Knjiga o hrvatskoj glagoljici ''Ja slovo znajuci govorim...'' 9789536132834 [PDF]

Zitiervorschau

Anica Nazor KNJIGA O HRVATSKOJ GLAGOLJICI

»Ja slovo znajući govorlm ...«

2

.~.

Anica NAZOR KNJIGA O HRVATSKOJ GLAGOLJ ICI

»Ja slovo znaju ći govorim.« Priredi li Srećko LlPOV(AN i Zlatko REBERNJAK

Nakladnik. ERASMUS NAK LADA d.oo., RakuSina 4, Zagreb Za nakladnika: Maja KO LMAN MAKSIMlUANOV I Ć

POSEBNA IZDANJA

Urednik. Srećko LlPOV(AN Lektura, korektura.' V . POLIĆ Oblikovanje' Zlatko REBERNJAK Prijelom i pnprema za tisak. Grafički studio FORMA ULTIMA, Zagreb

Obrada ilustracij'a u boji: Dario SAB LJ AK, HAR D 3D45 Tisak.' Ti skara KRATIS, Sveta Nedelja, rujan 2008.

ISBN 978-953 -6132-83-4 (lP za pis dostupan u raCunalnom katalogu Nacionalne i sveuCili$ne knji2nice u Zagrebu pod brojem 67863

© ERASMUS NAKLADA, 2008 .

Na prednjoj stranici korica: faksimiino izd anje Misala Hrvoja Vuke/ca Hrvatinica (snimio Vanja $olin)

Na zadnjoj stranici konca: stranICa IZ Misala kneza Novaka Na prednjoj klapni: iluminacija iz M isala Hrvoja Vukc/ca Hrva timca

Objav ljivanje ove knjige poduprli su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Gradski ured za kultu ru, obrazovanje i Sport Grada Zagreba Nakladnik posebno zahva ljuje Staroslavenskom institutu, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti i Naciona lnoj i sveuč i l i Snoj knjl2nici u Zagrebu

Na l . stranici: iluminacija iz Misala Hrvoja Vukeica Hrvatimcd Na 2 . stranlo: IluminaCija IZ I.

vrbnu::kog misala Na 4. stranlo: Misa! Hrvoja Vukeica Hrvatimcd

Fotografije uvrstene u ovu knjigu snimi li su : Zoran ALAJBEG , Damir FA BIJANIĆ , Vanja MAKS I MILJANOVI Ć, Zlatko REBERNJAK, Dario SABLJAK, Petar STRMEĆKI, Vanja $OllN ..

U glago lj ici svako slovo ima svoje ime. Imena slova po azbučnom redu tvore »akrostih «

[rhl an [~I hukl' IUn] I·l·di 1'/01glag() l j~) l!fbl dohr': [3] l'.'IG [rml Zil 'C'li IrB] d zC·lo IUu] zemlji koji, u slobodn om prijevodu glasi »Ja slovo znaj uci govorim : dobro je tivjeti vrlo [naj zemlj l«. Početak ovoga »akrostiha « odabran je za naslov

naSe knjige o hrvatskoj glagoljici .

.1l1l. 3

Anica Nazor

KNJIGA O HRVATSKOJ GLAGOLJICI \

»

a s.ovo . znaJucI govorlm ... « /

•

Priredili Srećko lipovčan i Zlatko Re6ernjak

e. 1«

dl IL

Iji

:ii : ICI

Je « )V

:j .

ERASMUS NAK LADA Zagreb, 2008.

-Ub - 5

Glagolizam je osebujna odrednica hrvatskoga kulturnoga/ time i nacionalnoga identiteta. G lagoljska je knjiga položila temelje hrvatske književnosti i hrvatskoga književnoga jezika.

KNJIGA

O

HRVATSK OJ

GLAGO LJICI

Gdje je što Kako čitati ovu knjigu Predgovor nakladnika Prvi

........ 10

11

d io

GLAGOLJSKO PISMO Pismo i za Hrvate .. ..... . ... .... ........ .... .. ... .... ... .. ..... ....... .... .... . Rukopis i .... .... ....... ...... ..... .. .... ...... . Glagoljica tiskom objavljena Drugi

14 15 19

di o.

GLAGOLJICA RUKOM PISANA 1.

Početci ndjs tdriji rukopisi

I

d6eceddriJi

.... . 22

Kločev

glago ljac;, XI. st. . ... pocetak XII. sl. ...... .... ................. .. ............ Budimpec;tanskiodlom ci (ostriC;ci) XI. - XII. st. .... Munchen ski abecedarij pocetak XII. st .... ...... .. ... " " . ... ....... .. " .... .. ... BaC;ćanski (Prem udi ni) ostriC;c i, XII. Sl. ............ .. . ... .. . ,... .. ... Glagoljski abecedarij penitencijara Jurja iz Slavonije, pocetak xv st. ...... ... .. . .. Bečki l is ti ć i ,

25

i.

Ndtpisi

22 23 23 24 24 25

... 27

BaC;ćanska ploča , oko 1100 9 .... .. " .... ... . . .. .... . . , . .... . .. . .... .. 28 Grdoselski ulomak, XII. st. . .. ...... .. ... " ... " ... .. .. . ' .... .... .. " .... .. . ", ... .. . . 29 Plom insk i natp is, XI. st. ... . . .... . .. 30 Humski grafit. Xll. st . 30 Supetarski ulomak, XII. st ........ ........... ...... .. 30 Ročki glagoljski abecedarij, oko 1200. 9 ... .. "" " .. . " .. .. .. . . . . ...... ,, . ... .... 3 1 Valunska ploča , XI. st. ... ..... . ............................ .. ..... .... ...... ... .." .... 32 Reljef s likom Sv Martina biskupa . ........ 32 s glagoljskim natpisom, oko 1330 g.

3.

Litu rg ijski tekstovi

33

M isa Ii

Misal kneza Novaka, 1368 g . ....... .............. ... .. ...... . Misal Hrvoja Vukč i ća Hrvat in ić a , oko 1404 . g. Berlinski misal , 1402. g. . ...................... .. .. . I. vrbnički misal , 1456. g. II. vrbničk i misal. 1462. g. NewyorC;ki misal , xv. st.

33 , 36

." ... .. .. " ... "" .. . 39 42 ...... 42 . 43

Brevijar i Fragmenti brevijara, XIII. st. . ...... Prvi vrbn i čk i brevijar, XIII/XIV st .. .... ,..... ..... .. .... " .. ..... ", .. ,... . ,., ... .. ,., ... BI-evijar popa Mavra, 1460. g .. II. Novljanski brevijar 1495 g . ... . . .. . .. . ... ... . " .....

44 44 45 46

»JA SLOVO

Ljubljanski homilijar, prva polovica Brevijar Vida Omi~ljanina , 1396. 4.

ZNAJUL:I

GOVOR I M

XII I. st . .. ... . . , . . . . .. . . , . ....... ... . . . . , . . .. . . . .. . . . .. g .... .... . . .. .. .•. .. . . . .... ......•• . ...... . ............

Bibl ijski tekstovi ..... .. ....... ....... .......... .... ....... ........ .. .. ..... .... ... ....... 49 Lobkovicov (senjski) psaltir, 1359. g . .. . . . . .. ... . . . .... . . .. . . . . . . . . .. ... . . . .. .. . . ... .. . . Pjesma nad pjesmama ..... .. ........ ... ..... .... ......... ..... ... ..... ........ ... ... ... Razmetni sin (Izgubljeni i nađeni sin) ... ..... ...... ....... ... ..... ..... .. .... .... .. Reimsko evanđelje (glagoljski dio), 139 5. g .. .. . . . . .. .. . . . ......• . . . .. . . . . . . ........ Fra~čićev psaltir, 1463 . g . ... . . . . . .. . . .. ... . . . . . . ...... ... . .. . .. .. .. ... . . . . .... . .... . . ...... .

5.

50 51 51 52 53

Apo kri~i .. ...... ....... .. .... .... ........ ...... .. ...... ... .............. ......... ... .. ....... . 54 Zivot Adama i Eve ..................... .. .. .. ... ... .. .. .......... ..... .. .. ........ ...... ... . Abrahamova smrt (Abrahamov testament) ...... ...... ........ ........ ..... .... Djela Pavla i Tekle, XIII. st .. ... . . ... .. . . . . . . . . ...............• •.. .. . . . . . .. . .. . .• • . . . . .. . Nikodemovo evanđelje .... .' .... ....... ....... .... ... ...... .... .. .. ........ ...... .... .... Apokrif o Josipu prekrasnom (pravednom) ........... ... ... ... .. .. .. ...... .. ... Andrija i Matej u gradu ljudoLdera .. ........ .. ... ..... .... .. .. ...... ...... ... .. ... . Djela apostola Petra i And rije ... .. ... ... ....... ..... ... .. ....... ........ ... ..... .... .. Pseudo-Tom ino evanđelje ... ....... ......... ... ....... ....... ........... ..... ... ....... Protoevanđelje Jakovljevo ........... ...... ..................... ..... ..... ........ .... ... Apokrif o Marijinoj (Bogorod i činoj) smrti .... .... ........ ............ ... ........ . Pavlova vizija (apokalipsa) .. ..... . .... ....... .......... ....... .. ..... ... ... ..... ... ....

6.

47 47

54 55 55 56 56 57 57 58 59 59 60

Legende I vIzIJe ..... .. ... .................. .. ......... ... .............. ...... .... ...... 6 1 Legenda o svetom Eustahij u .... ... ....... .... .... ... ......... .............. ..... ..... . 61 ( i sti l i~te svetoga Patricija ... .. .... .. ..... ... ..... .... ....... ...... ...................... 6 1

Amulet ...... .... ... ....... ...... ....... .. .. ... .... ..... ... ..... .. ....... ..................... ... 62 Legenda o svet om Nikoli ....... ........ ....... ..... ... .. ............ ...... ........... ... 63 Zivot Marije Magdalene .... .. .... ... .... ... .......... .. ..... ... ...... ....... ....... .... . 64 Marijini mirakuli ....... .... ........... ........ ....... ... .. .... ... .... ... ......... .......... .. 64 Tundalovo viđenje ....... .... .. ... .... ... ...... ... .. ... ..... ... .... ........ .... .. ..... ...... 66 Viđenje Varohovo .... ........... .. .... ... .... .. .. ...... .... ...... ..... .... .. .. .. ..... .... .. 66 Viđenje svetoga Brnarda ..... .. ... .... .... ... ...... ....... .......... ...... ... ......... .. 67 Razgovor me~tra Pol ikarpa sa smrću ....... ....... .... ..... .... .... ..... .......... 68 Fiziolog ..... ......... .... ... .. .... ....... ...... .... ......... ......... ........ ......... .. ...... ... 68 Legenda o svetom Pavlu Pusti njaku ......... .. ... ... ..... ... .... .. .... ..... .. ... ... 69 Lucidar .. ... ..... ..... ....... ....... ....... ...... ... ...... ..... ....... ........... ..... ...... ...... 70 (ten 'je svetago Mavra mučen i ka .. .. .. ... .. ......... .............. ... .... .. ... ... .. 7 1 Legenda o mučenj u svetoga Jurja ...... ........ ......... .. ........ .... ... ......... . 72 7.

Po u čn o p rozo i poezij a .... ... ..... ..... . ... .. .. .... ....... ..... ......... ....... . 73 Roma n o Troji .... .. ... ...... ............... ..... .... ...... ........ .. ... ..... ...... ... ...... 73 Kvarezima l i t i mačenj e od muki ... ..... ..... ... ... ............... .... .. ...... ... ... 74 Pjesme iz Pa ri ~kog kodeksa ..... .... ......... .. ....... .. .. ... ....... ... ........... ..... 75

8.

Prav ni· spomeni..Ci Zak o ni,

... .... .... ... .. .......... ... . .... ............. ....... ... ........ ..... 77

sta t u t i,

regul e .. .

Vinodolsk i zakon , 1288. g ....... . . . ... . . . .... . . . ... . . . ... . . •.. .. . . .. . .. . . . . . .... . .... . • . ... Istarski razvod ......... ... ... ........ .... ..... ...... ......... ... ....... ... ..... ... ......... ... Regu la svet oga Bened ikta , kraj XIV. st, .... ..... . . .... . ... . .... . . . . . .. .. .. .. .... ... . . . Knjiga rač un a b ratov~t i n e (crkve) i općine Roč u Ist ri, 1526. - 1611 , 1566 . - 1628 . .. .. . . . . . .. . .. .. . .. . ...... ..... . . ... Knjiga primitaka i izdataka bratov~t in e (crkve) sv. An tu na u Belom na Cresu, 1572. - 1641 ....... . . .. . ... .•. . .... ... . . . ...... .

77 79 80 81 82

-lITi -

7

8 • dl •

K N JIGA O

HRVATSKOJ

Acta

GLAGOLJICI

Croatica

Dobrinjska isprava, 1100. g . Oporuka Jelene, sestre Petra Kru t ića , Redovničke

..

.. .. . .. ..... .. .... .. . .. ........

1541 g.

. . ... . .. .. . .. .

konstitucije

Klimantovićeve konstitucije .... .... ... .. ...... ... .... .. ........ . Treći

83 84

. .. 86

dio

GLAGOLJICA TISKOM OBJAVLJENA 9.

10. mp8nn~&.v:l /41 fD3 mPDhL

. .. 96

Me~t rija dobra umrtija

. .. . .. .. ....... . .. .... .. ..... .. ..... .. ... .. ... 96 .. .. .. .. .. . .. .. .. .. .. .. . ... 96 Transit svetoga Jerolima, 1508 ... . .... .. .. ... .. .. .. .. . .... .. ... .. .. .. .. .. . .. . 97 Mirakuli blatene Deve Marije, 1508. ..... 99 Korizmenjak , 1508. .................. .. .... .. .. 100 Bukvar (abecedarij ), 1527. . . . . . . . .. .. . ..... .. 101 Misal Pavla Modru~anina , 1528. .. ... .. ... .. .. ... .. ...... 102 Brozićev brevijar, 1561 103

.

.1.

95

10 1

11.

Senjska tiskara

.. .. ... ........... .. .... .. .. .. .. .. 104

1!l.

Riječka tiskara

..... ........... .......................... ..... .... ..... ..... ........ ..... . 106

Glagoljska tiskara ~imuna Kotičića Benje .. . ... . .. Ofic ij rimski . Oficij blatenije Devi Marije, 1530. .. . .. . .. .... . .... .... . .. .. .. Misal hruacki, 1531 .. . .. . . .. . .. .. .. . . . ......... . . . ......... .. .. . .. Knjitice krsta , 1531 .... ....... ....... .... . .. . . . .. .. .... . .. . .... .. . ... Knjitice od titija rimskih arhijerejov icesarov, 1531 . . ....... .. . . . . ... .. . .. Od bitija redovničkoga knjitice, 1531

106

W8I!l iĐMI~afJli~i' il'riL ~"III\;~(ii\!~~ r., du; . , 'O.

Prve objave u XVI stoljecu .. .. .... .. .. .. .. .. .. .. ... .... .. ... .. .

1llI!1li,68M'ii'3!/d1

13.

Protestantske glagoljske knjige iz Uracha

106 108 108 110 110 113

. .. 114

Osnivanje hrvatske tiskare . . . . .. .... .. .. ... .. .. ..... .. ... Stjepan Konzul i Anton Dalmatin ... .. .. .. .. ..... ... Oprema knjiga ............. . . . . . .. .... .. ... .. ... ... .... ... ... ... ............. . ........ . ............ ... .. ... Naslovne stranice Najvatniji pothvat: prijevod Biblije na hrvatski ... Veliki glagoljski pokusni list. 1560. .. . .. . . . . . . . .. Mali glagoljski pokusni list. 1560. . .. .. ... . .... .. .. ... .. .. .. ...... . .. .. .. ... Mali katekizam , 1561 .. .... . .. .. .. .. . ... . .. . . ........ .. .. .. .. .. . ..... .. ... .. .. .. . .... ... Postila, 1562. Drugi del Novoga te~tamenta , 1563. .. . . . ... .. .... . .. Spovid i spoznanije prave krstijanske vire .., 1530 . . .. .. . .. ..... . .. ... .. ... . .. Beneficium Christi , 1563. . . Azbu ka glagoljska, ćiriiska, latinić'ka , 1564. Bramba augusta nske spovedi , 15 6 4 . . . .. .. .. . .. .. ..... .. . .. Jedni kratk i razumni nauci, 1562 . .. . .. 120

90 92 93 94 95

Naručnik plebanu~ev, 1507

oilbJdiJmp8 S8urhdiJlII

dba.

... .. ... ... .. .. ... .. .. .. .. .. . 90

Misal, 1483 . g ... . .. .... .. .. .. . .. .. .. .. .. .... .... . .. . .. Brevijar, 149 1 g. ......... . ........ . .. ..... .. .. .. . .. .. .. .. .. . .. .. .. .. . ... Baromićev brevijar, 1493. g. .. .. .. . . .. .. .. . .. .. .. ... .. . .... . . . . Senjski misal, 1494. g. . . . ...... . .. .. ... .. . .. .. .... .. .... . . Spovid općena , 1496. g. . . . . . .. . ..

93

fi. .i.

Inkunabule

114 115 117 118 119 119 119 120 120 121 122 122 122 123 123

" JA SLOVO ZNAJUCI

14.

-flo-

9

" I s točn os l ave nlz lrana « Izdanja rimske Propagande

15 .

GOVORIM

.

124

Deset dukata za brevijar. ....... ... .. .. .. ... .. ....... .. .. .... ..... »Istocnos laven iza cija « hrvatskih liturgijskih tekstova ...... ...... .. ........ .. .. .. .. .. .. .. ... ..... ..... .. .. ... ... Nauk karstjanski kratak, 1628. .... .... .. .... .. ... .... .. . ...... . ... .. . .. .. Azbuk ividnjak slovinsk ij, 1629. ................ . .. .... ... .. .. . .. .. ..... .. .. .. . .. Missal rimskij va jazik slovenskij ... , 1631. ...... . .. .. ....... .... . .. ..... .. Ispravnik za jereji ispovidnici... , 1635 . .... .. ... .. .. .. . .. .... . .. ........ ... ..... L asoslov rimskij slavinskim jazikom. " , 1648 . .. .. . .. .. .. .. . .. . .... ....... .. . Lasoslov rimsk ij slavinskim jazikom .. " 1688. . .. . .... .. . ..... Missal rimskij va jazik slovenskij ... , 1706 . . ...... . . ... .. ...... Misse za umervšije, 1707. ............. .... . . .. .. .. . .. ....... .. .. .. ... .. Missal rimskij slavenskim jazikom ... , 1741 .... .. . ........ ..... ......... Bukvar, 1753 . .......... . ...... .. .' .... ...... ........ .. .. . .. .... . .. Bukvar, 1763 . .. . . . . . . . . . . .... ..... .. . .. .. .. ...... .... .. ...... .. .. .... ... Molitvi preLde .. ., 1765. .. .. .. .. .. .. .. ...... .... .... . ....... .. ... . Breviari um romanum ... , 1791 .... .... . .. ... ..... .. . .... . .... ... .. .. ... .. .... .. .... Lin i svetyh ... , 1791. ............... .. ...... .... .... .. .. . ... .. .. ...... ..

