Veliki školski leksikon 9530611110 [PDF]

Zitiervorschau

A1.qxd

29.10.2003

19:48

Page 1

aA Razvoj slova

egipatski hijeroglif klasièno grèko alfa arhajsko latinsko

Abadan, iranski grad i luka u delti Shatt-al-Araba; 294 000 st. Rafinerija i luka za izvoz nafte. Razoren u ratu s Irakom 1980-ih godina.

A gotica

abak (lat. prema grč.), 1. računska ploča s označenim

stupcima i recima po kojima se pomiču kamenčići ili abak, kineski kuglice, prvo poznato pomagalo za računanje. Njime se još uvijek koriste u Japanu, Kini i Rusiji; 2. ARHIT, završna četverokutna ploča na kapitelu ant. stupova.

glagoljica æirilica ustav

Abasidi, arap. kalifska dinastija (750–1517), koju je osnovao Muhamedov stric Abas (566–652). Prvotno sjedište u Bagdadu. Najviši uspon u doba Haruna al-Rašida (786–809) i Al-Mamuna (813-33) za čijih je vladavina ostvaren znatan kult., znanstv. i umj. razvoj u koji su ugrađeni prinosi helenske, perzijske, sirijske i indijske baštine. Mongolskim osvajanjem Bagdada abak antičkog stupa (1258) izvorni kalifat Abasida prestaje postojati.

a, A, prvo slovo latinične abecede, izvedeno iz semitskoga alef, preko grč. alfa. U hrvatskom jeziku označuje otvoreni samoglasnik. Grč. predmetak u složenicama: bez-, ne- (iskazuje negiranje osnovne riječi: npr. apolitičan, amoralan; pred vokalima an-: analfabet). a - MAT, opći broj (u algebri); pravac ili stranica lika (u geometriji); a - GLAZB, šesti ton osnovne dijatonske ljestvice; a - GEOD, jedinica površine zemljišta ar; a - LOG, univerzalno-afirmativni sud; A - MAT, točka (u geometriji); A - FIZ, jedinica jakosti električne struje amper; A - MED, krvna grupa; A - METEOR, anticiklona. @ (monkey a), simbol koji se nalazi unutar adrese →

Abasidi, grobnica 12. kalifa u Samari

elektroničke pošte i upućuje na pružatelja internetskih usluga. Adresa koja u sebi sadrži taj simbol jest → email adresa.

abdikacija (lat. abdicatio, odricanje), 1. jednostran

Aachen, grad u sav. pokrajini Nordrhein-Westfalen,

abdomen → trbuh abeceda, ustaljen redoslijed slova u latinici. Dobila

čin kojim se vladar odriče prijestolja; 2. općenito, odricanje od nekog čina, prava ili časti.

Njemačka; 248 000 st. Prometno središte; ind. stakla i tekstila; poznate toplice i lječilište; turizam, sjedište biskupije. Na mjestu rim. naselja katedrala i dvor Karla Velikog (8. st.), središte obnove kulture Karolinga. U dvorskoj kapeli čuvaju se prijestolje i sarkofag Karla Velikog; u njoj su krunjeni franački i njem. kraljevi do 1531.

je naziv po prvim četirima slovima – a, b, c, d. U hrv. pismu ima trideset slova. → alfabet, azbuka

Abel, biblijski lik, mlađi sin Adamov i Evin. Prigodom prinošenja žrtve Jahvi, ubio ga iz zavisti stariji brat Kain. Simbol nevino stradala pravednika. Abélard, Pierre, franc. filozof i pisac (1079–1142), pisao na lat. jeziku; držao da razum ima granica samo u teologiji te da je znanje važnije od religije, a razum

Aachenski mir, mirovni ugovor sklopljen 12. 1. 812. nakon višegodišnjeg ratovanja između franačkog cara → Karla Velikog i biz. cara Mihajla Rangabea, kojim je uspostavljena crta razgraničenja između biz. i franačkih stečevina; na hrv. prostoru dalm. priobalje (gradovi Zadar, Trogir, Split i Dubrovnik) i otoci pripali su Bizantu, a Istra i Hrvatska Franačkoj. Nakon A. m. hrv. država postupno jača iznutra i čvršće se integrira u kult. i polit. sustav Europe.

Aalto, Alvar Hugo Henrik, fin. arhitekt i oblikovatelj (1898–1976), preteča moderne arhitekture u koju unosi organičke oblike i prirodne materijale (opeka, drvo; Dom kulture, Finlandiatalo, konferencijska dvorana u Helsinkiju). Protagonist suvremenog urbanizma; u oblikovanju namještaja afirmira primjenu savijenog drva (stolica Paimio), a kod uporabnih predmeta od stakla osebujne zaobljene oblike po kojima finski dizajn postaje prepoznatljiv u svijetu.

hrvatska područja u doba Aachenskog mira

1

A1.qxd

29.10.2003

19:48

Page 2

aberacija

Pierre Abélard, minijatura iz manuskripta, 14. st.

Abidjan, gl. grad (administrativno) i luka Obale Bjelokosti, na obali Atlantskog oceana (Gvinejski zaljev); 2 797 000 st. Sveučilište (1963); Muzej afričke umjetnosti; trgovina, prehr. ind., rafinerija.

od autoriteta. Kršćanstvo je povezivao s tradicijom ant. filozofije i kulture čime je prethodio humanizmu. Njegovo je učenje naišlo na žestok otpor Crkve, a knjiga Uvod u teologiju bila je spaljena. Zbog ljubavi prema učenici Héloïsi, s kojom se potajno vjenčao, bio je prisiljen povući se u samostan, odakle su izmjenjivali nježna i strastvena pisma koja je A. poslije preradio i po kojima je poznatiji nego po skolastičkim djelima. Književno je vrijedna i njegova autobiogr. proza Povijest mojih nevolja.

abiogeneza (grč.), teorija o samozačeću ili samoniklosti, prema kojoj se živa bića mogu razviti iz nežive tvari. Poznata pod nazivom generatio spontanea još iz doba Aristotela, koji objašnjava nastanak primjerice “crva”, tj. ličinke muhe iz trulog mesa, stjenice iz prašine ili miševa iz starih krpa i smeća. Ova teorija spontanog razvitka vrijedila je u biologiji do Louisa Pasteura (1822–1895) koji je pokusima dokazao da živa bića ne mogu nastati iz nežive tvari (→ biogeneza).

aberacija (lat.), 1. zastranjenje od pravila, skretanje, odstupanje od smjera; 2. FIZ, pogreška u slici koju daje leća ili zakrivljeno zrcalo; kromatska aberacija nastaje zbog različitog loma svjetlosti različitih boja; sferna aberacija nastaje zato što zakrivljenost leća i zrcala uzrokuje izobličenje slike ako se zrake koje dolaze od njihovih rubova ne sijeku u istoj točki sa zrakama koje prolaze bliže središtu, tj. optičkoj osi; 3. ASTR, prividna promjena položaja zvijezde zbog promjene položaja motritelja, jer se sa Zemljom giba aberacija, sferna oko Sunca.

ablacija (lat.), odnošenje; 1. GEOL, naziv za procese koji pospješuju nestanak leda (kopnjenje, isparivanje, odnošenje vjetrom); 2. MED, odljepljenje, odljuštenje (npr. ablacija retine).

ablativ (lat.), šesti padež u deklinaciji nekih jezika (npr. u latinskome).

Abesinija, staro ime za → Etiopiju. Abhazi (Apsua), kavkaski narod na I obali Crnoga

abolicija (lat.), 1. zakonsko ukidanje određene pravne ustanove (npr. ropstva, smrtne kazne); 2. oslobođenje od kaznenog progona. A. se daje u obliku → pomilovanja ili → amnestije.

mora; nastanjen u Abhaziji, Gruzija (o. 90 000 pripadnika) i Turskoj; pravoslavci ili sunitski muslimani. Tradicionalno se bave poljodjelstvom, stočarstvom i lovom, a danas i uzgojem čaja i duhana.

abolicionizam (lat.), pokret za ukidanje određenog zakona ili pravne ustanove. Pojam se napose odnosi na sjevernoamer. pokret za oslobođenje crnih robova u prvoj polovici 19. st.

Abhazija, autonomna republika na SZ Gruzije, između Crnog mora i Kavkaza; 8 599 km2, 534 000 st. Gl. grad Suhumi. God. 1992. započela oružana borba za odvajanje od Gruzije.

Aborigini, prastanovnici Australije; o. 353 000 pripadnika (1,5% st. Australije); idu u red australoida – srednjeg su rasta, crnokosi, tamnosmeđe kože. Žive ugl. u seoskim područjima, a od 19. st. i u rezervatima. Tradicionalno se bave lovom i poljoprivredom; danas u velikom broju odlaze živjeti u gradove. abortus → pobačaj ab ovo (lat., od jajeta), 1. od početka; 2. široko, iscrpno, podrobno, potanko objašnjavanje i pripovijedanje. Abraham, prema Bibliji, prvi patrijarh, slavni predak izraelskog naroda. Potječe iz politeističke sredine, po jednoj predaji iz Harana, a po drugoj iz Ura. Izabrao monoteizam i iselio se iz rodnoga kraja u Kanaan, zemlju koju mu je Jahve obećao. Bog mu je obećao da će imati bezbroj potomaka. S ropkinjom Hagarom dobio je Jišmaela, a zakonita mu je žena Sara rodila Izaka. Na Sarin nagovor A. je potjerao Hagaru s Jišmaelom u pustinju, ali je Jahve zatražio da mu kao žrtvu prinese Izaka. Pristao je vjerujući Jahvi, ali kad je zamahnuo nožem, Jahve mu je zaustavio ruku. Priča je poruka Izraelcima da ne prinose ljudske žrtve i objašnjenje srodnosti između njih i Jišmaelita (Arapa). Abrahama smatraju svojim duhovnim ocem židovi, kršćani i muslimani.

F. Benković, “Abraham žrtvuje Izaka”, Zagreb, Strossmayerova galerija starih majstora

abrazija (lat.), 1. TEHN, uklanjanje površinskog sloja trenjem; 2. MED, površinska, beskrvna ozljeda kože; 3.

2

A1.qxd

29.10.2003

19:48

Page 3

Adam proizvodnju velikog broja važnih kem. proizvoda. Mnogi spojevi koji se iz acetilena mogu dobiti ishodne su tvari za proizvodnju boja, lijekova, otapala, plastičnih masa, umjetnih kaučuka.

GEOL, razorno djelovanje valova na strmim riječnim, morskim i jezerskim obalama; oblik → erozije.

Abu Dhabi (Abu Zhaby), najveći i naftom najbogatiji emirat Ujedinjenih Arapskih Emirata na J obali Perzijskog zaljeva; 67 350 km2, 670 000 st. Gl. grad Abu Dhabi, 363 000 st.

acetilsalicilna kiselina, C9H8O4, bijeli kristalni prah, slabo topljiv u vodi. Poznati je analgetik i antipiretik (aspirin, acisal).

Abuja, gl. grad Nigerije (350 000 st.), u središnjem

aceton, najvažniji alifatski keton, CH3–CO–CH3. Bezbojna, lakohlapljiva i zapaljiva tekućina ugodna karakteristična mirisa, miješa se s vodom. Služi kao otapalo za lakove, bezdimni barut, acetatnu svilu, te kao sirovina za dobivanje kloroforma, jodoforma, sulfonala i dr.

dijelu zemlje, planski građen 1980-ih, snažno se razvio nakon što su iz Lagosa u nj premještene ustanove središnje vlasti. Važne industrije, među kojima se osobito ističu pogoni za dobivanje kositra.

abulija (grč.), bezvoljnost, neodlučnost, pomanjkanje volje.

ab urbe condita (lat., od osnutka grada), oznaka za početak brojenja godina u rim. kalendaru, koje počinje ←753, kada je, po predaji, osnovan Rim.

Abu Simbel, lokalitet u J Egiptu, gdje se nalaze dva pećinska hrama posvećena bogu Amonu i božici Hator, iz doba Ramzesa II. (←13. st.). God. 1969. hramovi su premješteni 70 m više i 200 m dalje od prvotnog položaja, zbog izgradnje Asuanske brane. Ac, kem. simbol za aktinij (lat. actinium). a cappella, glazb. djelo namijenjeno višeglasnom

Abu Simbel

vokalnom sastavu bez instrumentalne pratnje.

aciditet ili kiselost → pH aciklički spojevi (lančasti, masni ili alifatski spoje-

Access, aplikacijski program tvrtke Microsoft za izradu baza podataka.

vi), organski spojevi u kojima su ugljikovi atomi poredani u otvorene nizove ili lance koji se mogu i granati. Najjednostavniji a. s. jesu zasićeni ugljikovodici alkani (parafini), kod kojih su ugljikovi atomi međusobno vezani samo jednostrukim vezama. Prvi je član niza metan CH4. Najjednostavniji razgranani a. spoj jest izobutan. Druga velika skupina su nezasićeni ugljikovodici, koji sadrže dvostruke odnosno trostruke veze između ugljikovih atoma, kao što su → alkeni (etileni) i → alkini (acetileni).

account (korisnički račun), osobni ključ za pristup → Internetu; sastoji se od korisničkog imena i lozinke, a dodjeljuje ga pružatelj internetskih usluga.

Accra, gl. grad i luka Gane, na obali Atlantskog oceana (Gvinejski zaljev); 949 100 st. Sveučilište. Tekstilna, prehr., drvna, kovinska i kem. industrija. Najvažnija svj. luka za izvoz kakaa. Utemeljili ga danski moreplovci 1661, a 1877. postaje gl. gradom brit. kolonije Zlatna obala. Požar 1894. i epidemija kuge 1907. uništili su grad, koji je 1920-ih obnovljen i izgrađen prema suvremenim urbanističkim načelima.

acisal, akr. od → acetilsalicilna kiselina; komercijalni naziv za lijek (antipiretik i analgetik); isto što i aspirin.

acetaldehid (etanal), bezbojna, lakohlapljiva tekući-

Aconcagua, planina u Z Argentini; najviši vrh Anda,

na oštra mirisa, CH3CHO. Pripravlja se oksidacijom etanola ili katalitičkom adicijom vode na acetilen. Služi za proizvodnju važnih kem. produkata (octene kiseline, umjetnih smola i dr.).

a. D. ili A. D., krat. od lat., anno Domini, godine

6 960 m; ugasli vulkan, na granici Čilea i Argentine. Gospodnje, ljeta Gospodnjega, skr. a.D., AD, za godine nove ere (n. e.), poslije Krista.

acetati, soli ili esteri octene kiseline, npr. natrijev acetat CH3COONa, etil-acetat, CH3COOC2H5.

ad absurdum (lat., do besmisla), neizravno opovrgavanje tvrdnje tako da se iz nje pravilnim logičkim zaključivanjem izvede kakva besmislica.

acetilen (etin), najjednostavniji → alkin, CH≡CH, aciklički nezasićeni ugljikovodik s trostrukom vezom; bezbojan, otrovan plin lakši od zraka, karakteristična slatka mirisa, pod povišenim tlakom eksplozivan. S nekim kovinama (bakrom, srebrom, živom) daje vrlo eksplozivne spojeve. Dobiva se iz kalcijeva karbida djelovanjem vode. Gori lijepim, svijetlim plamenom (karbidske lampe). Pri izgaranju s kisikom daje vrlo vruć plamen kojim se kovine mogu autogeno zavarivati i rezati. U kem. tehnici a. je osnovna tvar za

ad acta (lat., među spise), 1. oznaka na spisima da se pohrane u arhiv; krat. a. a.; 2. staviti (što) ad acta, odustati od čega, napustiti što (jer je nevažno).

adagio, glazb. oznaka za polakši tempo između largo i andante (na metronomu 98-126); također oznaka za stavak skladbe.

Adam, biblijski naziv za čovjeka općenito i vlastito ime prvog čovjeka. Stvoren od zemlje i daha Božjega

3

A1.qxd

29.10.2003

19:48

Page 4

adamantan Izraelom i jačanja obrambene moći Zapada s osloncem na SAD. S njim na čelu SR Njemačka je ostvarila demokr. preobrazbu i ekon. uspon, stekla drž. suverenost, te postala važan činilac eur. ekonomske integracije i zap. vojnopolit. saveza. Napisao autobiografiju Uspomene.

adend → pribrojnik adenozin, jedan od četiriju → nukleozida, koji ulazi u sastav ribonukleinske kiseline. Sastavljen od purinske baze adenina i šećera riboze. S fosfornom kiselinom stvara adenozin-fosfate, biološki važne organske spojeve. Prema broju fosfatnih skupina razlikuju se adenozin-monofosfat (AMP), difosfat (ADP) i trifosfat (ATP), te ciklički AMP (cAMP). Najvažniji je ATP koji služi kao neposredni izvor energije potrebne za normalno funkcioniranje svake žive stanice.

Adam, detalj Michelangelove freske u Sikstinskoj kapeli

šestog dana stvaranja kao vrhunac živih bića i kao biće koje upravlja svime što je stvoreno. S Evom protjeran iz Edena jer se ogriješio o Božji zakon. Biblijska pripovijest o Adamu i Evi u rajskome vrtu Edenu poručuje da je već prvi ljudski par podlegao kušnji da sâm, umjesto Boga, određuje granicu između dobra i zla. Otac je Kainov i Abelov.

adept (lat.), 1. povjerljiv čovjek, čovjek od povjerenja; 2. osoba upućena u poslove kakva užega kruga ljudi; 3. sljedbenik kojega učenja, pravca u znanosti, umjetnosti, vjeri i sl.; 4. takav sljedbenik koji slijepo, bez provjeravanja, slijedi takvo učenje ili pravac.

adamantan, C10H16, bezbojan zasićen triciklički ugljikovodik mirisa po kamforu. Ima strukturu kristalne rešetke dijamanta. Tali se pri 269 °C, lako sublimira već kod sobne temperature. Prvi su ga pripravili V. Prelog i R. Seiwerth 1941. u Zagrebu. Brojni derivati adamantana služe kao lijek.

adhezija (lat.), svojstvo prianjanja, fizičkog spajanja dvaju različitih tijela; privlačna sila između molekula različitih plinovitih, tekućih i krutih tijela. Privlačne sile su kratka dosega, a veličina im ovisi o vrsti tvari u dodiru. Poseban slučaj je kohezija koja je a. dvaju sličnih tijela.

adaptacija (lat.), 1. prilagođivanje, privikavanje, preuređenje, prepravljanje; 2. BIOL, prilagodba živih bića ili tijela okolini.

adapter (lat.), naprava koja omogućuje mehaničko

ad hoc (lat., za to), upravo za to, posebno za to, sa

ili električno spajanje dijelova ili sklopova koji nisu prvotno bili predviđeni za međusobno spajanje.

ad hominem (lat., k čovjeku), 1. izraz kojim se

svrhom za to, baš za taj slučaj, s tom namjerom. označava da je kakvo objašnjavanje primjereno upravo onomu kojemu se objašnjava; 2. postupak kojim se umjesto argumentima protiv argumenata druge osobe, služi napadima na tu drugu osobu, objedama te druge osobe.

Addis Abeba (A. Ababa), gl. grad Etiopije, na nadmorskoj visini od 2 424 m; 2 200 000 st. Sveučilište (1961). Tekstilna industrija. Ekon. i trg. središte i prometno čvorište, povezano cestama s lukama Assab i Massawa, a željeznički s Džibutijem na Crvenome moru. Sjedište Organizacije afričkog jedinstva (OAJ).

adicija (lat.), 1. → zbrajanje; 2. KEM postupak vezanja atoma vodika, drugih elemenata ili radikala na dvostruke ili trostruke veze u nezasićenim organskim spojevima.

adekvatan (lat.), koji čemu odgovara po vrijednosti, svojstvima; odgovarajući, jednak, primjeren, prikladan.

Adigeja, republika na J eur. dijela Rusije, SI od Crnog mora; 7 599 km2, 450 000 st. Gl. grad Majkop. Na S se nalazi valovita ravnica u porječju između Labe i Kubana, a na J brežuljkasto predgorje Kavkaza. Klima je umjereno kontinentalna. Naseljavaju je Adigejci i Rusi. Ležišta nafte i zemnog plina; poljoprivreda (cerealije, duhan).

Adelaide, gl. grad austral. sav. države South Australia; s lukom Port Adelaide 1 050 000 st. Utemeljen 1837. Sveučilište (1874). Metalurgija i brodogradnja.

Aden, grad i luka na krajnjem J obale Adenskog zaljeva, Jemen; 562 000 st. Ind. duhana, sezamova ulja i rafinerija nafte. Međunar. zračna luka. Poznat već Grcima u ant. vrijeme; pod vlašću Turaka, potom Arapa. Od 1839. do 1967. brit. kolonija i vojnopomorska baza.

Adigejci (Adyge), kavkaski narod, ugl. u Adigeji, Rusija; oko 125 000 pripadnika; sunitski muslimani. Ugl. seosko stanovništvo; bave se poljoprivredom.

Adenauer, Konrad, njem. državnik (1876–1967), gradonačelnik Kölna, jedan od prvaka Katoličkog centra, zatvaran za Hitlerova režima (1934. i 1944). Osnivač (1946) i vođa Kršćansko-demokratske unije (CDU), sav. kancelar (1949-63). Vodio politiku Konrad Adenauer bliskog savezništva s Francuskom, pomirenja s

adipinska

kiselina, heksan-dikiselina, COOH(CH2)4COOH; bezbojni kristali topljivi u alkoholu i eteru. Služi u ind. umjetnih smola i plastičnih masa (najlon). U prehr. ind. može nadomjestiti vinsku kiselinu.

4

A1.qxd

29.10.2003

19:48

Page 5

aerobionti advent → došašće adventisti (lat.), kršćanska sljedba koja očekuje

aditivi (lat.), tvari koje se dodaju drugim tvarima radi poboljšanja njihovih svojstava. A. su često prisutni u malim količinama i služe u različite svrhe (za sprječavanje korozije, stabilizaciju polimera, kao antidetonatori u benzinu i dr.). Aditivi za hranu upotrebljavaju se za poboljšanje okusa i izgleda hrane te za produljenje njezine trajnosti (npr. antioksidansi, emulgatori, konzervansi, sredstva za aromatiziranje i dr.).

ponovan Kristov dolazak na zemlju. Osnovao ju je u Americi baptistički propovjednik W. Miller u 19. st. Umjesto nedjelje slave subotu, odakle im i naziv subotari. Bibliju čitaju i tumače doslovno. Odbijaju služiti vojsku. Ne piju alkohol i ne puše.

adverb → prilog advocatus diaboli (lat., vragov odvjetnik, vražji

administracija (lat.), ukupnost organa i ustanova koji obavljaju poslove javne uprave. → uprava

odvjetnik), 1. u rimokatoličkom ritualu, osoba koja u postupku proglašavanja koga blaženikom ili svecem daje prigovore na to, razloge protiv toga (te prigovore i proturazloge pobija advocatus Dei, božji odvjetnik); 2. čovjek koji sugovorniku što jako prigovara, u dobroj namjeri. Također, osoba koja zastupa nepopularna stajališta.

admiral (arap.), 1. najviši časnički čin u ratnoj mornarici; 2. vrsta leptira tamne boje s crvenim i bijelim šarama.

adolescencija (lat.), razdoblje između puberteta i zrelosti; mladenaštvo (drži se da traje do 20. godine života). Adonis, feničko božanstvo, prekrasni mladić iz Biblosa, u kojega su bile zaljubljene Afrodita i Perzefona. Smrtno ga ranio vepar pa ga je Afrodita preobrazila u cvijet šumarice. Mit o A. je sirijskog podrijetla, a simbolizira mijenu godišnjih doba.

adopcija (lat.), 1. → usvojenje; 2. prihvaćanje, usvajanje čega (zamisli, argumenata i sl.). Adorno, Theodor, njem. filozof i sociolog (1903– –1969), vodeći predstavnik Frankfurtske škole, kritičar moderne znanstv.-tehničke civilizacije i kulture, teoretičar glazbe. U sociološkim analizama spajao marksizam s psihoanalizom i načelima umj. avangarde. Djela: Uvod u sociologiju glazbe, Negativna dijalektika, Estetička teorija. A. Carracci,”Adonis otkriva Veneru”, Beč, Kunsthistorisches Museum

adrenalin (lat.), hormon srži nadbubrežne žlijezde, povisuje krvni tlak. Njegov najbliži srodnik noradrenalin izlučuje se iz završetaka živčanih vlakana i prenosi živčane podražaje. Sintezom dobiveni lijekovi slični adrenalinu i noradrenalinu nazivaju se simpatikomimetici, jer djeluju podražajno na funkciju simpatičkoga živčanog sustava.

advokatura → odvjetništvo Adžarci, Gruzijci koji žive u JZ dijelu Gruzije (Adžariji) uz tur. granicu. Za vrijeme tur. vlasti (16– 19. st.) prešli na islam; oko 300 000 pripadnika; bave se poljoprivredom.

adresa (franc.), 1. prebivalište, odredište, napisano na pošiljci ili u kakvu obrascu; 2. dokument kojim se više potpisnika obraća nadređenomu pa od njega nešto zahtijeva.

Adžarija, autonomna republika u JZ Gruziji na obali Crnog mora; 2 999 km2, 381 500 st. Gl. grad Batumi. Prostire se na SZ obroncima Maloga Kavkaza, na ist. obali Crnog mora. Sredozemna klima, a u višim dijelovima umjerena. Rafinerija nafte; drvna, kem., farmaceutska i prehr. ind. Poljoprivreda (žitarice, agrumi, pamuk, duhan, čaj, kava, vinogradarstvo).

adresant, osoba koja šalje pošiljku, račun, nalog i sl. adresar, imenik osoba, ustanova, poduzeća i dr. adresat, osoba kojoj se šalje pošiljka, račun, nalog i sl. Adria → Jadran adsorpcija (lat.), stvaranje sloja plina, tekućine ili

aerobika (engl. prema grč.), vrsta gimnastike; tjelo-

krutine na površini neke čvrste tvari ili, rjeđe, neke tekućine. Ovisno o prirodi uključenih sila postoje: kemisorpcija, jedan sloj molekula, atoma ili iona koji je kem. vezama vezan za površinu adsorbensa, te fizisorpcija, kod koje se adsorbirane molekule drže za površinu vezane slabijim silama. A. je važno obilježje korozije i heterogene katalize. Primjenjuje se za razdvajanje ili pročišćavanje plinova i tekućina.

vježbačka metoda koju je 1968. uveo Amerikanac K. H. Cooper. Temelji se na nizu pokreta koji se izvode uz glazb. pratnju, a namijenjena je ugl. rekreaciji.

aerobionti (lat. i grč.), organizmi koji moraju imati kisika da bi preživjeli, jer dobivaju energiju oksidacijom hranjivih tvari. To su praktički sva živa bića osim nekih mikroorganizama (anaerobionti).

5

A1.qxd

29.10.2003

19:49

Page 6

aerodinamika

aerodinamika, strujnice pri protoku fluida oko različitih prepreka

aerodinamika (grč.), znanstv. disciplina koja se

AFGANISTAN

bavi gibanjem plinova, zraka i krutih tijela kroz zrak. Posebice istražuje let i stabilnost letjelica, a također i let ptica i insekata.

Službeni naziv Dî Afganistan Islamî Dawlat (pašto); Dowlat-e Eslamî-ye Afganestan (dari); (Islamska Država Afganistan)

aerodrom → zračna luka aeronautika → zrakoplovstvo aerosol (grč. i lat.), u zraku raspršene lebdeće čestice

Ustavno uređenje islamska republika Površina 652 225 km2 Broj stanovnika 25 889 000 (39,6 st./km2) Gl. grad Kabul Službeni jezici pašto (afganski) i dari (perzijski) BDP po st. 250 USD Novčana jedinica 1 afgani; 1 AFA = 100 pula Međunarodni znak AFG, AF Tel. pozivni broj +93 Vremenska zona po GMT-u +4,5

ili kapljice tekućih ili čvrstih tvari (dim, magla i dr.). Prirodni a. jest svemirska prašina, a sa Zemljine površine to su prašina, kristalići morske soli, čestice iz vulkanskih erupcija, pelud, spore, bakterije, virusi, kapljice vode i kristalići leda, koji u većoj koncentraciji čine maglu i oblake. Umjetni a., fino raspršene aktivne tvari, koriste se pri dezinfekciji prostorija, nanosu boja, lakiranju, unosu zaštitnih sredstava u nasade i dr.

aerostat (grč.), letjelica lakša od zraka. Ima oblik šupljeg tijela koje je izrađeno od lagana materijala i ispunjeno plinom lakšim od okolnog zraka (vodik, helij, topli zrak). Aerostati kojima se može upravljati nazivaaerostat, prvi let ju se zračni brodovi ili dirižabli i imaju motorni pogon. balonom 1783. Baloni su aerostati kojima se ne može upravljati. afazija (grč.), poremećaj u govoru zbog oštećenja mozga; bolesnik razumije, ali ne može izgovarati riječi (motorna a.), ili ne razumije i govori bez razumijevanja (senzorna a.). afekt (lat.), snažna i nagla duhovna pobuđenost (veselje, srdžba, ljubomora i dr.), pri kojoj čovjek djeluje instinktivno, bez promišljanja. Popraćena je i fizičkim promjenama: jače kolanje krvi (crvenjenje), znojenje, mišićna napetost. U kaznenom pravu djela počinjena u a. tretiraju se blaže. afektacija (lat.), usiljeno, neprirodno ponašanje; prenemaganje, izvještačenost, namještenost.

Afganistan, država u sred. Aziji. Sredinom njezina područja, od SI prema JZ, proteže se gorje Hindukuš (više od 6 000 m); na S gorje Paropamisus, na Z ist. dio Iranskog visočja. J dio ravan i pustinjski. Klima kontinentalna, na S i JZ pustinjska, u planinskim predjelima planinska, općenito s malo padalina. Na J prevladava pustinja, na S polupustinja i stepa, u planinama bjelogorične i crnogorične šume – većinom iskrčene. Većina rijeka izvire u Hindukušu (Helmand, Hari Rud, Amu-Darja, Kabul). Nac. sastav stanovništva: Paštunci (38%), Tadžici (25%), Hazari (19%) i Uzbeci (6%). Po vjeroispovijedi: sunitski muslimani (84%) i šijitski muslimani (15%). Veći gradovi: Kabul (2 450 000 st.), Kandahar (225 500 st.), Herat (177 300). Poljodjelstvo: pšenica, ječam, riža, kukuruz i raž. Uzgoj voća, vinove loze i agruma. Stočarstvo (ovce, goveda, konji, deve)

afel (grč.), točka na orbiti planeta, kometa ili umjetno-

Afganistan

ga Sunčeva satelita, u kojoj je tijelo koje kruži najudaljenije od Sunca. Zemlja je u afelu približno 3. srpnja. SUPR, perihel.

afera (franc.), 1. spor (sudski, privredni, polit. i sl.); 2. protuzakonit, nečastan, sumnjiv slučaj, posao ili postupak. Afganci, prije naziv za Paštunce (narod iranske skupine naseljen u Afganistanu i Pakistanu), a danas za stanovništvo Afganistana; oko 16 mil. st.; najznačajniji su Paštunci (52%) i Tadžici (20%); sunitski muslimani. Bave se poljoprivredom (uzgoj žitarica, voća i povrća).

6

A1.qxd

29.10.2003

19:49

Page 7

Afrika vlakom. Prirodne regije: na SZ Atlas, Saharska ploča s planinskim masivima: Ahaggar, Aïr, Tibesti; na JZ zavala Konga i vulkansko gorje Kamerun; na J zavala Kalahari i gorje Drakensberg (3 660 m); na I veliki rasjedi uz koje je tlo spušteno, a uzdignuti su vulkani: Kilimandžaro (5 895 m), Kenya (5 194 m), Ruwenzori (5 119 m) i Etiopsko gorje (4 620 m). Simetrični klimatski pojasi prema ekvatoru: 2 tropska, 2 pustinjska i 2 umjerena. Simetričan je i raspored vegetacije; sastoji se od šuma (galerijske i tropske) i travnjaka (savane i stepe); u SZ Africi i na Kaaplandu sredozemna vege-

važno i za prehranu i kao izvor sirovina. Rudarstvo: ugljen, krom, željezna ruda, srebro, bakar, zemni plin. – Politički sustav: prema ustavu iz 1987. islamska republika, ali je zbog dugotrajna građ. rata ustavni poredak narušen, pa svu vlast ima šesteročlana privremena vlada fundamentalističkoga islam. pokreta talibana (studenata islamskih škola). Dvodomni parlament raspušten 1992. – Povijest. Zemlja je bila pod vlašću perz. i mak. carstva, potom pod vlašću indij. kraljevstava Maurya i Kušana (←50-480), koja su ovdje proširila budizam. Od 7. st. počinje arap. prevlast i širenje islama. Zatim slijede turska (10. st.) i mongolska dominacija (13. st.). U 16. st. zemlju zaposjedaju Afganci i daju joj današnje ime; god. 1747. zemlju sjedinjuje Ahmad-Šah Durani. Brit. presezanja od konca 19. st. Potpuno nezavisan od 1919. Neutralan u 1. i 2. svj. ratu. General Mohammad Daud Kan 1973. obara monarhiju i proglašava republikanski ustav, ali je svrgnut 1978. voj. udarom ljevičarskih časnika uz potporu SSSR-a. Represivne mjere režima dovele su do masovnih pobuna te je na traženje vlasti intervenirao SSSR i okupirao A. (1979-88). Prosovjetskom režimu i sovj. okupacijskim snagama pružile su otpor naoružane snage islamske orijentacije, pomognute od SAD-a; ustanici, međunar. pritisak i sovj. unutarnje teškoće prisilili su sovj. snage na povlačenje iz Afganistana (1989). Građ. rat se nastavio 1992-97. (sukobi → talibana i režima u Kabulu, koji je 1996. pao pod vlast talibana). Pod talibanskom vlašću strogo se primjenjuje šerijatsko pravo. Pod vlašću opozicijskih snaga ostala su sjev. područja zemlje; oružani sukobi su nastavljeni. U A. je našao utočište Osama bin Laden, kojega vlasti SAD-a optužuju kao organizatora međunar. terorizma, zbog čega je zemlja dospjela u središte međunar. krize nakon terorističkog napada u New Yorku i Washingtonu 11. 9. 2001. Američkom vojnom intervencijom 2002. svrgnut je radikalni islamistički (talibanski) režim.

AFRIKA Država Alžir Angola Benin Bocvana Burkina Faso Burundi Čad Džibuti Egipat Ekvatorska Gvineja Eritreja Etiopija Gabon Gambija Gana Gvineja Gvineja Bisau Južnoafrička Republika Kamerun Kapverdski otoci Kenija Komori Kongo, Demokratska Republika Kongo, Republika Lesoto Liberija Libija Madagaskar Malavi Mali Maroko Mauretanija Mauricius Mozambik Namibija Niger Nigerija Obala Bjelokosti Ruanda San Tome i Principe Sejšeli Senegal Sijera Leone Somalija Srednjoafrička Republika Sudan Svazi Tanzanija Togo Tunis Uganda Zambija Zapadna Sahara Zimbabve

afiksi (lat.), različiti morfemi koji se dodaju korijenu, i leksički i gramatički, a sami, ugl., ne mogu biti samostalni korijeni za tvorbu novih riječi; zajednički naziv za prefiks, sufiks i infiks. afinitet (lat.), 1. sklonost, privlačnost, srodnost. 2. KEM, sklonost pojedinih atoma ili molekula k međusobnom privlačenju. afirmacija (lat.), 1. potvrđivanje, slaganje s čim; 2. postizanje ugleda, priznanja, položaja, uspjeha (u poslu i sl.).

aforizam (grč.), kratka rečenica koja sadrži mudru ili duhovitu misao. U knjiž. i filozofskoj baštini poznati su aforizmi F. de la Rochefoucaulda, M. E. Montaignea, B. Pascala, A. Schopenhauera, F. Nietzschea i dr.

Afrika, veličinom drugi kontinent na Zemlji; 30 244 049 km2, 657 658 000 st. Udaljenost od rta Ben Sekka (37° 21´ S) na S do rta Agulhas (34° 51´ J) na J iznosi 7 997 km, a od rta Verde (17° 13´ Z) na Z do rta Hafun (51° 17´ I) na I 7 401 km. 2/3 njezine površine su na S hemisferi. Od Europe odvojena Gibraltarskim prolazom (14 km), a s Azijom vezana Sueskom pre-

7

Glavni grad Alžir Luanda Porto Novo Gaborone Ouagadougou Bujumbura N Djamena Djibouti Kairo Malabo Asmara Addis Abeba Libreville Banjul Accra Conakry Bissau Pretoria (sjedište vlade) i Cape Town (sjedište parlamenta) Yaoundé Praia Nairobi Moroni

Površina (u km2) 2 381 741 1 246 700 112 620 600 370 274 400 27 830 1 284 000 22 000 1 001 450 28 050 121 320 1 127 127 267 670 11 300 238 540 245 857 36 125

Broj stanovnika 31 194 000 10 865 000 6 400 000 1 580 000 11 946 000 6 055 000 8 424 000 452 000 68 360 000 474 000 4 136 000 64 117 000 1 208 000 1 367 000 19 533 000 7 477 000 1 286 000

1 219 912 43 421 000 475 442 15 422 000 4 033 401 000 582 650 30 339 700 2 170 579 000

Kinshasa

2 345 410 51 965 000

Brazzaville Maseru Monrovia Tripoli Antananarivo Lilongwe Bamako Rabat Nouakchott Port Louis Maputo Windhoek Niamey Abuja Yamoussoukro Kigali São Tomé Victoria Dakar Freetown Mogadishu

342 000 30 355 111 370 1 759 540 587 041 118 484 1 248 574 446 550 1 030 700 1 860 801 590 825 418 1 267 000 923 770 322 460 26 340 960 455 196 190 71 740 637 000

Bangui Khartoum Mbabane Dodoma Lomé Tunis Kampala Lusaka Al-Ayun Harare

2 832 000 2 143 000 3 164 000 5 691 000 15 506 000 10 386 000 10 686 000 30 122 000 2 668 000 1 179 000 19 105 000 1 771 000 10 075 000 123 338 000 15 981 000 7 956 000 160 000 79 000 9 987 000 5 233 000 7 253 000

622 980

3 513 000

2 503 810 17 364 945 090 56 790 163 610 236 040 752 614 266 120 390 580

35 080 000 1 083 000 35 306 000 5 019 000 9 593 000 23 318 000 9 582 000 288 000 11 343 000

A1.qxd

29.10.2003

19:49

Page 8

afrikaans Agamemnon, mitol. kralj u Mikeni, zapovjednik grč. vojske u ratu protiv Troje. Žrtvovao Artemidi kćer Ifigeniju. Iz osvete ga je, po povratku iz Troje, ubila žena Klitemnestra uz pomoć ljubavnika Egista. Osvetio ga je sin Orest, ubivši majku i njezina ljubavnika.

tacija. U Atlantski ocean utječu rijeke: Senegal, Gambija, Niger, Kongo, Cunene, Oranje; u Indijski ocean: Limpopo, Zambezi, Rufiji, Rovuma i Juba, a u Sredozemno more: Nil, Tafna, Sig i Chéliff. Porječju Nila pripadaju jezera: Viktorijino, Albertovo, Edwardovo, Kyoga i Tana; porječju Konga: Tanganyika, Bangweulu i Mweru; porječju Zambezija: Nyasa. Jezera Čad i Ngami nemaju otjecanja u more. U J dijelu Afrike (“Crna Afrika”) stanovništvo je pretežito negroidno, a na S (“Bijela Afrika”) pretežito bijelo: Berberi i Arapi. Crno stanovništvo dijeli se u dvije gl. grupe (određene jezičnim razlikama): sudanske i bantuske crnce. Prijelazni sloj između bijelog i crnog stanovništva čine predarapski Egipćani, Nubijci, Etiopljani, Somalci i Fulbe. Bijelo stanovništvo živi još i u Južnoafričkoj Republici (Buri i Anglosasi).

agape (grč.), u ranom kršćanstvu zajednička bratska večera mjesne crkv. zajednice. Održavala se u sklopu nedjeljnoga euharistijskog slavlja u spomen posljednje Kristove večere. Svatko je od kuće donosio gozbeni kruh i vino za zajednički stol.

Agaton, sv., papa (u. 681), podrijetlom Grk, rođen na Siciliji, za papu izabran 678. Osudio krivovjerje monoteleta, koji su naučavali da Krist ima dvije naravi i jednu volju. Biz. car Konstantin Porfirogenet je zabilježio kako su Hrvati s Agatonom sklopili sporazum da neće napadati tuđe zemlje.

afrikaans, jedan od dvaju službenih jezika u Južnoafričkoj Republici (drugi je engleski). Jezik se razvio iz govora niz. doseljenika (Bura) u J Africi (od 17. st.), poprimivši elemente drugih kolonijalnih jezika (franc., njem. i dr.). Nastao kao varijanta nizozemskog jezika, te se smatra da pripada germanskoj grani indoeur. jezične porodice, no može se tretirati i kao samostalni jezik. agava Afrikaneri, potomci → Bura (niz., njem., franc. doseljenika iz 17. st. u Južnoj Africi), ima ih o. 3 mil. (10% stanovništva Južne Afrike); govore jezikom afrikaans (od 1925. uz engleski službeni jezik JAR-a); kršćani. U prošlosti su se bavili poljoprivredom, a danas žive ugl. u gradovima JAR-a u pokrajinama Transvaal i Oranje. afrikate (lat.), glasovi koji nastaju kada se govorni organi blago otvaraju i pritom se zračna struja probija kroz tjesnace. To su c, č, ć, dž , đ. Zovu se i praskavotjesnačni, slivenici, prekidni tjesnačnici ili polupregradnici. afro-azijski jezici, jedna od triju velikih porodica afričkih jezika, koji se govore u S dijelu Afrike, na Arapskom poluotoku i Bliskom istoku. Najvažniji su: → arapski (o. 200 mil. govornika), → berberski (o. 20 mil. govornika), amharski, galla, hausa i somalski. Afrodita, starogrč. božica ljepote i ljubavi. Rimljani s njom poistovjećuju Veneru. Prema jednoj priči, kći Afrodita Milska ili je nimfe Dione i Zeusa, a prema drugoj, rođena je iz Milonska, Pariz, Louvre morske pjene u koju su bili uronjeni spolni organi boga Urana. Žena Hefestova. Iznevjerila ga s Aresom, s kojim je rodila Erosa, Antera, Deimosa, Fobosa i Harmoniju. Ljubimci su joj Adonis, Anhiz i Paris, a mrzi Narcisa i Hipolita. Posvećene su joj biljke mirta, jabuka i ruža te životinje golub, vrabac i zec. afrodizijak (grč.), sredstvo koje pojačava spolni nagon ili želju, ili sredstvo za koje se vjeruje da je takvo. Ag, kem. simbol za srebro (lat. argentum).

agava (grč.), biljka iz porodice sunovrata (Agave), s mesnatim debelim, po rubu trnovito nazubljenim listovima te podzemnim podankom. Sporo raste. U doba cvjetanja razvija se do 12 m visoka stabljika koja na vrhu nosi velik cvat s brojnim žućkastim cvjetovima. Podrijetlom iz Južne i Srednje Amerike. Prilagođena suhom staništu. Neke su se vrste udomaćile na jadranskoj obali. Od nekih vrsta dobivaju se vlakna, a od drugih sladak osvježavajući sok i alkoholna pića.

agencija (lat.), 1. predstavnički ured ili tvrtka; 2. organizacija koja se bavi prikupljanjem podataka; 3. organizacija ili poduzeće koje se bavi određenim poslovima unutar veće skupine poslova ili unutar većega sustava. agenda (lat.), popis poslova koje treba obaviti. agens (lat.), 1. što ima djelotvoran utjecaj; pokretač; 2. KEM i MED, djelotvorno sredstvo. agent (lat.), 1. predstavnik ili zastupnik nekog poduzeća ili ustanove; 2. posrednik, ovlaštenik u poslovima (trgovačkim, prijevoznim i dr.); 3. suradnik policije ili obavještajne službe. agitacija (lat.), poticanje, nagovaranje; pridobivanje pojedinaca ili skupina za neku ideju, politiku ili osobu.

aglomeracija (lat.), 1. velika skupina, nakupina; 2. naziv za gusto naseljena područja ili gradove.

agnosticizam (grč.), filoz. pogled koji poriče mogućnost potpune spoznaje svijeta, jer postoji neprekoračiva granica spoznaje (nadosjetilni svijet, transcendentno, stvar po sebi); stajalište da ne znamo, a možda i ne možemo znati, je li neki sud istinit ili nije.

Agnus Dei (lat., Jaganjac Božji), naslov kojim je Ivan Krstitelj predstavio Isusa prije nego što ga je krstio; trostruki zaziv prije pričesti u latinskoj misi. U kršć. ikonografiji janje kojim se oslikava Isusova nevinost, Isus kao Otkupitelj ljudi.

aga (tur., gospodin, glavar), u Tur. Carstvu isprva Agnus Dei, Poreč, Eufrazijeva bazilika

naslov za više, poslije i niže dostojanstvenike; voj. zapovjednik; vlasnik kmetskih selišta.

8

A1.qxd

29.10.2003

19:49

Page 9

Afrika

9

A1.qxd

29.10.2003

19:50

Page 10

agonija agonija (grč.), 1. stanje organizma pred smrt; 2. naziv

Oktavijana Augusta; zapovjednik carske vojske u više ratova; upravitelj Galije (←19). Podigao rim. Panteon; zamislio zemljovid svijeta, koji je izrađen nakon njegove smrti (Orbis pictus).

za odumiranje koje društvene pojave, što je možda i bolno za društvo.

agora (grč.), 1. isprva naziv za nar. skupštinu ant. Grka; označava i gradski trg, mjesto poslovnog i javnog života; 2. sastajalište, zborište, javno mjesto; 3. skup puka ili vojske.

agronomija (lat. i grč.), znanost o obradi tla i uzgoju

agrar → poljodjelstvo agrarna reforma, skup mjera drž. vlasti usmjeren na

agrumi (lat.), skupno ime za voćke iz roda Citrus

promjenu agrarnih odnosa u određenoj državi, napose vlasničkopravnih odnosa glede poljoprivrednih zemljišta, kako bi se postigli određeni socijalni, gosp. ili polit. ciljevi. Poglavito se ostvarivala ponovnom raspodjelom obradive zemlje, tako da su se veleposjednicima oduzimala zemljišta te dodjeljivala manje imućnim seljacima i bezemljašima.

Ahasver, 1. Vječni Žid, lik iz srednjovj. kršćanske

biljaka; proučava primjenu pravila i racionalnih načela u poljodjelstvu radi uvećanja plodnosti tla i poboljšanja kvalitete biljaka i poljodjelskih proizvoda. (por. rutvice) i za njihove plodove – naranču, limun, mandarinu, grejp, pompelmo. Drvenaste biljke s jednostavnim, rjeđe trodijelnim listovima, a plodovi su im mesnate bobe bogate vitaminom C. Potječu iz tropskih i suptropskih krajeva, a neke se uzgajaju i u Hrvatskoj. Kora sadržava eterična ulja. legende (počeci u 7–8. st., ime se spominje tek od 16. st., u Njemačkoj), čovjek koji je zbog svojega ruganja Isusu na Golgoti osuđen da luta svijetom do sudnjega dana; 2. PREN, čovjek bez domovine, lutalica.

agregat (lat.), spoj više različitih dijelova. Najčešće se pod tim pojmom razumijeva spoj pogonskog stroja i električnoga generatora, npr. dizelski a., parnoturbinski a. itd. U građevinarstvu, mineralni ili organski dodaci (pijesak, šljunak, tucanik) koji, pomiješani s vezivom, služe za proizvodnju građevnih materijala, u prvome redu betona.

ahat (grč.), vrsta poludragoga kamena (kremena) sa šarenim prugama; koristi se za izradu raznih ukrasa. Najveća nalazišta u Južnoj Americi. Ahejci (Ahajci), stanovnici starogrč. pokrajine na S Peloponeza. Zahvaljujući moći tzv. Ahejskog saveza (u ←3. st.), u poetskom smislu njihovo je ime često sinonim za sve stare Grke.

Ahil, također Ahilej, sin Tetide i Peleja, kralja Mirmidonaca, najslavniji homerovski junak. Opjevan u Ilijadi. Nakon rođenja, majka ga je uronila u podzemnu rijeku Stiks da postane besmrtan. Nezaronjena mu je ostala samo peta, pa se Ahilovom petom naziva nečija slaba strana ili mjesto. Za opsade Troje ubio je Hektora, koji je ubio njegova prijatelja Patrokla. Stradao kad ga je Paris smrtno ranio strjelicom u petnu tetivu.

Ahil i Ajant, detalj s grčke vaze

agregatno stanje, stanje mnoštva molekula neke tvari ovisno o tlaku i temperaturi. Razlikuju se tri agregatna stanja: čvrsto, tekuće i plinovito. S molekularnokinetičkog stajališta, postoji plinoviti, kristalni i amorfni oblik tvari. Prema viskoznosti, amorfna tijela mogu biti tekuća ili čvrsta. Četvrtim agregatnim stanjem katkad se smatra → plazma. U posljednje se doba nakupine (grozdovi) atoma ili molekula smatraju posebnim stanjem tvari.

Ahmadabad, grad na JZ Indije, u državi Gujarat; 2 955 000 st. Sveučilište (1949). Mnogobrojni spomenici indo-islamske arhitekture. Tekstilna industrija. U suvremeno izgrađenom dijelu grada nalaze se i građevine Le Corbusiera. Ahura Mazda (u avestičkoj sv. knjizi: mudri gospodar), u zaratustrizmu i mazdaizmu, bog stvoritelj neba i zemlje, počelo dobra koje se bori s počelom zla, Ahrimanom.

agresija (lat.), neizazvan oružani napad ili prijetnja silom protiv druge suverene države. Povelja UN-a zabranjuje agresiju i dopušta Vijeću sigurnosti UN-a poduzimanje vojne i dr. akcije protiv zemlje agresora.

AIDS → sida Ainu, starosjedioci Japana; danas žive na S dijelu

agresivnost (lat.), sklonost k nasilnom, nasrtljivom ili silovitom ponašanju; uzroci su često nagon za samoodržanjem, nametanjem, ali leže i u raznim frustracijama, nezadovoljstvima.

Hokkaida, J dijelu Sahalina i na Kurilima; o. 17 000 pripadnika. Ainuski jezik prenose usmenim putem. Do 19. st. su lovci i sakupljači plodova, a otada se jače asimiliraju s Japancima; među najsiromašnijim su stanovnicima Japana. Bave se lovom i ribolovom. Totemisti.

agrikultura → poljodjelstvo Agripa, Marko Vipsanije, rim. vojskovođa (o. Marko Vipsanije Agripa

←63. – ←12). Jedan od najmoćnijih ljudi u doba cara

aj, znak → astronomske jedinice.

10

A1.qxd

29.10.2003

19:50

Page 11

akreditiv Ajaccio, gl. grad i luka na otoku Korzici, Francuska; 59 500 st. Lučko i turističko središte. Rodno mjesto Napoleona Bonapartea. Francuskoj pripao 1768.

Aja Sofija, bazilika sv. Sofije u Carigradu, znamenito djelo biz. graditeljstva (izgradili su je Antemije iz Trala i Izidor iz Mileta, 532-37). Prostorom dominira središnja kupola promjera 32 m, unutrašnjost je ukrašena nišama, prozorima i arkadama te mramornom inkrustacijom i mozaicima. God. 1453. pretvorena u džamiju, danas muzej.

ajnštajnij → einsteinij

Aja Sofija

Akaba (arap. Al Aqabah), grad i luka na obali

akcelerator, naprava za povećavanje kinetičke

istoimenog zaljeva Crvenog mora; 46 100 st. Jedina jordanska luka, s unutrašnjošću spojena željezničkom prugom. Turizam.

energije električki nabijenih čestica. Rabi se za istraživanja u nuklearnoj fizici i fizici čestica. → ciklotron

akacija (lat.), drvenaste ili grmolike biljke (Acacia), iz porodice mimoza, s perasto sastavljenim listovima, često preobraženim u trnove. Plod je mahuna. Ima ih o. 500 vrsta, rastu u tropskim i suptropskim krajevima, a uzgajaju se i u Hrvatskoj. Drvo kvalitetno, tvrdo, koristi se za proizvodnju furnira, pokućstva, čamaca, glazbala.

akceleratori ili ubrzivači, tvari koje ubrzavaju poželjne reakcije umrežavanja u polimerima. Naročito se upotrebljavaju kod vulkanizacije gume.

akcelerirani sustavi → inercijski sustavi akcent → naglasak akceptor (lat.), atom, molekula ili ion, koji su deficitarni elektronima, te primajući par elektrona od drugog atoma, skupine atoma ili iona (donora), stvaraju kovalentnu ili koordinacijsku vezu. Također i kem. spoj koji veže atome, molekule, ione ili subatomske čestice.

Akad, drevni nepronađeni grad, po kojem je prozvan SZ dio Mezopotamije. U istoimenom kraljevstvu (o. ←2300) najveći je grad bio Babilon. Akadski jezik je najstariji zabilježeni semitski jezik (na klinastom pismu).

akcijski film, filmska vrsta, naziv za filmove u koji-

akademija (grč.), učeno društvo, učilište, veleučili-

ma je središnja radnja “akcijska” – vestern, kriminalistički, pustolovni film i dr.

šte, znanstv. institucija. Prvotno naziv Platonove filozofske škole (←4. st.) prema grč. junaku Akademu. Naziv se u doba renesanse udomaćio u Italiji, pa se kao oblik udruživanja učenih ljudi pojavio (od 16. do 18. st.) i u hrv. krajevima (Dubrovnik, Zadar, Split). U novije vrijeme gotovo sve eur. zemlje imaju nac. akademije, koje u pravilu imaju ograničen broj članova, izabranih prema mjerilima doprinosa znanosti i kulturi određene zemlje (→ HAZU). Pojedine stručne škole ili fakulteti također nose naziv a.; tako se zovu i neke svečane, najčešće glazb. priredbe.

aklamacija (lat.), 1. opće glasno odobravanje; 2. prihvaćanje odluke glasovanja bez prebrojavanja glasova, jer je očito da se svi glasači slažu s odlukom. aklimatizacija (lat. i grč.), 1. prilagođavanje klimi određenoga kraja; 2. općenito, prilagođavanje okolini ili ozračju skupine u koju osoba dolazi.

akne (grč.), gnojna upala žlijezda lojnica i njihovih izvodnih kanala u obliku čvorića. Očituje se u obliku prišteva veličine leće ili graha, koji su na vrhu često ognojeni.

akademizam, 1. formalistički pristup znanosti i znanstv. pitanjima; 2. isprazno, puko teoretiziranje; 3. djela koja su plod školskih, naučenih pravila bez invencije i istinskog nadahnuća.

akomodacija (lat.), 1. prilagođavanje, prilagodba. akontacija (tal.), predujam; novac koji se isplaćuje za posao unaprijed, u iznosu manjem nego što ga treba platiti za sav posao.

akceleracija (lat.), promjena brzine u jedinici vremena; upućuje na djelovanje sile. Kad je a. stalna, gibanje je jednoliko ubrzano. Izražava se jedinicom metar u sekundi na kvadrat (m/s2). Negativna a. ili usporenje naziva se deceleracija. Kutna a. – promjena kutne brzine pri rotacijskom gibanju. Akceleraciju slobodnog pada uzrokuje sila teža. U blizini Zemljine površine približno je stalna; nešto je veća na polovima (9,83 m/s2) nego na ekvatoru (9,78 m/s2), jer samo na polovima ne djeluje centrifugalna sila uzrokovana Zemljinom rotacijom.

akord (franc.), glazb. suzvučje, istodobno zvučanje triju ili više tonova različite visine. U tonalnoj glazbi razlikuju se disonantni (neskladni) ili konsonantni (skladni) akordi; u atonalnoj glazbi te opreke nema. akordeon (tal.), vrsta velike harmonike potegače. akreditiv (franc.), dokument kojim se određena osoba ovlašćuje za obavljanje nekog posla; nalog kojim banka ovlašćuje drugu banku da plati što za korisnika računa; dokument kojim osoba dokazuje da

11

A1.qxd

29.10.2003

19:50

Page 12

akrilna kiselina je ovlaštena obavljati posao u ime svojega nadređenoga; vjerodajnice.

ma iz ←5. st. (Partenon, Erehtejon, hram Nike, Propileji).

akrilna kiselina, CH2=CH–COOH, propen-kiselina; bezbojna tekućina oštra mirisa. Njezini esteri (akrilati) i drugi derivati polimerizacijom daju bezbojne i prozirne plastične mase, poliakrilne smole (npr. pleksiglas).

akrostih → sonet aksel, u umj. klizanju i koturaljkanju, skok nazvan po norveškom klizaču Axelu Paulsenu (1855–1930). Nakon odraza iz luka naprijed van, klizač se okreće oko svoje uzdužne osi jedan i pol, dva i pol ili više puta i doskače na drugu nogu.

akrobatika (grč.), 1. izvođenje posebnih, neobičnih, preciznih i smjelih radnji i pokreta, npr. za zabavu gledatelja (razni skokovi, vježbe na trapezu, hodanje po razapetu užetu, penjanje po strminama, posebni letovi sport. aviona itd.); 2. PREN, naziv za vješto izmicanje u objašnjavanju, raspravljanju i sl. u kojemu se nude neobični argumenti koji ne moraju biti u vezi s temom raspravljanja.

aksijalan (lat.), koji se odnosi i djeluje smjerom osi, osovine.

aksiologija (grč.), opća teorija vrijednosti, filozofijska disciplina koja se bavi proučavanjem vrijednosti; ispituje što je vrijednost te analizira nastanak i funkciju vrijednosti u društvu.

akrobatsko skijanje, sport. disciplina u kojoj skijaš prilikom vožnje izvodi figure, skokove i okrete. Skije imaju uzdignute repove, a najmanja moguća dužina skija može biti 20 cm manja od visine natjecatelja. Natjecanje u akrobatskom skijanju obuhvaća tri discipline: figure ili balet, skokove i slobodnu vožnju po neravnom terenu.

aksiom (grč.), princip, sud koji se ne dokazuje, o kojemu se ne raspravlja, jer jest ili se drži očito istinitim.

aksonometrija (grč.), metoda predočavanja prostornih objekata projiciranjem na ravninu, pri čemu se prikraćuje dimenzija uzduž jedne ili više izabranih osi. A. je paralelna, odn. centralna ako je pripadna projekcija paralelna (kosa ili ortogonalna), odn. centralna.

akromegalija (grč.), abnormalno poveaksonometrija, A.Sartoris, Villa Gentinetta

akt (lat.), 1. radnja, čin, djelo, postupak; 2. PRAV, normativni pravni akt, koji sadrži pravne norme (npr. ustav, zakon, uredba, ukaz, presuda); pravna radnja, tj. svaka ljudska radnja koja izaziva pravni učinak. Razlikuju se dopuštene (npr. pravni poslovi) i zabranjene pravne radnje (→ delikti); 3. LIK, slika ili kip golog ljudskog lika.

ćanje nosa, čeljusti, šaka i stopala zbog prekomjernog izlučivanja hormona rasta u odraslih osoba.

akronim (grč.), riječ načinjena od početnih slova ili slogova naziva s više riječi, npr. HAZU, INA, NATO, WTO, Varteks, maspok (od masovni pokret), motel (iz engl. motorist hotel), bit (iz engl. binary digit, binarna znamenka), pin (iz engl. personal identification number, osobni identifikacijski broj) itd.

akropola, atenska, 1. Partenon, 2. Propileji, 3. Pinakoteka, 4. hram Atene Nike, 5. Erehtejon, 6. kip Atene Pramahos

aktinij, srebrenast, radioaktivan kovinski element (simbol Ac), koji pripada 3. skupini (prije III A) periodnog sustava elemenata; at. broj 89, maseni broj najstabilnijeg izotopa 227 (vrijeme poluraspada 21,7 godina). Aktinija-227 ima u prirodnom uranu do 0,715%.

akropola (grč., gornji grad), utvrđeni, povišeni dio ant. grč. gradova, služio kao sjedište vladara, u reprezentativne i kultne svrhe (u kretsko-mikenskom razdoblju, ←II. tisućljeće), također sklonište pučana; s vremenom je postala religijskim središtem polisa. Najpoznatija je atenska a. s građevina-

aktinoidi (grč.), također aktinidi ili uranoidi, skupina radioaktivnih kem. elemenata koji u periodnom sustavu elemenata dolaze iza aktinija, tj. elementi s at. brojevima od 90 do 103 (torij, protaktinij, uran, neptunij, plutonij, americij, kirij, berkelij, kalifornij, ajnštajnij, fermij, mendelevij, nobelij i lawrencij). Osim prva četiri, a. su umjetno proizvedeni i ne nalaze se u prirodi. Svi su izotopi aktinoida radioaktivni.

1 5 6

aktiv (lat.), radno ili aktivno stanje glagola. Aktivom se izriče radnja koju vrši rečenični subjekt. 2

aktiva (lat.), sredstva koja gosp. subjekt (pojedinac ili poduzeće) posjeduje u određenom trenutku. Može biti realna i financijska. Financijska a. su sva financijska sredstva koja posjeduje poduzeće ili pojedinac. Realnu aktivu čine stvari, oprema, zgrade ili zemljište, odn. neopipljivo pravo u posjedu poduzeća, ili pojedinca, koje ima vrijednost. A. nosi korist svojemu vlasniku kao izvor budućih usluga, ili se može rabiti kako bi se osigurala buduća korist.

3 4

12

A1.qxd

29.10.2003

19:50

Page 13

akvatorij aktivatori, 1. kem. tvari koje potiču ili pospješuju

akustika (grč.), znanstv. disciplina koja se bavi zvu-

djelovanje neke druge tvari; 2. spojevi koji pojačavaju djelovanje lijeka u organizmu. SUPR, inhibitori.

kom i valovima zvuka.

akut (lat.), grčki akcent. U hrv. starijem tronaglasnom sustavu znak koji je stajao umjesto dugosilaznoga naglaska. Još i danas stoji u narječjima. Intonacija mu je uzlazna s prijelazom u silaznu.

aktivnost ili aktivitet, 1. djelovanje, činjenje, rad; 2. GEOL, faza erupcije nekog vulkana; 3. FIZ, jakost (intenzitet) radioaktivnog izvora; jedinica njegove aktivnosti je bekerel (Bq).

akutan (lat.), koji se naglo pojavio; koji se mora brzo riješiti, liječiti.

aktualnost (lat.), svojstvo onoga što je stvarno, onoga što je u određenom času važno, zanimljivo, prisutno, djelujuće.

akuzativ (lat.), četvrti padež deklinacije (sklonidbe), zavisni padež. Odgovara na pitanje koga? što?; padež bližeg objekta. U starim gramatikama zvali su ga tužiteljni padež ili padež tužnik. A. je padež na kojem se vrši radnja izražena glagolom. Može stajati s prijedlozima ili bez njih. Mjesto mu otvaraju ovi prijedlozi: kroz, među, na, nad, niz, o, po, pod, pred, u, uz, za.

akumulacija (lat.), prikupljanje, sabiranje; EKON, nagomilavanje određenih dobara (vode, topline, električne energije itd.), novčanih sredstava ili materijalnog bogatstva radi gosp. aktivnosti i životnog standarda pojedinaca, poduzeća ili društvenih zajednica. U financ. poslovanju kao sinonim upotrebljava se izraz štednja (dio dohotka koji preostaje po odbitku potrošnje). Najčešće se pojam a. odnosi samo na ona novčana i materijalna sredstva kojima se proširuje gosp. aktivnost pojedinaca, poduzeća i zajednica.

akvakultura (lat.), sustavni uzgoj riba, rakova ili školjki u morskoj ili slatkoj vodi u konzumne svrhe. → marikultura akvamarin (lat.), prozirna varijanta minerala → berila. Zbog velike tvrdoće i lijepe plave, odn. zelene boje, upotrebljava se kao dragi kamen.

akumulacijsko jezero, umjetno jezero za sakupljanje vode; nastaje izgradnjom brane (pregradnjom riječnog toka), obično u riječnim dolinama; voda iz jezera može se koristiti za natapanje obradivih površina i za hidroenergetske potrebe; izgradnjom hidroelektrane potencijalna energija vode pretvara se u električnu energiju.

akvarel (tal.), 1. vodena boja; 2. slikarska tehnika u kojoj se pigment boje razrjeđuje vodom; slika izvedena tom tehnikom prozračna je i svijetla.

akvarij (lat.), posuda, veći bazen ili serija povezanih bazena ispunjenih slatkom ili morskom vodom u kojoj se drže i uzgajaju vodene biljke i životinje. Manji akvariji ukrašavaju prostor, a veliki se koriste za promatranja i istraživanja ponašanja životinja. Poznati morski akvariji u Hrvatskoj nalaze se u Dubrovniku i Rovinju. akvatorij (lat.), dio mora koji pripada određenoj

akumulator, električni

zemlji ili pokrajini.

akumulacijsko jezero i brana na rijeci Zambezi

akumulator (lat.), 1. uređaj za prikupljanje (npr. toplinske energije); 2. električni akumulator, uređaj koji pretvara električnu energiju u kemijsku. Na taj način energija ostaje pohranjena u njemu dulje vrijeme. Prema potrebi iz akumulatora se može ponovno dobiti el. energija pretvorbom kemijske u el. energiju. Ta reverzibilnost tijeka el. energije razlikuje akumulator od → galvanskog članka.

akupunktura (lat.), liječenje ubadanjem igala u kožu na točno određenim mjestima (ima ih 365) u koja se prema drevnoj kineskoj medicini projicira energija unutarnjih organa. Osniva se na taoističkom nazoru o kolanju i ritmičnim promjenama pozitivne i negativne kozmičke energije (Yin i Yang) u prirodi i ljudskom tijelu. Suvremena je znanost potvrdila djelotvornost a. u suzbijanju boli. Učinak se pripisuje izlučivanju prenositelja živčanih signala koji prigušuju bolne podražaje.

akupunktura, ubodne točke

13

A1.qxd

29.10.2003

19:50

Page 14

akvedukt Alapić, Gašpar, hrv. ban i vojskovođa (u. 1584). Branitelj utvrde Siget (1566), kapetan u Kaniži i hrv. podban. Zapovjednik postrojbi koje su ugušile seljačku bunu Matije Gupca 1573. Kao hrv. ban (1574-78) djelovao na jačanju protutur. obrane hrv. granice.

Alarik II., zapadnogotski kralj (u. 507), vladao 484–507. Kralj zapadnogotske države sa sjedištem u Toulouseu, u Akvitaniji. God. 507. porazio ga je franački vladar Klodvig I., čime je njegova država prestala postojati. Objavio Lex Romana Visigothorum.

akvedukt u Splitu

akvedukt (lat.), ant. vodovod; most s ugrađenom vodovodnom cijevi koji preko neravna terena dovodi vodu u pojedina naselja. Najznatniji sačuvani a. iz rim. doba nalazi se u J Francuskoj (Pont du Gard), a u Hrvatskoj u Splitu.

alarm (franc.), 1. uzbuna, znak (zvučni, svjetlosni i dr.) za opasnost (požar, provalu, vojni napad i sl.); 2. uređaj (alarmni uređaj) koji upozorava na opasnost (požar, provalu i sl.).

Akvileja (tal. Aquileia), gradić SZ od Trsta; 3 300 st.

1 530 700 km2, 627 000 st. Gl. grad Juneau, najveći Anchorage. Ribarstvo (losos), lov na krznaše, prehr. i drvna industrija; ležišta nafte, zlata i živine rude. Turizam. – Istražila ju je i pod rus. vlast podvrgnula 1741. ekspedicija rus. mornarice (V. Bering, A. Čirikov); prva naselja nastaju 1784. God. 1799–1863. njome je upravljala Rus.-amer. kompanija (trgovina krznom); 1867. car Aleksandar II. prodao ju je Amerikancima za 7,2 mil. USD.

Alaska (Aljaska), najveća sav. država u SAD-u;

Tragovi naselja iz starog vijeka; brojni spomenici starokršć. i srednjovj. umjetnosti. Utemeljili su ga Rimljani (←181); 451. zauzimaju ga Huni. Sjedište patrijarha. U ranome sred. vijeku jedno od središta iz kojih su u hrv. krajeve upućivani prvi kršćanski misionari.

Akvilejski patrijarhat, crkv. područje, jedan od patrijarhata Zap. crkve, podređen papinskoj vlasti (558–1751). Iz A. p. usmjeravan je u 9. st. misionarski rad u hrv. krajevima (osnutak Ninske biskupije). Do 1420. A. p. imao je i svjetovnu vlast nad dijelom susjednog mu slov. i hrv. područja u Istri i na kvarnerskim otocima.

alati za pretraživanje, specifični → site namijenjen pretraživanju informacija na Internetu upotrebom ključne riječi. Najpoznatiji pretraživači su Yahoo, Altavista, Infoseek te Lycos.

alaun (lat.), stipsa, kristalna tvar, kalijev-aluminijev

sulfat, KAl(SO4)2.12H2O. Grijanjem gubi vodu i prelazi u bijelu spužvastu masu (paljeni alaun). Upotrebljava se u bojadisarstvu, proizvodnji papira, kao adstringens u medicini i dr.

Al, kem. simbol za aluminij (lat. aluminium). Alabama, sav. država na JI SAD-a; 133 916 km2, 4 136 000 st. Gl. grad Montgomery, najveći Birmingham. Uzgajaju se kukuruz, pamuk, šećerna trska. Strojarska, kem., tekstilna i metalurška industrija.

alauni (lat.), skupina kristalnih soli. Izvorni primjer sadrži kalij i aluminij, poznat kao kalijev alaun, ili samo → alaun. Kristali, topljivi u vodi, služe u bojadisarstvu i kožarstvu.

Alabama, rijeka u SAD-u, duga 1 400 km; izvire u gorju Appalachians, utječe u Meksički zaljev. alabaster (grč.), čist, zrnat, bezbojan do bijel oblik

Albanci (Shqiptarët), indoeuropski narod za koji se vjeruje da su potomci → Ilira; o. 5,5 mil. pripadnika: 3,3 mil. u Albaniji, 1,7 mil. u Srbiji (1,3 mil. na Kosovu gdje čine 80% st.), 430 000 u Makedoniji, Crnoj Gori, J Italiji. U Hrvatskoj alb. izbjeglice iz 18. st. žive u naselju Arbanasi (Zadar); u 19. i 20. st. sele u Sjevernu Ameriku i Australiju. Većinom su sunitski muslimani, ima i pravoslavaca i katolika. Po narječju se razlikuju Gegi na S i Toski na J Albanije.

gipsa. Upotrebljava se za izradu ukrasnih predmeta, ornamenata i dr. alabaster, faraon Fiops I.

Aladin, junak iz arap. zbornika priča Tisuću i jedna noć. Posjedovao čarobnu svjetiljku sa zatočenim duhom uz pomoć koje je ispunjavao sve želje.

Alah (arap.), Bog, jedini, stvoritelj neba i zemlje; u islamu, vlastito i jedino ime za Boga, nevidljivog, svemogućeg, sveznajućeg; ne prevodi se na druge jezike.

Albanija, država u JI Europi na I obali Jadranskog mora. Pretežito brdovita unutrašnjost (Prokletije, Šarsko-pindske planine); uz nisku, slabo razvedenu obalu blago valovita nizina. Klima uz obalu sredozemna, u unutrašnjosti kontinentalna, u planinama prelazi u planinsku. Vegetacija: u primorju i u dolinama do 600 m n. v. sredozemna, u unutrašnjosti bjelogorične šume i planinski pašnjaci. Gl. rijeke: Drim, Bojana, Shkumbin. Jezera: dijelom Skadarsko, Ohridsko i Prespansko. Nac. sastav sta-

Alani, iranski stepski nomadski narod skitsko-sarmatskog podrijetla. Živjeli su na obalama Kaspijskog jezera, S od Kavkaza. U 4. st. dio Alana, s Hunima i Svevima, odlazi u Hispaniju i S Afriku, dio se germanizira, a dio povlači u Kavkasko gorje gdje i danas žive; od njih potječu → Oseti.

alanin, aminopropionska kiselina, α-alanin, CH3.CH(NH2).COOH, jedna od aminokiselina koje se dobivaju hidrolizom bjelančevina.

14

A1.qxd

29.10.2003

19:51

Page 15

albumini velikoga albeda jače odbijaju svjetlost, stoga ljeti nosimo svijetlu odjeću. Albedo Zemlje iznosi 36%, što znači da se od Zemlje i njezine atmosfere izravno u svemir vraća 36% Sunčeve energije.

ALBANIJA Službeni naziv Republika e Shqipërisë (Republika Albanija) Ustavno uređenje parlamentarna republika Površina 28 748 km2 Broj stanovnika 3 331 000 (115,8 st./km2) Gl. grad Tirana (Tiranë) Službeni jezik albanski BDP po st. 820 USD Novčana jedinica 1 albanski lek; 1 ALL = 100 ćintara Međunarodni znak ALB, AL Tel. pozivni broj +355 Vremenska zona po GMT-u +1 novništva: Albanci (Gegi, Toski; 98%), Grci, Makedonci. Po vjeroispovijedi: sunitski muslimani (70%), pravoslavci (7,3%), rimokatolici (5,2%). Veći gradovi: Tirana (300 000 st.), Drač (Durrës, 85 400), Elbasan (83 300), Skadar (Shkodër), Vlora (Vlorë, Valona). Poljoprivreda zapošljava više od 50% radne snage. Stočarstvo (ovce, koze, goveda), poljodjelstvo (žitarice, duhan, pamuk, vinova loza), ribarstvo. Nalazišta nafte i zemnog plina, kroma, pirita, nikla i ugljena. Industrija nerazvijena. Gl. luka Drač. – Politički sustav: prema ustavu iz 1991. višestranačka demokratska republika s jednodomnim parlamentom. – Povijest. U antici naseljena Ilirima; rim. vlast od ←167; od 9-11. st. u sastavu bug. carstva; u 11. st. pod Bizantom i Normanima. Turci je zauzimaju do 1479; kao protutur. borac ističe se Skenderbeg. God. 1912. izbija ustanak protiv tur. vlasti; Londonskim mirom 1913. potvrđena je nezavisnost Albanije pod zaštitom velikih sila. U 2. svj. ratu pod tal. (1939-43) i njem. (1943-44) okupacijom. God. 1944. ustrojena privremena vlada s prvakom KP Albanije E. Hoxhom; za njegove vladavine (1945-85) uspostavljen je totalitaristički sustav. God. 1990. uvedeno višestranačje; na izborima 1992. pobjeđuje Demokratska stranka S. Berishe. God. 1997. izbija oružana pobuna na jugu; intervenirale su snage OUN-a (multinac. snage, pretežito talijanske); poslije normalizacije unutrašnjih prilika, na izborima iste god. pobjeđuje lijeva koalicija predvođena Socijalist. strankom Albanije.

Alberti, Leon Battista, tal. humanist (1404–1472), graditelj, kipar, slikar, pisac, muzičar i matematičar; renesansni uomo universale (svestrano obrazovan i talentiran stvaralac). Začetnik proze na tal. jeziku (4 knjige O obitelji) te teorijskih postavki o arhitekturi (O umjetnosti građenja u deset knjiga). Raspravama O slikarstvu, O graditeljstvu, O kiparstvu, O perspektivi utjecao na razvitak renesansne umjetnosti, a njegove građevine (palača Rucellai, crkva Sta Maria Novella u Firenci) prototip su kasnijih građevina te vrste.

Albertina, grafička zbirka u Beču nazvana po svojem utemeljitelju Albertu von Sachsen-Teschenu (1738–1822). S preko 600 000 listova originalne i reproduktivne grafike i crteža od 14. do 20. st. jedna od najbogatijih u Europi.

Albert Veliki, sv., dominikanac, teolog (1193– –1280), profesor na Pariškom sveučilištu; osnovao dominikansko sveučilište u Kölnu; uveo u katoličku teologiju Aristotelovu filozofsku metodu. Bavio se eksperimentima i mehaničkim konstrukcijama. Otkrio genijalnost svojega studenta Tome Akvinskoga. Bio Albanija biskup u Regensburgu, ali se odrekao biskupske časti da bi se posvetio znanosti. albigenzi, kršć. sljedba u 11–13. st., nastala u J Francuskoj; srodni bogumilima; zagovaraju isposništvo, odbacuju crkv. sakramente, križ, oltare, istupaju protiv Rim. crkve i pape; osuđeni kao heretici. albinizam (lat.), prirođena nemogućnost stvaranja tamnog pigmenta melanina. Koža, vlasi, dlake i trepavice su bijele, a oči crvenkaste (zbog prosijavanja krvnih žila).

Albion, staro ime za brit. otoke, vjerojatno keltskog podrijetla. Izraz perfidni A. upotrebljavan u književnosti, osobito političkoj, bio je uoči i tijekom 1. svj. rata protubritanska pangermanska krilatica.

Albert Veliki

album (lat.), 1. svezak (knjiga) ili slična stvar (korice, mapa) za čuvanje fotografija, poštanskih maraka, razglednica, crteža i sl.; 2. zbirka takvih i drugih stvari (npr. glazbena kaseta ili gramofonska ploča s takvim ovitkom ili kutijom, ili nekoliko takvih kaseta ili ploča, itd.).

albatros (španj.), morska ptica (Diomedea exulans), duga o. 1 m, s rasponom krila 3,5 m, živi na oceanima juž. polutke. Snažan letač koji najveći dio života provede u zraku. Hrani se najviše ribom i morskim mekušcima, dobro pliva. Na dalekim oceanskim otocima gnijezde se kolonije od tisuće albatrosa. Ženka snese samo jedno jaje koje 6 tjedana čuvaju i mužjak i ženka.

albumini (lat.), skupina jednostavnih bjelančevina; topljive u vodi i razrijeđenim otopinama soli. Ima ih u svim tjelesnim tkivima i tekućinama te biljnim sjemenkama. Tipični a. jesu ovalbumin iz bjelanca jajeta i laktalbumin iz mlijeka. albatros

albedo (lat.), omjer reflektirane svjetlosti s neke površine i ukupno primljene svjetlosti od Sunca. Tvari

15

A1.qxd

29.10.2003

19:51

Page 16

Alcatraz Alcatraz, poznati zatvor u SAD-u, smješten na oto-

aleatorika (lat. alea, kocka), skladateljski postupak u suvremenoj glazbi (P. Boulez, J. Cage, K. Stockhausen, D. Detoni) koji uključuje igru slučaja; izvođačima dopušta da u većoj ili manjoj mjeri odlučuju o raznim parametrima zvuka (visine, trajanja i boje tona) te forme. SUPR, serijelna glazba.

čiću ispred San Francisca. Do zatvaranja 1963. slovio kao zatvor iz kojega je nemoguće pobjeći.

alegorija (grč.), 1. KNJIŽ, izričaj u kojem se krije neki drugi smisao; proširena metafora. Najčešće se koristi u basnama (Ezop, La Fontaine), ali i u većim “alegorijskim” djelima poput Danteove Božanstvene komedije. Takvim se izričajima često služi i Biblija; 2. LIK, slika ili lik prepoznatljive prenesene poruke (alegorija Pravde, Dürerova Melankolija, Meštrovićeva Povijest Hrvata). Aleksandar Jaroslavič Nevski (o. 1220–1263), knez Novgoroda (od 1236), veliki knez ruski (vladimirski) od 1252. Porazio Šveđane na rijeci Nevi 1240. (otuda nadimak Nevski). Potukao vojsku teutonskog reda na Čudskom jezeru (1242); odupirao se prodoru Tatara.

alegorija, G. Klimt,“Tri životna doba”, Rim, Galleria Nazionale d’Arte Moderna

Aleksandar III. Veliki, mak. kralj (←356. – ←323), sin Filipa i Olimpijade; odgojitelj mu je bio Aristotel; naslijedio je prijestolje ←336, učvrstio carstvo gušenjem unutarnjih nemira i buna na granicama (Geti, Iliri), ←335. razorio Tebu, središte protumak. pobune. Preuzeo zapovjedništvo nad Korintskim savezom i poduzeo velik pohod protiv Perzijanaca. Prešavši s vojskom Helespont, porazio je ←334. Darija III. kraj rijeke Granika. Zaposjedanjem Sirije, Palestine i Egipta, zagospodario je cijelim ist. Sredozemljem i Malom Azijom. Utemeljio je Aleksandriju, prvi u nizu gradova toga imena. U oazi Sivi zaposjeo je Amonov hram htijući se proglasiti nasljednikom božanske vlasti faraona. Nastavio je pohod prema istoku te je ←331. osvojio Mezopotamiju i velike perzijske gradove Babilon, Suzu, Perzepolis i Ekbatanu. God.

aldehidi (krat. od alcohol dehydrogenatus), organski spojevi s jednovalentnom skupinom –CHO (aldehidna skupina). Redovito su bezbojne tekućine karakteristična mirisa; plinovit je samo formaldehid, HCHO, najjednostavniji a. Neki viši a. sastojci su eterskih ulja i služe u ind. parfema, npr. vanilin, aromatski aldehid. A. se lako polimeriziraju, te služe za dobivanje formaldehidnih smola (→ plastične mase).

alea iacta est (lat., kocka je bačena), 1. riječi koje je navodno izgovorio Julije Cezar prelazeći rječicu Rubikon, čime je počeo građanski rat; 2. kaže se kada se netko odluči na neko rizično, hrabro djelo. osvajanja Aleksandra III. Velikog

Aleksandar III. Veliki, detalj mozaika “Bitka kod Isa” iz Pompeja, Napulj, Museo Archeologico Nazionale

16

A1.qxd

29.10.2003

19:51

Page 17

alfa ←327, poslije prijelaza Hindukuša, prodro je u dolinu Inda, ali se njegova vojska usprotivila daljnjem napredovanju te se odlučio povući s pohoda, koji je završio ←324. u Suzi. Na golemom osvojenom prostoru pokušao je, na helenističkoj i istočnjačkoj baštini, izgraditi univerzalnu višerasnu monarhiju; civilnu je upravu u pokorenim zemljama ostavljao starosjediocima, zadržavajući za sebe vojni i financijski nadzor. Umro je od groznice u trenutku kad se pripremao na pohod prema Arabiji. Njegovi pohodi i vladarski pokušaji imali su golem pov. i kult. utjecaj na ant. i daljnje civilizacije. Jedna je od najznamenitijih osoba svj. povijesti.

Alemani (Alamani), staro germansko pleme; pokorili ih rim. carevi; o. 500. god. pod vlašću franačke države; poslije u sklopu Njemačke; od 9. st. nazivaju se Švabi.

Alembert, Jean le Rond d’, franc. filozof i znanstvenik (1717–1783), matematičar i fizičar, začetnik mnogih egzaktnih znanosti u 18. st. Jedan od gl. suradnika Enciklopedije i autor njezine Uvodne rasprave u kojoj je sažeo temeljna načela svoje filozofije: odbacivanje metafizike i oslanjanje na iskustvo kao jedini Jean le Rond d’Alembert izvor spoznaje. Važnija djela: Rasprava o osnovama filozofije, Rasprava o dinamici.

Alep (arap. Halab), grad u Siriji; 1 591 000 st. Sveučilište (1962), nadbiskupija, maronitska biskupija; rafinerije maslinova ulja, tekstilna i mehanička ind., prerada duhana. Zaharijina džamija iz 14. i 15. st. Jedan od najstarijih gradova na svijetu (← II. tisućljeće). alergija (grč.), preosjetljivost na tvari koje u pravilu nisu štetne, npr. na pelud, vunu, kozmetičke pripravke, hranu, lijekove. Te tvari nazivamo alergenima. Na koži se očituje kao crvenilo, osip i svrbež, a na sluznicama kao nadražaj uz pojačano izlučivanje. Opisane pojave nastaju djelovanjem upalotvornih tvari koje se oslobađaju pri reakciji protutijela s alergenom.

Aleši, Andrija, hrv. kipar i graditelj alb. podrijetla (1420/25–1504/05), stilski na razmeđu kasne gotike i rane renesanse. Pomoćnik Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca; izradio krstionicu trogirske katedrale.

Aleksandrija, tvrđava

Aleksandrida, srednjovj. roman o Aleksandru Velikom. Najstariji rukopis u hrv. književnosti, urešen s 24 minijature, potječe s kraja 14. st. Postojalo je više glagoljskih, ćiriličnih i latiničnih prijepisa grč. izvornika.

Aleksandrija (arap. Al-Iskandarîya), grad i gl. luka Egipta, na obali Sredozemnog mora, u blizini delte Nila; 3 700 000 st. Sveučilište (1942), muzeji, botanički vrt. Ind. tjestenine, ulja, tekstila, cementa, pamuka, papira, automobila, duhana; rafinerija nafte. Gl. egipatska luka za izvoz pamuka. Utemeljena za Aleksandra Velikog (←332), sjedište helenističke kulture.

Aleuti, niz od 150 vulkanskih otoka Z od Aljaske,

aleluja! (hebr.), biblijski izraz radosti: Hvalite Gos-

između Beringova mora i S dijela Tihog oceana; protežu se od Aljaske do Kamčatke, u dužini od 1 735 km; 17 666 km2. Otkrio ih je Bering 1741; od 1867. pripadaju SAD-u (sav. država Alaska). Stanovnici Aleuti (o. 3 000) i doseljenici (o. 12 000). Gl. grad Dutch Harbor. Na više od 30 otoka su aktivni vulkani.

poda! Nalazi se uz brojne psalme. Često se kliče i pjeva u kršćanskoj liturgiji.

alfa (hebr.), prvo slovo grč. alfabeta, (A α); odgovara mu latinično a.

aleksandrinac, vrsta stiha od 12 slogova. Uvijek je rimovan, u drami obično parno (aabb), a u lirici obično ukršteno (a b a b). Ime dobio po starofranc. spjevu o Aleksandru Velikom, iz 12. st. U hrv. književnosti njime se osobito vješto služio Marko Marulić.

17

Andrija Aleši, reljef “Sv. Jeronim u špilji”, u krstionici trogirske katedrale

A1.qxd

29.10.2003

19:52

Page 18

alfabet 1

alfabet, ustaljeni redoslijed slova u grč. pismu. Naziv je od prvih dvaju slova alfe i bete.

alge (lat.), skupno ime za jednostanične i višestanične autotrofne organizme koji žive u slatkoj vodi, u moru, ili na vlažnim mjestima. U jednostanične a. ubrajamo bičaše i kremenjašice, a višestanične su zelene, smeđe i crvene a. Nemaju prave stabljike, korijena ni lista, već dijelove tijela koji samo sliče tim pravim biljnim organima. Tako građeno tijelo zovemo talus ili steljka pa a. ubrajamo u steljnjače (Thallophyta).

alfa-čestice, također alfa-zračenje, pozitivno nabijene jezgre atoma helija, relativne atomske mase 4. To su stabilne čestice, sastavljene od dvaju protona i dvaju neutrona. Izbacuju ih neke složenije jezgre pri radioaktivnom raspadu (→ radioaktivnost).

algebarska jednadžba, jednadžba f(x) = 0, gdje je f polinom s jednom nepoznanicom; stupanj polinoma f naziva se redom algebarske jednadžbe; → kvadratna j., → linearna j.

alfa i omega (grč., nazivi za prvo i zadnje 2 slovo alfabeta), 1. početak i kraj svega; 2. u kršć. teologiji, slova koja označuju Boga kao početak i svršetak svijeta i povijesti; 3. PREN, ono bez čega se nešto ne može ni početi ni završiti.

alge, 1. smeđa, 2. zelena, 3. crvena

algebarski broj, rješenje neke algebarske jednadžbe s cijelim koeficijentima; računskim operacijama s algebarskim brojevima dobije se algebarski broj; → transcendentni broj

Alfirević, Frano, hrv. pjesnik (1903– –1956), bavio se također kritikom i prevodilaštvom. U poeziji mu prevladavaju slike mora i kamenih mediteranskih gradova, a prožete su lirskom meditativnošću i 3 melankolijom. Alfred Veliki, kralj Wessexa (847/49– –899), vladao od 871-99, spriječio upade Danaca, ustrojio ratnu flotu i sustav obrane. Zakonodavac; podizao gradove; obnovio London (stradao u dan. napadima) i poticao poljodjelstvo. Okupljao znanstvenike; poticao prevođenje crkv. i filoz. djela. Prevodio s lat. jezika; drži se tvorcem staroengl. proznog stila. U svojem opisu Europe spominje i Hrvate.

algebra (srednjovj. lat. prema arap.), grana matematike koja proučava operacije (algebarske operacije) što imaju svojstva poput računskih operacija na brojevima. Pritom se koriste → opći brojevi pa se često govori da je a. grana matematike koja se bavi općim brojevima (za razliku od aritmetike koja se bavi konkretnim brojevima).

Alighieri → Dante, Alighieri Algonkini, mješovita jezična skupina sjevernoamer. Indijanaca nekad raširenih od Atlantske obale do Stjenjaka; danas oko 119 000 pripadnika u Kanadi (Québec) i oko 18 000 u rezervatima SAD-a. Lovci, ribolovci i uzgajivači kukuruza.

algoritam (srednjovj. lat. prema arap.), uputa o izvođenju matematičkih operacija određenim redoslijedom s ciljem da se točno ili približno riješi neki mat. problem. Takvi su, primjerice, algoritmi za zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje decimalnih brojeva te a. za računanje drugoga korijena (zadnja dva algoritma katkad vode samo do približnog rješenja). Ne postoji a. za rješenje svakoga mat. problema. Mat. razradom pojma algoritma stvoreni su preduvjeti za konstrukciju modernoga računskog stroja.

Alhambra

Alhambra (arap., crveni dvor grad), palača utvrda maurskih vladara (emira) kraj Granade, Španjolska (13–14. st.), znamenit spomenik maurske umjetnosti u Španjolskoj s ceremonijalnim bogato urešenim palačama i dvoranama (pozlaćeni ornamenti od štuka, arabeske), u kojima su vidljivi i utjecaji kršć. gotike. Ali, Muhammad (do 1965. Cassius Clay), amer. boksač (1942); profesionalni prvak svijeta u teškoj kategoriji od 1964. do 1967, kada mu je oduzeta titula zato što je odbio služiti u amer. vojsci u Vijetnamskom ratu. Ponovno stekao naslov 1974. pobjedom nad Georgeom Foremanom i držao ga do 1978.

alias (lat.), inače, drugačije, na drugi način, pod drugim nazivom ili imenom.

Muhammad Ali

18

A1.qxd

29.10.2003

19:52

Page 19

alkejska strofa alibi (lat., drugdje), 1. PRAV, obrambeno sredstvo kojim okrivljeni dokazuje da je u vrijeme izvršenja kaznenoga djela bio na drugome mjestu; činjenica koja to pokazuje; 2. PREN, izgovor, opravdanje, izlika u vezi s odgovornošću za kakav propust, pogrešku, događaj.

ALKALOIDI Naziv

Nalazište (izvor), biljka

Fiziološka svojstva, djelovanje, uporaba narkotik, analgetik, sedativ

Opaska

morfin

opij (osušeni sok maka Papaverum somniferum)

kodein

isto

narkotik

kinin

kora kininovca (Cinchona ledgeriana)

antimalarik, analgetik, antipiretik

kofein (kafein, tein)

sjeme kave (Coffea arabica) stimulans, diuretik lišće čaja (Thea chinensis)

ergotamin

ražena glavica (Claviceps purpurea)

stezanje glatkih mišića, lijek protiv Basedowljeve bolesti, sedativ

alifatski spojevi (grč.), lančasti, masni spojevi, npr. parafini, alifatski alkoholi, aldehidi i kiseline, masti i masna ulja. Isto što i → aciklički spojevi.

LSD

isto

hipnotik

strihnin

sjemenke strychnosa (Strychnos nus vomica)

jak otrov, za trovanje glodavaca

aligatori (španj.), veliki gmazovi koji pripadaju

kokain

lišće koke (Erythroxylon coca)

narkotik, lokalni anestetik

kolhicin

sjemenke mrazovca (Colchicum autumnale)

koči diobu stanica

nikotin

lišće duhana (Nicotiana tabacum)

narkotik, stimulans, povisuje krvni tlak; insekticid

uzrokuje ovisnost

koniin

otrovna kukuta (Conium maculatum)

smrtonosni otrov, analgetik

njime otrovan Sokrat

atropin

gorsko velebilje (Atropa belladonna)

antiparkinsonik, midrijatik

aliciklički spojevi (skrać. od alifatsko-ciklički spojevi) ili nafteni, karbociklički spojevi s alifatskim (nearomatskim) svojstvima, sadrže 3 do 30 ugljikovih atoma u prstenu. Njima pripadaju zasićeni ugljikovodici, cikloalkani, opće formule CnH2n. Primjeri: ciklopropan C3H6, cikloheksan C6H12. Nezasićeni a. s. jesu cikloalkeni i cikloalkini.

porodici krokodila. Poznati su kineski a. i misisipski a. tropske Amerike. Potonji je dug do 4,5 m i težak do 125 kg, ima razmjerno kratku gubicu, napada sve životinje, ali se najčešće hrani ribama. Love ih i uzgajaju radi kože.

alijansa (franc.), savez, dogovor (između država, poduzeća i dr.).

alijenacija (lat.), 1. PSIH, duhovno otuđenje od vlastitog doživljaja, rastrojstvo; 2. FILOZ, udaljavanje i otuđivanje pojedinca od zajednice i vlastitih postignuća.

sredstvo protiv kašlja

alkani (parafini), zasićeni aciklički ugljikovodici opće formule CnH2n+2 u kojima su ugljikovi atomi međusobno povezani samo jednostrukim vezama. Mogu biti ravnolančani i razgranani. Netopljivi su u vodi i slabo reaktivni. Prva četiri člana homolognoga niza: metan, etan, propan i butan jesu plinovi, s 5-15 ugljikovih atoma su tekućine, a viši su u čvrstom stanju. Nalaze se u zemnom plinu i nafti.

alikvotni dio (lat.), dio koji razmjerno otpada na pojedinu stranku, stavku, doprinos, ulog itd.

alimentacija (lat.), hranarina, uzdržavanje; zakonska dužnost jedne osobe da uzdržava drugu. Roditelji imaju dužnost uzdržavati dijete, a punoljetno dijete ima dužnost uzdržavati roditelja nesposobnog za rad, koji nema dovoljno sredstava za život, ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine.

aliteracija (lat.), glasovna figura u kojoj se ponavljaju isti suglasnici ili glasovne skupine u rečenicama, odn. stihovima; često je to ponavljanje na početku više riječi. Npr. Barbara bješe bijela boka (I. Slamnig, Barbara). alkalije → baze alkalijske kovine, elementi 1. skupine (prije I A) peri-

aligator

alka (tur. prema arap.), obruč, kolut; kao upotrebni

odnog sustava elemenata: litij (Li), natrij (Na), kalij (K), rubidij (Rb), cezij (Cs) i francij (Fr). Mekani su, malene gustoće, na zraku nepostojani i svi reaktivni.

predmet nekada metalno kucalo na vratima; → Sinjska alka

alkazar (španj. prema arap.), tvrđava, utvrda, grad; naziv za utvrđene dvorce maurskih vladara (emira) u Španjolskoj; najbolje su sačuvani (11–13. st.) u Córdobi, Sevilli, Toledu i Segoviji.

alkaloidi, skupina org. spojeva bazičnoga karaktera, koji sadrže dušik, nalaze se u biljkama i imaju različita farmakološka svojstva. Mnogi su vrlo otrovni, a zbog svojega fiziološkog djelovanja služe u medicini, ugl. kao analgetici i anestetici. Najpoznatiji a. uključuju morfin i kodein iz opija, kinin iz kore kininovca, kofein iz kave, ergotamin iz ražene glavice, strihnin iz sjemenki strihnosa, kokain iz lista koke i kolhicin iz sjemenki mrazovca.

alkejska strofa, starogrč. strofa koja je dobila ime po pjesniku Alkeju. Često se koristila u novovjekim eur. književnostima. Popularnost duguje rim. pjesniku Horaciju. Sastoji se od četiriju stihova: dvaju jedanaesteraca, jednog deveterca i jednog deseterca.

19

uzrokuje ovisnost

uzrokuje ovisnost

A1.qxd

29.10.2003

19:52

Page 20

alkemija lentne, a prema položaju atoma ugljika na koji su vezane skupine OH, mogu biti primarni, sekundarni i tercijarni. U homolognom nizu primarnih alkohola niži članovi, prva četiri, su tekućine, srednji (od 5-11) uljaste tekućine, a viši su čvrste tvari. Svi a. u kem. nomenklaturi nose nastavak -ol. Najpoznatiji je obični a. (etanol, etilni a., žesta, špirit), bezbojna tekućina koja se proizvodi iz škrobnih i šećernih sirovina (krumpira, kukuruza, ječma, voća, šećerne repe, melase) vrenjem s pomoću kvasca (alkoholno vrenje); dobiva se i sintetski iz acetilena ili etilena; služi kao otapalo, za ekstrakciju, dezinfekciju, konzerviranje, priređivanje umjetnih alkoholnih pića i u org. sintezama. Ostali važniji a.: metanol (metilni a.), propanol (propilni a.), pentanol (amilni a.), etilen-glikol (diol, dvovalentni a.) i trovalentni glicerol.

alkoholizam, 1. ovisnost o alkoholu; 2. tjelesne, duševne i društvene posljedice dugotrajnog uživanja alkohola. Alkohol izaziva osjećaj ugode i smiruje napetost, stoga nestabilne osobe lako postaju ovisnici. Alkohol uzrokuje oštećenja probavnih organa, jetre i živčanog sustava, promjene ponašanja i gubitak radne sposobnosti. A. se nepovoljno odražava na obiteljski i društveni život ovisnika.

alkemija, naslovna stranica knjige “Alkemijski otrovi”, Pariz 1613.

alkoholna pića, pića koja sadrže etilni alkohol, 3-90% volumena. Npr. lako pivo sadrži 3-5% alkohola, teško više od 5%, vino 9-14%, rum do 90%.

alkemija (arap.), vještine i pokušaji pretvaranja jedne kovine u drugu, najčešće neplemenite (olovo, bakar, živa i dr.) u plemenite (zlato, srebro) s pomoću tzv. kamena mudraca. A. potječe iz razvijene tehnologije starih Egipćana, koji su bili vješti u obradi stakla, metalurgiji i bojadisarstvu. Alkemičari su svojim traganjima obogatili kemiju mnogim važnim otkrićima (elementarni fosfor, fabrikacija porculana); otkrili su mnoge postupke i reakcije, koji su temelj moderne znanosti i tehnike.

alkoholno vrenje (alkoholna fermentacija), proces razgradnje šećera u etanol i ugljični dioksid posredovanjem enzima iz kvaščevih gljivica. Primjenjuje se u industriji za dobivanje etanola iz škrobnih i šećernih sirovina (žitarice, krumpir, šećerna repa, melasa). alkotest, pokus kojim se utvrđuje postojanje i količina alkohola u krvi ili u izdahnutom zraku pri sumnji na opijenost.

alkeni (olefini, alkileni), nezasićeni aciklički ugljikovodici s dvostrukom vezom, opće formule CnH2n. Nazivaju se još i etileni, prema imenu prvoga člana toga homolognog reda → etilenu, C2H4. Niži članovi reda jesu plinovi, srednji tekućine, a najviši čvrste tvari. Nalaze se u zemnom plinu i nafti.

LJESTVICA ALKOTESTA količina alkohola u krvi u ‰ 0 – 0,5 ‰ razdraganost 0,1 – 1,0 ‰ umanjeni životni refleksi 0,5 – 1,5 ‰ oslabljena sposobnost koncentracije 1,5 – 2,0 ‰ opijenost, pijano stanje

Alkibijad (o. ←450. – ←404), atenski državnik i vojskovođa. Periklov rođak, Sokratov učenik; jedna od najznamenitijih osoba stare grč. povijesti. Kao zapovjednik grč. flote porazio Spartance kraj Abida (←411) i Kizika (←410). Nakon što je kao strateg doživio neuspjeh u pohodima protiv Sparte, odlazi u progonstvo; poslije pada Atene prilazi frigijskom satrapu Farnabazu koji ga daje umoriti.

2,0 – 2,5 ‰ teško otrovanje 3,0 – 5,0 ‰ duboka nesvijest, koma 5,0 ‰ smrtonosna doza

Allahabad, grad na JZ države Uttar Pradesh, Indija; 806 500 st. Hindusko hodočasničko odredište. Upravno i prometno središte. Sveučilište (1887).

allegro, glazb. oznaka za živahan tempo; allegretto je

alkini, nezasićeni aciklički ugljikovodici s trostru-

nešto življi; također oznake za stavak u skladbi.

kom vezom, opće formule CnH2n–2. Prvi član toga homolognog niza je HC≡CH, → acetilen ili etin. Po njemu se a. često nazivaju i acetileni.

Allen, Woody, pr. ime Allen Stewart Konigsberg, amer. film. redatelj i glumac (1935). U početku pisac humorističnih tekstova, potom komičar zabavljač po lokalima, u film je ušao kao scenarist i glumac, a potom redatelj komedija. U mnogim je filmovima scenarist i prvi glumac. Vrlo plodan autor, jedan od najcjenjenijih filmskih stvaralaca s konca 20. st.

alkoholi (arap.), org. spojevi koji sadrže hidroksilnu (OH) skupinu vezanu za ugljik, ako taj nije član aromatske jezgre. Prema broju skupina OH dijele se na Woody Allen jednovalentne, dvovalentne, trovalentne i viševa-

20

A1.qxd

29.10.2003

19:53

Page 21

Alpe aloje (grč.), tropske i suptropske biljke

Objavljivao i knjige humorističnih eseja (Bez perja), a na Broadwayu su mu uspješno postavljane kaz. komedije (Igraj to ponovno, Sam).

Afrike (Aloë) iz porodice ljiljana. Na vrhu stabljike je cvat. Sok iz listova koristi se u ljekarništvu, za proizvodnju droge. Od nekih vrsta dobivaju se vlakna za izradu tkanina.

Alma-Ata → Almaty alma mater (lat., majka hraniteljica), naziv odmila za

alokacija (lat.), smještanje, određivanje

školu ili fakultet na kojemu je tko učio; također, udruženje bivših studenata nekog fakulteta ili sveučilišta (→ AMAC).

smještaja, dodjeljivanje prostora.

alotropija (grč.), pojavljivanje istoga kem. elementa u više oblika zbog različita broja atoma u molekuli (kisik i ozon), ili različita kristalnog sustava (kod ugljika: dijamant i grafit).

almanah (arap. al-manakh, kalendar), godišnjak, prigodna ili periodična publikacija s prilozima više autora i različitim sadržajima. Do 12. st. tako su nazivani tzv. vječni kalendari.

alpaka, sisavac parnoprstaš (Lama pacos) iz porodice deva. Pripada preživačima, živi u velikim stadima. Tijelo joj je pokriveno dlakom koja se koristi za izradu vunenih tkanina i pokrivača.

Almaty (prije Alma-Ata), najveći grad Kazahstana (do 1997. gl. grad); 1 200 000 st. Sveučilište (1934), centar za primjenu atomske energije; kazalište, opera i balet, galerija slika, muzeji, knjižnice. Ind. strojeva, tekstila, prehr. proizvoda. Prometno čvorište.

Ilirski almanah

Alpe, najveći planinski masiv u Europi, koji razdvaja Sredozemlje od središnjih dijelova kontinenta; pruža se u velikom luku od Ligurskoga mora na Z do Dunava kraj Beča na I; dug o. 1 200 km, širok o. 150-250 km, obuhvaća površinu od o. 220 000 km2. Prostire se na područjima Francuske, Italije, Švicarske, Njemačke, Austrije i Slovenije. Dijele se na Zap. Alpe i Ist. Alpe, a od S prema J na Sjeverne vapnenačke, Središnje kristalične i Južne vapnenačke Alpe. Komplicirana građa i struktura rezultat je tektonskih pokreta; današnji oblik dobile su za vrijeme posljednje glacijacije. Najviši vrhovi Mont Blanc (4 810 m) i Monte Rosa (4 634 m) na Z, Piz Bernina (4 049 m) i Ortler (3 899 m) na I. Alpe su najvažnija i najveća razvodni-

Almodóvar, Pedro, španj. film. redatelj (1951), vodeći redatelj novoga španj. i eur. filma. Scenarijske i lik. elemente kiča kombinira s modernističkom strukturom i istančanom psihologijom. Tematizira izglobljene karaktere (homoseksualce, transseksualce) i bizarne situacije prikazujući ih kao obične (Matador, Visoke pete, Kika, Veze, Žene na rubu živčanog sloma, Sve o mojoj majci i dr.).

alodij (srednjovj. lat., očevina), isprva pokretna imovina, poslije naziv za posjed oslobođen svih davanja i dužnosti. Suprotan alodijalnom posjedu je lenski posjed, kojim povremeni uživatelj ne raspolaže slobodno.

Alpe

21

A1.qxd

29.10.2003

19:53

Page 22

alpinizam Rhin); 8 280 km2 i 1 605 400 st. Poljoprivreda, vinogradarstvo; metaloprerađivačka, prehr. i tekstilna ind. Gradovi: Strasbourg, Colmar, Mulhouse. U prošlosti područje čestih graničnih prijepora između Francuske i Njemačke. Dio stanovništva govori njemački.

alt (tal.), 1. duboki ženski ili dječji glas, najčešće u opsegu od a do e2; 2. altovsko glazbalo odgovarajućeg je registra. Altaj, planinski masiv u središnjoj Aziji između pustinje Gobi na JI i Zapadne sibirske nizine na SZ; dug oko 2 500 km; najviši vrh Beluha (4 506 m). Na Altaju izviru Irtiš i Ob.

Dolomitske Alpe

ca u Europi; rijeke teku u Sredozemno, Sjeverno, Crno i Jadransko more; gl. su porječja Rajne, Rhône, Pada (Poa) i Dunava. Velika jezera: Ženevsko, Thunsko, Züriško, Bodensko, Lago Maggiore, Lago di Lugano, Lago di Como i Lago di Garda. Biljni pokrov čine šume i alpske rudine. Razvijeno stočarstvo i šumarstvo, a u dolinama ratarstvo i vinogradarstvo; rudarstvo (željezna ruda i sol) u Ist. Alpama; mineralni i termalni izvori. Zbog razmjerno niskih prijevoja i dobrih prometnica (ceste i željeznice) A. su najprohodnije gorje (najdulji tunel Simplon 19,8 km). Jedna od najrazvijenijih turističkih regija na svijetu (ljetni odmori, skijaška rekreacija i natjecanja, alpinizam).

Altajci, prvotno skupina nomadskih plemena koja su kolonizacijom Rusa iz sibirskih stepa potisnuta u planinska područja, a danas narod Altajskoga kraja, Rusija; oko 72 000 pripadnika; govore altajskim jezikom i pišu ćirilicom. Altamira, špilja u Španjolskoj, s brojnim paleolitičkim slikama (bizoni, jeleni i divlji konji u gotovo naravnim veličinama, 100-140 cm), otkrivena 1879; vremenski se datira između ←40 000. i ←30 000. god.

alteracija (lat.), 1. promjena, izmjena; 2. pogoršanje, kvarenje, krivotvorenje, patvorenje (npr. mliječnih proizvoda, vina).

Altamira, crtež bizona

alter ego (lat., drugo ja), 1. prisan prijatelj, najbolji prijatelj; 2. čovjek koji energično zastupa nečije stavove; 3. PSIH, podsvjesni i nesvjesni dio ličnosti; 4. ETNOL, naziv za čovjekova dvojnika u životinji, biljci i sl. s kojim je po vjerovanju sudbinski povezan (pa npr. sreću jednoga prati i sreća drugoga).

alpinizam, uspon na Mont Blanc

alternacija (lat.), 1. izmjenjivanje, smjenjivanje, naizmjenično ponavljanje dvaju stanja; 2. naizmjenično glumljenje dvaju glumaca u istoj ulozi i sl.; 3. FILOL, promjene u fonemskom sastavu morfema (npr. vrabac–vrapca, poredak–poretka, noga–nozi, daska–daščica, brati–berem–izbor).

alpinizam, uspinjanje na visoke planine (penjanje u stijeni) radi rekreacije i sport. pobuda. Podudara se s planinarstvom koje je u početnom stadiju bilo ograničeno samo na alpsko područje, otuda i naziv. Danas obuhvaća veoma širok raspon te se počeo diferencirati u himalajizam, andinizam, pirenejizam i, posebice, u ekspedicionizam. Prvi pravi alpinistički pothvat izveli su M. G. Paccard i J. Balmat, koji su 8. 8. 1786. dosegnuli vrh Mont Blanca (4810 m).

alternativa (lat.), 1. dvije mogućnosti kao izbor; 2. jedna od dviju takvih mogućnosti; 3. naziv za pokret koji se zalaže za nešto što je različito od uobičajenoga i općeprihvaćenoga; 4. LOG, sustav od dvaju stavova, od kojih je samo jedan istinit; sud u kojemu vrijedi samo jedan od predikata povezanih veznikom ili, a ostali se isključuju. alternativna energija, energija (ponajprije elek-

discipline: spust, slalom i veleslalom. Natječu se muškarci i žene s pojedinačnim startom, u kraćim vremenskim razmacima.

trična i toplinska) dobivena iz drugih izvora energije, a ne iz fosilnih goriva (nafta, ugljen). Alternativni ili obnovljivi izvori energije jesu: Sunčeva (solarna) energija, geotermalna energija, energija vjetra, energija biomase itd.

alrauna → mandragora Alsace (njem. Elsass; uobičajen hrv. naziv

altimetar → visinomjer Altman, Robert, amer. film. redatelj (1925). Isprva

Elzas), kraj u Francuskoj između Vogeza na Z i Rajne na I (dep. Bas-Rhin i Haut-

novinar, potom redatelj film. reklama, TV serija. S igranim filmovima postaje zapažen pa onda i slavan u

alpske discipline, natjecateljske skijaške

22

A1.qxd

29.10.2003

19:53

Page 23

Alžir 1970-ima (M.A.S.H, Kockar i bludnica, Nashville, Prêt-à-porter, Kratki rezovi).

ALŽIR

Alto-Adige, tal. ime za → Južni Tirol. altruizam (franc., prema lat.), djelovanje i stav po

Službeni naziv Al-Jumhûrîya al-Jazâ irîya adDîmuqratîya aš-Ša bîyaûrîya (Demokratska Narodna Republika Alžir) Ustavno uređenje predsjednička republika Površina 2 381 741 km2 Broj stanovnika 31 194 000 (13,0 st./km2) Gl. grad Alžir Službeni jezik arapski BDP po st. 1 700 USD Novčana jedinica 1 alžirski dinar; 1 OZD = 100 santima Međunarodni znak DZA, DZ Tel. pozivni broj +213 Vremenska zona po GMT-u +1

kojemu treba raditi i za dobro drugoga; SUPR, egoizam

aluminij (lat.), srebrnastobijel element (simbol Al), koji pripada 3. skupini (prije III B) periodnog sustava elemenata; at. broj 13, rel. at. masa 26,98, gustoća 2,70. Čisti aluminij je meka i savitljiva kovina, može se kovati, valjati u vrlo tanke listiće i razvući u fine niti. U prirodi ga nema u elementarnom stanju, ali ga ima u stijenama i mineralima (glinenci, liskun, ortoklas, albit, anortit, korund, boksit, kaolin). Treći najzastupljeniji element u Zemljinoj kori (8,1% težinski) i najrašireniji kovinski element na Zemlji. Gl. ruda za dobivanje a. jest boksit. Najviše se upotrebljava u gradnji vozila i zrakoplova, u građevinarstvu, te za nadzemne električne vodove. Postoji i velik broj slitina s aluminijem. Najvažniji aluminijevi spojevi: aluminijev hidroksid, Al(OH)3, primjenjuje se za pročišćavanje vode, u proizvodnji stakla; aluminijev klorid, AlCl3, katalizator u org. sintezama, za rafinaciju i krekiranje u industriji nafte; aluminijev sulfat, Al2(SO4)3, u bojadisarstvu, kožarstvu, te za lijepljenje papira. Najveći proizvođači aluminija su SAD, Rusija, Kanada, Australija i Kina.

aluvij (lat.), naziv za gline, pijeske, šljunke i slične nevezane sedimente taložene u vodotoku, poplavnoj ravnici i delti.

Alžir

alveola (lat.), 1. plućni mjehurić; 2. koštana čašica u koju je usađen zub; 3. pravilna kuglasta ili polukuglasta skupina žljezdanih stanica.

Alzheimer, Alois, njem. liječnik, neuropsihijatar (1864–1915), proučavao promjene mozga kod duševnih poremećaja. Prvi opisao simptome bolesti, koja je potom nazvana po njemu.

ovce i koze. Veliko rudno bogatstvo: nafta i zemni plin, željezna ruda, fosfati, cink itd. Najvažnija industr. grana – petrokem., crna metalurgija, tekstilna industrija. Gl. luke: Alžir, Oran, Annaba. – Politički sustav: prema ustavu iz 1989. predsjednička republika. Od 1992. izvanredno stanje s još većim ovlastima predsjednika republike. Dvodomni parlament sastoji se od Narodne skupštine i Narodnog vijeća. – Povijest. Oko ←5000. naseljavaju ga berberski Numiđani; u ←3. st. nastaje snažno kraljevstvo Numidija, najjače za rim. saveznika Masinise. Od ←46. rim. kolonija; od 395. pod Bizantom, 429–533. pod Vandalima te ponovno pod Bizantom do konca 7. st., kada ga osvajaju Arapi. God. 1518. zauzimaju ga Turci; alž. vladari tur. podrijetla (1600–1830) samo nominalno priznaju vlast sultana. Francuzi ga osvajaju 1830-47. God. 1954. započinje oružana borba za nezavisnost koja je proglašena 1962. Borbu za nezavisnost predvodila je Alžirska fronta nac. oslobođenja na čelu s Ahmedom Ben Bellom, prvim predsjednikom vlade i predsj. nezavisne republike.

Alzheimerova bolest, propadanje moždanih stanica zbog čega postupno dolazi do gubitka pamćenja, razumijevanja i izražavanja. Bolest je nasljedna. Obično se očituje u zreloj ili starijoj životnoj dobi.

Alžir, država u S Africi, u središnjem dijelu Magreba. U S dijelu države uz Sredozemno more gorje Tell ili Mali Atlas, sastavljeno od više paralelnih nizova planina i dolina, a J dio pustinja Sahara s više osamljenih masiva. Klima: uz Sredozemno more sredozemna, prema J prelazi u polupustinjsku i pustinjsku. Vegetacija: u sredozemnome dijelu makija, u planinama ostaci miješanih šuma, prema J polupustinja i pustinja, ponegdje s oazama. Rijeke većinom bujice (vadi). Slana jezera. Nac. sastav stanovništva: Arapi (80%), Berberi (20%). Po vjeroispovijedi: gotovo 100% sunitski muslimani. Veći gradovi: Alžir (1 687 000; metropolitansko područje 3 702 000), Oran (Ouahran, 609 823), Constantine (440 842). Poljodjelstvo skromno (malo obradivih površina): žitarice, datulje, vinova loza. Stočarstvo:

23

A1.qxd

29.10.2003

19:53

Page 24

Alžir AMAC - Alma mater alumni Croatiae, udruga

Drž. udarom 1965. vlast preuzima H. Bumedijen; 1976. u ratu s Marokom zbog Zapadne Sahare. Od 1978. šef države Š. Bendžedid postupno provodi gosp. i polit. reforme. God. 1992. na prvim višestranačkim izborima pobjeđuje Fronta islamskog spasa; poništavanjem izbora započinje petogodišnji građanski rat (do 1997).

nekadašnjih studenata hrv. sveučilišta koji žive u eur. i prekomorskim zemljama.

amajlija → hamajlija amalgami (arap. iz grč.), slitine žive s drugim kovinama (npr. sa srebrom, zlatom, cinkom, bakrom). Upotrebljavaju se za izradu zubnih ispuna (plomba).

Alžir, luka i gl. grad Alžira na Z obali istoimenog zaljeva Sredozemnog mora; 1 687 000 st. Sveučilište (1859), džamije, katedrala, utvrda Kazba iz 16. st.; astronomski, meteorološki i geofizički opservatorij, institut za istraživanje Sahare. Rafinerija nafte. U ant. doba luka Kartage, poslije Rima. U sred. vijeku glavno sredozemno središte gusarstva. U 20. st. središte alžir. borbe za nezavisnost protiv franc. kolonijalne uprave.

amandman (franc.), 1. prijedlog za izmjenu ili dopunu postojećega zakonskog prijedloga; 2. izmjena ili dopuna određenoga normativnog akta, najčešće ustava, tako da se na kraju izvornog teksta odnosnog akta dodaju amandmani kao novi, posebno označeni članci.

amaterizam (franc.), neprofesionalno bavljenje sportom, ili nekom drugom djelatnošću, radi zabave, rekreacije, odnosno ljubavi prema tom sportu ili kakvoj drugoj djelatnosti.

aljamiado (alhamiado) književnost, pisanje arap. pismom na nekom nearap. jeziku. U južnoslavenskim zemljama pod turskom vlašću književna djela na narodnom jeziku pisana arap. pismom, → arabicom, potječu iz 16. st. (tzv. adžamijska književnost). Arabicom je tiskano oko 50 knjiga.

amaterski film, također neprofesionalni film, film koji ne nastaje u profesionalnim okolnostima. Dok profesionalne filmove snimaju zaposlenici obvezni zadovoljavati norme svojega posla, a. f. snima tko god raspolaže prikladnom tehnikom, i to na bilo koji sebi dostupan način (poštovanje normi je izborno). A. f. vezan je uz tzv. filmsku tehniku uske vrpce (npr. 8 mm), a u novije vrijeme s video tehnologijom.

Aljaska → Alaska Aljehin, Aleksandr Aleksandrovič, ruski šahist, četvrti prvak svijeta (1892–1946), prvi je put osvojio SP pobijedivši J. R. Capablancu (1927), a dva puta obranio naslov u borbi protiv E. Bogoljubova. Naslov mu je 1935. oduzeo M. Euwe, a 1937, u uzvratnome Aleksandr meču, Aljehin je porazio Euwea ostavši prvak svijeta Aleksandrovič Aljehin do kraja života.

Amazona (port. Rio Amazonas, španj. Río de las Amazonas), najdulja rijeka u Juž. Americi i druga u svijetu; 6 180 km, 7 000 000 km2; nastaje spajanjem rijeka Marañón i Ucayali koje izviru u peruanskim Andama. Ima oko 500 pritoka; njezino porječje zauzima o. 40% površine južnoamer. kontinenta. Utječe u Atlantski ocean; plovna do Manausa. Gl. pritoci:

Am, kem. simbol za americij (lat. americium).

porječje Amazone

24

A1.qxd

29.10.2003

19:53

Page 25

Američki građanski rat amen (hebr., neka tako bude), izraz preuzet iz he-

Tapajós, Madeira, Rio Negro, Japurá. Prvi ju je istraživao Francisco de Orellana (1541), a kao plovni put međunar. je prometu otvorena 1867, radi sječe i prijevoza kaučukovca.

brejskoga u grčki, latinski te u suvremene jezike. Jednako korišten među židovima i kršćanima, osobito kao usklik zajednice koja potvrđuje molitvu što ju je izrekao predmolitelj.

Amazonci, Indijanci porječja Amazone i Orinoka; ogranci loze amerikanida. Poljodjelci (uzgoj manioke, riže), lovci i ribolovci.

Amenofis III., egip. faraon iz XVIII. dinastije.

Vladao od ←1403. do ←1364. Njegovu vladavinu obilježava razdoblje stabilnog razvoja države, tijekom kojega su podignuti Memnonovi kolosi i najljepši egip. hramovi (Karnak, Teba).

Amazonke, mitol. žene ratnice iz Ponta, kćeri Aresove i Harmonijine. Imale su državu na obalama rijeke Termodonta u Kapadociji, a provaljivale su i u Grčku. Bavile su se lovom, ratom i odgajanjem kćeri, dok su muški porod ubijale. Odstranjivale su sebi desnu dojku da bi lakše mogle napinjati luk i bolje gađati. Njihovu kraljicu Hipolitu pobijedio je Herkul, a Pentesileju Ahilej.

Amenofis IV., egip. faraon iz XVIII. dinastije. Vladao od ← 1364. do ← 1346. Proveo vjersku reformu; uveo monoteizam i božanstvom proglasio Atona, ime promijenio u Ehnaton (“onaj koji se sviđa Atonu”). U zemlji izazvao nezadovoljstvo pojačano provalama Hetita i osamostaljenjem azijskih vazalnih država. Nakon njegove smrti vraćen je politeizam (kult boga Amona).

ambalaža (franc.), omot, ovitak; materijal kojim se omata roba radi zaštite od vanjskih utjecaja, tržišne privlačnosti i osnovnih podataka o proizvodu.

ambasada (franc.), diplomatsko predstavništvo jedne države u drugoj državi. → veleposlanstvo

amenoreja (grč.), izostajanje redovite mjesečnice (menstruacije). Javlja se zbog fizioloških poremećaja i bolesti, ili zbog slabosti organizma i psihičkog stresa.

ambicija (lat.), pozitivno nagnuće k osobnom uspje-

americij, umjetno dobiven radioaktivan kovinski

hu, društvenom ugledu i dr. Ako se u tome pretjera, pretvara se u negativno i asocijalno častoljublje.

transuranski element (simbol Am), koji pripada aktinoidima. At. broj 95, maseni broj najstabilnijeg izotopa 243 (vrijeme poluraspada 7,95 × 103 godina). Poznato je deset izotopa. Otkrio ga je G. Th. Seaborg sa suradnicima 1945.

ambijent (lat.), okruženje, sredina, okolina, okoliš (u prirodi, društvu, kulturi).

ambis (grč.), 1. ponor, provalija, bezdan; 2. PREN, propast, velika opasnost.

Američki građanski rat, rat koji se vodio 1861-65. između odcijepljenih juž. država SAD-a i središnje vlasti koju su podržavale sjev. države. Razlozi za izbijanje rata su društv. i gosp. suprotnosti između industr. razvijenijih sjev. i pretežito agrarnih juž. država, u kojima je još uvijek prevladavao robovlasnički sustav, te različite polit. zamisli o ustroju sav. države (sukob unionizma i konfederalizma). Sukob se posebno zaoštrio u svezi s pitanjem ropstva Crnaca, protiv kojega se na Sjeveru razvio snažan abolicionistički pokret. Kada je → Abraham Lincoln, gorljiv protivnik ropstva, izabran za predsj. SAD-a (1860), 7 juž. država odcijepilo se od amer. Unije i osnovalo Konfederaciju (1861). Lincoln je odbio priznati legalnost tog čina te su secesionisti 12. 4. 1861. počeli rat. Naknadno su se Konfederaciji pridružile još 4 države, a 23 (od 34) države SAD-a ostale su na strani Unije. U početku rata južnjačke su postrojbe izvojevale nekoliko velikih pobjeda. Međutim, Lincoln je korjenitim mjerama (podjela zemlje farmerima, 1862; oslobođenje robova, 1863) pridobio na svoju stranu najšire slojeve amer. društva te je od 1863. vojska Sjevera, predvođena generalima U. S. Grantom, W. T. Shermanom i Ph. A. Sheridanom, nanijela Jugu odlučne poraze. Južnjačke postrojbe kapitulirale su 9. 4. 1865. kod Appomattoxa, čime je sačuvana Unija i definitivno ukinuto ropstvo u SAD-u. Zbog teških gubitaka s obje strane (preko 600 000 mrtvih) te dotad neviđene brutalnosti kojom je rat vođen, A. g. r. duboko se usjekao u svijest Amerikanaca.

amblem (franc.), oznaka kojom se označava koja organizacija, pokret, ideja, čin, dostojanstvo i sl. i pripadnost tomu.

ambon (grč.), u starokršć. bazilikama, posebno uređena i povišena govornica s koje se čitalo evanđelje i držala propovijed. U nekim crkvama a. je maknut izvan apside i pretvoren u propovjedaonicu.

Ambrozije, sv., crkveni otac (339–397), za milanskog biskupa izabran 374. dok je kao carski konzul smirivao nerede koji su nastali u Milanu povodom biranja novog biskupa. Svojim propovijedima utjecao na Aurelija Augustina da prigrli kršćanstvo. Zabranio caru Teodoziju ulazak u katedralu dok se nije javno pokajao za pogubljenje tisuća pobunjenika zatvorenih na stadionu u Solunu. Autor je crkvenih himni i teoloških djela.

ambulanta (lat.), med. ustanova ili prostorija za pregled bolesnika i pružanje jednostavnije med. pomoći.

ameba (grč.), jednostanični organizam iz skupine praživotinja koji nema stalnog oblika, tijela od 2 do 5 mm. Pokreće se strujanjem protoplazme unutar stanice i stvaranjem izdanaka, tzv. lažnih nožica (pseudopodija). Takvo kretanje nazivamo ameboidnim. Razmnožava se dijeljenjem svaka 24 sata. Živi u vodi, tlu ili nametnički (srdoboljna ameba uzrokuje dizenteriju).

25

ameba

A1.qxd

29.10.2003

19:53

Page 26

američki nogomet američki nogomet (engl. American football),

vodilo 13 amer. kolonija za neovisnost o brit. vrhovništvu (Juž. Karolina, Sjev. Karolina, Connecticut, Delaware, Georgia, Maine, Maryland, Massachusetts, New Hampshire, New Jersey, New York, Pennsylvania, Rhode Island). Uzroci rata leže u diskriminatorskim mjerama brit. vlasti. God. 1775. Kontinentalni kongres u Philadelphiji imenovao je → Georgea Washingtona vrhovnim zapovjednikom amer. postrojbi, a 4. 7. 1776. Kongres je donio Deklaraciju o neovisnosti, kojom su utemeljene Sjedinjene Američke Države. Brit. vojska pod generalom Burgoyneom predala se 1777. kod Saratoge, što je predstavljalo odlučnu prekretnicu u ratu. Pobunjenim amer. kolonijama pritekle su u pomoć Francuska (što je bilo odlučujuće), zatim Španjolska i Nizozemska. God. 1781. amer. postrojbe, predvođene G. Washingtonom, zajedno s franc. voj. ekspedicijom, primorale su izoliranu brit. vojsku na kapitulaciju. Versailleskim mirom 1783. Vel. Britanija priznala je neovisnost SAD-a.

na J u dužini od oko 7 500 km i od rta Pariñasa (80° 32´ Z) na Z do rta São Roqe (34° 55´ Z) na I u širini od o. 5 000 km. Sastoji se od 4 reljefne cjeline: Brazilsko visočje (Bandeira, 2 880 m) i Gvajansko gorje na I, Ande (Aconcagua, 6 960 m) na Z i nizinska područja među njima. Najveći dio kontinenta nalazi se u tropskome pojasu, dok su suptropski i umjereni pojas na J kontinenta. Razvodnica između sljevova Atlantskog i Tihog oceana prolazi najvišim vrhovima Anda na Z kontinenta. Gl. rijeke: Amazona, Orinoco, Río de la Plata, São Francisco, Magdalena, Cauca, Guayas. Jezera: Nahuel Huapí, Buenos Aires, Titicaca, Poopó (Aulagas). Biljni pokrov sastoji se od travnatih područja na S (ljanosi) i J (pampe) kontinenta, tropskih šuma u porječju Amazone, suhih stepa (puna) na andskim ravnjacima i pustinja (grmolike biljke) na Z kontinenta. Stanovništvo čine Indijanci (Ande, Gvajansko gorje, nizina Amazone, Gran Chaco, Brazilsko visočje), bijelci (suptropski i umjereni pojas), crnci (primorski krajevi) i mješanci. Politički je Južna Amerika podijeljena na 13 država: Argentina, Bolivija, Brazil, Čile, Ekvador, Gvajana, Kolumbija, Paragvaj, Peru, Surinam, Trinidad i Tobago, Urugvaj, Venezuela i na eur. posjed Francuska Gijana, te brit. otočje Falkland (Malvini).

Američko-arktički arhipelag, skupina otoka u

AMERIKA, SJEVERNA

sportska igra jajolikom loptom između dviju momčadi s po 11 igrača. Pravokutno igralište podijeljeno je linijama na 20 polja ili zona. Lopta se dodaje rukama i nogama u svim smjerovima. Igra traje 4 × 15 min.

Američki rat za neovisnost, rat koji je 1775-83.

Sjevernome ledenome moru između kanadske obale i Grenlanda; oko 1 400 000 km2; pripada Kanadi. Najveći otoci: Baffinova zemlja, Ellesmere, Victoria, Banks, Devon, Melville, Somerset. 3/4 stanovništva (oko 3 000 Eskima) živi na Baffinovoj zemlji; gl. naselja: Frobisher Bay, Resolution Bay, Pangnirtung, Cambridge Bay i Arctic Bay.

Država

Kanada Ottawa Meksiko Ciudad de Mexico Sjedinjene Američke Washington Države

Amerika pojavljuje se prvi put u djelima njem. geografa Martina Waldseemüllera (1507), koji je novi kontinent nazvao po imenu tal. pomorca Ameriga Vespuccija (Americus Vespucius). Katkada se u općem govoru pod imenom A. razumijevaju Sjedinjene Američke Države.

AMERIKA, JUŽNA Argentina Bolivija Brazil Čile Ekvador Gvajana Kolumbija Paragvaj Peru Surinam Trinidad i Tobago Urugvaj Venezuela

Glavni grad Buenos Aires Sucre i La Paz (sjedište vlade) Brasília Santiago Quito Georgetown Bogotá Asunción Lima Paramaribo Port-of-Spain Montevideo Caracas

Površina Broj (u km2) stanovnika 2 780 000 37 000 000 1 098 581 8 152 000 8 511 965 756 950 283 560 215 083 1 141 568 406 752 1 285 216 163 270 5 128 176 220 912 050

Površina (u km2) 9 976 000 1 973 000 9 629 000

Broj stanovnika 31 281 000 100 350 000 275 563 000

Amerika, Sjeverna, veličinom treći kontinent, koji u širem smislu obuhvaća i Srednju Ameriku; 24 382 116 km2 ili 4,8 % ukupne površine Zemlje. U užem smislu obuhvaća prostor do prevlake Tehuantepec; 23 631 399 km2. Prostire se od rta Murchisona (72° 00´ S) na poluotoku Boothia (S rt Grenlanda je rt Morris Jesup 83° 20´) do Puerto Angela (15° 10´ S) u J Meksiku u duljini od o. 7 000 km. Od rta Prince of Walesa (168° 05´ Z) na Aljasci do Cape (rta) Charlesa (55° 40´ Z) na Labradoru široka je 6 250 km. Od Europe je odijeljena Atlantskim, a od Azije Tihim oceanom. Sastoji se od četiriju velikih reljefnih cjelina: Kanadski ili Laurencijski štit na S, gorje Appalachians pruža se od SI prema JZ usporedno s atlantskom obalom, Kordiljeri na Z i Velika središnja nizina (Great Central Plain). Klima je umjerena; polarna samo na krajnjem S, a tropska na J. Oceansku klimu ima uzak pojas uz obalu Tihog oceana, suhu kontinentalnu klimu imaju unutrašnji planinski ravnjaci i kotline, a pustinjsku pustinja Mojave. Najveće rijeke: Mississippi, Missouri, Mackenzie, St. Lawrence, Yukon, Columbia, Colorado, Ohio, Tennessee. Rijeke u Z planinskom području ne otječu prema moru. Od jezera posebno se ističu Velika jezera (Superior, Michigan, Huron, Erie i Ontario), te Veliko slano jezero (Great Salt Lake) u Z planinskom području. U S dijelu kontinenta razlikuju se 3 biljna

Amerika, naziv za Sjevernu i Južnu Ameriku; ime

Država

Glavni grad

172 860 000 15 154 000 12 920 000 782 000 39 685 000 5 586 000 27 013 000 431 000 1 275 000 3 334 000 23 542 000

Amerika, Južna, četvrti po veličini kontinent na Zemlji; 17 842 109 km2, 328 383 000 st. Prostire se od rta Gallinasa (12° 15´ S) na S do rta Horna (53° 59´ J)

26

A1.qxd

29.10.2003

19:54

Page 27

Južna Amerika

27

A1.qxd

29.10.2003

19:54

Page 28

Amerika, Srednja amerikanizacija (eur.), naziv za utjecaj amer. kulture, načina života, politike i dr. na druge narode, te naziv za učinke takva utjecaja.

pojasa: tundra, četinjače, lišćari. Na J tihooceanskog područja biljni pokrov sličan je sredozemnoj makiji, dok su S krajevi tihooceanskog područja pod šumama zimzelenih mamutovaca (zakonom zaštićene). U atlantskom području lišćarske šume. Između atlantskog i tihooceanskog područja prostire se golemo travnato područje (prerije). U pustinjama i polupustinjama grmolike biljke i kaktusi. Stanovnici Indijanci (starosjedioci), bijelci, crnci i mješanci. U Sjev. Americi živi oko 1 450 000 hrv. iseljenika. Na kontinentu su 3 države: Kanada, SAD i Meksiko. Otoci Bermuda pripadaju Velikoj Britaniji, St. Pierre et Miquelon Francuskoj, a Grenland Danskoj.

ametist (grč.), ljubičasta vrsta kremena (kvarca). Upotrebljava se kao dragi kamen. Gl. nalazišta u Brazilu, na Uralu (Rusija), u Arizoni (SAD) i Urugvaju.

amfetamin (alfa-metil-fenil-etil-amin), kem. spoj koji poticajno djeluje na živčani sustav, poglavito na mozak. Povećava budnost, raspoloženje, koncentraciju i mišićnu aktivnost, uklanja umor. Pri dužoj uporabi izaziva naviku te se ubraja među droge. amfibija (grč.), 1. životinja koja povremeno živi u vodi i izvan nje; vodozemac; 2. zrakoplov koji se može spustiti na kopno ili na vodu; vozilo konstruirano za kretanje po kopnu i vodi.

AMERIKA, SREDNJA Država Antigva i Barbuda Bahama Barbados Belize Dominika Dominikanska Republika Grenada Gvatemala Haiti Honduras Jamajka Kostarika Kuba Nikaragva Panama Salvador Sveta Lucija Sveti Kristofor i Nevis Sveti Vincent i Grenadini Trinidad i Tobago

Glavni grad St. John s Nassau Bridgetown Belmopan Roseau Santo Domingo St. George’s Ciudad de Guatemala Port-au-Prince Tegucigalpa Kingston San José Havana Managua Panamá San Salvador Castries Basseterre Kingstown Port of Spain

Površina Broj (u km2) stanovnika 442 69 100 13 939 294 900 430 275 000 22 965 249 000 750 71 540 48 730 8 442 500

amfiteatar (grč.), u rim. doba, monumentalna nenatkrivena kružna ili eliptična građevina u kojoj su se priređivale borbe gladijatora, naumahije (pomor. bitke) i borbe sa životinjama. Najbolje sačuvani amfiteatri su u Rimu i Veroni, a u Hrvatskoj u Puli.

344 100 000 108 890 12 640 000 27 750 6 868 000 112 492 6 249 500 10 991 2 652 600 51 100 3 710 500 110 861 11 142 000 129 494 4 812 500 78 200 2 808 000 21 041 6 122 500 620 156 200 269 42 300 340

115 400

5 128

1 275 000

amfiteatar, Arena u Puli

amfora (lat.), ant. keramička posuda za tekućinu i sipke tvari, najčešće konična, vretenasta oblika s drškama; koristila se u domaćinstvu, transportu te kao grobna posuda. Bila je i jedinica za mjerenje obujma.

Amerika, Srednja, dio amer. kopna koji se proteže od prevlake Tehuantepec na S do Panamske prevlake na J. U nj spadaju i Antili (osim J dijela Nizozemskih Antila) i Bahamsko otočje; 750 717 km2, 68 300 000 st. Pruža se između Karipskog mora na SI i Tihog oceana na JZ. Lanac od 40-ak aktivnih vulkana proteže se duž obale Tihog oceana, u duljini od 1 440 km. Najviši je vrh Tajumulco (4 420 m). Razlikuju se tri klimatska i vegetacijska pojasa uvjetovana visinom: tierra caliente (vrući pojas) do 800 m, tierra templada (umjereni pojas) do 1 800 m i tierra fría (hladni pojas) do 3 200 m. Obala Tihog oceana prima 1 900 mm padalina, obala Karipskog mora 3 000 mm padalina. Rijeke uglavnom pripadaju sljevu Karipskog mora (Coco, 780 km; najduža rijeka u Srednjoj Americi), rijeke tihooceanskog sljeva su brojnije, ali kraćeg toka. Najveća jezera Managua i Nicaragua. Tropske šume na I, uz riječne tokove džungle, na SZ savane, uz obalu šume mangrove. Stanovnici: Indijanci, crnci, mješanci i bijelci. Njezino je kopneno područje politički podijeljeno između 7 država: Belize, Gvatemala, Honduras, Kostarika, Nikaragva, amfora, etrurska Panama, Salvador. Na otocima je 13 država.

amfoternost (grč.), svojstvo nekih spojeva koji mogu djelovati i kao kiselina i kao baza. Amfoterni elementi pod određenim uvjetima mogu stvarati katione (kao kovine), a pod drugim anione (kao nekovine). Spojevi kao aminokiseline, koji imaju i kiselu i bazičnu skupinu u istoj molekuli, mogu se također smatrati amfoternima. Otapala, kao voda, koja mogu dati i primiti proton, obično se zovu amfiprotičnima.

Amhari, narod hamitskog podrijetla u Etiopiji; o. 12 mil. pripadnika; amharski jezik službeni je jezik Etiopije i pripada skupini semitskih jezika; kršćani monofiziti s jakim patrijarhalnim utjecajem; ugl. poljoprivrednici. amidi, 1. org. spojevi koji sadrže skupinu –CONH2 (amidna skupina). A. su hlapljive čvrste tvari, npr. etanamid (acetamid), CH3CONH2, i propanamid, C2H5CONH2; 2. anorganski spojevi koji sadrže ion NH2, kao npr. kalijev amid, KNH2 i kadmijev amid, Cd(NH2)2. Anorganski a. često su eksplozivni.

28

A1.qxd

29.10.2003

19:54

Page 29

Sjeverna Amerika

29

A1.qxd

29.10.2003

19:54

Page 30

amilaza amilaza ili dijastaza (grč.), čest enzim u biljnome i životinjskome tkivu, razgrađuje škrob i glikogen u maltozu, zbog čega je važan za probavu i vrenje.

hovim obiteljima, obavješćuje javnost o kršenjima ljudskih prava, posebno o uskraćivanju slobode govora, zatiranju vjerskih sloboda te zatvaranju i mučenju polit. disidenata.

amini, bazični org. spojevi koji nastaju

amnezija (grč.), slabljenje ili gubitak pamćenja. amok (malajski, bijes), nepredvidiv napadaj ludila, u

zamjenom jednog ili više vodikovih atoma u amonijaku s org. skupinama. Primarni amini imaju zamijenjen jedan vodikov atom, npr. metilamin, CH3NH2. Sadrže funkcionalnu skupinu –NH2 (aminoskupina). Sekundarni amini imaju zamijenjena dva vodikova atoma, npr. etilmetilamin, CH3(C2H5)NH. Tercijarni amini imaju sva tri vodikova atoma zamijenjena, npr. trimetilamin, (CH3)3N. Amini nastaju razgradnjom org. tvari. Mogu se pripraviti redukcijom nitro-spojeva ili amida.

kojemu bolesnik napada sve oko sebe.

Amonićani, semitski prastanovnici Palestine, I od Jordana; srodni s Moabitima i Hebrejima (Židovima), koji su ih pokorili. Prema biblijskoj predaji, potomci su Amona, sina Lotova.

amonijak (grč.), bezbojan plin oštra mirisa, lakši od zraka (NH3). U prirodi nastaje raspadom organskih tvari koje sadrže dušik. Pripravlja se industrijski te služi za dobivanje sode, amonijevih soli i dušične kiseline. Važna je sirovina u ind. eksploziva, umjetnih gnojiva i boja. Tekući a. služi za proizvodnju umjetnog leda. Sudjelovanje amonijaka u dušikovu ciklusu najvažniji je prirodni proces.

aminokiseline, skupina org. spojeva

Parmigianino,“Amor izrezuje luk”, Beč, Kunsthistorisches Museum

zračni prostor razdjelni stap ulje radni stap

topljivih u vodi, koji sadrže karboksilnu skupinu (–COOH) i aminoskupinu (–NH2) vezane na isti ugljikov atom (a-atom). Mogu se prikazati općom formulom R–CH(NH2)COOH, gdje R može biti vodik ili neka org. skupina koja određuje svojstva pojedine aminokiseline. Nastajanjem peptidnih veza, a. se međusobno povezuju u kratke lance (→ peptidi) ili puno dulje lance (→ polipeptidi). Proteini (ili → bjelančevine) sastavljeni su od dvadesetak aminokiselina (različitog broja i u različitim odnosima) koje obično dolaze u prirodi. Redoslijed tih aminokiselina u polipeptidima određuje oblik, svojstva, dakle i biološku ulogu proteina. Biljke i mnogi mikroorganizmi mogu sintetizirati aminokiseline iz jednostavnih anorganskih spojeva, ali životinje ovise o adekvatnoj dopuni u prehrani. Esencijalne (bitne) a. moraju biti prisutne u prehrani, dok se ostale a. mogu iz njih proizvesti.

Amor, rim. bog ljubavi. Drugi mu je naziv Kupido. Kod Grka se zove Eros. Sin Marsa i Venere. Prikazuju ga u liku gola dječačića s krilima, s povezom preko očiju, te s lukom i tobolcem punim strijela. Koga pogodi Amorova strijela, osjeća ljubavnu strast.

amoralnost (lat.), svojstvo onoga što je amoralno, nemoralno, što nije u skladu s moralom, općeprihvaćenom normom (ponašanja, djelovanja i dr.).

amorfan (grč.), bezobličan, koji nema stalna i postojana oblika, koji je neodređena ili neodredljiva oblika; KEM, amorfnom se naziva čvrsta tvar bez kristalne strukture. amortizacija (franc.), 1. EKON, smanjivanje vrijednosti kakve stvari zbog njezine upotrebe ili propadanja; otpis vrijednosti; 2. PRAV, sudski postupak kojim se poništava valjanost nestalih isprava (izgubljenih, ukradenih, uništenih i sl.) na kojima se temelje neka imovinska prava; 3. ublažavanje posljedica kakve nenadane pojave (udarca, promjene u društvu i dr.).

Amman, gl. grad Jordana, SI od Mrtvoga mora; amortizer

1 430 000 st. U biblijsko vrijeme Rabbath Ammon. U sred. vijeku više stoljeća pod osmanskom vlašću, a s propašću Turskog Carstva 1921, postaje najprije sjedište emirata Transjordanije, a od 1949. gl. grad Kraljevine Jordana. U novije vrijeme grad se snažno razvio, postavši pribježište izbjeglih Arapa iz Palestine poslije izraelske okupacije teritorija Z od rijeke Jordana.

amortizer (franc.), prigušivač vibracija i ublaživač udara na kotače raznih vozila.

amper, znak A, jedinica jakosti električne struje, temeljna jedinica SI. Ampère, André-Marie, franc. fizičar i matematičar (1775–1836), ostvario važna otkrića o magnetnim učincima električne struje. Pokazao da strujna petlja ima slične osobine kao i magnet; odredio magnetnu silu koja djeluje između dvaju bliskih vodiča dok njima teče struja (Ampèreov zakon). Njemu u čast jedinica jakosti električne struje nazvana je amper (A).

amnestija (grč.), akt zakonodavnog tijela, najčešće u obliku zakona, kojim se poimence neodređenom krugu osoba obustavlja kazneni postupak, daje potpun ili djelomičan oprost od izvršenja kazne, zamjenjuje se André-Marie Ampère izrečena kazna blažom, ukida se uvjetna osuda, daje prijevremena rehabilitacija ili se ukida određena pravna posljedica osude.

Amnesty International (akr. AI), međunar. nevladina organizacija za zaštitu ljudskih prava, osnovana Amnesty International, 1961. u Londonu. Zauzima se za oslobađanje polit. znak zatvorenika (“zatočenika savjesti”) i za pomoć nji-

ampermetar, instrument za mjerenje jakosti struje. ampir (franc. empire), stil u eur. umjetnosti; specifična varijanta klasicizma nastala u Francuskoj za

30

A1.qxd

29.10.2003

19:54

Page 31

anakonda imperijalne vladavine Napoleona I., održala se tijekom prvih desetljeća 19. st. U dekorativnim, osobito luksusnim elementima (namještaj, unutarnja dekoracija i moda) oslanja se na antiku, čemu pridonose velika arheol. otkrića toga vremena, a sve u duhu oponašanja ant. carske tradicije.

4 510 km); porječje 1 843 000 km2. Granična rijeka (do Habarovska) između Rusije i Kine; ulijeva se u Ohotsko more. Gl. pritoci: Sungari, Ussuri. Gl. pristaništa: Habarovsk, Blagoveščensk, Nikolajevsk-na-Amure. Bogata ribom (sibirski losos).

amplifikator → pojačalo amplituda (lat.), veličina promjene, najveće odstu-

duševnim stanjima, idejama i dr.); 2. lutanje, traženje; 3. MED, razvoj bolesti.

anabaza (grč.), 1. napredovanje, uspinjanje (u vezi s

anabolici (grč.), kem. spojevi koji potiču sintezu bjelančevina i izgradnju stanica. Tako djeluju muški Roald Amundsen spolni hormoni i njima srodni spojevi. Služe kao lijekovi za poticanje koštane srži, a sportaši ih znaju zlorabiti za povećavanje mišićne mase (→ doping).

panje od srednje ili osnovne vrijednosti. Kod valova to je najveća udaljenost na koju se val odmakne od svojega srednjeg položaja. Što je veća energija vala, veća mu je i amplituda.

amplitudna modulacija (AM), postupak kojim se amplituda nosećega radiovala određene frekvencije modulira zvučnim signalom frekvencija između 15 Hz i 15 kHz. Najčešće se koristi u područjima srednjih (MW) i dugih (LW) radiovalova.

anadiploza (grč.), govornička figura; ponavljanje

ampula (lat.), 1. zataljena staklena bočica za držanje

anaerobioza (grč.), odvijanje životnih procesa bez

lijekova; 2. proširenje cjevaste anatomske tvorbe, npr. izvodnoga kanala (na debelom crijevu).

anafora (grč.), stilska pjesnička ili govornička figura

amputacija (lat.), 1. nasilan čin kojim se što odvaja od cjeline; 2. MED, kirurško odstranjenje kojega organa ili uda, ili njegova dijela, zbog bolesti.

ponavljanja; označava ponavljanje jedne ili više riječi na početku dvaju ili više stihova ili rečenica (kažem ti da budeš dobar, kažem ti da ne činiš zlo...).

jedne ili više riječi s kraja stiha ili govora na početku sljedećega stiha ili rečenice. Npr. Dok je doba, djeco, kajite se/Kajite se dok nije pozvana... (I. Mažuranić). prisutnosti kisika.

anagram (grč.), 1. riječ nastala premetanjem glasova ili slogova druge riječi, npr. glava – vlaga, brod – drob; 2. KNJIŽ, sklop riječi koje u svojim dijelovima anakonda (u glasovima, slogovima) skrivaju koju drugu riječ.

Amsterdam, najveći i gl. grad Nizozemske; gosp., poslovni i kult. centar; 724 000 st. Leži na ušću rječice Amstel u zaljev Ij. Velika luka (druga u Nizozemskoj) povezana kanalima sa Sjevernim morem i Rajnom. Izgrađen je na močvarnoj obali; 90 otočnih četvrti u staroj gradskoj jezgri povezane su mnogim mostovima. Sveučilište (1632), kralj. palača, mnogobrojni muzeji i galerije s iznimno vrijednim zbirkama umjetnina (Rijksmuseum, Suasso, memorijalni muzej Rembrandta). Brusionice dijamanata, brodogradnja, automobilska, kem. i prehr. industrija.

anakonda (iz singaleškog jezika), najveća zmija uopće, iz porodice udavki (Eunectes murinus). Može narasti do 9 m. Živi u vlažnim šumama tropske Južne Amerike. Nije otrovnica. U vodi ili pored nje vreba plijen – sisavce, ptice i druge kralježnjake – koji usmrti tako da ga omota i uguši, a zatim polako proguta. Da bi probavila plijen, treba joj jedan ili više tjedana i za to vrijeme je troma i izložena opasnostima. Love je radi kože. Amsterdam

amu, stari znak za → atomsku jedinicu mase. Amu-Darja, rijeka u središnjoj Aziji; duga 2 539 km, porječje 465 000 km2. Izvire na Hindukušu. Granična rijeka između Uzbekistana, Turkmenistana i Afganistana. Ulijeva se u Aralsko jezero velikom deltom (11 000 km2). Gl. pritoci: Gunt, Bartang. Iskorištava se za natapanje i dobivanje električne energije (nekoliko velikih brana). Djelomično plovna. U antičkim zapisima poznata kao Oxus.

amulet → hamajlija Amundsen, Roald, norveški istraživač polarnih krajeva (1872–1928), prvi je prošao Sjeverozapadnim prolazom (1903-06), prvi stigao (14. 12. 1911) na Južni pol; dirižablom preletio Sjeverni pol (1926). Poginuo 1928. na Arktiku, pokušavajući pružiti pomoć nastradalim članovima tal. zrakoplovne ekspedicije koju je predvodio U. Nobile.

Amur (burjatski, velika rijeka; kin. Heilong-jiang ili Heilung Miang, rijeka crnog zmaja), rijeka u I Aziji; duga 2 846 km (od izvora duljega kraka Šilke

31

A1.qxd

29.10.2003

19:55

Page 32

Anakreont Anakreont, grč. pjesnik (o. ←570. – ←485). Stihovi

razvoju fizikalnih i biokem. tehnika detekcije, a rezultati analitičkih mjerenja osnova su za donošenje mnogih odluka u medicini, zaštiti okoliša, razvoju materijala, te osiguranju kvalitete proizvoda i industr. procesa.

mu se odlikuju vedrim duhom te slave vino i ljubav. Po uzoru na njih nastala je poslije i zbirka pjesama slična sadržaja, tzv. anakreontika, koja je znatno utjecala na kasnije pjesnike, osobito u 18. i 19. st.

analiza (grč.), rastavljanje (raščlanjivanje) kakve

anakronizam (grč.), običaj, pojava i dr. za koje se općenito smatra da su zastarjeli, da su svojstveni prošlosti, da ne pripadaju suvremenosti, današnjici.

složene cjeline na njezine sastavne dijelove; 1. LOG, postupak raščlanjivanja nekog pojma ili problema na osnovne dijelove. Taj se postupak često primjenjuje pri rješavanju matematičkih problema; 2. matematička a., grana matematike koja se bavi funkcijama, njihovim derivacijama i integralima; → infinitezimalni račun; 3. KEM (analitička kemija), skup postupaka i metoda kojima se ispituje od čega se neka tvar sastoji (kvalitativna a.) i u kojem omjeru sadrži pojedine sastojke (kvantitativna a.). Klasična kvalitativna a. služi se suhim i mokrim postupcima, a moderna upotrebljava mnoge fizikalne metode.

Anaksagora, grč. filozof (o. ←500. – o. ←428), prema njegovu učenju, um je inicijator kretanja i sila koja upravlja kozmičkim procesom, svijet se sastoji iz spajanja i razdvajanja nepromjenjivih čestica (homeomerijâ); postoji “dio svega u svemu”, svaki dio stvari sadrži dijelove svih vrsta stvari, svaka je čestica prastanje svijeta. Djelo: O prirodi.

Anaksimandar, grč. filozof i astronom (o. ←610. – o. ←546), naučavao da je pratemelj svega beskonačno, neograničeno (apeiron), koje ima božanska svojstva. Nazivaju ga ocem astronomije; izradio prvi točan geometrijski model svemira i načinio karte Zemlje i neba.

analogija (grč.), srodnost, podudarnost; 1. FILOL, izjednačivanje gramatičkih oblika; 2. MAT, podudarnost matematičkih pojmova, tvrdnji ili teorija.

anamneza (grč.), obavijesti o bolesti koje liječnik

Anaksimen, grč. filozof (o. ←585/584. –

prikuplja u razgovoru s bolesnikom, ili od drugih osoba, u dijagnostičke svrhe.

– ←528/523), smatrao da je zrak pratemelj svega; iz njega nastaju sve stvari bilo zbijanjem (voda, zrak, kamen) ili razrjeđivanjem (vatra). Jedan je od znamenitih filozofa Miletske škole, pa je poznat i kao Anaksimen Milećanin. ananas

ananas, grmolika biljka iz tropskih predjela Amerike (Ananas sativus). Dugi mesnati listovi skupljeni u rozetu iz koje raste cvat sastavljen od mnogobrojnih pravilnih cvjetova. Plod mesnat, sočan, zatvoren u kožastome cvjetištu poput češera, jestiv.

analfabet (grč.), nepismena osoba. analgetici (grč.), lijekovi koji ublažavaju bolove.

anapest (grč.), vrsta stope u kvantitativnoj starogrč. versifikaciji, sastoji se od dvije teze i jedne arze.

Neki snižavaju tjelesnu temperaturu i ublažavaju upalu. Najpoznatiji su salicilati (aspirin, andol), paracetamol i indometacin.

anarhija (grč.), stanje bezvlašća; zajednica bez autoriteta i hijerarhije, utemeljena na dobrovoljnoj suradnji slobodnih pojedinaca. U običnome govoru: nered, kaos.

anali (lat.), godišnjaci, ljetopisi; spisi u kojima se opisuju pov. događaji po godinama. Prvotni historiografski oblik u mnogih naroda. U ant. Rimu bili su poznati Annales maximi, objavljivani za Mucija Scevole (prvosvećenika od ←130. do ←114). anatomija, crtež Temeljili su se na godišnjim zapisima rim. prvosvećeLeonarda da Vincija nika od početaka republike. Tradiciju su nastavili Tit Livije i Tacit, preteče rim. historiografije.

anarhizam (grč.), društveno učenje i pokret koji teži ukidanju države i svih vrsta autoriteta te uspostavi zajednice utemeljene na dobrovoljnoj suradnji slobodnih pojedinaca. Razlikuje se individualistički od kolektivističkog (komunističkog) anarhizma, te pacifistički a. od anarhizma koji je sklon ideji poticanja masa na revoluciju djelima individualnog terora. Gl. teoretičari: P. J. Proudhon (prvi upotrijebio ovaj pojam), M. A. Bakunjin, P. A. Kropotkin. U 20. st. nastaje u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj anarhosindikalizam, koji povezuje ideje općeg štrajka, samoupravljanja u industriji i ukidanja države.

analitička geometrija, grana matematike koja geometriju proučava s pomoću koordinata i → koordinatnog sustava. Temeljni geometrijski pojmovi (točka, pravac, ravnina) povezani su preko koordinatnog sustava s temeljnim algebarskim pojmom – brojem. Time su geometrijski problemi zamijenjeni odgovarajućim algebarskim problemima.

anatema (grč.), izopćenje, ekskomunikacija, isključenje iz zajednice vjernika; prokletstvo, svečana osuda. Anatolija, 1. nekadašnji naziv za Malu Aziju; 2.

analitička kemija, grana kemije koja prikuplja, obrađuje i tumači informacije o naravi, sastavu ili građi tvari, spojeva ili smjesa; istražuje kvalitativni i kvantitativni sastav tvari. Danas se sve više temelji na

četiri turske regije (Sjeverna, Istočna, Jugoistočna i Srednja Anatolija); 529 483 km2, 26 800 000 st.

anatomija (grč.), proučavanje i poznavanje građe ljudskog (ili životinjskog) tijela.

32

A1.qxd

29.10.2003

19:55

Page 33

Andora Anchorage, luka i najveći grad sav. države Alaske, SAD; 260 000 st. Sveučilište (1957). Drvna i prehr. industrija. Međunar. zračna luka, tranzitno pristanište u zračnom prometu između Europe i Dalekog istoka. Utemeljen 1915, stradao u potresu 1964. Ancona (starohrv. Jakin), tal. grad i luka na Z obali Jadranskoga mora, gl. grad pokrajine Marche; 101 300 st. Sačuvani mnogobrojni arhitektonski spomenici: Trajanov slavoluk (2. st.), romanička crkva (11–13. st.), katedrala (12–13. st.). Brodogradnja i farmaceutska industrija.

Ancona, katedrala

Andaluzija (španj. Andalucía), pokrajina u J Španjolskoj, u primorju Atlantskog oceana i Sredozemnoga mora; 87 268 km2, 6 860 000 st. Z dio nizinski, I dio planinski (Andaluzijsko gorje, 3 481 m). Gl. rijeka Guadalquivir. Razvijeno poljodjelstvo (žito, pamuk, masline, šećerna trska), vinogradarstvo, uzgoj agruma i hrasta plutnjaka; stočarstvo, brodogradnja i prehr. industrija. Važni gradovi: Sevilla, Córdoba, Granada, Almería, Málaga.

