Praxis - Filozofski dvojmjesječnik [6] [PDF]

Zitiervorschau

FILOZOFSKI

DVOMJESEČNIK

PRAXIS ČASOPIS

FILOZOFSKI

Clanovi BRANKO

redakcije:

BOŠNJAK, DANKO GRLIĆ, MILAN KANGRGA, lvAN KUVAČIĆ, GAjo PETRovtć, Rum SUPEK, PREDRAG VRANICKI Glavni

i odgovomi urednici: GAJO PETROVIĆ i Rum SUPEK

Sekretar redakcije: BRANKO DESPUT

Tehnički

urednik:

MtRosLAv

_IILEK

Članovi

redakcijskog savjeta: KOSTAS AXELOS (Pariz), ALFRED _LArt-:R(Oxford), ZYGMUNT BAUMANN (Tel-Aviv), NORMAN BIRNBAUM (Amherst), ERNsT BLocH (Tübingen), THOMAS BOTTOMORE (Brighton), UMBERTO CERRONI (Rim), ROBERT S. COHEN (Boston), VELJKO CvjETtčANtN (Zagreb), MLADEN ĆALDAROViĆ (Zagreb), BOŽIDAR DEBENJAK(Ljubljana), MIHAILO Dumć (Beograd), MARvtN FARm-:n (Buffalo), VLADIMIR FILIPOVIĆ (Zagreb), EuGt-:N FiNtt (Freiburg), IvAN FocHT (Sarajevo), ERICH FRoMM (Mexico City), 'I' LUCIEN GoLDMANN (Pariz), ANDRË GORZ (Pariz), JURGENHABERMAS (Frankfurt), ERICH HEINTEL (Beč), AGNES HELLER (Budimpešta), BESIH lLiEVSKi (Skopje), LESZEK KOLAKOWlBR/\IIIMPAŠIĆ (Sarajevo), Mrrxo SKI (Varšava), VELJKO KORAĆ (Beograd), KAREL K051i( (Prag), ANKREštć (Beograd), HENRI LEFEBVRE (Pariz), TGEORG LUKÄCS DRIJA MALLET SERGE (Pariz), HERBERT MARCUSE (San Diego). (Budimpešta), PAct Mit-tAtLo MARKOVIĆ (Beograd), ENzo (Milano), HOWARD L. PARSONS (Bridgcport), ZAGORKA PEŠiĆ-GOLUBOVIĆ (Beograd), DAvtD RIESMAN (Cambridge, Mass.), VELjtco Rus (Ljubljana), SVETOZAR ŠARSTojANovtć (Beograd), Juuus STRINKA (Bratislava), ABoUbAt-t ČEVIĆ (Sarajevo), LJUBO TADtć (Beograd). IvAN VARGA (Budimpešta), KURT WOLFF (Newton), ALDO ZANARDO (Bologna), MILAmN ŽIVOTIĆ (Beograd). Izdavač: FtLozorsko

HRVATSKO Tlsak 22-847.

[ugoslavenskog Dislribuclla: telefon

izdanju: lnduslrllskl

440-449.

Lektor

Tiskara

I

rudnlk, Z korektor:

DRUŠTVO, ZAGREB

»Joža knilgovežnlcu za pružanio poduzeće

Mllivo;

Pilia.

Nacrt

Siäík,

Rožankovlćt. reklamnih korica:

usluga, Irislav

telefon

Zagreb, Meštrović.

22-55, Hlcü

23.

PI\xAC uovmun

usnu

_

DECEMBAR

štvu

u

jugoslovenskom inteligencije

Proizvodni

princip samouprave Organizacija i hijerarhija Boro Gojković/ Valorizacija naše situacije Milan Mirić/ Fcljton o sadašnjem trenutku Dušan

Zubrinić

V"'

/

.

.

.

.

.

Palmier

/ Zivi

Goldmann

I

Predrag

Vranicki

Petrović

/ Moral I Kultura

i

historija

između

elite

.

.

.

.

.

i

851

SITUACIJE

masa

.

867

.

I ZBILJA

MISAO

Gajo

835

socijalizma

.

.

827 843

.

.

.

811

.

PORTRET!

Jean-Michel

(III)

dru.

.

.

5

5m"

-

SOCIJALIZMA

JUGOSLAVENSKOG

Struktura moći revolucionarne

i dilema

Krešić/

Andrija

IZDANJE 599W*

1971.

TRENUTAK

Marković/

Mihailo

ČASOPIS

FILOZOFSKI JUGOSLAVENSKO

.

.

.

.

917 927

DIBKUBUA

Antun

Zvan

/ Etatistićki

patemalizam

ili

samoupravljanje

939

PRIKAZI Mišćević

Nenad Blaženka

/

promišljanje teorije na raskrižju čovjeka filozofiji

Filozofijsko

/ Sociologija

Despot

Nenad

Mišćević

/ Filozofija

Vesna

Patkovac

.i Prilog

izmedu

i

.

politike empirije

I

BILJESKE 949

.

952

.

.

.

.

.

.

.

954

958

ŽIVOT

FILOZOFSKI Boris

Kalin

Štefica

/

Savjetovanje

Bahtijarević

Nikola

Skledar

Zeljka

Sporer

nastavi

filozofije kongres sociologije

0

/ Međunarodni /

Filozofski

simpozij

/ Internacionalni

u

sastanak

Zwettlu

sociologa

.

.

.

.

.

961

.

religije

porodice

966

.

.

.

.

.

967

968

ODJECI Jean-Michel

Palrnier misao

/ .

Na

skupu

.

.

Korčuli:

u .

.

Utopija .

.

marksistička

i .

.

971

.

.

.

BIBLIOGRAFIJA

Knjige

jugoslavenskih Jugoslavije

filozofa

objavljene .

.

.

stranim

na .

.

jezicima .

.

.

izvan .

.

973

DODATAK

Sadržaj

VIII

godišta

(1971)

.

977

ovom u broju prihvaćeni su za 0171.4?' Prilozi koje donosimo 1971. Redakcija i u prvoj polovini novembra Ijivanje u oktobru 1971. broja zaključena je 22. novembra

|

DRUŠTVU

INTELIGENCIJE

REVOLUCIONARNE

DILEMA

I

U JUGOSLOVENSKOM

MOCI

STRUKTURA

(III)

SOCIJALIZMA

JUGOSLAVENSKOG

l TRENUTAK

Marković

Mihailo

Beograd

l.

godina provođena je svesnog koja je .po cenu

Poslednjih jedna politika lističkih

obećavala

tekovina

Cena Da

koja je

nju plaćena

za

gućnosti

bismo ostali da neki ostanu

obogate.

Na

ne

scenu

brži

u

razvoj

jugoslovenskom žrtvovanja

i više

je. ogromna »jednaki u siromaštvu« a da se siromašni

je stupio

kapital,

praćen

društvu

nekih

socija-

slobode. stvorene

su

mo-

drugi preko noći jednom neverovat-

nosuma se da kapital nije samo zaboravilo vaca i dobara Dakle u onoj meri u kojoj već i »društveni odnos«. na odnos on jednoj strani je prodirao ovaj društveni je stvarao strani na a ili privatnu drugoj gľupnu) svojinu (individualnu otuđeni, najamni rad (makar i obavijen velom samoupravnosti). Da bismo rada jednog dela radničke povećali produktivnost klase isključili smo iz produkcionog drugi deo. Ista ona procesa klasičnih politika koja je počela kritikom socijalističkih shvatanja o neopravdanosti žrtvovanja sadašnje generacije za buduće. završila se žrtvovanjem jednog dela sadašnje generacije za drugi Oko 400.000 radnika u nezaposlenih zemlji i oko milion u deo. ci] j. inostranstvu previsoka su cena za bilo koji ekonomski »etatističkog« pla»administrativnog«, Da_bismo se oslobodili u bilo kakvo sasvim anulirali niranja praksi smo gotovo dugoročno usmeravanje i koordiniranje, pogotovo u okviru društva kao celine. nom

amnezijom:

_

Da zaštite bismo izbeglimoguće zloupotrebe preterane pošli smo putem ukidanja progresivnog inerazvijenih niza

slabih

_

već

ciranja

jalea) _u zovanja

ostvarenih

_oblastisocijalnog i

kulture

za

socijalističkih

osiguranja,

mase.

811

tekovina

životnog

ili

(tzv. standarda,

redu»soci-

obra-

oslobodili primitivizma _iprovincijaliznia proklaDaľbismo »otvaianje sobom d0nelo jzves. koje se

inova

l smo

svetu«

prema

je

svetu dragocene slobode, dotle nepoznate socijalističkom piitorn zaboravilo da apsolutno otvaranje znači apsolutno da čak i najrazvijepredavanje milost nemilost mocmma, nikad nisu da vanije propuštale najotvoreriije zemlje sveta kulturu od prodora izrazite svoju ljanozastite svoju privredu

ne.

u

Ali

se

na

i

i

l

l

nezeljenog. 'bolja preduzeća

Nama

međutim

se

desilo

i dešava

da

i neka

nam

naj-

jedva izdržavaju neravno takmičenje sa svetda politika uvoza doživi potpuni slom, da pomasovne malograđanske kulture, zajedno s odgovarajučim u činilac imitacijama zemlji postane najmoćniji formiranja i ukusa idejnog horizonta najmlađe generacije. deo »reforme« šezdesetih Najzad, sastavni politike godina bila je svojevrsno Ali umesto da eta»demontiranje« federacije. tizam bude oblicima on zamenjen integralnim samoupravljanja se u jednostavno preselio republike. Ukoliko je slabljenje savezne države oblika nacionalomogućilo uklanjanje nekih zaostalih skim

gigantima,

plava

ukoliko ono ubuduće koncentraneravnopravnosti, sprečava bilo moći u centru i otvara neograničene kojem saveznom nove mogućnosti daljeg kretanja ka socijalizmu bar u nesam taj proces po sebi nije bez istorijski republikama Ali okolnost da se republike pretvaraju progresivnih elemenata. ne

ciju

neke kim

-

uz mestimičnu države u. suverene nacionalne zaglušnu buku naza cionalnih stvaranjem jedinbubnjeva i manijakalne napore u stvenih frontova dovodi nacionalnih opstapitanje ne samo nak jugoslovenske zajednice već i opstanak bilo kakve marksiso jedinstvu Ma šta se fraziralo tičke orijentacije. nacionalnog i marksistíčkíh klasnog, nacionalni pokret se ne pravi na osnovu svake nacije i o međunau okviru teza o klasnim suprotnostima Potrebno svih radnika. je da prvo marksisrodnoj solidarnosti bi sa da tičke odu na biljka tog bunjišta izrasla bunjište ideje nacionalizam. koja se zove što su njeni Ako je to cena politike »reforme« rezultati? tekovine više slobode? Izvesne doncla Da li je ona zaista graslobodu ona govora, je pružila: veću đanskog liberalizma -

_

trgovanja, putovanja, itd. zabave, pornografije

računa,

deviznih

od 1963.

koj demokratizaciji profesionalne učvrstile.

se

sve

slavije 1970.

nika

Radnika

manje. U opštinskim bilo je radnika odbornika

ima -

13'"/o. U 1958.

je bilo

svim -

skupštini

1) Vidi: No.

Neca

Jovanov:

1958.

republičkim

o se

otvaranja

istinskoj_političgovoriti. Struk

-

13°/u, 1963.

skupštinama

-

radnika

l5°/o,

posla_-

l°/0. U Saveznoj 7“/0, 1970. 6°/0, 1970. 8"'/n, 19.63. je bilo 1958.zakon nedemokratski koji je izrazito

99/0, 1963.

radnika poslanika 10/0.' Nakon 1968. donet

-

Ali može

i politike ostale su nepromenjene još više su u skupštinama društveno-političkih .zajedniskupštinama na teritoriji Jugo-

ture

ca

ne

naovamo

reli-

bogaćenja,

propagancle,

giozne

Konľlikti

-

-

-

1

10, 1971.

8/2

samoupravljanje.

Teorija

in

praksa.

omogućuje osnovu»

Na

naročito dinu u

svake publikacije koja »uznemiruje građane«. zabranu se sistematski štampa, guši progresivna tog zakona na U odnosu listovi. i studentski omladinski 1966.__go_-

kojoj su još bile moguće javne političke demonstracije 1 manifestacije bar u nekim jugoslovenskim gradovlma, nalazlmo se nazadovanju. pet godina kasnije u nesumnjivom Naročito je ozbiljna tendencija stagnacije radničkog samoupTako socijalnog sastava ravljanja i pogoršanje njegovih organa. radničkim savetima u Jugoslaviji 1960. godine bilo je u svim 1965. radnika, 73,8"/0, 1968. 70,5°/o, a 1970. 76,2°/o 67,5'°/o radnika stvarnih (od čega svega 550/0 neposrednih proizvođaodborima 1960. godine je bilo 67,2% radnika, ča). U upravnim 1965. 61,9%, 1968. 55,3°/o›, 1970. 44,2°/o (od Čega svega 32°/o neposrednih proizvođača)? Za to vreme broj rukovodilaca. -

-

-

-

-

-

-

iz godine u godinu raslužbenika stručnjaka i administrativnih ste. Nije nimalo jasno da li će i kako će ova vrlo nepovoljna tendencija biti zaustavljena. Moglo bi se tvrditi da su sva ova teška odstupanja od socijabila neophodna da bismo lističkog kursa razvoja našeg društva se i postigli višu brže oslobodili zaostalosti, stopu privrednog rasta. se u 1960-70. Nažalost, istina celoj dekadi je (1) da smo srazmerno 1950-60. i da (2) sporije razvijali nego je stopa na1964-70. šeg ekonomskog rasta godine (4,41%) bila niža od srednje svetske 4,9°/o).° Nekostope (koja je u tom periodu iznosila liko zemalja u našem susedstvu su ostvarile veću rasta stopu od nas. dohodak Nacionalni Bugarske u periodu 1964-1968. povećao se za 32,3%, Rumunije za 32%, Grčke za 409/0, Turske za 45%, Španije za 52'°/o. Naša zemlja je u tom periodu zabeležila porast od 7,8 na 9,7 milijardi 24°/o rasta. dolara, odnosno Glavne teškoće su došle posle toga. Ako jedna politika u ime bržeg razvoja toleriše masovnu nestruktura]zaposlenost, nepodnošljive socijalne razlike, rastuće ne disproporcije, masovni prodor građanske ideologije i nacioa ona na ne da ostvari nalističkog partikularizma, uspe kraju ni prosečnu svetsku rasta onda je krajnje vreme da se stopu da je ta politika doživela slom i da je treba meradikalno -

kaži; 1.

nja

Ali

formirala

mogle

.pritom ta

se javlja politika i

pitanje:

na

kojoj

društvenoj

osnovi

se

da li postoje društvene snage koje bi je promeniti. Drugim rečima, pitanje je da li je privremeno jnreovladala u jednom valjanom sistesistem suštinski da bez vrlo ograničen i nemoćan

radikalno

lošaľolitika ii je mu

sam

zľlaçaJľllhPrometna oblikuje progresivniju nas vodi tanje

ispitivanju

2) Ibid. 3) Branko Horvat, Beograd' 1970.

akciju.

A

u

klasne

privredne

strlilvamša

813

strukture

situacije

Ovakvo društva.

politiku? našeg

I predlog

programa

pi~

za

2 procesu Analizastrukturemoći pristupa proučavanju adekvatnijih naročito kad u

upravljanja

klasne

strukture

jedan je 0d nai-

jednog

dru-

su u pitanju post-kapitalistička društva kao je ključ za objašnjenje stvarne prirode društvenih odnosa, stvarne društvenih prirode sukoba. Ona je ključ za naše razumevanje današnje i sutrašnje istorije. klasama _Kriterijumi pripadnosti pojedinim društvenim koji

stva, sto je

su

naše.

imali

postaju

loške nute

Ona

naučnu

punu

nedovoljno mistifikacije institucije

kapitalističkog

vrednost se

privatne ali

profita,

analizi kapitalističkog društva čak poslužiti kao sredstvo ideona društvo u kome su ukina sredstva za i proizvodnju uklonjeni drugi izvori društvene u

i mogu

jasni kad

primene svojine nisu

nejednakosti.

građane podelimo u klase prema za proizvodnju, prenoseći pritom na kapitalizma dobićemo jednoj i seljake i zanatlije koja će uključivati s a na strani ćemo koji jedva sastavljaju kraj krajem, drugoj imati radne ljude u koje će spadati i oni koji celom jugoslovenskom privredom raspolažu kao privatnom svojinom iako je direktno ne poseduju. Do sličnih rezultata bismo došli i ako bismo klasifikaciju izveli polazeći od toga da li dohodak pojedinih grupa potiče od Pošto najamnine, profita ili zemljišne rente. je profit ukinut, tome i najamnina, bi da se društvo pa prema izgledalo sastoji iz dve klase: radnika radnih ceo tehno(ili ljudi, uključujući kratski sloj) i seljaka (uključujući seosku sirotinju). Takav pou stupak je primenjen ideologiji staljinizma, i on odlično služi da se pseudomarksističkom frazeologijom prikriju stvarne klasne razlike i stvarna sukoba. priroda društvenih odNovi društveni odnosi zahtevaju novi pojmovni aparat nosno u starih termina. U našem promene značenjima društvu odnos za sredstvima postoji jedan proizvodnju koji forprema neke bitne ali ima inalno-pravno nije vlasništvo karakteristike vlasništva. političkog apaPojedinci koji se nalaze u vrhovima rata ili na čelu radnih imaju često moć raspolaganja organizacija sredstvima za proizvodnju koja ne zaostaje za onom koju obično Ona čak može biti veća i bezobzirnija jer ne_mora imaju vlasnici. biti ograničena i kapitalističke brigom za budućnost normama Ustavu i racionalnosti. Doduše, po našem pravo raszakonima l ne sobom polaganja pravo povlači otuđivanja preprodavanja; u Međutim, praksi naši pseudovlasnici sve više prisvajaju_seb1 i to pravo. već godinama koji su prodaje brodove Jadrolinija sredstva za njena osnovna proizvodnju. Neke radne zadruge pro1971- 80' od 7. oktobra daju zemlju. U »Večernjim novostima« ZA 25 120 »PRODATO dine pod naslovom _MILIONA« RADNIKA savet Radnički smo kako pročitati je mogli novZavodaza izradu za odlučio da proda ceo čanica proizvodnju alumisvoj pogon tome

Tako da

pojam

strani

na

primer,

li

poseduju posedovanja

grupu

ako naše sredstva

iz

teorije

vlasnika,

-

814

folija

nijumskih

eufemistički

odluku nice

dn

toga

što

je

i

sam

što

milijardske obaveštavajući

prave ne

stavnike. Akc

iz

se

može

Prokuplja.

»neobičnom« seli u se društvene

nazvale

Novine

su

mutan

vidi

i iz toga

se

privrede pojedini predstavnici naroda dugove, opterećujući generacije koje dolaze,

o

tome

narod,

pa

raspolagati

suvereno

čak

ni

ostale

sredstvima

narodne za

su

ment

U

ona

u

zvanične ideologije. građanskom društvu

politička

moć

buržoazije

pred-

proizvodnju

principu prirodno je da će podruštvljena, oblicima i prisvajati višak raznim rada proizvođača iako je iako je princip nagrađivanja fit ukinut, radu bitni prema

iako

ovu

i to više zbog činjedrugi grad nego zbog svojine.' No, koliko

postao

društvene

račun

na

»Energoinvestu«

mora da ovaj ceo pogon je u pitanju preprodaja pojam društvene svojine

se

u

pro-

ele-

zasnivala

se

društvu donjenoj ekonomskoj moći, u rpost-kapitalističkom ekonomska moć je do ínverzije: tehno-birokratskog sloja, nad sredstvima za stepen njegove kontrole proizvodnju i njegou viška vrednosti formi vog prisvajanja privilegija uslovljen je drušnjegovom političkom moći, njegovim uticajem u procesu na

šlo

tvenog odlučivanja. Prema tome analiza distribucije moći u našem njegove strukture. adeiavatníji je put proučavanju '

društvu

naj-

3 Izvori moći u jugoslovenskom društvu su brojni i međusobno isprepleteni, mada nejednaki po značaju. sledeće: Mogli bismo navesti (1) obavljanje upravljačkih i funkcija: političkih, tehničkih samoupravníh, za (2) posedovanje sredstava proizvodnju, posedovanje ličnog bogatstva, (3) znanje: naučno, tehničko-operativno, i poznanje interesa ras treba pojeclmih društvenih grupa, olaganje poverljivim ino društvu i njegovim ista nutim iormacujama ličnostima, (4) lične veze, razmena ličnih usluga, (5) obavljanje delatnosti neophodnih za društvo koje zahtevaiu izuzetne kvalifikacije i koje su od ključnog značaja za mnoili za politiku zemlje u celini, ge druge delatnosti (6) lzvesne osobine ličnosti: izuzetna prirodne snaga, sposob“Osľ (karizma). “IOEËCCBuľlcąjana mase Tako na deo ovih'_izvora_moći možemo zanemariti. _Nąiveći U HaŠOJ Zemlji znanje samo sebi ne po obezbeđuje nikaänmel w moć. Kod nas se može upravljati i bez previše znanja, i bez _

4) Posle izvráenje

javne

.

ove

odluke

kritike a

Ustavni Radnički

sud savet

815

Srbije je je povukao

10

novembra odluku. svoju

obustavio“

nekihizuzetnihkvalifikacija. Lične vevzei ali društveno

razmena. usluga igraju tek u vezi postaju nas vaznu _ulogu znacajne s obavljanjem funkcija i bogatstvom. izvorima moći: ličnosti _prirodne osobine pre objašnjavaju kako su izvesni unutar pojedinci jednog društvenog sloja postali moćni što nam nego objašnjavaju moć čitavih slojeva. Prvi izvor moći funknajvažniji je obavljanje upravljačkih redu važi za vodeće cija. To u prvom političke funkcije u Savezu komunista i u državnom na nivou aparatu, federacije i republika. Sve reforme i svi najavljene SK, reorganizacije projekti da se SK preobrazi u prema za kojima je trebalo organizaciju i izgrađivanje doveli su sapolitičko vaspitanje političke svesti mo do toga da se prevaziđe nad organima neposredno tutorstvo nad kulturnim i ekonomsamoupravljanja, neposredna kontrola skim životom u zemlji. Međutim, temeljno odlučivanje o sisteo o tekuće mu, njegovim promenama, ključnim pitanjima politike, i, naročito, celokupna kadrovska politika ostali su i dalje u rukama vrha van sfere partijskog mogućnosti uticaja partijčlanstva i naroda. Posebno veliku moć skog ostalog dobijaju oni iz partijskog vrha fizičke pojedinci koji kontrolišu institucije sile koje služe ne samo odbrani od stranog neprijatelja već isto tako mogu poslužiti u represivne svrhe. razlika u metodu moći Postoji znatna korišćenja društvene kod nas i u društvima Sovjetskog tipa. Naša birokratija vlada na i liberalniji ona znatno način, izbegava primenu elastičniji oblika ideološke brutalne sile i najprimitivnijih indoktrinacije, ona i každaleko metod primenjuje rafiniraniji nagrađivanja oblicima. Na taj način se dobija utisak njavanja u najrazličitijim kod s

drugim

Najzad,

Oni ne dobijaju _nagrade i da su oni kojima se upravlja slobodni. direktive unapred, a priori, pre delanja, već su odgovorni a postenakon delanja. Time -se dobija na inicijativi ali je vrlo če-

riori sto

i

oklevanje dugotrajno kao akciju. Društvu

posledica hitnu

zahteva

energično,

dobija

strane

demokratske u celini da je ono

adekvatno, se

utisak

pasivno

prisustvo

ljivog džina koji mora publika i federacije mogu procese

dobiti

onda

i

kada

u i laviranje situaciji koja celini nedostaje kreativno. odluka donošenje osnovnih S druge slabo organizovano.

birokratije kao urnornog sporog dremrena biti pitan o svakoj inicijativi nivou ne se negativni 111_ čiji odgovori su često su

najneophodniji

-

koči

neke

prirodne

i i kulturnog samo-organizovanja samo-rena koji republičke birokratije .primer je način inter-republička mnoge inicijative sputavaju onemogućavaju ekonomske integracije i saradnje. U piramidi upravljačkih funkcija posebno_značajno mesta

gulacije.

ekonomskog Izrazit i

eksrazni u državnom tehnostruktura ima aparatu Tehnokraladministratori, direktori, finansijeri, 1zvrš1oc1_. ske tendencije ovog sloja ne idu tako daleko_da b1__onpoželeo dobzameni da potpuno političku b1rokrat1ju._On nekompetentnu a svestan da je u veštini ro zna. je 1 toga političke igre nedorastao, delom dobrim da je za funkcije nedovoljno koje obavlja i sam

i_pr1v_redi:

perti,

816

Njegova je ambicija da deli vlast s političkim apakompetentan. prodre u njega, da u njemu postigne domidapostepeno svom tehničkom znanju. U tome poziciju zahvaljujući sve veći Dok s jedne strane delimično. samo broj diuspeva s i stručnjaka rektora političke strukture, dospeva u vrhunske rotiranih se izvestan strane političkih funkcionera broj druge u na vodeće smešta najefikasnije privredi. Međutim, pozicije je sama priprotiv tehnostrukture oružje političke birokratije više u toliko do izražaja Tehnostruktura dolazi sistema. roda i stabilan, racionalizovan ukoliko se iznutra ukoliko je sistem utvrđenih na osnovu u sistemu donose odluke normi, principai u sistemu ukoliko predvidljivosti operacija postoji visok stepen se u uslovima. Naš sistem u određenim nestabilan, .promene je On ima stalno i na nepredvidljiv način. svoje prinnjega unose on ima ali cipe ali se oni nedovoljno primenjuju, svoje zakone ali se oni često ne se sprovode u život, on ima svoje programe oni ostvaruju kampanjski i sa ogromnim odvstupanjima, on ima za običan minimum moralnih normi ali one važe narod, ne i za ne formira i ne sprovodi na osnovu se prinpolitički vrh. Politika i moralnih načela već na programa cipa, zakona, dugoročnih osnovu na samom vrhu dogovaranja i sporazumevanja piramide moći, koja ima izrazito pragmatički karakter, i čiji ishod u naja ne od snage od odnosa većoj meri zavisi snaga argumenata. Razume da je jedino principijelno se rešenje ono koje je sa više strana i bilo da se širokim predlagano ali nije usvojeno: društvenim odluka koje funkcije i koje vrste dogovorom odredi će biti u kompetenciji federalnih centralnih, institucija (pre svetim da ga Savezne skupštine) pa onda prepustiti institucijama demokratskim donose odluke uobičajenim postupkom koje će biti obavezne za sve. o Takozvano »samoupravno« dogovaranje svim odlukama ustvari vođa i ima izraje dogovaranje nekolicine zito oligarhijski karakter. Razume se ono je bolje od lične diktature fašističkog ili staljinističkog tipa. Ali, ono omogućuje većine ocl strane ucenu, ultimatum, maltretiranje manjine, nei uveliko u bitnih podriošljivu sporost rešavanju pitanja je iraTo su najteži mogući uslovi tehnostrukza cionalnog karaktera. turu: u ona mora stalno da da čeka, da se na njima osluškuje, u hodu« itd. »prestrojava brzinu prilagođava, »prestrukturira«, ratom, nantnu

c-n

Içolikogodtehnološka ljavajuća,

Ll

ovim

racionalnost uslovima smo

bila

i od

sama

po

sebi

nezadovo-

nje daleko.

