Puccini život i djela [PDF]

Zitiervorschau

DR Srue e tpe tC

I NI

PI]CC ZtvoT

I DJ E LA

r939 TISAK ,JIPOGRAFIJE'' D. D. U ZAGREBU

PRE,DGOVOR LITERATURA A danr,i G.: Puccini, izdanje Fratelli Treves, Milano A d a m i G.: Giulio Ricordo e i suoi musicisri, izdanje Fratelli Treveq Milano Bonaventura A.: Giacorno Puccini, izdanje R. Giusti, Livorno Fraccaroli

A.: La vi,ta di GiacomoPuccini, izdanjeG. Ricordi

& C, Milano La Lettura iz god. r9zy. br. r. M a r o t t i G.-Pagni F.: Giacomo Puccini inrimo, izdanje Valecchi, Firenze

Puccini! Ima li koga u titaztom kulturnorn svijetu leomenije poznato opo irne i Djelo o,uogtarobnjaha zztuka? Tko nije bio razdr4gan, potresen i. do suzd tronut sl.u'sajutinjegoae rnelodi.jepune ljubaane teinje? Tbo nije bio do dna srca dirnut i iije oho ni.jeorosila strzd kad je sluiao mwziku o tragediji male Butterfly, slatke leptirice, leoja od svilt prezrenA, odbatena i proIeleta ipak hale da je ,probleta ali tretnd< ili ljuplee fulimi, koja urniruti daje izraza sztojojsilnoj ljubavi prernd Rodolt'u sa rijetima: ,Ti si moja ljubaa i sae moje hite*? Strutna hritiha uvrstila ga ie rnedju aelihe, ali suzterena briti.lea- publika cijelog soijeta - uzdigla ga je medju najvete i u sztomsrcu podigla mu spornenih>aere perenniuso,jer je znao da joj zaigra na najtanjirn strundfnd

srca.

On je pjevao od srca h srcu! Str.torio je pjesma zd saaki ljud.ski osje(aj i to nd tako jednostaaan i jasan natin, da neposrednoprelazi u svatije srce. Njegova je rnuzika pund poezije, zteselja,mladosti, Ijubavi i bola,

On je bio i ostaiepoeziia naleg'urernena. Postaoje ljubimac milijuna ljudi, jer on je muzitar pjesni,h ljubaai duboke, pra'ue i istinite, ljubavi koja trpi, strada, sve irnuje i pregara - ali ne zaboravlia. U svojim djelima osta'uio ndrn ie utieinu poruleu:

Z

I

Vjerujte u ljubav!

?!o:::'; "i,:' : *,::'i,,Ti !l

Kobna smrt otela ga ie bai u tasu had se ie sprerndo da napiie finalni duet za Turandot u hojem je htio, kako je sarn rehao, da ispjeaa veliku himnu liubavi i da nadrnaii s,uelto je do tada napisao. (Jmro je veliki i nezaboravni Maestro, ali niegovo Djelo iizti i iiajet te u vjetnosti u srcima svib onib, koii su i koji (e kroz njegoau muziku osietiti srta slast i bol te nedokutivu tajnu snemo(ne Ljubaz;i! Aator

fi

,1!

iii ,'$j .i f

{it,

Lucca taj mali ubavi gradii mlijanske Toscane, postao je poznatiji po tome 3to se je u njemu rodio Giacomo Pucci,ni,'nego po wojoj historijskoj pro,Slosd. Giacomo Pucci,ni rodi,o se zz. XII. r8y8. iz stare muzidke dinastije koja je dala nekoliko ,u woje vrijeme priznatih kompozi,tora crkvenih i kazali5nih djela a diji se je osnivad z.vao takodjer Giacomo d 'rodio se r7rz. godirne. I zadnji je bio Giacomo,,na5maestro, jer mu je jed'ini brat umro a sin Antonio se uopCe ne bavi muzikom. Dok je bio dijete majka, da iznenadi maestra, dala je po,taj,1eda Antonio udi viol,inu i kad je maestro duo da svira pozyao ga je k sebi, ali Antoni..oj. tako lo,!esvirao, da je maesro uzeo violinu i bacio je kroz prozor na veliko veselje wog sina, koji od rada nije vi5e ni pokulao da se bavi muzriko,m. Otac na3egmaestra, Michele, ielio je da,mu jo5 u najranijem djetinstvu usadi u srce ljubav za rnuziku ali on kao dijete nije imao za,to volje. Da ga navikne da udi da svira, vodio ga je u crkvu pred orgulje, a kad on ,ne bi htio ni da dirne u oipke otac bi na iste stavljao * Oh, kako je tei.ak moj Zivot a 'tpak mnogirna izgleda da sa,rn sretan. (Iz jedne maestrove pjesmc ispjevane 3. III. 1923. godine).