Illampu (6 485 m) i Chimborazo (6 272 m). Najviši vrh Ande Aconcagua (6 960). Najvišim vrhovima Anda prolazi razvodnica koja dijeli atlantski i tihooceanski slijev. Izvorište su mnogih rijeka (Cauca, Magdalena, Orinoco, Amazona, Pilcomayo i dr.). Gl. naselja na velikim visinama na kojima geogr. širina razblažuje hladnoću, omogućavajući uzgoj biljnih vrsta i veće koncentracije stanovništva: Cerro de Pasco (4 359 m), Potosí (4 040 m), Oroya (3 635 m), La Paz (3 632 m), Quito (2 825 m).

andaluzit, aluminijev silikat, Al2SiO5. Oblik su mu gotovo pravilne kvadratne prizme. Tvrdoće je 6,5 do 7,5 na Mohsovoj ljestvici. Brusi se kao ukrasni kamen. Andamanci, stanovnici Andamanskog otočja; pripadaju negroidima (nizak rast). Donedavno su se bavili polunomadskim lovom i skupljanjem plodova te ribolovom, a danas uzgojem kave, riže, kaučukovca, kokosove palme.

andante (tal.), oznaka za umjereno polagani tempo (između allegra i adagia); također oznaka za stavak u skladbi.

Andersen, Hans Christian, dan. književnik (1805–1875). Njegove znamenite Bajke spoj su fantastičnog, legendarnog i mitskog sa zbiljskim, te pripadaju najprevođenijim djelima svj. književnosti. A. je pisao i pjesme, drame, autobiografsku prozu (roman Improvizator).

Ande (španj. Los Andes ili Cordillera de los Andes),

Andora, država u I Pirenejima između Francuske i

nabrano gorje koje se proteže uz Z stranu Južne Amerike od Panamske prevlake na S do rta Horna na J u dužini od 7 250 km. Dijele se na: istočne (bogata rudna ležišta), unutrašnje (prave Ande) i zapadne ili tihooceanske (Costa), a od S prema J u tri skupine: sjeverne, srednje i južne Ande; između planinskih lanaca nalaze se doline (puna, altiplano). Brojni su aktivni (47) i ugasli vulkani: Ancohuma (6 690 m),

Španjolske. Obuhvaća gornje dijelove doline rijeke Valire na n. v. 800-1 200 m. Sastav stanovništva: Španjolci 44%, Andorci 20%, Portugalci 11%, Francuzi Hans Christian 7%; većinom rimokatolici (92%). Poljodjelstvo i Andersen stočarstvo. Najvažnije djelatnosti: trgovina (bescarinska zona) i (zimski) turizam. – Politički sustav: prema ustavu iz 1993. parlamentarna kneževina. – Povijest. Neovisnost stekla od cara Karla Velikog u 9. st. Od

33

A1.qxd

29.10.2003

19:55

Page 34

andragogija Andreis, Josip, hrv. muzikolog (1909–1982). Autor mnogobrojnih znanstvenih studija i monografija (Historija muzike 1942, 3. izd. u 3 sv. 1989) i Povijest hrvatske glazbe (1. izd. 1962, 3. izd. 1989).

ANDORA Službeni naziv Principat d’Andorra (Kneževina Andora) Ustavno uređenje parlamentarna kneževina Površina 468 km2 Broj stanovnika 66 800 (142,7 st./km2) Gl. grad Andorra la Vella Službeni jezik katalonski BDP po st. 18 790 USD Novčana jedinica 1 francuski franak; 1 FRF = 100 santima; 1 španjolska peseta; 1 ESP = 100 santima Međunarodni znak AND, AD Tel. pozivni broj +376 Vremenska zona po GMT-u +1

Andrić, Ivo, hrv. i srp. književnik (1892–1975), u prvome stvaralačkom razdoblju vezan uz hrv. književnost (pjesme u prozi Ex ponto, Nemiri), potom je njegova proza tematikom smještena u bos. prostor: Travnička kronika roman je o odjecima nemira što su ih u hrv. i bos. krajevima izazvala Napoleonova osvajanja, roman kronika Na Drini ćuprija prati događaje kroz četiri stoljeća za tur. i austr. uprave, Prokleta avlija razvija ideju o sukobu pojedinca s poviješću i samim sobom. Pripovijetke nakon 1945. tematski se približuju suvremenosti. Pisao je i esejističku prozu. Nobelova nagrada za književnost 1961.

androgeni (grč.), muški spolni hormoni. Imaju steroidnu građu, izlučuju se iz spolnih i nadbubrežnih žlijezda. androginija → hermafrodit Andromeda, po grč. mitu, kći etiopskoga kralja Kefeja i Kasiopeje. Zbog njezine hvalisavosti roditelji su je predali morskom čudovištu. Perzej ju je spasio i oženio pa je postala kraljicom u Argu. Nakon smrti pretvorena u zviježđe.

Andromeda, zviježđe jesenskoga neba, najudaljeniji svemirski objekt vidljiv golim okom. Udaljenost iznosi 2,2 mil. svjetlosnih godina. Sadrži Andromedinu maglicu, spiralnu galaktiku sličnu našoj.

Andora

1278. pod zajedničkom vlašću španj. biskupa od Urgela i franc. grofa od Foixa čija prava 1607. prelaze na franc. kralja (u 19. st. na franc. predsjednika). Svojim je suverenima A. plaćala simboličan danak.

andragogija (grč.), pedagoška znanost koja se bavi odgojem i obrazovanjem odraslih.

Andreis, Franjo Trankvil, hrv. humanistički pisac (1490–1571), održavao veze s mnogim humanistima, pa i s Erazmom Roterdamskim. Od 1550. stvara u Trogiru na lat. jeziku. Sačuvan je dio njegove opsežne korespondencije i pjesme. Njegova poslanica Ivo Andrić Piju V. našla se poslije njegove smrti pred inkvizicijom zbog kritike visokih crkvenih dostojanstvenika.

Andromeda

anđeo (grč.), nadnaravno, bestjelesno biće; u nekim religijama duhovno biće koje je Bog stvorio da ljudima obznanjuje njegovu volju. O anđelima govore Biblija i Kuran. U nekim tekstovima izdvaja se skupina anđela koja se naziva arkanđeli. Biblija navodi Mihaela, Gabriela i Rafaela, a židovska predaja još i Uriela. U umjetnostima je uobičajeno prikazivan u idealiziranom liku mladenačke ljepote. Anđeo čuvar, prema kršć. nauku, anđeo zaštitnik kojega Bog određuje svakome ljudskom biću da mu pomaže u životu.

anegdota (grč.), kratak i duhovit tekst o nekoj znamenitoj osobi ili događaju.

aneks (lat.), dodatak; PRAV, dodatak ugovoru, zakonu, uredbi.

anđeli svirači

34

A1.qxd

29.10.2003

19:56

Page 35

Anglosasi aneksija (lat.), pripojenje nekog teritorija jedne države

da se zvonjenjem obilježava izlazak, podne i zalazak Sunca uveden je u Katoličkoj crkvi u 13. st. Molitva se zove Anđeoski pozdrav.

drugoj. Povelja UN-a zabranjuje nasilne aneksije.

anekumena (grč.), područja na Zemlji koja nisu nastanjena ili su, zbog nepovoljnih uvjeta nastanjena rijetko. → ekumena

angina (lat.), upala ždrijela i krajnika, često praćena otežanim gutanjem i osjećajem gušenja.

anemija (grč.), malokrvnost, slabokrvnost. Nastaje

zbog gubitka krvi ili zbog poremećenog stvaranja → eritrocita ili → hemoglobina.

angina pectoris (lat.), stežuća bol u prsima praćena tjeskobom. Javlja se pri slaboj prokrvljenosti srčanog mišića ili srčanoj kapi (→ infarkt).

anemometar (grč.), vjetromjer, instrument za mjerenje brzine vjetra; može djelovati na načelu propelera, zatim na načelu razlike dinamičkoga i statičkog tlaka zraka (za velike brzine, npr. aviona) ili mjerenja otpora električki grijane žice koju vjetar hladi. Anemograf je anemometar opremljen uređajem za bilježenje promjena brzine (često i smjera) vjetra.

anglezit, mineral, olovni sulfat, PbSO4. Tvrdoće 2,5 do 3 na Mohsovoj ljestvici; ima ga u naslagama olovnih ruda.

Angli, germansko pleme; pripadaju skupini Zapadnih Kosta Angeli-Radovani, Dunja XIV Germana. → Anglosasi

anemona (grč.), šumarica, sasa, višegodišnja zeljasta biljka s podankom. Cvijet modar ili modroljubičast, rjeđe ružičast ili bijel. Plod je oraščić.

anglicizmi ili anglizmi, riječi preuzete, posuđene iz engl. jezika i prilagođene hrvatskome ili drugom jeziku, npr. vikend, džez, sport.

anestetici (grč.), tvari koje uzrokuju neosjetljivost na

anglikanci, pripadnici → Anglikanske crkve. Anglikanska crkva, drž. crkva Engleskog Kra-

mjestu primjene (lokalni a.) ili u cijelome tijelu (opći a.). Prigušuju prijenos živčanih signala. Upotrebljavaju se pri kirurškim zahvatima radi uklanjanja boli na mjestu zahvata ili pak za uspavljivanje i postizanje obamrlosti cijelog tijela.

ljevstva. Odvojila se od Katoličke crkve u vrijeme kralja Henrika VIII. u 16. st. Razdor je nastao kad papa nije odobrio kralju rastavu braka niti da bude vrhovni crkveni poglavar u svojem kraljevstvu. Službeno je uspostavljena za kraljice Elizabete I. Usvojila je dio protestantske teologije, posebno u poricanju papine uloge. Na papino mjesto postavila je kralja. Zadržala je hijerarhijski ustroj, sakramente i obrede.

anestezija (grč.), ugasla osjetljivost za sve vrste osjeta. Nastaje kod bolesti živčanog sustava kao znak da je prekinut dovod osjeta iz dijela tijela. Radi kirurških ili zubarskih zahvata daje se umjetna a. koja može biti lokalna ili opća. Postiže se s pomoću anestetika, a lokalna i s pomoću hladnoće ili → akupunkture. Opću a. prati prolazan gubitak svijesti (→ narkoza).

Angloamerika, dio Sjeverne Amerike koji je u

anemometar

prošlosti bio pod kult. i polit. utjecajem Velike Britanije, s prevlašću engl. jezika i kulture; čine je Kanada i SAD. fra Angelico, Anglosasi (Anglosaksonci), germanska plemena “Stigmatizacija (Angli, Sasi, Juti) koja su u 5. i 6. st. prodrla u sv. Franje Asiškog” i Britaniju. Danas širi naziv za Engleze i pripadnike “Smrt sv. Petra mučenika”, Zagreb, onih naroda kojima preci potječu iz Britanije, npr. Strossmayerova galerija Sjevernoamerikanci. starih majstora

aneurizma (grč.), lokalno proširenje krvne žile ili srca. Može biti prirođena ili se razvije zbog oštećenja stijenke.

angažman (franc.), prihvaćanje neke obveze, djelovanja, posla i sl.; zauzimanje ili zalaganje za što.

Angelico, fra, pr. ime Guido di Pietro, tal. slikar (1387–1455), dominikanac, umjetnik duboke duhovnosti i vjerskog osjećaja; svijetlim i prozračnim koloritom u duhu kasnogotičkog slikarstva, s elementima rane renesanse, slikao mnogobrojne oltarne slike (Krunidba Bl. Dj. Marije), freske u Firenci (samostan sv. Marka), u Rimu i Orvietu. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga svecem.

Angeli-Radovani, Kosta, hrv. kipar (1916–2002), autor kubističkih i voluminozno reduciranih ženskih, najčešće sjedećih aktova, u terakoti i bronci (ciklus Dunja); vrstan medaljer; autor je i rasprava o lik. umjetnosti. Angelovi slapovi, najviši vodopad na svijetu (979 m), u JI dijelu Venezuele.

angelus (grč.), u Zapadnome kršćanstvu, zvonjenje o zalasku sunca. Naziv je došao od prve riječi molitve: Anđeo Gospodnji, koja se tom prigodom moli. Običaj

35

A1.qxd

29.10.2003

19:56

Page 36

Angola upleću i druge zemlje (SSSR, SAD, Kuba, Južnoafrička Republika). God. 1988. postignut je dogovor o povlačenju stranih postrojbi; na izborima 1992. pobjeđuje Nar. pokret za oslobođenje Angole (MPLA), ali se gerilske borbe sukobljenih pokreta nastavljaju i u idućim godinama.

ANGOLA Službeni naziv República de Angola (Republika Angola) Ustavno uređenje predsjednička republika Površina 1 246 700 km2 Broj stanovnika 10 865 000 (8,7 st./km2) Gl. grad Luanda Službeni jezik portugalski BDP po st. 270 USD Novčana jedinica 1 kvanza (kwanza); 1 AOK = 100 iveija Međunarodni znak AGO, AO Tel. pozivni broj +244 Vremenska zona po GMT-u +1

angstrem, znak Å, stara jedinica duljine, iznosi 10–10 m ili 0,1 nm (nanometar). Imenovana je prema šved. fizičaru A. J. Ångströmu (1814-1874), a primjenjivala se u spektroskopiji za valne duljine elektromagn. zračenja i za druge vrijednosti na ljestvici atomskih veličina. Anguilla, brit. posjed u Karipskome moru; 96 km2, 8 700 st. Čine ga dva atola: Anguilla (91 km2) i Sombrero (5 km2). Gl. grad The Valley. Ribarstvo i turizam. Do 1980. dio brit. posjeda Saint ChristopherNevis-Anguilla. anhidridi (grč.), kem. spojevi koji se dobivaju kad se jednoj molekuli ili većem broju molekula kiseline ili (rjeđe) baze oduzme jedna ili više molekula vode. anhidrit (grč.), mineral, bezvodni kalcijev sulfat, CaSO4, koji izgrađuje stijene. Kod prirodnih okolnosti polako se hidratizira u gips. Tvrdoće 3,5 na Mohsovoj ljestvici. Upotrebljava se kao sirovina u kem. industriji, te u proizvodnji cementa i umjetnih gnojiva.

Angola

anihilacija (lat.), uništenje; proces u međudjelovanju čestica materije i → antimaterije. anilin, aminobenzen ili fenilamin, C6H5NH2, bezbojna otrovna uljasta tekućina karakteristična mirisa. Dolazi u katranu kamenog ugljena; nastaje raspadanjem indiga, tehnički se dobiva iz nitrobenzena ako se ovaj reducira željezom i vodom koja je zakiseljena solnom kiselinom. S octenom kiselinom daje lijek acetanilid. A. je veoma važna sirovina za dobivanje sintetskih (anilinskih i azo) boja i nekih lijekova.

Angola, država u JZ Africi. Uza slabo razvedenu atlantsku obalu široka obalna nizina, u unutrašnjosti visočje Bié; na S se reljef spušta prema zavali Konga. Klima tropska, savanska, s kišnim i suhim razdobljima. U J dijelu atlantske nizine pustinja Namib. Gl. rijeke: Kasai, Zambezi, Kwango, Cuanza, Cubango, Cuito. Stanovnici: narodi Bantu, Bušmani, Pigmejci i mješanci. Po vjeroispovijedi: kršćani (70%), tradicionalne religije (30%). Najgušća naseljenost u obalnome pojasu između Luande (2 081 000 st.) i Lobita (150 000). Veći gradovi: Huambo, Benguela, Lubango. Poljodjelstvo (manioka, kukuruz, banane, kava, sisal, pamuk, kaučukovac), stočarstvo i ribarstvo. Nalazišta nafte i zemnog plina (Cabinda), dijamanata, željezne rude, bakra, mangana, fosfata i urana. Rafinerije nafte i prerađivačka industrija. Gl. luke i industr. središta: Luanda i Lobito. – Politički sustav: sukladno ustavnim promjenama iz 1992. A. je višestranačka predsjednička republika s jednodomnim parlamentom. – Povijest. U 15. st. neovisna država; od 16. st. pod vlašću Portugala. Oslobodilački pokret prerasta 1961. u oružanu borbu; neovisnost proglašena 1975; iste god. počinje međusobni rat triju angolskih pokreta u koji se

animacija (lat.), 1. crtanje elemenata potrebnih za snimanje animiranoga filma (crteži prikazuju početne i završne faze kakvih pokreta); 2. PREN, oživljavanje. animalizam (lat.), prikazivanje životinja u lik. umjetnostima.

animalni ugljen (životinjski ugljen, lat. carbo animalis), aktivni ugljen koji se dobiva iz životinjskih ostataka. Žarenjem kostiju bez prisutnosti zraka nastaje koštani ugljen (spodium) koji je ugl. kalcijev fosfat, a služi za uklanjanje boja. Krvni ugljen nastaje žarenjem krvi s kalijevim karbonatom. A. u. odlično adsorbira otrove, mirise i boje, pa se upotrebljava i u medicini.

animirani film (kraće: animacija), filmska vrsta u kojoj se prizori gibanja (pokret) dobivaju pojedinačnim snimanjem “sličica po sličicu”. Animirati se mogu živi ljudi i predmeti (živa a. i a. predmeta), posebno izrađen svijet modela (a. lutaka ili lutka film; plas-

36

A1.qxd

29.10.2003

19:57

Page 37

Antananarivo telinska a. ili a. gline), crtež i slika (crtani film), te kompjutorski programirani prizori (kompjutorska a.).

4

1

animizam (lat.), izraz kojim je brit. antropolog E. B. Tylor (1832–1917) označio prvotni oblik ljudske religioznosti; držao je da animisti vjeruju kako je svaka stvar sjedište nekog životnog načela (animae, duše) pa otuda i vjera u duhove, od čovjeka “viša bića” (duhovi šume, roda, mrtvih itd.).

5

animozitet (lat.), neprijateljsko raspoloženje, ne-

2

sklonost, ogorčenje.

anion (grč.), negativno nabijeni ion, tako nazvan jer ga pri elektrolizi privlači anoda, pozitivno nabijena elektroda. Anioni nastaju iz neutralnih atoma ili molekula primanjem jednog ili više elektrona. anis (lat.), zeljasta jednogodišnja biljka (Pimpinella anisum) iz porodice štitarki. Maleni bijeli cvjetovi skupljeni u cvat u obliku štita. Uzgaja se u Srednjoj i Južnoj Europi. Plod je kalavac, upotrebljava se u ljekarništvu i kao začin.

6 3

anizotropija (grč.), svojstvo nekih tijela da u različitim smjerovima pokazuju drugačija fizička svojstva (indeks loma svjetlosti, elastičnost, toplinska vodljivost); SUPR, → izotropija. Ankara, gl. grad i gosp. i kult. središte Turske; 2 838 000 st. Leži na Anatolskom ravnjaku (841 m). Sveučilište (1946). Hram Augusteum (iz rim. doba), bazilika (6. st.), gradske zidine (7–8. st.), mnogobrojne stare džamije. Mauzolej Kemala Atatürka. Ind. zrakoplova, cementa, kem. proizvoda, tekstila. Međunar. zračna luka. Gl. gradom proglašen poslije utemeljivanja republike, za K. Atatürka, 1923, i otad je doživio snažan razvoj i postao primjer urbanističkog planiranja u suvremenoj Turskoj.

omogućuje sintezu novih spojeva i materijala željenih svojstava; proučava i razvoj novih materijala posebnih svojstava, kao što su kompozitni, poluvodički materijali, slitine i dr. anorganski svijet, naziv za neživi dio prirode, za ono što se temelji na anorganskim kem. spojevima. Anouilh, Jean, franc. dramatičar (1910–1987), vrstan poznavatelj dramskih tehnika i inovator; dramski oblikovao pov. freske i društv. satire. Djela svrstao u serije: “crna” (Putnik bez prtljage, Antigona), “ružičasta” (Ples lopova, Sastanak u Senlisu), “blistava” (Poziv u dvorac, Kolomba), “opora”, “kostimirana”, “barokna”. ansambl (franc.), sastav vokalnih i/ili instrumentalnih glazbenika, glumaca, plesača. antagonist (grč.), suprotnik, protivnik; 1. osoba koja je po svojim stavovima ili po kakvim osobinama suprotstavljena drugoj, prema kojoj osjeća antagonizam; 2. lijek suprotnog djelovanja drugom lijeku. antagonizam (grč.), suprotstavljenost po stavovima ili kakvim osobinama, nesnošljiv ili neprijateljski takav odnos dviju strana (osobni a., međusobna netrpeljivost dviju osoba zbog njihovih stavova, takve su osobe jedna u odnosu na drugu antagonisti; grupni, ideološki, vjerski a. itd.).

anketa (franc.), ispitivanje i prikupljanje podataka u vezi s nekom temom koja zanima dio stanovništva ili svu javnost.

anno Domini → a. D. anoda (grč.) pozitivna elektroda, vodič vezan s pozitivnim polom nekog izvora istosmjernog napona.

anomalija (grč.), otklon od pravila, uobičajena oblika i sl.

anonimnost (grč.), bezimenost, nepoznatost; 1. anonim, naziv koji se upotrebljava kao ime autora ako je pravi autor nepoznat (i za djelo takva autora); 2. anonimus, pogrdan naziv za nevažnu osobu, bezimenjak.

anoreksija (grč.), pomanjkanje potrebe za jelom, odvratnost prema jelu. Javlja se pri mnogim bolestima. A. nervosa poseban je oblik psihičkog i hormonskog poremećaja u mlađih osoba. anorganska kemija, dio kemije koji se bavi kem. elementima i njihovim spojevima, osim ugljika i većine njegovih spojeva, kojima se bavi → organska kemija. Gl. predmet istraživanja u anorganskoj kemiji jest ovisnost svojstava tvari o njihovoj strukturi, a to

animirani film, 1. D. Vukotić, “Surogat”; 2. W. Disney, “Pinocchio”; 3. Ch. Jones, “Ptica trkačica”; 4. J. Halas, “Životinjska farma”; 5. Z. Gašparović, “Satiemania”; 6. V. Kristl, “Don Kihot”

Antananarivo (prije Tananarive), gl. grad Madagaskara; 1 053 000 st. Sveučilište (1961). Duhanska, kožarska i prehr. industrija. anis

37

A1.qxd

29.10.2003

19:57

Page 38

Antanta prvi put upotrijebljen u vrijeme križarskih vojni za grad Edesu (1143) kao ime za utvrde ispred gradskih zidina; poslije se vezuje uz eur. zemlje i krajeve neposredno izložene tur. prodorima. Za Hrvatsku su ga prvi put upotrijebili papa Leon X. nakon pobjede bana Petra Berislavića kod Dubice (1513) i knez Krsto Frankopan Brinjski u pismu papi Hadrijanu VI. (1523).

ANTIBIOTICI Skupina

Tipični predstavnici

penicilini i cefalosporini

Način djelovanja

Spektar djelovanja

prirodni p. (penicilin G, penicilin V) polusintetski p. (meticilin, ampicilin, karbenicilin) cefalosporini aminoglikozidi streptomicin neomicinska skupina (neomicin, kanamicin, gentamicin)

sprječavaju sintezu pretežno gram-pozibakterijske stijenke tivne bakterije

tetraciklini

tetraciklin, metaciklin

sprječavaju sintezu gram-pozitivne i negabjelančevina na razini tivne bakterije ribosoma

makrolidi

eritromicin

poremećuje enzimske sličan penicilinskoj skupifunkcije ni

antraciklini

rifamicin antraciklini

oštećuju strukturu i funkciju DNK

virusi tumorske stanice

polipeptidni antibiotici

bacitracin, polimiksin

oštećuju staničnu membranu

primjena ograničena zbog visoke toksičnosti

izazivaju strukturne promjene lipida u staničnoj membrani

široki spektar

raznorodna linkomicin, rifamicin, skupina antibi- vankomicin otika antibiotici koji nistatin, amfotericin, grizeodjeluju na fulvin gljivice

poremećuju sintezu peptidnih lanaca u ribosomima

bacil tuberkuloze gram-negativne bakterije

antena (lat.), sastavni dio radijskih, televizijskih i radarskih odašiljača i prijamnika. U sklopu odašiljača pretvara elektromagn. energiju u prostorni elektromagnetski val; kod prijamnika radi obratno.

Anti, plemenski savez istočno od Dnjestra; spominje se od druge pol. 4. st. do poč. 7. st. Od 514. sa Slavenima prodiru u Bizant; porazili su ih Avari (oko 560), nakon čega se većina A. stapa sa Slavenima.

anti- (grč.), predmetak kojim se označava suprotnost, protivnost; odgovara predmetku protu-. antibebi-pilula → kontracepcija antibiotici (grč.), produkti bakterija, gljivica ili

sustavne i lokalne infekcije gljivicama

višestaničnih organizama i spojevi dobiveni kem. sintezom koji suzbijaju rast mikroorganizama ili ih ubijaju. Klasifikacija se osniva na kem. građi, načinu djelovanja i spektru mikroorganizama na koje djeluju.

Antanta (franc. entente, sporazum), međudrž. sporazum sklopljen radi postizanja određenog cilja (obrane, neutralnosti, napada, očuvanja postojećeg stanja). U užem smislu, sustav sporazuma Engleske, Francuske i Rusije (1904-07), završni oblik dobiva izbijanjem 1. svj. rata u borbi protiv Centralnih sila. Mala Antanta, voj.-polit. savez Jugoslavije, Čehoslovačke i Rumunjske (1920-39), sklopljen u cilju održanja stanja stvorenog Versailleskim mirom 1919.

anticiklona (grč.), područje visokog tlaka u atmosferi; zrak se vrtložno kreće prema okolnim područjima niskog tlaka. Donosi stabilno vrijeme. → ciklona antičestica, protučestica s nekim svojstvom suprotnim čestici; antičestica elektrona je pozitron. → antimaterija

antidetonatori (franc.), tvari koje se u malim količina-

Antarktika, kontinent koji zauzima znatan dio pod-

ma dodaju gorivima za motore s unutarnjim izgaranjem radi sprječavanja eksplozivnog izgaranja (→ oktanski broj). Najčešće upotrebljavani antidetonator tetraetilolovo, koji se izbacuje kroz ispušne cijevi motornih vozila, jedan je od najopasnijih onečišćivača čovjekove okoline. Smatra se da više od 200 mil. automobila u svijetu godišnje izbaci u zrak 500 000 t olova.

ručja oko J pola Zemlje; nenaseljen; 14 107 637 km2. Najveći dio površine prekriven ledom. Sastoji se od I većeg (3/4 površine) i Z manjeg dijela. Najviši vrh Mt. Vinson (5 139 m). Klima je polarna, prosječna godišnja temp. –40 °C, apsolutni minimum izmjeren je u postaji Vostok –89,5 °C. Prosječna debljina leda iznosi 1 600 m, a na nekim dijelovima i 4 500 m; ledenjaci (najdulji Beardmore, 180 km) spuštaju se i u plitko, šelfsko more i tvore ledene barijere (najveća Rossova barijera). Biljni svijet (alge, lišaji, mahovine) i životinjski (pingvini, kitovi, tuljani) samo u moru i primorju. A. je podijeljena na 7 sektora: argentinski, australski, britanski, čileanski, francuski, norveški i novozelandski. Washingtonskim sporazumom (1959) odlučeno je da se A. može iskorištavati samo u miroljubive svrhe. Više od 20 država ima tamo znanstvenoistraživačke postaje.

antidoti (grč.), sredstva koja sprječavaju djelovanje otrova, bilo da se otrov ukloni, veže ili pretvori u manje opasan spoj, bilo da se spriječi njegov učinak protivnim djelovanjem. To su primjerice sredstva za povraćanje ili pospješenje stolice radi uklanjanja otrova iz probavnog sustava, kem. sredstva koja vežu otrov u neškodljiv spoj, lijekovi koji pobuđuju centre za disanje i krvni tlak pri otrovanju sredstvima za umirenje ili uspavljivanje.

Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (akr. AVNOJ), polit. tijelo utemeljeno u

Antej, div iz grč. mita, sin Posejdona i Geje. Živio u

Bihaću, 26. i 27. 11. 1942, na poticaj vodstva Narodnooslobodilačkog pokreta naroda Jugoslavije i njegova vođe J. Broza Tita, s ciljem da bude negacija međunar.-pravnog subjektiviteta Kraljevine Jugoslavije i drž. tvorbi koje su nastale na njezinu teritoriju u procesu rasula poslije sloma 6. 4. 1941. Na svojemu drugom zasjedanju, održanom u Jajcu 29. i 30. 11. 1943,

Libiji, izazivao na borbu i ubijao prolaznike, bio je nepobjediv, jer je snagu dobivao od majke Zemlje. Heraklo ga je zadavio podignuvši ga uvis i odvojivši ga od zemlje.

antemurale christianitatis (lat.), predziđe, tvrđava, štit kršćanstva prema inovjernim napadačima. Naziv je

38

A1.qxd

29.10.2003

19:57

Page 39

Antarktika

39

A1.qxd

29.10.2003

19:57

Page 40

antifašizam ledište vode. Najvažnija komponenta antifriza jest etilen-glikol, koji u odgovarajućoj smjesi s vodom omogućuje hlađenje motora i pri –50 °C.

AVNOJ se proglasio vrhovnim zakonodavnim predstavničkim organom koji je okupio predstavnike antifašist. pokreta svih jugoslav. zemalja. Formirao je svoje izvršno tijelo – Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije – kao vladu nove jugoslav. države u nastajanju. Odlučio je da će se ova država formirati kao federacija pet naroda (Hrvati, Crnogorci, Makedonci, Slovenci i Srbi) i šest republika (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora, Makedonija, Slovenija i Srbija).

antigeni (grč.), tvari koje u tijelu čovjeka ili životinje potiču stanice imunosustava da stvaraju specifične bjelančevine, → antitijela. A. mogu biti bjelančevine, ugljikohidrati, lipidi ili pak kompleksne molekule koje sadrže te čimbenike. Antigenični su, primjerice, mikroorganizmi i njihovi štetni proizvodi, biljni i životinjski otrovi, ali i tvari koje nisu štetne, primjerice pelud, kućna prašina ili stanice drugih organizama. Imunoreakciju katkad pobuđuju i stanice vlastitog organizma ili njihovi proizvodi (autoantigeni) te tumorske stanice.

ANTIGVA I BARBUDA Službeni naziv Antigua and Barbuda (Antigva i Barbuda) Ustavno uređenje parlamentarna monarhija u Commonwealthu Površina 442 km2 Broj stanovnika 69 100 (156,3 st./km2) Gl. grad Saint John’s Službeni jezik engleski BDP po st. 7 330 USD Novčana jedinica 1 istočnokaripski dolar; 1 ECD = 100 centa Međunarodni znak ATG, AG Tel. pozivni broj +1268 Vremenska zona po GMT-u –4

Antigona, po grč. mitu, kći Edipova i Jokastina, sestra Eteoklova i Polinikova. Pratila slijepa oca u dragovoljnom izbjeglištvu, a poslije njegove smrti vratila se u Tebu, u kojoj su joj se braća borila za očevo prijestolje i obojica poginula. Pokopala je brata Polinika u Tebi usprkos zabrani kralja Kreonta, držeći da je nepisani zakon ljubavi iznad vladarske zapovijedi. Kad je bila osuđena da bude živa zazidana u grob, objesila se. Na njezinu grobu ubio se njezin zaručnik Hemon, sin Kreontov. Ovu temu obrađuje Sofoklo u tragedijama Edip na Kolonu i Antigona. Antigva i Barbuda, država u Srednjoj Americi u S dijelu Malih Antila. Obuhvaća vulkanski otok Antigvu i koraljni otok Barbudu te nekoliko manjih otoka. Uz obale koraljni grebeni. Klima tropska pod utjecajem SI pasata. Stanovništvo po rasnoj pripadnosti: crnci (91%), mulati (4%), bijelci (2%). Po vjeroispovijedi: protestanti (81%), katolici (10%) i dr. Jedino veće mjesto i luka jest Saint John’s (30 000 st.). Gl. gosp. djelatnost: turizam (70% BDP-a), poljoprivreda (tropsko voće, povrće, pamuk) za vlastite potrebe. – Politički sustav: prema ustavu iz 1981. parlamentarna monarhija u sklopu Commonwealtha. – Povijest. Otok Antigvu Englezi su kolonizirali 1632, a Barbudu 1661. Od 1871. u sklopu Federacije Zavjetrinskih otoka; od 1956. kraljevska kolonija. Neovisna od 1981; otada na Barbudi djeluje pokret za stjecanje nezavisnosti od Antigve.

Antigva i Barbuda

antika (lat. antiquus, starinski, drevan), 1. naziv za razdoblje eur. i sredozemne povijesti između pretpovijesti, ili starih ist. civilizacija, i srednjeg vijeka, obilježeno utjecajem grč. i rim. civilizacije, a traje od razdoblja kretsko-mikenske kulture (←15. - ←11. st.) ili od prvih pojava arhajske umjetnosti u Grčkoj (←8. st.) do raspada Zapadnorimskog Carstva krajem 5. st. Prostorno obuhvaća sve zemlje koje su bile sastavnice helenističkih zemalja ili Rimskoga Carstva (od Engleske i Portugala do Indije); 2. PREN, drevno doba, starina.

antifašizam, pokret protiv načela i polit. režimâ fašizma i njegova međunar. širenja. Pojavio se nakon uspona fašizma na vlast u Italiji (1922) i nacizma u Njemačkoj (1933). U raznim zemljama imao je različite oblike i metode borbe, te okupljao različite polit. organizacije i struje – od komunista i socijalista do liberala i demokršćana.

antifonar, u Katoličkoj crkvi, zbornik liturgijskih napjeva; bogato iluminirana knjiga velikih dimenzija.

antikrist (grč.), 1. naziv za protivnika ili neprijatelja

antifriz (engl.), tekućina niska ledišta. Upotrebljava

kršćanstva, prvotno samo u poslanicama Ivana evanđelista za protivnika Krista i progonitelja Crkve; 2. PREN, zao duh, demon.

se u uređajima koji rade na niskim temperaturama, te za hlađenje automobilskih motora zimi; snižava

40

A1.qxd

29.10.2003

19:57

Page 41

antiteza antikvarijat (lat.), prodavaonica starih stvari koje baš zbog starine imaju posebnu vrijednost (knjige, namještaj, razni uporabni predmeti itd.). antikvitet (lat.), predmet koji zbog svoje starine ima neku posebnu vrijednost (umjetničku, povijesnu).

Antili (Zapadna Indija), otočje u Srednjoj Americi u Z dijelu Atlantskog oceana; 224 972 km2, 19 000 000 st. Pružaju se u luku od 4 700 km između Floride i Venezuele. Odvajaju Karipsko more od Meksičkog zaljeva i Atlantskog oceana. Dijele se na Velike Antile (Kuba, Jamajka, Haiti, Puerto Rico) i Male Antile (otoci Virgin, Leeward, Windward). Tropske šume. Plantaže šećerne trske, banana, pamuka, kakaovca, mirodija. Domoroci većinom stradali u doba kolonizacije; stanovnici: crnci, Malajci, Kinezi, Europljani.

Mali Antili

antilope (grč.), vitki preživači (Antilopinae) iz porodice šupljorožaca. Rogovi su im trajni, veliki, posebno savijeni, imaju ih mužjaci i ženke. Žive ponajviše u Africi, ali i u sjevernoamer. prerijama, juž. i sred. Aziji. Neke su vrste danas rijetke.

antipatija (grč.), osjećaj nesklonosti i odbojnosti antilope,

prema drugoj osobi, prema stvari ili pojavi s kakvim 1. Grantova gazela; 2. veliki kudu; povodom ili bez ikakva povoda, SUPR, simpatija. 3. Thompsonova gazela

antipiretici (grč.), lijekovi koji snižavaju tjelesnu temperaturu, istodobno djeluju i kao → analgetici.

antimaterija (grč. i lat.), materija koja se sastoji od antičestica. Svaka čestica ima odgovarajuću antičesticu jednakih osobina, ali suprotna električnog naboja (ako je nositelj naboja), suprotna spina i magnetnog momenta. U svemiru materija prevladava nad antimaterijom pa su antičestice vrlo kratka života; pri sudaru, čestica i antičestica nestaju, anihiliraju se, ali proizvedu energiju u obliku elektromagn. zračenja u skladu s Einsteinovom relacijom E = m c2.

1

antipodi (grč.), 1. dvije osobe posve suprotnih osobina ili stavova, ponašanja i dr.; 2. naziv za mjesta koja su na zemaljskoj kugli jedno drugomu nasuprot, gledano preko središta Zemlje; 3. u starini (u ant. doba, u sred. vijeku) naziv za zamišljena bića na suprotnoj strani Zemlje (hodaju naglavačke, antipodi = protunošci).

antimon (srednjovj. lat.), kem. element (simbol Sb), koji pripada 15. skupini (prije V B) periodnog sustava elemenata; at. broj 51, rel. at. masa 121,76. Gl. ruda jest antimonit (stibnit) iz koje se a. dobiva redukcijom sa željezom ili prženjem (nastaje oksid), a zatim redukcijom s ugljikom i natrijevim karbonatom. Najviše se upotrebljava kao legirajući element u materijalima koji služe za izradu ploča za olovne akumulatore, za izradu tiskarskih slova, za antifrikcijske slitine koje služe za izradu ležajeva, za legure za lemljenje, britanija-metal, koji služi za izradu posuđa i pribora za jelo, te za tzv. “tvrdi kositar”. Antimonovi spojevi upotrebljavaju se u zaštiti od požara, bojilima, keramici, emajlu, bojama za staklo i u gumarskoj industriji.

antisemitizam, neprijateljski odnos i mržnja prema Židovima (Semitima) oblikovan u političko-ideološko stajalište ili pokret. Ima dugu povijest temeljeći se na različitim razlozima (religijskim, kulturnim, rasnim, nacionalističkim, ekonomskim). U početku je religijski, s motivom optužbe za ubojstvo Isusa Krista, u sred. vijeku snažno je izražen, osobito u srednjoeur. zemljama, a vrhunac doseže za nacizma (1933-45), koji nastupa s programom istrjebljenja Židova (“konačno rješenje”). Termin se koristi od 1879. → pogrom

antinomija (grč.), protuslovlje između dvaju načela,

antiseptici (grč.), tvari koje sprječavaju ili

dviju tvrdnji, dvaju stavova i dr. U logici je glasovita antinomija lažljivca, u kojoj tvrdnja “ja lažem” znači, ako je istinita, da lažljivac zaista laže, tj. da tvrdnja nije istinita, i obratno.

zaustavljaju rast mikroorganizama. Primjenjuju se kod ozljeda (etanol, jodna tinktura), u prehr. industriji (soli benzojeve, octene ili salicilne kiseline) i dr.

antioksidansi (grč. i lat.), tvari koje dodane u malim

antiteza (grč.), suprotnost; vrsta poredbe

količinama sprječavaju oksidaciju lako pokvarljivih tvari. Kao a. služe npr. askorbinska kiselina, natrijev sulfit, neki fenoli, aromatski amini. Primjenjuju se u proizvodnji živežnih namirnica, mazivih ulja, guma, te kao lijekovi za usporavanje starenja.

koja se zasniva na suprotnosti pojedinih riječi unutar rečenice, ili suprotstavljanju čitavih rečenica. U slav. se narodnim pjesmama javlja slavenska antiteza (npr. u “Hasanaginici”: Šta se bijeli u gori zelenoj,

41

2

3

A1.qxd

29.10.2003

19:58

Page 42

antitijela antracen (grč.), bijela čvrsta kristalna tvar, C14H10, aromatski ugljikovodik s tri kondenzirana prstena. Dobiva se destilacijom antracenskog ulja, posljednje frakcije destilacije katrana kamenog ugljena. Ugl. se upotrebljava u proizvodnji bojila te u istraživanju org. poluvodiča. antracit → ugljen antraks → bedrenica antropogeneza (grč.), dio antropologije koji proučava razvoj ljudskoga tijela. antropologija (grč.), znanost o čovjeku; također, filoz. disciplina koja razmatra bit čovjeka kao središnje filoz. pitanje. Proučava posebnost čovjeka u odnosu na druga živa bića, njegovu ulogu i položaj u svijetu, smisao njegova postojanja te temeljnu strukturu njegova bića. Javlja se u ant. filozofiji (sofisti, Sokrat), a u 20. st. razvija se u modernu filoz. disciplinu (M. Scheler, A. Gehlen). Oslanja se na spoznaje posebnih znanstvenih disciplina koje čovjeka proučavaju sa specifičnih stajališta (biološka, medicinska, psihološka, socijalna a.). antroponimi (grč.), imena ljudi, nadimci i prezimena. antroponimija (grč.), grana → onomastike koja proučava imena ljudi. antropozofija → Steiner, Rudolf Antun Dalmatin, protestantski pisac i prevoditelj na hrvatski (poč. 16. st. – 1579). S Konzulom Istraninom prevodio i uređivao knjige namijenjene širenju protestantizma među Hrvatima. Važan je njegov prijevod Novoga zavjeta na glagoljicu i ćirilicu. Antun Padovanski, sv., franjevac, propovjednik i teološki pisac (1195–1231), rodom iz Lisabona, crkveni učitelj, propovijedao u Africi, Italiji i Francuskoj, zaštitnik Padove. Borio se protiv krivovjerstva katara u Italiji i albigenza u Francuskoj. Njegove propovijedi imaju obilje moralnih i praktičnih pouka. Kanoniziran 1232, slavi se 13. 6. Njegov je lik česta tema lik. djela (Donatello, Ribera, Murillo). Antwerpen (flam.; franc. Anvers), grad i gl. luka Belgije; leži na rijeci Scheldi, 90 km od Sjevernog mora; 469 000 st. Gotička katedrala (14. st.), Muzej lijepih umjetnosti. Automobilska, kem. industrija, rafinerija nafte. Anubis, u starom Egiptu, bog mrtvih i voditelj duša u zagrobni život. U Grčkoj mu je prispodobljen Hermes. Prikazivan je u liku čovjeka sa šakalovom glavom. anuitet (lat. preko njem.), svota novca što ga plaća korisnik zajma godišnje, ili u nekom dr. pravilnom vremenskom razdoblju po posebnom amortizacijskom planu. A. sadrži dio duga i pripadajuće kamate. Anžuvinci (Anjou), vladarska dinastija nazvana po franc. pokrajini Anjou u kojoj se nalazilo središte njezina franc. posjeda; u 13. st. učvrstila se na prijestolju u Napulju. Iz dinastije A. potječe nekoliko hrv.-ug.

al je snijeg, al su labudovi? Nit je snijeg, nit su labudovi, već je...).

antitijela, specifične bjelančevine koje stvara imunosustav kao odgovor na prisutnost organizmu stranih tvari (→ antigena). Štite od štetnih mikroorganizama i njihovih proizvoda, ali mogu biti uzrok preosjetljivosti (→ alergije) na antigene koji sami po sebi nisu štetni.

Antofagasta, grad, istoimena pokrajina i luka u S Čileu na Tihom oceanu; 218 000 st. Sveučilište (1956). U pokrajini, kojoj dijelom pripada pustinja Atacama, nalaze se ležišta bakra, zlata, srebra, željeza i salitre. Metaloprerađivačka, tekstilna i prehr. industrija; luka za izvoz bolivijskih ruda. Stara naseobina Hrvata s Brača i Hvara.

antologija (grč.), zbirka izabranih pjesničkih ili proznih tekstova jednog ili više autora. Antonello da Messina, tal. renesansni slikar (o. 1430–1479), slikao realističke individualizirane portrete i sakralne kompozicije, vješto primjenjujući perspektivu (Autoportret, Sv. Jeronim). Među prvima u tal. slikarstvu rabio uljene boje. Antonello da Messina,“Sv. Jeronim”, London, National Gallery

Giotto di Bondone, sv. Antun Padovanski

antonimi (grč.), dvije riječi koje imaju suprotna značenja; npr. jak – slab, crn – bijel, dati – uzeti, istina – laž. Antonioni, Michelangelo, tal. film. redatelj (1912–2001), karijeru počeo u doba neorealizma. U svojim filmovima obrađuje teme egzistencijalne tjeskobe i krize vrijednosti suvremenoga svijeta (Avantura, Noć, Pomračenje, Crvena pustinja, Uvećanje, Profesija reporter, Identifikacija jedne žene). Odlikuje se pomnim kadrovima niske dinamike, Michelangelo Antonioni istančane likovnosti s probranim izborom šumova.

42

A1.qxd

29.10.2003

19:58

Page 43

aplikata veća je na Z (1 500-2 000 mm) nego na I padinama (600-800 mm). Izvorište mnogobrojnih rijeka (Arno, Tiber, Volturno). U nižim područjima šume hrasta, bukve i kestena, a u višim grmlje i pašnjaci. Velika prometna važnost; prijevoji i tuneli (Apeninski tunel dug 18 510 m).

vladara: Karlo Robert (1301-42), Ludovik I. (1342-82), Marija (1382-85), Karlo Drački (1385-86), Ladislav Napuljski (1386-1409).

aorist (grč.), prošlo svršeno vrijeme, jednostavan glagolski oblik. Tvori se od svršenih glagola nastavcima -(o)h, -(e), -(e), -(o)smo, -(o)ste, -(o)še. Npr., doći: dođoh, dođe, dođe, dođosmo, dođoste, dođoše.

karotide

luk aorte srce ošit

Apeninski poluotok (ime po planin-

aorta (grč.), najveća arterija u tijelu. Izlazi na gornjoj strani srca iz lijeve klijetke, čini luk i spušta se duž kralježnice u malu zdjelicu gdje se račva u dvije velike arterije za donje udove. Putem daje brojne ogranke koji opskrbljuju krvlju gornje dijelove tijela i unutarnje organe.

jetrena arterija arterija slezene lijeva bubrežna arterija

skome masivu Apenina), poluotok u J Europi, dug 1 400 km, širok 300 km; 150 000 km2. Na Z Ligursko i Tirensko, na I Jadransko, a na J Jonsko more. U primorju klima sredozemna, a u gorju oštrija.

desna bubrežna arterija desna bočna arterija

aperkat (engl. uppercut), u boksu, vrsta

aparat (lat.), sredstvo kojim se što čini, naprava

udarca odozdo desnom ili lijevom rukom u glavu, vrat ili trup protivnika, savijenom rukom u laktu pod kutom od 90 stupnjeva.

(slušni a.), uređaj (telefonski a.), oprema (tehnički a.), postupci (kritički a.), dio tijela (dišni a.), skupina ustanova i drugoga (državni a.) itd.

Apis, MIT, sveti bik kojega su drevni Egipćani smatrali najpotpunijim izrazom božanstva u liku životinje. Mrtvi je A. bio obožavan kao Oziris i Ptah.

apartheid (u afrikaansu, odvojenost), načelo rasnog odvajanja, sustav nejednakosti kojim se čuva vlast bijele manjine i provodi diskriminacija domorodaca i pripadnika neeur. naroda u Južnoafričkoj Republici; službena polit. doktrina vladajuće južnoafr. Nacionalne stranke od 1948. do 1991, kada je zakonski ukinuta.

aorta

Apis

aplikacija (lat.), 1. primjena čega na što; 2. u umjetnosti i dr., nanošenje ili stavljanje jednoga predmeta ili materijala na drugi, drugačiji; 3. INF, naziv za složeniji programski sustav; → softver

Apaši (Apache), sjevernoamer. Indijanci koji govore atapaskanski jezik; oko 14 000 pripadnika živi ugl. u rezervatima Arizone i New Mexica; poljoprivrednici. Nekoć su živjeli u JZ SAD-u i S Meksiku kao nomadi i lovci; poznati ratnici. → Geronimo

aplikata (lat.), treća koordinata točke u koordinatnom sustavu u prostoru. → apscisa, → ordinata Apeninski poluotok

apatija (grč.), bezosjećajnost, ravnodušnost, duševno stanje u kojemu su smanjeni osjećaji, zanimanje za što i sl. apatrid (grč.), osoba bez domovine, bez državljanstva. apel (franc.), 1. poziv, zov; pozivanje na što; 2. na sudu, priziv, ulaganje žalbe na viši stupanj sudovanja (u tome smislu → apelacija).

apelacija (lat.), priziv ili žalba, redovan pravni lijek protiv prvostupanjske presude u kaznenom ili građanskom postupku. O osnovanosti apelacije odlučuje viši sud, pa se takav sud često naziva i apelacijski sud. U današnjemu hrv. zakonodavstvu navedeni pravni lijek zove se žalba protiv prvostupanjske presude. apelativi (lat.), imenice kojima se imenuju svi pripadnici određene vrste bića, pojava ili stvari; opće imenice. Apenini, planinski masiv duž Apeninskog poluotoka, Italija, u dužini od 1 350 km i širini od 40–129 km pruža se u luku od Genovskog zaljeva do Mesinskog tjesnaca; na SZ se spaja s Alpama. Dijeli se na Sjeverne (Monte Cimone, 2 163 m), Srednje (Corno Grande, 2 912 m, najviši vrh čitava masiva) i Južne Apenine (Serra Dolcedorme, 2 271 m) koji preko Mesinskog tjesnaca prelaze na Siciliju. Aktivni vulkan Vezuv, solfatare i fumarole. Količina padalina

43

A1.qxd

29.10.2003

19:58

Page 44

apogej nuo interpunkciju, u pjesništvo unio lik. element (kubizam), sažimljući ideju pjesme u njezinoj tipografskoj formi. Najvažnije zbirke: Alkohol, Kaligrami.

Apollo, amer. program svemirskih istraživanja u kojemu su upotrebljavani svemirski brodovi tipa Apollo, za tri člana posade. Glavni mu je zadatak bilo neposredno istraživanje Mjeseca. Najveći uspjesi programa jesu prvo orbitiranje oko Mjeseca 1968. (A 8) i prvo iskrcavanje na Mjesec 1969. (A 11, → N. Armstrong). Posljednji je let obavljen krajem 1972. (A 17), a tijekom programa Apollo na površinu Mjeseca stupilo je dvanaest ljudi.

Apollo 11, prvi ljudi na Mjesecu

apogej (grč.), točka na Mjesečevoj orbiti ili orbiti nekoga Zemljina umjetnog satelita, u kojoj je satelit najudaljeniji od Zemlje. Mjesec je u apogeju udaljen 406 700 km od Zemlje, tj. oko 42 000 km dalje nego u → perigeju, kad je najbliži Zemlji.

apologetika (grč.), disciplina kojoj je cilj obrana neko-

Apokalipsa (grč.), Otkrivenje, Objava; 1. zadnja

takav govor ili spis.

ga nauka, doktrine, osobito religijske. Kršć. teologija dala je apologetici zadaću da brani i demonstrira kršćanstvo kao objavljenu istinu. Počeci su joj u 2. st.

apologija (grč.), obrana, branjenje, opravdavanje;

biblijska knjiga u Novom zavjetu. Njezin autor predstavlja se imenom Ivan (1. st.); 2. biblijska knjiž. vrsta koja vrlo jakim alegorijskim slikama, svojevrsnim šifriranim govorom, tješi vjernike u vrijeme okrutnih progona. Najavljuje propast silnika i proslavu mučenika u nebeskom Jeruzalemu. Ovu vrstu proročkih tekstova poznaju i židovstvo i islam.

Apolon, starogrč. bog svjetla, ljepote i mudrosti. Zaštitnik zakona, mira i umjetnosti. Rođen na otoku Delu, sin Zeusov i Latonin, blizanac Artemidin. Proljeće i ljeto provodio u Delfima, u podnožju Parnasa. U jesen bi odlazio u Hiperboreju, zemlju vječnog proljeća. Obznanjuje Zeusovu volju po mnogobrojnim proročištima, a najpoznatije je bilo u Delfima, gdje je proricao kroz usta proročice Pitije. Bio je zaljubljen u nimfu Dafnu, koja se pretvorila u lovor, stablo koje je obožavao, kao i maslinu i palmu.

Apolon Belvederski, Rim, Vatikanski muzej

aporija (grč.), teškoća, teško rješivo i zamršeno pitanje.

apostat (grč.), 1. otpadnik, odmetnik općenito (od naroda, društva, ideologije, stranke, učenja itd.); 2. prvotno, Židov koji je napustio židovsku vjeru. U kršćanstvu, kršćanin koji se odmetnuo od kršćanstva pa ga ne priznaje (dok heretik ne priznaje dogme, shizmatik ne priznaje crkvenu hijerarhiju).

Apokalipsa, A. Dürer, “Četiri jahača apokalipse”, London, British Museum

a posteriori (lat.), iz potonjega, naknadno. Aposteriorni zaključak jest zaključak koji se zasniva na naknadnom uočavanju posljedica, ali se u tom zaključivanju ne zna za polazne činjenice. apostoli (grč.), 1. u kršćanstvu, dvanaestorica prvih učenika koje je Isus okupio i povjerio im da po svijetu šire njegov nauk: Petar, Andrija, Jakov Stariji, Ivan, Filip, Bartolomej, Matej, Toma, Jakov Mlađi, Šimun, Juda i Juda Iskariotski umjesto kojega je poslije izabran Matija. U općem značenju, prvi učitelji i širitelji kršć. vjere; 2. u bibliografiji, izbor crkv. tekstova koji sadrže djela apostolska; 3. PREN, gorljivi zagovornici i propagatori.

apokrifi (grč.), ranokršć. tekstovi, tematski podijeljeni na starozavjetne i novozavjetne, koji zbog svoje nevjerodostojnosti nisu dio biblijskoga kanona. Općenito, naziv za knjiž. tekst koji se pogrešno pripisuje nekom autoru ili epohi.

apostrof (grč.), izostavnik (’), zarez koji se piše pri vrhu retka kada je u riječi ispušteno neko slovo.

Apollinaire, Guillaume, pr. ime G. A. de Kostrowicki, franc. književnik (1880–1918), prethodnik

apoteka → ljekarna

nadrealizma; u pjesničkome manifestu Novi duh Guillaume Apollinaire zatražio potpunu sadržajnu i oblikovnu slobodu, uki-

apotekar → ljekarnik

44

A1.qxd

29.10.2003

19:58

Page 45

apsolutna nula

apostoli, Leonardo da Vinci, “Posljednja večera” u samostanu Sta Maria delle Grazie, Milano

apoteoza (grč.), 1. uzdizanje čovjeka među bogove,

apsida (grč.), polukružni prostor, obično nadsvođen polukupolom, kojim završava zgrada – bazilika, hram, terme, ili brod kršć. crkve; poligonalna a. karakteristična je za gotičko i bizantsko graditeljstvo.

u raznim mitologijama i vjerama; 2. završna masovna scena u predstavi (kazališnoj, zabavnoj i dr.). Čest lik. motiv.

apozicija (lat.), imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i s njom se slaže u padežu (npr. lovac Luka).

Appalachians, planinski sustav na I Sjeverne Amerike, pruža se od New Foundlanda na SI do Alabame na JZ, dug 2 600 km, širok 300–500 km; najviši vrh Mt. Mitchell (2 037 m). Izvorište rijeka koje teku dubokim usječenim dolinama (Connecticut, Delaware, Hudson, Kanawha, Potomac, Tennessee); brzice na rijekama I pristranaka daju velike količine hidroenergije. Bjelogorične i crnogorične šume. Bogata ležišta ruda (željezo, bakar) i kamenog ugljena; osnova snažnog razvoja industrije. Apple, amer. računalna tvrtka koja je razvila prvo

grafičko → sučelje i miša. Proizvodi računala tipa Macintosh, koja se pretežito koriste za grafički zahtjevne aplikacije (grafička priprema, digitalna obrada filma i sl.).

apsida

a prima vista (lat.), na prvi pogled.

apsolutan (lat.), potpun, posvemašnji, onaj koji ne ovisi o drugom; → apsolutna nula, oznaka za temperaturu u kojoj nema gibanja molekula.

a priori (lat.), od prijašnjega, otprije. Apriorni stav

apsolutizam, neograničena drž. vlast, najčešće u

jest stav koji osoba ima unaprijed, bez obzira na činjenice ili nešto drugo što taj stav može promijeniti.

aproksimacija (lat.), približna vrijednost; razlika između stvarne vrijednosti nekog broja i njegove aproksimacije zove se pogrješka aproksimacije; → zaokruživanje.

monarhijskom obliku (apsolutna monarhija), u kojoj je sva zakonodavna, upravna i sudska vlast u rukama vladara; polit. doktrina popularna u 17. st. (gl. teoretičari J. Bodin i Th. Hobbes). Prosvijećeni a., sustav monarhijske vlasti u kojem su se ovlasti monarha koristile za modernizaciju uprave, podupiranje ekon. razvoja i proširenje prava podanika.

apsces (lat.), nakupina gnoja u čvrstom tkivu, prom-

apsolutna glazba, pojam koji najčešće označuje

jera nekoliko milimetara do desetak i više centimetara. Nastaje djelovanjem mikroorganizama ili drugih činitelja koji oštećuju tkivo. Može se spontano isprazniti na površinu ili u unutrašnjost tijela stvaranjem kanala koji se naziva → fistula. Oko dugotrajnijih apscesa stvara se čahura vezivnog tkiva.

instrumentalnu glazbu, bez programnoga naslova i izričite veze s izvanglazb. sadržajima. Zagovornik glazbe kao apsolutne umjetnosti bio je austr. glazb. estetičar E. Hanslick (1825–1904).

apsolutna nula, temperatura od –273,16 °C, teorijski najniža moguća temperatura. Prema kinetičkoj teoriji, na apsolutnoj nuli prestaje svako molekularno gibanje, a prema kvantnoj teoriji, atomi i molekule još

apscisa (lat.), prva koordinata točke u koordinatnome

sustavu u ravnini ili prostoru; → ordinata, → aplikata.

45

A1.qxd

29.10.2003

19:59

Page 46

apsolutna visina posjeduju nešto energije. Praktično je nemoguće ohladiti tijela do apsolutne nule. Temperaturna ljestvica utemeljena na konceptu apsolutne nule naziva se termodinamička ili Kelvinova ljestvica, a njome iskazana temperatura zove se apsolutna temperatura. Pripada joj jedinica → kelvin (znak K). 1

vara u toplinu ili neki drugi oblik; 3. KEM, otapanje plinova i para u tekućinama. U kem. industriji provodi se selektivna a. radi čišćenja plinova, ugl. u posebnim tornjevima (apsorberima).

2

apstinencija (lat.), odricanje, suzdržavanje od čega, npr. od uživanja u čemu, od kakva djelovanja ili obveze.

4

apstrakcija (lat.), 1. misaoni proces u kojemu se zamišlja odvajanje pojedinih dijelova koje cjeline kako bi se promatranjem tih dijelova stekla bolja slika i tih dijelova i cjeline, takvo uopćavanje; 2. naziv za što apstraktno (nefigurativno, nepredmetno), po raznim strukama (npr. apstraktna umjetnost); 3. mišljenje daleko od općeg iskustva ili kakve životne situacije te zbog toga drugima teško razumljivo. apstraktna imenica, nestvarna ili mislena imenica, označava nešto neopipljivo: osjećaj, stanje, radnju, fizičku i duševnu moć, prirodnu i društvenu pojavu. (npr. brzina, ljepota, mladost, radost, sreća, zdravlje, misao, zima, prostor, vid).

3

5

apstraktna umjetnost, 1. P. Mondrian, “Kompozicija”; 2. E. Murtić, “Plavi put”; 3. V. Bakić, “Svjetlosne forme 5”; 4. V. Kandinski, “Improvizacija 35”; 5. M. Bill, “Beskonačna površina”

apsolutna visina, okomita udaljenost neke točke na površini Zemlje od srednje razine mora. arabeska, kupola džamije u Isfahanu

apsolutna vlažnost, gustoća vodene pare u zraku, iskazuje se kvocijentom mase vodene pare mv i obujma V vlažnog zraka.

apsolutna vrijednost, pozitivna vrijednost, modul. Geometrijski, a. v. realnog broja x jest udaljenost tog broja od ishodišta na brojevnom pravcu (oznaka |x|). Npr., |–3| = 3, |3| = 3, |0| = 0. A. v. kompleksnog 2 2 broja z = a + bi jest broj |z| = a + b .

apsolvent (lat.), student koji je odslušao sve predmete studija, ali još nije položio i sve ispite. apsorpcija (lat.), 1. BIOL, proces upijanja tvari (stanice upijaju posljednje tvari probave); 2. FIZ, upijanje energije nekoga zračenja u tvari, pri čemu se energija pret-

apstraktna umjetnost (nefigurativna, nepredmetna umjetnost), umj. pojava karakteristična za 20. st., s težištem na čistoj ekspresiji oblika, linija ili boja, bez izravnih asocijacija na predmetni svijet. Od prve apstraktne slike V. Kandinskog (1910) pojavljuje se gotovo istodobno u Rusiji (rejonizam, suprematizam i konstruktivizam), Italiji (futurizam), Francuskoj (orfizam i kubizam), nešto poslije u Njemačkoj i Švicarskoj unutar dadaizma. U apstrakciji nakon 2. svj. rata uočavaju se dvije osnovne struje: prva, utemeljena na subjektivnom doživljaju (informel, lirska apstrakcija, apstraktni ekspresionizam, tašizam) i druga, racionalna ekspresija (geometrijska apstrakcija, kinetička umjetnost, op-art, minimalna umjetnost). Potkraj 20. st. ponovno se uvodi u umj. praksu (primarno slikarstvo, neo-geo). apsurd (lat.), 1. besmisao, nesmisao, ono što se protivi logičkom načinu razmišljanja, zdravom razumu, razboritu mišljenju; 2. LOG, sklop protuslovnih ili nesuvislih pojmova ili tvrdnji, protivnih logičkim zakonima. ar, jedinica za površinu zemljišta (100 m2), koristi se samo iznimno. → hektar

Ar, kem. simbol za argon. arabeska (tal.), 1. ornament, šara u arap. i islam. umjetnosti u obliku stiliziranih biljnih elemenata (lišće, cvijeće, vitice), često u kombinaciji s izrekama iz Kurana; 2. GLAZB, skladba živahna ritma, u 19. st. imala je oblik ronda (Arabeske R. Schumanna).

arabica, 1. arapsko pismo; 2. arapsko pismo prilagođeno nekom drugom jeziku (npr. u 17. st. u BiH arapsko je pismo prilagođeno hrv. jeziku). Književnost pisana arabicom prilagođenom nekom drugom jeziku poznata je kao → aljamiado književnost.

Arabija → Arapski poluotok

46

A1.qxd

29.10.2003

19:59

Page 47

Arapi Arafat, Jaser, palestinski političar (1929), suosnivač organizacije al-Fatah i vođa Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO). Postigao mirovni sporazum s Izraelom 1993. u Washingtonu; predsjednik Palestinske samouprave na Zapadnoj obali i u Gazi. Nobelova nagrada za mir 1994. (s Y. Rabinom i Sh. Peresom).

Aramejci, drevni semitski narod, javljaju se od druge pol. ←2. tisućljeća u SZ Mezopotamiji i Siriji, ustrojili su više malih država i saveza. Nomadskog podrijetla, vjerojatno iz sirijske pustinje; stalno u sukobu sa Židovima i Asircima; Asirci su ih konačno pokorili. Nakon 7. st. potpadaju pod vlast Arapa i postupno se asimiliraju.

Aragonija, pov. pokrajina u SI Španjolskoj, na juž. obroncima Pireneja; 47 720 km2; tvore je današnje pokrajine Huesca, Teruel i Zaragoza (gl. grad Zaragoza).

aramejski jezik, jezik SZ grane hamitsko-semitske jezične porodice; od ←6. do ←5. st. službeni jezik Perzije; govorni j. čitavog Bliskog istoka od ←6. do Jaser Arafat 7. st., kada ga istiskuje arapski j. Blizak hebrejskom, a. j. jest jezik i nekih starozavjetnih spisa, a pretpostavlja se da je jednim narječjem (zapadnim, aramejsko-judejskim) govorio Isus. Iz aramejskog se pisma razvilo sirijsko, arapsko i hebrejsko pismo.

aragonit, mineral, kalcijev karbonat, CaCO3, od kojega su sastavljene stijene. Znatno je manje stabilan od → kalcita, češćeg oblika kalcijeva karbonata, od kojega se razlikuje većom tvrdoćom (3,5 do 4 na Mohsovoj ljestvici), dolazi u šupljinama vapnenca kao precipitat oko vrućih izvora i gejzira, te kod metamorfnih stijena.

aranžman (franc.), 1. uređenje, razmještanje

arak (lat.), 1. list papira uobičajene pravokutne

(stvari i sl.); 2. sporazum po kojemu se dogovara kako će se što urediti (u poslu i dr.); 3. preradba izvornoga glazb. djela u nov oblik, za instrumentalni ili vokalni sastav.

veličine; 2. tiskovni a., otisnut list papira koji se presavija i reže na razne knjižne formate (npr. na 16 stranica ili na 32); 3. autorski a., količina teksta od 30 000 znakova (nešto više od 16 autorskih kartica, po 1 800 znakova, odn. 30 redaka po 60 znakova, znak uključuje i bjeline).

Arapi, semitski narod podrijetlom vjerojatno s juž. dijela Arapskog poluotoka. Do pojave islama dijelili su se na nomade na S i poljodjelce na J. Nomadi su bili organizirani u klanove, a vjerom su bili animisti, živjeli su od trgovine i pljačkaških pohoda. Sjedilačka Ivan Aralica plemena bavila su se poljodjelstvom i trgovinom. Tijekom vremena razvili su složene polit. i vjerske zajednice – kraljevstva Saba, Ma’in, Hadramaut, Kataban, Ausan. S pojavom proroka Muhameda (6–7. st.) i vjerom u Alaha kao jedinoga Boga, započelo je snažno polit.-ekon. i vjersko ujedinjavanje Arabije, afirmacija arap. jezika i teritorijalno širenje islama i arap. svijeta. Danas A. žive u S Africi i JZ Aziji; o. 180 mil. pripadnika. Arapima se danas smatraju, u širem smislu, svi oni kojima je materinski jezik arapski, i koji su pretežno islam. vjere.

Aralica, Ivan, hrv. književnik (1930), romanopisac, pripovjedač i esejist. Znatan dio njegova opusa vezan je uz teme iz hrv. povijesti. Romani: Psi u trgovištu (1979), Put bez sna (1982), Duše robova (1984), Graditelj svratišta (1986), Ambra i dr. Autor je i polit. rasprava i eseja: Zadah ocvalog imperija, Sve što sam mislio o Bosni, I tu je kraj.

Aralsko jezero, jezero u Aziji između Kazahstana i Uzbekistana; 66 458 km2. Ima 1 130 otoka; 2 345 km2, duboko 68 m. Ušća Amu-Darje i Sir-Darje. Zbog korištenja vode iz jezera za natapanje (1960-87), razina vode se spustila za 13 m, površina smanjila za polovicu, a salinitet povećao 3 puta (od 10‰ na 30‰). Bogato ribom. Važnije luke: Araljsk, Mujnjak.

arapska osvajanja

47

A1.qxd

29.10.2003

19:59

Page 48

arapske brojke Arapski zaljev → Perzijski zaljev

arapske brojke, znakovi: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9. Prva verzija tih znakova nastala je u Indiji. Arapi su ih u sred. vijeku prenijeli u Europu pa se zato nazivaju arapskim; → rimske brojke

Arapsko more, rubno more na SZ Indijskog oceana između Irana, Pakistana, Indije te Somalije i Arapskog poluotoka; 3 638 000 km2; vode su tople, slanost 36 ‰; prosječna dubina 2 734 m, najveća 5 203 m. Gl. luke: Bombay (Mumbai), Karachi i Aden. U nj utječu rijeke Ind i Narmada.

arapski jezik, najrašireniji jezik semitske jezične porodice (južnosemitske grane); jezik arap. populacije koja nastanjuje najveći dio JZ Azije i S Afrike. A. j. je službeni jezik u Iraku, Siriji, Libanonu, Jordanu, Kuvajtu, Omanu, Hadramautu, Jemenu, Saudijskoj Arabiji, Egiptu, Libiji, Tunisu, Alžiru, Maroku, Mauretaniji te govorni jezik u dijelu Sudana, Izraela, Bahreinskih otoka, Somalije, Irana, Turske, Afganistana, Indije, Pakistana, Indonezije i dr. Njime kao materinskim jezikom govori o. 200 mil. ljudi. Piše se → arapskim pismom. Prvi put zabilježen u 4. st., a. j. počinje se razvijati s Kuranom (7. st.), te je tijekom sred. vijeka fiksiran kao tzv. klasični a. j. (al-lugha al-fusha), službeni jezik jednak u čitavom arap. svijetu. Uporedo se razvija i vrlo različit govorni jezik (al-lugha al-‘ammiyya), koji obuhvaća velik broj međusobno različitih dijalekata (arabijski, sirijski, irački, palestinski, egipatski, libijski, tuniski, alžirski, marokanski). U zadnje vrijeme razvija se i zajednički govorni jezik svih Arapa – moderni standardni arapski (MSA), također temeljen na jeziku Kurana.

arapsko pismo, najvažnije od semitskih pisama; službeno pismo u arap. zemljama Bliskog istoka, Arabiji, Iranu, Afganistanu i Pakistanu. Broji 28 slova za suglasnike i poluglas, a samoglasnici se označavaju dijakritičkim znakovima. Smjer pisanja je zdesna nalijevo. Nastalo u 4-5. st. iz aramejskog pisma prilagođenog arap. jeziku. Razvijalo se u dvije grane: kufijsko pismo u Mezopotamiji, i neski-pismo u Hedžasu, iz kojeg je nastalo suvremeno a. p., s nekoliko varijanti (taalik-pismo u Perziji, pegon-pismo u Indokini i na Malajskom arhipelagu, rika – kurzivno, divani – dvorsko, tülüt – ornamentalno, sijakat – janjičarsko). U zemljama pod arap. vlašću nastajale su nove varijante (npr. arabica u Bosni i hrv. krajevima). Ararat, planina i ugasli vulkan u I Turskoj; sastoji se od dvaju vulkanskih čunjeva. Veliki Ararat (5 165 m, najviši vrh Turske) i Mali Ararat (3 914 m). Armenci planinu A. smatraju svetom. U Bibliji se spominje kao mjesto gdje je pristala Noina arka.

Arapski poluotok (Arabija), poluotok u JZ Aziji između Crvenog i Arapskog mora, Perzijskog, Omanskog i Adenskog zaljeva, proteže se u dužini od 1 930 km, najveća širina 2 100 km; 2 590 000 km2, 20 000 000 st. Reljef je valovit (500-1 000 m) s osamljenim granitnim masivima (3 760 m); velike pustinje: Nefud, Ar Rub al-Khali. Klima je pustinjska s velikim dnevnim i godišnjim kolebanjima temperature i malom količinom padalina. Nema stalnih vodenih tokova. Bogata ležišta nafte i zemnog plina. Na poluotoku je šest država: Saudijska Arabija, Katar, Kuvajt, Arapski poluotok Oman, Jemen i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Arawak (Aravačani), mnogobrojna skupina amer. Indijanaca; danas žive u Brazilu, Venezueli, Peruu, Kolumbiji i Gvajani, nekoć prebivali i na Antilima; ugl. istrijebljeni u doba španj. kolonizacije. Bave se poljoprivredom, organizirani su u male skupine (zajednička domaćinstva), čuvaju vjersku baštinu animizma i šamanizma. arbitraža (franc.), rješavanje sporova pred arbitražnim sudom, kojemu stranke u sporu sporazumno povjeravaju odlučivanje o svojim spornim odnosima. Time se rješavanje odnosnog spora izuzima iz nadležnosti drž. pravosuđa. Arbitražni sud, sastavljen od jedne osobe (arbitar pojedinac) ili više osoba (arbitražno vijeće), provodi arbitražni postupak i rješava spor arbitražnom odlukom, koja ima prema strankama snagu pravomoćne presude. A. je napose važna na području međunar. trgovačkih odnosa.

arboretum (lat.), poseban botanički vrt u kojemu se uzgajaju domaće i unesene vrste drveća i grmlja. Koristi se u znanstvene svrhe. U Hrvatskoj su najpoznatiji arboretumi Trsteno kraj Dubrovnika i Opeka kraj Vinice. Oba su nastala kao perivoji uz dvorce i zakonom su zaštićeni u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. Ardeni (franc. Ardennes), brdovito područje (400-500 m) u J Belgiji, SI Francuskoj i Luksemburgu. Pokriveno je šumama, ledinama i pašnjacima. Ležišta kamenog ugljena i željezne rude. Mineralni izvori. Turizam.

48

A1.qxd

29.10.2003

20:00

Page 49

Argentina Ardijejci, ilirsko pleme naseljeno u ←4. st. uz desnu obalu Neretve, a potom i u Makarskom primorju. Najveći uspon doživjeli su između ←230. i ←167, kada su na čelu saveza ilirskih plemena rasprostranjenih od Cetine do Epira. Ardijejski vladari Agron, Teuta i dr. vodili su dugotrajne ratove protiv Rimljana, čiju vlast definitivno priznaju ←135. Nakon poraza sele u unutrašnjost, gdje ugl. izumiru.

ARGENTINA Službeni naziv República Argentina (Republika Argentina) Ustavno uređenje predsjednička savezna republika Površina 2 780 000 km2 Broj stanovnika 37 000 000 (13,3 st./km2) Gl. grad Buenos Aires Službeni jezik španjolski BDP po st. 8 380 USD Novčana jedinica 1 novi argentinski peso; 1 ARP = 100 sentava Međunarodni znak ARG, AR Tel. pozivni broj +54 Vremenska zona po GMT-u –3

areal (lat.), područje (površina) koje prirodno naseljuje neka biljna ili životinjska vrsta. Neke su vrste rasprostranjene na velikom području, naseljavaju i više kontinenata. To su kozmopolitske vrste. Druge su vrste ograničene na mala područja te su karakteristične samo za njih. To su endemi i relikti. arena (lat.), kružno ili ovalno borilište, poprište, pozornica u sredini amfiteatra, cirkusa ili stadiona.

Arendt, Hannah, amer. filozofkinja i politologinja njem. podrijetla (1906–1975), pred nacizmom se sklonila u Francusku, potom u SAD. Učenica E. Husserla, M. Heideggera i K. Jaspersa. Istraživala politiku i polit. ideologiju suvremenog doba, osobito oblike totalitarizma. Njezino djelo Izvori totalitarizma (1951) snažno je utjecalo na suvremeno polit. mišljenje. Druga djela: O revoluciji (1958), Banalnost zla (1964), Misliti, htjeti (1978). areometar (grč.), sprava kojom se mjeri gustoća tekućina. Sastoji se od zataljene staklene cijevi u kojoj je uteg i baždarena skala, katkad i termometar. Dimenzije i ljestvica prilagođeni su konkretnoj namjeni. Najčešći su areometri moštomjer, alkoholometar, laktodenzimetar. Cijev se uspravno uranja u tekućinu kojom pluta, a na baždarenoj se ljestvici očitava gustoća ili neka o njoj ovisna veličina (npr. sadržaj šećera, količina alkohola).

Argentina

areopag (grč.), brežuljak Z od atenske Akropole posvećen bogu rata Aresu; 1. vrhovni sud u ant. Ateni; 2. PREN, skup uglednika i dostojanstvenika, najviše sudište.

Argentina, država na J Južne Amerike između Anda i Atlantskog oceana. Reljefne cjeline: Ande, Gran Chaco, Pampe, Patagonija i Entre Ríos. Klima: od tropske i suptropske na S do umjereno tople i umjereno hladne na J (Patagonija, Ognjena Zemlja). Vegetacija: pretežno savana i stepa. Rijeke u S dijelu pripadaju sustavu La Plate (Paraná, Paraguay, Uruguay), na J pojedinačno utječu u Atlantski ocean (Colorado, Río Negro). Najveća jezera u podnožju Anda (Argentino, Nahuel Huapí). Stanovništvo: pretežno eur. podrijetla (85%), ostali mestici i indijanskog podrijetla. Mnogobrojna hrv. zajednica (150 000). Po vjeroispovijedi: rimokatolici (88%). Težište je naseljenosti i gospodarstva područje Buenos Airesa (2 988 000 st.; metropolitansko područje 13 296 000). Ostali veći gradovi: Córdoba (1 200 000), Rosario (1 119 000), Mar del Plata (900 000) i dr. Poljodjelstvo: žitarice (pšenica, kukuruz, proso, riža), pamuk, duhan, šećerna

49

A1.qxd

29.10.2003

20:00

Page 50

argentit argon (grč.), monoatoman plemeniti plin (simbol Ar), prisutan u zraku (0,93%), at. broj 18, rel. at. masa 39,948. Pomiješan s 20 % dušika upotrebljava se za punjenje žarulja.

trska, šećerna repa, suncokret, kikiriki, voće, povrće, vinova loza. Stočarstvo: mesno govedarstvo (5. svj. proizvođač mesa) i mliječno govedarstvo, ovčarstvo. Ribarstvo. Rudarstvo: željezna ruda te nešto nafte i zemnog plina. Jaka prehr. industrija. Ostala ind. koncentrirana u Buenos Airesu, Rosariju i Córdobi (kem., tekstilna, crna i obojena metalurgija, automobilska, petrokem.). Gl. luke: Buenos Aires, Bahía Blanca, Rosario, Santa Fe. – Politički sustav: prema ustavu iz 1994. predsjednička savezna republika. Predsjedničke ovlasti vrlo su velike. Dvodomni Nacionalni kongres. – Povijest. Prvi pokušaji eur. kolonizacije nisu uspjeli: Španjolac P. de Mendoza utemeljio je 1536. naselje na mjestu današnjeg Buenos Airesa, ali su ga domoroci razorili. Iznova je izgrađeno 1580. te je od 1776. gl. grad španj. potkraljevstva La Plate (uključivalo je teritorije današnjih država Argentine, Bolivije, Paragvaja i Urugvaja). Pokret za nezavisnost jača od kraja 18. st. God. 1816. J. de San Martín proglasio je nezavisnost A. God. 1825. počeo je dugi niz ratova protiv Brazila (1825-28), Bolivije (1828-36) i Urugvaja (1839-52); ti su ratovi vođeni ugl. pod diktaturom J. M. Rosasa (1829-52), a rezultirali su svođenjem A. na njezine današnje granice. U razdoblju mira uslijedili su valovi unutarnjih i vanjskih migracija. Na prijelazu iz 19. u 20. st. A. je udvostručila broj stanovnika sa 4 na 8 milijuna. U 1. svj. ratu A. je neutralna; u 2. svj. ratu do 1945. podržava Sile osovine. God. 1946. uveden je populistički, tzv. justicijalistički, “pravaški” režim predsj. J. Peróna, prvaka Nacionalno-revoluc. stranke (po njemu nazvani peronisti), koji je uživao znatnu potporu pučanstva (zbog besplatne zdravstvene zaštite, soc. sigurnosti i razvoja privrede). No peronistički populizam naškodio je arg. ekonomiji te je njegov režim oboren u voj. udaru 1955; nakon smjena nekoliko režima peronisti ponovno osvajaju vlast 1973; od 1974. predsjedničku dužnost obnaša Isabel Perón-Martínez, svrgnuta u voj. udaru 1976; to je doba otvorenog drž. nasilja i kršenja građ. prava. Uslijedio je poraz protiv Britanije u ratu za Falklandske/Malvinske otoke 1982. Na izborima 1989. i 1994. pobjeđuju peronisti.

Argonauti, detalj grčke vaze

Argonauti, po grč. mitu, 55 pomoraca na lađi Argo, koji su pod Jazonovim zapovjedništvom otplovili u Kolhidu da osvoje → zlatno runo. Među njima su se isticali Heraklo, Kastor i Poluks, Linkej, Pelej, Telemon, Orfej, Tezej, Meleagar i Piritoj. Uz pomoć čarobnice Medeje, domogli su se runa te se Crnim morem, Dunavom i Jadranskim morem vratili kući. Legenda o Argonautima bila je sadržana u pučkim pjesmama prije Homera. argument (lat.), 1. dokaz, obrazloženje; 2. činjenica koja potvrđuje kakvo dokazivanje i obrazlaganje. arhaičnost (grč.), starinskost, zastarjelost; osobina onoga što je arhaično, staro, drevno, prastaro, starinsko ili zastarjelo. arhaik (grč.), najstarije doba u geol. razvitku Zemlje. Stvaraju se prva mora i otvrdnjuje Zemljina kora. Budući da u slojevima arhaika nisu nađeni ostaci živih organizama, to se razdoblje naziva i azoik. arhaizam (grč.), zastarjela riječ, tj. njezin izraz, a sadržaj te riječi u suvremenom se jeziku izriče nekom drugom riječi, drugim izrazom. Npr. sarce – srce, horugva – zastava.

Arhangelsk, gl. grad istoimene oblasti i luka na S Rusije; leži na ušću Sjeverne Dvine u Bijelo more; 428 000 st. Središte drvne industrije i gl. luka za izvoz drveta. Brodogradnja. Luka je zaleđena i do 6 mjeseci u godini. Ime mu potječe od manastira arkanđela Mihajla (12. st.). U doba cara Borisa Godunova (16–17. st.) jedina rus. luka za izvoz u Europu. arheologija (grč.), znanost koja proučava spomenike materijalne kulture davne prošlosti otkrivene sustavnim iskapanjima ili slučajno nađenim predmetima. Dijeli se po epohama (od prapovijesne preko antičke, starokršćanske do ranosrednjovjekovne).

arheologija, prapovijesno nalazište u Vučedolu

arheopteriks (grč.), praptica; okamenjeni ostaci (okamina, fosil) praptice. Nađen u jurskim naslagama u J Njemačkoj. Pokazuje obilježja gmazova i ptica. Veličine goluba, ima zube u kljunu, dugački rep s

argentit (srebrov sjajnik), najvažnija ruda srebra, Ag2S. Važna su mu nalazišta u BiH (Srebrenica), Makedoniji (Zletovo), na Kosovu (okolica Trepče), te u Meksiku, Peruu, Čileu, Boliviji i Norveškoj.

50

A1.qxd

29.10.2003

20:01

Page 51

arijci (stanovanje, rad, odmor, vjerski kult) i vanjsko tijelo (plašt). A. razlikujemo po materijalu (drvena, kamena, od opeka, betonska), konstrukciji (na kanat, čelična, armiranobetonska, skeletna i dr.), namjeni (stambena, crkvena, javna, industrijska i dr.) te po stilovima (antika, romanika, gotika, renesansa, barok, klasicizam itd.).

pomičnim kralješcima, na slobodnim prstima na krilima su pandže a tijelo je pokriveno perjem. Predstavlja važan dokaz evolucije, prijelazni oblik između gmazova i ptica.

arhetip (grč.), 1. polazni oblik, izvorni oblik, praoblik od kojega se izvode novi oblici; 2. model (stvaran ili zamišljen) prema kojemu se oblikuje neka stvar ili neki pojam.

arhiv (lat. od grč.), ustanova ili odjel gdje se skupljaju i čuvaju dokumenti, isprave, spisi, uredske knjige i sl., kojima je istekla operativna, funkcionalna vrijednost; pismohrana.

Arhimed, starogrč. matematičar i fizičar (o.

←287. – ←212), živio u Sirakuzi, na Siciliji, jedan od najvećih matematičara svih vremena. Utjecao na razvoj cjelokupne matematike, mehanike, fizike i astronomije. Približno odredio broj π (približna vrijednost broja π ≈ 3,14 i danas je u uporabi). Prvi točno izveo formule za obujam i oplošje kugle, kuglina odsječka, stošca itd. Odredio površine paraboličkog i eliptičkog odsječka (zbrajanjem beskonačnoga geometrijskog reda). Sustavno primjenjivao matematiku pri rješavanju problema mehanike i astronomije. Postavio temelje statike i hidrostatike; → Arhimedov zakon

arhont (grč.), 1. član vrhovne drž. uprave u ant. Ateni; naziv za najvišeg službenika i u ostalim starogrč. gradovima državama; 2. u biz. izvorima, naslov za strane vladare; 3. čin na biz. dvoru.

aridnost (lat.), suhost (osobina klime).

arheopteriks

Arijel, u Kabali, vodeni ili zračni duh dobrih osobina; istaknut kao dobročinitelj u Shakespeareovoj Oluji. arija (tal.), višedjelna vokalna skladba za solo glas i instrumentalnu (i orkestralnu) pratnju. U baroku se razvila aria da capo (oblika ABA) i koncertantna arija. Javlja se samostalno ili kao dio većih vokalno-instrumentalnih djela (opera, oratorija, kantata). U operi opreka melodioznoj ariji je recitativ.

Arhimedov zakon, jedan od temeljnih zakona hidrostatike, prema kojemu tijelo uronjeno u tekućinu, zbog uzgona u njoj, gubi na težini onoliko koliko iznosi težina istisnute tekućine. Posljedica je toga da tijela u tekućini mogu plutati i lebdjeti.

Arijadna, po grč. mitu, kći Minosova i Pasifajina.

arhipelag (grč.), skupina otoka iste geološke građe i postanka; prvotno naziv za skupine otoka koje se nalaze u I Sredozemlju.

Dala Tezeju klupko konca kako bi mu pomogla da ne Arhimed zaluta u labirintu kad je došao na Kretu ubiti Minotaura. Ostala napuštena na Naksosu.

arhitektura (lat. od grč.), umijeće i djelatnost projektiranja i građenja radi stvaranja organiziranih i estetski oblikovanih prostora za prebivanje ili za različite druge potrebe i svrhe. Osnovni su elementi unutarnji prostor, koji služi određenoj namjeni

arijci ili arijevci (sanskrt., plemeniti, odličnici), pripadnici pretpov. naroda nastanjenog u Iranu i S Indiji. Prema rasističkoj teoriji, pripadnici više rase; pseudoznanstvenu teoriju o arijskoj rasi preuzeli su nacisti kao jednu od temeljnih postavki svoje ideologije.

1

2

3

4

5

6

51

arhitektura, 1. egipatske piramide kod Gize, sredina ←3. tisućljeća; 2. Kolosej u Rimu, 1. st.; 3. F. L. Wright, Guggenheimov muzej u New Yorku, 20. st.; 4. katedrala u Reimsu, 13. st.; 5. unutrašnjost crkve u Würzburgu, 18. st.; 6. Sears Tower u Chicagu, 20. st.

A1.qxd

29.10.2003

20:01

Page 52

Ariosto Ariosto, Ludovico, tal. književnik (1474–1533),

aritmetika (grč.), grana matematike koja se bavi brojevima, ponajviše prirodnim, cijelim i racionalnim. → matematika

pisao stihove na lat. i tal. jeziku. Njegove komedije pridonijele su razvoju dramskog žanra onoga doba. Ep Mahniti Orlando invencijom i dotjeranošću izraza najbolje je knjiž. ostvarenje tal. renesanse. To se djelo nadovezuje na franc. viteške spjevove karolinškog i romane bretonskog ciklusa, a prepleteno je mnoštvom ljubavnih, fantastičnih, pustolovnih i komičnih zgoda te aluzija na suvremenost. Ludovico Ariosto

aritmija (grč.), poremećaj normalnog ritma rada srca. Nastaje zbog smetnji u stvaranju ili provođenju podražaja koji pobuđuju stezanje srčanog mišića. Najčešći su uzroci preopterećenje i povećanje srca te smetnje u opskrbi srčanog mišića krvlju zbog suženja ili začepljenja srčanih krvnih žila.

Aristofan, grč. komediograf (o. ←445. – ←385), kri-

Arizona, sav. država u JZ dijelu SAD; 295 276 km2. 5 131 000 st. Na S plato Colorada, u središnjem dijelu planine do 3 000 m, na JZ pustinja Gila. Vodeni tokovi iskorištavaju se za natapanje poljoprivrednih površina. Uzgoj pamuka, žitarica i voća. Ležišta bakra, cinka, olova, zlata, srebra. Elektronička, aeronautička i kovinska industrija. Turizam (nac. parkovi Grand Canyon i Petrified Forest). Gl. grad Phoenix.

tičar atenske politike i javna života. Napisao 40 komedija od kojih je sačuvano 11; važnije su: Oblaci u kojima ismijava sofiste i Sokrata, Žabe u kojima daje prednost Eshilu nad Euripidom, potom Ose, Lizistrata, Ptice.

aristokracija (grč.), 1. plemstvo, u feudalnom društvu ono najbogatije i vladajuće; 2. gornji sloj nekog dijela društva; 3. oblik države u kojemu vlada povlašteni društveni sloj (patriciji, feudalno plemstvo).

arka (lat.), lađa (korablja) koju je po biblijskom pripovijedanju izgradio Noa te u njoj spasio od propasti u općem potopu svoju obitelj i parove životinjskih i biljnih vrsta.

Aristotel, grč. filozof i znanstvenik (←384. – ←322), rođen u Stagiri, u Traciji. Platonov učenik, potom njegov najveći kritičar; odgojitelj Aleksandra Velikog, osnivač filoz. škole u Ateni (Likej). Nakon Aleksandrove smrti, morao je pod optužbom za bezboštvo napustiti Atenu, te je umro na otoku Eubeji. Jedan od najuniverzalnijih mislilaca u povijesti filozofije; obuhvatio ukupno znanje svojega doba i raščlanio ga u pojedine discipline; postavio osnove podjele znanosti, Aristotel te utemeljio niz novih disciplina. Smatra se osnivačem logike kao posebne discipline; postavio je temelje teoriji umjetnosti i poetici (vrijednost poezije, teorija katarze, norma o jedinstvu mjesta, vremena i radnje); politiku je vezao uz etiku, a polit. znanost držao najvišom među praktičnim znanostima. Njegovo se djelo obično dijeli na logičke spise (Organon), prirodoznanstv. spise (Fizika, O nebu i O duši), razmatranja o prvoj filozofiji (Metafizika), rasprave o etici i politici (Nikomahova etika i Politika), te estetici (Retorika i Poetika). Aristotelovo djelo Zapad je upoznao u 12. st. posredstvom arap. mislilaca (Averroes), koji su ga nazivali jednostavno Filozofom. Od 13. st. njegova je filozofija uzdignuta u neporeciv autoritet skolastike (tomizam).

arkada (lat.), 1. luk između dvaju stupova; arkade, nadsvođe, niz lukova na stupovima; slijepe a. ukrasno raščlanjuju zidnu plohu; 2. MED, uzvinuta koštana izbočina iznad očne šupljine, prekrivena obrvama.

Arkadija (grč. Arkadía, pokrajina na Peloponezu o kojoj pjeva Homer), naziv za zemlju ili kraj gdje se živi slobodno, nesputano, prirodno. Naziv potječe iz renesanse, vezan je uz obnovljenu bukoličku poeziju, a preuzet iz romana Arcadia tal. pjesnika J. Sannazzara. God. 1690. osnovana je u Rimu knjiž. akademija Arcadia (u njoj su bili R. Bošković i dr.), i po njoj su u 18. st. osnivane akademije u Zadru, Splitu i Dubrovniku. arkanđeli (grč.), u Bibliji, anđeli s vlastitim imenom koje Bog šalje ljudima kao svoje posebne glasnike: Mihael, Gabriel i Rafael. Židovska predaja navodi i druga imena među kojima je najpoznatiji Uriel.

Arkansas, 1. sav. država u J dijelu SAD-a; 137 741 km2, 2 673 000 st. Na SZ ravnjak Ozark, na Z pobrđe Ouachita. Uzgajaju se pamuk, riža, soja, kukuruz. Ležišta nafte, boksita, glinice. Rafinerije nafte, prehr. i drvna industrija. Gl. grad Little Rock; 2. pritok Mississippija (dug 2 333 km).

ariš (Larix), listopadno stablo viših gorskih područja iz porodice borova. Upotrebljava se u graditeljstvu i brodogradnji.

Arktik, područje oko S pola, unutar srpanjske izoterme od 10 °C i granice pojasa drveća na kopnu; 26 500 000 km2, od čega 18 500 000 km2 mora. Kopnene površine sastoje se od rubnih dijelova Euroazije, Sjeverne Amerike i otokâ (Svalbard, Zemlja Franje Josipa, Sjevernaja Zemlja, Novosibirski otoci, Vrangelov otok, Jan Mayen, Američki arktički arhipelag i Grenland). Biljni svijet oskudan je zbog surove klime s vrlo niskim temperaturama (lišajevi, mahovine, kržljave vrbe i breze), a životinjski je ograničen na rubove kontinenata i mora (polarni medvjed, sob, tuljan). A. je slabo naseljen, autohtoni stanovnici su

aritmetička progresija, aritmetički niz; niz brojeva kod kojeg je razlika dvaju susjednih članova stalna. Npr., u nizu neparnih brojeva: 1, 3, 5, 7, 9,... razlika je 2; → geometrijska progresija aritmetička sredina, prosječna vrijednost; a. s. ariš

a+b , a brojeva a1, a2, ..., an jest 2 broj a1 + a2 + ... + an . n

brojeva a, b jest broj

52

A1.qxd

29.10.2003

20:01

Page 53

Arktik

53

A1.qxd

29.10.2003

20:02

Page 54

arkus funkcije Najveće rijeke: Razdan, Araks. Najveće jezero: Sevan. Nac. sastav stanovništva: Armenci (93%), Azerbajdžanci (3%, velik dio iselio nakon rata u Gorskom Karabahu), Kurdi (2%), Rusi (2%). Jaka armenska dijaspora (više od 4 000 000, najviše u Rusiji). Većina stanovništva pripadnici su Samostalne armenske apostolske crkve (65%). Veći gradovi: Erevan (1 283 000 st.), Gjumri (nekadašnji Leninakan), Vanadzor (nekadašnji Kirovakan). U poljodjelstvu uzgoj voća, vinove loze i povrća (Araratska ravnica). U planinama krumpir, žitarice, duhan. Važno i stočarstvo: goveda, ovce. Nalazišta obojenih metala. Industrija: obojena metalurgija, kem., prehr., petrokem., tekstilna, građevinskog materijala. – Politički sustav: prema ustavu iz 1995. višestranačka predsjednička republika s jednodomnim parlamentom. – Povijest. Od ←600. pod Medijom; tada je naseljavaju indoeur. Armenci. Od ←6. st. pod vlašću Perzije, Aleksandra Velikog i Seleukida; osamostalila se ←188. U ←1. st. dio A. dospijeva pod rim. vlast. Krajem 3. st. prihvaća kršćanstvo i postaje prva kršć. država svijeta. Poč. 6. st. pripojena Justinijanovu Biz. Carstvu. Od 7. st. priznaje vrhovništvo Arapa; u 9-11. st. kraljevstvo pod dinastijom Bagratida. God. 1514. osvajaju je Turci. Tijekom 19. st. velik dio zemlje zauzimaju Rusi; u tur. dijelu Turci su 1895-96. i 1915-16. izvršili genocid nad Armencima (više od milijun ubijenih i raseljenih). U rus. dijelu zemlje proglašena je 1920. Armenska SSR. God. 1991. proglašena neovisnost; članica ZND-a. Od 1988. u sukobu je s Azerbajdžanom zbog armenske nac. zajednice u pokrajini Gorski Karabah, u Azerbajdžanu.

malobrojni Eskimi. Mnogobrojne meteorološke postaje. Preko Arktika prolaze važni koridori zračnog prometa.

arkus funkcije (lat.), lučne funkcije, funkcije inverzne trigonometrijskim funkcijama; to su arkus sinus (arcsin), arkus kosinus (arccos), arkus tangens (arctan) i arkus kotangens (arcctg). Koriste se i oznake sin-1, cos-1, tan-1, ctan-1; → inverz

Armagedon → Harmagedon Armenci, indoeur. narod; žive u Armeniji, Gruziji i Azerbajdžanu (oko 4,6 mil. pripadnika; ugl. kršćani monofiziti) te oko 1,8 mil. izvan zakavkaskih država; bave se poljodjelstvom i stočarstvom te izradom rukotvorina, nakita i tepiha.

ARMENIJA Službeni naziv Hayastani Hanrapetut’yun (Republika Armenija) Ustavno uređenje predsjednička republika Površina 28 743 km2 Broj stanovnika 3 800 000 (127,5 st./km2) Gl. grad Erevan Službeni jezik armenski BDP po st. 630 USD Novčana jedinica 1 dram; 1 AMD = 100 luma Međunarodni znak ARM, AM Tel. pozivni broj +374 Vremenska zona po GMT-u +3

Armenija Louis Armstrong

Armstrong, Louis (nadimak Satchmo), amer. jazz trubač, pjevač, skladatelj i vođa skupine (1900–1971), profesionalnu karijeru započeo sa sedamnaest godina, a 1927. osnovao prvu vlastitu skupinu. Najveća zvijezda i najutjecajniji glazbenik u povijesti jazza. S više od 50 snimljenih filmova i brojnim turnejama, jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih zabavljača 20. stoljeća.

Armenija, država u J dijelu Zakavkazja, u planinama između Crnog mora i Kaspijskog jezera. Obuhvaća S dio Armenskog visočja, koje prema J prelazi u Araratsku ravnicu, a prema S se uzdiže u Mali Kavkaz. Česti potresi. Klima: kontinentalna, u višim dijelovima planinska. Vegetacija: do 2 500 m stepa, u višim Neil Armstrong predjelima listopadne šume i planinski pašnjaci.

Armstrong, Neil, amer. astronaut (1930), prvi čovjek koji je stupio na Mjesec (21. 7. 1969) u sklopu misije Apollo 11.

Armstrong, William George, engl. izumitelj i tvorničar (1810–1900), izumio hidrauličku dizalicu i

54

A1.qxd

29.10.2003

20:02

Page 55

art nouveau arsenal (arap.), radionica, voj.-pomorski kompleks

hidroelektrični stroj. Konstruirao prstenastu topovsku cijev 1885. Osnovao tvornicu oružja (1867). koja je postala jedan od najvećih proizvođača oružja.

za izradbu, popravak i opremanje ratnog i (rjeđe) trg. brodovlja. Poznati još u drevnom Egiptu (←12. st.); u sred. vijeku najpoznatiji a. vezuju se uz tal. pomorske sile (Mleci, Genova, Pisa). Na hrv. obali najstariji a. su dubrovački (orsan, 13. st.) i hvarski (14. st.).

Arnheim, Rudolf, njem. i engl. teoretičar i kritičar umjetnosti (1904), pobjegao pred nacistima (1933), djelovao u SAD-u. Usredotočuje se na perceptivne procese u temeljima umjetnosti (Umjetnost i vizualno opažanje, Vizualno mišljenje). Od velikog su utjecaja bila njegova shvaćanja kako perceptivna ograničenja filma (npr. plošnost, obrubljenost, montažna diskontinuiranost) čine temelj stvaralačkih potencijala i viših umj. dostignuća (Film kao umjetnost).

arsenit (arsenolit), rijedak mineral, arsenov trioksid, As2O3, tvrdoće 1,5 na Mohsovoj ljestvici. arsenopirit (grč.), mineral, sulfid željeza, FeAsS, kovinskog sjaja, najrašireniji arsenov mineral; naziva se i arsenova pakovina, a važan je za proizvodnju arsena.

Arnold, Gjuro (Đuro), hrv. filozof, pedagog i pjesnik (1854–1941), pisac udžbenika logike i psihologije, zastupnik spiritualističkog pluralizma, jedan od utemeljitelja sustavnog proučavanja pedagoške problematike. Objavio pet zbirki pjesama. Djela: Etika i povijest, Zadnja bića, Izabrane pjesme, Čeznuća i maštanja, S visina i dubina.

aršin (tur.), 1. mjera za duljinu u ist. zemljama, lakat, u nas bio 65-75 cm, u Turskoj 68,5 cm, u Perziji 1,12 m itd.; 2. u nekim izričajima, mjera, mjerilo (npr. frazemi mjeriti jednakim aršinom za pošteno i dobronamjerno uspoređivanje, mjeriti različitim aršinima za pristrano ocjenjivanje, itd.).

aroma (grč.), ugodan i prepoznatljiv miris pića, jela i dr.

artefakt (lat.), umjetna tvorevina, tvorevina koja je plod čovjekova rada (a ne nastala djelovanjem prirodnih sila).

aromatski spojevi, velika skupina cikličkih organskih spojeva izrazite stabilnosti. Aromatskim su nazvani zbog jakih mirisa, arome nekih najjednostavnijih benzenskih derivata. Najbrojniji su benzenoidni spojevi. Ima ih u katranu kamenog ugljena (aromatski ugljikovodici: benzen, toluen, ksilen, naftalen, antracen i dr., zatim fenoli, aromatski amini itd.). Danas aromatičnost označava posebnu stabilnost tih spojeva.

Artemida, starogrč. božica lova, šuma, mjesečine i plodnosti, kći Zeusova i Latonina, blizanka Apolonova, zaštitnica mladića i djevojaka. U Efezu imala hram (artemizij), koji je bio jedno od sedam svjetskih čuda. Identična je s rim. Dijanom.

Aron, prema Bibliji, Mojsijev stariji brat i glasnogo-

Artemida, Pariz, Louvre

arterije (grč.), krvne žile koje odvode krv od srca i kucaju u ritmu srčanog rada.

vornik, jer je Mojsije, zbog mucavosti, izbjegavao govoriti pred mnoštvom. Slijedio je Mojsija za vrijeme izgona u sinajsku pustinju. Po želji puka napravio zlatno tele, zbog čega nije mogao ući u obećanu zemlju pa je umro u pustinji. Bio je prvi izraelski veliki svećenik i praotac plemena Levijeva.

arteški bunar, bunar koji na principu spojenih posuda dobiva vodu iz vodonosnog sloja što se nalazi između dvaju nepropusnih slojeva (primjerice gline) i u njemu vlada visoki tlak koji tjera vodu kroz bušotinu na površinu. Ime dobio po franc. grofoviji Artois u kojoj su se prvi put počeli bušiti takvi bunari.

Arpadovići, ugar. vladarska dinastija koju je utemeljio prvi ugar. knez Arpad (890–907). Od kraja 9. st. učestalo prisutni u hrv. državnoj i polit. povijesti. Izborom Kolomana za hrv. vladara (1102) dolaze na hrv. prijestolje, na kojem su vladali sve do smrti Andrije III. Mlečanina (1301).

arteški bunar

artičoka (franc.), jestiva primorska biljka (Cynara scolymus) iz porodice glavočika. Cvjetište mesnato. Prije cvjetanja cvjetište i ovojne ljuske iskorištavaju se za hranu. Uzgaja se i u Hrvatskoj.

arsen (grč.), kem. element (simbol As), koji pripada 15. skupini (prije V B) periodnog sustava elemenata; at. broj 33, rel. at. masa 74,92. Postoje tri alotropa arsena – žuti, crni i sivi. Sivi kovinski oblik je stabilan i najčešći. A. se nalazi u više od 150 minerala. Njegovi spojevi upotrebljavaju se kao insekticidi i kao agens u poluvodičima. Također se dodaje i nekim slitinama kojima je osnova olovo, kako bi im se povećala tvrdoća. Arsenovi spojevi su kumulativni otrovi. Važniji spojevi: arsenasta kiselina, H3AsO4, služi u bojadisarstvu i za pripremu drugih arsenovih spojeva; soli arsenati služe za tamanjenje biljnih štetočina; arsenov trioksid, As2O3, vrlo jak otrov, služi u bojadisarstvu, za konzerviranje drva i kože i dr.

artikulacija (lat.), položaj i funkcija govornih organa pri tvorbi i izgovoru glasova; sam izgovor glasova.

artiljerija → topništvo artist (franc.), 1. čovjek koji savršeno vlada svojom vještinom; 2. naziv za zabavljača u cirkusu, varijeteu, kabaretu (za plesača, pjevača, glumca, kozera, iluzionista i dr.).

art nouveau, franc. naziv za umj. smjer koji je nastao kao opreka akademizmu i historicizmu koncem 19. st.

55

artičoka

A1.qxd

29.10.2003

20:02

Page 56

artritis nih mjehurića, nedovoljna aktivnost mišića za disanje, oslabljen transport plinova krvlju zbog zatajivanja krvnog optoka, otrovanje dišnih enzima u stanicama.

ostavivši golem trag u slikarstvu, kiparstvu, grafici, oblikovanju (interijera, namještaja, nakita, mode) te napose u arhitekturi; osnovne su mu značajke plošnost, valovita linija, stilizirana biljna ornamentika te asimetričnost. Taj se smjer u umjetnostima drugih zemalja nazivao različito: arts and crafts (u Engleskoj), Jugendstil (u Njemačkoj), modern style (SAD), Stil 1900 (u Austriji, Njemačkoj), secesija (u Austriji, Njemačkoj, Hrvatskoj).

asimetrija (grč.), nesimetričnost; nerazmjernost, neusklađenost. asimilacija (lat.), 1. izjednačavanje, prilagodba, stapanje; proces u kojemu se nove pojave, oblici i sl. prilagođavaju prethodnima i do izjednačenja; 2. SOC, stapanje jednog naroda s drugim, najčešće manjine s većinskim narodom; 3. FILOL, naziv za fonološki uvjetovane alternacije, u hrv. jeziku npr. jednačenje suglasnika po zvučnosti (vrapca: vrabac, pothodnik, prethodnik: pod-, svjedodžba: svjedočiti) i jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe (iščašiti: iz, stambeni: stan); 4. BIOL, primanje tvari različitih od tvari organizma-primatelja, koje se zatim mijenjaju u njegove vlastite tvari (u biljaka odgovarajuće pretvaranje anorganskih tvari u organske, npr. u fotosintezi).

artritis (grč.), upala zgloba. Zglob je bolan, otečen, koža nad njime zacrvenjena. Uzrok upale mogu biti mikroorganizmi ili imunoreakcija organizma na vlastite antigene. artroza (grč.), degenerativna promjena zgloba, najčešća zglobna bolest. Najprije propada hrskavica na zglobnim plohama, a zatim i kost ispod hrskavice. Usporedno nastaju nepravilni koštani izdanci. Zglob je bolan, deformiran i ograničeno pokretljiv. Uzroci su kompleksni, a uključuju starenje, opterećenje i nasljedne činitelje.

asimptota (grč.), pravac koji se po volji približava krivulji. Tako hiperbola ima dvije asimptote, dočim parabola i elipsa nemaju asimptota.

Artur, legendarni kralj u Walesu iz 6. st. Vođa Brita u borbama protiv nadirućih Anglosasa. Spominju ga Historia Brittonum (8. st.) i Historia regum Britanniae. Lik idealnoga kršć. viteza i kralja koji oko okruglog stola okuplja svoje vitezove. O njemu i njegovim vitezovima u potrazi za svetim Gralom sastavljen je ciklus Arturovih romana.

Asirija, krilati bik iz Khorsabada, Pariz, Louvre

Asirija, pov. država na području između Medije, Mezopotamije i Babilonije, nazvana po gradu Ašuru. Prvi pov. tragovi iz ←3. tisućljeća. Oko ←2020. oslobađa se babilonske prevlasti; o. ←1750. asirske gradove države ujedinio je pod svojom vlašću Samsi-Adad I. (←1750. – ←1717). O. ←1680. Asiriju osvajaju Huriti, a o. ←1460. Mitanci. U ←14. st. Asirci utemeljuju samostalnu državu, koja se na vrhuncu moći (←1245. – ←1077) prostirala od Perzijskog zaljeva do Sredozemlja. Smrću vladara Asurbanipala (←626) i padom grada Ninive (←612) raspada se i dospijeva pod vlast Medije i Babilonije. Na njezinu su prostoru Rimljani za cara Trajana osnovali pokrajinu Assyriju (116). Bogata kult. i umj. baština. → Mezopotamija

Arumunji, narod nomadskog podrijetla koji živi na Balkanskom poluotoku (Makedonija, S Grčka, Albanija i Bugarska); zovu ih i → Cincari, Vlasi, Kucovlasi, Karavlasi; velik dio ih se asimilirao. arza (grč.), 1. dug, naglašen slog kvantitativne versifikacije u staroj Grčkoj; 2. GLAZB, nenaglašena, lakša doba mjere.

asketizam (grč.), 1. voljno suzdržavanje osobe od onoga što smatra suvišnim, lošim, grješnim i sl., a da svoj život učini dobrim i krjeposnim; 2. dobrovoljan život u oskudici.

As, kem. simbol za arsen (lat. arsenium). asepsa (grč.), uklanjanje patogenih klica s rane, medicinskog pribora i opreme; provodi se uz pomoć povišenih temperatura (→ sterilizacija).

askeza → asketizam

asfalt (grč.), prirodna ili umjetna smjesa nekih bitumena i mineralnih tvari. Prirodni a. nastaje iz nafte, koja je u dodiru sa zrakom (ili na drugi način) izgubila hlapljive komponente. Takav a. je crnosmeđa masa sastavljena od viših ugljikovodika, sumpornih i dušikovih spojeva, te spojeva nastalih oksidacijom viših ugljikovodika. Smjesa bitumena i drobljenoga kamenog materijala upotrebljava se za izoliranje i polaganje sloja na ulice i prometne površine te kao izolator u građevinarstvu.

Asklepije, grč. mitol. bog liječništva. Latini ga zovu Eskulap.

askorbinska kiselina (grč. i lat.), vitamin C, sudjeluje u staničnim procesima disanja; zbog njezina nedostatka u organizmu nastaje → skorbut. asocijacija (lat.), 1. udruživanje, veza, savez; 2. u društvu, skupina ljudi ili nekih grupa (organizacija, ustanova, poduzeća ili dr.) koja se udružila zbog nekoga zajedničkog interesa; 3. PSIH, iskazivanje povezivanja pojmova, njihovo udruživanje, grupiranje po nekim kriterijima; 4. BIOL, udruživanje životinja u veće zajednice (npr. ptice u jata, goveda u krda, ribe u plovove itd.).

asfiksija (grč.), stanje organizma kada je stanicama ometeno ili prekinuto disanje. Osnovne značajke su nedostatak kisika i nakupljanje ugljičnog dioksida. Uzroci mogu biti: promijenjen sastav zraka, neprohodnost dišnih putova, odebljanje ili začepljenje pluć-

56

A1.qxd

29.10.2003

20:02

Page 57

Assisi asocijalnost (lat.), nedruštvenost, ponašanje s manjkom osjećaja za šire društveno okruženje.

aspirant (lat.), 1. osoba koja se natječe za neko mjesto, položaj, nagradu i sl.; 2. zaposlenik pripravnik.

asocijativnost, svojstvo združivanja algebarske operacije. Tako je svojstvo (a + b) + c = a + (b + c) svojstvo asocijativnosti zbrajanja, a svojstvo (a b) c = a (b c) svojstvo asocijativnosti množenja realnih brojeva. Operacije oduzimanja i dijeljenja nisu asocijativne.

asonanca (franc.), suzvučje, glasovna figura koja nastaje ponavljanjem istih samoglasnika radi postizanja određenoga zvukovnog ugođaja. Npr. Dugo u noć, u zimsku gluhu noć (D. Tadijanović ). asortiman (franc.), izbor, odabir; skup primjeraka robe bliskih po upotrebi što se nude kupcu na izbor.

aspekt (lat.), 1. gledište, motrište s kojega se neki predmet ili pojava gleda, promatra i od kojega se polazi u ocjenjivanju toga predmeta ili pojave – promatra se s raznih aspekata, to jest iz raznih gledišta; 2. FILOL, glagolski vid, gramatička kategorija kojom se označava trajanje glagolske radnje (trajni, svršeni, učestali glagoli). aspiracija (lat.), 1. presezanje, težnja, nastojanje za Assisi, gore: unutrašnjost gornje bazilike sv. Franje; dolje: unutrašnjost donje bazilike sv. Franje

čime; cilj takve težnje i nastojanja, npr. a. za boljim radnim mjestom, a. jedne države za teritorijem druge i sl.; 2. FILOL, izgovor u kojem se poslije suglasnika čuje dah (hak); bilježi se slovom h (khako je?) ili podignutim slovom h (khako je?). U nekim jezicima aspirirani suglasnici tvore posebne redove (npr. staroindijski bh, dh, gh itd., ph, th, kh itd., prema neaspiriranima p, t, k itd.); 3. MED, ulazak stranih čestica ili tvari u dišne putove.

Assisi (stari hrv. oblik Asiz), gradić u Italiji (Umbrija); 25 000 st. Trg. i poljoprivr. središte, rodno mjesto sv. Franje Asiškog i sv. Klare. Drevni rim. spomenici (amfiteatar, forum i Minervin hram, Asirska država

57

A1.qxd

29.10.2003

20:03

Page 58

Astaire ←1. st.). Dvokatna bazilika podignuta na grobu sv. Franje, sa zidnim slikama Giotta, Cimabuea, P. Lorenzettija i S. Martinija, te gotička crkva koju je oslikao Giotto. Hodočasničko mjesto.

Astarta, također Aštarta, feničko-sirijska božica

Astaire, Fred, pr. ime Frederick Austerlitz,

(simbol At); at. broj 85, rel. at. masa 211. U prirodi nastaje radioaktivnim raspadom iz uranijevih i torijevih izotopa. Ima najmanje 20 izotopa od kojih je najstabilniji 210At s vremenom poluraspada od 8,3 sata.

plodnosti, gl. zapadnosemitska božica. Istovjetna s asirsko-babilonskom božicom → Ištar.

astat (grč.), prirodni radioaktivan → halogeni element

amer. film. glumac, plesač, koreograf (1899–1987), zvijezda mjuzikla, koji je koreografskom inventivnošću i plesnom elegancijom obilježio najplodnije razdoblje ovoga žanra između 1930-50. (Cilindar, Broadwayska melodija iz 1940., Uskrsna parada, Svilene čarape).

Astérix, gl. lik istoimenog stripa Renéa Goscinnyja (1928–1978) i Alberta Uderzoa (1927). S prijateljem Obélixom, taj mali i srčani Gal, ojačan druidskim čarobnim napitkom, bori se protiv Rimljana. Strip se pojavio 1959, a otada su objavljeni mnogobrojni albumi i snimljeni filmovi.

asteroidi → planetoidi astigmatizam (grč.), optičko stanje oka u kojem se svjetlosne zrake lome tako da se ne sastaju u jednom žarištu na mrežnici, nego tvore dvije žarišne crte. Mrežnica se nalazi u jednoj od njih, ispred njih, iza njih ili između njih te slika predmeta nije oštra. Nastaje zbog nejednake ili nepravilne zakrivljenosti rožnice. Ispravlja se odgovarajućim lećama, a u teškim slučajevima operacijom.

Astarta

astma (grč.), povremeni napadi otežanog disanja u kojima je naročito otežano izdisanje. Između napadaja bolesnici nemaju većih smetnji. Nastaje zbog odebljanja sluznice i stezanja mišićnog sloja u sitnim ograncima dišnih putova (bronhiolama). Najčešći uzrok je → alergija, primjerice na pelud ili kućnu prašinu, a napadaje mogu izazvati i hladnoća, tjelesni napor ili uzbuđenje.

A. Uderzo/R. Goscinny, prizor iz stripa “Asterix”

Astana (Akmola), gl. grad Kazahstana (od 1997); 290 000 st. Utemeljen 1824. kao kozačka utvrda na karavanskom putu iz središnje Azije u Z Sibir. Ind. poastrologija, A. Dürer,“Sjeverna hemi- ljoprivr. strojeva, građevnog materijala, prehr. proizvosfera”, drvorez da. Važno želj. čvorište. U blizini rudnici ugljena.

Astrahan, grad na delti Volge, Rusija, središte istoimene oblasti; 512 000 st. Sveučilište (1919). Kult. središte (visoke škole, umj. galerija). Prerada ribe (kavijar), drvna industrija; proizvodnja papira i celuloze, brodogradnja. Važna trg. i ribarska luka. U 13. st. središte tatarskog kraljevstva. Rusiji pripojen 1557.

astrofizika (grč.), znanost o građi i evoluciji zvijezda, oslobađanju i prijenosu energije unutar zvijezda, svojstvima međuzvjezdanog prostora i njegovu međudjelovanju sa zvjezdanim sustavima.

astrognozija (grč.), poznavanje objekata na nebeskom svodu; razlikovanje zvijezda i zviježđa te vještina uočavanja odabranih objekata (maglica, skupina zvijezda, dvojnih zvijezda i sl.). astrologija (grč.), djelatnost koja se bavi proricanjem bliže ili dalje budućnosti čovjeka pretpostavljajući da postoji veza čovjekove sudbine s položajima planeta i zvijezda, pa se na temelju toga sastavljaju horoskopi — pregledi mogućih događaja u budućnosti. Znanost joj osporava valjanost.

astronautika (grč.), također kozmonautika, tehnička disciplina koja obuhvaća znanja i tehnologije nužne za putovanja prostorom izvan Zemljine atmosfere. U njezinu razvoju bitne su etape: teorijske studi-

58

A1.qxd

29.10.2003

20:03

Page 59

Atena nitrata. Pustinja A. smatra se najsušom regijom na Zemlji (manje od 10 mm kiše u godini).

je K. E. Ciolkovskog (1903) i H. Obertha (1923) u vezi s izgradnjom svemirskih letjelica na mlazni pogon; izgradnja svemirskih sondi (A. Clarke, 1945. i W. von Braun, 1948); prvi let oko Zemlje J. Gagarina, na letjelici Vostok 1 (1961); prvo spuštanje na Mjesec posade amer. svemirske letjelice Apollo 11 (1969).

astronomija (grč.), znanost o nebeskim tijelima izvan Zemljine atmosfere. Gl. su joj grane astrometrija, koja se bavi mjerenjima veličina, udaljenostima, položajem zvjezdanih objekata na zvjezdanoj sferi (→ zvjezdana karta), zvjezdana mehanika, koja proučava gibanja i sile među zvijezdama i astrofizika, koja proučava fizikalne i kem. procese u → zvijezdama. astronomska jedinica, znak aj ili AU, srednja udaljenost Zemlje od Sunca (oko 149,5 mil. km), uz standardiziranu Sunčevu paralaksu (π0= 8,794˝) iznosi oko 1,495.1011m. Primjenjuje se u astronomiji za iskazivanje udaljenosti u Sunčevu sustavu i njemu najbližih zvijezda. Jedna svjetlosna godina iznosi 63 300 aj.

astronomija, snimka svemirske maglice

ataše, također atašej (franc.), diplomatski ili kakav

Asuan ili Aswan (ant. Syene), gl. grad istoimene pokrajine na desnoj obali Nila, JI Egipat; 196 000 st. Arheološki muzej, botanički vrt. Kem. i tekstilna industrija. Uzvodno od grada (10 km) na Nilu izgrađena je 1960-72. Asuanska brana s akumulacijskim jezerom, visoka 105 m i duga 3,8 km. Jezero je najveća hidroenergetska akumulacija na svijetu, a nazvano je Naser, po imenu egip. predsjednika G. A. Nasera.

drugi drž. službenik koji je stručni pomoćnik višega dužnosnika, službe, diplomatskoga predstavništva i sl. (npr. trgovinski, pomor., kult., tiskovni, vojni a.).

Atatürk (tur., otac Turaka), Mustafa Kemal Paša, tur. političar i državnik, general (1881–1938), sudionik pokreta “Mladi Turci”, ne dijeleći njegovu panislamističku orijentaciju. Kao vojnik istaknuo se u voj. operacijama na Dardanelima i u Siriji. God. 1919. voj. guverner Anatolije. Postao vođa nacionalističkog pokreta koji se protivio raspadu Osmanskog Carstva; predsj. privremene vlade (1920-23); podčinio je Z Armeniju Turskoj i prisilio Grke da napuste Anatoliju te je ugovorom u Lausanni (1923) postigao priznanje Mustafa Kemal Paša granica Turske u njihovu sadašnjem obliku. Proglasio Atatürk republiku i postao njezinim prvim predsjednikom (1923). Proveo temeljite soc. i polit. reforme (odvajanje Crkve od države, ravnopravnost žena, europeizacija tur. kulture, uvođenje latiničnog pisma). Vladao autokratski.

Asunción (Nuestra Señora de la Asunción), gl. grad Paragvaja, na rijeci Paraguay; 502 000 st. Ekon. i kult. središte. Sveučilište (1890). Ind. prehr. proizvoda i tekstila. Riječna luka. Služio kao polazna baza u španj. osvajanjima porječja Río de la Plate i Bolivije. Ašhabad (Ašgabat), gl. grad Turkmenistana uz granicu s Iranom, SI od planinskog masiva Kopet-Dag; 416 000 st. Osnovan 1881. Sveučilište (1950). Ind. stakla, cementa, automobilskih dijelova; ćilimarstvo. Aškenazi, također Askenaziti, ime izvedeno od Ashkenaz, što označuje Židove koji govore jidišom; prvotno naziv za Nijemce u židovskim izvorima 11. st., zatim za Židove u Njemačkoj, a od 14. st. za Židove koji su iz Njemačke iselili u ist. Europu i SAD. Razlikuju se od → Sefarda običajima, jezikom i dr., i predstavljaju većinu Židova u svijetu.

atavizam (lat.), neočekivana pojava svojstava dalekih predaka u pojedine jedinke koje druge jedinke iste vrste nemaju. Pojavljuje se rijetko, i svjedočanstvo je evolucije. Primjeri a. kod čovjeka su prekomjerna dlakavost, pojava repa, povećan broj bradavica na trbuhu, izobličeni nokti poput pandži i sl.

Aštarta → Astarta at, znak stare jedinice tlaka, tehnička atmosfera. Definirana je tlakom što ga proizvodi sila od jednoga kiloponda okomito na površinu ploštine od 1 cm2: 1 at = 98066,5 Pa = 0,0980665 MPa.

ateizam (grč.), bezboštvo, bezbožnost; poricanje postojanja Boga. Obično se razlikuje primitivni a. (kod plemena i naroda koji ne poznaju pojma Boga), praktični a. (kod ljudi koji žive kao da Boga nema) te teorijski a. (dokazivanje nemogućnosti božje egzistencije te ispitivanje podrijetla i funkcije teizma).

At, kem. simbol za astat (lat. astatine).

atelijer (franc.), radionica slikara, kipara, arhitekta ili

Atacama, regija u Čileu; 78 268 km2, 250 000 st.; gl.

fotografa.

grad Copiapó. Obuhvaća istoimenu pustinju i otok Desventurados. Rudnici željeza, bakra, zlata, srebra i

Atena (grč. Athenai, novogrč. Athíne), gl. grad Grčke (od 1834) i pokrajine Atike, u JI Grčkoj; 772 000 st., s

59

A1.qxd

29.10.2003

20:04

Page 60

Atena atentat (franc.), napadaj silom (oružjem, tjelesnom silom i dr.) na tjelesni integritet ili na prava druge osobe. Kazneno djelo za koje su kaznenim zakonom predviđene stroge kazne.

ateroskleroza (grč.), odebljanje, očvrsnuće i gubitak elastičnosti arterijske stijenke. Nastaje zbog degenerativnih promjena stijenke, taloženja lipida i vapna te umnažanja veziva. Uzroci su kompleksni, a uključuju starenje, povišeni krvni tlak, nepravilnu ishranu s odviše masnoća, pušenje i nasljednu sklonost. Aterosklerotična područja sužavaju promjer krvnih žila i pogoduju stvaranju krvnih ugrušaka, što sprječava normalnu prokrvljenost tkiva iza suženja. Na tim mjestima stijenka žile može naprsnuti pa nastaju izljevi krvi u tkivo.

Atena, Akropola

predgrađima i lukom Pirej 3 070 000 st. Dva sveučilišta (osn. 1836. i 1837), Nacionalni i Akropolski muzej, nekoliko knjižnica, ostaci mnogobrojnih ant. spomenika (Akropola). Najvažnije industr., trg. i prometno središte Grčke.

atest (lat.), pismena svjedodžba o podrijetlu, svojstvima i kakvoći materijala i proizvoda.

Atena, starogrč. božica mudrosti, umjetnosti,

Atika (novogrč. Attikí), poluotok i pokrajina u JI Grčkoj; 3 807 km2, 3 600 000 st. S dio gorovit, a J nizinski. Nakon Krfa najgušće naseljen prostor Grčke. Gl. gradsko središte Atena. Gl. luke: Pirej, Zea, Mounikhia, Faliron, Aliki i Sounion. U ←2. tisućljeću naseljavaju je Jonjani. Poč. ←1. tisućljeća gl. su naselja Atena, Eleuzina (svetište), Torik, Brauron, Afidna i Maraton. U ←8. st. uzdiže se Atena te pod svojim vodstvom ujedinjuje atička naselja i ustrojava polis. Svi stanovnici Atike otada se nazivaju Atenjanima.

znanosti, obrta i rata. Rodila se iz Zeusove glave. Zaštitnica brodogradnje, ratne vještine i obrta. Često se naziva Parthenos (Djevica), Palada (Djevojka) i Nike (Pobjednica). Zaštitnica grada Atene. Posvećene su joj maslina i sova, kao simbol mudrosti. U Ateni su se u njezinu čast, svake četiri godine, održavale panatenejske svečanosti. Odgovara joj rim. Minerva.

Atila (gotski, mali otac), kralj Huna (o. 395–453), vladao 445-53. prostranom državom od J Rusije i Panonije do Danske i od Rajne do Kaspijskog jezera. Njegovu su vlast priznavala i mnogobrojna germanska, slav., sarmatska i tur. plemena. God. 441. opustošio Meziju, Ilirik i Traciju. Porazili su ga Rimljani na Katalaunskim poljima (451). God. 452. prodro je u Italiju, razorio Akvileju. Glad i bolest što su zavladale u njegovoj vojsci prisilile su ga da se vrati u Panoniju gdje je i umro. Zbog okrutnosti u osvajačkim pohodima zvan “Bič Božji”. Središnji lik legendi raznih naroda (kod Južnih Slavena kao Atil Pasoglavi; u Nibelunzima kao Eddi/Atli; u Mađara kao Etele).

Atena

Atika

Atlanta, gl. i najveći grad sav. države Georgije u podnožju gorja Appalachians, SAD; 416 000 st. Četiri sveučilišta, visoke tehničke škole, znanstv. instituti. Trg. i financ. središte JI dijela SAD-a; aeronautička, farmaceutska, metalurška i tekstilna ind.

Atilino carstvo

Atlantida, mitski, hipotetični otok s one strane Heraklovih stupova (Gibraltara), koji je potonuo te nadahnuo mnogobrojne priče. Po njemu je nazvan Atlantski ocean. Platon legendu preuzima u svojem djelu Kritija, a prema njoj je A. bila plodna i bogata zemlja, naseljena valjanim ratnicima koji su pokušali prodrijeti u Europu i Aziju. I danas pretpostavke o A. i njezinu smještaju zaokupljaju istraživače starine.

Atlantska povelja, deklaracija o ciljevima borbe Saveznika protiv Sila osovine u 2. svj. ratu, i o načeli-

60

A1.qxd

29.10.2003

20:04

Page 61

Atlantski ocean

61

A1.qxd

29.10.2003

20:05

Page 62

Atlantski ocean Atlas, planinski masiv u SZ i S Africi, pruža se

ma budućeg mira; nastala na tajnom sastanku amer. predsjednika F. D. Roosevelta i brit. premijera W. Churchilla na ratnome brodu Prince of Wales u zaljevu Placentia (New Foundland), Kanada, u kolovozu 1941. Prihvatili su je SSSR i 14 drugih zemalja; polit. osnova savezničke suradnje tijekom rata te podloga za Povelju UN-a.

usporedno s atlantskom i sredozemnom obalom i odvaja obalna područja Alžira, Maroka i Tunisa od područja Sahare u dužini od oko 2 000 km. Sastoji se od gorja Er Rif, Srednjeg i Visokog Atlasa (najviši vrh 4 165 m) i Anti Atlasa na Z te od Tell Atlasa i Saharskog Atlasa (2 328 m) na I. A. se nalazi u području sredozemne, polupustinjske i pustinjske klime (godišnja količina padalina je 1 000-1 800 mm). Izvorište velikih rijeka: Uem-eh-Rabis, Sebu i dr. Na J padinama pustinjska stepa, u S podnožju i pristrancima sredozemna, a u višim predjelima alpska vegetacija. Bogata ležišta željezne, cinkove, olovne rude, te kobalta, nafte, kamene soli i dr. Stanovništvo: Berberi (autohtoni od pretpov. vremena) i Arapi.

Atlantski ocean, veličinom drugi ocean na Zemlji; 106 400 000 km2 (s rubnim morima) ili 29% površine svj. mora – 18% ukupne površine Zemlje. Prvi se put spominje na Mercatorovoj karti 1569. Pruža se u obliku slova ‘‘S’’ između Europe, Afrike, Sjeverne i Južne Amerike i Antarktike. S Tihim oceanom spojen je na J preko Drakeova prolaza (Ognjena zemlja) i na sjeveru preko Beringova prolaza. Obale Afrike i Južne Amerike slabo razvedene, dok su obale Europe (Skandinavski poluotok, Z Europa, Velika Britanija) i Sjeverne Amerike dobro razvedene. Najveća dubina 9 219 m u dubokomorskom jarku Puerto Rico. Od S prema J pruža se podmorski hrbat (do 3 000 m visine) i dijeli bazen Atlantskog oceana na I i Z dio. Slanost ovisi o geogr. širini te u suptropskom pojasu iznosi 37‰, a u polarnim vodama je manja. Dvije gl. morske struje nastaju u Gvinejskom zaljevu pod utjecajem pasatnih vjetrova: Golfska struja kreće se od Meksičkog zaljeva prema S, do obala Newfoundlanda i svraća prema SZ obalama Europe, a Brazilska struja prema obalama Južne Amerike. Plimni val dolazi iz Tihog oceana i kreće se prema SI i I. Fauna je vrlo raznolika i bogata (40% svjetskog ulova ribe), osobito u S dijelu oceana. Obilje planktona u polarnim vodama, a za tropski pojas karakteristična je vegetacija Sargassum. Gl. ribolovna područja: plićaci oko Newfoundlanda, Kanarsko otočje, te plićaci oko Falklandskih otoka i pred obalom Patagonije na J. atletika, 1. utrka na 100 m; 2. utrka na 5000 m; 3. utrka na 110 m s preponama; 4. skok uvis; 5. bacanje koplja; 6. bacanje kugle; 7. skok udalj

atlas (grč.), sustavno sređena zbirka geogr. i tematskih karata na kojima je pokazana površina Zemlje u različitim projekcijama, ljestvicama i podjelama, a služi u različite svrhe (prema sadržaju – povijesni a., geografski a. i dr.). Ime potječe od mitološkog lika Atlasa, koji se pojavljuje na naslovnoj stranici Mercatorove zbirke karata (1595). Atlasom se nazivaju zbirke tablica i ilustracija u botanici, zoologiji, medicini, tehnici i drugim disciplinama. Atlas, starogrč. božanstvo, sin Japetov i Klimenin. Pridružio se divovima u borbi protiv bogova te ga Zeus osudio da na ramenima drži nebeski svod. Često se naziva i Atlant.

atlet (grč.), 1. čovjek koji se bavi atletikom; 2. PREN, čovjek koji izgleda sportski, kao da se bavi atletikom. atletika, skup tjelesnih aktivnosti, načina (tehnika njihove izvedbe) i natjecateljskih disciplina, nastalih iz prirodnih oblika kretanja: hodanja, trčanja, skakanja, bacanja i njihovih kombinacija. U svim disci2

1

4

5

62

3

6

7

A1.qxd

29.10.2003

20:05

Page 63

atrij iznosi 1, za helijev atom 2, a za najteži prirodni, uranov atom 92.

plinama natjecatelji nastupaju pojedinačno, izuzev štafetnog trčanja. A. je temelj programa tjelesnog odgoja u školama i vrlo korisno rekreacijsko sredstvo za održavanje čovjekovih psihofizičkih funkcija. Atletska natjecanja održavala su se na Olimpijskim igrama od ←776. S razvitkom modernih OI napredovala je i atletika, te je danas nazivaju “kraljicom sporta”. God. 1912. u Stockholmu je osnovan Međunarodni amaterski atletski savez (International Amateur Athletic Federation), skraćeno IAAF.

atomska bomba → nuklearno oružje atomska elektrana → nuklearna elektrana atomska energija, energija oslobođena pri fisiji težih atomskih jezgri ili pri fuziji lakih atomskih jezgri, što može biti ili spontan ili umjetno izazvan proces. atomska jedinica mase (znak u ili mu), atom ili elektronski oblak iznimno dopuštena jedinica mase za uporabu samo u atomskoj fizici i kemiji. Jednaka je kao 1/12 mase atoma izotopa ugljika 12C, a iznosi 1,6605.10-27 kg. Stara atomska jedinica mase zvana i dalton (uobičajeni znak amu, jam) bila je jednaka 1/16 mase atoma izotopa kisika-16: amu = 1,6600.10-27 kg. vodikov atom, planetarni model s atomska jezgra, gusto, masivno i električ- jednim elektronom u kružnoj putanji ki pozitivno središte atoma, promjera prib- oko protona ližno 10 000 puta manjeg od promjera atoma. → atom atomska masa, relativna, broj koji pokazuje koliko je puta masa nekog atoma veća od jedne dvanaestine atoma ugljika 12C (unificirane atomske jedinice mase). Stariji naziv: atomska težina. atomska težina → atomska masa, relativna atomski sat ili molekularni sat, mjerilo vremena na temelju periodičnog titranja atoma ili molekula pri prolasku električne struje kroz tvar u plinovitu stanju. atonalna glazba, pojam kojim se u suvremenoj glazbi označuje odsutnost tonaliteta, utemeljenoga na klasičnim harmonijskim funkcijama, ili pak nedostatak središnjega tona (tonike), kojemu bi se priklanjale druge harmonije; ispravniji bi izraz bio atonalitetna glazba. Atos (Sveta Gora), planina na poluotoku Halkidici u I Grčkoj; 2 032 m. Danas autonomna monaška republika s 20 pravoslavnih manastira; 339 km2 i 1 536 st., isključivo muškaraca. Cijelim kompleksom upravlja Sveti sinod u kojemu je po jedan predstavnik svakog manastira. Gl. je središte manastir Kariaí. Prva monaška zajednica utemeljena je 963, a manastiri su građeni u 13–16. st. U njima su sačuvani mnogobrojni grč. i slav. rukopisi (oko 9 000), freske, ikone i dr. djela srednjovj. umjetnosti. atol ATP (engl. Association of Tennis Professionals), Svjetsko udruženje teniskih profesionalaca, osnovano 1972. sa sjedištem u Dallasu, Texas. atribut (lat.), pridjev, zamjenica ili broj koji stoji uz imenicu kako bi je bliže označio; dio rečenice koji označava kakvoću, pripadanje i druga svojstva imenica. atrij (lat.), 1. središnji nenatkriveni prostor s ognjištem u etrurskoj i starorim. kući; 2. prednji dio srednjovj. crkava; 3. predvorje sa stupovima u javnim zgradama.

atm, znak stare jedinice tlaka, normalna atmosfera (standardna, fizikalna), definirana tlakom od 760 mm Hg: 1 atm = 101 325 Pa = 0,101 325 MPa. atmosfera (grč.), 1. plinovit ovoj oko nebeskih tijela – zvijezda, planeta i nekih satelita; u užem smislu, plinovit ovoj Zemlje. A. je smjesa plinova od kojih su dušik (78,08%), kisik (20,95%) i argon (0,93%) u stalnom omjeru; u promjenjivim su količinama vodena para, ugljični dioksid, ozon, radon i dr. U donjim slojevima atmosfere ima i sitnih čestica anorganskog (sol, prašina, pepel) i organskog (pelud i mikrobi) podrijetla. U odnosu na visinu dijeli se na troposferu, stratosferu, mezosferu, termosferu i egzosferu, a horizontalno (u troposferi) na zračne mase; 2. FIZ, stara mjerna jedinica tlaka.

atmosferski tlak, tlak zraka koji na razini mora i pri temperaturi 0 °C izdiže stupac žive 76 cm uvis. Pri takvim, normiranim uvjetima a. t. iznosi 1 013 hPa (hPa je znak jedinice hektopaskal, i odgovara joj zakonita, izvansustavna jedinica milibar, znak mbar; 1 mbar = 100 Pa = 1 hPa). Zbog sile teže gustoća atmosfere najveća je pri njezinu dnu, a time i tlak. Idući uvis, gustoća opada pa se i tlak smanjuje. Ta je promjena tlaka vrlo pravilna i može se upotrijebiti za približno određivanje visinskih razlika (→ visinomjer). Ispod morske razine, pod vodom, tlak se također pravilno povećava i za svakih se 10 m dubine udvostručuje.

atol (maldivski), nizak koraljni otok u obliku prstena, koji zatvara plitku lagunu (rijetko dublju od 100 m). Atoli su nastali na vrhovima ugaslih podmorskih vulkana ili, rjeđe, na kopnenoj platformi. Rašireni su isključivo u tropskim i suptropskim područjima, osobito u Indijskom i Tihom oceanu (između S i J obratnice).

atom (grč.), najmanji djelić tvari nekog elementa koji, sudjelujući u kem. pretvorbama, zadržava osobine tog elementa. U središtu je atoma pozitivno nabijena i masivna jezgra. Obavija je elektronski omotač sastavljen od lakih elektrona. Ukupni negativni naboj omotača jednak je ukupnom pozitivnom naboju jezgre pa je atom kao cjelina neutralan. Atomska jezgra sastavljena je od protona i neutrona jednakih masa (1,7•10–27 kg). Svaki proton nosi pozitivni elementarni naboj, a neutron je neutralna čestica. Atomu svakog elementa svojstven je naboj jezgre, dakle broj protona (atomski broj), koji se od atoma do atoma kem. elemenata povećava za jedan; za najjednostavniji i najlakši, vodikov atom, on

63

A1.qxd

29.10.2003

20:05

Page 64

atrofija atrofija (grč.), 1. smanjivanje pojedinih tjelesnih organa ili njihovih dijelova ili funkcija (npr. a. mišića); 2. PREN, takvo smanjivanje čega drugoga, npr. a. države, slabljenje države tamo gdje ona ne bi trebala slabjeti.

janu. Poslije su ga nosili i ostali rim. carevi; 2. osmi mjesec u godini, kolovoz.

Augustin, Aurelije, sv., kršć. filozof i teolog (354–430), crkv. otac i zapadni crkv. učitelj. U mladosti vodio raspustan život, priključio se manihejcima, bio učitelj retorike u Milanu, gdje je intenzivno studirao Platona, neoplatoničare i Bibliju te 387. prešao na kršćanstvo, 391. postao svećenik, a 396. biskup u sjevernoafričkom gradu Hiponu; umro za vandalske opsade grada, proglašen svetim, spomendan 28. kolovoza. Nastojao pomiriti platonizam s kršć. dogmama; razvio svojevrsnu filozofiju povijesti čiji je smisao ostvarenje Božje države; Bog je savršeno biće, apsolutno dobro i vječna ljubav; volja je bit čovjeka, ona je iznad intelekta, te je uzrok čovjekova pada i sudbine. Djela: O državi Božjoj, Ispovijesti.

Au, kem. simbol za zlato (lat. aurum). Auckland, grad na Novom Zelandu (Sjeverni otok); 354 000 st., metropolitansko područje 998 000 st. Najvažnija luka i najnapučenije središte države. sv. Aurelije Augustin Osnovan 1840. Sveučilište (1882). Galerije, muzej maorske umjetnosti. Ind. strojeva i tekstila (umjetnih vlakana).

Auden, Wystan Hugh, engl. i amer. pjesnik (1907–1973), isprva liričar, potom socijalno angažiran, a poslije mu opus naginje katoličanstvu i metafizici. Važnije zbirke: Doba tjeskobe i Ahilejev štit.

Augustinčić, Antun, hrv. kipar (1900–1979), suosnivač grupe Zemlja. U bronci i kamenu oblikuje monumentalnu i nadgrobnu plastiku, portrete i senzualne ženske figure (Ženski akt). Spomenici: Šleski ustanak (Katowice, Poljska), Maršal Tito (Kumrovec), Mir (New York).

audicija (lat.), pokusni nastup za kakvu predstavu, u kojemu izvođač ocjenjivačkom odboru pokazuje svoje sposobnosti. Wystan Hugh Auden

audijencija (lat.), primanje kod visoke ličnosti (npr. političke) po njezinoj želji ili na molbu posjetitelja.

aukcija (lat.), način prodaje robe javnim nadmetanjem više zainteresiranih kupaca, radi postizanja što bolje cijene; prodavano kupuje onaj koji ponudi i plati najviše; dražba. Na aukcijama se prodaju umj. djela, antikviteti, razna tržišna roba, poduzeća itd. A. ili dražba na kojoj se cijena prodavanoga spušta jest jeftimba.

audiometrija (lat. i grč.), mjerenje donjeg praga osjetljivosti na zvučne podražaje elektroničkim uređajem (audiometrom). Uređaj proizvodi čiste i točno kalibrirane tonove u cijelom rasponu frekvencija koje razabire ljudsko uho. Glasnoća pojedinog tona postupno se pojačava do razine čujnosti koju zamjećuje sam ispitanik ili pak poseban uređaj za registraciju pobuđenih živčanih signala. Zapis o izvršenom mjerenju (audiogram) ima oblik koordinatnog sustava u kojem apscisa prikazuje frekvencije (u hercima, Hz), a ordinata zamijećenu glasnoću (u decibelima, dB). Antun Augustinčić, detalj “Spomenika Seljačkoj buni” u Gornjoj Stubici

aula (lat.),1. dvorana za javne skupove, osobito u školama, fakultetima i sl.; 2. u ant. graditeljstvu, naziv za otvoreno dvorište pred kućom (u Grčkoj) ili za atrij (u Rimu). au pair (franc.), djevojka čuvarica djece u obitelji u stranoj zemlji, gdje taj posao obavlja kako bi usput naučila jezik te zemlje.

augmentativ (lat.), uvećanica, riječ koja je dodavanjem nekog sufiksa dobila uvećano značenje.

aura (grč., dah), naziv za psih. stanje predosjećanja epileptičnog ili astmatičnog napada; po nekim okultnim i parapsihološkim shvaćanjima, to je svjetlosno zračenje koje isijava svako živo biće (→ aureola).

augsburška konfesija, protestantska ispovijest vjere, koju su protestantski knezovi i gradovi predali caru Karlu V. na drž. saboru u Augsburgu 1530. Sastavio ju je Filip Melanchton, uz Lutherovu suglasnost. Poslužila kao dogmatska osnova za luteranski sabor u Augsburgu 1555. te pri sklapanju Vestfalskog mira 1648.

Aurelijan (lat. Lucius Domitius Aurelianus), rim. car (214–275), vladao 270–75. Uspješno ratovao protiv Gota, Vandala, Alemana i drugih plemena. Vladao tiranski; Senatu oduzeo pravo odlučivanja, nazivao se “gospodinom i bogom” (dominus et deus); prvi od rim. careva nosio orijentalne znakove vladarske časti (dijadem). Ubili ga vlastiti vojnici.

auguri (lat.), pripadnici starorim.

aureola nad glavom sv. Ivana, detalj slike “Posljednji sud” P. Cavallinija

svećeničkog zbora koji su pogađali volju bogova prema letu i glasanju ptica, grmljavini, oblacima i drugim znakovima. Svojim predviđanjima katkada su značajno utjecali na polit. život.

aureola (lat.), 1. zlatna boja, sjajni krug koji se crta oko glave sveca. U nekim razdobljima crtao se i sjajni kvadrat. Crtanje aureole kršćanstvo je u 4. st. preuzelo iz poganstva; 2. ASTR, svijetao prsten, krug oko Sunca ili Mjeseca; 3. PROŠ, zamišljeni, simbolični kolobar, nimbus oko neke osobe (često u ironijskome smislu).

august (lat. augustus, uzvišen, svet, častan), 1. počasni naslov što ga je rim. senat ←27. podijelio Oktavi-

64

A1.qxd

29.10.2003

20:05

Page 65

Australija se država → Australija. Obala kontinenta slabo je razvedena. Oko 1/3 kontinenta je pustinja.

auripigment (lat.), mineral žute boje, arsenov sulfid, As2S3, ili žuti arsenov blistavac. Upotrebljava se kao insekticid, za modru vatru u pirotehnici i kao žuta boja.

AUSTRALIJA

aurora (lat.), na noćnome nebu u polarnim krajevima svjetlucanje gornjih slojeva atmosfere uzrokovano pljuskovima naelektriziranih čestica sa Sunca. Najpoznatije su aurora borealis – arktička, i antarktička aurora australis. → polarna svjetlost

Službeni naziv Commonwealth of Australia (Australski Savez) Ustavno uređenje parlamentarna monarhija u Commonwealthu Površina 7 682 300 km2 Broj stanovnika 19 169 000 (2,4 st./km2) Gl. grad Canberra Službeni jezik engleski BDP po st. 20 090 USD Novčana jedinica 1 australski dolar; 1 AUD = 100 centa Međunarodni znak AUS, AU Tel. pozivni broj +61 Vremenska zona po GMT-u +8, +9, +9,5, +10

Australija, država na istoimenom kontinentu između Indijskog i Tihog oceana. Pripadaju joj i mnogi manji obližnji otoci. Obuhvaća Australski štit, Srednjoaustralsku nizinu i Veliko razvodno gorje, u sklopu kojega su Novoenglesko gorje, Modre planine i Australske Alpe (najviši vrh Australije Mt. Kosciusko, 2 230 m). Na Australskome štitu veliki ravnjaci s osamljenim masivima (Ayers Rock, Mount Olga itd.). Uz SI obalu Veliki koraljni greben dug 2 000 km (najduži na svijetu). Više od 1/3 kontinenta pustinja (Velika pješčana pustinja, Gibsonova pustinja, Velika Victorijina pustinja, Simpsonova pustinja). Vegetacija: na S i SI obali tropska kišna šuma, prema unutrašnjosti rijetka listopadna savanska šuma, savana i polupustinja (scrub). U JZ dijelu sredozemna vegetacija. Gl. rijeke: Murray (2 589 km), Darling (2 739 km), Murrumbidgee (1 680 km), Lachlan (1 480 km). U unutrašnjosti slana jezera (Eyre, Amadeus itd.) i suha korita (creeks). Specifičan životinjski svijet (kljunaši, tobolčari). Stanovništvo po rasnoj pripadnosti: bijelci (95%), starosjedioci Maori (2%), Azijci (1%). Velik udio useljenog stanovništva (Englezi, Škoti, Irci, Talijani, Nijemci). Znatna hrv. zajednica (240 000). Po vjeroispovijedi: protestanti 47%, rimokatolici 27%. Veći gradovi: Sydney (3 772 700 st.), Melbourne (3 218 000), Brisbane (1 489 000), Perth (1 263 000), Adelaide (1 050 000) i dr. nalaze se na obali; Canberra (328 000); unutrašnjost izrazito rijetko naseljena. Razvijeno stočarstvo: ovčarstvo (1. svj. proizvođač vune, 30% svj. proizvodnje), govedarstvo. Poljodjelstvo: pšenica, ječam, zob, kukuruz, riža, kikiriki, šećerna trska, pamuk, lan, voće, povrće. Veliko rudno bogatstvo – 45% vrijednosti izvoza su rude: željezna ruda, nafta i zemni plin, ugljen, zlato, srebro, bakar, kositar, olovo, cink, boksit. Industrija koncentrirana na JI zemlje (New South Wales, Victoria): crna i obojena metalurgija, tekstilna,

aurora

Aurora, starorim. božica svitanja, zore. Sestra Sunca i Mjeseca. Jednaka grč. božici Eos.

Auschwitz (polj. Oświęcim), najveći nacistički koncentracijski logor, osnovan u lipnju 1940. na teritoriju Poljske; u njemu je ubijeno više od 1,5 mil. ljudi iz svih eur. zemlja, ponajviše Židova, Roma i Poljaka; danas svj. memorijalno područje s muzejom.

Austen, Jane, engl. književnica (1775–1817), njezini se romani nadovezuju na baštinu prosvjetiteljskih pisaca 18. st. S razvijenim darom opažanja, pa i humornom crtom, prikazala obiteljski život te društv. i psihol. sukobe imućnijih slojeva u engl. provinciji. Romani: Ponos i predrasuda, Emma, Mansfield Park.

AUSTRALIJA I OCEANIJA Država Australija Fidži Kiribati Maršalovi Otoci Mikronezija Nauru Novi Zeland Palau Papua Nova Gvineja Samoa Solomonski Otoci Tonga Tuvalu Vanuatu

Glavni grad Canberra Suva Tarawa Majuro Palikir Yaren Wellington Koror Port Moresby Apia Honiara Nuku’alofa Funafuti Port Vila

Površina Broj (u km2) stanovnika 7 682 300 19 169 000 18 272 832 400 717 91 900 181 68 100 702 133 100 21,2 11 800 268 680 3 819 700 458 18 700 461 690 4 927 000 2 860 179 400 28 450 466 000 750 102 320 25,6 10 800 14 760 189 600

Australija (ime po Terra Australis, Južna Zemlja), površinom najmanji kontinent na Zemlji, na J polutki, između Tihog i Indijskog oceana; 7 614 500 km2 (s Tasmanijom 7 682 300 km2). Na austral. kopnu nalazi

65

A1.qxd

29.10.2003

20:06

Page 66

Austrija

prehr., kem., automobilska, zrakoplovna, elektrotehn., elektronička, brodogradnja. Gl. luke: Sydney, Melbourne, Adelaide, Newcastle. – Politički sustav: parlamentarna monarhija u Commonwealthu s dvodomnim parlamentom. – Povijest. Do austral. obala prvi je doplovio niz. pomorac W. Jansz (1605-06); 10 god. poslije (1616) D. Hartog je doplovio do Z obale kontinenta držeći da je to Terra Australis Incognita (nepoznata Južna zemlja) o kojoj je govorio Ptolemej (2. st.). A. Tasman je na njegovu tragu istraživao obale nove zemlje i otkrio otok po njemu nazvan Tasmanija. God. 1688. Britanac W. Dampier iskrcao se na SZ obali, a 1770. J. Cook je otkrio I dio i stavio ga pod vrhovništvo brit. krune (New South Wales). God. 1788. Britanci su u Port Jackson (današnji Sydney) doveli kažnjenike iz kolonija u Americi koje su stekle nezavisnost te su ovdje utemeljili kažnjeničku koloniju; god. 1830. uslijedila je sustavna kolonizacija koja

je trajala cijelo 19. st. Da bi se očuvao eur. karakter države, zakonski je ograničeno useljavanje azijskog pučanstva. Do 1890. sve austral. kolonije stječu široku samoupravu, a 1901. udružuju se u Commonwealth of Australia sa statusom dominiona. God. 1931. A. stječe suverenitet te je s brit. krunom povezana samo preko guvernera. U 2. svj. ratu sudjeluje na strani Saveznika. Gl. polit. stranke: Laburistička, Liberalna i Nac. stranka.

Austrija, država u Srednjoj Europi u I dijelu Alpa. Na I zalazi u krajnji, Z dio Panonske zavale; više od 50% planinska zemlja. Klima: umjereno kontinentalna i planinska s dosta padalina. Visinski vegetacijski pojasi: do 1 000 m miješana bjelogorična šuma, iznad 1 000 m crnogorična šuma, planinski pašnjaci i visokoplaninski ledenjaci (najveći Pasterze je ispod Grossglocknera, 24 km2). Veće rijeke: Dunav (cijelom dužinom kroz Austriju plovan, pristaništa Beč i Linz), Inn, Drava, Mura. Jezera: Hallstätter See, Traunsee, Wörthersee

66

A1.qxd

29.10.2003

20:06

Page 67

Austrija (Vrpsko jezero), djelomično Neusiedlersee (Nežidersko jezero) i Bodensko. Nac. sastav stanovništva: Austrijanci (93%), 60 000 Slovenaca (Koruška, Štajerska), 45 000 Hrvata (Gradišće), 16 000 Mađara, 7 000 Čeha. Znatan broj useljenika iz susjednih i bližih eur. zemalja. Po vjeroispovijedi: rimokatolici (75%), protestanti (5%). Najveći gradovi: Beč (1 540 000 st.), Graz (238 000), Linz (203 000), Salzburg, Innsbruck. Poljodjelstvo: na o. 20% teritorija uzgajaju se žitarice, krumpir, šećerna repa, kukuruz, vinova loza, povrće, voće. Stočarstvo: važan je uzgoj goveda, svinja, ovaca, peradi. Veliko šumsko i hidroenergetsko bogatstvo. Rudarstvo: željezna ruda, magnezit, ugljen, olovo, cink, nešto nafte i plina. Industrija: crna i obojena metalurgija, kovinska, drvna, kem., petrokem., elektrotehn., elektronička, prehr. Vrlo razvijen zimski i ljetni turizam. – Politički sustav: prema ustavu iz 1945. parlamentarna demokratska savezna republika sastavljena od 9 saveznih zemalja (Länder). Dvodomni Savezni parlament. – Povijest. U antici naseljena kelt. i ilir. plemenima; rim. vlast od ←1. st. Od 166. prodiru germ. plemena, a u 6. st. Ostrogoti, Langobardi i Avari; nakon što je pokorio Bavarce, car Karlo Veliki utemeljio je 803, između rijeka Ennsa i Raaba, Istočnu marku koja postaje dio Karolinškog Carstva. God. 996. prvi je put u jednom dokumentu Otona III. spomenuto ime Ostarrîchi, odakle je potekao suvremeni naziv zemlje Österreich. God. 976-1246. pod Babenbergovcima, zatim u posjedu Otakara II. Přemysla; od 1282. pod Habsburgovcima (ovi u 14. st. stječu Korušku, Tirol, Vorarlberg, Breisgau, Freiburg i Trst, a u 15. st. Burgundiju, Flandriju i Luksemburg). God. 1521/22. Ferdinand I. dobiva na upravu austr. zemlje; 1526. izabran je za češ., a 1527. za hrv.-ug. kralja. U ratovima s Turcima u 16. st. A. ostaje bez velikih dijelova Hrvatske i Ugarske, potom u Tridesetogodišnjem ratu gubi Elzas i Lužicu. God. 1664. Turci osvajaju Ugarsku te 1683. opsjedaju

Beč, a ratove s Turcima A. završava pobjedonosno Karlovačkim (1699), Požarevačkim (1718) i Beogradskim mirom (1739) te vraća hrv. i ugar. područja, dotad pod tur. vlašću, uspostavljajući granicu na Uni, Savi i Dunavu, koja će se održati do povlačenja i propasti Turskog Carstva (1878, 1918). Nakon Rata za španj. baštinu (1714) izgubila je Španjolsku, a stekla španj. Nizozemsku, Milano, Napulj i Sardiniju; god. 1720. Sardiniju je zamijenila za Siciliju; god. 1735. Napulj i Siciliju ustupila je Španjolskoj. U Ratu za austr. baštinu (1740-48) i u Sedmogodišnjem ratu (1756-63) izgubila je Šlesku. Nakon dioba Poljske (1772, 1795) stekla je Galiciju i Lodomeriju, a od Turske uzima Bukovinu. Kampoformijskim mirom (1797) izgubila je Nizozemsku i posjede na Rajni, a stekla je Veneciju, Dalmaciju i Istru. Doba vladanja Marije Terezije (1740-80) i njezina sina Josipa II. (1765-90) bilo je obilježeno upravnim, ekonomskim, vjerskim i socijalnim reforma-

AUSTRIJA Službeni naziv Republik Österreich (Republika Austrija) Ustavno uređenje savezna parlamentarna republika Površina 83 859 km2 Broj stanovnika 8 130 000 (96,9 st./km2) Gl. grad Beč (Wien) Službeni jezik njemački BDP po st. 28 110 USD Novčana jedinica 1 euro; 1 € = 100 centa Međunarodni znak AUT, AT Tel. pozivni broj +43 Vremenska zona po GMT-u +1

Austrija

67

A1.qxd

29.10.2003

20:06

Page 68

Austrijanci na je neovisnom, a Državnim ugovorom o Austriji iz 1955. postala je neutralna država s granicama koje je imala 1938.

ma, a kako su vladali apsolutistički, to se razdoblje smatra prosvijećenim apsolutizmom. Sredinom 19. st. i A. je, kao i druge eur. zemlje, bila zahvaćena revolucionarnim previranjima (Beč, 1848-49), poslije kojih je uveden → Bachov apsolutizam (1849-59). U tome razdoblju A. vodi ratove protiv Francuske i Pijemonta te 1859. doživljava poraz, nakon kojega je prisiljena napustiti Lombardiju i priznati ujedinjenu Italiju. U ratu s Pruskom 1866. doživljava novi poraz te je izbačena iz Njemačke konfederacije; prepušta Veneciju Italiji. Od 1867. uslijedilo je dvojno ustrojstvo monarhije (otada Dvojna Monarhija): Austro-ugarskom nagodbom priznata je samostalnost Ugarskoj, a Monarhija je podijeljena na dva dijela: Cislajtaniju, pod upravom Beča, i Translajtaniju, pod upravom Pešte. Porazom u 1. svj. ratu (1914-18) Monarhija se trajno raspala te je 1918. proglašena Republika A. Ona je 1938. nasilno pripojeAustro-Ugarska na Njemačkoj (Anschluss). Poslije 2. svj. rata proglaše-

Austrijanci, narod i državljani Austrije; oko 7,8 mil. pripadnika; katolici; Germani. Tirolci se smatraju najautentičnijim A. Uz A. živi i znatan broj Slovaka, Čeha, Talijana, Mađara, Koruških Slovenaca i Gradišćanskih Hrvata.