4

Sledeći __

u

cije

značajan

organima

ove društvu izvor

vrhovne

I.

'_I`akvumoć

dećim

izvor

moći

jesu ili bi trebalo U razvijenom

samoupravľanja. a budu funkcije treba

uslovima:

društvene bi organi

izraz

moći.

samoupravljanja 817

da

budu

funk-

socijalističkom narodnog suvereniteta mogli

imati

pod

sle-

(l)

Samouprairljanje

bi

moralo

postojati

svim

na

nivoima

radnim društvene organizacije: organizacijama, lokalnim jednicama, krupnim regionalnim i granskim zajednicama, najna_nivou republika i federacije. Na taj način bi donošenje u

u

za-

u

zad

osnovnih odlukagprojektovanjedugoročne njene i mikrorealizacije izabranih predstavnika

i

na

rukama

(2) Da bi svog mandata

politike

društva

makro-nivou

na

radničke

klase

kontrola

i

i

bilo

u

celog društva.

članovi organa u toku samoupravljanja izražavali opštu volju svojih birača nije doda oni budu izabrani na voljnodasamo demokratski adekvatan, se redovno budu rotiraju, nacin, da_ odgovorni svojim biračima i u svako doba smenljivi. Potrebno je da postoji snažno i slobodno a javno to znači: intenzivan mnjenje,

izabrani zaista

politički

život

bez

autoritarne i manipulacije, podređenosti nesmetano cirkulisanje ideja, sloboda javne kritike, nezavisna sredstva masovne komukacije. U zemlji u kojoj je pobedila socijalistićka revolucija mora se da će Socijalističke pretpostaviti borbi ideje u otvorenoj na mišljenja bez obzira i upravo otpor neprijatelja savlađujuci imati taj otpor argumentíma, najviše izgleda da dobiju masovnu podršku. (3) U procesu konkretnog odlučivanja i formiranja politike biti organi samoupravljanja autonomni u odnosu na moraju Te organizacije postojeće će nesumnjivo političke organizacije. uticati na proces samoupravljanja svojom odlučujućom ulogom U društvene u svesti, artikulisanju utvrđivanju opšte-društvenih i određivanju osnovnih dugoročnih programa političkih kriteone ne Međutim, rija odlučivanja. smeju imati monopol političke moći i preuzimati na samoulogu više sile u odnosu organe upravljanja. saveti i svi drugi organi samoupravljanja (4) Radnički (ukljuna nivou čujući i one koji tek treba da budu formirani republíilca i federacije) morali bi imati informativnu i sopstvenu analiticku službu da bi mogli imati sopstveni uvid u situacijuxnezavisanuod da bi mogli imati procene uprave, sopstveni objektivni i kritički sud o stariju realizacije ranije usvojcnih programa. mora (5) Uprava (izvršni organi, administracija) _bitiu punoj meri nje~ podređena odgovarajućem organu \xB0\xA0I samoupravljanja. i njihova nim osnovnih rukama treba da bude priprema odluka (iperativna realizacija. To su izvanredno značajne _fazeprocesa odlučivanja i pružaju znatne mogućnosti manipulacije onima_ koji biće efektivno treba da donesu odluke. Te mogućnosti ograničene _

_

_

bude odluka da priprema jedino ako se obezbedi analiza razliodluka čitih alternativa, ako donošenje bude uvek_izbor među i ako samoupravni alternativama, organ koji donosi odluke Im? službu kontrole nezavisnu svoju sopstvenu izvršenja. Ovi

uslovi

mentarni

stagniraju nim

uglavnom nivou

Na

upravljanja.

elementi već

promenama

nisu

ispunjeni trnašem sistemu samo

republike samoupravnosti

godinama. gubi veliki

i

federacije

Savezna

deo

svog

818

-

u

postoje

_skupštinama

skupština značaja,

a

najnovijim a republičke

sarľäo.ru i: l

on;

ustav-

skup-

štine

konstituišu

se

kao

državnosti.

nacionalne

elementi

Razume

principu samouprav suprotan se, je potpuno princi državnosti drugog. Samoupravnegaciju ljanja: a irrnacija jednog znači u onoj meri u kojoj država !janje se može dalje razvijati upravo odumire. saveti i drugi ne odumire nego jača, radnički nimikro-strukture nivou društvene na da se vertikalno povezuju i oslanjaju na mrežu već se nalaze vrha do društvenog tela sve pod samoupravnih na zavisnosti od načina i u velikoj uprave pritiskom državne državni zakonskim funkcioniše. propisima Brojnim koji ova u okvire kojima može legitimno donositi aparat joj ograničava mestalno i ekonomske instumentima odluke, a druge politike racionalno svako dugoročno privređivanja i otežava nja uslove

država

Pošto

samoupravljanja

organi u

su

situaciji

i anuliranjem Samim tim planiranja otežavanjem usmeravanje. dobija operativni najveći deo odlučivanja u radnoj organizaciji i prelazi u kompetenciju karakter (dakle, tehnostrukture). uprave stručtime što je celokupna je još višepojačana Pozicija uprave i što ona u na i analitička služba materijale za njenim rukama već u ob ne savet nikada radnički priprema u formi alternativa izbora. Pošto ne liku koji savetu mogućnosti ostavlja nikakve u raznim intenzivnog političkog najčešće nema organizacijama za života, i razvijenog javnog mnjenja, a sredstva informacije takođe su u rukama ako postoje ne do retko dolazi uprave od radnika otuđivanja i samog radničkog saveta čiju opštu volju To se naročito lako dešava treba da izražava. ukoliko se pojavi foruma ili ukoliko u samom spoljašnji pritisak političkih preduzeću i vrhovi vrh tehnostrukture (SKI, političkih organizacija sindikata itd.) formiraju neformalnu oligarhijsku elitu. --

-

moć radje društvena predstavnika i da je samouprav] janje u našoj zemkrizi stagnacije a ne krizi rasta. Jasno uslovima sistem ne je federaciji kao celini u postojećim može bitno Svaka promeniti. republika ponaosob dobija sada šansu učini u dalje korake razvoju samoda u svojimi okvirima to je najpozitivnija strana upravljanja sadašnjih ustavnih Ukoliko se ti koraci ne učine od samoupravljanja bi promena. uskoro ideološka mogla ostati još samo fikcija. Iz

ničke

svega

da

se

sledi

ovog

klase

da

ograničena

vrlo

krizi

|_jiu ozbiljnoj

i to

-

u

-

5

_Drugi, značajan izvor pa u izvesnoj meri samo tvima

kao

direktno

d ru

se

ima

i

moći

u

svim

klasnim

druš-

našem

je privatna svojina i to već u dobara materijalnih odnos rema svetu koji karakteriše

u

osedovanje

smis rcm_Mai-xovoin da

težnja

društvene

u

umesto

kao da

se

_sredstavaza proizvodnju ograničeno je :osedovanje tvu na minimum. Međutim,

ne

ši-

but-E. nije

81.9

ograničeno

u

bogatstvo

našem

koje

se

može

nagorlnilati najrazličitijim legalnim i ilegalnim Ovo rastuce bogatstvo jednog društvenog sloja kod

ma.

se moze

okarakterisati kao

sima

buržoazija koristi

putevi-

koji plaća-

nas

se

za

usluga, za _podmićivanje, kupovanje uticaja. Jiiojímiiajrazlicitijil} iranje trzištu, ukusa mentaliteta nametanje potražnje na

i

v

coveka-potrosaca,lormiranje ture, forsiranje

izrazito

cionalizma.

ovaj

izrazito

malograđanske

Nloć koju daje bogatstvo

a

sitno-buržoaski

koju

inalograđanske pseudokulnapolitičke ideologije -

u

našem

društvu

sve

više

sloj daleko je veća nego što bi to na prvi pogled moglo da izgleda jer smo izloženi strahovitom buržoaskih pritisku oblika buržoaske kulideja i najrazličitijih ture a u samom našem društvu građanska ideologija i kultura nikad nisu bili odlučno prevladani u sferi morala, umetnosti, javnih Moć sitne informacija i stila svakodnevnog života. buržoazije u tome je što ona oživljava društvene snage koje nisu ni bile sasvim što ona dotučene, saveznike ne samo pritom nalazi moćne u okolnom svetu kome još uvek vitalnom građanskom prema smo širom otvorili pomalo lakomisleno granice nego iu samoj birokratiji koja je brzo i sama počela da se bogati i koja je izlaz iz sopstvenih teškoća da traži u sferi ekonomike najpre počela u a zatim u sferi politike u nacionaliberalizmu, građanskom lizmu. su nakon Mnoge stvari revolucije išle na ruku sitnoj burbitni faktor bila je okolnost da je žoaziji. Jedan unutrašnji revolucionarna pobedonosna avangarda, kao u Francuskoj u dolia restauracije stila života elemente svrgnutc usvojila mnoge klase, uključujući bogati dckor, nepotrebni sjaj i luksuz, tipično i rituale, građanske status-simbole gomilanje skupili predmeta, klubove, letoizdvajanje od plebsa u svoje posebne ekskluzivne stil života trebalo vališta i lovišta. Da bi bio opravdan ovakav bazu: je proširiti dopustiti i drugima da se njegovu materijalnu obogate. Dilema sa nakon sukoba našlo pred kojom se naše društvo kominformom: faktički nije dostaljinizam ili samoupravljanje sledno razrešena u prilog ovog drugog već nečeg trećeg: hibrida i građanskog liberalizma koji je političkom samoupravljanja vrhu sve zadrži da u svojim rukama omogućavao osnovne _poluge moći a da se pritom ipak izvrši izvesna debirokratizacija. uvodeći radničke prepus savcte, anulirajući rigidno planiranje 0\xAC" da obavlja funkciju regulatora privrede. Sitna tajući tržištu buržoazija je iskoristila svoje izvrsne svoju ša.nsi.i. Koristeći pozi_ u u naročito sredstvima večernjoj cije javnih komunikacija, Ta razmera. oľanzivu ona ideološku najširih štampi je počela izrazito ideološka antimarksistička restauratorska akcija još tra_vreme u ekonomiku je. Ona se zalaže za Iaisser-/aire kad je taj princip već davno prevaziđen i na Zapadu. U stilu vlasnika fabzaštite se bori protiv rika iz perioda prvobitne akumulacije ona minimuma radničkog standarda, protiv bilo kakve politike sma»socijale«, tj. društveprotiv bilo kakve njenja nezaposlenosti, nih olakšica i pomoći slabim i zaostalim. Ona se energično boosvaja

-

-

820

rila

više

što

za

dobro

je

za

bogaćenje

i

»Sto je dobro Od vremena sociusrdno branio niko nije tako slai opravdanog propadanja

razlika

socijalnih -

opravdavajući

dohocima,

u

raspone

sve većih Motors General iz jalnih darvinista

nastajanje

za

rincipu

po Ameri

cu«.

prošlog veka sposobnih preživljavanja sasvim Kad je u euforiji nastupanja izgubila osećanje mere, da se zalaže za pri› malograđanska stihija je počela otvoreno društva i berzu \ratne fabrike, akeionarska akcija. To je jedan iz 1968. koji je ovu revolta od neposrednih povoda studentskog zaustavio. bar privremeno restauratorsku kampanju na No, ona politički je ubrzo dobila novi impuls prenošenjem teren nacionalistićkih težnja pokreta. Birokratska stvaranjem za hegemoni jom i za savremenim gospodarenjem na svojoj teri~ princip

bih. ova

-

loriji

okviru

u

savezu

s

iskoriste

separatizmom. na

Činjenica je daju je i u najoptimističkijim

.što

se mestirnično našla Jedni pokušavaju ovakvih je sudbina

države

nacionalne

svoje

malograđanskim druge. Bez obzira da

veza

oni

to

kakva moć

veću snovima

sitnoj buržoazi_ii mogla očekivati pre

u

da sa-

nego

dve

decenije.

6

Ovakva

nička

četiri

našem

u

suprotne

tehnostruktura,

birokratija,

radničkoj je da

se

klasi borbom

zemlje. Seljaštvo zato

što

po

svom

jedna protiv ovih

nije

grupacija tretirano

društvenom

istorija razvija Savremena na_iposebna grupacija

kao

položaju

nižim

buržoazija definicije pojma

sitna

U odsustvu opšte prihvaćene ostaviti po strani pitanje da li

možemo

pre

društvu ukazuje društvene grui radklase su to četiri klase ili naklasa sastavljena od tri sloja.

moći

međusobno

osnovne

klasa.

suprot Bitno naše

društvene

distribucija

postojanje pacije: to su na

i mentalitetu

pripada

od poljoprivrednih slojevima sitne buržoazije, za razliku radnika i zato što ona ko_ji pripadaju radničkoj klasi, a zatim nema nikakvu moć u sadašnjoj strukturi društvene moci gotovo i što nau sukoba uglavnom stoji po strani odlučujućih klasnih

šem

društvu.

Možda

i ukazati neke razlike je na kraju potrebno precizirati perspektive daljnjeg razvoja. što Birokratija se od tehnostrukture jasno razlikuje po tome u moći koneentrisan je osnovni monopol društvene njenim rukama l što u je njeno osnovno uporište političprofesionalnom kom se, ni_ie svaki profesionalni političar biroaparatu. Razume krat vec i teže klase od radničke samo _onikoji su zaista otuđeni da u rudimentarnim _konzerviraju samoupravljanje sadašnjim Osnovna vrednost za oblicima. birokratiju je održavanje vlasti I poretka. Tehnostruktura ima u tehničku svojim rukama operativnu, moć zasnovanu na Za nju nije veštinama. znanju i određenim na

82/

Iwitno nosti

bogatstvo,

mada

tehnički

može

ona

ga

imati.

Njene

vred-

osnovne

efikasnost, usavršavanje proizvodnje. je posednički sloj koji ne mora obavljati imati funkcije i ne mora znanja. Njegova osnovna vrednost Intelektualci je bogaćenje. koji pripadaju sitnoj buržoaziji jasno se razlikuju od onih koji pripadaju radničkoj klasi. Prvi rade za zaradu kao cilj po sebi i teže da tu .zaradu maksimiraju (analogno cilju ka-pilalista da maksimiraju profit). Drugi rade da bi zadovoljili istinske potrebe svoje i drugih. Jedina im je težnja da budu radu. Sem nagrađeni prema toga karakteristično da izbegava sukobe i konje za inalograđanina Isto tako frontacije i da teži harmoniji, ravnoteži, stabilizaciji. su:

rast,

buržoazija upravljačke

Sitna

nikakve

-

on

oštro

veoma

tim

lac

teži

simbolima

status

Nasuprot

da

distancira 0d da pripada

se

pokaže

socijalizmu

samoupravnom

radnička

klasa,

svaka

ostale

od

tri

radničke

klase

i različi-

srednjoj klasi. čiji je istorijski nositeži hegemogrupacije

sistema: kao što su antisocijalističkih Teško nacional-socijalizam. _je zamije naše, koje je prošlo istinsku revose sa i koje zatim u borbi nacional-socijalizmom, luciju upravo bilo od ovih uspešno oduprlo staljinizmu, koji mogao modelaklase leži u savezu šansa sa radničke prevladati. Najpovoljnija iz redova svim onim profesionalne politike. tehnostruksnagama ture i inteligencije koje su orijentisane antiburžoaskri antistaljinacionalističke nistički. stihije, izgradnja stabilnog savladavanje

niji u jednom od izrazito staljinizam, tehnokratija

i

kao

što

sliti

da

bi

sistema

u

društvu

integrisane

privrede, radikalna demokra-

samoupravne

bili upravnog političkog aparata tizacija _bi.krupni potezi na_ Taj osnovni putu definitivne pobede samoupravnog socijalizma. u ideal revolucionarni nije bilo moguće ostvariti federacijirevo-kao celini. Pitanje je sad da li još poslojršansa da to postignu u lucioname pojedinim republikama. snage

7

“Ëíutfläf oce.

da opišemo i ocenimo istorilskl Dok činimo napore tes biti svesni moramo nalazimo kome se ogromne casu i u učesnici aktivni mi sudimo o procesu čiji smo taje definitivno jasno da istorija u dogledno vreme

jedne

u

drukčijim

Teškoća da treba

pravcem

je dakle

objektivno

nego

što

je

dvostruka.

govorimo

onaj

Za

koj!

Kad biupitanju celini jednog

o

po?: kavcl

molle agatclífl S_m0_Se m1

bilo

'-

Za

sanjoto da

proceäa(Ëiji činilac izađeino

sm:

a on zainteresovani i vrlo aktivni istovremeno 1S_m0 na kraj. R_Cmuka bez velikih tom teškoćom mogli da naša kli bismo: angažovanost ogromna zainteresovanost @\xED\x8A liod procesa _P smanjiće našu objektivnost ali _toJe 5119301.15?" misao. tO JC_ joj se nalazi svaka praktički angažovana uvek. Granice nalazi marksist istinski u kojoj se O)? osnesto misao kroz našu biće prclomljcne želimo da ukinemo

zakis: Ëlľučíflla postojeceg

822

što možda nešto jesu, vizija optitamnije nego trije osenčene, u biće da realizujemo malne koju želimo moguće budućnosti mogla biti našoj projekciji svetli_ja nego što bi ikad stvarnost Priroda ali kako je svake menjati stvarnost? drukčije možemo Poi definiše. pojednostavi prakse da svoj objekat unekoliko masebno prakse (koja teži da mobiliše je priroda društvene i belog, pozitivnog sovnu crnog ljudsku energiju) da kontraste oštrinom. i novog E negativnog, povlači s maksimalnom starog Nemoguće je milione ljudi povući u akci_ju skrupulozno objekdo krajnosti protivnim, suptilno artikulisanim iznijansiranim, i ni_je nova. gramima; ta teškoća je poznata čak od nedavno jedna nova, priključuje Njoj se, međutim, revolucionarne Veza između kvalitativno ideju drukčija teškoća. društvo Naše i njene realizacije gubi se u maglama budućnosti. da se više sada već od toliko cilja prvobitnog odstupilo svog je ide. Po njegovoj ne vidi jasno kuda ono politici, po zapravo može više se ne neposredno pravcu menjanja njegove strukture vodi društvu uvideti koji je to put koji od sadašnje stvarnosti i političku ekonomske bez klasa bez otuđenog rada i bez otuđene morazličite su otvorene moći. društvom Pred našim današnjim sv0_ju industrigućnosti. Ono će verovatno jednog dana dovršiti i postati društvo obilja. Njegova biro_jalizaciju i urbanizaciju da na moraće ako želi da vlasti, prosvepostane preživi kratija, efikasi kompetentnija, njegovi menadžeri ćenija, tolerantnija konfedešansa da se u okviru ni_ji. Postoji realna jedne labave želi ras-se ne ukoliko sukobi smire racije sadašnji nacionalni Kosmet reda«. »stranke pad zajednice ili, obrnuto, intervencija će doživeti današnji nivo Slovenije, pa će nekih pola veka od početka i nepismenost najzad biti eliminisana. revolucije možda ne vidi se u ovom trenutku Međutim, koje su to organizovane društvene snage koje će smanjiti postojeće klasne nejednakosti, ukinuti od presaveta vlast radničkih monopole moći, obezbediti duzeća i solido vrhova duh bratstva ponovo federacije, stvoriti u času kad je već izgledalo da je istorijkoji je razoren darnosti ski pobedio. Stvarne tendencije kretanja su disparatne u odnosu na podaljeg razvoja. Drugim rečima ovaj idealni mogući pravac stalo da li je društvo koje je opisao Marx još uvek je neizvesno naše Još praktzcka mogućnost generacije. gore: postalo 'e neiz vesno šta može učiniti da o drujoš jugoslovens naša generacija moćne i etatiskapitalističke štvo prevaziđe sadašnje izvanredno tičke strukture i realizujc model demokratskog socijalizma. To je Ona revolucionarnu situacija. inteligen_potpuno nova angažovanog ali i nemoćnog, u krajciju_ stavlja u položaj veoma revolucionarna njoj lin1_ji tragičnog učesnika istorije. Takozvana kuda je pošla a mi je na to stalno ?Wangaľda _le zaboravila podOna sluša dobronamerno jer mi je priznajesećamo. neko_vreme i došli u borbi s onima ko_ji je ne rpriznaju. mo dobro smo_ joj čini nam se da situ_ipostajemo oštri_ji M1__šublm0_strp_lj_e_rije kriticna i zahteva golu istinu bez i slova pošte. Druacija postaje umesto da se urazume govi, i da se s istorijponašaju u skladu -

-

__

-

823

skom ulogom koju svupreuzeli, počinju vlašću. _kritike krije_zudnja između nase

za

udarci,

teorije

_veza

kida

kreta

se

sve

politike; više nu rezoluciju

ona

i

prakse

očiglednije.

Praksa da sledi Od tri

ne

da Od

podozrevaju tog

našeg tone

u

da

iza

se

.pljušte

momenta

komunističkog puni

po-

pragmatizam

uspeva nijedan svoj program niied»smei-iiicc«. poslednja petogodišnia plada realizujc nijedan, obe ekonomske reforme se reorganizacije partije završavaju vraćanjem kao najjačeg centra političke moći, reorganizacija vrha federacije pravi puni krug i od Prezidijuma u prvim posleratnim vraća se godinama Predsedništvu četvrt veka kasZa to vreme nije. u rezeiwat u teorija biva prognata tišinu institutskih kabineta, malotiražnih i malobrojnih časopisa skupova čija reč neće imati da bude pristup u javnosti. Teorija prestaje se u anticipacíja momenta. akcije i pretvara Ona kaže: Seti se kuda si hteo da ideš pre tri decenije. Pa ako još uvek želiš da tamo odeš evo u međuvremenu projekta koji smo razradili: evo slike cilja, evo puta. Naša teškoća u u tome što ovakvoj situaciji nije više samo smo i što stvarnost vidimo u oštrim angažovani nekontrastima, što smo go i u tome za životno, neodstupno angažovani jednu viziju budućnosti ne oskoja se u realnom istorijskom procesu ne tvaruje, kojoj se sadašnjost približuje već se od nje iz časa u čas udaljava. Mi smo dakle u položaju da je naš sud praktički nemoćan i da sve više nesrećne svesti. dobija karakteristike Pred nama dilema, da li uopšte govoriti ili je dakle osnovna baviti se ćutati, apstraktnom teorijskom delatnošću koju bi još samo vrlo tanke i posredne niti povezivale s mogućim društvenim angažovanjem. i da nas Cutanje ima tu prednost da je dostojanstveno naizMeđutim i gled spasava ponižavajućili kompromisa. ćutanje je Nema svojevrsan kompromis. sumnje da bi se sve regresiviic obradovale našem odnosno snage ćutanju, vraćanju čistoj, apstraktnoj teoriji. Ćuvajući dosto_ianstvo na ovakavnacin u opasnosti smo da izgubimo sebe. Cutanje nije jedini nacin _da_se bude kao što, uostalom, jedina nije dostojanstvo dostojanstven, niti najbitnija bića prakse. odlika među sledecim Treba dakle govoriti. Ali kako? Treba izabrati na

ona

ne

niti

uspeva

propadaju, obe koncepciji partije

_

,_

_

alternativama: lamcnt -

-

nad

glupom, vulgarnom,

nečovečnom

_

_

,

sadašnjosctl;

satira; _

-

može -

iacije

oštra

uticati,

teorijska da

se

ona

dalje razvijanje u

nadi

da će

se

osuda može

sadašnjosti promcniti;

radikalne u budućnosti

nade

bez _

_

da

na

se

nju

_

buducerevogerliekritičke_misli za stvoriti uopet _jednom

situacija i.i kojoj će ona naći svoju primenu; razvijanje jedne revolucionarno-reľormističkemisli_.(na da lteži iiačin koji Andre Gorz predlaže), l nizom modifikakome do nivoa na dovede realizacija radicija sadašnje društvo kalnog projekta opet postaje moguća. cionarna -

824

One Svaka od ovih mogućnosti ima svoje prednosti i teškoće. uvek ne isključuju; izbor jedne ili druge, ili više među sobom i zavisiće, istovremeno, pored ostalog i od temperamenta

se

njih od

pojedinaca.

sposobnosti

vrste

i satira

Lament masovno

dejstvo,

kurzivne ređeni

misli.