komade sitnog novca koje bi djedak kupio i tako se podeo privikavati 'na zvukove. Poslije odeve rane smrti ostala je maestr,ovamajka u drugom stanju sa jo5 Sestero'nejake djediceu bijednim prilikama tako da je opiina ne samo dala potporu obitelji, ,negoje i odevo mjesto kapelnika i orgul ja{a rezervirala za malog Giacoma,koji je tada imao Sestgodina, ali je vei pokazivao svoje nagnuCe,tako da je znameniti kompozitor onog vremena Gi,ovani Pacini u ,nekrologu maestrovu ocu aludi,raona ujednog djedaka,nasljedrnika one slave ko,ju su njegovi pretci u muzidkof umjernosri zaslulili, a koju ie on moguie p,onovrnoolivjeti". To su bile zaistaprorodanske,rijedi! Sa deset godina ve( je svirao orgulje u crkvi sestara sv. Benedika i za vrijeme sluibe boLje u najsvedanijim trenucima nesvijesnobi podeo da svira raznesvoje varijacije na operne arije na zaprepa5ienje sve6enika i samostanki. Za svako sviranjedobivao bi po nekoliko novdiia u zapeta(enom omotu da ne bi dolao u iskulenje da ih potr,o,$i. uKad bih dolao kuiiu - pri'tao je Puccini - ;s1x61 bi tralila da joj dam rnovec,jer j"j j" i to dobro dolazil'o u onoj bijedi a sa toliko djece.u Ali kako je bio nesta$anto je jednog dana sa drugovima potro,Iio sve $to je dobio a zato je dobio od mame takove batine da ga je za uvijek pro$la volja da to opet udini. ViIe puta bi izvadio iz orgulja po neku cijev i prodao je da kupi igradke rezonirajuii da orgulje mogu da sviraju i bez svih cijevi. Kasnije je svirao orgulje i u drugim crkvama te za vrijeme ljeta u kupali$tu klavir.

uKoliko sam putar

Prije podetka predstave pronijeli ru se glasovi da ie gledali$te u biti badenabom'ba i kad je poiela izvedba nastala je tolika galama da je poslije kratJk

Puccini je tra*-io rrIoYU temu. Renato Simoni i Giuseppe Adami napravili su skicu za Libreto ,,F21ny.., ali se maesEro s njim nije nikako oduUevljavao. On im je rekao da hoie da p'otraZi nove puteve, da iz male drame predje u vi5e sfere i da krene k Iiri,rn horizontima, jer da osjeia kao da se je preporodio i da je za nelto jatega sposoban Tada se je sam sjetio na pridu o okrutnoj prtncezi Turandot a kako je Simoni vrlo dobro PoznaYao Kinu, jer je tamo dugo Livio, to im posao nije bio 'telak. Kako librerc ,nije uspio ,onako kako je maestro lelio to je skoro saY posao propao. Ipak poslije du|,eg pregovarania i preradjivanja libreto je bio gotov. Ali kako da podne i da nadje motive za rnuziku Orijenta? Tu mu je pomoglo poznanstvo sa baru'nom Fassirniern, koji je bi'o dugo godina u Kini. Ovaj mu je dao kinesku carsku himnu, koja je poslije preradjena za sYedani finale drugog tina i jednu kinesku atiiu, koja ie

