija kao što su skele i ljestve. Pri tom postoji povećana opasnost od pada radnika i materijala. Da bi rad s ljestvama i na skeli bio siguran, treba odabrati ispravne ljestve i skelu, postaviti i upotrebljavati na odgovarajući način. Jednokrake ljestve moraju se izvesti s usađenim ili usječenim prečkama. Sama širina ljestava mora iznositi najmanje 45 cm, a razmak između prečaka ne smije biti veći od 32 cm. Ljestve ne smiju biti nastavljene pribijenim letvama, a prečke se ne smiju popravljati vezanjem letvica. Kad postavljate ljestve, nemojte ih položiti na sanduke, vreće, klizave ili labave podloge. Ljestve nikada nemojte gornjim krajem, odnosno zadnjom prečkom, nasloniti na zaobljene predmete, uglove zidova, prozorska krila i sl. Ako ljestve vode na drugu etažu, postavite ih tako da nadvisuju rub za najmanje 75 cm (mjereno okomito).

86

Loše postavljene ljestve mogu se prevrnuti ili klizati. Ljestve se ne smiju postaviti previše uspravno, ali ni previše koso. Poželjno je da se ljestve vežu na gornjem i donjem kraju za neku konstrukciju: Da se spriječi klizanje, ljestve se mogu izvesti i s posebno opremljenim papučama. Ljestve postavite pod kutom od oko 75° u odnosu na podlogu. Tada neće postojati mogućnost klizanja ili prevrtanja. Ako su ljestve kratke i treba ih produžiti, obavijestite o tome neposrednog rukovodioca, ne radite sami. Na dugim ljestvama provjerite jesu li prva i posljednja prečka osigurane steznim vijkom. Da se spriječi pad s ljestava, radnici koji ih koriste moraju se uspinjati i silaziti tako da su uvijek licem okrenuti prema ljestvama. Pri silaženju ili uspinjanju rukama se hvatajte za upore, a ne za prečke. U rukama ne prenosite nikakav materijal, jer se nećete moći čvrsto uhvatiti. Ako radite s jednokrakih ljestava, privežite se zaštitnim pojasom, a spojno uže pričvrstite na neku konstrukciju ili za same ljestve.

Dvokrake ljestve moraju biti izvedene u skladu sa zahtjevima za jednokrake ljestve. Prečke obvezno moraju biti usječene. Kod ovih ljestava na gornjem dijelu mora se postaviti ispravan šarnir koji veže oba kraka. Dvokrake ljestve ne smiju se upotrebljavati kao da su jednokrake. A za radove na fasadi često se upotrebljavaju lako pokretne skele na kotačima,skele na nogarima, čelične fasadne skele, viseće skele, viseće košare, montažne konzolne skele. Lako pokretna skela. Odaberite samo onu skelu koja ima propisno izvedene ljestve za uspinjanje na radni pod. Radni pod mora biti zaštićen propisnom zaštitnom ogradom. Kada ste zaustavili i namjestili skelu, kotače okrenite na različite strane, podložite ih i kočnicom osigurajte od pokretanja. Ako skela na kotačima nije ovako opremljena, nemojte je koristiti. Kada skela na kotačima ima teleskopsku platformu, izvlačite platformu samo odgovarajućim dizalicama.Platformu osigurajte od nekontroliranog spuštanja posebnim trnovima.

87

Skele na nogarima. Skele na nogarima mogu se izvesti od drvenih ili metalnih teleskopskih nogara. Nogari se ne smiju postaviti na sanduke, cigle, bačve i druge nestabilne predmete. Ako primijetite da su nogari nastavljeni letvama ili postavljeni na sanduke, košare, složene cigle i sl. Nemojte se uspinjati na takvu skelu jer se lako može srušiti. Nogari se smiju postaviti na najveći dopušteni razmak od 2m mjereno od osi do osi uz uvjet da će se na njih položiti mosnice debljine najmanje 50 mm.