No

oni

promišljeni

imati i mogu karaktera najšira disracionalne nego bilo koji oblik samo stvoriti raspoloženje ne i od-

poetskog

su

šire

daleko

mogu

stav.

odna formiranje Teorijska negacija postojećeg može uticati i osude ali u obliku konačnog obračuna idejnih stavova frusili izraz kao ona preterivanje najvećem broju ljudi zvuči s jer nije više vezana tracije. Osuda je do krajnosti bezobzirna U pitanju stvarnosti. u koji je već nadom je mislilac menjanje ili iz svoje sekte. bunkera iz svog pristao da dalje ratuje sam ne treba ni svet Ako on više nije potreban svetu njemu, i on će ređenih

stvarnostava Prednost u lice. svu istinu sručiti prema ovog što je za Njesti je u tome postala irelevantna. njega taktika i mali broj pojedinaca na samo što utiče je u tome gova slabost što teži da mobiliše nezadovoljnike čije nezadovoljstvo može da

mu

najrazličitijeg

bude

Radikalna

nja

u

porekla.

misao

sadašnjosti

ali

koja

ne

vidi

je zadržala

nikakve mogućnosti nema nadu u budućnost

angažova-

potrebe

tokovi zbivanja ne Nju stvarni _dabude toliko žučna i osvetnička. suviše. Ona se stara da bude prisutna, da stalno impresionirajurevolucionarni odrzava plamičak koji pokazuje izlaz iz krijedan ze. Ona

svoju utopiju

budućnosti

i konkretizuje stalno__dalje_razvija kulturne

materijalne

mogućnosti

i

utopija) (jer sad je to još samo u obzir tehničke, uzimajući razvijenog industrijskog druš-

što pruža ovog prema je u tome alternativu prisutnu koja u kriznoj situaciji može Njegov značajnih istorijskih snaga. program delatnosti nedostatak i čekanje. što osuđuje na je u tome pasivnost

tva. Prednost jednu stalno

stava

stvarnosti

postati

istorijOnaj koji želi da se praktički angažuje i u ovakvim to da svojom mišlju uslovima na morao bi se orijentisati svakodnevnice posreduje između jednog potrošačkog i birokrati neke skog društva situacije višeg istorijskog nivoa u kojoj bi demokratski socijalizam opet bio realno moguć. Ovakav stav prema stvarnosti pretpostavlja shvatanje revolucije kao niza poska određenom cilju, i koje tupnil-i promena koje su sve usmerene u do strukturalne društva. svojoj transformacije celinrdovode se ne može realizovati samo pomoću jednoOvakva_strategija S drumišljenika, ona se dakle odlučno opire svakom sektaštvu. ona ne sme ići toliko u na širinu da bi sazivala ge strane okup jedne nacije ili geografskog područja ili profeSYËPľlPíldnllte osnovni određene principi nameću granice mogućim saSlje.:

skim

vezima.

2 PRAXIS

82.5

Velika

teškoća

ove što je vezana s uvek orijentacije je u tome da revolucionarni reformizam opasnošću degradira u S druge strane, oportunizam. njena ogromna predu tome što u izvesnim situadrugim orijentacijama je ona jedinstvo teorije i prakse sad i jedina omogućava

prisutnom

reformistički nost nad

cijama ovde.

826

PROIZVODNI

SAMOUPRAVE

PRINCIP

Andrija

Krešić

Beograd

u raznih protivnika i raznih pristalica samoupravljanja sc misli društvu Jugoslaviji. Tako u šarenom političke desnice da je samoupravljanje socijalni eksperiment, jedan anarhoidni

Ima

u neredom poprilično kompromitiran ekonomiji i politici i ali na lagano i tiho ili naglo i spektakularno, umiranje, sudbinu Ovakvu sigurno umiranje, proriču samoupravljanju ponajviše ljudi razvlašćene politike, bilo da su sljedbenici gra-

već

osuđen na

đanskih

vlasti ideala i bijelih režima bilo da su poklonici crvene ruke. sadašnje Protagonisti vladajuće politike i nosioci zaslumisle da je samoupravljanje njihova revolucionarna ne da u ali revnosno ga programski doziraju cilj, ga praksi prevrši mjeru svojih autora. Lijevo od ove pozicije se misli da i nascendi tek in stam kod nas je društveno samoupravljanje treba mu još dosta da bi postalo dominantna drukarakteristika da mamože štvenog uređenja. Jednima izgledati kao normalno lodobno a mora biti vođeno, drugi mogu smasamoupravljanje trati da će ono ostati malodobno, uprkos godinama, sve dok ima

čvrste

vlasti

i

staratelja. **i

Državno-političko uređenje ili reguliranje tzv. javnog života u Jugoslaviji mijenjale se poslije rata u pravcu decentralizacije vlasti i političke liberalizacije, održavajući metodama različitim bogatstvom. U prvo vrijeme državnu dominaciju nad društvenim je _vrlo centralizirana državna vlast izravno planski raspolagala privredom i društvom u cjelini sve clok se nisu ukazale upadljive ekonomske disproporcije i dru e iracionalne posljedice državnog_ monopola i subjektivizma samovolja) političke hijerarhije. d°lazl PPËWPDOoslobađanjetzv. objektivnih ekonomskih ona na slobodno-trod političkog diktata ili preorijentacija Šaš l n" Pľwľeđu: UZ Oľiľeínu demoaľlrmaciju parlamentamog

231:151

827

kratizlma u decentraliziranoj državi. Država i dalje gospodari cľétre u privredi, ali ne isključivo kao neponalazi. svoj raison srealm privredni subjekt, nego sve više kao vanjski posrednik koji _zakonom utvrđuje opće okvire privređivanja, mada ponekad i neposredníje intervenira ciklične (na primjer, kad nastanu krize tržišne privrede ili kad se posluži tzv. prinudnom upravom). Zakonom i samoupravljanje je ustanovljeno preduzeća i usdržavno normiranje odnose (prava i obaveze)

Ovo

tanova.

vanjske odnose. može

biti

Preduzeće, nezakonit

istina, i

preduzeća

podliježe odobrenju

obuhvata

ne

samouprave

donosi

samo

i bitne nego ali statut,

svoj

samo

interne

ovaj instancije.

državne

i

ne

Sa-

a priori tome, je, prema podređeno državnoj vladržavnim zakonom. ograničeno samoupravOgraničeno kao okrugli kvadrat samoljanje je nešto jer nije posteriorno širim društvenim interesom. Zato ograničenje je ovdje, zapravo, uz više u o radnika riječ svojevrsnoj participaciji upravljanju, ne bi mogla razumjeti, državu Inače se kao jačeg participanta. i ustanona već obična pojava štrajka u preduzećima primjer, vama. Terminološko qui pro quo ne može uvijek pomoći državi klasni instinkt a krivicu za da sakrije svoju položaj radnika, da tačno naslute može jednu fundamentalnu pomoći radnicima države ne radnička istinu: naime, pod tutorslvom samouprava

moupravljanje ili

sti

;može

biti

novi

prodiikcioni

odnos

koji

više

ne

eksploa-

poznaje

Iacíju radnika. Nesvjesni kao i svjesni apologeti državnosti ometajuemandržavu što samu i tako cipaciju samoupravljanja _prikazujukao o tzv. društvenu Nije riječ samo samoupravu. nacionalnojsamoBio je učinjen države. upravi u vidu nacionalne pokusaj da se klasični parlament kao najviši organ vlasti prefermanje-više i posebna vijeca u te su inira radnih zajednjemu ustanovljena ova nica. Međutim, savjeti vijeća nisu nikakvi vrhovni radnički prirodno kao takvi iz jedinstvene _organizacije jer ne izrastaju nisu Iako rada. profesioposlanici spomenutih vijeća po pravilu cin nalni iz_tijelo se. sastojizsrsam političari, njihovo izborno bora

jeća tarnim

značajnije da ova klasičnim parlamenskupštine kao državnutlommacilľ} “Rd

Još je ih za cijeli mandat. i ovlašćuje s u nadležnostima nisu ravnopravna samo Prema tome, ustrojstvo domovima.

potvrđuje

zakona autora očigledno društvenom samoupravom državnom upravljanju.

ili

ograničenu

vi-

radnicku

participaciju

u

Samoupravljanje otuđenu prevlast, te nacionalnu

po

i svaku

i nadnacionalnu,

\Ianjsktnktuđuki _u, (despotskuidemo _

definiciji

negira

državnost

Tl

svaku

rats

prerevolueionarnu

l

postrevolucio-

narnu.

nomski, leđa krize

_

v_

_

Državna

stagnaciju,

nad dominacija sainoupravljanjeni znaci se sto degeneraeiju i kompromitaciju tako na socijalnii' politički promašaji države tovare

samouprave. biti može

Jedini odlučan

revolucionarni

preokret 828

samog

izlaz odnosa

iz

ove

IIjfžBOVCE nejaek svi

a

_društvene to

dominacije,

iest

cjelovite

uspostava

minantnog produkcionog đenu

službu

društvene odnosa

samouprave i

pretvaranje

kao novog države u

i do-

podre-

samouprave.

nam izgledati da bi temelju svakidašnje empirije može životu otvorilo u društvenom ukidanje državnog posredništva dešava da ukidanje nekog orgase put sveopćoj anarhiji. Zaista što samoupravnadležnosti dovodi do neprilika zato državne na te nadležnosti ne ni način postoji ili nije dovoljno prakticiranja toliko koliko i državni barem osposobljen da bi bio efikasan

Na

način.

se tzv. društveni Danas dogovor kao nedržavni preporučuje osobito u način interesa, ekonomskoj oblasti kao usklađivanja raznih korektiv preanomalija tržišne privrede. Međutim, sama znači više teranesklad interesa, poruka ima za pretpostavku

a u nego preventivu, ekonomskoj oblasti predstavlja vanintervenciju. autoreguPostavlja se pitanje o principijelnoj mogućnosti lacije društvenog života, tj. bez ikakvog državnog posredovanja i bez opasnosti naći ioslood anarhije. Da li se u ekonomici mogu boditi bazične za takvo pretpostavke rješenje?

piju

ekonomsku

domisliti što ga inače svi na stav, je konsekventno da je samoupravljanje novi priznajemo, produkcioni povući sve praktične konsekvencíje toga stava.

Potrebno

riječima odnos

i

Prema ovom određenju, samoupravljanje je prije svega organizaciia sfere rada, i to modernog društvenog rada. Dakle, riječ kao jedinstvenoj je najprije o društvu radnoj asocijacíji. Ako se da »udruprisjetimo čuvenog Marxovog teksta, riječ je o tome ženi s urede .ovaj svoj promet proizvođači racionalno materije od svoju zajedničku prirodom, da ga dovedu kontrolu, umjesto da on njima gospodari ao neka slijepa sila; da ga vrše s naji pod uslovima manjim utroškom snage koji su najdostojniji i

najadekvatniji Već

ukazuju

njihovoj ljudskoj prirodi.« ovoga razmišljanja o društvenoj bitne razlike od raznih koncepcija

početku

na

nam

se

samoupravi samouprave

i federacija principu (komunalna samouprava p_o teritorijalnom tih komuna, na primer) ili o principu krvnog srodstva (na priza mJeľ. a0 drušRazmatramo porodična ruga) primarnom. kao društva o organizaciju proizvodnom tvenu_ samoupravu riznajući tako da jc društveni prvenstveno principu, način pro akcije i reprodukcije društvenog života. društva rada ne treba _Poredaksamoupravnog izmišljati kao stanje koje tek ima da dođe a koje, eventuizvjesno nepostojeće u alno, ima neke svoje prauzore prošloj historiji ili čak prahisRadi se o tome toriji. da postojeći, realni udruženi rad bude oslobođen svake da radnicima spoljašnje sile 'i prepušten samim ga Vršç u skladu sa svojim ljudskim potrebama i mogućnostima. za fizionomiju samoupravnog društva kao samoproiz-V° Je ukupne radne može biti jedna obična snage bilo fabrika

poredak

_

Präšotip

829

gdje, nog

ali

bez

privatnog

ľabrikanta

ili direktora

pogoniina

držav-

svojstvu

u

povjerenika.

U tvorničkim

proizvode dijelovi i montiraju se među pogonima, kao i unutar iifinalni proizvod. pogona, oiktirani su tehnologijom i funkcionalnom podjelom operacija. Bitno da ovi interni je uočiti odnosi imaju karakter proizvodnje :a neposredno upotrebu. Drugim riječima, tu je sasvim suvišno posredništvo vlasnika fabrike il_i države ili autonomnog tržišta roba. Kvalitet i kvantitet proizvoda svakog pogona unaprijed je fiksiran ili planiran proizvodnim ostalih potrebama tapogona, koreći njihovom narudžbom. se

Odnosi

Po historijskoj logici razvitka rada može se uzeti da je finalni tvornički proizvod nekada samo proizvodio jedan zanatlija obavljajući jednu za drugom radnje kasnijih pogona. S druge strane, djelatnost svakog pojedinog pogona može se obavljati u samotvornici. stalnoj specijaliziranoj Međutim, dok pogoni proizvode

direktno za samostalna tvornica upotrebu, proizvodi za tzv. slobodno tržište ili za državu državnom prema planu proizvodnje. odnos Neposredni proizvodnje i upotrebe je sada prekinut, ine: đu njih se uvukao diktira uslove rada posrednik koji otuđujuci ih od radnika. Moderna sili proizvodnja po sopstvenoj ske racionalizacije istiskuje spoljašnje uplitaiije,_terazlicitim ptitevima dolazi izoliopet neposredno povezivanje ili integracija ranih jedinica privređivanja. Sada je to, naravno, na znatno višem stepenu historijskog razvitka rada, a novi integralni subu komjekt rada je kolektivan. Specijalizirane_ ulaze

tehnološke-ekonom-

tvornice

pleksne proizvodne organizmu: Icoiiiplelirajitci se uzalamľm P?' put organa živog tijela i obnavljajuci u principu neposrednost Racionalna nasusmeđupogoiiskih odnosa. integracija je LISIVOV] na potreba moderne privrede, potreba koja se ne moze potpuno zadovoljiti dok ne obuhvati svu privredu i sve oblasti rada. ”a da se ovaj »prirodni nagon« je u tome ekonfäľnlleShva“ _1 \x81n 'tako što će se osloboditi svili vanekonomskih prepreka integra-

Sévar

cije. „

_

_

peti-osi_finaliäog_

Proizvodni od proces prirodne _sirovine do 'teži da se dobra lconstituira u jedinstven proizvo rušeći okove oko različitih sektora i_rada,_ odnose između neposredovane industrije rede u užem smislu i nauke, kultuie,

(ífälľlľći Jalľfw_ USPOStäW ľëtd pOlioPľlVľľeltšj prosvjete., 291315 l Ëilezg i to snagom interesa svakog pplfždinoè! .Jedi_ änlžríľfľľ“ SUbJËkvľ? Na ostale njegove jaartnere primjer, dtivans a _in usľľjgi itet rektno zainteresirana da dobije cijenu vížrkva_ldaV titet te joj je duvana, itekakostalo d? PËOdU Ëlvnläegöfäuvana tara koji proizvode duvan. Isti interes imaju proizvo_ ,a itd prema industriji đubriva, alatki, proizj/_ođaclmą sltľnfèľíkareté' ili prerađivači duvana prema proizvodacima ug mi?: \x90h ŠąaPg? sektori svi ovi Zbog čega _11 proizvodnje -i ć? do vodnu zajednicu kojoj kraja O_l UJIB uzajamni interes interes neposredno zadovoljava? Sličan uzajamni iiog

ni

zam

za

an_

istu

m.

1

q

ne

-se

i

u

iu

_

u

se

i

830

raciona

na

između fabpotreba za _udruživanjem može se naći, naprimjer, rike konfekcije, tkaonice, predionice, stočarske proizvodnje i obi proizvodnje stočne hrane. rade vune, kultiviranja pašnjaka Svaki od ovih sektora industrijske i poljoprivredne proizvodnje i proizvoditi za biti samostalan može tržište, gdje se nadmeće sa ostalim proizvođačima ne znajući unapri'ed da li će uspjeti, se ili propasti. Može održati proizvoditi, sva i napose, po državnom njihove proizvode po svom planu za državu koja distribuira interesu. Međutim, jedino u svom »prirodnom« ekonomsko-tehsektori biti sebi mjenološkom sami mogu udruženju proizvodni ra i zakon, mogu o uzajamnim potrebama i izbjeći proizvoditi rasipanje ljudskog rada. U zajednici dolazi do neposredradova i postaje moguće nog odmjeravanja različitog intenziteta Po istoj logici pro»svakome radu«. načela ostvarenje prema u društvu može se ustadukcije i reprodukcije ljudskog života noviti neposredna uzajamna ponuda i potražnja između privrede u užem smislu i prosvjete 'ili zdravstva itd. Radnici u privredi za u imaju interes podizanjem svojih kvalifikacija, za obukom radu i za školovanjem svoje djece. Stoga se udružuju u jedinstvenu radnu sa školama razradnicima, zajednicu s prosvjetnim i škola ličitog smjera i stepena. U ovakvoj produkcionoi komuní u i raspodjeli ravnopravno participira stvaranju materijalnog dobra. radnika kao što nauka Ona, naime, podiže produktivnost sredstava rada. U principu podiže produktivnost je isto kad je o zdravstva sa ostalim sferama rada. U tom riječ udruživanju novom zdravstveni rad također socijalnom statusu neposredno u participira proizvodnji s drugim radovima, a kad je tako ne-

takvoj

posredno

onda

motiviran,

što

nije

mu

više

interesu

u

da

što

ima

više

zdravlja, dakle što .produktivnije djelatnost postaje prvenstveno predalje i tome slično. o tome da ukratko, Riječ je, je svaki ljudski proizvod zapravo proizvod društvenog rada, da je društveni proizvod a ne privatni bolesti radne

da

nego snage,

te

medicina.

ventivna

ili državni.

ima

zdravstvena I tako

Prema

tome

je i društveno

vlasništvo

što

-

nije

isto-

nacionalnim ili sa grupnim vlasništvom jedino priOno je društvenoj prirodi proizvodnje ljudskih dobara. i ljudskoj prirodi. Sam jedino primjereno čovjek-proizvođač je odruštveni proizvod, proizvod društvenog rada. Od roditelja tječe 1 na svijet dolazi samo kao sirovina, puki materijal čovje a. Kao snaga, tj. kao mehaničar, inženjer, književnik ili gluradna on je proizvod prosvjetnog, mac, medicinskog, književnog i mnogih drugih radova. Iz svega komuna slijedi da je prava samoupravna moguća

vjetno mjereno

s

-

kao produkciona komuna rijalna_zajednica građana.

stançija koja

{zčmh sfera Jedne

nalazi

dľugü}5V°lim

0d

a

ne

Naša

rada

primarno

na

POSľCĆOVaDjem.odvajanje se

1

Oľgana

Za

831

kao

teritoin-

općina je državna između posredništvu jednoj teritoriji, odvajajući u

Pľlľüdom 'tadai SËgCQOm ruštvenih regulaciju ?čina 3

i obavezno

današnja

d'étre

svoj raison

društvenog

i služi

.odnosa.

raz-

ih

nad 'e nasil'e d avnih

silom

Moderni

rad

realne za pretpostavke stvaranje zajednica rada (produkkomuna) bez obzira na teritorij. Za moderna sredstva kokao municiranja prostorna udaljenost postaje gotovo irelevantna udaljavanja. Na primjer, istovjetnost interesa fabrika duvana Mostaru, Nišu, itd. već pa Skoplju, Zagrebu u_ Sarajevu_ veza između, na pridanas je _opipljivija nego što je interesna 'i uglja proizvođača duvana koji se prostorno mjer, proizvođača tome dodiruju. Prema je u historijskom pogledu, posebno u posvako gledu razvitka proizvodne rada, konzervativno snage prena tjerano insistiranje teritorijalnim granicama. društvene od državne ustavKonstitucija cjeline, za razliku nosti, vrši se »odozdo«, pretvaranjem društvenog rada »po sebi« u društveni rad »za sebe« i linijom ostvarenja istinskog društvevlasništva. Ovom se nog konstitucijom uspostavlja jedinstven ekonomski sistem zemlje koji je istovremeno politički sistem društvena radnika sezemlje. Organizirana samouprava je sama ili norma Zakon bi zakonodavac. društvenog ponašanja nije više ona akomodacija apriornom prinudna 'ili vješto izmanipulirana državnom razlogu, nego je to naknadna generalizacija ili konstasresamoupravnim tacija »zajedničkog imenitelja« u različitim stvara

cionih

činilac

Norma samoupkoju tako proklamira organ društvene savjeta ili (od savjeta u preduzeću do kongresa radničkih zakona nekom vrhovnog radničkog savjeta) stiče pravi autoritet Takvim društvene vrstom ratifikacije. pogodnom ustrojstvom društva epohalna parola radnickog ponajzad bi se obistinila radničkim vlast »sva kreta koja do danas nisavjetima« Oslobodio bi _se _ubrzaniprogres gdje nije empirijski zavladala.

dinama. rave

_

-

rada

treba radne nom

života,

osnovni da proizvede što više

ljudskog

i

radnika

a

(Ako je još nekome

snage. tržištu

bi _bilaprirodnavpomanjim utroškom zive stalo do konkurencijena robmu

materijalnogwrazvitka,utjehu za

stimulatora

kao

pokretač ali sto

još dugo ostaje djelovanje svjetskogtrzista kapitala). Umjesto za viška otuđivanje i viška radnika, ]'J0_]aVl0 bi radnog vremena se

višak

je

makar stvar

partija Za'

sebi

po

radničke

stvar

samo

za

vremena

Samo

bođenja

radnike.

iz

l d samoupravljanje kao_meto 11 111013 oš?: modemom smisluu ľ_lJ6C1)› N-iko dIj-lgl ľfľle te klas@ PŠ} _

_

da

jasno klase

(u

radničke

same

v

klase.

njenih njedara, .ne mowze

d0S_lJCdľ1°_5Pľi9š

poticao klasnog oslobođenja, dakle. nl radmckadrzava,n:e pu radnika, bez obzira na zasluge tih institucija

[p:Ëorbe

govori lëíänäísslížcšđízæogom (ili

dećoj SKJ)

snazi društva. od stvaranja

torijska nju kao

3935

áo_ 581103339; uVčdšnoal

činjenica. Kod nas se isto tako EOVQľLO_1' e Ole J° tipu društva kole Je slaze drugim. ovo se

o

SKJ

i

vo-

Uloggeľššäšäšľälľ rukovodctlëca) d0 JË Jugoslavije vľa_

Vodeća

nove

novom

građivati. Kako I praktički

je riječ

kao

komunista

Savezu

o

jednos

l

V

lenjinsko-kominternovskogtipa,

i

832

ako

ne

je

riječ,

°

_k ko ako

Sdëlzerľèllefarľata strjane' rug

logički je nesumľ_lJ_1Y° {iaSe kao klasičnoj_političkoj_avaffgaľ s lg

e

v

kao autentičnom radničkoj samoupravi samooslobođenju proletarijata. Partije

ekonomsko-političkoni

o

rušenju

buržoaske

tipa

spomenutog

mogu

i njenih ekonomskou državne vlasti izgradnji sopstvene ossvejedno) sa ekonomsko-socijalnim novama neunjene stabilnosti. Historijski gledano, to je svakako poredivo više nego kad jedna partija (ili koalicija partija) otme radnika vlast drugoj. Ali u društvenoj samoupravi nije riječ ni n kakvoj vlasti već o ukidanju svake vanjske prinude promjeni

vrlo

biti

efikasne

temelja,

-socijalnih

ili

(direktne

u

vlasti

zatim

indirektne,

udruženih udruženim radom, 0 samovlašću radnika, klase koje ne može biti mosvjesnom djelu cijele radničke to što dovano, koje niko ne može zamijeniti, a da ostane pojmu. po svom

nad

0

sa-

posre-

jeste

da se počne govoriti o vodećoj ulozi tome, je, prema ulozi u društvu. i samo klase o toj vodećoj da znatnom Sigurno je, međutim, dijelu te klase, čak većini i manipuliranje radnika, dosadašnji uslovi života njihovim klasse nim da interesom ne uzdignu do svijesti 0 svom dozvoljavaju aninteresu i do revolucionarnog odgovarajućeg historijskom da o modernoj gažmana. Sigumo je, istovremeno, radničkoj klasi (u kojoj se smanjuje radnika a povećava broj broj manuelnih intelektualnih ima radnika radnika) koji su za to sposobni. Oni uočiti i represivnu drušmogu prirodu savremenog »potrošnog tva« načine. Takvi se i kod obilja i već ga osporavaju na različite nas neminovno kao u pojavljuju prvoborci klasne emancipacije

Vrijeme

radničke

radničke Ovi oprobani radnički samouprave. prvoborci zadanas i jesu komunisti-revolucionari, bez obzira da li pospartijsku legitimaciju. Ako je faktički tako, onda se i smatrati samo takvi radnici. Osmogu komunistima tali _radniciih mogu birati kao svoje povjerenike i oni su komui dok nisti _samo ako _su_radnici koji uživaju to povjerenje ga su revolucionarna elita uzivaju. Komunisti-radničkipovjerenici

smislu pravo

jeduju

formalno_

ravljanja, kod nas majstori radničkog samou nikako_ne preuzimaju za sebe to asno djeostale radnike njihovom isosposobljavaju Lo, život vlasti_ustvu sarnoupravljarija.Dijete ne može krenuti koracimadok majka korača m_iesto njega (noseći ga u utrobi _tlrm samostalnom ga _ne prepusti Qaľučlu): U; $101? koračanju. !rail o svoje

što

klase, oni eo

znači

nego

za

su

:psa da

njega

na

u

autorstvo radničke _je moguće i jedino sigurno klase u izdruštvene kao novog gradnji samouprave produkcionog odnosa l društvenog poretka bez eksploatacije radnika.