124

Povra tak izvornom u jeziku ... ..... .. .. .. .. ..... ... .. ........... .

132

Znacenje Parc iće va doprinosa ... Li ni i Pravilo misi .. , 1881 ........ . . .. ... Rimski misal slavenskim jezikom ... , 1893 .

132 132 133

. ....... .. ... .. .. . .. .... .. .. ..... .. ... .. ... .... .. .. ... .. . .. .... . .. .

124 125 125 126 126 Ih !!bIIDU. dbu.oDlh '/I,h,,""u. .~Iln!!bu.dbJ i>i tl \'l." r db a; stoje slova ili riječi koje u originalu nedostaju .

,

"JA SLOVO ZNAJUC::I

GOVORIM

Riječ na klad nika U petnaest godina, koliko je prošlo od prve knjige Erasmus naklade (njemač­ ki prijevod Krležina Kraljeva/ Koniglicher Jahrmarkt, 1993.), objavili smo stotinjak izdanja koja su, gotovo beziznimno, bila posvećena znanosti i/ili umjetnosti i kulturnoj baštini. I knjiga akademkinje Anice Nazor o hrvatskoj glagoljici slijedi istu programsku odrednicu, ali je po mnogo čemu posebno izdanje. Namijenili smo je svima onima koje zanima jedna od najvažnijih posebnosti hrvatske kulture i koji o njoj žele (sa)znati ono najvažnije, i to riječju i slikom, a nastala je na poticaj i nagovor mnogih koji su u rukama imali neku od naših publikacija (kataloga) na njemačkom, engleskom ili francuskom jeziku, tiskanih prigodom postavljanja velikih reprezentativnih izložbi (i) o glagoljici u inozemstvu (o tome podrobnije u četvrtom dijelu knjige, Glagoljica danas), pa je gotovo u pravilu slijedio upit: a što je s knjigom na hrvat-

skome jeziku? Sada je Knjiga o hrvatskoj glagoljici pred nama, a zacijelo je u ovome obliku ne bi bilo da Ministarstvo kulture Republike Hrvatske g. 1999. nije prihvatilo projekt ove Naklade o koncipiranju i realizaciji spomenutih izložaba kojima se inozemnoj publici nastojala približiti stoljetna hrvatska pisana baština, ponajprije glagoljica: iako najstarije slavensko pismo uopće, glagoljica je ne samo zaživjela u svim porama društvenoga života, nego se i najdulje zadržala baš na našem tlu: više od tisuću godina! Uz okupljanje institucija i najboljih stručnjaka najvažnija je zadaća projekta - bez kojega ne bi bilo moguće ostvariti izložbe - bila: snimiti u koloru najvažnije naše spomenike pisane riječi, jer se do tada, uz iznimk~, raspolagalo samo crno-bijelim snimkama, a one ni izdaleka nisu mogle dočarati svu ljepotu i raskoš glagoljske baštine. Stoga vjerujemo da možemo kazati: temeljem rezultata znanstvenih istraživanja domaćih i inozemnih stručnjaka u proučavanju glagoljice (o čemu svjedoči i popis literature), ova je knjiga prva koja i riječju i slikom otvara sva područja

na kojima je hrvatska glagoljica bila u uporabi, dokumentira ih najvažnijim primjerima, nastojeći popularizirati i promicati rezultate znanosti. Već pogled u kazalo (Gdje je što) otkriva vremensku i prostornu, sadržaj-

nu i tematsku širinu, a bilo koja od stranica uvjerit će vas da su priređivači knjige, fragmentirajući raznovrsne obavijesti II riječi i slici, nastojali širom otvoriti svojevrsnu paletu, mozaik kojim se stiže do cjelovitoga uvida. Pred vama je živa knjiga koja u našu svakodnevicu želi dozvati mnogobrojna značenja i vrijednosti tisućljetne hrvatske glagoljaške kulture, njene kontinuirane sveze sa svijetom, sve do današnjih dana, kad je s pravom smatramo jednim od simbola našega naroda i zemlje. S. L.

12

Prvi

14 -fJa -lP-

dio -

PISMO I ZA HRVATE Glagoljsko pismo sastavljeno je u drugoj polovici IX. stoljeća za Slavene u Moravskoj. Glagoljica je .. fonološko pismo: ona fiksira glasovni sustav onoga južnoslavenskoga jezika kojemu je u osnovi jedno od bugarsko-makedonskih narječja, najvjerojatnije iz okolice Soluna. U glagoljici svako slovo ima svoje ime i brojevnu vrijednost: AZ"b = 1, Buky = 2, Vedi = 3, itd. • GLAGOUICA -

POSVE NOVO PISMO

o postanku i genezi glagoljice nastale su mnoge teorije i joS uvijek nastaju. U st ru ~ noj se javnosti do danas odr2alo miSIjenje da je glagoljica posve novo pismo. da nije nastalo spontanim razvojem iz nekoga starijega sustavnoga pi sma. da se u njoj mogu samo naslući va t i tragovi nekih orijentalnih stilizacija i da je glagoljica djelo jednoga ~ovje k a . i to darovi toga filologa Konstant ina. monaSkim imenom Ći ril . rodom iz Soluna.

• RASPROSTRANJENOST Glagoljica i slavensko bogoslu2je ukorijenili su se u Moravskoj. LeSkoj. Panoniji. Bugarskoj. Makedoniji. Bosni i. dakako. u Hrvatskoj. Ima dokaza da su se i u Rusiji u prvo vrijeme crkveni tekstovi prepisivali iz glagoljskih matica. S XII. stoljećem glagoljsko je pismo uglavnom iS~ezlo iz svih zemalja - osim iz Hrvatske. Obnovljeno je joS samo u LeSkoj u XIV. stoljeću . i to uz pomoć hrvatskih glagoljaSa. Vladislav II. Jagiello je 1390. godine pozvao emauske glagoljaSe u Poljsku . Podigao im je Samostan sv. Kri2a u krakovskom predgrađu Kleparz. Glagoljica se ondje odr2ala do potkraj XV. stoljeća . ~

Rasprostiranje glagoljice od njezinih (prema B. Fu~iću)

po~etaka

u IX.

sto ljeću

G L AGO L JSKO P IS MO

• GLAGOUICA, OBLA I UGLATA (HRVATSKA), (prema J. Hammu) e o > e

lU

e lU OJ > E.Q ._ vl

• IMENA SLOVA

..... vl

lU

lU

1:0

OJ

OJ "o OJ

vl

lU

vl

Ll>

lU

.....

lU

.~

e :~

e

~

+-'

~

OJ

onJ

.~

:.=

'\.J "'"

az'b

ih

buky

~

2

vedi

no

3

v

v

glagoljQ

~

4

g

g

dobre

ub

5

d

d

a

a

b

b

eSlh

3

6

e

e

živeti

dtJ

7

Ž

ž

8

3

Cil z

z

z

dzelo

iH

zemlji

60

9

iže

qp~

10

&

20

rw

30

g, j .

d

k

k

m

m

kako

~

40

I!iI1I

l.ffirlIfoIJlllll>."U1IM\IU1dins m:

•

1IllJJ11\IJIIb1lltt!xY> .....' .. u.."

""''ii'..tna! iiiilll:~

r------------- - ----.. fon o logija - znanstvena disciplina koja proučava funkciju glasova u j ezičnom sustavu .. glagol ja~ - katolički sveće n ik koji se pri obredima sluti knj igama pisan ima (i t iskan ima) glagoljicom .. liturgija - bogoslutje; u kr~ćanstvu označuj e slut bu koj u netko obavlja u ime zajednice i za njeno dobro prema Bogu .. ortog rafij a -

pravil no pi sanje, pravopis

.. paleo grafija - pomoć n a povijesna znanost koja se bavi p ro učavanj em postanka i razvoja pisma (č i tanje teksta, o d ređi vanje vremena i mjesta nastanka pisa nog spomenika)

4

Prvi dio -

GLAGO L JSKO PISMO

• RAZVOJ I TIPOVI GLAGOLJSKOG PISMA

• LIGATURE (SPOJENICE) Osobit su na1O'

~llr ttiL· '~.YI!"~~'Jo1Vl rnVMllb:)'đ \,(';-~ Kf"Ifii1UtĐldhl ;u!n,lldhK~.Mt :K'I ~ilb1),klJS'~:lt·'t\, ~(t~tuJl'rltl'3

1ftI}lI/K.)oli.1"hM".f:Mt}hII!~lIll":Wru 1f'o1HWlIllhl6:.Dr"/M;trtu(U udl'l Novi Vinodolski

Marti nac prepi sao u cijelosti . Opis brutalne as irske najezde na Lidovski grad Bet uliju Marti nac je opisao kao »Liv odjek suvremene hrvats~e stvarnosti« (Hercigonja ). Opis je vi5e puta objavlj ivan .

• IZ IZVORN IKA: U du hu ta da5 njega k r5ća n skg g a s h vać anja da Turci potjeCu od Izmail a (Z mai la), prema Biblij i sina A brahama i njegove slu5kinje Agare, Mart inac pripov ij eda: v vremena naSa, jute dvigoSe Turci sući ot iSćedija [roda] Zmaila, sina Agari rab inje Avramlje, proti vsej vseljenej [vasione] zemalj. I obujamSi vsu GrCiju i Bulganju, Bosnu iRabaniju, nalegoSe na jazik [narod] hrvatski posilajući zastupi [Let e] velike; vojvode silne tvorahu brani [zametahu bojeve] mnogije splkom hrstjanskim, pobijajući se na poljih i na pasih [prije lazima] i na brodih vod [na prijelazima voda, rijeka] . Tagda te robljahu vse zemlje hrvatske i slovinske do Save i Drave date do Gore Zap rte [Mos lavine] vse te

3.

LITURGIJSKI

TEKSTOVI·

BREVIJARI

• .J,

·mi·

47

• UUBUANSKI HOMILIJAR - osnovni podatci Dva lista pergamene, veliCina 31,5 - 31,7 x 23,4 - 23 cm. Luva se u Ljubljani (NUK, Ms 368/5) Homiliarum Labacense. Sadrži Citanja 1., 2. i 3. nedjelje posta s responzorijima i homilijama sv. Grgura pape i sv. Bede . Opi sa o i tekst priredio diplomatiCki i kriti Cki s faksimilom Zor 1997, .bL- .dl. (=12-15).

BREVIJAR VIDA OMI~UANINA, g. 1396 vremene Tatarov i Gotov i Atele neCistivih . Let gospodnjih 1493.

• OBJAVA Objavljeno je fototipsko izdanje II. novljanskog brevijara s bibliografijom tekstova; II. novljanski brevijar. Hrva tskoglagoljski rukopis iz 1495. godine, Lupni arhiv Novi Vinodolsk i, Fototipsko izdanje . Uvod. Bibliografija. Marija Pantelić - Anica Nazor, Staroslavenski institut - Turistkomerc, Zagreb 1977.

Jedan od najvrednijih rukopisa Po bogatstvu i duljini biblijskih tekstova i po cjelovitim starozavjetnim biblijskim knjigama brevijar pripada najvrednijim hrvatskim glagoljskim rukopisima. r- --- -- -- -- - - - -- - - -- - - - - - -- - - - - - - - - , ,, ,,, ,,, ,

,,, ,, ,

,

IDm~9-.:hi, ~l!m 'fl'~

i,

!'

I

UUBUANSKI HOMILIJAR, prVd polovicd

XII I.

Dio brevijara (po nekima mogao bi biti dio .. homilijara). U NUK je dospio s ostavštinom barona Lige Zoisa (1747. - 1819.), bibliofila i mecene, koji je bio »izvježban za čitanje glagoljskih i ćirilskih tekstova «. Pisan je glagoljicom prijela znoga razdoblja.

r-------------------

I I

:

. . homilijar zbirka propovjedi (homilija) kojima se tuma(i nek i stavak Svetoga pisma

- -" l: .~

" ~,, WITl!J.'lnll u! . t,.· '.

st

Na glagoljici prijelaznoga razdoblja

'llii'ttnthJ;aV! .

ihl?4l'D.~

I . . Dn 1..... Lnnm: j dJ'd. .

':'

. '

:lj"".!!

i

lJII'ir:,) '.P~ IDJ'I~

"__ ~·!!f!ID.~~1_P.':l-'_~!:~!.tJti!tij U neku ruku smatra se hrvatskoglagoljskom Biblijom (u glagoljskim misalima i brevijarima očuvala se gotovo polovica Biblije). To su pokazala istraživanja češkoga teologa i paleoslavista Josefa Vajsa, koji je ponajviše proučavao biblijske tekstove u hrvatskim glagoljskim liturgijskim knjigama.

Drugi

48 ·.1,·dl·

dio

-

GLAGOLJICA

RUKOM

1"'--- -- - - - -- - ----- ------- -- ------- -- .,

i;(.

r-----------------~ . ----------------- ~ --- -- - -- - -- -- -- - -- --- - ---- -7 - --

JOUO!l ill .

, :

:

!

!":r

PISANA

... -- - --:

H-lrfD!Il,inL~~!J ~ ~~~ oVUIDlM!J'l~ .. -=JI

'o

, ro . .

! ;~ :

~ ';-

," ' ~>. '"

\,

, '.

~!Đ lfJjIl9J}d~;:q

: ! , ~\

lj.1~ ~

: I

,; . : ":S>

~

::., .....

: lr. "~ot:: 'i

'j

Ubl.\.inmrruml

I

_- ,

___

I

~------t:1 -rnmUhBM ~lbTi r

llmr9 ~h'rlJiJorll i,w~

{) Simboli evanđelista: krilati lav je znak sv . Marka. orao sv. Ivana. kri lati vol sv . Luke ..

Pisao ga je pisac Vid iz Omišlja na otoku Krku za crkvu (svetoga Bertolomeja) u Roču u Istri. počeo je pisati ll. ožujka 1396. godine na vlastitoj pergameni za cijenu pola marke i dva solda po »kvaderni« (zapravo po kvintemu). Te je podatke naveo i sam pisac (f. 8). Ukrašen je lijepim latini čkim, glagoljskim i ponekim ćirilskim inicijalima i malobrojnim minijaturama, koje »živo« podsjećaju na minijature u bosanskim ćirils kim rukopisima. To su četiri simbola eva nđ elis ta na kojima su natpisi upisani ćirilicom (uncijalnom): SVETI LUKA; SVETI IVAN. Lijep primjer prožimanja dvaju starih pisama: glagoljskoga

• BREVIJAR VIDA OMI~UANINA - osnovni podatci l Jj'

Pisa n na pergameni, 468 folija, veliCin a 35 x 27 cm . Tetak je o ko 10 kg. Luva se u BeCu u A ust rijskoj naciona lnoj knjitn ici (Čl NB, Cod . Slav. 3) Sadrti Proprium de tempore, dakle uz rubrike i mo litve uglavnom biblijska Lita nja.

jj

:lnovnllimJP·VJ)lmO>lID'JIIb ,h Ill"llb

DOIJilb)llI"BllIH (~limI. ,il.S1)~bŽo1l ' ' -\ >.f.~ -"'jptuIinrn VlllbuDumlbJI

I ;.;:.,1-\ I UD,hlll:l' 'lf"'lUrn:w:JYl\ ! ~EII 3Ihu'~dJ !Jll.Il'itWdlf,t

• ~hlIolll!'i!lll\JqJBlInB'J1Il! / II!IWBJJI !lVIAU· l!ilII9IUl1ll~riI~'ta.

e

i '~.'hWJ,f( l"o.h!P·

m..y

li)\ 'hWHml\l~ i.II lHf]ll1J

~,,'8-.BIIIlII3.'l · I\lIWJI"HIIlIlI l'J(ilHn.ull'JlljlH uu,huJ:)-

OlIM1'tlfoolf'w.'1It'nmll ' ,hl""

.... __ ll · UOVmuUI.

kl'1J'lI:lIlu,hIU)lIlIIB>IID,hlu:)L:II,l!.db

: )'JIf'IPII ·.;o;hJI\H ~f~1 v:J1l1.1b:I!"HIUl

- .'J

llDoIIUUll1i,')oII'.f}tooIonnJIm;H II\lIIIJJl U.

,h\lll:JIJhH\':I(1tiIDlIlllllW1l'lturih ~1"JIlliT »ti·1l!IIV.1lJIlm I":lI/lIth1o:l \Ill:! U l!tb\l:l6llb,LtniolOOU' ILWJ·

'1flllll1rua IHI

''4'')

1Ib.'IJ)I>\\:J1II;I WIll iflJJJ!"o.lIlD 1'3 . JfiH" Uu:xIIlII OIl,hlll:l' Wllt:lXnh I"Jsmmdb:J dbL'UDll~' »dbS:Jh

3lIUHI,I\ .v:ruOo;h'vim./,";illvr ,j,\>:J ~'" ~I!JI' IRWIDol!UIlI· llnD "'.9 IIlI,hI'.Il§!II'J lU( IlI:IJI!'Ibh 0IlJl""· l4,""UIlll' «lIm!~IJIIIW,l·

1rU

:ih - - -- ~:JIlU' b41 fIJ:ll\':JYlIA. rir.l;l

JMI'ZoiIt"1lblbllllMUIW\IIPl . ~\11l'ljJP y,h'i!d!JD,UI\lIIH·DbohhL ,ltv.lYlI3 :J1litj ml4ll~ Ulm~ !JLI(. \lW'J o1IWdIllhlII jI'l!'i'IIlll6I H Ub1iJ~" IWU:UI!IIIIIH IIbmun'l/U

lDl,b . ~inr.J'~iIiXI :jllP· IIllIMdtM:I.

