Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine 3 Bosanska krajina, Zapadna Bosna i Hercegovina. [3. izd. ed.] 9789958210556, 995821055X [PDF]

Zitiervorschau

BIBLIOTEKA KULTURNO

NASLJEĐE

MEHMED MUJEZINOVIĆ

Red akcioni odbor: Alojz Bemic, Ri!stio Be•arović, Mltar Papić i Midhat Samić

ISLAMSKA EPIGRAFIKA Odgovorni urednik Milosav

Popadić

BOSNE I HERCEGOVINE KNJIGA III - BOSANSKA KRAJINA, ZAPADNA BOSNA I HERCEGOVINA

IRO >>WJS;ELIN MASLEŠA« 00 IZĐA\'ACKA DJELATNOST, SARAJEVO, 1982.

UVODNE NAPOMENE UflP ~PV

fEB 21

•.

·1983

U toku. štampanja ove knj·ige iznenada je preminuo njen autor, Mehmed MuJezinović. Njegovom smrću izgubili smo vrsnog naučnog radnika i bliskog saradntka. IZDAVAC

Cr\} / [2\

B01v\ Ri1· ~V\~'~(\,:,

Treća, i posljednja, knjiga »Islam"ke epigrafike Bosne i Hercegovine« rađena je na način kao i prve dvije knjige. Kako je još u II knjizi navede'ruo, O'rua obuhvata područj:a Pounja sa Bihaćkom i Cazinskom krajinom, jugozapadnu Basnu i Hercegovinu. Uočljivo je da postoji nesmzmjer po broju natpisa iz pojedinih mjes~a. Dok na pr. Mostar, Stolac, ,Konjic, Livno, Bihać i još nek!J, mje~ta imaju po više des,etina sačuvanih natpisa, dotle, Bomnska Dubica, Bosa~ka Kostajnica, Bosanski Petrovac. Gacko, Bile6a i dr. imaju sačuv.an tek po neki epitaf. Tome, između ostalog, treba tražiti UZ?'oke u prvom Tedu u historijskim zbi'!Janjima kao i migmciOinim kr1et:anjima stanouništv.a tih krajeva. Ne smije se zanemariti ni česti inditerentan odruos ljudi prema kulturno-hiistorijskom nasljeđu naš,em. I u ovoj knjizi neki natpwi 'Objavljuju 'Be u cjelini (tekst, prepis, prijevDd), dok se drugi samo r·egistri1'aju sa najnužnijim podlacima. U cjelini se objavljuje 317 epitafa, od toga u stihu 59. Dje!imič:n.lo se objavljuju 544 natpisa. Sa sakralnih i profanih arh;,tektiqnskih spomenika objavljuju se 122 natpisa bez obzira vrijieme njihova nastanka, a sa memorijalnih spomenika 195 ,epitafa. Po vrstama spomenika rmtpisi su: 'Sa džamija 71. tekija i m'!hsafirh.tlma 3, mektebtz 1, česama, šadrvan1i, vorfuvoda i izvoira 10, mostopa 6, stanb•eni,h objekata 8, tvrđava, kula i saroja 18, turbeta 3, izgradnje puteva 1 i drugo 1. Sa memorijalnih spomenika (niŠ'runi), kako je već navede!rto, ima 195 natpisa. Dat je i krowološki pregled u cjelini objavljenih natpisa po vrstam1i 'Spomenika. U 34 epit'r1fa u pjesmi spomenufu je i pjesnička ime autor.a. Njihovi pseudonimi do)nleseni su po•sebno s:a m:ijnužnijim podacima, do kojih je autor mogao doći. Neki od ovih pjes!rtika bili su i ronije poztnati, dok se drugi ovdje po prvi put j,avljaju. Rad na istraživam.ju i objavljivanju is!a~ke epigrafike u Bosnli i Hercegovim ovim nije zavr~en. Brojni su još l:okG.lit,eti kod nas, gdje se nalaze stara muslimanska groblja, još neistražena i neobra~na a u čijoj okolini dawas 'n..\.>'. •\!:I

ro.r (r-0)1\..'

rc;.1 \ji 1-'-+'.

r-"-'" J_,1

(1326) NATPIS NA HA:MIDIJI D2AMIJI

o)I_;.