27

posluiila kao tema za muziku triju maska.Konadno je dobio materijala i od britanskog muzeja u Londonu i tako je imao dosta autentid,nogorijentalnog muzidkog materijala za ekzotidnu atmosferu Turandota. Poieo je da radi i radio je sa zanosorni odulevljenjem i svr3io sve do zavr5nog dueta predzadnje slike. I za duet i finale ve( je bio spremio skicu na oko trideset strana i htio je da 5to prije dovr$i ,kaoda je predosje(ao da ie to biti njegov labudji pjev. Maestro je govori,o: "Neprestanomislim na Turandot. Sve 5to sam do sadanapisaoizgleda mi igrarija i ne dopada mi se vile. Duet mora da bude vrhunac mog stvaranja, rnora da ima u sebi nelto velika, smiona i nepredvidjena.Melodija mora da ide ravno k srcu i da se nikad iz njega ne ,izbri$e". I ba5 tu je zapelo, jer je obolio od stra5ne bolesti raka u grlu. U podetku dok nije znao ze to, kad mu je glas koji put prelazio iz bas-barico,nau ten,ora, Salio se je govoreii:

"Sada dolazi duet. Ako budem mogao svrUit iu ga, a ako ne, kad budel prvi put dirigirao operu i kad dodjel do ovog mjesta reii ie5 publici: uOvdje je, gospodo, nlaestro Llmro>sonatoreu (svirad)a desto se tako i potpisivao. Nije volio parade a najvi5ese je bojao banketa. Nakon premijere Manona priredili su mu banket. Kad je do$lo vrijeme da se zahvali \a. r?znrm nazdravicama ustao 1e ali nije mogao drugo da kale nego: je "Hvala svirnaoi o,dmah sjeo pri demu je udinio tako nespretanpokret s rukom da je sru5io sve da$ei fla$e pred sobom. U Rimu poslije velikog uspjehaTriptihona priredili su mu veliki banket na kojem su prisustvovalenaiveie politidke i umjetnidke lidnosti. Nakon raznih pozdravnih Eovora ustao je da odgovori i izvadivli iz dL.epapy pir podeoje neustra5ivoda dita: "Gospodo, va$erijedi su me duboko dirnule. Nisam govor,nik i ne znam da govorim nego u muzici I nastavio je da dita govor do kraja te i ako ga je 1o5ed,itaoipak je sve odulevio. Na kraju je jedan odu5evljenigosr primjetio: oMaestro,rekli ste svere rijedi, jer viSe volimo vale melodije nego sv_enale govore(. Ni u odijevanjuni u ponalanju nije se nikad isticao tako da se nije uopie moglo primjetiti da nije obidan smrtnik. Jednom prilikom u Londonu jedna indijska p,rinceza, gledajuii ga u kavani s udivljenjem je primjetila: je u njemu muzike, toliko i roliko poezije "Toliko i melodije a sve nevidljivo. Zaista velika tajnalu Kad je s Titom Ricordiem oti5ao u Pariz da pred direktorom opere Comique odsvira svoju Bohlme toliko se je uplalio i zbunio te je tako loIe svirao, da je Tito, ,ne mogav3i se uzdriati, skodio i bez i jedne rijett odgurnuo ga od klavira. sjeo s^m za klavir i odsvirao

3Z

33

operu od podetka do kraja na najve(,e zadovoljstvo direktora Carrla. U drultvu je bio inade vrlo veselenaravi i duhovit, 3to ga je sve do posljednjegdasaodrlalo mladim po izgledu. Iz svake njegove rijedi izbijala je iskrenost i jednostavnost3to ga je svakome dinilo simpatidnim i privladivim. Ali je u njegovoj duli vladala silna melanholija,koja ga nije ditavog Livota napultala pa dak ni onda kad je bio na vrhuncu slave i bogatstva. I mole se sa sigurnoliu reCi, da su najljep$amiesta u njegovim djelima, ,ona koja odi$u lirskom i njeZnom ljepotorn i poezilo,m,bila inspirirana ba.!od melanholije. Vrlo je cijenio one, koji su mu pomogli u danima bijede i nije htio da'ih iznevjeri u danima slave,kad su ga sa sv,ih strana salijetali s ponudama na bajoslovne sv,ote,pa je zbog toga i odbio ponudu iz Beta i ako mu je kao prvi predujam bila ponudjena onako velika svota' jer nije htio da iznevyeri Ricord,ia, koji mu je u te5kim vremenima prulio po,moi i pomogao mu do slave i bogatstva. Kasnije je sam govorio: ',Da ,mi je u ono vrijeme, kad je moja Elvira kuha,la palentu a ja ilao s pulkom u lov da u,bijem ne5to za 'svotu, bio bih mu objed, netko stavio ara stol toliku obvueo i du$u i tijelo za sve oPere dotadanje i buduie. Sadapak rnogu da sebi dozvolim taj luksus da budem i sentimentalanjer objed je osiguranu. Kako je bio vrlo pristao dovjek a uz to i slavan to je i'mao mnogo galantnih avantura, hoje redovno nije trtLio veC su mu se sarnenametale. Jo$ .r odmaklirn godinama govorio je: je dvadesetgo"Ja sam uvijek zaljubljen kao da mi dina i kad vi5eto ne budem slobodno me pokopajte