. ~~\ •. 'f:o.'!;'

II~· ~.AlUlI 7IOII ' r..fll'JaD:J/"

"'1"'UUlIIJ1'H'd7o)Iil:Jl 'Jl!hI;tltl1Đ:J'"311/11J1{)i1/fmIB'~IJJI ;

JJbBt ' 1l1JMmUf.) ~1II~m}H ' ĐJJ!rruQUl

'UTIJ:Ir" W "u,vJIJrtp ' lI!u:mr",lllJit,

IlIIw.dtlll,dfi3 w;i'iI'Yorv!) IIJ1IU:!,d o,

1113 aM'!; I"H.I:.1W~ B''''IIUl~rttl//o

OOHYU YJIr:JUII.I,mn( IU"MIUHG/'"

'oY3!1u'lUHOll:r,IIr.J» 11l1nrulihllvlli

UII",i;1 Ulinrli 'fJI,:mll,hurJ lIJ11nnItJ '

'n"rrJUlIIf'N'J ' 1fnlJI'''' pt !lIJP-) ,r1fJa :lYl1ufb.oJ :9,":1Hilla ·,f1.ilJinr.r;t1JlJB

dt- lr.MiJ:JHIJIJlJ,JWH UIn'lJ,wiJlhJj '

J'

I" nrr.nr.lIlIl,;"wll:J 1I"11~ lUlilllw UJlIJII IIMIlJ11U31111I!DJJbilllbHUlI:JOII

:!V,h vrt'rr.vIlUUIYJ :mlll~HIM":~

WJUIllIh\ :1011. MlfJ

I

, :,

,

Hro1blU/tn" 7iJII

nn:I\\ll' HWW'J UUa:lI"M ' WII V ,

:.rlJll~'rl~)'H;mttnjfli3 mV/A ' NUkl IJIlltllI!l VilW'

Apokrif prikazuje suđenje Isusu, njegovu smrt i uskrsnuće, potom Kristov silazak m eđu duše starozavjetnih pravednika. Preveden je s latinskoga na staroslavenski najkasnije u X. stoljeću, vjerojatno negdje u Hrvatskoji a odatle je prešao u is točne slavenske književnosti. Zapravo su u njemu u jedinstveno djelo objedinjena prvotno d va samostalna djela: Pilatova djela (Gesta PilatD i Kristov sila-

zak nad pakao (Descensus Christi ad in feros).

',,'UlJiIIOni I,VollJ," HWl!OO vlb{ll!l »,"bHW3' mUl ' u1 W"W'ffi' IIlV..,( 'duro Vlll dnln mJ:l3 1D~I1DaJjnl1l~'

_ liM.. ' :1103 - IlI'D1lf)3110 1flJ)I'a n~

Prevedeno u Hrvatskoj

_ ,:

r 'M lJow,uYnb If,O,:lllltn "IDUJ:J8rllB- O!l'dtllllr/rl . ~;1ru3 I" JV. 'U;';\jIJ~\ 11t1f)~lbIi~'I/l'

EUn""Ul3 3;,-La.nIl!Jlj1l·r' 1.i\li1o l,.t:lB· .I'I3'OOn:1 VOJl • ';rlilffrJ>unnuCJ ulrJIiInvelrlio I"dfilfll>' ·,ff,""I'JUlF. Vul1,unrlli!r'WI ' Wi,I ~ 'llu" 'wltl' d1J~ n"'J. hv.:IlIlJIHlIlJllrill:) dfm V..I,,',;1VJ:TlilJD l !IJ,lI>lIB'il'/;'tf. , 311W I'':JlIRI:ml(' rl/iHR"lrIlIJ:WlIlJ Ilul"dRtJ!JOOIH' i,,:JjjIOl!l" :JPlIsd!J 3 BUJIJI, "" u1lll6l0J:J :Jl"flt1sl"ll p.

11Ilf)r'"WIP''I>'~ufi:)

Tekla ne uzvrati ljubav, osudi~e je - baciti zvijerima Privezu je na ljutu lavicu da je razdere, a lavica Tekli pOLne I.izati noge (g lagoljski odlomak zavr~ava tim prizorom). Zbog vjere prelivjela je mnoge ku~nje. Napokon su je pustili i ona se povukla u planinsku spilju blizu Seleukije, luke Antiohije u Siriji gdje je doZivjela duboku starost. Nestala je u rasjelini stijene koja se bila rastvorila da je primi. Slovila je kao iscjel iteljica, a po predaji Tekla je prva kr~ćanska mULenica . Prizori mULeni~tva prikazuju je gdje sjedi u areni svezana za stup, okrulena zvijerima ili svezana za dva bika (Hall 1991:

• PRILA Kad je Isus, si~av~i u li mb (pretpakao), oslobodio sinove starca Simeona - Lucija i Ka ri na - oni, na zahtjev velikih svećenika Ane i Kajfe, te Nikodema farizeja i Liana Velikoga vijeća lidovske skup~tine u Jeruzalemu, Josipa i Gamalijela pismeno izvje~tavaju, kako se to dogodi lo. U tamu podzemlja, u kojoj su se nalazi li Lucije i Ka rin zajedno s drugim du~ama, pojavilo se svjetlo . Ono je navje~talo Kristov dolazak. Pravednici su se radovali, a sotona i pakao paniLno su se prestra~ili, pa svojim sluZbenicima na ređuju da sprijeLe Kristov dolazak ... Tu pOLinje glagoljski Akademijin fragment 32c: Naređuj e se da se zatvore vrata pristra,naja midena i zatvori Zelezne zabijte i usilno [snalno] protivite se da ne budet udrZe strani udrZanija na,ego [da ne bismo bil i zarobljeni mi koji drlimo roblje]. Sija [ovaj Ze s/i)av,e mnoZstvo svetih prorok, glasom radostnim re,e [reko~e] k paklu: Otvorite vrata i vazmite se, vrata veCnaja, i vnidet cesar slavi..

• OBJAVA Tekst Akademijina fragmenta (Fragm. glag. 32c) objavio je ~tefanić sa suradnicima 1969. (146-148).

333)

APOKRIF O JOSIPU PREKRASNOM (PRAVEDNOM)

• NI KODEMOVO EVANDEUE - osnovn i podatci Najstariji prijepis Nikodemova evanđelja (iz Pilatovi h djela) OLuvao se u vrlo o ~teće n i m glagoljskim Pazinskim fragmentima iz POL. XIV. st. (Arh iv HAZU , Fragm . glag . 90g-h). Kristov silazak nad pakao u hrvatskoj je knjilevnosti zastup ljen samo s jednim r glagoljskim odlomkom iz XV. stoljeca (Arhiv HAZU, Fragm . glag . 32c).

PISANA

Cjelovit tekst danas je u Oxfordu Ovaj popularni spis koji se pripisuje Efremu Sirinu, sirskomu književniku i propovjedniku iz IV. st" rano je ušao, u hrva tskoglagoljske rukopise, • OSNOVNI PODATCI Od lomci o Josipu pojavljuju se kao apokrifne dopune (interpolacije) u starozavjetnoj biblijskoj knjizi Postanka (Geneze) u Brevijaru Vida Omi)ljanina iz 1396. godine (Wien, ONB, Cod . slav. 3, f. 177-181) Cjelovit tekst apokrifa nalazi se u glagoljskome Oxfordskorh zborniku (Can. li t. 4 14) iz XV st. kao (tenije prekrasnoga muZa i sveta Cio veka Osipa iz kojeg prenosimo Josipov plaC na grobu majke Rahele.

• PRI L A Josipa, starijega sina prestarago muZa patrijarha Jakova i njegove druge len e Rahele, mrzila su mnogobrojna braća (u glagoljskom tekstu bratja zver kako zvir divji), jer je bio najmiliji OLev sin, pa su ga prodala za dvadeset srebrnika

,r------------------I

:

. . f o lio-fo rmat format knj ige/ rukopisa u vel i(ini presavijenoga arka

5 .

trgovcima, koj i ga odvedu u Egipat, a ocu braća pokažu Josipovu pisanu [~arenu ] haljinu umo(enu u krv zak lana ozleta. Kad trgovci dojdoSe do mesta Predroma kadi bi grob Rahili [Josipove majke Rahe le] Josip tek [potekav~i, pot r(av~i] pade na grob i vzdvig glas svoj i vsplaka se sa sizami vapjaSe v goresti [gor( inil duSe svoje govore: Ovo Rahilo, Rahilo, mati moja, vstani ot zemlje i vij [vidi l Osipa koga si ljubila C'a njemu bi. Ovo pleniki [p ljen iteljil vedu me rukami predana kako zlolinea rukami tujih [tuđihl. Tako bratja moja naga me prodaSe v Ejupt [Egipatl i Jakov, otae moj, toga ne vi [ne znal kako ja prodan jesam. Otvori mi, mati moja, i primi me v grob svoj i budi grob tvoj tako mani tako i tebi i primi, Rahilo, '"ledo svoje da ne rabotajet do smrti tujim ... Primi, Rahilo, lisenago ot Jakova kako i ot tebe liSen bih. O Rahilo, Rahilo, ne sliSiSi li glasa sina svojego Osipa i ne hoćeSi mene prijati [primitil jako [kako] vazvah, glasa mojego ne sliSa. Ovo sada paki te prizivam i ti mene ne h o ćeS sliSati da umru sada nad grobom tvojim, da na tuju zemlju ne idu kako zlolinac. • Da lje se nastavlja sad ržaj v i ~e il i manje jednak priCi u Bibliji (Postanak 37, 39-49)

·db .[fi.

APOKRIFI

57

• ANDRIJA I MATEJ U GRADU UUDOZDERA - osnovni podatci Na staroslavenski jezik preveden je do XII. sto lj eća . Vrl o je pro~ i re n u ć iril s k i m rukopisima - bugarskim, srpsk im i ruskim, ( ak i u v i~e prijepisa, ~to znaLi da se prevod io, ( itao i mnogo prepisivao u slavenskim knji ževnostima . Tkonski zbornik, XVI. st., Zagreb, Arh iv HAZU, IVa 120 .

, I

I (

l

• OBJAV E Odlomke iz Oxfordskoga zbornika objavio je ~tefanić sa su rad nicima, 1969. (str. 174-179). Cjelovit je tekst istražio i riti(ki priredio u lati ni(koj tra nsliteraciji Brat ul ić 1972.

*'

_~= ....~~

ANDRIJA I MATEJ U GRADU UUDOLDERA

o »človekojadcima « Spis u kojem se opisuju doživljaji apostola Andrije i Mateja medu legendarnim ljudožd erima' nastao je na grčkom jeziku i doživio mnoge prerad e i prijevod e. U hrvatskoj književnosti Djela Andrije i _\.1ateja pred stavljena su u d va glagoljska zbornika: potpuni u Berčićevu zborniku 5 iz XV. stolj eća (f. 34-41 v) i vrlo nepotpun u Tkonskom zborniku iz XVI. stoljeća (f. 90 v-94v). • PRILA V ono vreme apostoli beSe vsi sabrani k Isusu i razdelahu strani da gre vsaki v stranu kamo komu dopade treb. Pade ze treb Matijev pojti jemu v stranu C'lovekojadac. Ljudije is grada togo kruha ne jidihu ni vode pjahu, ner jadihu pit [mesolC'loveC'asku i njih krv pjahu [ ... 1 Matiju priSadSi v grad a, jaSe ga grajane ti i zneSe jemu oli i napasSe ga, posadiSe ga v tamnicu i daSe jemu travu jisti .. . Matej se u tamnici moli Bogu da ga ne ostavi: ne predaj me v smrt siju gorkuju. Dvadeset i sedmi dan Matejeva t amnovanja i tri dana prije nego ~to su ga ljudOžderi kan ili pojesti po~alje Isus Andrij u da mu pomogne. Ovaj nevidljiv ulazi u grad, pa u t amnicu, izlju bi se s Matejem i iz tam nice izvede Mateja i muti 749, a Zen 40 tere 9. Andrija ostaje među lj udOžderima koji ga tri dana vuku po gradskim ulicama, a svake ga ve(eri izranjena odvode u tamn icu. T reće noći javi se Andriji Kri st i iscijel i mu ra ne. Kako bi kaznio ljudoždere zbog njihove okrutnosti, Andrija zapovjedi kamenom kipu da poene izbacivati vodu. Oni ne uspijevaju umaknuti buj ici pa u nevolji zamo le An driju da im se smil uje, ~ to Andrija i uLini. ~tovi~e An drija na njihovu molbu ostane s njima jo~ sedam dana da ih vjeri pou(ava.

___________ r- . _ .......__ ~ ___~

• OBJAVE Potpun tekst objavi la je Biserka Graba r 1967. godine, a odlomke iz Ber(ića ~tefanić sa suradnicima 1969. (133 - 137).

DJELA APOSTOLA PETRA I ANDRIJE Danas jedini poznati potpuni slavenski tekst Tekst je zapravo svojevrstan apostolski roman, a sadržajem se nadovezuje na Djela Andrije i Ma teja u gradu ljudoždera, što pokazuje sam početa k: V

oni dni izide apostol Hrstov Andrej iz grada člove­ kojada c. S grčkoga je p reved en na staroslavenski ne mnogo prije XIV. s toljeća . Prijevod se očuvao samo u tri p rijepisa: u dva ruska ćirilska (oba nepotpuna) i jednom hrva tskoglagoljskom (potpun) u Žgombićevu zborniku iz XVI. stoljeća kao Čteni­ je svetago Andreja apustola (f. 100-106). • IDE NTIFI KACIJA, OBJAVA Identificira la ga je i 1967. objavi la B. Grabar. Pokazala je da je na prijevodu radio ne samo dobar poznava lac grLkoga jezika nego tako vrstan prevodilac da se njegov prijevod može u stanovitom smislu sma trati poku~ajem samostalnoga knj iževnoga ostvarenja. Hrvatskoglagoljski tekst jedini je danas poznati potpuni slavenski tekst toga djela. Dijelove apokrifa objavio je ~tefanić sa su radnicima 1969 . (138-141).

Po~etak apokrifa o Andriji i Mateju u gradu ljudoždera u Tkonskom zborniku (f. 90' )

58

-Ub -dl-

Drugi

dio

-

G L AGOLJ I CA

R UK OM

P I SANA

Isuhrsta i apustol jega velju ti, velblude, da projde,i skoze u)/ iglenije. I tudje [odmahJ projde do o(iju. Dalje od o(iju deva nije proSla, jer Onisipor nije bio krSten. Zato on pozove Petra u svoj dom da po(ine . Vnido,e i bi noć i krsti se v toj noći 80 i 8 du, v domu jega.

PSEUDO-TOMINO EVANĐEUE

o Isusovu djetinjstvu

Potetak Djela apostola Petra i Andrije u Lgombićevu zborniku, Zagreb, Arhiv HAZU (VII 30, f. 100)

• PRICA

Potetak Pseudo-Tomina evanđelja,

Zagreb, Arhiv HAZU (Fragm . glag . 99)

Andrija se tuti bratu Petru: na mnogo zla mi stvon!:e mute ti grada togo. Vla(i,e me tri dni jako okrvavi)e stagni [uliceJ grada togo. Apokrif pripovijeda o djelima apostola Petra i brata mu Andrije u gradu barbara, gdje su (udesima obraćali narod na krSćanstvo. Kad, na primjer, gradski poglavari (uju da će apostoli doći u njihov grad, nastoje ih sprije(iti, pa, mis l eći da apostoli neće htjeti proći kraj gole tene, oni postave na gradska vrata golu bludnicu. Na Andrijinu molitvu s neba sleti arhanđeo Mihael, uhvati bludnicu za kosu, digne je u zrak i apostoli uđu u grad, (ine (udesa i na krSćanstvo obraćaju građane. U gradu je Livio (ovjek bogat velmi imenem Onisipor, koji je apostolima rekao da će u njihova Boga vjerovati ako sam bude mogao (initi znamenja koja oni (ine. Andrija mu kate da će ih moći (initi odrekne li se svega svojega imanja, tene i (ed svojih. Onisipor se na to napini jarosti i konopom stegne Andrijino grlo vukući ga i bijući. Kad to vidi Petar, zatrati od Onisipora da prestane mu(iti Andriju i kate mu: Az jedinaju govoru, da je laglje velbludu [devij skozi u)/ igleni projti nego li bogatomu v cesarstvo botje vniti. Onisipor se opet razjari i stavi Petra na muke kao i Andriju govoreći : Ne vhodi velblud skozi u,i igleni. Ako li stvon!:i nje Cudo, veruju v Boga tvoga ne li az sam, na i vas grad. Ako li ne stvon!:i, to zloju semrtiju umorim te po srede grada togo. Petar se pomoli Bogu, koji mu u liku dvanaestogodiSnjaka poSalje poruku da prinese t se igla i pripelja se velblud. Dijete donese iglu i dovede devu nasred grada i be,e se sa,lo mnotastvo ljudi [ ... JI otvorista se u,i igli i bi)e jako vrata velija i projde velblud. Narod se (udom (udio, a Onisipor je joS tratio da se donese druga ig la, deva i na devi greSna (skvrna) tena. Kroz iglene uSi, koje se otvoriSe, prođe deva i na njoj tena: lotvorista se u)/ Igli i projde velblul skozi. Onisipor usklikne: Velik jest Bog Petrov i Andrejov. Veruju, veruju v njega. Petru re(e: Petre imam vinograde mnogU·e, imam sela mnoga, Cetrdeset i devet liter zlata i srebra i rabov mnogo. Razdam imen 'je moje ni)ćim, rabi moje osvoboju [oslobodit ću], ako stvoru jedino Cudo kako vi tvorite. Glas s neba re(e Petru: Reci njemu tvoriti, a Petar re (e Onisiporu: Tvori kako i mi tvarima. On stane pred devu i re(e: V ime

Ovaj apokrifni spis naziva se i Tomino evanđelje djetinjstva, a pripovijeda o Isusovu djetinjstvu i dječaštvu (mladenstvu), o dijelu Isusova života o kojem u kanonskim evanđeljima nema ni spomena. Nepoznati ga je autor pripisao (podmetnuo) apostolu Tomi kako bi svom djelu priskrbio apostolski autoritet. Na staroslavenski je preveden s grčkoga u Bugarskoj već u X. ili početkom XI. stoljeća i očuvao se u mnogim ćirilskim prijepisima. U hrvatskoj književnosti poznat je samo po jednom malom glagoljskom fragmentu koji sadrži otprilike sedminu od ukupnoga sadržaja (glave: V., VL, VLa i prvi odjeljak VII. - prema podjeli u izdanjima grčkoga teksta). U njemu je ispripovijedana epizoda o dječaku Isusu i UČitelju Zakeju, koji je trebao podučavati Isusa, ali se pokazalo da Zakej nije dorastao Isusu. • SUDBINA RUKOPISA Fragment je iz polovice XV stoljeća, poneSto oStećen list papira (Arhiv HAZU, Fragm . glag. 99, vel. 18 x 12 cm), koji

5.