Austro-Ugarska, naziv Habsburške Monarhije (također Dvojna Monarhija) od → Austro-ugarske nagodbe (1867) do raspada države 1918. Nizom poraza koje je doživjela u ratovima sredinom 19. st., osobito porazom u ratu protiv Pruske 1866, Habsburška Monarhija je bitno počela slabjeti. Osobito su je razdirali sukobi s liberalnim građanskim zahtjevima i težnjama za samostalnošću i neovisnošću negermanskih naroda i etničkih skupina te suparništva

68

A1.qxd

29.10.2003

20:07

Page 69

automobil autodidakt (grč.), samouk, čovjek koji se

s velikim eur. silama. U tim je okolnostima Ugarska postigla priznanje samostalnosti na temelju Austrougarske nagodbe (Ausgleich) iz 1867. Nagodbom je Monarhija podijeljena na dva dijela koje je razdvajala rijeka Leitha: austr. dio, pod upravom Beča, nazivao se Cislajtanija, i obuhvaćao je Gornju i Donju Austriju, Tirol s Vorarlbergom, Štajersku, Korušku, Kranjsku, Goricu, Gradišku, Trst, Istru, Dalmaciju, Češku, Moravsku, Šlesku, Galiciju i Bukovinu; ugar. dio (Translajtanija), pod upravom Pešte, obuhvaćao je Mađarsku s pripojenom Sedmogradskom, Hrvatsku i Slavoniju. Odlukom Berlinskoga kongresa A.-U. je okupirala BiH (anektirala ju je 1908), i u njoj je uvela svoju upravu. A.-U. Monarhija temeljila se na prevlasti dvaju najbrojnijih i gospodarski najmoćnijih naroda. Iznutra podijeljena međunac. suprotnostima, slomljena je unutarnjim revoluc. pokretima i pobjedom Antante u 1. svj. ratu. Posljednji car Karlo abdicirao je 11. 11. 1918, čime A.-U. sa svj. polit. scene nestaje kao višenac. država. Na njezinim ruševinama nastale su 1918. nove države: Austrija, Mađarska, Država SHS (poslije Jugoslavija) i Čehoslovačka, a Poljska je dobila Galiciju.

nekoj vještini i znanju naučio sam, bez učitelja.

1

autohtonost (grč.), osobina onoga što je autohtono, izvorno, samorodno ili samoniklo, što i po podrijetlu pripada određenom kraju ili zemlji.

autokefalnost (grč.), osobina onoga što je

2

autokefalno, što se odnosi na samosvojnost i samostalnost (obično u vezi s pravoslavnim crkvama: npr. autokefalna Makedonska ili Crnogorska crkva nisu ovisne o kojoj drugoj crkvi kojega drugoga naroda).

autokracija (grč.), samovlast, apsolutistička vlast, samodržavlje; vladavina u kojoj je sva vlast u rukama vladara, koji vlada na samovoljan način. automat (grč.), uređaj ili stroj koji obavlja neku radnju bez neposrednog sudjelovanja čovjeka. Djeluje prema unaprijed određenom programu koji sadrži sve podatke o redoslijedu i načinu izvođenja pojedinih koraka i operacija.

Austro-ugarska nagodba, državnopravni akt

automatizacija, također i automacija,

kojim je od 1867. bila ustrojena Habsburška Monarhija. Nagodbom su Austrija i Ugarska imale zaseban ustav i drž. organe (svaka svoju vladu s predsjednikom), a zajednički su im bili vladar (austr. car, ugar. kralj), ministarstva vojske, vanjskih poslova i financija. U sklopu dualističkog ustroja države uskoro (1868) su uređeni i odnosi Hrvatske s Ugarskom (→ Hrvatsko-ugarska nagodba).

1. primjena automatskog upravljanja u uređajima, strojevima i postrojenjima; pritom mehanički i elektronički uređaji obavljaju posao koji inače radi čovjek; 2. postupak kojim se nešto čini automatski.

automatski pilot, uređaj koji održava zadani smjer leta zrakoplova, rakete, projektila, ali i broda, bez neposredna ljudskog djelovanja. Sastoji se od → girokompasa, servomehanizama i drugih uređaja koji na temelju radiosignala sa Zemlje i podataka dobivenih promatranjem zvijezda održavaju letjelicu na zadanoj putanji.

autarkija (grč.), 1. FILOZ, stanje samodovoljnosti; prema kiničkoj i stoičkoj filozofiji, stanje u kojem se nalazi čovjek kad je dovoljan samom sebi, neovisan o vanjskom svijetu; 2. EKON, režim koji nastoji u državi proizvoditi sve što je potrebno, biti ekonomski neovisan i bez trg. odnosa s ostatkom svijeta (u 20. st. neki totalitarni režimi).

automatsko oružje, strojnica (automat) ili pištolj kod kojih barutni plin izbacuje metak, ali istovremeno povratno djeluje na zatvarač i izbacuje čahuru. Neke suvremene strojnice mogu u rafalnoj paljbi ispaliti i do 1500 metaka u minuti.

autentičnost (grč.), osobina onoga što je autentično, istinito, vjerodostojno, što zaista potječe od onoga komu se, ili čemu se, pripisuje.

autizam (grč.), psihol. poremećaj koji se očituje u

3

4

5

6

7

8

automobil (grč. i lat.), cestovno motorno

izbjegavanju i nemogućnosti komunikacije i socijalizacije. Uzroci nisu poznati, ali se pretpostavlja da se radi o moždanom poremećaju. Za a. je karakterističan usporeni tjelesni i soc. razvoj, problemi u govoru, učenju i razumijevanju; javlja se u oko 10 djece na 10 000 rođenih, češći je u dječaka nego u djevojčica. Liječi se psihoterapijskim pristupom u kojem sudjeluju i roditelji.

vozilo za prijevoz putnika i robe. Prema namjeni automobili se dijele na putničke, teretne, specijalne i trkaće. Putnički su osobni automobili i autobusi, a teretni kamioni (teretnjaci) i tegljači (šleperi). Prema karoseriji osobni a. dijele se na limuzine (s čvrstim krovom), kabriolete (s pomičnim krovom), kupee (franc. coupé s dvojim vratima), te na terence (engl. offroad, sa snažnim motorom i ugl. pogonom na sva četiri kotača) pogodne za vožnju po neravnim terenima.

autobiografija (grč.), opis vlastitoga života; knjiž. vrsta kojom poznate osobe prikazuju svoj život. U hrv. književnosti javlja se tek u 17. st., i to na lat. jeziku (a. Bartola Kašića).

69

9

automobil, 1. Benz, 1886;2. Bugatti 46, 1930; 3. Alfa Romeo 6C 2500 Super, 1943;4. Ford Thunderbird, 1957; 5. Oldsmobil, 1958; 6. RollsRoyce F Silver, 1964;7. VW Golf GTI, 1976; 8. Mercedes 500 SL; 9. Porsche 959

A1.qxd

29.10.2003

20:07

Page 70

automobilizam autopsija (grč.), razudba, obdukcija, pregledavanje

2

1

svih dijelova mrtvog tijela da bi se pronašle bolesne promjene i ustanovio uzrok smrti. Pritom se uzimaju uzorci tkiva za mikroskopsku, mikrobiološku i, po potrebi, druge pretrage. O autopsiji se vodi službeni zapisnik.

autor (lat.), tvorac znanstv., umj. ili kojega drugoga djela, ili kakva njegova dijela (pisac, slikar, znanstvenik, izumitelj i drugi stvaratelji). → autorsko pravo

4

3

automobilizam, 1. utrka oldtimera u Sussexu, Engleska; 2. reli “Tisuću jezera” u Finskoj; 3. utrka za NASCAR Winston Cup u Atlanti, SAD; 4. vozilo formule 1

autoritet (lat.), 1. ugled u određenom području djelovanja; 2. osoba, koja u području u kojemu je stručnjak, među drugim sustručnjacima ima visok ugled pa se zato svojim stavom, mišljenjem, ocjenom, učenjem i sl. među njima smatra mjerodavnim i za procjenjivanje vrijednosti djelovanja tih sustručnjaka.

automobilizam, sport. grana koja obuhvaća natjecanja u vožnji trkaćim i sportskim automobilima na specijalnim stazama, autocestama, kružnim i brdskim cestama. Natjecanja se održavaju u brzinskim utrkama i ocjenskoj vožnji. Automobili za sport. natjecanja razvrstani su prema odredbama Sportske komisije Međunarodnoga automobilskog saveza u 2 kategorije, 6 grupa i 15 klasa. Od 1950. održavaju se svake godine natjecanja profesionalnih vozača formule 1 za naslov svj. prvaka.

autorski film, stilski program i pokret što se javio 1950-ih (u Francuskoj s tzv. novim valom) i bio jezgrom modernističkog stila u filmu. Naglašavao je redatelja kao gl. autora filma, tj. osobu čije stvaralačke sposobnosti i sklonosti uvjetuju doživljajnu prirodu i vrijednost filmskog djela.

autorsko pravo, skup imovinskih i moralnih prava autora djela (umj., znanstvenoga, zabavnoga, računalnoga itd.). Odgovarajućim se zakonom i dr. propisima (i međunarodnima) uređuju autorska prava i državljanina dotične zemlje i stranca. Tako se uređuju prava na upotrebu, prava na naknadu za upotrebu, trajanje takvih prava i dr.

autonoman (grč.), samostalan, svoj. autonomaši, pov. naziv za protivnike sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom u doba Austro-Ugarske. A. su bili poglavito Talijani i odnarođeni Hrvati, koji su imali gosp. premoć i bili nositelji vlasti u svojim sreautoportret, dinama te su isticali “dalmatinstvo” nasuprot hrvatgore: A. Dürera, stvu. U 1. svj. ratu otvoreno su na pozicijama tal. dolje: V. Gecana, iredentizma; nakon 1918. klasičan pojam autonomaštva nestaje.

autostop (grč. i engl.), način besplatna putovanja u kojemu putnik (autostopist) na cesti posebnom kretnjom (podignutim palcem) moli vozače da ga povezu.

autosugestija (grč. i lat.), utjecanje na samoga sebe, svjesno ili nesvjesno samouvjeravanje.

autonomija (grč.), sposobnost vladanja samim sobom; pravo na samostalnost, samoupravu; pravo pojedinca, neke skupine, teritorija ili zajednice na samostalno postupanje, samoorganiziranje i samoupravu. Teritorijalna a., pravo nekog područja na samoupravu, obično razumijeva vlastito predstavničko tijelo, pravo prikupljanja poreza, vlastiti školski sustav i druge javne službe. Kulturna autonomija, pravo neke skupine na samostalnost u čuvanju i razvijanju svojega kult. identiteta i posebnosti.

autotipija (grč.), fotokem. postupak kojim se reproduciraju višetonske slike u plošnom i dubokom tisku. Slika se raščlanjuje u niz točkica snimanjem preko rastera.

autotrofija (grč.), sposobnost nekih organizama da iz anorganskih spojeva (voda, mineralne soli i ugljični dioksid) proizvode org. spojeve (ugljikohidrati, bjelančevine, masti i ulja) od kojih izgrađuju svoje tijelo. Za sintezu se koriste Sunčevom energijom (fotosintetski organizmi) ili kemijski vezanom energijom (kemosintetski organizmi). Autotrofni organizmi su neke bakterije te niže i više zelene biljke.

autonomni živčani sustav → vegetativni živčani sustav

autsajder (engl.), 1. čovjek koji se svojim ponaša-

autonomnost (grč.), osobina onoga što je

njem ili kako drugačije odvojio od sredine kojoj je pripadao pa je više ne razumije; 2. nevažan čovjek koji ne pripada određenoj sredini (tako npr. i natjecatelj koji nema izgleda za pobjedu).

autonomno, samostalno.

autoportret, lik. djelo kojemu je motiv sam autor (poznati su Van Goghovi, Rembrandtovi, Kraljevićevi i drugi a.); može biti i detalj veće cjeline, tzv. assistenza (portret Veronesea na slici Svadba u Kani Galilejskoj).

avangarda (franc.), u socijalnim, polit. i umj. događanjima, skupina ili skupine koje najavljuju nove pojave ili su prethodnice novih smjerova i pokreta; doslovno predstraža, prethodnica.

70

A1.qxd

29.10.2003

20:07

Page 71

azeotropija avans (franc.), unaprijed isplaćen iznos neke neispunjene ugovorne obveze (isporuke robe, izvršenja usluge), svojevrsni je kredit koji kupac odobrava dobavljaču kako bi mu olakšao proizvodnju naručene robe, odn. obavljanje usluga; predujam.

stekao ga je u posjed 1348. te je u papinskom vlasništvu ostao do 1791, kada je vraćen pod vlast Francuske.

avijacija → zrakoplovstvo avion → zrakoplov a vista (tal.), oznaka za depozite isplative na prvi

avantura (franc.), 1. uzbudljiv, opasan događaj ili pothvat, pustolovina; 2. lakouman pothvat, za koji se nije razmišljalo o mogućim posljedicama (npr. politička a.); 3. kraća ljubavna veza; 4. računalna ili kakva druga igra kojoj je osnovica pustolovina ili što slično.

poziv – po viđenju, kao i za čekove i mjenice čim se predoče. Također, klauzula na mjenici koja znači da je ona plativa kad god se predoči.

avitaminoze (novolat.), bolesti izazvane nedostatkom nekog vitamina (A, B, C…). Nastaju zbog nedovoljne ili neodgovarajuće prehrane, ili zbog probavnih i drugih poremećaja koji sprječavaju primanje i iskorištavanje vitamina. Primjerice, avitaminoza C (skorbut) nastaje zbog nedostatka svježeg voća i povrća u prehrani, a avitaminoza D (rahitis) zbog nedovoljnog izlaganja svjetlosti koja ultraljubičastim zrakama Averroes potiče stvaranje vitamina D u koži.

avanturizam, pustolovno, nepromišljeno ponašanje. Avari ili Obri, mongolski nomadski narod sred. i I Azije; u 6. st. krenuli su prema zapadu, borili se kao najamnici cara Justinijana, dospjeli na područje između Kaspijskog jezera i Crnog mora, te su utjecali na seobe Huna, Alana i Slavena. U Panoniji ustrojili avarsko-slav. plemenski savez; vodili mnogobrojne ratove protiv Franaka, Bizanta, Bavaraca, Langobarda i Romana. Uništio ih je → Karlo Veliki početkom 9. st. Tragovi njihove prisutnosti na hrv. području sačuvani su u zapisima kroničara i arheol. nalazima.

AVNOJ → Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije

Avogadro, Amedeo, tal. fizičar i kemičar (1776–

ave (lat.), zdravo! (starorim. pozdrav). Ave Maria (lat.), Zdravo Marijo, pozdrav koji je –

–1856), otkrio da jednaki volumeni svih plinova, koji se nalaze u istim uvjetima temperature i tlaka, sadrže jednak broj molekula (Avogadrova hipoteza, poslije Avogadrov zakon). Time je prvi uočio molekularnu strukturu materije i postavio jedan od temeljnih kem. zakona. Utvrdio bitnu razliku između atoma i molekula.

prema evanđelistu Luki – arkanđeo Gabrijel uputio Mariji u Nazaretu kad joj je navijestio da će roditi Isusa. Također kršć. molitva koja počinje tim pozdravom.

Averroes, pr. ime Ibn Rušd, arap. filozof i liječnik (1126–1198), rođen u Córdobi, sudac i liječnik u Španjolskoj i Maroku, gdje je umro. Znamenit kao Aristotelov komentator; svojim je tumačenjima (nadimak mu znači “tumačitelj, komentator”) izazvao oštro suprotstavljanje Tome Akvinskoga. Tvrdio je da materijalni svijet nema ni početka ni kraja, pramaterija nije ni postala niti propada; kretanje je neprekidno i vječno. Autor je rasprave o medicini i prepričanog oblika Platonove Države. Njegovo je učenje u povijesti filozofije imalo odjeka u 13, 14. i 16. st. u okviru pravca averoizma (Pariz, Bologna, Padova i dr.).

avokado (španj.), visoko vazdazeleno stablo (Persea gratissima) iz tropskih područja Amerike, iz porodice lovora. Listovi dugi do 20 cm; plodovi mesnate bobe, tamnozelene do smeđo-crvene boje, upotrebljavaju se kao voće. Uzgaja se u Kaliforniji, Floridi, Južnoj Africi i Izraelu.

avers (franc.), prednja strana kovanoga novca ili

azaleja (grč.), sleč, drvenasta, grmolika biljka

Avogadrova konstanta (znak NA ili L), broj

Amedeo Avogadro

molekula bilo koje tvari, iona ili drugih jedinki što ih sadrži množina od 1 mol; iznosi 6,02·1023 jedinki po molu. Nazvana je po tal. fizičaru A. Avogadru.

medalje, lice (stražnja strana jest revers).

(Azalea) iz porodice vrijesova, podrijetlom s Dalekog istoka. U Europu unesena u 18. st. Cvjetovi skupljeni u avokado cvat, od tamno do svijetloružičaste boje, rijetko bijele.

Avicena, pr. ime ibn Sina, arap. i perzijski filozof i liječnik (980–1037), liječnik nekoliko sultana, vezir u Hamadanu (Perzija), gdje je umro. Njegov med. sustav dugo je bio standard u Europi i na Sred. istoku. U filozofiji zastupao neoplatonističku varijantu aristotelizma. Smatran je najvećim filozofom arap. svijeta u 11. st. Djela: Medicinski kanon (knjiga u kojoj je izložena sveukupna znanost arap. i ant. med. pisaca); Knjiga ozdravljenja (svojevrsna enciklopedija koja obuhvaća logiku, metafiziku, matematiku i fiziku).

azbest (grč.), zajedničko ime za vlaknaste vrste silikatnih minerala; ugl. su to magnezijevi i kalcijevi silikati; komercijalno se upotrebljava zbog svoje otpornosti prema toplini, kem. inertnosti i visoke električne otpornosti. Azbestna vlakna upotrebljavaju se za izradu zaštitnih odijela, zavjesa, za kočne obloge i dr. Udisanje čestica azbesta štetno je za dišne organe.

azbuka, glagoljski i ćirilski ustaljeni red slova. Naziv

Avignon, grad na rijeci Rhôni, središte departmana

dobila po prvim slovima az i buki.

Vaucluse, Francuska; 86 700 st. Katedrala iz 12. st., papinska palača-tvrđava iz 14. st. Tekstilna i kem. industrija, metalurgija. A. je od 1309. do 1377. bio sjedište pape pa je to razdoblje u povijesti Katol. crkve poznato kao Avinjonsko sužanjstvo. Papa Klement VI.

azeotropija (grč.), pojava da smjese nekih tekućina u određenom omjeru (azeotropne smjese) ključaju pri određenoj stalnoj temperaturi i tlaku dajući pare ili destilat jednakog sastava. Avicena

71

A1.qxd

29.10.2003

20:08

Page 72

Azerbajdžan Zakavkaske Federacije; 1936. ustrojena Azerbajdžanska SSR. Samostalna republika od 1991; članica ZND-a. Od 1988. u sukobu s Armenijom zbog pokrajine Gorski Karabah, naseljene Armencima, koja je praktički postala samostalna.

AZERBAJDŽAN Službeni naziv Azärbaycan Respublikasi (Republika Azerbajdžan) Ustavno uređenje predsjednička republika Površina 86 600 km2 Broj stanovnika 7 750 000 (89,4 st./km2) Gl. grad Baku Službeni jezik azerbajdžanski BDP po st. 480 USD Novčana jedinica 1 manat; 1 AZM = 100 gopika Međunarodni znak AZE, AZ Tel. pozivni broj +994 Vremenska zona po GMT-u +3

Azerbajdžanci (Azeri), turkijski narod u Azerbajdžanu (oko 5,9 mil. pripadnika) i u SZ Iranu (14,5 mil.) te manje u Dagestanu i Gruziji; muslimani šijiti. Tradicionalno su se bavili poljoprivredom, trgovinom i izradom rukotvorina.

AZIJA Država Afganistan Armenija Azerbajdžan Bahrein Bangladeš Brunej

Glavni grad

Kabul Erevan Baku Manama Dhaka Bandar Seri Begawan Butan Thimphu Cipar Nikozija Filipini Manila Gruzija Tbilisi Indija New Delhi Indonezija Jakarta Irak Bagdad Iran Teheran Istočni Timor Dili Izrael Jeruzalem Japan Tokyo Jemen Sana Jordan Amman Kambodža Phnom Penh Katar Doha Kazahstan Astana Kina Peking Kirgistan Biškek Koreja, Demokratska Pyongyang Narodna Republika Koreja, Republika Seul Kuvajt Kuwait Laos Vientiane Libanon Beirut Maldivi Male Malezija Kuala Lumpur Mijanmar Yangôn (Rangoon) Mongolija Ulan Bator Nepal Katmandu Oman Masqat Pakistan Islamabad Saudijska Arabija Riyad Singapur Singapore Sirija Damask Šri Lanka Colombo Tadžikistan Dušanbe Tajland Bangkok Tajvan Taipei Turkmenistan Ašhabad Turska Ankara Ujedinjeni Arapski Abu Dhabi Emirati Uzbekistan Taškent Vijetnam Hanoi

Azerbajdžan

Azerbajdžan, država u I dijelu Zakavkazja na JZ obali Kaspijskog jezera, između Ruske Federacije i Gruzije, Irana i Armenije. Na S prelazi u gorje Kavkaz, a na Z u I dio Armenskog visočja. Klima: uz Kaspijsko jezero vlažna suptropska, u nizini u unutrašnjosti kontinentalna, u višim dijelovima planinska. Vegetacija: stepa, na krajnjem JI suptropska vegetacija, u višim predjelima bjelogorične i crnogorične šume. Najveće rijeke: Araks, Kura. Nac. sastav stanovništva: Azerbajdžanci (89%), Rusi (3%), Armenci (2%). Po vjeroispovijedi: šijitski muslimani (93%), pravoslavci (1%), armenski kršćani (1%). Veći gradovi: Baku (metropolitansko područje 2 500 000 st.), Gäncä, Sumgait. Poljodjelstvo: žitarice, pamuk, riža, vinova loza, duhan, voće, povrće. Uzgoj dudova svilca. Stočarstvo: ovce, koze, goveda. Slatkovodno ribarstvo. Bogata ležišta nafte i zemnog plina (Baku), bakra, olova, cinka i kobalta. Industrija: rafinerije nafte, petrokem., metalurgija, strojogradnja, prehr., tekstilna. Važan naftovod Baku–Batumi (Gruzija). Gl. luka, industr. i upravno središte Baku. – Politički sustav: prema ustavu iz 1995. višestranačka predsjednička republika s jednodomnim parlamentom. – Povijest. Pod vlašću Medije (←7. st.), Perzije (←6. st.), mak. države (←330), nezavisno područje pod satrapom Atrapayom (←2. st.); u 7. st. širi se islam pod vlašću Arapa; pod Mongolima (13. st.). U 18-19. st. najveći dio A. zauzimaju Rusi; poslije boljševičke revolucije 1920. postaje ASSR

72

Površina (u km2) 652 225 29 000 86 600 620 144 570 5 770

Broj stanovnika 25 889 000 3 800 000 7 750 000 634 000 129 567 000 336 000

47 000 2 005 000 9 251 861 000 300 076 81 160 000 69 700 5 431 000 3 287 590 1 029 991 145 1 919 440 228 437 800 435 072 23 332 000 1 648 000 66 129 000 33 986 1 400 000 20 320 5 842 400 377 835 126 550 000 527 970 17 479 000 89 213 5 153 000 181 916 12 212 000 11 439 744 000 2 724 000 16 733 000 9 596 960 1 261 832 400 199 900 4 691 000 122 762 21 687 500 99 268 17 818 236 800 10 400 300 339 750 678 500

47 471 000 1 973 500 5 497 000 3 578 000 301 475 22 083 000 41 735 000

1 565 000 147 181 212 460 796 095 1 960 582 647 185 180 65 610 143 100 514 000 36 179 488 100 780 580 83 600

2 655 000 24 702 000 2 533 000 141 554 000 22 023 500 4 151 000 16 305 600 19 238 500 6 440 700 61 230 800 22 191 000 4 731 000 65 666 600 2 744 000

447 400 329 560

24 755 500 78 773 800

A1.qxd

29.10.2003

20:08

Page 73

Azija

Azija, najveći kontinent na Zemlji; 44 472 097 km2, 3 460 000 000 st. Najsjevernija točka je rt Čeljuskin (77° 43´ S), najjužnija rt Buru (1° 16´ S), najistočnija rt Dežnjev (169° 40´ Z), najzapadnija rt Baba (26° 04´ I). Obuhvaća tri stara kontinentalna bloka – Angaru ili Sibirsku ploču, Sinijsku ploču i Gondvanu – koji su spojeni starim gorjem (Sajansko gorje, Ural, Altaj, Jablanovsko i Stanovojsko gorje, Sečuanske Alpe,

Anatolijsko i Anadirsko gorje) i mlađim nabranim gorjem (Armensko, Iransko gorje, Hindukuš, Pamir, Himalaja, Verhojansko gorje i dr.). Mlađe nabrano gorje sa starim zatvara unutarnje kontinentalne zavale: Iransku, Tarimsku, Džungariju, Gobi, Tibet. Zbog velikih područja na kojima su visoka gorja, azijski je kontinent prosječno i na najvišoj nadmorskoj visini – o. 960 m. U Z i unutrašnjoj Aziji klima je pustinjska i

73

A1.qxd

29.10.2003

20:08

Page 74

azil vara 0° ili 360°; 2. u astronomiji, kut u horizontalnoj ravnini, od južne točke horizonta u smjeru kazaljke na satu do presjeka horizonta i vertikalnoga kruga, koji prolazi promatranim nebeskim objektom.

polupustinjska, u JZ sredozemna, u J tropska monsunska, u I izvantropska monsunska, u S polarna. Najviše padalina ima Cherrapunji (godišnje 12 000 mm/m2). Rijeke Azije dijele se na 4 slijeva: u Sjeverno ledeno more utječu Ob s Irtišem, Jenisej i Lena, u Tihi ocean Amur, Žuta rijeka, Yangtze i Mekong, u Indijski ocean Irrawaddy, Brahmaputra, Ganges, Ind, Eufrat i Tigris, dok se Amu-Darja i Sir-Darja ulijevaju u Aralsko jezero. Najveća jezera: Kaspijsko, Aralsko, Balhaško i Bajkalsko. Na krajnjem S je pojas tundra, J od njega pojas tajga koje prelaze u stepe i u pustinje u središnjoj Aziji. U I Aziji područja listopadnih šuma, a u J Aziji tropske kišne i monsunske šume. JZ i Z Azija imaju sredozemnu i pustinjsku vegetaciju. U Aziji živi više od polovice svj. stanovništva; 2/3 pripada žutoj rasi, ostalo bijeloj i drugim rasnim skupinama. Najnaseljenija je tzv. monsunska Azija (J i JI područje) u kojoj živi 90 % stanovništva kontinenta. azil (grč.), utočište; zaštita koju jedna država daje na svojem području (teritorijalni a.), ili izvan svojeg područja, u zgradi svojega diplomatskog poslanstva (diplomatski a.), osobama stranog državljanstva ili bez državljanstva koje su zbog polit. progona ili straha od progona odbjegle iz druge države. Ustanova a. potječe iz antike, a izvor joj je u kanonskom pravu, prema kojemu se osobama što su ih progonile civilne vlasti, u crkvama pružalo utočište.

Azori, skupina od 9 otoka i mnogo malih grebena u S Atlantiku koji pripadaju Portugalu; 2 247 km2, 253 500 st. Žitarice, agrumi, povrće; ribarstvo. Gl. luke: Ponta Delgada, Horta i Angra do Heroísmo. Međunar. zračna luka.

Azori

azotemija (grč.), zadržavanje dušičnih otpadnih spojeva u tijelu pri zatajivanju rada bubrega. → uremija

Azovsko more, unutarnje more u JI Europi, između Ukrajine i Rusije; plitak zaljev Crnog mora s kojim je povezan Kerčkim vratima; 38 000 km2; u nj utječu rijeke Don i Kuban; najveća dubina 14 m, slanost 11-13‰, zaleđeno 3-4 mjeseca, bogato ribom. Gl. luke: Taganrog, Berdjansk, Kerč i Mariupolj.

Azteki, posljednje, najglasovitije pleme iz skupine drevnih meksičkih civilizacija iz jezične skupine nahuatl. Potječu (prema vlastitoj predaji) s otoka Aztlana u S Meksiku. Javljaju se kao nomadski lovci o. 12. st., u vrijeme raspada države Tolteka. God. 1325. osnivaju Tenochtitlán (danas México); najveći uspon dostižu u 15. i 16. st. Visoko razvijeno poljodjelstvo, obrti (obrada bakra, bronce, zlata i srebra) i trgovina. Bogata kultura (slikovno pismo, kalendar, graditeljstvo, skulpture). Bogovima prinosili ljudske žrtve. Podčinio ih je španj. konkistador → H. Cortés, koji je zarobio Montezumu II. (1519-21) i okrutno uništio aztečku civilizaciju koja je bila na vrhuncu svoga razvitka. Danas u Meksiku živi o. 2 mil. potomaka Azteka, pretežito na J zemlje, uz Tihi ocean. Sačuvali su i drevni jezik.

azimut

azimut (arap.), 1. u navigaciji, kut u horizontalnoj ravnini od sjev. točke horizonta u smjeru kazaljke na satu (udesno) do projekcije promatranog objekta na horizontalnu ravninu. Smjeru istoka pritom odgovara azimut 90°, jugu 180° a zapadu 270°. Sjeveru odgoAzteki

azur (europeizam prema perz. i arap.), naziv za jednu modru boju, azurnu (nebeskoplavu i ultramarinsku). azurit, mineral, bazični bakreni karbonat, Cu3(OH)2(CO3)2. Intenzivne je tamnomodre boje, što ga je prije činilo vrlo važnim pigmentom. Upotrebljava se kao dragi kamen.

Azurna obala (Côte d’Azur), dio franc. sredozemne obale I od Toulona. Turizam; najpoznatija ljetovališta: Nica, Cannes, Antibes, St.-Tropez.

granica države Azteka oko 1500. godine Azteci

74

B1.qxd

29.10.2003

20:27

Page 75

bB Heliopolis i poslije, u 1. i 2. st., za rim. uprave, otkada potječu i najznamenitiji ostaci rim. civilizacije na Istoku (Jupiterov i Bakhov hram).

Babaja, Ante, hrv. film. redatelj (1927), modernistički usmjeren, sklon stilskom eksperimentu, istaknuo se alegorijskim, stiliziranim kratkim igranim filmovima (Ogledalo, Pravda), meditativnim esejističkim dokumentarcima (Tijelo, Čekaonica) i igranofilm. adaptacijama (Breza, Mirisi, zlato i tamjan, Izgubljeni zavičaj). Utemeljitelj film. studija na zagrebačkoj Kazališnoj akademiji (danas: Akademija dramske umjetnosti).

b, B, drugo slovo lat. abecede, izvedeno iz semitskoga beth, preko grč. beta. U hrv. jeziku označava zvučni bilabijalni suglasnik.

Babić, Ljubo, hrv. slikar, scenograf i

b - MAT, opći broj (u algebri); pravac ili stranica lika (u geometriji); b - INF, nenormirani znak brojčanih jedinica bit i byte; b - GLAZB, polutonsko sniženje tona H; oznaka za bas; B - MAT, točka (u geometriji); B - KEM, kem. simbol za bor (lat. borum); B - FIZ, jedinica razine jakosti zvuka bel.

povjesničar umjetnosti (1890–1974). Studirao u Münchenu i Parizu; dugogodišnji prof. na Školi za umjetnost i obrt, poslije na Akademiji lik. umjetnosti u Zagrebu. Autor portreta, mrtvih priroda i krajolika (ugl. iz Hrv. zagorja i Prigorja) profinjena koloristička sklada, ali i snažnih, ekspresionističkih obilježja. Pisac tekstova o franc., španj. i hrv. umjetnosti (Umjetnost kod Hrvata) i dugogodišnji lik. pedagog.

Ba, kem. simbol za barij (lat. barium). Baal (semitski), Gospodar, ime brojnih božanstava na starom Istoku. Kult im se iskazivao na uzvisinama, prinosile su im se i ljudske žrtve, a slavili su se raskošnim orgijama. Baala su štovali Kaldejci, Asirci, Feničani, Kartažani. Kult je privlačio i Izraelce. Suprotstavljali su mu se biblijski proroci, posebice Ilija.

Baalbek, grad u Libanonu; 14 000 st. Isprva feničko naselje, procvat doživljava za grč. vladavine kao Baalbek, Jupiterov hram

Babilon (hebr. babel, vrata gospodnja), pov. grad na donjem toku Eufrata (85 km J od današnjeg Bagdada), drevna prijestolnica Babilonije. Osnovali su ga Sumerani (←IV. tisućljeće). Najveći procvat i položaj gosp. i kult. središta postiže u doba kralja Hamurabija (od ←1729. do ←1686), čiji je glasoviti zakonik, zajedno sa štovanjem boga Marduka, snažno sjedinio narode Mezopotamije. Grad je porušio asirski vladar Sanherib (←689), perz. kralj Kir II. zauzima ga ←539, a konačnu propast doživljava u doba Sasanida (226–651). Ruševine palača, hramova, zigurata, stepeničastog tornja (→ Kula babilonska), tzv. Semiramidinih visećih vrtova (jedno od 7 svj. čuda). U Bibliji je B. simbol Bogu neprijateljske sile zbog nevolja koje su babilonski vladari nanijeli Izraelu. Stoga je i carski Rim, zbog progona kršćana, nazvan u Novom zavjetu Babilonom.

Babilonija, 1. reljef s Ištarinih vrata, ←6. st.; 2. kip kralja Gudee, o. ←2100.

Babilonija, ant. država u J Mezopotamiji. Najstarije

2

pov. stanovništvo su Sumerani (←IV. tisućljeće). Oko ←2375. vladar Ume Lugalzagizi osnovao je prvu državu pokorivši vladare Lagaša, Ura i Uruka. U S 1

75

Ljubo Babić, “Mrtva priroda s knjigom”

B1.qxd

29.10.2003

20:28

Page 76

babilonski toranj Babiloniji Akađanin Sargon (←2350.– ←2294) ustrojio je prvu snažnu semitsku državu, a njezin je najslavniji vladar → Hamurabi sjedinio pod jedinstvenom vlašću Sumer, Akad, Elam i Asiriju. Od ←15. st. država slabi pred provalama Hetita, Kasita, Asiraca i Elamita. God. ←729. podvrgnuta je Asiriji. Moć B. obnavlja kaldejski knez Nabopolazar (←626.– ←605) i utemeljuje Novobabilonsko-kaldejsko kraljevstvo. Nakon bitke kraj Karkemiša (←605) Nebukadnezar II. pokorava Siriju i Palestinu te ←587. razara JeruJohann Sebastian Bach zalem. Novobabilonsku državu uništili su Perzijanci ←539.

Karadžićevim pristupom pravopisu. Zagovarao je slovo ě (“rogato e”) za sve reflekse staroslav. jata.

Bach, Johann Sebastian, njem. skladatelj (1685– –1750), kao orguljaš i kapelnik djelovao u Weimaru, Cöthenu i Leipzigu. U svoje doba cijenjen ponajprije kao virtuoz na orguljama. Njegov bogati opus reafirmiran je tek u 19. st. Nasljeđujući stare njem. majstore, upoznao je tal. i franc. glazbu te ostvario sintezu raznovrsnih utjecaja. Majstor polifonije i inventivne melodike podjednako u svjetovnim (Brandenburški koncerti, Dobro ugođeni klavir, uvertire, sonate, invencije) i duhovnim djelima (Muka po Mateju, Misa u b-molu, Božićni oratorij). Posljednji opus Umijeće fuge vrhunac je barokne polifonije. Bachova glazba, kontemplativna, satkana na drevnoj simbolici brojeva i nadahnuta snažnim osjećajima, trajnih je umjetničkih i duhovnih vrijednosti. Četvorica Bachovih sinova bili su uspješni skladatelji. Bachov apsolutizam (1849-59), naziv za period apsolutističke vlasti u Habsburškoj Monarhiji koja je uspostavljena nakon revolucije 1848/49; nazvan prema ministru unutarnjih poslova Alexanderu Bachu (1813-93). B. a. iskazivao se u pojačanom apsolutizmu Monarhije i germanizatorskim metodama uprave. U doba B. a. Hrvatska je bila svedena na austr. nasljednu zemlju. Bili su raspušteni Sabor i Bansko vijeće (1850), dokinuta samouprava županija, zabranjeno je isticanje hrv. zastave, zemlja podijeljena na 5 okružja, a njemački je postao službenim jezikom u uredima i školama. Ban J. Jelačić samo je formalno obnašao bansku dužnost, a stvarnu je politiku provodio povjerenik bečkog dvora i vlade J. E. Schwab. Hrvatskoj su u tom razdoblju dane i neke zadovoljštine: Međimurje je uključeno u njezin sastav, priznata je organska povezanost Vojne krajine s njom, a Zagrebačka je biskupija podignuta na rang nadbiskupije. B. a. je oboren nakon teških poraza austr. vojske kod Magente i Solferina (1859).

Babilonija

babilonski toranj → Kula babilonska babilonsko sužanjstvo, prema Bibliji, vrijeme koje je zarobljeni dio žid. naroda prisilno proveo u Babilonu. Babilonci su u više navrata osvajali Jeruzalem i u roblje odvodili vodeće slojeve Izraelaca. Najteže sužanjstvo zbivalo se od ←587. do ←538. kad je Nebukadnezar II. zauzeo Jeruzalem i razorio Hram. Prognanici su u sužanjstvu održavali nadu da će se vratiti u Jeruzalem, a to je iskustvo duboko oblikovalo žid. vjeru. Povratak prognanicima odobrio je perz. kralj Kir II.

bacili (lat.), bakterije štapićastog oblika, uzročnici različitih bolesti (npr. tuberkuloza).

Babina Greda, naselje 16 km SZ od Županje; na potoku Beravi; 4 219 st. (2001). Stočarstvo, poljodjelstvo. Spominje se od 16. st., poslije se raseljava, a nakon tur. povlačenja ponovno naseljava (17. st.).

background (engl.) → bekgraund Bacon, Francis, engl. filozof i državnik (1561– –1626), prvi važniji predstavnik engl. empirizma, protivnik skolastike; ideolog je suvremene znanosti, jer je isticao njezinu praktičnu i operativnu dimenziju; u svojim je radovima htio izložiti metodu koja bi čovjeku omogućila da pronađe put ovladavanja prirodom. Za nj je spoznaja moguća samo ako se oslobodimo praznovjerja i ukorijenjenih predrasuda, lažnih pojmova (idola). Zastupao induktivnu i eksperimentalnu metodu i odbacivao formuliranje apriornih hipoteza. U pravnoj filozofiji zagovornik apsolutne poslušnosti suverenu. Optužen zbog pronevjere, napustio je politiku (1621) u kojoj je djelovao kao savjetnik Elizabete I. i lord kancelar Jakova I. Djela: Novi organon, Eseji, Nova Atlantida.

Babonići (Babonegi), hrv. velikaška obitelj. Spominje se od 12. st.; isprva pod imenom knezova Goričkih i Vodičkih, a od 14. st., po utvrdi Blagaj na Sani, stječu naslov Blagajskih knezova. Vlasnici dobara na području od Kranjske na Z do Vrbasa na I te od Save do Gvozda. Iz obitelji je poteklo više slavonskih banova: Radoslav I. (1287-88), Stjepan III. (1288), Ivan (1316-22) i Stjepan IV. (1316-23).

Babukić, Vjekoslav, hrv. gramatičar i jezikoslovac (1812–1875), sudionik ilirskog pokreta, autor gramatike Osnova slovnice slavjanske narěčja ilirskoga (1836), u kojoj je proveo Gajevu reformu latiničke grafije. Temeljno pravilo za pravopis bilo mu je: “Piše Francis Bacon se za oko, a govori za uho.” Time se sukobio s

76

B1.qxd

29.10.2003

20:28

Page 77

Bahama Bacon, Roger, engl. teolog i filozof (o. 1214–1294), poznat pod nadimkom “doctor mirabilis” (čudesni doktor). Franjevac, predavao na sveučilištima u Parizu i Oxfordu. Temelje spoznaje nalazio je u božjem prosvjetljenju i u biblijskim otkrićima, no držao je da je uz njih potrebno i matematičko-znanstv. znanje, što kršćanstvu daje racionalne temelje. Bavio se matematikom, negirao skolastiku, isticao značenje iskustva i eksperimenta. Proučavao zabranjena Aristotelova djela. Crkvene vlasti progonile su ga kao heretika, te je 1277-92. bio utamničen. U djelu Opus magnus (1267) upućivao je na važnost grč. i arap. znanstv. postignuća, ističući matematiku kao najvažniju od svih znanosti; bavio se optikom, precizno opisavši anatomiju oka.

Bačka, pokrajina između Dunava i Tise u Vojvodini i J Mađarskoj; o. 870 000 st. Zemljoradnja, stočarstvo; prehr. ind., obrti. Prva naselja u neolitiku, u 6. st. dolaze Slaveni, u 16. i 17. st. zaposjedaju je Turci. Srbi se naseljavaju od 15, a Hrvati (→ Bunjevci) od 17. st. Za vrijeme 2. svj. rata mađ. pokrajina, nakon toga u sastavu Vojvodine (od 1945. veće naseljavanje Srba na imanja protjeranih Nijemaca).

Bagdad, grobnica VII. i IX. imama

Bagdad (arap. Baghdad), gl. grad Iraka, leži na obalama Tigrisa; 4 478 000 st. Sačuvan stari orijentalni dio grada. Sveučilište (1956). Ind. tekstila, rafinerije nafte. Prometno središte. Utemeljio ga 762. kalif al-Mansur, postao je vjersko i upravno središte dinastije Abasida (750–1517). Opustošili su ga Mongoli (1258), a razorio Timur Lenk (1401). Pod Perzijancima 1508. i 1523, pod Turcima 1638–1918. Gl. grad Iraka postao 1921.

Baćinska jezera, krška jezera SZ od ušća Neretve, juž. Dalmacija; 1,96 km2; jezera su kriptodepresije spojene kanalom i tunelom s morem. Ribarstvo (cipal) i turizam.

Bad Blue Boys, akr. BBB (engl., zločesti plavi dečki), navijačka skupina okupljena oko NK Dinamo (Zagreb). Početkom 1980-ih predstavljala je tipično eur. navijačko “pleme” koje prati svoj klub; poslije se profilirala kao supkulturni urbani pokret. Mnogi pripadnici BBB-a sudjelovali su u Domovinskom ratu.

Baglivi, Đuro, liječnik (1668–1707), istraživač i autor mnogih med. djela. Rodom Dubrovčanin, školo- Đuro Baglivi vao se i djelovao u Italiji i stekao velik ugled kao praktični liječnik i sveučilišni predavač. Zastupao gledište da organizam funkcionira poput stroja te da se mnoge bolesti mogu pripisati poremećajima funkcije mišićnih vlakana. Pridonio sustavnom opisivanju kliničke slike i klasifikaciji mnogih bolesti. Preporučivao umjerenu upotrebu lijekova.

Badel 1862 Zagreb, rukometni klub, osnovan 1947. u Zagrebu; u bivšoj SFRJ osvojio 4 naslova prvaka i 1 Kup, a u neovisnoj Hrvatskoj 9 naslova drž. prvaka i 9 Kupova. Dva puta pobjednik Kupa europskih prvaka (1992. i 1993). badem (tur. iz perz.), bajam, drvenasta biljka iz porodice ruža, rod šljiva (Prunus amygdalus). Stablo naraste do 10 m. Plod je koštunica s jestivom jezgrom. Sjemenke i plodovi upotrebljavaju se u ljekarništvu. Drvo teško i tvrdo, upotrebljava se u stolarstvu.

bagrem (Robinia pseudoacacia), trnovito drvo, poznato kao akacija, s bijelim mirisavim cvjetovima skupljenim u grozdove. Spada u porodicu lepirnjača (ili mahunarki). Često se koristi za pošumljavanje. Drvo bagrem je tvrdo i otporno te se upotrebljava u brodogradnji i kolarstvu.

badminton (engl.), sport. igra između jednog ili dvaju igrača sa svake strane, koji reketom prebacuju lopticu preko mreže u protivničko polje sve dok netko od njih ne pogriješi. Loptica ima oblik malene gumene polukugle s perima, držak i okvir reketa su od kovine ili drva, a mreža od plastične niti. Natjecanja se održavaju u dvorani.

Bahama, država na istoimenom, 1 200 km dugačkom otočju u Srednjoj Americi, JI od Floride i S od Kube (29 većih i 661 manji otok te više od 2 300 grebena). Otoci vapnenački, okruženi koraljnim grebenima. Obale otoka niske i vrlo razvedene. Najveći otoci: Andros (5 957 km2), Abaco (1 682 km2), Great Inagua (1 400 km2) i Grand Bahama (1 373 km2). Klima: suptropska s kišnim razdobljem od svibnja do listopada; česti tropski cikloni (hurikani). Stanovništvo po rasnoj pripadnosti: crnci (85%), bijelci (12%), Azijci i Hispanoamerikanci badem, plod

Badnjak (staroslav. bdijenje), u slavenskom kršćanstvu naziv za dan uoči Božića; kao opća imenica označuje deblo ili cjepanicu koja se obredno unosi u kuću i spaljuje na ognjištu. Tradicionalno se slavi postom (riba), kićenjem božićnog drvca i odlaskom na polnoćku.

77

B1.qxd

29.10.2003

20:28

Page 78

Bahami

BAHREIN

BAHAMA

Bahama

Službeni naziv Dawlat al-Bahrayn (Država Bahrein) Ustavno uređenje emirat, apsolutistička monarhija Površina 620 km2 Broj stanovnika 634 000 (1022,5 st./km2) Gl. grad Manama (Al-Manamah) Službeni jezik arapski BDP po st. 7 840 USD Novčana jedinica 1 bahreinski dinar; 1 BHD = 100 fila Međunarodni znak BHR, BH Tel. pozivni broj +973 Vremenska zona po GMT-u +3

Službeni naziv The Commonwealth of The Bahamas (Bahamski Savez) Ustavno uređenje parlamentarna monarhija u Commonwealthu Površina 13 939 km2 Broj stanovnika 294 900 (21,1 st./km2) Gl. grad Nassau Službeni jezik engleski BDP po st. 11 940 USD Novčana jedinica 1 bahamski dolar; 1 BSD = 100 centa Međunarodni znak BHS, BS Tel. pozivni broj +1242 Vremenska zona po GMT-u –5

Bahrein, država u JZ Aziji na istoimenom otoku uz J

(3%). Po vjeroispovijedi: protestanti (54%), rimokatolici (16%). Dvije trećine stanovništva živi na otoku New Providence, na kojemu je gl. grad i luka Nassau (172 000 st.). Najjača gosp. djelatnost je turizam (55% BDP-a). – Politički sustav: prema ustavu iz 1973. B. je parlamentarna monarhija u sklopu Commonwealtha. Generalnoga guvernera imenuje brit. kraljica na prijedlog bahamskog predsjednika vlade. Dvodomni parlament. – Povijest. U pretkolumbovsko doba nastanjuBahrein ju je indijanska plemena Arawak. U 16. st. je zaposjedaju Španjolci; brit. krunska kolonija od 1717. Španj. okupacija 1782-83; brit. kolonijalni posjed od 1783. U vrijeme prohibicije u SAD-u (1920-33) baza za krijumčarenje ruma. Ograničenu samoupravu stječe 1964; neovisnost proglašena 1973.

obalu Perzijskog zaljeva; uz otok Bahrein (620 km2), obuhvaća 32 manja otoka. Klima: suptropska, pustinjska. Nac. sastav stanovništva: bahreinski Arapi (64%); ostali – radnici na privremenom radu iz arap. država, Indije i Pakistana. Po vjeroispovijedi: muslimani (82%, od čega šijiti 61%, suniti 21%), kršćani (9%). Najveći grad: Manama (140 000 st.). Bogata ležišta nafte i zemnog plina. Petrokem. ind. i tvornica aluminija. Gl. luke: Mina Sulman, Sitra. – Politički sustav: apsolutistička monarhija (emirat). Ustav ukinut 1975. i otada emir ima svu zakonodavnu i izvršnu vlast. Polit. stranke su zabranjene. – Povijest. Od ant. doba otočje glasovito po vađenju bisera. Od 3. st. pod vlašću Sasanida; u 7. st. osvajaju ga Arapi. Pod perz. vlašću 900–1075. te u 13–14. st. i 1602–1783. Portugalski posjed 1507–1602. Od 1783. Bahreinom vladaju lokalni arap. vladari. Pod brit. vlašću od 1820, do proglašenja nezavisnosti 1971.

Bahami, otočna skupina i država (→ Bahama) u Atlantskom oceanu; 13 939 km2, 293 000 st. JI od Floride i S od Kube.

78

B1.qxd

29.10.2003

20:29

Page 79

Baker Baja California (Donja Kalifornija), poluotok Sje-

bakalar (tal.), riba sjev. mora (Gadus morrhua), iz porodice tovarki. Grabežljivac, maslinastozelene do smeđe boje po leđima. Jede se svjež ili sušen na zraku. Iz njegove se jetre dobiva ulje bogato vitaminom D.

verne Amerike, između Tihog oceana i Kalifornijskog zaljeva, Meksiko; 144 000 km2. Proteže se u Tihom oceanu prema SI u dužini većoj od 1 200 km. Gl. središta La Paz i Tijuana. Nalazišta zlata, bakra, srebra, olova i nafte. Prvi ju je kartografski opisao pol. 18. st. hrv. misionar, isusovac F. Konšćak.

bakanalije, također bakanal (lat.), 1. razuzdano slavlje, pijanka; 2. u starih Rimljana, svečanosti u čast boga Bakha, za bakalar bogat prirod, s vremenom su se pretvorile u razuzdana slavlja i orgije.

Bajamonti, Julije, hrv. liječnik, povjesničar i skladatelj (1744–1800), pisao znanstv. rasprave na tal. jeziku (Povijest kuge u Dalmaciji). Skladao simfonije, motete, mise, Rekvijem za Ruđera Boškovića, prvi hrv. oratorij (Prijenos sv. Dujma, 1770); objavio raspravu Liječnik i glazba, te ostavio nedovršeni Glazbeni rječnik.

bakar, kem. element (simbol Cu); at. broj 29, rel. at. masa 63,546; rastezljiva i mekana kovina, izvrstan vodič topline i električne struje, upotrebljava se za izradu električnih kablova i žica. Njegove slitine, mjed (bakar–cink) i bronca (bakar–kositar), imaju vrlo široku primjenu. Važniji spojevi: bakreni (II) klorid, CuCl2, služi za dobivanje nekih organskih boja i u pirotehnici; bakreni (I) oksid, Cu2O, sredstvo za zaštitu bilja, za bojenje stakla i emajla, za premaze na brodovima; bakreni (II) sulfat, CuSO4 . 5H2O, → modra galica, sredstvo za uništavanje biljnih štetočina (prskanje vinove loze).

Bajazid I., zvan Yîldîrîm (Munja), tur. sultan (1347–1403), vladao od 1389. Pokorio Makedoniju (1392), Bugarsku i Tesaliju (1393-94); pobijedio hrv.-ug. kralja Žigmunda kod Nikopolja (1396). God. 1402. zarobio ga je u bitki kraj Ankare kan Timur; umro u zatočeništvu. Drži se osnivačem moćnoga Turskog Carstva u Europi i Aziji. Bajazid II., zvan Veli (Sveti), tur. sultan (1447/48– –1512), vladao od 1481. Proširio tur. stečevine od Makarske krajine i S Boke prema Crnoj Gori (1499). Osvojio Drač i dio Grčke. U njegovo doba tur. je vojska pod Jakub-pašom porazila hrv. plemstvo u → Krbavskoj bitki (1493).

bajka (staroslav.), kratka prozna pripovjedna forma u kojoj se zbiljski elementi prepleću s čudesnim i fantastičnim. Zovu je i vilinska priča, budući da se u njoj pojavljuju vile, kao i druga nadnaravna bića poput patuljaka, divova, zmajeva, vještica i sl. Ima svoje podrijetlo u nar., usmenom stvaralaštvu, ali se javlja i kao pisana, autorska forma, osobito nakon romantizma u vrijeme kojega za nju vlada najveće zanimanje. Za širenje njezine popularnosti zaslužni su njem. sakupljači bajki, braća → Grimm (Bajke, 1812, 1815), a važni su autori toga žanra A. S. Puškin, H. Ch. Andersen, O. Wilde, te u hrv. književnosti I. Brlić-Mažuranić. U suvremenom knjiž. i film. stvaralaštvu, kao i u novim medijima, elementi bajke široko su rasprostranjeni, npr. u animiranom filmu, filmovima i romanima znanstv. fantastike, u kompjutorskim i videoigrama i sl.

Bakar, grad i luka u Bakarskom zaljevu, 15 km JI od Rijeke; 1 561 st. (2001). Sastavni dio lučko-industr. sustava grada Rijeke. U prošlosti središte trgovine, ribarstva, vinogradarstva, pomorstva. Frankopanski kaštel iz 16. st., pomorska škola. Važno naselje u vrijeme Frankopana i Zrinskih (16-17. st.); razvilo se izgradnjom Lujzinske ceste.

Bajkalsko jezero, jezero u I Sibiru (Rusija); 31 500 km2. Proteže se 650 km među gorskim masivima, na 445 m nadmorske visine; kriptodepresija i najdublje jezero na svijetu (1 741 m). Zaleđeno 5 mjeseci. Gl. pritoci: Selenga, Barguzin, Gornja Angara; iz jezera istječe Angara. Mnogobrojni biljni i životinjski endemi. Limnološka i biol. postaja. Ribolov. Gl. luke: Bajkal i Listvjanka.

Bakarski zaljev, najveći zaljev u Hrvatskom primorju, u blizini Rijeke; dug 4,6 km, širok do 1,1 km; potopljeni dio Vinodolske udoline; naselja: Bakar i Bakarac. bakelit, najstarija tvrda umjetna smola, proizvedena 1909. Nastaje kondenzacijom fenola ili krezola s formaldehidom. Upotrebljava se kao izolator u elektrotehnici i za izradu raznih predmeta široke potrošnje.

Bajram (tur.), naziv dvaju muslimanskih blagdana: Ramazanski b. i Kurban-b. Ramazanski traje tri dana nakon posta u mjesecu ševalu. Kurban ili Hadžijski b. traje četiri dana nakon posta u mjesecu zulhidže. Muslimani kolju ovna (kurban) u spomen na Ibrahima (Abrahama).

Baker, Chet, amer. jazz trubač i pjevač (1929– –1988), svj. slavu postigao 1953. kao član kvarteta

79

Bakar

B1.qxd

29.10.2003

20:29

Page 80

Bakić terija su paraziti. Parazitske bakterije su patogene, tj. uzrokuju zarazne bolesti u biljaka, životinja i čovjeka. Postoje dvije glavne skupine patogenih bakterija koje se razlikuju na temelju bojenja bakterijske stijenke: gram-negativne b. – uzročnici crijevnih zaraznih bolesti (salmonele, šigele), i gram-pozitivne b. – uzrokuju gnojenja (streptokoki, stafilokoki), tuberkulozu, difteriju i dr.

Gerryja Mulligana, a zatim predvodi vlastite male grupe u kojima njeguje naglašeno lirični instrumentalistički i intimistički vokalni stil.

Bakić, Vojin, hrv. kipar (1915–1992), autor figurativne i reducirane plastike (I. G. Kovačić, Bik) te apstraktnih sferičnih skulptura u visoko poliranom metalu (Razlistana forma). Stvarao i spomeničku plastiku (spomenici na Kamenskom, Petrovoj gori i u Dotršćini).

Baku, gl. grad Azerbajdžana i najveća luka na Kaspijskom jezeru; 2 500 000 st. (metropolitansko područje); na poluotoku Apšeronu. Središte velikoga naftonosnog područja, povezan s Batumijem na Crnome moru naftovodom dugim 883 km. Sveučilište (1920), Akademija znanosti. Rafinerije nafte; ind. strojeva, građevnog materijala, prehr. i tekstilna industrija. Prema predaji, utemeljio ga je Aleksandar Veliki; u povijesti je bio pod različitim vlastima: arap., tur., perzijskom i ruskom.

bakreno doba (eneolitik ili halkolitik), prapov. razdoblje između mlađega kamenog i brončanog doba (←3 500. – ←2 000). Osnovno mu je obilježje pojava Vojin Bakić, “Razlistana kovanog oružja i oruđa, što izaziva promjene u gosp. i forma” društv. ustroju ljudskih zajednica (velike migracije, izgradnja većih naselja, grobni prilozi).

bakropis, 1. grafička tehnika dubokog tiska; metalnom iglom urezuje se crtež na voskom premazanu bakrenu ploču (matricu), potom se izloži djelovanju salitrene ili dušične kiseline koja u njoj stvara ureze. Nakon ispiranja, u udubljenja se utiskuje tiskarska boja i pod prešom otiskuje. Poznati bakropisci: A. Medulić (16. st.), Rembrandt i J. Callot (17. st.); 2. slika, otisak izveden tom tehnikom.

balada (provansalski), lirsko-epska pjesma, izvorno plesna pjesma u Provansi (13. st.). Tzv. sjevernjački tip balade nastao je najvjerojatnije u Škotskoj. Osnovne su joj odlike polagani ritam tužne intonacije, a pjeva ugl. o nesrećama, stradanjima i tragičnoj smrti glavnoga junaka. Uz narodnu, važna je i umj. balada kakvu su pisali osobito romantičari (J. W. Goethe, A. S. Puškin, W. Wordsworth), a u hrv. knjiž. S. Vraz, P. Preradović i kasnije M. Krleža (Balade Petrice Kerempuha).

bakrorez, 1. grafička tehnika dubokog tiska; čeličnom iglom izravno se urezuje crtež u bakrenu ploču (matricu); potom se u udubljenja utiskuje boja i tiska s pomoću grafičke preše. Poznati bakroresci: A. Dürer (16. st.), Rembrandt (17. st.), Piranesi (18. st.); 2. slika, otisak izveden tom tehnikom.

balalajka, rus. nar. trzalačko glazbalo, trokutasta trupa, dugačka vrata i s 3 žice, zvukom srodno tamburi; upotrebljava se u 6 veličina i registara (orkestar balalajki).

bakrov sulfat → modra galica

balalajka

baktericid (grč. i lat.), tvar koja uništava bakterije; npr. alkohol, jodni i klorni spojevi koji se upotrebljavaju za → sterilizaciju kože ili predmeta.

balans (franc.), ravnoteža, izjednačenost; balansirati, njihati se držeći ravnotežu i sl.

balast (njem.), 1. suvišan teret; 2. nešto suvišno, suvišak, opterećenje, smetnja; 3. teret koji se dodaje brodu kako bi se opterećenje rasporedilo ravnomjerno.

bakterije (grč.), najjednostavniji i najmanji bakterije, 1. bacili; 2. koki; 3. spirili

1

2

3

mikroskopski organizmi. Naseljavaju gotovo sva prirodna staništa (kozmopolitski organizmi) u velikom broju. Žive pojedinačno ili u nakupinama, kolonijama. Četiri su osnovna oblika bakterija: okrugli ili kuglasti koki, štapićasti bacili, spiralni spirili, te oni u obliku niti, vibrioni. Nemaju prave jezgre, ali imaju obje nukleinske kiseline (DNK i RNK) . Mogu imati strukture za pokretanje – trepetljike ili bičeve. Razmnožavaju se dijeljenjem, ali i spolnim načinom. Po načinu života mogu biti autotrofne i heterotrofne. Autotrofne posjeduju pigmente koji im omogućuju fotosintezu (fotosintetske), dok druge stvaraju org. spojeve s pomoću kem. energije (kemosintetske b.), od kojih su osobito važne one koje vežu dušik iz atmosfere te tako obogaćuju tlo dušikovim solima (tzv. zelena gnojidba). Heterotrofne b. mogu živjeti kao saprofiti na ostacima biljnih i životinjskih organizama. To su razlagači čija je uloga od velikog značenja u kruženju tvari u prirodi. Tu spadaju i važne bakterije koje uzrokuju vrenja – octeno i maslačno. Druga skupina heterotrofnih bak-

Balaton (Blatno jezero), jezero u Mađarskoj, najveće u srednjoj Europi; 596 km2, najveća dubina 10,8 m. Najvažniji pritok Zala. Na obali su mnoga kupališna i turistička mjesta (Balatonfüred, Siófok). Balboa, Vasco Núñez de, španj. istraživač i konkistador (1475–1519), na obali zaljeva Dariéna osnovao je 1511. prvo eur. naselje na tlu Južne Amerike. Na putovanju preko Panamske prevlake otkrio Tihi ocean (1513) i nazvao ga El mar del Sud (Južno more), i proglasio posjedom španj. kralja.

baldahin (lat.), 1. okvir nad posteljom s kojega vise zavjese koje ju zakrivaju; 2. takve zavjese; 3. pokrov razapet na motkama koji se nosi u procesiji iznad svećenika; nebnica; 4. ARHIT, kamena streha iznad kipa, oltara ili groba. Baleari (španj. Islas Baleares), otočje i španj. pokrajina u Z dijelu Sredozemnog mora; 5 014 km2, 702 800 st. Obuhvaća 5 većih (Mallorca, Menorca,

80

B1.qxd

29.10.2003

20:30

Page 81

balistit Cabrera, Ibiza i Formentera) i 11 manjih otoka. Sredozemna klima. Ribarstvo i stočarstvo; uzgoj voća i povrća. Vrlo je razvijen turizam. Gl. grad: Palma de Mallorca. Na otocima ima tragova brončanog doba; iz doba arap. nazočnosti (8. st.) potječu ostaci javnih kupališta, parkova i palača.

se utemeljuju pravila i pokreti. U romantizmu, u Baleari 19. st., nastaju obimniji i zahtjevniji baleti, razvija se posebna tehnika plesa na vršcima prstiju (M. Taglioni). Već od 18. st. u Petrogradu djeluje Carska baletna škola. Nove poticaje klasičnom baletu pruža “Ruski balet” poč. 20. st. (S. Djagiljev). U 20. st. razvijaju se oblici slobodnoga scenskog plesa, često bez čvrste dramske fabule i otvoreni prema novoj izražajnosti i bogatoj ritmici.

Bali, vulkanski otok i pokrajina u Indoneziji, I od Jave; 5 561 km2, 2 782 000 st. Brdovit, vulkanskog podrijetla (vulkan Agung, 3 142 m). Razvijeno je poljodjelstvo: riža, kukuruz, duhan, pamuk, kava, šećerna trska, kokosove palme. Vrlo razvijen turizam. Brojni hramovi. Gl. grad Denpasar. balet, gore: “Labuđe jezero”; dolje:”Romeo i Julija”

balistika (lat.), tehnička disciplina koja proučava let

balet, plesno glazb.-scensko djelo u kojemu se

projektila, napose onih na paraboličnoj putanji između dviju točaka Zemljine površine. Naziv dolazi od srednjovj. mehaničke, voj. naprave – baliste, kojom se izbacivalo kamenje ili koplja (strijele) pri opsadama utvrđenih gradova.

stiliziranim figurama i pokretima prikazuje određena dramska radnja; izraz b. upotrebljava se i za ansambl plesača. Podrijetlo mu je vrlo staro, a kao zasebna vrsta javlja se potkraj 16. st. na franc. kralj. dvoru, gdje se naziva ballet de cour (dvorski b.); u 17. st. baletni dramski sadržaji ugl. su mitološki i alegorijski, često ugrađeni u veće glazb. cjeline (opere). Koreografija se usustavljuje u 18. st. (J. G. Noverre, S. Viganò), kada

balistit (grč.), vrsta dvobaznoga voj. bezdimnog baruta. Uz 60% celuloznog nitrata sadrži o. 40% glicerol-trinitrata u želatiniziranu obliku. Slični se saBali, 1. hram; 2. obrađistavi upotrebljavaju i za čvrsta raketna goriva. vanje rižinih polja 2

1

81

B1.qxd

29.10.2003

20:30

Page 82

Balkan Balkan (tur.), 1. planinski masiv na JI Europe; proteže se od Z prema I u obliku luka dužinom od o. 600 km, od granice između Srbije i Bugarske do Crnog mora, razdvajajući dunavsku nizinu od nizine rijeke Marice (najviši vrh Botev, 2 376 m). Dijeli se na Zapadni B., Središnji B. i Mali B. (niže brežuljkasto gorje na istoku). Područje šuma i pašnjaka; 2. geopolit. naziv za područje pod Turskim Carstvom, a poslije za područje Albanije, Bugarske, Grčke, bivše Jugoslavije, Rumunjske, a koji put i eur. dio Turske.

Uz morsku obalu uzgajaju se juž. kulture. Naziv B. p. prvi je upotrijebio njem. geograf A. Zeune.

balkanski ratovi, naziv za dva ratna sukoba vođena na području Balkana 1912-13. Prvi balkanski rat (1912-13), rat Srbije, Crne Gore, Bugarske i Grčke protiv Turske (izbio u listopadu 1912), koja je nakon poraza, mirom u Londonu (30. 5. 1913) bila prisiljena odreći se gotovo svih svojih posjeda na Balkanu. – Drugi balkanski rat (izbio 29. 6. 1913), rat Srbije, Crne Gore, Grčke, Rumunjske i Turske protiv Bugarske, vođen zbog podjele Makedonije. Nakon pobjede saveznika na Bregalnici, mirom u Bukureštu (10. 8. 1913), Srbija i Grčka podijelile su Makedoniju; Rumunjska je dobila juž. Dobrudžu, a Turska Jedrene; Bugarskoj je pripala Pirinska Makedonija i dijelovi Tracije; Crna Gora dobila je dio Metohije i Sandžaka.

balkanski, ono što pripada području Balkana u pov., Zlatko Baloković

kult., etnografskom i drugom smislu; katkada, iz perspektive eur. politike i sociologije, pridjev ima pogrdno značenje s obzirom na kronične polit., vjerske, jezične i kult. sukobe među etničkim zajednicama što žive na ovom području.

Balkanski poluotok, poluotok u JI Europi između Crnog, Mramornog, Egejskog, Jonskog i Jadranskog mora; 490 000 km2. Sjev. granica Dunav–Sava–Kupa prema Riječkom zaljevu. Sjeverni dio naslanja se na srednjoeur. kopno, a J dio obuhvaća područje do Egejskog mora. Pretežito naseljen Srbima, Albancima, Bugarima, Grcima, Crnogorcima i drugim nar. balon skupinama. Njime protječu veće rijeke: Drina, Morava, Iskr, Vardar, Struma i Marica. U S dijelu Balkanski poluotok ratarstvo i stočarstvo (goveda), a u J dijelu ovčarstvo.

balneologija (lat. i grč.), grana medicine koja se bavi proučavanjem i primjenom liječenja s pomoću prirodnih mineralnih voda i muljeva (blatâ). Liječenje obuhvaća kupelji, pijenje mineralne vode, udisanje isparavanja i oblaganje muljem. Važni ljekoviti činitelji su i klima, socijalno okružje, primjerena dijetna ishrana, te specijalni lječilišni režim koji propisuje pravilan raspored liječenja, odmora i aktivnosti. Baloković, Zlatko, hrv. violinist (1895–1965), međunar. karijeru započeo 1913, od 1924. živio u SAD-u. Svoju violinu The King (majstor Guarneri del Gesù) oporučno je ostavio Hrv. akademiji znanosti i umjetnosti.

balon (tal.), 1. kuglasto ili šuplje tijelo okruglog oblika koje se može napuhati zrakom ili plinom; 2. takva dječja igračka od gume ili plastične mase; 3. u aerotehnici, aerostat, tj. b. ispunjen plinom lakšim od zraka (ili toplim zrakom), kako bi mogao lebdjeti, neupravljan (npr. meteorološki balon), ili upravljan (zračni brod ili dirižabl); 4. naziv za razna tijela takva oblika (npr. za loptu, stakleno tijelo žarulje, posudu i dr.). Balota, Mate → Mirković, Mijo Balti, skupno ime nekoliko naroda koji žive ili su živjeli na S Europe. U ovu se skupinu ubrajaju Letonci i Litavci te nekadašnji Prusi i Kuri, a jezik im pripada indoeur. porodici jezika (litavski, letonski i ugasli staropruski). Na područje oko Baltičkog mora došli su iz I dijela srednje Europe.

Baltičko more, unutarnje sjevernoeur. more, između eur. kontinenta, poluotoka Jyllanda i Skandinavskog poluotoka; 422 300 km2, prosječna dubina 86 m, a najveća 459 m (jarak Landsort). Voda je slabo prozirna, slanost se od Z (Skagerrak i Kattegat 30‰) prema I (Botnički zaljev 1‰) smanjuje. Lako se zaleđuje zbog male gustoće i slanosti (Finski i Botnički zaljevi zaleđeni su 5 mjeseci). Gl. luke: Stockholm, Karlskrona, Malmö, Kopenhagen, Kiel, Szczecin, Gdańsk, Kaliningrad, Riga, Tallinn, Sankt Peterburg, Helsinki, Turku.

82

B1.qxd

29.10.2003

20:30

Page 83

banalnost Baltik, geopolit. pojam koji se odnosi na tri neovisne države, nekad republike bivšeg SSSR-a, koje se nalaze na I obali Baltičkog mora (Estonija, Litva i Letonija); katkad se proširuje i na Poljsku te Finsku, odnosno na sve što je u vezi s Baltičkim morem. Baltimore, grad i luka u sav. državi Maryland, SAD, na ušću rijeke Patapsco u zaljev Chesapeake; 651 000 st. Osnovan kao trg. luka 1729. Važno kult. središte; Sveučilište John Hopkins (osn. 1876), glazb. akademija, knjižnice. Crna i obojena metalurgija, brodogradnja, kem. i prehr. industrija; rafinerija nafte. Baluba (Luba), Bantu narod u JI dijelu DR Konga (Katanga, Kasai); o. 7,6 mil. pripadnika; animisti ili kršćani; bave se poljoprivredom, lovom, ribolovom, rezbarstvom; vrlo su vješti u lončarstvu, stolarstvu i kovačkom obrtu. Balzac, Honoré de, franc. književnik (1799–1850), začetnik eur. realizma. Glavninu njegova golema i raznovrsna opusa predstavlja 80-ak romana koji tvore znamenitu Ljudsku komediju, podijeljenu u tri skupine. Prva, “analitičke studije”, bavi se načelima koja upravljaju ljudskom egzistencijom (Fiziologija braka); drugu čine “filozofske studije” koje istražuju okolnosti što određuju ljudsko ponašanje (Šagrenska koža, Louis Lambert); najbrojnije su “studije ljudskog života”, raščlanjene u 6 nizova (Otac Goriot, Eugénie Grandet, Izgubljene iluzije, Sjaj i bijeda kurtizana). Posebno mjesto imaju Golicave priče, primjer galskog humora i duha. Stvorivši oko 2 000 likova iz svih slojeva franc. društva, B. se pokazao oštroumnim promatračem koji zadire u probleme odnosa čovjeka i povijesti. ban (mong. bajan, bogat, raskošan), najviši drž.

balzam (grč.), gusta ili polutekuća mješavina eterič-

Baltičko more

dužnosnik u srednjovj. Hrvatskoj, Slavoniji i Bosni te graničnim područjima Ugarske (Mačva, Severin i dr.). Isprva b. pod naslovom ban Hrvata upravlja u kraljevo ime Likom, Gackom i Krbavom. Nakon izbora Kolomana za hrv. kralja i personalne unije s Ugarskom (1102), b. je kraljev predstavnik na cjelokupnome hrv. području od Drave do Jadrana. U drugoj pol. 12. st. zabilježeni su i prvi bos. banovi (Borić, Kulin); od 13. st. banovi su i vrhovni voj. zapovjednici i upravitelji graničnih područja. Tijekom 13. st. postavlja se jedan b. za Slavoniju, a jedan za Honoré de Balzac Hrvatsku. U doba vladavine Habsburgovaca ovlasti bana često su se smanjivale, a dio hrv. teritorija bio izuzet iz njegove jurisdikcije i podvrgnut izravnoj austr. upravi. U 19. st. banske ovlasti najsnažnije su objedinjene u vrijeme → Josipa Jelačića. U Kraljevini SHS naslov b. ukinut je Vidovdanskim ustavom (1921); 1939. banska funkcija u novouspostavljenoj → Banovini Hrvatskoj dobila je nešto šire ovlasti. U suvremenome hrv. državnopravnom nazivlju naslov je napušten.

nih mirisnih biljnih ulja i smola; na zraku se stvrdne. Upotrebljava se u medicini i farmaciji, za mazanje, ublaživanje bolova, te u mikroskopiji.

balzamiranje (grč.), postupak kojim se truplo zaštićuje od raspadanja posebnim balzamima (prirodnim smolama) ili drugim tvarima (npr. usoljavanjem). Kao dio pogrebnoga postupka primjenjivale su ga neke drevne kulture (egipatske, kulture Inka i dr.), a povremeno se primjenjuje i danas. Za konzerviranje pojedinih organa ili cijelih tijela radi med. studija i istraživanja danas se rabe formalin ili alkohol.

Bamako, gl. grad Malija; 1 131 000 st. Leži na rijeci Nigeru. Prometno, trg. i industr. središte; proizvodnja kože i tekstila, građevna ind., naftni derivati. Riječna i međunar. zračna luka. Građevine u pov. središtu grada svjedoče o utjecaju islamske kulture iz 12-16. st.

bambus (malajski), indijska trska (Bambus), drvenasta biljka iz porodice trava, raste poput visoka grma u tropskim i suptropskim područjima (o. 250 vrsta). Lagana i elastična stabljika upotrebljava se u izradi pokućstva, vlakana i papira; mladi su izdanci jestivi.

banalnost (franc.), svojstvo onoga što je obično do otrcanosti, što je takvo zato što je mnogo puta viđeno i bambus općepoznato pa stoga nema posebne vrijednosti.

83

B1.qxd

29.10.2003

20:31

Page 84

banana Bangkok (sijamski Krung Thep), gl. grad i luka Tajlanda, leži na rijeci Chao Phraya, na krajnjem jugu Sijamskog zaljeva; 5 621 000 st. Gl. industr., trg., kult. i lučko središte zemlje. Sveučilište (1917). Sačuvan stari dio grada; mnogobrojni budistički samostani i hramovi. Ind. tekstila, drva i stakla. Međunar. zračna luka. Bangladeš, država u J Aziji u SI dijelu Indijskog potkontinenta. Veći dio države u delti Gangesa i Brahmaputre. Klima: monsunska s visokim temperaturama cijele godine i obiljem padalina. Česti tropski cikloni uzrokuju katastrofalne poplave. Gotovo cjelokupno stanovništvo čine Bengalci (98%). Po vjeroispovijedi: sunitski muslimani (88%), hinduisti (11%). Jedna od najgušće naseljenih država na svijetu.

BANGLADEŠ Službeni naziv Gana Prajatantrî Bangladesh (Narodna Republika Bangladeš) Ustavno uređenje parlamentarna republika Površina 144 570 km2 Broj stanovnika 129 567 000 (896,2 st./km2) Gl. grad Dhaka (Dhâkâ) Službeni jezik bengalski BDP po st. 260 USD Novčana jedinica 1 bangladeška taka; 1 BDT = 100 paisa Međunarodni znak BGD, BD Tel. pozivni broj +880 Vremenska zona po GMT-u +6

Bangkok

banana (port. prema gvinejskom), tropska i suptropska visoka zeljasta biljka (Musa sapientium), drvolika oblika, slična palmi, na čijem su vrhu veliki listovi. Ima cvjetove skupljene u cvat nalik klasu iz kojih se razvijaju duguljasti mesnati i hranjivi plodovi. Banat, područje omeđeno na I Južnim Karpatima, na S rijekom Mureș, na Z Tisom, a na J Dunavom. Pripada Rumunjskoj, Mađarskoj i Srbiji (Vojvodini). Ravničarski kraj s plodnom zemljom i nekoliko “pješčara”; poljoprivreda i stočarstvo. Veća naselja: Temišvar, Zrenjanin, Vršac, Kikinda. U 18. i 19. st. u banana B. su se doselili (osim Mađara i Nijemaca) i brojni Hrvati, ugl. iz Like i modruškoga kraja, koje danas na tom području zovu Šokcima. Band, The, kanadska rock skupina oformljena početkom 1960-ih, predvođena gitaristom i skladateljom Robbiejem Robertsonom (1943). Profesionalnu karijeru započeli kao prateći glazbenici zvijezde rockabillyja Ronniea Hawkinsa, a svj. slavu postigli kao suradnici Boba Dylana i protagonisti dokumentarnog filma Martina Scorcesea Last Waltz (1976).

Bandar Seri Begawan , gl. grad sultanata Bruneja, leži na rijeci Brunei (otok Borneo); 52 000 st. Trgovačko središte. Sultanova palača i najveća džamija u JI Aziji.

banderij (srednjovj. lat. banderium, barjak), skupina od o. 400 vojnika koje su feudalci u ratu bili obvezni priključiti kraljevskim postrojbama pod svojom zastavom (banderijem).

banditizam (tal.), razbojničko djelovanje (oružano ili neoružano), ili nasilničko ponašanje skupine Bangladeš (bande) koju tvore takvi nasilnici, banditi.

84

B1.qxd

29.10.2003

20:31

Page 85

Banovina Hrvatska Veći gradovi: Dhaka (9 600 000 st.), Chittagong (3 000 000). Poljoprivredom se bavi 65% stanovništva. Uzgajaju se: riža, pšenica, slatki krumpir, banane, ananas, čaj, juta, šećerna trska. Razmjerno velike zalihe nafte i zemnog plina. Industrija slaba. Gl. luka: Chittagong. – Politički sustav: prema ustavu iz 1972. predsjednička republika s jednodomnim parlamentom. – Povijest. Do 1947. povijest B. vezana je uz polit. status pokrajine Bengala; nakon podjele indij. potkontinenta (1947) područje današnjeg B. (ist. Bengal) dodijeljeno je Pakistanu (Istočni Pakistan). Od 1954. Awami-liga šeika Mujibura Rahmana predvodi pokret za neovisnost Istočnog Pakistana te 1971. proglašava neovisnost B. U indijsko-pakistanskom ratu 1971. pakistanska vojska u B. je poražena. God. 1972. M. Rahman postaje predsj. vlade; od 1975. je predsj. države s neograničenim ovlastima (iste god. ubijen). Idućih godina B. potresaju voj. udari. Na slobodnim parlamentarnim izborima 1991. predsj. postaje Abdur Rahman Biswas. Na izborima 1996. pobjeđuje Awami-liga šeika Wajeda koji objavljuje program obnove zemlje.

tečaja), nadzor nad drugim bankama, interveniranje u slučaju nepravilnosti u bankarskom poslovanju i dr.

bankomat, aparat na kojemu pojedinac s pomoću bankovne kartice može u bilo koje vrijeme obavljati neke bankovne poslove (podizati ili ulagati novac, vidjeti stanje na vlastitu računu i dr.).

bankrot (tal.), slom banke, poduzeća; u financ. poslovanju, situacija u kojoj dužnik objavljuje stečaj kod nadležnog suda, ili je stečaj pokrenut presudom suda; također, izraz koji označuje legalni postupak likvidacije poduzeća kad iznos dugova premaši vrijednost njegove imovine. Poznat je i fraudolentni (prijevarni) b., kada vlasnik tvrtke uništava ili prikriva svoja dobra, da bi izbjegao zahtjeve vjerovnika.

Banija → Banovina banka (tal.), novčarska, financ. ustanova koja prima, pozajmljuje ili izdaje (emitira) novac, prima novčana sredstva u depozit (polog), plaća na njih kamatu i usmjerava ih ugl. u zajmove, baveći se i financijskim uslugama. Vrste banaka: centralne (emisijske, kontrolne), komercijalne (depozitne, kreditne), investicijske, razvojne (hipotekarne, industrijske), poslovne, multinacionalne, štedne itd. Kao ustanova, b. je poznata već u ant. doba. U Rim. Carstvu tabernae argentariae davale su građanima novčane zajmove; u sred. vijeku razvili su se privatni kreditni zavodi (tavole; stolovi, klupe), koji su raspolagali samo vlastitom glavnicom; od 16. st. ti zavodi poprimaju značajke svojstvene suvremenim bankama. U financ. sustavu države centralna b. ima zadaću da nadzire cijeli bankarski sustav i na taj način osigura provedbu drž. monetarne politike. Glavne su joj zadaće: emisija novca i postizanje unutarnje novčarske ravnoteže (stabilnost kupovne moći novca), zaštita tečaja novca i postizanje vanjske novčarske ravnoteže (stabilnost

Banovina ili Banija, regija u sred. dijelu Hrvatske, dio bivšeg područja Vojne granice (krajine) u Hrvatskoj, JZ od sisačke Posavine; između Kupe i Une te Korduna na Z. Poljodjelstvo i stočarstvo (svinje, goveda); prehr. i drvna ind. Gl. središta Petrinja, Glina, Topusko, Hrvatska Kostajnica, Gvozdansko, Dvor.

Banovina Hrvatska, upravno-teritorijalna jedinica Kraljevine Jugoslavije, ustrojena u kolovozu 1939. na osnovi sporazuma D. Cvetkovića (predsj. vlade Kraljevine Jugoslavije) i V. Mačeka (predsj. HSS-a). Sporazumom i Uredbom o Banovini Hrvatskoj utvrđen je njezin teritorij i ovlasti koje su uključivale poljoprivredu, trgovinu, industriju, šume, rudnike, građevine, socijalnu politiku i zdravstvo, tjelesni odgoj, prosvjetu i unutarnju upravu. Ustrojem B. H. pokrenuto je pitanje preuređenja Jugoslavije prema federativnim načelima, ali su u samom začetku izbile nepomirljive suprotnosti između V. Mačeka i srp. političarâ s obzirom na oživotvorenje dogovorenih i daljnjih promjena i s obzirom na broj budućih samoupravnih jedinica. Osim toga, nezadovoljni hrvatsko-srp. sporazumom o uključivanju znatnih dijelova BiH u Banovinu Hrvatsku, bosansko-herce-

zgrada Hrvatske narodne banke u Zagrebu (arh. V. Kovačić)

85

Banovina (Banija)

B1.qxd

29.10.2003

20:31

Page 86

Bantu

Banovina Hrvatska

rasa. Potječu iz središnjih i juž. krajeva kontinenta. U pretkolonijalnom razdoblju imali su polit. organizirane zajednice (kraljevstva Kongo i Monomotapa) i sačuvali različite običaje: kult predaka, poligamiju, totemizam. Jezikom raznoliki: podijeljeni su na o. 50 skupina koje govore na o. 600 narječja. Zemljoradnici, stočari, lovci, obrtnici.

govački Muslimani usprotivili su se Sporazumu te su zagovarali autonomiju cjelovite BiH. Raspad Jugoslavije na početku 2. svj. rata (1941) dokinuo je sve rasprave o Banovini Hrvatskoj.

bantustan, 1. naziv za posebna područja koja je, na temelju rasne segregacije, vlada Južnoafričke Republike osnovala (od 1958) za pojedine afr. narode na svojem teritoriju (→ apartheid). S vremenom je neka od 10 takvih područja Južnoafrička Republika pretvorila u marionetske države, koje druge države nisu priznavale (Ciskei, Transkei, Venda) i koje su nestale poslije ukinuća apartheida; 2. naziv za područje koje neka vlast odvaja, izolira od drugih svojih područja i u njemu provodi diskriminaciju. Banja Luka, grad na rijeci Vrbasu, BiH; 143 000 st. (1991). Upravno, ekon. i kult. središte SZ Bosne. Cestovno i želj. čvorište na smjerovima prema Sarajevu, Bihaću i Zagrebu. Prvi spomen grada iz 1494; u starome dijelu grada, Gornjem Šeheru, tragovi iz rim. vremena. Iz tur. doba (16. st.) bila je sačuvana Careva džamija, ali su je pobunjeni Srbi 1992. razorili, kao i džamiju Ferhadiju. Znatan dio muslimanskog i gotovo cijelo hrv. stanovništvo s teritorija općine pro-

Banja Luka, džamija Ferhadija, srušena 1993.

Bantu, naziv za veliku skupinu etnički različitih afričkih naroda i plemena, od kojih su najpoznatiji Zulu, Svahili, Kikuju (tzv. “Crna Afrika”); govore bantu-jezicima; oko 180 mil. pripadnika; negroidna

86

B1.qxd

29.10.2003

20:31

Page 87

Baranja tjerano je ili izbjeglo u ratu 1992-95. Prema Daytonskom sporazumu u sastavu Republike Srpske.

banjo → bendžo baobab (Adansonia digitata), tropsko drvo afr. savane. Visoko i do 20 m, s opsegom debla do 10 m, razgranate krošnje. Sadrži velike količine vode te može izdržati dugotrajne suše. Drvo mekano i nije trajno. Plodovi sadrže jestivu sjemenku.

baptisterij → krstionica baptisti, kršć. protestantska sljedba. Proglasila da se krštenje (grč. baptisma) može podijeliti samo osobi koja je svjesna svoje vjere te je uvela krštenje isključivo odraslih, a svi koji su bili kršteni kao mala djeca morali su se iznova krstiti. Zato su dobili i ime anabaptisti. Jednako se tako moraju iznova krstiti i oni koji k njima prijeđu iz neke druge kršć. crkve. Prvu svoju općinu osnovali su u Engleskoj 1636, a u Americi 1639. Baptističke općine su se 1905. udružile u Svjetski savez baptista.

baobab

barakuda (španj.), vrsta ribe koštunjače (Sphyraena barracuda), živi u tropskim vodama Atlantskog oceana. Duga do 2 m, vrlo brza i snažna, opasan grabežljivac.

Bar, grad i luka na obali istoimenog zaljeva Jadranskog mora, Crna Gora; 11 000 st.; sastoji se od Starog Bara i Bara (Novi Bar ili Pristan). Ostaci romaničko-gotičke. katedrale, franjevačkog samostana, romaničke crkve sv. Nikole, zidinâ gornje tvrđave, akvedukta. Grad se spominje krajem 9. st. kao Antibaris, a pod imenom B. od 12. st. Pod različitom vlašću: Bizanta u 10. i 11. st., Nemanjića u 12. st., Balšića u 14. i 15. st., od 1443. pod Venecijom, od 1571. pod Turcima, a od 1878. u sastavu Crne Gore. Sjedište Barske nadbiskupije od 1089; mjesto u kojemu je nastao Ljetopis popa Dukljanina, važan izvor za ranu hrv. povijest.

barakuda

Baranović, Krešimir, hrv. skladatelj i dirigent (1894–1975), stvaralac nac. glazb. stila. Autor opera, kantata, orkestralnih djela, a baletima Licitarsko srce (1923) i Imbrek z nosom (1934) utemeljio je moderni hrv. balet. Baranja, geogr. i pov. regija u I dijelu Hrvatske, područje između Dunava, Drave i mađ. granice; 1 147 km2 , o. 50 000 st. (2001); veći dio pov. županije B. danas u Mađarskoj (o. 4 500 km2). Nizinski kraj; poljoprivreda, lov, ribolov; prehr., drvna ind. Najveće Baranja

bar, znak bar, iznimno dopuštena jedinica tlaka, sa značenjem 105 Pa. U praksi se rado upotrebljava, jer je po iznosu vrlo blizu starim jedinicama tlaka: 1 bar = 0,986923 atm = 1,019716 kp/cm2. U meteorologiji se upotrebljava i decimalna jedinica milibar (znak mbar; 1 mbar = 1 hPa).

Baraba, 1. žid. pobunjenik iz doba vladanja rim. namjesnika Poncija Pilata. Prema Evanđelju po Marku, na suđenju Isusu Pilat je ponudio narodu da odluči tko će biti pomilovan prigodom Pashe: Isus ili Baraba. Po nagovoru svećenikâ, puk je odlučio da se oslobodi B., a Isus objesi na križ; 2. PREN (baraba), nevaljalac, prostak i razbojnik. Barac, Antun, hrv. knjiž. povjesničar (1894–1955), prikazao i vrednovao hrv. književnost 19. i 20. st. U monografijama obradio reprezentativne opuse hrv. književnika, ali i one manje poznate u studiji Veličina malenih. Autor Hrvatske književne kritike i nedovršena književnopov. pregleda Hrvatska književnost.

Baraković, Juraj, hrv. pjesnik (1548–1628), pop glagoljaš, autor bujnog baroknog izraza, pod utjecajem M. Marulića i P. Zoranića. Najpoznatije mu je djelo Vila Slovinka (1614), spjev u 13 pjevanja.

87

B1.qxd

29.10.2003

20:31

Page 88

Barbados barbari (grč.), 1. u ant. Grčkoj, oni koji govore stra-

naselje Beli Manastir. Prvotno je naseljavaju Hrvati i Mađari, poslije Hrvati, Srbi i Nijemci. Nakon srp. agresije 1990-ih velik dio Hrvata, koji su bili većinski narod, i Mađara je prognan ili je pobjegao, da bi poslije 1995. počeo proces povratka.

nim, nepoznatim jezikom; tuđinci; 2. u ant. Rimu, zbirni naziv negativna značenja za strane, daleke narode i etničke skupine; 3. PREN, surove, divlje, primitivne osobe koje preziru kult. vrijednosti, sklone razaranju i uništavanju.

barbarizam (franc.), loše tvorena riječ u duhu nekoga drugog jezika ili krivom primjenom pravila; obično kovanice ili fraze. Npr. badecimer (kupaonica), šarafciger (odvijač).

BARBADOS Službeni naziv Barbados Ustavno uređenje parlamentarna monarhija u Commonwealthu Površina 430 km2 Broj stanovnika 275 000 (639,5 st./km2) Gl. grad Bridgetown Službeni jezik engleski BDP po st. 8 380 USD Novčana jedinica 1 barbadoski dolar; 1 BBD = 100 centa Međunarodni znak BRB, BB Tel. pozivni broj +1246 Vremenska zona po GMT-u -4

Barbarossa, njem. ratni plan za napad na SSSR 1941, koji je predviđao brz poraz SSSR-a (za 5 mjeseci); izvorni naziv plana bio je “Fritz”, ali je u prosincu 1940. dobio novo ime po caru Fridriku I. Barbarossi. Barbarossa, Fridrik I. → Fridrik I. Hohenstaufen, Barbarossa

Barbuda → Antigva i Barbuda Barcelona, grad u Španjolskoj, gl. grad pokrajine Katalonije, na obali Sredozemnog mora; 1 509 000 st., metropolitansko područje 4 750 000. Važno trg., industr. i financ. središte zemlje; kem., brodograđevna, strojarska, tekstilna, gumarska ind. te ind. papira i cementa. Gl. je pomorska luka Španjolske. Uz stari lučki dio grada snažno su se razvile nove četvrti i šire gradsko područje. Sveučilište (1450), gotička katedrala iz 12–15. st., crkva Sagrada Familia, park i palača Güell, Casa Milá; Muzej katalonske umjetnosti, muzej Pabla Picassa i zaklada Joana Miróa. Snažno razvijen turizam.

Barbados

Barcelona

Barbados, država u Srednjoj Americi na istoimenom otoku, na krajnjem I Malih Antila, otočje Windward. Ispred obale koraljni greben. Klima: tropska, pod utjecajem SI pasata. Vegetacija: listopadna savanska šuma, većim dijelom iskrčena. Stanovništvo po rasnoj pripadnosti: crnci (93%), bijelci (4%), mulati (3%). Po vjeroispovijedi: protestanti (63%), rimokatolici (4%). Jedini je veći grad i luka Bridgetown (7 500 st.). Najvažnija gosp. djelatnost je turizam. Poljodjelstvo (šećerna trska), prehr. industrija (šećerane, destilerije ruma). – Politički sustav: prema ustavu iz 1996. parlamentarna monarhija, članica Commonwealtha. Dvodomni parlament. – Povijest. Starosjedilački narodi (Arawak i Karaibi) raseljeni su nakon dolaska Španjolaca (1518) po susjednim otocima. Od 1627. brit. krunska kolonija. U prvoj pol. 17. st. iz Afrike su dovedeni crni robovi koji postaju većinsko stanovništvo. Ograničenu autonomiju stječe 1954; neovisnost proglašena 1966.

88

B1.qxd

29.10.2003

20:31

Page 89

barok bard (irski), 1. narodni pjesnik i pjevač u starih Kelta;

la i sl.; 2. u pomorstvu, međusobno povezani balvani ili što slično na ulazu u luku, tjesnac ili kanal, postavljeni radi sprječavanja ulaska neprijateljskih brodova.

u Irskoj, Škotskoj i Walesu čuvari narodne baštine, kao posebna kasta održali su se do 18. st.; 2. najugledniji predstavnik u umjetnosti i književnosti.

barioni (grč.), elementarne čestice poput protona ili neutrona, polucijeloga spina, izgrađene od triju kvarkova. Barionski broj nekog objekta jest ukupan broj bariona umanjen za ukupan broj antibariona. → elementarne čestice

Bardeen, John, amer. fizičar (1908–1991), istraživao poluvodiče, pa je za otkriće tranzistora (1956) s W. B. Shockleyem i W. H. Brattainom podijelio Nobelovu nagradu. Pridonio rješavanju supravodljivosti tzv. BCS-teorijom (naziv po J. Bardeenu, L. N. Cooperu i J. R. Schriefferu). Za to mu je otkriće dodijeljena druga Nobelova nagrada (1972).

barirani ček → ček barit (grč.), težac, barijev sulfat, BaSO4, najčešći barijev mineral. Bijele je boje, ali može biti i žut, siv ili smeđ. Tvrdoće 3 do 3,5 na Mohsovoj ljestvici. Velika su nalazišta u Andaluziji (Španjolska) te u SAD-u. Njegovi se kristali upotrebljavaju u optičkim instrumentima i za zaštitu od rendgenskih zraka.

Bardot, Brigitte, franc. film. glumica (1934), najpopularnija franc. glumica i seks-simbol 1950-ih i 1960-ih godina. Najpoznatiji filmovi I bog stvori ženu i Istina.

barel (engl.), 1. uobičajena jedinica u međunar. trgovini naftom (engl. petroleum barrel, bačva nafte), 158,98 litara; 2. u nekim zemljama engl. jezika, naziv za različite jedinice obujma različitih roba (voće, povrće itd., tzv. dry barrel, 115,6 litara), ili mase.

bariton (tal. prema grč.), 1. muški glas srednje visine (opseg G-g1); u opernoj glazbi razlikuju se karakterni, herojski i dramatski b.; 2. višežičano (7-24) gudačko glazbalo iz 18. st., veličine violončela.

bareljef (franc.), LIK, niski ili plitki reljef; kiparska

barka (tal.), na istočnojadranskoj obali popularni naziv

tehnika, način oblikovanja motiva u kojemu likovi (figure) nisu oštro izmodelirani s obzirom na osnovu. Javlja se već u drevnom Egiptu i Mezopotamiji; rabi se u medaljerstvu i primijenjenoj umjetnosti.

za različite, ugl. manje drvene brodice, a danas za manja plovila pokretana veslima ili izvanbrodskim motorom.

barok, stilsko razdoblje u eur. umjetnosti koje slijedi nakon renesanse i traje od druge pol. 16. st., pa do pojave klasicizma potkraj 17. st. Naziv najvjerojatnije potječe od port. izraza barroco za nepravilan i krupan biser. Tri su kult. značajke potaknule stvaranje baro-

Barentsovo more (nazvano po niz. istraživaču Willemu Barentsu), dio Sjevernoga ledenog mora između S Europe, Svalbarda, Zemlje Franje Josipa i Nove Zemlje; 1 400 000 km2. Duboko do 600 m. Zbog utjecaja Golfske struje Z dio se ne zaleđuje. Bogato ribom. Gl. luke: Murmansk (Rusija) i Vardø (Norveška).

1

Brigitte Bardot

barok, 1. interijer crkve sv. Marije Snježne, Belec; 2. P. Puget, “Atleta Milona napada lav”; 3. P. P. Rubens, “Otmica Leukipovih kćeri”; 4. Rembrandt, “David se oprašta s Jonatanom”

2

Bari, gl. grad pokrajine Apulije i luka na Z obali Jadranskog mora, Italija; drugi grad po veličini i ekon. važnosti na tal. jugu; 342 300 st. Sjedište poljoprivrednih djelatnosti: vinogradarstvo, voćarstvo (bademi), te raznovrsnih industrija: brodogradnja, čeličane, rafinerije, tekstilna i prehr. industrija. Sjedište godišnjeg Sajma Levanta. Sveučilište (1924). Katedrala iz 11. st., bazilika i crkve iz 11–12. st.

barij, (grč.), kem. element (simbol Ba), at. broj 56, rel. at. masa 137,34; zemnoalkalijska kovina. U prirodi dolazi kao minerali barit (BaSO4) i viterit (BaCO3). Dobiva se visokotemperaturnom redukcijom barijeva oksida s aluminijem ili silicijem u vakuumu, ili elektrolizom rastaljena barijeva klorida. Sve su topljive barijeve soli jaki otrovi. Važniji spojevi: barijev karbonat, BaCO3, služi za dobivanje barijeva oksida i peroksida, kao otrov za štakore, u keramici; barijev klorid, BaCl2 · 2H2O, služi kao otrov za štakore i u proizvodnji kože; barijev sulfat, BaSO4, služi u ind. boja, tekstila i gume.

3

barijera (franc.), 1. zapreka, brana; 2. smetnja, ograničenje (carinska b.). barikada (franc.), 1. improvizirana zapreka na cesti, ili drugdje od vreća s pijeskom, raznih predmeta, vozi-

89

4

B1.qxd

29.10.2003

20:31

Page 90

barokomora Bartók, Béla, mađ. skladatelj (1881–1945), ugled stekao najprije kao pijanist. Intenzivno skupljao nar. napjeve; emigrirao 1940. u SAD bježeći pred fašizmom. Razvio samosvojni suvremeni glazb. jezik, obogaćen arhaičnim folklornim modusima i ritmovima. Skladao komorna i orkestralna djela, operu Dvorac Modrobradog, balet Čudesni mandarin.

knoga stila i svjetonazora: umj. reakcija na red i simetriju renesanse, potrebe eur. vladara da se umjetnošću velebna i raskošna stila uzvisi njihova vlast, te namjera kat. obnove (16/17. st.) da se sjajem i bogatstvom crkv. umjetnosti suprotstavi protestantizmu. Barokna arhitektura na nov način kombinira renesansne sastavnice, zamjenjujući ravne površine bogato zaobljenima, a skulptura i slika postaju važnim dijelom gradnje, stvarajući iluziju velebnosti i prostornosti. Jedno od obilježja barokne arhitekture su i prostrani vrtovi urešeni fontanama, vodopadima i terasama, poput onoga u Versaillesu. Među najvažnijim baroknim graditeljima su Talijani G. L. Bernini i F. Borromini. Osnova barokne likovnosti je sakralno slikarstvo koje, težeći realističnosti, želi nadahnuti gledatelja vjerskim osjećajima. Uz Talijane A. Carraccija i Caravaggia, najvažniji su predstavnici baroknog slikarstva Flamanci P. P. Rubens, A. Van Dyck, Španjolac D. Velázquez, Holanđani J. Vermeer, Frans Hals, Rembrandt, Francuz N. Poussin i dr. Kao i ostale umjetnosti, barokna je glazba ispunjena bogatim, kompleksnim detaljima i kontrastima te je vezana uz crkvu i dvorski život. Kao novi žanr rađa se opera koja poprima formu scenskog spektakla. Veliki skladatelji baroka su Talijani C. Monteverdi, A. Scarlatti, Nijemci J. S. Bach, G. F. Händel i drugi. U književnost snažno prodire duh kršćanske mistike, pa u odnosu na jednostavnost renesanse ona obiluje bujnošću stila, bizarnim slikama, gomilanjem izražajnih sredstava. Pišu se lirika, epika, viteški i pikarski roman, u dramu ulazi glazba, pa se, osim opere, javljaju i druge glazb.-scenske vrste: melodrama i oratorij. Najvažniji predstavnici su Talijan G. Marino, Španjolci Lope de Vega, P. Calderón, L. de Góngora, Nijemac H. J. Grimmelshausen i dr.

Bartolomejska noć, naziv za pokolj više tisuća → hugenota (protestanata) uoči blagdana sv. Bartolomeja (23-24. 8. 1572) u Parizu. Naredila ga je Katarina Medici, majka kralja Karla IX., nakon vijećanja s prvacima katoličke stranke i uz kraljev pristanak. B. n. naziva se i “krvavim pariškim pirom”, jer se zbio pet dana nakon vjenčanja kraljeve sestre Margarete Valois s Henrikom Burbonskim.

barut (tur.), eksplozivna smjesa koja se lako zapali, brzo izgara i razvija plinove velike razorne moći. Obični ili crni b., puščani prah, smjesa je koja se sastoji od kalijeva nitrata, sumpora i drvenog ugljena. Izgara naglo uz veliku toplinu i pretežno plinovite produkte. Danas se još upotrebljava za punjenje granata, za miniranje i za lovačko oružje starijeg tipa. Bezdimni (malodimni) b. dobiva se od nitroceluloze (celuloznog nitrata), kojoj je dodano nešto acetona, da bude plastična, ili od smjese nitroceluloze i nitroglicerola (glicerol-trinitrata) s nešto vazelina. Mnogo je jači od crnoga, te ga je zamijenio u vatrenom oružju svih vrsta. bas (tal.), najdublji muški glas; također, najdublji ton nekog akorda, ili glasovno najdublja vrst nekog instrumenta (bas-saksofon, bas-gitara i dr.).

baseball → bejzbol Basedowljeva bolest → hipertireoza Basel (franc. Bâle), grad u Švicarskoj, luka na Rajni, uz granicu s Francuskom i Njemačkom; 176 000 st., metropolitansko područje 404 000. Važno financ., trg. i kult. središte; sveučilište (1460), najveća knjižnica u Švicarskoj; romaničko-gotička katedrala iz 11. st. (grob E. Rotterdamskog). Kem. i farmaceutska ind.; strojogradnja.

barokomora (grč. i lat.), prostor u kojemu se tlak

živa

zraka može kontrolirano mijenjati ili održavati na željenoj razini. U laboratorijskim se izvedbama koristi za baždarenje barometara, izvođenje kem. reakcija u posebnim uvjetima i sl. Med. barokomore mogu primiti i više osoba, a nezamjenjive su u liječenju tzv. kesonske bolesti, od koje obolijevaju ronioci pri naglom izranjanju.

barometar

BASIC → programski jezik Baski (španj. Vascos, franc. Basques), narod u Z

barometar (grč.), sprava za mjerenje atmosferskog tlaka. Živin b. u najjednostavnijem obliku sastoji se od staklene cijevi duge oko 80 cm, ispunjene živom. Standardnom atmosferskom tlaku odgovara stupac žive visok 760 mm. Aneroidni b. je instrument u kojemu je stupac žive zamijenjen metalnom kutijom iz koje je isisan zrak, a promjene tlaka registriraju se ugrađenom oprugom. Njegova točnost manja je od živina, ali je robusniji i spretniji, pa se zato koristi i kao visinomjer.

Pirenejima uz Biskajski zaljev; u S Španjolskoj (o. 900 000 pripadnika) i u JZ Francuskoj (80 000); sebe nazivaju Euskaldunak, a svoj jezik euskara (baskijski jezik); neindoeur. narod (potekao od prediberijskog pučanstva) koji se uspio očuvati pod vlašću Rimljana, Germana, Španjolaca i Francuza. Nakon Francove smrti razvio se snažan pokret za samostalnost Baskije. Znatne skupine Baska iselile su se na amer. kontinent, osobito Južnu Ameriku. Pomorci, ribari i poljoprivrednici.

baršun (mađ.), opći naziv za tkanine koje s lica imaju

Baskija (baskijski Euskal Herria, španj. País Vasco, franc. Pays Basque), u užem smislu, upravna jedinica u S Španjolskoj; obuhvaća pokrajine: Álava (baskijski Araba), Vizcaya (Bizkaia) i Guipúzcoa (Gipuzkoa). U

fin, svilenkast sloj uzdignutih niti (taj se sloj zove flor), a s naličja su glatke. Srodni baršunu su bukle, kordsamt, pliš, velur i dr.

90

B1.qxd

29.10.2003

20:31

Page 91

Baščanska (Bašćanska) ploča širem smislu, obuhvaća i španj. pokrajinu Navarru (Nafarroa) i franc. departman Pyrénées-Atlantiques; 20 000 km2, 1/3 stanovništva govori španjolski. Gorovito područje. Gl. grad Vitoria (Gasteiz), dva velika grada i luke u Biskajskom zaljevu: Bilbao (Bilbo) i San Sebastián (Donostia).

basna, knjiž. vrsta u prozi ili stihu, zasniva se na alegoriji, a kao likovi pojavljuju se antropomorfizirane životinje, a katkada i biljke. Oslikavaju tipične odnose među ljudima, izruguju se ljudskim slabostima i manama, te redovito završavaju moralnom poukom. Poznati su autori basni Ezop, J. de La Fontaine, I. A. Krilov i dr. Basra (arap. Al-Basrah), grad i luka na Shatt al Arabu, Irak; drugi po veličini grad u državi, 406 000 st. Sveučilište (1967); upravno i trg. središte. Velike rafinerije nafte. Utemeljen 638, u doba vladavine abasidskoga kralja Omara. Teško stradao u iračko-iranskom ratu 1980-88. i u Zaljevskom ratu 1991.

basso continuo (tal.) ili generalbas, naziv za basovsku dionicu, tj. harmonijsku pratnju jednoglasne (monodijske) ili višeglasne (polifone) skladbe; najčešće namijenjena orguljama, čembalu i basovskim glazbalima (viola da gamba, violončelo).

Bašagić, Safvet-beg, bos. pisac (1871–1934), ori-

Baskija

jentalist, političar, pjesnik i prevoditelj (s tur., arap. i perz. jezika). U njegovim lirskim i epskim djelima vidljivi su odjeci istočnjačkih pjesnika te hrv. književnosti. Važnija djela: Trofanda iz hercegovačke dubrave, Abdulah-paša, Misli i čuvstva, Mevlud.

bastard (franc.), 1. mješanac ili križanac između dviju biljnih ili životinjskih vrsta i sl.; 2. pogrdan naziv za rezultat takva ili slična križanja.

Baščanska (Bašćanska) ploča, hrv. epigrafski spomenik; ispisana o. 1100. i postavljena kao pregradna ploča u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru kraj Baške, na otoku Krku. Danas se nalazi u zgradi HAZU u Zagrebu. Trinaest redaka pisano je prijelaznim tipom glagoljice (iz oble u uglastu). Tekst govori da je hrv. Safvet-beg Bašagić kralj Zvonimir darovao ledinu samostanu sv. Lucije, a pisao ga je opat Držiha. To je prvi put da se na hrv. jeziku spominje naslov hrv. kralja i uopće riječ hrvatski na nar. jeziku. U drugome dijelu opat Dobrovit govori da je sa svoje devetero redovničke braće sagradio crkvu. B. p. je pravni dokument, darovnica, i kao takva vrijedan knjiž. zapis. Baščanska ploča Bastilja, osvajanje tvrđave 14. srpnja 1789.

Bastilja (franc. Bastille), drevna utvrda u pariškom predgrađu St. Antoine; četverokutno zdanje s 8 kula povezanih masivnim zidinama. Podignuta 1370-82; zloglasna tamnica u vrijeme kardinala → A. J. Richelieua. Osvojena u napadu revolucionara 14. VII. 1789. Pad B. smatra se početkom → Francuske revolucije i simbolično označava nastup novoga doba u svj. povijesti. Godišnjica pada B. je od 1880. nac. praznik Francuske.

Basuti, etnička grupa unutar skupine Sotho u J Africi; JI ogranak → Bantu-crnaca (Južni Sotho) u području Transvaala i Bocvane; kršćani; ratari i stočari.

91

B1.qxd

29.10.2003

20:31

Page 92

Bašić batiskaf (grč.), ronilica za istraživanje u većim dubinama.

Batu-kan, mongolski osvajač (o. 1205–1255), unuk → Džingis-kana. God. 1237-40. ovladao većim dijelom Rusije i Ukrajine; osnivač feud. mongolske države (→ Zlatna horda). God. 1242. kreće na Zapad i preko Ugarske dopire do Jadrana. Po povratku u Rusiju imenovao grad Saraj (kraj Astrahana) svojom prijestolnicom.

batiskaf

Batumi, gl. grad Adžarije i luka na Crnome moru, Gruzija; 137 000 st. Rafinerija nafte, drvna, prehr., metalurška ind.; brodogradnja.

Bašić, Relja, hrv. kaz. i film. glumac (1930), igrao karakterne i komične uloge u kazalištu i na filmu (Rondo, Tko pjeva zlo ne misli). Direktor i redatelj ansambla Teatar u gostima.

Baudelaire, Charles, franc. pjesnik (1821–1867), zbirkom Cvjetovi zla odigrao presudnu ulogu u razvitku moderne eur. poezije. Razvio ideju o tzv. čistom pjesništvu, tj. onom koje je isključiva tvorevina jezika. Zahtijevao da poezija odbaci “osjetljivost srca” u korist “osjetljivosti fantazije”. Naglasio važnost suglasja među različitim osjetilima čime je postizao poseban spoj između fizičkog i metafizičkog. Njegov sonet Suglasja simbolisti su uzeli za svoj program. Zaokupljali su ga najviše motivi života i opstanka u modernom velegradu: Spleen Pariza. Prvi pisao o E. A. Poeu i prevodio njegova djela. God. 1909. objavljeni su njegovi Posmrtni dnevnici.

Baška, gradić i ljetovalište na JI obali otoka Krka; 878 st. (2001). Turizam; vinogradarstvo, ovčarstvo, ribolov, pomorstvo. B. se spominje kao Besca u lat. izvorima iz 13. st. U obližnjem Jurandvoru pronađena je → Baščanska ploča. Crkva sv. Trojstva iz 18. st.

Bauer, Branko, hrv. film. redatelj (1921–2002), predstavnik klasičnoga narativnog stila u hrv. filmu, stvaralac koji istančano scenski vizualizira priču obraćajući pozornost složenim psihološkim reakcijama likova (Ne okreći se sine, Tri Ane). Stvorio filmove u više žanrova: dječjem (Sinji galeb), akcijsko-psihološkom (Ne okreći se sine), melodrami (Samo ljudi), komediji (Martin u oblacima, Prekobrojna). Snimio i više popularnih TV serija (Salaš u Malom Ritu, Boško Buha).

Baška

Baškirci (Baškort), turkijski narod u Rusiji (1,4 mil. pripadnika), na području J Urala, ugl. u Baškiriji (1 mil.); sunitski muslimani; pismo je ćirilica; poljoprivrednici.

Baškirija (Baškortostan), republika na I eur. dijela

Charles Baudelaire

Rusije, između Urala i rijeke Belaje; 143 600 km2, 3 984 000 st. Gl. grad Ufa. Stanovnici: Baškirci, Rusi, Tatari. Bogata nalazišta ruda (željezo, mangan, bakar, krom), nafte i zemnog plina. Ratarstvo (žitarice, voćarstvo, vinogradarstvo, industrijska bilja), stočarstvo. Rafinerije nafte, metalurgija, petrokem. i kem., drvna i prehr. industrija.

Bauhaus, naziv Visoke škole za arhitekturu i oblikovanje koju je 1919. u Weimaru osnovao W. Gropius radi ostvarenja jedinstva umjetnosti te povezivanja umjetnika, obrtnika i industrije; preseljena u Dessau, potom u Berlin, raspuštena 1933.

Bavarska (njem. Bayern), sav. pokrajina (Land) u

baterija (franc.), 1. TEHN, spoj istovrsnih elek-

SR Njemačkoj; 70 433 km2 i 11 448 800 st. Gl. grad München. Na S brežuljkasto područje, u središnjem dijelu Franačka Jura i Sredogorje, a na J Alpsko predgorje i Alpe (najviši vrh Zugspitze, 2 963 m). Gl. rijeke: Dunav i Majna. Bogata hidroenergijom. Ležišta ugljena, željezne rude i soli. Agrarno-industr. kraj. Elektrotehn., kem., prehr., tekstilna i drvna industrija. Turizam. Najveći gradovi: München, Nürnberg, Augsburg. Od ←15. pod Rimom; potom pod Francima, samostalna početkom 10. st. God. 1180. stječe je Otton Wittelsbach; njegovi nasljednici vladaju Bavarskom do 1918. God. 1778-79. između Austrije i Pruske vođen je rat za bavarsku baštinu. Napoleonova saveznica, 1806. proglašena kraljevstvom. God. 1871. ulazi u sastav Njemačkog

trokem. elemenata (olovni članci, suhi elementi i sl.) ili drugih naprava (solarni elementi) u jedan izvor elektriciteta; 2. VOJ, bitnica u topništvu; 3. RAZG, džepna električna svjetiljka napajana suhim elementima.

batik (malajski), 1. tehnika bojenja pamučnih ili svilenih tkanina u JI Aziji, izvodi se tako da se crtež ili ukrasni motiv na tkanini prekrije voskom, pa se tkanina uroni u boju; 2. tkanina obojena tom tehnikom.

baterija

batisfera (grč.), visokotlačna, kuglasta čelična komora opremljena za duboko ronjenje s ljudskom posadom. Za razliku od batiskafa, koji može slobodno ploviti, b. je trajno vezana za matični brod čeličnom užadi, uz koju su obično i komunikacijski kabeli te cijevi za dovod zraka.

92

B1.qxd

29.10.2003

20:32

Page 93

bazilika Carstva; 1918. ukinuta je monarhija; pod Weimarskom republikom (1919-33) stječe status federalne jedinice (Land).

baza (grč.), 1. osnova, temelj, podloga; 2. polazište, polazna točka, polazna pretpostavka i sl., ili skup pretpostavaka polaznih za zaključivanje; 3. KEM, spoj koji reagira s protonskom kiselinom dajući vodu (i sol). Baze su kovinski oksidi, hidroksidi ili spojevi (kao amonijak) koji u vodenim otopinama daju hidroksidne ione (OH–). Njihove otopine pokazuju lužnatu reakciju i mijenjaju crvenu boju lakmusa u modru; → kiselina; 4. MAT, osnovica (npr. svaka od dviju usporednih stranica trapeza); osnovka (npr. svaki od dvaju usporednih krugova koji omeđuju valjak); osnova (npr. baza ili osnova brojevnog sustava); → eksponencijalna funkcija; logaritam; potencija; skup vektora pomoću kojih se mogu jednoznačno prikazati svi vektori; 5. VOJ, područje ili mjesto na kojem boravi vojska s izgrađenom logistikom i smještajem; b. može biti pješačka, zrakoplovna ili pomorska; 6. ARHIT, podnožje stupa.

Bazala Albert, hrv. filozof (1877–1947), pisac prve povijesti filozofije na hrv. jeziku; zastupnik voluntarističkog aktivizma. Djela: Povijest filozofije, Metalogički korijen filozofije. bazalni metabolizam (grč.), osnovni promet (mije-

pomorskom pothvatu kralja Ludviga II. pri zauzimanju Bavarska Barija od saracenske vlasti (871). Osnovao biz. temu Dalmaciju. U njegovo doba jača pokrštavanje Hrvata.

na) tvari i energije u organizmu koji miruje. Obuhvaća procese trajnog obnavljanja tkiva i održavanje osnovnih životnih procesa. To su rad srca, disanje, održavanje tjelesne temperature, živčana aktivnost i izlučivanje mokraće.

Bazilije II., biz. car (o. 957–1025), vladao od 976, porazio mak. cara Samuila (1014); oslijepivši nekoliko tisuća njegovih vojnika dobio naziv “Bugaroubojica”; 1018. zauzeo Samuilovu prijestolnicu Ohrid. Podvrgnuo dio Armenije; ugušio pobunu u Apuliji (1018). Vladavina B. II. smatra se vremenom tzv. mak. renesanse, drugoga klasičnog razdoblja biz. bazga kulture i umjetnosti.

bazalt (lat. iz grč.), tamno obojena vrsta glinenca, sitnozrnati kamen vulkanskog podrijetla. Tvrđi je od granita i vrlo otporan prema kiselinama. Tvori dno dubokih mora. Upotrebljava se za gradnju cesta.

baza podataka, zbirka informacija, pregledno organiziranih i pohranjenih na način koji omogućuje pretraživanje na temelju više mjerila. Najčešće se izrađuje s pomoću posebnih računalnih programa.

bazilika (grč.), u ant. Grčkoj, vladarevo (bazilejevo, bazilika sv. Petra u arhontovo) sjedište; građevina pravokutna tlocrta, Rimu

bazar (tur.), na Bliskom istoku, niz natkrivenih trgovina u jednoj ulici, na jednome trgu, ili šire; PROŠ, velika trg. kuća. U nekim hrv. i južnoslav. krajevima koji su bili pod tur. vlašću zadržao se oblik pazar.

bazga (Sambucus nigra), nisko drvo ili grm iz porodice kozokrvnica, rasprostranjena u većem dijelu Europe. Cvjetovi bijeložuti, plodovi crnoljubičaste bobe. Stabljika ima debelu srčiku. Cvjetovi se koriste kao ljekoviti čaj ili sirup.

bazilej (grč.), 1. u drevnih Grka, vođa, vladar plemena ili države, kralj, u raznim vremenima i raznim krajevima imao različite ovlasti; 2. naziv za biz. vladara od 7. st. dalje. Bazilije I., biz. car (o. 812–886), vladao od 867, osnivač mak. dinastije. Reformirao zakonodavstvo, učvrstio biz. utjecaj u Bugarskoj i J Italiji; sudjelovao u

93

B1.qxd

29.10.2003

20:32

Page 94

Bazin podijeljena stupovima na više brodova, koji imaju polukružne završetke (apside); kršć. crkva takvog oblika.

BEAUFORTOVA LJESTVICA ZA PROCJENU JAČINE VJETRA Oznaka Naziv vjetra Bf

Bazin, André, franc. film. kritičar (1918–1958), svjetski utjecajan teoretičar filma. Po njemu je temeljni zadatak filma da razvija svoje polazne registracijske mogućnosti, argumentirao je u prilog realističkih stilova (neorealizma, dugog i dubinskog kadra, minimaliziranja uloge montaže). Njegovi radovi sakupljeni su u četiri knjige pod zajedničkim nazivom Što je film.

baždarenje (tur.), umjeravanje; 1. službeno ispitivanje i utvrđivanje podudarnosti upotrebljavane mjere i takvih mjerila i naprava za mjerenje s odgovarajućim propisima, ispitivanje ispravnosti takvih naprava i sl.; 2. mjerenje i utvrđivanje obujma posude, rezultat se označi (npr. baždarena epruveta ima oznaku za izmjereni obujam).

Učinak na kopnu

0

tišina

Dim se diže ravno uvis. Zastave i lišće su nepomični.

1

lahor

Čovjek ga još ne osjeća, ali dim se ne diže jednoliko i smjer se može raspoznati po dimu. Vjetrulja se još ne pokreće.

2

se na licu. Lišće počinje treperiti, povjetarac Osjeća a vjetrulja se pokreće.

3

se neprestano njiše i šušti. Lagana slabi vjetar Lišće zastava se njiše.

4

umjereni vjetar

Diže prašinu, suho lišće i papire s tla. Malu zastavu drži razvijenom. Njiše manje grane.

5

umjereno jaki vjetar

Njiše veće lisnate grane, a i čitava mala stabla. Čovjeku postaje neugodan. Na mirnim vodama stvara male valove oštrih grebena

Be, kem. simbol za berilij (lat. beryllium). beat (engl., udarac, otkucaj), u jazzu, naziv za ritmič-

6

jaki vjetar

Zuji na predmetima, a telefonske žice zvižde. Njišu se i velike grane i teško je nositi otvoreni kišobran.

ki naglasak. Od 1960-ih koristi se kao oznaka za brit. rock skupine predvođene grupom The Beatles.

7

žestoki vjetar

Neprestano njiše lisnato drveće, a na mirnoj vodi diže valove koji se prebacuju i pjene. Otežava hodanje protiv vjetra.

8

olujni vjetar

Njiše čitava debla. Lomi i velike grane. Sprječava hodanje protiv vjetra.

9

jaki olujni vjetar

Pomiče manje predmete, baca crjepove, uzrokuje manje štete na kućama i dr. objektima.

10

orkanski vjetar

Obara drveće i čupa ga s korijenom te pravi veće štete na zgradama (u nas je rijetka pojava).

beatifikacija (lat.), u Katoličkoj crkvi, svečanost proglašenja blaženim. Blaženim se proglašava kršćanin za kojega se posebnim procesom utvrdi da je do kraja života živio krjeposno i na veliku dobrobit zajednice. Prethodi kanonizaciji (proglašenju svetim).

11 12

jaki orkan- Uzrokuje velike štete na većem području. ski vjetar Djeluje razorno. Vrlo rijetka pojava. orkan

Pustoši čitavu pokrajinu.

be-bop (engl., onomatopejski izraz), klasični jazz stil, nastao u New Yorku poč. 1940-ih na temelju inovacijâ Dizzyja Gillespieja, Kennyja Clarkea, Theloniousa Monka i Charlieja Parkera. Važan kao jedan od prvih pokazatelja postupnog prijelaza jazza od popularne u elitnu umjetnost. → jazz

The Beatles

Beatles, The, brit. rock skupina utemeljena u Liverpoolu 1956, sastavljena od gitaristâ Johna Lennona (1940–1980) i Georgea Harrisona (1943– –2001), bas gitarista Paula McCartneya (1942) i bubnjara Ringa Starra (1940). U nepunih su deset godina izmijenili koncept autorstva u rock glazbi, ostvarili tzv. “britansku invaziju” na amer. tržište i s albumom Sgt. Pepper’s Lonely Hearts Club Band (1967) inaugurirali umjetnički ambicioznu formu “konceptualnog albuma”. Nakon raspada skupine (1970) svi su članovi nastavili uspješne solističke karijere. Najpopularnije skladbe: Yesterday, Let It Be, Yellow Submarine, All You Need Is Love i dr.

Becić, Vladimir, hrv. slikar (1886–1954), jedan od začetnika modernoga hrv. slikarstva. Majstor tonske modelacije likova i svojevrsnoga kubizma u mrtvim prirodama i ženskim aktovima; o. 1935. prelazi na koloristički bogatije nijanse svjetla (Akt pred ogledalom, Autoportret s polucilindrom). Vladimir Becić, “Hrast”

Beaufortova ljestvica, sustav za procjenu brzine (snage) vjetra. Prvotnu ljestvicu jačine vjetra načinio je početkom 19. st. brit. admiral i hidrograf Francis Beaufort (1774–1857), a upućivala je koje jedrilje treba podići na potpuno opremljenoj fregati pri određenoj jačini vjetra. Jedinica za mjerenje snage vjetra naziva se bofor.

94

B1.qxd

29.10.2003

20:33

Page 95

Bedekovčina

Beč, lijevo: zgrada parlamen-

Becker, Boris, njem. tenisač (1967), jedan od

Ilirskih provincija (Istra, dijelovi banske Hrvatske i ta; desno:Internacionalni Vojne granice te Dalmacija, Dubrovnik i Boka centar kotorska) ponovno su ušle u sastav Austr. Carstva. Francuskoj su priznate granice koje je imala prije revolucije 1789. i obnovljena je burbonska monarhija; Engleskoj je pripojeno Hannoversko Kraljevstvo i Jonsko otočje; Rusiji je pripojeno Veliko Varšavsko vojvodstvo; Pruskoj su pripojeni dijelovi Saske, rajnske oblasti i Vestfalije, a Danskoj Holstein i Lauenburg. Odlučeno je da se formira Njemačka konfederacija s 39 država među kojima su Austrija i Pruska. Kongres je također priznao Švicarsku Konfederaciju; odlučio je da se obnovi Sardinsko Kraljevstvo, a Austriji je priznat suverenitet nad Lombardijom i Venecijom; obnovljene su Papinska Država te Kraljevstvo Dviju Sicilija. Posebnim odlukama osuđeno je ropstvo i preporučena su veća jamstva za Židove.

najboljih igrača svijeta. U karijeri osvojio 49 turnira, a od toga Australian Open (2), Wimbledon (3) i US Open (1).

Beckett, Samuel, irski dramatičar i romanopisac franc. i engl. izraza (1906–1989), uz E. Ionesca i J. Geneta jedan od najvažnijih autora kazališta apsurda. Njegov je antiteatar prožet tragovima nadrealizma. Drame U očekivanju Godota i Svršetak igre parodiraju dramatične i tragične ljudske sudbine, razgolićuju njihovu beznadnost. Likovi su lišeni svakoga civilizacijskog okruženja i psiholoških obilježja te vode nepovezane razgovore bez poruke i sadržaja sve do raspada riječi (O, divni dani, Posljednja vrpca). Pisao i romane: Murphy, Molloy, Malone umire. Nobelova nagrada za književnost 1969.

Becquerel, Henri Antoine, franc. fizičar (1852–1908), istraživao pojave luminescencije i tako otkrio prirodnu radioaktivnost. Po njemu je nazvana SI-jedinica aktivnosti → bekerel.

Bečko Novo Mjesto, njem. Wiener Neustadt, grad u Samuel Beckett Donjoj Austriji, J od Beča. U prošlosti utvrda velikaške obitelji Babenberg; poslije čuvena austr. vojna akademija. Mjesto utamničenja i pogubljenja (30. 4. 1671) hrv. velikaša → Petra Zrinskog i → Frana Krste Frankopana.

Beč (njem. Wien), gl. grad Austrije na Donau Kanalu, odvojku Dunava u podnožju Wienerwalda; 1 540 000 st. Riječna luka. Gl. austr. upravno, financ., trg., kult., prometno i industr. središte. Sveučilište (1365), Visoka tehnička škola (1815), instituti; katedrala sv. Stjepana iz 13-15. st., dvorac Schönbrunn, park Prater, gradska vijećnica, parlament. Strojarska, elektrotehn., kem., tekstilna i prehr. industrija. Tradicionalno središte srednjoeur. povijesti i kulture, brojnih znanstvenih, pov. i umj. ustanova. Nastao na prostoru drevnih ilir. i kelt. naselja (←I. tisućljeće), pod rim. vlašću (1. st.) poznat kao Vindobona. Pod vlašću Karolinga (u okviru Istočne Marke, 8. st.); u posjedu Babenbergâ (10-13. st.); 1278. dolazi pod Habsburgovce i pod njihovom vlašću ostaje gotovo šest i pol stoljeća.

Bedekovčina, grad u Hrv. zagorju, 6 km SI od Zaboka; 3 474 st. (2001); nastala od Donje i Gornje Bedekovčine. Ciglana (ležišta gline u okolici). Barokna crkva iz 18. st.

Bečki kongres, zasjedanje predstavnika eur. država sudionica u ratovima protiv Napoleona, održano od 18. 9. 1814. do 9. 6. 1815. Gl. tvorci eur. politike na Kongresu bili su rus. car Aleksandar I., austr. kancelar C. W. L. Metternich te ministri Francuske (princ Talleyrand-Périgord) i Engleske (R. Castlereagh). Odlukama B. k. uređen je novi, tzv. legitimistički polit. i teritorijalni poredak u Europi s novim granicama nakon napoleonskih ratova. Hrv. zemlje iz →

95

Bečki kongres, litografija J.-B. Isabeyja

B1.qxd

29.10.2003

20:33

Page 96

Bednja Beijing → Peking Beirut (arap. Bayrut), gl. grad Libanona, na Sredo-

Bednja, naselje u Hrv. zagorju, 6 km od Lepoglave; 765 st. (2001); poljoprivreda. Spominje se u 13. st. (Bedna). Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije.

zemnome moru; 475 000 st., metropolitansko područje 1 500 000. Velika luka i međunar. aerodrom, do 1970-ih snažno međunar. financ., trg. i kult. središte (knjižnice, dva međunar. sveučilišta i jedno domaće, Nacionalni arheološki muzej). Tekstilna i prehr. industrija. U građanskom ratu, što je 1975. izbio između etničkih i vjerskih skupina (muslimana i kršćana maronita) grad je teško stradao, a njegove su međunar. djelatnosti oslabjele.

Bednja, rijeka u SZ Hrvatskoj; duga 133 km; izvire podno Macelja, utječe u Dravu.

bedrenica (crni prišt, antraks), zarazna bolest koju uzrokuje bacil antraksa. Bacil izlučuje vrlo jak otrov, a u nepovoljnim uvjetima stvara otporne spore koje preživljuju više godina. Obolijeva stoka putem zaražene vode, ispaše ili sijena u koje su bacili dospjeli iz bolesnih ili uginulih životinja. Čovjek se zarazi udisanjem klica, putem hrane ili zbog ozljede pri radu s mesom ili kožom bolesne životinje. Na mjestu ozljede stvara se karakterističan crni prišt praćen oteklinom okolnog tkiva. Bacil prodire u krv i izaziva smrtonosnu → sepsu. beduini (arap.), naziv za mnogobrojne nar. skupine i stanovnike pustinje, za nomadska plemena u arap. svijetu i u drugim zemljama pod arap. i islamskim utjecajem. Tradicionalno su se opirali nazoru i vlasti okolnih država, održavajući se na vlastitim područjima kao stočari organizirani u različita plemena. Sačuvali su mnoga izvorna obilježja, ali su uključeni u više država.

Beethoven, Ludwig van, njem. skladatelj (1770– –1827), velikan bečke simfonijske klasike, posljednji u nizu velike trojice (poslije J. Haydna i W. A. Mozarta). Izgradio prepoznatljiv osobni stil, obogaćen dramatskim akcentima, složenom polifonijom i razrađenom formom. Nadahnjivao se idealima prosvjetiteljstva i misaonošću I. Kanta i J. W. Goethea, bio je potišten zbog gluhoće i zbog toga što publika nije uvijek primjereno razumijevala njegovu glazbu te se posvetio klaviru na kojemu je ostvario tehničke i formalne Ludwig van Beethoven novitete. Njegov golemi opus (Missa solemnis, opera Fidelio, 32 glasovirske sonate, 16 gudačkih kvarteta, 9 simfonija) očituje se ravnotežom klasičnih oblika, ali i izraženim romantičarskim individualizmom.

Beirut

bejzbol (engl. baseball), amer. momčadska igra tvr-

beg (tur. bey, gospodin), isprva visoka titula, poslije

dom loptom i oblom palicom. Nastao kao varijanta engl. kriketa, koji je uveden u Americi 1751. Osnivačem bejzbola drže Abnera Doubledaya, a prva utakmica odigrana je u Cooperstownu 1846. U Hrvatskoj se prvi put igrao u Splitu 1919. Jedan od najpopularnijih sjevernoamer. sportova.

oznaka vladajućih obitelji, upravitelja pokrajina, uglednika i viših službenika.

begonija (Begonia), zeljasta i grmolika biljka toplih krajeva. Listovi često šareni. Uzgaja se kao ukrasna biljka s lijepim mirisnim cvjetovima nalik grozdu u mnogo varijeteta.

bekerel, znak Bq, jedinica aktivnosti radioaktivnog izvora, definirana aktivnošću izvora u kojem se događa jedan raspad u sekundi (Bq = s–1).

Begović, Milan, hrv. književnik (1876–1948), pjesnik, dramatičar, kritičar i prevoditelj; predstavnik hrv. moderne. Najpoznatija su mu djela: zbirka pjesama Knjiga Boccadoro (1900), ciklus soneta Život za cara (1904), romani Dunja u kovčegu (1921), Giga Barićeva (1930/31), zbirka novela Kvartet (1936), drame Pustolov pred vratima (1926), Bez trećega (1931) i komedija Amerikanska jahta u splitskoj luci (1930). Autor je libreta za operu Jakova Gotovca Ero s onoga svijeta (1936). Djela su mu prevođena na Milan Begović mnoge jezike, a drame izvođene na mnogim svj. pozornicama.

bekgraund (engl. background), pozadina (slike, događaja, skupine itd.). bekhend (engl. backhand), udarac odbijanja lopte u sport. igrama; lopta se odbija odgovarajućim rekvizitom koji se drži jednom ili objema rukama. B. se izvodi tako da je vanjska strana šake dlana okrenuta prema smjeru udarca, a primjenjuje se u svim igrama reketom ili palicom (stolni tenis, tenis, badminton, hokej na ledu, hokej na travi).

96

B1.qxd

29.10.2003

20:34

Page 97

Belgija Bela IV., hrv.-ugar. kralj (1206–1270), iz ugar.

vjeroispovijedi: rimokatolici (88%). Veći gradovi: Bruxelles (1 030 000 st.), Antwerpen (469 000), Gent (226 000), Charleroi (206 000). Poljodjelstvo: žitarice (pšenica, ječam, zob, raž), kukuruz, šećerna repa, lan, duhan, hmelj, krumpir, voće, povrće. Stočarstvo: goveda, svinje, ovce, konji. Slatkovodno i morsko ribarstvo. Rudarstvo: ugljen, željezna ruda, zemni plin. Industrija: brodogradnja, automobilska, obojena metalurgija, kem., elektrotehn., prehr., cementna, tekstilna. Brusionice dijamanata (Antwerpen). Turizam. Gl. luka: Antwerpen, na rijeci Scheldi. – Politički sustav: prema ustavu iz 1831. parlamentarna nasljedna monarhija. Ustavnim promjenama 1993. preoblikovala se u federativnu državu (3 autonomne regije: Flandrija, Bela IV., drvorez iz Valonija i Bruxelles). – Povijest. U ant. doba rim. Turóczyjeve kronike provincija Gallia Belgica (←1. st.); potom (3. st.) podijeljena na pokrajine Belgica Prima i Belgica Secunda. U 5–6. st. useljavaju salijski Franci. U sred. vijeku jedno je od najvažnijih proizvođačkih (obrti) i trg. središta Europe. Uspon tkalačke manufakture u 12. st. potaknuo je razvoj gradova (Gent, Brugge, Ypres, Arras, Antwerpen). U stogodišnjem engl.-franc. ratu (1337– 1453) flandrijski gradovi pristaju uz Englesku. Nakon vlasti burgundskih vojvoda, 1477. pripala dinastiji Habsburg. Vestfalskim mirom 1648. S Brabant i dio S Flandrije pripali Nizozemskoj; od 1714. ponovno pod austr. vlašću. U protuaustr. ustanku 1789. proglašene su Ujedinjene belgijske države; 1797. priključena Republici Francuskoj. God. 1815. ujedinjena s Nizozemskom u Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemsko na čelu s Vilimom I. Oranskim. Duga suparništva Belgijanaca i Nizozemaca izazvala su pobunu Belgijanaca u kojoj su 1830. proglasili neovisnost zemlje. Uslijedilo je razdoblje snažnog ekon. Belgija razvitka i osvajanje kolonija (Belgija je zaposjela Kongo 1885). Etnički sukobi između Flamanaca i Valonaca rezultirali su (krajem 19. st.) uvođenjem dvojezičnosti u svim javnim ustanovama i u prometu. U oba svj. rata u 20. st. država je bila neutralna, no Njemačka ju je unatoč tome okupirala. God. 1948. sklapa carinsku uniju s Nizozemskom i Luksemburgom (Benelux). Od 1958. članica EZ, poslije EU.

vladarske kuće Arpadovića, vladao od 1235. Porazili ga Tatari na rijeci Šajo (1241); sklonio se u Dalmaciju. Nakon tatarskog povlačenja (1242) poticao izgradnju gradskih utvrda, a gradovima dodjeljivao kralj. povlastice (Gradecu i Samoboru 1242; Križevcima 1252; Jastrebarskom 1257. i dr.). Ratovao s Mlečanima; zauzeo Bosnu (1253) i Štajersku (1254-60).

belkanto (tal.), u solističkoj vokalnoj glazbi, osobito tal. operi 17-19. st., način interpretacije koji ističe melodioznost i pjevačku virtuoznost (ukrase, kadence).

beletristika (franc.), lijepa književnost, tj. književnost kao umjetnost; danas se naziv najviše upotrebljava za umj. prozu: roman, novelu i esej.

Belfast, gl. grad i luka Sjeverne Irske, na obali Irskog mora, na ušću rijeke Lagan, 354 000 st. Gl. trg. i kult. središte pokrajine Ulster. Sveučilište (1845). Brodogradnja, ind. zrakoplova, prehr. proizvoda. Utemeljen u 12. st., od 17. st. postaje središte manufakture (laneno platno), koju uvode doseljeni hugenoti. Grad je desetljećima razdiran sukobima između irskih katolika i probrit. protestanata.

Belgi, skupina keltskih plemena (Treviri, Remi i dr.) u području između Seine i Rajne (Brabant, Belgija, S Francuska); pokorio ih Cezar ←57; brzo su se romanizirali.

BELGIJA Službeni naziv Koninkrijk van België (flamanski), Royaume de Belgique (francuski); (Kraljevina Belgija) Ustavno uređenje parlamentarna monarhija Površina 30 528 km2 Broj stanovnika 10 241 000 (335,4 st./km2) Gl. grad Bruxelles (Brussel) Službeni jezici flamanski, francuski BDP po st. 26 440 USD Novčana jedinica 1 euro; 1E = 100 centa Međunarodni znak B, BE Tel. pozivni broj +32 Vremenska zona po GMT-u +1

Belgija, država u Z Europi između obale Sjevernog mora na SZ i gorja Ardena na JI. Uz more 10-15 km široka zona poldera, zatim zona pjeskovitih ravnjaka, blago valovit plato srednje Belgije i nisko gorje Ardeni. Klima: oceanska s umjereno toplim ljetima i blagim zimama; dosta padalina cijele godine. Vegetacija: bjelogorične i crnogorične šume, većinom davno iskrčene. Veće rijeke: Schelde, Meuse, Sambre; međusobno povezane kanalima. Nac. sastav stanovništva: Belgijanci (91%; – Flamanci 58%, Valonci 33%). Po

97

B1.qxd

29.10.2003

20:34

Page 98

Beli Manastir Beli Manastir, najveće naselje i središte Baranje,

na I, u unutrašnjosti visočje Maya. Obala niska s mnogobrojnim lagunama i koraljnim grebenima. Klima: tropska, pod jakim utjecajem SI pasata koji donose kiše cijele godine. Vegetacija: uz obalu mangrove, u unutrašnjosti na J zimzelene tropske šume, na S listopadne savanske šume. Veće rijeke: Hondo, Belize. Brojne močvare u unutrašnjosti. Stanovništvo po rasnoj pripadnosti: mestici (44%), kreoli (30%), Indijanci (11%), Garifuni (7%). Po vjeroispovijedi: rimokatolici (58%), protestanti (34%). Većina stanovništva živi uz obalu. Veći gradovi: Belize City (53 000 st.), Orange Walk, Belmopan. Poljodjelstvo: šećerna trska, banane, naranče, kukuruz, grah, riža, kokosovi orasi. Ribarstvo i šumarstvo, prehr. industrija, turizam. Gl. luka: Belize City. – Politički sustav: prema ustavu iz 1981. parlamentarna monarhija u okviru Commonwealtha. Dvodomni parlament. – Povijest. U starini, područje B. je u carstvu Maya. God. 1524. zaposjedaju ga Španjolci, od 1638. useljavaju se brit. pomorci, 1763. dospijeva pod vlast Španjolske; brit. kolonija od 1862. Od pol. 19. st. nosi ime Britanski Honduras. God. 1964. stječe unutarnju samoupravu; 1972. proglašen republikom; 1973. mijenja ime u B. Nezavisnost proglašena 1981.

25 km od Osijeka; 8 795 st. (2001). Šećerana, mlin, vinogradarstvo, ind. alkohola. Crkva sv. Martina iz 18. st., oštećena 1991. za srp. agresije, kada je prognano hrv. i mađ. stanovništvo. Grad je dobio ime po srednjovj. samostanu Pol Monoštor, koji se nalazio na lokalitetu Lojmiru, S od gradskog područja.

Belišće, industr. gradić u SI Slavoniji, na desnoj obali Ivan Belostenec

Drave, 6 km S od Valpova i 31 km SZ od Osijeka; 7 022 st. (2001). Utemeljen na poticaj poduzetnika i veleposjednika S. H. Gutmanna (1848), od kada počinje iskorišćivanje okolnih hrastovih šuma, što je predstavljalo temelj gosp. djelatnostima mjesta i okolice (drvna ind., proizvodnja ambalaže, kem. pogoni i dr.).

Belize, država u Srednjoj Americi, u JI dijelu poluotoka Yucatána, uz obalu Karipskog mora. Obalna nizina

BELIZE Službeni naziv Belize Ustavno uređenje parlamentarna monarhija u Commonwealthu Površina 22 965 km2 Broj stanovnika 249 000 (10,8 st./km2) Gl. grad Belmopan Službeni jezik engleski BDP po st. 2 700 USD Novčana jedinica 1 belizejski dolar; 1 BZD = 100 centa Međunarodni znak BLZ, BZ Tel. pozivni broj +501 Vremenska zona po GMT-u –6

Bell, Alexander Graham, fiziolog (1847–1922), škotsko-amer. znanstvenik i izumitelj. Pokušavao konstruirati uređaj s pomoću kojega bi gluhonijemi mogli čuti i govoriti. God. 1876. patentirao je → telefon, koji je zapravo izumio A. Meucci, što je 2002. priznao i amer. Kongres. Po njemu je nazvana jedinica bel, koja iskazuje razinu jakosti zvuka (tlaka, snage, napona). Češće se rabi desetinka jedinice → decibel (dB).

Bellow, Saul, amer. književnik (1915), jedan od gl. predstavnika suvremene amer. književnosti; opisuje napetost između individualne sudbine modernog intelektualca i stege koju mu nameće amer. društvena svakodnevica. Romani: Doživljaji Augieja Marcha, Henderson, kralj kiše, Herzog, Humboldtov dar, Prosinac jednog dekana. Nobelova nagrada za književnost 1976.

Belostenec, Ivan, hrv. leksikograf (1594–1675), redovnik pavlin. Sastavio veliki enciklopedijski rječnik latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski Gazophylacium seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium (Gazofilacij ili blago latinsko-ilirskih imena, 1740). Rječnik je nakon njegove smrti dovršio J. Orlović. U rječniku su zastupljene čakavske, kajkavske i štokavske riječi. Pripadao je ozaljskomu jezičnom krugu, u kojem se pisalo mješavinom triju narječja.

Belize

Beludži, indoeur. narod, o. 5,2 mil. pripadnika: u Pakistanu (3,9 mil.), JI Iranu (1,3 mil.) i JZ Afganistanu; ugl. stočari (ovce, konji, deve) i obrtnici; sunitski muslimani. Beludžistan (Baludžistan), pov. područje u JZ Aziji, na obali Arapskog mora. Z dio pripada Iranu (pokrajina Sistane Baluchistan; 181 471 km2, 1 500 000 st.), a I dio Pakistanu (pokrajina Balochistan; 347 188 km2, 5 000 000 st.). U doba perz. vlasti (←I. tisućljeće) zvan

98

B1.qxd

29.10.2003

20:34

Page 99

Benin zemlja Maka, a od Aleksandra Velikog Gedrozija. Potom pod vlašću Seleukida, Baktrije, Sasanida i Arapa; od 16. st. Perzije te od 18. st. Afgana.

Belzebub (hebr. Baal-zebub, gospodar napasti), prema Novom zavjetu, poglavica zlih duhova, demona. Belje, poljoprivredno-industr. kombinat u Baranji, sa sjedištem u Bilju; osn. u 17. st. kao posjed Eugena Savojskog. Ratarstvo i stočarstvo, ribnjaci, lovište; peradarstvo; preradba mesa.

bendžo

bendžo (amer. engl. banjo, iz španj.), žičano glazbalo okrugla trupa i duga vrata s 5-7 žica, srodno gitari; popularno u folkloru među amer. Crncima, u Srednjoj Americi te u jazz sastavima. benediktinci, članovi samostanskog reda što ga je osnovao sv. Benedikt početkom 6. st. u Monte Cassinu, Italija. Benedikt je napisao glasovitu regulu (pravilo) s izričitom zadaćom za svakog redovnika: moli i radi (ora et labora). Rad je dobio jednaku vrijednost kao i molitva iako je još bilo živo iskustvo da samo robovi rade i rašireno uvjerenje da je rad ponižavajući. Svojim modelom života b. su naučili novodoseljene narode pismenosti, poljodjelstvu, obrtima, kulturi, organiziranom radu i razvitku. Jednako su pridonijeli i razvitku Hrvatske u 9. st.

Bengal, područje u J Aziji, oko delte Gangesa i Brahmaputre i Bengalskog zaljeva. Pripada Bangladešu (I dio) i Indiji (Z dio). Po proizvodnji jute prvi u svijetu. Ležišta željezne rude i kamenog ugljena. Jedno od najnapučenijih područja u svijetu.

Benin, država u Z Africi, uz Gvinejski zaljev. Niska obala (lagune, močvare); u unutrašnjosti nešto viši ravnjak prelazi u gorje Atakora na SZ. Klima: tropska. Benelux Vegetacija: na J tropska kišna šuma, prema S prelazi u savanu. Najveće rijeke: Niger, Ouémé. Nac. sastav stanovništva: Fon (40%), Yoruba (12%), Adjai (11%), Bariba (9%), Somba (7%). Po vjeroispovijedi: tradicionalne religije (62%), rimokatolici (21%), sunitski muslimani (12%). Veći gradovi: Cotonou (533 000 st.), Porto-Novo (178 000). Poljodjelstvo je glavna gosp. djelatnost: manioka, jam, slatki krumpir, banane, riža, proso, kukuruz, kikiriki, pamuk, palmino ulje, kava, kakaovac. Stočarstvo: goveda, koze, svinje, ovce. Ribarstvo. Rudarstvo: fosfati, zlato, krom, nafta i zemni plin. Gl. luka: Cotonou. – Politički sustav: prema ustavu iz 1990. predsjednička republika s jednodomnim parlamentom. – Povijest. Starosjedilački narodi Bantu-Dahomejci naseljavali su sred. i juž. dijelove zemlje. Nakon dolaska Portugalaca (15. st.) brojno domorodačko stanovništvo odvedeno

benediktinci, samostan na Mljetu

Benelux, gosp. i carinska zajednica Belgije, Nizozemske i Luksemburga, uspostavljena 1947. Benešić, Julije, hrv. književnik, prevodilac i jezikoslovac (1883–1957), uređivao ediciju Suvremeni pisci hrvatski, bio je urednik časopisâ Savremenik, Književnik i Vijenac, priredio je sabrana djela mnogih hrv. pisaca. Bavio se leksikografskim radom i napisao Hrvatsko-poljski rječnik (1949) i Rječnik hrvatskoga književnog jezika. Bio je intendant HNK u Zagrebu.

99

B1.qxd

29.10.2003

20:35

Page 100

Benkovac proizvodi od plastike, stočarstvo. Razvio se na području rim. naselja Asseria (Podgrađe); u sred. vijeku je u sastavu ninske, lučke, sidraške i bribirske županije, kada su izgrađene mnoge gotičke i romaničke crkve (poslije su neke postale kultna mjesta doseljenog pravoslavlja). Ruševine staroga grada iz 17. st.; u okolici starohrv. lokaliteti. U 18. st. mlet. vlast naseljava vlaško stanovništvo. Tijekom srp. agresije (od 1991) okupiran, a hrv. stanovništvo prognano; oslobođen 1995. u akciji “Oluja”.

BENIN Službeni naziv République du Bénin Ustavno uređenje predsjednička republika Površina 112 620 km2 Broj stanovnika 6 400 000 (56,8 st./km2) Gl. grad Porto-Novo Službeni jezik francuski BDP po st. 350 USD Novčana jedinica 1 CFA franak; 1 XOF = 100 centima Međunarodni znak BEN Tel. pozivni broj +229 Vremenska zona po GMT-u +1

Benković, Federiko, hrv. kasnobarokni slikar (1677–1753), djelovao u Würzburgu i Veneciji. Pod utjecajem venecijanskih i bolonjeških manirista toplim koloritom slikao dinamične kompozicije snažnih svjetlosnih kontrasta (Abraham žrtvuje Izaka).

bentonit, mineral, vrsta gline, sastavljen ugl. od → montmorilonita. Upotrebljava se u ind. kao adsorbens, za filtriranje voćnih sokova, piva, bazenske vode i sl. Nazvan po lokalitetu Fort Benton u Montani, SAD, gdje su mu nalazišta. bentos (grč.), biljni ili životinjski organizmi koji žive uz dno mora ili slatke vode, ili na njemu (pridneni organizmi). Mogu biti pričvršćeni za dno ili se aktivno pokretati.

Benin

Benz, Karl Friedrich, njem. inženjer i tvorničar (1844–1929), izumio dvotaktni motor s unutarnjim izgaranjem (1879), a 1885-86. konstruirao četverotaktni benzinski motor i prvi automobil, tehnički uspješan i ekonomski isplativ; utemeljio tvrtku Benz, koja se 1926. udružila s tvrtkom Daimler (po ing. G. Daimleru /1834–1900/), pod imenom Daimler-Benz. benzaldehid, najjednostavniji i najvažniji aromatski aldehid, C6H5CHO, bezbojna tekućina, karakteristična mirisa na bademe. Upotrebljava se u proizvodnji cimetne kiseline, kao sirovina za boje i lijekove, te u proizvodnji mirisa.

je kao roblje. God. 1878-85. Francuzi stječu priobalje, a do 1893. i cijeli teritorij koji 1904. uključuju u sastav Francuske Zapadne Afrike; 1958. autonomna republika Dahomej u okviru Francuske Zajednice. Neovisnost proglašena 1960, pod imenom Republike Dahomej, koja 1975. mijenja ime u Benin.

Benkovac, grad u S Dalmaciji, na dodiru J Bukovice i Ravnih kotara; 2 579 st. (2001). Preradba grožđa,

benzen, također benzol, najjednostavniji aromatski ugljikovodik, C6H6, iz kojega se izvode benzenoidni → aromatski spojevi; bezbojna, lakohlapljiva otrovna tekućina karakteristična mirisa. B. je prototip aromatskog spoja; sadrži nezasićene veze, ali ne podliježe lako reakcijama adicije. Podliježe supstitucijskim reakcijama u kojima se vodikovi atomi zamjenjuju s drugim atomima ili skupinama. Sve su veze C-C u benzenu ekvivalentne, po duljini između jednostruke i dvostruke veze. Može se smatrati rezonantnim hibridom Kekuléovih i Dewarovih struktura. Formulom se može prikazati kao pravilan šesterokut s upisanom kružnicom. benzin (arap.), zapaljiva smjesa lakohlapljivih ugljikovodika (vrelišta 40-200 °C); dobiva se kao najlakše hlapljiva frakcija pri frakcioniranoj destilaciji nafte. Daljnjom frakcioniranom destilacijom sirovog benzina dobivaju se laki benzin ili petroleter (vrelište 40-70 °C), srednji benzin (70-120 °C) i teški benzin

100

B1.qxd

29.10.2003

20:35

Page 101

beril (70-200 °C). U smjesi sa zrakom stvara eksplozivne pare, pa služi za pogon eksplozivnih motora. Laki b. služi kao otapalo za ulja i masti, srednji b. za pogon motora i za ekstrakciju ulja, a teški b. u proizvodnji boja i lakova.

benzojeva kiselina, najjednostavnija aromatska kiselina, C6H5COOH, hlapljivi bijeli kristali. Nalazi se u prirodi u benzojevoj smoli, a tehnički se proizvodi iz toluena. Djeluje antiseptički. Upotrebljava se u medicini (također u obliku soli, benzoata), kao međuproizvod u proizvodnji boja, lijekova i mirisa i za konzerviranje voćnih sokova i bezalkoholnih pića.

benzol → benzen Beograd, gl. i najveći grad Srbije, na ušću Save u Dunav; 1 168 000 st. Važno prometno čvorište na JI Europe (želj., cestovno, zračno, riječno), polit., ekon. i kult. središte Srbije. U rim. doba Singidunum, današnje ime B. potječe iz doba biz. prevlasti kada je nazvan Bijeli Grad (11. st.). Od 1521. pod tur. vlašću. Gl. grad Srbije od 1867, od 1918. gl. grad Kraljevine SHS, te prve i druge Jugoslavije. Sveučilište, Akademija nauka i umjetnosti, kazališta, muzeji. Elektrotehn., kem., farmaceutska, tekstilna i prehr. industrija. Riječno brodogradilište.

Beowulf, staroengl. junački ep o legendarnome šved. junaku, vjerojatno s poč. 6. st. Nastao u 8. st., sadrži 3 183 aliterirana stiha bez rime. Autor je nepoznat. Zapisan je krajem 10. st., a sadrži pretkršć. skandinavske legende s junaštvima Beowulfa.

osnovi ekspresionističke geste (komorna i glasovirska djela, violinski koncert). Opere Wozzeck (1925) i Lulu (1934) vrhunska su ostvarenja modernoga glazb. kazališta; pisao glazb. analize i eseje.

Bergman, Ingmar, šved. film. i kaz. redatelj (1918), najplodniji šved., te jedan od najuglednijih svj. redatelja. Zaokupljen je moralnim pitanjima suvremenog čovjeka: samoćom, tjeskobom, smrti. Snimio 60-ak filmova (čuveniji: Sedmi pečat, Divlje jagode, Persona, Krici i šaputanja, Bračni prizori). Bergman, Ingrid, šved. i amer. film. glumica (1915–1982), počela karijeru u Švedskoj, postala ugledna holivudska i eur. glumica. Uspješno igrala nježne, emocionalne, ali i moralno složene likove Ingmar Bergman (Casablanca, Ozloglašena, Helena i muškarci, Jesenska sonata).

Bergson, Henry, franc. filozof i pisac (1859–1941), predstavnik evolucionističke antiracionalističke filozofije; kritičar materijalizma, mehanicizma, pozitivizma i scijentizma; prema njegovu shvaćanju, filozofija se temelji na intuiciji, životni elan (élan vital) izvorni je poticaj svega, čovjek je osnovna svrha evolucije, a kreativni duh njezin glavni faktor; svijest je “trajanje”, tijek, sjećanje. Svojom filozofijom života snažno utjecao na eur. filozofiju i književnost. Djela: Stvaralačka Ingrid Bergman evolucija, O smijehu, Ogled o neposrednim činjenicama svijesti, Duhovna energija. Nobelova nagrada za književnost 1927.

Beram, gradić u Istri, 6 km Z od Pazina; 233 st. (2001). Župna crkva sv. Martina iz 15. st.; na groblju crkva sv. Marije na Škrilinama, gdje je sačuvan ciklus kasnogotičkih fresaka iz 1474. slikara Vincenta iz Kastva (Mrtvački ples, Molitva na Maslinskoj gori, Poklonstvo kraljeva i dr.).

Berberi, autohtono predarapsko stanovništvo u sredozemnim i S saharskim područjima Afrike; o. 13 mil. pripadnika (najviše u Maroku, Alžiru i Tunisu te u oazama Libije, Egipta, Malija). Žive ugl. u pustinjskim i planinskim predjelima (Tuarezi, Kabili, Zenage); asimilirali se s Arapima i preuzeli islam, poslije arap. invazija u 11–12. st. Samo su B. istočnog Alžira sačuvali kult. identitet i manjinsko su pučanstvo u tim krajevima. Zemljoradnici, stočari, obrtnici.

Beram, gore: crkva sv. Marije na Škrilinama; dolje: Vincent iz Kastva, “Mrtvački ples”

berberski jezici, također libijsko-berberski jezici, skupina jezika iz hamitsko-semitske jezične porodice, kojima govori o. 20 mil. ljudi nastanjenih u S Africi: tamahek (jezik Tuarega u Z Sahari); zenaga (Mauretanija); rifkabilski (S Maroko); šleh (J Maroko); zenetski, kabilski i šavijski (Alžir). Među b. j. spadaju i izumrli jezik gvanča (stanovnika Kanarskih otoka) te libijski (koji se govorio na području stare Kartage).

Berg, Alban, austr. skladatelj (1885–1935), na temeljima atonalnosti i dodekafonske tehnike (pod utjecajem A. Schönberga), razvio je osobni stil, u

beril (lat. prema grč.), mineral, berilijev aluminijev silikat, Be3Al2Si6O18; gl. ruda za dobivanje berilija. Može biti zelene, plave, žute ili bijele boje. Dugo se

101

B1.qxd

29.10.2003

20:35

Page 102

berilij

Beringovo more

upotrebljavao kao dragi kamen. Može ga se naći po cijelom svijetu u granitima i pegmatitima. → smaragd

berilij, kem. element (simbol Be), pripada 2. skupini (prije II A) periodnog sustava elemenata; at. broj 4, rel. at. masa 9,012; zemnoalkalijska kovina. Dobiva se iz minerala berila. Upotrebljava se u proizvodnji čvrstih i kemijski otpornih slitina koje se rabe u nuklearnoj tehnici, aerotehnici, kao vatrostalni materijal, te za fluorescentne svjetiljke. B. i njegovi spojevi su otrovni, te mogu prouzročiti ozbiljne plućne bolesti i dermatitis. Beringovo more, nazvano po danskom istraživaču i pomorcu Vitusu Beringu (1680–1741), rubno more S dijela Tihog oceana između SI obale Azije (Sibira) na Z i Aljaske na I, te Aleutskih i Komandorskih otoka na J; 2 304 000 km2. Ribolov. Sjev. dio zaleđen osam mjeseci u godini.

Beringov prolaz (Beringova vrata), morski prolaz između Azije (Čukotski poluotok) i Sjeverne Amerike (poluotok Seward, Aljaska); širok 35–86 km, spaja Sjeverno ledeno more s Tihim oceanom. Berislavić, Petar, vespremski biskup i hrv. ban (1475–1520; biskup od 1512, ban od 1513), porazio tur. vojsku kraj Dubice (1513), branio strateški važnu utvrdu Jajce (1515-20). Bezuspješno pokušavao organizirati protutur. otpor ujedinjenih kršć. zemalja. Poginuo u borbi s Turcima kraj Korenice.

berklij, umjetno dobiven radioaktivni kovinski

transuranski element (simbol Bk), pripada → aktinoidima. At. broj 97, maseni broj najstabilnijeg izotopa 247 (vrijeme poluraspada 1,4 · 103 godina). Postoji osam poznatih izotopa. Prvi ga je proizveo G. T. Seaborg sa suradnicima (1949).