Nad ulazom u džamiju 11.1klesan je ovaj natpis u •Stihovima na turskom dezlku, is,piJSan lije..l~j"~~o~~I ;'..};bavljarti molitva. . Ovako lijepo izvedenom dbjektu nema pri~-'fcY#l-J:J

.;..e;.. \.i>' J-'.- d-'. _,:.. ..G_,..

>'Vičan boju 'i 'okršaju, I po2lnat po junaštvu na mejdanu, Umrli Derzelez Alija. Od posjete grobovima mučenika Svrha je traženje lijeka bolescima.«

O Aliji Derzelezu napisana je više radova. Postoji i tvrdnja da je Derzelez istorijska ličnost. Vid. Narodme pjesme Muhamedovaca u Bosni i Hercegovini, knj. I, Sarajevo 1888; Aleilosej Olesnictki, Tko je zapravo bio Đerzelez Alija, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena XXIX, sv. 1, str. 18-37; Isti, Još o ličnosti Đerzelez A!ije, Zbornik XXIX, br. 21; Muhamed H1'džijahić, Narodne pjesme o Đerzelez Aliji, Sarajevo 1934; »PoHtika« od 13. februara 1928.

KLJUC U ,gornjem toku .rijeke Sane, na putu Prijedor-Jajce, smješten je koji se prvi put spominje još 1322. godine kao sjedište srednjovje!kovne župe Banice. Starodrevni Ključ je poznat i po tome što se u njemu Ture.ima predao po•sljEldnji ·krnlj bosanske srednjovjekovne države Stjepan Tomašević, da 1bi nakon toga >bio pogwbljen u Jajcu. Prema najnovijim tvrdnjama nekrh istorlčara; Kljlll!č je definltivno u turskoj vlasti istom ~ajem XV stoljeća, a ne od 1463. godine, kaiko se to ranije tvrdilo. U tursloo doba Klljuč je sjE!diište Sanske nabije, koja se ponekad zvala i Ključkom nabijom. Kao nahija prvi put •se SIJJOminje 1528. godine, a nastala je ranije. Ovdje je bilo i sjedište kapetanije, oonovane u XVII stoljeću, a pisani llPOmen o tome potječe iz 1694. godine. Kod Ključa se odigrala 7. septemlbra 1878. godine jedna od najkrvavijlh borbi u Bosanskoj krajini kada su Krajišnici pružili žestok obpor austro-ugarskoj okupacionoj voj1sci. EpLgrafski spomenici na orijentalnim jezicima u Klj'Uču su veoma oSkudni, ta:ko da se može reći da starij.lh nabpi:sa i nema. Sto se pak tiče memorijalnih spomenika, za Ključ je ·karakteristično da se ovdje susreću utjecaji dvaju regiona: Centralne i Zapadne Bosne-Krajine. Sačuvani nadgrobni llPOmenlk u šehitskom turfuetu .u Ključu je iSJtovjetan s najstarijim nišanima koje nalazimo u Centralnoj i Istočnoj Bosni, dok su noviji ni-šani u •potpunosti pod utjecajem majstora iz Krajine. Oblici nlšana novijeg vremena, kao i njihov dekor .gotovo su identični s nišanima krajiške provenijencije, ali su ključki, po našoj ocjeni, preciznije rađeni i ipak ljepše ornamentisani. Sve ovo ukazuje na to da je i ovdje bilo dobrih majstora-'kleisara, kao i vještih 1kaligrafa. Da bi se uočile sve te razlike i utjecaji pojedinih regiona, ovdje donosimo fotose nekoli!ko deikorlsanih ni'Šana iz Ključa. gradić Ključ,

Literatura: Dr Oiro T!r:uhelka, Naši gradovi, Sarajevo 1904; H. Ka:'eševlja-

ković, Stari bosanski gradovi, »Naše starine« I, 1953, st!I'. 27 d H. Šabainoviić, Bosan-

ski pašaluk, Sarajevo 195-9. str. 153--454.