833

0D

K

ORGANIZACIJE Dušan

SAMOUPRAVI

Zubrinic* Zagreb

I

Covjek kao usamljeni historijskog događanja, sam

pojedinac

l.

privatnog

svog

života,

sveden

se

ne

je

je

nemoćan

uzdići lokalnu

može

na

promatrač

iznad užeg kruga aktivnost kratkog

teškoće ostaju znatnijeg utjecaja. Njegove životne u praktički zapretene njemu ili u njegovoj užoj sredini, on sam nema mogućnosti da poveže osobne probleme s tokom društvenih dometa

ibez

gibanja. ne susreće se s društvom sam, nego zajedno s drune direktno, grupa. nego posredstvom različitih ljudsko društvo, individuum je osjećao potrebu i nasskupini, prilagođavao se njihovim normama i pogledima. tojao da ih prilagodi sebi, svojim interesima Suvremena društvena i tehnička podjela rada, ekonomski, tchnologľski i socijalni razvoj postali su do te mjere kompleksni i neop odni, da čovjek više ne može živjeti izvan organiziranih socijalnih sistema, ukoliko se intaktdakako, ne misli vratiti noj prirodi. karakterizira strukturalna Socijalnu organizaciju diferencija'e društvo Međutim, cija (T. Parsons). igantglobalno postalo u posorganizacija ojoj ska, hijerarhijska, birokralska i ostaje taje neophodni element najčešće puko sredstvo. Pojedië on organizacije, je postao nac živi u svijetu »čovjek organizaciIe« svi su i konačno (W: Whytc, Jr.). Sve se institucionalizira kontrolira se proosnovni vjdovi života došli pod stalni nadzor: izvodnja 1 cijene, obrazovanje i istraživanje, udruživanje ljudi. dokolica,umjetničko stvaranje i filozofske ideje, privatni i javni zivot. smisao i svrha ove brige nije bolja organiziranost Osnovni društvenog života ili veća sloboda čovjeka, nego prestiž onih koji imaju moć, sigurnost poretka i održanje postojećih odnosa.

čovjek ljudima,

Ali

gim

Otkada za

životom

postoji u

čovjeí(

835

_Suvremenodruštvo mora odgoj mladima, zaposlenje Nleđutim,ono ideususret i

biti

racionalno organizirano, pruodraslima, sigurnost građanima. većoj iracionalnosti, agresivnoj politici, privrednoj ekspanziji koja produbljuje tehnologijski jaz, monopolu vlasti i znanja, vladavini i sredstava propagande masovnih komunikacija. I dok čovjek očekuje zaštitu svojih interesa _isigurnost od rizika koji ga svuda i stalno prate, organizana cija je usmjerena zatiranje spontane inicijative i neovisnosti ljudskog duha. Često se ističe kako su organizaciji potrebne 'nove ideje, Članovi se pozivaju na javnu diskusiju i otvorenu konfroiiNa taciju mišljenja. kraju se uvijek ispostavi da je osnovni stvaralački rad već obavljen i prije javne diskusije, da su sve novc ideje već otkrivene, i da je preostao jednostavan posao: prihvatiti i provesti predloženo u djelo. Tako je Čovjek kao građanin objekt državnih i političkih sistema i represivnih kao proizvođač mehanizama, podređen je hijerarhijski konstituiranoj tehnokraciji, a kao potrošač po riječima jednog pobornika masovne proizvodnje (H. Forda): »Kupac može dobiti auto u s njim svakoj boji.« Covjek je organiziran, se da on i rukovodi. upravlja umjesto organizira Čovjek misli ono što se od njega očekuje da misli, vidi ono što drugi očekuju da vidi. On se automatski zaustavlja pred crvenim svjetlom semafora i naglo kreće kada se upali zeleno svjetlo. ne i sigurnost Socijalna organizacija pruža zaštitu čovjeku nekih usprkos uvjeravanjima sociologa (npr. S. Lipseta) o ostostabilnih čemu sitema, janju političkih .pridonosi i kraj s_vii ideNema za stabilnost i ologija (D. Bell). ozbiljnih znakova slobodu čovjeka u represivnoj rađa civilizaciji, koja stalno nesigurratove. Društvo u nost, strah, konflikte, koje je samo ovom_ stoi nasilno ljeću prije vremena dokrajčilo živote preko č_›0 m ilijuna tako strašna ljudi, koje je stvorilo oružja za daljnje uništatako perfidne tehnike u svrhu vanje i izmislilo manipuliranja ljudskim može takvo društvo ne garantirati ponašanjem, nikome ni pružiti iole ozbiljniju sigurnost, nadu suvremenom čovjeku. voSvaka organizacija sigurnost je svaka birokratska j

zati

sve

nesigurna,

di u kaos i anarhíju, ia 0 proklamira borbu za progres, slobodu i ravnopravnost. ili Nedovoljna prevelika organiziranost vode 11@ bunt anarhiji, koja kao instinktivni protiv prinude i vlast! prekoraćuje opstojeće. Svaka organizacija »prirodnu ima svoju 513011' granicu«, is-»pod i iznad koje postaje disfunkcionalna, gľfšldobro što izbor. tanost, postaje isključiva, onemogućava Ono je

clana njenog organizaciju, tj. njen vrh dobro je i za _svakog rukovodilaca je maksima organizacije. 2. Funkcionalizam tretira čovjeka kao ulogu i_isistemu, [Linki Efikasno eiju u organizaciji. skladno_ funkcioniranje_oiganizacije zahtijeva čovjekovo prilagođavanje) podređivalľl@ Pľcmfľ obrascima. príhvaćenim društvenim Podjela rada je osnova _Oilganizacije i što je clioba rada veća _to je jedinstvo razvijenu?članova Integracija pretpostavlja zajednicki sistem _via-jednosti, realno razlisuglasnost volja, consensus. Nasuprot postojećim -

za

osnovna

.

836

kama

funkcionalizam

potreba mjesto ntificira

ističe

insistira

značenje

na

funkcija,

kreativnosti

síontane valitet i isključuje

jedinstvu, naspram ulogu suprotstavlja

čovjekovih ličnosti,

u-

kvaefikasnost, prvi plan stavl'a kritičke spekupojmove (ao suvišnu zadan i ne može biti stavljen realitet »što jeste«, nego »kako jeste«. Funku

laciju. Pošto je empirijski pod upitnik, to se ne pita prema opstojećem, je u osnovi pozitivno usmjeren drustatičkih njegov instrumentarij je prikladan za proučavanje i organizacija, štava periodu ne mikoji se u duljem vremenskom su oni faktori U središtu koji jenia_ju i ne žele mijenjati. pažnje ukoliko a kritika jača je poželjna samo djeluju stabilizirajuće, odstraniti dominantni odnos, inače je treba pa i onemogućiti. na Bitno stanju bez obzira je održati organizaci_ju u postojećem vanjske ili unutarnje poremećaje. Marksizam polazi od čovjeka, njegovih potreba, svestraníjeg kritika misao ličnosti. osnovna faktičkog jest razvoja Njegova u ime onog za račun što je moguće, sadašnjeg budućeg. Društveali 'da bi čovni odnosi pojedinaca i grupa, određuju ponašanje iek živio humanije on mora akcijom mijenjati organiziranom strukture. odnose Covjek se dominacije i neljuclske društvene ne može u ime viših interesa, destruirajupodrediti organizaciji ći postojeće on otvara put novom. Dijalektika ima negativni stav društva u kome se ne vitalne individuspram mogu ispunjavati alne i društvene potrebe Čovjeka. Dok funkcionalističko mišljekritička, nje ostaje u okviru datog, dijalektička misao je izvorno u u destruktivsvojoj destrukciji kreativna, svojoj kreativnosti cionalizam

na

što

ka

i konstruktivna. Dijalektika što bi trebalo jeste i onoga što nije, ali može biti.

podržava napetost biti, polazi od

između

onog

što

onoga

postoji

onom

društvene Dijalektika je prikladna za ispitivanje dinamike, i prijelaza iz jednog stanja u utvrđivanje promjena drugo. Sa analiza mirovaapsolutizira stanovišta dijalektike, funkcionalna i može se tretirati kao moment nje dijalektike, jer ova tretira i strukturu kretanja. Ona ne zanemaruje mirovanje kao moment sistem u okorganizacije, jer se pojedinačno može objasniti samo viru cjeline. Jedno ocl bitnih kako pitanja socijalne organizacije prejest iz stanja njene odnose manje ravnopravnosti vesti, transformirati 1 otuđenosti u Čovi razotuđenosti. stanje veće ravnopravnosti jekov um stekao je sposobnost ne samo poimanja svijeta nego i uvida u mogućnost bitnih izmjena. 4. Kada se društva, postavi pitanje dinamike promjene njenih struktura i odnosa, problem organizacije izbija u prvi plan, biti puko tehničko prestaje pitanje i postaje jedno od najvažni_iih duhovnih pitanja revolucije (G. Lukács). Organizacija ko_ja je sposobna da se mijenja i da mijenja kako pojedince tako isto oblik posredostrukture, jest nezaobilazni i_šire organizirane vanjajzmeđu prošlosti i budućnosti, teorije i prakse, između djepojedrnogčlana i aktivnosti klase. Neorganizirano. stihijsko jelovanje nije u stanju da pruži pouzdano mjerilo

lovanjasvakodg_

837

adekvatnosti

procjenu

za

ili neprimjerenosti

skih

koncepata,

jaju rano]

.ili _dopunjuju_Tek

što

se

javljaju u

ipraksi,

u

i

nazora

često

a

posredničkoj

svojoj

ideologij-

međusobno

ulozi,

u

pobiorganizi-

djelatnosti, funkciji povijesnog preobražaja. može stanovišta kritizirati ili smisleno prihvatiti prakse. u

orija

se

te-

sa

Organizacija omogućava spregu svjesnog djelovanjai spontanihakcija, ona je konkretno posredovanje između povijesti i pojedinca. Nasuprot tome, pojedinci bez revolucionarne organi_

stvaraju

zacije

đeni

sti

da

masu, grupe pasivnih sljedbenika, koji su osuulogu objekta prema aktivnoj igri vodstva. anarhineophodnoj potrebi mobilne organizacije shvatili ni prihvatili. Zastupali su tezu da nakon odmah građanske države treba uspostaviti slobodu, pot-

igraju

Stavove o nisu nikad

rušenja i

punu smisao ti samo

neograničenu. slobode, nisu u

»slobodu

Tražeći

uočili

da

se

o

od«

istinskoj

države slobodi

-

može

smislu, ako postoji »sloboda povoljni uvjeti za djelovanje u pravcu

afirmativnom

za«

negativni govori-

akciju,

kada se radikalstvaraju nih socijalnih iskustvo preobražaja. Dosadašnje dugogodišnje nedvosmisleno pokazuje, da se nakon slamanja klasične političke vlasti od sebe stvorila nikakva građanske klase, nije sama slobodna ljudska zajednica, jer stihija ne vodi harmoniji već osžeTako anarhizam tavlja građanske odnose nepromijenjenim. li razoriti svaku organizaciju, umjesto da uz pomoć revolucio-

i ravnotežu individualnog nastoji uspostaviti organizacije kolektivnog interesa, autonomiju pojedinacai grupa, stvara mospontanog djelovanja usprkos discipline i reda, izgrarazlicite i jedinstvo, iako objektivno postoje đuje solidarnost uloge. potrebe i diferencirane

narne

gućnost

II l.

Termin

članka štva

u

u dva obliku

upotrebljavao sam u pi'vom_dijelu »organizacija« drurazličita značenja. Najprije kao strukturiranje klasične

države,

a

zatim

u

smislu

revolucionarvnog

preobrazaja subjekta koji preuzima na sebe historijski zadatak društvo. građanske države u neklasno i U socijalističkoj državi, koja proklamira konstantne koi'u jačanja samoupravnog odnosa. pravcu jenite transformacije ova dva »organizacije« značenja pojma kocgzistiraju. a Č35ľ° o razlike među njima i nestaju. Objašnjenje stapanju dva zna_da su se u faktu prvi oblici radnickogi potražiti ćenja može i da je takva zakona uvedeni snagom upravljanja društvenog praksa ostala do danas. to Sto je birokratizacija društva veća, je manje jasno tko je revolucionarni subjekt u socijalizmu. Politički koncepti o gradkako su svi ili skoro SVI PO' nim trudbenici«, ljudima«, »svi smo na vlasništva nakon stali revolucionari privatnog likvidacije razsredstvima za brisanju proizvodnju, govori o mehaničkom _

.

838

onih lika između bi to u određenim

društvenih

ili snaga koje jesu revolucionarne, slojemogle biti, i onih društvenih

uvjetima

i skupina koje to nisu. su države Sve postojeće ske. Niti jedna nije uspjela va

u većoj ili manjoj mjeri nedemokratbez izbjeći koroziji birokratizaci'e, državno0 da li se radi obzira apitaprivatno-kapitalističkom, Intereobliku ili državno-socijalističkom lističkom organizacije. me sudbina društva, sira koja je po organizacije samoulpravne Pruža li oblika. definiciji negacija sva tri prethodno spomenuta nade samoupravi janje kao originalni oblik određene upravljanja radi samo o svojevrsnoj ili se možda formi, koja je prvenstveno da se produlji ove sredine i odlučne izraz zaostalosti riješenosti odnos borba za vlastiti opstanak? Čini se da bi samoupravni konsekventno društvenog života, mosproveden u svim sferama nove organizacije društva, jer nosi u sebi klicu gao postati osnova Ali ta budućnost nije doupravljanja kojem pripada budućnost.

kolebanja i stramputice. Postoje mnoga od nedostataka razvoja samoupravljanja dosadašnjeg i eksplicitnost teorijskih koncepanedovoljna razvijenost i provode praktičke ta na osnovu akcije. Uzrokojih se odnose kako i u pogrešnom ke takvom je uvjerenju stanju treba tražiti rukovosferi monopol i ekonomskoj i u političkoj kreativnost

voljno prisutna. Jedan

jesti

dećih

elita.

Svi

ljudi

'načelu

Samoupravno

snaga.

ili

u

(E.A. Johnson). druge stvaraju

stati

dok

iskreno da

samo

_opravdanja

želi

inače ne biti kreativni, neke strukture guše

mogu

Istina,

povoljne društvo

postati

strahuje

od

uvjete bez

-

-

za

obzira

nema

nestanka

bi

oslobađanje da

li

ono

mogli

op-

stvaralaštvo. kreativnih to

već

jeste

više dovoljnog razloga ni monopola u političkoj sfe-

Upravo nestanak monopola u kreiranju politike jeste jedan u tom odnosa područod valjanih indikatora clebirokratizacije ukazati na možemo ju. Kao što s ponosom brojne dokaze ljudstvaralaštva u tehnici, tako skog filozofiji, znanosti, umjetnosti, na ne možemo sve sfere tvrditi za nešto, žalost, ljudske aktivnosti. Postoje područja u kojima je stvaralaštvo rijetko viđeni strukPolitičke gost. Takvo je i .područje politike i upravljanja. ture misao i stvaraoci nisu usmjereni su arhaične, a kreativna ka osim Zato imamo u rijetkih. iznimaka. svjetskim politici nedosta rašireno upravljanjai razrnjerima neodgovoran način povjerenje prema profesionalnim političarima. ri.

-

Izložit

ću ukratko osnovne ideje dvaju modela o samoupraiako se meorganizaciji društva, koji su u sebi konzistentni, na neka otvorena razlikuju. Oni ukazu'u pitanja i neke jasno i eksplicite ormuliraju. Prvi koncept je razraprobleme d10 50010108 (ľ(D. Gorupić). Oba Župąnpv).a drugi ekonomist poslužiti _kaoplodan poticaj za daljnji razvoj kateorijske misli tako l same prakse samoupravljanja. Zato za5 lo i radova, punu .pažnju i praktičara “ŽUJP-P0ľ6d nekih

2_.

vnoj

đusobno

|T°d°l3__m0íšll Prvi drugih model arakterizira dualistička äorltätičaig.. ľUŠľVenog, birokratskog samoupravnog, 8

l

i

839

struktura

upravljanja

dr-

i

rukovođenja.

deni

mišljenju autora odnosi samoupravni su sveplan, dok na makro planu, u globalnom društvu odnosi klasičnog modela. pogledu strukture utjecaja u našim radnim organizacijama Po

mikro

na

dominiraju U

koegzistiraju autokratski,

oligarhijski sa demokratskim i poliRadna tipovima. se organizacija kao struktura difena dvije međusobno zavisne komponente: radnu i socipodstrukturu. Rješenje se ne traži u isticanju socijalne _ili radne kao primarne, supstrukture bi jer distribucija moći pojedinih u grupa organizaciji ostala neravnomjerna. Problem ostaje nerješiv u okviru modela, ako su u visokom podstrukture stupnju međusobno ovisne. On se može ako su to dvije razriješiti, autonomne strukture unutar kao organizacije superstrukture. Tada su strukture međusobno određenim .povezane spregama. se može pa o govoriti dvije spregnute strukture. Distribucija moći nije jednaka u obje strukture. U jednoj, npr. radnoj strukturi može ostati oligarhijska, a u drugoj, socijalnoj strukturi moarhíjskim rencira

jalnu

že

demokratska

postati

like

distribuciji

u

superstrukturu,

arhijsku nivou ži u

ili

moći

nisu

organizacije

na

-

sprega,

kao superstrukture. novih izvora

raz-

kšto tvoile Za„P°

Pľepľe

a

l'

f1 f0 _Zľlacl

Veza.

Osnovno

na

rjeslžnje a Sçttrg_autonomne. kolektivne_

dominaciji efikasnakbrana

"

stmktura

autora misljenju razini

po

moći

distribuciju

aktiviranju moglo biti

poliarhijska. Qvako koncipirane

pojedinih Llľllllívai'

-

l

nadDž-?iëlíjäililiľoldíl :stilsltlujtna razvoj „ja

Iaqllerksaąľé J iro

presezanju

1'

urom.

.

Ëaľľfmlääzíwlla staioj tehnologiji,__na H.

da

tezu

može

razvijenog

ci uspijevati staroj nacil'anja i obrade J'p. riku p]. informacija,__nastarom nu nostodi Danas pripreme donosenja Ocllukfl0 od vajanja odluke pa informacija i na se f1 u rsvo_ odlučuje O tuđim-Sredstvlma' ne

na

Pľ avl'an'a J

te

-

Posäolľdmgääfnosü o

sredstavagrgnost 'tqąeuuoošoalgizacijaih iuatwt-?Ëaíšiíiëílíkíaľäiíľäaäa \xA0\xD4r kstrukturu samoupravnu PTOCCS _ICQIDSFVCDI _kao različitim nivoima, nejednakim intenzitçtpľlí PPËŽZËËËËJË Zato

sa

u

asnju

-

-

.

_

_

_

nu

_

na

1

s

'

"

slobodom

odlucivanja.

karakter.

rarhijski

U p ravl'an'e J

eo

u

lo,

a

e

slojevltl,

ima

..

\xA09

onosii

taktičke

_š

*Ëh.._Ile naređenja I o. ne

a

V'

Osu Nema ti-_ansmisija udpľllälíluke Bime

\x90L \x80\xDC\ \x90g gan,

J..

_

_

_

_

strateš_

@i\

-ko

kqľltľollľčäeüžžvšľggšísáodluke donose_ PTOVË' l-Žmih Ovlaštenja_page_

odluke

operativne

donosi

,

i

dinci-stručnjaci vršni ?u me“

okviru @wm u

ti-e_

i

1

Iz-

foimälulè; 'žäaííjá'ja sadržavala funkcionalne

_precizno

„ka

l-Iijerarliijëka Iíílľžälèíëlclsąlľľlljaénëľsglílľlžbe postaju

ľäëlíävíädläci dhíahcäílläôäjľë: ľmsľaíu

bez

ikakvi

is

recionn

Stručni

kooľdinatorí

m.

poslova.

prava.

_

.

hljeľaľlèlálëäíll Wdleíaëäaäpi päa.

Pošto u razvijenom samoupravljanju nema to stupnjeva. je neprimjerena _meharawka nje i rukovođenje. SamOUPFEIVIJF-“ľle J@ SP0] "epo 840

__

__

g

_h

odnos neupravljanja, a _samoupravni nije demokratski odnos polľarhijski. Demokratski predstavlja dominaciju vešto u praksi može često značiti dominaciju manjine, koja većinu. je izmanipulirala 3. Oba modela zaslužuju i' zahtijevaju diskusiju. Tako npr; jedno od principijelnih pitanja svake or anizacije koja želi biti samoupravna jest rješavanje koji je improblema ijerarhjje, plicite iliíeksplicite prisutan u spomenutim modelima, ali ovče-_ mu se inače nedovoljno javno raspravlja. staviti kao-suvremeno -mora *Samoupravljanje upravljanje pod znakpitanja cjelokupnu dosadašn_ju organizaciju_ rada i života, čija je kičma upravo hijerarhija. Ako pogledamo našu prakonda ćemo moći vrlo brzo uočiti da hijerarhija nema. su, mnogo Ona joj se vrlo brzo teškoća s postojećom prilasanioupravom. u izgodilai time izvornu praksi znatno _ideju samoupravljanja -i mijenila'. Tako je prirodna suprotnost između hijerarhijskih samo jer u teorijskog karaktera, samoupravnih odnosa_ostala čine fasadu a praksi .prvi dominiraju prdrugi drugima, lijepu

rednog

go

ćine,

_

_

.

-

vlma.

Ne treba da je hijerarhija zaboraviti poredak ljudi po rangu, svih bila i ostala kičmadiferenciranje funkcija po vertikali, struktura vlasti, koja precizno određuje svakom pojedincu u ok'Tako i opseg vi_ru formalne ulogu, status utjecaja. organizacije je dosada čovjekbio drugom čovjeku vuk, nego prne samo venstveno (homo hierarchicus). biće-hijerarhije bi trebalo ali odlučno i radikalno Samoupravljanje postuipno j

odnose kolektivne kao oblik vlasti, jer organizacija sistem različitih poslova, ne podjele i povezivanja biti zasnovana na dominaciji. Dosadašnje iskustvo pokanadređenosti i podređenosti nisu zuje da odnosi najbolji način kontrola koordinacije rada. Hijerarhijska počiva na vertikalnom toku Informacije informacija, koji je dvosmjeran i dvoznačan. i strukturu nose koje »silaze« niz piramidalnu naloge, zabrane vrhu piramimogućnost sankcija, dok informacije što idu prema de sadrže prijedloge, molbe, ili su odgovor na zahtjeve »odozsluže jačanju gou. Tako informacije što se kreću prema »gore« moći rukovodećeg vrha, a nisu diktirane općim doprvenstveno brom organizacije.

potiskivati akcije, kao rnora

u organizaciji uvijek je bilo važno pitanje što prema dolje ili prema gore. Razumije se, svaki iznad sebe. Tako je bilo tako je i danas. Nebio vazal svoga gospodara, a _javni službenik zastupFrancuski vladar Ljudevit XI koristio _je istog čovjeka za brijača, .predsjednika vlade i šefa tajne službe (P. Drucu ker). I sve do danas ministri vladi ili funkcionari organizacija

Za

rukovodioca odnos

je važnije: šef

ovisi

o

onima

koć je oficir mk monarha. sekretari,

su

tajnici.

idealni izražava realitet, na modela, s obzirom neprckidna i raznovrsnije u prakpromjene

'4, Model je teorijska konstrukcija, stvarnosti. logiku

opcu

Izrada

Sve intenzivnije Qľkľlća ill-Ugle. sl. vrlo

i

predstavlja

I PRAXIS

složen

zadatak.

\xC0t\x9C

U našem društvu djeluju mnogobrojni faktori iz različitih analizu poha, što_otezava konkretnu postojećeg stanja. Još uvijek__su_prisutni impulsi razvoja nižeg stupnja, kao što su agrariistovremeno zacija djelovanje impulsa industrijalizacija,

e-

1

višeg

uz

stupnja

kao

razvoja,

sektora (V. Farkaš).

Novi

što

stupanj

je formiranje razvoja sve

trećeg

v.iše

četvrtog

i

ovisi

o

sposoSa-

primanja, prerade, korištenja i davanja informacija. odluka u moupravljanje pretpostavlja donošenje osnovnih bBOStl

sa-

društva i organizacija, a informacije prestaju biti element kontrole i postaju faktor samokontrole. Nasuprot dosadašnjem delegiranju ovlasti »odozgo« prema »dolje« treba stvo« riti organizaciju u kojoj će se kompetencije prenositi »odozdo« osnovi

moj

ngore«.

prema

Samoupravljanje konstituira

iz osnove, širim

prema venim

pustiti

znači ostvarenje iz sfere rada i

oblicima:

zajednicama. ideju osnivača

Čini

načela

mjesta

da

se

da

»naučne

može ko radnik surađivati, Treba rukovodilaca. priznati kom stvaraocu materijalnih

organizacije

se

stanovanja

proizvođača u ulazimo epohu

asocijacijama

rada«

upravljanje i razvija

društtreba naka-

i širim

kada

(F. Taylor)

može mi'ešati u politiku svau pravo teoriji i u pra si dobara i duhovnih na vrijednosti rada. To je i raspolaganje proizvodima svoga Samoupravljanje neotuđivo konačno svakog čovjeka. To je njegova vitalpravo na potreba. To je zahtjev organizacije koja želi počivati na na-

čelu

ali

se

ne

-

-

samouprave.