Berković, Zvonimir, hrv. film. redatelj i esejist (1928), u središtu njegova film. djela psihološki su motivi u odnosima među ljudima (Rondo, Putovanje na mjesto nesreće, Pisma s predumišljajem, Kontesa Dora). Inventivan i književno istančan esejist, autor glazb. kritika, film. eseja i polit.-kulturoloških komentara (Zvonar katedrale duha). Berlin, gl. i najveći grad Njemačke, na rijeci Spree;

Petar Berislavić, rad I. Meštrovića

3 471 000 st. Kult., ind. i prometno središte, sveučilišta, znanstv. ustanove, muzeji, Nacionalna galerija; crkve: Nikolaikirche i Marienkirche iz 13. st., dvorac Charlottenburg iz 17. st. Elektrotehn., kem., kovinska i prehr. industrija. Tijekom Tridesetogodišnjeg rata

102

B1.qxd

29.10.2003

20:36

Page 103

Bernstein

Berlin, desno: Brandenburška vrata

više ga je puta razarala šved. vojska. Pod Fridrikom II. Velikim (1712–1786) postao eur. kult. središte, kada doživljava i arhitektonsko-urbanistički procvat: izgrađeni su glasovita aleja Unter den Linden, Operno kazalište, Brandenburška vrata (1789; simbol grada) i park Tiergarten. Poslije franc. okupacije (1806-08) doživljava snažan ekon. razvoj. Gl. grad Njemačkog Carstva 1871, kada je i jedan od najvećih gradova Europe – industr., ekon. i kult. centar zemlje. U 2. svj. ratu teško razoren, a na kraju rata odlukama Saveznika podijeljen na Zapadni i Istočni B. → Berlinski zid. Ponovno gl. grad Njemačke od 1990, a od 1999. sjedište parlamenta i vlade.

Bermudski otoci (Bermuda), otočna skupina u SZ dijelu Atlantskog oceana (nazvani po otkrivaču Juanu Bermúdezu); 54 km2, 75 000 st. Oceanska klima. Stanovništvo: crnci (61%), bijelci (37%) i mestici. Govore engl. i kreolskim narječjem; pretežno protestanti. Uzgoj povrća, voća, kave, banana. Ribarstvo. Turizam. Gl. grad Hamilton (6 000 st.). Amer. voj. baza. Međunar. zračna luka. Otoci su pod vlašću Vel. Britanije, imaju veliku autonomiju.

Hector Berlioz

Berlinski kongres, međunar. sastanak održan od 13. 6. do 13. 7. 1878. pod predsjedanjem njem. kancelara O. von Bismarcka i uz sudjelovanje predstavnika velikih eur. sila. Cilj je kongresa bio ograničiti i razbiti moć Rusije na Balkanu poslije Rusko-turskog rata 1877-78. Velike su sile promijenile odluke → Sanstefanskog mira (između Rusije i Turske iz 1878), te su smanjile utjecaj Rusije, a pojačale položaj Austrije u eur. rasporedu sila. Srbija, Crna Gora i Rumunjska stekle su neovisnost i teritorijalno se proširile. Suzbijeno je proširenje Bugarske te su ustrojene autonomna kneževina Bugarska i autonomna Istočna Rumelija. Austro-Ugarska je okupirala BiH, a Rusija je dobila Batumi, Kars i Ardahan koji su dotad bili pod tur. vlašću, te dio Besarabije odvojen od Rumunjske, koja je u naknadu od Turske dobila S Dobrudžu.

Berlinski zid, granični zid izgrađen 1961. između dvaju dijelova grada Berlina – Istočnog, pod sovj. okupacijskom vlašću, i Zapadnog, pod okupacijskom vlašću zap. saveznika. Simbolizirao je geopolit. podjelu svijeta nakon 2. svj. rata na Istočni i Zapadni blok. Izgradile su ga vlasti Istočne Njemačke da spriječe emigriranje stanovništva u Zapadni Berlin. Bio je dugačak 42 km i visok 3,5-4,5 m, a s ist. strane bio i dodatno zaštićen brutalnim sigurnosnim mjerama. Zid je srušen 9. 11. 1989, što je bio uvod u ujedinjenje Istočne i Zapadne Njemačke u listopadu 1990. Berlioz, Hector, franc. skladatelj (1803–1869); središnja figura franc. glazb. romantizma. Začetnik simfonijske programne glazbe (Fantastična simfonija, Harold u Italiji, Faustovo prokletstvo); pisao opere (Trojanci), crkv. glazbu (Requiem). Autor prvih modernih priručnika iz orkestracije i dirigiranja, te memoara.

Bermudski otoci

Bern, gl. grad Švicarske i istoimenoga kantona; 129 000 st., metropolitansko područje 320 000. Sveučilište (1834), knjižnice. Gotička katedrala i gradska vijećnica iz 15. st. Sjedište međunar. ustanova, financ. i trg. djelatnosti. Ind. strojeva, satova, preciznih Gian Lorenzo Bernini, aparata, hrane, tekstila i kem. proizvoda. Turizam. Gl. baldahin gl. oltara bazilike sv. Petra u Rimu grad Švicarske Konfederacije postao 1848.

Bernini, Gian Lorenzo, tal. kipar, graditelj, slikar i pisac (1598–1680). Začetnik monumentalnog i dekorativnog baroka u arhitekturi. Objedinio skulpturu, arhitekturu i slikarstvo u skladna umj. djela. Gl. djela: monumentalna kolonada na Trgu sv. Petra u Rimu, fontane za rim. trgove (Fontana četiriju rijeka), mramorna grupa Ekstaza sv. Terezije.

Bernstein, Leonard, amer. skladatelj (1918–1990), dirigent i pijanist, ravnatelj Newyorške filharmonije (1958-68). Autor simfonijske i koncertantne glazbe, opera, baleta, mjuzikla (Priča sa Zapadne strane).

103

B1.qxd

29.10.2003

20:36

Page 104

Bersa U uspješnoj TV seriji popularizirao klasičnu glazbu za najmlađu publiku.

Bersa, Blagoje, hrv. skladatelj (1873–1934), prof. na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Njegov opus, pod snažnim utjecajem bečke moderne, obuhvaća opere (Oganj, Postolar iz Delfta), orkestralna djela (Sunčana polja, Sablasti, Idila), glasovirske skladbe i solo-pjesme (O lache nicht, Seh duš dan). Središnja figura hrv. glazbe na poč. 20. st. Berzelius, Jöns Jakob, šved. kemičar (1779– –1848), otkrio elemente cerij, selenij i torij, napravio prvu točnu tablicu atomskih masa elemenata, uveo moderne kem. simbole i postavio temelje kvantitativne kem. analize. Besarabija, pov. područje u JI Europi između Dnjestra, Pruta, ušća Dunava i obale Crnog mora. Pretežno ravnica. Velike površine pokrivene plodnom crnicom. Uzgoj žitarica, vinove loze, voća. Najveći dio pripada Republici Moldaviji.

Beskidi, S planinski lanac Karpata između I Poljske, Češke, S Slovačke i Z Ukrajine; dijele se na Z (Babia góra, najviši vrh 1 725 m) i I Beskide. U području lanca ležišta nafte, mineralni izvori, turizam. beskonačnost, matematički pojam za intuitivnu predodžbu o veličini koja je veća od bilo kojeg broja (oznaka ∞). Strogo se definira s pomoću limesa. znak beskonačnosti beskralježnjaci (Avertebrata), pojam koji je u zoologijsko nazivlje uveo J. B. Lamarck (1794) za označivanje skupine životinja koje nemaju hrskavične ili koštane kralježnice. Podjela životinja na beskralježnjake i kralježnjake uobičajena je iako nema uporišta u sistematici, jer se temelji samo na jednoj anatomskoj značajki. Računa se da u skupini beskralježnjaka ima o. milijun vrsta. beskrilci (Apterygota), najstarija poznata skupina kukaca nađenih u naslagama iz devona, nemaju krila ni u jednom stadiju razvitka, a tijekom razvoja jedva se preobražavaju. Maleni kukci, jednostavne građe. Žive posvuda, sudjeluju pri stvaranju humusa. bestežinsko stanje, FIZ, stanje tijela kada je prividno poništeno djelovanje gravitacije. Postiže se npr. u tekućini određene gustoće kada uzgon poništava bestijarij, minijatura, težinu tijela pa se čini da ono lebdi, ili u svemirskom brodu u orbiti, jer je tijelo trajno u stanju manuskripta, 15. st. slobodnog pada u odnosu na planet oko kojega kruži. bestijarij (lat.), srednjovj. zbirka legendi i bajki, u stihu i prozi, o pravim ili fantastičnim životinjama kojima se pripisuju nadnaravna svojstva. Osobito su bili rašireni u lat. i pučkim verzijama, često ilustrirani, a njihovi motivi služili su kao ukrasi na romaničkim i gotičkim građevinama. bestseler (engl.), amer. naziv za knjigu koja se najviše traži, koja po broju prodanih primjeraka ima velik uspjeh.

beta, 1. naziv za drugo slovo u grč. alfabetu; koristi se u raznim strukama, obično za ono što je po nekom sustavu drugo po redu (npr. kut ß, beta-zrake); 2. naziv za probnu verziju računalnoga programa, koja se pušta na pokus prije nego što se daje u prodaju (beta, beta-program, beta-verzija programa). beta-čestice, elektroni ili pozitroni koji se emitiraju pri beta-raspadu jezgara nekih radioaktivnih tvari (→ radioaktivnost). U prvom se slučaju jedan od neutrona u jezgri raspada na proton, koji ostaje vezan u jezgri, te na elektron i antineutrino koje emitira (n → p + e– + ν). Atomski se broj jezgre povećava za jedan. U drugome slučaju proton u jezgri postaje neutron, a emitiraju se pozitron i neutrino (p → n + e+ + ν). Jezgri se atomski broj smanji za jedan. Izračeni elektroni ili pozitroni nazvani su beta-česticama, a snop beta-čestica beta zračenjem. Beta zračenje spontano emitiraju neke nestabilne atomske jezgre, a nastaju ubrzavanjem elektrona u akceleratorima.

Betlehem (aramejski Bayt Lahm, kuća kruha; hebr. Bet Lehem), grad desetak kilometara od Jeruzalema; 28 000 st. Prema Bibliji, rodno mjesto Isusa Krista; tu je 326. car Konstantin sagradio baziliku Rođenja Isusova. Važno hodočasničko mjesto za sve kršćane. Na području je palestinske samouprave.

Betlehem, bazilika Isusova rođenja

beton (franc. prema lat.), umjetni kamen koji nastaje stvrdnjavanjem vezivnog materijala agregata i vode. Vezivo može biti cement, gips, bitumen i dr. U užem smislu, cementni beton u kojem je vezivo portlandcement, a agregat mogu biti šljunak, tucanik ili koja druga mineralna tvar.

Bezjaci, zastarjeli (vjerojatno pogrdan) naziv za Hrvate kajkavce; za dio Istrana u Buzeštini koji govore čakavsko-kajkavskim narječjem; za Talijane oko Gorice i Tržiča.

Bhagavadgita → Mahabharata Bi, kem. simbol za bizmut (lat. bismuthum). Biafra, pokrajina u I Nigeriji uz Gvinejski zaljev; napučena pretežno pučanstvom iz plemena Ibo. U građ. ratu 1967-70. u sukobima, a osobito od gladi umrlo je gotovo milijun stanovnika; rat je izbio kad su

104

B1.qxd

29.10.2003

20:36

Page 105

bidermajer pokrajinske vlasti proglasile nezavisnost od središnje vlasti u Lagosu, koja je pokret za nezavisnost ugušila u krvi. U pokrajini su znatna ležišta nafte i ugljena.

biatlon (grč.), skijaško-streljačko natjecanje; sastoji se od skijaškog trčanja na 10 i 20 km i gađanja u mete puškom kalibra 8 mm. Nastao iz lova na skijama u Skandinaviji. Biblija (lat. biblia, od grč. mn. βιβλíα, knjižice), sveta knjiga Židova i kršćana; zbirka knjiga. Žid. i kršć. popis tih knjiga (kanon) je različit. Židovi svoj popis dijele na tri skupine: Zakon (Tora), Proroci (Nebiim) i Pisci (Ketubim), a kršćani na dvije: Stari i Novi zavjet. Biblijske su knjige nastajale tijekom tisuću godina. Izvorno su pisane na hebrejskom i grč. jeziku. Na hebrejskom su pisane knjige žid. kanona, a na grč. neke iz Starog zavjeta i sav Novi zavjet. Po najopsežnijem kanonu, Stari zavjet obuhvaća 46, a Novi zavjet 27 knjiga (četiri Evanđelja, Djela apostolska, Poslanice i Otkrivenje). Najpoznatiji prijevod Starog zavjeta na grč. jezik zove se Septuaginta (Sedamdesetorice), a na latinski Vulgata (prijevod sv. Jeronima). Sinonimni naziv Sveto pismo upotrijebljen je i u samoj B., ali u prvom redu označuje Stari zavjet. Najstariji prijevodi biblijskih odlomaka na hrv. jezik poznati su iz 14. st. Bartol Kašić preveo je cijelu B. u 17. st., ali nije tiskana. Prvi je Matija Petar Katančić preveo i tiskao cjelokupnu Bibliju na hrv. jeziku, 1831. Posljednji i najuspješniji tiskani prijevod je tzv. zagrebačka Biblija iz 1968.

bibliografija (grč.), sustavan popis ili katalog knjiga, tiskovina i rukopisa, izrađen po određenomu zadanom obrascu. Stručni popisi knjiga postoje još od ant. vremena, a danas se u svijetu time bave specijalizirane institucije (nac. knjižnice i UNESCO). U Hrvatskoj je pionirski posao u tome započeo I. Kukuljević-Sakcinski (Bibliografija hrvatska, 1860), a danas su najznačajnije bibliografske institucije Leksikografski zavod “M. Krleža” i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Svečana Biblija zagrebačke katedrale, 14. st.

razreda: biljne b. i životinjske b. Biljni imaju klorofil i mogu obavljati fotosintezu pa su autotrofni. Žive u slatkoj i morskoj vodi. Životinjski b. ne mogu obavljati fotosintezu već se heterotrofno hrane org. spojevima iz svojeg okoliša. Neki od njih žive u probavilu životinja i bezopasni su ili čak korisni. Drugi su kao uzročnici bolesti opasni, primjerice, tripanosoma koja živi u krvi i uzrokuje bolest spavanja; trihomonas uzrokuje upale u mokraćnom i spolnom sustavu čovjeka.

biblioteka → knjižnica bicikl (lat. i grč.), vozilo na dva kotača sa žbicama, tjerano pedalama. Po tehn. izvedbi i namjeni razlikuju se neki osnovni tipovi b.: gradski, brdski (mountain), trkaći, BMX, tandem (za dva vozača) i dr.

biciklizam, sport. grana koja obuhvaća različite načine vožnje i natjecanja biciklom. Najvažnija su biciklistička natjecanja cestovne utrke: jednodnevne, etapne (→ Tour de France), kružne, na vrijeme, štafetne i brdske, zatim terenske utrke (kros i orijentacijske utrke), ili na posebnim trkalištima (velodromima). Omnium je višebojno pojedinačno i momčadsko natjecanje na trkalištima u nekoliko raznih disciplina. bičaši (Mastigophora), potkoljeno praživotinja koje imaju jedan, dva ili više bičeva kojima se pokreću. S obzirom na građu i način hranjenja, dijele se na dva

bicikl

biće, sve što postoji; bilo koji pojam, predmet ili pojava za koji se može reći da jest. bidermajer (njem.), stilska pojava u umjetnosti sred. Europe, osobito njem. zemalja (o. 1815-48). Funkcionalan stil skromnog građanskog ambijenta, jednostavnih linija; gl. primjenu našao u umj. obrtu (pokućstvo, staklo, porculan, tkanine i nakit), slikarstvu (minijaturni portreti, žanr-prizori i krajolici) i arhitekturi (koja se oslanja na klasicizam, ali se prilagođuje građanskim potrebama). Izvorno je izraz nastao od

105

B1.qxd

29.10.2003

20:37

Page 106

bifurkacija 2

1

3

bidermajer, 1. sofa; 2. V. Karas, “Ana Krešić”; 3. jušnik; 4. sat; 5. naslonjač

4

5

pseudonima Biedermeier kojim su se poslužili A. Kussmaul i L. Eichrodt kao autori zbirke satiričnih stihova (1855-57). bifurkacija (lat.), prirodno ili umjetno razdvajanje rijeke u dva toka koji otječu u dva različita slijeva; račvanje, odvajanje riječnih tokova. bigamija (lat. i grč.), 1. dvobračnost; stanje u kojem muškarac ima brak (zakonski ili faktički) s dvjema ženama; brak muškarca i dviju žena zove se dvoženstvo ili biginija, a brak žene i dvaju muškaraca dvomuštvo ili biandrija. U hrv. kaznenom pravu b. je kazneno djelo; 2. u životinjskom svijetu, pojava da jedna jedinka ima dva spolna partnera. Big Bang (engl.), veliki prasak, kozmološka teorija prema kojoj su nastanak i širenje svemira započeli eksplozijom izvanredno zgusnute tvari. → svemir Bihać, grad na Uni, u Z BiH; 46 000 st. (1991). Drvna, prehr. i tekstilna industrija. Važno čvorište želj. prometa. Prvi se put spominje 1260. kao dio cistercitske opatije iz Topuskog. Slobodni municipij 1262; u 14. st. kraće vrijeme pod vlašću Hrvoja Vukčića Hrvatinića, od 1437–1527. pod upravom Frankopana. Sjedište kapetanije u doba obrane od tur. prodora. Pod

tur. vlast pada 1592. i jedno je od središta tur. uprave u BiH do 1878, kada ga zauzima austr. vojska. U 2. svj. ratu neko vrijeme pod nadzorom partizanskih snaga (26. 11. 1943. sjedište → AVNOJ-a). U srp. agresiji 1992-95. često bombardiran i razaran, stanovništvo stradalo. U Republici BiH sjedište Unsko-sanskoga kantona Federacije BiH. biheviorizam (engl.), PSIH, teorija koja se temelji na promatranju i mjerenju ponašanja u različitim uvjetima (utemeljitelj John B. Watson, 1913). B. se primjenjuje i u sociologiji i lingvistici (jezik se proučava kao oblik ljudskog ponašanja). Bijaći (Bihaći), lokalitet između donjekaštelanskog i trogirskog polja, s brojnim arheol. spomenicima iz 9. st. Najznačajniji su ostaci starohrv. trobrodne crkve sv. Marte. bijekcija (lat.), funkcija koja uzajamno jednoznačno pridružuje elemente dvaju skupova; npr. eksponencijalna je funkcija bijekcija između skupa svih realnih brojeva i skupa svih pozitivnih realnih brojeva. Bijela Hrvatska, drevna domovina Hrvata. Prema biz. caru Konstantinu Porfirogenetu (O upravljanju Carstvom), Velika Hrvatska (“koju zovu i Bijelom”) nalazila se iza Karpata, uz gornju Vislu. Ime se tumači hrv. označavanjem strana svijeta: B. H. na sjeveru ili zapadu (nasuprot Crvenoj Hrvatskoj na istoku ili jugu). Vjerojatni smještaj B. H. u Zakarpaću potvrđuje i ime za narod (Bijeli Hrvati), koji se do 11. st. spominje uz gornju Vislu sa sjedištem u Krakovu, kao i tragovi hrv. imena i dijaspore na širem području. bijela svjetlost, elektromagn. zračenje u kojemu su zastupljene sve valne duljine iz područja vidljivoga dijela spektra (400–760 nm). bijelci, uobičajen, znanstveno neprimjeren naziv za pripadnike europoidne, bijele rase.

Bijele stijene, planinska skupina u Velikoj Kapeli, Gorski Kotar, 15 km JI od Mrkoplja; najviši vrh 1 335 m. Građene od vapnenca; goli, stjenoviti vrhovi Bijele stijene

Bihać, most na Uni

106

B1.qxd

29.10.2003

20:37

Page 107

biljna ulja osobitih kraških oblika, ponikve, špilje, bogata flora. Zajedno sa → Samarskim stijenama zaštićene su kao strogi prirodni rezervat.

Bijelo more, rubno more Sjevernoga ledenog mora između poluotoka Kole i Kanina; 90 000 km2. Bogato ribom. Gl. luka: Arhangelsk. S Baltičkim morem povezano Bjelomorsko-baltičkim kanalom.

bijenale (tal.), priredba koja se održava svake dvije godine (izložbe, festivali i dr.). bikarbonati (hidrogenkarbonati), kisele soli ugljične kiseline, npr. natrijev bikarbonat, NaHCO3 (soda bikarbona).

Bikini, atol u sklopu Marshallskih otoka (skupina Ralik) u Tihom oceanu, pripada SAD-u; 5 km2. Od 1946-58. SAD je na njemu izvodio pokuse nuklearnog oružja, uključujući testiranje hidrogenske bombe (1956). bilanca (njem. iz tal.), prikaz stanja imovine (točno na određeni dan), obveza i glavnice izražen u novcu. B. je financ. izvještaj, koji se priprema i objavljuje najmanje jednom godišnje. Važna je informacijska podloga za donošenje poslovnih odluka. Sastoji se od aktive i pasive. Osnovno je obilježje bilance bilančna ravnoteža, koja se očituje jednakošću aktive i pasive. bilateralan (lat.), koji se odnosi na dvije strane (npr. u pregovorima); dvostran, obostran.

bilirubin (lat.), žučna boja, nastaje u jetri kao razgradni proizvod → hemoglobina koji se oslobodio iz raspalih crvenih krvnih stanica. Putem žuči dolazi u crijevo i daje stolici karakterističnu žutosmeđu boju. Bilogora, najniže pobrđe savsko-dravskog međurječja u Hrvatskoj; najviši vrh 307 m; dugačka 70-ak km u smjeru SZ-JI; šumovita. Vinogradarstvo, voćarstvo; ležišta lignita i nafte. bilten (franc.), 1. kratak izvještaj za javnost, priopćenje; 2. povremeno izdanje neke obavijesti, izvješća u jednostavnom obliku; 3. glasilo koje se izdaje unutar tvrtke ili skupine institucija, a služi za razmjenu aktualnih informacija među ljudima koji se bave istim ili srodnim područjima.

biljar (franc.), dvoranska, društv. i sport. igra s trima ili više kuglama koje se udaraju vrhom štapa na biljarskom stolu. Od nekoliko načina koji se razlikuju po broju kugli i vrsti stola, najpopularniji je karambol-biljar. Krajem 19. st. javlja se b. kao organizirani sport. Prvo svj. prvenstvo održano je u New Yorku 1873, a u Zagrebu je prvi klub osnovan 1917. biljeg, papirni znak ili pečatna oznaka, ili što drugo čime se potvrđuje da je plaćena pristojba, taksa na određenu uslugu što se dobiva od drž. ili kojega drugog upravnog tijela; taksena marka.

bilježnik → javni bilježnik

Bilbao, Guggenheimov muzej

Bilbao (baskijski Bilbo), gl. grad i luka pokrajine Vizcaye, na estuariju rijeke Nervión, 10 km od Biskajskog zaljeva, Španjolska; 433 000 st. Utemeljen 1300. Sveučilište (1886). Katedrala iz 14. st., Guggenheimov muzej. Metalurgija, strojogradnja, brodogradnja, kem., drvna i tekstilna industrija. bilijarda (franc.), broj 1015 (piše se s 15 nula). U Europi za taj broj govore i tisuću bilijuna, u SAD-u se ne koristi, nego se govori kvadrilijun, u Rusiji se koristi, ali se govori i kvadrilijun. → milijarda bilijun (franc.), broj milijun milijuna, tj. broj 1012 (piše se s 12 nula). U engl. i rus. jeziku riječ b. označava broj 109 (hrv. milijarda).

biljke, opći naziv za biljne organizme. B. su višestanični organizmi koji se hrane autotrofno (same sintetiziraju anorganske spojeve u organske za potrebe vlastitih stanica). Stanice su stalna oblika, osim membrane obavijene i neživom staničnom stijenkom građenom od celuloze. Tvari potrebne za život primaju vanjskim površinama tijela. Rastu na istome mjestu tijekom cijeloga života. Po obliku, veličini, građi i načinu života b. su vrlo raznolike. Još su veće razlike u njihovoj unutarnjoj građi. Između pojedinih skupina biljaka nije utvrđena izravna srodstvena povezanost, iako potječu od zajedničkih prvotnih predaka. Po tradicionalnoj podjeli, podijeljene su na niže b. ili steljnjače, i više biljke. Tijelo steljnjača je na nižem stupnju organizacije, a i evolucijski su starije. Nemaju diferencirane biljne organe pa se za njih ustalio naziv steljnjače ili talofiti (steljka = talus). Njima pripadaju višestanične alge. Više b. imaju tijelo s razvijenim biljnim organima – korijen, stablo i list, pa tako građeno tijelo zovemo kormus, a b. ove skupine stablašicama ili kormofitima. To su mahovine, papratnjače i sjemenjače (golosjemenjače i kritosjemenjače). biljna ulja, ulja dobivena ekstrakcijom iz sjemenki i plodova biljaka uljarica – maslina, suncokreta, ricinusa, uljne repice, soje, oraha i drugih. To su esteri nezasićenih viših masnih kiselina i alkohola glicerola, a na sobnoj temperaturi su tekuća. Koriste se u prehrani, ljekarništvu i kem. industriji.

107

B1.qxd

29.10.2003

20:37

Page 108

biljne masti n(n − 1) n − 2 2 a b +… 2 n(n − 1) ⋅ … ⋅ (n − k + 1) n − k k a b + … + bn …+ 1 ⋅ 2 ⋅… ⋅ k .

biljne masti, po kem. sastavu esteri zasićenih masnih kiselina i alkohola glicerola; na sobnoj temperaturi su krute. biljne uši, nametnici na biljkama, hrane se biljnim sokom, što uzrokuje sušenje listova i propadanje cvjetova. Prenose biljne viruse. biljni pokrov, ukupnost biljnih vrsta i zajednica koje žive na jednom području. Na području Hrvatske živi otprilike 4 000 biljnih vrsta. Pojedine su vrste udružene, prema ekološkim obilježjima staništa, u biljne zajednice. To čini vegetaciju određenog područja. Po zajedničkim svojstvima biljne zajednice udružene su u veće grupacije, tzv. biome – savana, stepa, listopadna šuma, pustinja, tundra, tajga ili kišna šuma. biljni svijet, sve biljke koje žive na Zemlji ili u nekomu njezinu području. Za sve biljke karakteristično je da se koriste svjetlosnom energijom u procesu fotosinteze te iz anorganskih spojeva stvaraju organske. biljožderi (Herbivora), životinjski organizmi koji se hrane biljnom hranom. U hranidbenom lancu b. su nakon proizvođača prvi potrošači (potrošači prvog reda). Kod svih b. građa usnih organa (čeljusti), te građa i dužina probavila prilagodila se tijekom razvoja načinu prehrane pa je zato njihovo crijevo često složeno i znatno dulje. I životni ciklus većine biljoždera ovisi o promjenama vegetacijskih perioda.

bimetal, međusobno zataljene dvije trake od metala, različitog koeficijenta toplinskog rastezanja. Zbog toga se pri promjeni temperature b. svija, a ta se deformacija može upotrijebiti za mjerenje temperature. B. je senzor temperature u regulatorima pećnica, glačala, hladnjaka, automobilskih motora, klimatskih bimetal, bimetalna uređaja i dr. vrpca pri: 1. sobnoj temperaturi; 2. višoj temperaturi; 3. nižoj temperaturi

binaran (lat.), dvostruk. U matematici se odnosi na binarne algebarske operacije i → binarni sustav. Binarna algebarska operacija na nekom skupu pridružuje svakim dvama elementima tog skupa neki element toga ili nekoga drugog skupa; npr., množenje i zbrajanje su binarne operacije. binarni sustav, pozicijski brojevni sustav s bazom 2, tj. brojevni sustav u kojemu se realni brojevi zapisuju s pomoću brojaka 0 i 1. Prvih 10 prirodnih brojeva u tom zapisu jesu: 1, 10, 11, 100, 101, 110, 111, 1000, 1001, 1010; npr., u binarnom sustavu broj 1010 znači 23 + 2 = 10. Taj je zapis osobito važan u računalnoj tehnici.

binom (lat. i grč.), dvočlan algebarski izraz koji se sastoji od dvaju članova (monoma) povezanih znakom + ili – , primjerice a + b.

binomni poučak, binomni teorem, formula za potenciju binoma:

(a + b) n = a n + na n −1b +

Koeficijent uz an-kbk zove se binomni koeficijent. Za n = 2 i za n = 3 dobiju se poznate formule (a+b)2 = a2 + 2ab + b2 i a+b)3 = a3 + 3a2b + 3ab2 + b3. Binomni koeficijenti čine tzv. Pascalov trokut.

biocenologija (grč.), ekološka disciplina što proučava odnose među organizmima unutar životnih zajednica – biocenoza, te njihovu povezanost sa staništem na kojemu žive.

biocenoza (grč.), životna zajednica biljnih i životinjskih vrsta koje zajedno žive na određenomu staništu (biotopu). Međusobno su povezane mnogostrukim odnosima kroz koje ostvaruju svoje životne potrebe u borbi za opstanak. Svaka b. ima proizvođače org. tvari (autotrofni organizmi), potrošače (heterotrofni organizmi, koji se hrane gotovim org. spojevima) i razlagače (heterotrofni organizmi koji razlažu org. tvari). Tako je biol. djelovanjem ostvareno kruženje tvari i kruženje energije. Iz praktičnih razloga pri proučavanju uobičajeno je razlikovanje biljnih zajednica – fitocenoza i životinjskih zajednica – zoocenoza.

biodiverzitet (grč. i lat.), biološka raznolikost; broj biljnih i životinjskih vrsta na određenom području. B. se smanjuje izumiranjem određenih vrsta, te spada u jedan od najvažnijih pokazatelja očuvanosti prirodne ravnoteže. Povećanjem biodiverziteta povećava se i prilagodljivost određenog ekosustava.

bioelementi, (grč. i lat.), kem. elementi od kojih se sastoje živa bića i koji vrše određene funkcije u organizmima. Danas ih je poznato 60-ak. Neki se od njih javljaju u velikim količinama i čine o. 99% težine organizma (makroelementi: kisik, vodik, ugljik, dušik, kalcij, sumpor, fosfor, silicij, magnezij, aluminij, željezo, natrij, klor); drugi se pojavljuju u neznatnim količinama (mikroelementi: mangan, bakar i dr.) ili samo u tragovima (ultramikroelementi: brom, nikal, arsen i dr.). biofizika (grč.), znanost koja proučava granična područja između biologije i fizike. Fizikalnim metodama istražuje i tumači biološke pojave, svojstva stanične membrane, prenošenje živčanih impulsa, pretvorbu energije u mišićima i dr. biogeneza (grč.), teorija o postanku i razvoju života na Zemlji. Svako živo biće nastaje uvijek od živog bića koje mu je prethodilo. To je dokazao L. Pasteur (čime je definitivno ukinuta teorija abiogeneze). Omne vivum ex vivo (Sve živo nastaje iz živoga), načelo koje je formulirao engl. anatom W. Harvey.

biogorivo, plinovito, tekuće ili čvrsto gorivo čiji energetski sadržaj ima biološku osnovu. Npr., b. je ulje

108

B1.qxd

29.10.2003

20:37

Page 109

biopsija dobiveno iz uljane repice koje se može koristiti umjesto dizelskoga goriva u modificiranim motorima. Metilni ester toga ulja, RME (engl. Rapeseed Methyl Ester), može se upotrijebiti u običnim dizelskim motorima; katkada je poznato kao biodizelsko gorivo.

Biograd, gradić i turističko središte, 28 km JI od Zadra; 5 129 st. (2001). Turizam, vinogradarstvo, maslinarstvo; bolnica i lječilište za bolesti kostiju. Spominje se od 10. st. kao hrv. grad, poslije pod mlet. upravom (1409–1797). Župna crkva iz 18. st., ostaci crkve sv. Ivana. biografija (grč.), životopis, povijest života određene

jet – botaniku, životinjski svijet – zoologiju i čovjeka – antropologiju. Mikrobiologija pak proučava svijet nevidljiv golim okom. Ostatke izumrlih biljnih i životinjskih organizama proučava paleontologija. Rasprostranjenost današnjih živih bića na Zemlji proučava biogeografija, a njihovo sistematiziranje u prirodne sustave zadaća je filogenetske sistematike ili taksonomije. Naziv b. uveli su franc. prirodoslovac J. B. Lamarck i njem. znanstvenik G. R. Treviranus u 19. st.

bioplin, smjesa metana i ugljičnog dioksida koja nastaje anaerobnim raspadom otpadnih materijala: kućnih, industr. i poljoprivrednih.

osobe; knjiž.-znanstv. vrsta koja opisuje život neke osobe. Kao knjiž. vrsta drevnog je podrijetla; u ant. književnosti razvila se kao pripovijest o životu važnih osoba (Plutarh, Usporedni životopisi). Iz istog se obrasca razvila i autobiografija (opis vlastitog života), od kojih su najpoznatije Ispovijesti sv. Augustina. U novije doba afirmira se b. kao analitičko-psihol. prikaz ličnosti (J. Boswell, Život dr. Johnsona, 1791). U 19. i 20. st. postaju popularne romansirane biografije (E. Renan, Isusov život, I. Stone, Agonija i ekstaza i dr.).

biološka ravnoteža, stabilno, uravnoteženo stanje unutar neke populacije ili ekološkog sustava u kojemu primarni proizvođači (producenti) daju potrošačima (konzumentima) onoliko hrane koliko im treba. Osim biotičkih činitelja, za održanje prirodne ravnoteže važna je i postojanost ili pravilno osciliranje abiotičkih činitelja kao što su temperatura, svjetlost ili količina padalina. Utjecajem čovjeka b. r. u mnogim je prirodnim sustavima narušena čak toliko da su neke životne zajednice ili vrste potpuno nestale.

biokemija (grč.), proučavanje kemije živih organizama, osobito građe i funkcije njihovih kem. komponenata (ugl. proteina, ugljikohidrata, lipida i nukleinskih kiselina). Primjenom suvremenih tehnika za odjeljivanje i analizu biološki važnih molekula, određeni su stupnjevi metaboličkih putova u kojima su oni uključeni (npr. → glikoliza i → Krebsov ciklus). To je pružilo spoznaje o tome kako organizmi dobivaju i čuvaju energiju, sintetiziraju i razlažu svoje biomolekule, osjećaju i reagiraju sa svojom okolinom i kako sve te informacije nosi i kako ih iskazuje njihov genetski materijal. B. je važan dio i mnogih drugih disciplina, osobito fiziologije, prehrane i genetike. Stoga otkrića u biokemiji utječu na medicinu, poljoprivredu, industriju i druga područja ljudskog djelovanja.

biološki sat, unutarnji kontrolni mehanizam koji

biokemijsko inženjerstvo (biotehnologija), organizacija industr. proizvodnje biokem. procesa. Primjenjuje se najčešće u prehr. (mljekarstvo, proizvodnja kruha, piva i dr.) i farmaceutskoj industriji (proizvodnja antibiotika, inzulina, interferona i dr.). Izraz se katkada neprimjereno upotrebljava za genetičko inženjerstvo, rekombiniranje genetske strukture živih organizama (→ genetika).

upravlja aktivnošću organizma bez obzira na okoliš. Prava priroda biološkog sata nije posve poznata ni jasna, a postojanje je otkriveno promatranjem organizama koji ponavljaju određene životne aktivnosti u određenim vremenskim razmacima pod istim uvjetima.

biološko oružje, oružje (tvari, sprave, sredstva) za masovno uništavanje koje iskorišćuje patogene mikroorganizme što uzrokuju bolesti i smrt biljaka, životinja i ljudi. Takvi su uzročnici većinom bakterije (bakteriološko oružje), virusi, ali i druge skupine mikroorganizama. biomolekule, molekule koje su uključene u održavanje i u metaboličke procese živih organizama; uključuju ugljikohidrate, lipide, bjelančevine (proteine), nukleinske kiseline i molekule vode.

biopsija (grč.), uzimanje uzorka tkiva iz živog organizma radi njegove pretrage u svrhu dijagnoze eventualne bolesti. Uzorak može biti komadić tkiva dobiven izrezivanjem, ili malena količina tekućine dobivena Biokovo poviše punkcijom iz tjelesnih šupljina. Makarske

Biokovo, planina u Dalmaciji, u području između Cetine i Neretve; najviši vrh Sv. Jure (1 762 m); dinarski smjer pružanja u duljini od 36 km; široka do 9,5 km; vapnenci, dolomiti; krški fenomeni; primorska strana je ugl. ogoljela. Od 1981. zaštićena kao park prirode.

biologija (grč.), znanost o živom svijetu. Obuhvaća više znanosti koje proučavaju pojave i zakonitosti u prirodi, podrijetlo, razvoj i prilagodbe živih bića, njihovu građu, funkciju i nasljeđivanje od najnižih razina života do najvećih životnih zajednica. Osnovna podjela biologije razlikuje discipline koje proučavaju biljni svi-

109

B1.qxd

29.10.2003

20:38

Page 110

bioreaktor bioreaktor (industrijski fermentor), velika posuda

biser

biserka Biskupija, gore: ostruga hrvatskog dostojanstvenika; dolje: lik hrvatskog dostojanstvenika

(tank) od nehrđajućeg čelika; služi za uzgoj mikroorganizama, koji u industrijskom mjerilu proizvode enzime i druge kemikalije. BIOS (akr. od engl. basic input/output system), osnovni ulazno-izlazni sustav; u nj se pohranjuju osnovne softverske rutine koje poslužuju operativni sustav osobnog računala (PC). biosfera (grč.), ukupnost svih dijelova planeta Zemlje u kojima je prisutan život; prostor naseljen živim bićima. Obuhvaća tanak dio površine Zemlje, litosferu, do 10-ak m u dubinu, donji sloj zračnog omotača, atmosfere, nekoliko desetaka metara iznad tla i čitav vodeni omotač, hidrosferu (vode, mora i oceani). Gornja je granica života na visokim planinama do 8 000 m, a donja granica u dubinama oceana nekoliko kilometara ispod površine. U biosferi je ostvareno jedinstvo žive i nežive prirode, u njoj se zbiva kruženje tvari i protjecanje i pretvorba energije; → životni prostor biosinteza (grč.), stvaranje org. kem. spojeva u stanicama živih organizama, nužnih za njihovu građu, rast i razmnažanje. Polazi se od CO2, H2O, anorganskih spojeva i svjetlosne energije. Osnovni oblik biosinteze je fotosinteza. biotehnologija → biokemijsko inženjerstvo biotit, silikatni mineral, sastavni dio stijena (tinjci). Obično je crne, tamnosmeđe ili zelene boje. Sastavni je dio eruptivnih i metamorfnih stijena. biotop (grč.), stanište, dio naseljenog prostora u kojemu djeluju određeni životni uvjeti (ekološki činitelji) koji omogućuju određenu životnu zajednicu, → biocenozu. bireta (franc.), duga uska graduirana cijev koja na donjem kraju ima pipac za ispuštanje. Ugl. služi za mjerenje volumena tekućina pri titraciji u volumetrijskoj analizi.

Birmingham, grad u sred. Engleskoj, 1 021 000 st. (Veliki B. 2 600 000). Prvi se put spominje u 11. st. Dva sveučilišta, katedrala sv. Filipa (1715). Među najvećim industr. središtima Velike Britanije; obojena metalurgija, ind. strojeva, automobila, zrakoplova, elektromotora, vagona, oružja.

Birmingham, najveći grad u sav. državi Alabami, SAD; 243 000 st. Sveučilište (1842). Metalurgija (čelik, sirovo željezo), ind. strojeva, tekstilnih (pamuk) i prehr. proizvoda. birokracija (franc. i grč.), 1. činovništvo, osoblje drž. ili kakvih drugih organa odgovarajuće administrativne cjeline; 2. uredski službenici.

birokratizam (franc.), prevlast činovništva, bezdušna vladavina činovničkog mentaliteta u upravljanju javnim poslovima.

biseksualnost (lat.), 1. postojanje muških i ženskih spolnih žlijezda u istoj osobi, dvospolnost; 2. spolna sklonost prema osobama obaju spolova. → hermafrodit bisektrisa (lat.), simetrala kuta, tj. zraka koja prolazi vrhom kuta i dijeli ga na dva jednaka dijela. → simetrala biser (tur. od arap.), posebna zrnata tvorevina koju mogu stvarati neki mekušci, posebice školjkaši. Ako u tijelo školjkaša među ljušture dospije zrno pijeska ili neko drugo strano tijelo, oko njega organizam izlučuje sedef (bisernu tvar) da bi se zaštitio od neugodna podražaja. Tako nastane b. – okrugla tvrda struktura, različite boje i sjaja. B. se od davnina koriste kao nakit. Najljepše b. daju školjke iz toplih mora, školjke bisernice. U pojedinim dijelovima svijeta b. se dobivaju na umjetan način. U školjke se unose zrnca pijeska ili sedefa, zatim se vraćaju u more te se nakon 7 god. iz njih vade stvoreni biseri.

biserka (Numida meleagris), afr. ptica iz porodice kokoši. Sive boje s bijelim mrljama, na glavi ima krijestu. Pripitomljena, uzgaja se kao perad u konzumne svrhe. Biskajski zaljev, također Gaskonjski z., dio Atlantskog oceana između Z obale Francuske i S obale Španjolske. Franc. su obale pjeskovite, a španj. visoke i stjenovite: najveća dubina 5 120 m. U zaljev se ulijevaju rijeke Loire i Garonne. Gl. luke: St. Nazaire, La Rochelle, San Sebastián, Bilbao, Santander.

biskup (grč. epískopos, nadglednik), kršćanin kojemu je papa povjerio upravu mjesne crkv. zajednice (biskupije, dijeceze). Gl. djelitelj sakramenata, učitelj i sudac u toj zajednici. Nosilac apostolskog nasljedstva, drži zajedništvo s ostalim biskupima kršć. ekumene. Postoji i naslovni b., koji s ostalim biskupima dijeli skrb o upravljanju Crkvom, ali ne upravlja nekom određenom biskupijom. U upravljanju biskupijom biskupu može pomagati pomoćni b. (jedan ili više njih). biskupija (grč.), dijeceza, u kršćanstvu, osnovna upravna jedinica koja ima sva svojstva Crkve. Mora biti u zajedništvu s ostalim biskupijama, a osobito s rimskom i njezinim biskupom (papom). Biskupiju osniva i granice joj određuje metropolit.

Biskupija, selo kraj Knina poznato po bogatim nalazima ostataka hrv. ranosrednjovj. crkava, ulomaka crkv. kamenog namještaja, pleternog ukrasa i nakita. Na tom je lokalitetu fra Lujo Marun 1886. otkrio ostatke pet crkava (kameni namještaj s pleterom, figuralni kameni ukrasi s likom Bogorodice i dr.); ta su njegova otkrića udarila temelj hrv. nac. arheologiji. Bismarck, Otto Eduard Leopold, njem. političar i državnik (1815–1898), predsj. pruske vlade (1862) i ministar vanjskih poslova. Tvorac gesla “krv i željezo” kao gl. načela u politici ujedinjenja Njemačke pod vodstvom Pruske. U ratu protiv Danske (1864) zauzeo

110

B1.qxd

29.10.2003

20:38

Page 111

bizantska umjetnost Schleswig-Holstein; porazio Austriju kod Sadove (1866); 1867. stvorio Sjevernonjemački savez kojim su južnonjem. države vezane uz Prusku. Pobjedom nad Francuskom kod Sedana (1. 9. 1870) prisilio je Francuze da odstupe Elzas i Lotaringiju, te je sljedeće god. proglasio Drugo Njemačko Carstvo i postao prvim njem. kancelarom. Učvrstio je drž. vlast svojom “bitkom za kulturni napredak” (Kulturkampf), koju je vodio protiv Katol. crkve i stranaka polit. centra. Trojnim savezom (s Austro-Ugarskom 1879. i Italijom 1882) osigurao prevlast Njemačke u Europi. Započeo njem. kolonijalnu politiku u Africi. Represivnim zakonima djelovao protiv socijaldemokrata i radničkih udruga. Zbog neslaganja s carem Vilimom II. podnio ostavku 1890.

Bismarckovi otoci (engl. Bismarck Islands), vulkansko otočje u Melaneziji, Tihi ocean; 59 000 km2, 343 000 st. Čine ih 3 veća otoka: New Britain, New Ireland, Lavongai (prije New Hanover), te mnogobrojni Admiralitetski otoci (Admiralty Islands), Duke of York i Vitu. Aktivni vulkani. Tropska klima; 2 500-3 000 mm padalina godišnje. Stanovnici Melanezijci i Papuanci. Uzgoj kokosove palme, kakaovca, kave, šećerne trske, pamuka. Ribarstvo. Gl. luke: Rabaul, Kavieng, Lorengau. Od 1884. do 1914. pripadali Njemačkoj, potom u sklopu Australskog Saveza; od 1975. dio Papue Nove Gvineje.

(1 386 m); dinarski smjer pružanja u dužini od 8 km; šumovit i krševit.

bitumeni (lat.), naziv za smjese org. spojeva koji nastaju raspadanjem biljnih i životinjskih ostataka, sastavljene pretežno od ugljikovodika i kisikovih spojeva s primjesama sumpornih i dušikovih spojeva te nekih minerala. U prirodne b. ubrajaju se: zemni plin, nafta, prirodni asfalti, zemni vosak, montan-vosak i fosilne smole (jantar). U užem smislu b. su crni neisparljivi ostaci pri destilaciji nafte (asfaltni b.) i prirodni asfalti. Imaju dobra adhezijska svojstva i ne propuštaju vodu, pa se upotrebljavaju pri gradnji cesta, za vodootporne prevlake, te kao električni izolatori.

bivol (Bubalus), govedo iz porodice šupljorožaca.

O. E. L. Bismarck

Divlji b. živi u močvarnim istočnoindijskim šumama, udomaćen se uzgaja u Aziji i Europi. Divlje vrste žive i u I i J Africi.

Bissau (Bissão), gl. grad i luka Gvineje Bisau, na obali Gvinejskog zaljeva, u estuariju rijeke Geba, Z Afrika; 223 000 st. Sveučilište. Međunar. zračna luka. Gl. ekon. središte države.

Biševo, vapnenački otočić 4 km JZ od Visa, s istoimenim naseljem; 5,31 km2 i 19 st. (2001); mnogo špilja, najpoznatija → Modra špilja. Spominje se u 11. st. Crkva sv. Silvestra.

Biškek (prije Frunze), gl. grad Kirgistana; 631 000 st. Sveučilište (1951), Akademija znanosti, mnogobrojne visoke i stručne škole. Ind. strojeva, metalurgija.

bivol

bizamski štakor (Ondatra zibethica), ondatra; veliki glodavac koji živi uz vodu i u obali kopa nastambe, oštećujući nasipe. Veliko gnijezdo gradi od trske iznad razine vode. Potječe iz Sjev. Amerike, a u Europu je naseljen poč. 20. st. Love ga i uzgajaju zbog cijenjena krzna.

Bizant → Bizantsko Carstvo bizantska umjetnost, kršć. umjetnost u Bizantskom Carstvu od 4-15. st., nastala pod utjecajem rim.-

bit (krat. od engl. binary digit, binarna znamenka), najmanja jedinica informacije koju računalo obrađuje, predstavljena s 0 ili 1 u binarnome brojčanom sustavu. → byte

bitak, središnji pojam filozofije, ono po čemu jest sve što jest, ono što prebiva u biću, čineći da ono jest, prisutnost bića u cjelini.

bitnik (amer. engl. beatnik), pripadnik društv. i knjiž. pokreta beat generation (J. Kerouac, A. Ginsberg), koji se pojavio 1950-ih u SAD-u; osoba koja odbija društv. konvencije u ophođenju, odijevanju, umj. stvaralaštvu i sl. Bitolj (Bitola), grad u JZ Makedoniji; 84 000 st. Elektrotehn., tekstilna, kožna, drvna i prehr. industrija.

Bitoraj, planina u sastavu gorskog masiva Kapele, JI od Fužina, Gorski kotar; najviši vrh Burni B.

111

Biševo

B1.qxd

29.10.2003

20:39

Page 112

bizantska umjetnost 1

3

2

4

bizantska umjetnost, 1. Eufrazijeva bazilika u Poreču, unutrašnjost; 2. Sv. Petar; 3. Aja Sofija, unutrašnjost; 4. Maksimilijanova katedra, Ravenna; 5. neobizantska crkva Aleksandra Nevskog u Sofiji; 6. “Justinian s pratnjom”, mozaik u Ravenni; 7. “Krist kao Pantokrator”, mozaik u Dafniju kraj Atene

5

6

-kršć. kulture i umjetnosti Bliskog istoka. Razvila se na području Bizantskog Carstva i drugih administrativnih jedinica koje su bile pod neposrednim utjecajem Bizanta. U arhitekturi vrhunac razvoja postiže od 5–7. st. kada se grade bazilike s kupolom (veličanstven je primjer Aja Sofija u Carigradu). Biz. slikarstvo, strogih ikonografskih shema, iskazuje se na ikonama, redovito na zlatnoj pozadini. Osobito je raširena tehnika mozaika (Ravenna, Poreč, Dafni kraj Atene), a razvijeno je i fresko-slikarstvo (Nerezi, Mistra). Kiparstvo se odlikuje bogatim arhitektonskim detaljima (sarkofazi, kapiteli, oltarne ploče). Vrhunske domete postigla je b. u. u predmetima primijenjene umjetnosti: u bjelokosti, u zlatarstvu, izradi tkanina i iluminacijama. – U književnosti prevladava liturgijsko pjesništvo te proza s teološkim, pov. i filoz. motivima. Glazb. stvaranje također je povezano s vjerskim životom: dominiraju crkvene skladbe i pjevanje u grč.-pravosl. obredima (tropari, ode).

Bizantsko Carstvo (Bizant), država sljednica Rimskog Carstva nastala iz njegove ist. polovice, obi-

7

lježena postupnim jačanjem carskog apsolutizma i nadređenosti svjetovne vlasti duhovnoj. Začeci se Bizanta javljaju u 3. st., kada se središte Rim. Carstva seli u Nikomediju, te ubrzo (330) u novoosnovani Konstantinopol (Carigrad), podignut na području dotadašnjeg Bizantiona. Istočnorim. carevi iz 6. st. (→ Justinijan I. Veliki) vodili su mnoge ratove da bi ponovno zaposjeli područja Zapadnorim. Carstva. Razvijali su čvrsto centralizirani drž. sustav s carem (bazileusom) kao apsolutnim vladarom, koji se oslanjao na činovničku kastu, vojsku i efikasan porezni sustav, te vještu diplomaciju. Čvrsta drž. struktura bila je pomognuta jezičnim i kult. jedinstvom te ekon. djelatnošću koja se oslanjala na strateško značenje Bizanta u prometu i trgovini onoga vremena. Sve je pridonijelo da B. C. opstane kao drž. tvorevima gotovo tisuću godina. Za Justinijanovih nasljednika vjerski sukobi u zemlji, ratovi s Perzijancima te prodori Arapa, Avara i Slavena oslabjeli su Carstvo koje je sred. 7. st. ograničeno ugl. na Malu Aziju; 751. Langobardi osvajaju i Ravennski egzarhat. U 11. st. biz. teritorije u Maloj Aziji osvajaju Seldžuci, a u juž. Italiji Normani. Propadanje Bizanta djelomično su zaustavili carevi iz dinastije → Komnena. Križarski ratovi dodatno su oslabili B. C. i rezultirali padom Carigrada (1204) i uspostavom Latinskog Carstva; na području nekadašnjeg Bizanta uspostavljeno je Nikejsko i Trapezuntsko Carstvo te Epirska despotovina, a sve su češći tur. prodori. God. 1261. Mihajlo VIII. Paleolog zauzima Carigrad i obnavlja B. C. Stalni sukobi s balkanskim državama, građ. ratovi te uspjesi Turaka (bitka na Marici 1371) izrazito su oslabjeli državu te je u velikom tur. osvajačkom naletu 1453. konačno srušeno B. C. Ista sudbina zadesila je 1460. i Morejsku despotovinu, a 1461. i Trapezuntsko Carstvo.

112

B1.qxd

29.10.2003

20:40

Page 113

Bjelorusija Bizet, Georges, franc. skladatelj (1838–1875), ugled jednog od najutjecajnijih skladatelja 19. st. stekao posmrtno, nakon što je opera Carmen (1875) prihvaćena kao remek-djelo realističkoga glazb. kazališta i preteča verističke opere.

bizmut, kem. element (simbol Bi), pripada 15. skupini (prije V B) periodnog sustava elemenata; at. broj 83, rel. at. masa 208,98. Upotrebljava se za izradu niskotaljivih slitina (s kositrom i kadmijem), te za izradu sigurnosnih naprava koje se aktiviraju toplinom (za detekciju požara) i sustava s raspršivačima. Bizmutovi spojevi (kada ne sadrže olovo) služe u kozmetici i sastojak su medicinskih pripravaka.

biznis (engl. business), posao, poslovanje; trg. obrt. bizon (lat.) (Bison bison), divlje govedo iz porodice šupljorožaca, red dvopapkara, s malim čvrstim rogovima na velikoj snažnoj glavi. Poznate su sjevernoamer. i eur. vrsta. Europski je b., nekad raširen po cijelom kontinentu, izumro, ali je ponovno unesen u Poljsku, Z Rusiju i na Kavkaz.

fenomeni; šumovita. Zimski sportskorekreacijski centar.

Bjelorusi, istočnoslav. narod u I Europi; o. 10 mil. pripadnika, ugl. u Bjelorusiji (8,1 mil.) i Poljskoj (190 000). Većinom pravoslavci, govore bjeloruski.

Bjelorusija, država u I Europi. Središnji bizon dio Bjeloruska uzvisina, na J Polesje – močvarna šumovita nizina. Klima: umjereno kontinentalna. Vegetacija: crnogorične i bjelogorične šume, na J stepe. Veće rijeke: Njemen, Zapadna Dvina, Dnjepar, Pripjat, Berezina, Bug (2 500 km unutrašnjih plovnih putova). Nac. sastav stanovništva: Bjelorusi (78%), Rusi (13%), Poljaci (4%), Ukrajinci (3%). Po vjeroispovijedi: ateisti (50%), pravoslavci (31%), rimokatolici (18%). Veći gradovi: Minsk (1 695 000 st.), Homel (Gomelj, 514 000), Vicebsk (Vitebsk,

bižuterija (franc.), nakit izrađen od jeftinijih materijala; prodavaonica takva nakita.

Bjedov, Đurđa, hrv. plivačica (1947), višestruka prvakinja i rekorderka u disciplinama prsnog, mješovitog i slobodnog plivanja. Na OI u Méxicu 1968. osvojila zlatnu medalju (na 100 m prsno) i srebrenu (na 200 m prsno). bjelančevine ili proteini (grč.), složeni prirodni org. spojevi građeni od → aminokiselina. Svojstva im ovise o redoslijedu aminokiselina, koji je određen nasljednom uputom. Po obliku razlikujemo nitaste b. (fibrilarne) i kuglaste (globularne). B. su gl. gradbeni spojevi svake žive stanice. Samo biljke ih mogu sintetizirati iz elemenata ugljika, kisika, dušika i vodika. Životinje i čovjek primaju ih hranom, u tijelu ih probavni enzimi razgrađuju do aminokiselina od kojih se onda grade potrebne b. za organizam. Mnogi biološki važni spojevi su b., kao enzimi, hormoni, dišni pigmenti, kontraktilni elementi, spojevi koji sudjeluju u prenošenju nasljednih informacija, u obrani organizma i dr. bjelila, sredstva za bijeljenje tkanina; prevode obojene tvari u bezbojne, najčešće oksidacijom.

Bjelinski, Bruno, hrv. skladatelj (1909–1992), autor bogata komornog i orkestralnog opusa, osobito plodan kao skladatelj glazbe za djecu (opera Pčelica Maja, balet Petar Pan). bjeloglavi sup → sup, bjeloglavi bjelokost, slonovske kljove, kljove vodenkonja. Iskorištavaju se za izradu ukrasnih predmeta i sitne plastike.

Bjelolasica, planina u sastavu Velike Kapele, JI od Mrkoplja, Gorski kotar; najviši vrh Kula, 1 534 m. Dinarski smjer pružanja; vapnenci i dolomiti; krški

113

Đurđa Bjedov

BJELORUSIJA Službeni naziv Respublika Belarus (Republika Bjelorusija) Ustavno uređenje predsjednička republika Površina 207 600 km2 Broj stanovnika 10 366 000 (49,9 st./km2) Gl. grad Minsk Službeni jezici bjeloruski, ruski BDP po st. 2 070 USD Novčana jedinica 1 bjeloruska rublja; 1 BYR = 100 kopejki Međunarodni znak BLR, BY Tel. pozivni broj +375 Vremenska zona po GMT-u +3

Bjelorusija

B1.qxd

29.10.2003

20:40

Page 114

bjelouška 375 000). Poljodjelstvo: krumpir, ječam, raž, šećerna repa, lan, uljana repica. Mliječno i mesno govedarstvo, svinjogojstvo, peradarstvo. Bogata ležišta treseta i kamene soli. Industrija koncentrirana u većim gradovima: strojogradnja, kem., drvna, prehr., tekstilna, elektrotehnička. – Politički sustav: prema ustavu iz 1996. predsjednička republika s dvodomnim parlamentom. – Povijest. U 9. st. u sastavu Kijevske Rusije; u 12. st. podijeljena na manja feudalna područja. Poč. 14. st. tvori jedinstvenu državu s Velikom kneževinom Litvom; 1385–1569. u sastavu Poljske. Nakon diobe Poljske koncem 18. st. pod vlašću Rusije. God. 1919. proglašena Bjeloruska SSR; od 1922. kao sav. republika u sastavu SSSR-a. Teško razorena tijekom njem. okupacije 1941-44. Nakon raspada SSSR-a proglašena neovisnom Republikom (1992); članica ZND-a.

Bjelovarsko-bilogorska županija, administrativno-teritorijalna jedinica u I dijelu sred. Hrvatske; sjedište u Bjelovaru; 2 638 km2, 131 343 st. (2001). Obuhvaća 18 općina i 5 gradova. bjesnoća (lat. rabies), smrtonosna zarazna bolest

bjelouška (Natrix natrix), neotrovna zmija iz

uzrokovana virusom koji izaziva upalu središnjega živčanog sustava. Obolijevaju pretežno životinje, ali se slinom prenosi i na čovjeka, poglavito ugrizom bolesne životinje. Javlja se 3-10 tjedana nakon infekcije, otprilike u 15% osoba. Isprva se očituje promjenama raspoloženja, glavoboljom i nesanicom, a zatim bolnim grčevima ždrijela i otežanim disanjem koji se pojavljuju pri najmanjim podražajima. Bolesnici su smeteni i agresivni. Na kraju nastupaju kljenut mišića i prestanak disanja. Djelotvorna liječenja nema. Bolest se može spriječiti prije pojave opisanih znakova, cjepivom što ga je 1884. otkrio → L. Pasteur.

porodice guževa. Ime je dobila po bijelim ili žutim mrljama na glavi. Živi uz bare, rijeke i ribnjake, hrani se ugl. žabama i sitnim ribama.

Bk, kem. simbol za berklij (lat. berkelium). blagdan, dan kojim se obilježava ili slavi kakav vjerski ili građanski događaj, neradni dan; → praznik

blank verse (engl.), “čisti”, nerimovani stih, najčešće jampski deseterac; preuzet iz tal. književnosti, razvio se u engl. klasičnoj poeziji (W. Shakespeare, J. Milton) i drami (Ch. Marlowe), a zastupljen je i u djelima angloamer. pjesnika 20. st. – T. S. Eliota, R. Frosta i dr.

Blanuša, Danilo, hrv. matematičar (1903–1987),

Bjelovar

Bjelovar, grad i središte Bjelovarsko-bilogorske županije, u J podgorju Bilogore; 27 085 st. (2001). Kult., upravno i gosp. središte bilogorsko-moslavačkog kraja. Prehr., građevna i drvna ind. Spominje se od 15. st. kao sajmeno mjesto, god. 1673. kao Belovac, poslije uporište za obranu od Turaka (kao središte graničarske oblasti, u početku pod nazivom Novi Varaždin); 1874. postaje sjedištem Bjelovarsko-križevačke županije (do 1924). Crkve sv. Terezije i sv. Trojice. Blaž Jurjev Trogiranin, poliptih u crkvi sv. Barbare u Šibeniku

prof. matematike na Zagrebačkom sveučilištu i član JAZU. Ponajviše se bavio diferencijalnom geometrijom, specijalnim funkcijama i teorijom relativnosti. Po njemu se zove jedan graf. Popravio je Planckove formule za količinu topline i temperaturu, uračunavši relativističke korekcije u njima.

blasfemija (grč.), pogrdno i uvredljivo izražavanje o Bogu ili o nečijoj svetinji; bogohulnost. U starini se kažnjavala smrću, kako u politeističkim tako i u monoteističkim religijama. blastula (grč.), rani stadij embrionalnog razvitka mnogih višestaničnih životinja. Nastaje nakon završenog brazdanja jajeta. Ima oblik šuplje lopte (kugle). Stanice nastale brazdanjem su blastomere, čine sloj (blastoderm) oko središnje šupljine (blastocela), koja je ispunjena tekućinom. Blatno jezero → Balaton Blato, naselje na Korčuli, na Z dijelu otoka; 3 630 st. (2001). Poljoprivreda, vinogradarstvo, proizvodnja brodske opreme; turizam. Crkva sv. Kuzme i Damjana, župna crkva Svih svetih; viteška igra kumpanija.

blaženik, u kršćanstvu, osoba koja je živjela veoma krjeposno te nakon smrti dobila taj počasni naslov u postupku beatifikacije prema odredbama crkvenog (kanonskog) prava. Blaž Jurjev Trogiranin, hrv. slikar (o. 1390– –1450); predstavnik dalmatinske slikarske škole kasnogotičkog izraza. Autor poliptiha u Trogiru

114

B1.qxd

29.10.2003

20:40

Page 115

bob (1436), Zadru (1447), Korčuli, te raspela u Stonu (sv. Nikola) i Splitu (sv. Frane).

Bled, grad i turističko središte u Sloveniji, između Save Dolinke i Save Bohinjke; 5 700 st. Utvrđeni bledski grad spominje se 1004. god.; danas muzej. Bledsko jezero, jezero ledenjačkog podrijetla, Slovenija; 1,45 km2, najveća dubina 30,6 m. U Z dijelu otok s crkvom (muzej). Iz jezera otječe Jezernica.

jajčani ili pak dvojajčani ili višejajčani. Jednojajčani nastaju od iste jajne stanice koja se u ranim stadijima brazdanja podijelila na dva ili nekoliko zametaka. Ako se ti zameci ne odvoje, jednojajčani blizanci ostaju djelomice ili posve srašteni. Jednojajčani b. praktički su istovjetne jedinke, a višejajčani odgovaraju braći ili sestrama iz različitih poroda te mogu biti istog ili različitog spola. Bledsko jezero

blef (engl. bluff), prijevara, varka, postupak kojim jedna strana (osoba, skupina i dr.) obmanjuje suparničku stranu u kartaškim i drugim hazardnim igrama, u ratovima i dr.

Bleiburg, naziv za polje kraj istoimenoga gradića u Koruškoj, u Austriji, uz slovensko-austr. granicu, gdje su nakon predaje pripadnika oružanih snaga NDH 15. 5. 1945. jugosl. partizanske jedinice otpočele pogubljenja zarobljenih vojnika i civila, dok su masovna ubojstva nad njima obavljana u okolici novoosnovanih logora u Sloveniji i na stratištima, osobito u Kočevskom rogu, kraj Maribora, Celja i dr. Na Bleiburškom polju, a zatim još više na tzv. marševima smrti (→ Križni put), stradali su deseci tisuća ljudi. Točan broj još nije utvrđen.

blokada (tal.), 1. prekid, obustava, zastoj djelovanja blenda nekog mehanizma, stroja, sustava; 2. PROŠ, mjera koju jedna strana (država, savez država) poduzme prema drugoj radi ograničenja nekih njezinih mogućnosti (u trgovini, komuniciranju i dr.).

blenda (njem.), zaslon izrađen od lamela unutar objektiva fotografskog aparata (kinokamere/videokamere) kojim se regulira svjetlo što ulazi u aparat (kameru). Otvaranjem lamela količina svjetla se povećava ali se smanjuje tzv. dubinska oštrina objektiva. blinker (njem.), umjetni mamac za ribe, “varalica”, najčešće pločica od svjetlucave kovine s udicom koja pri povlačenju povraza nalikuje na ribicu što bježi i tako namamljuje veću, grabežljivu ribu.

Bliski istok, geogr. i geopolit. naziv za područje JZ Azije i SI Afrike. Identičan je brit. nazivu Srednji istok (Middle East) i nekadašnjemu nazivu Levant, iz doba ekspanzije eur. imperijâ, kada su se pojedini dijelovi svijeta označavali prema geogr. položaju u odnosu na njih. Bliskom istoku pripadaju: Turska, Sirija, Libanon, Cipar, Izrael, Jordan, Egipat, Irak i države Arapskog poluotoka (Bahrein, Jemen, Katar, Oman, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati). Katkad se ubrajaju još i Iran i Afganistan. Stjecište je trg. putova i različitih civilizacija (asirsko-babilonske, hetitske, feničke, egipatske, židovske, perzijske, turske). Tijekom povijesti često je zahvaćeno nestabilnostima, previranjima, sukobima i ratovima zbog suprotstavljenih interesa različitih sila i država, osobito zbog golema rudnog bogatstva u cijeloj regiji (ležišta nafte i plina). blitva (Beta), zeljasta biljka iz porodice loboda. Raste samoniklo u sredozemnom pojasu. Mesnati listovi i korijenje iskorištavaju se kao ljudska hrana i krmivo. blizanac, dijete ili mladunče rođeno s drugim u istom porođaju. Prema broju, blizanci mogu biti dvojci, trojci, četvorci itd. Prema podrijetlu mogu biti jedno-

Bleiburg, kolona zarobljenih hrv. vojnika

blokflauta, vrsta uzdužne flaute, opsega oko dvije oktave. U eur. glazbi u upotrebi u 16–18. st.; potom je istiskuje flauta.

blues (engl.), tradicionalni oblik afroamer. glazbe. Nastao je poč. 20. st., razvija se uporedo s jazzom; predstavljao je i ključnu sastavnicu, tzv. → rhythm and blues, u nastanku → rock’n’roll glazbe. Općenito se drži jednim od najsnažnijih etničkih izričaja amer. Crnaca, dok se s formalne strane odlikuje ponavlja- blitva njem dvanaesterotaktne fraze.

blune (Sulidae), porodica velikih morskih ptica s 9 vrsta. Najpoznatija je bijela bluna, bijela perja s crnim letnim perjem na vrhovima krila. Živi na otocima i strmim stijenama, hrani se ribom. Gnijezdi se u kolonijama, a gnijezda gradi na tlu ili stablu. Neke vrste migriraju.

bob (Vicia faba), jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice lepirnjača ili mahunarki. Plod je mahuna s debelim okruglim, ili spljoštenim sjemenkama koje se koriste za prehranu ljudi i stoke. bob

115

B1.qxd

29.10.2003

20:41

Page 116

bob bob (engl. bobsleigh), vrsta sport. saonica od čelika i aluminija. Upravlja se volanom koji je vezan za prednji, pokretljivi okvir. Postoje b. dvosjed i b. četverosjed, čija je mjera i težina određena propisima.

Boban, Zvonimir, hrv. nogometaš (1968), reprezentativac, član NK Dinama, te tal. klubova Bari i Milan. S hrv. reprezentacijom na SP 1998. u Francuskoj osvojio brončanu medalju. S Milanom 4 puta osvajao naslov tal. prvaka, dvaput kup i jedanput Interkontinentalni kup. Dvaput proglašen za najboljeg nogometaša Hrvatske (1991. i 1999). Boccaccio, Giovanni, tal. književnik (1313–1375), na lat. i tal. jeziku pisao poeziju i prozu (roman u stihovima Elegija gospe Fiammette, Corbaccio, Zvonimir Boban Raspravice u pohvalu Dantea). Zbirka Decameron sadrži 100 novela u jedinstvenu okviru te uz šalu, pa i porugu, oslikava svakodnevicu sred. vijeka, različite ljudske tipove, predstavnike svih staleža te životopisnu firentinsku sredinu iz koje je B. preuzeo anegdote, likove i jezik. Ta je zbirka velebna freska društva i karaktera u kasnom sred. vijeku. Utemeljitelj tal. proze. Mnoga je djela pisao na latinskom, za učenije čitatelje.

Boccioni, Umberto, tal. slikar i kipar (1882–1916), utemeljitelj i teoretičar futurizma; u slikarstvu i Giovanni Boccaccio kiparstvu zauzimao se za napuštanje naracije; nastojao prikazati dinamiku modernoga života (Jedinstveni oblici kontinuiteta u prostoru).

BOCVANA

Bocvana

Službeni naziv Republic of Botswana (Republika Bocvana) Ustavno uređenje predsjednička republika Površina 600 370 km2 Broj stanovnika 1 580 000 (2,6 st./km2) Gl. grad Gaborone Službeni jezici engleski i setswana BDP po st. 2 800 USD Novčana jedinica 1 pula; 1 BWP = 100 teba Međunarodni znak BWA, BW Tel. pozivni broj +267 Vremenska zona po GMT-u +2

Stočarstvo je važna grana nac. ekonomije: govedarstvo, peradarstvo, farme nojeva, ovce, koze. Poljodjelstvo: kukuruz, proso, povrće, voće, sirak, pamuk. Veliko rudno bogatstvo je, uz stočarstvo, stup drž. gospodarstva: dijamanti, zlato, mangan, nikal, ugljen, bakar, sol. Turizam (safari). – Politički sustav: prema ustavu iz 1966. predsjednička republika s jednodomnim parlamentom. – Povijest. U 16. st. naseljava se narod Basuto iz roda Bantu. U prvoj pol. 19. st. dolaze brit. i burski misionari i istraživači (Livingstone, 1841). Brit. protektorat od 1885. pod imenom Bečuana. God. 1965. stječe autonomiju; od 1966. neovisna republika u okviru Commonwealtha.

bočata voda, također brakična v., mješavina slatke i morske vode, nastaje na utoku rijeka u more. Bočata mogu biti i jezera s velikim isparavanjem, a i podzemne vode u blizini mora.

boćanje (tal. boccia, kugla), sport. igra u kojoj natjecatelj baca kuglu (boću, buću) što bliže glavnoj kuglici (bulinu) – tzv. bližanje, ili izbija protivnikovu boću dalje od bulina – tzv. izbijanje. Za sport. natjecanja upotrebljavaju se šuplje kugle, a kao igralište služi ravan zemljani teren posut finim pijeskom. Igra može biti pojedinačna, u parovima i četvorkama, ili prema dogovoru zainteresiranih. Svj. prvenstva održavaju se od 1947. Zove se i balote.

Bocvana, država u unutrašnjosti J Afrike; zauzima središnji dio zavale Kalahari. Na Z prelazi u pustinju Kalahari, na I u močvare jezera Makgadikgadi. Klima: tropska. Vegetacija: na SI rijetka savanska šuma, drugdje niskotravnata savana i polupustinja. Veće rijeke: Limpopo, Okavango. Nac. sastav stanovništva: Tswani (76%), Šoni (12%), Sani (Bušmani, 3%), Hoihoi (Hotentoti, 2%). Po vjeroispovijedi: tradicionalne religije (55%), protestanti (29%), afrički kršćani (12%), rimokatolici (4%). Veći gradovi: bodibilding Gaborone (157 000 st.), Francistown, Selebi-Phikwe.

Bodensko jezero (njem. Bodensee), jezero na S podnožju Alpa, na tromeđi Njemačke, Austrije i Švicarske; 538 km2, dubina do 252 m. Jezerom protječe Rajna; duž obale razvijen turizam. Veći gradovi: Konstanz, Bregenz, Friedrichshafen. bodibilding (engl. body building), vježbanje radi razvoja i povećanja volumena i snage mišića cijeloga tijela. Na natjecanjima suci ocjenjuju skladnost tjelesne građe, a posebno vještinu poziranja. Prvo natjecanje u bodibildingu održano je 1939. u SAD-u.

116

B1.qxd

29.10.2003

20:41

Page 117

Bogović Bodin, kralj u Zeti od 1082-1101, politički usmjeren prema Zapadu; uz potporu Normana proširio vlast na dio Raške i Bosne. Podupirao Barsku biskupiju i pridonio njezinu uzdizanju u nadbiskupiju (1089).

varaju u kraste. Male boginje – drugo su ime za → ospice (morbile).

Bogišić, Baltazar, hrv. pravnik, pravni povjesničar

beskralježnjaci iz skupine malokolutićavaca. Žive pričvršćeni za morsko dno ili su slabo pokretni, pužu ili kopaju. Različita su oblika i veličine, od nekoliko mm do više od 1 m. U ovu skupinu spadaju stapčari, ježinci, zvjezdače, zmijače i trpovi. Žive u obalnim pličinama i dubinama. Ima ih oko 6 000 vrsta, u Jadranu oko 80.

i etnograf (1834–1908), prof. povijesti prava slav. narodâ u Odesi (1870-72); crnogorski ministar pravde (1893-99). Njegov znanstv. rad najvećim je dijelom posvećen proučavanju slav., a napose južnoslav. nar. pravnih shvaćanja, ustanova i običaja. Smatrao da se moderno zakonodavstvo mora zasnivati na tradicij- Humphrey Bogart skome nar. pravu. Sastavio Opšti imovinski zakonik za knjaževinu Crnu Goru (1888), čime je stekao ugled u eur. okvirima.

bodul (tal. mlet.), naziv kojim na sjev. i sred. Jadranu

Bogojavljenje, također Epifanija (grč.), kršć.

ljudi s kopna nazivaju otočane.

blagdan nastao u 4. st. u Istočnoj crkvi, jedan od gl. blagdana u kršć. kalendaru. Njime se slavi Božje objavljenje poganskim mudracima, opisano u Evanđelju po Mateju. U novorođenom Isusu domaći su pastiri i poganski mudraci (magi) prepoznali pravog Boga te mu prinijeli božanske darove: zlato, tamjan i mirtu. Blagdan je u Istočnoj crkvi nastao kao spomen na Isusovo krštenje (Vodokršće), a preuzela ga je i Zapadna crkva u kojoj se upotrebljava i naziv Tri kralja. U nar. tradiciji poznat je i kao dan darivanja djece; slavi se 6. siječnja.

bodljikaši (Echinodermata), isključivo morski

boem, također bohem (franc.), osoba slobodnijega, nekonformističkog ponašanja, kakvo je bilo svojstveno mladim umjetnicima u drugoj pol. 19. st. Izraz je izvorno upotrijebljen u Francuskoj, a odnosio se na likove iz romana H. Murgera Prizori iz života boheme. bofor → Beaufortova ljestvica Bog, vječno biće, stvoritelj i gospodar svemira. Monoteističke religije tvrde da je takvo biće jedno i jedincato i da je osoba. U tome se slažu židovstvo, kršćanstvo i islam. Politeističke religije uz vrhovno biće priznaju i brojna druga, koja ravnaju pojedinim dijelovima svemira. Ateizam poriče postojanje takva bića, a antiteizam progoni one građane koji priznaju Boga. Kod židova vlastito Božje ime je Jahve, a kod muslimana Alah. Po monoteističkim religijama, Bog je osoba i objavljuje se ljudima: u židovstvu po patrijarsima i prorocima, u kršćanstvu po Isusu, a u islamu po Muhamedu. Božja objava zapisana je u svetim knjigama: Bibliji i Kuranu. U politeističkim religijama ispleteni su mitovi koji na slikovit način opisuju bogove i njihovu ulogu u postojanju svijeta i ljudi.

Bogart, Humphrey, amer. film. glumac (1899– –1957), glumio raznovrsne karakterne uloge (Blago Sierra Madre, Casablanca, Pobuna na brodu Caine, Sabrina), a kultni je status stekao po ulogama grubih, ciničnih likova, posebno u detektivskim filmovima (Malteški sokol, Duboki san, Key Largo). bogatstvo, društveno/narodno, ukupnost dobara u prirodi i onih proizvedenih kojima raspolažu pojedinci, poduzeća i sve sastavnice društva (naroda kao zajednice, zemlje, države). Prirodno bogatstvo čine zemlja, šume, voda, more, rude i dr., a proizvedeno je bogatstvo nastalo radom (nekretnine i pokretnine, novac, vrijednosnice, intelektualno bogatstvo).

boginje, zajedničko ime za zarazne bolesti uzrokovane različitim virusima koji se prenose dodirom ili kapljično. Velike boginje (variola vera), teška su bolest s visokom stopom smrtnosti. Harale su prije otkrića cjepiva, a danas su iskorijenjene. Vodene boginje (varičele, kozice), obično su bezazlena bolest od koje pretežito obolijevaju djeca. Očituju se pojavom vodenastih mjehurića na koži koji se pret-

bogomoljke (Mantis religiosa), porodica s o. 1 800 vrsta velikih grabežljivih kukaca iz reda žoharaša. Najveća vrsta doseže dužinom i 16 cm. U hrv. krajevima živi bogomoljka obična, duga o. 7 cm. Ženka snese jaja u gomilicama u pjenušavu omotu koji se zalijepi za biljku ili kamen. Nakon oplodnje poždere mužjaka.

bogomoljka

Bogorodica, u kršćanstvu, naslov dodijeljen Mariji, Isusovoj majci, na ekumenskom saboru u Efezu, 431. Odluci su prethodili žestoki sporovi o Marijinoj ulozi i naslovu kojim se smije oslovljavati.

bogoslovlje → teologija bogoslužje, religijski obred kojim vjernici iskazuju kult svojem božanstvu. Obavlja se na određenome mjestu, u određeno vrijeme i na određen način. Mjesta su hramovi, crkve, džamije ili drugi posvećeni prostori. Vrijeme propisuju kalendari pojedinih religija, a način odvijanja utvrđeni vjerski kanoni.

Bogotá (Santa Fe de Bogotá), gl. i najveći grad Kolumbije, smješten u Andama na 2 645 m nadmorske visine; 5 484 000 st., s okolnim naseljima preko 7 mil. Sveučilište (1572), nac. knjižnica i muzeji čine ga važnim kult. središtem. Ind. automobilskih dijelova, tekstila, kem. i duhanskih proizvoda.

Bogović, Mirko, hrv. književnik i političar (1816– 1893), pripadnik mlade grupe hrv. iliraca, jedan od prvih novelista u hrv. književnosti, urednik lista Neven. Neko vrijeme zagovarao polit. uniju Hrvatske i

117

Bogorodica s djetetom, ikona iz 15. st.

B1.qxd

29.10.2003

20:41

Page 118

bogumili Ugarske, protiveći se politici Habsburgovaca i širenju germanskog utjecaja. Pisao pjesme (Ljubice, Smilje i kovilje, Domorodni glasi) i pov. drame (Frankopan; Stjepan, posljednji kralj bosanski i Matija Gubec).

tumači samo spektre najjednostavnijeg atoma vodika, ali ne i spektre složenijih atomskih struktura. Temeljni joj je doprinos u ideji o kvantizaciji kutnoga momenta elektrona.

boja, svojstvo svjetlosti ili tvari da reflektirajući ili zračeći svjetlost, potiču osjetilo vida. Boja svjetlosti određena je valnom duljinom; u crvene svjetlosti gotovo je dvaput veća nego u ljubičaste, a između njih je neprekinut niz ostalih boja spektra. Mješavina svih boja vidljive svjetlosti daje bijelu svjetlost. Kada tijelo osvijetlimo bijelom svjetlošću, njegov pigment apsorbira tek neke valne duljine, a ostale, odbijene, dospijevaju u oko i potiču osjet boje, npr. crvene ako pigment apsorbira sve boje osim crvenoga kraja spektra. Svaku boju možemo postići miješanjem triju osnovnih boja (crvene, zelene i plave) u odgovarajućim omjerima. bogumili, stećci u Radimlji

bogumili, jedan od naziva za pripadnike → Crkve bosanske, bosanske krstjane, koji su se u 13. st. odvojili od Katoličke crkve jer su bili optuženi za krivovjerstvo (manihejstvo). → patareni

bohem → boem bohemizmi, riječi posuđene iz češkog jezika; npr. krajolik, časopis.

Bohinjsko jezero, jezero u Bohinjskoj kotlini, okruženo Julijskim Alpama, SZ Slovenija; 3,3 km2, najveća dubina 45 m. Pritok Savica, odvirak Sava Bohinjka. Turizam, klimatska lječilišta.

Niels Bohr boja, poatupak dobivanja: 1. aditivni; 2. suptraktivni

1

2

Bohr, Niels, dan. fizičar (1885–1962), tvorac atomskog modela vodika, temeljne prekretnice klasičnih predodžaba o atomu. God. 1913. definirao postulate o kvantizaciji zračenja atoma i objasnio nastanak atomskih spektara vodika otvorivši put modernoj valnoj teoriji atoma. Osnovao u Kopenhagenu Institut teorijske fizike (poslije Institut Nielsa Bohra), gdje su se okupljali fizičari iz cijeloga svijeta (kopenhaška škola). Zanimao se i za filoz. pitanja i u fizici postavio temelje komplementarnosti između čestičnih i valnih karakteristika materije. U fizici atomske jezgre razvio teoriju nuklearnog međudjelovanja, u nuklearnim reakcijama uveo pojam složene jezgre i model kapljice za objašnjenje nuklearne fisije. Nobelova nagrada za fiziku 1922. Bohrov model atoma, teorija kojom je N. Bohr (1913) objasnio linijske spektre vodikova atoma. Temelji se na pretpostavci da se elektron (mase m) giba brzinom v kružnom putanjom radijusa r oko pozitivno nabijene atomske jezgre. Bohr je pretpostavio da elektroni mogu zauzeti samo one diskretne energijske razine (orbitale) za koje su vrijednosti kutne količine gibanja mν r kvantizirane, tj. iznose h/2π, 2h/2π, ... nh/2π, gdje je h Planckova konstanta, a n cijeli broj. Bohr je ustvrdio, kada atom zrači ili upija zračenje frekvencije ν, elektron mora prelaziti iz jedne orbitale u drugu; pritom je izračena ili apsorbirana energija jednaka cjelobrojnom umnošku nhν. Ta teorija dobro

bojila, tvari koje služe za bojanje tekstila, kože, papira i sl.; imaju sposobnost vezivanja na određeni materijal. B. mogu biti prirodna ili sintetska, anorganska ili organska. Najvažnije anorganske boje jesu: olovno bjelilo, oker, minij, cinkovo bjelilo, cinober, berlinsko modrilo, ultramarin. Da bi organska tvar postala b. mora u molekuli sadržavati kromofornu i auksokromnu skupinu. Prema kromofornim skupinama razlikuju se: azo-boje, nitro-boje, nitrozo-boje i dr., a prema karakteru auksokromnih skupina b. mogu biti kisela, bazična, močilska, direktna i redukcijska. bojkot (engl. boycott), djelovanje kojim neka zajednica, skupina ili pojedinac prekidaju ekon. ili društv. veze s drugom zajednicom, skupinom ili pojedincima. Svrha je bojkota izolacija i osuda bojkotiranoga. bojna (bataljun), jedinica kopnene vojske, sastavljena najčešće od četiriju satnija s jednom stožerskom. Broji 300-400 vojnika. bojni brod, najveće plovilo u ratnoj mornarici. Naoružan topovima velikoga kalibra, ili u novije vrijeme raketnim sustavima, zaštićen oklopom. U suvremenoj koncepciji pomorskog ratovanja b. b. gubi na važnosti.

američki bojni brod “Iowa”

bojni otrovi, kem. tvari koje se upotrebljavaju ponajprije u ratu, za uništavanje ili onesposobljavanje žive sile, kontaminaciju zemljišta i drugih sredstava; uključuju: plikavce (iperit, dušični iperit, luizit, fosgenoksim), zagušljivce (klor, fosgen, difosgen, klorpikrin), nadražljivce (suzavci: klorpikrin, kloracetofenon, i kihavci: difenilklorarsin, adamsit), opće,

118

B1.qxd

29.10.2003

20:41

Page 119

bol prave ili krvne b. o. (cijanovodik, klorcijan, arsenovodik, ugljikov monoksid) i najopasnije živčane ili nervne (tabun, sarin, soman). U novije doba otkriveni su psiho-otrovi (LSD, BZ).

Boka kotorska, zaljev u priobalju Crne Gore, o. 90 km2; pomorstvo, ribarstvo, turizam. Gl. luke: Kotor, Tivat, Herceg Novi, Risan i Zelenika. Tragovi naselja iz prapov. doba. Razvijena naselja u doba Ilira (Acruvium, vjerojatno današnji Kotor; Rhizon, rim. Risinium, današnji Risan). U sred. vijeku pod vlašću Bizanta i obitelji Vojsalića (od o. 476. do 1185), Nemanjića (1185–1371), ug.-hrv. kraljeva (1371-84) i Bosne (1384-91); od 1420. do 1797. pod mlet. upravom (Mletačka Albanija, Albania Veneta). Gradska naselja stječu status nalik ostalim mlet. gradovima u Dalmaciji; Bokelji s vremenom postaju vodeći posrednici u trg.-pomorskoj razmjeni između Istoka i Zapada. Nakon 1797. nad Bokom se smjenjuju prijelazne vlade: prva austr. uprava (1797–1806), rus. (1806-07) i franc. (1807-13). Od 1813. pripadala Austriji kao sastavni dio Kraljevine Dalmacije (do 1918). Nakon 1918, odn. 1945, pod jugosl. suverenitetom podvrgnuta sustavnom othrvaćivanju. Danas u sastavu Crne Gore.

Bol, gradić na J obali otoka Brača, u podnožju → Boka kotorska Vidove gore; 1 615 st. (2001). Vinogradarstvo, ribarstvo; turizam, → Zlatni rat. Crkvica sv. Ivana (11-12. st.), crkva dominikanskog samostana (15. st.). Galerija umjetnina sa zbirkom djela hrv. animalista B. Deškovića, rodom Bračanina.

Bol, Zlatni rat Bokeljska mornarica, članovi udruge iz Tivta 1905.

bol, posebno područje osjeta, vezano za posebno

Bokeljska mornarica, bratovština pomoraca iz

osjetilo (tjelesna b.). Teška žalost ili duboko nezadovoljstvo zbog činjenica koje diraju u duševni mir (duševna, moralna b.) ne smatraju se boli u užem smislu riječi. Osjetilo za b. su fini živčani završeci u koži i u dubljim dijelovima tijela. U koži su točke za osjet boli odvojene od točaka za dodir, toplo i hladno, a ima ih u prosjeku 170 na cm2, u usporedbi s 25 točaka za dodir. U unutrašnjosti tijela, na b. su osjetljivi mišići, pokosnica, potrbušnica i poplućnica te stijenke šupljih organa, izvodnih kanala i krvnih žila, a unutarnji organi (srce, jetra, pluća, mozak i bubrezi) sami po sebi nisu osjetljivi na b. Živčana vlakna u sklopu perifernih živaca prenose bolne podražaje do kralježnične moždine, a zatim se osjet boli provodi uzlaznim živčanim tračcima do središta u moždanome deblu koje se naziva talamus. Na toj razini postoje veze s → vegetativnim živčanim sustavom, tako da bolni podražaji pobuđuju popratne refleksne reakcije i izlučivanje hormona nadbubrežne žlijezde. Stoga raste krvni tlak i razina šećera u krvi, a usporuje se rad probavnih organa. Također se pobuđuju obrambeni pokreti, bolni krikovi i druge vanjske manifestacije boli. Iz talamusa bolni se podražaji živčanim putovima

Boke kotorske. Spominje se od 9. st.; statut iz 1463. U prošlosti najistaknutija hrv. pomorska bratovština; imala važnu ulogu u razvijanju pomorstva bokeljskih gradova. U 19. st. nekoliko puta ukidana; obnovljena u 20. st. te djeluje i danas.

boks (engl. boxing), borilački sport u kojemu dva natjecatelja, okrenuta jedan prema drugome, nastoje uputiti udarce šakama u prednji dio protivnikova tijela do pojasa i u lice. Borba se održava u ringu u trajanju 3 runde po 3 minute čiste borbe (amateri), a profesionalci se bore prema dogovoru, najviše do 15 rundi. Borba može završiti pobjedom na bodove, nokautom, diskvalifikacijom ili neodlučeno. Natjecanja u profesionalnom boksu isključivo su pojedinačna; u amaterskome boksu pored pojedinačnih postoje i momčadska natjecanja. Boks je na rasporedu OI od 1904, a održavaju se i svj. i eur. prvenstva. boksit (franc., po mjestu Baux), gl. ruda za proizvod-

nju → aluminija, crvenkastosmeđe boje; u Hrvatskoj se nalazišta b. prostiru u obalnom pojasu od Istre do Imotskog.

119

BOKSAČKE KATEGORIJE papir 45 - 48 kg muha 48 - 51 kg bantam 51 - 54 kg perolaka 54 - 57 kg laka 57 - 60 kg poluvelter 60 - 63,50 kg velter 63,50 - 67 kg polusrednja 67 - 71 kg srednja 71 - 75 kg poluteška 75 - 81 kg teška preko 81 kg

B1.qxd

29.10.2003

20:42

Page 120

bolero prenose u moždanu koru, gdje se b. finije razlučuje i svjesno zamjećuje. Biološka svrha boli jest da pokrene zaštitne reakcije i radnje koje će ukloniti ili smanjiti oštećenja tijela. U medicini, smještaj i oblik boli mogu biti bitni za prepoznavanje bolesti, a uklanjanje ili smanjivanje boli važna je zadaća liječenja.

bolero, španj. nar. ples umjerena tempa u trodjelnoj četvrtinskoj mjeri, s karakterističnim punktiranim ritmom ili kombinacijom osminki i triola; pleše se uz pratnju kastanjeta i pjevanja; čest u umj. glazbi (M. Ravel).

bolest, poremećaj normalnih zbivanja u organizmu ili u pojedinim njegovim dijelovima. Također se može reći da je b. oblik života pod promijenjenim uvjetima, borba za održavanje ravnoteže s vanjskim i unutarnjim štetnim činiteljima. Bolesti nastaju kao posljedica naslijeđenih svojstava, poremećena tjelesnog i duševnog razvoja, različitih oštećenja (zaraza, ozljeda, loše prehrane, psihičkih nasrtaja) i soc. uvjeta. Ali, b. nije samo pasivno oštećenje, defekt, nego i reakcija organizma na ozljedu u obliku reaktivnih promjena (npr. upale), prilagodbi i cijeljenja. Premda je u bolestima izraženo oštećenje pojedinih organa ili org. sustava, uvijek je bolestan organizam kao psihofizička (tjelesna i duševna) cjelina.

pokušao je suzbiti težnje za samostalnošću pojedinih novostvorenih država, želeći ostvariti veliku federaciju bivših španj. kolonija u Juž. Americi. Zbog neuspjeha pred smrt se povukao iz politike.

Bolivija, država u Južnoj Americi, u unutarnjem dijelu kontinenta, između Brazila, Paragvaja, Argentine, Čilea i Perua. Na Z planinski lanac Anda, na SI zavala Amazone, na JI Gran Chaco. Klima: na SI vlažna tropska, na JI savanska, u Andama suha planinska. Vegetacija: u zavali Amazone tropska kišna šuma, u Gran Chacu listopadna savanska travnata šuma i niskotravnata savana, na većim nadmorskim visinama visokoplaninska stepa i polupustinja. Veće rijeke: Beni, Mamoré, Río Madre de Dios. Najveće jezero: Titicaca, plovno, na najvišoj nadmorskoj razini na svijetu (3 810 m). B. ga dijeli s Peruom. Stanovništvo po rasnoj pripadnosti: Indijanci (55%; Kečua 30%, Ajmara 25%), mestici (30%), bijelci (15%). Po vjeroispovijedi: rimokatolici (89%), protes-

MEĐUNARODNA KLASIFIKACIJA SKUPINA BOLESTI 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

infektivne i parazitarne b. novotvorine (neoplazme) alergijske, prehrambene, metaboličke i hormonske b. b. krvi i krvotvornih organa duševni poremećaji b. živčanog sustava i osjetnih organa b. sustava za optok krvi b. dišnog sustava b. probavnog sustava b. mokraćnog i spolnog sustava komplikacije trudnoće, poroda i babinja b. kože i potkožnog tkiva b. kostiju i organa za gibanje prirođene mane nedovoljno definirana stanja nezgode, otrovanja i nasilje.

bolid (grč.), 1. meteor koji uđe u atmosferu i u njoj eksplodira, a njegovi ostaci padnu na površinu Zemlje; 2. vrsta trkaćeg automobila (npr. vozilo Formule 1).

Bolívar, Simón, južnoamer. vojskovođa i državnik (1783–1830), prvak protušpanj. ustanka 1813, koji je rezultirao nezavisnošću Kolumbije, Perua i dr. španj. kolonija u Juž. Americi. Ujedinio Ekvador, Venezuelu i Novu Granadu u Republiku Kolumbiju (1819). Proglašen ocem i osloboditeljem domovine (Libertador de la patria). Prvi predsjednik države koja je nastala iz Kolumbije i Gornjeg Perua, i koja je po njemu poslije nazvana Bolivija. Slavljen kao junak Bolivija južnoamer. borbe za neovisnost. Vladao je diktatorski,

120

BOLIVIJA Službeni naziv República de Bolivia (Republika Bolivija) Ustavno uređenje predsjednička republika Površina 1 098 581 km2 Broj stanovnika 8 152 600 (7,4 st./km2) Gl. gradovi Sucre i La Paz (sjedište vlade) Službeni jezici španjolski, kečuanski, ajmarski BDP po st. 830 USD Novčana jedinica 1 boliviano; 1 BOB = 100 sentava (centavo) Međunarodni znak BOL, BO Tel. pozivni broj +591 Vremenska zona po GMT-u -4

B1.qxd

29.10.2003

20:42

Page 121

Bombay tanti (9%). Dvije trećine stanovništva živi na Altiplanu (Središnja visoravan), osobito oko jezera Titicace. Veći gradovi: La Paz (785 000 st.; metropolitansko područje 1 200 000), Santa Cruz (767 000), Cochabamba (449 000). Poljodjelstvo: kukuruz, pšenica, krumpir, šećerna trska, riža, pamuk, suncokret, kava, banane, naranče, povrće. Stočarstvo: ljame, ovce, koze. Druga država u Južnoj Americi po bogatstvu šuma kaučukovca. Znatan je ilegalan uzgoj koke (kokain). Veliko rudno bogatstvo: srebro, kositar, olovo, litij, bakar, nešto nafte i zemnog plina. Industrija: rafinerije nafte, talionice kositra, ind. građevnog materijala, tekstilna, prehrambena. – Politički sustav: prema ustavu iz 1967. predsjednička republika s dvodomnim parlamentom. – Povijest. Od davnine zemlja je u carstvu Inka, 1538. zauzeli su je Španjolci. Do 1776. pripojena potkraljevstvu Perua, a potom u sastavu potkraljevstva Rio de la Plata. Nakon protušpanj. ustanka 1825. proglašena neovisnom republikom. U ratu s Čileom (1879-84) gubi područje Antofagastu, a u ratu s Paragvajem (1932-35) dio područja Chaco. God. 1952. na vlast dolazi Nac.-revolucionarni pokret, a predsjednikom postaje V. Paz Estenssoro; nacionalizirani su rudnici kositra, a agrarnom reformom (1953--64) Indijancima su vraćena područja oteta u doba španj. konkistadora. Od 1964. B. potresaju mnogobrojni voj. udari i vladavina represivnih režima voj. hunte. Od 1982. započinje postupan proces demokratizacije.

Böll, Heinrich, njem. književnik (1917–1985), pisao romane, pripovijesti, eseje i drame; težio lapidarnom stilu i vrijednostima govornog jezika. Kritički, nerijetko kao katolički moralist, osvjetljavao poratni društv. razvitak SR Njemačke i proturječja moderna života; njegovi su junaci većinom nekonformisti koji se sukobljuju s polit. amoralnošću te crkv. institucijskim dogmatizmom. Važnija djela: Biljar u 9.30, Skupna slika s damom, Izgubljena čast Katarine Blum. Nobelova nagrada za književnost 1972.

Bologna

1 2 4

raznovrsni obrti (stolarstvo, obuća, odjeća, proizvodnja namještaja i dr.).

boljar ili bojar (rus.), pripadnik višeg feud. sloja u Rusiji, po rangu odmah iza kneza. Naslov b. ukinuo je car → Petar I. Veliki. Također i naziv za povlaštene velikaše u Rumunjskoj (boier). boljševizam (od rus. boljšinstvó, većina), izvorno (od 1903) doktrina većinske struje u Ruskoj socijaldemokratskoj radničkoj stranci, koja je zagovarala revolucionarne metode u politici. Predvodio ju je V. I. Lenjin. Polit. i društv. poredak uspostavljen nakon Oktobarske revolucije 1917. u znaku je ove doktrine i politike, koja je izložena u Lenjinovu učenju o partiji, revoluciji i diktaturi proletarijata te prihvaćena kao službena doktrina → Kominterne (1919-43). Pod diktaturom J. V. Staljina b. se razvio u međunar. sustav drž. i ideološkog nasilja pod kojim su stradale desetine milijuna ljudi u bivšem SSSR-u i zemljama koje su iskusile boljševičku vlast.

bomba (tal. od lat.), eksplozivna naprava, sastoji se od upaljača, eksplozivnog punjenja i metalnog kućišta. Raznih je veličina i primjena: ručna, tromblonska, avionska, dubinska, nuklearna.

3 5 bomba, atomska: 1. stabilizator; 2. kontrolni zatvarač; 3. jaki eksploziv; 4. plutonijska kugla; 5. berilij - plutonij bomba, ručna: 1. osigurač; 2. poluga upaljača; 3. poklopac; 4. tijelo 2 1 3

4

Bollé, Herman, hrv. graditelj i konzervator njem. podrijetla (1845–1926), obnovio niz pov. građevina u neogotičkom i neorenesansnom stilu (zagrebačka katedrala), gradio historicističke građevine u Zagrebu (Muzej za umjetnost i obrt, arkade na Mirogoju); jedan je od osnivača Muzeja za umjetnost i obrt i Obrtne škole u Zagrebu.

Bologna, grad u S Italiji, središte pokrajine Emilia-Romagna; važno prometno čvorište i trg. središte; 395 000 st. Kao slobodna komuna (1114) počela se snažno razvijati ekonomski, kulturno i politički te je 1119. postala sjedištem sveučilišta Studium, stoljećima jednim od najuglednijih u Europi. Arheološki muzej s vrlo bogatim zbirkama etrurske, egip., grč. i starorim. umjetnosti; velik broj srednjovj. palača, fontana i crkava; gotička bazilika San Petronio iz 14. st., kosi tornjevi Garisenda i Asinelli iz 12. st. i dr. spomenici. Prehr., kovinska industrija, proizvodnja strojeva, automobila, keramike. Osobito su razvijeni

bombarder, voj. zrakoplov naoružan klasičnim ili nuklearnim bombama, a u novije vrijeme i krstarećim raketama. Njime se služe samo najveće svj. vojne sile, najčešće za određene strateške operacije.

Bombay (Mumbai), gl. grad države Maharashtra i najveća luka na Arapskome moru, leži na istoimenom otoku uz Z Indiju, najveći grad Indije; 9 926 000 st., metropolitansko područje 17 850 000. Sveučilište (1857). Knjižnica, muzeji, hramovi. Tekstilna, automobilska, kem. i film. ind.; brodogradnja. Utemeljen 1294, pod Portugalcima 1534, pod Englezima od

121

Herman Bollé, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

B1.qxd

29.10.2003

20:42

Page 122

bon bonapartizam, naziv za oblik diktature jedne osobe ili obitelji u kojoj sav drž. aparat služi toj osobi ili obitelji, a poziva se na tobožnju volju naroda. Izraz je nastao 1814. s obzirom na ponašanje pristaša obitelji Bonaparte u njihovoj žudnji za franc. prijestoljem.

bonitet (njem. od lat.), pojam kojim se označava kvaliteta poduzeća ili čega drugoga (npr. zemljišta, tla), što tvori pouzdan temelj za poslovanje, promet, proizvodnju i sl. Bonn, grad u pokrajini Nordrhein-Westfalen, Njemačka; 297 000 st. Sveučilište (1786). Kult. središte; katedrala iz 11. st., gradska vijećnica iz 18. st., umj. galerija. Rodno mjesto L. van Beethovena (memorijalni muzej). Ind. strojeva, motornih vozila, zrakoplova. Gl. grad SR Njemačke 1949-99, kada je Berlin proglašen gl. gradom ponovno ujedinjene SR Njemačke; B. je do 1999. bio samo privremeno sjedište saveznih vlasti. bonsai (jap., uzgoj u posuđu), posebno uzgojena staBombay

1661, koji u njemu utemeljuju sjedište Istočnoindijske kompanije, gl. promicateljice brit. interesa u Indiji. Pod brit. vlašću zabilježen je snažan ekon. razvoj.

bla tako da izgledom odgovaraju primjercima u prirodi. B. je također posebna tehnika obrezivanja krošnje i korijenja, uzgojem u oskudnim uvjetima; biljke ostaju malena rasta (30-40 cm). Taj način uzgoja davno je razvijen na Dalekom istoku, osobito u Japanu.

bonton (franc.), skup pravila o uljudnosti, o načinu ponašanja u društvu, u različitim prilikama, službenim i neslužbenim, javnim i privatnim. bonus (lat.), dodatna nagrada, povrh redovite plaće ili nagrade, i sl. (osobito u dioničkim društvima – dodatna jednokratna naknada, koja se, uz dividende, isplaćuje poslije uspješnog poslovanja društva). bonvivan (franc.), čovjek koji teži za ugodnim i lagodnim životom. Bonn, dvorac Poppelsdorf

bon (franc.), potvrda na određeni iznos novca, ili na određenu uslugu ili povlasticu, kojom donosilac ostvaruje neko svoje imovinsko pravo (primitak novca, robe i sl.).

bonaca (tal.), zatišje, utiha na moru bez vjetra i valova. bona fide (lat.), u dobroj vjeri, dobronamjerno, pošteno; jedno od temeljnih načela u pravnom prometu sa značenjem da je neka osoba pri sklapanju pravnoga posla postupala pošteno i dobronamjerno.

Bonaparte, franc. obitelj toskanskog i korzikanskog bor

podrijetla iz koje su potekli → Napoleon I. i njegova četiri brata: Jérôme, kralj Vestfalije (1807-13), Joseph, kralj Napulja (1806-08) i Španjolske (1808-13), Louis, kralj Nizozemske (1806-10), otac → Napoleona III., i Lucien, princ od Canina i Musignana, predsjednik Vijeća pet stotina i ministar unutar. poslova (1799–1800). Izvorno se obitelj nazivala Buonaparte, a konačan oblik prezimenu dao je Napoleon I.

bugi-vugi (engl. boogie-woogie, izraz nepoznata podrijetla), način sviranja glasovira u jazzu, formaliziran o. 1920. zahvaljujući doprinosima Alberta Ammonsa i Meadea “Luxa” Lewisa. Lijevom se rukom neprestano ponavlja ritmička figura, dok se desnom svira melodija bluesa u različitim varijacijama. Važan kao sastavnica → rock’n’roll (Jerry Lee Lewis) i → rock glazbe (Lady Madonna Lennona i McCartneya). bor (Pinus), biljni rod iz porodice borova koja pripada golosjemenjačama. Vazdazeleno stablo, u njegovoj građi postoje kanali smolenice koji sadrže smolu. Postoji oko 115 vrsta borova koji su rasprostranjeni u umjerenom pojasu sjev. polutke. Drvo je ugl. lako i meko te se lako obrađuje. Zbog trajnosti, iskorištava se u građevinarstvu i izradi pokućstva. U Hrvatskoj su česti obični (šumski) b. (P. sylvestris), crni b. (P. nigra), te alepski i dalmatinski bor. bor, kem. element (simbol B) iz 13. skupine (prije III B) periodnog sustava elemenata; at. broj 5, rel. at. masa 10,81. Dolazi u obliku dva alotropa: amorfni bor

122

B1.qxd

29.10.2003

20:43

Page 123

Borovo je smeđi prah, a kovinski bor je crne boje. Element nije pronađen slobodan u prirodi. Upotrebljava se u poluvodičima, te za izradu vlakana za posebne namjene u svemirskoj tehnologiji. Spojevi: borani, borni hidridi, vrlo neugodna mirisa i otrovni, služe u sintezi; borna kiselina, H3BO3 u vodenoj otopini (borna voda) služi kao antiseptik.

boracit,

mineral, magnezijev kloroborat, 2Mg3B8O15 · MgCl2, tvrdoće 7 do 7,5 na Mohsovoj ljestvici; netopljiv ostatak u ležištima kamene soli. Upotrebljava se za dobivanje borne kiseline i borata.

boraks (dinatrijev tetraborat dekahidrat), bezbojna monoklinska čvrsta tvar, Na2B4O5(OH)4 · 8H2O, topljiva u vodi. Spoj sadrži ion [B4O5(OH)4]2–; upotrebljava se u ind. stakla i emajla, za odstranjivanje oksidnog sloja prilikom lemljenja kovina te u proizvodnji perborata koji su gl. sastojak praška za pranje i bijeljenje rublja.

Boraska, Igor, hrv. veslač (1970), reprezentativac, član VK Gusar (Split). Na SP-u u Indianapolisu osvojio zlatnu medalju (dvojac s kormilarom), u Kölnu srebrnu (četverac bez kormilara). Sudionik OI u Atlanti 1996. i Sydneyu 2000.

Bordeaux, gl. grad i luka departmana Gironde, na rijeci Garonnei, 98 km od Atlantskog oceana, Francuska; 210 300 st. (s predgrađima 696 000). Sveučilište (1441), knjižnice, muzeji, umj. galerije; gotička katedrala St. André iz 11. st., nekoliko gradskih vrata iz 18. st., gradska vijećnica iz 18. st. Metalurgija, brodogradnja, ind. zrakoplovnih motora, tekstila; rafinerija nafte.

ciljeva, te Lucrezia (1480–1519), poznata po ljepoti, poticateljica znanosti i umjetnosti, koju su otac i brat udavali za razne velikaše sukladno njihovim polit. ambicijama (zbog čega je njihov zao glas nepravedno prešao i na nju). Obitelj izumrla 1748.

Borna, knez Primorske Hrvatske (u. 821), nakon → Aachenskog mira priklanja se Francima i zajedno s → Ljudevitom Posavskim odlazi 814. franačkom vladaru Ludoviku Pobožnom u Paderborn. Poslije se suprotstavlja Ljudevitovu protufranačkom ustanku 819. te na franačkoj strani sudjeluje u borbama na Kupi. Borneo (indonez. Kalimantan), otok u Malajskom arhipelagu, veličinom treći otok na svijetu; 746 000 km2; ukupno 12 600 000 st. Njegova sjev. područja (Sabah i Sarawak) pripadaju Maleziji i Bruneju, a središnja i južna Indoneziji (Kalimantan – po čemu naziv za cijeli otok). Unutrašnjost otoka je brdovita (najviši vrh Kinabalu, 4 175 m). Klima tropska. Riža, šećerna trska, pamuk, mirodije, kaučukovac i kokosove palme. Nalazišta nafte, ugljena, olova i cinka. Važniji gradovi: Pontianak, Banjarmasin, Balikpapan, Samarinda (pripadaju Indoneziji), Kota Kinabalu i Sandakan (pripadaju Sabahu), Kuching i Sibu (pripadaju Sarawaku), te Bandar Seri Begawan (Bruneju). Većina pučanstva živi u obalnim područjima, dok u unutrašnjosti otoka žive različite plemenske skupine. bornit, važna ruda bakra koja se sastoji od mješovitih sulfida bakra i željeza, Cu5FeS4; kopa se u Čileu, Peruu, Boliviji, Meksiku i SAD-u.

Boroš, Tamara, hrv. stolnotenisačica (1977),

ničar (1947), promicatelj neoformalizma i kognitivizma. Proučava pov. film. stilove (Klasični holivudski film, koautor; O povijesti filmskog stila), dao prinos naratologiji (Naracija u fikcionalnom filmu) te teoriji interpretacije filma (Filmska umjetnost, Tvorbe značenja).

reprezentativka. Osvojila srebrnu medalju u pojedinačnoj konkurenciji i brončanu u paru s Rumunjkom Steff na EP-u u Eindhovenu 1998, brončanu u pojedinačnoj konkurenciji na EP-u u Bremenu 2000. Jorge Luis Borges borova skupina elemenata, elementi 13. skupine (prije III B) periodnog sustava elemenata: bor (B), aluminij (Al), galij (Ga), indij (In) i talij (Tl).

Borges, Jorge Luis, arg. književnik (1899–1986),

borovica (Juniperus), vazdazelena grmolika biljka iz

Bordwell, David, amer. film. teoretičar i povjes-

avangardist, u početku piše stihove (Žudnja za Buenos Airesom); podjednako njegovao kratku formu u stihu te u esejističkoj i fikcionalnoj prozi, često ih preplećući. Prve su mu pripovijesti Opća povijest gadosti, proslavio se Izmišljajima. Zastupnik tzv. magijskog realizma; u svojim prozama dovodi u sumnju pripovjedačevo stajalište, izmišlja i parodira činjenice, ironizira spoznaju, u naraciju uključuje stil filoz. ogleda, a autentične događaje, činjenice i osobe stapa s fantastikom. Njegovo djelo iskazuje kozmopolitski svjetonazor prožet motivima arg. baštine.

Borgia, tal. plemićka obitelj španj. (aragonskog) podrijetla koja se poč. 15. st. naselila u Rimu. Najveću moć dostižu u vrijeme Rodriga (1431–1503), kasnijeg pape Aleksandra VI. Njegova su djeca: Cezare (1475–1507), vojskovođa i kardinal, knez Romagne, čuven po okrutnosti i bezobzirnosti u postizanju polit.

porodice čempresa, skupina golosjemenjača. Nakon oplodnje cvjetova razvijaju se mesnati češeri nalik na bobe, tzv. bobičasti češeri u kojima su sjemenke. Rabe se u proizvodnji žestokih aromatičnih pića, kao začin, za proizvodnju mirisavih ulja i ljekovitih napitaka. U Hrvatskoj obična b. ima bobičaste češere modre boje, a primorska b. crvene. Drvo je srednje tvrdo i trajno. borovica Koristi se u tokarstvu i rezbarstvu.

borovnica (Vaccinium myrtillus), listopadna grmolika biljka iz porodice vrijesova. Plod je tamnomodra jestiva boba. Bobe se jedu svježe, od njih se pravi sok ili vino. Skupa s listovima rabe se u ljekarništvu. Raste na kiselu tlu siromašnom vapnom.

Borovo, grad na desnoj obali Dunava, 4 km SZ od Vukovara; 5 885 st. (2001). Ind. gume i obuće (od 1931) koja je utjecala i na urbanistički razvoj mjesta (tvornica “Bata”). Spominje se od 13. st. Crkva sv. borovnica

123

B1.qxd

29.10.2003

20:43

Page 124

Borromini Margarete (15. st.), kaštel i samostan (15. st.). Grad je stradao, a hrv. stanovništvo je iz njega bilo prognano u srp. agresiji 1991.

Borromini, Francesco, tal. graditelj (1599–1667), predstavnik visokog baroka u tal. arhitekturi. Gradi eliptično-kružne centralne građevine vodoravno i okomito raščlanjenih pročelja. Jedan je od gl. bosiljak arhitekata baroknog Rima, u kojemu je ostvario gotovo sva svoja djela. Slikovitom dekoracijom (korištenjem svjetlosnih efekata) ostvaruje iluziju većeg prostora (rim. crkve S. Carlo alle Quattro Fontane, Oratorio S. Filippo Neri, S. Ivo della Sapienza te palača Falconieri).

bos (engl. boss), gospodar, šef, glavna osoba; čovjek koji u nekom djelovanju konačno odlučuje. bosančica, također bosanica, ćirilično pismo rašireno u J krajevima Hrvatske; nekadašnje pismo ikavaca u BiH, a upotrebljavalo se i u hrv. krajevima (Dubrovnik, Dalmacija, Slavonija). Osim knjiž. djela – kronika, lekcionara, zbornika – njome su pisani diplomatski i pravni akti, među kojima je najpoznatija Povelja Kulina bana iz 1189. Bosanski pašaluk, najviša voj.-upravna jedinica tur. vlasti na području BiH, Dalmacije, Like, Slavonije te rubnih područja Srbije i Crne Gore. Osnovan 1580; nakon 1600. gubi dio Slavonije, a nakon 1699. ograničen je samo na područje BiH. Sredinom 18. st. gubi dio donjeg Podrinja; 1833. izdvaja se Hercegovina; 1865. osniva se Bosanski vilajet u koji je uključena i Hercegovina. God. 1877. izdvaja se bosančica Novopazarski sandžak; austr. okupacijom BiH (1878) B. p. prestaje postojati. Bosch, Hieronymus, pr. ime Hieronymus van Aken, niz. slikar (o. 1450–1516), bogatim koloritom i virtuoznom tehnikom ostvario sakralne kompozicije i nadrealističke vizije prizora pakla, iskušenja svetaca, čime sarkastično komentira ljudsku prirodu. Slike su mu često ispunjene ljudskim i životinjskim likovima te fantastičnim minijaturnim biljkama (Križni put, Sedam smrtnih grijeha, Vrt naslada). Imao je mnogo Hieronymus Bosch, sljedbenika, a najpoznatiji među njima je P. Bruegel “Hortus deliciarum” st. Njegov utjecaj seže do suvremenih nadrealista.

bosiljak (Ocimum basilicum), zeljasta jednogodišnja biljka iz porodice usnača. Potječe iz Indije, česta je u hrv. primorskim krajevima. Cijela je biljka ljekovita, koristi se kao začin, u ljekarništvu, a u pučkoj medicini kao lijek.

Bosna, rijeka u BiH; duga 273 km, površina porječja 10 480 km2. Izvire kod Sarajeva, utječe u Savu kod Šamca. Pritoci: Krivaja, Spreča, Miljacka. Duž toka razvio se niz industr. naselja: Zenica, Zavidovići, Doboj.

Bosna, pov. područje u današnjoj → Bosni i Hercegovini. Od Hercegovine odijeljena planinama Vran–Raduša–Vranica–Bjelašnica–Treskavica-Maglić. U pov. izvorima naziv prvi put upotrebljava u 10. st. K. Porfirogenet – horion Bosona za “zemljicu”, područje oko gornjeg i središnjeg toka rijeke Bosne. U kasnijim izvorima (Ljetopis popa Dukljanina i dr.) Bosna je zemlja između Hrvatske i Raške.

BOSNA I HERCEGOVINA Službeni naziv Republika Bosna i Hercegovina Ustavno uređenje parlamentarna republika Površina 51 129 km2 Broj stanovnika (procjena, 2001) 3 922 000 (76,7 st./km2) Gl. grad Sarajevo Službeni jezici bošnjački, srpski, hrvatski BDP po st. 600 USD Novčana jedinica 1 konvertibilna marka; 1 KM = 100 pfeniga Međunarodni znak BIH, BA Tel. pozivni broj +387 Vremenska zona po GMT-u +1 Bosna i Hercegovina, država na JI Europe. Na S nizinsko-brežuljkast kraj uz desnu obalu Save (Bosanska Posavina) prelazi u središnju planinsko-kotlinsku Bosnu (planinski lanac Dinarida – Bjelašnica, Trebević, Jahorina, Ozren) te u regiju bosanskohercegovačkoga visokog krša. Na J i JI nizinska Hercegovina. Klima: umjereno kontinentalna, u višim predjelima planinska. Na J (Hercegovina) submediteranska. Vegetacija: na S bjelogorične šume, u unutrašnjosti i u višim predjelima prelaze u miješane i crnogorične. Na J submediteranska vegetacija. Veće rijeke: Sava, Una, Vrbas, Bosna, Drina, Neretva, Trebišnjica. Jezera: Buško (akumulacija), Bilećko, Modračko, Jablaničko (akumulacija). Nac. sastav stanovništva (1991): Muslimani (49%), Srbi (31%), Hrvati (17%). Po vjeroispovijedi (1995): sunitski muslimani (40%), pravoslavci (28%), rimokatolici (14%). Veći gradovi (1991): Sarajevo (360 000 st.), Banja Luka (143 000), Zenica (96 000), Tuzla (84 000), Mostar (76 000). Cjelokupno gospodarstvo

124

B1.qxd

29.10.2003

20:43

Page 125

Bospor jako pogođeno ratom na gotovo čitavom teritoriju BiH (1992-95). Poljodjelstvo: žitarice (pšenica, ječam), kukuruz, krumpir, povrće, voće (šljive, breskve, jabuke, trešnje, marelice), vinova loza. Stočarstvo: ovčarstvo, govedarstvo, svinjogojstvo. Značajno šumsko bogatstvo i hidroenergetski potencijal. Prije rata razvijeno rudarstvo: kameni ugljen i lignit (Banovići, Zenica, Kakanj, Lukavac), željezna ruda (Ljubija, Vareš), boksit (Čitluk, Mostar), kamena sol (Tuzla), barit (Velika Kladuša, Kreševo), mangan, azbest itd. Industrija: crna i obojena metalurgija (Zenica, Vareš), tvornica aluminija (Mostar), željezara (Zenica), kem. (Tuzla, Lukavac, Kreka), drvna, tekstilna, elektrotehn. i dr. Gl. riječna pristaništa na Savi: Brčko, Bosanski Brod. – Politički sustav: prema Daytonskom sporazumu iz 1995. federativna država koju čine dvije konstitutivne jedinice: bošnjačko-hrvatska Federacija BiH (51% teritorija) i Republika Srpska (49%). Na čelu države je tročlano Predsjedništvo BiH. Dvodomni parlament. – Povijest. U ←I. tisućljeću naseljena ilir. plemenima; od ←4. st. prisutni su i Kelti. Od 9. god. u sastavu rim. provincije Dalmacije. Diobom Rim. Carstva 395. ovo je područje u sastavu njegova zap. dijela. Od 7. st. naseljavaju se Slaveni. U ranome sred. vijeku ugl. u sastavu hrv. države. Od 12. st. počinje razvoj polusamostalne države, koja 1377. postaje kraljevstvo (→ Tvrtko I. Kotromanić). Od 1463-1878. dio je Turskog Carstva, isprva kao jedan od sandžaka; od 1580. poseban je pašaluk. Pod tur. vlašću odvijao se proces islamizacije te naseljavanje pravoslavnog stanovništva iz ist. dijelova i unutrašnjosti Balkana. Tijekom 18. i u prvoj pol. 19. st. bosansko stanovništvo traži veće slobode i samoupravu, a lokalne pobune s tim zahtjevima tur. vlasti surovo guše. Dio stanovništva, osobito katoličkog, iseljava se u Hrvatsku i dr. zemlje. Na temelju odluke Berlinskoga kongresa 1878. Austro-Ugarska okupira BiH, a 1908. je anektira. Tijekom austroug. uprave provode se mnogobrojne reforme i modernizacija. Porast velikosrp. nacionalizma i terorističko djelovanje usmjeravano iz Srbije (→ Sarajevski atentat) dovelo je do izbijanja 1. svj. rata. God. 1918. BiH ulazi u sastav Države SHS te potom Kraljevine SHS (Kraljevine Jugoslavije). U 2. svj. ratu BiH je u sastavu NDH; poprište je žestokih sukoba između oružanih snaga NDH, četničkih, njem. i tal. okupacijskih trupa te partizanskih postrojba NOVJ-a. Nakon 1945. BiH je federalna jedinica u sastavu SFRJ do raspada te države, 1992. Na temelju rezultata referenduma proglasila je nezavisnost 1992, nakon čega je na nju izvršena srp. agresija domaćih pobunjeničkih postrojba, jedinica JNA, paravojnih jedinica iz Srbije i Crne Gore te pobunjenih Srba iz Hrvatske. Neodlučnost međunar. zajednice uzrokovala je velika stradanja svih naroda, a osobito bošnjačkog (muslimanskog) i hrv. naroda, izloženih srp. agresiji i nasilju. God. 1992/93. izbili su oružani sukobi Hrvata i Bošnjaka muslimana oko prevlasti nad određenim područjima naseljenima pripadnicima obaju naroda. Ovi su sukobi još više zaoštrili

odnose i krizu u BiH i u cijeloj regiji. Sukobi su okončani Washingtonskim sporazumom i sporazumom u Daytonu 1995, kojim je BiH privremeno ustrojena kao država dvaju “entiteta” (Federacije BiH i Republike Srpske).

Bosna Srebrena, naziv za franjevačku upravnu jedinicu (redodržavu) koja obuhvaća Bosnu. Osnovana kao provincija Bosne Srebrene sv. Križa Bosna i Hercegovina 1517. i nazvana prema najvažnijem samostanu (u Srebrenici) koji je postojao u vrijeme dolaska franjevaca u Bosnu. Od B. S. nastale su Bugarska provincija (1674), Dalmatinska provincija Presvetog Otkupitelja (1735), Ugarsko-hrvatska provincija sv. Ivana Kapistrana (1757) i Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja Blažene Djevice Marije (1892). Bospor (ant. Bosporus Thracius, tur. Karadeniz Boˇgazı), morski prolaz između Europe i Azije, spaja

125

Bospor, utvrda Rumelihisari

B1.qxd

29.10.2003

20:44

Page 126

Boston Mramorno i Crno more; dug 31,7 km, širok 660–4 600 m, dubok 120 m. Na J leži Carigrad (Istanbul).

Boston, gl. grad i luka sav. države Massachusetts, na obali Atlantskog oceana, u zaljevu Massachusetts, SAD; 589 000 st., šire gradsko područje 2 500 000. Poznato kult., financ. i gosp. središte. Sveučilišta: Harvard (1636), Boston i Massachusetts Institute of Technology (1862); muzeji. Strojogradnja, brodogradnja, kem., grafička, tekstilna i prehr. industrija. Zračna luka. Grad su 1630. utemeljili doseljenici iz Engleske. U njemu je 1773. počela borba za nezavisnost amer. zemalja od brit. kolonijalne vlasti velikim nar. prosvjedom u kojemu su Bostonjani bacili u more tovare čaja što su ih bili dopremili brodovi brit. Istočnoindijske kompanije za amer. tržište (“Bostonska čajanka”). Bosut, rijeka u Hrvatskoj (151 km) i Vojvodini (35 km); izvire u I Slavoniji, utječe u Savu u Z Srijemu (selo Bosut, Srbija); bogat ribom. Veći grad Vinkovci.

boškarin → istarsko govedo Bošković, Ruđer Josip, hrv. znanstvenik i filozof (1711–1787), Dubrovčanin, isusovac, prof. matematike u Rimu, Paviji i Milanu, ravnatelj optike u franc. ratnoj mornarici, član akademija u Bologni, Parizu, Sankt Peterburgu i Londonu. Fizičar, matematičar, astronom i arheolog. Jedan od najvećih znanstvenika svojega doba, istaknuti prethodnik moderne fizikalne znanosti, utemeljitelj dinamičke atomistike. Izgradio novu teoriju sile koja među točkama što tvore tijela djeluje privlačno na većoj udaljenosti, a odbojno na Ruđer Josip Bošković manjoj; ta je teorija potaknula centralni spor Newtona i Leibniza te utjecala na naraštaje engl. i škot. fizičara i kemičara. Kritičar skolastičkih i metafizičkih zabluda na području prirodnih znanosti; zastupao stajalište o relativnosti ljudske spoznaje. Gl. djelo: Teorija prirodne filozofije.

nosnu skupinu. Poslije se sve više odnosi na islamizirano stanovništvo (slavenski muslimani). Danas, naziv za bosanske i hercegovačke muslimane, najbrojniji narod od triju konstitutivnih naroda u BiH (44% st., 1991). Najviše ih je oko Sarajeva, Mostara, I od Tuzle i oko Bihaća. Nakon srp. agresije poč. 1990-ih žive ugl. u muslimansko-hrv. dijelu BiH (Federaciji BiH).

botanički vrt, vrt u kojem se uzgajaju biljke kao živa zbirka radi nastave i znanstv. istraživanja. Prvi b. v. osnovani su u 13. st. u Italiji, a u Hrvatskoj su vezani uz znanstv. ustanove (Zagrebački Botanički vrt uz Prirodoslovno-matematički fakultet).

botanika ili fitologija (grč.), grana biologije koja proučava biljke. Njezinim osnivačem smatra se Aristotelov učenik Teofrast. B. u antici ima primijenjeno značenje i njome se bave ugl. liječnici, a na prijelazu iz 16. u 17. st. postaje samostalna znanstv. disciplina. Suvremena b. uključuje brojne discipline – fitoekologiju, fitobiogeografiju, fitopaleontologiju, fitotaksonomiju i dr. Botić, Luka, hrv. književnik (1830–1863), autor pjesničkih pripovijesti Bijedna Mara, Petar Bačić, Dilber Hasan i Pobratimstvo. Stvarao pod utjecajem nar. poezije. Zagovornik bratstva među narodima i ljudima različitih vjera.

Botnički zaljev, S dio Baltičkog mora između Ålandskog otočja na J, Švedske na Z i Finske na I; 177 000 km2; najveća dubina 295 m. Gl. luke: Oulu, Kemi, Luleå, Umeå.

Botticelli, Sandro, tal. slikar (1445–1510), predstavnik renesansnog slikarstva, autor plastičnih i lirskih sakralnih, alegorijskih i mitoloških kompozicija i portreta (Skidanje s križa, Venerino rođenje, Proljeće). Rafiniranim harmonijama boja ostvario brojne ženske likove melankolično idealiziranog izraza. U djelima je izrazio svjetonazore i ideale ljepote u doba vladavine Medičejaca u Firenzi. botulizam (lat.), akutno otrovanje uzrokovano otrovom bakterije Bacillus botulinus u zaraženoj konzerviranoj hrani. Uzročnik je anaerobni mikroorganizam koji je vrlo rasprostranjen u zemlji i izmetu domaćih životinja, pa se može naći u konzerviranom povrću i mesnim prerađevinama, gdje se u povoljnim uvjetima razmnožava i stvara otrov. Otrovanje se očituje mišićnom kljenuti i smrću zbog prestanka disanja. Botvinik, Mihail Mojsejevič, rus. šahist (1911–1995), šesti po redu prvak svijeta; naslov osvojio 1948. pobjedom na turniru u Moskvi i Den Haagu. Naslov su mu oduzimali V. Smislov 1957-58., M. Talj 1960-61. i konačno T. Petrosjan 1963. Po zanimanju doktor tehničkih znanosti, dao velik doprinos šahovskoj teoriji.

Sandro Botticelli, “Proljeće”

Bošnjaci, prvotno naziv za podanike bos. vladara, pripadnike srednjovj. bos. države. U tur. doba naziv za sultanove podanike, tj. pripadnike države Bosne i narod-

Boulez, Pierre, franc. skladatelj, dirigent, glazb. pisac (1925), jedna od središnjih ličnosti suvr. glazbe (Strukture, Čekić bez gospodara). Razrađuje sveobuh-

126

B1.qxd

29.10.2003

20:44

Page 127

Brabant vatni sustav potpune organizacije svih parametara zvuka, tzv. serijelnu glazbu.

Bourdelle, Émile Antoine, franc. kipar i slikar (1861–1929), oblikovao monumentalnu spomeničku plastiku, portretna poprsja i dekorativne reljefe snažna izraza (Otpor, Heraklo strijelac, Poprsje A. Francea). Bourek, Zlatko, hrv. slikar i film. stvaralac (1929), u crtanom filmu isprva djeluje kao scenograf osebujne likovnosti (serija Profesor Baltazar); autor je likovno grotesknih crtanih filmova (I videl sam daljine meglene i kalne, Bećarac, Mačka). Bavi se kiparstvom i kazalištem lutaka (kao redatelj i kostimograf). bova → plutača Bowie, David, pr. ime David Jones, engl. rock kantautor (1947), unošenjem teatarskih efekata u nastup utemeljio tzv. glam-rock (The Rise and Fall of Ziggy Stardust and the Spiders from Mars, 1972), a sklonost prema eksperimentiranju (Low, 1977, Heroes, 1977) i stilističkim pomacima osigurala mu je popularnost i ugled na svj. rock sceni.

bowling (engl.), sport. igra kuglom kojom se na drvenoj pisti obaraju čunjevi; od kuglanja se razlikuje po broju čunjeva (10), njihovu obliku, te po izgledu, veličini i masi kugle. B. je popularan u SAD-u, a u novije vrijeme i u mnogim eur. zemljama. Svj. prvenstva održavaju se od 1953. Boyleov zakon, također Boyle-Mariotteov zakon, jedan od zakona za idealne plinove: pri stalnoj temperaturi obujam određene količine nekog plina obrnuto je razmjeran tlaku. Ako se tlak plina podvostruči, onda mu se obujam prepolovi, i obratno. Nazvan prema engl. fizičaru i kemičaru R. Boyleu (1627–1691) i franc. fizičaru E. Mariotteu (1620– –1684), koji je zakon otkrio neovisno o Boyleu.

Bozanić, Josip, zagrebački nadbiskup (1949), magistar teologije i crkv. prava; zaređen 1975, predavao teologiju i crkv. pravo u Rijeci. Za krčkog biskupa imenovan 1989, a za nadbiskupa zagrebačkoga 1997. Predsj. Hrvatske biskupske konferencije.

Božić (od mali Bog), blagdan u kršć. liturgijskoj godini, dan Isusova rođenja u Betlehemu, opisanog u Evanđeljima po Mateju i Luki. Uveden u 4. st., slavi se 25. 12. na dan rim. poganske svetkovine Nepobjediva Sunca (Sol Invictus) i svetkovine u čast Mitre, božice svjetlosti. Božić se slavi sv. misom polnoćkom i pjevanjem božićnih pjesama.

Mount Everest, 1979. Uspeo se i u himalajskim ekspedicijama na Lhotse (1981), Manaslu (1984), Kanchenjungu (1991). Napisao knjigu Put na vrh svijeta (1990).

Božidarević, Nikola, hrv. slikar (o. 1460–1518), jedan od najistaknutijih predstavnika dubrovačke slikarske škole (15/16. st). Na višedijelnim oltarnim slikama (za obitelji Đorđić i Gradić, te triptihu za crkvu na Dančama) uspješno spaja domaću slikarsku kasnogotičku tradiciju s elementima tal. renesanse. božikovina (Ilex aquifolium), zimzeleni grm iz porodice božikovinâ, s bijelim cvjetovima i crvenim otrovnim bobičastim plodovima. Nikola Božidarević, tripRaste u bukovim šumama i parkovima. Najčešće se tih u crkvi na Dančama u Dubrovniku koristi kao ukrasno bilje. Zaštićena. božja ovčica, također bubamara (Coccinella septempunctata), maleni kukac, kornjaš iz porodice ovčica. Iz njezinih jaja razvijaju se ličinke koje se hrane lisnim ušencima pa su stoga korisne. Rasprostranjena je u čitavoj Europi.

božur (Paeonia), trajna zeljasta grmolika biljka iz porodice žabnjaka. Uzgojeni su mnogi oblici božikovina križanjem. Smatra se da ima ljekovita svojstva.

bps (krat., bit u sekundi), brzina spajanja na Internet; jedinica za mjerenje brzine → modema. Srednje brzi modemi rade brzinama između 28 800 i 56 000 bps. Bq → bekerel Br, kem. simbol za brom (lat. bromum). Brabant, pokrajina u Belgiji, podijeljena na flaman-

božja ovčica

ski (veći) i valonski dio; 3 358 km2, 2 243 000 st. (pretežno Flamanci). Brežuljkasto područje između rijeka Maas i Schelde. Industrija, zemljoradnja, stočarstvo. Gl. grad Bruxelles. Sjeverni Brabant (Noordbrabant) pokrajina u J Nizozemskoj; 4 946 km2, 2 225 000 st. Nizinsko područje. Zemljoradnja, stočarstvo. Gl. grad s’Hertogenbosch. – Od 880. u sastavu istočnofranačke države, od 1430. Burgundije; od 1477. pod Habsburgovcima. God. 1648. Sjeverni B. pripao je Nizozemskoj, a Južni B. Španjolskoj; potonji je od 1714. dio Austr. Nizozemske, a od 1830. Belgije.

Božić, Mirko, hrv. književnik (1919–1995), prozaist, dramatičar, esejist. Bio je urednik više časopisa te intendant zagrebačkoga Hrvatskoga narodnog kazališta. Najznačajnija su mu djela romani Kurlani, Neisplakani i Tijela i duhovi (trilogija), te drame Povlačenje, Pravednik, Devet gomolja i Ljuljačka u tužnoj vrbi. Božić, Stipe, hrv. planinar (1951), član Planinarskog društva Mosor, iz Splita; prvi Hrvat koji se uspeo na

127

Božić, L. Seitz, “Isusovo rodenje”, Đakovo, katedrala

B1.qxd

29.10.2003

20:45

Page 128

Brač što ih je izradila kasta → brahmana u Indiji, u tzv. Vedskom razdoblju (←10–6. st.). Sustav se temelji na učenju o reinkarnaciji duša i društv. ustroju prema hijerarhiji kasta: brahmani – svećenici i vladari; ksatrya – ratnici, vojno plemstvo; vaisya – trgovci i obrtnici; sudra – zemljoradnici i sluge; izvan sustava građana su i pariya – nečisti. Prisutna je i daljnja podjela na više tisuća podkasta. → hinduizam

Brahmaputra, rijeka u J Aziji: u Kini, Indiji,

Brač, lijevo: samostan u pustinji Blaca; desno: Škrip, crkva sv. Jelene

Brač, otok, treći po površini u Jadranu; 395 km2; smjer pružanja Z-I. Najviši vrh Vidova gora (780 m, najviši vrh jadranskih otoka); krški reljef; makija, kamenjar. Turizam, maslinarstvo, vinogradarstvo; ind. ribljih konzervi; klesarstvo, kamenolomi (znameniti brački kamen, važan ekon. resurs kroz stoljeća). Zračna luka (od 1993). Najveće naselje je Supetar, ostala važnija naselja: Postira, Pučišća, Bol, Milna, Selca, Povlja. Brački kanal, morski prolaz između kopna i otoka

Brača; dug o. 50 km, širok 5-13 km; ležište građevnog pijeska (nanos Cetine). Dnom B. k. položene su vodovodne cijevi za opskrbu otoka Brača, Šolte i Johannes Brahms Hvara.

bradavica, 1. ograničeno zarazno bujanje kožnih stanica koje su sklone orožnjenju. B. mogu izrasti na svim dijelovima tijela. Uzročnici su humani papilomavirusi (HPV) koji se prenose dodirom. Razlikujemo mladenačke bradavice, koje katkada nestaju same od sebe, i staračke (senilne), koje su trajnije naravi. Mogu se ukloniti smrzavanjem ili spaljivanjem; 2. izbočina na vrhu sise ili vimena.

bradikardija (grč.), usporen rad srca, sniženje srčane frekvencije ispod 50 otkucaja u minuti. Nastaje pri podraživanju → parasimpatičkoga vegetativnog sustava ili zbog poremećaja u stvaranju i provođenju podražaja u srčanome mišiću. Brailleovo pismo Donato Bramante, San Pietro in Montorio u Rimu

brahijalan (lat.), 1. podlaktični; 2. ručni, mišićni, tjelesni (rad); 3. koji se odnosi na silu, na ono što se čini silom, surovom snagom.

Brahma, prema Vedama, indijskim svetim knjigama, gospodar stvorova, apsolutno vrhovno božanstvo. Svijet je nastao tako što je izišao iz Brahme. Po najmlađim Vedama, B. je prvi član hinduskog trojstva (Trimurti): on je stvoritelj, → Višnu je čuvar, a → Šiva uništavatelj svemira.

brahman, u brahmanskom kultu, svećenik koji vrši nadzor nad svečanostima. Brahmani tvore prvu i najugledniju kastu, koja čuva indijske tradicije i čini vladajući sloj.

brahmanizam, sustav filozofijskih i vjerskih učenja te polit. i socijalnih načela

Bangladešu; duga 2 900 km, porječje 935 000 km2. Izvire na Tibetskom visočju, nakon spoja s Gangesom utječe velikom deltom u Bengalski zaljev. Plovna 1 290 km; koristi se za natapanje, te kao hidroenergetski potencijal.

Brahms, Johannes, njem. skladatelj (1833–1897), sjedinio formalno naslijeđe baroka i klasike s novim romantičarskim izrazom. Skladao 4 simfonije, 2 glasovirska koncerta, violinski koncert, Njemački rekvijem, komorna djela, mnogobrojne solo pjesme.

Brailleovo pismo, skrać. brajica, sustav pisma za slijepe. Sastoji se od reljefnih točkica smještenih na osnovi sheme po tri u dva okomita reda, utisnutih u jači papir. Stvorio ga je Louis Braille (1809–1852), franc. učitelj, koji je i sam bio slijep od svoje 3. godine.

brak, životna zajednica muškarca i žene uređena obiteljskopravnim propisima. B. je temelj obitelji. Prema vrijedećim hrv. propisima, može se sklopiti suglasnom izjavom žene i muškarca u građanskom ili vjerskom obliku. B. u građanskom obliku sklapa se pred matičarom, a u vjerskom, s učincima građanskog braka, sklapa se pred službenikom vjerske zajednice koja s državom o tome ima uređene pravne odnose. U braku su bračni drugovi ravnopravni, dužni su jedan drugome biti vjerni, uzajamno se pomagati i poštovati te održavati skladne bračne i obiteljske odnose. Bračni drugovi sporazumno određuju mjesto stanovanja, odlučuju o rađanju i podizanju djece te o obavljanju poslova u obiteljskoj zajednici. brakična voda → bočata voda Bramante, Donato, tal. graditelj i slikar (1443/4–1514), jedan od najistaknutijih predstavnika visoke renesanse; primjenjujući elemente ant. graditeljstva, ostvaruje uravnotežene prostorne kompozicije. Gl. djela: Sta Maria delle Grazie u Milanu, Tempietto u samostanskom dvorištu San Pietro in Montorio u Rimu. Započeo gradnju bazilike sv. Petra u Rimu.

brana, građevinski objekt kojim se pregrađuju rijeke i potoci. S pomoću njih prikuplja se voda za pogon hidroelektrana ili za natapanje, uređuje se tok rijeke ili se sprječavaju poplave. Prvu zemljanu b. dao je izgraditi faraon Menes na Nilu prije 5 000 godina. Moderne se brane grade pretežno od betona. Sastavni su dijelovi b.: tijelo, kruna, ispusti, preljevi i slapište. Tijelo b. preuzima tlak vode, slapište se nalazi nizvodno od brane i sprječava eroziju tla i potkopavanje temelja

128

B1.qxd

29.10.2003

20:46

Page 129

Braun brane. Ispusti vode prolaze kroz tijelo brane, a preljevi se nalaze u njezinoj kruni ili bočno.

Brâncuși, Constantin, rum. kipar (1876–1957), pretežito djelovao u Francuskoj. Sažimanjem i stiliziranjem oblika ostvario jednostavne i čiste skulpture (Poljubac, Ptica). Presudno utjecao na razvitak apstraktne skulpture. Brandenburg, sav. pokrajina u Njemačkoj; 29 056 km2, 2 600 000 st. Pretežito nizinski kraj. Poljoprivreda, stočarstvo. Ležišta smeđeg ugljena; metalurgija, kem. i automobilska industrija. Gl. grad Potsdam.

Brando, Marlon, amer. glumac (1924), uspješan kazališni, zatim i film. glumac (Tramvaj zvan čežnja), stekao popularnost ulogama buntovnika (Divljak), a potom zatvorenih i ćudljivih likova (Odsjaji u zlatnom oku, Pobuna na brodu Bounty, Apokalipsa danas, Kum). Zvijezda velikoga glumačkog opusa: Julije Cezar, Sayonara, Mladi lavovi, Posljednji tango u Parizu i dr.

Brandt, Willi, pr. ime Herbert Karl Frahm, njem. političar i državnik (1913–1992), borac protiv nacizma, od 1933. u emigraciji u Norveškoj i Švedskoj. Poslije rata gradonačelnik Zapadnog Berlina 1957-66, predsjednik njem. Socijaldemokratske stranke (SPD) od 1964, ministar vanjskih poslova i vicekancelar 1966-69, te sav. kancelar 1969-74. Tvorac politike mira i suradnje s Istokom (Ostpolitik); Nobelova nagrada za mir 1971. Branimir, hrv. knez 879-892, prijestolje preuzeo

svrgnuvši probizantski usmjerena kneza → Zdeslava. Blagoslovom pape Ivana VIII. (21. 5. 879) Hrvatska je stekla potvrdu priznanja drž. samostalnosti. Ime mu je sačuvano na 5 kamenih natpisa (na crkv. pregradama urešenim pleterom), te u Čedadskom evanđelistaru, u kojemu se spominje njegovo hodočašće u Akvileju.

brana u Asuanu

Brasília, gl. grad Brazila (od 1960) i administrativno središte federalnog distrikta (Distrito Federal); 1 800 000 st. Smješten na Brazilskom visočju. Moderne upravne zgrade, stambene četvrti, sport. objekti, sveučilište. Urbanistički plan izradio je L. Costa, većinu zgrada projektirao je O. Niemeyer. Brasília, zgrada parlamenta

brašno, proizvod nastao mljevenjem krutih tvari, ugl. biljnih dijelova koji sadrže puno škroba. U užem smislu, naziv se odnosi na samljevene plodove žitarica s kojih se očisti sjemena lupina. Kvaliteta brašna ovisi o čistoći, količini hranjivih tvari i vlage te o finoći zrna.

Bratislava (hrv. Požun), gl. grad Slovačke, leži na Marlon Brando Dunavu; 452 000 st. Sveučilište (1919), Akademija znanosti. Gotička katedrala sv. Martina iz 13-15. st., dvorac ugar. kraljeva i tvrđava iz 10. st. Ind. strojeva; rafinerija nafte. Sjedište Ugarskog sabora 1528-1848, gl. grad Ugarske 1541-1784. God. 1993. postala gl. grad nezavisne Republike Slovačke.

Willi Brandt

Branimir, gore: natpis iz Muća; dolje: natpis iz Šopota kod Benkovca

branša (franc.), grana poslovanja ili kakva drugoga

Bratislava, Slovačko narodno kazalište

djelovanja; područje, struka.

Braque, Georges, franc. slikar i kipar (1882–1963), uz P. Picassa utemeljitelj kubizma. Isprva strogom kubističkom stilizacijom, potom kolorističkim arabeskama, slikao krajolike i mrtve prirode s violinama, gitarama i gipsanim torzima.

Braun, Wernher von, njem. konstruktor raketa i bespilotnih letjelica (1912–1977), tijekom 2. svj. rata konstruirao projektile V-1 i V-2 kojima su Nijemci napadali Veliku Britaniju. Od 1945. živio u SAD-u kao konstruktor velikih raketa nosača svemirskih letjelica.

129

B1.qxd

29.10.2003

20:46

Page 130

Brazil BRAZIL

Brazil

Službeni naziv República Federativa do Brasil (Federativna Republika Brazil) Ustavno uređenje predsjednička savezna republika Površina 8 511 965 km2 Broj stanovnika 172 860 000 (20,3 st./km2) Gl. grad Brasília Službeni jezik portugalski BDP po st. 6 100 USD Novčana jedinica 1 real; 1BRR = 100 sentava (centavo) Međunarodni znak BRA, BR Tel. pozivni broj +55 Vremenska zona po GMT-u -3 do -5

Brazil, država u Južnoj Americi. Klima: na S ekvatorska, na Brazilskom visočju tropska, na J suptropska. Vegetacija: nizina Amazone – najveće područje tropske kišne šume (selvas) na svijetu; Brazilsko visočje – listopadna savanska šuma i visokotravnata savana. Uz obale mangrove. Rijeke pripadaju porječjima Amazone i La Plate, neke utječu izravno u Atlantski ocean. Amazona – rijeka s najvećom količinom vode, najvećom površinom porječja i najvećim poprečnim presjekom kod ušća na svijetu. Ostale veće rijeke: São Francisco, Tocantins-Araguaia, Tapajós, Juruá, Purus, Rio Negro, Japurá, Rio Branco, Paraguai. Nac.-rasni sastav stanovništva: bijelci

(Portugalci, Španjolci, Talijani, Nijemci, Poljaci) 55%, mulati i mestici 38%, crnci 6%. Hrvatska zajednica 15 000. Po vjeroispovijedi: rimokatolici (90%). Nizina Amazone slabo naseljena, J dio atlantske obale i dijelovi Brazilskog visočja vrlo gusto naseljeni. Veći gradovi s metropolitanskim područjima: São Paulo (17 900 000 st.), Rio de Janeiro (10 650 000), Pôrto Alegre (3 000 000), Recife (2 900 000), Salvador (2 600 000), Belo Horizonte (2 600 000), Brasília (1 800 000). Poljodjelstvo: kukuruz (3. na svijetu), manioka, riža, pšenica, kava (1. na svijetu), kakaovac, šećerna trska, pamuk, sisal, kaučukovac, duhan, papar, ananas itd. Stočarstvo: goveda, svinje, ovce, konji. Slatkovodno i morsko ribarstvo. Veliko šumsko, rudno i hidroenergetsko bogatstvo. Rudarstvo (najviše sav. država Minas Gerais): željezna ruda (2. na svijetu), boksit (4. na svijetu), zlato, srebro, kositar, volfram, olovo, cink, dijamanti, nešto ugljena, nafte i zemnog plina. Prema obujmu proizvodnje industrija je jedna od vodećih u svijetu: crna i obojena metalurgija (aluminij, kositar), automobilska, zrakoplovna, ind. oružja, prehr., tekstilna, kem., petrokem., elektrotehnička. Gl. luke: Santos, Rio de Janeiro, Vitória. Riječna pristaništa: Óbidos, Manaus. – Politički sustav: prema ustavu iz 1988. predsjednička sav. republika (26 sav. država i okrug gl. grada) sa znatnim ovlastima sav. država. Dvodomni Nacionalni kongres sastoji se od Zbora zastupnika i Saveznog senata. – Povijest. U vrijeme dolaska Portugalaca (1500) nastanjen indijanskim plemenima. Tijekom 16-17. st. za premoć u B. sukobljavaju se Španjolci, Portugalci, Francuzi i Nizozemci. Od 1815-21. kraljevstvo u realnoj uniji s Portugalom. God. 1822. proglašeno je neovisno Brazilsko Carstvo; 1888. oboren je car Pedro II. i proglašena republika s predsj. Manuelom Deodorom da Fonsecom (1889-91); 1891. usvojen federativni ustav po uzoru na SAD. U 1. svj. rat B. ulazi 1917. na strani Antante. God. 1929-45. diktatura G. D. Vargasa; 1942. ponovno ulazi u rat na strani Saveznika. Za novog mandata predsj. Vargasa (1951-54) B. se nastoji osamostaliti od utjecaja inozemnoga kapitala. Za predsj. J. Kubitscheka (1956-61) provedene su gosp. i društv. reforme, a novim gl. gradom proglašena je Brasília. Voj. udarom 1964. vojska preuzima vlast. Proces demokratizacije od 1980-ih.

Brazzaville, gl. grad Konga na istoimenoj rijeci; 937 000 st. Utemeljio ga je franc. istraživač Pierre Savorgnan de Brazza 1880. Metalurgija i prehr. industrija.

Brčko, grad i luka na desnoj obali Save, BiH; 41 500 st. (1991). Središte većeg dijela Bosanske Posavine. Šljivarstvo. Prehr., tekstilna, drvna, građevna i grafička industrija. Prema odredbi sporazuma u Daytonu (1995), pod međunar. upravom. Brecht, Bertolt, njem. književnik (1898–1956), utemeljitelj tzv. epskoga kazališta, dramaturg i teoretičar kazališta. Bitno zainteresiran za socijalne probleme, sljedbenik marksizma koji je postao ideološka

130

B1.qxd

29.10.2003

20:46

Page 131

breza osnova njegova kaz. djela. Kad je na vlast došao nacizam, iselio u SAD, a 1949. vratio se u Istočni Berlin. Važnije drame: satirična Opera za tri groša, Sveta Ivana klaonicâ, Majka Hrabrost i njezina djeca, Život Galilejev, Kavkaski krug kredom. Pisao pjesme i balade (Duhovne vježbe).

Armor, Morbihan i Ille-et-Vilaine. Gl. grad Rennes. Kelt. područje Armoricu osvojio je Cezar ←57/56. Pod Francima od 6. st.; neovisna koncem 9. i početkom 10. st. U 12. st. priznaje engl., a od 13. st. franc. vrhovništvo. Konačno pripojena Francuskoj poč. 16. st.

Brehm, Alfred Edmund, njem. zoolog (1829– –1884), direktor Zoološkog vrta u Hamburgu, proučavao, prikupljao i preparirao životinje. Putovao po Europi, Africi i Aziji i na tim putovanjima prikupio mnogo zapisa o životinjama koje je objavio u svojim djelima. Najpoznatije djelo Ilustrirani život životinja (1863) doživjelo je mnogo prijevoda na mnogim svj. jezicima.

Breton, André, franc. književnik (1896–1966), gl. teoretičar nadrealizma, autor (s Ph. Soupaultom) nadrealističkog teksta Magnetska polja, prvog primjera tehnike “automatskog pisma”. God. 1924. objavio prvi manifest nadrealističkog pokreta. Autor poetskog romana Nadja, djela Luda ljubav, pjesničkih zbirki Svjetlost zemlje, Vodeni znak, Fata morgana, teorijske knjige o nadrealizmu Izgubljeni koraci.

brejk (engl. break), 1. u boksu, zapovijed za trenutačni prekid borbe; izriče je sudac u ringu da bi razdvojio boksače; 2. u tenisu, igra (gem) osvojena na protivnikov servis.

Brela (prije Donja Brela), naselje u Makarskom primorju, 15 km SZ od Makarske; 1 552 st. (2001). Turizam; vinogradarstvo, maslinarstvo, stočarstvo. Župna crkva iz 19. st., srednjovj. nekropola. Bremen, gl. grad i luka istoimene pokrajine na rijeci Weser, Njemačka; 552 300 st. Sveučilište. Katedrala (11–16. st.), gradska vijećnica (15–17. st.). Brodogradnja, ind. motornih vozila, zrakoplova.

breskva (Prunus persica), stablo iz porodice ruža. Plod je okrugla, mesnata i sočna koštunica (rumena ili žuta) pokrivena dlakavom korom. Potječe iz Kine, uzgaja se u toplim krajevima. Sjemenke se upotrebljavaju za dobivanje bademova ulja i gorke vode.

Bresson, Robert, franc. film. redatelj (1907–1999), preteča film. modernizma. Filozof obrazovanjem, filmovi su mu izrazito meditativni (Dnevnik seoskog svećenika, Osuđenik na smrt je pobjegao, Džepar, Mouchette, Novac).

Brela

Bretonci, narod u SZ Francuskoj, u pov. pokrajini Bretanji; o. 3 mil. pripadnika; neki govore bretonskim jezikom (keltski jezik brit. ogranka, vrlo sličan kornvolskom i velšanskom). Poljoprivrednici; ugl. seosko stanovništvo. brevijar (lat.), obredna knjiga u zap. kršćanstvu koja sadrži ulomke iz Biblije. Služi monasima, redovnicima, klericima i vjernicima za recitiranje ili pjevanje liturgijskih časova u koru. U Hrvatskoj je očuvano nekoliko rukom pisanih lat. i glagoljskih brevijara. Najpoznatiji su Čikin časoslov (11. st.) i glagoljski b. breskva Vida Omišljanina (14. st.). U širem značenju, priručnik, sažetak većeg djela. lijevo: minijatura iz Brevijara vojvode od Berrya (15. st.), rad braće Limbourg; desno: Beramski brevijar (15 st.)

Brestlitovski mir, ugovor o miru između sovj. Rusije i Centralnih sila (Njemačke, Austro-Ugarske, Bugarske i Turske), sklopljen 3. 3. 1918. u Brest-Litovsku (današnji Brest u Bjelorusiji). Rusija se morala odreći baltičkih zemalja, Poljske, Ukrajine, Ardahana, Karsa i Batumija i pristati na plaćanje ratne odštete. Sovj. vlada poništila ga je 13. 11. 1918 (dva dana nakon kapitulacije Njemačke).

Brešan, Ivo, hrv. književnik (1936), afirmirao se dramom Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja (1971), potom dramskim tekstovima: Smrt predsjednika kućnog savjeta (1978), Svečana večera u pogrebnom poduzeću (1979), Nečastivi na Filozofskom fakultetu (1981), Veliki manevri u tijesnim ulicama (1990). Napisao i romane (Ptice nebeske, Astaroth) te više scenarija za filmove i TV drame.

Bretanja (franc. Bretagne), poluotok i pov. pokraji-

breza (Betula), stablo iz istoimene porodice. Kora na

na u SZ Francuskoj; 27 208 km2, 2 796 000 st. Obuhvaća departmane: Finistère, Côtes-de-Nord

deblu i granama je bijela, krošnja rijetka. Česta u hladnijim krajevima, na vlažnim tlima. Uzgaja se kao

131

B1.qxd

29.10.2003

20:47

Page 132

Brezovački ukrasna biljka u parkovima. Kora i list služe kao lijek. Bušenjem ispod kore vadi se brezov sok od kojeg se dobiva vino i šećer. Brezovo ulje dobiveno iz drva koristi se za prepariranje kože. Drvo se koristi za tokarenje, rezbarenje, u stolarstvu, za proizvodnju furnira, celuloze i sl.

Brezovački, Tituš, hrv. komediograf i pjesnik (1757–1805), u doba prosvjetiteljstva najznačajniji hrv. pisac na kajkavskom narječju. Djela: Sveti Aleksi, Matijaš grabancijaš dijak, Diogeneš.

brgljezi (Sittidae), puzavci, malene ptice iz reda vrapčarki. Kreću se trzajima. Žive u šumama i stjenovitu području, penjući se po stablima (pužu). Jedina ptica koja silazi s debla glavom okrenutom prema breza dolje. Pjev joj je glasno pijukanje. Bribir, selo u S Dalmaciji, 14 km SZ od Skradina; 69 st. (2001). Na Glavici ostaci liburnskog naselja; u 10. st. župa bribirska, u 13. i 14. st. sjedište hrv. velikaša Šubićâ. Zidine, crkve iz sred. vijeka.

brigada (franc. prema tal.), postrojba kopnene vojske koja se sastoji od najviše 5 bojni i može u svom sastavu imati do 2 000 vojnika. U Hrvatskoj vojsci (HV) osnovu operativnog dijela čine profesionalne (gardijske) brigade. brigantin → brik Brighton, grad na obali Engleskoga kanala u grofoviji East Sussex, J Engleska; 146 000 st. Sveučilište (1961). Kupališni i lječilišni turizam. Šetalište uz morsku obalu u stilu regency (prva pol. 19. st.).

brijest (Ulmus), stablo iz porodice brijestova, bijela i tvrda drveta, upotrebljava se u kolarstvu, stolarstvu, za gradnju brodova i dr. Brijuni, otočje u S dijelu Jadranskog mora pred JZ obalom Istre; 7,3 km2; 14 otoka: dva veća (Veli i Mali Brijun) i 12 manjih. Blaga klima, suptropska vegetacija; bogata fauna (zoološki vrt), ribnjak. Naseljeni već u prapov. doba; kult.-pov. spomenici (ostaci antičke villae rusticae). Proglašeni nac. parkom 1983.

Bribir, selo u Vinodolskoj udolini, 6 km SZ od Novog Vinodolskog; 1 756 st. (2001). U 13. st. pripadao Frankopanima, od 16. st. Zrinskima; utvrđen grad Vinodolske župe (→ Vinodolski zakonik). Kula (14. st.), crkva sv. Petra i Pavla (16. st.). Bribirski misal, pisani glagoljski misal iz 15. st., ukrašen brojnim inicijalima (jednobojnim i obojenim), te geometrijskim cvjetnim ornamentima. Čuva se u HAZU (kožni uvez iz 16. st.). brijest

Brijuni, gore: ostaci rimske vile u zaljevu Verige; dolje: safari-park

bridž (engl.), kartaška igra za dva para igrača s 52 karte, zasniva se na načelu licitacije. Priređuju se i turnirska natjecanja. brik

brik (engl. brig), jedrenjak srednje veličine, s dva jarbola s križnim jedrima i krmenim jarbolom s jednim sošnim jedrom. Upotrebljavao se kao trg. brod i kao laki kurirski brod u ratnoj službi.

briljant, brušeni → dijamant. Brinje, gradić u Lici, 1 731 st. (2001). Poljoprivreda, drvna ind. Ostaci staroga grada – očuvana kula Sokolac (Frankopanski grad iz 15. st.); gotička kapela.

Brisbane, gl. grad i luka sav. države Queensland, leži na obali Tihog oceana, Australija; 1 489 000 st. Osnovan 1824. kao kažnjenička kolonija. Sveučilište (1909). Metalurgija, brodogradnja, rafinerija nafte; ind. automobila, strojeva, tekstila.