APOKRIF I

·db·lJu·

59

je vjerojatno istrgnut iz nekoga zbornika. Otkrio ga je Stjepan IvSić prilijepljena na posljednjem listu primjerka senjskoga glagoljskoga tiskanoga Korizmenjaka iz 1508 . godine, koji se Cuva u knjižnici HAZU .

• IZ IZVO RN IKA: U(itelj te jeter [neki] be imenem Zakhej stoje tu i s/Jsa Isusa i (udi se zela jako otro(e si [dijete ovo] takova glagoljaSe. Ne po mnozeh te dneh pnsad Zakhej ka Osipu glagolje: jako mudra detića imaSi. Gredi, predaj mi i [ga] da naviknet knjigi, az [ja] te nau(u i knjigam i vsemu nastavljeniju jete listi jemu vse starce jako pradedi i otce, ljubiti s krotostiju i vse svrstniki [drugovi] jega, bojati te se i sramovati se roditelj da i on ot svojih (ed budet vzgljubljen. (Dio iz VI. glave, Grabar 1969: 227).

se [ovo] ka ocu svojemu

• OBJ AVA Fragment je kritiCki priredila B. Grabar 1969. godine .

PROTO EVANĐEUE JAKOVU EVO Marijino i Isusovo djetinjstvo Među

apokrifnim evanđeljima česta su evanđelja u kojima se opisuje Marijino i Isusovo djetinjstvo, muka i Kristova smrt kao i događaji oko Marijine smrti. Ovo, koje se naziva i Pseudo-Jakovljevo e vanđelje, pripovijeda opširno o Marijinu rođenju, njezinu djetinjstvu i djevojaštvu, o boravku u hramu, o zarukama s Josipom i o anđelovu navještenju, o putu u Betlehem, kamo su Josip i Marija išli da se popišu prema zapovijedi cara Augusta. Apokrif je nastao u II. stoljeću na grčkom jeziku, a na staroslavenski jezik preveden je najkasnije do XII. stoljeća. Prijevod je poznat u brojnim ći­ rilskim prijepisirna, a u hrvatskoglagoljskoj književnosti očuvala su se samo dva odlomka u brevijarskim čitanjima . Odlomak u rukopisnom brevijaru zagrebačke Metropolitane iz 1442. godine (MR 161) i u tiskanom Baromićevu brevijanz iz 1493. godine, sadrži početak apokrifa i čita se na blagdan Marijina začeća 8. prosinca. Drugi odlomak govori o Isusovu rođenju i dolazi u čitanjima na Božić u Ljubljanskom (Beramskom) brevijanz iz XV. stoljeća. • PRILA Na pola puta Marija osjeti trudove i reCe Josipu : Sasadi me sa asie te [magarca] jako sućeje va mne nudit me iziti. I kad je Josip skinuo Mariju s magarca, obrete te abije tu vrtap [spilju], iako je mjesto bilo pusto, i u spilju uvede Mariju. Josip uspije pronaći babicu Jevrejku (babu Jevrejaninju), koja ga upita : tko je ta Sto rađa u spilji . Josip odgovara: Obru(enaja mi tena [tj. zaruCnica], na nest mi tena. Se [ovo] te jete ratdajet sveto od Duha Sveta zaletje imat. I kad je babica s Josipom doSla vide mladenac sasuć sasac Marije

matere svoje i vzapi glagoljući: Velik mne dan danas, jako videh (udo navoje. Na povratku babica ispripovjedi nekoj Salomi Cudo, koje je vidjela: da je djevica rodi la! Saloma ne povjeruje, pa je babica povede u spilju i ondje Saloma ugleda Mariju s djetetom. Isti tren osjeti da joj se ruka ukoCi la za kaznu Sto nije povjerovala. Saloma se pomoli Bogu i on joj poSalje anđela , koji zatraži da ruku prinese djetetu da je iscijeli. Saloma posiuSa i ozdravi (tu prestaje tekst glagoljskoga odlomka iz Ljubljanskoga brevijara i brevijara u Britanskom muzeju). Dalje se u apokrifu ukratko pripovijeda o dolasku i poklonu sv. Triju kraljeva (maga), o ubojstvu Zaharije, oca Ivana Krstitelja.

• OBJ AVE Tekst iz Ljubljanskoga (Beramskoga) brevijara objavljivan je viSe puta (prvi put 1903 . godine), a tekst obaju glagoljskih fragmenata objavio je Vjekoslav $tefanić sa suradnicima 1969 (142 - 145)

APOKRIF O MARIJINOJ (BOGORODiČiNOJ) SMRTI Nadahnuće

slikarima

Spis opisuje Marijinu smrt, njezino uznesenje na nebo i čudesa koja su se tom prigodom zbivala. Na Zapadu je poznat kao Transitus Mariae, a u starijoj slavenskoj literaturi kao Uspenije (usnuće, smrt) Bogorodice. S grčkoga je preveden na staroslavenski negdje do XII. stoljeća . Najstariji očuvani fragment je ruski crkvenoslavenski iz XII. stoljeća . U ći­ rilskim rukopisima javlja se u mnogim prijepisirna. Apokrif je obilato nadahnjivao staro slikarstvo u prikazu Marijine smrti, osobito u istočnoj ikonografiji. • PRILA U oč i Marijine smrti doSli su na ispraćaj svi apostoli, doneseni na ob lacima s raznih strana svijeta . Kada izide presveta duSa Gospojina, tada se vas grad Jerusolim napini blage vanje, a

if Rođenje Isusovo, drvorez iz uraSke tiskare

60

Drugi

+(J1 +

dio

-

G L AGOLJ I CA

R UK OM

P I SANA

PAVLOVA VIZIJA (APOKALIPSA) Popularna u mnogim književnostima Taj je apokrifni spis nastao navodno već u IV. stoljeću na grčkom jeziku. Vizija je bila vrlo popularna u mnogim književnostima Bliskoga istoka i Europe (aluzije na nju mogu se naći u Danteovu Paklu, II. pjevanje). Rano je prevedena na crkvenoslavenski jezik, pa se nalazi u ruskim, bugarskim i srpskim rukopisima. U hrvatskoj književnosti puna verzija poznata je samo u glagoljskom Oxfordskom z borniku Can. lit. 414 iz XV. stoljeća, gdje dolazi kao Čtenije svetago Pavla aptlstola (f. la-7d). Kraća verzija nalazi se u više glagoljskih rukopisa i prevedena je vjerojatno s latinskoga. • PR i ČA Puna verzija pripovijeda kako anđeli privode duSe umrlih pred sud bOLji, a jedan anđeo vod i Pavla da vidi suđenje duSama, kao i boraviSte pravednih na nebu i grjeSnih u paklu . I kad su doSli na mjesto pravednika, Pavao kaLe: I vidih tu vrata i vidih 2 stipa zlata i b/hota pred njima 2 skritali [ploče] zlati / na stipu bia lffi!!:=m'QM , no

~fGD1hll1;J rI-rvtd.. ~;'Ih 'Mhni' ~ 1·....dT1T!H' 6Jf.... i ;p.;~:; . v.~)[..~m 'U"In:l~ Dllp~~ ~~j,m '\; !

::'1.;P' jih.rhP,h·SIJ"m-.:J2 rnI,l..i!b.I. H ,?,;1. "VUlJUT F'7~":nN' iijrrJ.11b

1Ib1l1t1.

.h:nmr''i',Jfilr.rJb'd J', ("fti,1fI1'J'if :J~1r .... -i;, bVJ"'r~.l!T-I"" ~~. 'f1TlItf!l mK!"'"" W'Tltrm l1c.p ll D8"'.1 fiB""r rro acurJUTrr ,/fpl"DIn

~ /"lhau!l ' rXI.tr.lWR1J"'''''''

Wgf~

'il:~ WM.,i.an',w.'[frJl.'1I1Il'l!lJ"

HI'9)1)UU.~ 1I1ro~J;r..

H.1i1D"J>:mtI'

'!!rJl,mv "I1W'I.J!r,j,

= ~'" Mfum:mrr.~J.

,If1Ub.."..qmn

..

B> se ne mogal vstati ili obrnuti. I kada otido)e vsi ot njego, tada pride k njemu jedna bludnica velmi krasna, jate jega paCe ljubveno k sebe pritiskati. objemljuCi i glagolati [govo riti] nestidljive riCi. Jat e sut paCe greh glagola ti. i jega telo rukami gibati. da bi se telo jega pohoteniju vtigalo [raspaljivalo] ili dviglo [diglo]. i sama na nj pohotiv)i legla bi. Na Cto bi bil uCinil vitez krepki Hrstov ili k komu bi se ognul. Jegote muke nesut mogli premoCi [svladati] da je da bi jega premogli pohotenijem piti. Potom te s vi)e nadahnjen bisi i ugnze jazik svoj zubi i pljunu krviju na nje obraz celujuCa. I tako vtigan 'je telesne pohoti s mnotstvom bolezni otigna.

• OBJAVA Hrvatske glagoljske tekstove Legende o sv. Pavlu Pustinjak u istratila je i objavila Vesna Badurina-StipCević 1992.

LUCI DAR S češkoga na hrvatski jezik Iz glagoljskih je rukopisa u hrvatsku (poučnu) književnost ušlo i ovo djelo enciklopedijskoga karaktera, svojevrsna pučka enciklopedija srednjovjekovnoga maglovitoga znanja o svijetu, svemiru i vjeri - iz: bogoslovlja, alkemije, magije, astronomije, kozmografije, meteorologije, geografije, gospodarstva, medicine itd. U glagoljske je rukopise ušao iz češkoga jezika. Na češki je jezik popularna kompilacija Lucidara bila prevedena s njemačkoga koncem XII. st. Obuhvatila je ukupno srednjovjekovno znanje iz spomenutih područja i doživjela je golem uspjeh; prevodila se, prerađivala i, nakon otkrića tiska,

objavljivala. Inače - u Europi se različita djela enciklopedijskoga karaktera javljaju već od poč. XII. st. pod nazivima Elucidarill1TI, Elucidarius i Lucidarius. Prvo je nastao Elucidarill1TI Honorija Augustodunensisa na latinskom jeziku kao teološki priručnik.

U hrvatskom je prijevodu zadržano mnogo če­ hizama, kao što su npr. gorkost, češki h orkos t, vrućina; vlast u značenju zemlja, kraj; poprslak, češki poprslek, zraka itd. • SUDBINA RUKOPISA Potpun tekst Lucidara nalazi se u dva glagoljska rukopisna zbornika Petnsovu iz 1468. godine i LgombiCevu iz XVI. st. OCuvano je jo~ nekoliko glagoljskih fragmenata. Sudeći po tome ~to je u geQgrafskom dijelu dodan podatak o Istri i UCki, koji nemaju ni njemaCki ni Ce5ki tekst, pretpostavlja se da je prevodilac bio iz Istre: Vaspet [opet] jest jedna last [zemlja] jate zavet se Istrija. I v toj zemlji jest jedna gora jat e zavet se latinski Olinfos jet e jest UCka i te gori visokost ide date [Cak] pod oblaki.

• PRILA Djelo je sastavljeno od dijaloga uCenik pita, a uCitelj odgovara. Na uCenikovo pitanje (39 .): koja je zemlja najbli2e raju, uCitelj odgovara: Kako nam Pismo [Sveto pismo] svedoCi da niktote v tivote tamo dojti motet, zaC sut okolu gori velike, v njih lete t zmije silnije i te branet da niktote tamo dojti motet. Poli toga letit 1 zemlja, ta imenujet se Indija. UCitelj op)imo govori o tri Indije. Za treCu Indiju kate: Pak jest jedna vlast [zemlja] v koj raste papar i ta jest pina gad [gmizavaca]. I kada ta papar bude zrel tada storet [stvore, uCine] veliki oganj i patar, kem te gadi zategnut i tako tada papar zberut i od toga ognja budet papar Crn, na od nature

6.

bivajet bel; a ti ljudi bivajut tivi nere [nego] do 8 let, a do tretoga leta det [djecu] imaju t. V tretoj Indije sut ljudi - ti su obratili peti napred, a prsti nazad i jimajut 80 prst na nogah i 80 na rukah. I ti ljudi imajut pasje glavi i odevajut se lesilemi hvosti [repovima] i jegda hotet glagolati [govoriti], tagda vijut kako psi glavami zavijaće [zavijajući]. Poli [pored] toga sut ljudi - ti su z mlada sedi, a na starosti lrni. Potom jesu jedni ljudi ki imaju jednu nogu, stupalo nogi te kako obod re~etni. I ti teku [t rće] tako brzo kako ptica leti. I kada sede na since, tada nad soboju ulini hlad i sen nogoju. I takoj sut jedni ljudi i ti imajut l rog na lele, a pod tem rogom jedno oko (Lgombićev zborn ik).

• OBJAVE Cj elovit tekst Lucidara iz Lgombićeva zbornika objavio je Ivan Mi lćetić 1904., a pojedine odlomke ~tefanić sa suradnicima 1969 . (34 5-353 ). Odnedavno se zna da na glagoljici postoji i kr aća redakcija Honorijeva Lucidara, koja je u hrvatskoj knjiLevnosti bila poznata samo po latinić~m prijepisu ~i benćanina Gverina Tihića iz 1533. god ine. Ta kraća redakcija otkrivena je u glagoljskom Sienskom zborniku iz pol. XV.st (Siena, BibI. comuna le, X VI. 13, f. 37c-59) SadrLi gl. XXIII. i poćetak (prvo pitanje) gl. XXIV. Sienski tekst pokazuje da su g l agolja~i preveli obje redakcije Honorijeva Elucidarija - njemaćku kompilaciju, sastavljenu za opće obrazovanje i latinsku redakciju, ućeno teolo~ko djelo. Tekst k raće redakcije objavila je A. Nazor 200 1.

čTEN'JE SVETAGO

MAVRA MU(:ENIKA

LEGENDE I VIZIJE

mirisima, polože u raku, potom u lađu i na raki nap i~u: Ovo je blateni Mavro ki prestavi se [preseli se, prem inu] ot sega veka, muku prijam za ime Hrstovo miseca novembra na 21. dan i va vrime cesara Nemerijana i kneza Celerijana v grade Rime. Kad se za to sazna, car zapovjedi da se lađa napuni lozom i odvede na duboko more te zapali s tijelom Mavrovim. Ali prije nego uneso~e jedan prut loze u l ađu, vsi konopi korabaljski od kraja sami odveza5e, a sidra se sama v/k05e [uvuko~eJ v korabalj prez vsake pomoći llovelaske. I obrati se korabalj v pulinu i napesta se obi jadri i pOla korabalj putovati ne imući v sebi ni jednoga Cloveka razve [osimJ telo blatenago Mavra. Kadi bi pristati tomu korablju, pod sami Porel grad prista. I sami se jadri doli kalasta [spust i ~e], a sidri se sami v more vrgosta. I poCe korabalj ta vele pretiho stati. APorelane uzri)e ga [opazi~e gaj i poCe5e ga vele moćno gledati Cudeći se, da ne mogahu v njem viditi ni jednoga mornara. Ča ulini5e PoreCane 7 Pojdo5e k gospodinu biskupu i poCe~e mu praviti [pripovijedati] ot toga korablja kako behu vidili olima svojima. Biskup zapovjedi da nekoliko redovn ika ode na l ađu i izvide ~to je u njoj. Oni nađo~e t ijelo blaženoga Mavra u rasko~noj raki i pismo uz njega . Kad je to ćuo gospodin biskup, tudje [smjestaj pojde sam s velikim plkom PoreCan ka onomu blatenomu telu. Oni uze~e tijelo blaženoga Mavra s velikim veseljem i po~tovanjem i odneso~e ga u grad Po reć i smjesti~e na ćasno mjesto i na tom mjestu sazida~e crkvu s imenom svetago Mavra muCenika [.J Dostojni behu PoreCane taka pastira imiti ki priplu [dop iovij k njim na vzvelilen'je i na spasenje njih.

• OBJ AV E Tekst

Porečki

svetac

Sveti Mavro od davnine se časti u Poreču u Istri, gdje se do 1354. godine čuvalo njegovo tijelo. O tome kako je tijelo dospjelo u Poreč pripovijeda jedna stara latinska legenda, koja je adaptirana ušla i Ll hrvatske glagoljske brevijare, a opširna legenda nalazi se u glagoljskom zborniku Berčićeve zbirke br. 5 iz XV. st. pod naslovom Čtenje svetago Ma vra mučenika: • PRi cA Botji hrstjane, ralite [udostojite se] poslu~ati, poslu5av~i razumeti. Hoću vam praviti [pripovijedati] mirakul ot blatenago Mavra mUlenika Botja. U vrijeme kad je carevao Marko Aurelije Numerijan (283 284), progonitelj hrstjanski i tantacijon njih [napast njihova]. blaLeni Mavar je pro~ao mnoge zemlje i mnoge obratio na vj eru Kristovu. Kad se na~ao u Rimu i kad je ćuo da je car zapovjedio da se traLe i hvataju kr~ćan i i dovedu preda nj ili pred Celerina , prefekta grada Rima, blaLeni se Mavro pobojao i pobjegao u goru, gdje je prebivao tri mjeseca ni jidući ni pijući. Kad se navr~ i treći mjesec, jedne većeri o ponoć i dođe k njemu anđeo BOLj i noseći zlatn i prut kojim taknu Mavra i reće mu : Vstani Mavre, ni tebe zabil gospodin Bog tvoj koga ti vsimi silami vzljubil jesi. Mavro dođe u Rim i ondje ga prepoznaju nemilostivci [nemi lostivi IjudiJ i privedu pred Celerina, koji ga nastoji skloniti da se odrekne Boga i Lrtvuje idolima . Kad mu to ne pođe za rukom, stavi Mavra na te~ke muke i dade mu odrubiti glavu , a anđeli odnesu Mavrovu du~u na nebo uz pjesmu i hvalu . U to su vrijeme u velikoj lađi u Rim do~ l i gosti ot zemlje Prugije, rod i znanci blatenago Mavra . Oni potajno o ponoć i uzmu Mavrovo tijelo da ga odvezu u grad gdje je rođen, pomaLU ga raznim

• p • rh' 71

op~irne

Legende o sv. Mavru objavio je u

ne~to

skraćenu opsegu ~tefanić sa suradnicima 1969 . (266-270), a

potpun tekst s op~irnom studijom objav ila je I. Petrović 1996 (347-370)

• »PORECKI IDENTITET« SVETOGA MAVRA Spornim se postavljalo pitanje identiteta sveca: je li on identi ćan s af ri ćkim monahom i rimskim mućenikom, u Rimu mućenim 284. godine pod carem M. Aurelijem Numerijanom ili je Mavro domaći biskup i mućen i k. Pitanje je poku~a l a r ije~it i Ivanka Petrović u temeljitoj stu diji o legendi u kojoj je obuhvatila cijel i »hagiografski dossier« svetoga Mavra. Pokazala je da hrvatski tekstovi nemaju »afrićkoga uvoda«, jer je izostavljena uvodna prića o Mavrovu kr~ćanskom odgoju, mladena~tvu i mona~tvu u Africi, a zavr~ni hrvatski dijelovi - translacija u Poreć i događaji nakon translacije - znatno su op~irniji od latinskih. To ~to hrvatski tekstovi »uopće ne prićaju legendu o afrićkom monah u Mavru « kao i to ~to imaju lijepu i op~irnu porećku translaciju, koja je u latinskim i talijanskim tekstovima spomenuta samo u jednoj rećenic i, Ivanka Petrović smatra da to pokazuje » porećki identitet i po rećku tradiciju sv. Mavra «, koja je ispripovijedana u hrvatskim glagoljskim tekstovima. Zato sveca naziva sv. Mavrom Pore ćk i m.

