Sakramenti Crkve 978-953-11 -0437-1 [PDF]

Zitiervorschau

•

•

•

•

•

•

•

BENEDETTO TESTA

•

V

V

PRIRUCNICI KATOLICKE TEOLOGIJE

BENEDETTO TESTA

SAKRAMENTI CRKVE

,

'

V

PRIRUCNICI 87

Niz AMATECA 9

BENEDETTO TESTA

•

S talija nsko ga preve o: Tin Šipoš

KRŠĆANSKA SADAŠNJOST Zagreb, siječanj 2009.

Naslov izvornika: Benedetto Testa, I sacramenti della Chiesa © 1995 Associazione Manuali di Teologia Cattolica, Lugano © 1995 Editoriale Jaca Book S.p.A, Milano, Agente lnternazionale © za hrvatsko izdanje: Kršćanska sadašnjost d.o.o., Zagreb, 2009.

Lektura: KRISTINA VARDA Korektura: BRANKO BARIČEVIĆ Prijelom: TOMISLAV ALAJBEG Grafički

uredio i opremio: ROMAN TURČINOVIĆ

Izdaje: Kršćanska sadašnjost d.o.o., Zagreb, Marulićev trg 14 Odgovara: dr. Aldo Starić Tisak: Zrinski d.d., Čakovec Naklada: 1.500 ISBN 978-953-11-0437-1 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 684490

V

PRIRUCNICI NIZA

AMATECA AMATECAje kratica za niz priručnika katoličke teologije. Dolazi od >>Associazione di Manuali di Teologia Cattolica>svaki pismoznanac upućen u kraljevstvo nebesko sličan čovjeku domaćinu koji iz svoje riznice iznosi novo i staro>Conoscenza simbolica. Rivelazione ed Eucaristiall sacramento. Tra conoscenza simbolica e rivelazioneDove vala teologia sacramentaria?Sacramentaria>SacramentiEucaristia e sacramentalita. Peruna teologia del sacramentoU ovome pogledu osobito rječit slučaj predstavlja zaključak koji proizlazi iz pregleda studija o sakramentu pokore. Naime, ukoliko se na povijest sakramenta pokore ne žele primijeniti rezovi i pojednostavljenja, što bi se uostalom pokazalo posve neopravdanim , zamjeću­ je se kako se s određenom poteškoćom pomalja >>nekaMysterion>typoi>ne znaju tajna Božjih, ne očekuju nagradu za svetost, ne vjeruju u naknadu čistim dušama>Ona [Tora] je stoga oblik ovoga Božjeg otajstva stvaranja, na kojemu počiva i sama Tora i sve što postoji, i u koje ona prodire mistič­ 1 kim tumačenjemVama je dano otajstvo kraljevstva 2 Božjega, a onima vani sve biva u prispodobamaMeni, najmanjemu od svih svetih, dana je ova milost: poganima biti blagovjesnikom neistraživoga bogatstva Kristova i osvijetliti rasporedbu otajstva, pred vjekovima skrivena u Bogu ...>MysterionmisterijimaMysterion uspostavlja svoje granice upravo suprotno od onoga kako to čine ljudi. On isključuje sve 'misterije' ukoliko daje to što ovi obećavaju, a nisu: pristup u najskrovitije Božje misli, što istodobno otvara najdublji smisao života svijeta i čovjeka ... Imajmo, dakle, na umu spomena vrijednu činjenicu da Pavao prihvaća pojmovlje i predodžbe misterijskih religija, ali ih s kršćanskoga polazišta preokreće u nji3 hovu potpunu suprotnostMysterionLa Chiesa sacramento di salvezzaSacramentum dans les plus anciens textes chretiensMysterium>Sacrements, figures et exhortation en lCor 10, 1-11 figura>L'interpretazione del culto nella Chiesa anticasmrt Gospodnju navješćujete dok on ne dođe>I povjeri nam službu pomirenja ... polažući u nas riječ pomirenja. Kristovi smo dakle poslanici; Bog vas po nama nagovara>služitelj Krista Isusa među poganima, poslan da kao svećenik poslužuje evanđelje Božje, te prinos pogana bude ugodan, posvećen Duhom Svetim>L'annuncio nel culto della ChiesaBijaste robovi grijeha, ali ste, hvala Bogu, od srca poslušali ono pravilo [oblik] nauka kojemu ste povjereniLa 'liturgia' dell'evangelo apostolico (Rm 15, 14-21)naša sposobnost od Boga: On nas osposobi za poslužitelje novoga saveza, ne slova, nego Duha>Sacramentum>stapanjem>Shvaćanje sakramenata, dakle, pretpostavlja povijesni kontinuitet Božjega djelovanja i živu crkvenu zajednicu kao njegovo konkretno mjesto, tako da ona predstavlja sakramentu sakramentima. To znači: biblijska riječ može donijeti i dati prisutnost samo onda kada nije puka riječ nego ima živi subjekt; kada pripada životno15 me međuodnosu koji ona sama određuje i ponovno donosinauk o oponašanju i sličnosti posjeduje točno određenu i snažnu ontološku konotaciju koja na odlučujući način uključuje prisutnost: u trenutku kada se različnost sagledava sučelice istovjetnosti, tada prevladava prisutnost koja zatim 14