Bristol, grad i luka u grofoviji Gloucester u JZ Engleskoj, leži na završetku Bristolskoga kanala; 420 000 st. Sveučilište (1909), muzeji. Katedrala (12–14. st.). Brodogradnja, ind. zrakoplova, strojeva, keramike. Britanija, ime Vel. Britanije od ←4. st. do prodora Germana. Vjerojatno kelt. podrijetla; odnosilo se na središnje i juž. područje otočja, s izuzetkom Škotske. → Engleska

132

B1.qxd

29.10.2003

20:48

Page 133

brod Britanska zajednica naroda, hrv. naziv za → Commonwealth.

Britanski otoci (engl. British Isles), otočna skupina pred SZ obalom Europe; najveći otoci Velika Britanija i Irska; manja otočja: Shetland, Orkney, Hebridi, otoci Man, Anglesey, Wight i dr.

Britten, Benjamin, engl. skladatelj (1913–1976), jedan od najizvođenijih suvr. autora glazb. scene, vrstan dramatik, melodijski inventivan, neoklasik, pisao psihološke komorne opere (Nasilje nad Lukrecijom, Peter Grimes, San ljetne noći), duhovitu dječju operu (Mali dimnjačar), orkestralna djela, potresni Ratni rekvijem. Brkanović, Ivan, hrv. skladatelj i publicist (1906–1987), glazba mu je prožeta ugođajima hrv. folklora (ritmovima Dalmatinske zagore i Like), premda bez izravnih citata nar. melodija. Jedan od najuspješnijih hrv. skladatelja, pisao opere (Ekvinocij, Zlato Zadra), baletni oratorij (Heloti).

Brlić, Andrija Torkvat, hrv. političar i publicist (1826–1868), surađivao s J. Jelačićem i J. J. Strossmayerom; 1850-51. tajnik Matice ilirske, 1861. zastupnik Vojne krajine u Hrvatskom saboru. Autor Gramatike i Dnevnika (od 1844. do 1857).

Brlić-Mažuranić, Ivana, hrv. književnica (1874–1938), autorica djela za djecu i mladež. Najveće uspjehe postigla knjigama Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1913) i Priče iz davnine u kojima je uspješno spojila elemente slav. mitova i nar. predaje. Nazvana “hrvatskim Andersenom”; prevođena na sve svj. jezike. Unuka Ivana Mažuranića. brnistra ili žuka (Spartium junceum), šibasti primorski grm iz porodice lepirnjača. Mirisni, veliki, žuti

cvjetovi. Koristi se za dobivanje vlakana za proizvodnju tekstila.

Brno, grad i upravno središte Južnomoravske pokrajine (Jihomoravský kraj) na stjecištu rijeka Svitave i Svratke, Češka; 389 000 st. Gl. grad pov. pokrajine Moravske. Sveučilište (1919), znanstv. ustanove. Gotičke i barokne crkve i zgrade. Po važnosti, drugo industr. i trg. središte države, želj. čvorište. Ind. turbina, parnih kotlova, strojeva; proizvodnja porculana, kristala. Benjamin Britten Broadway, ulica u New Yorku (na Manhattanu), duga 27 km, u kojoj se nalaze brojna slavna kazališta (osobito o. 42. ulice). Po tome je postao sinonim za kazališta u kojima su se odvijali najvažniji scenski događaji do pol. 20. st. Kazališta na Broadwayu često su komercijalizirana, pa im se stoga suprotstavljaju razne alternativne scene (off-Broadway, off-off-Broadway i dr.). Broch, Hermann, austr. književnik (1886–1951). Njegova romaneskna trilogija Mjesečari, s građom iz polit. i kult. zbivanja u Njemačkoj od kraja 19. st. do svršetka 1. svj. rata, zapažena je zbog prodora esejizma i znanstvenosti u pripovjedno tkivo. God. 1938. emigrirao u SAD, gdje je napisao prozu Vergilijeva smrt, opsežan unutarnji monolog o smislu knjiž. djela te o moralnoj i polit. odgovornosti i sudbini umjetnosti. brod, 1. POMOR, plovilo namijenjeno prijevozu stvari i ljudi vodenim putem (morem, rijekom, jezerima). Naziv se odnosi na plovi- Ivana Brlić-Mažuranić, la većih dimenzija, a u širem smislu i na sva druga djelo O. Antoninija plovila (barke, lađe za različite svrhe – ribolov, tu-

1

2

3

5 4

6

8

7

133

9

brod, 1. maketa Tutankamonova broda s Nila; 2. rimska galija, antički reljef; 3. grčki ratni brod; 4. jedrenjak Istočnoindijske kompanije; 5. nosač aviona “John F. Kennedy”; 6. ruska krstarica “Aurora”; 7. putnički brod “Windward”; 8. “Queen Elizabeth II”; 9. tanker

B1.qxd

29.10.2003

20:48

Page 134

brodogradilište rizam i dr.). Prema pogonskom sustavu, razlikuju se b. na jedra, b. na motorni pogon, a prema namjeni trgovački b., ratni b. i dr.; 2. ARHIT, uzdužni dio bazilike, crkve, prostor namijenjen vjernicima. Brodovi su međusobno odijeljeni stupovima: glavni brod, bočni brodovi i poprečni brod (transept); SIN, lađa.

brodogradilište, industr. postrojenje za gradnju i popravak brodova. Najčešće se sastoji od brodograđevnog (montaža trupa broda na tzv. navozima), opremnog (ugrađivanje brodske opreme) i pomoćnog pogona s raznim radionicama. Najveća b. u Hrvatskoj su “Uljanik” u Puli, “3. maj” u Rijeci i “Brodosplit” u Splitu, te remontno b. “Viktor Lenac” u Rijeci. brokula

brodogradnja, tehnička i gosp. djelatnost konstrukcije i izgradnje brodova. U Hrvatskoj b. najveći porast doživljava 1960-ih i 1970-ih god., kada postaje najvažnija izvozna gosp. djelatnost; u 1980-im i 1990-im stagnira i primat na svj. tržištu preuzimaju ugl. azijske zemlje. Brodograđevni stručnjaci se u Hrvatskoj obrazuju na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, a visoke znanstv. domete na tom području ostvario je i Brodarski institut u Zagrebu. brodski dnevnik (engl. log book), knjiga u koju kapetan broda unosi sve važne podatke o plovidbi, teretu, posadi, putnicima i svim zbivanjima na brodu.

Brodsko-posavska županija, administrativno-teritorijalna jedinica na I Hrvatske; sjedište u Slavonskom Brodu; 2 027 km2, 172 993 st. (2001). broj, gore: rimski brojevi; dolje: imena viših Obuhvaća 26 općina i 2 grada. dekadskih jedinica

broj, pojam kojim se iskazuje količina, mjera ili raspored (poredak) stvari ili pojava; osnovni pojam u matematici. Pod njime se u pravilu misli na prirodni b. (broj kojim se broji), ili na realni b. (broj kojim se mjeri). Skup realnih brojeva sadrži podskupove prirodnih, cijelih i racionalnih brojeva. Matematičari su uveli i pojam kompleksnog broja koji se može smatrati najopćenitijim brojem.

brojanica, molitveni predmet u budizmu, kršćanstvu i islamu. Pravi se od drvenih, sedefnih, koštanih, plastičnih zrna nanizanih na uzicu. Kod katolika, ta su zrna raspodijeljena na pet desetica koje međusobno razdvaja po jedno usamljeno zrno. Uobičajeni je naziv: krunica, čislo, očenaši.

brojevi, promjenjiva vrsta riječi koje izriču koliko je čega (glavni brojevi) ili koje je što po redu (redni brojevi). U rečenici stoje uz imenice, zamjenice ili pridjeve, te se slažu s riječi na koju se odnose u rodu, broju i padežu.

brojevna jednadžba, jednadžba kojoj su koeficijenti brojevi (numerička jednadžba). Tako je jednadžba 3x2 – 5x + 6 = 0 brojevna jednadžba (koeficijenti su joj brojevi 3, –5, 6), dok je jednadžba ax2 + bx + c = 0, a ≠ 0 opća (ili algebarska) kvadratna jednadžba (koeficijenti su joj opći brojevi a, b, c).

brojevni pravac, pravac na kojemu su predočeni realni brojevi tako da svakoj točki pravca pripada jedan realni broj, a svakome realnom broju jedna točka. → koordinatni sustav

brojevni pravac

brojevni sustav, način zapisivanja brojeva. Gl. je podjela na pozicijske i nepozicijske brojevne sustave. U pozicijskome brojevnom sustavu znak za broj ima različitu vrijednost ovisno o tome na kojemu mjestu u zapisu stoji, a u nepozicijskom znak ima jednaku vrijednost bez obzira na kojemu mjestu stoji. Npr. u decimalnome pozicijskom sustavu 25 je zapis broja dvadeset pet; znak za pet ima svoju običnu vrijednost, a znak za dva ima vrijednost dvadeset. U rimskom sustavu (koji je nepozicijski) taj se broj piše kao XXV, gdje je V znak za pet i ima tu vrijednost, a X je znak za deset i oba puta u zapisu ima tu vrijednost; → baza; → binarni s.; → duodecimalni s.; → seksagezimalni s. brojnik, broj iznad razlomačke crte razlomka. Tako 3 brojnik broj 3, a govori nam koliko 4 četvrtina (četvrtih dijelova) ima taj razlomak. Slično je i za razlomke u kojima su b. i nazivnik bilo kakvi brojevi, polinomi ili funkcije; → nazivnik je u razlomku

brokat (tal.), teška tkanina od prirodne ili umjetne svile, različitih boja, s posebno upredenim srebrnim ili zlatnim nitima. broker (engl.), tržišni posrednik, mešetar, tvrtka ili pojedinac unutar tvrtke. Obično nije vlasnik predmeta trgovine koji kupuje ili prodaje, nego nastupa kao agent kupca ili prodavatelja, a za svoju uslugu zaračunava proviziju.

brokula (tal.), zeljasta biljka (Brassica oleracea) iz porodice krstašica. Dobivena uzgojem iz divljega kupusa, slična cvjetači. Mesnati zeleni cvatovi su jestivi. brom (grč.), halogeni element (simbol Br) iz 17. skupine (prije VII B) periodnog sustava elemenata; at. broj 35, rel. at. masa 79,909; crvena tekućina koja hlapi pri sobnoj temperaturi dajući crvenosmeđe pare. Velike količine broma upotrebljavaju se za pripravu 1,2-dibrometana, koji služi kao aditiv za benzin. B. je topljiv u vodi (bromna voda). Tekućina je škodljiva za ljudsko tkivo, a pare nadražuju oči i grlo. Služi za oksidaciju i dezinfekciju. Soli bromidi upotrebljavaju se u medicini (sedativi) i u fotografiji. Bromati, soli bromatne kiseline, HBrO3, služe kao jaki oksidansi.

bronca (tal.), slitina bakra i kositra, uz eventualni dodatak i dr. elemenata. Najčešće sadrži o. 80% bakra. Poznate su: aluminijska b., silicijska b. i fosforna b.

brončano doba, jedno od prapov. razdoblja (o. ←2000.– o. ←750) u kojem se za izradu oružja, oruđa, posuđa, nakita i kultnih predmeta koristila bronca. Prve brončane slitine pojavile su se u području Bliskog istoka

134

B1.qxd

29.10.2003

20:49

Page 135

Brugge generalni sekretar KPJ. Pokretač i organizator antifašist. ustanka i rata protiv okupacijskih Sila osovine, vrhovni zapovjednik partizanske Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije 1941-45. Poslije rata usredotočio vlast u svojim rukama i uspostavio komunist. sustav po uzoru na SSSR; 1948. odupro se J. V. Staljinu i osamostalio Jugoslaviju od Ist. bloka sila kojim je dominirao SSSR; od 1953. predsj. republike. Polit. i socijalni sustav za njegove vlasti u svijetu je dobio naziv titoizam. Svj. ugled stekao je politikom balansiranja (nesvrstanosti) između suprotstavljenih polit. i voj. saveza Zapada i Istoka. Josip Broz - Tito Država SFRJ, koju je – oslanjajući se na jugosl. komunistički pokret – utemeljio tijekom 2. svj. rata, raspala se deset godina poslije njegove smrti.

1

2 3

4

bršljan (Hedera helix), grmolika biljka penjačica iz istoimene porodice. S pomoću korjenčića penje se po drveću, stijenama, zidovima ili pokriva tlo.

brtva, dio spoja na stroju, cjevovodu, posudi i dr. kojim se taj spoj čini nepropusnim ili se njegova propusnost bitno smanjuje. Materijal brtve uvijek je mekši od materijala strojnih dijelova koji se nalaze u spoju. Takvi su materijali koža, guma, polimerni materijali itd.

brončano doba, 1. bodež; 2. posuda iz Bretanje; 3. idol iz Dalja; 4. Stonehenge u Engleskoj

bršljan

Bruckner, Anton, austr. skladatelj i orguljaš

o. ←3000, potom u Europi, gdje je – prema prihvaćenoj podjeli pretpovijesti – naslijeđeno željeznim dobom.

bronhi (grč.), dušnice, cijevi koje dovode zrak u pluća. U visini 4. prsnoga kralješka → dušnik se dijeli u dva bronha, lijevi i desni, za odgovarajuća plućna krila. Građeni su jednako kao dušnik. Lijevi bronh je duži, uži i položeniji od desnoga. Na ulazu u pluća lijevi se grana u dva, a desni u tri manja bronha koji se dalje dijele u sve sitnije ogranke. Završni ogranci koji pristupaju plućnim mjehurićima (alveolama) nazivaju se bronhioli. bronhitis (grč.), upala bronhalne sluznice. Nastaje štetnim djelovanjem mikroorganizama (najčešće virusa) ili nadražajnih plinova i krutih čestica u udahnutom zraku te pri → alergijskim reakcijama. Sluznica je zacrvenjena i odebljana, a izlučivanje sluzi pojačano ili, naprotiv, smanjeno. B. se očituje podražajnim kašljem koji može biti vlažan ili suh, a tjelesna temperatura obično je povišena.

(1824–1896), proširio opseg simfonije do monumentalnih razmjera, u crkv. djelima (Requiem, 8 misa) nasljednik starih polifonih tehnika.

Bruegel, Pieter st., flam. slikar i grafičar (o. 1525/30–1569), pod snažnim utjecajem H. Boscha u eur. slikarstvo uveo motive iz seoskog života (Seoska svadba). Realističnim načinom bilježi pučke i društv. prilike u Flandriji (Dječje igre, Pokolj nevine dječice), fantastične prikaze poroka (Borba karnevala i korizme) te poetične krajolike (Lovci u snijegu); pre- Anton Bruckner sudno djelovao na flam. slikarstvo. Njegova se djela čuvaju u najpoznatijim eur. muzejima (Beč, Pariz, London, Napulj i dr.). Njegov sin Pieter ml. (1564–1638), istaknuo se kopijama i oponašanjima djela svojega oca. Pieter Bruegel st., “Seoska svadba”

brontosaur (grč.), veliki dinosaur, dug o. 22 m, izumrli gmaz iz porodice Sauropoda. Imao je malenu glavu, dug vrat i rep, do 30 t teško tijelo. Fosilni ostaci koji potječu iz jure pronađeni su u Sjevernoj Americi.

brošura (franc.), knjižica papirnatih ili polukartonskih korica, obično sa sadržajem koji je usmjeren određenoj užoj interesnoj skupini. Broz, Josip - Tito, državnik i maršal (1892–1980), kovinarski radnik, u austroug. vojsci narednik, ranjen i zarobljen 1915. na rus. fronti, u revoluciji prišao boljševicima. Od 1920. član KPJ; 1928. sekretar Mjesnoga komiteta KPJ u Zagrebu, na tzv. bombaškom procesu osuđen na 5 god. robije (Lepoglava, Maribor), od 1937.

Brugge (franc. Bruges), gl. grad pokrajine Zapadna Flandrija, Belgija; 117 100 st. Plovnim putem povezan sa Sjev. morem; sačuvao srednjovj. i renesansni izgled: bazilika (13-15. st.), katedrala (12-15. st.), gradska vijećnica (14-15. st.); muzej flam. i suvr. lik. umjetnosti. Turizam. Metalurgija, ind. tekstila, čipkarstvo. bronhi

135

B1.qxd

29.10.2003

20:50

Page 136

Brunej Bruno, Giordano, tal. renesansni filozof (1548– –1600), napustio dominikanski red; u filozofiji prirode slijedio N. Kopernika, ali ga je i nadišao formulirajući misao o beskonačnosti svemira: Sunce je samo jedno od neizmjernog mnoštva sunaca u neizmjerno protegnutom svemiru, koje s ostalim zvijezdama također rotira oko nekih osi; među svemirskim tijelima moraju biti, poput Zemlje, nastanjeni planeti; time je Zemlja svedena na sićušni objekt u beskonačnom prostoru, a Bog je poistovjećen s cijelom prirodom. Ta je panteistička ideja bila u opreci s crkv. dogmom. Inkvizicija je reagirala osudom i Bruno je spaljen na lomači, na Campo dei Fiori, u Rimu. Njegove su zamisli preživjele i njihov se utjecaj protegnuo stoljećima.

BRUNEJ

Giordano Bruno

Službeni naziv Negara Brunei Darussalam (Država Brunej) Ustavno uređenje sultanat Površina 5 770 km2 Broj stanovnika 336 300 (58,2 st./km2) Gl. grad Bandar Seri Begawan Službeni jezik malajski BDP po st. 25 160 USD Novčana jedinica 1 brunejski dolar; 1 BND = 100 centa (sena) Međunarodni znak BRN, BN Tel. pozivni broj +673 Vremenska zona po GMT-u +8

Brusina, Spiridion, hrv. zoolog (1845–1908), prvi prof. zoologije na Zagrebačkom sveučilištu, utemeljitelj Hrvatskog prirodoslovnog društva (1885) i urednik časopisa Glasnik. Prvi ravnatelj Zoološkog muzeja u Zagrebu, promicao Darwinovu teoriju evolucije. God. 1894. škol. brodom Margita započeo prvo hrv. znanstv. istraživanje Jadranskog mora; proučavao je mekušce, pronašao i opisao mnogo novih vrsta. brusnica (Vaccinium vitis-idaea), grmolika biljka iz porodice vrijesova. Plod je crvena jestiva boba. Upotrebljava se u ljekarništvu i pučkoj medicini. Raste u smrekovim i borovim šumama.

Brunej

Brut, Marko Junije, najpoznatiji urotnik protiv →

Brunej, država u JI Aziji, na SZ obali otoka Bornea. Klima: ekvatorska. Vegetacija: uz obalu mangrove, u unutrašnjosti tropska kišna šuma (85% površine). Nac. sastav stanovništva: Malajci (67%), Kinezi (15%), Indijci (8%) i razna domorodačka plemena. Po vjeroispovijedi: sunitski muslimani (67%), budisti (13%), kršćani (10%). Veći gradovi: Bandar Seri Begawan (52 000 st.), Kuala Belait, Seria. Gl. gosp. grana: bušenje i preradba nafte i zemnog plina. Gl. luka (naftni terminal): Seria. – Politički sustav: prema ustavu iz 1959. Filippo Brunelleschi, parlamentarna monarhija, u kojoj poglavar (sultan) ima kupola katedrale u glavninu zakonodavne i izvršne vlasti. – Povijest. Od Firenci 16. st. samostalni sultanat koji je vladao čitavim Borneom, a od 1888. pod brit. protektoratom. Neovisnost proglašena 1984.

Brunelleschi, Filippo, tal. graditelj i kipar (1377–1446), začetnik novoga arhitektonskoga stilskog izraza firentinske rane renesanse. Ostvaruje djela skladnih razmjera, a njegove profane građevine s karakterističnim nadsvođenim trijemovima, polukružnim lukovima i izbočenom krovnom strehom postaju prototipom. Glavna su mu djela kupola firentinske katedrale i Cappella dei Pazzi.

Cezara (←85.– ←42). Isprva na Cezarovoj strani, poslije jedan od vođa urote u kojoj je Cezar ubijen. Potom upravitelj u Ateni i Makedoniji. Ubio se nakon poraza Kasijeve vojske kod Filipija. Slovio kao dobar govornik, pisao filoz. rasprave. Sinonim za nezahvalnika i urotnika. U Danteovom Paklu svrstan je među najveće izdajnike, no poslije je u književnosti slavljen kao borac protiv tiranije (G. Boccaccio, W. Shakespeare).

brutalizam (franc.), smjer u suvr. arhitekturi za koji je karakteristična snažna artikulacija mehaničkih i konstrukcijskih elemenata građevine i primjena neobrađenoga armiranog betona.

bruto (tal.), također brutto (krat. Btto ili Bo), 1. oznaka za težinu zajedno s ambalažom; 2. EKON, u financ. bilanci, ukupan prihod od kojega nisu oduzeta obvezna davanja (porezi, doprinosi i sl.), za razliku od → neto.

bruto domaći proizvod (BDP), vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom kalendarske godine. Za razliku od bruto nacionalnog proizvoda (BNP), BDP uključuje i vrijednost dobara i usluga proizvedenih s pomoću inozemnih faktora proizvodnje u zemlji, ali ne uključuje vrijednost proizvodnje od domaćih proizvodnih faktora u inozemstvu. bruto registarska tona → registarska tona Bruxelles (flam. Brussel), gl. grad pokrajine Brabant i Kraljevine Belgije na rijeci Sennei; 1 030 000 st. S bližom okolicom tvori samostalno područje s valon-

136

B1.qxd

29.10.2003

20:50

Page 137

Bučar skom većinom u oblasti naseljenoj pretežito Flamancima. Riječnim sustavom na Scheldi ima i lučku funkciju. U grad. aglomeraciji B. živi o. 10% belg. stanovništva. Sveučilište (1834). U flamanskom dijelu grada (Donji grad) gradska vijećnica (15. st.), katedrala (13-15. st.), u valonskom dijelu grada (Gornji grad) kraljevski dvorac (19. st.). Sjedište Europske unije, NATO-a i dr. međunar. organizacija i ustanova. Metalurgija, kovinska, elektrotehn., automobilska, kem. i tekstilna industrija.

Bruxelles

brzina, oznaka v, promjena neke fizičke veličine u vremenu. U mehanici, kvocijent prijeđenoga puta i trajanja gibanja, v = ∆s/∆t, tj. prijeđena udaljenost u određenom smjeru u jedinici vremena. Iskazuje se metrom u sekundi (m/s). Kutna brzina pri rotacijskom gibanju jest kut prijeđen u jedinici vremena ω = ∆α/∆t. Iskazuje se → radijanom ili okretom u sekundi (okr./s).

brzina svjetlosti oznaka c, brzina kojom → elektromagnetno zračenje putuje slobodnim prostorom. Iznosi 299 792 458 m/s i vrijedi kao univerzalna konstanta. U atmosferi je neznatno manja. To je najveća poznata brzina u svemiru, a ima posebno značenje za → teoriju relativnosti. Smatra se apsolutnom, dakle njezin je iznos (c) neovisan o gibanjima izvora i opažača. Nemoguće je bilo koji objekt ubrzati do brzine svjetlosti, jer bi to iziskivalo beskonačnu energiju.

brzina zvuka, brzina kojom → zvuk putuje medijem. Pri temperaturi zraka od 0 °C iznosi 331 m/s. Porastom temperature gustoća zraka pada i omogućuje valovima zvuka da putuju brže, tako pri 18 °C brzinom od čak 342 m/s. B. z. mnogo je veća u tekućinama i krutim tijelima. U vodi, npr., četiri je puta veća nego u zraku. brzinomjer, uređaj kojim se mjeri brzina vozila. Kod kopnenih vozila mjerenje brzine obično se oslanja na brojenje okretaja neke od pogonskih osovina; brodovi su obično opremljeni posebnim vijkom ispod trupa kojemu se također broje okretaji; kod letjelica je uobičajeno mjerenje razlike tlakova zraka na nosu i boku. Novije tehnike uključuju uporabu radara, ultrazvuka i satelitskih uređaja GPS (Global Positioning System).

bubamara → božja ovčica bubnjevi, skupina instrumenata udaraljki; drevna, najraširenija i najvažnija glazbala za isticanje ritma, prisutna u folklornoj i umj. glazbi. Postoje skupine velikih i malih b.; ugl. su sastavljeni od šupljeg valjka (drvenog, ciglenog, metalnog) i membrane, o koju se udara rukom ili kakvim štapićem.

bubnjić, tanka ovalna opna na granici između zvukovoda i srednjeg uha, promjera 8-11 mm. Zvučni valovi pobuđuju titranje bubnjića koje se putem triju slušnih koščica – čekića, nakovnja i stremena – prenosi u unutrašnje uho i pobuđuje osjet sluha.

bubreg (tur.), parni žljezdani organ koji izlučuje

mokraću. Bubrezi su smješteni na stražnjoj strani → trbušne šupljine u visini 12. rebra. Oblikom nalik zrnu graha. U odrasla čovjeka b. je dug oko 11 cm, širok 5 cm, debeo 3 cm i težak 120-200 g. Udubljena strana okrenuta je prema središnjoj tjelesnoj osi, a zaobljena prema van. Udubljenoj strani prilaze krvne žile – bubrežna arterija i vena, i odatle polazi mokraćovod koji spaja b. s mokraćnim mjehurom. Bubreg je građen od 1,2 mil. tijesno zbijenih bubrežnih jedinica, nefrona. Nefroni započinju klupkom kapilara obvijenih čahurom koja se nastavlja u izvijugani bubrežni kanalić, a kanalići se na udubljenoj strani bubrega ulijevaju u početni dio mokraćovoda. Mokraća nastaje cijeđenjem (filtracijom) tekućine iz krvnih kapilara u čahuru i kanaliće te vraćanjem (reapsorpcijom) velikog dijela iscijeđene vode, soli i korisnih tvari natrag u krv, tako da u kanalićima ostaje samo suvišna voda s otpadnim tvarima. U bubrezima se na dan filtrira oko 180 l tekućine, od čega se kao mokraća izluči samo oko 2 l.

bubreg, 1. bubrežna srž; 2. bubrežna čašica; 3. bubrežna zdjelica, bubrežni lijevak, nakapnica; 4. stupić kolona; 5. bubrežna kora; 6. vezivna čahura kapsula; 7. masno tkivo; 8. nadbubrežna žlijezda; 9. mokraćovod, ureter

Buchenwald, naselje u SR Njemačkoj (Tiringija), nedaleko od Weimara. U njemu je od 1937. do 1945. brzinomjer postojao nacistički koncentracijski logor, u kojemu je bilo zatočeno o. 200 000 ljudi iz 18 eur. bubnjevi zemalja. Mnogi od njih prisilno su radili na izgradnji cesta i u obližnjim tvornicama, te u podzemnim pogonima, gdje su se proizvodile rakete V-1 i V-2. Računa se da je u logoru ubijeno i umrlo 56 000 ljudi. Mjesto je proglašeno pov. spomenikom.

Büchner, Georg, njem. dramatičar (1813–1837); u pov. drami Dantonova smrt vjerno je prikazao posljednju fazu Franc. revolucije, sučelio karakterno suprotne osobnosti (Robespierre i Danton) te iznio skeptičan pogled na smisao polit. djelovanja. Otkrio ga je naraštaj modernista na prijelazu 19. u 20. st., a ekspresionisti su u njemu vidjeli velikog prethodnika. Prema njegovoj nedovršenoj drami Wozzeck, A. Berg skladao je operu.

Bučar, Franjo, hrv. sport. djelatnik i povjesničar (1866–1946). Nakon obuke u Stockholmu, organizirao prve tečajeve za učitelje gimnastike u Hrvatskoj i prvi propagirao brojne sportove: nogomet, skijanje, klizanje, mačevanje, tenis i dr. Osnivač Franjo Bučar

137

B1.qxd

29.10.2003

20:51

Page 138

Budak Hrvatskog sokolskog saveza (1904), Hrvatskog športskog saveza (1909) i Jugosl. olimpijskog odbora (1919), čiji je i predsj. do 1927. Kao povjesničar, bavio se protestantizmom u Hrvatskoj.

Budak, Mile, hrv. književnik i političar (1889– –1945), u realističkoj knjiž. tradiciji vezan za svijet ličkoga zavičaja. Najvažnija su mu djela: roman Ognjište, I-IV (1938), zbirka pripovijedaka Opanci dida Vidurine (1933). U politici 1930-ih angažiran kao ideolog hrv. nacionalizma, potom jedan od protagonista ustaškog pokreta, doglavnik, ministar u vladi NDH i veleposlanik u Berlinu. Poslije 2. svj. rata vojni ga je sud osudio na smrt.

cestovnog prometa; velika luka na Dunavu (Csepel). Međunar. zračna luka. Prijestolnicom Ugarskog Kraljevstva proglasio ju je Matija Korvin (15. st.). Pod Turcima razorena (16. st.); od konca 17. st. pod dominacijom Habsburga. U 2. svj. ratu oslobodile je sovj. trupe. God. 1956. poprište protusovj. i protukomunističkog ustanka.

budizam, filozofsko-relig. učenje, nastalo kao reformski pokret unutar tradicionalnog kastinskog brahmanizma o. ←500. Danas b. ima oko 300 mil. sljedbenika, i dijeli se na četiri učenja: teravada, mahayana, mantrayana i zen budizam. Osnivač b. je → Budha (Prosvijetljeni), koji je postavio temeljni nauk (dharma), i uspostavio religijsku zajednicu (sangha). Temeljno učenje budizma prikazuje život kao neprekidni krug patnje i ponovnog rađanja (samsara), uređen uzročnom vezom između postupaka i sudbine (karma). Izlazak iz kruga i prestanak patnje moguć je samo ukidanjem žudnje i straha, što dovodi do prosvjećenja (nirvana).

budnica, rodoljubna solistička ili zborna popijevka jednostavne fakture u ritmu koračnice; iz doba ilirskog preporoda poznate su b. Još Horvatska nij’ propala (Lj. Gaj i F. Livadić) i Prosto zrakom ptica leti (D. Demeter i V. Lisinski). Srodna je davorija.

Budha iz hrama Xi Shan, Kina

Budha ili Buddha (sanskrt, prosvijetljeni), pr. ime Siddharta Gautama, osnivač → budizma (←560.–←480). Po predaji, B. se odrekao društv. položaja i bogatstva, te se predao pustinjačkom životu i kontemplaciji. Naučavao je jednakost ljudi i protivio se brahmanskom sustavu → kasti, te je utemeljio vlastitu duhovnu praksu, izvršivši snažan utjecaj na religiozno i filozofsko mišljenje većine azijskih naroda. Smatran je prosvijetljenim bićem; u ikonografiji ga prikazuju u meditativnom “lotos” položaju; → zen; → hinduizam; → brahmanizam

Budva, grad i luka u primorju Crne Gore; 7 200 st. Turizam. budžet → proračun

Budimpešta (mađ. Budapest), gl. grad Mađarske, na Dunavu; 2 008 500 st. Nastala 1873. spajanjem Budima (Buda) na desnoj i Pešte (Pest) na lijevoj obali Dunava. Sveučilište (1635), visoke škole, knjižnice, muzeji. Velik broj monumentalnih i reprezentativnih zgrada (parlament, Akademija znanosti i umjetnosti, kraljevski dvor, Opera, palača pravde), crkava, mostova i spomenika. Industr. središte Mađarske; ind. strojeva, motornih vozila, turbina, lokomotiva, traktora; elektrotehn., drvna i prehr. industrija. Čvorište želj. i Budimpešta

Buenos Aires

Buenos Aires, gl. grad Argentine, na estuariju La Plate; 2 988 000 st., metropolitansko područje 13 296 000 (sa širim grad. područjem). Najveći grad i luka u Južnoj Americi. Kult. i znanstv. središte Argentine. Sveučilište (1821), visoke škole, znanstv. instituti, knjižnice, muzeji. Prehr. ind., tvornice papira, kože; rafinerija nafte. Utemeljili ga španj. useljenici 1536, gl. grad države postao 1816; od tada do 1920-ih godina snažno se demografski razvija zahvaljujući velikim valovima useljavanja iz eur. zemalja. Oko 150 000 hrv. iseljenika.

buffet → bife Bugari, južnoslav. narod u Bugarskoj (8 mil. pripadnika) i Ukrajini (260 000) te Grčkoj, Turskoj, Srbiji; većinom pravoslavci. Ime su dobili po tatarskome nomadskom narodu B. koji su došli s Volge na Balkan i slavenizirali se.

138

B1.qxd

29.10.2003

20:51

Page 139

buhač BUGARSKA Službeni naziv Republika Bălgarija (Republika Bugarska) Ustavno uređenje parlamentarna republika Površina 110 994 km2 Broj stanovnika 8 273 000 (74,5 st./km2) Gl. grad Sofija Službeni jezik bugarski BDP po st. 2 800 USD Novčana jedinica 1 lev; 1 BGL = 100 stotinki Međunarodni znak BGR, BG Tel. pozivni broj +359 Vremenska zona po GMT-u +2

Bugarska, država u JI Europi. Reljefne cjeline: u J dijelu planinski lanac Rodopa s masivima Rila i Pirin; u središnjem dijelu Trakijska nizina, prema S prelazi u Staru planinu (Balkan; 2 376 m) i Dunavsku ploču. Klima: u Podunavlju kontinentalna, na J i JI submediteranska, u višim predjelima planinska. Vegetacija: u S dijelu stepa, u središnjim i J dijelovima bjelogorična i crnogorična šuma. Veće rijeke: crnomorski slijev (Dunav, Iskr, Jantra), egejski (Marica, Struma). Nac. sastav stanovništva: Bugari (83%), Turci (9%), Romi (4%). Po vjeroispovijedi: pravoslavci (85%), sunitski muslimani (13%). Veći gradovi: Sofija (1 117 000 st.), Plovdiv (344 000), Varna (301 000), Burgas (199 000). Poljodjelstvo: pšenica, ječam, riža, kukuruz, duhan, suncokret, povrće, voće, ruže (ružino ulje, dolina Tundže), vinova loza. Stočarstvo manje važno od poljodjelstva. Rudarstvo: lignit, smeđi ugljen, olovo, cink, bakar, boksit. Industrija: crna i obojena metalurgija, kovinska, cementna, kem., petrokem., prehr., duhanska, tekstilna. Luke: Varna, Burgas; riječno pristanište Ruse (Dunav). – Politički sustav: prema ustavu iz 1991. višestranačka parlamentarna republika. Jednodomni parlament. – Povijest. U antici dio rim. provincija Tracije i Mezije. Oko 680. ovamo prodiru turkijski Bugari, pokoravaju naseljene Slavene i sami se slaviziraju; kršćanstvo primaju za cara Borisa (9. st.). Car Simeon (893–927) ratuje protiv Bizanta i proširuje državu; u 10-11. st. B. je pod vlašću Bizanta. Ivan Asen II. obnavlja državu (1218-41), koju je srušio 1393. sultan Bajazid I. Brojni su protutur. ustanci u 16., 17. i 18. st. Sanstefanskim mirom (1878) ustrojena je velika Bugarska; revizijom na → Berlinskom kongresu iste godine Kneževina B. s Aleksandrom Hessen-Battenbergom obuhvatila je prostor između Dunava i Balkana; 1885. dobiva Ist. Rumeliju, zbog koje je ratovala protiv Srbije 1885-86, i nanijela joj poraz na Slivnici. God. 1886. vlast preuzima Ferdinand I. (1887–1918) iz dinastije Sachsen-Coburg-Gotha. Od 1908. kraljevstvo. Sudjeluje u → balkanskim ratovima. Saveznica Centralnih sila u 1. svj. ratu; 1919. gubi juž. Dobrudžu i primorje u

Traciji. God. 1940. kao njem. saveznica zauzima Dobrudžu, a 1941. dio Makedonije i Tracije. Sovjetske postrojbe osvajaju je 1944, te komunisti – poslije ustanka iste godine – ustrojavaju vladu Otečestvene fronte. God. 1946. proglašena nar. republikom; od 1955. članica Varšavskog pakta i u potpunosti slijedi politiku SSSR-a. Pojačan staljinistički teror 1949-56. Na višestranačkim izborima 1990. većinu dobiva Socijalistička stranka (bivša Bugarska Komunistička partija), a 1991. Savez demokr. snaga.

bugarštica, najstarija hrv. narodna pripovjedna pjesma pretežno baladična karaktera. Pisana je stihom nestalnog broja slogova: najčešće petnaesterac ili šesnaesterac s cezurom iza sedmog ili osmog sloga. Najstarije zapisane bugarštice nalaze se u Hektorovićevu Ribanju i ribarskom prigovaranju: Marko Kraljević i brat mu Andrijaš i Vojvoda Radosav Siverinac i Vlatko Udinski. bugenvilija (Bougainvillea spectabilis), grmolika biljka ili stablašica iz porodice noćuraka. Potječe iz Brazila. U Hrvatskoj ukrasna biljka u priobalju. Ime dobila po franc. pomorcu L. A. de Bougainvilleu (1729–1811), koji ju je donio u Europu. Bugojno, grad u Uskopljanskoj dolini, u dolini Vrbasa, BiH; 23 000 st. (1991). Drvna, kovinska i tekstilna industrija. Prometno čvorište na želj. i cestovnim smjerovima (Jajce, Kupres, Livno, Sarajevo, Mostar). U srp. agresiji 1992. na udaru srp. snaga koje su zaposjele dio općinskog područja. God. 1993. poprište sukoba Hrvata i Muslimana Bošnjaka, s teškim posljedicama za tradicionalnu demografsku strukturu stanovništva (1991: 34,2 % Hrvata, 42 % Muslimana, 18,5 % Srba): s područja općine prognano je ili se iselilo o. 10 000 Hrvata i znatan dio Srba.

buhač (Tanacetum cinerariifolium), višegodišnja dlakava i mirisava zeljasta biljka iz porodice glavočika. Raste kao samonikla u primorskim krajevima, ili se

139

B1.qxd

29.10.2003

20:52

Page 140

buhe uzgaja. Suh cvijet sadrži jak otrov za kukce (piretrin), pa se koristi kao insekticid.

buhe (Pulicidae), nametnički kukci. Žive oko godinu dana, poznato ih je o. 1 600 vrsta, npr. obična buha, pasja (prijelazni domadar za pasju trakavicu), mačja, bujad kokošja, štakorova (prenosi kugu); upravo je ova buha u prošlosti uzrokovala brojne epidemije kuge. bujad (Pteridium aquilinum), najveća paprat u hrv. krajevima, iz porodice osladi. Vazdazelena biljka. Raste na cijeloj Zemlji (kozmopolitska biljka), na vrištinama i degradiranim kiselim tlima. Njezin se podzemni podanak upotrebljava u ljekarništvu.

Buje, gradić u Z Istri, 13 km I od Umaga; središte Bujštine; 2 977 st. (2001). Vinogradarstvo; ind. električnih uređaja i ukrasnog kamena. Ostaci rim. naselja; palače, crkve sv. Marije (15. st.) i sv. Servola (16. st.).

Bukurešt, Dom Republike

na jezeru Tanganyiki; 300 000 st. U okolici rudnici zlata. Središte trgovine poljoprivr. proizvodima i skromne industrije (tekstil, prehr. proizvodi). Ribarska luka.

Bukić, Perica, hrv. vaterpolist (1966), reprezentativac. S reprezentacijom bivše SFRJ osvajao zlatne medalje na OI i odličja na velikim svj. natjecanjima. Nastupio je za hrv. reprezentaciju na OI u Atlanti 1996. osvojivši srebrnu medalju.

bukolika (grč.), pastirska pjesma idilična sadržaja,

Vlaho Bukovac, lijevo: “Mlada patricijka”; desno: “Hrvatski preporod”

Bukovica, krški kraj u Dalmaciji, I od Ravnih kotara; o. 820 km2, o. 25 000 st. Poljoprivreda i vinogradarstvo. Veća naselja: Benkovac, Kistanje i Obrovac. Bukovina, pov. pokrajina na S podnožju Karpata. U antici dio rim. pokrajine Dacije, u sred. vijeku Moldavije; tur. vlast od 16. st. Od 1775. pod Austrijom; 1919. priključena Rumunjskoj. God. 1945. S dio pripao je Ukrajini, a J dio Rumunjskoj.

Bukurešt (rum. București), gl. grad Rumunjske; 2 351 000 st. Upravno, privr. i kult. središte na obalama rijeke Dîmboviţe, usred Vlaške nizine. Sveučilište (1864), knjižnice i muzeji. Kult.-pov. spomenici (16-18. st.). Najvažnije industr. središte: metalurgija, automobilska, kovinska, tekstilna, kem., petrokem. i farmaceutska industrija. Na području današnjega B. bila su prapov. naselja. Kao grad razvija se tek od druge pol. 15. st.; gl. središtem Vlaške kneževine postaje 1698, a gl. gradom Rumunjske 1861. Više je puta razoren u potresima i poplavama te u voj. pohodima Turaka, Rusa, Austrijanaca.

bukva (Fagus), listopadno stablo iz istoimene Bujumbura (Usumbura), gl. grad Burundija i luka

bukva

tivnih kompozicija (Gundulićev san, Autoportret, zastor za HNK u Zagrebu Hrvatski preporod). Postavio temelje hrv. modernog slikarstva krajem 19. st

pastorala. Klasično je djelo Bukolike (također i Ekloge) rim. pjesnika Vergilija. Sastoji se od 10 pastirskih pjesama, a napisano je po uzoru na grč. pjesnika Teokrita. Po Vergilijevu djelu, pjesme koje opisuju idilični pastirski život nazivaju se bukolskim pjesmama i omiljena su knjiž. vrsta sve do novijega vremena.

Bukovac, Vlaho, hrv. slikar (1855–1922), u početku slikao u duhu akademskoga realizma na pleneristički način. Autor je brojnih portreta, žanr-prizora, krajolika, mitoloških i alegorijskih scena, sakralnih i dekora-

porodice, visoko i do 30 m. Plod je bukvica, koristi se za prehranu stoke, proizvodnju ulja; kupula (cvjetni ovoj) otrovna je za čovjeka i neke životinje. Teško, tvrdo, čvrsto drvo, upotrebljava se kao građevno, tokarsko i stolarsko drvo te za ogrjev. Raste u sjev. umjerenom pojasu, na većim nadmorskim visinama čineći raličite šumske zajednice s jelom, smrekom, pitomim kestenom i običnim grabom. Porodica broji desetak vrsta, najpoznatije su obična b., crvena b., američka i kavkaska b.

bula (lat.), 1. dvostruki metalni pečat koji se od sred. vijeka stavljao na povelje vladara i crkv. dostojanstvenika; 2. svečana, javna i u posebnoj formi pisana papinska okružnica; 3. važna isprava koju podjeljuje vladar (npr. Zlatna b. Bele IV. Gradecu iz 1242). Bulajić, Veljko, hrv. film. redatelj (1928), istaknuo se neorealističkim filmom Vlak bez voznog reda (1958), a poznat je po ratnim superspektaklima s temama iz 2. svj. rata (Kozara, Bitka na Neretvi).

buldog (engl. bulldog), zdepast pas kratkih snažnih nogu i kratke široke gubice, mase oko 22 do 25 kg, potječe iz Engleske. → psi

Bulgakov, Mihail Afanasjevič, rus. književnik i dramatičar (1891–1940), pisao društv.-satirične pripovijetke u tradiciji gogoljevske fantastike i groteske (Pseće srce). Njegovo je remek-djelo nedovršeni roman Majstor i Margarita u kojem groteskno oblikuje moskovsku činovničku svakodnevicu s faustovskim likom gl. junaka. Pisao je i satirične drame (Zojkin stan, Grimizni otok). Roman Bijela garda doživio je kaz. dramatizaciju pod naslovom Dani Turbinovih, s tematikom iz rus.

140

B1.qxd

29.10.2003

20:52

Page 141

Burjati građanskog rata. Zbog ovoga djela sovj. službena kritika osudila ga je kao politički nepodobnoga.

Bulić, don Frane, hrv. arheolog i konzervator, svećenik (1846–1934), više od 50 god. iskapao starokršć. i starohrv. lokalitete u Solinu, Bijaćima, Rižinicama. Započeo konzervaciju Dioklecijanove palače u Splitu. Objavio mnogobrojne publikacije i monografije o klasičnim i starohrv. spomenicima; dugogodišnji urednik Vjesnika za arheologiju i historiju dalmatinsku.

Bunjevci, naziv za Hrvate u Bačkoj; prvotno naseljavali područja uz Dinaru i S od Svilaje. U tur. doba (posebice u 17. st.) sele u Liku, Slavoniju, Bačku i Baranju; štokavci s nešto čakavskih elemenata, ikavci.

don Frane Bulić

bumbari (Bombinae), kukci iz porodice pčela; žive u jednogodišnjim zadrugama od 50 do 500 članova, među kojima je najviše radilica. Sakupljajući polen oprašuju biljke; poznati su zemni, vrtni i kameni bumbar.

Bunjevci, bunjevačko kolo

bumerang, 1. oružje austral. domorodaca, srpolika oblika, koje se vraća bacaču ako ne pogodi cilj; prema arheol. nalazima, rabile su ga i druge pretpov. zajednice; 2. PREN, sredstvo ili postupak koji pogađa onoga koji ga je uputio.

bura, jak, suh i hladan vjetar koji puše duž I obale

bunar ili zdenac, objekt za hvatanje (kaptažu) i prikupljanje podzemne vode.

burag, prvi i najveći od četiriju dijelova želuca u preživača, služi za mehaničku i mikrobiološku obradu hrane.

bundeva → tikva bungalov (engl. bungalow, iz hindskoga), 1. niska kuća s trijemom (verandom) u Indiji i drugdje; 2. takva kuća u hotelskom sklopu.

Bunić Vučić, Ivan, hrv. pjesnik (1592–1658), napisao zbirku pjesama Plandovanja (sačuvana u rukopisu), 5 ekloga Razgovori pastijerski, religioznu poemu Mandalijena pokornica, koja pripada žanru baroknih plačeva, proširenih u hrv. književnosti 17. st. Slijedi tradiciju hrv. petrarkističke lirike. bunika (Hyoscyamus), zeljasta biljka iz porodice pomoćnica. Poznato je o. 20 vrsta, neke su otrovne. List i sjeme koriste se u medicini. U hrv. krajevima poznate su crna i bijela b.

bunker (engl.), 1. VOJ, zdanje utvrđeno za obranu vojnika ili spremanje opreme i namirnica; 2. SPORT, zatvorena igra u obrani u nekim ekipnim sportovima.

Bunsenov plamenik, sprava u kojoj izgara rasvjetni plin, služi u kem. laboratorijima. Pronašao ga je njem. kemičar i fizičar R. W. Bunsen (1811–1899).

Buñuel, Luis, španj. film. redatelj (1900–1983), sjedinio sklonost prema nadrealizmu (Andaluzijski pas, 1928) i naturalizmu (dokumentarac Zemlja bez kruha, 1932). Satirički prikazao građansko društvo i njegove predrasude (Zaboravljeni, Nazaren, Viridiana, Anđeo istrebljenja, Ljepotica dana, Diskretni šarm buržoazije, Fantom slobode, Taj mračni predmet želja).

bunja (istar. kažun), kružna kupolasta kućica građena od gruba, neotesana kamena u suhozidu. Pojavljuje se na jadranskom području u poljima, vinogradima i maslinicima, kao sklonište od nevremena ili spremište alata. Građevinski su osobito skladni kažuni u Istri i Hrv. primorju.

Jadranskog mora; puše na mahove s kopna na more. Anticiklonalna b. donosi vedro vrijeme, a ciklonalna je praćena kišom.

Burbonci (franc. Bourbons), eur. vladarska dinastija koja je dobila ime po mjestu Bourbon-l’Archambault, gdje je bio izgrađen feud. dvorac; njezini su odvjetci od 1327. vojvode, a od 1589. kraljevi u Francuskoj. Stariji ogranak izumire 1527; mlađi ogranak (Vendôme, Condé, Orléans) oboren je u → Francuskoj revoluciji (1792); vratili se na vlast 1814. i 1815; konačno svrgnuti i protjerani 1830. Drugi vladarski ogranci bili su prisutni u Španjolskoj (1714–1931; obnovljen 1975), Siciliji (1738–1860) i bumerang Parmi (1748–1860).

burg (njem.), srednjovj. grad; utvrda, kula, zamak, tvrđavica.

Burgenland → Gradišće Burgundija (franc. Bourgogne), pov. pokrajina u I Francuskoj, između Seine, gornje Loire i Rhône (Saône) na području današnjih departmana Côte d'Or, Nièvre, Yonne, Saône-et-Loire; 31 852 km2, 1 600 000 st. Gl. grad Dijon. Uzgoj žitarica; vinogradarski kraj, proizvodnja vrlo cijenjenih bijelih i crnih vina; ovčarstvo. Područje kojim prolaze važne međunar. prometnice što povezuju Francusku, Italiju i Švicarsku. Metalurgija i strojogradnja. Samostalna koncem 9. st. U razdoblju 1364–1477. snažna država koja vlada susjednim područjima; od 1678. pripada Francuskoj.

Buri (od niz. boer, seljak), potomci niz., a poslije i njem. i franc. doseljenika koji su u 17. st. naselili krajnji jug, a zatim i unutrašnjost južne Afrike. Bavili su se stočarstvom i lovom. U 19. st. sukobili su se s brit. kolonistima. → Burski rat Burjati, mongolski narod nastanjen u Burjatiji, Rusija, u području Bajkalskog jezera (o. 421 000 pri- Louis Buñuel

141

B1.qxd

29.10.2003

20:52

Page 142

Burjatija padnika) i Mongoliji (38 000). U prošlosti su se bavili zemljoradnjom i rudarstvom, a poslije i industrijom. Bogato folklorno naslijeđe (priče, pjesme). Vjerom tibetanski budisti.

burleska (tal.), 1. književno-scenska vrsta (također prenesena i u film), kojom se izruguje nekim ljudskim svojstvima tako da se negativnosti preuveličavaju; 2. kraća vedra i komična instrumentalna kompozicija, najčešće klavirska, slična capricciu ili scherzu.

Burjatija

Burjatija, republika u sastavu Ruske Federacije; 351 000 km2, 1 056 000 st. Gl. grad Ulan-Ude. Prostire se u J Sibiru između Bajkalskog jezera i Jablanovskoga gorja, uz granicu s Mongolijom. Ugl. planinski kraj, na S tajga, na J stepa. Rijeke: Selenga, Barguzin, Vitim; 70% površine pod šumom. Stanovnici: Burjati (o. 50%), Rusi, Ukrajinci i Tatari. Ratarstvo i stočarstvo; uzgoj krznaša i ribarstvo. Rudarstvo (zlato, volfram, molibden, nikal, ugljen); obojena metalurgija, strojogradnja, drvna, građevna i prehrambena industrija. Transsibirska željeznica.

BURKINA FASO

Burkina Faso

-Dioulasso, Koudougou. Gospodarstvo slabo razvijeno, gl. grana samoopskrbna poljoprivreda (riža, proso, kukuruz i dr.). Stočarstvo: goveda, koze, ovce. Rudarstvo: zlato, dijamanti, mangan, bakar. Industrija: prehr., tekstilna; najviše u gl. gradu. – Politički sustav: prema ustavu iz 1991. predsjednička republika s dvodomnim parlamentom. – Povijest. U 11. st. na području današnje B. F. utemeljena je država naroda Mosi. God. 1896. franc. protektorat, potom kolonija (Gornja Volta) i (od 1947) franc. prekomorski posjed. God. 1956. stekla unutarnju samoupravu. Od 1960. neovisna republika; današnje ime od 1984.

Službeni naziv République démocratique du Burkina Faso (Demokratska Republika Burkina Faso) Ustavno uređenje predsjednička republika Površina 274 400 km2 Broj stanovnika 11 946 000 (43,5 st./km2) Gl. grad Ouagadougou Službeni jezik francuski BDP po st. 230 USD Novčana jedinica 1 CFA franak; 1 XOF = 100 santima Međunarodni znak BFA, BF Tel. pozivni broj +226 Vremenska zona po GMT-u 0

Burkina Faso, država u unutrašnjosti Z Afrike, 600 km S od obale Gvinejskog zaljeva, u porječju Volte. Klima: savanska, vrlo suha na sjeveru (proces dezertifikacije). Vegetacija: travnate savane. Nac. sastav stanovništva: Mosi (48%), Mande (9%), Fulani (8%), Lobi (7%), Bobo (7%) i dr. Po vjeroispovijedi: sunitski muslimani (50%), tradicionalne religije (40%), kršćani (većina rimokatolici, 10%). Veći gradovi: Ouagadougou (690 000 st.), Bobo-

Burma → Mijanmar Burmanci, narod iz tibetansko-burmanske skupine, naseljen ugl. u središnjem području Mijanmara (prije Burma); o. 27,2 mil. pripadnika; mongoloidna rasa; većinom budisti, ali i kršćani. Ugl. seosko stanovništvo; bave se uzgojem riže, pamuka, kaučukovca i ribarstvom.

Burski rat, rat vođen 1899–1902. između niz. doseljenika (Bura) u južnoafr. državama Transvaal i Oranje, i brit. kolonijalne vojske. Usprkos početnim uspjesima Bura, Britanci su, zahvaljujući premoćnoj voj. sili, uspjeli pobijediti malobrojnu bursku vojsku. Premda su simpatije svj. javnosti bile na strani Bura, Britanci su ukinuli njihovu neovisnost, želeći se prije svega domoći tamošnjih bogatih nalazišta dijamanata i zlata.

Burundi, država u srednjoj Africi, na SI obali jezera Tanganyika. Klima: ekvatorska, ublažena zbog nadmorske visine (Istočnoafričko visočje 1 300-1 700 m). Vegetacija: u nižim predjelima tropska šuma (većinom iskrčena), u višim visokotravnata i niskotravnata savana. Razvodnica između porječja Nila i Konga. Nac. sastav stanovništva: Hutu (83%), Tutsi (14%). Po vjeroispovijedi: rimokatolici (65%), tradicionalne religije (19%), protestanti (14%). Veći gradovi:

142

B1.qxd

29.10.2003

20:53

Page 143

Butan burza, javnopravna ili privatna ustanova, mjesto gdje se sastaju kupci, prodavatelji i posrednici (mešetari) radi sklapanja poslova. Na burzama se trguje isključivo zamjenjivom robom, koja je standardizirana, a njezina prisutnost nije potrebna, jer se pozivom na burzovne uzance i standarde zna sve o kakvoći i drugim obilježjima robe. Trguje se devizama, vrijednosnim papirima, robom i dr. B. je strogo organizirano tržište, najčešće ga kontrolira država. Prema predmetu poslovanja, razlikuju se devizne b., b. vrijednosnih papira, ili Burundi efekata, b. roba i dr. Naziv b. potekao je od imena flam. trgovačke obitelji Van der Burse.

BURUNDI Službeni naziv Republika y'u Burundi (kirundski), République du Burundi (francuski); (Republika Burundi) Ustavno uređenje predsjednička republika Površina 27 830 km2 Broj stanovnika 6 054 700 (217,5 st./km2) Gl. grad Bujumbura Službeni jezici kirundski, francuski BDP po st. 170 USD Novčana jedinica 1 burundijski franak; 1 BIF = 100 santima Međunarodni znak BDI, BI Tel. pozivni broj +257 Vremenska zona po GMT-u +2

buržoazija → građanstvo Bush, George Walker, amer. političar (1946), 43. predsjednik SAD-a. Diplomirao ekonomiju na sveučilištima Yale i Harvard; voj. pilot u Texasu. Od. 1994. guverner Texasa, a za predsjednika SAD-a izabran 2001. kao kandidat Republikanske stranke. Nakon terorističkih napada na SAD potaknuo formiranje globalne antiterorističke koalicije i voj. intervenciju protiv radikalnog islamističkog režima u Afganistanu (2002) i rat za svrgavanje režima S. Huseina u Iraku (2003). Njegov otac George B. bio je predsjednik SAD-a 1989-93.

Bušić, Bruno, hrv. publicist (1939–1978). Radio u Institutu za historiju radničkog pokreta i objavljivao ekonomsko-polit. članke u Hrvatskome književnom listu i Hrvatskom tjedniku. Optužen zbog nacionalizma, 1972. osuđen na 2 godine robije. Od 1975. djeluje u inozemstvu, pokušavajući ujediniti različite struje hrv. polit. emigracije, zbog čega ga je jugosl. tajna služba smaknula u Parizu. Posmrtno mu je objavljena knjiga Jedina Hrvatska (1983).

Bujumbura (300 000 st.), Gitega, Bururi. Gospodarstvo nerazvijeno. Poljoprivreda: banane, slatki krumpir, manioka, jam, taro, kukuruz, grah, riža, čaj, kava, pamuk; govedarstvo. Slatkovodno ribarstvo. Rudarstvo: kositar, volfram, zlato. Industrija slabo razvijena. Gl. luka: Bujumbura. – Politički sustav: prema privremenom ustavu iz 1998. predsjednička republika. Privremeni parlament. – Povijest. Od 16. st. zemlja je neovisno kraljevstvo, većinsko stanovništvo su poljodjelci Bantu (Hutu), i manjinski stočari (Tutsi). U 19. st. pod njem., a potom belg. kolonijalnom vlašću. Mandatno područje Belgije pod imenom Ruanda-Urundi 1923-46. God. 1962. postaje nezavisna država, koja ime od Urundi mijenja u Burundi. God. 1990. osnovana je vlada nac. jedinstva, a 1993. izbio je građanski rat između dviju etničkih zajednica; god. 1996. vojska Tutsija preuzela je vlast.

Bušmani, afrikaanski bosjesman, ljudi iz grmlja, pogrdan naziv; domorodački San), narod i rasa raštrkana po pustinjama JZ Afrike (Kalahari, Namib); o. 85 000 pripadnika. Nekoć brojni; potiskivali su ih Buri i Bantu-crnci, umirali su od raznih bolesti; niska rasta (o. 150 cm); lovci, skupljači plodova. butadien, najjednostavniji nezasićeni ugljikovodik iz skupine konjugiranih diena, CH2 = CH - CH = CH2, lakoupaljiv plin karakteristična mirisa. Industrijski se pripravlja iz acetilena, etanola odn. krekiranjem nafte. Važan je međuprodukt u sintezi umjetnoga kaučuka.

Butan, država u J Aziji, u I dijelu Himalaje. Obuhvaća tropsko himalajsko predgorje (do 1 800 m), središnji Butan (2 000-3 000 m) i Visoku Himalaju (najviši vrh 7 314 m). Klima: u nižim dijelovima monsunska, u višim planinska pod jakim utjecajem monsuna. Vegetacija s obzirom na nadmorsku visinu: od savane preko tropske šume, zimzelene gorske i crnogorične šume do planinskih rudina. Rijeke (desni pritoci Brahmaputre) imaju obilje vode i velik pad, pogodne za hidroenergetsko iskorištavanje. Nac. sastav stanovništva: Tibetanci (Buthia ili Bothe; 50%),

143

Bušmani

B1.qxd

29.10.2003

20:53

Page 144

butan Buzet, gradić u S Istri, u dolini Mirne, 27 km S od Pazina; 1 698 st. (2001). Smješten na brežuljku; u podnožju novo naselje Fontana. Gradske zidine, gradska vrata, župna crkva iz 18. st., crkva sv. Jurja iz 17. st.

BUTAN Službeni naziv Druk Yul (Kraljevstvo Butan) Ustavno uređenje parlamentarna monarhija Površina 47 000 km2 Broj stanovnika 2 005 000 (42,6 st./km2) Gl. grad Thimphu Službeni jezik dzongkha BDP po st. 390 USD Novčana jedinica 1 ngultrum; 1 BTN = 100 četruma (chetrum); 1 indijska rupija; 1 INR = 100 paisa Međunarodni znak BTN, BT Tel. pozivni broj +975 Vremenska zona po GMT-u +5,5

bypass (engl., bajpas), 1. kirurški zahvat kojim se premošćuje bolesni ili oštećeni dio krvne žile, kanala ili crijeva i tako omogućuje protjecanje krvi odn. sadržaja; premošćenje; 2. tkivo ili umjetni materijal stavljen u takvu funkciju; premosnica.

Byrd, Richard Evelyn, amer. polarni istraživač (1888–1957), admiral i avijatičar koji je 1926. prvi preletio Sjeverni pol, a 1929. letio od Rossove barijere do Južnog pola i natrag; vodio mnogobrojne antarktičke ekspedicije. Byron, George Gordon, engl. književnik (1788– –1824), romantičar, putovao Europom, borio se za oslobođenje Grčke (u kojoj je i umro). Stvorio mit o neshvaćenome i slobodoumnome romantičnom junaku. Gl. djela: romantični ep o neukrotivu usamljeniku Hodočašće Childea Harolda, nedovršeni ep i satira protiv licemjerna morala Don Juan, Vizija suda uperena protiv kralja Georgea III., istočnjačke pjesničke priče Kaurin, Gusar, Lara, drama Manfred, u kojoj romantičnom liku pripisuje titansku snagu, te popularna poema Chillonski sužanj. Romantičarskim duhom nadahnuo je mnoge velike pjesnike (Puškin, Ljermontov, Lamartine, Mickiewicz).

Butan

Nepalci (Gurunzi; 35%), Šarčopsi (15%). Po vjeroispovijedi: budisti (75%), hinduisti (25%). Veći gradovi: Thimphu (30 000 st.), Punakha. Poljoprivreda samoopskrbna: riža, kukuruz, pšenica, ječam, proso, krumpir, voće; jakovi, koze, goveda, perad. Veliko šumsko bogatstvo (66% površine pod šumama). Industrija slaba. – Politički sustav: parlamentarna monarhija bez pisanog ustava. Kralj je najviši nositelj izvršne vlasti. Jednodomni parlament. – Povijest. U 9. st. Tibetanci su potisnuli Indijce i na području današnjeg B. utemeljili svoju državu, koja je 1720. pod prevlašću Kine, pod upravom religijskih vlasti; pod formalnim brit. protektoratom od 1865; od 1907. ima status neovisnoga kraljevstva. God. 1949. Indija je preuzela obranu zemlje i njezino zastupanje George Gordon Byron pred inozemstvom. Puna neovisnost proglašena 1971.

byte (krat. od engl. binary term, binarni član), jedinica informacije od 8 bita (B); mjera kapaciteta memorije (najčešće u oblicima kB - kilobajt, MB - megabajt, GB - gigabajt). Andrija Buvina, vratnice splitske katedrale

butan, zasićeni plinoviti ugljikovodik, C4H10, četvrti član homolognog niza → alkana. Ima ga u nafti i zemnom plinu. Poznata su dva izomerna oblika: normalni b. i izobutan. U promet dolazi u ukapljenom stanju, obično u smjesi s propanom, komprimiran u željeznim bocama. Upotrebljava se kao gorivo u kućanstvu, laboratoriju i sl. Buvina, Andrija, hrv. romanički drvorezbar (prva pol. 13. st.), autor figuralnih reljefa s prizorima iz Kristova života na drvenim vratnicama splitske katedrale sv. Dujma, iz 1214.

144

C1.qxd

29.10.2003

21:31

Page 145

cC Razvoj slova

Calcutta, grad u SI Indiji, središte Zap. Bengala, leži

C

egipatski hijeroglif rimska kapitala gotica

na obalama Hooghlyja (rukavac Gangesa) 140 km od Bengalskog zaljeva; 4 400 000 st. (Velika C. 12 900 000 st.); po važnosti druga luka države. Središnji dio grada razvio se u doba kolonijalizma s mnogim neogotičkim građevinama (19. st.); oko njega je kaotično niknuo megalopolis sa sirotinjskim predgrađima, na obalama rijeke u dužini od 50 km. Sveučilište (1857), Indijski muzej prirodnih znanosti. Brodogradnja, kem., prehr., tekstilna industrija. Utemeljena 1690. kao sjedište Istočnoindijske kompanije; 1772–1912. gl. grad Britanske Indije.

najstarija glagoljica uglata glagoljica æirilica ustav

c, C, treće slovo lat. abecede, izvedeno iz starosemitskog gimel (deva), preko grč. gamma; u slav. jezicima nastalo u drugoj i trećoj palatalizaciji. U hrv. jeziku označuje bezvučni zubni suglasnik.

Calcuta, Victoria Memorial

c - MAT, oznaka za konstantu; c - FIZ, predmetak decimalnih mjernih jedinica centi; znak za brzinu svjetlosti;

c - GLAZB, početni ton osnovne dijatonske ljestvice C-dura; C - MAT, rim. znak za broj sto; C - FIZ, mjerna jedinica električnog naboja kulon; C - KEM, kem. simbol za ugljik (lat. carbonum); °C - FIZ, znak jedinice temperature, Celzijev stupanj. Ca, kem. simbol za kalcij (lat. calcium). Cádiz, gl. grad i luka istoimene pokrajine u Andaluziji, na obali Atlantskog oceana, Španjolska; 157 000 st. Ribarska i trg. luka (izvoz ulja, vina, agruma). Katedrala (13. st.), nova barokna katedrala (17-19. st.), ostaci feničke nekropole; muzeji, galerija slika. Brodogradnja, ind. duhana, prehr. proizvoda i tekstila. Razvio se osobito u doba velike trgovine s Amerikom (17-19. st.).

Cage, John, amer. skladatelj (1912–1992), glazb. eksperimentator, parametre zvuka (visinu i boju tona, dinamiku) nastojao je potpuno osloboditi od unaprijed određenih međuodnosa, eksperimentirajući (preparirani klavir) i ustupajući mjesto nepredvidljivoj igri (aleatorika).

Cagliari, gl. grad i luka na jugu Sardinije, Italija; 206 000 st. Sveučilište (1606). Trg. i upravno središte otoka. Brodogradnja, tekstilna, petrokem. i prehr. industrija.

Calder, Alexander, amer. kipar (1898–1976), od žice, kovine i drva oblikuje apstraktne lebdeće konstrukcije koje su se u poč. pokretale malim motorom, a poslije zračnom strujom (mobiles) te fiksirane, nepokretne skulpture koje je J. Arp nazvao stabiles. Calderón de la Barca, Pedro, španj. dramatičar (1600–1681), vojnik i dramaturg na kraljevskom dvoru, napisao 120-ak svjetovnih drama i 80-ak crkvenih prikazanja. Među svjetovnima najtipičnija mu je filoz. drama Život je san; među tragične drame na temu ljubomore i časti ubraja se Sudac zalamejski, a od drama nabožnog sadržaja najtipičnije je Veliko kazalište ovoga svijeta. Najvažniji dramatičar književnosti tzv. zlatnog vijeka. Calgary, grad u provinciji Alberti u podnožju Pedro Calderón de la Stjenjaka, Kanada; 636 100 st.; šire područje 822 000. Barca Rafinerija nafte, petrokem. i prehr. industrija. Važno želj. čvorište i središte zimskih sportova (Zimske OI 1988). Snažno se razvio poslije otkrića ležišta nafte i prirodnog plina. California → Kalifornija Callas, Maria, pr. prezime Kalogeropoulos,

ski sloj na keramici koji je čini nepropusnom; služi za ukras. Porculan se pocakljuje smjesom kaolina, vapnenca i glinenca, a lončarska roba smjesom gline i olovne gleđi.

amer. pjevačica grč. podrijetla (1923–1977), sopran i mezzosopran, neobično velika opsega glasa, pjevala je različite operne uloge (G. Verdi, G. Puccini, G. Donizetti). Znatno utjecala na promjenu tehnike pjevanja, dikcije i scenske glume, potpuno promijenivši dotadanje standarde opernog pjevanja.

cal, znak za kaloriju, staru jedinicu za toplinu. Calais, grad i luka na obali La Manchea, S Francuska;

Calvin, Jean, kršć. reformator (1509–1564). Nakon

caklina, također glazura (njem.), staklasti površin-

75 300 st. Trg. i ribarska luka, gl. pristanište za trajektni promet prema Doveru u Velikoj Britaniji. Teško stradao u 2. svj. ratu. Turizam, brodogradnja, metalurgija, čipkarstvo.

završena katoličkog studija teologije, priklonio se protestantizmu. Pred progonima u Francuskoj sklonio Maria Callas se u Ženevu. Grad je pridobio za protestantizam i pretvorio ga u teokratsku republiku. I sam je podlegao netoleranciji te je dao pogubiti one koji su odstupili od

145

C1.qxd

29.10.2003

21:32

Page 146

Cambraiska liga njegove inačice protestantizma. Autor djela Kršćanska institucija. Po njemu je nazvan kalvinizam, protestantsko učenje o dvostrukoj predestinaciji prema kojemu spasenje i prokletstvo duša ovise o nedokučivoj Božjoj volji, koja milost udjeljuje samo izabranima. U kalvinizmu su priznata samo dva sakramenta: krštenje i euharistija (pričest).

ti čovjekovu težnju za vječnošću i prolaznost njegove egzistencije. Izlaz vidio u revoltu, a apsurdu suprotstavljao stvaralački čin. Autor romanâ: Stranac, Kuga, Pad; drama: Caligula, Opsadno stanje, Pravednici; eseja: Mit o Sizifu, Pobunjeni čovjek. Nobelova nagrada za književnost 1957.

Cambraiska liga, protumlet. savez koji su 1508.

ga gl. grada, na obalama rijeke Molonglo; 328 000 st. Osnovan (1913) i izgrađen po planu amer. arhitekta Waltera Burlyja Griffina 1913-27; gl. grad od 1927. Sveučilište (1946), Akademija znanosti, muzeji.

sklopili papa Julije II., franc. kralj Luj XII., aragonski kralj Ferdinand II., i njem. car Maksimilijan I., te vojvode Savoje i Ferrare. Pokušaj da savezu pristupi Jean Calvin hrv.-ugar. kralj Vladislav II. spriječile su tur. provale i venecijanska diplomacija koja se nagodila s papom Julijem II. te se C. l. raspala (1510). Rat je ipak s prekidima vođen gotovo tri desetljeća s izrazito razornim posljedicama na mlet.-austr. granici u Istri.

Canberra, gl. grad Australije i Područja australsko-

Cambridge, gl. grad istoimene grofovije u Engleskoj, 90 km SI od Londona; 113 000 st. U središtu je poljoprivr. područja, na obalama rijeke Cam (odatle mu ime), s mnogim kult. ustanovama. Znamenito sveučilište (utemeljili ga augustinci 1209), obuhvaća King’s College (1441), Christ’s College Albert Camus (1501), Saint John’s College (1511) i Trinity College (1546), koji su građeni različitim stilovima (gotika, renesansa, barok, klasicizam). Muzej Fitzwilliam, galerija slika, niz pov. zgrada; stari dio grada spojen je mostovima s predgrađima na lijevoj obali rijeke. camcorder (engl.), prijenosni uređaj za snimanje slike i zvuka na videovrpcu ili magnetni disk. Sastoji se od malene televizijske kamere i videorekordera, koji snima događaje, a može ih i reproducirati.

camera obscura → tamna komora Camões, Luís Vaz de, port. pjesnik (1524–1580),

Canberra, zgrada Saveznog parlamenta

vojnik i pustolov, u velikom nacionalnom spjevu Luzitanci veličao domovinu i pothvate port. pomoraca na putu u Indiju; dojmljiva je epizoda o smrti Ines de Castro, čija je sudbina nadahnula mnoge dramatičare. Njegove lirske pjesme Rime najviši su dometi port. renesansne poezije.

slov. moderne; uveo nov način pisanja u kojem prevladava čovjekov unutarnji svijet, napose u simbolističkom romanu Kuća Marije Pomoćnice. Drame: Kralj Betajnove, Sablazan u dolini šentflorjanskoj, Sluge, Lijepa Vida; novele: Sluga Jernej i njegovo pravo. Za slov. modernu važna je pjesnička zbirka Erotika.

Campanella, Tommaso, tal. filozof i pisac (1568–1639), napustio dominikanski red; optužen da širi herezu, 27 god. proveo u tamnici. U djelu Grad sunca zastupao utopijsku ideju idealne države u kojoj vlada razum uz pomoć mudrosti, moći i ljubavi te se Luís Vaz de Camões postiže osobna sreća i zajedničko (kolektivno) dobro. Po izlasku iz zatvora živio u Parizu, gdje je i umro.

Cannes, turističko središte u departmanu Alpes-Maritimes, na Azurnoj obali, JI Francuska; 69 000 st. Uzgoj cvijeća; proizvodnja miomirisa i keramike; turizam. Mjesto održavanja međunar. film. festivala, s nagradama Zlatna palma i Grand Prix za najbolju režiju, mušku i žensku ulogu.

Campoformijski mir, mirovni ugovor sklopljen

objasnio razliku između atoma i molekula. Poznat po reakciji disproporcioniranja aromatskih aldehida na karboksilnu kiselinu i alkohol obrađivanjem s lužinom (Cannizzarova reakcija).

Ivan Cankar

17. 10. 1797. između Austrije i Francuske u Campoformiju, kraj Udina (Italija), poslije Napoleonova pobjedonosnog pohoda u Italiji. Francuska je stekla austr. Nizozemsku i zap. obalu Rajne, a Venecija, Istra, Kvarner, Dalmacija i Boka kotorska pripali su Austriji.

Camus, Albert, franc. književnik (1913–1960), sudionik franc. pokreta otpora, gl. urednik dnevnika Combat. U knjiž. stvaranju polazio od ideje o apsurdTommaso Campanella nosti života i svijeta te postavljao pitanje kako pomiri-

Cankar, Ivan, slov. književnik (1876–1918), tvorac

Cannizzaro, Stanislao, tal. kemičar (1826–1910),

Canossa, srednjovj. dvorac u tal. pokrajini Reggio nell’Emilia. God. 1077. ekskomunicirani rim.-njem. car Henrik IV. ovdje je, pod ponižavajućim okolnostima, došao zatražiti oprost od pape Grgura VII., pa otad izreka “ići u Canossu” znači pristanak na svjesno poniženje.

146

C1.qxd

29.10.2003

21:32

Page 147

Carigrad luke La Guaire. Utemeljen 1567. Sveučilište (1725), umj. akademija, visoke škole. Rafinerija nafte. Građevna, cementna, duhanska, kožna, kem., farmaceutska industrija. Gl. grad od 1831.

Caravaggio, pr. ime Michelangelo Merisi, tal. ranobarokni slikar (1573–1610), naturalističkim realizmom, često dramatičnom uporabom chiaroscura, slikao likove iz svakidašnjeg života, sakralne kompozicije i mrtvu prirodu (Martirij Sv. Matije, Obraćenje Pavlovo). Snažno utjecao na barokno slikarstvo.

Cardiff, gl. grad grofovije Glamorgan (South Glamorgan) i Walesa, na ušću rijeke Taff u Bristolski kanal. 261 000 st. U središtu je rudokopnog bazena. Sveučilište (1893), Velški nacionalni muzej; brodogradnja, metalurgija, kem. industrija.

Car Emin, Viktor, hrv. književnik (1870–1963).

Caravaggio, “Bakho”, Rim, Galleria Borghese

cantus (lat.), dionica kojoj je povjerena melodija; u višeglasju 14-17. st. najviša sopranska dionica; c. firmus, temeljni napjev (tema) polifone skladbe; c. planus, od 13. st. naziv za gregorijanski napjev koji se razvija u ravnomjernim jednakim notnim vrijednostima.

Capablanca, José Raoul, kubanski šahovski velemajstor (1888–1942), treći po redu prvak svijeta (1921-27). Naslov svj. prvaka osvojio je pobijedivši u meču E. Laskera, a izgubio ga od A. Aljehina. Cape Town (afrikaanski Kaapstadt), gl. grad i luka pokrajine Cape, na obali Atlantskog oceana, Južnoafrička Republika; 1 150 000 st., s predgrađima 2 350 000. Najstarije eur. naselje u Južnoafričkoj Republici; osnovali ga Nizozemci 1652. Sveučilište (1918), zvjezdarnica. Sjedište zakonodavnih institucija. Brodogradnja, prehr. i tekstilna industrija. Luka za izvoz ruda i rudnih prerađevina.

Capra, Frank, amer. film. režiser (1897–1991), u nizu filmova klasične naracije (Dogodilo se jedne noći, Gospodin Deeds ide u grad, Gospodin Smith ide u Washington, Arsen i stare čipke) iskazivao je iskrenu vjeru u postojanje individualne i opće ljudske dobrote. Tijekom 2. svj. rata bio je urednik antologijske dokumentarno-propagandne serije Zašto se borimo.

Zaokupljen svjedočenjem o slav. i hrv. identitetu Istre i Rijeke. Realist s elementima modernih postupaka u oblikovanju likova i građenju lirskih ugođaja. Djela: drame Zimsko sunce, Na straži; romani Nove borbe, Naša Mare, Među dva ognjišta, Pusto ognjište, Usahlo vrelo, Iza plime, Danuncijada, Pod sumnjom, Presječeni puti, Suor Aurora Veronika.

Carevinsko vijeće (njem. Reichsrat), sav. parlament Carevine Austrije u austr. dijelu Austro-Ugarske (1867–1918), sa sjedištem u Beču. Tvorili su ga Gornji Viktor Car Emin i Predstavnički dom. U C. v. bili su i zastupnici hrv. i slov. zemalja (Dalmacije, Istre, Gorice, Kranjske, Koruške i Štajerske). Caricin (1925-61. Staljingrad, 1961-91. Volgograd), grad i luka na Volgi, Rusija; 1 000 000 st. Velika trg. luka povezana i s kanalom Volga–Don. Osnovan 1589. Znanstv. i kult. središte (sveučilište, akademija, muzeji, kazališta). Ind. strojeva, prehr. proizvoda; brodogradnja i rafinerija nafte. U 2. svj. ratu poprište velike bitke njem. i sovj. vojske. → Staljingradska bitka Carigrad (Istanbul, Konstantinopolis), najveći grad Turske, na obalama Bospora; 7 774 000 st. Utemeljio

Capri, otok u Tirenskom moru, u J dijelu Napuljskog zaljeva, Italija; 10,36 km2, 12 000 st. Pretežno brdovit (najviši vrh Solaro 589 m), poznat po mnogim špiljama, među kojima je najpoznatija Modra (Grotta azzurra). Turizam.

car (slav. prema lat.), vladar; naslov drž. poglavara izveden iz prezimena G. J. Cezara. Tako su se nazivali vladari Rim. Carstva počevši od Augusta, koji je prezime naslijedio kao Cezarov usvojenik. Poslije su naslov c. dobivali svi nasljednici vladarskog položaja. U starijoj hrv. tradiciji naslov je imao i oblik cesar.

Caracas, gl. grad Venezuele; 1 965 000 st., metropolitansko područje 5 000 000; udaljen 17 km od karipske

147

Carigrad, džamija sultana Ahmeda I., 17. st.

C1.qxd

29.10.2003

21:32

Page 148

carine Svojim knjigama Alica u zemlji čudesa te Kroz ogledalo i što je Alica tamo našla unio je preokret u dječju književnost. Njegova su djela fantastična parodija nepredvidljive i groteskne zbilje, čime je najavio teme koje će zaokupljati književnost 20. st. (nadrealizam, književnost apsurda, postmodernizam).

carski rez, vađenje ploda iz majčine utrobe prerezivanjem trbušne stijenke i maternice. Izvodi se kad je ugrožen život trudnice i/ili djeteta i kad se porođaj ne može dovršiti prirodnim (vaginalnim) putem.

Carigrad, sultanova palača “Dolma Bahçe”

Cartagena, grad i ratna luka u pokrajini Murciji, na ga je 330. Konstantin Veliki na mjestu staroga grč. grada Byzantiona. Gl. kult., gosp. i prometno središte Turske, na raskrižju putova iz JI Europe u Malu Aziju i iz Sredozemnoga u Crno more. Sveučilište (1883). Među mnogobrojnim kult.-pov. spomenicima najpoznatiji su Aja Sofija (6. st.), džamija Ahmeda I., Visoka porta (nekad sjedište velikog vezira), Topkapi saraj, palača Seraskerat. Ind. duhana, kem. i prehr. proizvoda.

carine, pristojbe koje se plaćaju na robu inozemnog, a katkad i domaćeg podrijetla što prelazi državnu, odn. carinsku granicu. U pravilu ih plaćaju kupci. Prema smjeru kretanja robe razlikuju se uvozne, izvozne i tranzitne c., a prema načinu odmjeravanja c. ad valorem (carina kao postotak od kupovne vrijednosti), specifične i kombinirane c. Prema učincima koji se žele postići, mogu biti fiskalne i zaštitne (radi zaštite domaće proizvodnje i zaposlenosti).

Caritas Internationalis (lat.), katol. dobrotvorna organizacija (prema teološkom pojmu caritas, milosrđe). Nastala je na inicijativu Vatikana 1950, a u mnogim državama svijeta utemeljeni su i njezini nac. ogranci s ciljem da organiziraju i pružaju pomoć građanima zemalja koje proživljavaju tešku ekon., soc. i polit. krizu. Caritas Internationalis, znak

Carmina burana (lat.), rukopisna zbirka srednjovj. pjesama iz 12. i 13. st., zapisanih o. god. 1300. Spjevali su ih putujući đaci (vaganti, goliardi), a nazvane su prema bavarskom mjestu Benediktbeuren (lat. Bura sancti Benedicti) gdje su pronađene 1803. U njima se prepleću lirski opisi prirode, senzualnost i grubi realizam; uz neke postoji i notni zapis (neume). C. Orff uglazbio je 25 pjesama u istoimenoj kantati.

Carnotov kružni proces, opis rada teorijski idealnoga stroja (Carnotov stroj) za pretvaranje unutarnje (toplinske) energije u rad. Po otkriću drugoga zakona termodinamike (Carnotov princip, 1824) opisao ga je franc. voj. inženjer i fizičar N. L. S. Carnot (1796–1832). Proces ima četiri faze i pokazuje da ni u idealnom slučaju nije moguće svu unutarnju energiju pretvoriti u rad. Učinkovitost stroja ograničena je razlikom temperatura između tzv. toploga i hladnog spremnika. Carroll, Lewis, pr. ime Charles Lutwidge Dodgson, engl. književnik (1832–1898); anglikanski pasFidel Castro Ruz

tor, prof. matematike u Oxfordu, strastveni fotograf.

obali Sredozemnog mora, Španjolska; 176 000 st. U antici, jedno od gl. rim. središta na Pirenejskom poluotoku.

Cartagena, grad i luka na Karipskome moru, središte departmana Bolívar, SZ Kolumbija; 700 000 st. Sveučilište (1824). Stoljećima uporište španj. kolonijalne vlasti. Sačuvan stari dio grada iz doba španj. kolonizacije. Rafinerija; tekstilna i prehr. industrija.

Caruso, Enrico, tal. pjevač, tenor (1873–1921), proslavio se tal. romantičnim opernim repertoarom; posjedovao je izvanredno gibak glas baršunaste mekoće. Svj. slavu stekao zahvaljujući novim medijima (gramofonske ploče), postavši pojam savršenog pjevača.

Casablanca (arap. Dar al-Baida), najveći grad i luka Maroka, na obali Atlantskog oceana; 3 541 000 st. Utemeljili su ga Portugalci 1515, zaposjeli ga Francuzi 1907 (izgradili luku 85 km JZ od grada). Sveučilište i Velika mošeja Hasana II. Moderne stambene i industr. četvrti. Brodogradnja; prehr., elektronička, kem., tekstilna industrija, ćilimarstvo. Čvorište cestovnog i želj. prometa. Međunar. zračna luka. Casals, Pablo, španj. violončelist (1876–1973); usavršio tehniku (uveo sviranje palcem u visokim položajima), svirao podjednako uvjerljivo barokni i suvremeni repertoar, jedan od najistaknutijih reproduktivnih umjetnika 20. st. i glazb. pedagog. Casanova, Giovanni Giacomo, tal. pustolov (1725–1798), boravio na uglednim vladarskim dvorovima, bavio se hazardnim igrama i magijom, u Parizu uveo lutriju, izazivao veliku pozornost raskalašenim životom, otmicama i aferama. Pobjegao iz zloglasne mlet. tamnice Piombi. Mnogobrojne ljubavne avanture opisao u svojim Sjećanjima. Simbol je razuzdana zavodnika. cash (engl.), keš, gotovina, gotov(i) novac. Castro Ruz, Fidel, kubanski političar i državnik (1927), studirao pravo, rano se angažirao u pokretu protiv dominikanskog diktatora Trujilla. Poslije prvih revolucionarnih pokušaja utamničen, potom u izbjeglištvu u Meksiku, odakle se vratio 1956. s 80 suboraca i iste godine započeo oružani ustanak, a 1959. srušio diktatora F. Batistu, postao predsj. vlade i

148

C1.qxd

29.10.2003

21:33

Page 149

Celebes uspostavio komunističku diktaturu na Kubi, oslonivši se na SSSR; vođa kubanske KP i šef države.

casus belli (lat., uzrok rata), povod za rat; događaj zbog kojega se jedna država nalazi u stanju obrane od navale ili potencijalne navale druge države; PROŠ, povod svađama, sukobima.

catch-as-catch-can (engl., uhvati kako možeš), način slobodnog hrvanja u kojem su dopušteni svi mogući pa i grubi zahvati i udarci. Natjecatelji se služe elementima džuda, grčko-rimskog i slobodnog hrvanja, podijeljeni su u kategorije prema tjelesnoj masi, kao i hrvači, a nastupi su im često koreografirani. Cave, Nick, austral. rock kantautor (1957), karijeru započeo 1977. u punk sastavu Boys Next Door; 1983. s Mickom Harveyem oformio Bad Seeds, svoju buduću prateću grupu. Isprva cijenjen na alternativnoj rock sceni, albumima Murder Ballads (1996) i Boatman’s Call (1997) postiže uspjeh i u tzv. glazbi srednje struje. Cavendish, Henry, engl. kemičar i fizičar (1731–1810); otkrio vodik, utvrdio sastav zraka i vode. Izmjerio i gravitacijsku konstantu s pomoću koje se definira sila teže, te odredio srednju relativnu gustoću Zemlje.

Cavour, Camillo Benso, tal. političar (1810– –1861), zalagao se za ujedinjenje Italije pod vodstvom Pijemonta. Predsj. vlade 1852-61. Proglasio ujedinjenje Italije (1861). Utemeljio list Il Risorgimento u kojemu je zagovarao rat protiv Austrije. Poticao protuaustr. raspoloženje u Hrvatskoj te je radi toga održavao veze s hrv. političarom E. Kvaternikom, osobito u doba njegova izbjeglištva u Torinu.

Cavtat, gradić i luka 17 km JI od Dubrovnika, na obali Župskog zaljeva; 2 004 st. (2001). Turizam, ribarstvo. Prvotno naselje (grč. Epidaur), poslije rim. kolonija te Civitas Vetus (odatle hrv. Cavtat). Ostaci grad. zidina, samostan, knežev dvor, župna crkva, na groblju mauzolej obitelji Račić (djelo I. Meštrovića), rodna kuća V. Bukovca (spomen-zbirka), biblioteka B. Bogišića. Nedaleko međunar. zračna luka Čilipi. Cayman, otočje u Karipskome moru SZ od Jamajke; km2,

brit. posjed; 259 25 400 st.; sastoji se od triju otoka: Grand C., C. Brac i Little C. Gl. grad Georgetown. Ribolov, turizam. Otkrio ga K. Kolumbo 1503.

Katkad se naziva i optički disk prema načinu zapisa (laserski, optički) i čitanja s diska. Postoji više tipova CD-a; među ostalim oni na koje se mogu zapisivati i s njih brisati podaci (CD-RW), ili samo jednom zapisivati bez mogućnosti brisanja (CD-R); → CD-ROM

CD (akr od franc. Corps Diplomatique), oznaka na vozilima i drugim oblicima imovine nekog diplomatskog predstavništva u stranoj državi. CD-ROM (akr. od engl. compact disk - read only memory), način pohranjivanja velike količine podataka (650 MB) upotrebom laserske zrake. Na CD-ROM-u podaci se snimaju jednom i ne mogu se mijenjati. Na njemu se isporučuju računalni programi, igre i sl. Ce, kem. simbol za cerij (lat. cerium). cedar (grč.), vazdazeleno stablo (Cedrus) iz porodice borova. Drvo ugodna mirisa, meko i trajno, upotrebljava se za izradu namještaja i unutrašnja uređenja. Poznati su libanonski, himalajski, ciparski i atlantski c. Biljka kultivirana i na jadranskoj obali.

cefeide (grč.), neupadljive zvijezde među kojima se nalazi zvijezda promjenjiva sjaja, Delta Cefeja, s periodom od 5 dana i 9 sati. Zvijezda pulsira – ritmički joj se mijenja volumen. Prema njoj mnogobrojne su promjenjive zvijezde dobile ime d-cefeide ili cefeide. Njihovo je svojstvo omogućilo izračunavanje udaljenosti u Mliječnoj stazi. cedar ceh (njem.), obrtničko udruženje jedne struke; općenito, neki obrt, zanimanje.

Cavtat

Celebes (indonez. naziv Sulawesi), otok u Indoneziji; 194 441 km2, s manjim otocima 13 770 000 st. Gl. grad i luka Ujung Pandang (prije Makasar). Pretežno brdovit otok s nizom aktivnih vulkana (Rantemario, 3 724 m). Upravno je podijeljen na 4

Cazin, grad u SZ BiH; 12 200 st. (1991), pretežno Bošnjaka Muslimana. Drvna i tekstilna industrija. U povijesti središte mnogih pobuna protiv središnje osmanske vlasti. Teško stradao za vrijeme srp. agresije na BiH (1992-95).

cd, znak za jedinicu svjetlosne jakosti → kandela. Cd, kem. simbol za kadmij (lat. cadmium). CD (akr. od engl. compact disk), nemagnetski disk koji se koristi za pohranu digitalnih informacija.

149

Celebes, selo

C1.qxd

29.10.2003

21:33

Page 150

celer pokrajine. Ekvatorijalna klima. Obalno područje pod šumama, a u unutrašnjosti savane. Stanovništvo živi ugl. u primorju, a u unutrašnjosti primitivna plemena. Uzgajaju se riža, kukuruz, sago, kokosove palme, kaučukovac, kava, mirodije, duhan. Bogata ležišta bakra, nikla, željeza, mangana i kroma. Otkrili ga Portugalci 1512, poslije pod niz. kolonijalnom vlašću. U sastav Indonezije uključen 1949.

celer (njem. iz grč.), zeljasta biljka (Apium graveolens) iz porodice štitarki. Upotrebljava se u pučkoj medicini i kao začin. Od običnog celera potječu mnogi uzgojeni varijeteti koji se uzgajaju kao povrće. celer

celibat (lat.), stanje neženstva, bezbračnost. U kršćanstvu ga izabiru monasi i redovnici, u Katol. crkvi uvjet je za svećeničku i biskupsku službu, a u pravoslavlju samo za biskupsku.

plastifikatora. Prije se široko upotrebljavao kao termoplastični materijal, osobito za izradu filmske vrpce. Danas se u tu svrhu više ne koristi zbog lake zapaljivosti.

celuloza (lat.), org. spoj, ugljikohidrat iz skupine polisaharida, građen od velikog broja (8 000 - 12 000) lančasto povezanih molekula monosaharida - glukoze. Najzastupljeniji org. spoj u prirodi, sadrži 50% ugljika cjelokupnoga biljnog svijeta. Bijela vlakna celuloze su bez okusa i mirisa, netopljiva u vodi. C. gradi najveći dio staničnih stijenki biljnih stanica. Životinjske i ljudske stanice je ne sadrže. Ima je puno u voću i povrću, čovjek je ne može probaviti jer nema za to potrebnih enzima. Mnogo celuloze sadrže drvo i pamuk pa se stoga koriste za proizvodnju papira, ljepenke, umjetnih vlakana. Celzijev stupanj, znak °C, jedinica Celzijeve temperature, definiran empiričkom temperaturnom ljestvicom kao stoti dio razlike temperaturâ ledišta vode (obilježenog na ljestvici 0 °C) i njezina vrelišta (obilježenog 100 °C). Jednak je → kelvinu (1°C = 1K).

Celje, grad na rijeci Savinji, Slovenija; 49 000 st. Kazalište, muzej. Kovinska, kem. i prehr. industrija. U antici rim. naselje Celeia, u sred. vijeku u posjedu grofova Celjskih (14-15. st.).

Benvenuto Cellini, soljenka Franje I., Beč, Kunsthistorisches Museum

F 212 200 150 122 100 50 32 0

C

120 100 93. 80 70 60 50 37. 30 20 10 0 - 10 - 17. - 30 - 40

Celzijev stupanj

Cellini, Benvenuto, tal. renesansni kipar, zlatar i pisac (1500–1571), majstor minuciozno izrađenih sitnih zlatarskih predmeta (Soljenka) te skulptura i reljefa velikog formata (Perzej s Meduzinom glavom, Cosimo Medici). Mnogo je radio po narudžbama papa Klementa VII. i Pavla III. Premda je uživao njihovu potporu, bio je prisiljen bježati iz Rima zbog sudjelovanja u ubojstvima i drugim skandalima. Napisao autobiografiju Moj život, a svoj rad opisao u Dvije rasprave o zlatarstvu i kiparstvu. celofan (franc.), proziran, sjajan i nepropustan list od regenerirane celuloze, dobiven viskoznim postupkom. Elastičan je i lakozapaljiv, upotrebljava se za ambalažu. Sve se više zamjenjuje polipropilenom. Celovec, slov. naziv za → Klagenfurt. Celsius, Anders, šved. fizičar i astronom (1701– –1744), istraživao Zemljin magnetizam i predložio empiričku temperaturnu ljestvicu. Po njemu je jedinica temperature nazvana → Celzijev stupanj.

celulitis (lat.), upala kože, potkožnog veziva i masnog tkiva, rezultira očvrsnućima u obliku manjih ili većih čvorova koji mogu biti bolni. Pojava je povezana s reumatizmom, migrenom, kožnim alergijama, astmom i neuravnoteženošću → vegetativnoga živčanog sustava. Anders Celsius

celuloid (engl.), prozirna, lakozapaljiva supstancija koja se pripravlja iz celuloznog nitrata i kamfora kao

Celjski, velikaška obitelj njem. podrijetla s posjedima u Ugarskoj, slov. zemljama i Hrvatskoj (Međimurje, Varaždin, dio Hrv. zagorja, Bihać i dr.). Najveći uspon dostižu u 15. st. (hrv. banovi Herman II., Fridrik II. i Ulrik II.). Naslov državnih knezova stječu 1436. Nakon smrti posljednjeg odvjetka Ulrika (1456) njihove posjede nasljeđuju Habsburgovci, s kojima su bili u višegodišnjem sukobu. cement (lat.), hidraulično vezivo koje se stvrdnjava i pod vodom; u užem smislu portland cement. Pečenjem lapora ili tupine, tj. prirodne smjese vapnenca i gline u omjeru 3:1, na temperaturi sinteriranja od 1 450 °C nastaje klinker, a mljevenjem klinkera u finu prašinu, uz dodatak gipsa (3 do 5%), dobiva se cement. Gips regulira brzinu stezanja cementa. U novije vrijeme osim lapora koristi se i umjetna smjesa vapnenca i gline.

cenobij (grč.), zatvorena kolonija sa stalnim brojem udruženih jednostaničnih organizama iste vrste.

centa (lat.), naziv za razne mjerne jedinice mase od sto osnovnih jedinica, isprva za sto funta; npr. 100 kg (metrička c.).

centar (lat. prema grč.), središte. U matematici c. ili središte kružnice jest točka ravnine koja je jednako udaljena od svih točaka kružnice (slično je za središte kruga, sfere, kugle). Općenito, c. nekog skupa jest točka s obzirom na koju je taj skup simetričan. → projekcija; → rotacija

150

C1.qxd

29.10.2003

21:33

Page 151

cerij centralizacija (lat.), proces usredotočivanja vlasti na jednome mjestu (centru), u rukama jedne osobe, ili u središnjim drž. organima i tijelima.

centralizam (lat.), polit. i upravni sustav u kojemu se upravlja iz jednog središta; sustav u kojemu su gl. funkcije centralizirane te se vlast središnjih organa proteže na sve niže organe i strukture, koji su posve ovisni o središnjima te imaju samo izvršnu ulogu. centralna (središnja) banka, temeljna financ. institucija novčanog sustava jedne države. Za razliku od poslovnih banaka, u svojem se poslovanju ne vodi profitnom motivacijom, nego gosp. interesom države. Uspješnost njezina rada mjeri se ostvarenim ciljevima novčane politike, a ne prihodima koje ostvaruje svojom monopolskom pozicijom u kreiranju novca. Bavi se emisijom novca i odgovorna je za provođenje novčane i kreditne politike, osiguranje domaće i međunar. likvidnosti države i zakonitosti rada poslovnih banaka.

osnovi zakonskih propisa obavlja cenzuru; 3. osoba koja pregledava rukopis što se ima tiskati; nadziratelj ćudoređa, polit. i moralne podobnosti.

cenzura (lat.), nadziranje slobode izražavanja sprječavanjem protoka informacija i mišljenja u društvu koja prelaze službeno dopuštene okvire; službeno tijelo ili služba koja odobrava objavljivanje informacija i publikacija, izvedbu umj. djela, knjiga, filmova i centrifuga, stroj za predaju pošte te poduzima moguće zahvate na tim pranje rublja materijalima u ime zaštite drž. sigurnosti, nac. interesa, zaštite javnog morala i sl. Svojstvena je autoritarnim državama, ali u nekim oblicima može postojati i u demokr. državama (npr. zabrana pornografije). cenzus (lat.), 1. u ant. Rimu, raspoređivanje građana prema imovini; označava i tako popisanu imovinu; 2. u nekim društv. sustavima 19. i 20. st., visina porezne stope kao osnovica za stjecanje izbornog prava glasa; 3. općenito, procjena i popis imovine; 4. popis stanovništva grada, regije ili države.

Centralne sile, naziv za Njemačku i Austro-

cepelin, velik zračni brod, dugolik, s okvirom izrađe-

-Ugarsku Monarhiju, koji se prvi put spominje u vrijeme Bečkoga kongresa (1815), a uobičajen je od 1873-87, kada Njemačka i Austrija sklapaju s Rusijom savez. Naziv je osobito korišten u vrijeme 1. svj. rata, kada se, uz Njemačku i Austro-Ugarsku, odnosi i na Bugarsku i Tursku.

nim od lakih metala. Podijeljen je na posebne odjeljke koji su ispunjeni plinom lakšim od zraka. Ime je dobio centripetalna sila (Ecp) po konstruktoru Nijemcu Ferdinandu von Zeppelinu (1838–1917). Za razvoj i konstrukciju letjelice zaslužan je Zagrepčanin D. Schwarz (1852–1897). Cepelini su bili u upotrebi od 1914-37, kad je nakon katastrofe prestala njihova upotreba.

centrifuga (lat.), mehanički uređaj s bubnjem koji se okreće vrlo velikom brzinom. Ako se u bubnju nalazi mješavina tekućih i krutih tvari različitih gustoća, one se pod djelovanjem jake centrifugalne sile razdvajaju. Tako se pri brzom okretanju (centrifugiranju) bubnja u perilici rublja razdvaja voda od tekstila. U mljekarstvu se centrifugom izdvaja vrhnje iz mlijeka, u strojarstvu se centrifugiranjem čiste maziva ulja. U laboratorijima i industriji c. služi za razdvajanje, bistrenje, taloženje i filtriranje.

cepelin

cerealije → žitarice cerebralna paraliza (lat. i grč.), dječja kljenut

tijelo dalje od središta vrtnje. To je fiktivna sila budući da je centripetalna sila jedina sila koja djeluje u takvom sustavu i prisiljava tijelo da se giba po kružnici i ne dopušta mu da nastavi gibanje po pravcu. Uvažavajući → Coriolisovu silu, ta fiktivna sila omogućava primjenu Newtonovih zakona gibanja na rotirajuće sustave.

uzrokovana oštećenjem mozga. Osim nepravilnog razvoja mozga, uzrok su različita oštećenja tijekom trudnoće, porođaja ili u novorođenačkom razdoblju, primjerice krvarenja, upale, nedovoljna opskrba kisikom, žutica. Postoji zgrčena kljenutost udova različitog stupnja, neobične ili nekontrolirane kretnje, umna zaostalost, razrokost, nagluhost i poremećaj govora. Vide se i različiti oblici padavice.

centripetalna sila, sila koja prisiljava tijelo da se

ceremonija (lat.), skup svečanih radnji kojima se

giba po kružnoj putanji. Djeluje prema središtu kružne putanje. Povećava se s brzinom tijela i sa smanjivanjem polumjera kružnice.

Cerera, starorim. božica plodnosti, zemlje i poljo-

centurija (lat.), 1. u ant. Rimu, postrojba od 100

cerij, kem. element (simbol Ce), pripada → lan-

centrifugalna sila, “sila” koja povlači rotirajuće

vojnika, osnovna jedinica rim. vojske; satnija; 2. polit.-teritorijalna jedinica rim. građanâ na temelju koje je provođena centurizacija zemljišta radi njegove dodjele u vlasništvo pojedinim obiteljima.

cenzor (lat.), 1. u ant. Rimu, jedan od dvojice

službenika koji su upravljali određivanjem → cenzusa i nadzirali polit. ispravnost građana; 2. osoba koja na

slavi ili uveličava kakav događaj; obred. djelstva, odgovara joj grč. Demetra. tanoidima; at. broj 58, rel. at. masa 140,12; dolazi u alanitu, bastnazitu, ceritu i monazitu. Četiri su prirodna izotopa: cerij-136, -138, -140 i -142; identificirano je 15 radioizotopa. Upotrebljava se u tzv. mischmetalu, slitini rijetke zemlje koja sadrži 25% cerija, a služi kao kamenčić za upaljače. Soli su otrovne. Oksid se upotrebljava u industriji stakla.

151

C1.qxd

29.10.2003

21:34

Page 152

certifikat certifikat → svjedodžba Cervantes y Saavedra, Miguel de, španj. književnik (1547–1616), kao vojnik sudjelovao u bitkama kraj Lepanta (1571), gdje je ranjen, kod Navarina (1572) i kraj Bizerte, u Tunisu (1573). Kao zarobljenik berberskih gusara pet god. proveo u ropstvu; vrativši se u Španjolsku, živio u teškim ekon. prilikama te se počeo baviti književnošću. Životno mu je djelo Bistri vitez Don Quijote od Manche, duhovita parodija viteških romana, raščlamba španj. društva, ali i ljudske naravi u stalnom sukobu između ideala i stvarnosti. To je prvi moderni roman svj. književnosti. Uzorite novele, zbirka kratkih priča, važan je doprinos razvoju moderne novelistike. C. je autor i više drama te pasMiguel de Cervantes y toralnog romana Galatea. Saavedra

Azije). Rimsko Carstvo od god. ←300. do 100. gradi golemu cestovnu mrežu (150 000 km), radi bolje komunikacije među udaljenim provincijama, s tada revolucionarnim tehnološkim rješenjima (kamena površina, odvodi za vodu, mostovi, vijadukti, potporni zidovi, tuneli i miljokazi). C. kao suvremene prometnice počinju se graditi u 18. i 19. st., isprva tzv. “makadamske”, a poslije asfaltne ili betonske. Po funkciji i važnosti, c. se dijele na javne (državne, županijske, lokalne) i ostale (gospodarske, šumske, poljoprivredne i dr.). U Hrvatskoj je izgrađena mreža javnih c. u ukupnoj dužini od o. 30 000 km.

ceterum censeo (lat.), 1. dio izreke Katona Starijega

(←234.- ←149) kojom je navodno završavao svaki svoj govor u Senatu: Ceterum censeo Carthaginem esse delendam (“Uostalom, mislim da Kartagu treba razoriti”); 2. PREN, izreka kojom se iskazuje ustrajanje u nekom zahtjevu, prijedlogu, opasci.

Cesarec, August, hrv. književnik, publicist i polit. djelatnik (1893–1941); pisao pripovijetke, romane, drame, pjesme, putopise, eseje, rasprave i članke. S M. Krležom 1919. pokreće časopis Plamen, jedan je od gl. suradnika Književne republike. Djela: zbirka pjesama Stihovi (1919), 70-ak pripovjedaka i novela, romani Careva kraljevina (1925), Zlatni mladić (1928) i Bjegunci (1933); drama Sin domovine (1940). Prevodio s rus. i franc. jezika. Kao komunista i antifašista režim NDH ga je pogubio 1941.

Cetina, rijeka u srednjoj Dalmaciji, Hrvatska; duga 100,5 km. Izvire u podnožju Dinare (kod Vrlike), u Jadransko more utječe kod Omiša. U gornjem toku kraj Hrvaca i Sinja, umjetno Peručko jezero; nizvodno od Trilja stvara kanjonsku dolinu; u donjem toku vodopadi → Velika i Mala Gubavica; na njoj je izgrađeno više HE.

Cesarić, Dobriša, hrv. pjesnik i prevodilac (1902–

Cetina, selo na izvoru istoimene rijeke. Ruševine

–1980), prvu knjigu pjesama objavio 1931. pod August Cesarec naslovom Lirika. Stil mu se odlikuje jednostavnošću i jasnoćom, a pjesme su mu prevođene na većinu svjetskih jezika. S D. Tadijanovićem i Š. Vučetićem uredio knjigu Četrdesetorica (1955), panoramu mlade hrv. lirike. Djela: Spasena svjetla (1938), Izabrani stihovi (1942), Pjesme (1951), Osvijetljeni put (1953), Goli časovi (1956), Izabrane pjesme (1960), Slap (1970) i dr.

Cetina, srednjovj. hrv. župa, prvotno između Svilaje i Dinare. Turci je zauzeli 1513. Gl. utvrde: Cetin, Lab, Prozor (danas Vrlika).

starohrv. crkve sv. Spasa (9. st.), srednjovj. groblje s o. 800 stećaka.

cesija (lat.), prijenos novčanih potraživanja s jednog vjerovnika na drugoga, u kojem obveze prijašnjeg vjerovnika prelaze na novoga. C. može biti regulirana ugovorom, zakonom ili sudskom odlukom. Dobriša Cesarić

ceste, izgrađene površine namijenjene prometu vozila. Kao prometnice kojima se u starom vijeku odvijala razmjena dobara, bile su poznate “cesta svile” (od Kine do Crnoga mora), “jantarska cesta” (od Baltika do Sredozemlja) i “solna cesta” (od Jemena do Male

Cetina, crkva sv. Spasa

Cetingrad (prije Cetin Grad), selo na Kordunu, 13 km SI od Slunja; 307 st. (2001). U blizini srednjovj. grad Cetin u kojemu je sabor hrv. velikaša 1527. odlučio Hrvatsku podložiti Ferdinandu Habsburškom; tur. utvrda do 1790.

ceste, lijevo: petlja na Držićevoj ulici u Zagrebu; desno: Istarski Y

Cetinska krajina, staro upravno i vojnički organizirano područje (17. i 18. st.) u Dalmatinskoj zagori koje je prvotno (u 10. st.) zauzimalo kraj uz gornji i sred. tok Cetine; u 12. st. iz C. k. odvaja se vrlička župa. Gl. središte Sinj.

152

C1.qxd

29.10.2003

21:34

Page 153

cezij Cetinski sabor, zasjedanje dijela hrv. velikaša, članova Hrv. sabora, održano u dvorcu Cetinu (pored Cetingrada) 31. 12. 1526 – 3. 1. 1527. Sazvan u dramatičnim okolnostima nakon poraza na Mohačkom polju (i pogibije hrv.-ug. kralja Ludovika II. Jagelovića), C. s. je izabrao austr. nadvojvodu Ferdinanda Habsburškog za hrv. kralja, a on se obvezao poštovati sve povlastice Hrv. Kraljevstva i vojskom štititi Hrvatsku od tur. navala. Tom će odlukom Habsburgovci biti vladari Hrvatske u idućih gotovo 400 god.

Cetinski sabor, rad D. Weingärtnera, Zagreb, Hrvatski povijesni muzej

Cetinje, grad u Crnoj Gori; 16 000 st. Nekada gl. grad Kneževine pa Kraljevine Crne Gore (do 1918). Manastir (15. st.), muzej Petra Petrovića Njegoša, etnografski i pov. muzej, umj. galerija.

(na 10 god.), zatim drugi put ←44 (doživotno). Stekao je i naslov imperatora (←45). Vladao je diktatorski, ubijen je u uroti. Uveo julijanski kalendar. Napisao memoare: Galski rat (u 7 knj.) i Građanski rat (u 3 knj.). Od njegova imena u nekim su jezicima nastali vladarski naslovi za cara (lat. caesar, njem. Kaiser, hrv. cesar i car i dr.). Kao pov. ličnost bio je hvaljen i osporavan, ali je kao državnik bitno utjecao na rim. i opću povijest.

manastir u Cetinju

Ceylon (singaleški Sri Lanka), otok i država (→ Šri Lanka) u Indijskom oceanu.

Cézanne, Paul, franc. slikar (1839–1906), postimpresionist koji je tezom da se svi prirodni oblici mogu svesti na kuglu, valjak i stožac presudno utjecao na mlađe generacije eur. slikara. Smatraju ga začetnikom kubizma, ali i slikarstva 20. st. općenito. U početku nije bio prihvaćen, afirmaciju postiže tek koncem 19. stoljeća. Ugl. slikao krajolike iz Provanse (Mont Sainte Victoire) i mrtve prirode.

Cezar, Gaj Julije, rim. vojskovođa, državnik, govornik i pisac (←100.–←44). Potomak roda Julijevaca, stekao knjiž., govorničko i pravno obrazovanje. Bio u voj. službi u Aziji, kvestor u Španjolskoj (←68), rim. prvosvećenik (←63). Sklopio prvi (tajni) trijumvirat s Pompejem i Krasom (←60); pokorio Galiju (←58. do ←51), ratovao protiv Germana, organizirao dva pohoda na Britaniju. Nakon Krasove smrti njegovo se suparništvo s Pompejem zaoštrilo, jer mu je bilo onemogućeno kandidirati se za službu konzula budući da je bio izvan Rima. Senat je bio na strani Pompeja, kojemu je povjerio obranu republike. Cezar je 10. 1. ←49. prešao sa svojom vojskom Rubikon, rječicu na granici pokrajine pod njegovom vlašću (Galia Cisalpina) i Italije, izgovorivši navodno čuvenu rečenicu: “Kocka je bačena!” (Alea iacta est). Time je počeo građanski rat, u kojemu je C. pobijedio Pompeja kod Farsala u Tesaliji (Grčka). God. ←47. pokorio je Siriju, Judeju i pontskog vladara Farnaka, a upravu nad Egiptom povjerio je → Kleopatri. Vrativši se u Rim, preuredio je republiku, stekao diktatorske ovlasti (←48), koje su mu potom obnovljene prvi put ←46

Paul Cézanne, “Kupačice”, Philadelphia, Museum of Art

cezaropapizam (eur.), oblik vladavine u kojem su svjetovna i crkv. vlast sjedinjene u istoj vladarskoj osobi; svjetovni je vladar (cezar) ujedno i poglavar Crkve (papa). Kao oblik vladavine osobito je bio svojstven Istočnorim. Carstvu (Bizant) u kojemu su se vladari proglašavali “jednakima apostolima” (apostoloi). To je prvi ediktom uveo Konstantin V. god. 754. Poslije je taj oblik vlasti bio svojstven i Svetom Rim. Carstvu Njemačke Narodnosti, zatim se javlja u Rusiji te u Engleskoj za Henrika VIII., nakon raskola u Zap. crkvi, 1534, od kada je engl. vladar ujedno poglavar Anglikanske crkve.

cezij, kem. element (simbol Cs), pripada 1. skupini (prije I A) periodnog sustava elemenata; alkalijska kovina. At. broj 55, rel. at. masa 132,905. Ima ga u nekim mineralnim vodama i u morskoj vodi. Kao najteža alkalijska kovina, cezij ima najniži ionizacijski potencijal od svih elemenata, te se upotrebljava u fotoelektričnim člancima. Upotrebljava se i kao izvor energije za pogon svemirskih raketa. Gaj Julije Cezar

153

C1.qxd

29.10.2003

21:35

Page 154

cezura cezura (lat.), stalna stanka, granica u stihu. Dijeleći

chat (engl., čavrljanje, ćaskanje), dijalog koji se vodi

stih na manje dijelove, članke, pridonosi ritmu.

preko računalne mreže između dvaju ili više korisnika, putem pisanog teksta ili glasa.

Cf, kem. simbol za kalifornij (lat. californium). Chabrol, Claude, franc. film. redatelj (1930), pripadnik franc. “novog vala” (Lijepi Serge, Naivne djevojke, Dvostruki obrtaj). Kao poštovalac A. Hitchcocka, od konca 1960. počinje raditi psihološke trilere i melodrame (Nevjerna žena, Mesar, Raskid, Neka zvijer krepa). Majstor psihološkog detalja i atmosfere. François René Chateaubriand

Chagall, Marc, franc. slikar i grafičar bjelorus.-žid. podrijetla (1887–1985), pripadnik Pariške škole. Bogatim kolorizmom slika poetske fantazmagorične prizore inspirirane Biblijom, židovskom mistikom i rus. folklorom. Na slikama, freskama, vitrajima i ciklusima grafike, nagovješćuje nadrealizam, isprepleće realno i nestvarno (Ja i selo, Nevjesta od vjetra, Pad anđela). Objavio autobiografiju Moj život.

Geoffrey Chaucer

Chateaubriand, François René, franc. književnik (1768–1848), protagonist knjiž. romantizma, uveo motiv svj. bola, stvorio uzorak stilizirane intimne ispovijesti, unio u prozu liričnost. Njegov junak René, u istoimenoj prozi, uzor je melankoličnoga romantičarskog junaka neukrotive mašte. U doba Revolucije 1789. emigrirao u SAD, odakle se vratio 1800, ali se razočarao u Napoleona, pa je ponovno putovao svijetom (po ist. zemljama). Po povratku postao oporbenjak katoličkog i legitimističkog usmjerenja. Zanimljive su njegove posthumne Prekogrobne uspomene u 7 svezaka. Chaucer, Geoffrey, engl. književnik (između 1339. i 1346–1400), najveća engl. knjiž. pojava prije Shakespearea. Nedovršena zbirka pripovijedaka u stihu i prozi Canterburyjske priče povezana je okvirnom pričom o putovanju šarolike skupine hodočasnika u svetište Th. Becketa te s pomoću živa jezika oslikava složenost engl. srednjovj. života.

chiaroscuro (tal.), u slikarstvu, postupak kontrastiranja svjetla i sjene; sjenčanje kojim se postiže iluzija plastičnosti. Chicago, grad i luka na jezeru Michigan, sav. država

Marc Chagall, “Zaručnici”

Chamonix-Mont-Blanc, zimsko i ljetno turističko središte na visini 1 037 m u franc. Alpama (Haute-Savoie), u podnožju Mont Blanca; 9 000 st. Proizvodnja skija; muzej alpinizma.

Champagne, pov. područje u SI Francuskoj, između rijeka Aisne i Yonne. Na vlažnom I dijelu pretežno šume s razvijenim stočarstvom, a u “suhome” Z dijelu vinogradarstvo, proizvodnja svjetski poznatih pjenušavih vina (šampanjac), osobito u Épernayu, Troyesu, Reimsu i Châlons-sur-Marneu.

Chaplin, Charlie, amer. film. redatelj i glumac (1889–1977), proslavio se komičnim likom skitnice. Filmovi mu imaju složenost i dubinu klasičnih komedija, pa postaje jednim od najhvaljenijih umjetnika prve pol. 20. st. (Skitnica, Grof, Mirna ulica, Useljenik, Mališan, Potjera za zlatom). Lik koji tumači odlikuju žustrina, iznenađujuća dosjetljivost, prikrivena ali raspoznatljiva emotivnost, začinjena povremenim sitnim pakostima i prgavostima. Charlie Chaplin

Chardin, Jean-Baptiste Siméon, franc. slikar (1699–1779), radio jednostavne realističke kompozicije mrtvih priroda, žanr-scene i individualizirane portrete (Srebreni vrč, Odgojiteljica, Dječak sa zvrkom).

charter (engl.) → čarter

Illinois, SAD; 2 802 000 st., metropolitansko područje 8 530 000. Veliko trg. i industr. središte (burza žitarica koja određuje svj. trgovinu žitnim proizvodima). Prometno čvorište (želj. i zračnog prometa; zrakoplovna luka O’Hara među najprometnijim u svijetu). Znatna je kult. i znanstv. važnost grada: nekoliko sveučilišta (na University of Chicago 1942. izvedena je prva kontrolirana nuklearna reakcija), galerije i muzeji. Kolijevka amer. moderne visokogradnje (poslovna jezgra Loop). Metalurgija; prehr. (klaonice, vodeće mjesto u SAD-u), kovinska, elektrotehn. i petrokem. industrija.

Chicago

chicago-stil, stil u jazzu, koji su 1920-ih i 1930-ih stvorili bijeli glazbenici na temelju inovacija New Orleans jazza. Nakon 2. svj. rata, c.-s. je postao sinonim za urbani, elektronički amplificirani → blues (Muddy Waters, Willie Dixon), što se općenito smatra najznačajnijom pretečom → rock’n’rolla.

154

C1.qxd

29.10.2003

21:35

Page 155

cijeli broj Chopin, Frédéric François (polj. Fryderyk Franciszek), polj. skladatelj i pijanist (1810–1849), od 1831. živio u Parizu, gotovo isključivo skladao za glasovir (etide, balade, scherza, mazurke, poloneze, koncerte). U tehniku svirke uveo neke inovacije (upotreba palca na crnim tipkama, upotreba pedala). Njegova je glazba prepoznatljive melodike te obogaćena harmonijskoga sloga, znatno je utjecao na naraštaj kasnih romantika.

Churchill, Winston Leonard Spencer, brit. državnik i pisac (1874–1965); časnik u kolonijalnim ekspedicijama u Indiji i Sudanu (1898), novinski izvjestitelj o englesko-burskom ratu (1899). Zastupnik u parlamentu od 1900, u početku konzervativac, potom liberal, a od 1924. ponovno i konačno konzervativac. Ministar raznih resora: trgovine 1908-10, unutarnjih poslova 1910-11; mornarice 1911-15, rata i zrakoplovstva 1919-21 (zagovarao voj. intervenciju protiv sovj. Rusije), financija 1924-29. Protivnik nezavisnosti Indije. Kritičar politike popuštanja Hitleru. U svibnju 1940. naslijedio A. N. Chamberlaina na položaju premijera i ministra rata; vođa brit. otpora nacističkoj Njemačkoj i jedan od “velike trojice” savezničkih vođa s velikim međunar. ugledom. Od 1945. vođa oporbe; govorom u Fultonu, u SAD-u, 1946. označio početak “hladnog rata” rečenicom, da je Europa, od Szczecina do Trsta, podijeljena “željeznom zavjesom” te da se mora suprotstaviti širenju sovj. utjecaja. Ponovno premijer 1951-55. Za monumentalne memoare Drugi svjetski rat dobio Nobelovu nagradu za književnost (1953).

CIA (akr. od engl. Central Intelligence Agency), amer. središnja državna tajna služba, osnovana 1947.

cibetke (tal. prema arap.), porodica malih sisavaca, najprimitivnijih zvijeri (Viverridae). Žive na tlu, katkad i na drveću. Poznati su egipatski i sivi mungo iz I Indije. Afrička i azijska cibetka imaju između mošnji i spolnog uda grozdaste žlijezde koje izlučuju cibet – tvar intenzivnog mirisa poput mošusa, koja se rabi u kozmetici. Cibona, košarkaški klub, osn. 1950. u Zagrebu kao KK Lokomotiva (od 1976. Cibona). Osvojio Kup R. Koraća 1972, Kup pobjednika kupova Europe 1982. i 1987, Kup europskih prvaka 1985. i 1986. U bivšoj SFRJ C. je osvojila tri puta prvenstvo i osam puta kup, a u neovisnoj Hrvatskoj deset puta prvenstvo (1992–2001) i četiri puta kup.

ciborij (lat.), 1. pokrov od tkanine, kovine ili kamena na stupovima iznad crkvenog oltara; 2. tabernakul, ormarić u kojem se čuva piksida (posvećeno ulje i hostija); 3. kalež s poklopcem, redovito od plemenitih kovina, za posvećenu hostiju. Ciceron, Marko Tulije, rim. govornik, filozof i

političar (←106.– ←43). U građ. ratu bio uz Pompeja, zatim uz Cezara. Obnašao dužnost kvestora na Siciliji, stekao veliku popularnost, razotkrio Katilininu urotu

protiv rim. Senata (←63). Cezar mu je velikodušno oprostio što je podupirao njegova protivnika Pompeja, no C. se povukao iz politike i posvetio filozofiji. Poslije Cezarove smrti pao u nemilost zbog govora protiv Marka Antonija i na koncu bio pogubljen nakon neuspjela pokušaja bijega. Začetnik rim. umj. proze, utemeljitelj i teoretičar rim. govorništva. Od 100 njegovih govora sačuvano ih je 58; važniji su: Protiv Vera, Protiv Katiline, Za Milona, Filipike, O državi. Frédéric François Očuvana je i njegova bogata korespondencija.

Cid, također Cid Compeador, pr. ime Rodrigo Díaz, španj. nac. junak (1043–1099), najamnik u

Chopin

službi Sancha II. od Kastilje i potom njegova brata Alfonsa VI. od Leóna. Katkada se borio i u službi maurskih emira, spajajući duh rekonkiste s osobnim interesom. U nar. tradiciji idealiziran kao kršć. vitez u borbi protiv Maura. Pjesma o Cidu (12. st.) najstariji je dokument španj. epske poezije. Njegov je lik nadahnuo mnogobrojne umjetnike (P. Corneille, V. Hugo, Leconte de Lisle, J. Massenet i dr.).

cifra (prema arap.), znamenka, brojka. → broj Cigani → Romi

Winston Leonard Spencer Churchill

cijan (grč.), poznat kao kem. spoj ugljika i dušika (CN)2 ili dicijan (cijanogen), bezbojan, vrlo otrovan plin oštra mirisa. Upotrebljava se kao intermedijar u proizvodnji dušičnih gnojiva, te kao stabilizator u proizvodnji celuloze, ali i kao bojni otrov. cijanid → cijanovodik cijanizacija (cijanidni postupak), postupak za dobivanje srebra i zlata iz ruda. Samljevena ruda pomiješa se s vodenom otopinom natrijeva cijanida, a zatim se iz tako dobivenog produkta izdvaja zlato (ili srebro) elektrolitičkim putem. Katkad se pod tim nazivom razumijeva i uništavanje insekata cijanidnim spojevima.

cijankalij, kalijev cijanid, KCN, vrlo otrovna sol; upotrebljava se u fotografiji i galvanoplastici, te za dobivanje zlata iz zlatnih ruda (cijanizacija). S kiseli- ciborij iz Biskupije kod nama daje vrlo otrovnu cijanovodičnu kiselinu HCN. Knina, 11. st., Split,

cijanokobalamin (vitamin B12), crvena kristalna

Muzej hrvatskih arheoloških spomenika

tvar prisutna u jetri, jajima, ribama. Služi za liječenje perniciozne anemije.

cijanovodik (cijanovodična kiselina), bezbojna tekućina ili plin, HCN, karakteristična mirisa po bademima, vrelišta pri 26 °C. Vrlo otrovna tvar. Industrijski se pripravlja katalitičkom oksidacijom amonijaka i metana sa zrakom. Upotrebljava se za dobivanje akrilatnih plastičnih masa. Cijanovodikom se uništava gamad u zatvorenim prostorijama (dezinsekcija). cijeli broj, prirodni broj, broj suprotan prirodnom broju (negativni cijeli broj), ili nula. Skup svih cijelih Marko Tulije Ciceron brojeva označava se oznakom Z.

155

C1.qxd

29.10.2003

21:36

Page 156

cijena cijena, vrijednost robe u razmjeni, izražena u novcu ili kakvoj drugoj stvari; u kupoprodaji, odgovarajuća svota novca koju kupac duguje prodavatelju robe, ili davatelju usluga.

cijepljenje, 1. kalemljenje, oblik nespolnog (vegetativnog, umjetnog) razmnožavanja biljaka. Tim se postupkom na uzraslu divlju podlogu prenese tkivo plemenite sorte (plemka) i pričvrsti da sraste. Primjenjuje se obično unutar istoga biljnog roda (najčešće u vinogradarstvu i voćarstvu), a svrha je prenijeti dobra cilindar na slici M. Kra- svojstva neke sorte na najprikladniju podlogu, priljevića “Bonvivan”, Za- lagođenu uvjetima staništa, otpornu na nametnike i greb, Moderna galerija bolesti. Ovako uzgojene sorte nazivaju se vegetativnim hibridima; 2. naziv za vakcinaciju; → cjepivo cikas (Cycas), reliktne tropske i suptropske golosjemenjače slične palmama. Rastu u tropskim dijelovima Azije, Afrike, Australije i Amerike. U nas ih uzgajaju kao ukrasne biljke. Neke vrste imaju jestive sjemenke, a od nekih se iz srčike dobiva škrob. cikla (grč.), podvrsta (Beta vulgaris rubra) iz roda blitve, iz porodice loboda. Kultivirana biljka, tamnocrveni korijen se koristi kao povrće. Cimabue, “Raspeti Krist”, detalj

cikla

Cikladi (novogrč. Kikládhes), otočna skupina od 210 otoka u Egejskome moru, Grčka; 2 572 km2, 95 100 st. Najpoznatiji otoci: Amorgós, Ándros, Kéa, Delos, Náxos, Páros, Síros (na njemu je i gl. središte otočja Hermoúpolis, s 20 000 st.). Pretežno goroviti (Óros Zeús 1 004 m). Uzgajaju se mediteranske kulture. Ležišta željezne rude, mramora i sumpora. Snažno razvijen turizam. 2

1

hariken (hurricane), orkan i uragan, u JI Aziji tajfun, u Indijskom oceanu ciklon, u Australiji willy-willies.

ciklon

ciklona (grč.), atmosferski vrtlog tipičan za sred. zemljopisne širine, promjera oko 1 000 km, traje desetak dana. U hrv. krajevima ciklone u pravilu putuju prema istoku, a staze im ponajviše ovise o godišnjem dobu i reljefu. Unutar ciklone sukobljuju se hladne i tople zračne mase, pa njihov prolazak prate oborine i promjene vremena. ciklotron (grč.), ubrzivač u kojemu stalno magnetno polje održava čestice na spiralnoj putanji, a promjenjivo el. polje ih ubrzava do energija od desetak MeV. ciklus (lat. iz grč.), skup, niz događaja, pojava, radova što se po nekom svojstvu ponavlja, kružni proces; npr. proizvodni c., kalendarski c., menstrualni c., c. djela (književnih, glazbenih, znanstvenih) povezanih likovima, temama i sl. cikorija (lat. prema grč.), također vodopija (Cychorium intybus), biljka iz porodice glavočika. Raste uz putove kao korov. Uzgojena ima zadebljali korijen, bogat šećerom inulinom, eteričnim uljem i gorkom tvari intibinom, te se suši i melje u prah koji služi kao nadomjestak za kavu.

3

cilindar (grč.), 1. valjkasto geometrijsko tijelo; 2. u strojarstvu, dio motora s unutrašnjim izgaranjem u kojem se giba klip, odn. stap; također dio klipne pumpe, parnoga stroja, hidraulične preše itd.; 3. visok šešir krutog tuljka, nosili ga ugl. muškarci u 18. i 19. st. Cimabue, pr. ime Cenni di Pepo, tal. slikar (o. Cikladi, 1. i 2. Idoli s Párosa; 3. Santorin

ciklama (grč.), također klobučac ili križalina

(Cyclama purpurascens), biljka iz porodice jaglaca, trajna zelen s podzemnim gomoljem. ciklamati, umjetna sladila; natrijevi i kalcijevi c. prije su se upotrebljavali za zaslađivanje (oko 30 puta slađi su od šećera), ali je njihova upotreba zabranjena, jer postoji sumnja da mogu uzrokovati rak. ciklon (grč.), snažan atmosferski vrtlog promjera 10, 100 i više kilometara; pojavljuje se u tropskim širinama i traje nekoliko dana. U središtu ciklona tlak je vrlo nizak, pa on usisava zrak iz okolice. Obično se razvija iznad oceana. Ciklonski vrtlozi manjih razmjera, tornada i pijavice, pojavljuju se iznenada. Rijetka su ciklama pojava u hrv. područjima. U Sred. Americi naziva se

1240–1302), odgojen na biz. slikarskoj ikonografiji, bitan pomak učinio u osobnijem i življem prikazivanju likova. Znatno utjecao na tal. slikarstvo trecenta i na razvoj svojega mlađeg suvremenika Giotta. Najpoznatija su mu djela u crkvama sv. Franje u Assisiju, S. Croce u Firenci i katedrali u Pisi. Dante ga spominje (u Čistilištu) kao najpoznatijeg slikara svojega doba.

cimbal (grč.), žičano glazbalo perzijsko-asirskog podrijetla, opsega od oko 3 oktave; po žicama, koje su razapete na drveni okvir, udara se batićima.

cimet (njem. iz hebr.), začin (Cinnamum), dobiven od kore različitih vrsta drvenastih biljaka cimetovaca (iz porodice lovora). Spominje se kao mirodija u 2 800 god. starim zapisima o travama kin. cara Šen-

156

C1.qxd

29.10.2003

21:37

Page 157

Cipar nunga. Ugodan miris cimeta potječe od eteričnog ulja kojemu je gl. sastojak cimetni aldehid. Najcjenjeniji je cejlonski, pa kineski cimet. Upotrebljava se u kuharstvu za proizvodnju slatkiša i likera. Cimetovo ulje koristi se u medicini, farmaciji i kozmetičkoj industriji.

Cipar, veličinom treći otok u Sredozemnom moru; 9 251 km2. Sastoji se od grč. (5 896 km2) i tur. dijela (3 355 km2).

CIPAR

Cincari, stanovništvo romanskog podrijetla, srodno

Službeni naziv Kypriaké Dēmokratía (grčki), Kıbrıs Cumhuriyeti (turski); (Republika Cipar) Ustavno uređenje predsjednička republika Površina 9 251 km2 Broj stanovnika 861 000 (93,0 st./km2) Gl. grad Nikozija (grč. Levkōsía, tur. Lefkoşa) Službeni jezici grčki, turski BDP po st. 10 198 USD Novčana jedinica 1 ciparska funta; 1 CYP = 100 centa; 1 turska lira; 1 TRL = 100 kuruša Međunarodni znak CYP, CY Tel. pozivni broj +357 Vremenska zona po GMT-u +2

Rumunjima; govore arumunjskim narječjem (→ Arumunji); žive u etnički graničnom području između Grka, Albanaca, Makedonaca i Srba. Najviše ih je bilo oko Bitolja (poč. 20. st. oko 150 000). Mnogi su se asimilirali. Tradicionalno su stočari i trgovci.

Cincinat, Lucije Kvincije, rim. patricij (←5. st.); prema predaji, poljodjelac koji je izravno s oranja pozvan da radi obrane zemlje preuzme zapovjedništvo i postane diktator (←458. i ←439). Obavivši svoju ulogu u ratu, zahvalio se na dužnosti i vratio plugu i zemlji. Tako je njegovo ime postalo simbolom jednostavna, skromna i domovini odana građanina. cinemascope → sinemaskop cinici → kinici cinizam (grč.), 1. nauk grč. filozofa cinika (kinika), koji su odbacivali društv. ćudoredne konvencije i vrline asketskog života; 2. PREN, podrugljivost, preziranje, omalovažavanje vrijednosti, ironična drskost.

cink, kem. element (simbol Zn), pripada 12. skupini (prije II B) periodnog sustava elemenata; at. broj 30, rel. at. masa 65,37. Dolazi u sfaleritu (ili cinkovu blistavcu, ZnS) zajedno s olovnim sulfidom, te u smitsonitu (ZnCO3). Kovina se upotrebljava u galvanizaciji i u nizu slitina (mjed, bronca itd.). Najpoznatiji spojevi: cinkov klorid, ZnCl2, koji se upotrebljava u tekstilnoj ind., za cinčanje željeza, za impregniranje drveta, a zbog baktericidnog djelovanja služi i u medicini; cinkov oksid, ZnO, upotrebljava se kao mineralna boja (cinkovo bjelilo), te u medicini i kozmetici; cinkov sulfat, ZnSO4, koji služi kao močilo u bojadisarstvu i za impregniranje drveta.

cinober (njem. prema grč.), crvena boja pripravljena od živina sulfida, HgS. Upotrebljava se u slikarstvu, kao crvena tinta i dr. cionizam (prema brdu Cionu ili Sionu, kraj Jeruzalema), svežidovski nac. pokret za stvaranje žid. države u Palestini kao domovini žid. naroda; utemeljio ga je Th. Herzl svojim pisanjem (Židovska država) i djelovanjem (I. cionistički kongres u Baselu 1897), a na zamislima žid. pisca N. Birnbauma (1864–1937) o stvaranju žid. vjerske države u Palestini, gdje su Židovi, izbjegli pred pogromima u ist. Europi, već imali prve žid. zajednice. Uspon c. počinje nakon što je A. Balfour, brit. ministar vanj. poslova, objavio 1917. deklaraciju kojom je potvrdio pravo Židova da osnuju svoj “nacionalni dom” u Palestini. Vrhunac je pokret doživio činom stvaranja države Izraela 1948.

Cipar

Cipar, država na istoimenom otoku u I dijelu Sredozemnog mora. Većinom brdovit otok. Klima: sredozemna. Vegetacija: u nižim predjelima makija, u višima ostaci nekadašnjih šuma. Riječni tokovi kratki, ljeti većinom presuše. Nac. sastav stanovništva: Grci (78%), Turci (18%). C. je od 1974. podijeljen na dvije države: Republiku Cipar u J dijelu (međunarodno priznatu na cijelom otoku) i Tursku Republiku Sjeverni Cipar (TRSC), koju međunar. zajednica ne priznaje (3 355 km2, 188 000 st. 1998). U Republici Cipar: Grci (95%). U TRSC: Turci (99%). Veći gradovi: Nikozija (191 000 st.), Limasol (143 000), Larnaka (64 000). Poljodjelstvo: pšenica, ječam, povrće, voće, duhan, vinova loza, maslina. Stočarstvo: goveda, ovce. Ribarstvo i spužvarstvo. Industrija: tekstilna, duhanska, kovinska, prehr., petrokem., cementna. Turizam. Gl. luke: Larnaka, Limasol, Famagusta. – Politički sustav: predsjednička republika u okviru Commonwealtha (na snazi je formalno ustav iz 1960).

157

C1.qxd

29.10.2003

21:37

Page 158

cipli Jednodomni parlament. – Povijest. U ←II. tisućljeću pod vlašću Egipta; od ←15. st. tješnje se vezuje uz Grčku; u ←7. st. na C. su grč. i feničke naseobine. Od ←525. njime vladaju Perzijanci, od ←333. Aleksandar Veliki i Ptolemejevići, od ←58. Rim, od 4. st. Bizant. God. 1571. zauzimaju ga Turci; brit. uprava od 1878; status brit. kolonije od 1925. Oslobodilački pokret pod vodstvom arhiepiskopa Makariosa okončan proglašenjem nezavisnosti 1960. God. 1974. Turska okupira S dio otoka (2/5 površine); pod njezinom zaštitom tur. zajednica na tom dijelu otoka uspostavlja Tursku Federalnu Državu Cipar uz masovno protjerivanje ciparskih Grka. God. 1983. ciparski Turci proglašavaju međunarodno nepriznatu Tursku Republiku Sjeverni Cipar (priznaju je samo Turska i Pakistan).

cipli (grč.), skočci (Mugilidae), porodica morskih riba koštunjača (preko 100 vrsta), žive u moru te uz ušća rijeka, često zalaze u bočate vode. Mrijeste se dalje od obale, rastu brzo. U Hrvatskoj poznato 6 vrsta. Cipal glavaš naraste i do 50 cm. Vrlo je cijenjen i lovi se zbog ukusna mesa. Na ušću Neretve se suši i soli ikra cipla (tzv. butarga). cipal glavaš Cipra, Milo, hrv. skladatelj i glazb. pisac (1906–1985), prof. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu od 1941. Skladao simfonije i gudačke kvartete (Kantata o čovjeku); bio među prvim hrv. skladateljima film. glazbe (Zastava, B. Marjanovića, 1949). 1

circulus vitiosus (lat., pogrešan krug), nevaljano dokazivanje u kojemu se zaključak temelji na polaznoj tvrdnji koja pak ovisi o tom zaključku; temeljenje tvrdnje na nečemu što se tek treba dokazati, no to se mora vraćati na početak; kružno zaključivanje. cirk (franc.), polukružno udubljenje u planini, nastalo razaralačkim radom snijega i leda u visokim planinama. U njemu nastaje ledenjak. cirkon (grč.), mineral, cirkonijev silikat, ZrSiO4; gl.

mineralni izvor → cirkonija. Dijamantna je sjaja, te ga se smatralo manje vrijednom modifikacijom dijamanta (tzv. matarski dijamant).

cirkonij, kem. element (simbol Zr); at. broj 40, rel. at. masa 91,22. Ima ga u cirkonu (ZrSiO4; gl. izvor) i u brazilitu (ZrO2). Element se upotrebljava u nuklearnim reaktorima (djelotvorno apsorbira neutrone) te u nekim slitinama. Cirkonijev (IV) oksid (cirkonija) upotrebljava se kao elektrolit u gorivim člancima, za izradu vatrostalnog pribora i bijelog emajla.

cirkulacija (lat.), kruženje, kružno gibanje, kružno događanje, optjecaj, kolanje, promet.

cirkumcizija (lat.), obrezivanje; kirurški zahvat kojim se odstranjuje prepucij (prevlaka) na muškom spolovilu. Obavlja se zbog → fimoze, ali je rašireniji kao vjerska obveza koju uz poseban obred prakticiraju muslimani, Židovi i neka afr. plemena i etničke zajednice.

cirkumfleks (lat.), znak iznad slova (^ ili ~) koji npr., u hrv. označava dugi silazni naglasak (zlo – zalâ), u portugalskom nazalizaciju (São Tiago).

cirkumpolarne zvijezde, (lat. i grč.) zvijezde u blizini sjev. nebeskog pola, tj. u blizini Sjevernjače, koje, gledajući sa sjev. hemisfere, nikada ne zalaze pod obzor. Za naše zemljopisne širine cirkumpolarna zviježđa jesu: Veliki i Mali Medvjed, Kasiopeja, Cefej, Zmaj, Žirafa i Ris. Zvijezde sa suprotne, južne strane nebeskog svoda, koje se nikada ne pojavljuju iznad obzora, jesu anticirkumpolarne zvijezde.

cirkus (lat.), 1. u rim. doba, ograđeno i nenatkriveno cirkus , 1. Circus Maximus u Rimu; 2. akrobati na trapezu; 3. dresura slonova; 4. kineski cirkus

2

3

4

igralište eliptična oblika, za utrke konja i kočija (ludi circenses). Podrijetlo mu je u grč. hipodromu. U Rimu je najstariji bio Circus Maximus, s 25 000 sjedišta u gledalištu; 2. mjesto za zabavne priredbe (najčešće u velikom šatoru) s akrobatima, klaunima, dresiranim životinjama; najpoznatiji je bio Barnumov c., utemeljen 1871. u SAD-u; 3. PREN, zbrka, nered.

ciroza (lat. od grč.), kronična upala organa pri kojoj propadaju normalne stanice, a nadomještava ih vezivno tkivo te se organ skvrčava. C. jetre posljedica je alkoholizma ili hepatitisa.

cista (grč.), bolesna tvorba poput mjehura, ispunjena tekućim ili kašastim sadržajem.

cisterciti, članovi katoličkoga samostanskog reda osnovanog 1098. u franc. opatiji Citeaux (Cistercium). Red je nastao reformom i postroženjem mon-

158

C1.qxd

29.10.2003

21:37

Page 159

cogito ergo sum aškog života u dotadašnjoj benediktinskoj opatiji, te je bio veoma utjecajan u sred. vijeku.

cisterna (lat.), 1. spremnik za skupljanje i čuvanje kišnice; čatrnja, gustirna; 2. u strojarstvu, kovinski spremnik ili rezervoar za čuvanje i prijevoz tekućih, plinovitih, odn. sipkih tvari kao što su voda, ulje, benzin, kemikalije, cement, plinovi; za prijevoz se koriste kamionske, vagonske c., brodovi c. ili tankeri.

citadela (tal.), tvrđava, uporište; središnja, samostalna utvrda u gradu, ili u sklopu veće tvrđave, građena na povišenu mjestu ili odvojena posebnim opkopom.

citat (lat.), navod; tekst ili dio doslovno prenesen iz nekog cjelovitog teksta, spisa, govora i sl. citokromi (grč), različiti proteinski pigmenti koji sadrže željezo, a nalaze se u respiratornom lancu mitohondrija, nužni su kao nositelji elektrona u staničnom procesu oksidacije.

citologija (grč.), znanost o stanici, grana biologije koja proučava građu i funkcije stanice.

citoplazma → protoplazma citostatici (grč.), lijekovi koji zaustavljaju staničnu

diobu. Upotrebljavaju se za liječenje → zloćudnih tumora, ali osim tumorskih, oštećuju i normalne stanice pa se moraju upotrebljavati pod strogim liječničkim nadzorom.

citra (lat. od grč.), nar. glazbalo, potječe iz Bavarske i Austrije, ima 30-45 žica, a ton se dobiva trzanjem; slična je cimbalu, iako od njega ne potječe.

civilizacija (lat.), zbir materijalnih i duhovnih postignuća razvijene ljudske zajednice. Također, oznaka za poseban oblik razvoja određenih društava i razdoblja (grčka c., rimska c., industrijska c. i dr.). civilna zaštita, organizirana djelatnost stanovništva u slučaju elementarnih nepogoda ili ratnih stradanja. Tijekom 1. i 2. svj. rata odigrala je važnu ulogu u zaštiti stanovništva. U Domovinskom ratu u Hrvatskoj djelovala je od 1991-93. u sklopu Ministarstva obrane, potom MUP-a.

cisterciti, ostaci cistercitskog samostana u Topuskom

Clair, René, pr. ime René Lucien Chomette, franc. film. redatelj (1898–1981), prvi film. autor koji je postao članom Francuske akademije. Počeo kao avangardist (Međučin, Pariz koji spava); postao film. klasik filmovima u kojima portretira ljudske naravi i ponašanja (Talijanski slamnati šešir, Pod krovovima Pariza, Duh putuje na zapad, Šutnja je zlato). Clay, Cassius → Ali, Muhammad Cleveland, grad i luka na jezeru Erie, u sav. državi Ohio, SAD; 478 000 st., metropolitansko područje o. 2 700 000; lučki dio grada na J obali jezera. Važno industr. središte (metalurgija, kem., prehr. i automobilska ind., rafinerija). Sveučilište utemeljeno 1826. Jedno od središta hrv. iseljenika u Sjev. Americi.

Cluny, grad u departmanu Saône-et-Loire, Francuska. Glasovit po benediktinskoj opatiji iz 910. Moć i ugled opatije utjecali su na srednjovj. razvitak grada u kojemu je 1088-1135. izgrađena velebna crkva (dužine 188 m i vis. 32 m), koja je u 19. st. gotovo sasvim razorena. C. je poznat po proizvodnji porculana.

cizeliranje (franc.), 1. izrada likova (crteža i dr.) na

Cm, kem. simbol za kirij (lat. curium). Co, kem. simbol za kobalt (lat. cobaltum). Cockney, naziv za stanovnike I dijela Londona i nji-

kovinskoj ili kojoj drugoj površini; završna umj. obrada kovinskih ili drugačijih predmeta čekićem i dlijetom; 2. pomno dotjerivanje, konačna obrada nekog djela.

cockpit → kokpit Cocteau, Jean, franc. književnik (1889–1963),

cjepivo, biol. preparat koji sadrži žive, dovoljno oslabljene, ili pak mrtve uzročnike zaraznih bolesti ili njihove izlučevine, a unosi se u organizam radi pobuđivanja imunosti (otpornosti) na te uzročnike. C. se primjenjuje ubrizgavanjem u kožu, pod kožu ili u mišić, gutanjem ili udisanjem. Taj se postupak naziva cijepljenje ili vakcinacija.

cjevovod, sustav cijevi i zapornih organa za transport tekućina i plinova.

Cl, kem. simbol za klor (lat. chlorum).

hov karakteristični dijalekt.

svestran autor, književnik, crtač, film. redatelj, autor glazb. i baletnih djela, prošao razne faze modernizma (futurizam, kubizam, dadaizam, nadrealizam); autor više pjesničkih zbirki (Alegorije, Broj sedam), romana (Tomo prevarant, Strašna djeca), esejističkih knjiga, scenskih djela (Orfej, Pakleni stroj, Strašni roditelji).

cogito ergo sum (lat., mislim, dakle jesam), temeljna postavka filozofije Renéa Descartesa i polazište njegove teorije spoznaje: sve treba mišljenjem propitati, Jean Cocteau, rad jedino onaj koji propituje time nesumnjivo dokazuje Jacquesa Émilea Blanchea svoje vlastito postojanje.

159

C1.qxd

29.10.2003

21:38

Page 160

coitus interruptus coitus interruptus (lat.), u doslovnom prijevodu, prekinuti spolni čin. Snošaj se prekida neposredno prije izbacivanja sjemena (ejakulacije), tako da sjeme ne dođe u rodnicu; način sprječavanja trudnoće. col (njem. Zoll), stara mjerna jedinica za duljinu, 1 col = 2,54 cm; naziva se još palac i inč (engl. inch).

Colombo, gl. grad i luka Šri Lanke, na obali Indijskog oceana; 615 000 st.; šire područje 1 994 000. Postojao ←543. pod imenom Kalam-Totta, a Arapi ga poslije nazvali Kolambu. Od 1507. pod portugalskom, a od 1756. pod engl. vlašću. Rafinerija; kovinska, tekstilna, duhanska i prehr. industrija.

Colombo, Cristoforo → Kolumbo, Kristof

Columbia, rijeka u Z dijelu Sjeverne Amerike; duga 2 250 km, porječje 772 000 km2. Izvire iz istoimenog jezera u Kanadi, u Stjenjaku, a velikim estuarijem utječe u Tihi ocean, u SAD-u; plovna od ušća do Portlanda. Izgrađeno nekoliko velikih brana i hidroelektrana (Grand Coulee).

comeback (engl.), povratak, obično u vezi s karijerom u zabavi, sportu, politici i sl.; ponovno aktiviranje poslije stanovite odsutnosti.

commedia dell’arte (tal., komedija umijeća), srednjovj. kaz. igra koja se temelji na slobodnoj improvizaciji (bez napisana teksta), uz upadice, pantomimu, glazbu i ples te određen broj tipiziranih likova, na temelju gruba nacrta, scenarija. Kao kaz. oblik nastala je u Italiji u drugoj pol. 16. st., odakle se širila po cijeloj Europi sve do sredine 18. st. U njoj su oblikovani klasični scenski likovi Arlekina, Kolombine i dr.

commedia dell’arte, crteži likova: Capitano, Colombina i Arlecchino

Commonwealth, zajednica neovisnih država, bivših

Colorado, Grand Canyon

Colorado, ime dviju rijeka u SAD-u: 1. Colorado ili Zap. C., u JZ dijelu SAD-a, dug je 2 334 km, plovan 980 km; izvire u Stjenjaku (Rocky Mountains), sav. država Colorado; teče duboko usjeklom dolinom – Grand Canyon, utječe u Kalifornijski zaljev. Iskorišten u hidroenergetske svrhe (Hooverova brana); 2. Colorado ili Ist. C., u sav. državi Texasu, dug 1 570 km, izvire u Llano Estacadu i ulijeva se u Meksički zaljev, a plovan je od ušća do Austina. Colorado, sav. država u središnjem dijelu SAD-a, ugl. u području Stjenjaka; 268 000 km2, 4 301 000 st. Gl. grad: Denver (555 000 st.). Zbog osobitih prirodAuguste Comte nih ljepota, brojni su nac. parkovi (Stjenjak); razvijen skijaški turizam.

brit. kolonija i dominiona koje su zadržale polit., ekon. i kult. veze s Vel. Britanijom. Nastala je 1931. kao Britanska zajednica naroda (The British Commonwealth of Nations); od 1947. nosi današnje kraće ime. Obuhvaća 50 zemalja; Irska je istupila 1949, Južnoafrička Republika 1961, Pakistan 1972 (ponovno se vratio u članstvo 1989), Fidži 1987. Prema statutu zajednice, odluke donesene na njezinim zasjedanjima nisu obvezujuće za države članice. Neke od njih ne priznaju brit. vladara za svojega suverena. Ekonomske su spone olabavile zbog carinskih tarifa poslije pristupanja Vel. Britanije Europskoj Uniji (1973).

Comte, Auguste, franc. filozof i sociolog (1798– –1857), osnivač pozitivizma (1848. utemeljio Société positiviste), smatra se utemeljiteljem znanstv. sociologije, a prvi je upotrijebio i sam naziv. U gl. djelu Tečaj pozitivne filozofije (6 sv., 1830-42) odbacuje svaku teološku i metafizičku spekulaciju u prilog pozitivne spoznaje činjenica; sociologiju je nazvao društv. fizikom, utemeljenom na poretku i napretku. U kasnijem djelu Sustav pozitivne politike (4 sv., 1851-54) daje svoje shvaćanje polit. zajednice; posvetio se osnivanju religije čovječanstva, proglasio se njezinim vrhovnim svećenikom. Conakry, gl. grad i gl. luka Gvineje; 1 500 000 st.

Colorado, Plateau

Izgrađen na obali Atlantskog oceana, poluotoku Kaloumu i na otoku Tombo, koji su spojeni umjetnom

160

C1.qxd

29.10.2003

21:38

Page 161

Corneille prevlakom. Izvoz boksita, željezne rude, voća i kave. Prehr. i tekstilna industrija.

objavljivanja djela. Izraz je prihvaćen u opće međunar. autorsko i nakladničko pravo.

conditio sine qua non (lat.), uvjet bez kojega se ne može, nužan uvjet (u poslovanju, djelovanju).

Córdoba, gl. grad istoimene pokrajine u Andaluziji,

Connecticut, sav. država u SI dijelu SAD-a; 12 997 km2, 3 405 000 st. Pretežito ravničarski kraj. Strojogradnja, metalurgija, drvna i tekstilna industrija. Stočarstvo i poljoprivreda. Gl. grad Hartford. Connery, Sean, brit. film. glumac (1930). Proslavio se u 1960-ima tumačeći lik tajna agenta Jamesa Bonda: Dr. No, Goldfinger, Samo dvaput se živi. Igrao je i niz karakternih uloga (Vjetar i lav, Robin i Marian, Kuba, Lov na “Crveni oktobar”).

na rijeci Guadalquivir, J Španjolska; 307 300 st. Trg. središte, osobito za poljoprivr. proizvode (agrumi i žitarice). Za arap. vlasti (711-1236) sjedište je emirata 711, zatim kalifata, 913. god. Tijekom više stoljeća jedno od gl. ekon. i kult. središta Sredozemlja. U 10. st. imao je o. 800 000 st. Mnogobrojni spomenici ant., maurske i kršć. kulture; turizam. Sean Connery Córdoba, gl. grad istoimene pokrajine u Argentini; 1 200 000 st. Utemeljen 1573. Sveučilište (1613), astronomski opservatorij; katedrala. Kem., farmac. industrija.

Conrad, Joseph, pr. ime Józef Teodor Konrad Korzeniowski, engl. književnik polj. podrijetla (1857–1924). Odgojen u Francuskoj, a kao mladić uposlio se u brit. trg. mornarici pa je građu za pomorsko-egzotičnu i pustolovnu tematiku svojih djela crpio iz osobnih doživljaja. Otkrivao tajanstvenu stranu ljudske psihe; njegovi krajolici simboli su duševnih stanja junaka njegovih romana. Djela: Tajfun, Lord Jim, Srce tame, Nostromo.

Joseph Conrad

Cook, James, engl. pomorac i istraživač (1728– –1779), oplovio Novi Zeland, istražio I obalu Australije, J obalu Aljaske i Beringov prolaz; prvi oplovio Zemlju od Z prema I. Izradio i prve geogr. karte zemalja koje je istraživao te se smatra pretečom modernog kartografa; izradio je i prvu kartu Tihog oceana. Jedno otočje u Tihom oceanu nazvano je njegovim imenom → Cook Islands. Dokazao da ne postoji veliki južni kontinent (Terra Australis Incognita). Na Havajskom otočju ubili ga domoroci.

James Cook

Cook Islands, otočna skupina od šest većih i devet manjih otoka, grebena i atola između otočja Tahiti i Tonga; 233 km2, 17 600 st. Gl. grad Avarua na otoku Rarotongi. Uzgoj voća, ribarstvo. Od 1901. pripada Novom Zelandu, ali od 1965. sa samoupravom.

cool jazz, stil jazz muziciranja koji se afirmirao 1950-ih kao protuteža tzv. → hot pristupu. Naznačen u prigušenu tonskom koloritu trubača Milesa Davisa i saksofonista Leeja Konitza, svj. promociju zadobio je objavljivanjem albuma Birth of the Cool (1948) M. Davisa. Cooper, Gary, amer. film. glumac (1901–1961), protagonist klasičnoga holivudskog filma, oličenje amer. poštenjačine, visok, likom i načinom igre predstavljao je osobu koja postupa isključivo prema temeljnim moralnim načelima (Gospodin Deeds ide u grad, Narednik York, Točno u podne, Prijateljsko uvjeravanje, Čovjek sa Zapada).

copyright (engl.), u angloamer. pravnim porecima, pravo izdavanja i reproduciranja knjiž., dramskih, glazb. i drugih umj. djela. Označava se na svakom primjerku djela izrazom copyright by ili znakom ©, uz navođenje imena nositelja tog prava i godine prvog

Córdoba, La Mezquita

Coriolisova sila, prividna sila koja pomaže objasniti gibanja u rotirajućem sustavu, npr. gibanje zračne mase ili putanju rakete iznad površine Zemlje. Točka na ekvatoru, zbog rotacije Zemlje putuje brzinom od o. 1 670 km/h. Čest zraka iznad takve točke giba se, jednakom brzinom, a zadržat će je i ako krene prema sjeveru. Zbog toga se na sjev. hemisferi vjetrovi i vodene struje otklanjaju udesno, a na južnoj ulijevo. Otklon je neposredna posljedica rotacije Zemlje i ne uzrokuje ga nikakva posebna sila. Opisao ju je franc. matematičar Gaspard Gustave de Coriolis (1792–1843). Corneille, Pierre, franc. dramatičar (1606–1684), tvorac franc. klasicističke drame. Njegova mladenačka komedija Kazališna iluzija eklektična je drama u kojoj miješa žanrove i ispisuje pohvalu kaz. umjetnos- Gary Cooper

161

C1.qxd

29.10.2003

21:39

Page 162

Corot ti. Najpopularnije mu je djelo tragikomedija Cid (prema španj. izvorima) u kojoj govori o vrijednosti žrtve, o kultu volje, časti, vjernosti idealu i odgovornosti. Versifikator dinamična izraza i u drugim je dramama oblikovao jake osobnosti u kojima prevladavaju volja i razum u skladu s Descartesovom filozofijom.

plati veliku otkupninu te da se proglasi podanikom španj. kralja. Zahvaljujući golemoj voj. premoći 521. podčinio je sva područja Aztečkog Carstva. Karlo V. proglasio ga je guvernerom Nove Španjolske, u kojoj je zaveo kolonijalni sustav utemeljen na ropskom radu i prisilnom pokršćivanju domorodaca. Plovio uz Z obalu Amerike i otkrio poluotok Kaliforniju (1535); sudjelovao u ekspediciji u Alžir (1541).

Costa, Lucio, braz. arhitekt i urbanist (1902–1998),

Pierre Corneille

jedan od najznačajnijih predstavnika funkcionalističke arhitekture i urbanizma u 20. st. Autor urbanističkog plana za Brasíliju (1956), novi gl. grad Brazila.

Côte d’Ivoire → Obala Bjelokosti Costa Rica → Kostarika Coubertin, Pierre de, franc. pedagog, promicatelj sporta (1863–1937), god. 1894. osnovao u Parizu Međunarodni olimpijski odbor (Comité International Olimpique) kojemu je bio prvi generalni tajnik, a od 1896. do 1925. predsjednik; 1896. organizirao u Ateni prve OI modernog doba. Osnovao Olimpijski muzej u Lausannei.

Pierre de Coubertin

Coulomb, Charles, franc. inženjer i fizičar (1736–1806), izumio torzijsku vagu da bi na temelju uvijanja žice mjerio sile među električnim nabojima. Otkrio zakon da je električna sila razmjerna umnošku naboja, a obrnuto razmjerna kvadratu njihove udaljenosti (Coulombov zakon). Prema njegovu imenu jedinica naboja nazvana je coulomb (C); → kulon Jacques Yves Cousteau

Camille Corot, “Mlin u Saint-Nicolas-lez-Arras”

Corot, Camille, franc. slikar (1796–1875), izrazit kolorist, preteča impresionista. Slikao lirske i pastoralne krajolike, vedute gradova, aktove i ženske likove u interijerima i prirodi (Vrtovi vile d’Este, Akt).

corpus delicti (lat., tijelo zločina), predmet kojim je učinjeno kazneno djelo, ili predmet na kojemu je ono učinjeno, ili, u materijalnome kaznenom pravu, skup bitnih obilježja kaznenoga djela.

country glazba (country and western), amer. glazb. idiom čija se ishodišta mogu prepoznati u pripovjedačkom nagnuću nar. glazbe brit. doseljenika, kao i u sklonosti keltskog folklora prema žičanim instrumentima. Uz naglašeni utjecaj crkv. pjevanja, na prijelazu 19/20. st., razvijala se u zabitnim ruralnim područjima poput gorja Appalachians, a pojavom radiofonije i diskografije u prvim desetljećima 20. st. njezino središte postaje Nashville, u Tennesseeju. Courbet, Gustave, franc. slikar (1819–1877), nasuprot akademizmu i romantičnim načinima, snažnim realističkim izrazom slikao teme iz svakodnevnog života, aktove, portrete, animalističke motive, krajolike i marine (Tucači kamena, Pogreb u Ornansu, Atelijer, Val). Utjecao na njem. slikare druge pol. 19. st. Cousteau, Jacques Yves, franc. oceanograf (1910–1997), istraživao život mora; snimio brojne filmove o podmorju (najpoznatiji film i knjiga Svijet tišine). Sudjelovao u konstruiranju ronilačkog aparata za autonomno ronjenje te u izgradnji malih podmornica, plutajućih stanica i kesona u kojima se radi istraživanja može boraviti nekoliko dana pod vodom.