12

13

ATIK (STARA) DŽAMIJA Atik džamija je danas i jedina džamija u Ključu. Nije poznato kada je podignuta. Jedino naziv »Atlk« ili »Stara« ukazuje na to da je džamija nastala prije drugih džamija u ovom mjestu, jer se obično tim imenom nazivaju najstarije džamije u pojedinim mjestima. Da li je pak ovo i najstar1ja džamija u Ključu, nije moguće tvrditi jer se jedna džamija nalazila i u starom gradu, koja bi mogla biti još starija. Možda je ova džamija dobila naziv »Atik«, jer se u Ključu nalazila još jedna novija džamija, koja je stradala između dva .rata. · U zidu dvorišta Atik džamije nailazi •Se kamena ·ploča s natpisom iz 1224 (1809) godine, a odnosi se svakako na fosmu uz ovu džamiju. Uz At1k džamiju se nalazi 1prostranije i danas aktivno groblje. Nekoliko epitafa sa spomenika ovog groblja i ovdje prezentiramo.

1224. NATPIS U ZIDU DVORIŠTA ATIK DŽAMIJE U zidu oko harema džamije uzidana je i manja kamena ploča, na kojoj je sitnim običnim neshi pismom fllklesan sljedeći tekst na arapskom jeziku:

u \ ' .l.I J U fa I '-:'-""'\..o .j.&. IJ_ I ~ ~ J .) > 1.5 •\.,,,. '\.'. \ ~r~„

... ~

»Dobrotvor hi>dži Derviš~beg, sin Ali-begov ... (ovdje tekst oštećen). Godina 1224.« (1809/10) Biće da se ovaj natpis odnosi na •Česmu ikoja je ranije stajala pred džamijom. 1244. NATPIS NA NIŠANU DURAKA EGRLICA Na nlšanu manjih dimenzija sa .turbanom u gužve uklesan je ovaj epitaf u prozi na arapskom jezrku. Prsmo: obl5ni nesh. »Umrli i upokojeni, potreban ·božje milosti, Dura•k, sin Hasana Egrlića. Godina 1244.« (1828/29) 1254. NATPIS NA NišANU AHMED-BEGA

1

Uzglavni nišan s ovim epitafom ima čatal­ -turban. Natpis u prozi na !unskom jeziku izveden je krupnijim lijepim nesh pismom. »On (Bog) je tvorac. Umrli i uipokojeni Ahmed-beg, sin Husejin~bega. Za njegovu dušu Fatiha. Godina 1254.« (1838)

Atik džamija sa drvenom munarom izvedenom u formi kamenih

14

15

I'

1322. NATPIS NA NIŠANU PADE

1323. NATPIS NA NIŠANU BEKIRA FILIPOVICA

Na lijepo oblikovanom uzglavnom ženskom nišanu, čiji su bridovi ukrašeni tordiranom vrpcom i pletenicom s jedne šire strane nišana, nalazi .se ovaj epitaf u prozi na arapskom jez~ku: Pismo: obični nesh.

. Na nršar.m karaMerističnom za područje Krajine uklesan je ovaj natpis u prozi na turskom jeziku. Nišan je ukrašen oružjem, ibrikom polumjesecom sa zvje21dicom, a na bddovima nišana je tordirana vrpca'.

c3W•u~~

r

G_j. I \...)...b ~ \....,,

'\..;> \.:s). ' '-' .>~ I J \..,;:. "ili , ..:...r . . . ~ \

~.:...:...