Ako nogare postavite na veći razmak, ili pak umjesto mosnica upotrijebite daske, doći će do uvijanja i pucanja radnog poda. Nogari se smiju postaviti najviše u dva reda jedan iznad drugog, odnosno najviše 4m visine.

Skelu na nogarima koja je sastavljena u više redova ili od više nogara ukrutite dijagonalnim prečkama, a nogare gornjeg reda osigurajte od pomicanja slika zabijanjem drvenih “pakni” ili “klanfi” uz nogar.

Mosnice radnog poda na skeli, izvedene u širini od najmanje 80 cm, moraju se osigurati od pomicanja i moraju dobro prianjati. Krajnje mosnice radnog poda moraju se zakovati ili “klanfama zabiti za nogar. Skele na nogarima ne smiju se postavljati na konzolne skele ili viseće skele. Za pristup na svaku etažu skele moraju se postaviti ispravne ljestve.. 88

Ako sami postavljate skelu, postavite je u skladu s navedenim s navedenim zahtjevima, jer će jedino tako biti ispravna, a rad na njoj siguran. Ostale vrste skela trebaju postavljati posebno obučeni radnici, no fasaderi moraju znati kako se koriste takve skele, te ocijeniti jesu li izvedene ispravno i sigurno. Prije nego započnete s radom na skeli, bez obzira na vrstu skele, provjerite sljedeće: Skela mora biti postavljena na radnu podlogu. Stupovi skele ne smiju biti oslonjeni na balkone, ispuste, sumnjive podove, natrule grede isl. Skela mora biti okomita, a stupovi ne smiju propadati u teren. Drveće, zračni vodovi i svi ostali predmeti moraju biti odmaknuti od skele i ne smiju je dodirivati. Radni pod skele mora biti širok najmanje 80 cm, a svi prolazi uz odloženi materijal moraju iznositi najmanje 60 cm. Pod mora biti pun, bez rupa i napuklina. Skela ne smije biti udaljena od zida više od 20 cm. Ako je udaljenost veća, zaštitna ograda mora se postaviti s obje strane radnog poda skele. Na svim mjestima na skeli, gdje je radni pod na većoj visini od 1 m od tla ili niže etaže, mora se postaviti zaštitna ograda. Na svaku etažu skele mora se osigurati pristup, i to ljestvama s niže etaže ili spojnim mostićem s objekta. Na skeli koja se nalazi uz javnu prometnu površinu ili iznad nje, moraju se po cijeloj vanjskoj strani postaviti prekrivači od trske, jute ili plastične folije, da se prolaznici zaštite od prskanja materijalom, pada materijala i alata.

Viseće skele i viseće košare Pri uporabi ovih pomoćnih konstrukcija postoji opasnost od pada na tlo, od pada u otvore prema objektu, od prignječenja itd. Viseću skelu mogu postavljati samo stručni radnici. Skela se vješa na nosače konzole koji su čvrsto vezani – upeti za konstrukciju objekta. Ako su nosači konzole pričvršćeni protuutegom od položenih vreća, sanduka i drugog tereta prebačenog preko nosača, nemojte prihvatiti rad na takvoj skeli, jer je rad na njoj opasan i zabranjen. 89