14

Isto, str. 11- 12. Više nije održivo shvaćanje prema kojemu bi kršćanska zamisao isprva misterija, a kasnije sakramenta bila posuđena iz misterijskih religija, ako je i bilo jezičnih doticaja s tim svijetom. Naime, u kršćanskim krugovima sve do 200. g. ova dva izraza ne označuju bogoštovno slavlje nego božansku objavu koja dosiže vrhunac u utjelovljenju, a ostvaruje se u kontinuitetu otkupiteljskih čina Isusa Krista.

15

nav. čl., str. 17. U vezi s ovakvim pogledom na razvoj izraza mysterion i sacramentum te njihovih sadržaja, usp. također studiju: H. RAHNER, Miti greci nell 'interpretazione cristiana, Bologna, 1971. Osobito je važna prosudba donesena u tome tekstu: >>Jedino je Crkva očuvala mysterion. Svojim je izrazom sacramentum posvetila sunce i mjesec, vodu i kruh, ulje i putenu ljubav, te nikada ne prestaje poučavati ljude da se pod koprenama vidljivoga skrivaju vječne tajne, i da se samo u Božjoj riječi, živućoj u Crkvi, može proživljavati istinski smisao zemaljskih stvarnosti>Crkva nema vlast u pogledu 'biti sakramenata', tj. onih sastavnica koje je, prema svjedočenju izvora objave, ustanovio sam Krist Gospodin da se čuvaju u sakramentalno me znaku>uređeni za posvećenje ljudi, izgradnju Kristova tijela i na posljetku za štovanje BogaOni ne samo da vjeru pretpostavljaju nego je riječima i stvarima hrane, krijepe i izražavaju; stoga se i nazivaju sakramentima vjere>TypeConoscenza simbolica. Rivelazione ed Eucaristia>MysterionIl sacramento tra conoscenza simbolica e rivelazioneDove vala teologia sacramentaria?Mysterium infiguraSacrements, figure s et exhortation in 1 Cor 1O, 1-11 MystereSacrementsSacrements prechretiens'Sacramentum' dans les plus anciens textes chretiens>Eucaristia e sacramentalita. Peruna teologia del sacramentoL'evento e il definitivo. Peruna teologia dell'escatologico>Cisti ste poradi krsta kojim ste oprani>Poradi riječi koju sam vam zborioNeue Zeitschrift fiir systematische Theologie und ReligionphilosophieConoscenza simbolica. Rivelazione e EucaristiaIl sacramento tra conoscenza simbolica e rivelazione ... nisu samo zalog kojim se učinkovitost jamči nego su jednako tako istinski i pravi provoditelji energije koja se iz Krista, božansko-ljudske glave, razlijeva u njegove udove; zbog toga djeluju gotovo poput samoga Krista, kad je on svojim djelima, riječima ili dodirom ižaravao iz sebe snagu koja je 35 izvodila čudapo djelu koje je Krist izvršiopo zasluzi, po muci Kristovojsakramenata>slika>Opus operatumuzrok>da bude zajednicom života, ljubavi i istine te ga uzima kao sredstvo otkupljenja sviju i šalje ga svemu svijetu kao svjetlo svijeta i sol zemlje (usp. Mt 5, 13- 16)>... otajstvo uzročnosti sakramenata ne temelji se toliko na paradoksalnoj učinkovitosti određenoga obreda ili određene osjetne geste u nadnaravnome redu koliko na postojanju društva koje, pod prividom ljudske 38 ustanove, krije božansku stvarnost.

.

~

..

'

I•

~

V

NOVI STVOR PO KRSTENJU

.„

.

'

''

..

'

.

.

'

'

.,

.

,•

.'

•.. .. •

1. Uvođenje u kršćanstvo

Isus snažno tvrdi da je rođen i došao na svijet svjedočiti za istinu. I tko je god od istine, sluša njegov glas (usp. Iv 18, 36- 37). Osim toga, u Njemu imamo otkupljenje njegovom krvlju, otpuštenje prijestupa, te nam u dio pade biti na hvalu slave njegove (usp. Ef 1, 7- 11). Biti od istine, primiti otpuštenje prijestupa, postati posinjenom Božjom djecom i baštinicima - sve se to na posve osobit način zbiva putem sakramenata uvođenja u kršćanstvo (kršćanske inicijacije), odnosno krštenjem, potvrdom i euharistijom. Tim sakramentima čovjek ulazi u Kristovo otajstvo. Kao što se daje biološki život, na jednak se način događa drugo, novo stvaranje kad čovjek povjeruje i primi život Isusa Krista. Bog obnavlja svoje djelo poremećeno grijehom nanovo ga stvarajući u Kristu. >>Je li tko u Kristu, nov je stvor (stvorenje). Staro uminu, novo, gle, nasta!>čarobne>patnje sadašnjega vremena nisu ništa prema budućoj slavi koja se ima očitovati u nama>U prvotnome kršćanstvu uvjet za ulazak u kršćan­ sku zajednicu jest obraćenje ... korjenita promjena cijele osobe, do te mjere da bi onaj tko bi bio sagriješio teško bivao ponovno pripuštenu kršćansku zajednicu ... V