842

NAŠE

VALORIZACIJA

SITUACIJE

Gojković

Boro

Sarajevo

tekstu o valoriziranju naše situacije neće biti ništa već dosada rečeno s obzirom na posvećene priloge pitanju. To je u jednom smislu i razumljivo kada se ima da je situacija koju živimo bivala, jeste i da će vjerovatno biti predmet vrlo različitih valorizacija kako onih svakidašnjih koje dolaze s parketa dnevne politike, tako i onih rjeđih, ali ne zato ozbiljnijih, koje dolaze iz sfere teorijskog mišljenja. S obzirom na slučaju, relevantovaj posljednji i za nas, u svakom niji način viđenja stvari, vrijedno je uspozoriti na broj 3/4 Praxisa od ove godine te unutar Kangrge' o njega na studiju Milana s bez pretjerivanja, da predstavlja, kojoj se može reći, svakako obzirom na problematiku kojom se i mi ovdje želimo baviti, jedod najuspjelijih Ovanu što kod nas napisana. uopšte studija je kav sud o jednom tekstu, moglo bi se primijetiti, čini suvišnim utoliko što se njime, na sasvim ovaj prilog, suvišnim eksplicitan način stavlja do znanja da je teorijska slika situacije u kojoj se nalazimo već fizionomirana, te da svaki naknadni pokušaj u toj perspektivi može ostati, u najboljem slučaju, kopija te već izvedene ovakve vrste imala bi, međutim. fizionomije. Primjedba smisla, kad bi mišljenje moglo iscrpsti ono čime se bavi, to jest kud bi pretendovalo na apsolutno znanje. Ali riroda mišljenja u tome da se zatvori nad samim i a time sobom onemogunije Ćl _drugimada misle i govore. Naprotiv, mišljenje je po svojoj i utoliko ono se uvijek pojavljuje otvoreno i nedovršeno ao poziv za_novo mišljenje, kao što se svaka riječ pojavljuje kao potraga l poruka za novu riječ. da se mi ovdje ne namjeravamo baviti _No, priznati se mora Pľ|ľ°d°m ljudskog mišljenja niti vrednovanjem stručnih tekstoU

bitno

ovom

novo

ovom na

umu

pnrodi

l) Milan gwlavemke

Fenome Kangrga, srednje mase'

l

Präiäs I

843

1d

l šk

“gao

o

-

politicka;

nastupanja

ju

.

bio naš zadatak, tad se ne bismo mogli ograditi od kažemo i ono što mislimo o mišljenjima i idejama što mjesta i izvan »Praxisa«, a takođe pretendiraju .na to da živimo. Nema situacije koju sumnje da bi pokušaj vrednovanja tih mišljenja i ideja, s obzirom na pitanje 0 kojem da te ideje i misli, nastaje ovdje riječ, bio neophodan budući na jući iz određene situacije i participirajući njoj, u izvjesnom smislu Pa ipak, mi se njima nećemo kompletiraju situaciju samu. baviti, osim koliko je lo najneophodnije, i to upravo što stoga mi ipak ne živimo u mišljenjima i idejama, nego prevashodno u tvornicama institucijama, itd, dakle u jednoj socijalnoj okolini s obzirom na odnose unutar mokoju, socijalne koje nje živimo, žemo nazvati bilo kapitalističkim bilo soeijalističkim društvom_ va.

toga

Kad bi to da

nalaze budu

slika

Ali prije

što

nego

usudimo

se

šta

da bilo

kažemo

o

tim

odnosi-

ma kod nas, bude jer _je ovdje riječ o našoj situaciji, neka nam nekoliko kad se to dopušteno da postavimo pitanja: najprije, nameće opšta ili skoro opšta potreba da jednog društva o Znači li to da svi oni koji ga žive nastoje nešto njemu reći?

unutar

o izričući nešto oni time nastoje

oni, Ako

posumnjali o

sumnji

u

u

puteve

njih,

neiskušani

sada

ne

nešto o njemu, izriču upravo preispitati njegove puteve, koje su sami prešli? Ali, ako

znači

korak?

li to da bi se

Da

su

sebi? samima li oni već doista radi se i dona novi

nisu

oni odlučili neiskušani korak, možda Ako je to znak da se bili oni li to da su

se

izveo

je neophodno precrtati prethodne tragove? znači nastavljati, pređeni putevi ne mogu neumni? Ali, kako snage koje se odlučuju

da razore jedno već u ovom na iskustvo, jednom postati umne, mogu sagrade novo? sposobne da na njegovim ruševinama za u ovaj golemi zadatak _mozdaje n_jih0vu sposobnost razaraju, opravdana. Jer ako oni koji nešto UISUVLIsta:

sedimentirano

slučaju Sumnja sasvim

nju

da

haos

naprave

iz

kojeg

teorijskim ko

da

su

me

mi

se

liko

je

ga

trebalo

tanjima

u društvo dovesti nešto novo, mogu kosrnar _i Ovako izvući. pimoći neće ništa i adekvatne bi iznaći odgoxjore.'1"oc_e reci

POStEIV/ljcnlljíl

odgovorima oni,

to

pogotovu truditi nećemo moguće, da

ga: Odgovoriti postavljaju samo

menzijama

prethodno

u

na

kod

sada oko ih što

krizu,

je

nas,

pri s_e pitanja ton'ie_reci_da 039 ldruštvo _zapaleu svim vitalnrmd značilobi prebrzo__preskočlľlfle 30 tcorijskognstariji i stoga punkciO Sva društva kojI_P1`e1P95_la"lJa 'l' “eda ga je ono SVJCËHO

postavljena zato

ozbiljnu

da

teorijska_pitanja. Svaka-tO' neophodni,ali, LUPTkOS njih ili preciznije, trudicemo se, raz licizbjegavaino. iz jednog jedinog \xB0[

uvijek prethode

i

iskustvo, jedan od način valoriziranja

mentalniji bilo teorijsko valoriziranje, Pred-teorijski način \xaloriziranja kojem dalcmo se iadi o mat teorijskog nije na djelu samo _ondakad spram i On _je i socijalnim fenomenima. štvu na djelu uvijek, dakle o kad je riječ o prirodnom svijetu i prirodnimfenomenima.Sva bilo što koju »zna« pročita naime, prije nego teorijsku raspravu što kao voda tečna, o vodi, pijesku ili stijeni da _je jezrno pljesšto zna takođe Svako nego a prije ka neznatno, stijena čvrsta. _

_

Odfcđfľnldpľl' Iëlutaka

844

je uopšte

čuo

za

Marxa

da

je društvo

u

On -eksploatatorsko ili ljudsko društvo. teorijskim nego predteorijskim znanjem,

živi ili neljudskone to dakle zna jednim životom vlastitim kojim

kojem

Postoji dakle jedno prethodno znanje nekom znanja, zrelijom formom koje ne može biti zamijenjeno ne predonajzrelija forma znanja, znanje koje nam jer je ono čava je ono starija forma znanja kasvijet koji živimo, i utoliko ko od onog naučnog, tako i od filozofskog. oblici Ovi posljednji i, rekli bismo, izvedeni znanja moraju, hoće ako doista nastojati prema ozbiljno govoriti o stvarima, tom pred-znanju iz kojeg su i sami potekli provodeći njegovu riječ u eksplicitnu i artikulísanu implicitnu i nemuštu ekspresíju. bez porijekla ili, da je ono Ukoliko pak teorijsko znanje uobrazi sebi porijeklo, tada i njegove valosamom što je isto, da je ono i najčešće rizacije naše okoline mogu ostaju pune proizvoljnosti i utoli~ sebe niti našu u niti okolinu, kojima ne :prepoznajemo za samu bez ikakvog značenja ko su one zbilju ljudi. Treba dakle priznati i na tome sasvim svjesno izgrađivati jednu socijalnu struktura, filozofiju da naša egzistencijalna tijelo koje imamo kao permanentnu i svijeta, i neotuđivu nas prisutnost uspoodnose sa stavlja određene svijetom prije svakog teorijskog odnosa koji ne može biti proizvoljan i valorizirajući ga na način koji nismo izabrali. Stoga, ako ću na teorijskom planu slijediti ove valorizacije, će moje onda okoline teorijsko valoriziranje biti samo produženje prethodnih valorizacija i u tom slučaju neću moći da kažem da je voda čvrsta, da je zmo pijeska golemo, da je stijena mekana, a da je društvo koje živim ljudsko društvo. Kad bi nešto od toga rekao, to niko ne bi povjerovao u istinitost mojeg iskaza, ali ne iz perspektive teorijskog nego iz perspektive pred-teorijskog iskustva, mišljenja i znanja. U koto misli, može se s jem se smislu punim pravom postaviti pitanje? Odmah valja reći da pred-teorijske valorizacije nisu stvar moMi jeg ličnog Ja, kao što je to slučaj s teorijskim valorizaeijama. možemo pročitati studiju Milana Kangrge i reći da je ona, s obzirom na problematiku kojom se bavi, razotkrila njeno značenje. se ovakav sud temelji na iskustvu koje živimo, dakle Ukoliko na iskustvu nakojem se temelji i ona sama, tada se u njegovu kao istinitost ne može Ukoliko bismo sumnjati. pak .1 u njenu što je već rečeno, da su njene ideje proizvoljne i da rekli,_kao ona time _nuznemiruje građane«, onda bi se pokazalo, kao što je u°sľal°m 1 Pokąçano'.da je taj sud proizvoljan, jer se ne zasniva na pred-teorijskom iskustvu ngrađana«. valorizira

bi“ _

su

okolinu.

_Dasu _daklepred-teorijske valorizacije

istinite,

a

5 SIUČËU ľe0ľ_IJSl_C_1m valorizacijama, proizilazi već opšte. Najprije, mi 1h nalazimo u svih ljudi i

one

2

m_

svoju

što iz to

ne

mora

toga nas

analizi jedne privremene štäsgäIäätľgälæälľílgglDrellmlnarnoj

što

nika-

u

845

zabra-

da i

iznenađuje.

ne

za

Zrno

pijeska

je

Kad bih vani rekao da je da ste normalni, bilo sasvim

vas.

budući

-teorijske fenomen

mjesto

za

socijalni

ništa

valorizacija

bi

A

jedan sistem Lmaprijed

u

nalazi

vas,

predsvaki

vlastito

može

ne

za

zatim, kome

protiv

ga.

Ali nečim štvom

tako

mene, to

golemo, onda nenormalno.

valorizacije uspostavljaju

bilo bilo prirodni i nikakva teorijska

kako

neznatno ono

to-

iz

toga slijedi da ni teorijske valorizacije nisu motivisane izvanjskim (kada je riječ o socijalnim fenomenima), drui ekonomijom, kao sistemom Preimpersonalnih snaga. samo društvo ciznije rečeno, i ekonomija koje živim i time imsamo plicitno valoriziram, dakle način na koji jesam u vlastitom način na životu, sa koji komuniciram motiviše društvom, i kada moje eksplicitne stavove, je riječ o meni, i kada je ri»Ja sam radnik ili buržuj, a društvo ječ o društvu: koje živim društvo« odnosno jest buržoasko ko»ja sam čovjek, a društvo ie živim društvo«. jest ljudsko, socijalističko Ako dakle živim na određen način: i materijalno ograničen ako sam u vlastitom životu izložen na nesiguran, milost i nemilost nezaposlenosti i volji drugih, ako se dakle osjećam strancem u vlastitom onda životu, je prirodno što ne mogu_valorizirati društvo koje živim kao ljudsko _društvo,uprkos svim partijskim i političkim nastojanjima koje me u 'to nastoje uvjeriti. '

stranac u vlastitom životu i drustvenun zitaj zivot znači takođe priznati da mi je_i samo_ strano, da niti uslove niti vlastitog njegove proizvoTo dalje znači da se ne mogu domace kako u tvornici i klasi, tako ni u porodici i DaCJJLH zlOvaj način mojeg ophođenja sa

Biti

priznati

votom,

kontrolišem

ne

_života osjećati

de.

društvo _

_

vota

kojem

po

tacijama,

dišem

prepoznajem

se

tome

u

u

dalje,

spavam,

__

_

svijetom, ovaj stil mojeg svim_ SVOJIITI.zivotnun manifes-

kako govorim, mislim, radim, volim i tako određuje moj

jedem,_hc_>dam. eksplicitni stav mo-

radnik«, stav »ja sam koji nije ništa drugo nego prevođenje jeg implicitnog u eksplicitno, teorijsko iskustvo. Marksizam je vjerovao, pa i danas dobrini di elom VJeFJ-Ue-d \xB0T do ovog eksplicitnog iskustva _radnikne moze 0531.e Je I' izgradio teoriju partije, političke 1_n_StaľlClJe5_ Fe? keJa sati ovaj »nedostataka Ideja o ovoj instanciji bllíkJen53m1 se, manje značajna za Marxa nego za Lenjina. Dovoljno u tO da smislu, konsultovati pa se_ Manifest aíhm_ _

.

2D 533;?:

_

?am JeŽUMCŠIIË

xa

se

zličitih

teme na osVJeąečľmfl-j JU {U1 razlikuju od o radnikatada 1 ?vd Kada Je njima, je riječ SŠrad! l? gigi

komunisti

ne

interesa.

čemu Ono interesu. po jedinstvenom se, me razlikuju od radnika, dakle topo čemu _oni Ai to je što oni teorijski prednjaceuradnicima.

ufllľhkomlílis“

Jes“ Oľílíľm m; dolsľlí}

treba

krivo

shvatiti.

je taj neko lišen a priori uskraćena. nosti, ali ne i lišeni i do

pu

o

Jer

biti

teorijskog

ovu

ra

č_ da ispred nekoga neZniílslko teorijski da mu

ili

„Gif-l dg_ stçpenu_ dakle tegľíls Preci_ čega bi radnici" nečemu specifičnom bi mogli samostalno doci, IlëlilçPflľlt je čega Radi oni

Je

samo

se

mogucnost

e

o

a

ne

846

o

0

revolucioLenjin mislio. Tako pojmljenu partiju Marx je nazvao narnom politikom. partijom, a njenu politiku revolucionarnom se zasnivati na se što Kao vidi, revolucionarna politika mora to i komunista, radnika odnosu jest na istovjetnosti njihovih interesa.

li se, međutim, Može Može li se, interesa?

kod

danas

nas

govoriti

istovjetnosti

o

na s obzirom to, odnos koji .postoji izrevolucionamim nazivati odnosom, komunista, popolitika koja egzistira između ta dva pola revolucionarnom Kad bi se na ova litikom? pitanja pozitivno odgovorilo, tada bi burkao kontrarevolucionamom, odnosu svaka pomisao o ovom

tih

među

radnika

i

a

bila isi birokratsko-manipulativnom žoasko-eksploatatorskom slučaju kao i u prethodnom mi ćemo odključena. No, i u ovom kao i uostalom da damo eksplicitan odgovor. Na to stil živ jenja toga odnosa, sva pitanja, odgovara stil i način i način taj odnos. koji je upravo Ako naime postoji partija koja prihvata kritiku radnika, partiu posebnu, ograposebnim interesima ja koja nije konstituisana đenu frakciju, i s druge strane ako postoje radnici koji kritikuju partiju ali bratski, lojalno i tako dalje, dakle kao svoju političku može govoriti o revolucionamosti ekspresiju, tada se svakako i revolucionamosti odnosa politike, budući da se on živi. ovoga biti

pitanje,

na

Obratno, se

to

živi

ne

govoriti takav

jest ukoliko ostaje

govor

prethodnom

na

se

živi

ne

revolucionarni

znači

to

a

prazan,

ukoliko

odnos,

može politika, tada se takođe i revolucionarnoj politici, ali

jedna revolucionama odnosu revolucionarnom

o

neistinit,

jer

života. iskustvu kaže da je naša bi bilo realno

se

zasniva

ne

partija politička ekspresija radočekivati, bar po Marxu, da tu Nažalost, to kod nas nipartiju konstituišunajsvjesniji radnici. je tako. a mi Povjeruje li se nekim sociološloim istraživanjima, nemamonrazlogada im ne povjerujemo, onda se ovdje ponovo ako

Jer,

se

ničke_klase, može sto«

reci

a

od

tad

da

od svih

se

»osoblja

u

radnika

u

članstvu

državnoj upravi

»SKI

nalazi

80,2 postocc“. Ako

13,4 pose

ima

vidu__ovakvakonstitucija partije, može li se onda reći da je partija radničkeklase, i da su njeni interes-i istovjetni interesima te klase? M1ćemo i ovoga :puta odbiti da odgovorimo na ovo toga ćemo

tanje i_umjesto života.

iznova

se

1969.

pozvati

iskustvo

na

svakidaš-

u

to

pi-

godine 2,5 zaposlenih na tlu Jugoslavije imalo 40.000 dinara, 15 posto od 40.000 do 60.000, a _244 PQStO 90-000 do_80.000 dinara. Osoblje u državnoj upravi imalo je u istom periodu nekoliko puta veće plate Ne participirajući u raspodjeli dohotka radnici ne ni u mogu participirati političkom životu zemlje. Da bi poboljšali svoje stan'e oni su se njeg

je mjesečnu

platu

borbe. Ta sredgtva služiti klasičnimsredstvima borbe, \xB0\xDA d° \xC0\x8A `\xAF :nama da si:* ::ä.::,2::;'::::.;„“:“Ja" suprotnosti više njega s“

.

a) su”

sm***

s°°l°1°5k1

a

Je

se

Dľelíek

unutar

jugoslavenska; 847

društva

sve

Zagreb

1970

zaoštravaju

i da

taj

proces

_socijalne izditerenciranosti

socijalnih razlika ne prilike_moraju

jednoga

mora

biljnih potresa'. Svakako na to zahtjevi_ koje_je ona eksplicitno ke upozoravali

dana

dovesti

do

nije dugo trebalo čekati. bila je potvrda postavila

društva.

Zahtjevi

za

oz-

1968.

i

dubo-

uklanjanjem

partiju da se postojeće socijalm-ijenjati. Ali partiji, čiji ekonomski i politički interesi nisu bili u mijenjanju postojećeg stanja, ostalo je da traži izlaz iz postojeće na nekom situacije drugom planu, izlaz koji_ ne bi doveo u pitanje njene interese, a na koji bi s obzirom njih, neutralisao tendenciju da se onj svedu na interese radničke klase. i našla Stoga je ona potražila izlaz u sebi saprivremeni moj. Na posljednjim republtičkim kongresima ona- se pocijepala u šest partija čime je ustvari klasu na šest pocijepala i radničku radničkih klasa. Na "taj je način klasna polarizacija 'društva bila zamijenjena nacionalnim konfliktima. Preferiranje nacional.nad klasnim interesom nog praćeno je istovremeno preferiranad klasnom njem nacionalne ideologijom. Ali preferiranje. nacionalnog nad klasnim U datom još uvijek ne likvidiraklasno. ono se ocrtava u stanju stvari samoupravnoj tendenciji koja bi mogla, ako pronađe snage koje bi doista bile sposobne da je poizvesti društvo iz situacije unesu, kojoj se zateklo.\xB0\xAB* Ako bismo, na temelju ovih kratkih upozorenja, htjeli nešto o našem određenije progovoriti društvu, onda bismo_ ga mogli sasvim za eksplicitno valorizirati: najprije, njega s_e.„ne _moze reći da je kapitalističkodruštvo, ali isto tako ni da jesocijalističko društvo. Radi se dakle o nekom novom tipudruštva koje tek treba o nekom u istražiti, tipu društva kome _se susreću ka-

ko

su

kapitalizma (najbrutalnija eksploatacijacovjeka od čovjeka sada zamaskirana nacionalističkim strastima), tana prisocijalizma (tendencija samoupravljanja,

elementi

strane

ko

i elementi

`

mjer).

›

_

_

da, ma

materijalnom položaju ljudi takođe ma jednakosti. Nažalost, mi nemamo štvo

i stoga

određene

smislu,

ga

možemo

budućnosti,

sam

djelatnost

individuum?

na

živi

perspektive jednewnçä-

društvo

nam

onda

kako

vlasti,

iz

iz_ sadašnjosti, a to znaci i koje je, .u određenom taj život ne dopušta da kaže;

njegove

to

Ako

prunajkraći, zaobilazniput pred sobom dovršeno dru-

radnik

može

prožimati

vla-

vrijednostimavu_kojeVjeľulfäka?

komunističkim

iskustvo Marxov proleter je simultano__z_ivio indiuniverzalnog. Radnik u Jugoslaviji danas senalal} U.

vidualnog

i

dilemi

da izabere.

šta

valorizirati iz

nego

što ga i taj život.

da je radnik

stitu

ne

života

vlastitog m0

_

možda će Ali, i da time završimo, se-jednom pokaząľl (all ka' to bog zna), da je nacionalizam najkraći zaobilazni put prea da je internacionľalizmu, eksploatacija i- dubokerazlike u_

Jer

da

bi

se

slijedila razbijenadijalelđlkü

individualnog i univerzalnog, neophodno je da l sami individuumi' koji je slijede budu razbijeni. Otuda danas, pa_i u komunista, neokomunizma neka vrsta koji je po svemu identičan Pľagmčwí' mu. Svaka riječ koju danas izgovara komunista.nije samorljec ne što je izgovori, i akcija. Stoga on prije nego pomišljana nego 848

biti islinilu, kome može koristili. nego Zbog toga toliko zaziru ud \Ilaslilih rijeći, da se više nc u ovom društvu što je danas govoriti 0 onome U krajnjem bez bitno. slučaju to je i razumljivo jer sc o društvu da trajnih razvojnih linija ne može ništa pouzdano reći, budući se neprestano pokazuje kako je neka ideja, neka misao, neka trenutno istinita. No, to ni u kom slučaju ne znaći riječ samo odustati od govora. Ako su ideje, misli i riječi samo trenutno onda istina trenutna. Utoliko istinite, je i sama je valja reći. to,

naši

da

li će

onu

komunisti

usuđuju

otvoreno

849

»SADAŠNJEM

O

FELJTON

SOCIJALIZMA«

TRENUTKU Mirić

:Milan

Zagreb

još je

na

RAZMATRANJA

FELJTONSKA

UVODNA

li

Stavimo

»sadašnji

izričaja

kraju

i znak pitanja, čini io kojem je moguće

da

se

smo

plodno

dobili misliti.

trenutak

pojmovni

socijalizma« sklop kojim

Što nam se nudi kao polazište hoNo da li je doista tako? bi svakako ćemo lil misliti Trebalo o najsocijalizmu danas? znači složni što nam prije da smo socijalizam, pa da mu tek tada počnemo trenutak. I baš tu, na pristraživati sadašnji više danas vome koraku moramo zastati. Sto je to socijalizam, -

-

uopće nije onako godina, ili možda Sto čak

se

i

jasniji. mnoge

tvrde

više

u

Danas

države da je ona

kako

je od

kojima pak kada za

kako

jasno

odmičemo

akcije

to

naših čini

se

se

organizaciju socijalistička,

na

to jasno bilo prije dvadesetak još jasnije prije pola vijeka. ćemo misli, ideje, pa dana, sretat su pojmovi 0 socijalizmu bili o strane sve njemu govori, kada među odnosa svojim građanima od njih naći i teško je u nekima

je

bilo

da

čovjeka, što se između sebe odnose preko tih socijalističkih institucija, da o socijalizmu misle jednako. No, kad je o socine na toliko raznih načina, jalizmu moguće misliti upućuju li aš ti mnogi načini vitalnost? na njegovu duhovnu O socijalizmu se s puno ozbiljnosti ri pažnje govori u Kini i u Rusiji, u Cehoslovačkoj i na Kubi, a govori se i u Jugoslaviji. će da je njezin Međutim, svaka od ovih zemalja tvrdit socijalizam s njime pravi, dok u onoj drugoj nešto nije uvijek na pravome i su Kina kao što mjestu. Zazivajući socijalizam, zeml'e su Cehoslovaci strah Sovjetski Savez izazivaju jedna u ruge. s o soci'alizmu prije koju godinu započeli govoriti ljudskim likom kazavši tako da njega ima i u nelju sku obličju. U ime u Ćehoslovačku su ušle vojske prijateljsklh pravo nema. socija istički zemalja i objasnila da takve dileme zapravo

dva

socijalizma

85]

U Jugoslaviji se voli reći kako ona svoj samoupraviii oblik soci› jalizma ne misli nikome ali se ipak vjeruje sugerirati, da je to jedini ispravni socijalizam, što u sebi svakako nosi i nešto od misli kako bi i drugi najbolje učinili kada bi se u nas umetli. Govorimo li dakle o socijalizmu, današnjem njegovu liku i našem što on i gdje on znanju o tome jest, osjetit ćemo kao da nam izmiču. Sa sigurnošću argumenti možemo računati jedino na naše za opredjeljenje ovaj ili onaj njegov oblik. Uz takvu svaki pak argumentaciju od oblika socijalizma ima jednako pravo na to ime. No više još od našeg mu izlazi opredjeljenja pravo iz moći koliko da sebi uzme imc _toliko i da ljude zadrži u onom obliku što ga je odabrao. organizacijskom Čime mi danas možemo da kineski oblik osporiti socijalizma, od ideje o cvjetanju stotine u cvjetova, preko velikog skoka proizvodnji željeza, do kulturne sa svim revolucije i njezina jenjavanja, protivštinama što jednu fazu meću nasuprot drugoj doista nije socijalizam? Zar njegov ne program izvikuju i ne izvršuju neizbrojivi Kinezi? Oni su da sve što čine uvjereni predstavlja socijalizam. Mi bi trebalo da im kažemo kako to centralizinije tako, jer .čvrsto rana ništa sa organizacija javnog života nema socijalizmom. _Trebalo bi dakle da uvedu Naš je samoupravljanje. činjerazlog__u nici što samoupravljanje preko dvadeset godina postoji u nas, što smo se takvi održali, Čak i postigli velike rezultate. Qni nam pak odgovaraju da je baš tako i s njima. Postojefloduse neku godinu manje kao zemlja u kojoj se živi socijalisticki,alihema sumnje da ljudi žive bolje nego što su ranije zivjeli. Javi_li \x80O kakva oni izmisle novu fazu. I teškoća, njihov jev dakle l nas argument za socijalizam njegova .programska i državno-organizacijska sposobnost da traje. Kada bi jedan _odorganizacijskih_ oblika u socijalizma propao nekoj od drzavnih zajednica, o_n bi kao socijalizam on, propao uopće, post festum naime, ne bi bio socijalizam iako je to ranije bio. Upravo _se to zbilo sa socija-

onih

lizniom

nekoliko

ITIJCSBCI.” čehoslovačkih i

spornih

_

v

Ako ako

se

kuje da

u

i

noj

njelgovllm lsíldašľltllFkšaľfgz socijaljzmo? socija istič zeni_ cruge jednojl ägplëeäexí' LiäPćö,]l.l?°dD0ËgHí“-Ë1 soci_ja istič cíçnu oj drugu_ \xC0\xD5\xF8 emo

je tako on

od

sa

jedne

c

Ol

co

je

-

_

za

istoj dljivorn trajanju onda nije

zem

čini

_]|

da njega

o

prii

usprkos

'

_

_

ranijih zaklinlfjnlílzalPľlaVf?