~ Sveti Mavro - mozaik u apsidi poreCke Eufrazijeve bazilike

Drugi

dio

-

GLAGOLJICA

RUKOM

PISANA

LEGENDA O MULENJU SVETOGA JURJA ~ Legenda

o mutenju sv.Jurja u rukopisu iz Phiflippsove zbirke

Legendarni i popularni ratnik i svetac Sveti Juraj jedan je od najpopularnijih svetaca u hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti. Prema kršćanskoj predaji on je legendarni ratnik, svetac i mučenik. Mučen je oko 303. godine u Kapadociji (Mala Azija) za Dioklecijanova progona kršća na. O njegovu mučenju i njegovim čudesima nastale su mnoge legende. Jurja grebu oštrim grebenima i na rane mu stavljaju sol; rastežu ga na kotaču; bacaju ga u kotao s rastopljenim olovom. Po nalogu sudca grada Silene (u Libiji) Dacijana (u glagoljskom rukopisu cesara Dadijana) konji vuku Jurja po gradu ili ga raščetvoruju. Juraj u svim mukama ostaje neozlij eđen. Na koncu mu krvnik odsiječe glavu, raskomada mu tijelo, udove mu baci u duboki bunar. Iz bunara anđeo vadi i odnosi Jurjevu glavu. Poznata je legenda o sv. Jurju i zmaju. Građani Silene daju zmaju za hranu po dvije ovce svaki dan. Kad ovce ponestanu, svaki mu ' dan žrtvuju mladića ili djevojku, koje su odabrali kockom. Kad kocka padne na kraljevu kćer, ona na putu u smrt susretne

• PRILA Legenda pripovijeda da je jedan (ovjek, trgovac iz Kapadokijske zemlje, imenom Juraj uzeo zlato i srebro i poSao caru Dadijanu (l). Kad je vidio da se Dadijan ruga Kristu, smjesta sve zlato i srebro razdijeli ubogima i uputi se prema carskoj pala(L Ondje vidi krSćane kako se muCe . Kad mu kažu da muku trpe za volju Božju, sam se uputi pred cara Dadijana, kaže mu da je krSćanin i da carevi bogovi ne vrijede niSta, na Sto Dadijan zapovjedi da ga stave na ljute muke: rastegnuti ga na raSIje i Sibati, ocat sa solju na rane nalijevati, konjskim strunama rane otirati, užarene ",eljezne cipele Jurju obuti i u tamnicu ga baciti . Odlomak Legende o sv. Jurju u glagoljskom rukopisu iz Phillippsove zbi rke dolazi pod naslovom (tenije svetago Jurja.

• IZVORNI K

Jurja . On kopljem onesposobi zmaja, oko vrata vezuje mu pojas kraljeve kćeri, odvede ga u grad i ubije pred kraljem, dvorjanima i pukom. Kralj i sav puk se pokrste. • SUDBINA TEKSTA Legenda je poznata po dva vrlo krnja glagoljska teksta jedan je iz XIII. stoljeća i drugi iz prve polovice XV. sto ljeća. Stariji se tekst nalazi u fragmentu pasionala (zbornika) i sadrži po(etak Legende. Mlađi je tekst otkriven u novije vrijeme u rukopisu, koji je pripadao (uvenoj zbirci Sir Thomasa Phillippsa, a od 1976. Cuva se u Nacionalnoj i sveuCiliSnoj knjižnici u Zagrebu (R 6635).

Vano vreme jegda [kada] vziskahu [tražahu] hrstjane, Clovek ot zemlje Kapadokiskije imenem Juri ta biSe trtac [trgovac], ki vzam [uzevSi] zlato i srebro, ide k cesaru Dadijanu. Vidiv te blateni sveti Juri kako Dadijan hrstu [krstu] rugajet i tudje [smjesta] vse to Ca noSaSe zlato i srebro razda ubozim i ode k palaCe [pala(i] cesareve. I vide hrstjane, Cloveki muCeCi boga radi i vprosi [upita] ih glagolje [govoreći]: Za Cju volju takovu muku trpite? Oni reSe [rekoSe] : Mi tu muku za botju volju trpim. I to sliSav blateni sveti Juri, i sta pred cesarem Dadijanom i reCe. Ja jesm hrstjanin. Tvoji bozi niStar jesu t ki ne verujut predadet se v muku veCnoju [l] . I to sliSav Dadijan cesar, i povele [zapovjedi] ga biti. I tako ga ljuto biSe da mu biSe pluCe viditi. I povele ga na rasohe [raSlje] rastegnuti i Sibami biti i ocat s saliju na rane lejati i konjskimi strunami njega [njegove] rane otirati. A to blateni sveti Juri vse veselo i slatko trpeSe i povele Dadijan cesar telezne postole vkovati razbeliSe je i oboSe [l] va nje bla2enoga svetoga Jurja i v tamnicu posadiSe ga.

• OBJAVA Tekst: Nazor 1989: 121-122.

-P -[lI)

7.

Poučno prozo

ROMAN O TROJI I na

čakavskom

i na kajkavskom ...

Preko glagoljskih ruko'pisa u hrvatsku je književnost ušao Roman o Troji, privlačno i omiljeno štivo, koje pripovijeda o ratu između Grka i Trojanaea i zauzeću Troje, prastaroga grada u Maloj Aziji. Troja je bila podsjednuta više od,deset godina i naposljetku opljačkana. Rat su opjevali Homer u IJijadi i Vergilije u Eneidi, pa su ta dva djela glavna vrela za sadržaj ovoga srednjovjekovnoga romana-pripovijesti. • SUDBINA RUKOPISA Tekst se oCuvao u dva glagoljska rukopisna zbornika iz XV st oljeća: u Vinodolskom iz po(etka XV. stoljeća (Arhiv HAZU, 36 folija a-d, III a 15), koji ima samo po(etak romana te potpuni tekst u Petrisovu zborniku iz g. 1468. (NSK, R 4001, f . 331 -340). Glagoljskim tekstovima nije poznat izvornik . Mogao bi biti neki latinski predioLak . »MoLda je to i domaća preradba«, no tekst je »kompiliran po jednom neidentificiranom zapadnom predlo~ku« ($tefanić 1969: 47). U Vinodolskom zborniku jezik je Cakavski , a u Petrisovu jezik je kajkaviziran.

• OBJAVA Oba glagoljska teksta objavio je Vatroslav Jagić: iz Vindolskoga zbornika u Primerima starohervatskoga jezika . dio. Zagreb 1866., 180-184; iz Petrisova zbornika u Arhivu za povjestnicu Jugoslavensku IX (1868 .), 121-135. Tekst iz Vinodolskoga zbornika i odlomke iz Petrisova zbornika objavio je $tefanić sa suradnicima 1969. (3 12-319), odakle donosimo tekst iz Vinodolskoga zbornika.

• IZ IZVORNIKA Bem :Il!~'" flnmiflu l!'38'ii'oUsb ~D\Jrh1i'1J1IJl8:SI'!JI/DI Mm!IIIJLm ~dIr.i~8L8Dbsdb'ii'l J:, U8'ii'lJ1IJlrh 'ii'niI:J)!.Ill/Dm'l'lhdli8l Jlia.0D,db8!8MSot:llDb:J'i5"i ,wODlUD8. 'IPJ6a.!1 D1I81!'1hL8'ii"1r.l' 'ii'oIi~:!mDbJ 5 ..., '116S!mllJlIl!'d1lmi!tIh'" OblDllS Mm"": . 1 'ii'1/D'lIlIJ 3d1iJ8 JligI!'ll:Ib~ ilUJ C3lI/DJi"83 jllSW'IIUI:SIIU''I'& oom..,1 Dbm.1t

RI JE(KA TISKARA

"... .:., '. . ..

',- ' liJL 'II lj tjp1to lb li '\P. ~

. II

8./JIđtl!8'I

IrI·""'~-"·;'""""''''' ' tl

2

'ii6m'ii'1I1lIl2i"M'ii',m.~,. 'I rDllbl!'8iS ,l!'dtli1Db moli>.dlclllll·lJllm8 ' libi 6HMdbl1l~1 ·M,,.OIII ,&lI1lIlmDllw8.m "'... "IX rfio.DbJ "h ,HM, vJ'B JIislIs.mo DIldll:llll&"' ......... 'UHfb1oC&01I!l'1. un. 'll:>đu.",....,,:.,

rl.,.

'\I;!IU."'.........

.., JJJrfbn )JJ ..illi jIIdb8!,",. i.rll

r.t\I "P

»1' ...

,\>",1\",

~,""",afiM~f6a.""',.;m.. i;; .... WrrMS.m"...",,.,j,

1.,. "'",",""""8

..... wl:.rh,~~iuo • ..t..",l"" ""wl"." jfi~.'lPm nlillm&-.clli It>/'" iJm n1i .. d!o~",m .mJllll"h.rh ....I ...: """" ..... ,. : đl:m.JaloI ..'O'aII."m ..8'&# iri"",,. w. ~ if, rh.

'"

• KOLOFON )tampane v Rici v hitah prebivanija gospodina )imuna biskupa modru~koga, Vladajuću vedrenomu gospodinu Frdinandu kralj'u rimskom u ugarskomu Ce~komu: i proCa , Va vnme vzveliCenoga gospodina Mikule Juri~ića kapitana riCkoga : dan 25 maja: leto od Krstova rojstva 1531,

12 .

RIJE(KA

TISKARA

~D BITIJA REDOVNI(:KOGA KNJILICE{ Rijeka{ 1531.

Posljednje iz

riječke

tiskare

To je posljednje tiskano Kožičićevo djelo (27. svibnja 1531. godine), koje govori o tome kakav treba da bude redovnik. Još nije proučeno . Očuvan je samo jedan primjerak u Sankt-Peterburgu, u RNB. Jedinstveni primjerci Kožičićevih knjiga Psaltir i Od bitija redovničkoga knjižice očuvali su se u konvolatu (smotku) uvezanom u starinski pergamen t zajedno s još tri tiskane knjige iz XVI. st.: glagoljskim Kožičićevim Knjižicam,fl krsta iz 1531. i ćirilskirna : Molitvenikom (bosančicom) iz 1571. godine i katekizmom Na uk krstja nski iz 1583. godine, tiskanima u Veneciji. Na omotu je otisnut plemićki grb, ime i titula vlasnika: Adrialllls Romanus Eques Aura tus, a to je učeni Flamanac -liječnik, matema tičar i bibliofil- Adriaan van Roomen (1561. - 1615.).

rr:;Z;;:;;;~:;;:::::=i111'."" nn&ni/!uJJ~8: ~ 1Th:8'1Y.l P811llThm:ll ~ml:

l"l!'li'8 ri!IIIKPr!Hl lm?QJlI 8~ IIIllt.un ~lI1I8 r.:IlTh~QJI~~ 11:8.roJ Ji!fJJ 8'O'~'bP811ll8 l'J !~~~.l!I\I~ lIlIthr..fn,m: ~~!!::!!!:::~~ QJlI)olThhll1l8 2'1Y.l1\l2 Ul') 8 'frdbXldn.D)ll p~'D>!m~ IThm6m.[JlI~ ~8'ii'mIlllB QJlm 11\1 ~'IY.l1ll3 '#rril fD8W~1IlI1 ufjld:ll rrilr..m 'iii1lll8 f1!~ a.omlfbl8 1Th3111l1J1LB:l)om lttHi2!1 Dbm QJl8!1S \'61lJ lQJIlt.P8J ~th'ii'lI1IB :IIlJuilb8l111J:I)oPr!lIf1i8l!'21DbJ01JJ ';l' 181d'19J Xlll mllllJ :IIldb~P811ll8:8I1\dbmsWIbJ QJlW:J Dbm ptIl:B~lI1IJ:It.~ilnJ rlbdbilnP8 J'f01JJ:Dbm l'J 8'l!' fDdbp811l1'19J QJlm QJli&1 'ii'dlaailI6QlIJlIllB r.:IDbI:ri!oi!IIIilnJ 2'1Y.l1II2 r.J'6'I !th~QJI BIIIth I!'B!llI8 r.:IllUQJlP81 ri! [68!b01J1.lJl (Jll~'ii'lI1ImlllJilbm.lJlll1ll 'O'DD81IUB f1IthQJIIMl1I B Dbn~ 1lII:II68.map.rfj:!01J8IllIWW8PllBl4ll11J'iiilth 'O'!lJhn ~

~

PoCetna stranica Psaltira

r6a.J

r.:IUbm.

Jatll [6x&oIlll8J 'li'llDJlIlirllJ\lt:I;,\~".IfkSP.OIP, W"" J~ ~ld:bdl rbr.:I:~:\~""~~I'....'-'IabS.

~I i. Ir~i!~~~=::;=:!~~~;!~~~~:i~~~~!~=~

Tiskan na papiru, 1 list, 20; 32 cm. Luva se u Stuttgartu (Hauptstaatsarchiv, A 119, 6). Naklada: 200 primjeraka. Bez naslova. Tekst na jednoj strani. U dnu je naveden datum: 1560.

t:IItfil'*~:)Il,";)~ :t;"~9L1'!['IIDo1~jiI~"'9ta.lIiilr.... J lh l\C"" •• w:IP'li .. ~ M~L"!..ftIo ~.T..a J .....11.:. f.;s.JJ.. ~ 1;!\,'!III'aOc_·.;-~dlQjd'J'dl. ...J.rI::)IItIIo\.n:;~ lIII'h/OO ..,......",t..SiIM:M'lI :If..a 1 ~~l l rm OtII&rI :lOm:> .'i'ILID/'GIl.__ .......':l... ~S."1 .,.~ t'!:rđblffiJrJI,o,· ,m..oliito... I . . . >ml ~, __ i EJ)1& 3\1& ""..S:II:.21

• tJIII 8~A.'. !sni! J"/)llfnA>;lllr,--'_.~,, 1~:lJL,l.ol:'''JlrI Rttf.J M~. =::~ i.~ .t.I ~~rJ. I't!ml:l?,yof:l!!!l~;l ~M'ih:"~==-, 'ii'1I:._~iU,""",..: :S1Y 1 ~,....J::l . ""o:l;:Jolll" t.'\:.":JM

~~=~~:~;:·::::~~7l;w~~~~~:~bQ~ wW/lI'U'b"~"~"'lnI1JIrrr.> 1!I.lIIJ,.l1ll\~:l!l~~oII ... l)vhl\llo!.:IIjI~":I:I .~~/d~/Cvf. JdoTh:) lI5 ll>X rrr ~,~m IPBll"U; l?wlHO'~''VII'UJ U'JD "'1'''Glr.''':l''~21J1'(''''''' ' ''.~L'1J.'''''1l''Y''I,J''';-.

""~",,, tf,,1uacao!.nm.ul)ol.l).~'fjOao~iI\o"\~'ph,*ftNtiltli..,a~ClI(I" J J :,c.~~ .... oJ ~~:J:J:!" Ir i' til! j., id.iJ.i: 6" .;. ili ~IJ M i ~ t ~ ';;J:ii ':')"1'11, ........... ,

' ~""":i ~

ft I'> , . . . ." "

os lio .. .; ..

. , ' "

..... . .

l;'.;, I • li;' ~ ... ..

~ . .;

r

'"

j

.'cJo"io w..o(; " ~

w

•

,.

.i. .......... I ,,~.;;. , .. ' ,

J

.,'.

VELIKI GLAGOUSKI POKUSNI LIST, [Nurnberg] 1560. Na listu je najprije najvećim verzalom otisnuto: VSEMOGI OTAC VSEMOGI SIN VSEMOGI DUH SVETI. Slijede: Očenaš, Psalam 117 i prva glava Epistole Pavla apo Rimljanima. Ispod teksta dolaze glagoljske azbuke: verzalom srednje veličine, azbuka običnim slovima, obična slova s crticom, azbuka najmanjim slovima, najmanja slova s crticom. Na dnu u sredini je godina ČFM (=1560.). Razaslan je u Ljubljanu, Beč i drugamo. • SUDBINA DOKUMENTA I OPIS Na poCetku djelovanja hrvatska tiskara u Urachu izdala je viSe pokusnih listova o kojima se malo znalo . Suvremeni izvori ih spominju, ali ih bibliografi nisu vidjel i. Ovaj je li st prvi spomenuo Schnurrer 1799., na temelju suvremenih izvora . Matija Murko je 1919. godine u Casopisu S/avia samo spomenuo da ga je vidio u Dr2avnoj biblioteci u Stuttgartu . Jedinom danas poznatom ori ginalnom primjerku uSao je u trag Mirko Rupel u Stuttgartu (Hauptstaatsarchiv) i opisao ga s prilo2enim faksimilom (Rupel 1957.).

MALI GLAGOUSKI POKUSNI LIST, [Nurnberg] 1560. Tekst na jednoj strani. Čini se da je mali pokusni list bio za domaću uporabu. Možda je bio namijenjen kao prva informacija vojvodi Krištofu i kralju Maksimilijanu. Poznat je samo ovaj primjerak.