Iznimno se dopušta upotreba protuutega izvedenog u obliku posebnog sanduka, prema projektu i uputi proizvođača visećih skela na motorni pogon. Takav protuuteg mora visjeti s druge strane objekta, a za nosač je vezan čeličnim užetom. Svaka viseća skela mora na ogradi imati ploču s podacima o dopuštenom opterećenju. Dopušteno opterećenje ne smije se prekoračiti jer postoji opasnost od pucanja užadi i pada skele. Teret na visećoj skeli treba rasporediti jednolično. Viseća skela na motorni pogon ne smije se upotrebljavati za prenošenje tereta, uz stalnu vožnju i rad skele, jer će se u protivnom pregrijati i pregorjeti motor. Ona je namijenjena isključivo za rad na visini, a ne za prijevoz materijala. Svaku skelu prije početka rada treba pregledati stručna ekipa i o tome se mora voditi evidencija u kontrolnoj knjizi viseće skele. Viseća skela mora sa svih strana imati propisanu zaštitnu ogradu. Viseće skele na motorni pogon mogu na dijelu prema objektu biti izvedene bez zaštitne ograde, ali se svi radnici moraju vezati zaštitnim pojasom. Na visećoj skeli koja ima ogradu sa sve četiri strane, ograda se po potrebi može skinuti na dijelu do objekta pod uvjetom da skela miruje, da je vezana za objekt, te da radnici koji na njoj rade upotrebljavaju zaštitne pojaseve. Kod rada na visećoj skeli obvezno upotrebljavati zaštitni pojas i zaštitnu kacigu. Rukovatelj podizanja skele dužan je svaki put upozoriti sve prisutne da se odmaknu od objekta kako ne bi o njega zapeli dijelovima tijela, alatom ili drugim predmetima. Prije podizanja skele, odmah u blizini tla provjerite uređaje za kočenje i zaustavljanje. Ako za vrijeme rada na visećoj motornoj skeli nestane struje, slika ostanite mirni i pričekajte da vam s vrha objekta spuste “mornarske” ljestve. Opasnost od pada radnika sa skele postoji i u momentu izlaska sa skele na etažu objekta. Da bi se ova opasnost izbjegla, skelu treba umiriti, vezati za objekt i upotrijebiti ispravne ljestve. Skela se u slučaju jačeg vjetra treba spustiti na tlo. Poslije rada viseću skelu obvezno spustite na tlo, odnosno na posebno postolje. Nikada ne uskačite, odnosno ne uskačite sa skele dok je još u pokretu. Prostor oko skele na tlu, u širini u kojoj se očekuje pad materijala, treba ograditi i na ogradu postaviti odgovarajuću ploču upozorenja. Viseće košare upotrebljavaju se pod istim uvjetima kao i viseće skele. Ako trebate obaviti neki posao na nepogodnom mjestu do kojega se ne može doseći, zatražite rješenje slika od svojeg neposrednog rukovoditelja. 90

Veliku opasnost kod izvođenja fasaderskih radova na pročeljima zgrada predstavljaju neizolirani zračni vodovi električnih instalacija, te zračni vodovi na kojima je izolacija oštećena. Zbog toga se slobodni zračni vodovi moraju postavljati na takvu visinu i na takve udaljenosti od mjesta rada da dodir s njima bude onemogućen. Iz tog razloga se zračni el. Vodovi moraju postavljati na dovoljnu visinu iznad najviše etaže skele i na dovoljnu udaljenost od najistaknutijeg bočnog dijela skele. Istovremeno treba voditi računa i o prostoru potrebnom za rukovanje, a da se pritom ne pojavi opasnost od dodira električnog voda.

Ako zračni vodovi nisu postavljeni na dovoljnim udaljenostima od skele, nemojte započeti s radovima dok se to ne osigura, odnosno dok se vodovi ne isključe. Budite veoma oprezni, čak i onda kada su vodovi propisno postavljeni naročito ako rukujete dugačkim predmetima.

91

4. OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA Radi zaštite organizma i dijelova tijela, osobama koje su za vrijeme rada izložene određenim vrstama opasnosti i štetnosti stavljaju se na raspolaganje sredstva osobne zaštite i osobna zaštitna oprema ako se djelovanje opasnosti štetnosti ne može otkloniti drugim mjerama zaštite na radu.