::imanilu biloí scäcijalizma (ažcmo Ëè/Sľngäläáëšaqľfül njemu moždta i__lf"-_ mžntacija'ondaskrivateško štoda punijoj_concgaclil Tanljvenjeg?: _` .si

urno

a

u

jes

često

nešto

od

zaokreta '

-'

'

ućo'

-mo

.

mo

ućnost

da

to

i

o

azuje.

sličilo

_

a“

StO

U

DP

@X3

zove

_

433171? Suíblgšéíjľläf? po i,

'e

I'

ima _

organizacij_

formalističkom?Olgľmľaąľľlu kad_

od spominjanili soci_jaIno-organizacijskih tvoľtyllíílkľlti ljudske nade i patnje opasaneneizbrojive ja. gio poljane neoznacenih njih ne bi pucale nepregledne

bi bile iza

situaci

c

Ja šlleuscltæliräísľoäijalgízm

bi razlaganje *Ovakgvo

svakom

5_

čovjeku pojedincu. ko_ji ga' jaogađaju

:lzililigízliicižzvctlæašžä sku

°

u

gumentacije,

shvatiti

se

.

istovicnieiioblac

85 2

kad u isti~mah, na različitim krajevima svijeta, ne bi otaljavali tome svoj život oni koji, zahvaljujući upravo što se socijalizmom nazvalo, nisu pomrlii od gladi. Naša dakle sumnja da li se 0 socičini se da jalizmu uopće dade misliti, čak da ga možda i nema se Pored može ipak naprečac rodila. nje s istim pravom stajati već na prvi pogled razumno rješenje da su svi socijalizmi, odnosno sve društvene su to za sebe tvrko_je organizacije spremne diti, doista socijalizmi. Ako je, naime, za jednu ljudsku zajedteškoća u nedonicu, da bi se kao zajednica održala, osnovna voljnoj proizvodnji željeza, onda je organizirano općenarodno označava livenje željeza ono što to društvo socijalističkim. Zašto naime za neke ljudske zajednice već i sam broj tona proizvedenog ne bi označavao da ti stanovnici čelika po jednom stanovniku žixre u socijalističkom društvu? Čini se doista, nemajući jednog kako sve neće biti druge nego što o pristati kriterija, da nam sebi misli da socijalizmom jest, misli to s razlogom. Iako toliko raznorodan, socijalizam nosi jednu uglavnom zaKao organizirana jedničku osobinu. socijalna formacija javio se, u protiv svih teorijskih pretpostavki, zemljama sa zaostalijim načinom za proizvodnje. Kako je proizvodnju uzeo svoju najbitto niju značajku, a kako je i kapitalizmu proizvodnja osnovna, žele da se socijalizam' ikapitalizam razlikuju po odnosima u će proizvoditi više i bolje od kapita proizvodnji. socijalizam lizma i raspodjeljivati pravednije, kapitalizam pak treba da vodi sve većem siromašenju drugih. bogaćenju _jednih i drastičnom u doSocijalizam se ali sve do danas proizvodnji materijalnih bara nije u stanju uspješno nositi s kapitalizmom, a u kapitalizmu se ne da zbiva ono radnika koje bi ih navodilo siromašenje ukinu, pa očito proizvodnja sve teže i za kapitalizam ga oružjem -može biti jedini pouzdani kriterij, a kako onda da isključivo ona pokaže koliko nešto socijalizmom jest ili nije! Neki su teoretičari pokušali posvećeni kriterij koji u osnovu svega stavlja proizvodnju spasiti tako, da su planetu vidjeli podijeljenu na nacije uporna bogaćenjađ nacije što rapidno paupena izlazi dosta lako društvo riziraju. Pa ako danas građansko s izrazima unutar kraj sebe, čini se da mnogim nezadovoljstva stvarna za je _revolucionarna mogućnost čovjeka uopće ostala još _

samo

u

siromašnim izraslo

položenje

nacijama.

će

One

svoje

revolucionarno

ras-

iz siromaštine u akciju za izmjenu pretvoriti planete. Ma koliko takvo uvjerenje ne imalo još i šire planova, ma koliko se danas činilo neuvjerljivo, ono ne mora za budućnost biti i nemoguće. Dakle, siromašne nacije. bilo da su već socijalističke bilo da socijalizmu samo teže, donest će ono što za njih socijalizam proizvodnje jeste reorganizaciju i raspodjelu na razini. Takva proizvoda svjetskoj reorganizacija, svakako neće tr ajeti različite oblike oružana, vjerojatno socijalizi socijalističkih zema ma. Uostalom' ja ima bogatijih i siromašnijih, što znači da i one imaju biti uzete u planetarnu organ-izaciju prema ili na_inacije, najbrojnije _modeluda li najsiromašnije revolucionarnije, tko će to znatil Ovako ili onako, ali socijalizam

svekolike razrađenih

-

853

_biostao

jedne

klase

proizvodnja i raspodjela, od drugoj

se, volucijenego_ sistemom

no, u

god

to

svojim

svijetunprometnuše

oslanjajući se sve više majuci obzir zbiljske u

iako

više

ne

od

nametnuta

jedne nacije

nego

Ovakva uvjerenja, ovdje dakako spasavanje jedne dogme, niti samo koliko u

drugima. pojednostavljena, nisu samo temelj jednom shvaćanju re-

prvi mah

izgledalo nevjerojat-

ideoloških o klasnom predodžaba sukobu u faktičku obranu državne organizacije,

ideje nacionalnost-i, interese klase na koju

na

a se

sve

manje

povremeno

uzi-

još

uvijek znaju pozvati. u Mnogi su se već okušali vještini dokazivanja kako naše stoljeće nalazi svoj puni zajednički nazivnik u afirmaciji nacioiialnog osjećanja, kako se u njem tek formuliraju nacionalističke do punoga zamaha. Od poziva na priznate ideje i rastu autoritete do slaganja konkretnih izraza nacionalnogai nacionalističkog osnikakve teškoće da se dokazuje ispravnost tih tvrdjećanja nema li narode

nji. Izuzmemo

što

su

se

borili

za

elementarnu

slobodu

koji je oružjem još uvijek traže, jer se na njih tvrdnja o i ne može bitno vijeku kao vijeku nacionalizma odnositi, da nije tu karakteristiku socijalizam ne samo izmijenio, on je u vlastiti na dotizatvaranjem prostor kojem živi bez stvarnog u caja s drugima, ograničavanjem drugih naroda njihovu pravu da sami o sebi pridonio njezinu učvršćenju. odlučuju samo Kad je napadnuta prva socijalistička država, njezini upravljači, ili

one

našem

pozivajući

kako je se s uma brani, kao da su smetnuli Govorili su o doje bilo došlo u opasnost. sukoba, 0 ranijim pobjedama uvjetovanosti nad istim neprijateljem. Narod je pozivan da brani rodnu grudu a u obrani ne kolhoze. Čini se kao da je nacionalizam igrao veću Kolikogod i taj primjer mnogo ulogu nego socijalizam. o nacionalizmu našega stoljeća, on naprosto pritvrđuje misao kao da je smišljan da bi izazivao na sumnju u socijalizam. narod

socijalizam movini,

Misli dobrih

ono

da

što

povijesnoj

o

o

našem

vijeku kao

nacionalizma

vijeku

nikad previše

te ih je i kod nas počela sve lakše pribavljati. socijalizmu ne samo da nasugerira da samoupravnomc cionalistička zajednicama ne drugim državnim osjećanja prema sebe i unutar već da, osjećajući moraju biti sasvim nepoznata, vidmože u teškoće odnosima među nacijama, u nacionalizmu uzeti način da im doskoči. Treba li i ovo jednim razlnjoš jeti za u sam gom sumnju socijalizam?

To

potvrda

nam

PRVI

Ona

negdje

rasuta

i

s

ponosom

društvena zvana

FELJTONSKI

grupacija,

PRIMJER

humanističkom

što

je

a

negdjenprezrivo inteligencijom,jedno-

se godina opirala ostavljanju čovjeka izvan prije nekoliko sudbinu. Otpor se skupodgovomosti za njegovu vlastitu ljao oko jednog nikad do programa izrađenog koncepta ljud-

dušno svake

854

su iz razRazlike u skih odnosa. toj jednodušnoj gesti izrazile u istome. ličitosti Taj što je hijerarhizirane ograde oko čovjeka bio je spreman da senzibilitetom osjećao tek svojim nacionalnim sudjeluje u prokazivanju tih ograda, ali je u skladu sa svojim osjećanjem dosta lako vidio i rješenje. On nije bio u stanju da uoči u svijetu institucionalna organiziranoga socijalnog života zato kako čovjeka napuštaju njegove ljudske mogućnosti upravo svi'eta. što ta napuštenost Stoga počiva u temelju tako sazdana od takvih osjećanje socijalnog i duhovnog mjesta nije zadugo u s otporom u ime one koraku čovjekove mogućmoglo izdržati

koja će uvijek i ostati samo njegova pojedinačna mogućDogodilo se da je birokraci ja u svojoj tehnologiji socijalnih iscrpla gotovo sve što joj je ostalo od ranijega ideologiopravdanja njezina isključiva upravljačkog položaja, te se i sama u našla, reklo bi se, u dramatično_i situaciji kojoj je nacionalno otkrila kao jedini još svoj izgled. Njemu je vrlo lako a nacionalnu prilagodila svoj program frazeologiju, dotad prognanu iz javnoga govora, uključila u svoj upravljački jezik. Kod dijela humanističke pokazala sva tanušinteligencije tog se trena nost onog nacionalnog osjećanja za koje se htjelo da je ishodišle duhovnoj čovjekovoj egzistenciji. Rijetki su ostali da se ne iz_iednačiše s i njihovim činovnicima, upravnim njihovim načinom U većini programom. pak, upravljački je sloj sada dobio pomagače jednake onima koje je ranije imao među poluinteligencijom što je za sebe tvrdila da je marksistička je inteligencija. Preokret išao vrtoglavo, a u brzini je zaostajalo obično ljudsko pamćenje u kome bi se i prostim upoređivanjem dalo naći dovoljno valj nih zaključaka o pravoj prirodi današnjih odnosa. No protiv t zaključaka pamćenje i jest zaostalo negdje iza zbivanja. Kako bi inače i nacionalističkih nosioci nacionalnih ideja i osjećanja koju godinu opstajali danas uz fakat da su ih samo i prije gonili, recimo, zbog glasanja za »Deklaraciju o nazivu položaju hrvatskog književnog jezika« isti ljudi politike i vlasti Da bi izdržali koji im danas nude dogovor i zajednički program. i opravdali karaku se, oni pozivaju pomoć iluziju kako se sam ter birokracije izmijenio, te se danas tek u njoj nađe istinskih nacionalnih navođa. U hinjenu oduševljenju n"ih današnje za nosti, nost.

odnosa

7iranog

cionalistički

jučerašnjicu.

se

U

intelektualci

trude

pomažu

da

im

odre

u

ili

zaborave

i mnogi pripadnici birokratskog socijalnonjihove uloge u ovakvome me im raniji postroju odnos, izjave i programi u zaborav; tako ih nitko neće potonu pitati za mogući nesklad između nekadašnjih djela i današnjih proklamacíja, ranijih izi čina. java Zaboravljan'e učvršćuje njihov današnji _sadašn'ih Što i ľO ka@ ljude. dovodi poje ince i individualnosti POl9ŽHJ; u pitan e_tekje privid. jer u pitanje nema što biti dovedeno. Oni cije održavanja na vlasti i time su davno već izgubili su _fun humanističsvakoga svoga gesta. Da i takozvana lndividualnost ka inteligencijamože služiti istoj funkciji, dade se vidjeti upravo "a Pľlmleľu »Deklaracije«, kao što je, paradoksalno tek naiz-

upravljačkog

tome

sloja. Prirodi odgovara da

855

glcd, baš tu najjasn-ije kako toj inteligenciji nijedo nacionalnih ideja i osjećanja nego do sudjelovanja u vlasti, nije do zbiljskog duhovnog programa formulírana u naroda @sjećanju sudbine do

nego

U

upravljanja

narodom.

_javnosti _je »Deklaracija« 'bila slivaćena raspoložene inteligencije; Da je

samostalan čin neistina i samoob-

kao

nacionalno

to

koju birokracija vrlo rado inteligenciji ostavlja, danas se bez mnogo nagađanja dade zaključiti' iz vrlo jednostavnih .činjenica. iii»Deklaraciju« nije pripremila .ni o" njoj 'odlučivala kakva nezavisna intelektualaca. Kao nacrt ona 'je u negrupa koliko dana obišla nacionalne kulturne značajnije institucije onako kako društva obično izlaze javni dokumenti ovog pred o svemu se javnost: na dogovori i odluči jednome mjestu, me: đu malo ljudi, gdje također rijetko ima stvarna dogovora, traži se tek potpora za misao' ili žel_ju onoga što je u tome krugu svojiir. odluka ide na takozvanu položajem najviši.. Poslije javnu rasu pravu kojoj može biti samo prihvaćena. SWDCklELITQCIJOm« nije bilo mnogo što je, da' kažemo, radno različitije. U tekstu tako ni prošao mnoga mjesta ni_je mijenjan gotovo zarez; Ne mozvda što bi toliko dobro bio napisan ili zato zbog toga sto još manje se nisu javljali koji su ga mislili 'popravljati, vec stoga stovrasda bi se štogod mijenjale i nije bila uracunata. prava Receno tekst već od drugiht je da je takav pa neka stvarnija prilivaćen niti bi bila demokratska a ni promjena korektria prema onima što su tekst već prihvatili; rečeno je »PçklaľaC|Ja“ je također \xA9 službeni akt koji bi pred neki odbor _ľTËbalO Sabora i _Skupsltľle da na vrijeme prispi_je te u zadnji čas ľlljçvlllšta ľľllleľllatl- P? nastanku »Deklaracija« vsllcllaTľtľfogcľmod bl' je, dakle, svome rokratskih akata. Kad je na kraju optuzivana, _rijetko_s_e_Spominjalo institucije, jer u birokratskom postroju institucije l organizacije, potrebne i priznate kao dio toga postrqjíl, tesko T393“ i biti krive. Optuživalo se pojedine l_ju_de,_p_a je _tlrljeP0d5JeCa_l3 na dobro znane sudionici prilike. Označciii pri njezinu stvaranl“ dospjeli su na indeks, bilo je zapriječerio da 1m se imena pojavkoju godinu ljuju u javnosti, da vrše političke funkcije, no samo oni nosiocima danas _jav svega »kasnije postali su upravo noga nacionalnoga života -H od politike i kulture. mana

-

i znanosti.

-

Tako

ljudima

doekobnlomlk »DçklalaC1JË“„

s je situacija 13kn?' prosto tipična za davno oprobani birokratski odnos _oji da bi slijedeci. iip briše imena ljudi ne bi li iin se i trag zameo, imena na aklamirao _ta ista naslovnim a. ta a do svakodnevnoga SP1' birokratskog -cijua unižava na nost njezinih ljudi da pristanu prije svega drugi dio ovoga ljudima i _javnimstvarima. cjelovitoga odnosa prema d "l. Po žestini izgledalo je da_je da neočekivano, dau je napravljena izNo potaje, toliko 0 i a ako politike živ_jela punu neznanju. je ona k ustanovu uz onu čin koliko rečeno, izvjesnu

uncäląu

»šDeklËästranicímab u

»Deklaracitjmvlaso

napadaja

sälmjázsišlta bola *_na _

je iieprijateljski je Linlaprijed; znala Lipozoravati KPE?JC načajnija javna, polujavna ili primjena 856

“Fblab mgägiľnuäž: cje

ovanja

me

gencijom, vlasti

je besmisleno

potpuno ništa

nisu

saznali

za

vjerovati nekoliko

svih

da ljudi od dana koliko

politike su

»ras-

trajale. Ali kad bi doista mnogi i zatajili, ustanova koja prave« razvila u sebi što je dozvoljeno osjećanje je do nepogrešivosti Naivnima a što nije štampa, nije mogla pogriješiti. je ostalo a u da vjeruju kako se objavljivanje šutnja tjedniku za kulturu u u svim drugim novinama našoj republici dogodila slučajno, dio birokratskog času da nije bila dokle ispitivanja je u tom moći. Kad je to utvrđeno, moguće u prikupljanju vlastite pustilo --

nakon

s.:-

par

dana

napad u dnevnim skupove što

novinama

i mirno

pristalo

pisma čitalaca protestiraju, osudu itd. Silna buka vrlo brzo se od jednog blijedog dokumenta što ni argumentadosiže ne danas, samo koju godinu kasnije, Jer uvodnika. što novinskih ciju ni zagrijanost najslužbenijih li zahtjev da ga je u »Deklaraciji« napisano o jeziku, izuzmemo se zove narodnim i drugi, nema iako njime istim imenom, govore za ono što bi pod jezikom trebalo značenja. pomišljati nikakva Tu bi također nastotrebalo kazati kako bi se već zbog sama našlo dosta janja na imenu razloga da se »Deklaracija« ocijeni s više sklonosti, no razlaovdje se ne mi-sli nju ocjenjivati, nego, kući o njoj, nama više do duhovnog stanja kojem je je mnogo ona samo trenutno predstavljala jasnu sliku.* što

ono

na

je slijedilo:

službenu forumsku novinama, i nije iza sebe ostavila stišala

više

nazivu Koliko o i položaju je »Deklaracija hrvatskog književnog jezika« bila tek slika jednog stanja i funkcija nečega što s književnim jezikom nije imalo ništa zajedničko, nema uvjerljibaš na vije potvrde no što su njezini zahtjevi koji se odnose kao narodnih imena jezik. Njezino shvaćanje ravnopravnosti da se zadovoljilo i drugi i iscrplo u zahtjevu da savezni zakoni zvanični akti budu pisani na »Četiri književna jezika«, da se na pošti, željeznici i vojsci, u sredstvima priopjavnog i masovnog i u političkim administrativnih obrazaca ćavanja, u pravljenju Intelektualci, organizacijama poštuje isto načelo. ljudi od znanauke i umjetnosti niti nisu im je nosti, progovorili o kulturi, na um palo da proslove koju o mogućem pjesničkom, vizionarskom ili znanstvenom u izražene narodne sudbine jeosjećanju

') (130

Ovaj je autor, svojedobno, o Elas za »Deklaraciju nazivu

plenumu

na

i

položaju

Društva

hrvatskog

književnika književnog

Hrvatske

jezika«

zbog njezina da se jezik naroda zahtjeva ima zvati imenom koji njime govori. tada se Medutim, da je jezik je bio a i danas kojim je uvjeren u Bosni i Hercegovini, govori i čaCrnoj Gori. Hrvatskoj (izuzev kajkavce bez kavce) na obzira sve lSrbiji, čak što je u njemu i bez obzira razlike, nastalo više nacionalnih ostati književnosti -Jedan usprjezik. On će takav kos i sve sredstvima i političkim političkim razlozima _današnjem dijeljenju

samo

strasnue mnoge nak:

prikupljanim

primjere

postupno

iz

to

.

jednim 4

i

nasilne

uništenje

i na strani. hrvatskoj poznaje srpskoj Povijest bio no politizacíje rezultat jezika. jedje svagda Naš jezika. nekolika je dosad ništenja, preživio su ga silom Uspíjevao ujedinjavala. da se samo političkom nasilju opre samo iz sebe kao jezika, pokazivao

na

što su ga silom dijelila i ona što onda kad našao je u sebi snage sebe kao jezik a I uvije k se t ada

{ma Je

PRAXIS

jezikom.

_

\xC0+

i

ziku. Ni bi nam nas

'

tr

'

"

-

\x8E\xA5 inlagi;nišišuëiæigsóąljízgijenäžvílëglëëľj na;-JËS*CP narodria pošta -

.

c

narodna

nagovoriti

..

origrogrjilm željzziieiša tome'

i

i druga akta, naredbe odobnalift”. bi stvari a još jednom bile zapretene I 0*] izgled kulturnog čina, njih se ne obznanjuje u ime nadleštava i željeznice, ustanova u ime novina i ľike. gdje jedino mogu naći ako i ne opravdanja, D380 u ime na službu književnog jezika. Pristavši jednom biz rokratskom sređivanju stvari na njegov način, neki intelektualci su nužno pristajali da za račun jednog instrumentaliziranog jezika.

ska

i narodni ratura. I da

propisi,

zajhfe Edpx\xA7 voškw drlžavçii post!? '

ljudskeedliicšd

-

POľPUTIO zaborave na jezik oduhovljenu sudbinu svoga naroda. Za njih se sva sudbina naroda, kao njegov projekt smjes. tila u jezik institucija što su svojom pravom 'zvalese prirodom nacionalnim ili nekim nesloboda drugim imenom, uvijek samo Najviše što su bili kadri, zaustavljalo se na razmjeni jedne neslobode za nacionalne oznake di-ugu s iluzijom da je nesloboda ili čak da se preko te druge neslobode manje nesloboda, pribliNitko da bi jedno nije htio pomišljati žava zbiljsko nastojanje u 'jeziku, idući protiv svake neslobode, išlo -

istinskoj_slo_bodi._

jezika prgtiv_ enja.

politike

Napadnuti,

njezini

1

upravljanja,

protiv

jezika propisa

i

na-

re

tvorci

i

glasači

u

tom

času

doživljuju čini

neo-

äekivaniľali časnliçji. lsvoje suddbiliše. Uljælwnosti oše, dio

i

inte

io

rivo

igencije,

se

i i pravo,

o

ro

ii

sasvim

kako

samosta-

nastojao za nešto. je zapravo postao dinačnili razočaranja

jle

No prave osnove takav dojam nije imao, i po_jedijelom dobro udešene igre. Patetika samo i gorkih spoznaja dodaje ko_ju indicrtu vidualniju obezličenoj fizionomiji situacije u kojoj su se u otišli svi našli. Takvi su dostojanstva pojedinci s ostatkom kao instrustranu. Najveći pak dio što je »Deklaraciju« stvarao ment kao akt nejezika, kojem je njegovo jednog instrumenta, u do sudjelovanja poimanje jezik:: bilo samo jedan od putova birokratdanas stvaralac vlasti, taj je dio inteligencije postao onako kako oblika je _jednom rajavnosti sko-organizacijskog bila takozvana nosiocem partijska inteligencija. nije njegovim »humanističku vlast morala Zašto potražiti je birokratska na drugom mjestu:* ovdje nas zanima inteligenciju«, rekli smo da služi odrponašanje dijela inteligencije i njezina spremnost žan_ju jednog birokratskog sloja koji se ranijim svojim ideolodalje produžavati. nije mogao gijskim mistifikacíjama U prirodi je upravljačkog sloja, kad prispije dotle da se otvoreno svrhom, da odbaci programe, smije proglasiti vlastitom slično Nešto i ljude koji tome nisu više u stanju pripomoći. 'idcie dade se već dosta jasno nazrijeti. U ljubavi očitovanoj ljeti 1968. kao da već dolazi do nesuglasja. U dnu stola vlasti probudila sc no on

')

Vidi

M.

Mirić:

»Rezervati«

Zgb.

granice«.

858

1970,

poglavito

esej

:Pomaknute

čak se otkriva i nešto od pritajene želja za boljim mjestom, u nisu stastolu, ukoliko volje da se zapovijeda. No pripušteni za sukobe svoje mjesto, ostaju samo pripušnju da se otvoreno se nadati što je 'svoje učinio teni i mogu onoga pa jedino sudbini već mnogo Sve se to u raznim oblicima otići. mora puta dogodilo, ali po tko zna koji put tipični će primjerak humanističkog ruke u danas nacionalističke za intelektualca, sklopiti rijanosti, sebe ka o je takva, eto, sudbina pobožnoj gesti i utješiti sama u ovim našim prostorima, opistinskog intelektualnog napora će zaostalost, svima tužit koji misle, povući nepovjerenje prema

će to biti i čekati da ga opet pozovu se da »misli«, i redovito da se vremenu onda kad treba prepriječiti istinski misaoni napor intelektualac odredi će taj humanistički ime, i redovito pravo obaviti biti dobiti i svoj posao, otjeran. Za sada svoju nagradu on se još zadovoljno predaje hirovima političkih odluka, kličc im ili plače nad odlukama očekivašto nisu u skladu s njegovim karakteru njem. O pravom kazuju malobrojni tog intelektualca primjeri odustajanja od »raspodjele« vlasti onih rijetkih što svoj intelektualni čin vide određen svojim nacionalnim osjećanjima i brigom za narodnu u nalaze sudbinu. Oni se kao intelektualci procjepu između svijesti o neslobodnoj čovjekovoj situaciji koju vide kao nacionalnu neslobodu, potrebe da se tome suprotstave, u vlasti sudjelovanja zajedno s birokracijom što je jedino rješenje kad se problem svede isključivo na problem nacionalnoga da .problem čosjednei strane i svoje potrebe kao intelektualaca vide kao problem čovjeka vjeka ljudskog društva pojedinca s oni silom od svoje skepse odustaju druge strane. Razočarani, muke da bi primjerom, i ne litijući, prokazali »rješenja« vlastite pravu prirodu nacionalističke kao inteligencije poluinteligencije.