AIi je ipak njegova jedina prava ljubav bi,la i osala njegova ljubljena LenaElvira. Bi'o je i ponosan tako da nikada nije traLio protekcije. Za vrijeme srudija na konzervator,iju jedan njegov rodjak htio je da ga preporudi profesorima ali ga je Puocini tako izgrdio da viSe nije na to ni pomislio. On je jedan od najpopularnijih muziiara svih vrernena. Njegove opere izvadjane su nebrojono pura na svim pozornicama svijeta a nebrojene gramofonske plode i najraznovrsniji insrrumenti i orkestri svih kondnenana raz-nijehsu njegovu muziku i u nejzabfunijei najr.rdaljenije krajeve svijeta. Gdje god ,bi se pojavio svi su ga aklamirali i nasrojali da mu se priblile. Olrunjene glave, najmodniji drlavnici, najve6i udenjaci i umjetnici te financijski magna,ti :.ral.tli su njegovo poznanswo i prijateljswo. Bio je desti gost talijanske kraljevske obitelji, koja ga je primala sa ,najveiim veseljem i sndadnodCu,a bio je vrlo rado priman- i od kraljice Aleksandre i kralja Eduarda. Roosewelt, Edison, Lloyd George, Zola, Sar,dou, D'Annunzio i Vanderbilt, a da manje ni ne spominjemo, bili su mu lidni prijatelji i obolavaoci. Prilikom premijere Fancitrlledel \Zest u New Yorku poznati milijarder Vanderbilt priredio je u svojim parkovima u njegovu podast jednu darobnu noc po uzoru 'i jedne noCi", kojoj je pr,isustvovalasva ari"Hiljadu stoknacija uma i novca. Puccini je o tom smijeleii se pripovijedao: oTko bi mogao i pomisliti, da je to sve bilo u podast siromalnogorguljala iz Lucce. . ."

34

35

U godini rgoj. kad je do$aou Buenos-Ayres dodekala ga je odu5evljenamasa od nekofiko desetina hiljada sa svim pjevadkimi muzidkim dru5tvima republike i u njegovu podast bile su priredjivane najfantastidnije svedanosti. Jednom prilikom putovao ie sa s,inom autom po Njemadkoj i u Kolnu nije nigdje mogao da nadje prenoii$te. Kad mu je dosadilo 'trai.enjerekao je portiru jednog hotela da je on Pucci,nii odmah je dobio aparc,' rnane rezerviraneza jednog uglednog gosta, jer je portir bio odulevljeni obolavaoc njegove muzike. Ali je sutradan odmah otputovao po5to mu je portir stalno dosadjivao pjevajuii mu na svoj nadin arijeiz njegovih opera. Kad je u jednoj automobilskoj'nezgodisl'omionogu primao je toliko brzojava iz tftavog svijeta da su na poltu u T,orre del Lago poslali jednog dinovnika koii je samo na tome radio kroz ditavo vrijeme njegovebolesti od nekol,iko mjeseci. NajviSeje bi,o obljubljen u Betu. Njegov do,lazakbio je ne samo umjetnidki vei i najveii dru$tveni dogadjaj. Bio je pozivan u najviSadrultva gdje bi se u niegovu podast priredjivali lovovi, pri'manja i svedanostina kojima bi sudjelovalosve 5to je po umu, rodu i bogatstvu nelto znadilo. I zbog toga je i on od svih'velegradova najvile volio Bed tako da je jednom rekao: "Kad bih morao da se odselimiz Torre del Lago ili Viareggio izabran bih Bed. Bed je idealni grad za umjetnika, Bed je san