4.1 Sredstva i oprema za zaštitu glave: Zaštitni šljem – mora potpuno pokrivati gornji i zadnji dio lubanje i mora imati obod za zaštitu čela i vrata. Šljem mora imati ugodnu kolijevku, koja se može podešavati prema veličini glave i mora sa obje strane imati trake za vezanje ispod brade, koje omogućavaju čvrsto ležanje šljema na glavi s tim da razmak unutrašnje površine šljema od tjemena glave iznosi najmanje 25 mm

4.2 Sredstva i oprema za zaštitu očiju i lica Zaštitne naočale od standardnog okvira i prozirnih stakala– za zaštitu od dolijetanja sitnih čestica prilikom turpijanja, žbukanja, miješanja i prosijavanja materijala

92

Zaštitne naočale od okvira sa bočnom zaštitom i prozirnih stakala – za zaštitu od dolijetanja sitnih čestica koje dolijeću većim brzinama iz čeonog i bočnog pravca

Zaštitne naočale s tamnim staklom – za zaštitu očiju od jake svjetlosti, letećih iskri i slabijeg toplotnog i ultraljubičastog zračenja

Zaštitne naočale od žičane mreže – za zaštitu od letećih čestica obrađivanog materijala (kamen, metal isl.) Štitnik za elektrozavarivače – može biti ručni i naglavni. Ručni štitnik sastoji se od štita sa kožnim nastavkom ili bez njega, okvira sa tamnim i prozirnim staklom i ručke za držanje štitnika. Naglavni štitnik sastoji se od preklopnog štita sa kožnim nastavkom ili bez njega, okvira sa tamnim i prozirnim staklom i obruča za nošenje štitnika na glavi

93

4.3 Sredstva i oprema za zaštitu sluha Radi zaštite osjetila sluha od prekomjerne buke na radu odnosno na radnim mjestima na kojima se buka ne može tehničkim sredstvima sniziti ispod dozvoljene granice propisane postojećim propisima – osobama koje su za vrijeme rada izložene buci daju se na korištenje odgovarajuća sredstva odnosno oprema, i to zavisno od intenziteta buke: vata za zaštitu sluha od buke jačine do 75 dB (decibela) ušni čep za zaštitu sluha od buke jačine do 85 dB ušni štitnik za zaštitu sluha od buke jačine 150 dB

94

4.4 Sredstva i oprema za zaštitu organa za disanje Radi zaštite organa za disanje za vrijeme rada u atmosferi zagađenoj štetnim plinovima i drugim aerosolima (dim, magla, prašina) u koncentracijama iznad maksimalno dopuštenih koncentracija (MDK) propisanih postojećih HRN – osobama koje rade u takvoj atmosferi daju se na korištenje odgovarajuća sredstva odnosno oprema za zaštitu organa za disanje i to: respirator za zaštitu organa za disanje od grube, neagresivne i neotrovne prašine respirator za zaštitu organa za disanje od fine industrijske prašine respirator za zaštitu organa za disanje od fine industrijske prašine, dima i magle respirator za zaštitu organa za disanje od fine industrijske prašine ili od štetnih para u manjim koncentracijama cijevna maska za zaštitu organa za disanje od štetnih plinova, pare, magle, dima ili od prašine u velikim koncentracijama, odnosno u atmosferi koja sadrži manje od 16% kisika cijevna maska sa kapuljačom ili šljemom za zaštitu organa za disanje, kao i glave i vrata, za vrijeme rada u atmosferi sa visokim koncentracijama štetnih plinova, magle dima i prašine plinska maska za zaštitu organa za disanje od štetnih plinova, pare, dima, magle i prašine aparati s kisikom i komprimiranim zrakom za zaštitu organa za disanje u radnoj atmosferi u kojoj postoje ili se mogu očekivati visoke koncentracije štetnih plinova, pare i dima, odnosno u kojoj je sadržaj kisika ispod 16%

95

4.5 Sredstva i oprema za zaštitu ruku Radi zaštite ruku od određenih opasnosti ili štetnosti, zavisno od vrste rada, koriste se zaštitne rukavice, i to: obične kožne rukavice kožne rukavice sa čeličnim zakovicama ili pločicama podstavljene kožne rukavice rukavice od nesagorive tkanine rukavice za zavarivače i rezače metala rukavice od prirodne ili sintetičke gume rukavice od plastičnog materijala otpornog prema razrjeđivačima gumene rukavice za električare zaštitni prsti od kože, gume ili plastičnog materijala štitnik za dlan i nadlanicu