DRUGI

FELJTONSKI

Kolikojenbirokracíja,

danas

mo birokracijomkakvom

je ostajanje

PRIMJER

naizgled

i

bila

ranije

podijeljena, ostala sazabavljena jedino -

možda još jasnije kaitakozvanog studentskog pokreta. Kada je 1968. zuje_ primjer godine razbijen kao mogući lijevi pokret, i studentska plin:: splasnula na obećanjima i podilažcniu kako je većina njezina,

lime dasebi

osigura

“_5l?ľk°5 Poblgnea ne upravo ilVlľšlPar°_" _JËl! 0l_1o_msvome

klasičnu m~isliti_doživio završi

tavnije šaja

što

na

vlasti

-

zbog nje, ostala socijalistički modijelu što je u stanju lijevo sussudbinu svakog lijevog pokukao nekim neuspjehom

Označeni neuspjchom. takvi se lijevi pokreti PFOFICtStVOm, sch' 'Ëlzmwe (13 Bľupfš _kojese među

zatvore

sobom

i

u

grizu

isto vrijeme i optužuju

lEIľaJU nihilističko odustajanja do nihilizma "CUSPJËŽË od ljeta 1968. r_ą alizmu. Istovremeno, od od

i

\xF0n\xEF !Jmie Sąabíľegrupacija l-'Paľlisklh dana nost l

vođeni

tim

vrlo

su

nas

nacionalistički brzo osjetili

osjećanjcm

oni

859

su

se

u sve

u

za

svooz-

studenata. raspoloženih gdje je njima prava opasuvjerenja pomagali biro-

iz

kľaľskqm udaru.

U

dozivanju

pameti

»zavedenih

studentskih

osnove za lijevu studentsku masa« razjedanju duhovne akciju uloguodigrali i intelektualci otkrivajući Dunitaristićkitt Ëeliklusu i

da Zaklinjali su_ studente bäľä;lfľusľlkageu Sltrtlldelntskke djevice. 'Studçmąkog tih ËŽËŠÄ izilieo ggovorio l::tleddanboll-„l razäuaša od Jedmog problema lsločlľoľvucenl jugoslzlijvcæsnškolln nacionalja ne

bunta stvarnog

u

_

izmu

-

,

a još više izvan poluslužbeno, oficijelnih upravstudentski struktura, bunt dijeljen na beogradnije mislio o nacionalnoj ravnopravnosti, i na što i za nacionalne je pokazao zanimanja onaj drugih teskoee, premda je naglašavao jedinstvenost studentskog nezadovoljstva i uzaja.innost jugoslavenskih naroda, te se time i on i na s .programom nasao osjećanjima putu koga se nacionalni interesi gube iz vidokruga. Koliko god poslužio kao uspješan studentsko raspoložetaktički potez kojim se protivbirokratsko sebe suprotstavljalo, nje trenutno nacionalni dijelilo i unutar je čvrsto kompleks, otada što dalje to više, postajao novo opravdanje birokratskim upravljačkim grupacijama. Uzimajući za se one se na već iskušani u ulogu nacionalnog zaštitnika, povijesti način štite od lijevoga buntovnog trajnije raspoloženja većeg između sebe formuliraju, katkad broja ljudi, ali lakše također vrlo žestoko, vlastite interese kao prividno različite, kao što se li protiv grupa i pojedinaca iz svoga krila koji

l1_0g._Tada je vec

nih

politickih

i

ski, koji navodno

sredina

Ëvrsto namjeriosiglurävaju i

i

o

vece

moci.

Ne stoji velika da se prisjetimo referata, napora novinskih uvodnika i javnih govora pojedinaca, koji kleli u radničku konačno ali mora klasu, jer ona

zaključaka. su se uglas sve

uzeti

u

svoje ruke, osigurati reformu, pravednu raspodjelu, ravnopravne iu se sve te odnose, prisjetiti njezinu neuv_ierljive literature, blizinu postaviti onu u kojoj se tek neki mjesec kasnije potpuno samo učiniti isti ljudi zaklinju da je sve to u stanju jedinstvena nacionacija. Posljednjih pak mjeseci razglašeno je da klasnoi do časa kad će i opet samo nalno imaju ići pod ruku, vjerojatno kome

zatrebati

ne

bi li

se

održao

ili

će veliki

koga

gurnuo

s

vlasti.

Tada

javni disputi, osude i potvrde ići oko toga stavlja Ii tko ili ono mjesto nacionalno drugo. Kuda se može dalje. iz primjera kojim se bavimo. vodstvo koje Poslije juna 1968. godine izabrano je studentsko studente i spriječiti je imalo primiriti ponavljanje vrućega ljeta. i poliod ponavljanja Taj strah pokazuje kako administrativne na

da

prvo

se

tičke bunta.

renjem

naslutiti

strukture nisu mnogo Kad se ništa slično kako je studentsko

shvatile

od

karaktera

nije više ponovilo, odahnulo u raspoloženje konačno

i

studentskog se s uvjerukama

fo-

organizacija. bunt osvajanju vlalijevi studentski' nije bio uperen sti ni u studentskoj li negdje drugdje, ne a kamo organizaciji, da se reći da nije bilo takvih o vlasti razmišljali. koji su upravo Nacionalistički studenti brzo su raspoloženi postali glavni oslo0rnac studentskih i njihov kritičar istovremeno. rukovodstava ruma

No, ako

860

što znaju i cilj i broja aktivista odbora. fakultetskih su pošli od preuzimanja kakve ilegalne organizapodsjećalo na taktiku da širi svoje ideje i legalna sredstva polako Osvajali su mjesto po mjesto u studentskim ispunjava program. da ih slioko sebe i prikupljali vodstvima službenim spremne bio Izbor prijeloman je po mnogome studenta-prorektora jede. događaj za sve što je kasnije dobilo naziv pokreta, a onda i uremasa«. dovno potvrđeno kao »pozitivna politizacija studentskih izabran protiv volje foDogodilo se da je stuclent-prorektor ruma Izvanjski, to bi za naše koji su mislili upravljati izborima. i drugoga, da isticanje izbori prilike bili rijetko demokratski putem kojim se nije proslijedilo istim neslužbenoga kandidata na od birača, samo Unaprijed, nezavisno prispjelo i do prvoga. ih je dijelila različitim mjestima dogovorena su oba. Stvarnije da ozbiljnije priprave oko neslužbenoga tek sposobnost aktivista svojom organiziranošću. glasačku jezgru što će ostale pritisnuti i nije mošto nigdje ranije su Zatečeni ostali svi, od kandidata u anonimnih naučiti da se dizanje ruku glasača nepredvigao u izbor, se u njihov divo može prometnuti pretvoriti gnjev, opreforuma izbore obave ili prije no što koji djeljenje otpor, preko oni zado najviših javnih ustanova. su i raspisani, Iznenađeni, Dokazuju političku nepravokampanju. počinju nepromišljenu po sebi smiješno, vjernost izabranoga, što je samo jer s nje je on hoće ishitriti i izabran, nelegalnost cijelih izbora, a samo upravo nije prorektor pokazuju kol-iko je panično jasno da izabrani slučajno izabran, da nije -sam, da dolazi' nešto nad čim će možda i

ganizirani

_vođeni od manjeg

do njega, oni U mnogome je to sva cije što koristi

put

biti

teško Sredina

osigurati kontrolu. koja politički javno

nije

živjela,

gdje

se

pojedinac

opire godinama izosjećao tjeskobno beznačajan_i_nepostoj_eći,

kampanji studentskog toliko

i

takvoj rukovodstva .pomagale su druge oficijelne strukture protesta

sve

podrške studentska dila. Snage pak što drugome.Skup sazvan

prema

se

situaciji. Kampanju svojoj i raspirivale koliko novine Bez takve javnog života.

rukovodstva zasigurno u nju ne bi usupripremile jedan izbor radile su dalje na pred izbornu 0_rkonferenciju studentske lista za novo ganizacije pokazao je da će službena studentsko rukovodstvo za proći kao što je prošao i kandidat Na tom se zboru našlo i oficijelnih saborljudi prorektora. i skih skupštinskihizabranika, dok je samu konferenciju već uzveličala hijerarhijska skala od sveučilišnih preko gradskih cijela do republičkih ljudi. Mirno su gledali, kako oni, samo nekoliko dana protiv izabranoga ranije nukaiii da javno viču prorektora, bivaju fizički spriječeni i da započnu konferenciju, a kamo li da nekakvu svoju listu predlože. Treba li se čuditi što su nazočni odličnici u svojim kako se nalaze među istomiš rr_ia na konferenciji tvrdili jenicima? Takvo biti samo pitanje može retoričko, jer sve je to već postalo normalno i svakodnevno davno odnošenje prema I judima, njihovim osjećanjima i idejama, a pokriva se onim ravna

se

su

Sveučilištu

-

beslleda-

861

nim, bcsadržajnim kao što su: sintagniama »političko djelovadate njem_ »realno procjenjivanja situacije«, »zauzimanje odgoNo upravo bez takvih varajućih stavova«. objašnjenja i njima

::odgovarajuće zauzetih

postati

vrijeme

Ako

lizmu,

zamci

u

trebalo

nije glašeni

dugo

zatočnicima

tko

to

se

nedoumice

početak

bilo

svoj dio

to

se

studenata, unitarističko,

što preko onoga uloge istomišlje-

okretanja

punoga

cijele

ili Čak

nacionalnome

prema

kako od

u

uprav-

naciona-

da povjeruje protivrječnim zaključcima, i obećanjima. Doi~ izjavama, zakletvama

čekati

da

novi

vođi

studentski

budu

pro-

svih studenata. I pitanajboljih osjećanja treba promijenio? postaviti. Studenti, njihovo ruljudi što su sjedili na onoj konferenciji i s istjerivanje podija, otimanje mikrofona, pravili

ili službeni

kovodstvo mirno

se

programima,

sta,

nje,

vidio

komparserije

našao

akcionim

poinislilo je, međutim,

Ono

već

je tko

političke

nei

bi

da uradi

ni

nije

_je nalagano. odigralo.

nika

se

ono

mu

sto

bilo

se

sve

a

stavova«

moglo udaljiti _studentsko_rukovodstvo _birokratskoi elitističko, prometnuti

otjerano

gledali gluhi i slijepi

lista«? žmirilo

na

provaljivanje

u

redakciju

»Studentskog

žalilo i neiskustva, ali se zbog nespretnosti bi upućivalo na pravi karakter programa tobožn'e neiskustvo. Pitanje da li se tko treba da su, prihvaćapromijenio postaviti, ka o bi se utvrdilo vodeće među forumi samo uzeli studentima, njem nove grupe u obzir ali se prihvaćanjem stanje, koje se nije dalo spriječiti, otvarala da se ono mogućnost osigura za sebe. Čim je ali studentsko rukovodstvo pokazalo da bi nešto dalje u provođenju času svoga programa nego je u ovom moguće i službeno prihvašto

ga

Službeno nad svime

u

titi,

njega

ime

onoga

a

onda

javnost

razglašavaju u

dobilo

biti

se

što iznosi

ime

i

neodgovornim

neprijateljskim.

I opet

povlađivati

jednim odza-

u

čega je koji samo mjesec ranije bilo osuđivano, Kakva će mu za kratko i pravovjernost. se nalazi od većega značenja, jer ono u pro-

legalnost

sudbina, nije voditi cjepu, mora lukama, a slušati visi od njega kao

računa o dvije strane, druge. Sudbina studentskog vodstva.

zapravo

mu

dakle

najmanje

ZAKLJUČAK

ANTIFELJTONSKI

tek s dvije pojave, od kojih smo se feljtonu zabavili upućuje na isto u karakteru_javnih odnosa svojim načinom o u nas. Nastavljajući putem što ga utire razmatranje njima, DTI_iz sebe one blížavamo se zaključku kakav nude._Zaključak bi u baš takve, otkuda trebalo da upita otkuda takvu_intenzitetu?_L i možda bi času on mogao preuzetnijem se ll_predlagatrkakoda na kritiziranju lll kritičkoj bjegnu. Moglo bi biti da se zadržimo i kako baš toliko otkuda analizi onoga: snažno?_Moglo bi bitrda nas zadovolji, kao što nas je godinama izadovoljavalo, da otkrije; mo izorno pokažemo uzroke, pada u sebi zadovoljimo što _]C jos U našem

svaka

862

u drushvaćanje zadaće humanističkog intelektualca bismo, s manje ili više strasnoga angažmana, konstatine može posradničko samoupravljane odozgo uvedeno sam ne uzme sve dok radni tati radničko upravljanje društvom društvene da upravlja svim takozvanim se na političkim razinama zajednice. Jedino bi takvo samoupravl jan je možda rastočilo samonam birokratskog sloja. U tom slučaju konstatirati organiziranost sadošla do efikasne časa ovog je također, kako je birokracija interesa nacionalnih na različitosti moobrane iprinastojanjem se nametmašinerije, koja vidnoj podijeljenosti sebe kao upravne nula za jedinoga zaštitnika nacionalnog bića. Ono što se godinama prilike u ovako orgaskupljalo kao čovjeku pojedincu nesklone problem i postalo niziranoj zajednici, preobraćeno je u nacionalni najjača zaloga vlasti istoga onoga sloja koji je svojom ranijoni vlašću sve to kao problem bilo bilo kao već postojeće sastvarao,

kao

preostalo štvu.

rali

Tada kako

umnažao.

mo

bismo

se, dakle, i opet prepustiti zavodljivosti one anase mnogi put do sada prepuštao lijevi intelektualac, od vjere da to što čini mora na kraju početi isdavno već posvećeni Iznova onaj neupitnošću program. bismo, znači, mogli upućivati kako »sadašnji trenutak socijalizma« u obzir misaono treba uzeti iskustvo lijevoga intelektualca, te prema da bi doista njemu, postao socijalizam, ispraviti svoj li se tome No, prepustimo praktični »sadašnji trenutak«. putu, li da nas vode primjeri što smo ih sami izabrali, onda pristanemo ne svaki, kome se oni kao primjeri ili pak njihova interpretacija bude svidjela, u stanju nam je prigovoriti i na zaključku. S nešto misaone obamrlosti od drugačije vjere taj je u stanju izvesti _malo_ iz našem. Imat će čak i argumente, njih zaključak suprotan jer svojim pristankom da u ponuđenome smo mu ih omogućili samim Qdlgramouloguprogonjena, trpljena samo ili u »misaonijim« pripoticana kritičara, kojem se uloga davno već otrcala likama Čak_ u_toj staroj a vječito obnavljanoj igri s čovjekom. Zbog toga nam nije druge nego da samu u igru dovedemo pitanje ne pristajući n_ina kakvo svoje mjesto u njoj, ma koliko nam u nekom obnovljenom obliku predstave naša uloga izgledala nova i obećavajuća. samo o toga svemu saznanja _Iz_ pokazanome, ovdje tek s dva ima postaviti još jednom pitanje: da li nekogpsmisla

Mogli

lize, kojoj

obamro

djelatno pun

javati

gçlomšjžralé gotovo o

roz

tri

.

kih odnosa, Tvrdili

da li je

smo

već

_

deccnije živimo kao gradnju Socijalističsoc-ijalizam? eksperimenta milijunskim masama lju-

doista

to

da od

di preko pedesetogodišnjeg prakticiranja jednog poiman Pľ°k° savľšeľmg 5°C1Ja1ľ10gosiguranja do vojničkog '

nja

od

Posumnjali

m-leľi

načina mišljenja da možda sve ih °Vdle °Pisivali trebalo

prokazivanoga

Št°

smo

5m°

također

to

ja svi jela osigurava-

socijalizam jest' socijalizam i nije Pri:

sve

-

bi da

to

nam

makar

toliko

°dg0V0I_'_kolik0 se to našega oblika zajedničkog života älzľtlfžëjäl dojrnljivosti 'možemo zanijekati socijal ga1m .u ::ši-ed ilbove o__icirna zajedničkogživota. Ali jednako značajn

ne

im

nom

ar

gumentacijom

i

sličnom, bilo ravnodušnošću 863

bilo

zagrija-

nošću,

možemo li

tavi

ovako,

kazati da ovo socijalizam nije i teško ikada socijalizmom i biti. Zar bi inače

opetevopred zamkom da sudjelujemo vo i pitanje

na

poznati

da će,

nas-

pa

nas

.

..

način,

a

da pra-

nas. negdje mimo _Jer, što smo to zbriljski rekli o jednom društvu kad mu danas pridjenemo ili odreknemo oznaku socijalističko? Gdje nam je se kriterij po kojem smo odlučivali za takvu odluku? Što je to socijalizam i što su to socijalistički odnosi danas kada su se, evo, i sami pojmovi pomeli, a riječi izgubile svaka svoje značenje? kao da je sasvim Pojma »socijalizam« toliko se nestalo; suprotstavljenih činjenica i ljudskih odnosa počelo odzivati na sve prazniji zvek te riječi da i pojam iščezava. Onim što je još ostalo ne da se više ništa misliti, ništa ništa pokrenuti, osporiti, jer ostala je samo gola uvodničarska riječ i feljtonska tema. Socijalizam se propagira, popularno objašnjava, skuplja mu se vjernike preko novinskih ali o njemu se ne misli, jer on je davno stupaca, oglašen nesumnjivim. Iupravo izvukla je iz njegove nesumnjivosti svoja da sam opravdanja ta apsurdna situacija, u kojoj o pravu sobom upravlja čovjeku najupućenije govore bogato plaćeni profesionalni upravljači, o socijalnoj pravdi zbore mu privilegirani, o moralu mu sude koji su izuzeti od svakoga javnog prosuđivanja, a o slobodi najglasnije će se čuti iz usta onih što mu je gaze. Nije to nikakva Sve to ranije nepoznata logika, nije čak ni izvrnuta. kao način čovjekova socijalnog bivanja jeste i prije socijalizma, postoji uz njega, ali je u njemu steklo institucijski savršeniji oblik. Ono počiva na pometenim u vlaspojmovima, ali ono samo Duboka u dotitoj logici nije nimalo pometeno. je zakonitost sadašnjem razvitku čovjekovih institucija zajedničkog života što je i u socijalizmu, na mnogim njegovim stranama, nestalo raz-su like između stranke. zatvorenika i Člana Različita političkog samo sredstva kojima su oba uspješno pacificirana u mogućem kritičkom odnosu prema socijalizmu kao socijalnoj i duhovnoj situaciji u koju su kao ljudi dospjeli. Zato: hoćemo li doista obnoviti mišljenje o_čovjekovudrusslobodi. iznova nam tvu, je postaviti pitanje o Primaknernoli se što ćemo njegovim posredstvom nečemu tek tada ushtjeti nazto neće moći da ovoj socijalnoj i duhovnoj Slvati i socijalizmom, svaku mogućnost ljudskog programa. tuaciji ne odrekne

opet

mine

-

-

-

-

o Zadovolji li nas, naprotiv, rasprava »sadašnjemtrenutku S0cijalizma« ocl svoje smo volje pristali da u nasem slučaju uzmemo relevantnim ljudski socijalno i duhovno takav spor kakav_se -

-

danas ma

n_je lama kova nutak

vodi

nacionalizma

jedne birokracije samo

unutar

date

socijalne tehnologije koje problema i dovele. Ta_i spor socijalizma«, a »sadašnji

mjerice, ne_

između

i drugoga, biti može

između

unitarizma

suprotstavljenosti,

dok

i unitarizma,

jedno _nacionaliz-

druge. S toga _staja išta i _rješeoporbe, samo diktirano _onim sido takvog posuvracanja čovjeu ovom času_rađa »sadašnji tre-

i su

trenutak socijalizma«.sporu. stvar-prlizgledu stapribavlja što

i nacionalizma

problem 864

slobode,

jedino

je

izvan ukupnu Čovjekovu situaciju, ostaje namjerno postavljena pitanja i tako upravljana sporenja u istome. bismo, dakle, uopće pokušali iz zatvorena kruga, pritvrđiva-

nju sabrati tako

Da na

nam se suvremena organizacijom svijeta, vratiti je, sa svim za što bi imalo biti, a niosljedicama i spremnošću njih, onome bilo, temeljem ljudske zajednice i jedinom mogućnošću egzistencije čovjeka pojedinca pitanju 0 slobodi.

Eadnije

oduhovijene

-

865

PORTREiž-I1

|

ŽIVI

l

SITUACIJE

GOLDMANN

Palmier

Jean-Michel Paris

smisla. Da je Goldmann živ, ova studija ne bi imala nikakva stranica sažme bi vol-io da se na nekoliko Goldmann ne njegov tako rigorozni redaka rad, da se u nekoliko pojednostave pitanja koja je postavljao čitav život, da se sa sigumošću predstave radne vremena verificirati. nakon hipoteze koje nije imao Napisana Goldmanove Za smrti, ova studija bez sumnje nije opravdanija. i drugove, za sve one svoje učenike kojima su bile bliske duge ili na uskim ulicama diskusije u kavanama Latiiiskog kvarta otoka Korčule u se održava marksista Jugoslaviji, gdje Kongres i socijalističkih i zapadnih zemalja, na svakojem je Goldmann ke godine učestvovao s istim sve za nas on će uvijek zanosom, biti živ kroz svoja djela. Djelo marksističkog ne mislioca nikada i Goldmann. smrću, prestaje živjeti s njegovom koji je više od

drugih neumorno kog rada, neće

inzistirao

važnosti

na

kolektivnog

istraživač-

da živi među nama. Goldprestati Nastavljajući ćemo novi život radove, udahnut njegovim djelima. kratkog eseja neće dakle biti iscrpan pogled na Goldmannovo već ćemo djelo, nastojati naglasiti njegovu složenost, katkada čak i kontradikcije raznolikost, i aporije. Goldmannu ćemo, nova da na zapravo, postaviti pitanja, ali sa spoznajom

mannove

Cilj

njih

ovog

više

nikada

neće

odgovoriti. 'k

Sintctski

brojne teorijske

njegova stalna briga, i njegovo mogli

i'

'k

Goldmannovom teškoćc. Premda je

pristup

ona

mnogodjelu predstavlja sociologija književnosti bila ipak nije bila jedina preokupacija

mu

djelo iznenađuje

neobičnom

raznovrsnošću.

ograničiti filozofiju koli ouširoku disciplinu l epistemolo književnosti 'estetiku nauka književnu kritiku. Gotovo bi danas svetiti se ovim Goldmannov

ma

bismo

-

-

-

-

istraživanjima,

Ne

doprinos na bilo koju, sociologiju umjet-

teorijski

-

nosti

a

da

867

se

ne

vodi

iju humanističkih nemoguće poračuna o njegovim

llailo

radovima i značajnim rezultatima donose. koje nam Kao i njeučitelj Lukács, Goldmann je s iznenađujučom lakoćom ložanr m_i_osve žanrove. Qsim toga, sam koji je Goldmann primje. njivao: esej', Saopcenje, rezime istraživanja, Često kratki i sažeti. uvijek _postavlja probleme interpretacije. Bez njihova preciznog konteksta, često je teško uočiti na koje se posebno pitanje ovi tekstovi odnose.“ Konačno, njegova smrt lišila nas je neophodnog teorijskog djela koje bi dalo pravi smisao svim ovim esejima. Kako, dakle, otkriti to neuhvatljivo jedinstvo? Kako povezati u istu problematiku eseje o Pascalovoj tragičnoj viziji, o Malrauxovom romanu, Genetovom teatru, o Chagallovom slikarstvu, Frankfurtskoj školi i jugoslavenskom soc-ijalizmu? Neki su pokušavali jedinstvo Goldmannova otkriti na nivou opusa njegove konkoherentnosti i metode. ceptualne A istina je da nitko nije više od Goldmanna nastojao marksističkoj kritici dati strogi i naučni karakter. tražili u Drugi su jedinstvo ovog opusa jednoj od njegovih bitnih preokupacija: estetici, sociologiji književnosti, knjikritici. Takvi su ževnoj pokušaji bez sumnje opravdani, ali nažalost potcjenjuju velik dio ;posljednjih Goldmanpolitičkih novih tekstova u koji izmiču ovim estetskim istraživanjima pokušaju da obuhvate cjelinu socio-kulturnih fenomena, bilo da se radi o dubokoj integraciji radničke klase u kapitalističk-i sistem, ulozi samoupravljan_ia u preobrazbi društvenih struktura ili o jusamo goslavenskom socijalizmu. Vidjeti u Goldmannu sociologa književnosti predstavlja opasnost nepoznavanja političkih pitanja koja su mu, po našem mišljenju“, posljednjih godina bila najgov

-

-

bitnija. ćemo jedinstvo

Goldmannovog opusa proučavati na nivou Goldmann i interpretacije. je bio marksist marksizma on sebe pronašao i na je samog treba shvatiti istina, koja. njegovo djelo: to je banalna međutim, zaslužuje da je se često sjetimo. Oštro anti-dogmatski formiran kroz Lukácsevu svijest, Goldmann je Povijest i klasnu bez sumnje bio jedan od onih koji su najviše pridonijeli otvarau marksističkim nju novih horizonata istraživanjima. Nebismo zato s mogli ozbiljnošću pristupiti negovu djelu bezprimjeiie one o iste metode ogaćivao I razvijao: genekoju je neprestano Zato

same

marksističke

polazeći

upravo taj način

od

Estetika. Lukácsn Goldmann 1) U studiji mladog zapaža u popravilno žanra forma gledu samog eseja: »Esej je, naprotiv, koja više poizražavanja o što donosl i koja, se radi kada naročito stavlja. pitanja nego odgovora, više ih zacrtava odgovorima, nego potvrđuje« (M. S. str. 230). također 2) Treba žaliti odsutnost u kronoloških Goldmannovo) indikaclja se zbirci nakon kratko posljednjoj koja pojavila eseja, vrijeme njegove smrti: Markslzam l humanističke nauke (Idées 1970). U većem_broju ovih obzitekstova Goldmann eseja i predavanja svoju misaos određuje rom na tešte je naročito određeno ili kongresa), (tema kolokvija pitanje ko shvatiti važnost kada je predmet nepoznat. njegovih suprotnih stajališta na Goidmannove se ne samo 3) Ovaj sud oslanja posljednje _političke kolotekstove, (M.S.), već i na niz njegovih diskusija prilikom posljednjeg škola. Korčulanslua kvija o Hegelu koji je organizirala _