Gustave Courbet, “Atelijer”, Pariz, Louvre

Coventry, grad u grofoviji Warwick, Engleska; Cortés (Cortez), Hernán, španj. konkistador (1485–1547), osvojio Meksiko (1519), uništio državu Azteka zarobivši kralja Montezumu i prisilivši ga da

323 000 st., u metropolitanskom području Birminghama. Snažan industr. centar (ind. automobila, zrakoplova, strojeva, sintetičkih tkanina). U 2. svj. ratu

162

C1.qxd

29.10.2003

21:39

Page 163

Crikvenica gotovo ga je do temelja razorilo njem. ratno zrakoplovstvo.

CPU (akr. od engl. Central Processing Unit), središnji procesor; računsko, logičko i upravljačko središte računala. Smješteno je na jednom čipu (mikročip), a srednja i velika računala mogu imati veći broj procesora.

crijeva, 1.dvanaesnik, dvanaestopalčano crijevo; 2. tašto crijevo; 3. vito crijevo; 1-3. tanko crijevo; 4. slijepo crijevo; 5. crvuljak; 6. uzlazno debelo crijevo; 7. poprečno debelo crijevo; 8. silazno debelo crijevo; 9. zavijeno debelo crijevo; 10. zadnje crijevo; 4-10. debelo crijevo

Cr, kem. simbol za krom (lat. chromium). crack (engl.), kolokvijalni naziv za derivat droge → kokaina, koji se konzumira pušenjem. Spada među najteže poznate droge.

Cranach, Lucas, nazvan Stariji, njem. renesansni slikar i grafičar (1472–1553), slikao mitol. i religiozne kompozicije te portrete; spojio gotičku eleganciju s tal. renesansnim izrazom, osobito na ženskim aktovima (Parisov sud, Portret Martina Luthera). Njegovi sinovi Hans (1510–1537) i Lukas Mlađi (1515–1586) bili su mu bliski suradnici i autori djela veoma sličnih očevim. diji, na rijeci Pad (Po), Italija; 80 000 st. Brojne pov. građevine; romanička katedrala (12 st.; najviši zvonik u Italiji, 111 m, sagrađen 1267), grad. vijećnica (13. st.). Svilarstvo; proizvodnja keramike i poljoprivrednih strojeva. Od 16. do 18. st. grad je bio poznat po izradi glazb. instrumenata, osobito lutnja i violina (obitelji Amati, Guarneri, Stradivari).

crijeva, dio probavnog sustava u obliku višestruko vijugave cijevi koja se proteže od želuca do izlaznog otvora za stolicu. Sastoji se od dvanaesnika, tankog, debelog i završnog crijeva. U dvanaesnik se ulijevaju žučovod i izvodni kanal gušterače, u tankom crijevu obavlja se razgradnja hrane i upijanje hranjivih sastojaka, a u debelom se crijevu od ostataka formira izmet. C. su iznutra obložena sluznicom, s vanjske strane glatkom potrbušnicom, a između njih je mišićni sloj koji pokreće crijevni sadržaj.

Cres, otok u Jadranu, u kvarnerskoj otočnoj skupini;

Crijević, Ilija, pjesnik i leksikograf

405,78 km2. Meridionalni smjer pružanja (65,5 km dug); krški reljef; najviši vrh Gorice (650 m); nema površinskih tokova; u sred. dijelu → Vransko jezero; gnjezdište bjeloglavog supa u I dijelu otoka. Turizam; poljodjelstvo, pomorstvo, ribarstvo; građevni kamen. Najveće naselje je Cres, ostala: Martinšćica, Orlec, Punta Križa, Osor (preko kojega je C. povezan s Lošinjom). Znatna glagoljaška baština (Valunska ploča, 11. st.).

(1463–1520), latinist. Glavnina stvaralaštva sačuvana mu je u dvama vatikanskim rukopisima iz kojih se izdvaja ciklus pjesama posvećenih Rimljanki Flaviji. Napisao i lat. enciklopedijski rječnik Lexicon.

Cremona, gl. grad istoimene pokrajine u Lombar-

Crijević, Ludovik Tuberon, povjesničar (1459–1527), benediktinac. Napisao Komentare o vlastitom vremenu, djelo u kojem govori o eur. povijesti od 1490. do 1522. U petoj knjizi donosi povijest Dubrovnika.

Crikvenica, kupališni grad u Vinodolskom primorju, 37 km JI od Rijeke; 7 090 st. (2001). Turizam, tala-

Lucas Cranach Stariji, “Judita s Holofernovom glavom”, Beč, Kunsthistorisches Museum

Cres, palača Petris

Cres, gradić i luka na Z strani otoka Cresa; 2 318 st. (2001). Sačuvan dio zidina, kula, grad. vrata, palače, crkva sv. Izidora, župna crkva sv. Marije, samostani. Turizam, marina.

crescendo (tal.), glazb. oznaka za postupno pojačavanje tona (SUPR, decrescendo, diminuendo).

Crikvenica

163

C1.qxd

29.10.2003

21:40

Page 164

crkva soterapija – krajem 19. st. sagrađen prvi hotel Therapia. Pavlinski samostan (sagradili Frankopani u 15. st.), crkva Uznesenja Bl. Djevice Marije.

crkva, 1. opća zajednica kršćana, koji vjeruju u Isusa Krista, Božjega sina, spasitelja čovjeka posredstvom svoje smrti i uskrsnuća, i koji nastoje vlastitim životom oživotvoriti Isusovu poruku. Prema katoličkom nauku, Crkvu je utemeljio sam Isus Krist kao zajednicu nužnu za čovjekovo spasenje. Prve kršć. zajednice (grč. eklezije) okupile su se oko 12 apostola i drugih apostolskih učenika u Palestini, odakle su se proširile po Rimskom Carstvu i cijelome svijetu; 2. pojam c. danas označuje i niz organizacijskih oblika kršćanstva; 3. zgrada u kojoj se okupljaju kršćani na svoje obrede. Može biti izgrađena u različitim stilovima, među kojima su poznatiji: grčki, bizantski, romanički, gotički, renesansni, barokni, moderni.

Crkva bosanska, naziv za posebnu kršć. organizaciju nastalu u Bosni u 13. st. Držala se starih običaja i slav. jezika. Prema pov. izvorima, sljedbenici ove crkve crkva, 1. crtež šibenske katedrale iz djela “Novi strojevi” Fausta Vrančića, 1615; tlocrti crkava (2-8): 2. Notre Dame du Port, Clermont-Ferrand, 12. st.; 3. S. Vitale, Ravenna, 6. st.; 4. St. Michael, Hildesheim, 11. st.; 5. Sant Ambrogio, Milano, 11-12. st.; 6. La Madeleine, Pariz, 19. st.; 7. Notre Dame du Haut, Ronchamp, 20. st.; 8. Sv. Petar, Rim, 16-17. st.; 9. Sv. Stošija, Zadar, 12-13. st.; 10. Sv. Marko, Zagreb, 13-14. st.; 11. Notre Dame, Pariz, 12-14. st.

vjerovali su da u svijetu vladaju dva suprotstavljena načela: dobra (duh, svjetlost) i zla (materija, tama). Po tome su vjerovanju bili jedna od kršć. dualističkih sljedbi poput patarena i albigenza. Nazivani su i bogumilima (→ maniheizam). C. b. imala je specifičnu organizaciju i redovništvo. Redovnici su se zvali krstjani i krstjanice, a vrhovni starješina djed (katkada epiškup).

Crkvena država → Papinska Država crkvena glazba, naziv za glazbu namijenjenu bogoslužju u crkvi (mise, motete, psalme, oratorije, kantate), ali i za duhovnu glazbu koja nije dijelom bogoslužja. Kao snažan, u nekim razdobljima gotovo isključivi financijer i mecena (u sred. vijeku), Crkva je poticala stvaralaštvo, pa su se neki od najvećih skladatelja ogledali kao autori crkv. glazbe (G. Machault, I. Lukačić, J. S. Bach, G. Verdi, B. Britten).

crkvena godina, u kršćanstvu, raspored Gospodnjih blagdana u liturgijskome kalendaru. Započinje prvom nedjeljom adventa (došašća), a završava blagdanom Krista Kralja. Raspored blagdana prati Isusov

4

5

3

2

1

7

6

9

10

164

8

11

C1.qxd

29.10.2003

21:40

Page 165

crkveno graditeljstvo

crkveni raskol, 11. st.

zemaljski i eshatološki život. C. g. traje jednako kao i kalendarska. Uz Gospodnje blagdane, u liturgijskom su kalendaru raspoređeni i spomeni najistaknutijih svetaca te svetkovine Djevice Marije. Posebno se ističu dva dijela c. g. → advent i → korizma.

ka sa srednjim povišenim i dva ili više nižih bočnih brodova, koji na ist. strani završavaju apsidama, a na zapadnoj su povezani zajedničkim atrijem (narteksom).

crkveni raskol, također shizma (grč.), raskid jedinstva u kršć. Crkvi. Raskid nastaje kad se neka crkv. skupina svojevoljno odvoji od opće Crkve. Najveći c. r. dogodio se između Istočne i Zapadne kršć. crkve: patrijarh Fotije je 867. okarakterizirao zap. crkvu heretičkom zbog dogme o nepovredivosti pape i o prelasku Duha Svetog s Oca na Sina. Raskol je potvrđen 1054, kada su Ist. (Pravoslavna) i Zap. (Katolička) crkva izopćile jedna drugu. U povijesti Katol. crkve značajan je i reformacijski pokret te raskol Protestantske crkve pod → M. Lutherom 1517. crkveno graditeljstvo, umijeće građenja zgrada namijenjenih kršć. bogoslužju; najraniji oblik je bazili-

165

crkveno graditeljstvo, sv. Nikola u Ninu, 12. st.

C1.qxd

29.10.2003

21:41

Page 166

crkveno prikazanje 1

crkveno prikazanje, vrsta duhovne drame s temama iz crkv. povijesti (Stari i Novi zavjet); razvila se u 15. st. i bila popularna u Italiji, Njemačkoj i Francuskoj; u hrv. književnosti javlja se potkraj 15. st. (M. Vetranović, M. Gazarović).

2

Crna Gora

Crna Gora, republika u sastavu države Srbije i Crne 3

4 crkveno graditeljstvo, 1. katedrala u Trogiru, 13-15. st.; 2. Le Corbusier, kapela u Ronchampu; 3. unutrašnjost katedrale u Reimsu, 13-15. st.; 4. Uspenski sabor u Moskvi, 15. st.

Gore; 13 812 km2, 616 550 st. Brdovito (Durmitor 2 522 m) i krško područje, uski primorski pojas. U većem dijelu sredozemna klima, a u najvišim predjelima planinska. Šume prekrivaju 40% površine. Uzgoj agruma, maslina i povrća. Stočarstvo (ovčarstvo). Ležišta boksita, cinkove i olovne rude, te lignita. Metalurgija, ind. kućanskih uređaja, soli. Turizam. Polit. i upravno središte Podgorica. – Polit. sustav: Predsjednička republika s jednodomnim parlamentom (Skupština). – Povijest. U ←3. st. na području C. G. postojala je ilir. država. Doseljavanje Slavena u 6. st. (→ Duklja; → Zeta); 1189. pripojena Raškoj; privremeno se osamostaljuje 1361; 1439. zetsko priobalje osvajaju Mlečani. U 16. st. jačaju domaće velikaške obitelji Balšići i Crnojevići. Od kraja 15. st. pod tur. vlašću; uz pomoć Rusije osamostalila se koncem 18. st. Kneževina od 1852; na Berlinskom kongresu 1878. stječe priznanje neovisnosti; kraljevina od 1910. U 1. svj. ratu na strani Srbije; 1918. nasilno pripojena Srbiji, a dinastija Petrovića je zbačena. Od 1918-41. u sastavu Kraljevine SHS (Jugoslavije); u 2. svj. ratu pod alb. i tal., potom njem. okupacijom. Od 1945. federalna jedinica u sastavu SFRJ. God. 1992. poslije raspada SFRJ, sa Srbijom utemeljila novu federaciju SR Jugoslaviju. Zajedno s JNA i postrojbe crnogorskih rezervista sudjelovale su u agresiji na Dubrovnik i Dubrovačko primorje 1991-92. U 1990-ima soc. i polit. kriza i nedovršeni procesi nac. samoodređenja na Balkanu potaknuli su pokret za drž. neovisnošću, pa je početkom 2003. Ustavnom poveljom utemeljen

166

C1.qxd

29.10.2003

21:41

Page 167

Crno more novi drž. savez sa Srbijom, ukinuto je povijesno i političko ime Jugoslavije, a nova je država nazvana Srbija i Crna Gora (SCG). Odluka o drž. nezavisnosti imala bi se donijeti na referendumu 2006.

crna kutija, 1. automatski elektronički uređaj u zrakoplovu koji bilježi podatke o njegovu letu. U slučaju nesreće zrakoplova mogu se s pomoću crne kutije odrediti uzroci njegova pada; 2. bilo koji uređaj čiji sastav i način rada nije poznat. Poznat je samo ulazni i izlazni signal, odn. funkcija.

crna misa, misni obred u čast Sotone; tajno ga izvode pripadnici sotonističkih sljedbi. U obredu je karakterističan obrnut položaj križa, kao simbol protivljenja Kristu.

crna rupa, mogući ostatak zvijezde nakon gravitacijskog sažimanja. U znanosti se pretpostavlja da gravitacijskim sažimanjem dovoljno velikih zvijezda nastaju jaka gravitacijska polja koja ni svjetlost ne može napustiti. Snažnim privlačenjem c. r. zarobljuje sve zračenje i sva tijela iz okoline.

crna udovica (Latrodectus mactans), vrsta pauka koja živi u Sjev. i Juž. Americi, juž. Europi, oko Crnog mora i na Sredozemlju. Mužjak je manji od ženke i ona ga nakon parenja pojede. Otrovna je samo ženka, a ubod je opasan i za čovjeka.

crnci, antropološki naziv za pripadnike negroidne rase. Odnosi se na ljude tamne boje kože koji žive u Africi, ali i u većim i manjim grupama u SAD-u, Malaji, na Filipinima, Andamanskim otocima i drugdje. Naziv je znanstveno neprimjeren jer uključuje narode različite po jeziku, kulturi i nac. pripadnosti.

Američki su crnci potomci afričkih crnaca koji su prisilno dovedeni u Ameriku kao robovi. U SAD-u danas za njih prevladava naziv Afroamerikanci.

Crnčić, Menci Clement, hrv. slikar (1865–1930), začetnik razvoja moderne hrv. grafike. Vrstan pleneristički slikar marina i krajolika iz okolice Novog Vinodolskog, Hrv. primorja i Istre (Bonaca, Pogled s Plasa, Žutika u cvatu). U realističkim bakropisima radi žanr-motive ugl. iz staroga Zagreba (Dolac). crnica, tlo tamne, crne boje; bogato humusom i vrlo plodno; nastaje razgradnjom org. tvari u stepskim područjima. Crnković, Tomislav, hrv. kanuist (1972), reprezentativac na divljim vodama. Na SP 1991. dvostruki svj. seniorski prvak, u pojedinačnoj utrci C1 spust, te kao član momčadi 3 × C-1 spust.

Crnogorci, južnoslav. narod; o. 550 000 pripadnika, ugl. u Crnoj Gori (o. 380 000), Srbiji (140 000) i dr. državama nastalim na području bivše SFRJ; govore štokavskim ijekavskim narječjem crnogor. jezičnog izraza. Do sred. 20. st. patrijarhalno društvo. crnogorica, pučki naziv za drveće i grmlje koje ne odbacuje lišće, vazdazelene biljke čiji su listovi igličasti (četinjače). U hrv. krajevima to su bor, jela, smreka, omorika, borovica i ariš (jedini odbacuje lišće zimi). Drveće i grmlje koje odbacuje lišće ima skupni naziv bjelogorica.

Crno more, unutarnje more na eur. kontinentu, između Europe i Azije; 453 000 km2. Mramornim morem, Bosporom i Dardanelima povezano sa Crno more

167

C1.qxd

29.10.2003

21:42

Page 168

crno tijelo vakuum

Sredozemnim, a Kerčkim prolazom (vratima) s Azovskim morem. Najveća dubina u J dijelu (2 245 m), S dio plitak; salinitet 15-18 ‰. Zbog slabe vertikalne cirkulacije (prenošenja kisika u dubinu) na dubini od 180-200 m prestaju životni uvjeti. Ribarstvo. Na njegovim eur. obalama ušća su velikih rijeka: Dunava, Dnjestra, Dnjepra, Dona, a na azijskim (anatolskim): Sakaryje, Kizila i Çoruha. Gl. luke: Odesa, Batumi, Poti, Constanţa, Trabzon.

crno tijelo → idealno crno tijelo Croatia, 1. međunar. ime za Hrvatsku; 2. ime planetoida otkrivenog 1906.

Croce, Benedetto, tal. filozof i povjesničar (1866– –1952), u djelu Estetika kao znanost o izrazu (1902) razvio učenje da se intuitivna umj. spoznaja bitno razlikuje od znanstvene; estetsko može biti bez znanstvenog, ali ne i znanstveno bez estetskog; 1920-21. ministar obrazovanja; protivnik fašist. diktature.

Cromwell, Oliver, engl. državnik (1599–1658), prvak engl. građ. revolucije, član tzv. Dugog parlamenta. Pobijedio kralj. vojsku kod Nasebyja (1645); osnovao sud koji je kralja Karla I. osudio na smrt crpka za vodu (1649); ukinuo monarhiju i proglasio Republiku (Commonwealth ili Free State). Surovim mjerama ugušio otpore svih polit. protivnika (rojalista, demokrata i dr.). Pokorio Irsku (1649), Škotsku (1651), porazio Nizozemsku u ratu zbog navigacijskog zakona (1651-54). God. 1653. ukinuo Dugi par1

lament; vladao diktatorski kao lord protektor Engleske. Jedan od tvoraca modernog engl. parlamentarizma.

cross-country → kros crpka, sisaljka ili pumpa, stroj koji služi za transport tekućina (kapljevina i plinova). S pomoću crpke tekućini se dovodi energija radi svladavanja gravitacije, protutlaka, odn. otpora u cjevovodu. Crpke se dijele na klipne, centrifugalne i rotacijske.

crtani film → animirani film crtež, naziv za likovno djelo koje prikazuje stvarni ili zamišljeni oblik ili predmet na plohi, a ostvareno je s pomoću linija (crta), obrisa ili mrlja. Ovisno o podlozi (papir, kamen, staklo, tekstil) i materijalu koji ostavlja trag, razlikuju se suhe (olovka, grafit, ugljen, kreda, pastel) i tekuće tehnike (pero, kist, tuš, sepija). C. je osnova svim likovnim tehnikama.

Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubra), naziv koji se u Ljetopisu popa Dukljanina koristi za područje od Kotora do Valone, u današnjoj Albaniji, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti. Središte C. H. obuhvaćalo je područje istovjetno → Duklji, čije su stanovništvo neki biz. pisci držali Hrvatima. U starijoj historiografiji naziv se upotrebljavao i za područje Hrvatske J od Omiša. Svjedočanstva o nazočnosti Hrvata u tome području ostavili su biz. pisci iz 11. i 12. st. Ivan Skilica, Nikifor Brienij, Nikita Akominat i Zonara. Za povijest Hrvata na tome području histori-

crtež, 1. Albrecht Dürer, “Majka”; 2. Anthonis Van Dyck, “Studija žene”; 3. George Grosz, “Prizor s berlinske ulice”; 4. Henri Matisse, “Žena u naslonjaču”; 5. Leonardo da Vinci, “Vojskovođa”; 6. Miroslav Kraljević, “Kraljević s prijateljima u šetnji”

Benedetto Croce

2

Oliver Cromwell

4

5

6

168

3

C1.qxd

29.10.2003

21:42

Page 169

Curaçao ografija drži važnim i umetak iz kronike Konstantina Porfirogeneta, nastao poslije 959, u kojemu se kaže da se dio Hrvata nastanio na području Ilirika, što bi se moglo odnositi na dio onodobne Dracije (Dračka tema). U historiografiji se drži da se naziv C. H. odnosio na južne zemlje naseljene Hrvatima, za razliku od Bijele Hrvatske na sjeveru.

crvendać (Erithacus rubecula), ptica pjevica iz porodice drozdova. Stanovnik vrtova i šuma; leđa su mu tamnomaslinaste boje, trbuh bijel, a prsa žutocrvena po čemu je dobio ime. crvenica, također crljenica, tlo crvenkaste boje u krškim krajevima; nastaje od ostataka mineralne tvari pri otapanju vapnenca.

crvotočina (Lycopodium), malena vazdazelena papratnjača, živi u crnogoričnim šumama. U Hrvatskoj su česte planinska i obična crvotočina. Njihove spore koriste se u medicini. Cs, kem. simbol za cezij (lat. caesium). Cu, kem. simbol za bakar (lat. cuprum). cum grano salis (lat., sa zrnom soli), sa zadrškom (prihvatiti što), oprezno (prihvatiti), u vezi s okolnostima onoga što se prihvaća. Crveni križ, znak cunami (jap. tsunami), veliki morski valovi (viši i od Crvenog križa i Crvenog polumjeseca 30 m), nastaju kao posljedica potresa; najčešći su na obalama Tihog oceana.

Crveni križ, međunar. organizacija koju je 1863. u Ženevi utemeljio Henri Dunant (1828–1910) sa zadaćom da u ratu pomaže zdravstvenoj službi svoje zemlje, a u miru da obavlja i razne akcije na zdravstv. i soc. polju (pomoć pri elementarnim nepogodama i poticanje davalaštva krvi). Vodi brigu o ratnim zarobljenicima i ranjenicima neprijateljske strane u sukobu. Svaka zemlja ima nac. organizaciju, a one su udružene u Međunar. konferenciju. Međunar. znakom C. k. označeni su osoblje, ustanove, prostorije, zgrade i prijevozna sredstva, koji su zaštićeni → Ženevskim konvencijama o zaštiti ratnih ranjenika i zarobljenika. Musl. su zemlje prihvatile za svoje istovjetne organizacije i djelatnosti znak Crvenog polumjeseca, a Izrael Davidovu zvijezdu. Hrvatski crveni križ (HCK) primljen je u Međunarodnu federaciju Crvenog križa i Crvenog polumjeseca 1993. Sjedište je organizacije u Ženevi.

Crveno jezero, duboka provalija, ponikva 1,5 km SZ od Imotskog, ispunjena vodom; ima vrlo strme strane crvene boje (crvenica). Geomorfološki spomenik prirode (zaštićen 1969). → Modro jezero Crveno more, uzak dio Indijskog oceana između Afrike i Azije (Arabije); 448 000 km2. Sa Sredozemnim morem povezano Sueskim kanalom, s Adenskim zaljevom i Arapskim morem prolazom Bab el Mandeb. Najveća dubina 2 604 m. Najtoplije (do 35 °C) i najslanije more (38-42‰). Ima veliko prometno značenje jer je najkraći vodeni put iz Europe u Aziju i Afriku. Gl. luke: Suez, Port Sudan, Jidda, Massawa, Hodeida.

crvenperka (Scardinius erythrophthalmus), slatkovodna riba koštunjača iz porodice šarana. Ime dobila po crvenoj repnoj peraji. Česta riba u jezerima i donjim mirnim dijelovima vodotoka. Rasprostranjena u Europi i Aziji. crvi (Vermes, Helminthes), skupni naziv za životinje ili ličinačke stadije crvolika oblika koji su po suvremenoj razdiobi živoga svijeta, na temelju srodnosti, razvrstani u zasebne skupine (plošnjaci, kolnjaci, oblići i mekušci), ukupno oko 20 000 vrsta.

Curaçao, najveći otok Nizozemskih Antila u Karipskome moru, nasuprot obali Venezuele; 444 km2, 145 000 st. Stjenovito i suho područje, vulkanskog podrijetla, izloženo tropskoj klimi. Ležišta fosfata. Rafinerija nafte (iz Venezuele), proizvodnja likera (curaçao). Gl. grad i luka Willemstad. Od 1954. uživa stanovitu samoupravu u okviru Kraljevine Nizozemske; 1993. stanovništvo se referendumom izjasnilo za nezavisnost.

169

Crveno more

C1.qxd

29.10.2003

21:43

Page 170

Curie-Skłodowska

Marie Curie-Skłodowska

Curie-Skłodowska, Marie, franc. kemičarka i fizičarka polj. podrijetla (1867–1934), profesorica na Sorbonni. Istražujući sa suprugom Pierreom Curiejem radioaktivnost tvari, otkrila nove elemente, radij i polonij. Pokazala da na prirodnu radioaktivnost ne utječu fizičke promjene ili kem. reakcije. Umrla od posljedica ozračivanja. Nobelova nagrada za fiziku 1903. i za kemiju 1911. Stara jedinica aktivnosti radioaktivnog izvora imenovana je kiri u čast Curiejevih . curling (engl.), momčadska zimska sport. igra s kamenim pločama (stones) na glatkome, zaleđenom igralištu, na čija je oba kraja krugom (s koncentričnim kružnicama) označena tzv. kuća (the house). Potječe iz Škotske.

curriculum vitae (lat., tijek života), skrać. CV, životopis, kratak opis života i rada (u vezi s molbama za namještenje, napredovanje i sl.). curry (engl.) kari, mješavina začina nejedinstvena

tuhrv. politiku koja je izazvala brojne štrajkove i prosvjede, pa i atentate koje su na nj izveli mladići Luka Jukić i Ivan Planinšćak u ljeto i jesen 1912. J. J. Strossmayer nazvao ga je “razbojnikom u činovničkoj slici”.

cvat, skup pravilno raspoređenih cvjetova na jednoj cvjetnoj stapci. Cvjetovi se u cvatu rascvjetavaju pravilno od središta prema periferiji ili obrnuto i time produžuju vrijeme cvjetanja, što je važno za oprašivanje. Cvatovi mogu biti otvoreni (grozdasti), u kojima os nastavlja rasti i na vrhu ne nosi cvijet, i zatvoreni (paštitasti), gdje glavna os završava s rastom i na vrhu nosi cvijet.

cvijet, organ za razmnožavanje kritosjemenjača, građen od četiriju dijelova: cvjetišta, ocvijeća, prašnika i tučka. Cvjetište je vršni dio cvjetne stapke na kojemu se nalaze ostali dijelovi cvijeta. Ocvijeće čine preobraženi listovi koji obavijaju prašnike i tučak. Vanjski ovoj je čaška građena od lapova, a unutrašnji vjenčić građen od latica. Prašnici su muški, a tučak je ženski dio cvijeta.

sastava: đumbira, kardamona, korijandra, kurkuma, kima, muškatnog cvijeta, klinčića, papra i cimeta. cvjetača Potječe iz Indije, a u Europu su ga donijeli Englezi. Poznat je u obliku umaka ili praha. U raznim verzijama i s raznim dodacima upotrebljava se u kuharstvu.

cvjetača (Brassica oleracea botrytis), zeljasta biljka iz porodice krstašica, karfiol; dobivena uzgojem iz divljega kupusa. Cvat velik, mesnat, polukuglast, svijetložute do bijele boje. Jestiv.

Cuvaj, Slavko, hrv. političar (1851–1931), u vrijeme

Cvjetnica (Cvjetna nedjelja), u kršć. kalendaru

polit. krize u Hrvatskoj 1912. imenovan banom i kraljevskim povjerenikom. Ukinuo Ustav i provodio pro-

nedjelja prije Uskrsa. Spomen je Isusova svečanog ulaska u Jeruzalem, kad mu je oduševljeno mnoštvo klicalo, mahalo maslinovim i palminim granama te prostiralo svoje haljine po putu. Danas se slavi posvećivanjem maslinovih i palminih grančica i umivanjem u cvijeću.

2

1 cvrčak

cvrčci (Cicadidae), kukci iz skupine polukrilaša, zde-

cvijet, 1. amarilis; 2. anturij; 3 3. fuksija; 4. dalija; 5. gerber; 6. hibiskus

pasta tijela i dobro razvijenog rilca, koji se danju skrivaju pod lišćem. Mužjaci imaju na zatku cvrčalo u obliku napete membrane koju trese poseban mišić. Najmanja vrsta velika je 16 do 20 mm, a najveća 6 cm. U hrv. krajevima najčešće su vrste jasenov i vinogradski c.

cyber (engl.), riječ koja označuje virtualni univerzum Interneta. U složenicama pokazuje na pripadnost svijetu Interneta (c. knjižara, c. zajednica itd.).

4

cybercafe (engl.), javno mjesto opremljeno računalima s pristupom na Internet. cyberspace (engl.), svijet Interneta sa svim svojim okruženjem; virtualni svijet.

Cyrano de Bergerac, franc. književnik (1619–

5 6 1. latica; 2. lap; 3. plodnica; 4. vrat; 5. njuška; 3-5. tučak; 6. prašnica; 7. prašnička nit; 6-7. prašnik

–1655), autor satiričnoga utopijskog romana Drugi svijet, u kojemu raspravlja o filozofiji, astronomiji, fizici (upozorio na atomsku strukturu materije, zagovarao ideju o beskonačnosti svijeta). Predstavnik franc. baroka, navjestitelj prosvjetiteljstva; njegov lik nadahnuo je istoimenu neoromantičnu herojsku komediju Edmonda Rostanda.

170

C1.qxd

29.10.2003

21:43

Page 171

čČ

č, Č, četvrto slovo hrv. abecede; postoji i u slov., slovačkoj, češ. i lužičkoj abecedi. U hrv. jeziku označuje nepčani suglasnik.

Čabar, gradić u S dijelu Gorskoga kotara, u dolini rijeke Čabranke; 514 st. (2001). Drvna ind., turizam. Spominje se 1642; prvotno posjed Frankopana, a poslije Zrinskih (u to vrijeme talionica željeza i kovnica, koje su bile osnova razvoja naselja); župna crkva (17. st.), ostaci kaštela Zrinskih.

gradovi: N’Djamena (531 000 st.), Moundou, Bongor. Poljodjelstvo: proso, kikiriki, manioka, pamuk, riža, kukuruz. Stočarstvo: govedarstvo, ovčarstvo. Ribarstvo na jezeru Čad. Ležišta nafte, urana, barita i zlata. Industrija slabo razvijena. – Politički sustav: prema ustavu iz 1996. predsjednička republika s jednodomnim parlamentom. – Povijest. Useljavanjem Arapa (9-16. st.) islamizira se S dio, dok na istoku prevladavaju animisti i kršćani. Do poč. 20. st. Č. pokoravaju Francuzi i 1910. uključuju ga u Francusku Ekvatorijalnu Afriku. Od 1946. franc. prekomorski teritorij, nezavisnost stječe 1960. Od 1973. S dio zemlje, iznad 16. paralele, došao pod nadzor gerilskih pobunjenika koje je podupirala Libija. Otad Č. prolazi kroz dugotrajno razdoblje građ. rata. Uz franc. pomoć središnja je vlast obuzdala gerilu i libijsko upletanje. God. 1997. održani prvi slobodni izbori.

Čad, jezero u SZ Africi; u sredini subsaharskog pojasa, na granici Nigera, Čada, Kameruna i Nigerije; površine od 16 830 do 25 670 km2, što ovisi o količini padalina. Dubina od 1,5 do 6,5 m, a najveća do 21 m. Gl. pritoci: Chari i Komadugu.

ČAD

Čad

Službeni naziv Jumhuriyat Tshad (arapski), République du Tchad (francuski): (Republika Čad) Ustavno uređenje predsjednička republika Površina 1 284 000 km2 Broj stanovnika 8 424 000 (6,56 st./km2) Gl. grad N’Djamena Službeni jezici arapski, francuski BDP po st. 160 USD Novčana jedinica 1 CFA franak; 1 XAF = 100 santima Međunarodni znak TCD, TD Tel. pozivni broj +235 Vremenska zona po GMT-u +1

Čad, država u S dijelu sred. Afrike. U njoj je dio Sahare i gorje Tibesti (vrh Emi Koussi, 3 415 m) i ravnjak Ennedi (do 1 311 m). Na J prostrana Čadska zavala i u njoj jezero Čad. Klima: S od Čadskog jezera pustinjska (proces dezertifikacije), na J savanska. Vegetacija: na S pustinja i polupustinja (52% površine), prema J savana. Najveće rijeke Chari i Logone, utječu u Čadsko jezero. Nac. sastav stanovništva: Sara (28%), sudanski Arapi (12%), narodi Mayo-Kebbi (12%), narodi Kanem-Bornu (9%) i 100-tinjak plemenskih zajednica. Naglašene suprotnosti između arap. stanovništva na S i crnačkih naroda na J. Po vjeroispovijedi: sunitski muslimani (44%), kršćani (33%), tradicionalne religije (23%). Veći

čađa, čisti amorfni ugljik dobiven izgaranjem org. spojeva bogatih ugljikom, uz nedovoljan pristup zraka. Upotrebljava se kao crni pigment i kao punilo (npr. za gumu). čagalj, također šakal (Canis aureus), životinja iz porodice pasa, po građi nešto manja od vuka. Žućkaste boje, dug oko 1 m. Živi u JI Europi i S Africi, u Hrvatskoj na Pelješcu. čaj (kin. preko rus.), grmolika biljka (Camellia sinensis) iz porodice čajeva. Cvjetovi bijeli ili ružičasti. Listovi vazdazeleni, sadržavaju tein, tanin i eterično

171

čagalj

C1.qxd

29.10.2003

21:48

Page 172

Čajkovski

čaj, berba na Javi

ulje. Suše se i različito obrađuju (fermentacijom) te služe za pripremanje napitka. Uzgaja se na plodnome tlu s toplom i vlažnom klimom. Potječe iz Kine, gdje se koristio već u 5. st. Prenesen u Japan i tamo se njegova uporaba proširila i poprimila obredno obilježje. U Europu su ga donijeli trgovci u 16. st.

Čajkovski, Pjotr Iljič, rus. skladatelj (1840–1893), sintetizirao kasnoromantički izričaj zapadnoeur. glazbe s tradicijom rus. melodike. Ostvario opsežan i raznovrstan opus: 6 simfonija, glasovirski i violinski koncerti, opere (Evgenij Onjegin, Pikova dama). Baleti (Labuđe jezero, Orašar, Trnoružica) postali su primjeri klas. baleta. čakavsko narječje, jedno od triju hrv. narječja, za lat. zamjenicu quid (što) kaže se ča. Govori se u Istri, Hrvatskom primorju, na otocima do Lastova, djelomično oko Splita i Zadra, u Lici, Gorskom kotaru i Žumberku. Tim su narječjem pisani hrv. najstariji Pjotr Iljič Čajkovski jezični spomenici, a u razdoblju renesanse na čakavskom je pisana starija hrv. književnost. I neki suvremeni hrv. književnici pišu na čakavskom narječju. Čakavski govori imaju ugl. pet samoglasnika, u nekima se pred samoglasnim r izgovara a ili e (sarce, sardela). Čakavski govori dobro razlikuju č i ć, ali se ć izgovara mekše nego u štokavskom. Suglasnik lj zamjenjuje se suglasnikom j (jubav). Završno m zamjenjuje se sa n (jesan). Infinitivu se gubi krajnje -i (radit). Upitna zamjenica za živo je ki, za neživo ca ili ča. U čakavskom narječju sačuvani su mnogi arhaizmi. Ima mnogo riječi tal. podrijetla (kušin – jastuk, šporko – prljavo). Č. n. ima ekavske, ikavsko-ekavske, ikavske i jekavske govore.

Čakovec, grad i središte Međimurske županije, 14 km SI od Varaždina, na rijeci Trnavi; 15 565 st. (2001). Želj. i cestovno čvorište u S Hrvatskoj. Kult., upravno i gosp. središte Međimurja. Tekstilna, prehr., drvna, kožarska ind. U 16. i 17. st. jedno od gl. sjedišta Zrinskih (renesansni dvorac). Franjevački samostan, župna crkva sv. Nikole (18. st.). U prošlosti dva puta pod mađ. vlasti (1720–1848, 1861–1918).

čaplje, gore: mala bijela čaplja; dolje: siva čaplja

Čapek, Karel, češ. književnik (1890–1938). U pripovijestima Raspeti na raskrižju, Mučne priče ironijski i skeptički tumačio zgode i situacije iz svakodnevice, postavljao pitanja o ljudskom postojanju i slobodi, o granicama spoznaje. Dramom R.U.R. (1921) započeo niz djela o opasnostima naglog razvitka tehničke civilizacije (u tom je djelu prvi skovao izraz robot), autor utopijskih romana Tvornica apsolutnog i Krakatit. čaplje (Ardeidae), ptice močvarice duga i tanka vrata i nogu, duga ravna i šiljasta kljuna, iz reda rodarica. Od roda se čaplja razlikuje po tome što joj je pri letu vrat svinut u obliku slova S (kod roda je ispružen). Žive u jatima, gnijezde se na stablima ili u tršćacima u vlažnim močvarnim područjima širom svijeta. Hrane se ribama i drugim vodenim životinjama. U nas su poznate siva čaplja, velika ptica s rasponom krila do 180 cm, čaplja danguba i druge. Bijela čaplja postala je rijetkost zbog skupocjenog perja. Sve su čaplje zakonom zaštićene.

Čapljina, grad u Z Hercegovini na desnoj obali Neretve, BiH; 7 500 st. (1991). Cestovno raskrižje na smjeru Sarajevo–Ploče, Imotski–Metković–Dubrovnik. Metaloprerađivačka, tekstilna, prehr. i duhanska industrija. Nedaleko je lovište i ornitološki rezervat Hutovo blato (s 350 vrsta ptica). čardak (tur. od perz.), 1. u orijentalnim kućama, izbočena prostorija na najvišem katu, koja je služila za ljetni boravak; 2. u tur. pograničnim područjima, drvena promatračnica i stražarnica na stupovima. Po tur. uzoru čardaci od drva podizani su u Vojnoj krajini, najčešće u Slavoniji. Vojnici smješteni u čardacima (do 30 ljudi sa zapovjednikom) nazivani su čardaklije. čarter (engl. charter), zakup broda ili aviona, ili kojega drugoga prijevoznog sredstva za poseban prijevoz, za jednokratno putovanje; takav prijevoz ne pripada redovitim prometnim linijama, nego se obavlja po potrebi. časnik, osoba u vojsci s određenim zapovjednim ovlastima. Časnici u Hrvatskoj vojsci (i u Hrvatskoj ratnoj mornarici) jesu: zastavnik, poručnik (poručnik korvete), natporučnik (poručnik fregate), satnik (poručnik bojnog broda), bojnik (kapetan korvete), pukovnik (kapetan fregate), brigadir (kapetan bojnog broda), general bojnik (kontraadmiral), general pukovnik (viceadmiral), general zbora (admiral). → činovi, vojni

časopis (češ.), periodično ili povremeno izdanje opće-

Čakovec

čamac (tur.), manje, otvoreno ili poluzatvoreno plovilo na moru i rijekama. Prema vrsti upotrebe razlikuju se ribarski č., sportski č., vojni č. (patrolni i torpedni) i č. za spasavanje.

ga ili specijaliziranoga karaktera. Postoje politički, privredni, zabavni, modni, vjerski, književni, umjetnički, stručni, znanstveni i drugi časopisi. Prvi moderni časopis počeo je izlaziti u Francuskoj 1633 (Bureau d’Adresses). Prvi časopisi u Hrvatskoj bili su Agramer Theater Journal (1815) i Luna (1826), na njem. jeziku; na hrv. jeziku Danica horvatska, slavonska i dalmatinska (poslije Danica ilirska) Ljudevita Gaja (od 1835. kao prilog Gajevih Novina ilirskih), zatim Kolo (1842),

172

C1.qxd

29.10.2003

21:48

Page 173

ček Zora dalmatinska (1844) i dr. Prvi isključivo znanstv. časopis bio je Arkiv za pověstnicu jugoslavensku Ivana Kukuljevića Sakcinskoga (1851).

časoslov, noviji hrv. naziv stvoren prijevodom njem. izraza Stundenbuch i franc. livre d’heure za drevni lat. → brevijar.

čavka (Corvus monedula), ptica vrapčarka iz porodice vrana, jedna od najmanjih u toj porodici. Živi u jatima, često u gradskim parkovima i vrtovima. Hrani se kukcima, puževima, sjemenjem i voćem, ali i strvinom, pa ima ulogu čistača u prirodi. Česta eur. ptica, nije selica.

1945. masovno raseljavale u druge krajeve SSSR-a. U trenutku rasula SSSR-a, Čečenci su 1. 12. 1991. proglasili neovisnost Čečenije, što je izazvalo rus. voj. intervenciju koja je osobito pojačana nakon 1994.

Čedadski evanđelistar ili Akvilejski e., kodeks evanđelja na lat., napisan uncijalom, u Akvileji (5-6. st.), zatim u Čedadu (Cividale). Hodočasnici bi dali upisati svoje ime na stranice evanđelistara.Tako se upisao i knez Branimir (9. st.) i njegova žena Maruša (Mariosa).

Čazma, gradić u Z Moslavini, u podnožju Moslavačke gore; 2 829 st. (2001). Tvornica opeke, proizvodnja plastičnih masa; u okolici nalazišta nafte. Spominje se u 11. st.; god. 1242. opustošili je Tatari; pod tur. vlašću u 16. st.; poslije je naseljavaju Hrvati iz Turopolja.

čegrtuše (Crotalus), otrovne zmije iz porodice ljutica. Pojedine dosežu dužinu do 1,8 m. Na kraku repa imaju “čegrtaljku” sastavljenu od 10 do 12 rožnatih dijelova u obliku širokih prstenova, međusobno pomično spojenih. To su ostaci presvučene kože. Čegrtanje nastaje pokretanjem repa obično kad je zmija prestrašena i uzbuđena. Gotovo sve vrste žive u sjevernoamer. prerijama i Meksiku.

Čečenci, također Čečeni, kavkaski narod; žive ugl. u

Čehoslovačka, naziv nekadašnje države Čeha i

Čečeniji, Rusija; o. 957 000 pripadnika. Od 18. st. sunitski muslimani; pišu ćirilicom, a govore kavkaskim narječjem sjeveroist. kavkaske skupine jezika. Od 18. st. trajno u sukobu s rus. vlastima na njihovu području. U postsovjetskom razdoblju jača težnja za osamostaljenjem što uzrokuje nove oružane sukobe s Rusima.

Čečenija, autonomna republika na J eur. dijela Ruske Federacije; 16 100 km2, 1 040 000 st. Na J je masiv Velikog Kavkaza (Tebulostan, 4 493 m), na S nizina. Kontinentalna klima. Biljni pokrov čine šume i stepe. Stanovnici: Čečenci (75%), Rusi (20%) i manje skupine drugih nacionalnosti. Uzgoj žitarica, voća, povrća, vinove loze. Stočarstvo. Ležišta nafte. Kem. i prehr. industrija; rafinerija nafte. Gl. grad Grozni. Područje Č. bilo je u 18-19. st. poprište otpora rus. kolonizaciji. Poslije Oktobarske revolucije Č. je postala autonomna oblast (1922), a potom republika (1936), zajedno s Ingušetijom. U 2. svj. ratu Čečenci su surađivali s njem. invazijskom vojskom pokušavši steći nezavisnost od Rusije. Zbog toga su ih sovj. vlasti Čečenija

čegrtuša

Slovaka, nastale raspadom Austro-Ugarske 1918. Njezine su granice bile određene nizom međunar. ugovora na temelju mirovne konferencije u Versaillesu 1919. S Rumunjskom i Kraljevinom SHS bila je članica Male Antante (1921). Tijekom 2. svj. rata pod okupacijom njem. Trećeg Reicha, koji je Češku i Moravsku proglasio njem. protektoratom, a Slovačku formalno nezavisnom. Nakon 2. svj. rata obnovljena je kao jedinstvena država, od 1948. pod vlašću komunista, koji su zemlju uveli u sovj. interesnu sferu i Varšavski ugovor. God. 1968. reformni pokret pod vodstvom A. Dubčeka (nazvan “Praškim proljećem”) nasilno je ugušen voj. intervencijom država članica Varšavskog ugovora. God. 1987. ustavno je preuređena u federativnu državu Češke (s Moravskom) i Slovačke. Poslije rušenja Berlinskog zida (1989) i rasula Varšavskog ugovora, zbog težnji Slovaka za neovisnom državom dogovorno se ukida jedinstvena država Čehoslovačka pa od 1. 1. 1993. postoje neovisne republike → Češka i → Slovačka.

Čehov, Anton Pavlovič, rus. književnik (1860– –1904), zanimanjem liječnik, začetnik moderne novelistike. U Čovjeku u futroli, Dami sa psetancem, Slučaju iz prakse blagom ironijom stvarao ugođaje i dojmove o banalnoj i besciljnoj svakidašnjici. U novelu uveo pejzažne i lirske opise kao popratne motive, te sažet izraz i svakidašnji rječnik. Kao dramski autor utjecao na razvoj dramaturgija 20. st. Drame Galeb, Ujak Vanja, Tri sestre, Višnjik.

ček (engl.), vrijednosni papir zakonom propisana oblika kojim trasant (izdavatelj čeka) nalaže trasatu (banci/drugoj financ. ustanovi) isplatu naznačene novčane svote imatelju - korisniku čeka (remitentu) iz pokrića (čekovni, tekući, žiro račun) koji trasant ima kod trasata. Vrste čekova: na donositelja, na ime, na naredbu, blagajnički, prijenosni (virmanski), obračunski, barirani (prekriženi), kreditni, putnički i dr.

173

Anton Pavlovič Čehov

C1.qxd

29.10.2003

21:49

Page 174

čelik Izdavanje čeka bez pokrića, u nedostatku drugačijeg sporazuma s trasatom, kazneno je djelo.

čelik (tur.), slitina koja pretežno sadrži željezo s različitim udjelima ugljika (do 1,7%). Tali se na 1 400-1 500 °C, ali se već pri 800 °C može kovati i valjati. Velike je tvrdoće i elastičnosti. Dobiva se u čeličanama rafiniranjem sirovog željeza ili iz starog željeza. Čelici se proizvode bazično-kisikovim postupkom (L-D postupak), koji je ugl. zamijenjen Bessemerovim čembalo postupkom i postupkom na ognjištu, ili u električnim pećima. U nekim su slučajevima prisutne i male količine drugih elemenata (legirani ili plemeniti čelici), kao što su mangan, silicij, krom, molibden i nikal. Čelici koji sadrže više od 11-12% kroma zovu se nehrđajući čelici. Svj. godišnja proizvodnja čelika iznosi o. milijardu tona. čelo → violončelo Čeljabinsk, gl. grad istoimene oblasti, na rijeci Mjasi, JI područje Urala, Ruska Federacija; 143 000 st. Utemeljen 1736. Veliko industr. središte Urala: metalurgija, strojogradnja; proizvodnja čelika. čempres Veliki rudokopi ugljena i mangana. Važno želj. čvorište na Transsibirskoj pruzi.

čeljusti, kosti glave koje omeđuju usni otvor i nose zube. Gornja č. (maksila) spojena je s kostima lica i nepca, a donja č. (mandibula) uzglobljena je sa sljepoočnom kosti te se može pokretati.

Čerkezi, narod na SZ Kavkaza u Rusiji; o. 52 000 pripadnika abhasko-adigejske skupine kavkaskih naroda. U prošlosti živjeli u rus. stepama i bavili se stočarstvom i ratarstvom. Od 17. st. sunitski muslimani, u 19. st. pod pritiskom rus. vlasti iseljavaju se u Tursku.

Černobil → Čornobilj Česi, zapadnoslav. narod u Češkoj (9,9 mil. pripadnika); žive također u Slovačkoj, Poljskoj, Austriji, Hrvatskoj, Rumunjskoj; govore češkim jezikom; rimokatolici, dijelom protestanti, te pripadnici Češ. narodne crkve; od 1918. do 1993. živjeli su sa → Slovacima u → Čehoslovačkoj.

Česma, rijeka u središnjoj Hrvatskoj, lijevi pritok Lonje; duga 124 km. U Lonju utječe kod sela Okoli; u donjem toku nazivaju je Čazma.

Česmički, Ivan → Janus Pannonius čestica, također riječca, partikula, nepromjenjiva vrsta riječi koja služi za oblikovanje ili preoblikovanje rečenične strukture, za isticanje pojedine riječi ili za davanje drugačijeg značenja nekoj riječi (npr. li, zar, ne).

češer, ženski cvat kod četinjača. Vanjski dio sjemene lupine kod nekih je sočan (ginko), kod nekih su sjemenke obavijene mesnatim ovojem (tisa), ili je cijeli č. sočan i sličan bobi (borovica).

čembalo (tal.), žičano glazbalo s tipkama, jedno od preteča glasovira. Tipke su mehanizmom spojene s trzalicom, koja trzanjem žice proizvodi rezak i razmjerno tih ton, kratka trajanja. Građeno s jednim, dva češer ili čak tri manuala, te s posebnim registrima, č. je bilo vrlo popularno od 16-18. st. kao prateće (u tzv. grupi Češka basso continuo) ili solističko glazbalo.

ČEŠKA Službeni naziv Česká Republika (Republika Češka) Ustavno uređenje parlamentarna republika Površina 78 866 km2 Broj stanovnika 10 302 000 (130,6 st./km2) Gl. grad Prag (Praha) Službeni jezik češki BDP po st. 4 740 USD Novčana jedinica 1 češka kruna; 1 CZK = 100 halera Međunarodni znak CZE, CZ Tel. pozivni broj +420 Vremenska zona po GMT-u +1

čempres (tal. prema grč.), stablo vitka piramidalna oblika iz porodice čempresa (Cupressus). Može imati i razgranjenu krošnju – horizontalni č. Čest u mediteranskom podneblju. U Hrvatskoj poznat obični č. Kalifornijski, arizonski i himalajski č. uzgajaju se u parkovima. Drvo mu je srednje tvrdo i trajno, upotrebljava se u brodogradnji, stolarstvu, za izradu bačava i u tokarstvu.

Češka, država u sred. Europi, na prostoru Češke i Moravske zavale, koje dijeli Češkomoravska visočina. Češku zavalu okružuju stara gorja: Šumava, Češka šuma, Rudna gora i Sudeti. Granica prema Slovačkoj prolazi Zap Karpatima. Klima: umjereno kontinentalna. Vegetacija: bjelogorične i miješane šume. Rijeke pripadaju trima sljevovima: Sjevernoga mora (Laba, Vltava, Ohře), Baltičkoga (Odra), Crnog mora (Morava). Nac. sastav stanovništva: Česi (94%), Slovaci (3%). Stanovništvo po vjeroispovijedi: rimokatolici (39%), protestanti (4%), više od 50% stanovništva vjerski neopredijeljeno. Veći gradovi:

174

C1.qxd

29.10.2003

21:50

Page 175

Čile Prag (1 210 000 st.), Brno (389 000), Ostrava (325 000), Plzeň (171 000), Olomouc (105 000). Poljodjelstvo: pšenica, ječam, hmelj, krumpir, šećerna repa, voće, vinova loza. Stočarstvo: govedarstvo, svinjogojstvo. Ribnjačarstvo. Veliko rudno bogatstvo – temelj rane industrijalizacije: kameni ugljen i lignit (Ostrava), uran, magnezit, kamena sol, nešto zemnog plina. Jaka industrija (Olomouc, Ostrava, Prag, Brno, Ústí nad Labem); crna metalurgija uz rudnike ugljena, obojena metalurgija, strojogradnja, automobilska, kem., tekstilna, prehr. (pivovare), keramička, staklarska. Turizam (Prag, toplice). – Politički sustav: prema ustavu iz 1993. parlamentarna republika. Dvodomni parlament, predsj. Republike bira se svakih 5 godina. – Povijest. U ←5. st. područje Češke naseljavaju kelt. Boji; u 1. st. osvajaju ga Markomani, u 6-7. st. Slaveni. U drugoj pol. 7. st. u vlasti je Avara, potom Franaka i Nijemaca. Češ. državu utemeljili su u 10. st. Přemyslovići (8-13. st.); koncem 11. st. češ. kneževina postaje kraljevstvom. Přemysloviće nasljeđuju Luksemburgovci (1306-1437). Poslije vjerske reforme → Jana Husa u 15. st. izbila je polit. kriza praćena sukobima katolika i protestanata. God. 1526. češ. kraljevima postaju Habsburgovci (do 1918). U 16-17. st. Č. gubi unutarnju autonomiju; definitivno nakon poraza protestanata na Bíloj hori 1620. U 19. st. jača češ. nac. pokret usmjeren protiv germanizacije zemlje. Raspadom Austro-Ugarske 1918. nastaje Čehoslovačka (Češka, Moravska, Slovačka). God. 1938. okupirali su je Nijemci; Č. i Moravska postaju njem. protektorat. Nakon 1945. Čehoslovačka je u predratnim granicama ustrojena kao jedinstvena država; vlast preuzimaju komunisti (1948) uz snažno upletanje SSSR-a, te uvode zemlju u sastav ist. polit. i voj. bloka; pokušaj liberalizacije za A. Dubčeka okončan je brutalnom sovj. voj. intervencijom 1968. Od 1987. jača proces reformi; 1992. Čehoslovačka je dogovorom podijeljena na Č. i Slovačku, što je provedeno 1. 1. 1993.

češki jezik, jezik zapadnoslav. grane indoeur. jezične porodice; službeni jezik u Češkoj i jezik češ. manjine u dijelu Slovačke i Austrije. Njime kao materinskim jezikom govori o. 10 mil. ljudi.

češljugar (Carduelis carduelis), ptica pjevica iz porodice zeba. Od proljeća do kasnog ljeta gnijezdi se i do tri puta. Česta eur. gnjezdarica; nije selica. Love ga i drže u krletkama zbog lijepa izgleda i pjeva. U Hrvatskoj je zakonom zaštićen. češnjak (Allium sativum), bijeli luk, biljka iz porodice ljiljana ili lukova. Naraste do 70 cm. Lukovice u obliku pupova imaju specifičan i jak miris koji potječe od eteričnog ulja. Podrijetlom je iz Kine, poznat u gotovo svim starim civilizacijama. Uzgaja se u vrtovima za domaću uporabu. Upotrebljava se kao začin, u pučkoj medicini, te u proizvodnji farmaceutskih i kozmetičkih preparata.

četinjače (Pinidae ili Coniferae), stabla i grmovi s malenim, vazdazelenim igličastim listovima poput četina (otuda naziv) ili ljuskavim listovima. Obuhvaćaju tri porodice: borovi, čempresi i tise. Č. su i mamutovci, najveća stabla našeg vremena, koja dostižu i najveću starost. Rastu u S dijelovima Europe, Azije i Sjev. Amerike. Imaju veliku ekon. važnost u češljugar proizvodnji drveta. četnici, prvotno dragovoljci u sastavu neregularnih srp. snaga; srp. radikalna nacionalistička organizacija koju je 1903. utemeljio M. Gođevac radi borbe protiv tur. vlasti na Kosovu i u Makedoniji, a od 1918-41. vodio ju je Kosta Pećanac; 1941-45. pod vodstvom Dragoljuba Draže Mihailovića surađuju s okupacijskim vlastima, izvršili su masovne pokolje Hrvata i Muslimana u BiH i Hrvatskoj. Saveznici im 1944. češnjak uskraćuju pomoć, potkraj 1944. potpuno su ih porazili Titovi partizani. U Srbiji je 1990. četnički pokret obnovljen; paravojne četničke postrojbe izvršile su mnogobrojne zločine nad civilnim stanovništvom u Hrvatskoj i BiH, 1991-95. četverokut, geometrijski lik (mnogokut) omeđen četirima stranicama. Ima četiri vrha i četiri kuta. Može čičak biti konveksan ili nekonveksan. četverotaktni motor, motor s unutarnjim izgaranjem koji radi u četiri takta. Posebnim ventilima uređen je sustav usisa (kompresije, paljenja i ekspanzije goriva) te ispuha plinova. Služi za pokretanje automobila, zrakoplova, a katkada i brodova. čigra četvorina → kvadrat čičak ili repuh (Arctium), dvogodišnja biljka iz porodice glavočika. Korijen se upotrebljava u ljekarništvu. čigre (Sterninae), ptice selice iz reda galebova. Manje su od galeba, neumorni letači, žive i gnijezde se u jatima uz šljunkovite i pješčane obale slatkih voda i mora. Neke vrste (polarna č.) na svojim putovanjima prevale dva puta godišnje put dulji od 17 000 km, od Arktika do Antarktike. U Hrvatskoj su poznate obična i bjelobrada č.

Čikoš-Sesija,

Bela, hrv. slikar (1864–1931), autor realističkih portreta i krajolika; u duhu secesije i narativne simbolike slikao pov., mitol. i biblijske motive (Judita i Holoferno, Kirka, Pietà, Psiha, Pokrštavanje Hrvata). Vrstan pedagog i ideolog hrv. moderne u slikarstvu. Čile, država u Juž. Americi uz obalu Tihog oceana. Proteže se između 17° i 56° juž. geografske širine u dužini od 4 500 km i širinom od 40-400 km. Tri reljefne cjeline izdužene u smjeru S–J: na I su Ande, na Z Primorsko gorje (Cordillera de la Costa), između njih tektonska udolina (Valle Longitudinal). U planinskim masivima brojni vulkani, od kojih je o. 30 aktivnih. Velike razlike u klimi: na S

175

Bela Čikoš-Sesija, “Psiha”, Zagreb, Moderna galerija

C1.qxd

29.10.2003

21:50

Page 176

Čile ČILE Službeni naziv República de Chile (Republika Čile) Ustavno uređenje predsjednička republika Površina 756 950 km2 Broj stanovnika 15 154 000 (20,0 st./km2) Gl. grad Santiago Službeni jezik španjolski BDP po st. 4 860 USD Novčana jedinica 1 čileanski peso; 1 CLP = 100 centava Međunarodni znak CHL, CL Tel. pozivni broj +56 Vremenska zona po GMT-u -4 je pustinjska (utjecaj hladne Humboldtove struje), u središnjem dijelu zemlje suptropska (slična sredozemnoj), na J vlažna oceanska klima s jakim Z vjetrovima; u Ognjenoj zemlji na krajnjem J subpolarna. Vegetacija: na S pustinja Atacama, u središnjim dijelovima kserofitna vegetacija, na J listopadne i miješane šume. Rijeke kratke, bogate vodom, s velikim padom (hidroenergetsko iskorištavanje). Najveće rijeke: Loa i Copiapó. Stanovništvo po rasnoj pripadnosti: mestici i bijelci (90%), Indijanci (7%). Brojna je hrv. zajednica (o. 25 000 st. podrijetlom ugl. iz Dalmacije i Hrv. primorja). Stanovništvo po vjeroispovijedi: rimokatolici (89%), protestanti (11%). Veći gradovi: Santiago (metropolitansko područje 5 477 000 st.), Concepción (356 000), Viña del Mar (326 000), Valparaíso (282 000). Poljodjelstvo: voćarstvo, vinogradarstvo, pšenica, kukuruz, raž, krumpir, riža, šećerna repa, lan, duhan. Stočarstvo: mesno i mliječno govedarstvo, ovčarstvo. Ribarstvo (3. na svijetu). Šumarstvo. Veliko rudno bogatstvo: bakar, molibden, zlato, jod, čilska salitra, željezna ruda, mangan, cink, živa, nešto nafte i zemnog plina. Industrija (najviše na širem području Santiaga): tekstilna, crna i obojena metalurgija, kem., prehr., ind. kože i obuće, gume. Gl. luke: Valparaíso, San Antonio, Antofagasta, Iquique. – Politički sustav: prema ustavu iz 1981. predsjednička republika s dvodomnim parlamentom. – Povijest. Starosjedioci Indijanci Atacama (Fuegini i Araukanci) u 15. st. su došli pod vlast Inka. God. 1520. zemlju otkriva Magellan; u 16. st. zauzimaju je Španjolci i priključuju potkraljevstvu Peruu, od kojega je 1797. odvojena. Rat za nezavisnost (1810-18), uz potporu arg. vojske, završio se proglašenjem neovisne republike 1818. Tijekom 19. st. Č. je vodio nekoliko ratova s Peruom i Bolivijom (1879-84), u kojima je osvojio bogata nalazišta salitre, stekavši područja Antofagaste i Tarapace. Od 1924. do 1938. na vlasti se smjenjuju Čile voj. i liberalne oligarhije, poslije kojih prevlast odnosi

Narodna fronta (lijevi centar), koja uvodi socijalne reforme. Od 1948. na vlast dolaze autoritarni režimi koji izazivaju nestabilnost zemlje; u vanjskoj politici slijede SAD, oštro potiskujući ljevičarske stranke i

176

C1.qxd

29.10.2003

21:55

Page 177

čiste tvari ličnosti, što 1970. rezultira pobjedom koalicije Narodnog jedinstva i socijalista Salvadora Allendea, koja provodi agrarnu reformu i nacionalizaciju rudnika. Uz potporu SAD-a, god. 1973. voj. hunta generala Augusta Pinocheta preuzima vlast, a zakoniti predsj. S. Allende je ubijen. Tijekom voj. diktature uslijedili su masovni progoni liberalne i socijalističke oporbe. Na plebiscitu 1988. većina Čileanaca izjasnila se protiv diktature i Pinocheta, čime je otvoreno razdoblje obnove demokratskog sustava.

Čilipi, naselje uz rub Konavoskog polja, 22 km JI od Dubrovnika; 844 st. (2001). Dubrovačka zračna luka. Župna crkva sv. Nikole. Cijelo naselje teško oštećeno u srpsko-crnogorskoj agresiji 1991-92.

čimpanza (Pan troglodytes), afr. majmun iz porodice čovjekolikih majmuna. Ima gustu crnu dlaku koja pokriva gotovo cijelo tijelo. Prednje su mu noge dulje od stražnjih, velike uši, nema repa. Visok 1,30-1,50 m, težak 65-75 kg. Živi u manjim skupinama, hrani se pupovima, plodovima i lišćem. Najinteligentniji među čovjekolikim majmunima, objekt je znanstvenih istraživanja i pokusa. Razvijena mozga, utvrđeno je da ima kržljav centar za govor. Ženka nosi mladunce 9 mjeseci, a mladi č. spolno sazrijeva u 7. godini.

činčila (Chinchilla brevicaudata), južnoamer. stepska životinja iz porodice viskača. Glodavac dug o. 30-40 cm (od toga 13 cm dugi rep). U prirodi dosta prorijeđen zbog lova. Meko, 2 cm dugo krzno srebrnaste boje, najcjenjenije je krzno sisavaca, pa se uzgaja na farmama, a čest je kućni ljubimac. činele (tal.) ili plitice, vrlo staro glazbalo iz skupine udaraljki, sastoji se od dvije okrugle (najčešće bakrene ili mjedene) ploče, koje udaranjem jedne o drugu proizvode prodoran zvuk. Samostojeće č. su dio tzv. bubnjarske garniture i po njima se udara palicama.

činovi, vojni, stupnjevi u voj. hijerarhiji, označeni znakovljem na odori. U današnjem smislu javljaju se

sa stvaranjem stajaćih vojski u 18. st., a dijele se na dočasničke, časničke, i za djelatnu i pričuvnu službu.

čiope (Apodidae), ptice slične lastavicama. Glasaju se reskim pištanjem i zato ih zovu pištare. Brze letačice, više vremena od ostalih ptica provode u letu. U zraku se i pare. Žive u jatima, gnijezde se u kolonijama u pukotinama stijena i po građevinama. U Hrvatskoj žive dvije vrste, koje su selice – crna i bijela čiopa. Čiovo, otok u sred. Dalmaciji; 28,8 km2. S Trogirom spojen pokretnim mostom. Pretežno obrašten makijom, borovima i čempresima. Uzgaja se maslina, smokva, rogač, badem. Na otoku se nalaze dominikan- čiopa ski (15. st.) i franjevački samostan. Veća naselja: Čiovo, Okrug Gornji, Slatine i Arbanija.

čip (engl. chip), osnovna pločica kristala na kojoj se nalazi cjeloviti poluvodički elektronički element. → integrirani sklop čipka, mrežasta ukrasna rukotvorina izrađena posebnim prepletanjem lanenih, pamučnih ili svile- čimpanza nih niti iglom, kukicom, batićem ili čunkom; isprva se samo prišivala uz rubove tkanine, a poslije se izrađuje kao poseban ukras (“č. na batiće”). Javlja se u 15. st. u Belgiji. U Hrvatskoj su čuvene paške i lepoglavske čipke.

čislo (starosl., broj), na uzicu nanizana zrna koja služe brojenju molitava. Katolici ga nazivaju krunica.

činčila

čiste tvari (supstancije), homogene tvari točno određena i stalnoga kem. sastava i drugih karakterističnih svojstava: fizičkih (npr. gustoća, tvrdoća, talište i vrelište, kristalni oblik, topljivost) i kemijskih (reakcije). Postoje jednostavne č. t. koje se ne mogu kem. reakcijom rastaviti na jednostavnije; to su kemijski elementi ili osnovne tvari (natrij, klor, kisik itd.) i kemijski spojevi, č. t. koje se mogu kem. reakcijom rastaviti na elemente (natrijev klorid, živin oksid itd.).

1

2

činovi hrv. vojske

3

4

čipka, 1. iz Škednja; 2. iz Strizivojne; 3. iz Dobrote; 4. paška

177

C1.qxd

29.10.2003

21:55

Page 178

čistilište čistilište, u katol. nauku, mjesto kamo nakon smrti odlaze one duše koje za života nisu dovoljno okajale svoje grijehe; u njemu trpe pokoru iščekujući odlazak u → raj.

tupcima pravi od kakaove mase i šećera, s raznim dodacima (kakaov maslac, vanilin, mlijeko, lješnjak itd.). Osim u pločicama, proizvodi se i č. u prahu, tekuća č. itd.

čitanka, temeljni školski udžbenik pismenosti i književnosti. Č. su primjerene različitim uzrastima te donose tekstove najvažnijih predstavnika pojedinih književnosti.

Čorak, Josip, hrv. hrvač (1943), reprezentativac, osvojio srebrenu medalju na OI u Münchenu 1972, zlatnu na EP 1969. i brončanu na EP 1970.

čitluk ili čifluk (tur.), zemljišni posjed u Turskom

Ukrajina; 25 000 st. U nuklearnoj elektrani u blizini grada 26. 4. 1986. nastao je kvar, isključen je reaktor, zbog čega je porasla temperatura, rastalila se reaktorska jezgra i nastala je eksplozija zbog koje se radioaktivna tvar proširila atmosferom nadaleko po Europi. Poginula je 31 osoba, a 135 000 ljudi iseljeno je iz kontaminiranog područja. Uskoro je oštećeni reaktor izoliran. Nakon čornobiljske nesreće još više su se pojačale sigurnosne mjere za nuklearne elektrane.

Carstvu (8-17,5 ha). Isprva u vlasništvu države; od 16. st. je privatiziran.

Čitluk, naselje u Z Hercegovini, BiH; 2 521 st. (1991). Središte srednjovj. župe Brotnjo. Proizvodnja vina i duhana. U okolici nalazišta boksita. člankonošci (lat. Arthropoda), najbrojnija skupina beskralježnjaka na Zemlji, čini više od 3/4 ukupnoga životinjskog svijeta. Među beskralježnjacima imaju najsloženiju građu, zajedničko im je svojstvo bilateralna simetrija tijela. Tijelo im je pokriveno višeslojnom kutikulom što čini vanjski ili egzoskelet, koji štiti tijelo od vanjskih utjecaja, sprječava isparavanje vode i ima zadaću potpornog sustava za koji se vežu mišići. Kutikula je većinom izgrađena od polisaharida hitina, a čvrstoću joj daje i kalcijev karbonat. Zbog hitinske kutikule č. ne mogu rasti kontinuirano te se presvlače. Presvlačenjem su odijeljena pojedina stanja u njihovu razvoju (metamorfoza). Posebno svojstvo svih člankonožaca su člankovite noge, parni izdanci na kolutićima tijela, koje omogućuju pokretanje. Ako žive u vodi, dišu škrgama, a kopneni cjevastim uzdušnicama. Koljeno člankonožaca dijelimo na tri odjela – klještari (pauci), škrgaši (raci) i uzdušnjaci (stonoge i kukci). Potječu od kolutićavih predaka iz kambrija (trilobiti), a mnoge skupine su izumrle. čovjek

čokolada (španj. iz aztečkoga), visokokaloričan, lakoprobavljiv prehr. proizvod koji se posebnim pos-

Čornobilj (rus. Černobyl), grad i luka na Pripjatu,

čovječja ribica (Proteus anguinus), repati vodozemac iz porodice glavašica. Živi u špiljskim krškim vodama od Slovenije, hrv. obale do Makedonije. Ima građu ličinke. Oči zakržljale, no posjeduje osjetilo mirisa i opipa.

čovječja ribica

čovjek (Homo sapiens), najrazvijeniji sisavac iz reda primata, rasprostranjen po cijeloj Zemlji. Od ostalih primata i fosilnih srodnika razlikuje se po potpuno uspravnom držanju, diferenciranoj ulozi udova, dvonožnoj pokretljivosti, okomito postavljenoj lubanji, velikome mozgovnom razvoju i sposobnosti razmišljanja, prosuđivanja i razumijevanja te po

neandertalac pitekantrop australopitek

178

kromanjonac

C1.qxd

29.10.2003

21:55

Page 179

čvrstoća sposobnosti razvijenoga govora. Čovjekov biološki razvitak u znanosti još nije dovoljno razjašnjen. Prosuđuje se da su se čovjekovi najstariji preci pojavili prije 4 mil. god., a sam rod (Homo) star je oko 2,5 mil. god. Prvi oblici ljudske vrste javljaju se prije 400 000 god. Današnji oblik čovjeka javlja se prije više od 40 000 god. i otada počinje njegova dominacija. U cjelovitom lancu čovjekova razvoja bitna je bila pojava pisma, što je označilo graničnu fazu između pretpovijesti i povijesti. Pismo, u različitim izvornim oblicima, potvrdilo je čovjekovu sposobnost apstraktnog razmišljanja što je proces očovječenja (hominizaciju) dovelo do današnje ljudske vrste. Čovjekova tjelesna građa – organi i njihove uloge – predmet su → anatomije i fiziologije. → hominidi

srodnosti s drevnim turkijsko-bugarskim govorima. Poljodjelstvo i stočarstvo. Strojogradnja, drvna, tekstilna i prehr. industrija. Gl. grad Čeboksari.

čvor, 1. spoj koji se načini vezivanjem ili spletanjem vlakana, užadi, traka itd., ili kakvim sličnim postupkom. Postoje razne vrste čvorova: uzlovi (uzao na vezici cipela), kučevi (za privezivanje užeta na kuku), čvorovi u užem smislu (završeci na užetima da se ne odsukuju), zapornjaci (sprječavaju klizanje užeta), sidreni uzlovi, mrežni uzlovi (za pletenje mreža); 2. POMOR, naziv mjere za brzinu, za količinu preplovljenih nautičkih milja (1 Nm = 1 852 m) u satu (nazvano zbog načina mjerenja u prošlosti, s pomoću očvorena užeta); slično, u pomor. meteorologiji za brzinu vjetra (npr. 10 čv = 10 milja na sat).

čovjekoliki majmuni (Anthropomorphae), porodica majmuna čiji je mozak dobro razvijen, te na površini ima izražene nabore – brazde. Kao i čovjek, imaju crvuljak (slijepo crijevo). Prednje noge su im dulje od stražnjih, često hodaju uspravno, prsna kost im je široka. Tri su roda najvećih majmuna koji rade staništa na drveću: rod orang su dlakavi crvenkasti majmuni, hodaju često na stražnjim nogama (orang-utan na malajskom znači šumski čovjek); čimpanze (naziv iz afričkih jezika) su manji, a gorile (u grč. znači kosmato biće) najveći i najteži afrički majmuni.

čvorak (Sturnus vulgaris), česta eur. ptica pjevica iz porodice čvoraka. Crnkasta perja, purpurnog sjaja, s bijelim točkicama. Pjevom zna oponašati druge ptice. Živi u bjelogoričnim šumama, ali i u parkovima i vrtovima. U velikim jatima nanosi znatne štete voćnjacima i vinogradima.

čvrste tvari, tvari stalnog oblika i volumena. Sastoje čvorak se od čestica međusobno povezanih tako da jedna u odnosu na drugu ne može mijenjati svoj položaj. Kristalne su ili amorfne. Mogu imati atomsku, molekulsku, ionsku i metalnu strukturu ovisno o vezama između građevnih elemenata.

Čukči, arktički narod nastanjen ugl. na Čukotskom poluotoku, Ruska Federacija; o. 15 000 pripadnika. U prošlosti nomadi, danas lovci i uzgajivači sobova, ribari; razvijen šamanizam i animizam. Jezikom su srodni ostalim paleosibirskim nar. skupinama – Jukagira, Korjaka i dr.

čvrstoća, mehaničko svojstvo krutine da se opire kidanju. Postupnim povećavanjem naprezanja materijal isprva pruža elastični otpor, zatim dolazi u fazu tzv. puzanja i, kada naprezanje prijeđe granicu čvrstoće, dolazi do kidanja. Razlikuje se vlačna čvrstoća, kao otpornost protiv prekida pri rastezanju, tlačna čvrstoća, kao otpornost protiv gnječenja ili drobljenja, i smična čvrstoća, kao otpornost pri odrezu ili probijanju.

Čuvašija, republika u eur. dijelu Ruske Federacije; 18 300 km2, 1 362 000 st. Nizinski kraj između sred. toka Volge i njezinih pritoka Sure i Sijage. Kontinentalna klima. Stanovnici Čuvaši, Rusi, Tatari. Jezik Čuvaša pripada skupini turkijskih jezika, ima

1

2

4

3

5 6

7 9 10 8

179

čvor, uzlovi 1. muški; 2. ženski; 3. ribarski; 4. jegulja; 5. jednostruki zastavni; 6. dvostruki zastavni; 7. poluuzao; 8. vrzni; 9. poluovoj za konop; 10. vitični grljak

C1.qxd

29.10.2003

21:56

Page 180

ćĆ Razvoj slova

stočari živjeli na Velebitu i uz Cetinu, a poslije su se preselili u Istru.

Æ

glagoljica (št, šæ)

æirilica

ć, Ć, peto slovo hrv. abecede, preuzeto iz polj. pisma. U hrv. jeziku označuje prednjonepčani suglasnik.

Ćaba (arap.), kockasta građevina u Meki u kojoj se čuva sveti crni kamen islama. Gl. točka na Zemlji za sve muslimane: prema njoj se okreću kad obavljaju molitve. Cilj hadža (hodočašća) u Meku. Ćaba

ćilim, gore: iz Vajske (Bačka); dolje: sedžada, molitveni ćilim

ćilim (tur.), tekstilna izrađevina istkana tehnikom

Ćavar, Patrik, hrv. rukometaš (1971), s reprezentacijom osvojio zlatnu medalju i bio najbolji strijelac na OI u Atlanti 1996. Na SP na Islandu 1995. osvojio srebrenu medalju, a na EP 1994. u Portugalu brončanu. S klubovima Badel 1862 Zagreb i Barcelona osvojio po dva naslova Kupa eur. prvaka. Ćićarija, vapnenački ravnjak u SI Istri (u Hrvatskoj i Sloveniji); dinarskog je smjera pružanja, dug o. 45 km, širok do 10 km; I dio šumovit, Z dio je stočarski kraj; najviši vrh Veliki Planik (1 272 m); slabo naseljen.

ćirilično pismo

Ćićarija

Ćići, u širem smislu, svi stanovnici Ćićarije, u užem stanovnici samo nekih sela (Grobnik, Gradinje, Brdo i dr.) u kojima se govori rum. narječjem (Istrorumunji). Podrijetlo vuku od Rumunja (Vlaha) koji su kao

klječanja (goblenskom tehnikom), kojom se među uzdužne niti osnove provlače poprečne niti potke – ili njome u kombinaciji s drugim srodnim tehnikama. Tka se vunom (i drugim materijalima: od lana, konoplje, svile, pamuka do umjetnih vlakana). Služi kao prostirač, pokrivač, zastor ili ukras. Proizvod nomadskih kultura sred. Azije. Vrste ćilima: perzijski (tabriz, širaz itd.), turkmenski (buhara) i dr. SIN, sag, tepih.

ćirilično pismo, ili ćirilica, slavensko pismo, stvoreno poč. 10. st. iz grč. alfabeta kojem su dodani znakovi za posebne slav. glasove. Prvotno prihvaćeno u slav. narodâ na J i JI, danas je nac. pismo Rusa, Bjelorusa, Ukrajinaca, Bugara, Crnogoraca, Makedonaca i Srba. Ima 30 slova. Nastanak pisma pripisuje se sv. Ćirilu, po kojemu je dobilo ime.

Ćiril i Metod (Konstantin, redovničko ime Ćiril, 826/27–869; Metod, o. 825–885), biz. misionari nazvani “slavenskim apostolima”, “svetom braćom”. Rodom iz Soluna, gdje su uz materinski grč. naučili i slav. jezik. God. 863. biz. car Mihajlo III., na zahtjev moravskoga kneza Rastislava, šalje ih kao propovjednike kršćanstva na slav. jeziku. U vrijeme snažnog biz.-franačkog i carigradsko-rim. suparništva djeluju u Moravskoj (umjesto ranijih njem. misionara) i stječu podršku pape Hadrijana II. Ćiril kao redovnik umire u Rimu, a Metod postaje panonskim nadbiskupom, ali u Panoniji i Moravskoj progone ga njem. svećenici. Nakon Metodove smrti njegovi su učenici protjerani iz Moravske te odlaze u slav. kneževine na Balkanu. Prijevodom liturgijskih i biblijskih knjiga Ć. i M. utrli su temelje slav. pismenosti (→ glagoljica; → ćirilica). Prema starijim vrelima, Ć. i M. djelovali su i u hrv.

180

C1.qxd

29.10.2003

22:00

Page 181

Ćulinović Ćosić, Krešimir, hrv. košarkaš (1948–1995), reprezentativac i trener, nastupao za KK Zadar, ekipu Sveučilišta Brigham Young u Provu (SAD), za KK Cibonu i dr. klubove, kao reprezentativac osvajao zlatna, srebrena i brončana odličja na najvećim svj. natjecanjima (OI, SP, EP). Zbog vrhunskih dometa svrstan je u društvo 600 najvećih olimpijskih natjecatelja. Košarkaški kup Hrvatske nazvan je njegovim imenom. U SAD-u, postojbini košarke, posmrtno je imenovan članom Košarkaške kuće slavnih. ćuk, sivi (Athene noctua), noćna ptica iz porodice sova. Tijelo maleno i čvrsto, zbog bujnog perja čini se većim. Danju spava, a noću lovi malene sisavce (miševe, krtice), ptice i kukce. Gnijezdi se u naseljima, Krešimir Ćosić po tavanima starih zgrada, ispod greda. Glasa se noću monotonim glasom.

Ćiril i Metod

krajevima, a njihovo je naslijeđe ostavilo duboke tragove u hrv. povijesti i kulturi (doprinos pokrštenju Hrvata i širenje glagoljskog pisma, liturgije i književnosti).

Ćulinović, Juraj (tal. Giorgio Schiavone), hrv. renesansni slikar (1433/36–1504). Ekspresivnim crtežom, profinjenim koloritom i uporabom dekorativnih elemenata slikao individualizirane fizionomije Blažene Djevice Marije s djetetom i likove svetaca (poliptih iz crkve sv. Nikole u Padovi, danas u National Gallery u Londonu). Rođen je u Skradinu, umro u Šibeniku, a djelovao u Padovi, Veneciji i Šibeniku. sivi ćuk

181

D1.qxd

29.10.2003

22:37

Page 182

dD Razvoj slova egipatski hijeroglif zapadno grèko klasièno latinsko

D gotica uglata glagoljica æirilica ustav

d, D, četvrto slovo lat. i šesto slovo hrv. abecede, izvedeno iz starosemitskog daleth (vrata), preko grč. delta. U hrv. jeziku označuje zvučni zubni suglasnik.

d - MAT (u geometriji), oznaka za promjer (dijametar), dijagonalu, odn. njihove duljine; d - FIZ, znak za predmetak decimalnih mjernih jedinica deci-; d - KEM, oznaka za optički aktivan spoj koji skreće polariziranu svjetlost udesno; d - GLAZB, drugi ton osnovne dijatonske ljestvice C-dura; D - MAT, rim. zapis broja 500; D - KEM, simbol za element deuterij (vodik s jednim neutronom u atomskoj jezgri). da, znak za predmetak decimalnih mjernih jedinica deka. Dabac, Tošo, hrv. fotograf (1907–1970), utemeljitelj moderne umj. fotografije u Hrvatskoj. Snimao prizore svakidašnjeg života (ciklus Ljudi s ulice), krajolike, dabar arhitekturu, kult. spomenike i portrete. dabar (Castor fiber), najveći eur. glodavac. Tijelo veliko oko 1 m i teško 30 kg pokriveno je gustim crvenosmeđim krznom. Na donjoj strani trbuha ima dvije žlijezde koje izlučuju masnu tvar neugodna mirisa (dabrovica). Živi u mirnim vodama uz riječne rukavce i jezera, gradi hodnike i nastambe od granja i blata. Živi na sjeveru Euroazije i u Kanadi. Gotovo je istrijebljen zbog krzna. U Hrvatsku je ponovno unesen u Posavinu.

Dabčević-Kučar, Savka, hrv. političarka i ekonomistica (1923). Prof. Ekonomskog fakulteta u Zagrebu; predsjednica hrv. vlade 1967-68, te CK SKH 1969-71. God. 1971, kao vodeća ličnost “hrvatskog proljeća” prisiljena na ostavku, a zatim uklonjena s Savka Dabčević-Kučar fakulteta i iz javnog života. Izvanstranačka ličnost u

Koaliciji narodnog sporazuma 1990, osnivačica i predsjednica Hrvatske narodne stranke (1990-94), te zastupnica u Saboru (1992-95). Djela: John Maynard Keynes, teoretičar državnog kapitalizma, ´71.: hrvatski snovi i stvarnost. Dabiša, Stjepan → Stjepan Dabiša Dacca → Dhaka Dachau, grad u Bavarskoj, na rijeci Amper, Njemačka; 36 000 st. U njegovoj je blizini u ožujku 1933. osnovan prvi nacistički logor za polit. protivnike režima, u kojemu je uoči i za vrijeme 2. svj. rata stradalo o. 70 000 ljudi. Dacija, rim. provincija u Traciji (107–274) na području Transilvanije, u današnjoj Rumunjskoj. Nastanjena tračkim plemenom Dačanima. Prije pada pod rim. vlast, samostalna je država koja se prostirala od Mađarske do Crnog mora, pod vlašću kralja Burebista (← 60). Dačani su nanosili znatne udarce Rimljanima u doba cara Domicijana (81–96), s kojim su 89. sklopili mir, koji je označio početak snažne romanizacije cijelog područja, nastavljene porazom koji je 107. Daciji nanio car Trajan. Stoljećima izložena upadima različitih naroda, sačuvala je stečeno romansko obilježje u jeziku. → Rumunjska Dačani, narod tračke jezične skupine; naseljavali su prostor između Dunava i Karpata (u rim. doba provincija Dacija, današnja Rumunjska; stanovništvo se romaniziralo – preci Rumunja). Ratari, stočari, prerađivači drva i rudari. daće, opći naziv za sva podavanja ili tražbine koje potječu iz feud. zavisnosti ili podložništva javnoj vlasti ili pripadnosti vjerskoj zajednici. Kmetske ili urbarijalne d. davale su se u novcu (cenzus, bir), naravi (desetina, devetina) i tlaci; plaćale su se na uporabu zemljišta, gosp. djelatnost (mlinarina, krčmarina), pravne radnje i dr. Gradske d. bile su u obliku izravnog poreza i potrošarine. Javne d. spominju se kao vladarske, kraljevske i županijske. Crkvene d. (najpoznatija desetina) ubirale su se u korist pape, biskupa i župnika. Nakon ukidanja feud. odnosa sred. 19. st. u Hrvatskoj je većina srednjovj. daća ukinuta, te je uveden suvremeni porezni sustav.

dadaizam ili dada, pokret u književnosti, glazbi, lik. umjetnostima i fotografiji s poč. 20. st. koji negira postojeće vrijednosti, revolucionira odnos publike i

1

dadaizam, 1. R. Hausmann, “Tatlin kod kuće”; 2. F. Picabia, “Novia”; 3. M. Duchamp, “La Mariée mise à nu par ses célibataires même”

3

2

182

D1.qxd

29.10.2003

22:37

Page 183

Dalí djela; umjesto klasičnog slikanja ili modeliranja, dadaisti upotrebljavaju gotove tvorničke proizvode (ready-made). Pokret je nastao u Zürichu 1916, u tamošnjem Cabaret Voltaire, gdje su se održavale izložbe rus. i franc. slikarstva, plesne izvedbe, pjesničke i glazb. priredbe (afričke glazbe). Idejni tvorac pokreta je T. Tzara, a gl. sljedbenici H. Arp, A. Breton, G. Grosz i dr.

dagerotipija, 1. prvi primjenjiv fotografski postupak koji je 1837. izumio franc. slikar L. J. M. Daguerre (1787–1851). Bakrena ili srebrena ploča koja je bila izložena razrijeđenoj dušičnoj kiselini i jodnim parama osvijetli se u fotografskom aparatu. Zatim se ta ploča u tamnoj komori izloži djelovanju živinih para pri čemu se na svijetlim mjestima taloži živa; 2. slika izrađena na taj način. Dagestan, republika između Kaspijskog jezera i Kavkaza, Ruska Federacija; 50 300 km2, 2 000 000 st. Gl. grad Mahačkala. Pretežno ravničarski kraj na J i planinski u unutrašnjosti (najviši vrh Bazar Djuzi, 4 485 m). Uzgajaju se pšenica, kukuruz, voće, vinova loza; stočarstvo u planinskim područjima. Stanovništvo se sastoji od različitih etničkih skupina (Avarci 26%, Darginci 15%, Kumici 12%, Lezginci 11%, Rusi 11%, Tabasaranci 2% i dr.). Uz obalu znatna ležišta nafte i zemnog plina. Strojogradnja, kem. i prehr. industrija. Pod vlašću Huna (4-5. st.), Perzije (5-7. st.) i Arapa (7-9. st.). Od 11. st. za vlast nad D. bore se Mongoli (Zlatna Horda) i Azerbajdžanci, a od 15. do 18. st. Turska i Iran. Od 1813. u sastavu Rusije. Poslije Oktobarske revolucije autonomna republika (1921). Od 1991. republika u sastavu Ruske Federacije.

dagnja (Mytilus edulis), morski školjkaš koji živi u skupinama u zoni plime i oseke pričvršćen na kamenje i stijene. Živi i u brakičnim vodama na ušćima rijeka. Na hrv. obali je česta ali se i uzgaja zbog ukusna mesa.

Daimler, Gottlieb, njem. inženjer i izumitelj (1834–1900), usavršio Ottov četverotaktni plinski motor (1885). Pronašao (1887) postupak rasplinjavanja tekućega goriva te konstruirao prvi u praksi upotrebljiv benzinski motor. Utemeljio tvrtku “Daimler Motoren Gesellschaft” (1890), koja je proizvodila automobile Daimler-Mercedes.

iz 1857. Ribarstvo (osobito tunj); metalurgija, prehr. i tekstilna industrija.

Dakota, sjevernoamer. Indijanci iz skupine Sioux, žive u Kanadi i SAD-u, izvorno u području Velikih jezera; o. 30 000 pripadnika (najviše u S i J Dakoti i Montani). Tradicionalno su lovci na bizone i biljogojci. Među najjačim i najrazvijenijim indijanskim stanovništvom Sjev. Dakote, u 19. st. borci protiv amer. kolonista (poglavica Bik Koji Sjedi).

daktil (grč.), trosložna pjesnička stopa od jednoga dugog (naglašenog) i dva kratka (nenaglašena) sloga. Osnovni je element grč. i lat. heksametra.

daktiloskopija (grč.), metoda za identificiranje osoba po otiscima prstiju (dermatoglifa), koji se razlikuju u svake osobe; važna u kriminalistici, u pravodaktiloskopija sudne svrhe. dalaj-lama (mong. i tibetski), vrhovni poglavar lamaizma, budističke religije na Tibetu. Od 16. st. ujedno vladar tibetske teokratske države, sve do 1959, kada su Tibetom zavladali Kinezi, i od kada je Dalaj-lama XIV. (pr. ime Tenzin Gyatso) u progonstvu u Indiji; → lamaizam Daleki istok, naziv za zemlje I Azije uz Tihi ocean (Japan, Kina, Sjeverna i Južna Koreja) i zemlje JI Azije.

dalekovidnost, poremećaj optičkog sustava oka pri kojem se zrake svjetlosti lome tako da se sastaju u Dalaj-lama XIV. žarištu iza mrežnice, pa slika na mrežnici nije oštra; očna jabučica je prekratka u odnosu na lomnu jakost optičkog sustava oka. Ta se pogreška ispravlja pozitivnim lećama (sabiračama).

dalekovod, električni vod koji služi za prijenos električne energije na velike udaljenosti. Radi smanjenja gubitaka energije, dalekovodi rade na visokom naponu, pa se na ulaznim i izlaznim mjestima nalaze → trafostanice.

dalekozor, prijenosni optički instrument za promatranje udaljenih predmeta, koji se u njemu vide pod većim vidnim kutom što izaziva dojam da se udaljenost smanjila, tj. predmeti povećali. Za razliku od dagnja → teleskopa, izrađuje se često za promatranje na oba oka (binokular). Dalí, Salvador, španj. nadrealistički slikar (1904– –1989). Prijateljevao s P. Picassom, J. Miróom, A.

Dajaci (Dajak), “stanovnici unutrašnjosti”, zajednički naziv za različite etničke skupine (Dajake, Dusune, Bahare, Murute) na otoku Borneu (Kalimantanu); o. 2 mil. pripadnika podijeljenih na mnogobrojna plemena; nekada poznati kao “lovci na ljudske glave”, kao ljudožderi; animisti. Danas su zemljoradnici (uzgoj riže), lovci, ribolovci, žive u klanovima podijeljeni u dobne razrede.

Dakar, gl. grad Senegala, luka na obali Atlantskog oceana, na kraju Zelenortskog poluotoka; 785 000 st., šire grad. područje 1 869 000. Sveučilište (1957). Trg. središte, gl. luka Z Afrike izgrađena oko franc. utvrde

183

Salvador Dalí, “Ustrajnost sjećanja”, New York, Museum of Modern Art

D1.qxd

29.10.2003

22:37

Page 184

dalija Bretonom i P. Éluardom i nadahnuo se njihovim nadrealističkim poticajima. Simbolikom podsvijesti i snova slikao bizarne i groteskne, fotografski precizne kompozicije (Ustrajnost sjećanja, Žirafa u plamenu, Iskušenje sv. Antuna). Ekscentričan umjetnik; miljenik mondenih krugova.

dalija (Dahlia variabilis), zeljasta ukrasna biljka iz porodice glavočika, naziva se i georgina. Brojne ukrasne odlike s glavicama različitih boja dobivene su križanjem i oplemenjivanjem.

Dallas, grad u sav. državi Texas, na rijeci Trinity, SAD; 1 189 000 st. U središtu je velikih plantaža pamuka, s najvećom burzom pamuka i pamučne ind. u svijetu. Trg., financ., prometno i kult. središte. Snažno se razvio poslije otkrića nafte u Texasu (1930-40). Rafinerija nafte; metalurgija, tekstilna industrija.

Dalmacija, pov.-geogr. regija jadranskog područja J Hrvatske; o. 11 770 km2; o. 900 000 st. Tradicionalno, u njoj su svi otoci uz ist. obalu Jadrana, osim Kvarnerskih, usko primorje i zaleđe (Dalmatinska zagora) na I omeđeno planinama Velebit–Dinara–Kamešnica–Zavelin; dijeli se na S, srednju i J Dalmaciju. Obala je krševita, razvedena, poznata kao dalm. tip obale; sredozemna klima; rijeke jadranskog slijeva Zrmanja, Krka i Cetina, s dosta ponornica; vege-

tacija ugl. kamenjar i makija. Turizam, brodogradnja, marikultura, industrije. Luke i najveći gradovi: Split, Dubrovnik, Zadar, Šibenik. U prošlosti naziv za pov. rim. pokrajinu, nazvanu po ilirskom plemenu → Delmatima. Od 6. st. u sastavu Bizanta kao samostalna tema, kojom upravlja strateg sa sjedištem u Zadru. U to je vrijeme naseljavaju Hrvati. Kralj Tomislav u 10. st. ujedinjuje Gornju i Donju D. u sastavu hrv. države. Od kraja 10. st. hrv. vladari imaju i naslov kralja Dalmacije. God. 1409. Ladislav Napuljski prodao je Dalmaciju Veneciji za 100 000 dukata, čime Mletačka Republika i formalno potvrđuje ekspanziju na istočne obale Jadrana. Pod vlašću Venecije D. ostaje do mira u Campoformiju (1797), kada pripada Austriji. Mirom u Požunu (1805) dodijeljena je Francuskoj; do 1813. dio je franc. Ilirske pokrajine. Odlukom Bečkog kongresa 1815. postala je, kao Kraljevina Dalmacija, austr. “krunska zemlja”. Dugotrajna nastojanja dalm. Hrvata za sjedinjenjem s ostalim hrv. zemljama trajala su tijekom druge pol. 19. i prve pol. 20. st. do raspada Austro-Ugarske 1918. i nakon stvaranja Kraljevine SHS. Dalmacija je podijelila sudbinu ostalih hrv. zemalja u okviru novostvorene jugosl. države. Od 1941. dijelom je uključena u NDH, a Rimskim sporazumima Italije i NDH (1941) znatni su dijelovi Dalmacije prepušteni Kraljevini Italiji. Odlukama

Dalmacija

184

D1.qxd

29.10.2003

22:38

Page 185

Damask ZAVNOH-a 1943. D. je prvi put u svojoj povijesti cjelovito u sastavu Hrvatske, što je nakon 2. svj. rata potvrđeno i Pariškim mirovnim ugovorom iz 1947.

dalmatika (lat.), liturgijska halja, misno ruho biskupa i đakona. Nije posve sašivena, nego se veže na bokovima i pod pazuhom, po uzoru na ruho dalmatinskih pastira. U Rim. Carstvu, bijela, kratka tunika širokih rukava; nosila se osobito od 2. st.

Dalmatin, Antun → Antun Dalmatin Dalmatinska Hrvatska, u historiografiji, naziv za područje na koje su se u ranome sred. vijeku doselili Hrvati, a prvotno se nalazilo između Velebita i rijeke Cetine. D. H. bila je polazna točka u ustroju hrv. države; od 7. do 9. st. u njezin se sastav uključuju i Krbava, Lika i Gacka.

omjera, a 1807. i zakon parcijalnih tlakova (Daltonov zakon), koji kaže da u plinskoj smjesi svaka vrsta molekula plina tlači kao kad bi bila sama, a ukupan je tlak zbroj tlakova svakoga pojedinog plina u smjesi. Kako je bio slijep za boje, proučavao je tu anomaliju, koja je po njemu nazvana daltonizam.

daltonizam, neraspoznavanje boja, osobito crvene i zelene; prema imenu engl. fizičara J. Daltona koji ga je prvi opisao. Javlja se u 4% muškaraca i 0,4% žena. Daltonisti ne mogu obavljati službe u prometu John Dalton (željezničari, vozači, prometnici) i druge poslove u kojima je potrebno raspoznavanje boja. daltonizam, ljudi nesposobni razlikovati crvenu i zelenu boju neće vidjeti trokutić i slovo C na lijevom crtežu, a oni koji ne razlikuju plavu i žutu neće vidjeti slova X i C na desnom

Dalmatinska zagora, oko 150 km dug kontinentalni pojas u zaleđu primorske Dalmacije, odvojen od primorja planinskim nizom: Kozjak – Mosor – omiška Dinara – Biokovo – Rilić. Dijeli se tradicionalno na pojedine krajine koje gravitiraju većim naseljima (Sinjska, Imotska, Vrgoračka, Vrlička). Stanovništvo se bavi stočarstvom i poljoprivredom. Trajna je tendencija iseljavanja i odljeva stanovnika u primorske gradove, osobito Split.

dalmatinski pas, gonički pas s obilježjima hrta, bijele boje s crnim pjegama. Podrijetlo vuče iz Egipta (otuda naziv faraonski pas), a preko dubrovačkih trgovaca stigao je do Dalmacije. Danas ga smatraju najraširenijom hrv. autohtonom pasminom. Dalmatinski sabor, zemaljski parlament austr. Kraljevine Dalmacije sa sjedištem u Zadru; utemeljen 1861, formalno postojao do 1918, posljednje zasjedanje održano je 1912. Sastojao se od 43 zastupnika (od kojih dva virilista: zadarski nadbiskup i pravoslavni episkop) biranih na 6 god. Zakonodavna nadležnost D. s. odnosila se na školstvo, zdravstvo, soc. skrb, unapređivanje poljodjelstva, javne građevine, dobrotvorne zaklade te financije za pokrajinske potrebe. Izvršno tijelo D. s. bio je četveročlani Zemaljski odbor; službeni jezik do 1883. bio je tal., a otada hrvatski. Do 1870. većinu u D. s. imali su pripadnici protalijanaške stranke (→ autonomaši), a potom poslanici hrv. Narodne stranke. Ovlasti, ustrojstvo i nadležnost D. s. nisu omogućavali postizanje drž.-pravne veze Dalmacije s Hrvatskom i Slavonijom (osim preko osobe vladara), što će sve do 1918. predstavljati jedan od gl. problema hrv. državnosti i svrhu polit. nastojanja hrv. narodnog pokreta tijekom 19. i 20. st.

dalmatski jezik, nestali autohtoni jezik drevnih Delmata u gradovima i na otocima uz hrv. obalu Jadrana (u Splitu do 11. st., u Dubrovniku do 15. st., a na Krku - veljotski - do 19. st.).

Dalton, John, engl. kemičar i fizičar (1766–1844), definirao atomsku teoriju, uveo posebne simbole za kem. elemente i spojeve, a 1803. dao je pregled atomskih težina. Otkrio zakon umnoženih težinskih

Dalj, grad u Osječko-baranjskoj županiji; 4 707 st. (2001). Leži na Dunavu, 29 km JI od Osijeka. Naseljen u pretpov. doba (halštatska kultura); rim. naselje Teutoburgium. Od 18. st. (nakon odlaska Turaka) u njemu žive doseljenici Hrvati, Srbi, Mađari i Nijemci. Mjesto je stradalo u Domovinskom ratu (1991), uz brojne hrv. žrtve. daljinomjer, uređaj za mjerenje udaljenosti, radi na različitim osnovama: optički, ultrazvučni, laserski (u infracrvenoj i u vidljivoj svjetlosti) i radarski (mikrovalni). Za mjerenje udaljenosti koriste se i uređaji GPS (engl. Global Positioning System), koji s pomoću satelitskih signala omogućuju vrlo točno određivanje položaja nekog predmeta na Zemlji. daljinsko upravljanje, upravljanje strojem, uređajem, operacijom ili nekim procesom djelovanjem s udaljenosti. Provodi se najčešće električnim ili radiosignalom. Na kraćim udaljenostima može se osDamask, ulaz u gradsku tvariti na hidraulički ili pneumatski način. Damask (Dimashq ash-Sham), gl. grad Sirije; 1 550 000 st. Sveučilište (1923), Arapska akademija znanosti (1919). Staro trg. i obrtničko središte, stoljećima poznato po oružarima, damaskim mačevima, ćilimima, tkaninama, predmetima od zlata, srebra, bakra i mjedi. Ind. prehr. proizvoda, građevnog materijala (cementa, stakla), tekstila. U davnini, gl. grad Aramejskoga Kraljevstva (←11. st.), pod Asircima (←8. st.), Perzijancima (←6. st.), Aleksandrom Velikim (←333), pod Rimom (←64), Turcima (od 1516. do 1918), Francuzima (1920-45), a gl. gradom Sirije postaje 1945. Sačuvani su važni spomenici islam. kulture.

185

četvrt Suk

D1.qxd

29.10.2003

22:38

Page 186

Damoklov mač danajski dar, dar što ga daje neprijatelj; usluga ili dobročinstvo iza kojih se kriju zle namjere. Naziv potječe iz Ilijade: Danajci (Grci iz Arga na Peloponezu), su pred vratima Troje ostavili kip konja kao tobožnji dar, pa su ga Trojanci uzeli, ne znajući da su u njemu grč. ratnici, koji su omogućili svojim ratnim sudrugovima da osvoje grad.

danak u krvi (tur. devširme: skupljanje), odvođenje kršć. dječaka u Tursko Carstvo za vojne, dvorske i druge službe. Dječaci su nakon školovanja, prihvativši islam, mogli napredovati u službi te su mnogi postizali istaknute položaje u tur. upravi i vojsci. Većina je popunjavala janjičarske voj. postrojbe. Taj je sustav ukinut sred. 17. st. Danci, sjevernogermanski narod iz I skupine skandinavskih naroda; nastanjeni ugl. u Danskoj (o. 5 mil. pripadnika), S Njemačkoj i na Grenlandu (o. 100 000); ugl. kršćani protestanti; jezik im pripada nordijskom ogranku germ. jezika, koji se tijekom više stoljeća obogatio posudbama iz latinskog, njemačkog, francuskog i, u novije vrijeme, iz engleskog. Danica, 1847.

Damoklov mač, izraz kojim se označava stalna, prijeteća opasnost. Potječe iz starogrč. anegdote o hvastavcu Damoklu, kojemu je na jednoj gozbi Dionizije Stariji (←5.-←4. st.) objesio o tanku nit mač nad glavom, htijući mu pokazati kako je sreća krhka. Po drugoj verziji priče, Dionizije je postavio Damokla na vlastito prijestolje nad kojim je visio mač, da bi mu pokazao kako nad vlašću i moći trajno visi prijetnja. damping (engl. dumping), prodaja robe ili usluga ispod uobičajene cijene, radi konkurencije. Dampinške cijene mogu biti i niže od proizvodnih, kako bi se osvojilo tržište.

dan, znak d, iznimno dopuštena jedinica vremena, jednak 86 400 s. Dan je prirodna jedinica vremena za život na Zemlji, jer je to trajanje jednog okretaja Zemlje oko osi. Pod tim se nazivom misli na tzv. građanski ili zakonski dan, koji se, zbog relativnosti gibanja i izbora referentne točke u svemiru te nejednolikosti rotacije Zemlje, razlikuje od astronomskih pojmova: zvjezdanog dana, Sunčeva dana, srednjega Sunčeva dana itd. Dan se dijeli na 24 sata, sat na 60 minuta, a minuta na 60 sekundi. Odatle je sekunda bila definirana kao 86 400-ti dio srednjega Sunčeva dana.

Danaide, u grč. mitu, pedeset kćeri Danaja, kralja Libije, koje su u noći zaruka, po očevu nalogu, pobile svoje zaručnike. Jedino najmlađa Hipermnestra nije ubila svojega zaručnika Linkeja. Osuđene su da u Tartaru, podzemnome mjestu vječnih muka, pune vodom posude bez dna. Hipermnestru je sud oslobodio krivnje koju je na nju bacio otac. Ona i Linkej, naslijedili su Danaja na prijestolju.

Dandolo, Vincenzo, venecijanski političar (1758–1819), kao franc. generalni providur Dalmacije (1806-10) proveo mnogobrojne reforme u upravi, sudstvu, školstvu i prosvjeti. Poticatelj gosp. modernizacije Dalmacije (izgradnja prometnica, smanjenje carina, osnivanje Trg. komore u Splitu). U Zadru osnovao dvojezične (hrv.-tal.) novine Kraglski Dalmatin, prvo glasilo koje je tiskano i na hrv. jeziku. Dan državnosti, praznik koji obilježava uspostavu drž. samostalnosti Republike Hrvatske, 25. lipnja. Tog je dana 1991. održan referendum na kojemu su se građani RH velikom većinom izjasnili za hrv. drž. samostalnost.

Danica, puni naziv: Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka, također Danica ilirska – prvi hrv. književni časopis. U početku (1835) tjedni prilog Gajevih Novina horvatskih, a poslije samostalno glasilo koje je pokrenuo i uređivao Lj. Gaj (do 1848). Daničić, Đuro, srp. jezikoslovac (1825–1882), prihvatio jezične ideje Vuka S. Karadžića. Preveo Stari zavjet, bio je tajnik JAZU i urednik Akademijina Rječnika. D’Annunzio, Gabriele, tal. književnik i političar (1863–1938), predstavnik dekadentnog esteticizma. Pisao romane (Slast, Trijumf smrti, Oganj) u kojima razbija verističke konvencije, drame (Jorijeva kći). Njegova je poezija (zbirka Alcyone) glazbenošću, slobodnim stihom i novošću ritma utjecala na moderno tal. pjesništvo. Gorljivi zagovornik i akter tal. intervencionizma u 1. svj. ratu i tal. ekspanzionizma prema ist. obali Jadrana. Sa skupinom naoružanih jurišnika zaposjeo je 1919. Rijeku i proglasio tal. upravu nad Kvarnerom, koji je 1924. pripojen Italiji. danse macabre (franc.), mrtvački ples, jedan od oblika srednjovj. vjerskih prikazanja (predstava); kolo u kojemu plešu ljudi okruženi kosturima i mrtvacima.

186

D1.qxd

29.10.2003

22:39

Page 187

Dante Alighieri

Čest motiv u srednjovj. slikarstvu (u hrv. slikarstvu najpoznatiji po freskama Vincenta iz Kastva, u crkvi sv. Marije na Škrilinah u Bermu kraj Pazina).

DANSKA Službeni naziv Kongeriget Danmark (Kraljevina Danska) Ustavno uređenje parlamentarna monarhija Površina 43 094 km2 Broj stanovnika 5 336 300 (123,8 st./km2) Gl. grad Kopenhagen (København) Službeni jezik danski BDP po st. 32 100 USD Novčana jedinica 1 danska kruna; 1 DKK = 100 era (øre) Međunarodni znak DNK, DK Tel. pozivni broj +45 Vremenska zona po GMT-u +1

Danska, država u Europi, između Sjevernog mora na Z i Baltičkog mora na I. Obuhvaća poluotok Jylland i o. 490 otoka (najveći Sjælland, Lolland, Fyn). Pripadaju joj i otok Grenland te otočje Færøerne. Reljef od niza morena i riječnih naplavina; pretežno ravnica. Klima: oceanska s blagim zimama i umjereno toplim ljetima. Česte magle. Vegetacija: bjelogorična šuma, većinom iskrčena. Rijeke kratke (najveća Gudenå); mnogobrojna malena ledenjačka jezera. Nac. sastav stanovništva: Danci (96%), Azijci (2%). Po vjeroispovijedi: protestanti (91%), ostali (9%). Veći gradovi: Kopenhagen (477 000 st., metropolitansko područje 1 360 000), Århus (209 000), Odense (143 000), Ålborg (117 000). Poljodjelstvo: pšenica, ječam, raž, šećerna repa, krumpir, povrće, voće, krmno bilje; cvijeće. Stočarstvo značajnije od poljodjelstva: svinjogojstvo, mliječno i mesno govedarstvo, ovčarstvo; uzgoj krznaša. Razvijeno ribarstvo. Nalazi ta nafte i zemnog plina u podmorju Sjevernog mora. Jaka industrija (gotovo 50% u okolici Kopenhagena): prehr., kovinska, strojogradnja, brodogradnja, elektrotehn., elektronička, kem. i petrokem., farmaceutska i dr. Gl. luke: Kopenhagen, Kalundborg, Ålborg, Århus. – Politički sustav: prema ustavu iz 1953. nasljedna parlamentarna monarhija. Zakonodavnu vlast dijele vladar i jednodomni parla-

danse macabre, freska

ment. – Povijest. U 5-6. st. Danci iz Skandinavije Vincenta iz Kastva u naseljavaju poluotok Jylland. Od 9. st. suprotstavljaju Bermu se prodoru Franaka. U 11. st. danski kralj Knut vladao je Norveškom i većim dijelom Engleske; 1219. Valdemar II. zauzima Estoniju; Kalmarskom unijom (1397) dan. vladari dobivaju vlast nad Norveškom i Šved- Danska skom, koja se pak iz unije izdvojila 1523, a Norveška 1814. Tzv. Sjevernim ratom (1700-21) D. je stekla Schleswig, Holstein i Lauenburg, koje je pak izgubila u ratu s Pruskom 1864. U 18. st. Danci počinju kolonizirati Grenland. D. je u 1. svj. ratu neutralna; plebiscitom 1920. stječe sjev. Schleswig. U 2. svj. ratu (1941-45) pod njem. okupacijom. Na prijestolju je od 1972. Margareta II.

Dante Alighieri, tal. književnik (1265–1321), pjesnik i pisac koji je svojim djelom sjedinio sva proturječja svojega doba na izmaku srednjega vijeka. Pisao je stihove i rasprave na lat. i tal. jeziku. U knjizi Novi život sabrani su stihovi većinom nadahnuti anđeoskom pojavom njegova trajnog nadahnuća, Beatriceom, a povezani su narativnim odlomcima. Remek-djelo Božanstvena komedija u 3 dijela (Pakao, Čistilište, Raj), u 100 pjevanja u tercinama, zamišljeno je putovanje pjesnika (simbol grješnog čovječanstva), preko pakla i čistilišta, pod Vergilijevim vodstvom (simbol razuma) do raja, gdje ga vode Beatrice i sv. Bernard (simboli ljubavi i spasenja i viđenja Boga). Božanstve-

187

D1.qxd

29.10.2003

22:40

Page 188

Danton novac s prikazom broda i imenom plemena napisanim grč. slovima (←2. st.).

Darda, grad u Baranji, 13 km S od Osijeka; 5 273 st. (2001). Prehr. ind. Župna crkva sv. Ivana Krstitelja (18. st.), parohijalna crkva (18. st.). Stradala u srp. agresiji 1991, a hrv. i mađ. stanovništvo prognano.

Dardaneli (ant. Helespont; tur. Çanakkale boğazi), morski prolaz između Europe na Z i Male Azije na I; spaja Mramorno i Egejsko more. Dug 120 km, širok 1,3-18,5 km, dubok 50-90 m. Dante Alighieri , freska Domenica di Michelina u firentinskoj katedrali

Dar es Salaam, najveći grad Tanzanije, luka na obana komedija jest alegorija o putu svakog čovjeka prema spasenju. U alegorijskom obliku srednjovj. vizije prekogrobnog života, D. je dao veličanstvenu sliku društv., moralnih i polit. težnji svojega doba. Djelo je snažno utjecalo na razvoj eur. književnosti. Od vremena romantizma postalo je predmetom filol. i kritičarske djelatnosti te je steklo status jednog od temeljnih kult. ostvarenja u povijesti.

Danton, Georges, franc. političar, odvjetnik (1759–1794). Jedan od prvaka Francuske revolucije, Georges Danton organizator juriša na Bastilju (14. 7. 1789) i na kralj. dvorac Tuileries (10. 8. 1792). Organizirao je obranu protiv stranih intervencionista (Prusa i Austrijanaca); otada potječe njegova čuvena krilatica: “Treba nam odvažnosti, i još odvažnosti, uvijek odvažnosti – i Francuska je spašena”. Jedan od vodećih članova Komiteta javnog spasa i prvak skupine “pomirljivih”. Poslije se sukobio s Robespierreom, nije htio prihvatiti njegovu ponudu da pobjegne iz Francuske, rekavši: “Domovina se ne može ponijeti na potplatima cipela”. Na kraju je giljotiniran. Charles Robert Darwin

li Indijskog oceana, na prilazu Zanzibarskom kanalu; 1 361 000 st. Utemeljen 1862. Sveučilište (1961). Ind. cementa, stakla, tekstila; rafinerija nafte. Međunar. zračna luka. Važnom želj. prugom spojen je sa Zambijom i DR Kongo te služi i kao njihova izvozna luka.

Darije I., nazvan D. Veliki, perz. kralj (o. ←558.– –←485), vladao od ←521. Ratovao protiv Skita u J Rusiji (←513); zauzeo Traciju i Makedoniju; ugušio pobunu maloazijskih Grka; Grci mu nanijeli težak poraz na Maratonskom polju (←490). Umro je dok se pripremao za novi pohod protiv Grka. Državu podijelio na satrapije, poštovao lokalne običaje i jezike. Uredio upravni sustav, uveo godišnje plaćanje poreza i jedinstven novac; razvio poštansku službu i veliku cestovnu mrežu dužine 2 400 km; unapređivao trgovinu i promet (istraživačke ekspedicije prema Africi i Indiji; naredio gradnju kanala Nil–Crveno more). Darije III. Kodomanos, perz. kralj od ←336. do

←330. U ratu protiv Aleksandra III. Velikog teško poražen u bitkama kod Isa (←333) i Gaugamele (←331), nakon čega je pobjegao u Mediju, gdje ga je ubio njegov satrap Bes.

Daruvar, grad u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, u dolini rijeke Toplice pod Papukom; 9 794 st. (2001). Prehr. industrija. Toplice još od rim. doba (Aquae Balissae); danas liječenje ženskih bolesti, reumatizma. Dvorac grofa A. Jankovića (18. st.), crkva sv. Trojstva (18. st.). U srp. agresiji 1991. oštećen topničkim bombardiranjem. darvinizam, teorija Ch. Darwina o uzrocima nastanka i promjena životinjskih i biljnih vrsta; pojednostavnjen naziv za teoriju evolucije, za koju su osnovne teze dali Darwin i drugi znanstvenici. Novija biološka istraživanja dala su teoriji nove prinose pa se govori i o neodarvinizmu, no kao teorija i dalje je predmet rasprava među biolozima i drugim znanstvenicima.

Dardaneli

Daorsi, također Daversi, ilir. pleme koje je obitavalo na neretvanskom području. Gl. središte u današnjemu mjestu Ošanjićima kraj Stôca; ostaci zidina te javnih i stambenih zdanja. Trgovali s Grcima od kojih preuzimaju mnogobrojne kult. stečevine. Kovali su

Darwin, Charles Robert, engl. prirodoslovac (1809–1882); počeo studirati medicinu, a diplomirao je teologiju. Od 1831-36. istraživačkim brodom Beagle obišao Azorsko otočje, Južnu Ameriku, Falklandsko otočje, Magellanov prolaz, Čile, otočje Galápagos, Tahite, Novi Zeland, Australiju, Kokosove otoke, Mauritius, Rt dobre nade. Svoje putovanje opisao je u djelu Put jednog prirodoslovca oko svijeta. Dok je brod bio na sidrištima, D. je pješice i na konju

188

D1.qxd

29.10.2003

22:40

Page 189

Davisov kup obilazio unutrašnjost. Na temelju svojih zapažanja zaključio je da su vrste promjenjive, da su nastale jedna od druge, ali koji je tome uzrok bio mu je nerješiv problem. God. 1859. objavljuje svoje najvažnije djelo O postanku vrsta s pomoću prirodne selekcije. Ovo je djelo dalo nov smjer u evolucijskoj znanosti koji je nazvan Darwinovom selekcijskom teorijom (darvinizam).

dativ (lat.), treći padež deklinacije (sklonidbe), zavisni padež. Odgovara na pitanje komu? čemu? To je padež namjene i daljeg objekta. Stari gramatičari zvali su ga “padež davanja”. Njime se izriču pripadnost, namjena, svrha, potreba, zaklinjanje. Prijedlozi koji mu otvaraju mjesto: k(a), nasuprot, prema, unatoč, usprkos. Može stajati i bez prijedloga.

datoteka (lat. i grč.) ili file (engl.), elektronički dokument u obliku teksta, tabličnog proračuna, slikâ, zvukova, animiranih slika, raznih aplikacija i sl.

datulja (iz grč. preko romanskih jezika) (Phoenix dactylifera), stablo iz porodice palma, raste ugl. u tropskim krajevima Staroga svijeta, ali i drugdje. Plod je datulje jestiv, sladak i mirisan. Drvo se upotrebljava za gradnju, plodovi se osim za hranu iskorištavaju u proizvodnji sirupa, pića i kao nadomjestak za kavu. datumska granica, konvencijski utvrđena granica

davatelj (darovatelj) krvi, zdrava osoba koja

dragovoljno daje krv za → transfuziju bolesnicima ili za pripremu krvnih proizvoda (krvne plazme, serumskih bjelančevina). Odrasloj osobi može se uzeti po 350-450 mL krvi do dva puta na godinu. Davateljstvo se potiče društv. akcijama, često putem Crvenoga križa.

David (hebr., ljubljeni), izraelski kralj (umro o. ←962), vladao od o. ←1000. Kao dječaka pomazao ga je za kralja prorok Samuel, još za života kralja Šaula. Istaknuo se u mnogobrojnim sukobima s Filistejcima (pobjeda nad Golijatom), poslije pobudio Šaulovu ljubomoru te otišao u progonstvo. Nakon Šaulove pogibije priznat za kralja. Zauzeo Jeruzalem i učinio ga prijestolnicom; uredio upravu i stalnu vojsku; porazio Filistejce i druga okolna plemena i proširio granice svoje države. Utemeljitelj žid. vladarske dinastije koja je vladala do ←6. st.; prema kršć. David, rad Michelangela uvjerenju, predak Isusa Krista. Davidu se pripisuje Buonarrotija, Firenca autorstvo dijela biblijskih Psalama. Davidova zvijezda (hebr. magen David, Davidov štit), heksagram, simbol židovstva. Na I. cionističkom kongresu u Baselu (1897) proglašena žid. nac. amblemom. Od 1948. nalazi se na zastavi države Izrael. da Vinci, Leonardo → Leonardo da Vinci

Davidova zvijezda

Davis, Bette, pr. ime Ruth Elizabeth Davis,

pri prelasku koje se, prema međunar. sporazumu iz 1883, mijenja datum (za putovanja prema istoku oduzima se jedan dan, a za putovanja prema zapadu se dodaje). D. g. ugl. prati 180. meridijan, ali zaobilazi naseljene krajeve (Aleuti, Sibir, pacifički otoci).

amer. film. glumica (1908–1989), ugled film. zvijezde stekla ulogama svojeglavih, slobodnih žena koje prkose svijetu (Jezebel, Male lisice, Sve o Evi, Što se dogodilo s Baby Jane?).

Daumier, Honoré, franc. slikar, grafičar i kipar

Davisov kup, međunar. natjecanje u tenisu muških

(1808–1879). Realističkim karikaturama oštro kritizirao tadašnje društv. i polit. pojave, slikao ekspresivne prizore (Pralja). U glini oblikovao dojmljive portrete (Autoportret).

nac. reprezentacija, nazvano po amer. promicatelju tenisa Dwightu Davisu. Igra se od 1900. U jednom susretu igraju se četiri pojedinačne i jedna igra parova; pobjeđuje reprezentacija koja izbori najmanje tri pob-

datulja

datumska granica

189

D1.qxd

29.10.2003

22:41

Page 190

davorije jede. Igra se po jednostrukom kup-sustavu. Pobjednička reprezentacija osvaja na godinu dana prijelazni pehar.

debata (franc.), razmjena mišljenja o nekoj temi, rasprava o tome.

davorije, solističke ili zborne pjesme različita

tu, na filmu, u književnosti itd.).

sadržaja, vrlo popularne u doba Hrv. nar. preporoda Davisov kup kao rodoljubne, borbene pjesme slične → budnicama. Najpoznatije su Nek se hrusti šaka mala Lj. Vukotinovića i Složno, složno, braćo mila F. Rusana.

Davos (retoromanski Tavau), grad i turističko-lječilišno središte u kantonu Graubündenu, Švicarska; 12 000 st. Institut za proučavanje snijega i lavina. Sastoji se od dvije gradske jezgre: Davos-Platz (1 556 m), u kojemu je lječilište, i Davos-Dorf (1 574 m), koji je međunar. središte zimskih sportova. Davy, Humphry, engl. kemičar i fizičar (1778– –1829), otkrio omamljujuće djelovanje rajskog plina (N2O), te elemente kalij i natrij, magnezij, kalcij, stroncij, barij i bor. Postavio je definiciju kiselina kao spojeva s vodikom (a ne s kisikom, kao što je smatrao Lavoisier). Otkrio električni luk između ugljenih elektroda, 1816. pronašao rudarsku sigurnosnu svjetiljku. Smatra se jednim od utemeljitelja elektrokemije. Claude Debussy

Dawhah → Doha Daytonski sporazum, sporazum o miru u BiH, potpisan između bošnjačke, hrv. i jugosl. (srpske) delegacije u amer. zrakoplovnoj bazi Wright-Patterson, kraj Daytona, Ohio, SAD, 20. 11. 1995. Definirao je uvjete mirovnog sporazuma (potpisanog u Parizu mjesec dana poslije, uz jamstvo SAD-a, Vel. Britanije, Francuske, SR Njemačke, Rusije i EU); odredio je međunar. snage za njegovu provedbu (IFOR), utvrdio ustavne okvire države BiH kao suverene države sastavljene od dvaju entiteta (Republika Srpska i Federacija BiH), te druga pitanja (razoružanje, razgraničenje entiteta, raspisivanje izbora, povratak izbjeglica i dr.).

daždevnjak, vodozemac, repaš; daždevnjaci su najbliži izumrlim vodozemcima. Najpoznatiji je pjegavi d. (Salamandra maculosa), dug oko 20 cm, tijelo mu je crne boje sa žućkastim pjegama. Noćna je životinja, trom i spor. Crni d. (alpski) ima crno tijelo bez pjega. Db , kem. simbol za dubnij (lat. dubnium). pjegavi daždevnjak dB, znak jedinice razine jakosti zvuka → decibel. d. d. → dioničko društvo

debi (franc. debut), prvi nastup u javnosti (u kazališdebilnost (lat.), najblaži stupanj duševne zaostalosti (slaboumnosti) koja je urođena ili u najranijoj dobi stečena. Kvocijent inteligencije je 70-79. Otežano je razumijevanje, osobito apstraktnih pojmova, zapamćivanje i razlikovanje bitnog od nebitnog. Prisutna je osjećajna tupost ili, naprotiv, razdražljivost. de Broglievi valovi, valovi materije što ih je 1924. predvidio franc. fizičar Louis de Broglie, pretpostavivši da sve čestice materije imaju valna svojstva, i to kraće valne duljine što je čestica teža i brža (valnočestični dualizam). Ta je pretpostavka potvrđena Davisson-Germerovim pokusom s ogibom elektrona (1927), na kojemu je utemeljena teorija valne mehanike. Debussy, Claude, franc. skladatelj (1862–1918), uz M. Ravela tvorac impresionističkog stila u glazbi. Eksperimentirao s harmonijskom strukturom (pentatonika, paralelni akordi), te egzotičnim bojama zvuka. Snažno obilježio glazbu na poč. 20. st. (preludiji, etide za glasovir, opera Pelléas i Mélisande, simfonijska poema More, Preludij za poslijepodne jednog fauna); bio uspješan i kao glazb. esejist.

decentralizacija (lat.), smanjivanje utjecaja centra nekog sustava na ostale dijelove sustava, prebacivanje ovlasti iz takva centra na dijelove i sl. De Chirico, Giorgio, tal. slikar (1888–1978), utemeljitelj tzv. metafizičkog slikarstva; neobičnim miješanjem realnog i nestvarnog slika imaginarne prostore s predmetima naglašena plasticiteta (Pjesnik u nedoumici). Znatno utjecao na nadrealizam. deci (lat.), predmetak koji naznačuje deseti dio (znak d). Na primjer, znak dm jest kratica za decimetar (deseti dio metra), a nastala je spajanjem znakova za deci- i metar. decibel, znak dB, decimalna omjerna, brojčana, bezdimenzijska jedinica za izražavanje logaritma omjera dvaju iznosa iste fizičke veličine (npr. dviju snaga, dvaju napona, dviju jakosti struja, otpora itd.); jedan od tih iznosa, npr. snaga P1, obično se uzima kao referentan, pa se taj omjer zove razina L snage P2 prema snazi P1:

gdje je dB = 0,1.

DDT (diditi), diklor-difenil-trikloretan; bezbojan org. kristalni spoj, (ClC6H4)2CH(CCl3), jedan od najpoznatijih insekticida; upotrebljavao se za uništavanje komaraca u zemljama koje imaju problem s malarijom. Spoj je stabilan, akumulira se u tlu, koncentrira se u masnom tkivu dosežući opasne razine u mesojeda koji su na vrhu prehrambenog lanca. Uporaba DDT-a i sličnih pesticida danas je ograničena.

dealer → diler

Referentni se iznos treba uvijek navesti. Češće je u uporabi nego osnovna jedinica bel (B). Tom se jedinicom izražava i razina jakosti zvuka.

decimalna klasifikacija (lat.), sustav klasifikacije za dokumentaciju koji se temelji na decimalnom sustavu, tj. na podjelama na po deset područja i sl., npr. za razvrstavanje knjiga u knjižnicama i za razvrstavanje bibliografskih podataka, članaka u časopisima itd. Sve

190

D1.qxd

29.10.2003

22:41

Page 191

definicija ljudsko znanje podijeljeno je na deset glavnih područja (oznake 0-9), svako se onda dalje dijeli i ta se podjela izražava dodavanjem još jedne brojke itd. Tako je u donedavnoj univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji (UDK) brojka 5 oznaka za matematiku i prirodne znanosti, brojka 50 općenito o matematičkim i prirodnim znanostima, 51 matematika, 517 matematička analiza, 517,2 diferencijalni račun itd.

decimalna vaga, vaga koja radi na principu poluge nejednakih krakova; krak utega deset je puta duži od kraka tereta koji se mjeri, pa je za uravnoteženje nekoga tereta potrebno na vagu staviti deset puta lakše utege. decimalni broj, broj kojemu je decimalni zapis u decimalnom sustavu konačan. Na primjer, 3,54 i 12,307 jesu decimalni brojevi. Svaki je decimalni broj racionalan, međutim nije svaki racionalni broj decimalan (→ decimalni razlomak). S decimalnim se brojevima mogu obavljati računske operacije zbrajanja, oduzimanja i množenja slično kao s prirodnim brojevima, samo što treba paziti na decimalni zarez. Dijeljenje decimalnih brojeva obavlja se slično dijeljenju cijelih brojeva s tim da u nekim slučajevima rezultat nije d. b. nego racionalni broj s beskonačnim decimalnim zapisom. decimalni razlomak, razlomak kojemu je brojnik cijeli broj, a nazivnik potencija broja 10. Pripadni je decimalni zapis decimalnog razlomka konačan; (→ 34 125 decimalni broj). Npr., — = 3,4; –––––– = 0,0125. 1010 000 10 000 Obično se traži da decimalni razlomak bude pravi razlomak, tj. da mu je brojnik manji od nazivnika (što znači da mu decimalni zapis počinje nulom). Ako je tako, prvi broj naveden u primjeru nije, a drugi jest decimalni razlomak. decimalni sustav, desetinski sustav, brojevni sustav zapisivanja brojeva zasnovan na pozicijskom sustavu s bazom 10. Na primjer, 35 je zapis broja trideset pet (30+5). Brojke 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 kojima se zapisuju ostali brojevi zovu se znamenke ili cifre. U decimalnom se sustavu mogu zapisati i brojevi koji nisu prirodni. Tako 34,26 ima značenje 2 6 20 3⋅10 + 4 + — + –––, tj. 34 + ––– 10 100 100 pa je to decimalni zapis broja trideset četiri cijela i dvadeset šest stotnina. Cijeli je dio tog broja 34, a decimalni 26. Cijeli i decimalni dio odvojeni su decimalnim zarezom. Decimalni je zapis tog broja konačan.

decimirati (lat.), desetkovati, tj. znatno smanjiti broj ljudi: 1. u rim. vojsci, za neposluh jedinice, smrću kazniti svakoga desetoga vojnika; 2. pogubiti svakoga desetoga. Dedal, grč. arhitekt, graditelj labirinta u Knososu na

Kreti, u koji je zatvoren → Minotaur, neman s ljudskim tijelom i bikovskom glavom. Minos, kralj Krete,

zatvorio je u labirint i Dedala, ali je on iz labirinta pobjegao te sa svojim sinom → Ikarom odletio napravivši krila od perja i voska.

Dedić, Arsen, hrv. pjevač, skladatelj i pjesnik (1938); nastupa od 1957, a poč. 1960-ih započinje kantautorsku karijeru na festivalima popularne glazbe. Autor desetak albuma (prvi Čovjek kao ja, 1969), više knjiga poezije i glazbe za kazalište i film. Dobitnik niza domaćih i međunar. priznanja. dedukcija (lat.), zaključivanje od općega prema Arsen Dedić posebnome, od više polaznih pretpostavki prema zajedničkom svojstvu. U Aristotelovoj logici isto što i → silogizam. →indukcija de facto (lat.), u stvari, stvarno, doista, zbilja, zapravo; ono što je u skladu s činjenicama. → de iure

defekt (lat.), nedostatak, pogreška, kvar. defekt mase, razlika između mase atomske jezgre i masa njezinih nukleona u slobodnom stanju; masa vezanog sustava nešto je manja od zbroja masa slobodnih protona i neutrona, u prosjeku za blizu 1%. Taj gubitak nastaje prilikom vezanja nukleona u jezgru te je (u skladu s relacijom ∆E = ∆mc2) ekvivalentan oslobođenoj energiji vezanja. Što je defekt mase veći, to je sustav vezanih čestica stabilniji. D. m. po nukleonu naziva se energijom vezanja.

defektologija (lat. i grč.), znanost o radu s osobama koje imaju poteškoće u razvoju, organske ili psihosocijalne prirode. Prema vrstama poremećaja d. se dijeli na surdologiju (rad s gluhima), tiflologiju (rad sa slijepima) i oligofreniju (rad s duševno zaostalima). Fakultet za defektologiju (sada Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet) djeluje u Zagrebu od 1972.

defenziva (franc.), 1. obrambeni način ratovanja u kojemu se odupire napadu; povlačenje; 2. SPORT, obrambeni način igre.

defetizam (franc.), malodušnost, odustajanje od aktivnosti zbog lošega iskustva, ili zbog straha od mogućega neuspjeha. deficit (lat.), manjak, gubitak; negativna razlika između prihoda i rashoda. Proračunski d. nastaje kad su proračunski prihodi manji od proračunskih rashoda. Takav se d. obično pokriva zajmovima, izdavanjem drž. obveznica, ili zaduženjem države kod emisijske banke. Podmirivanje javnih rashoda, koji nisu pokriveni javnim prihodima te ih država financira emisijom novca ili nekim zaduženjem, naziva se deficitarnim financiranjem. U međunar. gosp. odnosima, d. trgovinske bilance proizlazi iz viška uvoza nad izvozom. D. platne bilance nastaje kad ukupna tekuća primanja u nekoj godini ne pokrivaju ukupne tekuće rashode prema inozemstvu. D. platne bilance uvjetuje zaduživanje kod stranih zemalja ili odljev monetarnih rezervi (deviza i zlata). definicija (lat.), sud kojim se točno objašnjava neki pojam; sastoji se od najbližeg općeg pojma i opisa Dedal i Ikar

191

D1.qxd

29.10.2003

22:41

Page 192

deflacija sadržaja koji je specifičan za pojam koji se definira (određuje); točno određenje neke riječi.

degenija

defloracija (lat.), gubitak djevičanstva, perforacija

Francuska, organizira franc. voj. snage i Francusku uključuje među sile pobjednice u 2. svj. ratu. Nakon oslobođenja predsjednik vlade 1944-46, osnivač (1947) pokreta Okupljanje francuskog naroda (tzv. degolistički pokret). Za “alžirske krize” 1958. sastavlja Vladu nacionalnog spasa; utemeljitelj Pete republike i njezin predsjednik (1958-69); dovršio alžirski rat (1962), priznavši Alžiru neovisnost; vodio neovisnu vanjsku politiku i zagovarao ujedinjenu Europu “od Atlantika do Urala”. Pisac voj. djela i Memoara.

Defoe, Daniel, engl. književnik (1660–1731), jedan

degeneracija (lat.), otklon od uobičajenog razvoja; odrođivanje, propadanje.

deflacija (lat.), pad opće razine cijena, smanjenje agregatne potražnje. Deflacijska je politika ciljana politika vlade u slučaju veće ukupne ponude od ukupne potražnje, radi korekcije bilance plaćanja i smanjenja opće razine cijena. Najčešće su deflacijske metode povećanje poreza i manja javna potrošnja. → himena pri prvome spolnom općenju.

od utemeljitelja modernog engl. romana. Pustolovnom prozom Robinson Crusoe, s likom pragmatika koji preživljava na pustom otoku, koristeći se civilizacijskim tekovinama, stekao je veliku popularnost i mnoge oponašatelje (tzv. robinzonade). Pustolovna tematika i sudbina lika s društv. dna obilježje je romana Moll Flanders.

deformacija (lat.), 1. izobličenje; promjena oblika Daniel Defoe

ili sadržaja uzrokovana vanjskim ili unutarnjim utjecajem; 2. u raznim strukama, naziv za takve pojmove, npr. u fizici promjena oblika tijela (rastezanje, savijanje, sukanje i dr.) pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih sila; u medicini, promjena normalnog oblika kojega organa ili dijela tijela.

degenija (Degenia velebitica), trajno zelena, zeljasta biljka iz porodice krstašica. Hrv. endemična vrsta, raste samo na Velebitu.

degradacija (lat.), snižavanje stupnja ili razine, npr. svojstava, položaja u društvu, u hijerarhiji; opadanje, propadanje.

degustacija (lat.), kušanje; izraz se najčešće koristi za javno kušanje hrane, vina, duhana i sl.

de gustibus non est disputandum (lat.), o ukusima se ne treba prepirati; sviđa li se što komu ili ne, to se drugoga ne tiče, tj. ne treba nametati svoja mjerila.

dehidratacija, također dehidracija (lat. i grč.), uklanjanje vode, sušenje; 1. KEM, uklanjanje kristalne vode iz anorganskih hidratnih spojeva; 2. u prehr. tehnologiji, sušenje živežnih namirnica (mlijeka, mesa, jaja, povrća, voća, krumpira) radi konzerviranja; 3. MED, gubitak tjelesne tekućine, uslijed napora, vrućine i sl.

dehidrogenacija (lat. i grč.), postupak kojim se u molekuli smanjuje sadržaj vodika, a povećava stupanj nezasićenosti.

de iure (lat.), po pravu, što je u skladu s pravnim propisom, što je u skladu sa zakonom.

deizam (lat.), religiozno-filoz. učenje po kojem je Bog svijet samo stvorio, ali nakon čina stvaranja s njim nema nikakve veze; Bog postoji izvan ovoga svijeta (kao neka vrsta “odsutnoga gospodara”), u kojemu se sve događa po zakonima prirode. Vladajući religijski nazor engl. i franc. prosvjetiteljstva.

Edgar Degas, “Sat baleta”

Degas, Edgar, franc. slikar i kipar (1834–1917), impresionist; u svim slikarskim i grafičkim tehnikama slikao ženske aktove, balerine, pjevačice, radnice, portrete i konje s jahačima, fiksirajući ih u pokretu (Baletna zvijezda, Konji na startu, Žene pri glačanja rublja). Oblikovao sitnu plastiku iste tematike.

De Gaulle, Charles, franc. general i državnik (1890–1970), za njem. invazije 1940. zapovjednik oklopne divizije. Nakon formiranja kolaboracionističke Pétainove vlade odlazi u London, te 18. 6. 1940. upućuje poziv Francuzima za nastavljanje borbe proCharles De Gaulle tiv njem. okupacije. Dolazi na čelo pokreta Slobodna

deka (grč.), predmetak koji naznačuje množenje s 10 (znak da). Npr., dag je znak za dekagram (deset grama), a nastala je od kratica za deka i gram. dekada (grč.), desetina, skupina od deset; razdoblje od deset dana (npr. u prvoj dekadi rujna), tjedana, mjeseci ili godina (desetljeće). dekadencija (franc.), propadanje, postupno gubljenje određenih vrijednosti, najčešće u odnosu na otprije utvrđena pravila (u društvu, umjetnosti i dr.).

Dekalog → Deset zapovijedi Dekan, poluotok u Aziji, pov. i geogr. područje Indije; morfološki, visoravan u J Indiji; 516 000 km2.

192

D1.qxd

29.10.2003

22:41

Page 193

Delacroix Središnji dio suh (stepa), Zap. Gati i J dijelovi primaju više padalina (monsunska i tropska šuma). Stočarstvo; uzgoj pšenice, ječma, riže. Ležišta mangana, zlata, željeza, ugljena i dijamanata. Najnaseljenji je J dio; glavninu stanovništva čine Dravidi. Gl. naselja: Hyderabad, Bangalore.

Deklaracija o ljudskim pravima, svečani međunarodnopravni akt o ljudskim pravima; prihvatila ga je Generalna skupština Ujedinjenih naroda na zasjedanju u Parizu 10. 12. 1948. Deklaracija se sastoji od 30 članaka u kojima su određena temeljna prava i slobode svih ljudi u svijetu, prije svega temeljna osobna i polit. prava i slobode te određena temeljna gosp., socijalna i kult. prava i slobode. Osnovno je načelo deklaracije da se “sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima”. U skladu s tim osnovnim načelom, Deklaracija zabranjuje svaku diskriminaciju na temelju rase, spola, religije, polit. uvjerenja, nacionalnog i soc. podrijetla ili imovnog stanja. Temeljna ljudska prava i slobode, koje određuje Deklaracija, sadržana su u ustavnim propisima mnogih svj. država, pa tako i u Ustavu RH.

Deklaracija o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske, odluka Hrvatskog sabora od 25. 6. 1991, na temelju koje je Republika Hrvatska uspostavljena kao neovisna država. Donesena je u postupku provođenja pozitivnog izjašnjavanja građana na referendumu u svibnju 1991. i bila je važna karika u stjecanju drž. neovisnosti i međunar. priznanju RH. Dekan

dekan (lat.), prvi čovjek, upravitelj visokoškolske ustanove (fakulteta i dr.). Također, naziv za gl. osobu i nekih drugih tijela (npr. u crkvi). Izvorno, zapovjednik vojničke desetine u grč. i rim. vojsci. dekantiranje ili dekantacija (franc.), postupak odvajanja tekućine od nataložene čvrste tvari ili od teže tekućine koja se ne miješa, pažljivim izlijevanjem u drugu posudu.

deklaracija (lat.), izjava, objava, svečani polit. ili kakav drugi proglas; izjava dviju ili više država o postignutom sporazumu o nekome važnom međunar. pitanju ili događaju. Deklaracija o jeziku, puni naziv Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, kult.-polit. izjava kojom se zahtijevao ravnopravan status hrv. knjiž. jezika u SFRJ. Formulirana je kao prilog raspravi o reformi Ustava SFRJ na sastanku Upravnog odbora Matice hrvatske 9. 3. 1967, a prihvatile su je mnoge hrv. kult. i znanstv. ustanove te istaknuti pojedinci. Žestoko su je napali jugosl. unitaristički krugovi te je osuđena kao nacionalistički čin, a većina je njezinih pokretača i potpisnika politički kažnjena. U Deklaraciji se tražilo da se ustavom utvrdi ravnopravnost četiriju jezika: slovenskoga, hrvatskoga, srpskoga i makedonskoga, te da se osigura dosljedna primjena hrv. knjiž. jezika u školama, novinstvu, javnom i polit. životu, na radiju i televiziji. Taj zahtjev u službenim polit. tijelima nije prihvaćen, nego je Deklaracija doživjela snažnu polit. osudu. No, nakon toga se u Hrvatskoj odustalo od jezičnih novosadskih dogovora i zajedničkoga hrvatskosrpskog pravopisa. Deklaracija je bila poticaj za nova nac., kult. i polit. gibanja koja su kulminirala → hrvatskim proljećem.

deklinacija (lat.), 1. FILOL, sklonidba, sklanjanje; mijenjanje oblika imenskih riječi po padežima; 2. FIZ, otklon magn. igle od meridijana; 3. ASTRON, udaljenost zvijezde ili planeta od nebeskog ekvatora. dekolonizacija (franc.), postupak ukidanja kolonijalnoga sustava tako da od bivših kolonija nastaju nove nezavisne države i oslobađaju se polukolonije. Kao polit. proces snažno se razvila nakon 2. svj. rata osamostaljenjem Indije i dr. brit. kolonija i nastavila se do kraja 20. st. D. je u 50 god. potpuno izmijenila polit. kartu svijeta, stvaranu od razdoblja geografskih otkrića do 2. svj. rata.

dekontaminacija (lat.), uklanjanje škodljivih (kem., biol. ili radioaktivnih) čestica iz određene sredine, ili s kontaminiranih (onečišćenih) predmeta. Može biti mehanička (skidanje površinskih slojeva), fizička (ispiranje, npr. vodom) te kemijska (primjenom tvari koje reagiraju s kontaminantom i olakšavaju njegovo uklanjanje). D. se izvodi u zaštitnoj opremi (maska, zaštitno odijelo, rukavice, čizme).

dekor (lat.), 1. ukras; pojedini oblici ukrasa; 2. ARHIT, vanjski i unutrašnji elementi bez građevinske funkcije; 3. u kazalištu, skup svih elemenata kojima se ukrašava pozornica.

dekret (lat.), naredba, odluka, ukaz; akt sa zakonskom snagom koji donosi ministar ili vlada na temelju ustava ili zakona; isprava o imenovanju u službi.

dekstrini (lat.), polisaharidi koji nastaju pri nepotpunoj hidrolizi škroba; međuprodukti prilikom pretvorbe škroba u šećer. Ima ih u pivu, prženom brašnu i u kori kruha. Služe kao ljepila.

Delacroix, Eugène, franc. slikar i grafičar (1798–1863), jedan od gl. predstavnika slikarstva romantizma. Bujnim koloritom slikao pov. i biblijske

193

D1.qxd

29.10.2003

22:42

Page 194

Delaware 295 000 st.), upravnog središta Indije. Sveučilište (1922). Ind. automobila, tekstila, prehr. proizvoda. Prometno čvorište. Međunar. zračna luka. Utemeljen u 11. st. Drevno hindusko središte, koje su 1192. razorili, a potom obnovili muslimanski osvajači afgansko-tur. podrijetla. God. 1398. osvojio ga i razorio Timur Lenk; god. 1803. osvajaju ga Englezi, koji ga 1912. pretvaraju u gl. grad brit. Indije, a 1947. postaje i gl. gradom neovisne Indije.

delikt (lat.), zločin, prijestup, svako ponašanje koje Eugène Delacroix, “Sloboda predvodi narod”, Pariz, Louvre

scene, mrtve prirode, portrete i egzotične prizore iz Španjolske i Alžira (Sloboda predvodi narod, Pokolj na Hiosu, Alžirke u haremu).

Delaware, sav. država na atlantskoj obali SAD-a;

se protivi pravnim normama, odn. koje pravna norma zabranjuje, a pravni poredak redovito uz njega veže pravne učinke koje počinitelj nije imao u namjeri, niti ih je htio postići. U građanskom pravu, d. je svako protupravno ponašanje kojim se nanosi šteta. U kaznenom pravu, d. je svako protupravno ponašanje, opisano u kaznenom zakonu, za koje je propisana određena kaznenopravna sankcija.

5 328 km2, 783 600 st. Ravničarski kraj uz obale zaljeva i rijeke Delaware i Atlantskog oceana. Kem., kovinska, tekstilna, prehr. industrija. Poljoprivreda, ribarstvo. Gl. grad Dover.

delinkvencija (lat.), činjenje djela opasnih po društvo i pojedince; ta su djela i zakonom određena kao kaznena. Često se veže uz maloljetničko prestupništvo ili kriminalitet.

delegacija (lat.), 1. izaslanstvo, povjerenstvo, opunomoćeno zastupništvo države, organizacije i sl. u nekoj misiji; 2. prijenos ovlasti s jednog organa na drugi.

delirij (lat.), bunilo praćeno strahovima i halucinacijama; poremećaj svijesti uzrokovan najčešće teškim psihozama. Kod alkoholičara se javlja kao tzv. d. tremens.

Della Bella, Ardelio, leksikograf (1655–1737), isusovac tal. podrijetla, objavio 1728. Dizionario italiano, latino, illirico (Rječnik talijanski, latinski, ilirski). Prvi leksikograf koji je uz natuknice stavljao i primjere iz knjiž. djela, iz usmene nar. književnosti, a zapisivao je i poslovice i fraze. Na početku se nalazi kratka uvodna gramatika, prema Bartolu Kašiću, a jezik Dizionarija je štokavska jekavica.

Della Quercia, Jacopo, tal. kipar (o. 1371–1438), Delfi

Delfi, starogrč. svetište i proročište u Fokidi pod

Parnasom. Od ←8. st. glasovito Apolonovo svetište, u kojem je proročica Pitija davala dvosmislene odgovore na pitanja koja su joj države, gradovi ili pojedinci postavljali u važnim okolnostima. Od poč. ←6. st. mjesto održavanja (svake četvrte god.) Pitijskih igara. Ukinuo ga je car Teodozije 390.

delfini → pliskavice delfinsko plivanje, način plivanja u kojemu ruke i noge rade simetrično; ruke prave polukružni zaveslaj od naprijed prema natrag. Razvio se iz tzv. leptirova načina, pa se u međunar. natjecateljskim pravilima vodi kao plivanje leptirovim načinom.

Delhi (Dilli), gl. grad istoimenoga sav. teritorija, na obali rijeke Jumne, Indijska Unija; 7 207 000 st., šire grad. područje 11 500 000 st. Sastoji se od starog dijela (Old Delhi ili Shahjahanabad) s mnogobrojnim kult.-pov. spomenicima, i novog dijela (New Delhi,

jedan od najistaknutijih kiparskih umjetnika koji su obilježili razdoblje prijelaza od kasnogotičke na renesansnu skulpturu. Klesao je mramorne sarkofage (Nadgrobni spomenik Ilarije del Carretto), ukrase za fontane, portale i grobnice.

Della Robbia, Luca, tal. kipar (1400–1482), prvi i najznačajniji član znamenite obitelji firentinskih kipara (uz njega su nećak Andrea, 1435–1528, i Andrein sin Giovanni, 1469–1529). Luca je izveo djela klasičnoga sklada u mramoru (Cantorie, u katedrali u Firenci) i polikromnoj terakoti (Madonna della mela, u istoj katedrali).

Delmati (Dalmati), ilirsko pleme u sred. Dalmaciji, ugl. stočari i zemljoradnici; gl. središte im je bio Delminij na Duvanjskom polju; pokorili ih Rimljani u ←1. st., koji su po njima svoju provinciju Ilirik nazvali → Dalmacija. Delminij (Delminium), rim. municipij u Duvanjskom polju, BiH. Nasljednik delmatske utvrde Delmi(ni)on, nazvan prema plemenu Delmata.

194

D1.qxd

29.10.2003

22:42

Page 195

Demokrit

Delnice, grad u Gorskom kotaru; 4 454 st. (2001).

Demetra, starogrč. božica plodnosti i poljodjelstva, kći Kronova i Rejina. Naučila ljude obrađivati zemlju. Obožavali su je u cijelome helenskom svijetu. U rim. mitologiji odgovara joj Cerera.

Ljetovalište i zimski sport. centar; drvna ind. Spominje se u 15. st.; u posjedu Frankopana i Zrinskih; razvija se u 19. st. izgradnjom Lujzinske ceste.

demilitarizacija (franc.), postupak kojim se potpuno ili djelomice uklanja vojska iz neke države ili teritorija.

delta (grč.), 1. riječno ušće koje se neprekidnim nanosima širi u more ili jezero, a riječni se tok lepezasto grana (npr. Nil i Mississippi); 2. ime četvrtog slova grč. alfabeta.

deminutiv (lat.), umanjenica, oblik imenice kojim se

Sjedište biskupije; prvi spomenuti biskup Malchus (591). Razoren u vrijeme Seobe naroda (o. 600); hrv. Duvno.

izražava umanjenost; tvori se određenim sufiksima (npr. kućica, čovječuljak, oblačić itd.).

demiurg (grč.), 1. u ant. Grčkoj, slobodni obrtnik; također, upravitelj okruga, činovnik koji obavlja javne poslove u interesu puka; 2. FILOZ, stvoritelj i upravljač svijeta (prema Platonu, Timej). Izraz su iz ant. filozofije preuzeli gnostici da bi njime označili božanstvo koje posreduje između duha i materije. demobilizacija (franc.), vraćanje mobilizirane vojske u mirnodopsko stanje; prelazak iz statusa vojne u status građanske osobe; razvojačenje.

delta Nila

deltoid (grč.), 1. konveksni četverokut kojemu su dijagonale okomite, a jedna od njih prepolovljuje drugu. Sastavljen je od dvaju jednakokračnih trokuta kojima je jedna dijagonala deltoida zajednička stranica. D. je simetričan s obzirom na tu dijagonalu. Ako se dijagonale deltoida međusobno prepolovljuju, to je romb; 2. MED, rameni mišić.

demagog (grč.), 1. u ant. Grčkoj, pučki zastupnik i govornik; 2. PROŠ, govornik koji raznim verbalnim sredstvima nastoji pridobiti slušateljstvo (obmanjivanjem, ulagivanjem, lažnim obećanjima i dr.). demagogija (grč.), obmanjivanje lažnim izjavama i obećanjima radi postizanja polit. ciljeva.

demanti (franc.), opovrgavanje, poricanje, pobijanje, nijekanje tvrdnje iznesene u javnost kao lažne.

demencija (lat.), slabljenje duševnih, u prvom redu intelektualnih sposobnosti, zbog starosti, bolesti ili oštećenja mozga. Obično napreduje od blažih smetnji zapamćivanja do izrazita gubitka sposobnosti shvaćanja, prepoznavanja osoba i komunikacije s okolinom. Demeter, Dimitrija, hrv. književnik i kazališni djelatnik (1811–1872), zagovaratelj ilirskog pokreta. Napisao tragediju Teuta (1844) te poemu Grobničko polje (1842) iz koje je ulomak Pjesma Hrvata uglazbio V. Lisinski u budnicu Prosto zrakom ptica leti. Napisao je i libreta za opere V. Lisinskoga Ljubav i zloba te Porin. Na njegov poticaj Hrvatski sabor utemeljio je stalno kazalište, kojemu je D. bio upravitelj, dramaturg i umj. ravnatelj.

demografija (grč.), znanost o stanovništvu. Bavi se deltoid proučavanjem broja stanovništva, njegovim razmještajem, kretanjima i drugim promjenama. Drži se da ju je kao znanstvenu disciplinu utemeljio J. Graunt (1620–1674), kada je prikupio podatke o broju stanovnika Londona i o njihovoj dobnoj i spolnoj strukturi. demokracija (grč.), oblik vladavine utemeljen na slobodi svih građana jedne države, u kojemu vrhovna vlast (suverenost) pripada narodu. Postoje dva temeljna oblika demokracije: izravna ili neposredna d., u kojoj se na sazivima skupština, sabora i dr. općih zborovanja građani neposredno izjašnjavaju o temeljnim pitanjima javne vlasti i polit. poretka, te predstavnička ili parlamentarna d., u kojoj građani periodično biraju osobe koje će ih zastupati u zakonodavnim organima i u njihovo ime odlučivati o općem dobru. U sustavu predstavničke ili parlamentarne d. građani su povremeno pozvani izjasniti se neposredno Dimitrija Demeter (na referendumu) o određenim posebnim pitanjima politike, gospodarstva i javnog života. U nekim ustavnim poretcima građani prenose izvršne ovlasti, na određen broj godina, na neposredno izabranog predsjednika države (predsjednički sustav). U antičkoj filoz. i polit. tradiciji (Platon, Aristotel) d. je oblik vladavine naroda (puka) u interesu svih njegovih pripadnika. Prema toj tradiciji, d. se temelji na pretpostavljenoj jednakosti sviju građana i na vrlini i sposobnosti upravljanja općim dobrom. No, ona u sebi sadrži i mogućnost izopačenja, u obliku tiranije (samovlašća pojedinca), oligarhije (vladavine manjine) ili aristokracije (vladavine uskoga kruga mudrih pojedinaca). Suvremeni oblici demokracije razvili su se pod utjecajem teorije prirodnog prava (J. J. Rousseau, Ch. Montesquieu i dr.). Demokrit, grč. filozof (o. ←460.–o. ←370), naj-

Demokrit, Napulj, Museo

značajniji predstavnik ant. atomizma, materijalist i Archeologico Nationale

195

D1.qxd

29.10.2003

22:42

Page 196

demon determinist. Prema njemu zbilja je sačinjena od atoma i praznog prostora; ovaj svijet samo je jedan od beskonačnog broja svjetova koje proizvode različiti rasporedi atoma; duša je sastavljena od osobito profinjenih atoma, ali je propadljiva kao i tijelo. U 17. st. njegova se teorija uzima kao osnova moderne znanosti.

demon (grč.), 1. u primitivnim religijama božanstvo vezano uz određene objekte i pojave, a u monoteističkim zao duh, vrag, Božji protivnik; 2. grč. MIT i FILOZ, biće koje utjelovljuje čovjekovu težnju prema vječnom, božanskom (npr. Eros); 3. PREN, zao čovjek, zloduh.

demonstracija (lat.), 1. prikazivanje, izlaganje; 2. dokazivanje (tvrdnje, formule i sl.); 3. javno izražavanje mišljenja (negodovanja, zahtjeva) istupom, izjavom, prosvjednim ili osporavateljskim činom i dr.

demos (grč.), narod, puk. Demosten, atenski državnik (←384.–←322), jedan

no značenje (lav - životinja iz porodica mačaka). → konotativno značenje

denudacija (lat.), ogoljivanje, pustošenje; razaralački rad vode, vjetra i leda; rezultat je spiranje površinskoga rastrošenog materijala i ogoljivanje stjenovite podloge. denuncijacija (lat.), prijava vlastima ili komu drugomu, potkazivanje, prokazivanje, tužakanje; dojava. Denver, gl. grad sav. države Colorado, u podnožju Stjenjaka (Rocky Mountains) na visini od 1 630 m, SAD; 554 600 st. Utemeljen 1858. Sveučilište (1864). Jedno od najvećih središta za trgovinu stokom u SAD-u. Ind. strojeva, gume; međunar. zračna luka.

Denzler, Juraj, hrv. arhitekt (1896–1981), jedan od protagonista moderne hrv. arhitekture; važnija ostvarenja: kapelica Majke Božje Sljemenske, zgrada Gradskih poduzeća u Zagrebu; bio istaknuti pedagog.

od najvećih govornika i političara ant. Grčke. Zagovarao ekspanzionističku politiku Atene, bio protivnik Filipa II. i mak. širenja u Grčkoj (govori Filipike, Olintski govori). U vrijeme Aleksandra Velikog povukao se iz polit. života; aktivirao se nakon njegove smrti i izbijanja protumak. ustanka. Makedonci su ga poslije zauzimanja Atene osudili na smrt. Pobjegao je na otok Kalauriju i ondje popio otrov da se ne bi suočio s unajmljenim ubojicama. Još od antike smatran najvećim govornikom u povijesti.

denacionalizacija (franc.), 1. vraćanje prethodno nacionalizirane, podržavljene imovine prijašnjim vlasnicima; također, prodaja drž. imovine privatnicima; 2. PROŠ, gubljenje nac. svojstva, pripadnosti naciji; odnarođivanje. Demosten, Rim, Vatikanski muzej

denaturiranje (lat.), 1. dodavanje otrovne ili neugodne tvari etanolu kako ne bi bio prikladan za humanu uporabu; 2. promjena strukture proteina ili nukleinske kiseline koja smanjuje ili poništava njihova biološka svojstva. D. je uzrokovano grijanjem, kemikalijama ili ekstremnim vrijednostima pH. Razlika između sirovih i kuhanih jaja ugl. je posljedica denaturacije; 3. dodavanje nekog izotopa fisijskom materijalu da bi ga se učinilo nepodesnim za uporabu kao nuklearno oružje. dendriti (grč.), kratki protoplazmatski ogranci koji izlaze iz živčane stanice (neurona). Njima stanica prima signale iz susjednih neurona. Oblici dendrita mogu biti različiti, razgranjeni, pa to daje stanici oblik krošnje (otuda ime). dendrologija (grč.), znanost koja proučava drvenasto bilje, drveće i grmlje, njihove morfološke i biol. osobine.