96

4.6 Sredstva i oprema za zaštitu nogu Radi zaštite nogu i stopala radnicima se daju na korištenje zaštitna potkljenica, zaštitna natkoljenica, te zaštitna obuća ovisno o vrsti poslova koji se obavljaju. Zaštitnu potkoljenicu koriste tesari, šumski radnici, rudari i sl. Zaštitnu natkoljenicu koriste kamenari, keramičari, parketari. U pravilu radnici koji posao obavljaju u klečećem položaju. Građevinski radnici koriste slijedeću zaštitnu obuću: kožne ili gumene cipele odnosno čizme sa čeličnom kapicom ili kapicom od tvrde gume i sa ugrađenom čeličnom tabanicom – za zaštitu od mehaničkih povreda nogu ( npr. Pad teških predmeta na prste, probijanje potplata šiljastim predmetima, čavlima isl.)

4.7 Sredstva i oprema za zaštitu ručnog zgloba Radi zaštite ručnog zgloba od povreda pri rukovanju predmetima sa oštrim rubovima i od vibracija koje se sa ručnog mehaniziranog alata (pneumatski čekić i sl.) prenose na ruke, kao i radi osiguranja stabilnosti ručnih zglobova pri teškim transportnim radovima daje se na korištenje kožni štitnik za ručni zglob.

4.8 Sredstva i oprema za zaštitu trbušnih organa Radi zaštite trbušnih organa od mehaničkih povreda pri radu na strojevima za obradu drva sa ručnim dodavanjem (povratni udar materijala na cirkularu, ravnalici i drugim strojevima), kao i pri ručnoj ili strojnoj obradi metala ili armature daje se na korištenje kožni pojas ili specijalno ojačana kožna pregača.

97

4.9 Sredstva i oprema za zaštitu tijela Građevinskim radnicima daje se na korištenje zaštitna odjeća i to: odijelo od platna (kepera i sl.) kroja kombinezona ili iz dva dijela (bluza i hlače) – za rad pri kojem su radnici izloženi prljanju ili prašini

98

4.10 Sredstva i oprema za zaštitu od nepovoljnih atmosferskih utjecaja Građevinskim radnicima, obzirom da rade na otvorenom prostoru izloženi nepovoljnim atmosferskim utjecajima (kiša, snijeg, niske temperature i sl.) daju se na korištenje sredstva odnosno oprema za zaštitu od nepovoljnog djelovanja atmosferskih utjecaja i to: kišna kabanica od nepremočivog materijala kapuljača za zaštitu glave, vrata, očiju bunda za zaštitu od hladnoće zimi pri radu na otvorenom podstavljeno odijelo za zaštitu od hladnoće zimi podstavljeno odijelo za zaštitu od hladnoće štitnik za uši za zaštitu od niskih temperatura podstavljene rukavice, cipele, čizme

99

4.11 Sredstva i oprema za zaštitu od pada s visine

Radi zaštite od pada s visine na radnim mjestima koja se zbog prirode posla ne mogu ograditi ili na drugi pogodan način zaštititi radnicima se daje na korištenje zaštitni opasač opremljen prihvatnim užetom za vezivanje. Materijal od kog je izrađen zaštitni opasač, kao i dimenzije i izrada opasača i njegovih dijelova, moraju odgovarati probnom statičkom i dinamičkom opterećenju propisanom postojećim HRN.

100

LITERATURA: − − − − −

Sigurnost pri građevinskim radovima; ZIRS Sigurnost pri gradnji objekata; dr.sc.Nenad Kacian, IPROZ Sigurnost pri rukovanju strojevima za zemljane radove; ZIRS Priručnik Stručnjaka zaštite na radu; IPROZ Katalozi oplata i skela