• MALI GLAGOUSKI POKUSNI LIST - osnovni podatci Polovica lista, papir, 40; 21 cm. Sadr2i tri tipa glagoljske azbuke: velika i mala verza lna slova i jedan tip obiCnih slova . Luva se u BeCu (Haus-, Hof- und Staatsarchiv, Osterr. Akten, Abt. Crain, fa se. 3, 17 1-188). Opisao ga je Rupel 1957. i prilo2io faksim il. ,

--

'1-

~~}{mb 8L'Il1llt ii. " q;>XIPS\I1 _R oa;~~ q;>'lPOlflll!h IlIl(l}OIP. !lli E'IP~OOIi'lJAlXq, 6"il(l}IP8IWffiq;>1fll8H

A>W'l!9.'UJIbp'. .!!"~ "O ."X"O S9_». ,.., Vt ll. P"

t

• ••

•• I"

Treći

dio -

GLAGOLJICA T I SKOM OBJAVLJENA

• SUDBINA DOKUMENTA

MALI KATEKIZAM, Tu6ingen, 1561. Prvi arak »maloga« Katekizma s njemačkim predgovorom, koji F. Bučar - premda je potpisan Primož Trubar - pripisuje »poznatom naučenjačkom i protestanskom pustolovu« Pavlu Skaliću (Skalichius) . Naime, jedan je tiskani primjerak s vlastitim predgovorom Skalić uspio poslati caru Maksimilijanu II. Ostali tiskani primjerci - kako se u literaturi spominje - uništeni su po nalogu Hansa Ungnada, jer je on smatrao da nije bilo razloga za isticanje Skalićevih zasluga. Stoga se samo nagađalo oko toga što je predgovor mogao sadržavati. Ovaj prvi arak se »potpuno i temeljito razlikuje« od prvoga arka poznatoga glagoljskog Katekizma iz 1561. godine.

Jedini danas poznati ostatak prvoga arka maloga glagoljskoga Katekizma otkupio je ing . Ivo DubravCi ć na dražbi knjiga tvrtke »Harting & Harting « u Munchenu, održanoj 14. i 15. svibnja 1991. godine. Uvezan je u tvrdi papir zajedno s prvim arkom ćirilskoga Katekizma . Tekst toga Ćirilskoga arka identiCan je s tekstom poznatoga ćirilskoga Katekizma tiskanoga u Tubingenu 1561 . godine osim ve rso stranice naslovnoga lista (a lv). Ta je stran ica prazna (Cista) u svim poznatim primjercima ćirilskoga Katekizma, a u ovom je glagoljskom fragmentu na njoj odStampana uvodna rijeC A Dalmatina i S. Konzula. S udeći po • ekslibrisu, posljednji vlasnik prvoga arka glagoljskoga i ć iril skoga Katekizma bio je Paul Scherrer, ravnatelj knjižnice TehniCke visoke Skole u Zurichu.

• OBJAVA Faksimil: Stipan Konzul : Katekizam . Edna malahna kniga .. . Za tisak priredio i pogovor napisao dr. Alojz Jembrih, Pazin 1994., l-XIV. Opisao L DubravCić, 1993.

POSTILA,

• NASLOVNI LIST

Tu6ingen, 1562.

Katehismus. Jedna malahna knjga, u koj jesu vele potribni i prudni nauki i artikuli prave krstjanske vere, s kratkim istomaCenjem, za mlade i priproste ljudi. I jedna predika, kako se ima ovo slovo, vera, u s(vetom) pismu razumeti, krozi Stipana Konsula Istrijanina, s pomoću dobrih Hrvatov, sad najprvo istomaćena .

Der klein Catechismus / vnnd ein Predig vom rechten Christlichen Glauben / in der Crobotischen Sprach. Godi';će

Stampana u Tibingi. po Isukrstovim rojstvu 1561 .

• MALI KATE KIZAM - osnovni podatci

IL9k~8UoR9mH9.

Papir, 7 listova, 8°, 14,5 cm . Luva se u Zagrebu, privatno vlasniStvo ing . Ive D ubravCića.

OOIPslli IDslli-rl,

il!uhkprl! ~P8e"rlr ;' m~81W:J'il'm iln3dh:J illi8~ il rfjlilllbPl! .~8 8 rlrbD1J8~lRIfhg i!irlrnn3 ~b'il'D1J8rlrP'il'{:J iln:Jb:i, ta~brlrD1J~8M t4?oil~irlr~3P:Mi ,~ MdhrlrIlb:J il rtisrfjH'i?D1J:J i/JPin,il.8 iW:mi.Pili Jli:!1lb8~rlr; {rlr-š ta:! l!Mlfi amI ~dhaniI,DlI:ibm,ai ~ fllrlYMlR brlr6nmM:9 . ~ im8 •~ba~ tjilmlli\nhPrlr IJJHP'L'l;{

• 1IIt+".I''''Llllll Boll3B'L I!IIl PHllllnrn•• IJ!'. sr.. lP;

,StrIP if

I

- :ln '(~Y rr_

'I- mz:.

'l

~,~ .

VB&+II'I

Rim, 1706 Drugo izdanje Levakovićeva Misala iz 1631. godine pod Paštrićevom redakcijom. • OSNOVNI PODATCI Tiskan na papiru, 132 + 659 + 128 + 12 stranica, 4°, 24 cm . Poznato je oko 80 primjeraka . U Zagrebu : NSK, R II A-8°-14 (9 primjeraka).

• PUNI NASLOV Missale Romanvm Slavonico idioma te ivssv S. D. N. Vrbani Octa vi editvm • Missal rimskij va jezik slovenskij sazdan povoljenijem [i l P. G. N. pape Urbana osmago. Romae, Typis Sac. Congo de Propag. Fide, 1706. It o Mill, ·Typi,.& Impe."' Sac.eoog.de Propag.Fide.

MISSE ZA UMERV~UE. ..,

M.De.lXXXVIII.

.

eIWY'J3d, i ,U'''ln'

"""koti viru, ,,....

Th.G~i'''Jn'''kd,d,,«p

~:.;,""'""IIJwII/IDr~ ..",'" rI.lI' "OI ~h';"~~=::.j.iW, .h. r.;,h 'o mp. _w.lIM.IWhlP, IItOOllloW"o»ILIIl

,n piow SI.,.,. '''''ilu, ,h. do", .. "".n"".; (I! . ... ,.".,.Q' \~n::rvaIJ(ltl.~ru-wboltr......," J\QoII'LUI.

poboinin."""n"'''''"'p.ol;;,. .. Uol,.. pl!ko • .,b i Ud:f:~''''' f:'-'''\IIU(I01oJ ,... :~~~~. ,hi, holy !"«hmtn, Jkt"",,,., IUlIo.Jn " ,"ott.o lb"",,, ,b< I."hou,,"'i ....ln ... iu xom'. IJ:I.II.:IJTCIr...... OI'~l.1I'm ..,\o'llltll.,. •

..,JIIfIIl(I...

. 'kon se 'ž.ivin mre

S )a1.I .' SVe nas prima

u oflel) k besidi gre besIda. dili svima Ka pneest se . da nas 'ž.ali oa nas vedn, ali i lumin 1.a nas 1.a~ more i do Boga I .• ta domaća jUSka ne

injOštar . šisnjOn sUU popi glagol)a . l usovo • tar umakali viru, ,metv~m palija se klos n pobo'ž.nin slOVl : istrajalo sIO~O a prikO svih )e v~ sve do 1.adf1llh ura ta sveta škritura i ka rosa s ne a • i nas ja1.lkO~ skrop . Boga ic

1f Pjesma J. Fiamenga objavljena je prvi put u kata logu izlotbe glagoljice u Dublinu (» Discovering the Glagolitic Script of Croatia« . Zagreb 2000 .) u izvorniku (latinitkim i glagoljskim pismom) i u engleskom prijevodu Grahama McMastera .

~o~~~~~a jUSka riČ

C--- ___________________ ~-~-~;;itar

__________________

-

-

klaustar,

verna - upravl)a, fi lj _molitvenik

-;~j~~tar tinta,:~~~~iui: _rukopis,teKst; o ICI šire: samostan,

HHISTORICHl OUTlmE OF lITERHRY CROHTlHn

,.........",lago'

THE GlHGOllTIC HERITHGE OF CROHTmn CULTURE

Glagoljica se, dakle, danas vraća u život u različitim oblicima. Njezino uskrsnuće izvire iz spoznaje da je glagoljica osebujno obilježje hrvatske kulture, time i hrvatskoga nacionalnoga identiteta.

144 -6

-.J,

(etvrti

-% -

dio -

GLAGOLJICA DA N AS

IZLOLBE U INOZEMSNU: DUBLIN, BERLIN, BRUXELLES, STUTIGART, KARLSRUHE Godine 1999. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske prihvatilo je projekt Erasmus naklade o izložbama kojima bi se u važnim europskim kulturnim središtima tamošnja javnost informirala o vrednotama hrvatske pisane riječi kroz stoljeća, a navlastito o glagoljici posebnosti naše kulture. Ministarstvo je za obavljanje ove zadaće postavilo posebno Povjerenstvo na čijem je čelu bio tadašnji glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dr. Josip Stipanov. NSK i Staroslavenski institut su bile dvije naše institucije koje su u suradnji s inozemnim partnerima bile nositelji ovoga projekta. Opsežni su se pripremni radovi - osim izrade konačnoga plana projekta i kontakata s inozemnim knjižnicama prvenstveno sastojali u pribavljanju dokumenata o našoj pisanoj baštini, a to je zapravo značilo snimiti u koloru najvažnije naše spomenike, navlastito glagoljske (rukopise, natpise, tiskane knjige itd.). Taj je prevažan dio posla, prema uputama dr. Anice Nazor, obavio naš istaknuti majstor fotografije, Damir Fabijanić s ekipom svojih suradnika, pa se može reći da danas raspolažemo izborom kolor• DUBLIN, Trinity College Library (Long Room), od 20. studenoga 2000. do 20 . veljac:e 2001. Prva u nizu izložbi bi la je u Dubl inu (Irska), u povijesnom sveuL i l i ~tu Trinity College i obuhvaća l a je, pod naslovom »Otkrivanje glagolji ce« (»Discovering the Glagolitic Script of Croatia«), izbor najva2nijih glagoljskih spomenika. Autor izlo2be bila je A. Nazor, izlo2bu je likovno i prostorno koncipirao Zlat ko Rebernjak a organ izi rala ju je Erasmus naklada u su radnj i s Veleposlanstvom Republ ike Hrvat ske u Londonu (saVjetn ica za ku lturu, Flora Turner).

,Tundalovo 41 (1948), 119-157.

viđenje'

u Lulićevu zborniku«, Starine JA

I V~IĆ, 1948 2 Sjepan Ivlić, »'(istililte sv. Patricija' u hrvatskom glagoljskom

tekstu 15.

stoljeća«,

Starine JA 41 (1948.), 111-118.

J JAG I Ć, 1868.

Vatroslav Jagić, » Građa za glagoljsku paleografiju. Mihanovićev odlomak apostolara glagoljskoga«, Rad JA 2 (1868.), 1-35. JAG IĆ, 1893.

Vatroslav Jagić, »Grlkov ićev odlomak glagoljskog apostola«, Starine JA 26 (1893.). 33-161 JAG I Ć, 1913.

Vatroslav Jagić, »Hrvatska glagolska knjitevnost«, u: Branko Vodnik, Povijest hrvatske knjitevnosti, Matica hrvatska, Zagreb 1913. JAPUNDLIĆ, 1955.

Marko Japundtić, »Glagoljski brevijar iz godine 1465«, Radovi Staroslavenskog instituta, knj. 2 (195 5')' 155-191 JA PU NDL I Ć, 1968-1969.

Marko J apundtić, »1codici slavi della Biblioteca Vaticana«, Ricerche slavistiche 16 (1968-1 969), 100-111

Radoslav Katičić, »Polemika PrimoLa Trubara s Paolom Skalićem«, u: Na kroatističkim raskritjima, Hrvatski stUdiji, Biblioteka Croaticum, 1, Zagreb 1999, 11 5-129. KERIN(IĆ - VEL(IĆ, 2000.

Josip Kerinčić - FranjO Velti( Darovnica slavnoga Dragoslava (900 godina Crkve sv. Vida i spomena grada Dobrinja), 1100-2000., Općina Dobrinj, otok Krk, Dobrinj, 15. lipnja 2000. KIRALY, 1955. Peter Kiraly, »Das Budapester glagolitische Fragment«, Studia Slavica I (1955.),311-330. KLA I Ć, 1974.

Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svr5etka XIX stoljeća, knjiga treća, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb 1974. KOLANOVIĆ, 1983.

Josip Kolanović, »Glagoljski rukopisi i isprave u Arhivu Hrvatske«, Slovo 32-33 (1983.). 135-137. KOLEND I Ć, 1930.

Petar Kolendić, »Ka raćolov 'Quadragesimale' u srpskohrvatskom prevodu«, Godilnjak Skopskog filozofskog fakulteta I, Skoplje 1930, 169-177. KOLENDIĆ, 1933.

Petar Kolendić, »Ars bene moriendi« u jednom glagoljskom izdanjU, lutni pregled, br. 8 i 9 (1933), 325-330. KOLEND I Ć, 1934.

Petar Kolendi( »Zadranin ~imun KoMć i njegova Itamparija na Reci«, u: lutni pogled IX, Skopje 1934, 61-71 KOLEND I Ć, 1934.2

Petar Kolendić, »Najsta riji nal bukvar«, lUini pogled IX, Skopje 1934., 198-201. KOLUMBIĆ, 1991. Nikica Ko l umbić, »~imun KoMć Benja između glagoljaIke trad icije i human i stičk i h nastojanja«, u: Zbornik radova o ~ i munu Ko!: i č i ću Benj i (ur.: A. Nazor), JAZU, Razred za filoloIke znanosti, Znanstveni

skupovi, knjiga 1, Zagreb 199 1, 103-114.

JAPUNDLI( - A. DLUROVA - K. STAN(EV, 1985. Marko Japundtić, Catalogo dei manoscritti slavi della Biblia teca Vaticana, Izdatelstvo »Svjat«, Sofia 1985.

KOMBOL, 1945. Mihovil Kombol, Poviest hrvatske knjitevnosti do Narodnog preporoda, Matica hrvatska, Zagreb 1945.

JURIĆ, 1984. ~ime J ur i ć, »Hrvatske inkunabule«, Slovo 34 (1984), 81 -110.

KONZUL, 1994. Stjepan Konzu l, Edna malahna knjiga ... 5 pomoću dobrih Hrvatov

PRILOZI

sad naiprvo is tumačena ... TObingen. Godi~će po Isukrstovu rojstvu 1561. Biblioteka pretisaka, 7 (ur Alojz Jembrih), Istarsko knji2evno druStvo »J uraj Dobrila «, Pazin 1994.

MARTI, 1991. Roland Marti, »Slavische Alphabete in nicht-slavischen Handschriften«, Kirilo-Metodievski studii, 8 (19991 .).

KONlG, 2000. Dorothea K6nig, "Azbukivi dnek slovinskij Rafaila Levakovića 1629. g.« , Bosna Franciscana, VI II, 13 (2000.),258-295+31 .

MARTI,1991.2 Roland Marti, »Besch reibung der slavische n handschriften in der Schweiz«, Slavica Helvetica, 40 (1991 .).

KOS I Ć, 2007. Ivan Kosić, »Pregled povijesti najdragocjenijega fonda u Zbirkama građe posebne vrste«, u: Blago Nacionalne i sveučili~ne knj/inice u

M I HAUEVIĆ, 2000.

Zagrebu. Katalog izloLbe, Zagreb 2007 ., 20-93 . KO$UTA, 1988. Leo KoMa, Glagoljski lo~injski protokoli notara Mikule Krstinića i Ivana BOLićevića (1564-1636). Tekst priredio i predgovor napisao Leo KoSuta. Radovi Staroslavenskog zavoda, knj. 9, Zagreb 1988. KOVAC' I Ć, 1983 .

Slavko Kova(ić, »Glagoljski rukopis '(asi nasu5'nih' (Svagdanji (asovi) u riznici 2upske crkve u Grohotama na $olti«, Crkva u svijetu, 3 (1983 ), 289-294. KOVAC'IĆ, 1987.

Slavko Kova(ić, »Glagolja5i i glagoljanje u srednjoj Dalmaciji za vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda 1835-1848«, u: Dalmacija u narodnom preporodu 1835-1848. Prilozi sa znannstvenog skupa u Zadru od 8. do 9. svibnja 1986., odr2anog u povodu 150. obljetnice jubileja Hrvatskog pokreta i 30. obljetnice Filozofskog fakulteta u Zadru, Zadar 1987. KOVAC'IĆ, 1993.

Slavko Kova(i ć, »Glagoljsko bogoslu2je i giagoljaSi na podrueju srednje Dalmacije od XVI. do XX. stoljeća«, Kačić 25 (1993.), 449458. KRUM ING, 1981. Andrej A. Kruming, Neizvestnye staropečatnye izdanIja glagoličeskogo ~rifta v biblioteka h Leningrada. Fedorovskie ( tenija 1978. Moskva 198 1,179-185. . KRUM ING, 1984. Andrej A. Kruming, »Ra nnie glagoli(eskie izdanija v bibliotekah SSSR«, Slovo 34 (1984.), 225 -255. KRUM ING, 1998. Andrej A. Kruming, Svodnyj katalog staropečatnyh izdanij glagoličeskogo ~rifta 1483-1812. gg. , RGB, NIO redkih knig (Muzej knigi), Moskva 1998. KRUM ING, 1998.2 Andrej A. Kruming, »Izdanija glagoli(eskoj tipografii v Sene«, u: Senjski glagolja~ki krug, 1248-1508. Zbornik radova sa znanstvenog skupa odr2anoga u Zagrebu 21 . i 22. studenog 1994. godine u povodu 500. obljetnice senjskoga glagoljskoga misala iz 1494., HAZU, Zagreb 1998, 59-104. KURE LAC, 1991. Miroslav Kurelac, »Povijest i suvremenost u djelima $imuna Ko2i (ića Benje«, u: Zbornik radova o $imunu K02i ( iću Benji (ur.: A. Nazor), JAZU, Razred za filol05ke znanosti, Znanstveni skupovi, knjiga 1, Zagreb 1991, 115-124. KURZ, 1953 . Josef Kurz, »0 nove nalezenem ema uzskem crhvatskohlaholskem zlomku 2altafe«, Slavia XXII (1953). 81-104.

M MALIĆ, 1972.

Dragica Malić, Jezik prve hrvatske pjesmarice, Znanstvena biblioteka Hrvatskog fi loloSkog druStva 1, Zagreb 1972. MARE$, 1985. Franjo Većes lav MareS, »Novljanski odlomak hrvatskoglagoljskog misala«, Wiener slavistisches Jahrbuch, sv. 31, Be( 1985.,69-78. MARGETI Ć, 1987.