Den Haag → Haag denotativno značenje, značenje koje izravno i neutralno upućuje na imenovanu stvar ili pojavu, neutral-

Juraj Denzler, kapelica Majke Božje Sljemenske

departman (franc.), 1. u Francuskoj, upravno-teritorijalna jedinica; 2. u vladi SAD-a, department je naziv za ministarstvo, npr. State Department (Ministarstvo vanjskih poslova).

depersonalizacija (lat.), gubitak osobnosti; psih. poremećaj u kojem pojedinac i sebe i okolinu doživljava kao nešto tuđe, čemu ne pripada; oblik shizofrenije. depilacija (lat.), uklanjanje dlaka ili kose s kože, mehanički (brijanjem, čupanjem), ili kemijski (depilatorom, tj. tekućim ili kakvim drugačijim sredstvom).

deponij (lat.), odlagalište; prostor za smještaj zemljanoga ili drugoga građevnog materijala. Odlagalište gradskog smeća. depopulacija (lat.), smanjenje ukupnog broja stanovnika neke zemlje ili nekoga kraja zbog iseljavanja ili prirodnog smanjenja stanovništva (veći mortalitet od nataliteta).

deportacija (lat.), 1. prisilno slanje u progonstvo, progon osuđenika ili drugih osoba u neko drugo mjesto; 2. istjerivanje iz države stranca koji se ogriješio o njezine zakone i propise.

depozit (lat.), pohrana novca ili drugih vrijednosti u banci pod određenim uvjetima; mjesto gdje se čuvaju novac, vrijednosnice i sl.

196

D1.qxd

29.10.2003

22:42

Page 197

Descartes deprecijacija (lat.), gubitak cijene, obescjenjivanje; padanje vrijednosti novca (inflacijom, devalvacijom ili kako drugačije). Očituje se padom kupovne moći novca na domaćem tržištu, porastom cijene zlata, ili nekoga drugog valutnog standarda, ili padom vrijednosti neke valute na stranom tržištu. depresija (lat.), 1. GEOL, kopnena ili jezerska površina koja se nalazi ispod srednje razine mora; 2. METEOR, područje nižeg tlaka zraka u odnosu na okolna područja; → ciklona; 3. EKON, gospodarsko slabljenje, praćeno porastom nezaposlenosti i poremećajima u proizvodnji i na tržištu; 4. PSIH, tjeskoba, potištenost, bezvoljnost. deputacija (lat.), zastupstvo, izaslanstvo neke ustanove, stranke, vlade, parlamenta; posebno izabrani skup osoba, ili odbor nekog skupa, ili skupštine radi obavljanja određene misije.

deratizacija (franc.), tamanjenje glodavaca (štakora i miševa) raznim otrovnim sredstvima, radi sprječavanja širenja bolesti koje prenose.

derbi (engl. derby), 1. u konjičkom sportu, galopska utrka trogodišnjih grla na 1,5 milju; ustanovio ju je 1780. Edward Stanley, grof od Derbyja; 2. odlučujuće natjecanje u nekoj sport. grani.

deregulacija, napuštanje sustava drž. uređivanja (regulacije) gosp. razvitka. U vrijeme jake drž. intervencije u gospodarstvu, potaknute potrebama prevladavanja kriznih stanja, stvoreni su složeni i kruti, često birokratizirani sustavi upravljanja javnim dobrima koji su s vremenom postali neprikladni i neracionalni. Zato se krajem 1970-ih i 1980-ih javlja pokret deregulacije, koji teži ukidanju ili pojednostavljenju sustava drž. upravljanja i stvaranju uvjeta za slobodno tržišno ugovaranje. D. je izraz gosp. liberalizma.

Derenčin, Marijan, književnik, pravnik i političar (1836–1908). Kao istaknuti član Narodne stranke zagovarao stanovitu samostalnost Hrvatske unutar Austro-Ugarske Monarhije. Stručnjak za kazneni zakon, reformator kaznenih zavoda. Pisao drame i satire, najvažnije mu je djelo Evolucija političkih ideja (1902). derivacija (lat.), 1. PRAV, izvođenje prava jedne osobe iz prava druge osobe kojoj je ono pripadalo; 2. FILOL, izvođenje podrijetla riječi i njihovo nastajanje (muka - mučenički); 3. MAT, jedan od najvažnijih mat. pojmova. Intuitivno, vrijednost derivacije funkcije f u točki (broju) A jest broj f ' (A) koji je jednak koeficijentu smjera tangente na graf funkcije f u točki grafa (A, f (A)). Taj se pojam precizno definira s pomoću limesa. Derivacija opisuje brzinu promjene vrijednosti funkcije. Osim oznaka f ' i f '(x) za derivaciju funkcije df f koristi se i oznaka —. Derivacija drugog reda je, po dx d 2f definiciji, derivacija derivacije (oznaka f '' ili —2). dx Slično se definiraju derivacije višeg reda.

depresija

derivat (lat.), spoj koji se odvodi od nekoga drugog spoja, obično iste osnovne strukture. Sistematika org. spojeva često se temelji na tome što su pojedini spojevi derivati osnovnih spojeva.

dermatologija (grč.), znanost o koži i njezinim bolestima. U kliničkoj praksi često povezana sa znanošću o spolnim (veneričnim) bolestima, pa se koristi i naziv dermatovenerologija. Derventa, grad uz rijeku Ukrinu, BiH; 17 800 st. (1991). Tekstilna i drvna industrija. Kult. i vjersko središte sjev. Bosne (franjevački samostan od 17. st.). Od 1992. pod srp. okupacijom, nesrp. pučanstvo prognano. Prema Daytonskom sporazumu pripala Republici Srpskoj. derviš (tur. prema perz.), redovnik prosjak, član kojega od islam. vjerskih redova koji se nadahnjuju → sufizmom; prvi derviški redovi nastaju u 12. st. desalinizacija (lat.), potpuno ili djelomično uklanjanje soli iz morske ili bočate vode radi dobivanja vode prikladne za piće, industr. primjenu i natapanje. Razlikuju se termički (destilacija, zaleđivanje) i membranski postupci desalinizacije (reverzna osmoza, elektrodijaliza). desant (franc.), prebacivanje voj. snaga prijevoznim sredstvima i njihovo iskrcavanje unutar prostora koji je pod vlašću neprijatelja, radi osvajanja novih prostora.

desant Saveznika u Normandiji 6. 6. 1944.

Descartes, René, franc. filozof i matematičar (1596–1650). Živio u Nizozemskoj, gdje je napisao glavninu djela, ali je nakon osude njegova učenja morao pobjeći u Švedsku te je umro na dvoru kraljice Kristine. Utemeljitelj filozofije racionalizma (kartezijanstvo). U Raspravi o metodi (1637) polazi od

197

D1.qxd

29.10.2003

22:43

Page 198

desert metodičke sumnje u dotadašnju filoz. misao i dolazi do svoje središnje metodičke premise cogito ergo sum – mislim, dakle jesam – kao čvrste točke mišljenja. Naučavao postojanje dviju supstancija: duha i materije; duhu je svojstvena misao, a materiji protežnost i kretanje. Utjecao na razvoj psihologije. Utemeljio analitičku geometriju. Djela: Meditacije o prvoj filozofiji, Strasti duše. René Descartes

desert (franc.), poslastice što se služe poslije gl. jela (voće, kompot, kolač, slatkiši i dr.). deseterac, stih od deset slogova, najstariji stih hrv. usmene poezije. Epski deseterac, karakterističan je stih epske nar. poezije, ima stalnu cezuru iza četvrtoga sloga, a četvrti i deseti slog uvijek su mu nenaglašeni. U lirici se javlja lirski deseterac s cezurom iza petoga sloga. desetina ili desetak, feud. porez, podavanje desetog dijela zemljišnog prihoda, stočnog priploda, prihoda soli, kao i osobne zarade od obrta ili trgovine; u Hrvatskoj su postojale crkvena desetina i svjetovna d.; potonja se u vrelima bilježi kao kraljevska d., vlastelinska ili gospoštijska d. te gradska d. Kao i ostala feud. podavanja, ukinuta je 1848.

desetoboj, atletska disciplina za muškarce. Prvog je dana trčanje na 100 m, skok udalj, bacanje kugle, skok uvis i trčanje na 400 m, a drugoga trčanje na 110 m preko prepona, bacanje diska, skok s motkom, bacanje destilacija, 1. ter- koplja i trčanje na 1 500 m. Pobjednik je natjecatelj koji mometar; osvoji najveći zbroj bodova u svih deset disciplina.

2. kondenzacijska cijev; 3. grijač; 4. voda za hlađenje; 5. zagrijana voda; 6. destilat

Vittorio de Sica

Deset zapovijedi (grč. Dekalog), prema Bibliji, Božje zapovijedi koje je Mojsije primio na Sinaju. Izvan Biblije redovito se navode u skraćenom obliku: “Ja sam Gospodin Bog tvoj i zato: 1. Nemoj imati drugih bogova osim mene, 2. Ne pravi sebi idola lijevanih ili klesanih, 3. Ne uzimaj uzalud imena Jahve, tvoga Boga, 4. Poštuj oca svoga i mater svoju da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji, 5. Ne ubij, 6. Ne čini preljuba, 7. Ne ukradi, 8. Ne svjedoči lažno na bližnjega svoga, 9. Ne poželi žene bližnjega svoga, 10. Ne poželi nikakve stvari bližnjega svoga.” U biblijskoj ikonografiji prikazuju se kao dvije kamene ploče: na jednoj su uklesani brojevi I-III (zapovijedi koje reguliraju odnos prema Bogu), a na drugoj IV-X (koje reguliraju odnose među ljudima). De Sica, Vittorio, tal. film. glumac i redatelj (1901–1974), počeo je kao popularan glumac u komedijama, a 1940-ih prihvaća se režije te nakon 2. svj. rata postaje jedan od najistaknutijih predstavnika tal. neorealizma. Portretirao je “male ljude”, ocrtavajući njihov svakodnevni život i životne brige (Čistači cipela, Kradljivci bicikla, Čudo u Milanu, Umberto D).

despik ili lavanda (tal.), polugrmolika trajno zelena biljka (Lavandula) iz porodice usnača. Raste samoniklo u J krajevima Europe, u Hrvatskoj u Dalmaciji, a drugdje se uzgaja. Na 20-ak cm dugim stabljikama nalaze se cvjetovi modroljubičaste boje. Plod je kalavac. Na listovima su žljezdane dlake s eteričnim uljem. Upotrebljava se za proizvodnju eteričnih ulja, kao začin, čaj, za zaštitu od moljaca i u proizvodnji kozmetičkih preparata. despotizam (grč.), neograničena, arbitrarna vlast monarha, vladavina zasnovana na nasilju i nepoštovanju zakona. destilacija (lat.), postupak odvajanja tekućina od nehlapljivih sastojaka, ili razdvajanje tekućih smjesa s pomoću isparavanja, a zatim kondenziranja i sakupljanja para. Tekućina se grijanjem pri vrelištu pretvara u paru, a pare se odvode u hladnjak gdje se ponovno kondenziraju u tekućinu koja se zove destilat. Suha d. je grijanje bez pristupa zraka, pri čemu dolazi i do kem. promjena (tim se postupkom iz drva i ugljena dobiva katran). destruktivnost (lat.), rušilaštvo, osobina onoga koji je destruktivan, odn. sklon razaranju. Dešković, Branislav, hrv. kipar (1883–1939). Blizak impresionističkom i secesijskom načinu oblikovanja portreta, likova pasa i konja u karakterističnim i trenutačno fiksiranim pokretima (Pas na tragu). Najznačajniji hrv. animalist.

Branislav Dešković, “Odmor”

detalj (franc.), dio cjeline što ga promatrač posebno

deskripcija (lat.), opis, opisivanje bez tumačenja.

uočava; potankost, pojedinost, sitnica.

deskriptivna geometrija → geometrija Desnica, Vladan, hrv. književnik (1905–1967), Vladan Desnica

realističke pripovijetke do modernoga analitičkog romana. Napisao novele Olupine na suncu (1952), Proljeće u Badrovcu (1955), Tu, odmah pored nas (1956), Fratar sa zelenom bradom (1959), romane Zimsko ljetovanje (1950) i Proljeća Ivana Galeba (1957). Prevodio s talijanskoga, francuskoga i ruskoga.

prozaist, esejist, pjesnik. Kao pripovjedač razvio se od

detant (franc.), popuštanje, smanjenje napetosti u međunar. odnosima; izraz se koristio u hladnoratovskom odnosu između SAD-a i SSSR-a i njihovih

198

D1.qxd

29.10.2003

22:43

Page 199

deviza saveznika, nakon 2. svj. rata, u razdobljima povremenih sporazumijevanja i manjih prijetnji voj. sukobima.

detekcija (lat.), 1. otkrivanje, razotkrivanje; 2. u radio i TV prijamnicima, razdvajanje korisnog (zvučnog, slikovnog) vala od nosivog vala.

detektiv (engl.), istražitelj; čovjek koji se bavi istragom i pronalaženjem okolnosti, dokaza, osoba i sl. (povezanih s kriminalom), bilo u policijskoj službi, bilo kao privatni d.

detektor (lat.), otkrivač; 1. električni sklop u kojemu se izvodi detekcija. Osnovni je dio svih radijskih i TV prijamnika, radiolokacijskih i radionavigacijskih uređaja (naziva se i demodulator); 2. jednostavni radioprijamnik koji se sastoji od samog detektora i slušalica; 3. uređaj kojim se otkrivaju otrovni plinovi, dim, ionizacijsko zračenje ili što drugo; 4. detektor laži, naprava, uređaj za otkrivanje i provjeru istinitosti ili lažnosti (hinjenosti) izjava ili iskaza ispitanika. detergenti, također deterdženti (engl.), sredstva za pranje, kem. tvari koje se dodaju vodi da bi se poboljšala njezina sposobnost otapanja masnoće i prirodnih ulja (radi uklanjanja nečistoća). D. su spojevi koji i takve supstancije čine topljivima u vodi. Najpoznatiji detergent koji se upotrebljava u prašcima za pranje jest natrijev-dodecilbenzensulfonat, koji sadrži ione CH3(CH2)11C6H4SO2O–. Sintetski d. rabe se i kao sredstva za kvašenje (močenje), emulgatori i stabilizatori pjene. D. zagađuju vodene ekosustave.

determinanta (lat.), broj pridružen kvadratnoj matrici koji se dobiva određenim postupkom množenja i zbrajanja elemenata te matrice. determinizam (lat.), nazor po kojemu je svaki događaj posljedica određenih uvjeta i po kojemu isti uvjeti uvijek uzrokuju isti događaj. Determinističke teorije osobito su zastupali pozitivisti i filozofi materijalisti. detonacija (franc.), eksplozija, prasak izazvan eksplozijom.

detonator (franc.), upaljač kojim se izaziva eksplozija; naprava kojom se pali eksplozivna kapsula metka, mine, projektila.

Detroit, grad u sav. državi Michigan na jezeru St. Clair, SAD; 951 200 st. Prostire se uz granicu s Kanadom, na desnoj obali istoimene rijeke, mostom i tunelima povezan je s kanadskim gradom Windsorom. Utemeljen 1701. Kult. središte sa sveučilištima, muzejima, galerijama. Središte amer. automobilske ind. (Ford, General Motors, Chrysler); metalurgija, kovinska, kem. i zrakoplovna industrija. deus ex machina (lat., bog iz naprave), izraz kojim se opisuje rasplet romana, drame, polit. situacije itd. do kojega je došlo upletanjem nepredviđenoga vanjskoga čimbenika. Naziv je potekao iz ant. kazališta, gdje je

iznenadna pojava božanstva rješavala situaciju koja se dotad činila bezizlaznom.

deuterij (grč.) ili teški vodik, izotop vodika (simbol D) s masom 2 (rel. at. masa 2,0144); njegova jezgra sadrži proton i neutron. Kem. svojstva gotovo su mu identična svojstvima vodika, iako deuterijski spojevi reagiraju puno sporije nego odgovarajući spojevi s vodikom. Fizikalna mu se svojstva malo razlikuju od svojstava vodika. deuteron, D nuklid, jezgra teškog vodika; složen od jednog protona i jednog neutrona. devalvacija (lat.), smanjenje vrijednosti novčane jedinice neke zemlje u odnosu na zlato i novac drugih zemalja. D. nastaje kada se zemlja suočava s ozbiljnim problemima bilance plaćanja, odn. kada su relativne cijene njezinih roba i usluga takve da je vrijednost uvoza puno veća od vrijednosti roba i usluga koje izvozi. Devalvacijom se jednome nac. gospodarstvu poboljšava konkurentnost na svj. tržištu. devanagari (sanskrt., pismo božanskog grada), najraširenije i službeno indij. pismo, kojim se koristi većina sjevernoindij. jezika: hindi, marathi, bihari, sindhi, kanauri, nepali i dr. Sastoji se od 48 znakova i brojnih ligatura koje predstavljaju spojeve konsonanata. devastacija (lat.), pustošenje, haranje, razaranje. Devčić, Natko, hrv. skladatelj (1914–1997); nakon diplomiranja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, usavršavao se u Njemačkoj i SAD-u; kao prof. na Muzičkoj akademiji bio istaknuti pedagog (Harmonija, 1975). Nadahnjivao se folklornim uzorima (Istarska suita, 1948), okušao se i u avangardi (Non nova, Panta rei).

deve (Camelidae), porodica sisavaca preživača, dvopapkara. Tijelo im je pokriveno oštrom i dugom dlakom. Ženka nosi po jedno mlado. Prvi fosilni nalazi deva potječu iz eocena, iz Sjev. Amerike. Danas ovu porodicu čine dva roda: jednogrba deva (ili dromedar), domaća životinja, visoka 2 m, prilagođena životu u pustinji, snažna i izdržljiva; živi u Africi. Mast pohranjena u grbi na leđima čini zalihu hrane i vode. Dvogrba deva nešto je tamnija, živi u srednjoj i ist. Aziji, prilagođena je životu u stepi, ima dužu deva, jednogrba dlaku i dobro podnosi niske temperature. Dlaka obje vrste ima komercijalnu vrijednost i koristi se u tekstilnoj industriji. Devidé, Vladimir, hrv. matematičar (1925), prof. matematike na Zagrebačkom sveučilištu. Objavio više radova iz matematičke logike, te nekoliko knjiga iz matematike i povijesti matematike. Piše poeziju i eseje o jap. kulturi, filozofiji, umjetnosti i književnosti. deviza, 1. u heraldici, krilatica, izraz na zastavi ili grbu; 2. FINANC, strani (konvertibilni) novac; potraživanje koje glasi na stranu valutu; 3. PROŠ, geslo, krilatica, izreka koja se uzima kao životno pravilo.

199

D1.qxd

29.10.2003

22:43

Page 200

devizni tečaj

Charles Dickens

devizni tečaj, cijena jedne valute izražena drugom

Dias, Bartholomeu, port. pomorac (1450–1500);

valutom. Promatraju se međusobni tečajevi vodećih valuta, no obično se jedna valuta, npr. američki dolar, koristi kao standard za iskazivanje i usporedbu svih tečajeva. D. t. potpuno konvertibilne valute izražava se uvjetima ponude i potražnje na deviznom tržištu koji su određeni suficitom ili deficitom platne bilance određene zemlje.

prvi oplovio Rt dobre nade (1487-88) i otvorio plovni put prema Indiji. Krajnji J rt Afrike nazvao je Rtom oluja, a port. kralj Ivan II. poslije mu je dao ime Rt dobre nade.

devon, geol. razdoblje (IV. period paleozoika) u razvoju Zemlje. Trajalo oko 50 mil. godina (od ←400. mil. do ←350. mil. god.); stvaranje kopnenih sedimenata, razvoj biljaka (preslice, paprati) i prvih riba, vodozemaca i kukaca. devširme → danak u krvi dezerter (franc.), 1. vojna osoba koja samovoljno napusti postrojbu ili službu; 2. čovjek koji pobjegne ili napusti neku organizaciju ili kakvu skupinu, odustajanjem od onoga što ova zastupa.

dezertifikacija (lat.), proces kojim se plodno tlo Denis Diderot

pretvara u pustinju pod utjecajem klimatskih (suša) i drugih promjena (čovjekovo ponašanje); opustinjavanje; širenje pustinje. Danas izaziva znatne promjene u čovjekovu okolišu.

dezinfekcija (franc.), raskuživanje, postupak uništavanja mogućih uzročnika bolesti na tijelu i na predmetima. Dezinfekcijska sredstva ili postupci ubijaju klice i onemogućuju prijenos zaraze. Fizička dezinfekcijska sredstva jesu toplina, isušivanje, filtracija, ultraljubičasto i ionizacijsko zračenje. Kem. d. postiže se različitim spojevima koji uništavaju mikroorganizame.

realist,najvažniji pisac viktorijanske Engleske, majstor karikature, koristio se složenim, nerijetko sentimentalnim fabulama s mnoštvom likova; spajao je humor, melodramatičnost i realističko pripovijedanje, dok u kasnijim romanima prevladavaju pesimizam, groteska i sklonost prema simbolističkim tehnikama. Djela: Posmrtni spisi Pickwickova kluba, Oliver Twist, David Copperfield, Sumorna kuća, Velika očekivanja, Staretinarnica.

didaktika (grč.), znanost o nastavi i učenju, grana pedagogije. Osobito se razvila u 18-19. st. zahvaljujući djelima J. H. Pestalozzija, J. F. Herbarta i J. J. Rousseaua. Bavi se proučavanjem načela, sadržaja (nastavni plan i program) i organizacije nastave. didaskalije (grč.), kaz. bilješke, autorove napomene uz tekst drame namijenjene glumcima, redateljima, čitateljima i dr. Katkad imaju i književno-stilsku vrijednost.

dezinsekcija (franc.), uništavanje štetnih i nepoćud-

Diderot, Denis, franc. književnik (1713–1784), predstavnik prosvjetiteljstva; s d'Alembertom pokrenuo Enciklopediju, sintezu znanja svoje epohe. Pisao filoz. rasprave, stvorio novi žanr građ. drame na prijelazu od pseudoklasicizma prema dramskom realizmu. U romanima Rameauov nećak, Fatalist Jacques, Redovnica prepoznatljiva je težnja prema dijaloškom izričaju te svojevrsna polemika s vlastitim idejama.

dezodorans (franc.), sredstvo za uklanjanje neugod-

Didona, kći tirskoga kralja Muta. Njezin brat Pigmalion ubio joj je muža Sikeja, a ona je pobjegla s nekoliko štovatelja u Afriku i osnovala Kartagu. Po Vergiliju (Eneida), Eneja, praotac Rimljana, bježeći iz Troje kod nje se sklonio i u nju zaljubio, ali su mu bogovi naredili da je napusti te se ona od žalosti spalila.

nih → insekata i njima srodnih paučnjaka i stonoga. Provodi se naširoko u poljoprivredi i domaćinstvima, a u med. smislu predstavlja uništavanje nametnika i prijenosnika zaraznih bolesti, primjerice buha i uši. Obavlja se fizičkim postupcima (čišćenjem, toplinom) ili kem. sredstvima. nih mirisa; koristi se za prostore (zrak) i tijelo.

Dežman, Milivoj, hrv. književnik i novinar (1873–1940), po zanimanju liječnik. Pisac knjiž. i kaz. kritika kojima je utjecao na stvaralaštvo hrv. moderne. S K. Š. Gjalskim 1903. uređivao posljednje godište Vijenca; urednik Obzora (190340). Pisao kraće prozne tekstove (Protiv struje, 1903) i drame.

Dieselov motor

Dickens, Charles, engl. književnik (1812–1870),

Diels, Otto, njem. kemičar (1876–1954), poznat po otkriću dienske sinteze (s K. Alderom). Nobelova nagrada za kemiju 1950. dieni (diolefini), nezasićeni ugljikovodici s dvjema dvostrukim vezama između ugljikovih atoma. Lako polimeriziraju pa služe u industriji ili su sastavni dijelovi molekula plastičnih masa, kaučuka i drugih polimera.

Dhaka (Dacca), gl. grad Bangladeša,

Dieselov (ili dizelski) motor, motor s unutrašnjim

smješten u području delte Gangesa; 9 600 000 st. U dijelu grada Narayanganju nalazi se riječna luka. Sveučilište (1921), mnogobrojne džamije (Bayt ul-Mukarram, 15. st.). Najveće industr. središte zemlje: tekstilna, prehr. i staklarska ind., brodogradilište, tkalački obrt.

izgaranjem u koji se gorivo uštrcava nakon kompresije zraka. Gorivo (nafta, plinsko ulje) se pali toplinom komprimiranog zraka. Stupanj kompresije Dieselova motora veći je od stupnja kompresije Ottova motora pa su Dieselovi motori robusniji, i zato imaju veći stupanj djelovanja. Može biti četverotaktan ili dvotaktan. Nazvan po izumitelju Rudolfu Dieselu (1858–1913).

200

D1.qxd

29.10.2003

22:44

Page 201

dijalektika Dietrich, Marlene, pr. ime Maria Magdalene D., njem. i amer. film. glumica (1901–1992), počela glumiti u njem. nijemom filmu (Plavi anđeo); 1930. s redateljem J. Sternbergom odlazi u Hollywood, gdje se proslavila ulogama fatalnih žena (Maroko, Ekspres za Šangaj, Đavao je žena, Ranč prokletih, Dodir zla).

difamacija (lat.), širenje lažnih glasina o komu, ozloglašivanje, klevetanje. Po kaznenom pravu d. je kazneno djelo. diferencija (lat.), 1. razlika, nepodudarnost, neslaganje (u vrsti, kvaliteti i sl.); 2. MAT, rezultat → oduzimanja. diferencijacija (lat.), činjenje nečega takvim da se može razlikovati od drugoga; razlikovanje. diferencijal, zupčanički prigon s dva stupnja slobode gibanja. Koristi se za prijenos torzijskog momenta na osovine pogonskih kotača (pri vožnji u zavoju kotači automobila okreću se različitim brzinama, zbog toga se pogonska osovina izvodi u obliku dviju poluosovina koje su povezane mehanizmom za izjednačenje, tj. diferencijalom). diferencijalna jednadžba, jednadžba u kojoj se pojavljuju funkcije i njihove derivacije, primjerice f ´ (x) + f (x) = 3x – 1. Umjesto f (x) uobičajeno je pisati y, tada se umjesto f ´ (x) piše y ´ itd. Diferencijalne jednadžbe imaju važnu primjenu u prirodnim znanostima jer se s pomoću njih mogu zapisati mnoge pojave i procesi u prirodi. Npr., duljina puta što ga prijeđe čestica pri gibanju po pravcu uz akceleraciju a opisuje se diferencijalnom jednadžbom y´´ = a.

diferencijalni račun, dio infinitezimalnog računa koji se bavi derivacijama funkcija i njihovim primjenama; → derivacija difrakcija → ogib difterija (grč.), opasna zarazna bolest pretežno dječ-

je dobi. Uzročnik je bacil koji se širi → kapljičnom infekcijom pa bolest najčešće započinje kao upala ždrijela, grkljana ili nosa s čvrstim bjelkastim naslagama i odebljanjem sluznice. Zatim nastaju opasna oštećenja srca, jetre, bubrega i drugih organa jakim bakterijskim otrovom. Danas je, zahvaljujući cijepljenju gotovo iskorijenjena.

diftong (grč.), dvoglas, dva samoglasnika koja se izgovaraju kao jedan slog (npr. auto).

difuzija (lat.), 1. proces u kojemu male čestice plina ili tekućine nastoje jednoliko ispuniti cijeli raspoloživ obujam. Brzina d. u plinovima obrnuto je razmjerna njihovoj gustoći. U tekućinama d. teče sporije, a zamijećena je i u krutih tvari (zlato u olovu); 2. rasipanje snopa zrakâ svjetlosti, prolazi li svjetlost kroz maglu ili zamrznuto staklo, ili se reflektira na hrapavoj površini (difuzno zračenje). Zakoni loma i refleksije u tom slučaju nisu primjenjivi.

digestija (lat.), 1. iscrpljivanje ili razgradnja čvrstog materijala djelovanjem tekućine ili otapala pri povišenoj temperaturi, katkada uz povremeno miješanje; 2. MED, probava.

digestor (lat.), uređaj u kem. laboratorijima za radove pri kojima se razvijaju otrovni, neugodni, ili na koji drugi način opasni plinovi. Sastoji se od radne plohe i ormara sa staklenim zidovima. Spojen je s dimnjakom radi odvoda plinova. digitalis (lat.), naprstak ili pustikara (Digitalis), traj-

Marlene Dietrich

no zeljasta biljka iz porodice zijevalica s duguljastim listovima. Sadržava otrovne spojeve glikozide, koji se koriste u farmaceutskoj industriji. Rasprostranjen je u Europi, a uzgaja se kao ljekovita biljka. U Hrvatskoj uspijeva nekoliko vrsta.

dihotomija (grč.), 1. podjela na dva dijela, rascjep; 2. FILOZ, podjela jednog pojma u dva suprotna pojma. dijabetes → šećerna bolest dijaboličan (grč.), vražji, đavolji, paklenski, opak. dijadem, također dijadema (grč.), 1.

digitalis

ženski ukras za glavu koji izgleda kao prednji dio jednostavne krune; 2. u staro doba, vrpca kojom se podvezivala kosa, također metalni obruč kao simbol kralj. časti; iz njega se razvila kralj. kruna.

dijafragma (grč.), 1. ošit, mišićna pregrada između prsne i trbušne šupljine koja stezanjem pomaže pri disanju; 2. sredstvo za sprječavanje trudnoće, gumena kapica koja se stavlja u rodnicu tako da pokrije ušće maternice i onemogući ulazak spermija u maternicu. dijagnoza (grč.), raspoznavanje bolesti na temelju

diferencijal

→ anamneze, pregleda bolesnika, laboratorijskih nalaza te rendgenskih i drugih pretraga. Na d. se temelji odluka o liječenju.

dijagonala (grč.), 1. dužina koja spaja dva nesusjedna vrha mnogokuta; 2. dužina koja spaja dva vrha poliedra koji nisu na jednoj strani (ta se d. katkad zove i prostorna d.). dijagram (grč.), crtež kojim se prikazuje međusobni odnos brojevnih ili kakvih drugih podataka dviju ili više veličina. dijakritički znakovi (grč.), znakovi ispisani iznad

dijafragma

ili ispod određenih slova, ili po njima samima. Po njima se ta slova razlikuju od drugih (npr. č, ć, ž, š, dž, đ, i, j).

dijakronija (grč.), pojave koje pripadaju različitim vremenima, ili razmatranje takvih pojava; raznovremenost. → sinkronija dijalekt → narječje dijalektika (grč.), u izvornome, ant. značenju, umijeće razgovaranja, vještina raspravljanja, metoda mišljenja, misaoni proces dolaženja do istine, ili postupak dijagonala

201

D1.qxd

29.10.2003

22:44

Page 202

dijalektologija stjecanja znanja o nekoj temi. Drži se da je dijalektiku utemeljio Zenon svojim dokazivanjem nemogućnosti kretanja. U Platona je d. najviša znanost, filozofija sama, jedino sredstvo kojim se smrtna bića mogu uzdići do spoznaje vječnih ideja. Kod Aristotela je d. svako racionalno zaključivanje zasnovano na ispravnim premisama. U sred. vijeku d. je poistovjećena s formalnom dikobraz logikom i jedno je od triju umijeća osnovne izobrazbe (→ trivijuma - gramatika, retorika, dijalektika). U Hegela je d. dio procesa napretka ideje; predstavlja samu strukturu zbilje i rješenje protuslovlja u vječnom gibanju trojstva: teza, antiteza, sinteza. Hegelovo poimanje dijalektike preuzele su različite suvremene filoz. struje 19. st., među kojima marksizam, historicizam, aktualizam i dr. dijalektologija (grč.), lingvistička disciplina koja proučava i međusobno uspoređuje dijalekte, narječja. dijaliza (grč.), uklanjanje štetnih tvari iz bolesnikove krvi (hemodijaliza). Uređaji za dijalizu konstruirani su tako da bolesnikova krv dolazi u bliski dodir s tekućinom koja ima sličan sastav kao normalna krvna plazma, izuzevši bjelančevine. Miješanje krvi i dijalizacijske tekućine onemogućeno je membranom koja propušta vodu, soli i tvari manje molekularne mase (primjerice → mokraćevinu), ali ne propušta krvne stanice i bjelančevine. Takav uređaj nazivamo umjetnim bubregom. Tijekom protjecanja krvi kroz uređaj, dijalizacijska tekućina prihvaća štetne tvari, primjerice mokraćevinu i višak vodikovih iona, i tako čisti krv. Dijalizom se naziva i ispiranje trbušne šupljine dijalizacijskom tekućinom, što u hitnim slučajevima može nadomjestiti umjetni bubreg. dijalog (grč.), razgovor dviju osoba; temeljni način oblikovanja dramskog djela. dijamant dijamant (franc. prema grč.), najtvrđi poznati mineral (tvrdoće 10 na Mohsovoj ljestvici). Alotropski je oblik čistog → ugljika, koji pod velikim tlakom kristalizira u kubičnom sustavu, obično u obliku oktaedra ili kocke. Kristali dijamanta mogu biti bezbojni i prozirni, žuti, smeđi ili crni; samo prozirni oblici Dijana upotrebljavaju se za izradu nakita; bruse se kao dragi kamen, briljant, ali se ostale vrste široko upotrebljavaju u industriji, ugl. za izradu alata za rezanje i mljevenje (više od 95 % nađenih dijamanata služi u tehničke svrhe). Najpoznatija su nalazišta u Južnoafr. Republici, ali ih ima i u Tanzaniji, SAD-u, Rusiji i Australiji. Sve se više proizvode sintetski. dijametar → promjer Dijana, staroitalska božica mjesečine i plodnosti, kći Jupiterova i Latonina. Poistovjećuju je s helenskom Artemidom. Jupiter joj je dopustio da se nikada ne uda, te ju je pretvorio u kraljicu šuma. Zaštitnica šuma, lova i prirode.

dijapazon (grč.), 1. raspon kakvih pojava, njihov dohvat, doseg, opseg, širina; 2. GLAZB, raspon glasa ili glazbala; također, temeljni ton fiksne visine (La, frekvencije 440 Hz), prema kojemu se ugađaju glazbala i vokalna intonacija.

dijareja → proljev dijaspora (grč.), raseoba i raseljenost koje zajednice (etničke, vjerske i dr.) u krajeve izvan njezine prvotne postojbine, s očuvanjem njezine posebnosti u manjim zajednicama u novim domovinama. Primjeri dijaspore (iseljeništva, izvandomovinstva) jesu Grci u ant. doba (Velika Grčka u središnjem Sredozemlju), Židovi (za koje se taj naziv ponajviše upotrebljavao), Armenci, Romi, Irci, Poljaci, Hrvati, Kinezi i drugi. → iseljeništvo

dijastola (grč.), razdoblje opuštanja srčanog mišića, omogućuje punjenje srca krvlju prije potiskivanja krvi u krvne žile. → sistola; → srce

dijeceza (grč.), uprava, crkv. upravna jedinica (biskupija), odn. područje na kojem se proteže biskupova vlast. U Rim. i Biz. Carstvu, naziv za dijelove ist. provincija. Prve granice biskupija poklapale su se s carskim dijecezama. Naziv se sačuvao u crkv. upravi na Zapadu. dijeljenje, računska operacija na realnim brojevima suprotna operaciji množenja; divizija. Podijeliti realni broj a realnim brojem b, različitim od nule, znači naći realni broj c tako da je a = b ⋅ c. To se piše a : b = c ili a – = c. Broj a je djeljenik (dividend), broj b djelitelj b (divizor), a broj c količnik (kvocijent).

dijeta (grč.), režim prehrane koji se zasniva na umjerenosti ili na odricanju od pojedinih tvari, ovisno o svrsi. Radi smanjivanja tjelesne težine ograničava se ukupna količina hrane, a kod pojedinih bolesti unos šećera, masnoća, proizvoda od pšeničnog brašna i sl. Uravnotežena d. mora osigurati unos potrebnih vitamina i minerala u organizam. dikcija (lat.), 1. način izgovaranja, izražavanja riječi ili teksta; 2. jasan i čist izgovor.

dikobraz (češ.), glodavac (Hystrix cristata), dug o. 70 cm i težak o. 15 kg. Živi u Europi uz obale Sredozemlja, u područjima Z Afrike, a neke vrste u Indiji, Kini i na Javi. diktafon (lat. i grč.), uređaj koji elektromagn. putem bilježi govor na kasetu (magnetsku vrpcu). Govor se s kasete može višekratno reproducirati. diktat (lat.), 1. tekst koji se zapisuje dok ga drugi kazuje, diktira; 2. stanje ili odnos nametnut silom; zapovijed, zahtjev, nalog (d. pobjednika); 3. ono što je u određenoj situaciji prijeko potrebno (d. političkih prilika). diktator (lat.), osoba koja je prigrabila neograničenu vlast; autokrat, apsolutist, silnik, tiranin. U starom Rimu, osoba kojoj bi u doba velike opasnosti Senat

202

D1.qxd

29.10.2003

22:44

Page 203

Dinarsko gorje dao svu vlast (imperium maximum) na ograničeno vrijeme (do 6 mjeseci).

nitroglicerina, a za adsorpciju se upotrebljavaju druge tvari (npr. drvena pilovina).

diktatura (lat.), vladavina diktatora, sustav vlasti u kojem pojedinac ima neograničenu i potpunu vlast u državi. U starom Rimu, sustav vlasti s posebnim ovlastima za određeno vrijeme; također, vrijeme takve vlasti; u moderno doba, sustav neustavne neograničene vlasti.

dinamo (grč.), stari naziv za električni generator

dilema (grč.), dvojba, nedoumica, stanje u kojem je potrebno izabrati između dviju podjednakih mogućnosti koje se isključuju. diler (engl. dealer), 1. trgovački, poslovni suradnik, prodavač, raspačivač ili udjeljivač (robe, predmeta itd.); 2. prodavač ili širitelj robe za koju zakon zabranjuje da se prodaje (ukradena roba, droga i sl.). diletant (tal.), 1. nestručnjak u kontekstu onoga o čemu se govori; 2. čovjek koji je površan poznavalac čega no ipak se u to upleće (u kakvu struku, posao i sl.) pa ga poznavaoci toga tako nazivaju; amater. diletantizam (tal.), svojstvo onoga koji je diletant u kakvoj struci, poslu i sl.; nestručno, neznalačko bavljenje onim u što se čovjek diletant ne razumije.

diluvij (lat.), geol. doba u razvoju Zemlje; također pleistocen, prva epoha kvartara. Epoha topljenja ledenjaka koji plave Zemlju. → potop

Dilj, niža gora u sred. Posavini, dio planinskog okvira Požeške kotline; najviši vrh Mlakino brdo (471 m); hrastove šume; na J obroncima uzgoj vinove loze.

dim, plinovit proizvod nepotpunog izgaranja org. tvari. Obično se sastoji od ugljičnog dioksida i monoksida, dušika, vodene pare, te finih čestica ugljika (čađe).

dimenzija (lat.), svaka od značajki prostornog širenja tijela (dužina, širina, visina). U topologiji, apstrakcija intuitivne predodžbe da je dužina jednodimenzionalna, kvadrat dvodimenzionalan, kocka trodimenzionalna.

istosmjerne struje.

Dinamo, nogometni klub osnovan 1945. u Zagrebu. God. 1991. mijenja ime u NK HAŠK-Građanski, 1993. u NK Croatia, a god. 2000. vraća mu se ime Dinamo, znak Dinamo. Najveći međunar. uspjeh ostvario je 1967. osvojivši Kup velesajamskih gradova. U bivšoj SFRJ osvojio je 4 naslova drž. prvaka i 7 trofeja u kupu. Naslov prvaka u neovisnoj Hrvatskoj osvojio je 1993, 1996, 1997, 1998, 1999, 2000, a hrv. nogometni kup 1994, 1996, 1997, 1998, 2001. i 2002. dinamometar (grč.), naprava za mjerenje sile. dinar (lat. denarius), 1. naziv za novac općenito, ili za neki novac koji se u prošlosti upotrebljavao u hrv. krajevima (npr. u Dubrovniku – denar) i drugdje; 2. novčana jedinica u Jugoslaviji u koju je bila uključena Hrvatska 1918-91; 3. novčana jedinica u Hrvatskoj 1992-94 (hrv. dinar); 4. naziv za novac (za osnovnu novčanu jedinicu ili njezin dio) u nekim zemljama u prošlosti ili danas (Alžir, Bahrein, Irak, Iran, Jordan, Kuvajt, Tunis itd.).

Dinara, planina u graničnome području Hrvatske i BiH; najviši vrh Troglav (1 913 m) u BiH, dok je vrh Dinara (1 831 m) najviši u Hrvatskoj; dinarski smjer pružanja SZ-JI; duga 84 km; nastala alpskom orogenezom u tercijaru; vapnenci i dolomiti; na Z šume bukve, jele, smreke; na JZ kamenjar i šikara. Stočarstvo, HE Orlovac. dinamometar Dinarsko gorje ili Dinaridi, planinski masiv, nastao nabiranjem u tercijaru. Pruža se od SZ prema JI (tzv. dinarski smjer), od Furlanskih Alpa, preko zaleđa jadranskog primorja, do Skadarskog jezera. Ugl. vapnenačke građe, slabo naseljeno, predstavlja važnu klimatsku granicu između primorskog i kontinentalnog podneblja. Dobilo ime po planini Dinari (1 831 m). Dinarsko gorje

dina (kelt.), uzvisina, izduženi greben ili ovalno uzvišenje oblikovano eolskom (vjetrenom) akumulacijom pijeska; oblik joj ovisi o smjeru strujanja vjetra.

dinamika (grč.), FIZ, 1. dio mehanike koji proučava odnose između gibanja materijalnih sustava i uzroka koji gibanje izazivaju, te u proučavanje uvodi pojmove mase, inercije i sile. Utemeljitelj moderne d. kao discipline je I. Newton; 2. u općem značenju, svojstvo onoga što se giba, mijenja i sl.

dinamit (grč.), vrsta vrlo snažnog, brizantnog eksploziva čiju osnovu čini nitroglicerin (gliceroltrinitrat). Izvorni oblik, što ga je izumio A. Nobel 1867, sastojao se od nitroglicerina adsorbiranog na infuzorijskoj zemlji (u omjeru 1 : 3). Moderni dinamiti koji se upotrebljavaju za rušenje sadrže natrijev ili amonijev nitrat koji je senzibiliziran s pomoću

203

D1.qxd

29.10.2003

22:45

Page 204

dinastija Diogen, grč. filozof iz Sinope (o. ←400.–o. ←325), osnivač → kinizma, poznat po nekonvencionalnom ponašanju (svjetiljkom je po danu tražio poštena čovjeka). Učio da ispravan način života zahtijeva najjednostavnije potrebe i njihovo zadovoljavanje na najizravniji način; sve što je prirodno, časno je i uljudno te se može obavljati javno, bez ikakve sramote; sve konvencije suprotne tome treba ignorirati. Diogen Laertije, grč. povjesničar filozofije (3. st.), poznat po kompilaciji izvadaka iz djela velikih filozofa O životima i učenjima ljudi koji su se proslavili u filozofiji, u 10 knjiga.

Dioklecijanova palača, rekonstrukcija

dinastija (grč.), 1. vladalačka kuća, vladarska obitelj; niz vladara iz iste obitelji; 2. PREN, potomci neke obitelji koja je stekla osobito značenje u nekom zanimanju, industriji, trgovini i dr.

dingo (domorodački austral.), austral. divlji pas (Canis dingo) iz porodice pasa, sličan ovčarskom psu, blijedožute do crvenkaste dlake. Živi u čoporu i lovi noću. U Australiju je unesen u 17. st., rasprostranio se i ne može se pripitomiti.

Dioklecijan, Gaj Aurelije Valerije, rim. car podrijetlom iz Dalmacije (o. 243–316), vladao 284-305, s Maksimijanom, Galerijem i Konstancijem (→ tetrarhija); vladao azijskim dijelom carstva sa sjedištem u Nikomediji. Bio autokrat; uveo strogi dvorski ceremonijal po istočnjačkim uzorima. Proveo brojne upravne reforme; državu podijelio na 12 dijeceza s ukupno 101 provincijom; uredio financije i porezni sustav i preustrojio vojsku. Podupirao graditeljstvo (ceste, utvrde, terme; → Dioklecijanova palača). Isprva snošljiv prema kršćanima, poslije objavio 4 edikta na osnovi kojih su uslijedili veliki progoni kršćana. Odstupio god. 305. i ostatak života proveo u svojoj palači kraj Salone.

dinosauri (grč.), veliki gmazovi (Dinosauria) koji su živjeli u mezozoiku, od trijasa do krede. Dominantna Gaj Aurelije Valerije skupina životinja u juri. Veličinom, oblikom i drugim Dioklecijan značajkama razvili su se u veći broj tipova; neki su bili ne veći od mačke, a drugi su dosezali dužinu preko 20 m. Dijele se u dva odjeljka: gušterokuke i pticokuke, koji se razlikuju po građi kukovlja. Prvi fosilni ostaci pronađeni su u 19. st. u Sjev. Americi i Africi. Poslije su u Mongoliji pronađena jaja dinosaura duga 20 cm.

Dioklecijanova palača, carska rezidencija u Splitu koju je o. 300. podigao car Dioklecijan; jedan od najvažnijih kasnorim. spomenika; očuvan je carski mauzolej (danas katedrala), hram (danas krstionica), vestibul, peristil te veći dio zidova s vratima. Od 7. st. dogradnjama i adaptacijama građevinâ palača postaje jezgra grada Splita.

dinja (Cucumis melo), biljka iz porodice bundeva.

dioksidi (grč.), anorganski spojevi jednog atoma

Njezin je plod velika jestiva boba. Prema plodu razlikuje se više odlika. Boja mesa je bijela, žuta, narančasta, zelena ili crvena. Oblik ploda može biti okrugao ili duguljast. Potječe iz tropske Azije i Afrike.

nekog elementa s dva atoma kisika, npr. ugljični dioksid, CO2.

dinja

dioba stanice → stanica dioba vlasti → vlast dioda, 1. elektronska cijev s dvjema elektrodama, katodom i anodom; 2. poluvodička dioda načinjena od dvaju slojeva poluvodičkih kristala (tipova P i N), a svojstvo joj je da propušta struju samo u jednom smjeru. Za posebne namjene proizvode se diode koje J. Jordaens, “Diogen” (detalj), Dresden, mogu svijetliti, propustiti struju nakon točno Gemäldegalerie određenoga praga napona, reagirati na svjetlost i sl.

dioksini (grč.), poliklorirani dibenzodioksini. Među njima je najotrovniji 2,3,7,8-tetraklordibenzodioksin (akr. TCDD), C12H4Cl4O2, bijela kristalna supstancija, otrov koji nastaje kao nusprodukt pri sintezi herbicida 2,4,5-T. Oko 200 puta otrovniji od bojnog otrova sarina; djeluje kancerogeno, mutageno i teratogeno. Upotrebljavan u Vijetnamskom ratu. Zagađivač je hrane i uzrok ekoloških katastrofa. Izuzetno je stabilan, te se vrlo dugo zadržava u tlu. Vrlo se teško dekontaminira, a kod trovanja ne postoji adekvatna terapija; jedna od najotrovnijih sintetski pripravljenih supstancija.

dinosauri, 1. diplodocus;2. stegosaurus; 3 iguanodon; 4. tyrannosaurus

1

3

2

204

4

D1.qxd

29.10.2003

22:46

Page 205

Direktorij dioli ili glikoli, dvovalentni alkoholi, bezbojne guste tekućine slatka okusa, miješaju se s vodom i etanolom. Najjednostavniji diol je etilen-glikol (CH2OH)2.

diplomacija (franc.), organizirana služba koja se bavi vanjskom politikom države ili međunar. organizacije; umijeće zastupanja drž. interesa.

Diomed, grč. MIT, 1. kralj u Argosu i junak Trojanskog rata. Osnivač mnogih gradova u J Italiji, gdje su ga štovali kao boga; 2. kralj u Trakiji, koji je svoje bijesne konje hranio zalutalim strancima. Ubio ga je Heraklo.

diplomatika (lat. prema grč.), pomoćna pov.

dionica, 1. FINANC, vrijednosni papir koji pred-

država koji se u pravilu održavaju preko stalnih diplomatskih misija. Uređeni su Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima iz 1961.

stavlja idealni dio osnovne glavnice nekoga dioničkog društva; skup svih prava i obveza vezanih za članstvo u dioničkom društvu. Dionicama dioničko društvo osigurava svoju osnovnu glavnicu. One osiguravaju vlasnicima udio u poslovnom rezultatu (dobiti) dioničkog poduzeća, a u slučaju likvidacije poduzeća, udio u likvidacijskoj masi poduzeća poslije podmirenja interesa njegovih vjerovnika. Katkad se upotrebljava naziv akcija; 2. GLAZB, dio partiture napisan za određene instrumente ili glasove; 3. PROM, dio ceste, prom. trase.

znanost, koja kritički proučava izvorne dokumente pretežno pravnog značenja (izdavače dokumenata, autore, jezik, pismo, pečate i dr.).

diplomatski odnosi, službeni odnosi između dviju

diplomatski zbor (diplomatski kor), svi poslanici/ambasadori stranih država u jednoj zemlji. D. z. predstavlja šef diplomatske misije koji je proveo najviše vremena na službi u toj zemlji (doajen d. z.). dipol (grč.), 1. sustav od dvaju jednako jakih električnih naboja ili jednako jakih magnetnih polova, na vrlo malenu razmaku; 2. jednostavna i najčešća antena Dioniz koja se u telekomunikacijama koristi za emisiju ili prijam radiovalova kraćih valnih duljina.

dioničko društvo (krat. d.d.), trg. društvo u kojem

diptih (grč.), 1. u antici, sklopive pločice od kovine,

članovi dioničari sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice. Može imati i samo jednog člana. Sredstva za osnivanje i početak rada pribavljaju se ulozima osnivača dioničara. Zbroj uloga čini temeljni kapital. Društvo izdaje dionice dioničarima u vrijednosti koja odgovara vrijednosti njihova uloga. Prema vrijednosti dionica, dioničari imaju imovinska i upravljačka prava u društvu. Za obveze društva prema vjerovnicima odgovara samo društvo. Tvrtka koja ima oblik dioničkog društva sadrži i oznaku d.d. Naziva se i akcionarsko društvo.

drva ili bjelokosti, iznutra premazane voskom po kojemu se pisalo; 2. dvodijelna oltarna slika ili reljef.

Dioniz, starogrč. bog plodnosti, uživanja, vina i vinograda, sin Zeusov i Semelin. Opio se sokom vinove loze, dao ljudima sadnice i naučio ih praviti vino. S Afroditom imao sina → Prijapa. Zaštitnik misterija i orgija. Uz dionizijske svečanosti povezani su počeci ditiramba i tragedije. Poistovjećen s rim. Bakhom. dioptrija (grč.), stara jedinica za jakost optičkih leća sa značenjem recipročnog metra, dpt = m–1. Jakost leće recipročna je vrijednost njezine žarišne daljine; za konvergentne leće nosi pozitivni predznak, a za divergentne negativni.

Dioskuri, 1. MIT, blizanci Kastor i Poluks, sinovi Zeusa i Lede. Istaknuli su se junaštvom među Argonautima. Grci i Rimljani štovali su ih kao ideal junaštva i kao sretne pratioce brodova; 2. PREN, nerazdruživi prijatelji. diple → dvojnice diploma (grč.), 1. svjedodžba završnih ispita za postignut stupanj školovanja ili znanstvenoga napredovanja (školska, maturalna, fakultetska, majstorska, doktorska); 2. svečana isprava kojom se odaje priznanje ili zahvala za zasluge u radu, pomoć, uspjeh i dr.

diptih od bjelokosti, 11. st., Riznica zagrebačke katedrale

Dirac, Paul Adrien Maurice, engl. fizičar (1902– –1984), matematički formulirao kvantnu teoriju, relativističku valnu jednadžbu i osnove kvantne elektrodinamike. Njegova kvantna teorija predviđa elektronski spin, a postavio je i teorijske osnove za postojanje pozitrona. S J. von Neumannom (1930) razvio teoriju operatora koje pridružujemo mjerljivim fizičkim veličinama. Nobelova nagrada za fiziku (1933).

Direktorij (franc. Directoire), naziv za najviše tijelo drž. vlasti u Francuskoj, ustanovljeno ustavom od 5. fructidora god. III. (u kolovozu 1795) poslije raspuštanja Konventa; ujedno i naziv za razdoblje njegova

205

D1.qxd

29.10.2003

22:46

Page 206

direktrisa djelovanja. Sastojao se od 5 članova što su ih birali Vijeće starijih i Vijeće pet stotina. Njegova vladavina odlikovala se samovlašću i korupcijom, rastom gosp. krize, što je otvorilo put Napoleonu Bonaparteu koji ga je oborio udarom 18-19. brumairea (9-10. 11. 1799).

direktrisa → ravnalica dirigent (lat.), glazbenik koji ostvaruje izvedbu nekog umj. djela tako da ravna orkestrom, zborom ili ansamblom (odatle i naziv ravnatelj); ta funkcija u povijesti eur. glazbe postoji od 18. st.

dis-, predmetak u složenicama, označuje razliku, ili nedostatak, negaciju (disharmonija, disproporcija i sl.).

disjunktnost (lat.), 1. razdvojenost, razdruženost; 2. MAT, svojstvo međuodnosa dvaju skupova. Skupovi A, B jesu disjunktni ako nemaju zajedničkih elemenata, tj. ako je njihov presjek prazni skup ( A ∩ B = ∅ ). disk (grč.), 1. okrugla ploča; 2. naziv za predmete takva izgleda, raznih namjena, npr. kompaktni d. (CD), hard/tvrdi d. u računalu; 3. MED, hrskavično-vezivna pločica koja spaja dva zglobna tijela; 4. SPORT, u atletskoj disciplini bacanja d., bikonveksna drvena ploča, promjera o. 20 cm, težine 2 kg za muškarce i 1 kg za žene, obrubljena metalnim prstenom, i u središtu usađenim metalnim pločicama za usklađivanje mase (svj. rekord 74,08 m, muški, i 76,80 m, ženski).

disaharidi (grč.), šećeri koji se sastoje od dvije vezane monosaharidne molekule. Npr. saharoza sadrži međusobno vezane molekule glukoze i fruktoze. Laktoza i maltoza su također disaharidi.

disanje, fiziološki proces u kojemu tijelo prima kisik, a izlučuje ugljični dioksid. Svaka stanica treba energiju za život koju dobiva iz metaboličkih procesa u kojima se oslobađa energija. Izvor energije su složeni org. spojevi koji u biljkama nastaju fotosintezom, a životinje ih dobivaju hranom. Energija pohranjena u tim spojevima oslobađa se kem. reakcijama koje se zajedničkim imenom zovu disanje ili respiracija. Živa bića dobivaju kisik iz okoline – kopnena iz zraka, a vodena iz vode. Životinje na višem stupnju razvoja posjeduju posebne organe za disanje (pluća, škrge) s pomoću kojih vrše izmjenu plinova iz vanjske sredine i tjelesnih tekućina (krvi), te oslobađanje CO2 koji je produkt disanja. Ova izmjena plinova označava se kao vanjsko disanje. D. u užem smislu označava i mehanizam udisaja i izdisaja. D. se može predočiti kem. formulom: C6H12O6 + 6O2 = CO2 + 6H2O + E. disciplina (lat.), 1. stega, poslušnost; 2. dio ili grana neke znanosti ili struke, koji se i sam može smatrati takvom znanošću ili strukom (npr. unutar jezikoslovlja poredbeno jezikoslovlje, unutar biologije zoologija, unutar fizike geofizika, itd.); 3. obveza izvršavanja određenih normi ili propisa radi boljeg obavljanja onoga za što su te norme i propisi; 4. dio neke sport. grane.

disk, računalni “tvrdi” disk

diskant (lat.), vrsta srednjovj. višeglasja; na načelu protupomaka i istih notnih vrijednosti suprotstavlja se jedna ili više melodijskih linija temeljnoj melodiji; također naziv za najvišu glasovnu dionicu.

disketa (engl. prema franc.), kružna pločica obložena (presvučena) magnetnim slojem na kojoj se spremaju podaci u digitalnom obliku. Služi za prijenos i pohranu manjih količina informacija; ugl. je kapaciteta 1,44 MB.

diskografija (grč.), nakladništvo gramofonskih i kompaktnih ploča. diskont (tal.), 1. popust pri plaćanju (kao popust ili kao iznos popusta); 2. trgovina u kojoj su cijene snižene. diskoteka (grč.), 1. zbirka gramofonskih ploča; 2.

disertacija (lat.), 1. znanstv. rasprava; 2. takva

plesni klub, diskoklub, disko; RAZG, diskač.

znanstv. rasprava (teza) napisana radi postizanja doktorata u nekoj znanstv. disciplini (doktorska d.).

diskrecija (lat.), 1. osobina onoga koji je diskretan,

disident (lat.), čovjek koji se svojim mišljenjem ili djelovanjem razilazi od skupine, organizacije, društva kojima pripada, ili se od njih odvojio.

disimilacija (lat.), 1. BIOL, metabolički procesi razgradnje, u kojima se razgradnjom iz složenih org. spojeva oslobađa energija. To su procesi disanja; suprotni su procesu asimilacije; 2. FILOL, razjednačivanje, pojava kada se zbog djelomičnog podudaranja artikulacije dvaju glasova (teško se mogu izgovoriti jedan za drugim) jedan od njih zamjenjuje srodnim glasom ili nestaje. Obuhvaća i susjedne glasove i one u susjednim slogovima (npr. Bečom umjesto Bečem).

suzdržan, koji pazi na to da ne širi spoznaje koje nisu za širenje; 2. ovlaštenje da se djeluje ili prosuđuje po vlastitom mišljenju i nahođenju radi što boljeg rješenja obveze (diskrecijsko pravo, pravo nadređenih osoba da same prosuđuju i odlučuju u vezi s onim što je važno za podređene).

diskreditacija (lat.), 1. uništenje čijega dobroga glasa, časti, ugleda; obeščašćenje, osramoćenje; 2. gubitak povjerenja.

diskretan (lat.), 1. koji pazi na osjetljivost drugoga, koji pazi na to da ne oda tuđu tajnu; obziran, nenametljiv, suzdržan, smotren; 2. u raznim strukama, različna značenja povezana s mogućnošću razlikova-

206

D1.qxd

29.10.2003

22:46

Page 207

Disraeli nja i odvajanja pojedinih jedinica; npr. u matematici diskretne veličine su one koje nisu kontinuirane (neprekidne); skup cijelih brojeva jest diskretan jer oko svakoga cijeloga broja postoji okolina u kojoj nema cijelih brojeva osim njega sama (dok je skup realnih brojeva kontinuiran, a skup racionalnih brojeva nije ni diskretan ni kontinuiran).

diskriminacija (lat.), 1. mogućnost odvajanja ili razlikovanja po kakvu načelu; razlučivanje; 2. u društv. odnosima, obespravljenje ili ograničavanje prava za pojedince ili cijele skupine iz različitih razloga (vjerskih, rasnih, narodnosnih, polit., ekon., spolnih). diskriminanta (lat.), broj (izraz) b2

– 4ac pridružen kvadratnoj jednadžbi ax2 + bx +c = 0. Ovisno o tome je li d. veća od 0, jednaka 0 ili manja od 0, kvadratna jednadžba ima dva realna, jedno realno (dvostruko) ili dva konjugirano-kompleksna rješenja.

diskurs (lat.), 1. završen, potpun jezični izraz koji sadrži sve ono što je potrebno za cjelinu onoga što se hoće iskazati. Može se sastojati od više izreka (koje mogu biti sastavljene i od više rečenica) ili samo jedne, može biti nedovršen, može se na što nastavljati itd.; 2. ono što se u određenom kontekstu izlaže o određenoj temi i sl. (znanstveni, knjiž., polit. diskurs). diskusija (lat.), rasprava, razgovor o kakvoj temi (na

(elektrolitička) i termička. Stupanj disocijacije mjeri se konstantom disocijacije K.

disperzija → raspršenje svjetlosti dispozicija (lat.), 1. raspored, razmještaj, raspodjela čega po nekim načelima; 2. raspolaganje čime (npr. novcem); 3. odluka, odredba, propis, nalog, rješenje; 4. dar, nadarenost, sklonost (d. za slikanje); 5. PRAV, dio zakonske norme u kojemu se izražava volja zakonodavca (tj. čime se nalaže kakvo postupanje ili se za njega daje ovlaštenje ili se ono zabranjuje).

dispozitiv (lat.), izreka u presudi ili rješenju, koja sadrži meritornu odluku glede predmeta o kojemu je vođen postupak. U građ. postupku sadrži odluku o tome usvaja li se ili odbija tužbeni zahtjev, a u kaznenom postupku odluku o tome proglašava li se optuženi krivim i osuđuje na kaznu, ili se oslobađa od optužbe, ili se protiv njega optužba odbija. disproporcija (lat.), nerazmjernost, neprimjerenost, nejednakost, nesukladnost, neusklađenost, nesklad.

disprozij, kem. element (simbol Dy); at. broj 66, rel. at. masa 162,50. Ima ga u apatitu, gadolinitu i ksenotimu iz kojih se dobiva postupkom ionske izmjene. Ograničene je primjene u nekim slitinama za apsorpciju neutrona, osobito u nuklearnoj tehnologiji.

sastanku, skupu, predavanju) između dvoje ili više sudionika.

disputacija (lat.), sukob mišljenja o čemu, rasprav-

diskvalifikacija (lat.), 1. proglašenje koga nedostojnim okruženja, nevaljanim, nesposobnim; 2. SPORT, isključenje iz natjecanja zbog kršenja natjecateljskog ili disciplinskog pravilnika.

Disraeli, Benjamin, brit. državnik i pisac

dislokacija (lat.), 1. razmještaj, premještaj; 2. MED,

ljanje s tim u vezi; rasprava, raspra, debata. (1804–1881), vođa brit. Konzervativne stranke; ministar predsjednik (1868, 1874-80.), pobornik brit. kolonijalnog širenja. Autor više polit. i knjiž. djela (Sibila, ili dva naroda, Vivian Grey, Putovanje

iščašenje.

1

Disney, Walt (Walter), amer. autor crtanih filmova i producent (1901–1966), najutjecajniji među utemeljiteljima klas. animiranog filma. U svojim kratkim filmovima razvio niz popularnih likova, antropomorfnih životinja (→ Mickey Mouse, → Donald Duck /Pajo ili Paško Patak/, Guffy /Šiljo/, Pluto /Pluton/) te pokrenuo sustavnu proizvodnju cjelovečernjih animiranih filmova (Snjeguljica i sedam patuljaka, Fantazija, Pinocchio, Bambi, Pepeljuga, Petar Pan, Knjiga o džungli i dr.). U sklopu The Walt Disney Company proizvodio je i igrane filmove za djecu (20 000 milja pod morem, Mary Poppins) te serije dokumentaraca o životinjama. Njegovo je poduzeće razvilo pravu industriju zabave (stripovi, igračke, zabavni parkovi Disneyland). Nakon razdoblja krize izazvane Disneyjevom smrću, poduzeće obnavlja djelatnost novom serijom cjelovečernjih filmova, između ostalih i animiranih, a neki su ostvareni kompjutorskom tehnologijom (Toy Story).

disocijacija (lat.), 1. razdvajanje, rastavljanje, odvajanje onoga što je bilo združeno; 2. KEM, cijepanje molekule, iona itd. u manje molekule, atome, slobodne radikale ili ione. Može biti fotokemijska, ionska

207

Walt Disney

Walt Disney, 1. Trnoružica; 2. Donald Duck 3. Mickey Mouse

2

3

D1.qxd

29.10.2003

22:46

Page 208

distanca kapetana Popanille, Endymion i dr.). Drži se jednim od najvećih brit. državnika.

distanca (lat.), 1. udaljenost, razmak, daljina; 2. PREN, nepristupačnost, suzdržljivost.

disten, mineral, aluminijev silikat, (AlO)2SiO3, najviše se upotrebljava za izradu vatrostalnih materijala. distih (grč.), kitica, strofa od dvaju stihova; posebna je vrsta elegijski distih kojim je u klasičnoj metrici, u staroj Grčkoj, bila pisana elegija, a koji se sastojao od heksametra i pentametra. Osobito se bio rabio u franc. i engl. pjesništvu.

distinkcija (lat.), 1. razlučivanje pojedinih osobina čega u odnosu na što drugo, razlikovanje; 2. ono po čemu se što razlikuje od čega drugoga. distorzija (lat.), 1. izobličenje, iskrenuće, zavrnuće; 2. MED, uganuće, ozljeda zgloba naglim i nepravilnim opterećenjem koje uzrokuje istezanje a katkada i pucanje zglobnih sveza (→ ligamenata) i/ili zglobne čahure. distribucija (lat.), raspodjela, raspoređivanje, raspoređenost, razmještaj. distrikt (lat.), naziv za administrativno područje u nekim zemljama; područje, oblast, okrug, kotar. distrofija (grč.), poremećaj u ishranjenosti cijelog organizma ili pak pojedinog tkiva, najčešće mišićnog ili masnog. Opća d. nastaje poglavito u dojenčadi, a osnovni su uzroci nedovoljna ili neprimjerena prehrana i probavni poremećaji. Očituje se gubitkom težine i zaustavljanjem razvoja. Mišićna d. često nastaje kao posljedica ozljeda i nepokretnosti, a ima i nasljednih oblika. dišni organi, tjelesni sustav koji osigurava udisanje i izdisanje zraka radi opskrbe kisikom i uklanjanja ugljičnog dioksida. Nos, ždrijelo, grkljan, dušnik i dušnice vode zrak do pluća u kojima se zbiva izmjena plinova. Sluznica provodnih organa grije, vlaži i pročišćava udahnuti zrak. Pluća su saćasti organ građen od mnogobrojnih plućnih mjehurića (alveola) koji su okruženi krvnim kapilarama. Zrak u alveolama

tako je u bliskom dodiru s krvlju, te krv prihvaća kisik iz alveolarnog zraka i otpušta ugljični dioksid. U dišne organe ubrajamo i mišićje koje pokretanjem prsnoga koša i trbuha obavlja pokrete disanja kojim se obnavlja zrak u alveolama.

ditiramb (grč.), tradicionalna lirska pjesma u kojoj se naglašeno iznosi oduševljenje i radost, slavi se život i životne radosti tonom koji je podignut do zanosa. Nastao je u staroj Grčkoj u čast bogu Dionizu. Prema Aristotelu, u d. je početak tragedije. U modernom pjesništvu upotrebljavali su ga F. Nietzsche i G. D'Annunzio.

diva (tal.), istaknuta glumica (kazališna, operna, filmska); star, zvijezda, ne samo u filmu nego i u drugim područjima (npr. sportska d.). divertimento (tal.), višestavačna instrumentalna skladba sonatnog ili suitnog oblika, nestalnoga komornog ili orkestralnog sastava; glazba za razonodu u aristokratskim dvorovima i građ. salonima u 17-18. st.

diverzija (lat.), 1. VOJ, akcija iznenađenja s ciljem nanošenja gubitaka neprijatelju (u ljudskim ili materijalnim dobrima); 2. PREN, postupak kojim se nanosi šteta ili izaziva pomutnja (npr. politička d., poslovna d.). divide et impera (lat., razdvoji pa vladaj), načelo kojim su se vodili stari Rimljani u odnosu na narode koje su htjeli pokoriti, pa su ih prije potaknuli na unutarnji sukob; može se reći i zavadi pa vladaj.

dividend (lat.), djeljenik. → dijeljenje divinizacija (lat.), obožavanje, pridavanje božanskih svojstava nekome ili nečemu i sukladno iskazivanje počasti; apoteoza. divizor (lat.), djelitelj. → dijeljenje; → faktor Divković, Matija, hrv. književnik (1563–1631), franjevac, prvi koji je u Bosni svoja djela objavio na nar. jeziku; obilježena su duhom protureformacije te didaktičko-religioznim elementima i ugl. su prerade drugih autora. Tiskao ih je u Veneciji bos. ćirilicom: Nauk karstianski za narod slovinski (1611), Sto čudesa aliti zlamenia blažene i zlavne Bogorodice, divice Marie (1611), Nauk karstianski s mnoziemi stvari duhovniemi i vele bogoljubniemi (1616) i zbirku Razlike besiede (1616). divljač, skupni naziv za životinje koje zakon dopušta loviti. To su ptice i sisavci (pernata i dlakava divljač) koji žive u slobodnoj prirodi, a katkad se dohranjuju i uzgajaju. Neke su od tih životinja zaštićene lovostajom pa ih se može loviti samo u određeno vrijeme, neke se mogu loviti samo uz posebne dozvole, a neke su zaštićene stalnom zabranom lovljenja.

Divlji zapad (engl. Wild West), naziv za Z krajeve dišni organi, lijevo udisaj, desno izdisaj 1. centar za disanje; 2. pluća; 3. dušnik; 4. srce; 5. ošit

današnjih Sjedinjenih Američkih Država, u vrijeme kada su oni tek naseljavani s istoka potiskivanjem Indijanaca, i u kojima još nisu bili organizirani vlast i

208

D1.qxd

29.10.2003

22:47

Page 209

djetao pravni poredak; PROŠ, pojam za bezakonje, nasilje, surovost i sl.

sjetitelje diskoteka. Imali su važnu ulogu tijekom povijesti pop i rock glazbe.

divokoza (Rupicapra rupicapra), preživač iz poro-

Djakarta → Jakarta dječja glista (Ascaris lumbricoides),

dice šupljorožaca, koji živi u planinskim područjima iznad gornje granice šume, ali često i na kamenim goletima. Tijelo dugo do 1,3 m, pokriveno je gustom kratkom dlakom. Mužjaci (divojarci) su veći, dosegnu težinu do 50 kg. Danas živi u stadima u Alpama, Pirenejima i Apeninima, na Kavkazu i u Karpatima. U Hrvatskoj je bila prorijeđena lovom, pa je ponovno naseljena na Velebitu i Biokovu.

dixieland, prvi bjelački stil u jazzu, osnovan na elementima neworleanskoga crnačkog jazza, popularan 1915-20. i nakon 2. svj. rata. dizajn (engl. design), uzorak, nacrt; estetsko i tehnološko oblikovanje industr. proizvoda (kućanskih aparata, pokućstva, automobila, osobnih računala i dr.); SIN, industr. oblikovanje; PROŠ, d. je cjelokupni vizualni identitet određene tvrtke ili ustanove.

dizalice, naprave za podizanje i premještanje tereta. Prema izvedbi mogu biti mosne, konzolne, okretne, ploveće, vijčane, hidraulične itd., prema namjeni lučke, industr., pretovarne itd. Pogon im je ugl. električni, ali ih može pokretati i motor s unutarnjim izgaranjem. dizalo, također lift (engl.), uređaj u zgradama, gradnjama, brodovima za podizanje tereta i ljudi. Kabina (ili koš) giba se među vodilicama i stalno je vezana za nosivo sredstvo, npr. čelično uže.

dizanje utega, sport. grana u kojoj natjecatelj diže uvis određeni teret iznad visine glave i načas, ispruženih ruku i nogu, teret zadrži u tom položaju, a na znak suca spusti ga na pod. Prema tjelesnoj težini, dizači utega podijeljeni su u deset kategorija. Natjecanja se održavaju u dvije discipline (biatlonu): trzaj i izbačaj, u pojedinačnoj i momčadskoj konkurenciji. Na programu OI od 1896.

najčešći nametnik u crijevu čovjeka. Jajašca s učahurenom ličinkom izlaze stolicom pa se zaraza prenosi prljavim rukama. Djeca se zaraze najčešće igrajući se zemljom u kojoj se jajašca gliste mogu zadržati i više godina. Kad dospiju kroz usta divokoza do crijeva potrebno je 7 do 12 dana da mlade gliste prođu kroz stijenku crijeva, uđu u krvni optok i tako dospijevaju u pluća. Preko dušnika i jednjaka vraćaju se natrag u crijevo gdje spolno sazriju. Nakon oplodnje ženka dnevno proizvodi 200 000 sitnih jaja koja se mogu razvijati samo ako ima kisika, dakle kad stolicom dospiju izvan tijela čovjeka. U zemlji na 15 °C razvoj traje mjesec dana, a ispod noktiju na 35 °C samo 12 dana. Jaja su obavijena lupinom koja ih čini vrlo otpornima, pa u vlažnoj prostoriji mogu opstati 2 god. Znakovi bolesti: iznemoglost, gubitak teka, Mak Dizdar anemija, teško disanje i katkada zastoj u probavi.

dječja paraliza → poliomijelitis dječje boginje → boginje djed, 1. očev ili majčin otac (did, ded); 2. stariji, ugledan čovjek; 3. POV, u vrijeme hrv. nar. vladara dvorski dostojanstvenik; u hijerarhiji Crkve bosanske jedan od njezinih poglavara. djetao, ptica iz porodice djetlovki (Picidae). Perje mu je na glavi crno, ima crveni zatiljak i bijelu prugu preko oka. Kljunom buši rupu u kori drveća, a ljepljivim jezikom izvlači ličinke kukaca kojima se

Dizdar, Mak (Mehmedalija), bos.-herc. i hrv. pjesnik (1917–1971); u zbirkama Plivačica, Koljena za Madonu, Okrutnost kruga prevladava osjetilnost, nadrealistička slikovnost, a u najuspješnijoj zbirci, svojevrsnoj baladi o srednjovj. Bosni, Kameni spavač, stećci su motiv i povod za umj. tumačenje pitanja ljudske egzistencije te poprimaju univerzalnu simboliku.

1

dizajn, 1. aparat za kuhanje kave (A. Rossi, 1982-84); 2. pribor za doručak; 3. radioprijamnik; 4. trkaći bicikl (A. Colombo i P. Erzegovesi, 1991); 5. stolica “41” (A. H. H. Aalto); 6. automobil Lamborghini Countach QV (1988); 7. naslovna stranica “Bauhausa” (H. Bayer)

2

3

5

4

dizenterija (grč.), bolesno stanje s čestim sluzavo-krvavim stolicama, grčevitim bolovima u trbuhu. Nastaje zbog upalnih promjena sluznice debelog crijeva praćenih → vrijedovima i krvarenjem. Uzročnici: bakterije rodova Shigella ili Salmonella (pa se takve d. zovu šigeloze, odn. salmoneloze), rjeđe druge bakterije, primjerice stafilokoki, te amebe. Klice se prenose onečišćenom vodom ili hranom.

DJ (engl. akr. od disc jockey), osoba koja odabire glazbu i animira slušatelje radijskih emisija i po-

209

6

7

D1.qxd

29.10.2003

22:48

Page 210

djetelina hrani. Poseban položaj prstiju s pandžama omogućuje mu penjanje po drveću, ali samo prema gore. Živi u šumama, parkovima, vrtovima i nije selica. Gnijezdo gradi u dupljama drveća koje sam izdubi. Živi u čitavoj Europi i Sjev. Americi.

djetelina (Trifolium), rod zeljastih biljaka iz porodice lepirnjača (mahunarke); postoji nekoliko stotina vrsta. Korijen mnogih vrsta stupa u simbiozu s bakterijama koje vežu dušik iz atmosfere i tako obogaćuju tlo dušikovim spojevima. Uspijeva samoniklo djetao u području Sredozemlja, na livadama i pašnjacima. Neke se vrste uzgajaju kao krmivo. Najpoznatije su crvena, bijela, poljska d. i inkarnatka. Djevica Orleanska → Ivana Orleanska Djevičanski otoci (Virgin, Virgin Islands), otočna skupina u Z dijelu Malih Antila. Pripadaju Velikoj Britaniji i SAD-u. Brit. dio obuhvaća 40 otoka; 153 km2, 17 000 st. Veći otoci: Tortola, Jost Van Dyke, djetelina Anegada, Virgin-Gorda. Turizam. Voćarstvo, stočarstvo, ribolov. Gl. grad Road Town na otoku Tortoli. SAD-u pripada 60 otoka; 344 km2, 108 000 st. Veći otoci: St. John, St. Thomas, St. Croix. Ratarstvo, turizam. Gl. grad Charlotte Amalie na otoku St. Thomas.

Djibouti, gl. grad države Džibuti, u Adenskom zaljevu; 383 000 st. Utemeljen 1888. Solane. Početna i završna postaja za želj. promet s Etiopijom, kojoj je D. gl. izvozna luka.

dlake, 1. stabljika dlake; 2. korijen dlake; 3. papila; 4. lojna žlijezda; 5. uspravljač dlake

dlake, rožnate tvorevine kože sisavaca u obliku kraćih ili duljih elastičnih niti, čuvaju toplinu tijela, štite ga od vode i ostalih utjecaja okoliša; neke d. imaju ulogu osjetila opipa. Raspored i količina dlaka u čovjeka predstavlja jedno od sekundarnih spolnih obilježja, boja i oblik dlaka (kose) karakteristični su za pojedine ljudske rase. D. postoje i u beskralježnjaka (npr. člankonožaca). Imaju različite uloge: kod kukaca za primanje zračnih valova – osjetilo sluha, za sabiranje peluda i sl. Dlake postoje i kod biljaka, gotovo sve više biljke ih imaju, a različite su po obliku i funkciji (zaštita od gubitka vode, od prevelikog utjecaja sunčana svjetla, od životinja biljoždera). dlijeto, ručni alat s oštricom za rezanje. Služi za

DNK, također DNA, krat. za dezoksiribonukleinsku kiselinu. Dugačka lančasta molekula sastavljena od dva komplementarna lanca koji su povezani i međusobno zavojito smotani čineći tako oblik dvostruke uzvojnice. Svaki lanac građen je od mnoštva podjedinica – nukleotida, pa su to polinukleotidi. Svaki nukleotid grade tri molekule, šećer (deoksiriboza), fosfat i jedna od četiriju različitih dušičnih baza. Pirimidinske baze građene su od jednog prstena i to su citozin i timin. Purinske baze građene su od dva prstena i to su adenin i gvanin. Dva lanca DNK molekule spojena su vodikovim vezama koje se uspostavljaju između odgovarajućih baza. Jedna purinska baza veže se s jednom pirimidinskom i to uvijek specifično. Adenin se veže sa timinom (s dvije vodikove veze), a gvanin s citozinom (s tri vodikove veze). Baze koje se međusobno povezuju nazivamo komplementarnim bazama i to je bitno svojstvo molekule DNK. Broj molekula timina u jednoj DNK jednak je broju molekula adenina, a broj citozina broju gvanina. Položaj lanca u prostoru u obliku dvostruke spirale takoder je karakteristika ove molekule. Polumjer uzvojnice je stalan, iznosi 1 nm, a razmak između dva zavoja 3,4 nm. J. D. Watson i F. H. C. Crick objasnili su 1953. god. strukturu molekule DNK. Sve tjelesne stanice nekog organizma imaju jednaku količinu DNK. Prije diobe stanice molekula DNK se udvostruči tako da se lanci razdvajaju a na njima se sintetiziraju novi komplementarni lanci. Od jedne nastanu dvije jednake molekule. Svaka ima jedan stari i jedan novi lanac. To svojstvo samoumnožavanja osobitost je DNK molekule. DNK je nasljedna tvar, ona gradi gene i kromosome.

Dnjepar (ukr. Dnipro), rijeka u I Europi; duga 2 285 km (treća po dužini u Europi, poslije Volge i Dunava), porječje 503 000 km2. Izvire u visočju Valdaj (Ruska Federacija). Protječe Bjelorusijom i Ukrajinom, utječe u Crno more. Gl. pritoci: Pripjat, Berezina, Sož, Desna. Kanalima povezan s Dvinom i Baltičkim morem. Duž toka izgrađen niz hidrocentrala. Luke na obali Dnjepra: Smolensk, Kijev, Dniprodzeržinsk, Zaporožje. Plovan 1 900 km.

Dnjestar (ukr. Dnister), rijeka u Ukrajini i Moldaviji;

obradu drva i kamena, cigle i sličnih materijala.

duga 1 352 km, porječje 72 000 km2. Izvire u Karpatima u Ukrajini, utječe u Crno more (Odeski zaljev).

DNA, krat. od deoxyribonucleic acid. → DNK; →

dobit, svota kojom se iskazuje uvećanje vlasničke

nukleinske kiseline

dnevnik, 1. opis zbivanja po nadnevcima: knjiž.-znanstv. vrsta u kojoj iz dana u dan autor zapisuje događaje, zapažanja i razmišljanja kronološkim DNK redom; 2. naziv za dnevne novine.

glavnice poduzeća. U financ. izvještajima iskazuje se kao razlika prihoda i rashoda u obračunskom razdoblju. D. je ostvarena ako je ta razlika pozitivna; ako je negativna, ostvaren je gubitak.

Doboj, grad u BiH, na ušću Spreče u Bosnu; 30 000 st. (1991). Kovinska, kem. i tekstilna industrija. U ratu 1992-95. teško stradao; srp. pobunjeničke vlasti protjerale su hrv. i bošnjačko stanovništvo. Dobra, rijeka ponornica, desni pritok Kupe; duga 104 km. Izvire kraj Skrada, ponire u Ogulinu (Đulin ponor), ponovno izvire kraj Gojaka te utječe u Kupu kraj Karlovca.

210

D1.qxd

29.10.2003

22:48

Page 211

dokument Dobrila, Juraj, biskup (1812–1882), prvak hrv. nar. preporoda u Istri; biskup porečko-pulski i tršćansko-koparski. Podupirao gosp., soc., kult. i prosvj. napredak Istre; djelovao na osnutku pučkih čitaonica, glasila (kalendar Istran i list Naša sloga). Njegova djela (molitvenici Otče, budi volja Tvoja! i Mladi Bogoljub) bila su važna štiva za najšire slojeve Istrana na materinskom jeziku istarskih Hrvata. Tijekom tal. okupacije Istre simbol domoljublja istarskih Hrvata. Dobronić, Antun, hrv. skladatelj (1878–1955), prikupljao i proučavao nar. napjeve, a kao skladatelj bio sklon tzv. nacionalnom smjeru, tj. folkloriziranom romantičkom zvuku (orkestralna djela Karneval, Hrvatski kraljevi, 8 simfonija); autor brojnih članaka i nekoliko knjiga (Naše glazbene prilike i neprilike, Muzički eseji). docent (lat.), predavač na fakultetu, po rangu iznad asistenta (znanstvenog novaka), odn. ispod izvanrednoga profesora. dodekaedar (grč.), geometrijsko tijelo omeđeno s 12 mnogokuta. Najčešće se naziv odnosi na pravilni d. koji ima 20 vrhova, 30 bridova i 12 strana, što su pravilni peterokuti.

dodekafonija (dvanaesttonska ljestvica), polifoni skladateljski sustav koji je o. 1921-25. izgradio A. Schönberg; temelji se na organiziranome redoslijedu odabranih 12 kromatskih tonova, obratima, transpoziciji i ritmičkim varijacijama tog niza; moguće je da tonovi niza zazvuče istodobno. Dodekafonijom su se služili neki od najvećih skladatelja 20. st.; taj je sustav potaknuo nastanak serijelne glazbe.

Dodekanez (grč. dvanaest otoka), skupina otoka u Juž. Sporadima, u JI dijelu Egejskog mora; 2 714 km2, 162 400 st. Veći otoci: Kós, Rhódos, Kálimnos, Pátmos, Kárpathos, Astipalaia, Léros. U 12. st. venecijanska i genoveška kolonija, zatim posjed Malteških vitezova, pod Turcima od 1552. U Tur.-tal. ratu 1912. osvojila ga tal. vojska te postaje kolonija pod nazivom Talijansko otočje u Egejskom moru. Poslije 2. svj. rata (1947) D. je pripao Grčkoj. Gl. naselje Rhódos. Ovčarstvo. Uzgoj maslina, vinove loze, duhana. Turizam.

dodole, nar. običaj magijskog zazivanja kiše u doba suše; tako se zovu i mladići i djevojke koji sudjeluju u tom obredu, okićeni cvijećem i zelenilom.

dogma (grč.), načelo, mišljenje, sud, zaključak; temeljna postavka neke filoz. škole; službena vjerska istina; u polit. govoru, nekritično mišljenje ili stajalište koje se slijedi bespogovorno, ili se nameće apsolutno. dogmatizam, filoz., polit. ili kakvo drugo stajalište koje se temelji na aksiomatskim načelima te isključuje svaku provjeru tih načela ili sumnju u njih; nekritičko prihvaćanje ideja i mišljenja; prihvaćanje nekog mišljenja ili stava kao istine u koju se ne smije sumnjati.

Doha (Dawhah), gl. grad Katara i luka na obali Perzijskog zaljeva; 339 000 st. Ribarstvo. Rafinerija nafte (povezana s nalazištima nafte u Dukhanu) i preradba ribe. Međunar. zračna luka. dohodak, količina neke vrijednosti – novca ili robe – koju pojedinac, skupina pojedinaca, poduzeće ili gospodarstvo u cijelosti ostvari tijekom određenog vremena. Potječe od prodaje proizvodnih usluga, rada ili od vlasništva proizvodnih faktora (kamata, profita, rente), ili je dar, odn. plaćanje kod kojega nema protu- Juraj Dobrila činidbe. D. je osnova za stvaranje bogatstva.

dojenje, hranjenje majčinim mlijekom tako da dijete (dojenče) sisa dojku svoje majke ili druge dojilje. Dojenje osigurava hranu koja je za dijete najbolja, štiti od infekcija, pomaže funkcionalni razvoj probavnog sustava i sprječava razvoj preosjetljivosti na strane bjelančevine, unapređuje emocionalne veze majke i djeteta, ima povoljan učinak na blagostanje majke i sprječava novu trudnoću. dojka, mliječna žlijezda smještena u žena na prednjoj strani prsnoga koša. Sastoji se od žljezdanog tkiva koje izlučuje mlijeko, izvodnih kanala te vezivnog i masnog tkiva. Izvodni kanali završavaju u → bradavici koja djetetu omogućuje sisanje. Glatke mišićne dodekaedar stanice oko izvodnih kanala i žljezdanih režnjića istiskuju mlijeko te ono navire na bradavicu. Ženski spolni hormoni upravljaju razvojem dojki u → pubertetu i → trudnoći te povećavanjem i smanjivanjem dojki tijekom → menstrualnog ciklusa. Zajedno sa živčanim signalima potiču izlučivanje i naviranje mlijeka nakon porođaja.

dok → navoz; → brodogradilište dokaz, 1. u procesnom pravu, osobe i stvari koje omogućuju sudu da osjetilnim opažanjem crpi spoznaje o određenim činjenicama, postojanje kojih se mora utvrditi, kako bi na temelju njih sud zasnovao svoju odluku (presudu). Dokazna sredstva su svjedoci, vještaci, isprave, obavještajni predmeti i predmeti očevida. U kaznenom postupku dokazno sredstvo je i iskaz okrivljenog; 2. MAT, utvrđivanje istinitosti neke mat. činjenice iz aksioma i nekih drugih matematičkih činjenica. → matematička logika

doktorat (njem. iz lat.), najviši akademski stupanj koji se stječe izradom, pisanjem i obranom samostalnoga znanstvenog rada. U Republici Hrvatskoj to je u pravilu moguće nakon završetka fakulteta i poslijediplomske nastave. Osoba s tim akademskim stupnjem ima pravo na naslov doktora znanosti (dr. sc.).

doktrina (lat.), učenje, naučavanje, nauk; skup mišljenja, teorija ili temeljnih načela neke filoz. škole, pokreta ili stranke; sustav dogma neke crkve.

dokument (lat.), 1. isprava, povelja ili kakav drugi spis koji je valjan u pravnom smislu; 2. ono što se može upotrijebiti kao građa za istraživanje, obavještavanje, savjetovanje i sl., kao valjano svjedočanstvo.

211

D1.qxd

29.10.2003

22:48

Page 212

dokumentacija dokumentacija (lat.), 1. skup dokumenata (građe,

domaće životinje, skupni naziv za različite vrste

gradiva) koji služi kao svjedočanstvo o događaju, pojavi, osobi i sl.; 2. građa kojom se potkrepljuje kakva tvrdnja.

životinja koje je čovjek udomaćio i uzgaja ih za svoju korist ili zabavu. Križanjima i odabirom u određenom smjeru nastala su nova svojstva, što je d. ž. udaljilo od njihovih divljih predaka, a neke više ne postoje u prirodi kao divlje (afrička deva). Mnoge su vrste unesene u nova područja, gdje su se prilagodile i raširile. Posebnu skupinu čine životinje koje nisu udomaćene, ali su pripitomljene i izvježbane za određene zadaće (npr. sokolovi za lov i slonovi za rad).

dokumentarni film (kraće: dokumentarac), film. vrsta koju obilježava težnja da se filmom svjedoči o zbivanjima upotrebom snimateljske, registracijske mogućnosti. Za razliku od igranog filma, d. f. prikazuje zbivanja koja su se doista dogodila. Dokumentarac kao vrsta afirmirao se djelom R. J. Flahertyja Nanuk sa sjevera (1922) te djelima B. Wrighta, H. Watta i P. Rothe, koji su utemeljili tzv. socijalni dokumentarni film. Osobit je procvat doživio tijekom 2. svj. rata u amer. filmskoj proizvodnji (Zašto se borimo?, 1942), te u sovj. filmu (Priče o Staljingradu, 1946). dolar (engl.), valuta SAD-a i nekih drugih zemalja (Australije, Kanade, Liberije, Novog Zelanda, Singapura, Tajvana, Zimbabvea); obično podijeljena na 100 centa.

Domagoj, I. Meštrović, “Domagojevi strijelci”

dolby, različiti elektronički uređaji koji služe za smanjenje ili eliminiranje nepoželjnih šumova s magnetnih vrpca ili drugih uređaja za snimanje zvuka. Uređaj je 1967. izumio R. M. Dolby. dolina, dulje ili kraće udubljenje na površini Zemlje nastalo erozijom i denudacijom; sastoji se od dolinskih strana, dolinske zaravni i riječnoga korita.

dolomit, mineral, koji se sastoji od mješovitih kalcijevih i magnezijevih karbonata, CaCO3 · MgCO3; tvrdoće 3,5 do 4 na Mohsovoj ljestvici. Izraz se upotrebljava i za stijenu s visokim udjelom magnezija prema kalcijevu karbonatu; gradivo je nekih planinskih lanaca (Dolomitske Alpe); nazvan je po franc. geologu D. G. de Dolomieuu (1750–1801). Upotrebljava se kao građevni materijal.

Dolomitske Alpe, planinski masiv u JI Alpama, SI Italija. Najviši vrh Marmolada (3 342 m). Poznata skijaška središta (Cortina d'Ampezzo, San Martino di Castrozza, Val Gardena).

domaćinstvo, 1. dom kao cjelina, sve ono što je u njemu u širem (kuća, gospodarske zgrade, zemlja) ili u užem smislu (kućanstvo); 2. ponašanje u skladu s postupanjem dobra domaćina (pažljivo, štedno, gostoljubivo).

Domagoj, hrv. knez, vladao 864-76. Pretpostavlja se da je na vlast došao potporom protubiz. stranke. S Mlečanima sklopio mir 865, a 871. svojim brodovljem ratuje, u savezu s italskim kraljem Ludovikom II., protiv Saracena u Apuliji (Bari); protiv Mlečana ratuje 872. i 876, zbog čega je u mlet. vrelima zabilježen kao “najgori knez Slavena”. Papa Ivan VIII. oslovljavao ga je kao “slavnoga kneza”. Uspjesi njegovih otpora protiv Mletaka pomogli su osamostaljenju Dalmatinske Hrvatske od franačke vlasti.

domena (franc. prema lat.), 1. područje, oblast nečijeg rada i umijeća, djelokrug; 2. MAT, područje definicije funkcije. Npr., domena logaritamske funkcije jest skup pozitivnih realnih brojeva (to znači da se log x može izračunati samo za x > 0); 3. INF, ime određenog područja na Internetu. Postoje četiri osnovne (root) domene (.com, .gov, .net, .org, ), te sustav poddomena koje odgovaraju različitim → IP adresama.

domestikacija (lat.), udomaćivanje divljih životinjskih i biljnih vrsta; proces kojim se one pretvaraju u domaće životinje i kulturne biljke.

domicil (lat.), mjesto u kojemu tko prebiva, stalno živi i djeluje; prebivalište (za razliku od boravišta, gdje privemeno boravi). dominacija (lat.), prevlast nad kime ili čime, u raznim značenjima (politička, društvena d. itd.). dominanta (lat.), 1. temeljna značajka, glavna misao; 2. GLAZB, peti stupanj dijatonske ljestvice. Dominika, država u Srednjoj Americi, na

Dolomitske Alpe

istoimenom otoku, najvećem u Malim Antilima. Otok je vulkanskoga nastanka i pripada skupini Zavjetrinskih otoka. Mnogobrojni su vrući izvori. Klima: tropska. Vegetacija: tropska kišna šuma. Stanovništvo po rasnoj pripadnosti: crnci (89%), mulati (7%), Indijanci (2%), bijelci (1%). Po vjeroispovijedi: rimokatolici (77%), protestanti (17%). Gl. grad: Roseau (16 000 st.). Ribarstvo i poljodjelstvo je najvažnija gosp. grana; banane, kokosovi orasi, tropsko voće. Turizam. – Politički sustav: prema ustavu iz 1978. parlamentarna republika s jednodomnim parla-

212

D1.qxd

29.10.2003

22:49

Page 213

Dominikanska Republika DOMINIKANSKA REPUBLIKA

DOMINIKA Službeni naziv Commonwealth of Dominica (Dominikanska Zajednica) Ustavno uređenje parlamentarna republika Površina 750 km2 Broj stanovnika 71 540 (95,3 st./km2) Gl. grad Roseau Službeni jezik engleski BDP po st. 3 090 USD Novčana jedinica 1 istočnokaripski dolar; 1 XCD = 100 centa Međunarodni znak DMA, DM Tel. pozivni broj +1767 Vremenska zona po GMT-u –4

Službeni naziv República Dominicana (Dominikanska Republika) Ustavno uređenje predsjednička republika Površina 48 730 km2 Broj stanovnika 8 442 500 (173,2 st./km2) Gl. grad Santo Domingo Službeni jezik španjolski BDP po st. 1 600 USD Novčana jedinica 1 dominikanski peso; 1 DOP = 100 sentava Međunarodni znak DOM, DO Tel. pozivni broj +1809 Vremenska zona po GMT-u –4

Dominika

Dominikanska Republika, država u Srednjoj mentom. – Povijest. Otok je otkrio Kolumbo 1493; od 1783. brit. kolonija. Od 1883. u sklopu Zapadnoindijske Federacije, a od 1978. nezavisna republika u sastavu Commonwealtha.

dominikanci, katolički red propovjednika (lat. Ordo fratrum praedicatorum), osnovao ga je sv. Dominik Guzmán 1215. sa svrhom da se pouzdanim naukom suprotstavi zastranjenjima u koja su zapadali revni, ali neuki reformatori. Dominik je stavio siromaštvo redovnika na prvo mjesto, pa se po tome d. ubrajaju u prosjačke redove. Samostani su im morali biti skromni i uvijek u gradu, kako bi redovnici mogli stalno propovijedati. Na važno mjesto Dominik je postavio teološku naobrazbu te je već prvu skupinu redovnika poslao na najvažnija sveučilišta. Bilo im je povjereno vođenje sudova Inkvizicije te su predvodili u suzbijanju krivovjerja Albigenza i drugih heretika. Najpoznatiji su dominikanski teolozi Albert Veliki i Toma Akvinski. Eur. mistiku obilježili su J. Eckhart, J. Tauler i H. Seuse, slikarstvo Fra Angelico, ljudska prava B. Las Casas, a crkv. reformu G. Savonarola. U Hrvatskoj su počeli djelovati 1225. u Dubrovniku, a u Bosni 1233.

Americi, na I dijelu otoka Hispaniole, u Velikim Antilima. Više planinskih hrptova i paralelnih dolina u smjeru SZ-JI (važna klimatska barijera). Klima: tropska. Česti tropski cikloni (hurikani). Vegetacija: uz obalu mangrove, u SI dijelovima tropska kišna šuma, u suhoj unutrašnjosti i na J visokotravnata i trnovita savana. Veće rijeke: Yague del Norte, Yuna. Stanovništvo po rasnoj pripadnosti: mulati (73%), bijelci (16%), crnci (11%). Po vjeroispovijedi: rimokatolici (90%), protestanti (6%). Veći gradovi: Santo Domingo (2 100 000 st.), Santiago (690 000). Gospodarstvo: turizam i ind. u bescarinskim zonama. Poljodjelstvo: šećerna trska, kava, kakaovac, duhan, ananas, banane, agrumi, povrće, riža, kukuruz, manioka. Stočarstvo: mesno i mliječno govedarstvo. Znatno šumsko bogatstvo (mahagonij i cedar). Rudarstvo: nikal, boksit, sol, željezna ruda, zlato, srebro. Industrija: šećerane, ind. građevnog materijala, tekstila, kože i obuće. Gl. luka: Santo Domingo. – Politički sustav: prema ustavu iz 1966. predsjednička republika s dvodomnim parlamentom. – Povijest. Otok Hispaniolu (Haiti) otkrio je Kolumbo 1492; pod španj. vlašću do 1697, kada je podijeljen između Španjolske i Francuske koje su se dugo sporile oko njega. God.

213

Dominikanska Republika

D1.qxd

29.10.2003

22:50

Page 214

dominion 1822. proglašena nezavisnost; 1844. odvaja se ist. dio otoka kao D. R. (1861-65. španj. uprava); SAD okupirao otok 1916-24. Nakon diktature generala R. L. Trujilla (1930-61), izmjenjuju se voj. hunte. God. 1965. građ. rat i nova voj. intervencija SAD-a. God. 1966. donesen je ustav i uspostavljena civilna vlada. Poslije dugog razdoblja polit. i socijalnih sukoba izabrani su predsjednici J. Balaguer (do 1996), potom L. Fernandez.

dominion (engl.), naziv za zemlje članice Britanskog imperija sa širokom unutarnjom autonomijom i vlastitim parlamentom (takav su status imale Kanada, Australija, Novi Zeland). Danas je naziv zadržan za → Gibraltar.

-polit. reintegracijom hrv. Podunavlja u ustavni poredak RH, u siječnju 1998. Na hrv. strani u ratu su sudjelovale oružane snage RH, a na protivničkoj udružene snage srp. pobunjenika iz Hrvatske, jedinice Jugoslavenske narodne armije (JNA), te paravojni odredi dobrovoljaca i voj. rezervista iz Srbije i Crne Gore. Rat se odvijao u tri etape. Prva etapa trajala je od kolovoza 1990, kad su srp. ekstremisti iz Hrvatske počeli polit. i fizički zaprječavati proces osamostaljivanja Hrvatske blokiranjem prometnica balvanima i naoružanim stražama, pozivati srp. pučanstvo na otpor 2

Dominis, Markantun, hrv. fizičar (1560–1624), isusovac, senjski biskup te splitski nadbiskup. Istraživao svjetlosne pojave, objasnio pojavu duge. Pisao teološko-pov. rasprave protiv papinstva; inkvizicija ga je zatočila u Rimu, gdje je i umro.

domino (franc.), 1. igra pločicama na kojima su po dva polja s točkama (0-6), za dva igrača ili više njih. Igrači naizmjence slažu svoje pločice tako da se dodiruju polja s odgovarajućom količinom točaka; 2. Markantun Dominis naziv za komični kostim s kukuljicom sašiven od raznobojnih dijelova. — Dominski efekt (domino-efekt) naziv je za pojavu u kojoj jedan element utječe na susjedni, kao što okomito postavljene pločice domina ruše jedna drugu.

3

Domjanić, Dragutin Milivoj, hrv. književnik (1875–1933), lirik nostalgična ugođaja. Velik je broj njegovih pjesama uglazbljen, osobito onih kajkavskih. Djela: Pjesme (1909), zbirke kajkavske poezije Kipci i popevke (1917), V suncu i senci (1927), Po dragomu kraju (1933). domobranstvo, oblik teritorijalnih vojnih postrojbi, uspostavljen u Europi u 19. st. (njem. Landwehr, mađ. honvéd). U Hrvatskoj postoji od 1868. do 1918, a potom kao regularna vojska NDH (1941-45). U Domovinskom ratu se d. obnavlja ustrojavanjem teritorijalnih domobranskih brigada i pukovnija.

Domovinski rat, oslobodilački i obrambeni rat za teritorijalnu cjelovitost i neovisnost Republike Hrvatske, vođen od ljeta 1990. do siječnja 1998. Izbio je s prvim terorističkim akcijama srpskih pobunjenika u Hrvatskoj u kolovozu 1990, a završio diplomatskoDomovinski rat, 1. srušeni most u Osijeku, veljača 1992; 2. ulazak srp. četnika u Vukovar, studeni 1991; 3. bombardiranje Dubrovnika, prosinac 1991; 4. predsjednik Republike F. Tuđman s hrv. vojnicima u Kninu nakon operacije “Oluja”, kolovoz 1995.

1

214

4

D1.qxd

29.10.2003

22:50

Page 215

Domovinski rat

demokratski izabranoj vlasti RH, stvarati paravojne pobunjeničke jedinice i polit. institucije u općinama naseljenim pretežno srp. stanovništvom. U tim su akcijama srp. pobunjenici imali od početka polit. i logističku potporu zapovjedništava i jedinica JNA te polit. vodstva Srbije. Prvi oružani sukobi hrv. obrambenih snaga, policije i jedinica Zbora narodne garde (ZNG) sa srp. pobunjeničkim snagama zbili su se u ožujku i travnju 1991. (napad srp. pobunjeničkih snaga na hrv. policiju u Pakracu i “Krvavi uskrs” na Plitvicama). Krajem ljeta 1991. u napade na hrv. snage izravno se uključila JNA na cijelom prostoru RH – od Konavala, preko sred. i sjev. Dalmacije, Like, Korduna, Banovine, do zap. i ist. Slavonije i Podunavlja. Istodobno je počelo sustavno i smišljeno protjerivanje hrv. stanovništva iz općina koje su pale

pod vlast pobunjenika i JNA. Javno obznanjeni cilj agresorskih snaga bio je presjeći Hrvatsku na crti

215

Domovinski rat

Domovinski rat, ostaci dvorca Eltz u Vukovaru

D1.qxd

29.10.2003

22:50

Page 216

domovnica Virovitica–Karlovac–Karlobag, te otrgnute hrv. krajeve pripojiti budućoj srp. državi – Velikoj Srbiji. Radi lakšega ostvarenja toga cilja, u trenutku sloma SFRJ, Hrvatskoj je JNA oduzela oružje Teritorijalne obrane, jedine legalne oružane snage kojom je Republika raspolagala. Suočen s ratnom opasnošću, Sabor RH, izabran na prvim demokratskim izborima u proljeće 1990, Zakonom o obrani stvorio je, uz policiju, hrv. oružane snage – Zbor narodne garde (ZNG) i Hrvatsku vojsku (HV). One su operativno vodile rat za obranu i neovisnost Republike. Tijekom rata agresor je sustavno bombardirao većinu hrv. gradova, nanijevši golema materijalna i ljudska razaranja Vukovaru, Osijeku, Slavonskom Brodu, Županji, Pakracu, Karlovcu, Gospiću, Zadru, Šibeniku, Sinju, Dubrovniku i mnogim dr. mjestima. Oružani sukobi širih razmjera obustavljeni su potpisivanjem primirja s agresorskim snagama 2. siječnja 1992, čime je agresija na RH zaustavljena, no znatan dio hrv. teritorija ostao je pod vlašću pobunjeničkih snaga i – prema sporazumu o primirju – pod nadzorom međunar. voj. jedinica za kontrolu primirja (UNPROFOR - United Nations Protection Force). Druga etapa rata bila je obilježena prividnim mirom na bojištima: veliki su oružani sukobi prestali, a snage UNPROFOR-a razmjestile su se duž određenih linija razgraničenja između hrv. oružanih snaga i pobunjeničkih snaga samoproglašene Republike Srpske Krajine. Na početku druge etape rata Hrvatska je izborila veliku diplomatsku i polit. pobjedu: diplomatski su je priznale članice međunar. zajednice te je primljena u članstvo Organizacije ujedinjenih naroda. Tijekom druge etape, od poč. 1992. do svibnja 1995. Hrvatska je vodila diplomatske akcije za konsolidaciju stečene neovisnosti i obranu teritorijalne cjelovitosti, a na voj. planu provela je nekoliko akcija manjeg opsega (npr., u zaleđu Zadra, vratila je nadzor nad masleničkim područjem, važnim za promet između sjevera i juga zemlje). Treća etapa rata, u svibnju i kolovozu 1995, obilježena je izvedbom navalnih oslobodilačkih voj.-policijskih akcija pod nazivom “Bljesak” (u zap. Slavoniji) i “Oluja” (na Banovini, Kordunu, u Lici i Dalmaciji), u kojima je oslobođen najveći dio drž. teritorija što su ga bile zaposjele srp. pobunjeničke snage 1991/92. Pod vlašću tih snaga još je bio ostao znatan dio hrv. Podunavlja (Baranja, Vukovar i okolica). Prema međunar. sporazumu, što je postignut u jesen 1995. u Daytonu, SAD, nad tim je područjem bila uspostavljena prijelazna uprava UN (UNTAES – United Nations Transitional Authority in Eastern Slavonia). Uz njenu pomoć hrv. je Podunavlje reintegrirano u ustavno-pravni poredak RH, u siječnju 1998. Time je okončan rat za teritorijalnu cjelovitost i neovisnost RH, Donatello, “David”, stvorene u procesu raspada jugosl. federacije u Firenca, Bargello posljednjim godinama 20. stoljeća. → Hrvatska

domovnica, javna isprava kojom se dokazuje hrv. državljanstvo. Izdaje ju matični ured općine na temelju evidencije o državljanstvu.

Don, rijeka u Rusiji, duga 1 870 km, porječje 442 500 km2. Izvire na Srednjoruskoj uzvisini S od Moskve, utječe u Azovsko more. Akumulacijsko jezero Cimljansk koristi se za hidroenergetske potrebe. Luke: Rostov, Kalač. Plovni kanal dug 102 km povezuje ga s Volgom.

don (tal.), proklitička čestica od lat. dominus (gospodin), koja se upotrebljava pred imenom svjetovnoga svećenika, a u španj. tradiciji naslov pred imenom plemića ili kakva uglednika. donacija (lat.), darivanje, dar, besplatno dobrovoljno ustupanje kakve imovine ili stvari u dobrotvorne svrhe u korist daroprimca; novčani prilog u dobrotvorne svrhe.

Donadini, Ulderiko, hrv. književnik (1894–1923), uređivao časopis Kokot (1916-18), glasilo hrv. avangarde, u kojem je objavio niz programatskih članaka, polemičkih tekstova, pjesama, proznih i dramskih tekstova i kritika. Djela: pripovijetke Lude priče (1915); romani Sablasti (1917), Vijavica (1917), Kroz šibe (1921); zbirka kritika i polemika Kamena s ramena (1917); drame Bezdan (1919) i Igračka oluje (1921). Donald Duck (Pajo Patak ili Paško Patak), u animiranim filmovima i stripovima, popularan antropomorfni lik patka kojega je 1936. stvorio W. Disney kao kontrast Mickey Mouseu. Prgav i osvetoljubiv, što po svojoj nagloj ćudi, što stjecajem okolnosti, oko sebe izaziva neprilike i strku. Donat, zadarski biskup (8–9. st.), izaslanik dalm. gradova u pregovorima s Karlom Velikim (805) i Bizantskim Carstvom oko utvrđivanja granica hrv. kneževine. Drži se da je potaknuo gradnju crkve sv. Donata u Zadru. Donatello, pr. ime Donato di Niccolò di Betto Bardi, tal. kipar (1386–1466), uz L. Ghibertija gl. predstavnik firentinske ranorenesansne skulpture. Prvi autor koji nakon antike radi realistički brončani akt (David), portretno poprsje običnoga čovjeka (Niccolò da Uzzano). Osobito je poznata njegova konjanička skulptura u Padovi (Gattamelata).

Donizetti, Gaetano, tal. skladatelj (1797–1848), jedan od najznačajnijih autora tal. romantičke opere (uz V. Bellinija i G. Rossinija). Od 70-ak opera najpoznatije su mu: Ljubavni napitak, Lucia di Lammermoor, Kći pukovnije i Don Pasquale.

Don Juan, glasoviti ljubavnik i zavodnik iz španj. pučke tradicije, obješenjak kojeg je kao knjiž. lik prvi obradio → Tirso de Molina, a poslije je kao lik poslužio i za druga djela (u glazbi, filmu) i u drugih naroda. Iz toga je nastao pojam donžuan (po franc. izgovoru), za velikoga zavodnika. Lik je nadahnuo mnoge pisce (Molière, Byron, Puškin) i skladatelje (Mozart, R. Strauss). Don Quijote (u hrv. udomaćeno Don Kihot), gl. junak istoimenog romana španj. književnika M. de

216

D1.qxd

29.10.2003

22:51

Page 217

Dostojevski Cervantesa; sanjar u trajnom sukobu između vlastitih idealističkih težnja i krute zbilje.

Donja Stubica → Stubica Donji Lapac, gradić u I Lici, na Lapačkom polju, 27 km I od Udbine; 803 st. (2001). Šumarija.

Donji Miholjac, grad u SI Slavoniji, uz Dravu; 6 722 st. (2001). Kožarska, kovinska ind. U blizini ribnjaci, nalazišta nafte i zemnog plina (Beničanci, Bokšić Lug, Đurađ, Kućanci). Nazvan po crkvi sv. Mihovila (15. st.). Park s poč. 19. st. (10 ha) zaštićen kao spomenik parkovne kulture.

d. o. o. → društvo s ograničenom odgovornošću doping (engl.), 1. korištenje farmakoloških sredstava ili fizioloških tvari radi podizanja psihofiz. sposobnosti, a time i boljih natjecateljskih rezultata. D. je Pravilnikom Međunarodnoga olimpijskog odbora najstrože zabranjen. Katkad se primjenjuje i na natjecateljskim životinjama, što je također nedopušteno.

Don Quijote i Sancho Panza, crtež P. Picassa

Dopplerov efekt, promjena frekvencije vala kao posljedica relativnoga gibanja izvora vala i opažača. Pojavu je uočio austr. fizičar Christian J. Doppler (1803–1853), istražujući boju svjetlosti zvijezda. U radarima se D. e. primjenjuje da bi se razlučili mirni od pokretnih objekata i dobio podatak o brzini gibanja objekata. Rabi se i u med. dijagnostici (ultrazvuk).

Dopplerov efekt

doprinosi, vrsta javnih prihoda, ubiru se iz plaće i na plaću (tj. na teret zaposlenika i na teret poslodavca), te se skupljaju u izvanproračunskim fondovima putem kojih se financira socijalno osiguranje građana (mirovinski fondovi i fondovi zdravstvene zaštite). dopusna rečenica, zavisnosložena rečenica u kojoj se dopušta sadržaj gl. rečenice iako se tomu protivi sadržaj zavisne rečenice. Veznici su: iako, makar, premda, mada, ako i, koliko god. Npr. Došla je sama, iako joj je to bilo zabranjeno. Dorani, grč. pleme koje se tijekom velike seobe (←12. st.) iz podunavskog bazena naselilo u Beociju i na Peloponez te je s vremenom asimiliralo starosjedilačko stanovništvo. Ubrzo su zaposjeli Kretu, Rod, Teru, JZ obalu Male Azije i Siciliju. Doseobom D. okončano je indoeuropeiziranje Grčke. Grč. i eur. kulturnoj povijesti donijeli su brojne tekovine u graditeljstvu (dorski stil), jeziku (dorski dijalekt), glazbi i pjesništvu.

Doré, Gustave, franc. grafičar, slikar i kipar (1832–1883), iznimno cijenjen kao ilustrator; u raznim grafičkim tehnikama ilustrirao Bibliju i popularna knjiž. djela (Dante, Božanstvena komedija; H. de Balzac, Golicave priče; M. de Cervantes, Don Quijote). Dorotić, Andrija, hrv. političar i književnik (1761–1837), franjevac koji se nakon propasti Mletačke Republike (1797) vratio u Dalmaciju i izdao proglas kojim je pozivao na sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. U doba franc. vlasti poticao buntovno raspoloženje naroda, te je “u odsutnosti” osuđen na smrt. Razočaran neostvarenim polit. idealima, povukao se u samostan u Sumartinu na Braču, gdje je i umro. Autor filoz. djela Philosophicum specimen de homine (1795), u kojemu zagovara slobodu filoz. istraživanja. dorski stil, stil u ant. grč. arhitekturi za koji su karakteristični užlijebljeni stupovi i jednostavni kapiteli. Najstariji grč. graditeljski stil. Dortmund, grad u sav. pokrajini Nordrhein-Westfalen, leži između rijeka Lippe i Ruhr, Njemačka; 601 000 st. U sred. vijeku jedan od najvećih hanzeatskih gradova. Sveučilište (1966). Grad. vijećnica (13. st.), romanička crkva (12-13. st.), gotička crkva (14. st.). Industr. središte Ruhra; ind. strojeva, kućanskih aparata, metalurgija. Važna luka; povezan sa Sjevernim morem kanalom Dortmund–Ems. dosje (franc. dossier), zbirka dokumenata i drugih spisa koji se odnose na neku osobu ili predmet; mapa s takvim dokumentima. Osobito se upotrebljava u policijskoj i bankarskoj praksi.

Dostojevski, Fjodor Mihajlovič, rus. književnik (1821–1881). U mladosti sljedbenik socijalist. ideja,

217

Gustave Doré, “Judita s Holofernovom glavom”, ilustracija Biblije

dorski stil, Atenin hram u Paestumu, detalj

D1.qxd

29.10.2003

22:51

Page 218

Došašće bio osuđen na smrt, ali mu je kazna zamijenjena višegodišnjim progonstvom u Sibir, potom progonstvom iz Rusije. Poslije surovih životnih iskustava počelo je plodno razdoblje njegova knjiž. stvaranja, koje će ga potvrditi kao jednog od najvećih pisaca u knjiž. povijesti. Mnogobrojnim romanima najavio je modernu prozu 20. st. Njegovi se romani pretežito temelje na zanimljivim fabulama u kojima se pojavljuju tri temeljna karaktera: društveni buntovnik, krotak kršćanin i ciničan razvratnik. Djela: Bijedni ljudi, Fjodor Mihajlovič Poniženi i uvrijeđeni, Zapisi iz mrtvog doma, Zločin i Dostojevski kazna, Idiot, Bjesovi, Braća Karamazovi i dr.

Došašće → Advent dotacija (lat.), novčani iznos koji se dodjeljuje nekoj zajednici, gosp. organizaciji, ustanovi, pojedincu ili udruzi kad im prihodi nisu dovoljni za pokriće rashoda, ili kad im se želi u nečemu pomoći. Obično se primalac obvezuje da će dotaciju utrošiti svrhovito.

Dover, grad u grofoviji Kent, JI Engleska; 36 000 st. Gl. trajektna luka za vezu preko Engleskog kanala s lukama Calais i Dunkerque na franc. i Oostende na belg. obali. Na vrhu grebena nalazi se dvorac iz 11-12. st., izgrađen na temeljima rim. i normanskih utvrda. Rim. toranj iz 1. st., crkve iz 11. st., hodočasničko sklonište iz 13. st. Turizam.

Watsona. Djela: Pustolovine Sherlocka Holmesa, Baskervilski pas.

dozimetar (grč.), instrument za određivanje doze radioaktivnog zračenja. dr., kratica za naslov doktora u dva smisla: 1. za doktora znanosti (najviši akademski stupanj), za što se katkad upotrebljava latinsko dr. sc. (doctor scientiae); 2. naslov za doktora kakve struke, uz određene uvjete (nije doktorat znanosti), npr. doktor medicine kao naslov za liječnika. Drach, Vanja, hrv. glumac (1932), od 1958. član HNK u Zagrebu; ostvario niz psihološki diferenciranih likova u Shakespeareovim i Krležinim dramama, te više filmskih i TV uloga.

Dracula, lik istoimenog djela B. Stockera o transilvanskom vampiru. Motiv vampirizma ima korijene u istočnoeur. i balkanskim nar. predajama, a u književnosti se pojavljuje u tzv. gotskom romanu iz razdoblja romantizma. Vampirski lik grofa D., navodno utemeljen prema autentičnom transilvanskom plemiću Vladu Tepeșu (15. st.) našao se i u brojnim film. obradama.

Dovniković, Borivoj, hrv. autor animiranih filmova, karikaturist (1930), autor crteža čiste linije, jasnih oblika i efektne animacije (Znatiželja, Krek, Putnik drugog razreda, Škola hodanja).

Drač (alb. Dürres), grad i luka na I obali Jadranskog mora, Albanija; 85 400 st. Središte istoimenog okruga (250 000 st.). Gl. luka zemlje, poljoprivredno i stočarsko tržište. Brodogradnja; prehr. industrija. Grad je grč. podrijetla, razvijao se pod rim. i biz. vlašću, pod vlast Venecije dospio u 14. st. Pod tur. vlašću 1501–1912. Ostaci ant. grada Dyrrachiona.

Dovženko, Aleksandr Petrovič, ukr.-sovj. film.

Dragaš, Nikola, hrv. kuglač (1944), od 1972. član

redatelj (1894–1956), predstavnik revolucionarnog filma iz razdoblja SSSR-a. Ostvario filmove vizualne ljepote i asocijativne poetičnosti (Zvenigora, Arsenal, Vanja Drach Zemlja, Aerograd, Mičurin i dr.).

download (engl., učitavanje), preuzimanje podataka

(“skidanje”) s mreže; transfer datoteka s bilo kojeg → sitea s Interneta na računalo.

Downov sindrom, poremećaj duševnog i tjelesnog razvoja koji se očituje duševnom zaostalošću različitog stupnja i prepoznatljivim fizičkim izgledom (kose oči s trećom vjeđom, široke jabučne kosti, velik i hrapav jezik, poprečna brazda na dlanu, zdepasta građa tijela, povećana savitljivost zglobova). Česta je popratna pojava i urođena srčana anomalija; 75% mongoloidne djece umire prije puberteta. Opisani sindrom (skup znakova) uzrokovan je podvostručenjem jednog kromosoma u 21 kromosomskom paru (trisomija 21), a ustanovljuje se pregledom plodne vode zametka (amniocenteza). Kromosomska se nepravilnost može naslijediti od roditelja (često starijih) u kojih se inače ne očituje. Opisao ga je 1866. engl. liječnik J. L. Down. Raširen je i naziv mongoloidnost. Doyle, Arthur Conan, engl. književnik (1859– –1930), začetnik zabavne detektivske proze; svj. popularnost postigao stvorivši lik pronicava detektiDanijel Dragojević va Sherlocka Holmesa i njegova prijatelja dr.

KK Medveščak. Hrv. kuglač s najviše osvojenih trofeja i trostruki svj. prvak (Split 1972, Eppelheim 1974. i Beč 1976).

Dragić, Nedeljko, hrv. autor crtanih filmova, karikaturist i ilustrator (1936), ostvario filmove Možda Diogen, Idu dani, Dnevnik, Slike iz sjećanja. Objavljivao karikature i stripove (Tupko).

Nedeljko Dragić, “Dnevnik”

Dragojević, Danijel, hrv. pjesnik i esejist (1934), pjesništvo mu se zasniva na spajanju elemenata raznih poetika 20. st., kao specifičan dijalog s tradicijom eur. moderniteta. Pjesme mu imaju formu pjesama u prozi

218

D1.qxd

29.10.2003

22:51

Page 219

Drava ili kratkih eseja, obiluju individualnim simbolima i osebujnim izričajem. Djela: Kornjača i drugi predjeli, Svjetiljka i spavač, Nevrijeme i drugo, O Veronici, Belzebubu i kucanju na neizvjesna vrata, Četvrta životinja, Prirodopis, Izmišljotine, Rasuti teret, Zvjezdarnica, Cvjetni trg i dr.

Dragojević, Oliver, hrv. pjevač zabavne glazbe (1947), karijeru započeo kao klavijaturist i vokalist u splitskim pop-rock sastavima; kao solist debitirao 1967. na Splitskom festivalu skladbom Picaferaj, a najveće uspjehe postigao interpretacijama skladbi Zdenka Runjića (Skalinada, Oprosti mi pape, Vjeruj u ljubav). drago kamenje, minerali s jakim lomom i disperzijom svjetla, lijepom bojom, osobitim sjajem i velikom tvrdoćom. Upotrebljavaju se za nakit i ukrasne predmete, npr. dijamant, smaragd, topaz, akvamarin, safir, rubin, opal, ametist. Neke se vrste mogu pripraviti i umjetnim putem. dragoljub (Tropaeolum), jednogodišnja ukrasna biljka iz istoimene porodice. Podrijetlom iz Perua. Dragonja, rijeka u SZ Istri, duga 28 km. Izvire u SZ podnožju Ćićarije, u more utječe u Piranskom zaljevu. Granična hrv.-slov. rijeka; uz ušće solane. dragovoljac ili dobrovoljac, čovjek koji svojom voljom (dobre volje, drage volje) i bez prisile sudjeluje u ratu, te u humanitarnim i sličnim akcijama.

Drake, Francis, engl. pomorac (o. 1540–1596), poduzimao gusarske ekspedicije protiv Španjolaca duž obala Sjev. i Juž. Amerike (Čile, Peru, Zaljev San Francisca). Prvi Englez koji je oplovio svijet. Dao važan doprinos porazu španj. “Nepobjedive armade” (1588). Njemu u čast prolaz koji spaja Atlantski i Tihi ocean između rta Horna i Južnog Shetlanda, nazvan je Drakeov prolaz.

Drakon, atenski zakonodavac s kraja ←7. st. Prema predaji, prvi sastavljač jednoga pisanog zakonika: o. ←621. kodificirao je dotad nezapisane zakone koje je aristokracija samovoljno tumačila. Legenda kaže da su se njegovi zakoni isticali izrazitom strogošću (“pisani krvlju”), jer su za većinu nedjela određivali smrtnu kaznu. Većinu zakona ukinuo je → Solon poč. ←6. st. Od Drakonova imena potječe i atribut drakonski za pretjerano stroge zakonske odredbe ili kazne. drama (grč.), knjiž. rod u kojem se fabula izvodi uz

1

2

4

5

3

6

dramaturgija (grč.), tehnika dramske kompozicije i način funkcioniranja dramskog teksta; teorija koja se bavi načelima dramskog stvaralaštva, odn. zakonitostima dramske kompozicije. Utemeljio ju je grč. filozof Aristotel, u čijem su djelu Poetika (←4. st.) naznačeni dramaturški principi kojih se ugl. ne odriču ni suvremene teorije dramskoga stvaralaštva. Naziv se koristi i u novodobnim dramskim vrstama, pa se govori o d. filma, d. radiodrame, d. televizijske serije, d. video spota. Drang nach Osten (njem., prodor prema Istoku), naziv za ekspanzionističku politiku Njemačke prema zemljama na istoku (bližima i daljima), u 19. i 20. st., kojom se htio širiti ekon. i polit. utjecaj na ta područja te vlast nad njima. drastičnost (grč.), surovost, grubost, bezobzirnost, ono što djeluje neposredno i snažno, neotesano. Drašković, Janko, grof, hrv. političar (1770–1856), jedan od pokretača i gl. ideologa Hrv. nar. preporoda, blizak suradnik Lj. Gaja; suosnivač Matice ilirske, Čitaonice i Gospodarskog društva. U djelu Disertacija (1832) iznio središnji polit., gosp. i kult. program Hrv. nar. preporoda. Zauzimao se za samostalnu hrv. vladu, obnovu banske vlasti, za nar. jezik kao službeni, sjedinjenje hrv. zemalja te za stvaranje Velike Ilirije (Trojednica s Bosnom i slov. zemljama). Drašković, Juraj, zagrebački biskup (1525–1587), na čelu Zagrebačke biskupije 1563-78, hrv.-dalm. ban 1567-78, kardinal (od 1585). Zastupnik Ugarske na Tridentskom saboru; zagovornik kršć. jedinstva i poduzimanja protutur. vojne. Ugušio veliku hrv.-slov. seljačku bunu (1573), a kralju predložio da se njenog vođu, M. Gupca okruni užarenom krunom za primjer drugim buntovnicima.

7 drago kamenje, 1. Hope;2. Regent; 3. Koh-i-noor; 4. Tiffany; 5. Orloff; 6. Taylor-Burton; 7. dijamant Cullinan u središnjem dijelu vrha britanskog kraljevskog žezla

Francis Drake

Drava, rijeka u Italiji, Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj, desni pritok Dunava; duga 707 km (505 km u

pomoć djelovanja i dijaloga karaktera, pa je stoga ugl. namijenjena izvedbi na pozornici. Drami kao knjiž. rodu pripadaju tragedija, komedija, drama u užem smislu, ali i čitav niz drugih dramskih, odn. scenskih žanrova, kao što su vodvilj, farsa, burleska, melodrama, pasija i dr.

Janko Drašković

dramatizacija, 1. kazališno ili kakvo drugo javno uprizorenje pripovijesti ili drugog djela, osobito u poučne svrhe; prilagodba ili preradba knjiž. djela za izvedbu na pozornici; 2. u svakidašnjem govoru, naglašeno pričanje ili prepričavanje nekog događaja, pojave i sl.

219

Drava

D1.qxd

29.10.2003

22:52

Page 220

dražba Hrvatskoj). Izvire u S Italiji, u blizini Dobbiaca (Alpe), a u Dunav utječe kod Aljmaša (Hrvatska); granična rijeka Hrvatske sa Slovenijom odnosno Mađarskom. Jedina hrv. rijeka sa snježnim režimom (zaleđena 15-35 dana). Korito joj je široko, ponegdje i do 400 m, najveća dubina 7 m; djelomice plovna (od Osijeka do ušća, međunar. plovni put u dužini od 22 km); 6 HE. Veći grad i luka je Osijek.

dražba, prodaja stvari (nekretnina ili pokretnina) na javnome nadmetanju u kojemu zainteresirani kupci nude svoju cijenu za kupovinu, a prodavatelj prodaje stvar najpovoljnijem kupcu. Za veće količine prodavanoga, kao i za prodaju umjetnina, antikviteta i sl., dražba se naziva i aukcijom. U slučaju da se što ne može prodati dražbom, prodaje se jeftimbom, po cijeni nižoj od polazne.

Dreiser, Theodore, amer. književnik (1871–1945). Radnja njegovih naturalističkih romana vezana je uz društv. uspon i moralnu degeneraciju ambicioznih pojedinaca: Djevojka Carrie, Novčar, Titan, Genije. U najpoznatijem romanu Američka tragedija, o ambicioznom bezobzirnom mladiću koji ubija djevojku jer mu smeta na putu u visoko društvo, razobličio je mit o “američkom raju”. drenaža (franc.), 1. GRAĐEV, sustav podzemnoga odvodnjavanja zemljišta radi snižavanja razine podzemne vode i sl.; 2. MED, postupak kojim se drenom (posebnom cijevi) iz rane ili šupljine odvodi nakupljeni gnoj, sekret ili krv. Dresden, središnji paviljon Zwingera

drozdovi, gore: drozd cikelj; dolje: crvenoglavi kos

Dresden, gl. grad sav. pokrajine Sachsen, luka na rijeci Labi, Njemačka; 510 000 st. Sveučilište (1828), glazb. i lik. akademija, poznata galerija slika; barokne građevine (Zwinger i dr.). Tijekom stoljeća snažno se razvijao kao gl. središte Saske, oko kojega su se nalazili rudnici ugljena, bakra, olova i kositra, i uz koje je nastala snažna ind. porculana i kristala te tkaonice vunenog platna. U doba baroka i rokokoa (18. st.) zvali su ga “Firencom na Labi”. Danas su u njemu razvijene kem., elektrotehnička, prehr. industrija. U blizini velika nalazišta lignita. Teško stradao u savezničkom bombardiranju potkraj 2. svj. rata. dresura (franc.), privikavanje životinja radnjama koje im nisu prirođene. Dresuru ugl. obavlja dreser, učeći životinju rutinama vezanim za određeni posao (vođenje slijepaca, pronalaženje droge ili postradalih ljudi, cirkuski nastup i dr.).

Dreyer, Carl Theodor, dan. film. redatelj (1889–1968); naglašeno meditativni autor, koji se proslavio nijemim filmom Stradanje Ivane Orleanske i zvučnim filmom Vampir. Poslije je snimio filmove Dani gnjeva, Riječ, Gertrud. Osim scenarija pisao je i teorijske tekstove. drezina, izvorno dvokolica, preteča bicikla koja se pokretala odguravanjem nogama od zemlje. Ime je dobila po Nijemcu K. F. Draisu von Sauerbronnu (1785–1851). Danas, tricikl ili vagončić, koji se giba po želj. tračnicama i služi za nadzor pruge. Pokreće se ljudskom snagom ili motorom. Drežnik Grad, naselje na lijevoj obali Korane, 24 km JI od Slunja; 369 st. (2001). U sred. vijeku utvrđeni grad (središte hrv. župe). Spominje se od 13. st.; pod Turcima u 16-18. st.; danas ruševine. drijen ili dren (Cornus mas), domaća samonikla biljka, grm ili nisko stablo iz istoimene porodice. Plod je sočna koštunica duguljasta oblika, crvene boje; jestiv i ljekovit. Drvo je tvrdo i upotrebljava se u tokarstvu i stolarstvu. dril (engl.), metoda obuke (vojne, učeničke i dr.) kojom se osobe privikavaju na određeno ponašanje tako da obično uz strogu prismotru stalno ponavljaju određene radnje ili vježbe; PREN, prisiljavanje koga na kakve radnje često i više nego što taj može podnijeti. Drina, rijeka na Balkanskom poluotoku, duga 346 km, najveći pritok Save. Nastaje spajanjem rijeka Pive i Tare u Crnoj Gori, ulijeva se u Savu blizu Sremske Rače. U dijelu toka granična rijeka između BiH i Srbije. Hidroenergetski potencijal. drmeš, hrv. narodni ples u dvodobnoj mjeri, uz pratnju tamburaša. Pleše se u kolu ili u parovima; osobito je popularan u Pokuplju i Posavini. Drniš, grad u Dalmatinskoj zagori, kod Drniških vrata; 3 216 st. (2001). Građevna ind., vinarija. Važna utvrda u 16. i 17. st. (pod Turcima, od kojih je oslobođen 1683). Ostaci kule uz rijeku Čikolu; jezgra grada iz 18. st., crkva sv. Roka. Oštećen u ratu 1991-95; hrv. stanovništvo prognano, ali se poslije rata postupno vraća. Nedaleko od grada su Otavice, rodno mjesto kipara I. Meštrovića s obiteljskim mauzolejom. droge (franc.), 1. sirovi ili napola pripravljeni proizvodi biljnog ili životinjskog podrijetla, služe za izradbu lijekova (ljekovite d.); 2. prirodne ili kem. sintezom dobivene tvari koje se uživaju radi opojnog djelovanja te izazivaju ovisnost, npr. hašiš, heroin, kokain i dr. → opojne droge dromedar → deva drozdovi (Turdidae), porodica malih i srednje velikih ptica pjevica iz reda vrapčarki. Obuhvaćaju velik broj vrsta (o. 300), od kojih su najpoznatiji kosovi, slavuji, crvendać, razne vrste drozdova i dr.

drozofila (grč.), vinska mušica (Drosophila melanogaster), brojna skupina sitnih kukaca iz reda dvokrilaca. Živi kao nametnik na voću i drugim bilj-

220

D1.qxd

29.10.2003

22:52

Page 221

Drugi svjetski rat

nim tkivima. Jaja odlaže na voće koje fermentira. Brzo se razmnožava pa se koristi u pokusima, posebice za genetička istraživanja.

drugi korijen, kvadratni korijen, drugi korijen iz pozitivnoga realnog broja a jest takav pozitivni broj kojemu je kvadrat jednak a (oznaka a ), primjerice 4 = 2 ; → korjenovanje

Drugi svjetski rat (1939-45), rat između sila Osovine ili Trojnog pakta (Italija, Njemačka, Japan) i Saveznika (Vel. Britanija, Francuska, SSSR i SAD) i njima pridruženih država (ukupno 61 država, 110 mil. mobiliziranih). Rat je počela nacistička Njemačka – – radi uspostave totalitarnog poretka u Europi u kojoj bi ona imala ulogu gospodara – napadom na Poljsku 1. 9. 1939, nakon čega su joj Vel. Britanija i Francuska

221

Drugi svjetski rat

D1.qxd

29.10.2003

22:52

Page 222

druidi

Drugi svjetski rat, 1. okupacija Poljske, 1939; 2. bombardirani London, 1940; 3. napad Japanaca na Pearl Harbor, 7. 12. 1941; 4. razrušeni Nürnberg, 1945; 5. povlačenje Njemačke vojske iz Rostova, 1943.

1 2

3

4

5

objavile rat. D. s. r. obilježavaju brze i pokretne voj. akcije s uporabom motoriziranih i oklopnih postrojba te nesmiljena provedba totalnog rata. Sile Osovine (u prvom redu Njemačka) paralelno su vodile politiku zatiranja naroda koje je nacistička rasna teorija držala manjevrijednima (Židova i Cigana, slav. naroda). U prvoj fazi rata Njemačka je do ljeta 1941. okupirala gotovo čitavu kontinentalnu Europu te započela blokadu i bombardiranje Vel. Britanije, a Japan je zauzeo velik dio tihooceanskih područja. U ljeto iste god., 22. 6, Njemačka je započela i napad na Sovjetski Savez, a u prosincu 1941, nakon jap. napada na Pearl Harbor u rat ulaze i SAD. Prekretnica nastupa 1942, kada je zaustavljeno napredovanje sila Osovine (bitke kod Staljingrada, El Alameina, Midwaya) te su 1943. prisiljene na povlačenje (bitke kod Kurska, amer. iskrcavanje na Siciliji, slom Mussolinijeva fašist. režima i posljedična kapitulacija Italije); konačni udarac silama Osovine zadalo je anglo-amer. iskrcavanje u Normandiji 6. 6. 1944. i prodor Crvene armije prema Njemačkoj. Rat je u Europi završen bezuvjetnom kapitulacijom Njemačke 8. 5. 1945, a na Tihom oceanu bezuvjetnom kapitulacijom Japana 14. 8. iste god. (nakon što su Hirošima i Nagasaki uništeni atomskim bombama). D. s. r. bio je po broju žrtava najrazorniji sukob u ljudskoj povijesti (55-60mil. poginulih i ubijenih, 35mil. ranjenih).

druidi (lat. prema kelt.), keltski svećenici. Okupljali su se u određeno vrijeme u šumama i obnašali politeističke obrede, ali i sudsku vlast, odakle im polit., soc. i vjerska moć. Rim. vlast ih je zabranila i progonila, bojeći se njihova utjecaja u narodu. Bili su razvrstani u tri kategorije: d. u užem smislu, koji su obnašali žrtvene dužnosti; sudski i kraljevski savjetodavni d., te bardi i vrači.

društvene znanosti, skupina znanosti koje se bave proučavanjem čovjeka kao člana društv. zajednice i društva kao cjeline ljudske djelatnosti; npr. pravna znanost, jezična znanost (jezikoslovlje ili lingvistika), ekonomija, sociologija i dr.

Društveni otoci (franc. Îles de la Société), skupina otoka u Francuskoj Polineziji, u J dijelu Tihog oceana; 1 647 km2, 162 600 st. Vulkanskog podrijetla i pretežno brdoviti (Orohena 2 237 m, najviši vrh). Dijele se u dvije skupine: Zavjetrinski i Privjetrinski otoci. Uzgoj kokosove palme i banana. Ribarstvo i turizam. Izvoz kopra i fosfata. Gl. grad i luka Papeete na otoku Tahitiju.

društveni zajam → zajam društvo, 1. zajednica ljudi okupljena i sjedinjena baštinom (tradicijom), običajima, pravnim i polit. normama i poretkom na određenom području. U najvišem smislu ljudska zajednica u odnosu na prirodu; 2. manja takva skupina, formalna ili neformalna, udruženje, udruga.

Društvo naroda → Liga naroda društvo s ograničenom odgovornošću (krat. d.o.o.), poslovna organizacija u kojoj financ. odgovornost vlasnika seže samo do iznosa koji je uložio u društvo. U slučaju stečaja privatno vlasništvo ne tretira se kao vlasništvo društva.

Druzi, pripadnici etničko-religijske skupine na Bliskom istoku, u etničkom pogledu Arapi; u 11. st. iz Egipta su se naselili u Libanonu i Siriji, predvođeni Turčinom al-Darazijem, po kojemu su ih nazvali protivnici, dok sami sebe nazivaju muwahhidun – “ujedinjeni” (združeni). Ima ih o. 750 000: u Siriji (250 000), Libanonu (150 000), Izraelu (50 000) i dr. Feudalnopatrijarhalno društvo; sačuvana poligamija, krvna osveta; vjeruju u reinkarnaciju. Pripadnici šijitske sljedbe ismailita. Drvenik Mali, srednjodalm. otočić, JZ od Trogira; 3,3 km2. Uzgoj maslina, smokvi, badema, rogača; ribolov; naziva se i Ploča.

Drvenik Veli, srednjodalm. otok; 12,07 km2; najviši vrh Buhanj (178 m). Maslinarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, ribolov. Veće naselje Drvenik Veliki, 175 st. (2001). Crkve sv. Jurja (16. st.) i sv. Nikole.

222

D1.qxd

29.10.2003

22:52

Page 223

Država Slovenaca, Hrvata i Srba drveni ugljen, ugljen koji se dobiva suhom destilacijom drva. Vrlo je porozan te ima veliku sposobnost adsorpcije. Odlično je gorivo. Služi kao sredstvo za redukciju kovinskih oksida do kovina, za uklanjanje neugodnih mirisa i boja iz raznih tekućina, za čišćenje pitke vode i sl.

drvo, 1. (arbor), biljka čiji je nadzemni dio (stablo i krošnja) visok od 5 m naviše (po čemu se razlikuje od grma); 2. BIOL, (lignum), središnji dio drvenaste biljke, dio provodne žile, tzv. ksilem, koji provodi vodu i otopljene mineralne tvari iz zemlje prema gornjim dijelovima biljke. Građeno je od mrtvih dijelova, traheja, traheida i stanica drvenčica, te od živog dijela, parenhimnih stanica ksilema i traka srčike. Stijenke stanica mrtvih dijelova su zadebljale i sadrže drvenastu tvar – lignin, koji daje čvrstoću celuloznim stijenkama u koje je ugrađen. Debele lignificirane stijenke dijelova ksilema čine gl. masu drveta.

drvorez, također ksilografija (grč.), 1. višebojna grafička tehnika otiskivanja crteža urezanog u drvenu ploču; 2. slika, otisak dobiven takvom tehnikom. drvorezbarstvo, tehnika urešavanja drva plitkim i dubokim rezom; primjenjuje se u izradi predmeta umj. obrta (škrinje, ormari, klupe), gdje se nastavlja na izvorno nar. stvaralaštvo. Drvo se često premazuje bojama i pozlatom. Najviše umj. domete pokazuju rezbarije gotičkih i baroknih majstora.

drvo života, u većini mitologija i religija, simbol životne snage i besmrtnosti. U mezopotamskim religi-

jama takvim se drvetom (stablom) smatra palma datulje, u indoeuropskim hrast. Sumerski mitski junak Gilgameš pjeva o drvu života. Biblija pripovijeda o drvetu života i drvetu spoznanja dobra i zla u raju zemaljskom. U kršćanstvu d. ž. je Kristov križ, čest ukrasni motiv na odjeći i opremi. U mnogim narodima traje pradavni običaj da se povodom dobrih događaja zasadi spomen-drvo.

država, polit. zajednica organizirana na nekom teritoriju pod određenom suverenom vlašću; suveren i neovisan entitet sposoban ulaziti u odnose s drugim takvim entitetima i uživati sve atribute međunar. pravne osobnosti. Bitni su elementi svake države: stalno stanovništvo (državljani), određen teritorij i suverena vlast (neovisna prema unutra i prema vani). Drž. vlast obavljaju drž. organi, koje obično određuje ustav države. Prema ustrojstvu vrhovne vlasti, od Aristotela se razlikuju tri oblika države: monarhija (vladavina jednog), aristokracija (vladavina nekolicine izabranih) i demokracija (vladavina naroda); danas se razlikuju monarhija i republika. D. može biti složena (federacija, konfederacija), ili drvorez, gore: E. Munch, “Poljubac”; dolje: H. jedinstvena (unitarna). Holbein ml., “Bogataš” Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS), kratkotrajni, prelazni oblik drž. organizacije

iz ciklusa “Mrtvački ples” Država Slovenaca, Hrvata i Srba

223

D1.qxd

29.10.2003

22:52

Page 224

državljanstvo zap. južnoslav. naroda, nastao u trenutku raspada Austro-Ugarske na južnoslav. teritorijima pod njenom vlašću i nestao s formiranjem Kraljevine SHS (poslije Jugoslavije). Nakon što je Hrv. sabor 29. 10. 1918. raskinuo sve državnopravne veze Hrvatske s Austro-Ugarskom, proglašena je Država SHS s Nar. vijećem SHS i vladom, kojoj je na čelu bio Anton Korošec. Država je bezuspješno tražila priznanje od sila Antante. Istodobno su sa srp. vladom tekli pregovori o ujedinjenju s Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom. Inicijativu o provođenju ujedinjenja preuzeo je prvak Hrv.-srp. koalicije S. Pribićević, pa je Nar. vijeće SHS 24. 11. 1918. donijelo odluku o ujedinjenju Države SHS sa Srbijom i Crnom Gorom. Iako Hrv. sabor taj akt nije usvojio, dana 1. 12. 1918. u Beogradu je srp. regent Aleksandar Karađorđević proglasio ujedinjenje i stvaranje Kraljevine SHS, čime je Država SHS prestala postojati.

državljanstvo, pravna sveza između pojedinca i države, na temelju koje je stvoren niz međusobnih prava i obveza. Tako, državljanin neke države podliježe određenim javnim obvezama (npr. opća voj. obveza), a s druge strane uživa sva prava i slobode koja državljanima te države priznaje njezin pravni poredak. D. se može steći podrijetlom, rođenjem na državnom području, ili naturalizacijom, a izgubiti se može otpustom, odricanjem ili oduzimanjem.

državna riznica, odjel u ministarstvima financija koji kao gl. drž. blagajna obavlja različite drž. financ. radnje vezane uz fiskalnu ulogu države (planiranje, izvršavanje i nadzor drž. proračuna, računovodstvo drž. prihoda i rashoda, dnevno upravljanje drž. likvidnošću, izdavanje i obradbu drž. vrijednosnih papira, aktivno upravljanje unutarnjim i vanjskim javnim dugom, izdavanje i upravljanje drž. zajmovima, vođenje evidencije o poduzećima u kojima država ima vlasnički ulog). D. r. mora u određenim vremenskim razdobljima, obično dnevno, mjesečno i godišnje, izvještavati o stanju drž. likvidnosti. Ponegdje se pojam riznice upotrebljava za Marin Držić, “Tirena”, cijelo ministarstvo financija (npr. u SAD-u Treasury Venecija 1630. Department), pa su tada i funkcije riznice mnogo šire. državni (javni) zajam, zajam što ga država uzima od unutarnjih i izvanjskih zajmodavaca. Za javnim zajmom država poseže kada ne može iz redovitih prihoda (poreza i pristojba) pokriti ukupne → javne rashode. Upravljanje veličinom javnog zajma u okviru opće gosp. politike bitno je radi razumne i pravedne razdiobe tereta otplate zajma među generacijama. državni (javni) dug, sve obveze središnje drž. vlasti i vlasti lokalnih jedinica prema vjerovnicima, nastale iz javnog zajma, preustroja gospodarstva, ili kakva drugog razloga zbog kojega se država zadužila. državni razlog → raison d'état

državni stručni ispit, ispit koji moraju položiti svi drž. službenici. Polaže se pred drž. ispitnom komisijom. Opći dio ispita zajednički je za sve vježbenike bez obzira na zanimanje, a posebni se dio sastoji od provjere posebnih znanja potrebnih za obavljanje određene drž. službe. državni udar, iznenadno i neustavno, često nasilno rušenje vlasti; obično se događa u razdoblju polit. nestabilnosti i neizvjesnosti, a izvode ga osobe i tijela unutar strukture vlasti (voj. časnici, članovi vlade i druge skupine ili pojedinci iz drž. struktura).

državno odvjetništvo, samostalno i neovisno drž. tijelo ovlašteno da postupa protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih djela, te da poduzima pravna sredstva za zaštitu ustavnosti i zakonitosti. Temeljno pravo i gl. dužnost drž. odvjetnika jest progon počinitelja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti.

Držić, Džore, hrv. pjesnik (1461–1501), jedan od najranijih hrv. petrarkista. Dio pjesama uvršten mu je u Zbornik Nikše Ranjine (1507). Napisao je i scensku eklogu Radmio i Ljubmir, pa se smatra začetnikom hrv. dramske pastorale.

Držić, Marin, hrv. komediograf i pjesnik (1508–1567), nadimkom Vidra. Početak njegova knjiž. stvaranja obilježen je petrarkističkom zbirkom Pjesni ljuvene (1551), u koju su uvršteni i dramski tekstovi u stihu: Tirena, Venera i Adon te Novela od Stanca. Napisao je i tragediju Hekuba, komedije Dundo Maroje i Skup, pastirsku igru Grižula, pet pisama upućenih toskanskom vojvodi Cosimu Mediciju, od kojega je tražio potporu za zamišljeni prevrat i rekonstrukciju dubrovačkoga društva. Premda dio njegovih djela nije sačuvan, ili je do nas došao u fragmentima, D. je po knjiž. vrijednosti i životnosti svoga opusa najznačajniji hrv. renesansni dramatičar i komediograf. Držislav, Stjepan → Stjepan Držislav DT-goriva kuglica, prikladan oblik fuzijskoga goriva deuterij-tricij za uporabu u laserski pobuđenim fuzijskim reakcijama; sadrži jednak broj molekula deuterija i tricija, težinski je to 40% deuterija i 60% tricija. Veličina kuglice prilagođena je energiji lasera kojim se pobuđuje reakcija. Kilogram DT-goriva energijski je ekvivalentan 100 t ugljena.

dual (lat.), dvojina; gramatička kategorija broja. U suvremenome hrv. jeziku d. se izgubio. Upotrebljava se samo uz brojeve dva, tri i četiri.

dualizam (lat.), dvojnost, 1. FILOZ, učenje o postojanju dvojstva – duha i tvari, ideje i materije; 2. RELIG, vjerovanje u dva načela koja ravnopravno postoje u svijetu (dobro–zlo, svjetlo–tama, muško–žensko, Bog–Sotona); 3. FIZ, temeljno načelo valne mehanike (tvar ima svojstvo elektromagn. valova, a valovi svojstvo čestica); 4. POV, dvojno ustrojstvo → Austro-Ugarske Monarhije.

224

D1.qxd

29.10.2003

22:53

Page 225

Dubrovačka Republika Dubai, arap. emirat, na JI Arabijskog poluotoka; 3 750 km2, 585 000 st. Nazvan po istoimenom gradu, koji mu je upravno, gosp. i prometno središte. Član je države → Ujedinjenih Arapskih Emirata. Dubai, gl. grad istoimenog emirata; 266 000 st. Trg. luka u Perzijskom zaljevu, jedno od gl. tržišta zlata na Sred. istoku. Međunar. zračna luka (promet Europa – – Sred. istok). Otkrićem velikih nalazišta nafte 1969. grad se počeo snažno razvijati.

481 000 st., šire grad. područje 985 000. Gl. gosp. i kult. središte zemlje. Sveučilište (1591). Akademija znanosti, galerije, muzeji; crkva sv. Patrika iz 13. st. Brodogradnja, kovinska, prehr. (pivo) i tekstilna ind. Utemeljen na prostoru stare danske naseobine iz 9. st., 1170. zaposjedaju ga Englezi te je otada središte engl. širenja u Irskoj. Gl. grad države postao 1922, poslije njezina oslobođenja od engl. vlasti.

Dubček, Aleksander, slovački političar (1921– –1992), prvak CK KP Slovačke 1963-68, od siječnja 1968. prvi sekretar CK KP Čehoslovačke; inicijator demokratskih reformi (“socijalizam s ljudskim likom”). Nakon voj. intervencije snaga Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj, prisiljen na ostavku (1969), potom isključen iz polit. života (1970). Nakon sloma komunizma (“baršunasta revolucija”) u prosincu 1989. izabran za predsjednika Narodne skupštine Češko-Slovačke Republike. Dubica → Hrvatska Dubica dubinomjer, sprava za mjerenje dubine mora. Ima ih više vrsta: ručni, Thomsonov, ultrazvučni. Thomsonov d. određuje dubinu mjerenjem hidrostatskog tlaka.

dubler (franc.), dvojnik, osoba koja u filmu zamjenjuje nekoga glumca u kadru ili sceni u kojoj nije važno vidjeti glumca na izravniji način, odn. tamo gdje se mora očitovati vještina koje glumac nema. Kaskader (franc.), d. koji zamjenjuje glumca u opasnim glumačkim izvedbama.

dubleta (franc.), inačica; FILOL, alternativni oblik neke riječi; dvije riječi različita oblika (kadšto i značenja) a istog podrijetla. Dublin (irski Baile Átha Cliath), gl. grad Republike Irske i luka na ušću rijeke Liffey u Irsko more;

Dublin

dubnij, kem element (simbol Db), koji pripada 5. skupini periodnog sustava elemenata; at. broj 105, rel. at. masa 262; prijelazni element, skupina vanadija. Sintetska radioaktivna kovina, dobivena (1967) bombardiranjem americija (243Am) jezgrama neona (22Ne). Ime dobio po rus. institutu za nuklearna istraživanja u Dubni.

Dubrovačka Republika, slobodna država, republika na području grada Dubrovnika i njegove neposredne kopnene i otočne okolice, koja se razvila iz srednjovj. dubrovačke komune i kao država postojala od 15. st. do 1808. Zauzimala je 1 092 km2 s 35-45 000 st.; u gradu se broj st. kretao između 6-10 000. Granice D. R. danas su drž. granice Republike Hrvatske prema BiH i Crnoj Gori. Grad Dubrovnik razvijao se iz naselja Ragusium, koje su poč. 7. st.

225

Dubrovačka Republika

D1.qxd

29.10.2003

22:53

Page 226

Dubrovačko-neretvanska županija podigli žitelji razorenog Epidaura (Cavtata). Prvotno je posjed grada bio ograničen na Astareju, odn. područje uz more od Zatona do Cavtata s akvatorijem Elafita te otočićima Lokrumom, Bobarom, Mrkanom i Supetrom. U drugoj pol. 13. st. D. R. stječe Lastovo, 1333. Ston i Pelješac, a u prvoj pol. 14. st. i Mljet. God. 1399. kupuje od bos. kralja Primorje između Stona i Orašca; 1419. i 1426. stječe Konavle s poluotočićem Moluntom. D. R. priznavala je vlast Bizanta i Normana (do 1205), Mlečana (1205–1358), hrv.-ugar. dud vladara (od 1358); od 15. st. službeno nosi međunarodno priznati naziv D. R. (Respublica Ragusina). Do 1526. u sklopu hrv.-ugar. države, potom od 1683 (do 1808) plaća harač Osmanskom Carstvu. Prema unutar. ustrojstvu vlasti, D. R. bila je aristokratska republika s gl. tijelima drž. vlasti: Veliko vijeće, Vijeće umoljenih, Malo vijeće i knez. Gosp. moć Republike zasnivala se na razgranatoj trgovini s Balkanom, Levantom dudov svilac i Sredozemljem, a na podlozi snažno razvijena pomor. prometa nastala je bogata kultura (književnost, slikarstvo, graditeljstvo, znanost). Vrhunac procvata D. R. postignula je u 15-16. st.; opada nakon katastrofalnog potresa 1667. God. 1806. Francuzi su okupirali grad, a 31. 1. 1808. službeno ukinuli D. R.

Dubrovačko-neretvanska županija, administrativno-teritorijalna jedinica na krajnjem JI Hrvatske sa sjedištem u Dubrovniku; 1 782 km2, 121 871 st. (2001). Obuhvaća 17 općina i 5 gradova.

Dubrovnik, grad, luka i središte Dubrovačko-neretvanske županije, smješten u podnožju Srđa; 30 078 st. (2001). Turizam, hotelijerstvo, pomorstvo, marina. Ind. ulja, boja. Zračna luka → Čilipi. Zaštićen kao spomenik svj. kult. baštine. Dubrovački arhiv, knjižnice, instituti, muzeji, galerije; Dubrovački ljetni festival (osn. 1950). Zidine (12-17. st.) s tvrđavama, Knežev dvor (15. st.), palača Sponza (16. st.), Velika i Mala Onofrijeva česma, Orlandov stup, crkve sv. Spasa (16. st.) i sv. Vlaha (18. st.), katedrala (18. st.), ljetnikovci, palače i dr. Najvažniji dio povijesti jest → Dubrovačka Republika, s vrhuncem razvoja u 15. i 16. st.; potres 1667. nanio mu je velike štete. Teško Dubrovnik oštećen za srp.-crnogor. agresije 1991-92.

Duchamp, Marcel, franc. slikar (1887–1968), sljedbenik futurizma (Akt silazi niz stepenice) i dadaizma (Fontana); borio se protiv ustaljenih kanona o umj. djelu (ready-made skulpture); preteča je konceptualne umjetnosti. dud (Morus), stablo iz istoimene porodice. Iz cvata se razvija skupni plod – dud ili murva, poput mesnata grozdića. Raste u umjerenom području S hemisfere i na višim nadmorskim visinama u tropskom pojasu. U Hrvatskoj su poznati bijeli, crveni i crni dud. Plodovi su jestivi, od njih se priređuje sirup koji se koristi u farmaciji, i rakija dudovača. Drvo je čvrsto i tvrdo i koristi se u kolarstvu, tokarstvu i gradnji čamaca. dudov svilac (Bombyx mori), leptir iz porodice prelaca, noćnih leptira čije se gusjenice hrane lišćem bijelog duda. Nakon nekoliko presvlačenja zakukulji se u gustu duguljastu kukuljicu u koju isprede i do 600 m tanke svilene niti. Nit je bogata glicinom, alaninom i tirozinom, te se koristi za proizvodnju svile. Postojbine svilaca su Kina i Japan, a u Europu je donesen u 4. st. Uzgaja se. duel → dvoboj duet (tal.), dvopjev, skladba za dva pjevača s pratnjom ili bez nje; u operi se razlikuju lirski i dramatski d.; skladba za dva glazbala s pratnjom ili bez nje je duo. Također, dva pjevača koji nastupaju zajedno.

dug, pasivna strana u obveznopravnom odnosu vjerovnik–dužnik, koja iskazuje obvezu jedne osobe ili strane drugoj osobi ili strani kao rezultat njihova prethodnog sporazuma; novčana obveza dužnika; količina novca što je jedna strana duguje drugoj kao posljedicu transakcije u kojoj je na temelju usmenog ili pismenog ugovora ili sporazuma vrijednost prešla na dužnika. dúga, atmosferska pojava koja nastaje zbog loma i refleksije Sunčane svjetlosti na kišnim kapima. Dobro razvijena d. sastoji se od sjajnoga primarnoga luka od sedam boja Sunčeva spektra (izvana crvene boje, a prema unutra slijede narančasta, žuta, zelena, modra, indigo i ljubičasta) i manje intenzivnoga sekundarnog luka s obrnutim slijedom boja. Unutar primarnoga luka katkad se vidi još jedan ili više vrlo slabih lukova. D. se vidi jedino kad je promatrač leđima okrenut Suncu, a ispred njega je oblak s kišnim kapima obasjan Suncem.

nastanak dúge

Dugan, Franjo st., hrv. skladatelj i orguljaš (1874–1948); dugogodišnji urednik glazb. časopisa

226

D1.qxd

29.10.2003

22:54

Page 227

Duknović Sv. Cecilija (1907-42) i jedan od utemeljitelja cecilijanskoga pokreta u Hrvatskoj. U romantičkoj tradiciji pisao je za orgulje, komorna i zborska djela. Objavio priručnike Nauka o muzičkim formama i Nauk o glazbalima.

Duga Resa, grad na rijeci Mrežnici, 11 km JZ od Karlovca; 6 567 st. (2001). Smješten na želj. i cestovnom smjeru Zagreb–Rijeka. Tekstilna ind. (utemeljena u 19. st). Dugi otok, najveći otok u zadarskoj sjevernodalm. otočkoj skupini; 114,44 km2; pruža se u smjeru SZ-JI. Najviši vrh Vela straža (337 m). Uz Pag, najrazvedeniji hrv. otok s mnogim otočićima uz obalu; Z obala puna klifova; mnogobrojne špilje (Strašna peć, Kozja peć, Pećina i dr.). Vinogradarstvo, maslinarstvo, ribarstvo; tvornica ribljih konzerva (Sali); turizam. Najveće naselje → Sali, ostala Zaglav, Žman, Brbinj, Božava. JI dio otoka (6 706 ha) zaštićen kao park prirode (Telašćica), dio nacionalnog parka Kornati.

dugi val, područje radiovalova kojima su valne duljine od jednoga do deset kilometara (oznaka LW, od engl. long wave). Često se, prema niskim frekvencijama, označuje i s LF (engl. low frequency), a odgovara mu područje 30-300 kHz. Prije uspostave satelitskih telekomunikacijskih mreža u dugovalnom su se području održavale globalne radioveze, jer je u njemu moguć ogib kilometarskih valova na reljefnim zaprekama.