V


I riti dell' iniziazione cristianaU njemu ste i obrezani obrezanjem nerukotvorenim ... obrezanjem Kristovim: s njime suukopani u krštenju, u njemu ste i suuskrsli po vjeri u snagu Boga koji ga uskrisi od mrtvih>Aspects du bapteme dans le Nouveau TestamentsubjektBapteme>Krštenje prosvjetljuje naš um kako bi u Kristu prepoznao Boga. Vjera nije samo jedna moć koja se pribraja ostalim moćima ljudske naravi nego krsna milost udjeljuje ljudskome razumijevanju novu sposobnost prihvaćanja Božje objave ne u prianjanju uz neku apstraktnu istinu već u prianjanju 15 uz otajstvenu stvarnostPa ako umrijesmo s Kristom, vjerujemo da ćemo i živjeti zajedno s Njime ... Tako i vi: smatrajte sebe mrtvima grijehu, a živima Bogu u Kristu Isusu!>Doista, koji ste god u Krista kršteni, Kristom se zaodjenuste. Nema više: Zidov - Grk! Nema više: rob - slobodnjak! Nema više: muško - žensko! Svi ste vi Jedan u Kristu Isusu! Ako li ste Kristovi, onda ste Abrahamovo potomstvo, baštinici po obećanju>Bog je onaj koji nas zajedno s vama utvrđuje za Krista; on nas i pomaza, on nas i zapečati i u srca 17 naša dade zalog - DuhaOvime se želi reći dvoje: svi zajedno u Kristu jesu samo Jedan, tj. Kristovo tijelo; a to su uostalom na način da je svatko u odnosu prema drugome Krist; dakle, još jasnije: oni su sada jedino Kristovi udovi. To jesu, razumije se, samo ukoliko su kršteni, ukoliko su 'u Kristu Isusu'. No kao takvi oni to jesu; a ono što određuje njihovu naravnu pojedinačnost biva utrnuta - kako za cjelinu, tako i za pojedinca, po sakramentalnoj biti Kristova tijela i njegovih udova. Oni naime pripadaju Kristu, r. 29>L'unzione del cristiano con la fedeOnctionTa u jednom Duhu svi smo u jedno tijelo kršteni, bilo Zidovi, bilo Grci, bilo robovi, bilo slobodni. I svi smo jednim Duhom napojeni ... A vi ste tijelo Kristovo i, pojedinačno, udovi>Krst, dakle, tvori sakramentalnu svezu jedinstva koja vlada među svima što su njime preporođeni. Ipak, sam po sebi krst je tek početak i ishodište jer on sav teži za postizanjem punine života u Kristu. Stoga je krst usmjeren na cjelovito ispovijedanje vjere, na cjelovito pritjelovljenje ustanovi spasenja kakvu je htio sam Krist i, napokon, na cjelovito ucjepljenje u euharistijsko zajedništvo.>Krsno>kao živo kamenje ugrađuju u duhovni Dom za sveto svećenstvo da prinose žrtve duhovne, ugodne Bogu po Isusu Kristu ... Vi ste rod izabrani, kraljevsko svećenstvo, sveti puk, narod stečeni da naviještate silna djela Onoga koji vas iz tame pozva k divnom svjetlu svojemu; vi, nekoć Ne-narod, a sada Narod Božji; vi Ne-mili, a sada Mili>posvećuju u duhovni dom i sveto svećenstvo da po svim djelima kršćanskog čovjeka prinose duhovne žrtve te naviještaju silna djela onoga koji ih je iz tame pozvao u svoje divno svjetlo>Po krštenju za poroTim rođenje. jedinca započinje nov život milosti; krštenje zaista predstavlja ..., đenjem čovjek ulazi u dioništvo božanskoga svijeta ... Zivljenje Kristova života pretpostavlja novo rođenje, a to rođenje čini da onaj tko se rađa - ako i nije svjestan i ne djeluje u skladu s tom svojom novom naravi - već ima udjela u novome svijetu, u božanskome svijetu. Onaj tko nije kršten, pa ako i vrši sve krjeposti, 21

Usp. A. M. S EQUEIRA, The doctrine oj Vatican II on Baptism in the dogmatic Constitution >>Lumen Gentium>... također proizlazi iz unutarnjega zahtjeva da se dobije punina života u njemu ... Krštenje nas naime preporađa na život djece Božje ... nije tek pečat obraćenja, poput nekakva vanjskoga znaka kojim se ono pokazuje i potvrđuje, nego je sakrament koji znači i izvodi to novo rođenje od Duha, uspostavlja stvarne i neraskidive veze s 29 . TroJstvom ...