Lujo Ma rgetić, Vinodolski zakon 1288- 1988. The Statute of Vinodol. La legge del Vinodol. Das Gesetz von Vinodol. Novi Vinodolski 1987 . MARTI,1981. Roland Marti, »Les manuscrits slaves en Suisse«, Polata knigopisnaja, Nijm ~gen, october 1981, br. 5, 3.

Milan Mihaljev ić, »Dosada5nja (itanja darovnice slavnoga Dragoslava «, Fluminensia 1-2 (2 000), 1-15. MILC'ETI Ć, 1911 .

Ivan Mi l (etić, Hrvatska glagoljska bibliografija, I. dio. Opisi rukopisa, Starine JA, knj. 33 (1911 .). MILC' ETIĆ, 1955.

Ivan M i l(etić, » Ber(ićeva zbi rka glagoljskih rukopisa i5tampan ih knjiga u Lenjingradu «, Radovi Staroslavenskog instituta, 2, Zagreb 1955,93-128 + sl. 10. MISAL, 1971. Misal po zakonu rimskoga dvora. Prvotisak godine 1483. Pretisak: Zagreb 1971., Biblioteka pretisaka »Liber Croaticus « Instituta za znanost o knji2evnosti Fi lozofskog fakulteta Sveu(ili5ta u Zagrebu. MISSALE HERVOIAE, 1973. Missale Hervoiae ducis spalatens/s croatico-glagoliticum. Potpuno faksimilirano izdanje originala iz Topkapi Sarayi Muzeja u Istanbulu + Transcriptio et commentarium, Editionem curaverunt Biserka Grabar, Anica Nazor, Marija Pantel ić sub redactione Vjekoslav $tefan ić. Mladinska knjiga - Akademische Druck- u. Verlagsa nstalt Staroslavenski institut »Svetozar Ritig«. Ljubljana - Graz - Zagreb 1973 . MOROVIĆ, 1965.

Hrvoje Morović, »Glagoljski spisi arhiva u obitelji Garanjin -Fanfonja u Trog iru «, Izdanja Historijskog arhiva u Splitu , sv. V (1965), 65112. MOGU$- BUJAS, 1976. M. Mogu5 - L. Bujas, Kompjutorska konkardancija Razvoda istarskog, Institut za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb 1976. MRKONJIĆ, 1988.

Tomislav Mrkonjić, »Glagoljska ka nonska tablica iz 1637. Prilog bibliogra fiji Levakovićevih djela«, Slovo 38 (1 988.), 93-100. MRKONJIĆ, 1991.

»Egnacij i K02i(ić. Pitanje predlo5ka za 'Kni2ice od 2itie rimskih arhiereov i cesarov'«, u: Zbornik radova o 5imunu Ko2ičiću Benji, JAZU, Zagreb 1991 ., 125-136.

Tomislav

Mrkonj ić,

Ko2i(ićeve

N NAUMOW, 1987. Aleksandar Naumow, »Predvaritelen sp isbk na slavjanskite kirilski i glagoli(eski rbkopisi v Pol5a do kraja na XV V.«, Informacionen bjuletin 11, CI BAL, Sofija 1987. (glag. rkpi m. 12 i 13) NAZOR, 1987. An ica Nazor, ,>105 jedna glagoljska verzija legende o svetom Nikoli«, Croatica 26/21128 (1987), 71-80. NAZOR, 1989. Anica Nazor, »J05 jedan glagoljski fragment legende o mu(enju sv. Georgija«, u: Kliment Ohridski i ulogata na Ohridskata kni2evna 5kola vo razvitokot na slovenskata prosveta, Materijali od nau(en sobir odr2an vo Ohrid od 25 do 27 septemvri 1986 godina, Makedonska akademija na naukite j umetnostite, Skopje 1989, 119-122. NAZOR,1991 Anica Nazor, »K02 i (ićeva glagoljska tiskara u Rijeci«, u: Zbornik radova o 5imunu KOLičiću Benji, JAZU, Zagreb 1991 .,137-149. NAZOR, 1993. Anica Nazor, »Hrvatskog lagoljske inkunabu le. U povodu 500. obljetnice brevijara Bla2a Ba romića (1493-1993 .)«, u: Croatica, XXIIIlXXIV, 37/38/39 (1993 ),229-257 . NAZOR, 1995. Anica Nazor, »Osvrt na novija prou(avanja hrvatskoglagoljskih rukopisa «, Radovi zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 37 (1 995). 183-206.

PRILO Z I

NAZOR, 1995. 2 Anica Nazor, »G lagoljske knjige tiskane u Senju 1 Glagolitic Books Printed in Senj (1 494-1508.)«, Acta Graphica, 7 (1995.), 1-18.

PANTELIĆ, 1973.

NAZOR, 1997. Anica Nazor, »Novija izdanja hrvatskih glagoljskih knjitevnih tekstova«, Croatica 45-46 (1997.), 311 -335.

PANTELIĆ, 1973- 1975.

NAZOR, 200 1. Anica Nazor, »Prijevod lucidara' Honorija Augustodunensisa u glagoljskom prijepisu«, GodiSnik na Sofijskija universitet »Sv. Kliment Ohridski«, Centar za slavjano-vizantijski proucvanija »Prof. Ivan DujCev«, Tom 89 (8), Sofija 2001, 85-1 12. NAZOR, 2002. Anica Nazor, »Die glagolitische Schrift«, u: Drei Schriften - Drei Sprachen. Kroatische Schriftdenkmaler und Drucke durch lahrhunderte (Publikacija uz istoimenu izlotbu u Berlinskoj drtavnoj knjitnici), Erasmus Naklada, Zagreb 2002., 31-49. NEMIROVSKIJ, 1996. Evgenij Nemirovskij, »Neizvestnye ekzempljary glagoliCeskih i kirillovskih izdanij Primota Trubara, vypuSC~nnyh v 1561 . godu«, Slovo, 44-46 (1996), 183-196. NEW YORK MISSAL, 1977. The New York Missal. An early 15th Century croato-glagolitic Manuscript edited by Henrik Bimbaum and Peter Rehder in collaboration with expert scholars, Part One.' Facsimile. Text with an Introduction by Henrik Birnbaum, Sagners Slavistische Samm lung, Bd. 3., Munchen-Zagreb 1977. NEW YORKER MISSALE, 1994. Das New Yorker Missale. Eine kroato-glagolitische Handschrift des fruhren 15. lahrhunderts. Kritische Edition von Eve-Marie SchmidtDeeg. Verlag Otto Sag ner, Munchen 1994. II. NOVUANSKI BREVIJAR, 1977. II. Novljanski brevijar. Hrvatskoglagoljski rukopis iz 1495. Lupni arh iv Novi Vinodolski. Fototipsko izdanje. Uvod . Bibliografija, Marija Pantelić, Anica Nazor, Satroslavenski institut - Turistkomerc Zagreb 1977. NOVUM TESTAMENTUM, 2007. »Novi testament 1562.11563«, Pogovor uz pretisak glagoljiCkoga Novoga testamenta (1562.11563.), Alojz Jembrih, TeoloSki fakultet »Matija VlaCić lIirik«, Zagreb 2007.

o OLESCH, 1956. Reinhold Olesch, »Sudslavische protestantische Drucke des XVI. Jahrhunderts«, leitschrift fUr slavische Philologie, XXV, 2 (1956.), 38 1-383. OPĆI RELIGIJSKI LE KSIKON, 2002.

Ur.: A.

Reb ić,

Leksikografski zavod »Miroslav Krleta«, Zagreb 2002.

OSTOJ IĆ, 1965.

Ivan Ostojić, Benediktinci u Hrvatskoj i ostalim naSim krajevima, sv. III, Split 1965.

p PACNEROVA, 2000. Ludmila Pacnerova, »Pisma pro Slovany: hlahol ice, cyrilice, latinka«, u Sbornik kucteni pamatky Mons. Prof. ThOr. Vojtecha Tkadičika. Cyrillomethodiana, Cyrilometodejska teologicka fakulta Univerzity Palackeho, Nakladatelstvi Euroslavica, Olomouc-Prag, 2000., 98108. PANTELIĆ, 1964.

Marija Pan telić, »Glagoljski kodeksi Bartola Krbavca«, Radovi Staroslavenskog instituta 5 (1964 ),5-97. PANTELIĆ, 1965.

Marija Pante l ić, »Glagoljski brevijar popa Mavra iz godine 1460.«, Slovo 15-1 6 (1965.), 94-149. PANTELIĆ, 1967.

Marija Pante l ić, »Prvotisak glagoljskog misala iz 1483. prema Misalu kneza Novaka iz 1368. godine«, Radovi Staroslavenskog instituta 6 (1967.), 5-108.

Marija Pante l ić, »Hrvatskoglagoljski amulet tipa Sisin i Mihael«, Slovo 23 (1973.), 161-203. Marija Pan tel ić, »Kulturni ambijent djelovanja Blata Baromića, pisca i Stampara glagoljskih knjiga«, u: Senjski zbornik VI, Gradski muzej Senj - Senjsko muzejsko druStvo 1973-1975, 31-43. PANTELIĆ, 1980.

Marija Pantelić, »Senjski Lobkowiczov glagoljski kodeks iz 1359. Prototip srednjovjekovnih 'Liber horarum' za laike«, u: Senjski zbornik, godina VIII, Gradski muzej Senj-Senjsko muzejsko druStvo (ur. : Ante GIaviCić), Senj 1980, 355-368. PANTELIĆ, 1985.

Marija Agnezija Pantelić, »0 Kijevskim i Sinajskim 35 (1985.), 5-56.

listićima «,

Slovo

PANTELIĆ, 1993 .

Marija Pan tel ić, »Fragmenti hrvatskoglagoljskoga brevijara starije redakcije iz 13 stoljeća«, Slovo 41-43 (1993.), 61-146. PAN TELI Ć, 2000.

Marija Agnezija Pante li ć, »Sastav sanktorala i kalendara hrvatskoglagoljskih misala i brevijara (s kulturoloskog i liturgijskopovijesnog motriSta)«, u: Hrvatska i Europa, Kultura, znanost i umjetnost, sv. 2: Srednji vijek i renesansa (XIII-XVI. stoljeće). Urednik: Eduard Hercigonja, HAZU - Skolska knjiga, Zagreb 2000., 349-366. PARO, 1983. Frane Paro, »0 ligaturama u hrvatskoglagoljskim inkunabulama «, 15 dana, br. 8 (1983), 19-22 (tekst djelomiCno prerađen i proSiren u: Frane Paro, Typographia Glagolitica, Matica hrvatska, Zagreb 1997, 76-84) PARO, 1984. Frane Paro, »Tipografska ana liza hrvatskoglagoljskog prvotiska Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine«, Slovo 34 (1984.), 91- 110. PARO, 1994. Frane Paro, »Neke osobitosti tipografije Senjskoga misala iz 1494. godine«, u: Senjski glagoljski misal 1494, Dodatak uz faksimiini pretisak (ur.: M. MoguS, A. Nazor), Faksimiini pretisak, Pretisci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sv. 5, Zagreb 1994, 1922. PARO, 1997. Frane Paro, Typographia glagolitica, Matica hrvatska. Biblioteka pleter, Zagreb 1997. PELC, 1991. Milan Pelc, Biblija priprostih. Ilustracije hrvatskih i slovenskih protestantskih knjiga 16. stoljeća, Stud ije i monografije Instituta za povijest umjetnosti, knjiga 8, Zagreb 1991 PETRICIOLI, 1991. Ivo Petriciali, »Tragom Simuna KotiC ića Benje u rodnom kraju «, u: Zbornik radova oSimunu KotiCiću Benji (u r.: A. Nazor), JAZU, Razred za filoloSke znanosti, knjiga 1, Zagreb 1991, 151-160. PETROVIĆ, 1972.

Ivanka Petrović, »BogorodiCina Cudesa u IvanCićevu zborniku, hrvatskoglagoljskom spomeniku 14/15 . sl.«, Radovi Staroslavenskog instituta 7 (1 972.), 123-210. PETROVIĆ, 1977.

Ivanka Petrović, »Marijini mirakuli u hrvatskim glagoljskim zbirkama i njihovi evropski izvori«, Radovi Staroslavenskog instituta 8 (1977.) PETROVI Ć, 1988.

Ivanka Petrović, »Prvi susreti Hrvata s ć i ri l ometodsk i m izvoriStem svoje srednjovjekovne kulture«, Slovo 38 (1988.), 5-54 PETR OV I Ć, 1996.

Ivanka Petrović, »SV. Mavro PoreCki u latinskoj i hrvatskoglagoljskoj tradiciji«, Croatica 42/43/44 (Hercigonjin zbornik), (1996.), 347374. PETROVI Ć, 2000.

Ivanka Petrović, »Hrvatska i europska hagiografija«, u: Hrvatska i Europa, Kultura, znanost i umjetnost, sv. 2: Srednji vijek i

154 -Il

-db -fJa -

PRILOZI

renesansa (XIII-XVI. stoljeće). Urednik: Eduard Hercigonja, HAZU ~kolska knjiga, Zagreb 2000., 32 1-347. PETROVI( 2008. Ivanka Petrović, »Latinska i glagoljska tradicija sv. Krizogona (KrSevana) i sv. Anastazije u hrvatskoj hagiografiji srednjega vijeka. Ponovnootkriveni zadarski latinski rukopis iz XI I.IXIII. st. (Cod. Lat. laderensis Filippi)«, Slovo 56-57, Zagreb 2008, 451-475. PETROVI( 20082 Iva nka Petrov i ć, »Hrvatska latinska hag iografija i sa lonitanskosplitska hagiografija sv. Domnija i sv. Anastazija«, u: Salonitanskosplitska crkva u prvom tisućljeću kr~ćanske povijesti. Zbornik međunarodnoga znanstvenoga skupa u povodu 1700. obljetnice mućeniStva sv. Dujma, Split, 14.-1 5. svibnja 2004., Crkva u svijetu Splitsko-makarska nadbiskupija, Split 2008., 107-167. POVAUSKA LISTINA, 1987. »Obljetnica Povaljske listine i Praga. 1184-1984.«, u: 15 (1987)

Brački

zbornik

PRIJATE U - PRIJATEU-PAVI( I( 1994. Kruno Prijatelj - Ivana Pr ijatelj- Pavićić, »Minijature u Misalu kneza Novaka«, Pri lozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 34 (1994),7 1-84.

R REGULA, 1985. Rogovskoga samostana sv. Benedikta Regula (saec. XIV). BibliofiIska izdanja 15, KrSćanska sadaSnjost, Zagreb 1985. REIN HART, 1998. Johannes Reinhart, »0 jeziku Narućnika plebanuSeva 1507«,u: Senjski glagoljaSki krug 1248.-1 508, Zbornik radova sa znanstvenoga skupa odr!anoga u Zagrebu 21. i 22 . studenog 1994. godine u povodu 500. obljetnice Senjskoga glagoljskoga misala iz 1494. (u r : M. MoguS), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1998. REINHART, 1999. Johannes Reinhart, »Husov Vyklad desatera bo!ieho prikazanie u hrvatskoglagoljskom (sta rohrvatskom) priojevodu«, Slovo 47-49 (1999), 221 -254. REINHART - TURYLOV, 1989-1990. Johannes Reinhart - Anatolij A. Turylov, »Budapestskij glagol ićesk ij otryvok: drevnej$ij slavjanskij spisok !itija Simeona Stolpnika «, Slovo 39-40 (1989-1990.),37-40. RELIGIJSKI LEKSIKON Opći religijski leksikon, Leksikografski zavod »Miroslav Krle!a«, Zagreb 2002. RIBAROVA, 1996. Zdenka Ribarova, »Komentar F ra$ćićeva psaltira u usporedbi s makedonskim tekstovima«, Croatica (Hercigonjin zbornik) 42/43/44 (1996), 423-430. RUNJE, 1994. Petar Runje, » I zdavać i nakladnici glagoljskog misala Pavla Modru$anina iz godine 1528.«, Slovo 41-43 (1994.), 227-240. RUNJ E, 2005. Petar Runje, Glagoljica u zadarskoj nadbiskupiji u srednjem vijeku, Gradska knji!nica, Zadar 2005. RUPEL, 1957. Mirko Rupel, »Der grosse und der kleine glagolitische Probezettel von 1560«, u: Die Welt der Slaven II (1957).

s

SC HUTZ, 1963. Joseph SchOtz, »Das handschriftliche Missale 1IIyricum Lipsiense I, 11 «, Bibliotheca Slavica, Otto Harrassowitz, Wiesbaden 1963. SLODNJAK, 1954. Anton Slodnjak, »Novi pogled na vznik slovenske in hrvaSke reformacijske knjitevnosti 16. stoletja«, Slav/stična revija V-VII (1954), 109-120. SPOVID OPL ENA, 1978. Spovid općena, Senj 1496. Pretisak 27. listopada 1978. Senjskomuzejsko dMtvo. Urednici dr. Anica Nazor, dr. Branko Fućić, SPOVID OPLENA, 1979. Spovid općena - latinička transkripcija glagoljskog teksta tiskanog god 1496. u Senju. Priredila An ica Nazor, Senj 1979. STROHAL, 1917. Rudolf Strohal, Stare hrvatske apokrifne priče i legende, Bjelovar 1917. SVANE, 1965. Gunnar Svane, »Kopenhagenski glagoljski misal«, Slovo 15-1 6 (1965), 59-93.

š ~I~ I ( 1998. Ferdo ~iSić, »Izvori bosanske povijesti«, u: Povijest Bosne i

Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463, Hrvatsko kulturno dru$tvo Napredak, Sarajevo 19983 , 1-38. $TEFANI( 1938. Vjekoslav ~tefanić, » Be l larmino- Komu l ovićev kr$ćanski nauk«, Vrela i prinosi VIII (1938), 1-50. ~TEFAN I ( 1952 .

Vjekoslav ~tefanić, »Najstariji hrvatskoglagoljski misal«, Zag reb 1948, Djela Jug. Ak. knj. 38, str. IX + 173 i 6. sn., Slovo 1 (1952), 47-55. $TEFANI( 1955. Vjekoslav $tefanić, »K l oćev glagolja$ i Luka Rinaldis«, Radovi Staroslavenskog instituta 2 (1955), 129-153. $TEFANI( 1957 . Vjekoslav $tefanić, »Splitski odlomak glagoljskog misala starije redakcije «, Slovo 6-8 (1957.), 54-133. ~TEFANI( 1960. Vjekoslav ~tefanić, Glagoljski rukopisi otoka Krka, Djela JAZU, knj.

