Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku [PDF]

Zitiervorschau

ABDULAH ŠKALJIĆ

U

TURCIZMI

SRPSKOHRVATSKOM

JEZIKU

»SVJETLOST« IZDAVACKO PREDUZEĆE, SARAJEVO 1966.

PREDGOVOR

Rođen u kraju u kojem se turcizmi u svakidašnjem govoru

mnogo upotrebljavaju (Rogatica, istočna Bosna), još u samoj

mladosti primio sam izgovor i značenje mnogih takvih riječi.

Izučavajući turski, arapski i persijski jezik za vrijeme školo­

vanja interesovao sam se za one naše riječi koje su preuzete

ili vode porijeklo iz tih jezika. Već u to doba pokušavao sam

da iznalazim objašnjenja za postanak tih riječi, da otkrijem. njihovo· značenje u izvornom jeziku i da proučim njihov raz­

voj, semantičke i fonetske promjene.

Ali sistematskije i intenzivnije počeo sam da se bavim

tim pitanjem tek

1950.

godine, kada sam postao saradnik

Instituta za proučavanje folklora u Sarajevu (sada Odsjek za

duhovnu kulturu Zemaljskog muzeja BiH). Naročitu pažnju

posvetio sam obradi turcizama u folklornoj građi koja se pri­

kupljala u Institutu i u narodnoj književnosti. Tokom rada

uvjerio sam se da mnoge riječi u narodnom govoru i knji­ ževnosti koje su preuzete iz orijentalnih jezika nisu nikako

ili nisu dovoljno i ispravno objašnjene u rječnicima i litera­

tuTi iz te oblasti. Etimološka tumačenja su često veoma raz­

ličita, a objašnjenja značenja pojedinih riječi nemaju pone­

kad nikakve veze sa njihovim pravim značenjem u našem

jeziku. Rasprave, studije i rječnici koji se bave obradom te

materije ne samo da

su

rijetki i teško dostupni nego ne daju

cjelovitost materije, ne obuhvataju sve one elemente koji su

nužni za pravilnu orijentaciju i obuhvatnija objašnjenja. I u nekim našim savremenim rječnicima i drugim djelima naila­

zimo

�

ozbiljne greške i nedostatke. To jasno ukazuje na

dezorijentaciju kada su u pitanju turcizmi. Ova okolnost ote­

žava rad svima onima koji se bave izučavanjem naše narodne književnosti.

7 ·'

Rezultat mojih nastoja nja je rad »Turcizmi u narodnom govoru i narodnoj književnosti Bosne i Hercegovine«, koji je u litografisanom obliku objavio Institut za proučavanje fol­ klora u Sarajevu 1957. godine. Pojava ove publikacije izazvala je znatno interesovanje među naučnicima, kako u našoj zemlji, tako i u inostranstvu. To dokazuje relativno brzo raspačavanje i mnoge pozitivne ocjene u raznim časopisima, te citiranja pojedinih pasusa u razn'm savremenim djelima. Počevši od univ. p rofeso ra dra Jave Vukovića u uvodnoj riječi m-0ga djela svi su. recenzenti (dr Ilija Kecmanović, �Pregled« X, Sa raje vo, 1959; dr Ljudevit Jonke, »Jezik« br. 3. 1957-58, Zagreb; prof. Cvjetko Popović, »Glasnik Z. M.«, Sarajevo, 1958; dr Šaćir Sikirić, »Prilozi za orijentalnu filo­ logiju«, VIII-IX, Sarajevo, 1960. itd.) pozdravili pojavu ove publikacije, ali ujedno prigovorili obliku i tehničkoj opremi (litografisan u dvije glomazne sveske mjesto da bude štam­ pan) i ograničavanju na materijal sa pod ručja Bosne i Herce­ govine. S1Ji su izraz ili želju da djelo bude prošireno na cijelo srpskohr vatsko jezično područje. BiLo je i nekih drugih za­ mjerki, al i je rad jednodušno pozitivno ocijenjen. Posebno su se m