-

-

868

U ovoj studiji tičke i dijalektićke interpretacije. okosnice tri velike na ograničiti njegove misli: konkretno značajnih struktura istraživanje

marksistička

-

definic-i ja

prijelaza

_

dijalektičkog

-

genetičkog pristupa

i

političkih

suvremenih

analiza

se

književnim

u

-

djelima; teorijske osnove ciologiji književnosti;

će

namjerno

`

so-

u

fenomena

i

re-

socijalizam.

u

I

ESTETIKA OD

TRAGIČNOG

UMJETNOSTI

SOCIOLOGIJE

MARKSISTICKE

KONSTRUKCIJA

LUKÄCSA:

MLADOG KANTIZMA

MARKSIZMA

DO

i književnosti o U osnovi Goldmannova umjetnosti razmišljanja nadahnuće: i kroz čitavo je stalno djelo prisutno njegovo susretu, Lukács. divljenju Mnogo bi se moglo reći o tom neobičnom Premda Lukácsu. čitav život Goldmann je osjećao prema koje je estetskih Sakriveni ideja mladog Lukácsa. ilustracija bog genijalna sadrže ne malo čak i među diskretno, koji posljednjima, je tekstova, Goldmannove mađarskom misliocu.' ali iskreno prema poštovanje su bile kritike u (i katkada mnogobrojne pogledu zrelog Lukácsa za bilo Lukácseve ali njegovo divljenje spise iz mladosti nepravedne), oddao Goldmannu Uostalom, _ie bezgranično. je Lukács premda kao lučan čitavo kroz osnovne za impuls njegovo djelo kategorije što su treba ntotalitet«, »postvarenje«, »moguća svijest« priznati da su u vrlo Goldmannovi radovi u širootkrili, Francuskoj upravo

Georg

-

-

značenje Georga Međutim, premda je u

koj mjeri,

novmmlukácsevim smatrati

njegovim

Lukácsa svim djelima

zamislima,

učenikom.

ne

bi

Goldmann ga

Paradoksalno,

se

ipak

ostao u

Goldmanna

vjeran oscijelosti moglo nije mnogo

estetika: estetika koja će stalno zanimala stvarna u Lukácseva oçllucnu_ul_ogu njegovoj misli, odgovara sjajnoj i originalnoj, mladalačka djela: Duša i oblici, /tlftzvnoj slntezi tri Lukácseva

rija je

romana

1

i klasna nadmašenim je naročito

Povijest

_Lukácssmatrao

razvojem Lukácscvc

Goldmann

imati ali Teo-

onih svijest, znači upravo djela koja i filozofskim kasnijim političkim nastojao da slomi često uske okvire

estetike:

naklonost -_ nikada__nije_podržavaopretjeranu koju je Lukács realizmu ili kritičkom realizmu. Mno a djeiskazivao socijalističkom koja je Goldmann proučavao Saint John C agaJl) (Genét, Perse, u _

la

suprotnosti -_

su_s

prerastao

1 još paralizlrala tičkim zemľama; -

_

Sll

nastojao

odrekavšl

4) Tako

33""?

l

je

Lukácsevím afinitetima; sterllnu opoziciju realizam/formalizam, estelska paralizira istraživanja

uvijek

je da se čara

shvati _suvremeni razvoj umjetnosti klaslcizma

koji

obilježava

Lukácsevu

koja u

i

estetiku

ić l P0S|Jednje Goldmanna Mentnlne (posthumno) djelo Luclena “Wifi” !Würlnle Luká1970) posvećeno (Anthropos Georgu

869

je

socijalisknjiževno-

(a tim klasicizmom forme se sadrodlikuju djela tako različita po Manna i Solženjicina). Žaju kao što su d_iela Thomasa Prije n_o sto_ pokušamo razjasniti_ genezu qoldmannovih radova, zamisli i kategorije koje mu je pružio potreb_no je_ ispitati osnovne

»mladi

Lukacs«.

i'

»značaj koji poiiijesti zapadne tavila

našem

po

nzislí, ostaje između strukturalizma zatim closliže«.

spoj koju

misli,

će

'k

'k

zadržati

sudu

prije

svega

iz kojeg

djelo mladog Lukácsa u činjenici da je usposje potekla i marksističke M.

S.

str.

u

227-228

oštru je uvijek zastupao Georga Lupodjelu u opusu na i stavljajući posebno mjesto njegova prva tri djela: Duša romana i Povijest i klasna nam Teorija svijest. Nemoguće je da na ovom i 0 nedostacima o a mjestu diskutiramo opravdanosti, takve u Lukácsevom Premda su podjele razvojnom putu. značaj i tih Goldmann krivo imao originalnost djela neosporni, je možda što tekstove, je zanemario druge, isto tako značajne koje je Lukács dobu. napisao u zrelom Odlika između 1908. i 1926., je ovih Lukácscvih djela, napisanih što i bez svjedoče o začuđujućoj sumnje jedinstvenoj evoluciji kantizma marksizmu.“ Jedno će djelo u genezi prema najortocloksnijem Goldmannove misli imati Saodlučujuću ulogu, posebno u pristupu i Racineovoj i kriveizom bogu, o Pascalovoj tragičnoj viziji: Duša oblici Berlin und die Formen. (Die Seele 1911). Ovo prvo značajno »sintezu više ili manje fenomenadjelo mladog Lukácsa predstavlja Da se i tragičnog kantizmaa.' shvati značaj loškog strukturalizma ukratko estetike slijediti njeno mladog Lukácsa, potrebno je, barem neokantov»Kao došavši iz heidelberške Laska, nastajanje: prijatelj ske humanističkim naukama škole, koja se već orijentirala prema fis usredotočenim na marburškim tu neokantizmom, suprotnosti i uniu zičke i matematičke Lukács se nalazio nauke), intelektualnoj iz Freiburg-imsredini u vrlo uskom kontaktu s grupom verzitetskoj zaova dva univerziteta označavalo se, uostalom, -Brisgau. Mislioce imenom: Filozotska škola jedničkim njemačkog jugozapada (Südwest-

Goldmann

kácsa, oblici,

cleutsche Schule«.7 ifenomenoKontakti u između škole ncokantovske Heidelbergu članak Husserlov loške škole u bili su Freiburgu značajni: slavni u kao stroga nauka bio je prvi put objavljen Filozofija časopisu neokantovaca u prije Sein und I-Ieidelbergu, a prvi Heicleggerovi radovi bili su duboko Zeit, npr. Scotu, prožeti Lasnjegovo cijelo o Dunsu kovim utjecajem. Prema Goldmannovom upravo jc ľenomenologija omomišljenju iako to strukturi«, gućila tematizaciju ideje o »značajnoj nije njen osnovni ne bi mogao prihvatiti sadržaj i premda nijedan marksist

gov

se 5) Sjetimo mladi prijatelj

vladi

koj

Bele

samo

Kuna,

koja 6) Tragika jednostavnog granicima 7)

nauke)

Cf.

Goldmann: i

Dijalektička

da je njeWebera kada Maxa je saznao u komunističkulturu za postao komesar Mađarskoj. u u Kantovom Religija kulminira eseju: sumnje 113“u ideju »radikalnoš razuma. razvija kojem i humanističke Lukácsa Estetika (Marksizam mladog Lukács-esejist. Istraživanja: Georg začuđenosti Lukács

Georg u

bez

870

kaoulilozotsku poziciju. _Kadaje Lukács pisao djelo još nije bio marksisLÄedino ääzllokíllgžäägt jednastojao estetske probleme, te nije u Čudn? afJe 5P°Z lo re deri_ je okviru oveenomenouglJk strukturi, prerada Polazeci ,čk osnovi u nirana od_ antidijalektički." antidijagt_i E l kantizma tragičnog pozicije fenomenologije -čLpkáCSt ekltlä; zna ajnoj s ru_ izgraditi ideju 0 _fundamentalno dijalektičkoj l az Nemoguće je ovdjeuprikazati Lukácsevu e_voluciju, njegov prije se ograu iz kantizma hegelijanizam i zatim marksizaim._Zato cemo ničiti na viziju svijeta_koja dominira u djelima lZ mladosti. Djelo Duša i oblici je, kroz niz sjajnih eseja; razvijanje neo b_či ne tragične vizije. Dva posljednja poglavlja obrazlazu radikalno rautentično prije odbijanje svijeta koji 1a vizijaamplicira, ali I.V.i_.ikacs toga forma različitih daje analizu odbijanja koje mu se cine neautentičncbez obzira na i nedovoljno radikalne, estetsko_ opravdanje koje se o Radi u može dati. se, stvari, koherentnim izrazajnim forrnama pod _znak itanja cak kOIIO. sto su ljudske duše, koje su stavljale same tvrdile, otvarajući time put k dijalektici djela Povijest l _klasna_

fenomenologiju Duša

i oblici,

shvati.

lovac

ideje

značajnoj

0

-

-

Centralnu

svijest.

Duše

tezu

Golctmann

i' oblika

daje

slijedeći

na

nacin:

»Bitna

ideja

D

š

u

e

i

0

b lik

uostalom

a,

reziniirana

i

u

naslovu,

vrijednosti uopće, a literarne_i filozofske posebno, na zasnovane postojanju izvjesnog broja for_mi, koherentnili struktura, koje omogućavaju ljudskoj duši da izrazi različite mogucnostm” ništa nam u tom Međutim, dodaje Goldmann, djelu još ne omovažnost i poseban gućava da dokučimo značaj koherentnih formi. već Tragičnu viziju ne zasniva njena koherentnost, njena autentičnost. Trebalo je pričekati Povijest i klasnii svijest da Lukács pokaže -da je filozofija na povijesti zasnovana činjenici da je »čovjek biće sve šire strukture«. Oskoje teži neprekidnom stvaranju koherentne, novni principi koji izbijaju iz konfrontacije dviju filozofskih struja, kantizma iz Duše i oblika i hegelijanizma iz Povijest i klasne svijesti jest da

svode

duhovne

su

se

tri

na

fundamentalna:

l. Covjek je povijesno biće životu da jedno koje teži da svome značenje. 2. Povijest, i pretpostavlja važeljudsko stvaranje, je značajno nje kategorije napretka. 3. forme duhovnog stvaranja Koherentne predstavljaju privileoblike girane i unutar jedne aktivnosti koherentnost njih je jedan 'od glavnih kriterija vrijednosti. Počevši od ovih zacrtava se tekstova, estetika forme, ne saprva .mo forme kao koherentne strukture koja čini bitno značenje književnog djela, već također svak e forme kao raskida nepremostivog između čov jeka i svijeta, jedne vrste totalnog 0tuđen_'a, koja postehnički .Lavlja ›čisto _problem »načina koji je omogućio pjesniku i piscu da izgradi jedinstveno djelo na bazi bitno disharmoničnog značenjaa.” Lukács da shvati je nastojao odnos čov'eka i žive umjetnosti; ubrzo se kod 'njega ocrtava koncept reiľiikac ije, koji će predstavljati _

_

-

_

_

_

_

-

'

.

B) 0

odnosima Karela

lilozota) ro

1969

lenomenologlje Koslka,

posebno

u

marksizmu

njegovu

.

9) M.S. 10) M.S.

str.

str.

334. 235.

87/

cf.

Dljalektlku

radove značajne konkretnog

češkog

(Maepe-

icdnu

od

centralnih

tema

Goldmann:

i

Povijesti

klasne

Odlično

svijesti.

piše

uska veza „Postoji izmedu činjenice da je naše društvo postalo, planu svijesti, društvo i saimaginarnog muzeja, koje obuhvaća kiiplja u svoje muzeje ili antologije sve izražajne forme od najprimitiiznijih do najnovijih, i slikarstvo uključivši književnost djece i da je ono iiiđzikci, činjenice u isto vrijeme društvo najvećih eksperimentalnih na različitim pothvata i planovima estetskog stvaranja, da je ono, društvo cinjenice u stvaravjerojatno, kojem je istinska laštvo odnosno najslabije, najteže ga je otkriti, uslijed nepostojanja na

prihvaćenog

univerzalno

kriterija.«"

Već mu 1908, dok misao bila Lukács je još marksistička strana, neke je naslutio njene fundamentalne spoznaje. romana Teorija će-tra(tog se djela Lukács odrekao) zamijenit nadahnutom katkada čak do parafraze i gični kantizam vizijom romantičkih visina ali veza Hegelove estetike. koja spaja dva Potrebno djela ostaje značajna. je pričekati Povijest i klasnu svijest radikalnom Ovo (1923) da bi se prisustvovalo raskidu. djelo, kojeg se Lukács također a na odrekao, koje su snažno utjecali Hegel i Rosa misli. Luxemburg, donijelo je novi duh marksističkoj Napustivši estetsku Lukács da redefinira problematiku, je nastojao fundamentalne kroz marksizma kategorije poglavlja_posvećena klasnoj svijesti, svijesti, dijalektičkoj misli, istini, s odvazproleterskoj nošću koja mu je vrlo brzo pribavila neprijateljstvo Sovjetskog :nark-

-

strane Zinovjeva. Uvodeći kategoriju totaliteta, l dao 1m neke odredbe novi njene najosnovnije piše: i' društvenih filozofije nauka, ovoudjelo označava u jednu etapu onoj mjeri u kojoj uvođenjekategorije totaliteta, po_tvrda da se činjenički`sudovi odvoje od sudova nemogućnosti vrii naročito, jednosli, uvođenje u društvene nauke glavnogpperaclodijalektičke nalnog koncepta misli, tj. koncepta moguće svijesti (ZuBewusstsein), dijalektičlce mogucnost pozitivne stvaraju gerechnetes sociologijem” ova tri reći da se iz konfrontacijej Možemo spajanja eseja rađa i njegova estetika Goldmannova genetička metoda. U _prvim Goldcentralno dobiti će Lukácseva mannovim dva pojma istraživanjima miestoí pojam forme, totalitet struktura_ u_ postajali/tf. W111“ SWIGQG; i oblici i dvostruku koja preuzima inspiraciju iz djela Duša i klasna svijest; Povijest svijesti, moguće pojam _koji znači: »maksimum ademoći će kvatnosri realitetii, koji postići jpodrazumijevajući, dameđuneće nikad tim, da ga možda postići) svijest_ jedne grupe, _pri a. ne bude tom grupa tajpojam primorana da napusti .svoju strukturu;individualne se usko otkriva doista forme pojmu privržen starom

sizma Lukács smisao. »U

i

od

osudu

je

preuzeo

Goldmann

_

_

povijesti

__

.

.

.

_

_

_

_

_

..

..

-

_

_

ílLlŠeJľ" nost

Počevši kao bio

dotad

od Povijesti fundaincntalni samo

umjetnost, 11) M.S. 12) 13)

M.S. Ibidem

filozofija,

str. str.

i

estetski,

236.

238. str. 239.

sva

klasne svijesti, Lukács zahtjev. Njegov interes

će za

.

.

isticati

.

»forme«, kolliterentJe Cäll ;e momentakl-ía “l” JU :I »pľl

od dobiva smisao, potpun duhovna velika ostvarenja

društvenim procesima Cjelllleci.“ Ova vizija duboko dok je marksističku umjetnosti: koncepciju

čitavu

preobrazila

je

Plehanova

za

um-

života«, samo bila »ogledalo društvenog jedna superstrukmeđu je, naprotiv, pokazao da je svako veliko drugima, Lukács infrastruktura, od odražavanja jednostavnog jedan djelo, daleko teže sve svikoherentnosti model kojem prema jedinstvene stupanj, je pisao: jesti. Goldmann i stvarno kažu članovi što grupe »Umjesto da izrazi ono misle, da nisu a »što ono članovima otkriva misle, svjes toga grupe djelo koherentnosti točka prema kojoj teže nią; djelo je najistaknutija i nezamjenljivaa" i kao takvo, jedinstveno stvarne svijesti individiia, kantizma velika sinteza realizirala estetike se na nivou Tako prva stvaralašda je umjetnost tvrdi Kao i Kant, Lukács i hegelijanizma. da i filozofija, a kao znanost isto tako visok nivo tvo koje dostiže kao što su tom ne stvaralačke se aktivnosti, pri podređuju druge _ioj Lukács činili romantičari. Međutim, viziju kantizma, odbija statičku žalosno i i u umjetnosti ne formalni element, apstraktni gleda bitno već dinamičku strukturu, bogatstvo izmirenje prirode i moraliteta, više ili manje različitih vezanih za povijesnu evoluciju. značenja, imat totaliteta, Kategorija koja omogućava ovo jedinstvo i preokret, će kod Goldmanna kapitalno mjesto.

jetnost tura

_

ZNAĆAJNA

TOTALITET,

I

STRUKTURA SAICRIVENOG

ARHITEKTURA

VIZIJA BOGA

_

SVIJETA:

totaliteta biti fundamentalan. uvijek će kod Goldmanna se nikada ova zahtjev za koherentnosti koju implicira već se mijenjaju posredovanja (medijacije) koja spajaju s Također da kaproučavanim djelom. je istina kolektivna svijest totaliteta ili ima smisao kod Goldtegorija vizija svijeta svoj puni

Pojam mijenja kategorija, Ne

se Arhipovezuje s lukačevskom »prethistoríjom«, u tom sakrivenog boga predstavljaju pogledu najilustraciju. kao zahtjev koherentnosti: U da pokazuje postoji izvjestan __djelu Qusa i oblici Lukács književne i filozofske broj_ oblika koji_ izražavaju duhovne, vrijednosti 1 da su Zatim će pokazati što znači koneki od njih autentični. herentnost: ona najdublju čovjekovu potrebu da se postavi _izražava u životu. U najširem odnosu na svoj svijet i da odredi smisao svome ëjmlçílu,forma je način da se nadvlada otuđenje koje suprotstavlja covjeka l jednog značenja. svijet; u užem smislu, to je koherentnost U radi sc o »formama-x. Teoriji romana epskim književnim samo u odnosu na klasicizam. 0_va se _teorija forme može shvatiti kategorija_totaliteta susreće se u Winkelmannovoj Povijesti antička i Schillera. Umictnąsli (1764). i_ naročito kod Hölderlina Upravo s na pozivanjcm klasicizam Lukács je najprije koncipirao kategoriju totaliteta, kadaje pisao u Teoriji romana:

manna

tektura

samo kada l hipoteze

sjajmju Forma

-

Péslao beskonačno velik darZgËŽa-“lfľ/:ľ Pa-?ľlqgtima oc_1 svijeta Grka; I@

_

_

_

_

zitivni smisao

"Ë/HĆ'Pm” 17"'

WVVŠWO:

14) Ibldern 15) lbldem S PRAXIS

koji je_ nosio

svake Icr

str. str.

PO/eílmačne se

sve

u

život.-

239. 240.

873

i_u svakom

ali

tolalitet.

pojave znači njemu dogada,

to

Jer da

jer

kutu

bogatstva Iotalitet

zatvoreno ne

bogatiji'

ukida pokao formimože ništa

djelo

isključuje

i ništa ne ukazuje na jeilno lzvanjsko koje je više savršeno; jer sve u u čisto savršenstva njemu sazrijeva okivajući se /cada je ono posbitka tamo tignuto. Totalitat moguć je samo gdje je sve već homošto tamo je obuhvaćeno jormama; gdje forme nisu geno prije nego samo samo na prmuda, nego osvješćivanje, stupanje površinu svega u čežnja drijenialo unutrašnjosti formirajućeg; što_ je kao nejasna vrlinci i vrlina smigdje jeznanje sreća, gdje ljepota objelodanjuje

sao

svijeta«. Totalitet

se iskonsko i izgubljeno, kao javlja kao nešto vječna ali koju se više neće naći. nikada koja budi nostalgiju, i' klasnoj totalitet boPovijesti svijesti, postaje neizmjerno i postaje kantizam i hegelijanizam, princip, koji nadilazi osnovna marksistička mjestu kategorija. Nemoguće nam je na ovom rezimirati katkada kao bogatstvo tog djela »prokleto« ocijenjeno na obnove marksističke misli. koje se nalazi početku veličanstvene o formi kao zahtjevu koPrimijetimo jedino, da se više ne radi samo lierentnosii za kao romantičnom ili o totalitetu idealu dušu, ljudsku buržoaski totalitetu druškoga je slomio svijet, vcć o procesualnom i historijskog iskustva u društveni tvenog koji se konstituira praxis i klasnu borbu. totaliteta se Ovaj pojam dijalektičkog suprotstavlja i pojednostavljenog Goldmarksizma. odraza" teoriji Buliarinovog dva filozofske mann će dati i literarno objašnjenja kategorije totaliteta: u i univerzum kod Kanta djelu Ljudska zajednica prvom da objasni Kantovu (l948)”, gdje će pokušati filozofiju, posebno tri ali i prethodna Kritike, djela, u svjetlu Lukácsevog djela, te o doktezi sakriveni bog, u pogledu tragične jansenističke torskoj ove Pascala i Racinea. U okviru kod nedostaje vizije studije duže o nam da bismo interpreraspravljali Goldinannovoj prostora na teze i meosnovne taciji Kanta; ograničit ćemo se da podsjetimo se da bismo todu bogatog i poznatog boga, djela suviše sakrivenog norma

U

-

gatiji

-

-

-

usudili

ukratko

ga

-

izložiti.

BOG

SAKRIVENI

Dva

citata

jer predstavljaju analizira:

koja

su

okvire

moto

djelu, zaslužuju tragične razvijanja

da

na

vizije

njili podsjetimo. Goldmarm

koju

\xB0\x8C

_

_

igra »Tragedija je igra... čiji_jepromabog. On je samo promatrača_ nikada se njegova riječ ili' postupci ne miješaju s riglumaca.« ječíma i pokretima Liikács: Georg

trač

TRAGEDIJE,

METAFIZIKA

1908.

»Dobri nie

lco oči

iz Nanlesa Monsinjor _upoznao Sv. Augustina koja _me jaje s izrekom kome onaj je ambiciozan tješi.' suviše nisu dovoljne«. Boga-gledaoca

da je jedan toga je čudno kritičar mogao sovjetski i da Je uspostavio odraza«, da je »pristallca teorije te strukture društva, i ekonomske društvene izmedu

16) Zbog Goldmannu zavisnost

(cf. S. M. str. stvaranja književnog objavljeno 17) Djelo je ponovno Kantovu filozofiju. u Uvod

445). \xB0'\xF8

1967.

874

u

kolekciji

V

»Idees«

predbaciti direktnu strukture

pod naslovom

Angćlique:

Majka

_

d'Andtlly,

Arnauldu Pismo 1623. 9. januar

dvadeset Gotovo objavljivanja, djelo još uvijek_1zagodina nakon o jednom_od najznapodjednako žive polemike: radi_se ne samo da tvrditi je_up(možemo _čak_ čajnijih doprinosa književnoj kritici već i o jednom_od najb_riotvorio Goldmann ravo put novoj kritici), u metode marksističke epohi kada je ona _bila ljantnijili objašnjenja Goldmannova namjera infantilizam na sterilni svedena staljinizma." u metodu proučava-nju filobila »izdvojiti pozitivnu je dvostruka: i književnih zofskih »pridonijeti razumijevanju djela« i istovremeno se, i određenog uprkos znatnini skupa djela koja nam ograničenog Centralna čine usko naslijerazlikama, ideja analize povezana«. bila je da: đena iz estetike mladog Lukácsa strukture globalne značajne »ljudska djela uvijek konstituiraju i da se ove karaktera, istodobno teorijskog i afektivnog praktičkog, u isto biti strukture vrijeme tj. mogu mogu pozitivno proučavati, na i shvaćene samo u praktičkoj perspektivi zasnovanoj cbjašnjene prihvaćanju izvjesnog skupa vrijednostia” da Goldmannu jedne takve pokaže postojanje je bila namjera kroz Pascalove i ispita strukture tragične vizije, da je otkrije i Racineov teatar. Duboka Misli originalnost djela bila je u pokušaju o metodi usvojenoj istraživačkoj spoji s konkretda se razmatranje nim proučavanjem književnog djela. ziva

-

-

-

TRAGICNA

VIZIJA:

BOG,

ČOVJEK

SVIJET,

šema bi izdvokonceptualna tragične vizije, trebalo element i umjetničkih skupa filozofskih, književnih antičke tragedije, Shakespeareova djela, koja_bi svakako obuhvaćala Kantova i Pascalova tragedije, djela, izvjestan broj djela, Racmeove i vjerojatno neka [Mzchelangelovih skulptura druga djela različitoo °

_»Da_se

__

zacrta

jiti zajednički

značajaaf"

piše _Goldmann Zaista, teorija tragične vizije koja će mu služiti za i Racinea. ispitivanje djela, bitno je naslijeđena od Kanta, Pascala Preuzimajući teme_ koje je Lukács razvio u poglavlju Metafizika tragedije

djela

Duša

z

oblici,

Goldmann

je produžio

ispiraciju

osnovnu

mladalačkog djela, ali čitajući ga u svjetlosti kasnijih djela tj. pokušavajući_ga povezati s povijesnim situacijama: dijalekproblem tragične misli, problem koji će samo twkæentralni ic a Z moralnom misao moćuriješiti na naučnom planu istovreracíonalnom mfgľw' 13:5' SPOZHGIđfía prostoru, koji je defili_u ovom aristotelovski i tomisl_ bez mogucnosti_ povratka zamijenio '1_lf]1