51, Zagreb 1960. $TEFANIL I SURADNICI, 1969. Hrvatska knjitevnost srednjega vijeka. Priredio Vjekoslav $tefanić i suradnici: Biserka Grabar, Anica Nazor, Marija Pan telić, Pet stolj eća hrvatske knj i!evnosti, knj. l, Zora-Matica hrvatska, Zag reb 1969. $TEFANI( 1969, 1970. Vjekoslav $tefanić, Glagoljski rukopisi Jugoslavenske akademije I. dio, JAZU, Zagreb 1969; II. dio, JAZU, Zagreb 1970. $TEFANI( 1971. Vjekoslav $tefan4(, »Determinante hrvatskog glagolizma«, Slovo 21 (1971 .), 13-30. $VELEC, 1990. Franjo $velec, » Zoranić i Kotićić«, u: Iz na~e knjitevne pro~/osti. Studije iz stanje hrvatske knjitevnosti, Knjitevni krug Split, 1990., 59-65.

T

SAMBU NJAK, 1992. Slavomir Sambunjak, Jezik hrvatskih glagoljskih prenja, doktorska disertacija, Zadar 1992.

TAD IN, 1953, 1954. Marin Tadin, »Glagolitic Manuscripts in the Bodleian Library«, Oxford Slavonic Papers, Oxford, Vol. IV (1953) 15 1-158, V (1954) 133-144.

SCHNURRER, 1799. Chr. Fried. Schnurrer, Slawischer Biicherdruck in Wiirttemberg im XVI. Jahrhundert, TObingen, 1799.

TADIN, 1954. Marin Tadin, »Recueil glagolitique croate de 1375«, Revue des etudes slaves, XXXI, Paris 1954.

SCHREINER, 1972. Klaus Schreiner, »Die Uracher Druckerei Hans Ungnads - ein Opfer der Gegenreformation«, Gutenberg Jahrbuch 1972, 212235.

TANDARI( 1979. Josip Tandarić, »Senjski ritual iz 1507. i njegovo mjesto u glagoljskoj pismenosti«, Croatica christiana periodica, 3 (1979)3, 185-189.

PRILOZI

TANDARIĆ, 1980.

Josip Tandari( »Hrvatskoglagoljski ritual «, Slovo 30 (1980.),17-87. TANDARIĆ, 1983.

Josip Tandarie, »Crkvenoslavenska jeziCna norma u hrvatskoglagoljskom ritualu«, Slovo 32-33 (1983.),53-83. TANDARIĆ, 1984.

Josip Tandari( »Hrvatskoglagoljski tiskani brevijar iz 1491 .« , Slovo 34 (1984), 125-157. TANDARIĆ, 1993.

Josip Leonard Tandarić, Hrvatskoglagoljska liturgijska knjitevnost. Rasprave i prinosi. Kr5ćanska sada5njost - Provincijalat franjevaca trecoredaca, Zagreb 1993. TANDARIĆ - $ANJEK, 1987.

Josip Tandaric - Franjo $anjek, )>J uraj iz Slavonije (oko 1355/601416.), profesor Sorbonne i pisac, kanonik i penitencijar stolne crkve u Toursu«, Croatica christiana periodica 8 (1987.), 1-23. TEZA, 1896. Emilio Teza, »Di un Breviario glagolitico del quattrocento«, u: Rendiconti della Reale Accademia dei Lincei. Classe di scienze morali, storiche e filologiche, Se rie Qu inta. Vol. V. Fasc. 11°, 12°, Rim 1896,431-444. TKONSKI ZBORNIK, 2001. »Tkonski zbornik: hrvatskoglagoljski tekstovi iz 16. stoljeca«, Transliterirao i popratne tekstove napisao Slavomir Sambunjak. Opeina Tkon, Tkon 2001. TUTSCHKE, 1983. Gunther Tutschke, »Die glagolitische Druckerei von Rijeka und ihr historiographisches Werk 'Knitice od od titie rimskih arhiereov i cesarov' «, u: Slavistishe Beitrage 169, Verlag Otto Sagner, Munchen 1983.

v VAJS, 1905. Josef Vajs, »Starohrvatske duhovne pjesme«, u: Starine JA XXXI (190 5.), 257-275. VAJS, 1910. Josef Vajs, Nejstarši breviilf chrvatsko-hlaholsky (Prvy breviaf vrbnicky), Prag 1910. VAJS, 1914. Josef Vajs, »Cha rvatsko-hlaholsky kodex a hlaholsky zlomek v Britskem museu v Londyne«, u: Sbornik filologickYvyd(1914.), 193-197. VAJS, 1948. Josip Vajs, Najstariji hrvatskoglagoljski misal s bibliografskim opisima svih hrvatskoglagoljskih misala. Djela JAZU 38, Zagreb 1948. VA$ICA,1947-1948. Josef Va5ica, »Krakovske zlomky hlaholske«, Slavia XVIII (19471948.). VASICA - VAJS, 1957. Josef Vašica - Josef Vajs, Soupis staroslovanskych rukopis'; Narodniho musea v Praze, Prag 1957. VIALOVA, 1982. Svetlana O. Vialova, Rukopisi sobranija Ivana BerCica. Katalog. Vyp. I. Leningrad 1982. GPB. VIALOVA, 1988. Svetlana O. Vialova, »GlagoliCeskaja kniga v kollekcijah

-6

pamjatnikov pis'mennosti uCenyh-slavistov XIX v·.«, u: Rukopisnaja i peCatnaja kniga v Rosii. Problemy sozdanija rasprostranenija . Sbornik nauCnyh trudov (1988.), 7-19. VIALOVA, 2000. Svetlana Vialova, Glagoljski fragmenti Ivana BerCića u Ruskoj nacionalnoj biblioteci. Opisanie. Horvatskaja akademija nauk i iskusstv - Rossijskaja nacional'naja biblioteka - Staroslavjanskij institut, Zagreb 2000. VRANA, 1963. Josip Vrana, »0 postanku i karakteru staroslovjenskih azbukvara i azbuCnih molitava«, u: Filologija 4 (1963.), 191-204. VRANA, 1975. Josip Vrana, Najstariji hrvatski glagoljski evanđelistar, Posebna izdanja, knj. 484, SANU, Odeljenje jezika i knjitevnosti, knj. 24, Beograd 1975. VRANA, 1984. Josip Vrana, »0 postanku eirilskoga teksta Reimskog Slavia, roCnik 53 (1984), 113-123.

evanđelja«,

z ZARADIJA KIS, 2001. Antonija Zaradija Kiš, 5imun Greblo i njegovo tumacenje Muke Kristove (1493.), Biblioteka pretisaka 9, Pazin 2001 . ZBORNIK BENJA, 1991. Zbornik radova o 5imunu KotiCiću Benji. Znanstveni skup $imun KoMe Benja i njegovo doba. Zagreb - Zadar - Ugljan, 21.-23. travnja 1988. Razred za filolo5ke znanosti JAZU, Filozofski fakultet Zadar, Hrvatsko filolo5ko dru5tvo Zadar, Zagreb 1991 . ZOR, 1977. Janez Zor, »Glagolica na Slovenskem«, u: Slovansko jezikoslovje, Nahtigalev zbornik, Ljubljana 1977., 483-495.

ZOR,1981/1982 . Janez Zor, »Novo od kriti glagolski fragmenti iz leta 1370«, Jezik in slovstvo, XXVII, 1981/1982 .,6, 191-195. ZOR, 1985' Janez Zor, »Glagolska priCevanja na Slovenskem «, Bogoslovni vestnik, letnik 45,1985,2,183-191. ZOR, 1985.2 Janez Zor, »Anonimna ali Metodova homilija v Clozovem glagolitu«, u: Acta ecclesiastica Sloveniae 7 (1985.), 255-278. ZOR, 1997. Janez Zor, Trije glagolski fragmenti iz zapušCine barona Lige Zoisa. Izd. DZS, d.d. Ljubljana 1997.

tAGAR,1997. Mateo tagar, »Kako je tkan tekst Ba5canske ploCe«, Znanstvena biblioteka Hrvatskoga filoloskoga dru5tva, KrCki zbornik Povijesnog druStva otoka Krka, Posebno izdanje br. 31, Hrvatsko fi lološko društvo, Zagreb 1997. LAGAR, 2005. Mateo tagar, »GrafolingvistiCki opis BeCkih listica«, u: Raukarov zbornik. Zborn ik u Cast Tomislava Raukara (ur. : N. Buda k), FF press, Zagreb 2005, 143-155. tAGAR,2007. Mateo tagar, »Grafolingvistika srednjovjekovn ih tekstova«, Matica hrvatska, Zagreb 2007.

-db -Ub -

155

PRILOZI

Kratice AHAZ BAV BPF BSB BNC BU BMT BN BO BL FI HAAB KNM KHAZU NSK NUK N(B MR ODNB OSK ONB RGB RNB SANU SBB SBB-PK SI UB W LB

-

Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb Biblioteca Apostolica Vaticana, Vatikan Biblioteca della congregazione de Propaganda Fid e, Vatika n Bayerische Staatsbibliothek, Munchen, NjemaLka Biblioteca nazionale centrale, Triente, Italija Biblioteka Univerzitetska, Vroclav, Polj ska Bibliotheque municipale, Tours, Francuska Bibliotheque Nationale, Pari s, Francuska Bodleian Library, Oxford, Velika Britanija British Library, London , Ve lika Britanija Ferdinandeum, Innsbruck, Austrija Herzog in Anna Amelia Bibliothek, Weimar, NjemaLka Knihova Narodniho musea, Prag, (e~ka Knjitnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb Nacionalna i sve uLili~na knjitnica, Zagreb Narodna i uni ve rzitetna knjitnica, Ljubljana , Slovenija NaULna biblioteka, Dubrovnik Metropol itanska knjitnica, Zagreb Odes'ka dertavna naukova biblioteka im . M. Gor'kogo, Odesa, Ukrajina Orszagos Szechenyi Kbnyvtar, Budimp e~ta, Mađarska Osterreichische Nationalbibliothek, BeL, Austrija Rossijskaja gosudarstvennaja biblioteka, Moskva, Rusija Rossijskaja nacional'naja biblioteka, Sankt-Peterburg, Rusija Srpska akademija nauka i umetnosti, Beog rad, Srbija Staatsbibliothek, Bamberg, NjemaLka . Staatsbibliothek zu Berlin - Preussischer Kulturbesitz, Berlin, NjemaLka Staroslavensk i institut, Zagreb Unive rsitatsbibliothek, Tubingen , NjemaLka W urtembe rgische Landesbibliothek, Stuttgart, NjemaLka

PRI L OZI

Bilješka o autorici ANICA NAZOR, filologinja, pa leoslavistica, paleokroatistica, jedan je od naj značajnijih ist raL i vača hrvatskoga glagolja~tva i danas najbolji poznavatelj glagoljske tiskane knj ige: inkunabula i starih izdanja glagoljske tiska re u Senju (1494 - 1508 ) i Rijeci (1530 1531.), kao i cjelokupnoga glagoljskog tiskarstva. Osobito je posvećena jezičnom i tekstolo~kom proučavanju hrvatskoglagoljskih rukopisa i tiskanih knjiga, te pripremanju i priređivanj u faksim iliran ih i krit i čkih izdanja glagoljskih spomenika. Rođena je 2. velja če 1935. godine u Potocima (općina Drvar). Osnovnu je ~ko l u za v r~i l a u Đakovu, a realnu gimnaziju u Osijeku, gdje je maturirala 1954. godine. Studira la Je na Filozofskom fakultetu Sveučili~ta u Zagrebu i 1959. godine diplomirala VIII. grupu predmeta (hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenske knjitevnosti te ruski jezik i knjiLevnost). €ld 1959. godine radila je kao asistentica na Katedri za slavensku filologiju na Filozofskom fakultetu u Zadru, a od 1962. do umirovljenja 2005. godine u Staroslavenskom Institutu u Zagrebu, kojemu je od 1967. do umirovljenja (s prekidom od 1978. do 1986.) bila i ravnateljica. Godine 1977. izabrana je za člana suradni ka, a 1992. godine za redovitoga čl an a Hrvatske akadem ije znanosti i umjetnosti. Dobitnica je niza nagrada, povelja, zahvalnica, priznanja, spomen-medalja (Nagrada Republi ke Hrvatske za znanost, 1973.; God i~ nj a drtavna nagrada za popularizaciju i promidtbu znanosti, 2007 ), te odlikovanja Reda Da nice hrvatske s likom Ruđera Bo~kov i ća. Autorica je mnogih znanstvenih i stručn i h knjiga (faksimilirana i kritička izdanja glagoljskih rukopisa i tiskanih knj iga), članaka, rasprava, enciklopedijski h i leksikonski h natuknica, kataloga izlotbi, recenzija, prikaza, nekrologa i drugih priloga (bibliografija njezinih radova sastoji se od vi~e od dvjesta jedinica). Njezinim su zalaganjem objavljena dva temeljna i značajna glagoljska liturgijska rukopisa: Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića (poč. XV. st.) i II. novljanski breVijar (1495. ). Hrvojev misal, najbogatije ukra~en hrvatski glagoljski rukopis, objavljen je kao faksim il u boj i, u svakom detalju vjeran originalu (kritičko izdanje teksta priredila je sa suradnicima Staroslavenskoga instituta Biserkom Grabar i Marijom Pantelić) II. novljanski breVijar, koji pripada grupi potpunih (plenarnih) brevijara, poznat po bogatstvu biblijskih tekstova i osobito po opisu Krbavske bitke (1493.), objavljen je fototipski s uvodom i iscrpnim opisom sadrtaja (zajedn i čki su ga priredile M. Pantelić i A. Nazor). Od tiskanih glagoljskih knjiga priredi la je (1979) u latinici tekst senjske inkunabule Spovid općena (1496); zajedno s Brankom Fučićem priredi la je faksimile senjskih glagoljskih izdanja Spovid općena i Korizmenjak (1508), a s Milanom Mogu~em Misal (1494); dva KoLiči ćeva izdanja faksimil i transkripciju teksta obrednika Knjitice krsta (1531.) i Livotopise rimskih papa i careva Knjitice od titija rimskih arhijerejov i cesarov (1531.). Surađivala je (1986.) u pripremanju faksimila i kritičkog izdanja bosanskoga rukopisa Hvalova zbornika (1404.) Priredila je i kri t ičko izdanje teksta Radosavljeva zbornika (pol. XV. st.). Znanstvena je urednica kapitalnoga djela hrvatske filolog ije Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije (do 2008. objavljeno je četrnaest sve~čića), za koji je ekscerpirala tekstove i obradila izvore na kojima se temelji i izrađuje Rječnik, s literaturom o svakome od ~ezdesetak izvora. Surađivala je u ~tefanićevoj hrestomatiji hrvatskih knjitevnih tekstova Hrvatska knjitevnost srednjega vijeka od XII. do XVI. stoljeća (1969.) koja je u znanstvenoj javnosti ocijenjena kao »prva istinska afirmacija hrvatske srednjovjekovne knjitevnosti« i »kulturni i znanstveni događaj«. U nekoliko navrata pisala je o ć i rilici kao o trećem pismu hrvatske srednjovjekovne knjitevnosti i pismu koje su dobro poznavali hrvatski glagolja~i. Obavila je niz uredničkih poslova, među kojima izn imno znaC'enje ima njezino uređivanje časopisa Staroslavenskoga instituta Slovo, koje je uređivala punih trideset godina (1976. 2006.). Surađivala je u pripremi izloLbi »Tri pisma - tri jezika«, i njihovih rasko~nih kataloga o hrvatskoj pisanoj riječi. Ivanka Petrović (Priređe n o

iz:

Anica Nazor i hrvatska glagoljska baStina, Slovo 56-57,2008,9-18)

158

-I)

-db -rB-

NAJČEŠĆE

LIGATURE (SPOJNICE) GLAGOLJSKIH SLOVA (RjeCnik crkvenoslavenskog jezika hrvatske redakcije, Staroslavenski institut, Zagreb; priredio: Ivan Bakmaz; grafi6i obradio: Frano Paro)

PRILOZI

~

rtun rhliIh

ctun.o riub ad

M rTtfh at

av

ava

avv

rhro

rtw d

rtJ)J

•

t:fh t'D bž bl

n.rrh

un6 vvr

ll.Db

va

flJlD vv

01l1nfb OJ1fJ

o1hfhh

~

ab at

vzda

n.rrt! . vtr

vzdv

•

aju

dv

lll:fb

. dl

d'rfb .cYrftp žl

tiju

vzl

~1 ga

•

vl

gv

1§ ete

trb ze

rftrn.n

cfub Itr

Cf}P

m •

fb

~1f1l.U m1tv

mo

run' pv

[lliJb

fU11:b1,

rtlu pot

fr

~ prvd

v' if ~

E

....o

co

t

~

~

~

m

~

rh a

~

~

~

~

~

e

~

cu"' 'lP

qp

011 ltD

lill v

% g lJb d ::I e

(ul

· E

~

L t

~

~

~

%

~

~

E

.3

q::

co

A

~

b

~

~

~

~ ~

m

E u

3)-

:}

;:}-

J.

aJ +-'

aJ ....

VI

co

o

..c

o E

~

..c

r

"'o

8

:=

o o

aJ

u

~.a.

"

~

~w..a7

().,

Jr' ti'

lS

,J ~

tF-

J;

{jĐ

/Jr1

cl cl

co

E

'o > N

co

o:::

E

~

.... VI

co

VI

cl.

E

,~

~ ~

np rw

af

-

~,

...

;JAO

J.. cfb ot. ~ JI,

~

rB

3

pu

fJn Z

,.

lt

II

db rlu

~

~

~

~

'95

-r'

JP

f'

rp1

~

II 1

lW

rwj

.z.

-'. k

dbl

db

vn'1t'u;r::;OR~"":J!'Mm

co

E aJ ....

~1

ž

X H

ff

:->

co

mi

up? Y'f

'r ~'W li: og

fl{'

J'OJPT~

JJl JU

"qJ

'li

,.,

4\.

SI

ti

'ti

~

an

sa

3-& 33

uu nn

/lD

o{

'lJ

tt.t .fš lU

w

~Jj..g b?

r7'

;r'.PlJP

lb

e

OfJO thita td- ižica

~. .~

nnHdhlft~ ll.l&IlIP3lflr

tI'{IDD1JJhis~Ob.

~~Jl1~. , 3zJtlirhZJit iflufiJmmUR 1)~UUK~~ Ub.J•.,n iJ'lJIJln~

IUb.1IDJJH1JIJ1ti[3 mtrfJI'R

mmm "3'Mbrh~~'lID 'lb ~m.~umu~