Dugo Selo, grad, 23 km I od Zagreba; 8 483 st. (2001); zagrebačko prigradsko naselje. Važno prometno raskrižje. Prehr., građevna ind.; ciglana, pilana. U okolici ležišta zemnog plina i nafte. Spominje se u 13. st. kao posjed reda templara. Župna crkva sv. Martina iz 1900.

duh, 1. FILOZ, nematerijalno, natprirodno djelatno načelo, smatrano prvenstveno besmrtnim, ili po podrijetlu božanskim. U povijesti filozofije d. je poistovjećen sa životnom snagom koja prožima sve oduhovljeno u zbilji, ili s pojedinačnom sviješću mislećega subjekta. Prosvjetiteljska filozofija smatrala ga je proizvodom odgoja i društv. običaja i zajedničkim temeljem sviju svijesti. G. W. F. Hegel drži da je d. načelo racionalnosti koje se ozbiljuje u svemu zbiljskome; 2. RELIG, besmrtno, vječno, bit nazočna u svakom pojedincu, nasuprot njegovoj tjelesnosti, s kojom je često i u protivnosti; duša; → Duh Sveti; 3. PROŠ, sveukupnost duševnih (psihičkih) procesa; ličnost pojedinca s obzirom na sve njegove značajke; sveukupnost osobina kakve skupine ili zajednice (duh grada, duh naroda); zamišljeno natprirodno biće.

duhan (Nicotiana), jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice pomoćnica. Može narasti više od 2 m u visinu, ima velike nerazdijeljene listove, duge o. 60 cm, koji se suše, fermentiraju, te se upotrebljavaju za pušenje, nekad i za žvakanje, ili šmrkanje. Gl. spoj koji listovi sadržavaju jest nikotin, koji djeluje na živčani

sustav. Upotrebljava se u farmaciji, u poljoprivredi za proizvodnju insekticida, a plodovi za dobivanje tehničkog ulja. Postojbina mu je suptropska Amerika, a u Europu je unesen u 16. st. Uzgaja se gotovo u cijelom svijetu u različitim varijetetima i ima veliko ekon. značenje.

Duhovi, kršć. blagdan, slavi se na pedesetnicu (pedeseti dan) po Uskrsu. Spada u Gospodnje blagdane i spomen je silaska Duha Svetoga u obliku plamenih jezika na apostole, koji su se, prestrašeni duhan Isusovim pogubljenjem, bili sakrili. Silaskom Duha Svetoga postali su neustrašivi i izišli na trg propovijedati o Isusu. duhovi, u nekim religijama i vjerovanjima, bestjelesna bića koja predstavljaju bilo umrle ljude, bilo životinje, bilo rijeke, šume, stabla i sl. Mogu biti dobroćudni ili zloćudni (demoni) te se valja truditi da ih se udobrovolji. Duh Sveti, u kršćanstvu, treća božanska osoba. Objavio ga Krist. Duh Sveti tješi one koji trpe, daje snagu onima kojima se prijeti, djeluje u sakramentima krštenja, potvrde, svetog reda i ženidbe; vodi Crkvu kroz povijest; Marija je po njemu začela Isusa; nadahnuo je pisce biblijskih knjiga; udjeljuje vjernicima sedam darova: mudrost, razum, savjet, jakost, znanje, pobožnost i strah Božji. Ikonografija ga prikazuje u liku golubice i plamenih jezika. Dujam, sv., pučki sv. Duje, mučenik, solinski biskup, zaštitnik Splita, podrijetlom iz Sirije. Prema legendi, učenik sv. Petra. Po arheol. nalazima, bio je biskup u Solinu krajem 3. st. i ubijen je 304. s ostalim solinskim mučenicima za vrijeme Dioklecijanovih progona. Nakon razorenja Solina, tijelo mu je preneseno u Dioklecijanov mauzolej, koji je pretvoren u splitsku katedralu. Prikazan je uza sv. Venancija mučenika na mozaiku u lateranskoj krstionici u Rimu.

Dujšin, Dubravko, hrv. kaz. glumac (1894–1947). Od 1920. prvak zagrebačkoga HNK u kojem je ostvario više uloga iz klasičnog repertoara (Shakespeare), starije hrv. i suvremene drame (Držić, Vojnović, Krleža) te u realističkim djelima rus. pisaca.

dukat (tal.), 1. naziv za mlet. zlatni novac od 13-19. st., prvotno zvan tako po natpisu ducatus - vojvodstvo (naziv za Mletačku Republiku), od 16. st. zvan i cekin (tal. zecchino, prema zecca kovnica); 2. naziv za zlatnik općenito; 3. stara mjera za težinu zlata (1871. god.: 3,490896 g).

Duklja, srednjovj. područje u primorju oko Skadarskog jezera. Ime dobila prema ilir. plemenu Dokleata, odn. rim. gradu Doclea (ruševine kraj Podgorice). Pod imenom D. poznata je do 10. st.; od 11. st. naziv D. sve se češće zamjenjuje imenom Zeta (prema istoimenoj rijeci u Crnoj Gori). Duknović, Ivan, talijanizirano ime Giovanni Dalmata, hrv. renesansni kipar (o. 1440 – nakon

227

sv. Dujam Ivan Duknović, Sv. Ivan Evađelist, Trogir, katedrala

D1.qxd

29.10.2003

22:54

Page 228

Dulčić 1509), radio u Rimu, u Mađarskoj za kralja Matiju Korvina, i u Trogiru (kipovi sv. Ivana Evanđelista i sv. Tome u kapeli bl. Ivana Ursinija u prvostolnici). Djela su mu prepoznatljiva po mekoj modelaciji.

Dulčić, Ivo, hrv. slikar (1916–1975), izraziti kolorist. U početku slika figurativno (krajolici, mrtve prirode, interijeri, portreti), potom prelazi na apstraktni izraz. Uveo modernitet u hrv. sakralne prostore (vitraji u crkvi sv. Franje u Zagrebu, freska u crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu, mozaici u dubrovačkim crkvama sv. Dominika i sv. Mihajla na Lapadu).

Dulong, Pierre Louis, franc. kemičar

Ivo Dulčić, “Portret Antuna Masle”

(1785–1838), formulirao s A. T. Petitom tzv. Dulong-Petitov zakon po kojemu je atomska toplina, koja se dobije množenjem atomske težine i specifične topline, za sve čvrste elemente konstantna.

duljina, mjera jednodimenzionalne protežnosti u ravnini ili prostoru.

duma (rus. misao, savjet, vijeće), 1. u srednjovj. Rusiji, vijeće članova kneževe pratnje; savjetodavno, zakonodavno i izvršno tijelo do cara → Petra I. Velikog. Danas označava Donji dom rus. parlamenta; 2. ukr. epska nar. pjesma, rasprostranjena među dunja Kozacima; pjevali su je putujući pjevači (kobzari).

Dumas, Alexandre, nazvan D. otac, franc. književnik (1803–1870), začetnik pustolovno-povijesnih romana feljtona, koji su živom fabulom, dijalozima i opisima utjecali na čitavu eur. tzv. trivijalnu književnost. Od 300 njegovih romana najpoznatiji su: Tri mušketira, Grof Monte Cristo. Dumas, Alexandre, nazvan D. sin, franc. književnik (1824–1895), zagovornik utilitarizma u umjetnosti; autor romana i drama koje su utjecale na ukus Alexandre Dumas otac franc. čitateljstva 19. st. Proslavio se romanom-dramom Dama s kamelijama, koja je poslužila kao libreto za Verdijevu operu La Traviata. Dunav

dum-dum metak, puščano zrno zarezana ili udubljena vrha, koje se pri udaru rascvjeta i time nanosi osobito teške rane. Ime dobio po gradiću Dum-Dumu u Indiji. Upotreba takva streljiva je zabranjena međunar. konvencijama. dumping → damping Dunav, rijeka u sred. i ist. Europi; duga 2 857 km (u Hrvatskoj 188 km), porječje 817 000 km2 (duljinom i porječjem u Europi veća je samo Volga). Izvire u I Schwarzwaldu (Njemačka); nastaje sutokom rijeka Brege i Brigacha; utječe deltastim ušćem u Crno more (Rumunjska). Protječe kroz devet država, a narodi uz njezine obale različito je nazivaju: u Njemačkoj i Austriji Donau, u Slovačkoj i Ukrajini Dunaj, u Mađarskoj Duna, u Hrvatskoj, Srbiji i Bugarskoj Dunav, u Rumunjskoj Dunărea. Najvažniji pritoci: Inn, Tisa, Morava, Olt, Prut i dr.; u Hrvatskoj Sava i Drava. Plovan o. 2 600 km (od Ulma do Crnoga mora); kanal Rajna–Majna–Dunav (1992). Veći grad u Hrvatskoj: Vukovar. Veliko značenje ima u gospodarstvu, prometu, trgovini, a na nekim dijelovima i u turizmu. Slobodna plovidba Dunavom uvedena je međunar. sporazumom iz 1948.

Dunkerque, grad i luka na Doverskim vratima, departman Nord, Francuska; 87 900 st. Brodogradnja; rafinerija, metalurgija, tekstilna industrija. Trajektna luka za veze s Vel. Britanijom. Na poč. 2. svj. rata (27. 5 – 4. 6. 1940) bio je poprište velikog povlačenja u Vel. Britaniju 350 000 engl. i franc. vojnika, koje su opkolile premoćne njem. snage. dunja (Cydonia oblonga), drvo iz porodice ruža. Veliki mirisni plodovi su jezgričavo voće, zelenkastožute boje i trpka okusa, sadrže puno tanina. Koriste se za proizvodnju napitaka i slastica. Samonikla je u Aziji, a uzgaja se posvuda osim u Australiji. Poznata je kultivirana japanska d. s grimiznocrvenim cvjetovima. duodecimalni sustav (lat.), pozicijski brojevni sustav s bazom 12; u njemu se brojevi zapisuju s pomoću znamenaka 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 kojima treba dodati još dva posebna znaka za 10 i za 11 (25 u tom sustavu odgovara broju 29 u decimalnome, jer je 2⋅12 + 5 = 29). Tragovi tog sustava ostali su u nazivima za 12 (duzina, tucet), gros za 144, i njihovoj uporabi u svakidašnjem životu; 12 je broj inča u stopi, broj unca u funti (to je i broj mjeseci u godini te broj sati u pola dana, što je povezano sa → seksagezimalnim sustavom). dupini → pliskavice duplikat (lat.), 1. drugi primjerak iste vrijednosti, doslovan prijepis ili kakva kopija prvotnoga dokumenta ili istovjetan predmet (npr. drugi primjerak knjige u knjižnici); 2. kopija prvotnoga predmeta (npr. kipa, reljefa itd.); 3. RAZG, vrlo sličan predmet.

dur (lat.), sustav tonova dijatonske ljestvice s polustupnjevima (između III. i IV. te VII. i VIII. stupnja); trozvuci na gl. stupnjevima (prvom, četvrtom i petom)

228

D1.qxd

29.10.2003

22:54

Page 229

dužina sastoje se od velike terce i kvinte. Sustav dura i mola u upotrebi je u eur. glazbi od 17. st.

duraluminij → aluminij Durban, grad i luka na obali Indijskog oceana, Južnoafrička Republika; 729 900 st., šire grad. područje 1 137 000. Utemeljen 1824. Sveučilište (1960), galerije, muzeji. Rafinerija nafte; pivarska i drvna industrija. Važna luka za izvoz ugljena, mangana, kroma i zlata. Tradicionalno polazište za lov na kitove. Turizam.

Dürer, Albrecht, njem. slikar i grafičar (1471– –1528), najznačajniji njem. renesansni slikar; sintetizirao domaću kasnogotičku tradiciju s realističkim izrazom tal. renesanse. Uljem naslikao mnogobrojne portrete, autoportrete, sakralne, oltarne i samostalne kompozicije (Drezdenski oltar, Majka Božja s češljugarom). Tehnikom akvarela bilježio krajolike, studije cvijeća i biljaka (Nürnberg sa zapada); preciznim linijama crtao životinje (Mladi zec). Slobodnom i neuobičajenom interpretacijom biblijskih motiva izradio impozantan opus drvoreza i bakroreza (Apokalipsa, Velika i Mala pasija, Marijin život, Vitez, smrt i vrag, Melankolija). Pisac traktata o slikarstvu, proporcijama i geometriji. Durrell, Lawrence, engl. književnik (1912–1990), pisao drame, pjesme, putopise, eseje i romane. U tetralogiji Aleksandrijski kvartet istančanim stilom kao i tehnikom mijenjanja pripovjedačke perspektive prikazao je splet raznolikih ljubavnih veza i ljudskih suprotnosti te složenost prostora i vremena.

Düsseldorf, gl. grad sav. pokrajine Nordrhein-Westfalen, Njemačka; 663 600 st. Razvio se na utoku rijeke Düssel u Rajnu; važna luka na Rajni za područje Ruhra i cijele pokrajine. Sveučilište, Akademija umjetnosti (1767) i znanstv. instituti, muzeji. Grad. vijećnica (16. st.), dvorac Jägerhof (18. st.), crkva sv. Andrije (17. st.). Trg. i industr. središte: metalurgija, kovinska, kem., farmac., tiskarska industrija.

duša, 1. FILOZ, načelo i temelj individualnog života; nematerijalan dio čovjekova bića koji posjeduje svjesno iskustvo, kontrolira želje, težnje i djelovanja te održava čovjekov identitet. U povijesti filoz. misli pojam d. poprimio je različita značenja, koja se mogu sažeti u četiri temeljna: d. je duhovna, besmrtna, od tijela odvojena bit (spiritualizam); d. ne postoji neovisno o tijelu, ona je funkcija tijela (materijalizam); d. je jedinstvena zbilja i sve od nje potječe (idealizam); d. je manifestacija višeg načela i ona je sama zbilja (panteizam). 2. RELIG, d. je duhovni i besmrtni dio čovjeka, udahnut čovjeku Božjom voljom, i ona će poslije tjelesne smrti primiti nagradu ili vječnu kaznu (prokletstvo).

Dušanbe (1929-61. Staljinabad), gl. grad Tadžikistana; 582 000 st. Akademija znanosti (1951). Rafinerija nafte; kovinska, tekstilna, prehr. industrija. Poljoprivredno, trg. središte (pamuk, voće i dr.).

duševne bolesti, bolesti koje se očituju

kompleksnim poremećajem → psihičkih (duševnih) funkcija kao što su ponašanje, razumijevanje, pamćenje, čuvstveni i nagonski život, tako da je uklapanje bolesnika u ljudsku zajednicu otežano ili posve onemogućeno. Mogu nastati zbog oštećenja moždanih struktura i poremećaja u prijenosu živčanih signala u mozgu, ili pak bez jasne materijalne podloge. Među skupinama ne postoje oštre granice u pogledu pojavnosti, a uzročni činitelji često nisu poznati. D. b. se mogu podijeliti na: demencije, psihoze, psihopatije, epilepsije, oligofrenije i neuroze. dušična gnojiva, spojevi dušika koji se upotreb- Albrecht Dürer, “Četiri ljavaju kao umjetna gnojiva. Najvažniji je amonijev apostola”, München, nitrat. Upotrebljavaju se i spojevi natrijev nitrat i Alte Pinakothek urea. dušična kiselina, bezbojna korozivna otrovna tekućina, HNO3, d 1,50. Industr. se proizvodi polazeći od amonijaka. Komercijalna koncentrirana d. k. je 67 %-tna; jaki oksidans, najveći se broj kovina u njoj otapa dajući nitrate, ali uz oslobađanje dušikovih oksida. dušik, kem. element (simbol N) 15. skupine (prije V B) periodnog sustava elemenata; at. broj 7, rel. at. masa 14,00674; ima ga u zraku (o. 78 volumnih %) i bitan je sastojak proteina i nukleinskih kiselina u živim organizmima; za industr. svrhe dobiva se frakcijskom destilacijom tekućeg zraka; čisti se d. u laboratoriju može dobiti zagrijavanjem kovinskog azida. Najvažniji oksidi: dušikov dioksid, NO2, djeluje kao oksidans; dušikov monoksid, NO, međuprodukt pri dobivanju dušične kiseline, nedavno otkrivena njegova važna uloga u živom organizmu; dušikov oksid, N2O (dušikov oksidul ili dušikov suboksid), upotrebljava se kao anestetik prilikom lakših operacija. dušikova skupina elemenata, peta gl. skupina periodnog sustava elemenata; čine je: dušik, fosfor, arsen, antimon i bizmut. Atomi svih tih elemenata imaju po pet elektrona u vanjskoj ljusci. Oksidacijski stupanj im ovisi o elementima s kojima stupaju u reakciju. Dušni dan → Svi sveti dušnik, dio dišnog sustava u obliku cijevi koja se nastavlja na grkljan, a grana se na dvije dušnice koje vode u plućna krila. Unutrašnju stranu pokriva sluznica koja grije i vlaži zrak te finim trepetljikama izbacuje udahnute čestice prašine. U stijenci sadrži hrskavične prstenove te je stalno otvoren. → bronhi Duvanjsko polje → Tomislavgrad Duvno → Tomislavgrad dužd (mlet. doxe, tal. doge, dogio), u prošlosti, naziv za poglavara tal. republikâ Venecije (Mletačke Republike) i Genove.

dužina, najkraća spojnica dviju točaka. Dužina određena točkama A, B nekog pravca jest skup svih

229

D1.qxd

29.10.2003

22:55

Page 230

dvanaesnik točaka tog pravca koje se nalaze između A i B, — — uključujući i njih (oznaka AB ili BA).

dvodomni sustav → parlament dvoglasnik ie, složeni samoglasnik otvornik. Uvijek

dvanaesnik, dio probavne cijevi, između želuca i tankog crijeva, dug o. 12 palaca (prosječno o. 25 cm). U nj se ulijevaju žuč i gušteračin sok te se kiseli sadržaj želuca neutralizira.

je dug i tvori jedan slog i to tako da je slogotvoran drugi dio -e. Mijenja se u različitim oblicima riječi: ije/je/e/i. Nekada se pisao ie, a gotovo cijelo 20. st. pisao se troslovom ije. To je refleks praslavenskoga glasa jat.

dvanaesterac, stih od dvanaest slogova, najčešće s cezurom (stankom) iza šestoga sloga. U franc. književnosti poznat kao aleksandrinac. U hrv. književnosti javlja se u 15. st. i u njoj ostaje najraširenijim stihom; njime je i M. Marulić napisao Juditu (1501).

dvojne (binarne) zvijezde, parovi zvijezda koje su vezane međusobnim gravitacijskim privlačenjem pa se gibaju zatvorenim putanjama oko zajedničkog težišta. U svemiru je to česta pojava te se danas procjenjuje kako je većina zvijezda povezana u parove ili u složenije sustave.

dvanaesttonska ljestvica → dodeka-

dvojnice, također i vidulice, svirale, pastirsko

fonija

puhačko glazbalo s dvjema cijevima s rupicama; dvoglasje se najčešće izvodi tako da desna cijev služi za gl. melodiju, a lijeva za pratnju.

Dvigrad, ruševine utvrđenog srednjovj. grada u Istri, 2 km od Kanfanara, u blizini Limskoga kanala. Napušten od 1631. zbog epidemije kuge; ostaci romaničkih i gotičkih zdanja, bogati arheol. nalazi. U blizini su i ruševine benediktinskog samostana iz 10. st. dvodihalice, gore: australska; dolje: južnoamerička

Dvina, Sjeverna, rijeka u SZ Rusiji; duga 744 km, porječje 360 000 km2. Nastaje spajanjem Suhone i Juga, utječe u Bijelo more. Kanalskim sustavom povezana s Volgom. Dvina, Zapadna (letonski Daugava), rijeka u I Europi (Bjelorusija i Letonija); duga 1 050 km, porječje 85 100 km2. Izvire u Valdajskom visočju, a utječe u Riški zaljev (Baltičko more). Berezinskim kanalom povezana s Dnjeprom.

dvor, 1. Veliki Tabor; 2. Donji Miholjac; 3. Balloch u Škotskoj; 4. Arundel u juž. Engleskoj; 5. Chambord u Francuskoj; 6. Neuschwanstein u Bavarskoj

dvoboj ili duel (lat.), borba između dvaju boraca, u svim značenjima – od fizičke borbe do nadmetanja u mišljenjima.

dvodihalice (Dipnoi), slatkovodne ribe hrskavična kostura. Osim škrgama, mogu udisati zrak s pomoću plivaćeg mjehura koji ima funkciju pluća. Narastu do 2 m i 10-ak kg, a meso im je cijenjeno kao hrana.

1

2

4

5

dvojnik, 1. čovjek koji je tako sličan drugomu da se oni teško mogu razlikovati; 2. čovjek čiji je posao da u određenim situacijama zamjenjuje javnu ličnost na koju nalikuje (npr. političara zbog opasnosti od atentata). → dubler dvokrilci (Diptera), kukci koji imaju samo prednji par krila, a od stražnjih tek zakržljale ostatke. Žive kao nametnici. Poznato je o. 85 000 vrsta raspoređenih u dvije velike skupine (podreda). U Europi živi o. 4 000 vrsta; najveća ima tijelo dugo 6 cm i raspon krila 10 cm. U dvokrilce spadaju mnogi poznati kukci poput komaraca, muha, štrkova i dr.

dvolomac ili islandski dvolomac, mineral → kalcit, CaCO3, koji dvostruko prelama svjetlost, te se upotrebljava u optičke svrhe; katkada se naziva optički kalcit.

dvopapkari → parnoprstaši dvor, 1. sjedište (nastamba, palača) feud. gospodara; također, gl. seosko naselje; 2. rezidencija vladara i osoba (dvorjana) u njegovoj službi i pratnji. 3

6

230

D1.qxd

29.10.2003

22:55

Page 231

Dylan Dvor, grad u J Banovini, na lijevoj obali Une, u Sisačko-moslavačkoj županiji; 1 260 st. (2001). Drvna ind. Od 1991-95. pod srp. okupacijom.

Dvořák, Antonín, češ. skladatelj (1841–1904); uz B. Smetanu gl. predstavnik češ. glazb. romantizma. Skladao simfonije, orkestralna (Slavenski plesovi) i crkv. djela (oratorij Sv. Ljudmila, Requiem, Stabat mater), operu Rusalka.

Dvořák, Vinko, hrv. fizičar (1848–1922), prvi sveuč. prof. fizike na Zagrebačkom sveučilištu. Bavio se optikom, elektricitetom, hidrodinamikom; u Hrvatskoj proveo prva mjerenja jakosti zvuka. Dvornik, Boris, hrv. kaz., film. i TV glumac (1939). Od početka umj. karijere nastupa na filmu (Deveti krug, 1960), glumio u 40-ak filmova. Igrao uloge vitalnih i zdravorazumskih narodskih likova (Kad čuješ zvona, TV serija Malo misto). Istaknuo se ulogom Bepa Pegule u opereti I. Tijardovića Mala Floramye.

dvorska luda, komedijaš, lakrdijaš, osoba koja je na vladarskim i feud. dvorovima zabavljala ljude slobodom izražavanja i kritiziranja. Čest lik u umj. djelima.

dvospolac → hermafrodit dvosupnice (Dicotyledoneae), razred biljaka kritosjemenjača koje imaju klicu s dvjema supkama. Najpoznatije porodice: žabnjaci, bukve, lepirnjače, krstašice, štitarke, usnače, glavočike i dr.

dvotaktni motori, motori s unutarnjim izgaranjem koji rade u dva takta, tj. za jedan okretaj koljenčaste osovine imaju jedan radni takt. U njihovoj strukturi veći dio stapaja služi za ekspanziju i kompresiju, a manji dio za ispuh, ispiranje i punjenje cilindra Boris Dvornik zrakom (Dieselov motor), odn. gorivom smjesom (Ottov motor).

Dy, kem. simbol za disprozij (lat. dysprosium). Dyck, Anthonis van → Van Dyck, Anthonis Dylan, Bob, pr. ime Robert Zimmerman, amer. rock kantautor (1941), karijeru započeo kao sljedbenik glasovitoga folk pjevača i borca za građ. prava Woodyja Guthrieja. Popularizirao protest song (Blowin’ in the Wind), osuvremenjeni oblik tradicionalnih folk balada u koje unosi opore i poetski simbolične komentare amer. svakodnevice. Na rock sceni je stekao reputaciju najutjecajnijeg autora 1960-ih i Bob Dylan 1970-ih god.

231

D1.qxd

29.10.2003

22:56

Page 232

dž DŽ DŽIBUTI Službeni naziv Jumhurîya Jîbűtî (arapski); République de Djibouti (francuski); Republika Džibuti Ustavno uređenje predsjednička republika Površina 22 000 km2 Broj stanovnika 452 000 (20,5 st./km2) Gl. grad Djibouti Službeni jezici arapski, francuski BDP po st. 790 USD Novčana jedinica 1 džibutski franak; 1 DJF = 100 santima Međunarodni znak DJ Tel. pozivni broj +253 Vremenska zona po GMT-u +3

dž, DŽ, sedmo slovo hrv. abecede i jedno od dvostrukih slova hrv. latiničnog pisma, načinjeno spajanjem znakova d i ž. U hrv. jeziku označuje nepčani suglasnik koji se izgovara istodobnom artikulacijom okluzivnoga d i spirantnoga ž.

džamija (tur.), muslimanska bogomolja. Naziv je raširen na području bivšega Turskog Carstva, dok u ostalim islam. područjima prevladava arap. naziv mošeja.

džamija u Zagrebu

Džamonja, Dušan, hrv. kipar (1928), ugl. u željezu i kombinacijama različitih materijala oblikuje slobodne prostorne kompozicije. Autor spomeničke plastike. Džeda → Jiddah džentlmen (engl. gentleman), uglađen čovjek, osoba uljudna i uglađena ponašanja. Dušan Džamonja, “Skulptura ALP-II”

džez → jazz Džibuti, država u I Africi, na Z strani prolaza Bâb al-

-Mandaba, na ulazu u Crveno more, graniči s Eritrejom, Etiopijom i Somalijom. Obala niska, s mora teško dostupna zbog koraljnih grebena. Uz obalu nizina, u unutrašnjosti prelazi u vulkansko gorje. Klima: pustinjska. Vegetacija: velikom većinom pustinja i polupustinja. Nema stalnih vodenih tokova; u unutrašnjosti slana jezera. Nac. sastav stanovništva: Somalci (62%), Džibuti Afari (30%), Arapi (6%). Po vjeroispovijedi: sunitski muslimani (97%), kršćani, većinom rimokatolici (3%). Veći gradovi: Djibouti (383 000 st.). Gotovo cjelokupno gospodarstvo u gl. gradu. Zbog teških prirodnih uvjeta zemlja je kronično oskudna u prehr. proizvodima. Nomadsko stočarstvo (goveda, ovce, koze, deve). Ribarstvo. Spužvarstvo. Rafinerija nafte, farmaceutska industrija. Gl. izvor prihoda: luka Djibouti (tranzit za Etiopiju). – Politički sustav: prema ustavu iz 1992.

predsjednička republika. Jednodomni parlament. – Povijest. Od 1862. do 1945. franc. kolonija pod imenom Francuska Somalija; 1967. postaje prekomorski Francuski Teritorij Afar i Isa. Od 1960-ih jača pokret za neovisnost koju stječe 1977. i proglašava se Republikom Dž. U unutar. politici gl. su problem učestali etnički sukobi između plemena Afar (Danakili) i Isa (Somalci). God. 1994. Ise su postigli sporazum s plemenom Afar nakon oružanih sukoba 1991-94. koji su zemlju znatno iscrpili.

džihad (arap. jihad, težnja, naprezanje, borba), 1. u

→ Kuranu, težnja da se štuje Alaha iznad svega, napor koji čovjek čini da poštuje Alahovu volju; borba, pregnuće da se očuva pravednost, a vjera zaštiti od onih koji postupaju protiv Alahove volje; 2. PREN, sveti rat protiv nevjernika i neprijatelja islama.

Džingis-kan, pr. ime Temudžin, mong. vojskovođa (1155–1227), pod voj. vlašću ujedinio mong. plemena, proglasio se velikim kanom cijele Mongolije (1206). Proglasio prvi mong. zakonik Jasa; osnovao konjaničke postrojbe s velikim borbenim jedinicama (tumen) koje su bile čvrsto podčinjene vojskovođi i predstavljale udarnu snagu mongolskih osvajanja; Dž.-k. je s njima poduzeo jedan od najvećih osvajačkih pohoda u povijesti. Osvojio sjev. Kinu (1216) i golema područja u Aziji i Rusiji. Njegovo se carstvo

232

D1.qxd

29.10.2003

22:56

Page 233

džunka prostiralo od Japanskog i Žutog do Crnoga mora; nakon smrti razdijeljeno je među 4 njegova sina (Džuči, Ogotaj, Džagataj, Tuluj). Zbog pustošenja gradova i zatiranja stanovništva pri osvajačkim pohodima, ime Dž.-k. postalo je sinonim za okrutna i moćna osvajača.

džins (engl. jeans), 1. vrsta čvrste pamučne tkanine, otprije poznata kao denim; 2. odjevni predmet ili sva odjeća od takvog materijala. Odjeću pod zaštitnim znakom Levi's počeo je sred. 19. st. u SAD-u proizvoditi bavarski tvorničar Levi Strauss, a popularni modni predmet (osobito hlače) postala je u drugoj pol. 20. st.

(J = N m). Praktično, definiran je s pomoću jedinice snage: J = W⋅s. Otuda i veća jedinica kilovatsat: 1 kWh = 3,6 ⋅ 106 J.

džungla (engl. prema hindskom), naziv za gustu, neprohodnu šumu u tropskom pojasu; tvore je crnogorično i listopadno drveće, te povijuše i drugo raslinje svojstveno predjelima monsuna.

džunka, kin. drveni jedrenjak (1-5 jarbola) s visokom krmom i kosim pramcem. Jedan od najstarijih trg. obalnih brodova, korišten na području od Bengalskog zaljeva do Koreje.

džiju-džicu (jap. ju-jitsu), skupni naziv za tradicionalne jap. vještine samoobrane i napada bez oružja. džudo (jap. judo), sport nastao modernizacijom borilačke vještine džiju-džicu zaslugom jap. sportaša Jigora Kana. Natjecanja u džudu su pojedinačna i momčadska. Od 1956. održava se svj. prvenstvo, a na programu OI je od 1964.

Džingis-kan, minijatura na pergamentu, 15. st., London, British Museum

džul, znak J, jedinica rada, energije i topline, nazvana po fizičaru J. P. Jouleu. Iskazuje se umnoškom jedinica sile (njutn) i puta (metar), za koji se pomakne hvatište sile u smjeru sile, dakle, džul je njutnmetar

233

džunka

D1.qxd

29.10.2003

22:56

Page 234

đĐ Đalski, Ksaver Šandor → Gjalski, Ksaver Šandor đavao (grč.) ili sotona (hebr.), napasnik, netjelesno biće koje je zao duh što navodi čovjeka na zlo. Prema Bibliji, može opsjesti ljudsku osobu i siliti je da čini zlo, ali se može i istjerati iz opsjednutoga, i to postom i molitvom, a ne magijskim tehnikama.

đ, Đ, osmo slovo hrv. abecede, načinjeno od slova d kojem je dodana dijakritička prekrižna crtica. U hrv. jeziku označuje prednjonepčani zvučni suglasnik.

Đerdap (tur. girdap, vir, brzac), 100 km duga klisura

đakon (grč.), u kršćanstvu, službenik u crkv. zajednici. Službu su ustanovili apostoli kad su izabrali sedmoricu mladića, na čelu sa Stjepanom, da se brinu za opskrbu siromašnih povratnika iz dijaspore, osobito udovica. Đ. upravlja crkv. dobrima, čuva sveto posuđe i knjige, čita evanđelje, propovijeda i pomaže prezbiterima i biskupima. Prema odluci II. vatikanskog sabora, đakonat je stalan red u koji mogu biti primljene i oženjene osobe.

Đakovo, grad u Slavoniji, 37 km JZ od Osijeka; 20 440 st. (2001); središte Đakovštine. Drvna, tekstilna, prehr. ind.; poljoprivreda, vinogradarstvo; obrtništvo. Spominje se u 13. st.; od 14. st. sjedište biskupiIgnjat Đurđević je. Katedrala sv. Petra (19. st.), biskupska palača. Oštećen u srp. agresiji 1991.

na Dunavu između Golupca i Kladova, na granici SR Jugoslavije i Rumunjske. Sastoji se od 4 sutjeske i 3 riječna proširenja; HE.

đumbir (Zingiber officinale), zeljasta jednosupnica, tropska biljka kopljastog lišća nalik trsci. Naraste do 1,5 m visine, ima mesnat podanak koji je aromatičan i sadrži eterična ulja, smole i druge spojeve. Suši se i guli te upotrebljava kao mirodija. U Europu dospio iz Kine u 9. st. Danas se uzgaja i iskorištava kao začin, za proizvodnju napitaka te u medicini. Đurđenovac, gradić 8 km SZ od Našica; 3 453 st. (2001). Drvna ind. (tvornica namještaja, parketa, bačava). Đurđevac, grad u Podravini, 25 km JI od Koprivnice; 6 585 st. (2001). Poljoprivreda, pilana. Spominje se u 13. st. Tvrđava iz 14. st. Đurđevački peski, pješčano područje SZ od Đurđevca, Podravina; o. 2 500 ha površine. Krajem 19. st. pokretni, danas pod vegetacijom (uzgoj loze oko Đurđevca). Nastali taloženjem pijeska rijeke Drave. Đurđević, Ignjat, hrv. pjesnik dubrovačkog baroka

đurđica

i povjesničar (1675–1737). Napisao religioznu poemu Uzdasi Mandaljene pokornice, zbirke Pjesni ljuvene i Pjesni razlike, satiričnu poemu Suze Marunkove (1724) u kojoj se ruga petrarkističkoj lirici.

đurđica (Convallaria majalis), zeljasta biljka iz

Đakovo

porodice ljiljana, jednosupnica. Uzgaja se i u vrtovima kao ukrasna biljka. Svi dijelovi biljke, posebice cvjetovi, sadrže otrovne glikozide i druge spojeve pa se đ. upotrebljava u medicini.

234

E1.qxd

30.10.2003

1:01

Page 235

eE kapilarama i → osmotskog tlaka međustanične tekućine, tako da se više tekućine filtrira iz kapilara u tkivo nego što se iz tkiva vraća u kapilare. Očituje se odebljanjem i otvrdnućem zahvaćenog tkiva ili organa te popratnim funkcionalnim smetnjama. Uzroci mogu biti poremećaji optoka krvi, bubrežne bolesti, upalne i alergijske reakcije te nedostatak bjelančevina zbog neishranjenosti.

edikt (lat.), proglas, objava, ukaz, naredba sa zakonskom snagom. U drevnome Rimu, u doba Republike, izdavali su ih pretori (suci), a u doba Carstva samo carevi.

e, E, peto slovo lat. i deveto slovo hrv. abecede, koje se razvilo iz starosemitskog znaka he. U hrv. jeziku označuje samoglasnik.

e - znak za treći ton glazb. ljestvice C-dura; E - znak za energiju; e– - znak za elementarnu česticu elektron; e– - znak za naboj elektrona. East River, morski kanal koji presijeca grad New York, dug 30 km, širok 1,3 km, odvaja Long Island od Manhattana. Dio newyorške luke, SAD.

Eastwood, Clint, amer. film. glumac i redatelj (1930), svj. slavu stekao igrajući u tzv. tal. vesternima uloge samotnih, tajnovitih i nesmiljenih revolveraša. Kao redatelj radi filmove u žanrovskoj tradiciji, ali unoseći modernistički naturalizam (Jeza u noći, Odmetnik Josie Wales, Bronco Billy, Savršeni svijet, Nepomirljivi).

ebanovina (grč.), skupno ime za vrste drva ugl. iz porodice draguna, koje rastu u tropskim krajevima Afrike i Azije. Tvrdo je, tamno, skupocjeno drvo od kojeg se izrađuju umjetnine, pokućstvo, sitni uporabni predmeti (lule, štapovi, furnir i sl.). Vrste, boja i izgled drva variraju i ovise o podrijetlu.

Ebro, rijeka u SI Španjolskoj, duga 925 km, porječje 82 880 km2; izvire u Kantabrijskom gorju, a utječe u Sredozemno more. Hidroelektrane; natapanje. ebulioskopija (lat. i grč.), određivanje molekularne težine neke tvari u otopini mjerenjem povišenja vrelišta otopine. Uređajem za takvo određivanje – ebulioskopom – može se npr. brzo odrediti sadržaj alkohola u vinu.

ecce homo (lat., evo čovjeka), 1. riječi koje je izrekao Pilat predstavljajući mučenoga Isusa, navedene u lat. prijevodu Evanđelja po Ivanu; te se riječi upotrebljavaju kada se u predstavljanju koga želi na ljude ostaviti jak dojam u vezi s predstavljenim; 2. LIK, slika ili kip mučenog Krista s trnovom krunom na glavi i trstikom u rukama. Eco, Umberto, tal. književnik (1932), semiolog i knjiž. teoretičar, stekao priznanja teorijskim Otvorenim djelom. Romanom Ime ruže, sa srednjovj. temom, najavio pomak tal. proze prema književnosti postmoderne s kraja 20. st., a Foucaultovo njihalo roman je o templarima s aluzijama na suvremenu Italiju.

edem (grč.), nakupljanje međustanične tekućine; nastaje kad se poremeti ravnoteža između tlaka krvi u

Edinburgh

Edinburgh, gl. grad Škotske i grofovije Midlothian, u zaljevu Firth of Forth; 448 000 st. Kult. središte; sveučilište (1583), akademija umjetnosti, knjižnica. Dvorac, katedrala (14-16. st.). Turizam. Grafička, kovinska i prehr. industrija. Edip, mitol. tebanski junak, sin kralja Laja i Jokaste. Laj ga je odbacio i ostavio zvijerima na Kiteronu, jer ga je proročište upozorilo kako će ga sin ubiti i oženiti se majkom. Pastiri su Edipa sklonili na dvor korintskoga kralja Poliba. Kad je odrastao, saznavši za proročanstvo, pobjegao je u Tebu, držeći da mu je Polib otac. Na putu susretne Laja, s njim se posvađa i ubije ga, ne znajući da mu je to pravi otac. U okolici Tebe Sfinga je Edip i Sfinga razdirala prolaznike koji ne bi znali odgonetnuti njezine zagonetke. Lajev nasljednik Kreont obećao je prijestolje i Jokastinu ruku onome tko nadvlada Sfingu. Odgonetnuvši zagonetku, E. je ubio Sfingu, dobio prijestolje i oženio se Jokastom, ne znajući da mu je ona majka. Kada je proročište otkrilo tajnu, Jokasta se objesila, a E. se oslijepio i napustio Tebu. Kao slijepca, vodila ga je kći Antigona. Gl. je junak Sofoklovih tragedija Kralj Edip i Edip na Kolonu.

Edipov kompleks, termin u psihoanalizi koji označuje erotsku privrženost muškog djeteta prema majci, nazvan prema junaku iz grč. mita i Sofoklovoj obradi tog motiva. Isti odnos ženskog djeteta prema ocu naziva se Elektrin kompleks. Edison, Thomas Alva, amer. izumitelj (1847– –1931), izumio žarulju s ugljenom niti (u suradnji s brit. izumiteljem J. Swanom – otuda komercijalno ime “Ediswan”), fonograf, megafon, telegraf i kine- Thomas Alva Edison

235

E1.qxd

30.10.2003

1:01

Page 236

Edmonton matograf. Bavio se usavršavanjem dinamo-strojeva, elektromotora i elektrifikacijom. Izumio alkalni akumulator te objasnio termoionsku emisiju iz užarenih kovina (Edisonov efekt).

Edmonton, gl. grad provincije Alberte, Kanada; 863 000 st. (šire grad. područje). Sveučilište (1906). U okolici ležišta zemnog plina, nafte i ugljena. Rafinerije nafte; metalurgija. edukacija (lat.), 1. zajednički naziv za odgoj i obrazovanje; odgoj je proces oblikovanja čovjekovih karakternih svojstava (stavova, zanimanja, vrijednosti, navika), a obrazovanje je proces formiranja čovjekovih spoznajnih i psihomotornih svojstava; 2. zajednički naziv za razne oblike stjecanja znanjâ i vještina ili za podučavanje njima. EEG, shematski prikaz glavnih oblika krivulja EEG-a; u budnom se stanju kod zdravih odraslih osoba nalaze samo α i β valovi, a usporeni d valovi samo u djece i u spavanju

EEG (krat. za elektroencefalografija), snimanje električne aktivnosti mozga s pomoću elektroda pričvršćenih na kožu lubanje. Služi kao dijagnostički postupak za prepoznavanje moždanih bolesti. Također, kratica za elektroencefalogram, snimku dobivenu takvim snimanjem. Egejsko more

efekt (lat.), 1. rezultat djelovanja, učinak, posljedica; 2. način na koji što djeluje na što drugo.

efekt staklenika, toplinski učinak Sunčeva zračenja djelomice zarobljenog unutar Zemljine atmosfere. Sunce zrači vrlo kratkim valnim duljinama, a većina tog zračenja slobodno prolazi atmosferom i apsorbira se na površini Zemlje. Zemlja povratno u atmosferu zrači energiju (terestrička radijacija), ali razmjerno dugih valnih duljina (infracrveno zračenje), jer je hladnija od Sunca; to zračenje ne prolazi atmosferom tako slobodno, jer ga apsorbiraju i u svim smjerovima reemitiraju ugljični dioksid, vodena para i drugi sastojci atmosfere; dio zračenja usmjeren nadolje pridonosi zagrijavanju atmosfere uz površinu Zemlje, a dio, koji odlazi uvis, uzrokuje ohlađivanje i bitan je za toplinsku ravnotežu Zemljine atmosfere; zbog povećane potrošnje fosilnih goriva, a time i emisije CO2, potkraj 20. st. uočeno je globalno povećanje temperature u nižim slojevima atmosfere; budući da vrtlarski staklenici zadržavaju toplinsko zračenje s tla na sličan način, ukupni je proces poznat kao efekt staklenika. efemeride (grč.), godišnje tablice koje daju podatke o dnevnom položaju nebeskih tijela – Sunca, Mjeseca, planeta, asteroida, kometa te podatke o njihovoj luminoznosti, udaljenostima od Sunca i Zemlje, kao i o predviđanju pomrčina i rojeva meteora. Tablice su važne za pomorce, astronome i dr. Efijalt, 1. MIT, div koji je s bratom Otosom jurišao na nebo; ubio ih Apolon; 2. Grk koji je 480. proveo perzijsku vojsku Grcima iza leđa u Termopilama. Zbog njegova izdajstva poginuo je kralj Leonida i svi grč. branitelji. Njegovo je ime postalo simbol izdajstva. efikasnost (franc.), djelotvornost, učinkovitost, sposobnost postizanja nekog rezultata. E. je tim veća što je povoljniji omjer između rezultata i utrošenih sredstava i vremena. Ekonomska e. jest omjer vrijednosti proizvedenih dobara i usluga prema iznosu troškova izraženih u financ. pokazateljima. eflorescencija (lat.), gubitak kristalne vode kristala na zraku; očituje se stvaranjem praha na njegovoj površini. Primjer je kućanska soda (natrijev karbonat). egalitarizam (franc.), nazor koji ističe jednakost svih ljudi i traži da svi budu izjednačeni u vlasništvu i raspodjeli društv. bogatstva. Egej, mitol. atenski kralj, otac Tezejev. Vraćajući se kući nakon pobjede nad Minotaurom, Tezej je zaboravio umjesto crnih razviti bijela jedra. Uvjeren da mu je sin stradao od Minotaura, Egej se bacio od žalosti u more, koje je po njemu nazvano Egejskim. Egejsko more, dio Sredozemnoga mora između Grčke, Male Azije na I i Krete na J. Površina mu je 179 000 km2, a najveća dubina 3 411 m. Egejsko otočje (Egejski arhipelag), otočna skupina od 70 velikih i mnogo malih otoka u Egejskome moru. Dijele se na Ciklade na JZ i Sporade na I. egida (grč.), 1. MIT, štit od kozje kože što ga je za Zeusa i Atenu izradio Hefest, bog kovačke vještine. U sredini je imao zastrašujući lik nemani Gorgone; 2. PREN, zaštita, pokroviteljstvo.

236

E1.qxd

30.10.2003

1:02

Page 237

Egipat EGIPAT Službeni naziv Al-Jumhûrîya al-Misriya al-’Arabîya (Arapska Republika Egipat) Ustavno uređenje predsjednička republika Površina 1 001 450 km2 Broj stanovnika 68 360 000 (68,2 st./km2) Gl. grad Kairo (Al-Qâhira) Službeni jezik arapski BDP po st. 1 080 USD Novčana jedinica 1 egipatska funta; 1 EGP = 100 pijastra Međunarodni znak EGY, EG Tel. pozivni broj +20 Vremenska zona po GMT-u +2

Egipat, država u I dijelu S Afrike, između Sredozemnoga i Crvenoga mora; Sinajski poluotok seže u JZ Aziju. Reljefne cjeline: doline rijeke Nila s deltom, Z od nje Libijska pustinja, I Arapska pustinja, uz Crveno more obalna nizina te brdoviti Sinaj između Akapskog i Sueskog zaljeva. Klima: većinom pustinjska; u uskome pojasu uza Sredozemno more sredozemna. Vegetacija: pustinja zauzima 97% ukupne površine; ostalo polupustinja, stepa, brojne oaze te bujna suptropska vegetacija u samoj dolini Nila. Najveća rijeka: Nil (6 696 km). Umjetno Naserovo jezero (akumulacija za branu Asuan). Nac. sastav stanovništva: Egipćani (99%). Po vjeroispovijedi: sunitski muslimani (90%), kršćani (najviše kopti – 10%). Gotovo cjelokupno stanovništvo živi u dolini gornjeg Nila i u njegovoj delti. Veći gradovi: Kairo (6 800 000 st., metropolitansko područje 15 000 000), Aleksandrija (Al-Iskandarîya; 3 700 000), Giza (2 140 000). Poljodjelstvo: u dolini i delti Nila sustavi za natapanje omogućuju dvije do tri žetve godišnje (mreža kanala duga oko 3 360 km). Gl. kulture: pamuk, riža, kukuruz, povrće, suncokret, masline, kikiriki, šećerna trska, suptropsko voće. Stočarstvo: mliječno govedarstvo, ovčarstvo. Slatkovodno i morsko ribarstvo. Spužvarstvo. Rudarstvo: bogata nalazišta nafte i zemnog plina, željezna ruda, fosfati, mangan, uran, ugljen. Hidroenergetsko iskorištavanje Nila: brane (Asuan), akumulacijska jezera, hidroelektrane. Industrija u većim gradovima: tekstilna, prehr., petrokem., metalurgija, duhanska, cementna, elektrotehn. itd. Gl. luke: Aleksandrija, Port Said, Suez. Turizam (kult.-pov. baština). – Politički sustav: prema ustavu iz 1971. predsjednička republika s jednodomnim parlamentom. – Povijest. Legendarni kralj Menes ujedinio je o. ←3000. kraljevstva Gornjeg i Donjeg Egipta. Od ←2660.-←2180. prijestolnica države je Memfis. To je razdoblje izgradnje velikih piramida faraona iz III. i IV. dinastije (Keops, Kefren, Mikerin) u Gizehu; znanstv. izumi omogućili su postupak

mumifikacije. Tada počinje i širenje države prema Nubiji i Libiji. U razdoblju ←2052.-←1780. postoji prvo tebansko, ili Srednje kraljevstvo (XI-XII. dinastija). Od ←1780.-←1560. zemlja je pod vlašću Hiksa. Pretpostavlja se da su se tada u Egipat doselili Židovi (o čemu pripovijeda Biblija). Drugo tebansko, ili Novo kraljevstvo postoji za faraona XVIII-XX. dinastije (Tutmozis III., Amenofis II. i Amenofis III., Ramses I. i Ramses II.). Tada E. osvaja Palestinu, Egipat Siriju i Feniciju i odolijeva navalama Hetita. U razdoblju XXI-XXXI. dinastije (←1075.-←332) E. je zbog sukoba vladara i svećeničke kaste ponovno podijeljen na dva kraljevstva sa sjedištima u Tebi i Tanisu. God. ←667. asirski vladar Asurbanipal osvaja deltu Nila. God. ←525, osvaja ga perz. vladar Kambiz, nakon ←402. ponovno je neovisan; perz. vladar Artakserks II. ←343. ruši posljednjeg faraona Nektaneba II. God. ←332. E. pada pod vlast Aleksandra Velikog. U razdoblju vlasti dinastije Ptolemejevića (←304.-←30) razvija se u ozračju helenske kulture; Aleksandrija postaje najveće kult. središte helenskog svijeta. God. ←30. E. postaje rim. pokrajina, a nakon nestanka Zapadnorimskog Carstva (476) postaje dio Bizantskog Carstva. Arapi ga osvajaju 639. te postaje dio omejidskog kalifata. Za vladavine Fatimida (od 969) postaje apsolutna monarhija; u 12-13. st. pod vlašću je dinastije Ajubida, a u njegovu su sastavu Sirija i Mezopotamija; 1257-1517. pod vlašću je mameluka, potom dio Osmanskog Carstva, a mameluci ga ponovno osamostaljuju u 18. st. God. 1798-1800. pokušava ga osvojiti Napoleon Bonaparte, ali doživljava poraz; pod pašom Mehmedom Alijem, kao formalnim tur. namjesnikom, doživljava ekon. i pravne reforme; od 1811. neovisan;

237

E1.qxd

30.10.2003

1:02

Page 238

egipatska mitologija Vel. Britanija i Francuska mu jamče formalnu neovisnost ako se odrekne teritorijalnog širenja; god. 1869. otvoren je Sueski kanal, što je Egipat otvorilo suvremenom svijetu, ali ga je i izložilo kolonijalnim pretenzijama velesila, osobito Vel. Britanije, koja ga 1882. proglašava brit. protektoratom; u tom položaju ostaje do 1922, kada su se brit. trupe povukle s egip. teritorija, osim iz zone Sueskog kanala. God. 1953. Odbor slobodnih časnika svrgnuo je kralja Faruka i proglasio republiku na čelu s M. Nagibom, kojega 1954. nasljeđuje G. A. Naser. God. 1956. egip. vlada nacionalizira Sueski kanal, na što su Francuska i Vel. Britanija vojno intervenirale, a Izrael zaposjeo Sinaj. Uplela se OUN i zajamčila teritorijalnu cjelovitost Egipta. U ratu s Izraelom 1967. Egipat i njegovi arap. saveznici doživjeli su poraz. Nakon egip.-izraelskog rata 1973. predsjednik A. Sadat s Izraelom je 1978. sklopio mirovni sporazum u Camp Davidu, SAD, uz sudjelovanje vlade SAD-a kao jamca sporazuma. Radikalni islamisti ubili su 1981. Sadata, a naslijedio ga je H. Mubarak.

egipatska mitologija, sustav mitova i vjerovanja u starom Egiptu; prvi spomen o njima nalazi se na hijeroglifskim natpisima iz ←IV. tisućljeća. Početni je staroegip. panteon imao 9 gl. bogova (tzv. eneada): Atum, Ra, Šu i Tefnut, Geb i Nut te njihova djeca Oziris (prvi egip. faraon), Izida i Set, kojima su poslije pridruženi Hator, Anubis, Ptah i Tot. Krajem ←II. tisućljeća počeli su se širiti kultovi drugih, lokalnih bogova, od kojih su značajni Amon (kasnije Amon Ra) i Aton. Za e. m. karakteristično je poistovjećivanje vladara i božanstava, naglašena je i vjera u zagrobni život te uz nju povezani običaji → balzamiranja i gradnje monumentalnih grobnica (→ piramide). Bogovi se prikazuju kao ljudi sa životinjskim dijelovima tijela, a prisutno je i štovanje određenih životinja (mačaka, krokodila). egipatska umjetnost, lik. stvaralaštvo i baština

drevnog Egipta od poč. ←III. tisućljeća do rim. osvajanja u ←1. st. Izgradnja monumentalnih faraonskih grobnica u stijenama i piramida te reprezentativnih hramova vezana je za kult umiranja i uskrsnuća (kult Ozirisa). Umjetnici klešu u stijenama i od granita oblikuju likove faraona i božanstava, često golemih razmjera (Memnonovi kolosi), te sitnu drvenu plastiku

egipatska umjetnost, detalj reljefa iz grobnice u Tebi

stari Egipat

238

E1.qxd

30.10.2003

1:03

Page 239

egzil 1

3

2

4 5

(Pisar) i plitke reljefe na zidovima hramova i grobnica. Slikaju prizore iz svakodnevnog života (Knjiga mrtvih). U proizvodima umj. obrta dosegla je visoku tehničku i estetsku razinu (alabasterne vaze, stakleni i bjelokosni uporabni luksusni predmeti, zlatni nakit).

Egipćani, stanovnici Egipta, o. 68 mil. pripadnika pretežno hamitskog podrijetla, govore posebnim arap. narječjem; 90% su sunitski muslimani, a ostali su pripadnici Koptske crkve (kršćani). Žive ugl. u dolini Nila. Stari, predarapski Egipćani pisali su hijeroglifima, govorili hamitskim afr. jezikom s jakim semitskim utjecajem, štovali vrhovno božanstvo Sunce (Ra) i sina boga Sunca – faraona, razvili visok stupanj civilizacije. → Egipat

egiptologija, znanost koja proučava povijest, jezik i kulturu drevnog Egipta. Prve vijesti i opisi Egipta potječu od Herodota, Diodora, Strabona i Plutarha, a u suvr. smislu e. počinje monumentalnim djelom Opis Egipta, u 14 sv., koje se pojavilo 1809, u doba Napoleonovih osvajanja delte Nila.

ego (lat.), ja, osobnost, samosvijest; PSIH, objedinjujuće središte iskustva i ponašanja i izvor svakog voljnog čina; osobnost ljudskog bića, ukupnost njegovih duhovnih sadržaja, koji se kroz prostor i vrijeme potvrđuju kao njegov identitet.

egocentričnost (lat.), osobina onoga koji smatra da je on sam najbolji, najvažniji i sl.; raspoloženje i nastojanje da se vlastitom ja (egu) podčini sveukupna zbilja.

egoizam (lat.), svojstvo, ponašanje pojedinca koji teži vlastitoj volji i interesima podčiniti volju i interese drugih; sebičnost, samoživost.

egotizam (engl. prema lat.), umišljenost; stalno bavljenje samim sobom, osobito u govorenju i pisanju. Donekle istoznačno terminu → egocentričnost.

6

egzaktnost (lat.), točnost, potpunost, istovjetnost, određenost.

egzaltacija (lat.), stanje jake uzbuđenosti i osjećajne prenapetosti ili razdraženosti, što uzrokuje izvanredne reakcije, koje pak mogu biti i pretjerane, neobične, neuobičajene, neprirodne.

egzarh (grč.), 1. voj. zapovjednik biz. egzarhata kojemu je povjerena i civilna uprava; 2. u starokršć. crkv. hijerarhiji, naziv za crkv. dostojanstvenika višeg od metropolita.

egzarhat, 1. vlast i položaj egzarha; 2. područje pod upravom egzarha; 3. vojnički ustrojene pokrajine nekih dijelova Biz. Carstva (područje Ravenne i Kartage) u ranome sred. vijeku (6-8. st.).

egzegeza (grč.), proučavanje i kritičko tumačenje vjerskih, pov., pravnih, gramatičkih i sl. tekstova; u užem smislu, tumačenje biblijskih tekstova, s obzirom na njihov pov. i alegorijski smisao.

egzekucija (lat.), 1. izvršenje kakve obveze po zadanim pravilima; 2. PRAV, prisilno izvršenje sudske presude, prisilna zapljena dužnikove imovine; 3. PROŠ, izvršenje smrtne kazne, ili općenito svako smaknuće. egzem (grč.), upalna bolest kože praćena svrbežom; očituje se crvenilom, vlaženjem i stvaranjem bubuljica (papula) koje se mogu pretvoriti u mjehuriće i poslije u kraste. Najčešće nastaje zbog alergijskih reakcija na poznate ili neutvrđene → alergene.

egzemplar (lat.), primjerak, uzorak; egzemplaran, koji služi kao uzor, kao primjer; primjeran. egzibicionizam → ekshibicionizam egzil (lat.), 1. prisilan boravak izvan nekog mjesta, prognanstvo iz domovine; 2. PREN, svaki težak i

239

egipatska umjetnost, 1. dio pročelja hrama Ramsesa II. u Abu Simbelu; 2. detalj slike iz groba Setija I. u Tebi, o. ←1300.; 3. piramide kod Gizeha, zdesna nalijevo: Keopsova, Kefrenova i Mikerinova, o. ←2560. do ←2475.; 4. “Pisar iz Sakkare”, o. ←2400., Pariz, Louvre; 5. princ Rahotep i njegova žena Nofret, o. ←2570., Kairo, Egipatski muzej; 6. sviračice, detalj slikarije u grobu u Tebi, o. ←1420.

E1.qxd

30.10.2003

1:03

Page 240

egzistencija mučan boravak daleko od kuće; 3. PROŠ, mjesto prognanstva.

naziv za sve ono što je u odnosu na vlastitu zajednicu neuobičajeno.

egzistencija (lat.), postojanje, opstojnost neke stvari

ehinokok (grč.), bolest uzrokovana razvojem larvalnog oblika pseće trakavice koja je duga 2,5-6 mm. Trakavičja jajašca nalaze se u psećem izmetu i u ljudski se organizam unose hranom ili nečistim rukama. U crijevu čovjeka ili životinje od jajašaca se razviju ličinke (larve) koje probiju crijevnu stijenku te se raznose krvnim optokom. U organima u kojima se zaustave, a često su to jetra, pluća ili mozak, larve stvaraju mjehuraste tvorbe koje mogu doseći i veličinu ljudske glave. U tim se mjehurima nalaze brojne trakavičje glavice. Pas se zarazi jedući meso zaražene životinje. Rast mjehura uzrokuje funkcionalne smetnje zaraženog organa i okolnih struktura.

za razliku od njezine biti (esencije). Središnji pojam → egzistencijalizma.

egzistencijalizam, također filozofija egzistencije, filoz. orijentacija i pokret povezan s mišljenjem S. Kierkegaarda, J. P. Sartrea i M. Heideggera; naziv za različite filozofije koje naglašavaju neke zajedničke teme: postojanje pojedinca u svijetu koji nema krajnjih svrha i koji je ravnodušan prema njemu; iskustvo izbora proizišlo iz nužnosti biranja vlastitih ciljeva i perspektiva; nemogućnost racionalnog razumijevanja svijeta te kao posljedica toga strah i osjećaj besmislenosti ljudskog života. Te su teme utjecale na književnost (A. Camus), psihoanalizu i teologiju (P. Tillich). E. je doživio vrhunac u godinama nakon 2. svj. rata.

egzodus ili egzod (lat. prema grč.), 1. iseljenje, odlazak velikoga dijela kakve zajednice iz njezina zavičaja ili domovine zbog teških životnih uvjeta i sl.; 2. naslov starozavjetne knjige (druge u Petoknjižju-Izlazak) u kojoj se govori o odlasku Židova iz Egipta, pod Mojsijevim vodstvom. egzogamija (grč.), zabrana sklapanja braka između krvnih srodnika, ali i između pripadnika istog plemena, roda, osoba istog prebivališta. Široko rasprostraehosonder njena u tradicionalnim zajednicama. Ima veliko značenje u povezivanju društava te u genetici, sprječava nastajanje zatvorenih populacija. SUPR, → endogamija. egzogen (grč.), vanjski; (koji je) nastao zbog vanjskih razloga ili uvjeta.

eho → jeka ehosonder (engl.), dubinomjer koji određuje dubinu mjerenjem vremena potrebnog da se zvučni valovi odbiju od morskog dna i vrate na površinu. Upotrebljavaju ga brodovi, podmornice, ali i ribari u lociranju većih jata riba.

Ehrlich, Hugo, hrv. arhitekt (1879–1936), zastupnik suvr. arhit. funkcionalističkih načela. Važnije građevine: Slavenska banka, vile Deutsch i Rado, dovršenje Kovačićeve zgrade Burze (sve u Zagrebu); bio istaknuti pedagog. Eiffelov toranj, čelični toranj u pariškom parku Champ-de-Mars, visok 300 m (s radio i TV antenom 320 m); izgradio ga je ing. A. G. Eiffel (1832–1923) prigodom Svjetske izložbe 1889. Služio kao meteorološki opservatorij i vidikovac; simbol Pariza. Eiffelov toranj

egzogene sile, vanjske sile koje pokreće Sunce, tj. njegova toplina. Utječu na vanjsko oblikovanje reljefa (zagrijavanje, hlađenje i raspadanje stijena). Mijenjaju reljefne oblike nastale radom → endogenih sila.

egzokrine žlijezde, žlijezde s vanjskim izlučivanjem; njihov sekret ne ide u krv nego u šupljine unutarnjih organa (jetra, gušterača) ili na površinu kože (znojnice, slinovnice i dr.).

egzorcizam (grč.), 1. obredni postupak istjerivanja demona s mjesta koje je opsjeo; 2. istjerivanje zloga duha, đavla, vraga iz čovjeka, životinje ili stvari (takav je postupak u Katol. crkvi reguliran kanonskim pravom).

egzotermni procesi, svi fizikalni i kem. procesi koji se odvijaju uz oslobađanje energije iz sustava reaktanata, kao što su npr. alkoholno vrenje ili gorenje. Većina e. p. ipak ne započinje spontano (eksplozivne smjese), ali jednom pokrenuti, odvijaju se uz pretvorbu kem. enegije u toplinu ili svjetlost.

egzotika (grč.), 1. ukupnost onoga što je egzotično, što je za koji kraj ili zajednicu neobično, za što ta zajednica smatra da pripada kojoj drugoj, različitoj zajednici (npr. kojemu dalekom narodu i sl.); 2. PROŠ,

240

E1.qxd

30.10.2003

1:03

Page 241

ekliptika Einstein, Albert, amer. fizičar i matematičar žid. podrijetla (1879–1955). Radove o fotoelektričnom efektu, molekularnom gibanju i specijalnoj teoriji relativnosti objavio je 1905, što je promijenilo dotadašnja shvaćanja o prostoru i vremenu. Odbacio je zamisao o eteru kao posebnoj tvari koja bi ispunjavala svemirski prostor, te ideju da u svemiru išta miruje. Na načelu da su stvarna samo relativna gibanja, te na pretpostavci da je brzina svjetlosti u praznini uvijek ista, unio je nove ideje u shvaćanju svemira, koje su omogućile odgovore na neka dotad otvorena pitanja. Einsteinov sustav, utemeljen na relativnosti gibanja, poznat je kao teorija relativnosti (objavio ju je 1915). Potaknuo je izum lasera (1917). Pokušavao je gravitaciju i Maxwellovu teoriju elektrodinamike obuhvatiti jedinstvenom teorijom. Nobelova nagrada za fiziku 1921.

einsteinij, kem. element (simbol Es), koji pripada → aktinoidima; at. broj 99, maseni broj najstabilnijeg izotopa 254 (vrijeme poluraspada 270 dana). Element je identificiran u krhotinama nađenim nakon eksplozije prve vodikove bombe 1952, a nazvan je u čast A. Einsteinu.

i novo). U teorijskom radu (Filmski smisao, Filmska forma) izložio svoje poglede i praktična nastojanja. Sa stajališta kasnije politike soc. realizma, u 1930-ima su ga napadali i cenzurirali kao formalista. Poslije je snimio stilski dojmljive filmove Aleksandar Nevski i Ivan Grozni.

ekavica, također ekavski govor, ekavština, govor u kojem se na mjestu praslavenskoga jata (ě) izgovara glas e. Prisutna je u najvećem dijelu Srbije, u Vojvodini i djelomice u ist. Hrvatskoj, a javlja se i u svima trima hrv. narječjima. ekcem → egzem EKG, krat. za elektrokardiografija i elektrokardio-

Albert Einstein

gram; snimanje električne aktivnosti srca s pomoću elektroda pričvršćenih na prsni koš, ruke i noge. Omogućuje utvrđivanje promjena srčanog ritma i smetnji provođenja podražaja u srčanom mišiću, te služi pri dijagnostici srčanih bolesti.

eklatantan (franc.), uočljiv, očit, očevidan, sjajan, odličan (npr. dokaz, primjer, uspjeh). eklekticizam, gore: Hôtel de Ville u Parizu; dolje: Th. Couture, “Rimljani u doba propadanja”, Pariz, Louvre

Einsteinova relacija (∆E = ∆mc2), mat. iskaz jednog od temeljnih zakona prirode (izložen 1905), prema kojemu je energija jednaka umnošku mase i kvadrata brzine svjetlosti. Relacija je pretpostavila da jezgre atoma sadržavaju goleme količine energije, što je znanost poslije potvrdila otkrićem nuklearnih reakcija (fisije i fuzije).

ejakulacija (lat.), izbacivanje sjemene tekućine (ejakulata) muškarca (ili mužjaka u životinjskom svijetu) na kraju spolnog čina. eje (Circus), rod srednje velikih ptica grabljivica. Od četiriju vrsta koje žive u Europi, u Hrvatskoj se gnijezde dvije, eja močvarica i eja livadarka. Preostale dvije vrste dolaze u Hrvatsku samo u seobi.

Ejzenštejn, Sergej Mihajlovič, sovj. film. redatelj i teoretičar (1898–1948). Počeo kao kaz. eksperimentator u sklopu revolucionarne artističko-polit. propagande nazvane Proletkult. Igranim filmovima nastoji impresionirati gledatelje s pomoću neobičnih rješenja (osobito u montaži) koja su u ideološkoj funkciji (Štrajk, Oklopnjača Potemkin, Oktobar, Staro Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, prizor iz filma “Ivan Grozni”

eklekticizam (grč.), postupak stručnjaka za neke znanosti ili umjetnosti, da iz različitih i katkad nespojivih teorija, sustava, stilova i dr. proberu, usvoje i primijene ono što im je za njihov naum najprikladnije; odsutnost izvorne teorije, stila, sustava u nekom djelu, ostvarenju, projektu. Izraz se osobito upotrebljavao u graditeljstvu 19. st., koje je oživljavalo različite stilove iz prošlosti i nastojalo ih ugraditi u novu funkcionalnost (historicizam). ekliptika (grč.), kružnica po kojoj se Sunce prividno giba. Gibanje Sunca među zvijezdama optička je varka, nastala zbog gibanja Zemlje. Na ekliptici su četiri gl. točke koje odgovaraju počecima godišnjih Sergej Mihajlovič doba, a između su zviježđa → zodijaka. Budući da Ejzenštejn

241

E1.qxd

30.10.2003

1:03

Page 242

ekloga puni krug ima 360°, a godina 365 dana, Sunce po ekliptici prividno prelazi oko 1° dnevno.

ekloga (grč.), lirska pjesma s temom iz pastirskoga

hvaća proces gosp. rasta uz poboljšavanje standarda i kvalitete života ljudi povećanjem dohotka po stanovniku (per capita), te mijenjanje gosp. i soc. strukture.

života; izravno ili posredno veliča život u prirodi; javlja se još u Vergilija (Bukolike), a posebno je popularna u renesansi.

ekran (franc.), 1. zaslon, ploha na kojoj se očitava

ekologija (grč.), znanost koja proučava međusobne odnose živih bića i odnose živih bića i okoliša. Naziv potječe od njem. biologa Ernsta Haeckela (1866). Među prvim znanstvenicima koji su se bavili proučavanjem utjecaja nežive prirode na organizme bio je Ch. Darwin. Danas je e. interdisciplinarna znanost, a prema predmetu proučavanja, razlikuju se e. biljaka, životinja i čovjeka.

eks-, 1. predmetak iz- (prema lat. ex) koji označava

ekološka kriza, naziv za visok stupanj zagađenja prirodnog okoliša na Zemlji izazvan ljudskim djelatnostima. E. k. kao problem postaje aktualna u 60-im godinama 20. st., kada je primijećen štetan utjecaj pesticida (osobito DDT-a) na stanje ekosustava i zdravlje ljudi, a problemi uzrokovani intenzivnim korištenjem fosilnih goriva (→ efekt staklenika; → kisele kiše) i unošenjem kemikalija u atmosferu (→ ozonske rupe) postavljaju je na mjesto jednog od najvažnijih globalnih problema čovječanstva. → zaštita okoliša; → održivi razvoj; → prirodna (ekološka) ravnoteža ekološka ravnoteža → prirodna ravnoteža ekološki sustav, također ekosustav, šira zajednica biljnih i životinjskih biocenoza, u kojoj vladaju brojni i složeni međusobni odnosi i odnosi prema staništu (biotopu). U spletu međusobnih odnosa događa se izmjena tvari između organizama i staništa. Samo stanište svojim osobitostima bitno utječe na žive članove ekosustava. Primjeri e. s. su jezero, more, šuma.

ekonometrija (grč.), grana ekonomije u kojoj se metode ekon. teorije, matematike i statistike upotrebljavaju za analizu ekon. pojava. Njezin je cilj ustanoviti vezu između različitih utjecajnih čimbenika i izgraditi ekon. obrasce (modele) prikladne za objašnjenje ekon. zbilje. U tim se modelima primjenjuju metode simulacije i predviđanja.

projicirana slika (na televizoru, monitoru, u kinematografu i dr.); 2. u fotografiji, u televizijskom ili film. snimanju, pomičan zaslon (paravan) za reflektiranje svjetla; 3. TEHN, FIZ, MED, štit koji čuva neki pribor od utjecaja štetnih zraka. potjecanje od onoga što označava polazna riječ, udaljavanje od toga i sl. (npr. ekspiracija, izdisanje, prema inspiracija, udisanje i dr.); 2. predmetak koji označava pojam bivšega (npr. ekspremijer, bivši premijer).

ekscelencija (lat.), počasni naziv u diplomatskom oslovljavanju (tomu odgovara npr. hrv. preuzvišenost, preuzvišeni gospodin). Katkad se rabi i oblik ekselencija (prema franc.) . ekscentar (lat.), kružna ploča koja je učvršćena na osovinu izvan svojeg središta. Služi za pretvaranje kružnoga gibanja u pravocrtno, npr. kod ekscentar-preše.

ekscentričnost (lat.), 1. stanje izvan središta; 2. MAT, svojstvo međuodnosa dvaju geometrijskih likova koji imaju različita središta (SUPR, koncentričnost); 3. PREN, osebujnost, posebnost, ponašanje izvan ili mimo ustaljenih društv. pravila (ekscentrično ponašanje, odijevanje i sl.). eksces (lat.), 1. izgred, ispad; 2. pretjeranost, prekomjernost, neumjerenost.

ekshibicionizam (lat.), 1. težnja za isticanjem vlastitih osobina ili vrijednosti, autentičnih ili umišljenih; 2. u spolnosti, uživanje u pokazivanju obnažena tijela ili spolovila drugim osobama. S. Freud je držao da je e. manifestacija infantilne spolnosti, a da postaje bolesnom pojavom kad se javlja u odraslih, osobito u muškaraca. ekshumacija (lat.), vađenje trupla iz groba radi

ekonomičnost, način djelovanja (poslovanja,

određenog ispitivanja (npr. uzroka smrti, identiteta), premještanja i sl.

stvaranja i dr.) u kojemu se uza što manji trud (najmanje troškove i sl.) postiže što bolji učinak, uspjeh.

eksikator (lat.), posuda s brušenim poklopcem koja

ekonomija (grč.), opći naziv za ekon. znanost (istraživanja, proučavanja, metode). Razlikuju se fundamentalne, primijenjene i razvojne ekon. znanosti. U ekon. se teoriji i znanstv. istraživanjima izraz e. odnosi na ukupno gospodarstvo izvora, kapitala, financ. sredstava, organizacijskih oblika, proizvodnih i prometnih djelovanja. → gospodarstvo

ekonomski rast, također gospodarski rast, povećanje ukupne proizvodnje u nekoj državi tijekom određenog vremena, mjereno ugl. godišnjom stopom porasta realnog BDP-a. Obično se izražava u novcu. Ekon. razvitak širi je pojam od ekon. rasta, jer obu-

se može hermetički zatvoriti; služi u kem. laboratorijima za sušenje tvari ili njihovu zaštitu od vlage s pomoću nekoga higroskopnog sredstva (sušila; najčešće silikagel, sumporna kiselina, kalcijev klorid).

eksklava → enklava. ekskluzivnost (lat.), izuzetnost, posebnost (po položaju, iznimnosti i sl.).

ekskomunikacija (lat.), izopćenje; u kršćanstvu, postupak isključivanja iz crkv. zajednice pojedinca ili skupine koji nepopravljivo odstupaju od pouzdanog i jasnog crkv. nauka ili od utvrđenoga moralnog ponašanja. E. je najteža crkv. kazna. Kad se izopćeni

242

E1.qxd

30.10.2003

1:03

Page 243

ekspresionizam obrati i pokaje, kazna se ukida. Isključenje iz vjerske zajednice poznaje također židovstvo.

ekskrecija (lat.), izlučivanje iz tijela tvari što ih proizvode žlijezde ili organi (mokraća, izmet, znoj i dr.). ekskrement (lat.), izmet, neiskorišteni i probavljeni ostaci hrane što ih organizam odbacuje. ekskurs (lat.), skretanje, udaljavanje od polazne ili osnovne misli ili teme o kojoj se govori, radi objašnjavanja nekih pojedinosti i sl.

ekskurzija (lat.), kratko putovanje, izlet. ekspanzija (lat.), 1. rastezanje, širenje; 2. FIZ, povećanje obujma krutog, tekućeg ili plinovitog tijela pri zagrijavanju. Ta se pojava primjenjuje u mnogim napravama za mjerenje ili regulaciju temperature. Npr. na principu e. tekućinâ radi živin termometar, a e. krutina osnova je djelovanja termostata. Termička e. plinova omogućuje letenje balona s toplim zrakom. Dokle god se trajnim zagrijavanjem održava razlika gustoća zraka u balonu i zraka u okolini, balon leti; 3. EKON, faza gosp. ciklusa u kojoj se pojačavaju gosp. djelatnosti i povećava rast (ukupni prihod, ulaganja, zaposlenost); 4. POLIT, agresivno presezanje za tuđim prostorom, tržištem, sferom utjecaja i sl.

ekspanzionizam (franc. prema lat.), težnja za teritorijalnim, polit. i ekon. širenjem; politika osvajanja novih teritorija ili tržišta u drugim zemljama. ekspatrijacija (lat.), 1. odlazak iz domovine, emigriranje, iseljenje; 2. prisilno iseljenje (protjerivanje) iz vlastite zemlje; 3. istupanje iz državljanstva. ekspedicija (lat.), 1. pohod jedne ili više osoba određenim putem s određenim ciljem (znanstvenim, istraživačkim ili kakvim drugim); također i skupina koja ide na takav pohod; slanje, otpravljanje; 2. VOJ, pohod s određenim zadatkom (npr. kaznena e.); 3. mjesto u pošti, poduzeću ili ustanovi odakle se otpremaju pošiljke; ekspedit, otpremništvo.

eksperiment (lat.), pokus; postupak kojim se iskušava valjanost neke pretpostavke (hipoteze) ili provjerava teorija. Eksperimentalna metoda (pokusna m.), primjena pokusa za otkrivanje pravilnosti pojava. eksperimentalni film, također avangardni film, alternativni film, film. vrsta koju obilježava iskušavanje postupaka i učinaka što se kose s prevladavajućim oblicima filmovanja, u težnji da se pronađu i razviju nepoznati ili zapostavljeni potencijali filma. Javlja se u 1920-ima. Ustaljenije podvrste e. f. jesu apstraktni f., nadrealistički f., strukturalistički f., poetski f., konceptualistički f.

ekspert (lat.), 1. stručnjak u svojem području; 2. vještak, osoba koja na poziv nekoga daje stručni sud (ekspertizu). eksplicitnost (lat.), određenost, jasnost; svojstvo onoga što je eksplicitno, onoga što je jasno iskazano.

eksplikacija (lat.), tumačenje, objašnjenje, izlaganje.

eksploatacija (franc.), 1. iskorištavanje, upotreba (strojeva i dr.), korištenje (ruda, šuma, zemlje, vodnih snaga i dr.); 2. iskorištavanje rada druge osobe u kojemu se plaća manje nego što ta osoba zavređuje, u kojemu se od te osobe traži da radi više nego što je primjereno zakonu i moralnim mjerilima; izrabljivanje.

eksplozija (lat.), naglo oslobađanje velike količine energije; prati je trenutačno veliko povećanje tlaka, prasak i razaranje okoline. Pri eksploziji početno oslobođena toplina potiče i ubrzava daljnju reakciju pa se eksplozivna tvar munjevito troši. U eksplozijama pri kojima su upotrijebljene nuklearne reakcije, oslobođene energije su mnogo veće, a time su i učinci razorniji. eksplozivi (lat.), kem. spojevi ili smjese koje zagrijavanjem, udarcem, trenjem ili inicijalnim paljenjem trenutačno oslobađaju veliku količinu energije i plinova što svojom ekspanzijom ruše i razaraju, npr. baruti, trinitrotoluen (TNT), celulozni nitrat, glicerol-trinitrat (nitroglicerin). Upotrebljavaju se u graditeljstvu i u rudarstvu, ali najširu primjenu imaju u ratnoj tehnici.

eksponencijalna funkcija, funkcija f (x) = ax (a je

baza, a x eksponent; pritom je a > 0 i a ≠1). Domena e. funkcije jest skup svih realnih brojeva R (dakle x može biti bilo koji realni broj), a skup vrijednosti interval pozitivnih brojeva < 0, +∝ >. Ako je a > 1, funkcija je strogo rastuća, a ako je 0 < a < 1 strogo je padajuća. E. f. ex (gdje je e baza prirodnog logaritma) može se prikazati u obliku beskonačnog reda x 2 x3 e x = 1 + x + + + … ; → faktorijel; → loga2! 3! ritamska funkcija

eksponencijalna jednadžba, jednadžba u kojoj se pojavljuje eksponencijalna funkcija, primjerice 10x = 3. eksponent (lat.), 1. MAT, broj b u potenciji ab. Npr., u potenciji a3 eksponent je 3; 2. RAZG, predstavnik, onaj koji se čime ističe, pa zato predstavlja neku skupinu ili pojavu (npr. e. vlasti, e. loše politike). eksport → izvoz ekspoze (franc.), kratko, sažeto izlaganje, izvještaj o nekom pitanju koji podnosi stručna osoba (termin se ugl. rabi u politici, skupštinskom, parlamentarnom radu i sl.).

ekspozicija (lat.), 1. izlaganje, uvod u neki pojam ili temu (knjiž. ili glazb.); 2. FIZ, osvjetljavanje fotomaterijala (filma, papira); ionizacijska e. je omjer između zbroja naboja istog predznaka nekog zračenjem ioniziranog materijala i njegove mase (jedinica je kulon po kilogramu – znak C/kg). ekspresionizam (franc. prema lat.), jedan od avangardnih umj. pravaca s početka 20. st. koji se izvorno javio u Njemačkoj. Najznačajnija su djela nastala u lirici i drami te u lik. umjetnostima, a povezuju ih motivi smrti, rata, straha, pobune. U lik. umjetnosti preteče su mu Van Gogh, E. Munch i J. Ensor. E. se osobito razvio

243

E1.qxd

30.10.2003

1:04

Page 244

eksproprijacija ekstenzija (lat.), pružanje, istezanje, razvlačenje, proširenje; nastavak.

2

1

eksterijer (franc.), vanjština, vanjska strana, ono što je izvan zatvorenog prostora; SUPR, interijer.

eksteritorijalnost (lat.), izuzetost predstavnika neke strane zemlje ili njihovih stvari od akata vlasti, zakonodavstva ili sudstva države u kojoj se nalaze; pravo stranih diplomatskih predstavnika na povlasticu nepovredivosti, oslobođenja od carine, plaćanja poreza i sl.

ekstinkcija (lat.), gašenje, odumiranje, poništenje. ekstradicija (lat.), oblik međunar. pravne pomoći 4

koji se sastoji u predaji (izručenju) počinitelja kaznenog djela od strane jedne države drugoj državi, da bi mu se u toj državi sudilo, ili da bi u njoj izdržao kaznu ako je već osuđen. Na taj se način onemogućuje da okrivljena ili osuđena osoba koja je pobjegla u drugu državu izbjegne kazneni progon ili izvršenje kazne.

3

ekstrakcija (lat.), 1. iscrpljivanje, izvlačenje, vađenje; 2. KEM, laboratorijski ili industr. postupak izdvajanja topljivih tvari iz čvrste smjese upotrebom otapala. ekstrakt (lat.), ono što se dobije ekstrakcijom kao postupkom; srž, izvod, izvadak, sažetak (iz kakva djela, teksta i sl.), iscrpina (u kemiji, farmaciji i dr.); također naziv za odgovarajuće takve iscrpine od živežnih namirnica (sladni, kavin, začinski e. i dr.). 5

ekstravagancija (lat.), osobina i pojava onoga što 6

odudara od uobičajenoga, što zastranjuje, pretjeruje, što je napadno, ekstravagantno.

ekstrem (lat.), krajnost, kraj, vrhunac; pretjeranost. ekstremiteti (lat.), udovi, okrajine; ruke i noge. ekstrovertiranost (lat.), otvorenost prema drugima. Izraz je u psihologiju uveo C. G. Jung, označivši ga kao suprotnost → introvertiranosti. Po njemu oba izraza označuju tipove osobnosti koji supostoje u svakom pojedincu, ali se pojedinačno ističu više kao jedan ili kao drugi tip. ekspresionizam, 1. E. Munch, “Krik”; 2. J. Ensor, “Intriga”, detalj; 3. E. L. Kirchner, “Djevojka ispod japanskog suncobrana”; 4. M. Beckmann, “Glumice”; 5. O. Herman, “Lik”; 6. O. Kokoschka, “Prijatelji”

u njem. umj. grupama Die Brücke (Most) i Der Blaue Reiter (Plavi jahač). Vodeći predstavnici: slikari E. Nolde, K. Schmidt-Rottluff, O. Kokoschka, V. Kandinski, O. Dix, G. Grosz, G. Rouault, od kipara E. Barlach, a u Hrvatskoj V. Gecan. U književnosti gl. su oznake: stilska i leksička raznolikost, patetika i sklonost prema fantastičnom i neprirodnom (J. R. Becher, Th. Däubler; u nas ima odjeka u djelima M. Krleže, A. B. Šimića). U glazbi skladatelji A. Schönberg, A. Berg i A. Webern odstupaju od formalnih glazb. pravila, usvajaju atonalnost i dodekafoniju. E. na filmu je najveća ostvarenja dosegao u djelima njem. redatelja F. Langa, W. F. Murnaua, R. Wienea i dr.

eksproprijacija → izvlaštenje ekstaza (grč.), 1. ushit, zanos; 2. RELIG, mistično, nadsvjesno sjedinjenje s božanstvom.

eku, eur. obračunska novčana jedinica (European Currency Unit, ECU) u razdoblju 1979-98 (do uvođenja → eura).

ekumena (grč.), u ant. Grka, naziv za tadašnji naseljeni svijet. Danas se u geografiji izraz upotrebljava za stalno naseljeni dio Zemlje (o. 1/3 ukupne površine). ekumenizam (grč.), pokret u kršć. crkvama koji poučavanjem i činima potiče kršćane na crkv. jedinstvo. Pokret je začet u protestantskim krugovima u 19. st., snažnije se razvio nakon I. svj. rata, a formalno se potvrdio utemeljenjem Svjetskog vijeća crkava 1937, sa sjedištem u Ženevi. Poslije II. svj. rata u ekumenskim inicijativama sudjeluju pravoslavne i Katolička crkva, koja je na II. vatikanskom saboru donijela dokument O ekumenizmu. Prije sabora u upravi Rimske crkve osnovano je 1960. Tajništvo za jedinstvo kršćana.

244

E1.qxd

30.10.2003

1:05

Page 245

Ekvatorska Gvineja zaposjedaju Španjolci (1526-33). Od 1563. pripojen peruanskom potkraljevstvu, u 18. st. dio je Nove Granade (kolumbijsko potkraljevstvo). Poslije dugog razdoblja borbi za neovisnost poč. 19. st. u konfederaciji je s Kolumbijom i Venezuelom (kao dio Velike Kolumbije). God. 1859-60. izbio je rat s Peruom zbog granica. God. 1866. na strani Perua i Čilea ratuje protiv Španjolske. Novi sukobi s Peruom zbog granice izbili su 1941-42, a posljednji put 1995.

EKVADOR Službeni naziv República del Ecuador (Republika Ekvador) Ustavno uređenje predsjednička republika Površina 283 560 km2 Broj stanovnika 12 920 000 (45,5 st./km2) Gl. grad Quito Službeni jezik španjolski BDP po st. 1 500 USD Novčana jedinica 1 sukre (sucre); 1 ECS = 100 sentava (centavos) Međunarodni znak ECU, EC Tel. pozivni broj +593 Vremenska zona po GMT-u –5

ekvator (lat.), polutnik; zamišljena kružnica na Zemljinoj površini kojoj su sve točke jednako udaljene od Sjev. i Juž. pola; dijeli Zemlju na dvije jed- Ekvador nake polutke (sjevernu i južnu); najdulja je paralela (40 076 km).

Ekvador, država u SZ dijelu Južne Amerike, uz obalu Tihog oceana. Pripada joj i 1 000 km udaljeno otočje Galápagos u Tihom oceanu. Sastoji se od obalnog pojasa (25% površine), planinskog lanca Anda (26%) i nizine Amazone (49%). Klima ekvatorska, a u Andama (3 000-4 500 m) umjereno planinska, najviši vrhovi pod vječnim snijegom. Vegetacija: tropska kišna šuma, tropska planinska šuma, savana, visokoplaninska savana, goleti. Veće rijeke: Napo, Pastaza, Guayas, Esmeraldas. Nac. sastav stanovništva: Indijanci (najbrojniji Kečua; 40%), mestici (40%), bijelci (15%), crnci (5%). Po vjeroispovijedi: rimokatolici (94%), protestanti (6%). Veći gradovi: Guayaquil (1 974 000 st.), Quito (1 488 000), Cuenca (255 000). Poljoprivreda: u Andama samoopskrbna (krumpir, kukuruz, pšenica, ječam, grah; goveda, ovce), u obalnome pojasu tržišno orijentirana (banane – 3. proizvođač na svijetu, kakaovac, kava, šećerna trska, riža, pamuk, konoplja). Bogata ribolovna područja. Uzgoj rakova u obalnim mangrovama (2. na svijetu). Šumarstvo. Rudarstvo: nalazišta nafte (na SI) i zemnog plina (Guayaquil), zlato, željezna ruda, bakar. Industrija: prehr., tekstilna, kem., metalurgija, duhanska, građevinskog materijala, papira. Gl. luka: Guayaquil. – Politički sustav: prema ustavu iz 1979. predsjednička republika s jednodomnim parlamentom. Predsjednik republike ima velike ovlasti. – Povijest. U 15. st. u sastavu carstva Inka, potom ga

Ekvatorska Gvineja, država na Z obali Afrike. Sastoji se od kopnenog dijela (Mbini) uz Gvinejski zaljev i vulkanskih i brdovitih otoka Bioko (prije Fernando Póo) i Pagalu. Kopneni dio čini obalna nizina. Klima ekvatorska; visoke temperature i obilje padalina cijele godine. Vegetacija: tropska kišna šuma

245

EKVATORSKA GVINEJA Službeni naziv República de Guinea Ecuatorial (Republika Ekvatorska Gvineja) Ustavno uređenje predsjednička republika Površina 28 050 km2 Broj stanovnika 474 000 (16,8 st./km2) Gl. grad Malabo Službeni jezik španjolski BDP po st. 530 USD Novčana jedinica 1 CFA franak; 1 XAF = 100 santima Međunarodni znak GNQ, GQ Tel. pozivni broj +240 Vremenska zona po GMT-u +1

ekvator

E1.qxd

30.10.2003

1:05

Page 246

ekvatorska klima prividnom gibanju oko Zemlje, Sunce toga datuma presijeca nebeski ekvator. U astronomiji se ti presjeci nazivaju proljetnom, odn. jesenskom točkom.

ekvivalent (lat.), jednaka vrijednost; ono što je po nečemu jednake važnosti ili jednake vrijednosti, što po važnosti ili vrijednosti odgovara onomu sa čime uspoređujemo.

elaborat (lat.), pismeni sastav, stručni rad u kojemu su dani iscrpan opis i obrazloženja kakva postupka.

Ekvatorska Gvineja

Elafiti (Elafitski otoci), naziv za otoke SZ od Dubrovnika koji su od kopna odijeljeni Koločepskim kanalom (najveći: Koločep, Lopud, Šipan, Jakljan, Olipa, Tajan).

El Aiún (Al Aiún), gl. grad Zapadne Sahare na obali Atlantskog oceana; 100 000 st. i savana. Veće rijeke: Muni, Benito. Nac. sastav stanovništva: pripadnici naroda Fang (83%) i Bubi (10%). Po vjeroispovijedi rimokatolici (90%), tradicionalne religije (10%). Veći gradovi: Malabo (40 000 st.), Bata, Luba. Poljodjelstvo: kakaovac, kava, banane, palma uljarica, manioka, jam, riža. Stočarstvo slabo razvijeno. Ribarstvo. Šumarstvo. Nalazišta nafte i zemnog plina. Prehr. industrija. Gl. luke: Bata, Malabo. – Politički sustav: prema ustavu iz 1991. predsjednička republika s jednodomnim parlamentom. – Povijest. Nakon portugalske i španj. vlasti, stekla nezavisnost 1968. Otok Bioko (Fernando Póo) pokušao se 1969. otcijepiti, u zemlji je uvedena diktatura koja je brutalno ugušila opoziciju; trećina se pučanstva iselila.

ekvatorska klima, tropska kišna klima bez smjene

da nakon prestanka djelovanja vanjske sile vraćaju svoj prvotni oblik. U takvih se tijela pod djelovanjem vanjskih sila javljaju unutarnje protusile jednake vanjskima, no suprotna smjera. Stupanj e. različit je za različite tvari, što se izražava Youngovim modulom elastičnosti.

elastini, vlaknasti proteini srodni kolagenima, gl. sastojina elastičnog tkiva (veziva i krvnih žila).

Elba, otok u Tirenskome moru, Italija; 223 km2, 30 000 st. Brdovit (najviši vrh Monte Capanne, 1 019 m). Ležišta željezne, cinkove rude, sumpora. Turizam. Gl. grad Portoferraio.

Elbe → Laba Elbrus, najviši vrh Kavkaza (5 642 m). Ugasli

godišnjih doba; temperature visoke tijekom čitave godine; velika količina padalina pogoduje stvaranju tropskih kišnih šuma (prašuma).

vulkan. Turizam i alpinizam.

ekvidistancija (lat.), jednaka udaljenost od dviju

eldorado (španj.), 1. zamišljen kraj ili zemlja bla-

strana (od ljudi, stvari, ideja i dr.); jednak razmak.

gostanja; izvorno, basnoslovna zemlja bogata zlatom za koju se vjerovalo da postoji u Juž. Americi, a legendu o njoj proširile su mnoge španj. i port. ekspedicije od 16. do 18. st. 2. PREN, mjesto gdje se može dobro zaraditi ili gdje se može uspjeti.

ekvilibrij (lat.), ravnoteža, uravnoteženost. U različitim disciplinama, stanje u kojem neki sustav, sa svim svojim uporišnim točkama i svojstvima koji ga tvore, ne pokazuje sklonosti ili težnje da se spontano promijeni u neko drugo stanje.

ekvinocij (lat.), ravnodnevica, prvi dan proljeća (21. ožujka), ili prvi dan jeseni (23. rujna), kada noć i dan traju jednako, po 12 sati, na cijeloj Zemlji. U svojemu ekvinocij i solsticij

elan (franc.), oduševljenje, zanos, polet, zamah. elastičnost (franc. prema grč.), svojstvo čvrstih tijela

electronica (engl. prema lat.), skupni termin kojim se u drugoj pol. 1990-ih god. unutar pop/rock scene opisuju stilistički raznoliki doprinosi, u rasponu od plesne do tzv. ambijentalne glazbe, kojih je zajednička odlika korištenje kompjutorski programiranih elektroničkih glazbala. elegancija (lat.), otmjenost, profinjenost, pristalost, uglađenost, skladnost (u izražavanju, odjeći, govorenju, pisanju, postupanju i dr.).

elegija (grč.), u drevnome grč. i rim. pjesništvu, pjesma u dvostisima (heksametar + pentametar); lirska pjesma kojom se izražavaju tuga, bol i žaljenje za nečim nedostižnim (klasičan je primjer Ovidijev Ex Ponto, napisan elegijskim distisima u kojima govori o tuzi prognanog i o čežnji za domovinom).

246

E1.qxd

30.10.2003

1:05

Page 247

elektrokemija Elektra, kći Agamemnonova i Klitemnestrina, sestra Orestova. Spasila nejaka brata od smrti, a kad je odrastao, pomogla mu je da se osveti majci Klitemnestri i njezinu ljubavniku Egistu. Lik iz Eshilovih, Euripidovih i Sofoklovih tragedija.

elektrana (grč.), postrojenje za proizvodnju električne energije. Naziva se još i električna centrala (staro ime munjara). Prema vrsti energije koja se pretvara u električnu, razlikuju se hidroelektrane, termoelektrane, nuklearne elektrane (nuklearke), vjetroelektrane itd.

skim elektrodama koje se u njemu otapaju, postao nezamjenjiv alat za zavarivanje kovina.

električni naboj, jedno od temeljnih svojstava materije, očituje se odbojnim i privlačnim međudjelovanjem. Tijela s istovrsnim (pozitivnim ili negativnim) nabojima međusobno se odbijaju, a s različitim privlače. Jedinica naboja je kulon, znak C (→ Coulomb). Ukupni naboj neke čestice ili tijela može biti samo umnožak elementarnog naboja koji električni potencijal u točki A polja točkastog iznosi e = 1,60219⋅10–19 C. električni napon, razlika → električnih potencijala

naboja Q

dviju točaka u električnom polju. Ako je između tih točaka u električnom polju moguće uspostaviti vodljivi put, između njih će poteći → električna struja.

električni otpor, svojstvo tvari da se opire prolasku

elektrana, hidroelektrana; 1. akumulacijsko jezero; 2. tlačna cijev; 3. turbina; 4. generator; 5. transformator; 6. ispusno jezero

elektricitet (lat. prema grč.), skupni pojam za pojave do kojih dolazi zbog električnog naboja i učinaka koje on izaziva u vakuumu ili u nekom sredstvu.

električna snaga, energija koja se u strujnom krugu oslobodi u određenom vremenu, ili rad koji struja u strujnom krugu obavi u određenom vremenu. Jedinica za snagu je → vat (znak W).

električna struja, usmjereno gibanje čestica s elek-

tričnim nabojem istog predznaka pod djelovanjem → električnog potencijala. U kovinama električnu struju prenose elektroni, u vodljivim tekućinama, tzv. ionskim otopinama, prenose je ioni, u plinovima i ioni i elektroni, a u poluvodičima parovi elektron-šupljina. Prema dogovoru, smjer struje određen je od pozitivnoga pola izvora prema negativnom. Ovisno o tome mijenja li se smjer struje u vremenu, govorimo o → istosmjernoj ili → izmjeničnoj struji. Jedinica jakosti el. struje → amper (znak A), nazvana je prema franc. fizičaru i matematičaru A. M. Ampèreu.

električni krug, sklop kojim teče → električna stru-

ja, a čine ga izvor(i) → električnog potencijala, te vodički (i poluvodički) elementi različitih električkih svojstava: otpora, kapaciteta, induktivnosti, frekvencijskih karakteristika i sl. Za prikaz el. krugova koriste se tzv. električke sheme na kojima su elementi i spojevi prikazani standardiziranim simbolima.

električni luk, trajni izboj elektriciteta u zraku, postiže se visokim električnim potencijalom, pri kojemu se uspostavlja vodljiva staza ioniziranoga zraka između dviju elektroda ili između elektrode i nekoga tijela od vodljive tvari. Prvotno se e. l. upotrebljavao kao jak i gotovo točkast izvor svjetlosti (npr. za kinoprojektore), a poslije je vreli luk, s posebnim kovin-

→ električne struje. Napon U pokreće struju I koja mu je razmjerna, a otpor R je koeficijent te razmjernosti. Tu činjenicu izriče Ohmov zakon: R = U/I. Tvari koje sadrže slobodne elektrone ili ione maloga su el. otpora. To su → vodiči. Veliki el. otpor svojstvo je druge grupe tvari, → izolatora. Otpor vodiča mijenja se s temperaturom, a u nekih vodljivih tvari i osvjetljavanjem ili promjenom smjera struje. Prema G. S. Ohmu jedinica el. otpora nazvana je → om (znak Ω).

električni potencijal, znak V, svojstvo koje se pripisuje položaju (točki) u el. polju, a iskazuje se radom potrebnim da se jedinični pozitivni naboj prenese iz beskonačnosti u tu točku polja. Ako je rad od jednog džula (1 J) potreban za premještanje naboja od jednoga kulona (1 C) u tu točku polja, njezin je potencijal jedan volt (1 V). Za potencijal i napon rabi se ista jedinica, → volt (znak V). električni strojevi, naprave za pretvaranje jednog oblika energije u drugi električna struja, kaotično (gore) i posredovanjem mehaničkog rada. Pritom je usmjereno (dolje) gibanje elektrona bar jedan oblik energije električna energija. u kovini Električni generator pretvara mehanički rad u el. energiju. Električni motor pretvara el. energiju u mehanički rad. Električni pretvarač pretvara jednu vrstu el. energije u drugu. Uređaji koji pretvaraju el. energiju bez posredovanja mehaničkog rada nisu električni strojevi u užem smislu (primjerice transformator, akumulator, baterije itd.).

Elektrin kompleks → Edipov kompleks elektroda (grč.), posebno oblikovani vodič kojim elektricitet prelazi iz jedne sredine u drugu, obično iz metalnoga vodiča u plin, razrijeđeni plin ili neku vodljivu otopinu; → elektrolit

elektrokardiografija → EKG elektrokemija, područje fizikalne kemije koje proučava odnose između električnih i kem. pojava,

247

E1.qxd

30.10.2003

1:06

Page 248

elektrolit osobito elektrolitičke i elektrotermijske procese. Temeljne zakone i pojave u elektrokemiji formulirali su M. Faraday (1833) i S. Arrhenius (1887).

elektrolit (grč.), otopina ili talina koja provodi električnu struju (→ elektroliza). elektrolitska disocijacija, proces rastavljanja elektroliza, 1. istosmjerna struja; 2. tok elektrona; 3. anoda; 4. katoda; 5. pozitivni ion (kation); 6. negativni ion (anion); 7. elektrolit

elektromagnet, silnice magnetskog polja kružnog zavoja

nekih kem. spojeva (elektrolita) pri otapanju, npr. u vodi, na pozitivno i negativno nabijene čestice (ione).

elektroliza (grč.), proces razlaganja spojeva prolaskom el. struje u vodljivim otopinama i talinama. Otapanjem nekog spoja u otapalu nastaje el. vodič koji zovemo elektrolit; on može biti kiselina, lužina ili sol, vodljiv je jer se sastoji od pozitivnih i negativnih → iona, nositelja naboja poput elektrona u metalu. U otopinu ili talinu uranjaju se dvije elektrode; na elektrodi spojenoj s negativnim polom izvora (katodi) nakupljaju se pozitivni metalni ioni i plinoviti vodik, dok pozitivna elektroda, anoda, prikuplja negativne ione. Zakone elektrolize postavio je M. Faraday, otkrivši da masa izlučenoga metala na katodi ovisi o jakosti struje. Proces elektrolize primjenjuje se u industriji za dobivanje čistih metala (aluminija, magnezija, natrija, cinka i dr.). elektromagnet (grč.), zavojnica s jezgrom od mekog željeza; propuštanjem struje kroz zavojnicu uspostavlja se magn. polje koje željezna jezgra još pojačava. Isključivanjem struje magn. polja nestane, a meko željezo ne zadržava svojstvo magnetičnosti, pa elektromagnet prestane djelovati. Jakost magn. polja proporcionalna je struji koja teče zavojnicom. To se svojstvo koristi u brojnim uređajima za snimanje i reprodukciju zvuka.

nom brzinom nazvanom → brzina svjetlosti (približno iznosi 300 000 km/s). Zračenje čine transverzalni valovi, pri kojima su električko i magn. polje međusobno okomiti u svakoj točki, a oba su okomita na pravac širenja. Valna duljina zračenja obrnuto je razmjerna frekvenciji titranja. Ponekad, kao pri fotoelektričnom efektu, elektromagn. zračenje ponaša se kao da je sastavljeno od toka čestica koje se nazivaju fotonima (valno-čestični dualizam). Najkraći poznati elektromagn. valovi su gama zrake, kojima je valna duljina manja od 10–11 m. X-zrake imaju valne duljine do 10–9 m. Slijedi ultraljubičasto zračenje (10–9 do 10–7 m), zatim vidljiva svjetlost (10–7 do 10–6 m), infracrveno zračenje (10–6 do 10–3 m), pa radiovalovi, od najkraćih, mikrovalova (1 mm do 30 cm) do dugih radiovalova kojima valne duljine dosežu i nekoliko kilometara. Sunčevo zračenje ima maksimalnu energiju u vidljivom dijelu spektra, a gotovo da ništa od zračenja valnih duljina manjih od 3 ⋅ 10 –7 m ne stiže do Zemljina tla zbog apsorpcije u vanjskim slojevima atmosfere. Sunčevo zračenje koje dosegne površinu Zemlje reemitira se kao infracrveno zračenje.

elektromotor (grč. i lat.), stroj koji pretvara električnu energiju u mehanički rad. Gl. su mu dijelovi: stator ili nepomični dio, i rotor, dio koji se okreće. Razlikuju se elektromotori istosmjerne i izmjenične struje. Elektromotori izmjenične struje mogu biti sinkroni i asinkroni. Kod sinkronih rotor se okreće istom brzinom kao i okretno magn. polje, a kod asinkronih broj okretaja rotora manji je od broja okretaja magn. polja. Najviše su u uporabi trofazni asinkroni elektromotori.

elektromagnetska indukcija, međudjelovanje električnoga i magn. polja; promjena jednoga polja uzrokuje promjenu drugoga. Tako tok struje vodičem uspostavlja magn. polje oko toga vodiča, a promjena magn. polja pokreće struju u vodiču. Prvu je pojavu otkrio dan. fizičar H. C. Oersted, a drugu M. Faraday. E. i. omogućila je proizvodnju električne energije mehaničkim radom – od maleelektromagnetska induk- noga dinama na kotaču bicikla do najvećih generatocija, dobivanje inducira- ra u elektranama. nog napona gibanjem magneta

elektromagnetsko zračenje, valovita titranja

električkoga i magn. polja što putuju slobodnim prosspektar elektro- torom ili tvarnim medijem, a uzrokuju ubrzavanje magnetskog zračenja električkih naboja. Ti valovi u vakuumu putuju stal-

elektromotor na istosmjernu struju; 1. elektromagnet; 2. kolektor; 3. namotaji; 4. četkice; 5. kučište; 6. napajanje istosmjernom strujom

elektron (grč.), znak e, najlakša električki nabijena čestica. Električni naboj elektrona jednak je, izuzevši predznak, naboju protona i iznosi 1,60 ⋅ 10 –19 C. Budući da svi elektroni imaju jednak naboj, kažemo da je električni naboj kvantiziran. Taj elementarni naboj prirodna je konstanta. Električka neutralnost atoma posljedica je ravnoteže između negativnog naboja atomskog omotača sastavljenog od elektrona i pozitivnog naboja atomske jezgre. Kem. svojstva tvari posljedica su električnog međudjelovanja elektrona u atomskoj ljusci.

248

E1.qxd

30.10.2003

1:06

Page 249

elevacija elektronegativnost, sposobnost atoma da privlače elektrone pri formiranju kovalentnih veza. Tako su npr. kod HCl elektroni kovalentne veze puno bliži atomu klora nego atomu vodika.

elektronička pošta → e-mail elektronika (grč.), dio elektrotehnike koji se bavi prijenosom, pohranjivanjem i obradom informacija s pomoću elektroničkih uređaja načinjenih od elektroničkih elemenata (dioda, tranzistora, logičkih sklopova, itd.).

elektronska cijev ili elektronka, jednostavni elektronički element koji se sastoji od evakuirane ili nekim plinom punjene cijevi, opremljene s dvije ili više elektroda. Jedna od elektroda, katoda, zažarena strujom koja kroz nju prolazi, emitira elektrone. Ovisno o namjeni cijevi, ti elektroni izazivaju svijetljenje plina, kao usmjereni snop ispisuju sliku na zaslonu itd. Većinu e. c., osobito u uređajima manjih snaga, danas su istisnuli poluvodički elementi – diode, tranzistori itd. elektronski mikroskop, uređaj analogan optičkome mikroskopu, koji umjesto svjetlosti rabi snop elektrona iz → elektronskog topa, a umjesto staklenih, ima tzv. magnetne leće – posebno formirana magn. polja. Elektronskim se mikroskopom postižu povećanja od preko milijun puta. elektronski top, uređaj koji daje uzak snop elektrona ujednačenih brzina kakav je potreban npr. u elektronskome mikroskopu ili u katodnoj cijevi TV monitora. Sastoji se od slijeda elektroda visokih potencijala i magnetne leće – kolimatora, s pomoću koje se postiže paralelnost snopa.

elektronvolt, znak eV, izvansustavna jedinica ener-

gije s primjenom u fizici atoma, 1 eV = 1,60 ⋅ 10 –19 J. To je energija koju dobije elektron ubrzan pri razlici potencijala od 1V. Energije kem. reakcija obično iznose 1-10 eV; energije nuklearnih procesa neusporedivo su veće i iskazuju se većom jedinicom, megaelektronvolt, MeV; 1 MeV = 106 eV.

elektrostimulator srca ili pacemaker (engl.), aparat s baterijom za umjetno podraživanje srca električnim impulsima. Upotrebljava se za uspostavljanje srčanog ritma pri poremećajima stvaranja i širenja podražaja u srčanome mišiću. Kućište s baterijom ugrađuje se pod kožu prsnoga koša, a kabel s elektrodom koja odašilje impulse uvodi se putem vene u šupljinu desne srčane pretklijetke.

elektrotehnika (grč.), široko tehničko područje koje se bavi primjenama znanstvenih spoznaja o elektricitetu. Uključuje proizvodnju i distribuciju el. energije, te proizvodnju i uporabu brojnih el. strojeva, elektroničkih aparata i uređaja. element (lat.), 1. počelo, dio cjeline; svaka od najmanjih tvari od kojih je – prema vjerovanju ant. filozofâ – načinjeno sve što postoji; po → Empedoklu to su voda, zrak, zemlja i vatra; 2. MAT, član skupa; 3.

KEM, tvar koja se kem. putem ne može rastaviti na jednostavnije komponente. Elementi se sastoje samo od istovrsnih atoma. Njihova kem. svojstva određena su nabojem jezgre. U nekom elementu svi atomi imaju isti broj protona ili elektrona, a broj neutrona može biti različit. Prema broju naboja jezgre (= broj protona ili atomski broj) svi se elementi mogu poredati u niz elemenata (→ periodni sustav elemenata). Postoje 92 elementa koja su pronađena u prirodi (od vodika s at. brojem 1 do urana s at. brojem 92). Umjetno je priređeno još 18 radioaktivnih elemenata. Elementi se mogu podijeliti na elektropozitivne i elektronegativne. Najveći dio elemenata jesu kovine ili metali; ostali su nekovine (nemetali) i plemeniti plinovi. Na sobnoj temperaturi najviše je elemenata u čvrstom stanju, nekoliko je plinovitih, a samo su dva tekuća – brom i živa. Po raširenosti na Zemlji najviše je kisika (gotovo 50 %), zatim silicija (0. 26 %), aluminija (0. 8 %) i željeza (0. 4 %), a zatim slijede kalcij, natrij, magnezij, kalij, vodik, klor, ugljik, itd. Znakovi kem. elemenata ugl. su njihova skraćena lat. imena.

elementarna tvar, makroskopski uzorak neke tvari sastavljene od iste vrste atoma, npr. O2, O3, S4, S8 itd.; treba je razlikovati od → elementa. Do danas je poznato 110 vrsta atoma, odn. kem. elemenata, i više od 600 elementarnih tvari. elementarne čestice, pojam koji je isprva obuhvaćao vrlo malen broj čestica: proton, neutron i elektron, za koje se smatralo da tvore atom, da su nedjeljivi i osnovni gradbeni elementi svemira. Razvojem visokoenergijskih akceleratora čestica otkriveno je mnoštvo novih čestica. Većina ih živi vrlo kratko te se raspadaju na druge čestice. Vjeruje se da postoje dvije gl. klase čestica: hadroni, u jakim međudjelovanjima, koji daju različite kombinacije kvarkova, i leptoni, u slabim međudjelovanjima, a uključuju elektron, muon, tau i njihove neutrine. Sve poznate “elementarne” čestice mogu se obuhvatiti tom klasifikacijom. elementarne funkcije, funkcije koje se mogu dobiti iz potencija, eksponencijalnih, logaritamskih, trigonometrijskih, arkus, hiperbolnih i area funkcija s pomoću konačnih primjena četiriju računskih operacija i kompozicije funkcija. elementarni naboj → naboj elementna analiza, analitički postupak za određivanje sastava org. tvari. Razlikuju se kvalitativna i kvantitativna elementna analiza. E. a. daje samo postotke elemenata u org. spoju, tj. odnos broja atoma u molekuli, ali ne i molekularnu težinu tog spoja. Eleuzina, prostor nedaleko od Atene, s hramom u kojemu su se slavili eleuzinski misteriji u čast božice plodnosti Demetre. Svečana je povorka kretala iz Atene u Eleuzinu, gdje je bio hram za noćne svečanosti. elevacija (lat.), podizanje, uzdizanje; uzdignutost, ukošenost u odnosu na kakvu podlogu.

249

elektronski mikroskop, 1. elektronski top; 2.snop elektrona; 3. elektromagnetske leće; 4. ravnina uzorka; 5. fluorescentni zaslon ili film

E1.qxd

30.10.2003

1:06

Page 250

El Greco 20. st. U poemi Pusta zemlja, protkanoj izrekama i navodima iz književnosti i različitih područja kulture, istražuje aspekte moderne svijesti. U filoz. spjevu Četiri kvarteta izražava misao o sustavnoj izmjeni i stopljenosti prošlosti i sadašnjosti te vremena uopće. Oživio je renesansni oblik drame u stihu i spojio ga sa suvremenim sadržajima: Ubojstvo u katedrali, Obiteljski skup. Bitno je utjecao na eur. pjesništvo i kritičku misao 20. st. Nobelova nagrada za književnost 1948.

elipsa

elipsa (grč.), 1. MAT, skup svih točaka ravnine kojima je zbroj udaljenosti od dviju čvrstih točaka ravnine (žarišta elipse) stalan; → konika; 2. KNJIŽ, sintaktička pjesnička figura; temelji se na izostavljanju riječi u rečeničkoj cjelini.

elipsoid (grč.), ploha sastavljena od elipsa (približno

elipsoid

mu je slična Zemljina ploha). Rotacijski e. ili sferoid jest ploha koja nastaje vrtnjom (rotacijom) elipse oko neke od svojih osi. → hiperboloid; → paraboloid

El Greco, “Pogreb grofa Orgaza”

elisa → propeler El Greco, pr. ime Domenikos Theotokópoulos, španj. slikar grč. podrijetla (o. 1540–1614), univerzalni renesansni majstor, kipar i pisac. Formirao se pod utjecajem grč. tradicije biz. slikarstva, te Tiziana i Tintoretta; u Rimu upoznaje djela Michelangela i prijateljuje s hrv. minijaturistom J. Klovićem. Od 1575. djeluje u Španjolskoj gdje slika u duhu kasnomanirističkoga izraza dramatske i mistične sakralne kompozicije i krajolike (Pogreb grofa Orgaza, Silazak Sv. Duha, Toledo u oluji). Portretist ugl. španj. vladara i crkv. dostojanstvenika (Veliki inkvizitor).

eliksir (arap. iz grč.), 1. ljekovit i okrepljujući napitak; 2. u bajkama i alkemičarskoj tradiciji, čudotvorni napitak koji produžuje život (e. mladosti), ili čudotvorna tekućina koja pretvara kamen u zlato; 3. u farmaciji, nekadašnji naziv za → ekstrakte (iscrpine) raznih droga (tinkture) koji su smatrani vriemajl, gore: pektoral iz jednima u liječenju nekih bolesti. Tutankhamonove grobnice, ←1340, eliminacija (lat.), isključenje, odbacivaKairo, Egipatski muzej; dolje: Sv. nje, odstranjivanje, udaljavanje, istjerivaAbraham, pločica, XII. st. nje, brisanje. Eliot, George, pr. ime Mary Ann Evans, engl. književnica (1819–1880), suptilni kroničar i promatrač malograđ. mentaliteta, ostvarila psihološki realističnu sliku engl. viktorijanskog društva 19. st. Najpoznatija djela: Mlin na Flossi, Adam Bede, Middlemarch.

Eliot, Thomas Stearns, engl. književnik (1888– –1965), pisao poeziju, poetske drame, knjiž. eseje i kritike. Sintetizirao poetiku modernističkog razdoblja Thomas Stearns Eliot te zauzeo jedno od središnjih mjesta u književnosti

elita (franc.), dio društva ili kojega dijela zajednice koji se smatra vodećim u čemu, istaknutim, boljim, posebno dobrim i sl., bilo da on sam sebe smatra takvim, bilo da ga takvim smatraju drugi. Elizij (Elizijske poljane), u ant. pjesništvu, ugodno mjesto na krajnjem zapadu Oceana, gdje duše junaka i časnih ljudi žive poslije smrti. Ellington, Duke, amer. jazz pijanist, aranžer i skladatelj (1899–1974), jedan od najuspješnijih vođa orkestra u povijesti jazza, autor brojnih → evergreena (Mood Indigo, It Don’t Mean A Thing, Sophisticated Lady). Svojim je postojanim koncertantnim i medijskim nastupima (film, TV serije) bitno pridonio proboju jazza unutar amer. popularne kulture.

elokvencija (lat.), umijeće govorenja, rječitost, ljeporječivost.

El Shatt, naselje na Sinaju, nedaleko od Sueskoga kanala, Egipat, u kojemu je za 2. svj. rata bio logor za 20 000 izbjeglica iz Hrvatske, s dalmatinske obale i otoka. Elzas, hrv. ime za → Alsace. e-mail (engl.), elektronička pošta, način komunikacije putem Interneta. Obuhvaća pošiljanje pisama, datoteka sa slikama, zvukovima, filmovima, programima i sl.

e-mail adresa, osobna adresa elektroničke pošte koju posjeduje svaki korisnik Interneta. Sastoji se od korisnikova imena, imena pružatelja internetske usluge i simbola koji ih povezuje (npr. peroinet.hr). emajl (franc.), staklasta masa kojom se presvlače metalne površine radi ukrašavanja, bojenja ili zaštite. Dobiva se taljenjem smjese kremena, gline, boraksa, kovinskih oksida i još nekih dodataka.

250

E1.qxd

30.10.2003

1:06

Page 251

encefalografija emanacija (lat.), izviranje, istjecanje, izbijanje; izviranje čega iz osnovnoga.

emancipacija (lat.), oslobođenje od kakve zavisnosti, podložnosti, stjecanje slobode i neovisnosti. Izvorno, u rim. pravu, oslobođenje roba od gospodareve, ili djeteta od očinske vlasti. embargo (španj.), 1. sprječavanje kretanja brodova strane sile, onemogućavanje uplovljavanja ili isplovljavanja iz luka; 2. opća ili djelomična zabrana uvoza; 3. općenito, zabrana, sprječavanje slobodnoga prometa; 4. u međunar. politici, kaznena mjera koju jedna ili više zemalja poduzima prema nekoj drugoj zemlji ili skupini zemalja zbog njihova nedopustivog ponašanja u međunar. poslovima.

embolija (grč.), začepljenje krvne žile ugruškom, kapljicama masti, otrgnutim stanicama ili zračnim mjehurićima.

embrij (grč.), zametak; u čovjeka, u prvih osam tjedana razvitka.

obojega, a njihov intenzitet ovisi o uzroku i o temperamentu pojedinca.

Empedoklo, grč. filozof i pjesnik (o. ←483/2.– –←423), govornik i državnik iz Agrigenta na Siciliji. Za života stekao status polubožanstva; po njemu, sve nastaje spajanjem i rastavljanjem četiriju vječnih osnovnih elemenata (vatra, voda, zrak i zemlja), koji se miješaju i razdvajaju pod utjecajem dviju sila: privlačenja (ljubavi) i odbijanja (mržnje). Gl. filoz. poeme: O prirodi i Očišćenje.

empirizam (grč.), filoz. smjer, tradicija i način filozofiranja, koji povezuje znanje s iskustvom; glavno je stajalište empirizma da je iskustvo temeljni izvor spoznaje, što određuje njezin domet, mogućnosti i granice; čovjek je po rođenju prazan list papira (tabula rasa), na koji se upisuju osjetilni podaci (→ J. Locke). Pojam se u užem smislu obično odnosi na skupinu engl. filozofa: R. Bacona, Th. Hobbesa, J. Lockea, G. Berkeleyja, D. Humea. emu (Dromaius novae-hollandiae), porodica australskih ptica iz reda kazuara. Ptica visoka 1,7 m i teška do 50 kg, s tamnim, sivosmeđim perjem, bez repa. Živi u manjim jatima u šumama. Znatno je prorijeđen i živi samo na teško pristupačnim mjestima u središnjem dijelu Australije. emulgatori (lat.), tvari koje povisuju stabilnost emulzija smanjujući površinsku napetost tekućina; u užem smislu, površinski aktivne tvari, odnosno tenzidi (npr. sapuni, arapska guma, steroli).

embrij

embriologija (grč.), biol. znanost koja proučava postanak i razvoj zametka (embrija) višestaničnih organizama od oplodnje do stvaranja organskih sustava i uspostavljanja njihovih funkcija. E. čovjeka proučava razvoj ljudskog embrija i fetusa od oplodnje do rođenja. E. bilja proučava razvoj spolnih stanica, oplodnju i razvoj zametka do klijanja nove biljke. emigracija → iseljeništvo emir (arap.), nasljedni vladarski naslov u nekim arap. i islam. zemljama; u prošlosti, naziv za neke drž. dostojanstvenike i dužnosnike u islam. svijetu.

emirat, 1. vladavina emira; 2. država kojom vlada emir.

emisija (lat.), 1. općenito, izdavanje, slanje, odašiljanje; 2. u raznim strukama, naziv za ono što se izdaje (npr. e. novca), odašilje (televizijska e.); 3. FIZ, zračenje zvučnih, elektromagn. valova ili čestica iz nekog sustava koji ima višak energije (SUPR, apsorpcija, upijanje). emocija (lat.), osjećaj, duševna pobuđenost, ganuće. Emocije mogu biti ugodne, neugodne ili mješavina

emulzija (lat.), 1. disperzni sustav (→ koloid) kod kojega su manje čestice jedne tekućine raspršene (dispergirane) u drugoj tekućini, dok se one međusobno ne miješaju. E. obično uključuje disperziju ulja u vodi ili disperziju vode u ulju; stabilizirane su → emulgatorom. E. postoje kao živežne namirnice (mlijeko, majoneza, margarin), kozmetički i farmaceutski preparati (šamponi, kreme), boje, maziva, sredstva protiv štetočina i dr.; 2. fotoosjetljivi sloj na filmu ili fotopapiru. enantiomorfija (grč.), postojanje neke tvari u dvama kristalnim izomernim oblicima (izomeri su enantiomorfi), od kojih je jedan oblik zrcalna slika drugoga.

encefalitis (grč.), upala mozga; najčešće je posljedica virusne infekcije, a može nastati i u sklopu imunoreakcije usmjerene na → antigene vlastitog organizma. Očituje se poremećajima svijesti različitog stupnja, halucinacijama, gubitkom motoričkih i osjetilnih funkcija i grčevima. Često završava smrću ili ostavlja trajne posljedice. encefalografija (grč.), rendgenski prikaz moždanih klijetki i prostora između mozga i moždanih ovojnica. Danas zamijenjen suvremenijim slikovnim prikazima mozga – kompjutoriziranom tomografijom (CT) i magnetnom rezonancijom (MR).

251

emu

E1.qxd

30.10.2003

1:06

Page 252

enciklika enciklika (grč.), okružno pismo koje papa odašilje biskupima, svim vjernicima ili svim ljudima dobre volje. Redovito prikazuje neko važno pitanje za život Crkve, a katkada i cijelog svijeta. Glasovite su enciklike Pacem in terris (Mir na zemlji) Ivana XXIII., Populorum progressio (Razvoj narodâ) Pavla VI. i Laborem exercens (Radom čovjek) Ivana Pavla II.

krupni oblici reljefa Zemljine površine. Uzrokuju endogene pokrete (tektoniku, potrese i vulkanizam).

endokrine žlijezde (grč.), žlijezde s unutrašnjim

izlučivanjem. One svoj proizvod, → hormone, izlučuju u tjelesne tekućine (a ne izvan tijela ili u tjelesne šupljine, kao što to čine žlijezde s izvanjskim izlučivanjem, → egzokrine ž.). Središnja e. ž. je hipofiza, a njoj su podređene štitna žlijezda (tireoida), uz nju smještene paratireoidne ž., gušterača, nadbubrežne i spolne žlijezde.

endotermni procesi, svi fizikalni ili kem. procesi za koje sustav reaktanata troši energiju iz okoline i pritom uzrokuje promjenu toplinskog stanja sustava (ohlađuje ga). Takvi su procesi npr. otapanje kuhinjske soli (NaCl) u vodi ili isparivanje tekućeg etera.

enciklopedija, gore: Hrvatska enciklopedija; dolje: Pavao Skalić “Encyclopaediae...”, 1559.

enciklopedija (grč.), priručnik u kojem su cjelokupne ljudske teorijske i praktične djelatnosti ili pojedine njihove grane obrađene sustavno, najčešće abecedno složenim člancima prema ključnoj riječi – natuknici ili odrednici. Nastoji sintetizirati gradivo u obliku složenih i zaokruženih cjelina. Temeljni enciklopedijski nacrt i pokušaj u antici bila su Aristotelova djela; u različitim civilizacijskim razdobljima uslijedile su različite kompilacije iz jednog ili više područja znanja. Najveći su doprinos razvoju enciklopedije i enciklopedizmu dali franc. enciklopedisti 18. st. okupljeni oko D. Diderota, a u Hrvatskoj Leksikografski zavod pod vodstvom M. Ujevića i M. Krleže. endemi (grč.), biljne ili životinjske vrste (populacije, podvrste, rodovi, porodice) koje žive na ograničenom području i nema ih nigdje drugdje na Zemlji. Biljni e. nastaju često zato što im se sjemenke ne mogu daleko rasprostirati. Životinjski nastaju jer su slabo pokretni i zbog geografske izolacije (udaljeni otoci). E. nastaju i zbog ekološke izolacije, tj. promjenom ekoloških uvjeta njihov je areal ograničen. Poznate hrv. endemične biljke su velebitska degenija, hrvatska sibireja, a od životinjskih endema čovječja ribica, krška gušterica, hrvatski pijor i dr. endogamija (grč.), društv. običaj obveznosti sklapanja braka među pripadnicima iste društv. skupine (porodice, klana, kaste); SUPR, → egzogamija. endogen(i) (grč.), (koji je) nastao zbog unutarnjih razloga ili uvjeta; unutarnji. endogene sile, unutrašnje sile (toplina Zemljine unutrašnjosti i Zemljina teža) kojima su stvoreni

Eneja, trojanski junak kojega je opjevao Vergilije u epu Eneida. Sin Afroditin i Anhisov. O njegovu životu u ant. predaji bilo je više verzija, a do modernog doba najcjelovitije se sačuvala ona koja je povezana s rim. tradicijom. Prema njoj se E. izbavio poslije pada Troje i doplovio u Italiju. Oženio se Lavinijom, a iz njegova su roda – prema legendi – potekli Romul i Rem, utemeljitelji Rima. eneolitik → bakreno doba energetika (grč.), znanstv. disciplina koja se bavi → energijom; primjena energije, sve što je u vezi s iskorištavanjem različitih energetskih oblika i izvora.

energetski izvori, komercijalno iskoristivi izvori energije, obično podijeljeni na tzv. obnovljive i neobnovljive. Obnovljivi su Sunce sa svojim zračenjem, voda u smislu potencijalne energije vodotokova, te vjetar i geotermalna energija, a neobnovljivi razne vrste fosilnih goriva (ugljen, nafta, drvo, zemni plin) i fisibilni radioaktivni materijal (uran, plutonij itd.). energija (grč.), 1. životna sila, djelotvorna odlučnost; 2. FIZ, veličina koja određuje stanje tijela ili nekoga sustava tijela ili čestica. Predodžbe o e. utemeljene su tek u 19. st. (J. R. Mayer) širim razmatranjem različitih oblika e. i njihovih pretvorbi, uključivo i toplinu. Prva mjerenja pretvorbi mehaničke e. u toplinu (J. P. Joule) istaknula su jedno od najvažnijih svojstava nekoga izoliranog sustava – očuvanost (neuništivost) njegove ukupne e., premda se u njemu odvijale raznolike pretvorbe e. i pri tome obavljao rad. Sve oblike e. dijelimo u dvije skupine: potencijalna e. sustava zbog njegova položaja u nekome fiz. polju (gravitacijska, električna, nuklearna, kemijska) i kinetička e. sustava u gibanju, obično određena radom što bi ga obavljao sve dok ne prijeđe u stanje mirovanja. Za tijelo mase m i brzine v kinetička je energija (m v2)/2, a pri rotaciji kutnom brzinom ω i uz moment tromosti I ona je (I ω2)/2. Za sustave (čestice) visokih energija, teorija relativnosti predviđa ekvivalenciju mase i energije, pa zakon očuvanja uključuje pretvorbu mase u energiju, i obratno, u skladu s Einsteinovom relacijom ∆E = ∆m c2. Sa sta-

252

E1.qxd

30.10.2003

1:06

Page 253

enklitika

enfant terrible (franc., strašno dijete), naziv za osobu koja svojim preotvorenim ponašanjem i neuobičajenim postupcima te svojim posebno izraženim osobinama strši iznad prosjeka, osoba koja zbog toga teži za neovisnošću.

mom. E. j. razvio se iz anglosaskog (staroengleskog), s mnogo danskih (do 11. st.) i romanskih (franc., od 11. st.), te nešto keltskih elemenata. Nakon god. 1500. formira se novoengleski jezik kojem su svojstveni siromašna fleksija, djelomično uređen pravopis i izuzetno bogat fond riječi (preko 600 000). U 20. st. postao je najrašireniji jezik u međunar. komunikaciji. Jedan od 6 službenih jezika UN-a.

Engleska, najveći dio Ujedinjenoga Kraljevstva

Engleski kanal → La Manche

jališta toga zakona i materija se može smatrati oblikom i izvorom energije, što je i potvrđeno u nuklearnim reakcijama fisije i fuzije.

Velike Britanije i Sjeverne Irske; 130 439 km2, 48 700 000 st. Na SZ gorovito područje (Scafell, 978 m), a na JI nizinsko. Oceanska klima. Gl. rijeke: Severn, Temza, Mersey. Uzgoj žitarica, šećerne repe, voća, povrća. Stočarstvo (goveda, ovce). Ribarstvo. Brodogradnja, metalurgija, strojogradnja, elektronička, kem., prehr. i najstarija tekstilna industrija; proizvodnja automobila, zrakoplova. Gl. grad London; ostali veliki gradovi Birmingham, Manchester, Liverpool, Newcastle. — Povijest. Naseljena od pretpovijesti. Oko ←600. naseljavaju je kelt. plemena (Briti). Od 43. do 410. rim. provincija; u tom razdoblju kristijanizirana. U 5. st. uslijedio je prodor germ. plemena Angla, Sasa i Juta (Anglosasi), koji na području Engleske osnivaju svoja kraljevstva, a starosjedioce potiskuju na Z i u Bretanju. Anglosaska kraljevstva ujedinio je u 9. st. kralj Wessexa Alfred Veliki. Posljednjega anglosaskoga kralja Harolda porazio je kod Hastingsa normanski vojvoda Vilim I. Osvajač (1066). Postupna unifikacija normanskih osvajača i Anglosasa provedena je do kraja 13. st. Kraljevska vlast postupno se ograničava u korist staleža od 1215. kada je kralj Ivan Bez Zemlje bio prisiljen izdati Veliku povelju slobodâ (Magna Charta Libertatum), te od 1295, kada je sazvan prvi parlament (tzv. Ogledni parlament). God. 1337–1453. E. se sukobljava s Francuskom u Stogodišnjem ratu, nakon kojega je uslijedilo razdoblje građ. rata između dinastija York i Lancaster (tzv. Rat dviju ruža, 145585). God. 1485. na vlast dolazi dinastija Tudor, čiji predstavnici izgrađuju apsolutistički sustav vladavine. Henrik VIII. sukobio se s papom te utemeljio Anglikansku crkvu. Pobjedom nad španj. “Nepobjedivom armadom” (1588) E. postaje prvom svj. pomor. silom. Izumiranjem Tudora na engl. prijestolje dolazi škot. dinastija Stuart (1603), čime je provedena personalna unija sa Škotskom. Apsolutistička vladavina srušena je u građ. ratu 1642-49. te je pod vodstvom O. Cromwella kratkotrajno uspostavljena republika (1649-58). Iako je monarhija obnovljena, kralj. vlast bitno je ograničena. Samostalna povijest E. prestaje 1707. kada je provedena realna unija sa Škotskom. → Velika Britanija

engleski jezik, jezik germanske grane indoeur. jezične porodice; službeni jezik u Ujedinjenom Kraljevstvu, SAD-u, Kanadi, Irskoj, Australiji i na Novom Zelandu. Njime kao materinskim jezikom govori o. 456 mil. ljudi, a u mnogim zemljama je drugi službeni jezik (npr. u Indiji). Piše se latiničnim pis-

Englezi, zapadnogermanski narod naseljen na Britanskom otočju: u Velikoj Britaniji i Sjevernoj Irskoj o. 53 mil., u Republici Irskoj o. 40 000, te u bivšim kolonijama (SAD, Australija, Novi Zeland, JAR, Indija i dr.); većinom anglikanci (kršćani). U prošlosti vodeći svj. trgovci, kolonizatori; predvodnici industrijalizacije i urbanizacije.

enigma (grč.), zagonetka, ono što pobuđuje pitanja zbog svoje zagonetnosti; nerješiv ili teško rješiv problem ili zadaća.

enigmatika (grč.), umijeće gonetanja, stvaranja zagonetaka, i umijeće odgonetanja; zagonetaštvo; obuhvaća sastavljanje i rješavanje križaljki, rebusa, anagrama, pitalica i drugih oblika zagonetaštva. Izvorno je, u drevnom Egiptu i u Grčkoj, bila povezana s mitom i religijom (proročišta, odgovori na pitanja proročica; enigmu → Sfinge riješio je Edip); osobito je njegovana u sred. vijeku, a u 19. i 20. st. dobila je nove oblike. Popularnost i novi zamah stekla je širenjem novinstva i časopisa, koji se enigmatikom koriste za privlačenje čitateljske publike. enklava (franc.), 1. dio teritorija koji je od matične države odvojen teritorijem druge države koja ga posve okružuje; s motrišta države kojoj pripada, to je eksklava; 2. etnička, jezična ili neka druga skupina odvojena od matice. enklitika (grč.), nenaglašena riječ (riječ bez vlastita naglaska), koja se izgovara poslije naglašene riječi (naslonjenica, zanaglasnica); naglašena riječ (naglasnica) sa svojim klitikama (nenaglasnicama: enklitikama i proklitikama) čini izgovornu (naglasnu) cjelinu. U hrv. standardnom jeziku imamo zamjeničke i glagolske enklitike te vezničko-upitnu li. Zamjeničke enklitike jesu nenaglašeni oblici ličnih zamjenica (genitivi me, te, ga, je, nas, vas, ih; dativi mi, ti, mu, joj, nam, vam, im; akuzativi me, te, ga/nj, ju/je/nju, nas, vas, ih) i povratne zamjenice (genitiv i akuzativ se, dativ si). Glagolske su enklitike oblici prezenta glagola biti (sam, si, je, smo, ste, su), prezenta glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će) i aorista glagola biti (u tvorbi kondicionala: bih, bi, bi, bismo, biste, bi). U većim naglasnim cjelinama (koje sadrže više nego jednu naglašenu riječ) e. dolazi iza prve naglašene riječi ili iza glagola koji se na nju odnosi. Ako se slaže više enklitika, one imaju svoj poredak.

253

E1.qxd

30.10.2003

1:06

Page 254

enologija enologija (grč.), znanost koja proučava vino,

ep (grč.), opširno pripovjedačko djelo u stihovima u

njegovu proizvodnju, čuvanje, karakteristike, kvalitetu itd.

2. PRAV, zbir osoba i predmeta koji su povezani organizacijskim sponama i pravilima, i kojima zakon priznaje pravnu osobnost; 3. FILOZ, ono što ima mogućnost postojati, što je predmet → ontologije.

kojemu se oko gl. događaja i junaka nižu sporedni događaji i likovi. Epovi su inspirirani poviješću, usmenom predajom, legendama, svakodnevnim životom. Prema postanku dijele se na narodne i umjetničke epove, a prema tematici, postoje religiozni, idilični, životinjski, didaktički i drugi epovi. Gl. su junaci pov. ili izmišljene osobe, najčešće idealizirane, predstavnici određenih pov., društv. i nac. sredina. Homerove Ilijada i Odiseja primjeri su epova iz kojih se razvila epika eur. kult. kruga.

entomologija (grč.), grana zoologije koja se bavi

eparhija (grč.), l. područje kojim je u Bizantskom

proučavanjem kukaca i njihova načina života.

Carstvu upravljao eparh (namjesnik); 2. u Pravoslavnoj crkvi, područje kojim upravlja episkop (biskup).

en passent ili anpasan (franc., u prolazu), usput, uzgred.

entitet (lat.), 1. ono što postoji, postojina, tvorevina;

entropija (grč.), 1. u općem jeziku, naziv za stanje ili proces smanjivanja mogućnosti djelovanja ili bivanja; 2. FIZ, termodinamička veličina koja je mjera za stupanj nereda nekog sustava. Što je veći stupanj nereda, veća je i entropija. Najveći broj spontanih termodinamičkih procesa prati povećanje entropije.

epicentar (grč.), mjesto na površini Zemlje koje se nalazi točno iznad žarišta, hipocentra (ili ognjišta) potresa. U području oko e. učinci su → potresa najjači a posljedice najrazornije.

entuzijazam (grč.), oduševljenje za kakav posao,

bolesti; obolijevanje većeg broja ljudi od iste bolesti na prostorno ograničenom području i unutar kratka vremenskog razdoblja. S obzirom na prostorni opseg, postoji raspon od malih, kućnih epidemija do velikih pandemija koje zahvaćaju kontinente. E. zaraznih bolesti šire se vodom, kapljičnom infekcijom ili insektima. U novije doba najpoznatije su epidemije/pandemije gripe. U epidemije nezaraznih bolesti ubrajamo bolesti uzrokovane suvremenim načinom života i prehranom, primjerice rak, bolesti krvožilnog sustava i dijabetes. Alkoholizam i pušenje također su epidemije.

akciju, ideju ili tomu slično; zanos, volja.

enzimi (grč.), proteini koji djeluju kao katalizatori u biokem. reakcijama. Svaki je e. specifičan za pojedinu reakciju, ili za skupinu sličnih reakcija. Od nekoliko tisuća poznatih enzima, veći je dio sastavljen od bjelančevinaste komponente (apoenzim), specifične za svaki supstrat, te neproteinskog kofaktora ili koenzima, karakterističnog za pojedinu vrstu reakcije. E. se dijele na šest gl. skupina prema vrsti reakcija koje kataliziraju: (1) oksidoreduktaze, (2) transferaze, (3) hidrolaze, (4) liaze, (5) izomeraze, (6) ligaze. Imena najvećeg broja pojedinih enzima također završavaju na - aza, što se dodaje imenu supstrata s kojim reagiraju (npr. lipaza, fosfataza); iznimke su nekoliko enzima koji su zadržali trivijalna imena (npr. tripsin, pepsin). E. imaju važnu ulogu i u različitim tehnološkim procesima, npr. u proizvodnji kože, duhana, čaja, vina, piva, kruha, šećera, lijekova i dr. Istoznačnica ferment danas se drži zastarjelom. eocen (grč.), geološko razdoblje u razvoju Zemlje, drugo razdoblje tercijara (doba prije 54-34 mil. godina). Obilježuje ga razvoj kritosjemenjača i sisavaca. Eol, starogrč. bog vjetrova, sin Posejdonov, otac Kretejev i Sizifov. Ugostio je Odiseja za njegova putovanja prema Itaki i darovao mu mijeh u kojemu su bili zarobljeni suprotni vjetrovi, no Odisejevi su drugovi mijeh otvorili pa su vjetrovi, iz njega oslobođeni, izazvali oluju. Po njemu su nazvani Eolski otoci sjev. od Sicilije.

epidemija (grč.), pošast; masovna pojava neke

epiderma (grč.), gornji sloj kože, građen od → epitela, čije se stanice prema površini kože orožnjavaju. epifora (grč.), u pjesništvu i govorništvu, ponavljanje jedne ili više riječi na kraju stihova, odn. govora (Čujem u snu/Sanjam u snu – J. Kaštelan). epigon (grč.), naziv za čovjeka (umjetnika, znanstvenika ili koga drugoga) koji nema svojih izvornih ideja i motiva pa se povodi za drugima; oponašatelj. epigrafika, također epigrafija (grč.), pomoćna pov. znanost koja se bavi proučavanjem drevnih natpisa na tvrdom ili trajnom materijalu (kamen, kost, kovina, drvo, staklo, vosak, keramika i dr.). Dijeli se na ant., srednjovj. i novovjekovnu. epigrafika, rimska vojnička diploma iz 65. g., Vukovar, Gradski muzej

Eolci ili Eoljani, jedno od četiriju grč. plemena. Nazvani prema mitskom praocu Eolu. Podrijetlom iz Tesalije; raselili se diljem Grčke.

eolski procesi, skupni naziv za oblikovanje Zemljina reljefa destruktivnim i akumulacijskim djelovanjem vjetra.

254

E1.qxd

30.10.2003

1:07

Page 255

Erazmo Roterdamski epigram (grč.), natpis koji se u ant. Grčkoj urezivao u kamenu, na zgradama i spomenicima. U književnosti se tijekom vremena razvio u duhovitu i satiričnu pjesmu sažeta izraza. U ant. rim. književnosti osobito su bili poznati Marcijalovi epigrami. epika (grč.), knjiž. rod koji objedinjuje epska djela u stihovima (epska pjesma i ep) i u prozi (mit, legenda, bajka, saga, zagonetka i poslovica; novela i roman složeni su epski prozni oblici).

Epikur, grč. filozof (o. ←342.– o. ←271), sljedbenik Demokrita, drži da je slobodna volja omogućena “skretanjem” atoma s njihovih putanja; cilj je filozofije postizanje čovjekove sreće, a to je dosezanje stanja zadovoljstva kao odsutnosti bola, postizanje punoga duševnog mira, tjelesne umjerenosti, prijateljstva i estetske kontemplacije.

epilepsija (grč.), padavica; poremećaj moždane funkcije ograničena trajanja koji se očituje napadajima gubitka ili suženja svijesti, grčevima (konvulzijama) cijelog tijela ili pojedinih dijelova, vegetativnim pojavama kao što su crvenilo, znojenje, ispuštanje stolice ili mokraće te subjektivnim doživljajima u obliku halucinacija ili emocionalnih stanja. Podlogu za pojavu bolesti čine različiti opći tjelesni poremećaji, npr. povišena tjelesna temperatura, ili pak difuzni i lokalni procesi u mozgu kao posljedice upale, ozljede ili tumora mozga i moždanih ovojnica. Nerijetko se osnovni poremećaj ne može utvrditi pa govorimo o prirođenoj (genuinoj) epilepsiji. epilog (grč.), 1. pogovor, završna riječ, zaključak knjiž. djela; 2. PREN, ishod (čega), krajnji rezultat.

epirogenetski procesi (grč., lat.), dugotrajno vertikalno nadizanje i spuštanje kontinentalnih masa; kao procesi zbivaju se u dubinskim slojevima Zemljine kore.

episkop (grč.), 1. poglavar eparhije (episkopije) u Pravosl. crkvi. U katolicizmu odgovara naslovu biskupa; 2. uređaj za projekciju netransparentnih slika. epistemologija (grč.), opća teorija spoznaje koja uspostavlja mjerila vrednovanja znanstv. spoznaja s obzirom na egzaktne znanosti, matematiku i logiku, i prirodne znanosti – fiziku, kemiju, biologiju i dr. Dio je filozofije znanosti. Razvijala se od poč. 20. st. usporedo s novim tekovinama mat. i prirodnih znanosti. epistola (grč.), 1. u Novom zavjetu, apostolsko pismo ili poslanica; u kršć. bogoslužju kraći se izvadak iz apostolskih poslanica čita kao dio euharistijskog slavlja (mise); 2. pismena poruka, poslanica, pismo filoz., polit., moralnog ili knjiž. sadržaja. U ant. književnosti poznate su Ciceronove poslanice i Horacijeve u stihovima.

epistolar → evanđelistar epitaf (grč.), nadgrobni natpis; izvorno, pjesma u obliku nadgrobnog natpisa koji je u sebi sadržavao poruku o prolaznosti života i ljudskoj sudbini.

Odlikuje se duhovitošću i sažetošću lirski iznesene misli. Zapisi na stećcima primjer su epitafnog oblika.

epitel (grč.), tkivo građeno od slojevito poredanih stanica, oblaže izvanjsku površinu tijela i unutrašnje površine šupljih organa dišnog, probavnog, mokraćnog i spolnog sustava. epitet (grč.), 1. riječ, obično pridjev, koja se dodaje uz imenicu i pobliže je označava; 2. riječ koja se kao stilska figura dodaje imenici kako bi omogućila življu, slikovitiju predodžbu; 3. stalni e., ukrasni pridjev koji se stalno dodaje nekoj imenici bez obzira na konkretnu situaciju (vita jela, rujno vino).

epizoda (grč.), 1. naziv za neki manje važan događaj; zgoda, slučaj; 2. u književnosti, operi, filmu i sl., razmjerno samostalan dio djela koji nije jače povezan s gl. radnjom; u složenom glazb. djelu, odlomak u kojem se razrađuju sporedni motivi. epizodist, glumac koji ugl. igra epizodne, sporedne uloge u raznim filmovima, tj. likove koji se tek mjestimično (“epizodno”) pojavljuju u radnji nekog filma.

epoha (grč.), doba, razdoblje obilježeno određenim Epikur događanjem, stanjem, razvojem i sl., ili omeđeno nekim vremenskim granicama. epohalan, koji je tako važan da je nadmašio druge događaje u nekom razdoblju (e. uspjeh, epohalno otkriće).

eppur si muove (tal., ipak se kreće), uzrečica kojom govornik ističe da je u pravu u svojoj tvrdnji, koja se tiče kakva procesa. Prema predaji, ove je riječi izrekao G. Galilei, kada ga je Inkvizicija primorala da se odrekne nauka o gibanju Zemlje oko Sunca, a on je poslije odreknuća, izvan suda, ovim riječima potvrdio svoje prvotno uvjerenje.

epruveta (franc.), kušalica, staklena posuda u obliku cijevi u kojoj se izvode kem. reakcije i pokusi s malim količinama tvari. Er, kem. simbol za erbij (lat. erbium). era (lat.), razdoblje, računanje vremena, neprekinut slijed vremena kojemu je na početku neki važan događaj od kojega se to vrijeme računa. Npr: Kristova e. (npr. 2000. godina poslije Krista), Dionizijeva e. (2000. godina nove ere), židovska svjetska e. (počinje 7. 10. ←3761); era od osnutka Rima (ab urbe condita, od ←754/3), era Republike Francuske od 22. 09. 1792; fašistička e. u Italiji od 28. 10. 1922. i dr. erar (lat.), drž. blagajna; skup svih javnih prihoda; drž. imovina. Erazmo Roterdamski, pr. ime Geert Geerts, niz. humanist (1466–1536). Svećenik, učitelj, prof. bogoslovlja i grčkoga u Cambridgeu, vodeća ličnost u razdoblju humanizma, majstor lat. stila, vrstan

255

Erazmo Roterdamski

E1.qxd

30.10.2003

1:07

Page 256

erbij filolog, filozof, esejist i satiričar. Kritičar netolerancije, primitivizma i moralne hipokrizije. Proslavio se kritičkim izdanjem grč. verzije Novog zavjeta, u lat. prijevodu. Pokušao je reformirati indoktrinirano kršćanstvo, simpatizirao je crkv. reformaciju M. Luthera. U najpoznatijem djelu Pohvala ludosti (1511) osudio je žudnju svijeta za prolaznim vrijednostima i veličao kršćanina koji se daruje, oprašta i živi po načelima vjere.

rođene su iz kapi Uranove krvi. Na Zemlji i u Hadu kažnjavaju sva neosvećena zlodjela ljudi. Smisao je mita o E. da su nužne kazna i osveta radi održavanja pravednoga poretka. Rimljani su ih zvali Furije.

ERITREJA Službeni naziv Eritrea (Eritreja) Ustavno uređenje predsjednička republika Površina 121 320 km2 Broj stanovnika 4 136 000 (34,0 st./km2) Gl. grad Asmara Službeni jezik Bez službenog jezika BDP po st. 220 USD Novčana jedinica 1 nafka; 1 ERN = 100 centa Međunarodni znak ERI, ER Tel. pozivni broj +291 Vremenska zona po GMT-u +3

erbij, kem. element (simbol Er), iz skupine → lantanoida; at. broj 68, rel. at. masa 167,26. Upotrebljava se u slitinama koje se koriste u nuklearnoj tehnologiji, jer apsorbira neutrone.

Erdődy, hrv. i ugarska velikaška obitelj; isprva poznata pod imenom Bakoch (Bakač). Veleposjednici u Ugarskoj, Slavoniji i Hrvatskoj S od Kupe. Dali niz znamenitih osoba iz hrv. povijesti: banovi Petar (1557-67), Toma (1584-95. i 1608-14), Sigismund (1627-39), Nikola (1680-93) i Ivan (1790–1806). Erdut, naselje uz Dunav, na Erdutskom brdu, 37 km I od Osijeka; 872 st. (2001). Podrumarstvo; izletište, dvorac. U 15. st. razvoj trgovine i obrta. Okupiran i oštećen u ratu 1991; hrv. stanovništvo prognano. God. 1995. potpisan Erdutski sporazum o mirnoj reintegraciji hrv. Podunavlja u sustav hrv. drž. vlasti.

erekcija (lat.), ukrućivanje muškoga spolnog uda, nastaje zbog širenja dovodnih krvnih žila i naviranja krvi u spužvasto tkivo u udu. Tim procesom upravljaju živčani impulsi iz donjih segmenata kralježnične moždine koji stoje pod nadzorom viših centara u mozgu.

eremit (grč.), pustinjak, čovjek koji se povukao iz vreve života u pustinju. Grč. izraz preuzeli su i ostali jezici. Hrvatski ga je preoblikovao u remetu. Po pustinjačkim samostanima dobila su ime i neka mjesta, npr. Remete.

Erevan, gl. grad Armenije na rijeci Razdan; 1 283 000 st. Kult. središte; sveučilište (1921), akademija znanosti, nac. muzej, tropski i meteorološki institut; katedrala iz 6. st. Petrokem., kem., kovinska, prehr. industrija.

erg (arap.), 1. pješčana pustinja s dinama (I i Z Veliki Erg u Alžiru); 2. znak stare jedinice za energiju. ergela (tur.), gosp. poduzeće koje se bavi uzgojem plemenitih pasmina konja. Za potrebe rasploda obično postoji nekoliko biranih pastuha i rasplodnih kobila. Metodama križanja dobiva se najbolje potomstvo. Eritreja Poznata hrv. ergela je u Đakovu, u kojoj se uzgajaju lipicanski konji.

ergometrija (grč.), ispitivanje funkcionalne sposobnosti srca, krvožilnog ili dišnog sustava pri kontroliranome fizičkom opterećenju. Erinije, starogrč. božice osvete i stroge čuvarice prirodnoga poretka stvari. Tisifona (osvetnica ubojstva), Alekta (nepomirljiva) i Megera (opaka pogleda),

Eritreja, država u I Africi uz Crveno more. Obuhvaća usku pustinjsku nizinu Samhar uz more i S ogranke Etiopskoga visočja u unutrašnjosti. Uz obalu koraljni grebeni. Klima: uz Crveno more pustinjska, na visočju savanska. Vegetacija: pustinja i polupustinja (50% površine), u višim predjelima savana. Veće rijeke: Baraka, Tekeze, Anseba. Nac. sastav stanovništva: Tigrinjci (49%), Tigreanci (32%), Afari (4%), Hedarebi (4%) i dr. Po vjeroispovijedi: sunitski muslimani (69%), kršćani (većinom etiopski kršćani, 31%). Većina stanovništva živi na visočju. Veći gradovi: Asmara (400 000 st.), Assab, Keren, Massawa. Gospodarski slabo razvijena. Poljodjelstvo samoopskrbno: proso, kukuruz, pšenica, pamuk, kava, duhan. Stočarstvo: goveda, ovce, koze, deve. Ribarstvo. Industrija: rafinerija nafte, proizvodnja morske soli, prehr., duhanska, građevnog materijala. Gl. luka: Massawa. – Politički sustav: prema privremenom ustavu iz 1997. predsjednička republika. Privremeni parlament. – Povijest. Kraljevstvo Aksum

256

E1.qxd

30.10.2003

1:08

Page 257

eshatologija potpada u 10. st. pod etiopsku vlast; u 16. st. poprište sukoba između Turaka i Portugalaca. Od 1882. tal. interesno područje; od 1890. tal. kolonija; 1936-41. u sastavu Talijanske Istočne Afrike. Pod brit. upravom 1941-52, kada pristupa federaciji s Etiopijom. Etiopski car H. Selassie ograničava autonomiju E., a 1962. ukida federaciju i pretvara Eritreju u etiopsku pokrajinu. Eritrejska fronta narodnog oslobođenja (FPLE) započela je rat za neovisnost, te je do 1991. uspostavila vlast nad gotovo cijelim eritrejskim područjem. U travnju 1993. Eritrejci su proglasili drž. neovisnost. Sukobi s Etiopijom izbili su 1998, a u lipnju 2000, uz pomoć Organizacije afričkog jedinstva (OAJ), usvojen je sporazum o miru.

naglo, iznenadno izbijanje nečega na površinu.

eritrociti (grč.), crvene krvne stanice u obliku bikonkavnih diskova promjera oko 8 mikrometara. Sadrže crvenu krvnu boju – hemoglobin, koja reverzibilno veže kisik i ugljični dioksid, pa e. služe za transport tih plinova krvlju, između pluća i tkiva.

stvorena u 16. st. (M. de Montaigne). Znanstvenost se ogleda u pristupu određenoj temi, a umj. elementi vidljivi su u slobodi obrade i stilsko-izražajnim sredstvima. Tematika eseja vrlo je široka. On često ulazi u ostale knjiž. rodove i vrste, najčešće u roman (tzv. nefabularni roman ili roman esej).

Ermitaž, kulturnopov. i umj. muzej u Sankt Peterburgu, utemeljen 1765. za Katarine II. Velike. Jedna od najpoznatijih i najvećih ustanova te vrste u svijetu, smještena u dvoranama kralj. palače (Zimski dvorac).

erogene zone (grč.), tjelesna područja podraživanje kojih pobuđuje spolnu želju i ugodu, primjerice usne, bradavice, izvanjski dijelovi spolnih organa.

Eros, starogrč. božanstvo ljubavi. Sin Afroditin i Aresov, krilat dječačić s lukom i tobolcem punim strijela, kojima pogađa smrtnike i besmrtnike nakon čega se oni zaljubljuju. Utjelovljenje je životvorne snage koja se rađa iz prvotnoga kaosa. Jednak mu je rimski Amor ili Kupido. erotika (grč.), naziv za sve ono što je povezano s psihičkim refleksima spolnoga nagona, od izravne tjelesne želje do raznih ljubavnih zanosa; isticanje tjelesne ljubavi i spolnosti u književnosti, medijima, umjetnostima i dr. erozija (lat.), trošenje materijala na površini Zemlje pod djelovanjem prirodnih sila; gl. je uzrok ogoljavanja tla, ali djeluje i u jezerima i morima. Gl. utjecaj ima sila teže, komponentom koja je na padini razmjerna sinusu kuta nagiba. Pod njezinim djelovanjem uspostavljena je globalna cirkulacija vode. Najučinkovitije djeluju rijeke (fluvijalna ili riječna e.), mora i jezera (abrazija), ledenjaci (glacijalna e.) i vjetrovi (eolska e.). Bilje i životinje također utječu na eroziju zemljišta, a na osobito mnogo načina djeluje i čovjek.

eruptivne stijene, stijene nastale skrućivanjem lave, odn. magme. Čine 95% Zemljine kamene kore (litosfere). Bogate su mineralima (osobito silikatima). Prema mjestu, načinu postanka i strukturi, dijele se na dubinske (intruzivne), površinske (efuzivne) i žilne stijene. Es, kem. simbol za ajnštajnij (lat. einsteinium).

Escaut → Schelde esej (franc.), ogled; knjiž.-znanstv. vrsta

esencija (novolat.), 1. bit, primarni element, narav stvari, ono bez čega ona ne bi mogla biti to što jest; ono po čemu se neka stvar određuje i dobiva ime; 2. KEM, koncentrirani ekstrakt droge, voća, aromatičnih biljaka, ili umjetna tvar koja služi kao pojačivač okusa i mirisa.

eseni, pripadnici asketske žid. sekte u erozija, oblici nastali Palestini (←2. st. -1. st.). Zagovarali su zajedničko erozijskim učinkom vlasništvo i celibat; slovili su kao liječnici, bavili se tumačenjem svetih knjiga. Esenski svici (ili kumranski rukopisi), otkriveni 1947. u Kumranu (Z od Mrtvog mora), upućuju na podudarnost s kasnijim kršć. učenjem, a sadrže obredne zapise, biblijska tumačenja, pravila zajednice, pouke (o. 600 rukopisa). Esfahan → Isfahan eshatologija (grč.), 1. dio religija, mitova ili drugih oblika mišljenja koji objašnjava, tumači posljednju svrhu čovječanstva i svijeta; 2. dio kršć. objave o svršetku svijeta, o ponovnom Kristovu dolasku, o kazni i nagradi poslije smrti i posljednjem sudu; u Bibliji o tome govore apokaliptičke knjige; 3. dio kršć. teologije.

erudicija (lat.), učenost, obrazovanost; čovjek velike erudicije jest erudit. erupcija (lat.), 1. GEOL, izbijanje plinovitih, tekućih i krutih tvari iz kratera vulkana uzrokovano tlakom plinova u Zemljinoj magmi. Vulkanska e. lave može biti eksplozivna (ako je magma kisela), ili razmjerno mirna, postupna (ako je magma lužnata); 2. PROŠ,

257

Eros

erupcija vulkana

E1.qxd

30.10.2003

1:08

Page 258

Eshil Eshil, grč. dramatičar (←525/524.–←456/455), tvorac klasične grč. tragedije; od 90 drama sačuvano 7 (Perzijanci, Sedmorica protiv Tebe, Okovani Prometej, trilogija Orestija). Izraz mu je bogat metaforama, unaprijedio je dramsku tehniku, povećao dijalog na račun korskih pjesama. Temeljna je njegova problematika utvrđivanje odnosa između božanske sile i slobodne ljudske volje, između kazne i krivnje. Eshil

ESTONIJA Službeni naziv Eesti Vabariik (Republika Estonija) Ustavno uređenje parlamentarna republika Površina 45 227 km2 Broj stanovnika 1 447 000 (31,9 st./km2) Gl. grad Tallinn Službeni jezik estonski BDP po st. 3 080 USD Novčana jedinica 1 estonska kruna; 1 EEK = 100 senti Međunarodni znak EST, EE Tel. pozivni broj +372 Vremenska zona po GMT-u +2

eskadra (franc. prema španj.), skup ratnih brodova, ili skup borbenih aviona okupljenih za izvršenje većih i značajnijih borbenih operacija. eskadrila (franc. prema španj.), osnovna taktička jedinica u ratnom zrakoplovstvu; sastoji se od 6 do 12 zrakoplova koji su podijeljeni u 2 do 3 odjeljenja. eskalacija (franc.), stupnjevit, postupan porast, širenje neke pojave (akcije, nasilja, ratnih djelovanja, polemike). Eskimi (sami sebe nazivaju Inuiti, ljudi), narod arktičkog i subarktičkog područja: na Grenlandu (o. 45 000 pripadnika), Aljaski (37 000), u Kanadi (28 000) i Sibiru. E. su mongoloidi, crne kose, žutosmeđe puti; žive u patrijarhalnom društvu. Lovci, ribolovci, uzgajivači sobova. Zimi stanuju u kućama od snijega (iglu), ljeti u šatorima od kože. Od 1992. imaju svoj Autonomni inuitski teritorij u Kanadi. esperanto (prema pseudonimu izumitelja Doktoro

Eskim

Esperanto, doktor pun nade), umjetno stvoren međunar. jezik, ugl. na korijenima romanskih jezika; tvorac mu je poljski liječnik L. L. Zamenhof 1887. Svojstvena mu je gramat