._,\_.

l:rnći.« To •su, dalkle, sentence o smrti, koje, a: i njima slične, nalazim isklesane na 'bogatijim sartkofazima i mauzolejima. Te sentence su izvedene i u Gazi Husrev•begovom mauzoleju u Sarajevu, gdje su isp1sane u krasnoj kaligrafiji. I ovdje se, prema tome, ocito radi o dvjema pločama koje su služile kao dvije uzdužne stranice sarkofaga ~kiubure) nad nečijim grobom, a koje su 1968. ge>cline pronađene u zemlji. To nam ujedno pokazuje. da je na lokalitetu »Hajir bašča« bilo bogato i lijepo izvedenih spomenika. U neposrednoj blizini lokaliteta na kojem· su pronađene ove ploče nalazi se i lokalitet sa desetak stećalka jednostavne obrade, bez natpisa i ukrasa. ŠEHITSKO TURBE U Ključu •su ranije rpostojala tri .stara turbeta, zvana »Šehitska turbeta«. Jednom od njih koji se nalazio pred samim ulazom u drevnu tvrđavu danas se ne zna ni za trag. Od dnugog turbeta, situiranog kraj puta, sa desne strane Mući iz tvrđave prema naselju, vidio se samo podor temelja šestougaone manje građevine ·S fragmentom jednog nišana. Treće, paJk, turbe je bilo locirano u ravnici ispod tvrđave idući prema klisuri kroz koju pro tiče rijeka Sana. Ovo je turbe u potpunosti s!lčuvano, ali usljed proširenja rpre>stora građevnog preduzeća »Šipad«, ono je preneseno na mjesto drugog tm j~.) ~~' ..S~.)..>.,.J',w.>~ .

cJ ~ o'6.) > LJ.>.;.,'..? I

J . > .) .> ,s.\., '3._,.} . u L::.: o..l..& . . u->~.) . 1....5 L..:.'jl- u~; \ . .I

. .

o..> .1 l..1..,1~

l: U đ.~cJ-~ 1

u'->7}

u ~J..J ':>....:..\.. ...

:"

(!~':j

':'

1jw_,'\ŠW1

_f o:; l (;'..) .AJ. \f.. j ~„·

\\'\\

~_,ji_S~..Y u~

Ostali datirani nišani pokazuju nam da su ovdje s11hranjeni i: (1863), 38

Džindić Mehmed Tevfik-;beg, sin Radži Ja;kub-.7. o,f

~.,... ,_J 1_, i.J..s.I ..::.,';,)_,

.::.. Je> ...s'...-. J_,1

':I)\...'\.(

G.~f,

-.:.__,,-

~ l.~

:» ( 1_, „» ~ j _,I '\)'

\;

t~ ~f }-_.;../)::.-'I ';"'.-' •. f J>

_lf

~ ~.J'. "-'&S".>.$ ..;:l

Godina gradnje tvrđave je označena a sadržana je i u ebdžedu u posljednjem označen i kaligraf, a vjerovatno ujedno inače rijetkost da se kaligrafi potpisuj:'

»Bože, ovo turbe je počivalište mučeni•ka (Šehid). Alah ga je učinio znalkom •svoje moći, junački se nEiko vrijeme borio i sa odsječenom glavom došao na ovo mjesto. Neka se za njeg zauzme božji vjerovjesnik (Muhamed). Bože, primi od nas ovo dobro djelo uime svih mučenika (šehida) i našeg vjerovjesni:ka Muhameda. Neka je svaka hvala Alahu, gospodaru svjetova. Dobrotvor ovog djela je plemeniti kapetan Kozarca Mehmed"beg. Godina 1125.« (1713) U groblju Kapetanovića u Kozarcu, pored ostalih, sahranjen je i posljednji kapetan Kozarca Mehmed•beg, a na čijem nišanu je sljedeći natrpis.

c.\..d.' u\_,~~ r

'

u~„.)~~ U~W..J'WI 4lš W1 'I....'.. \ ' V .(\

u.~" 43

Bosanska Dubica „

'Uli J_,......J~

t01

~I 'IJ I~

\w' '-;"- L>

Nalazi se na desnoj obali Une. Sipominje se prvi put 1528. god. kao Kastrum i bijaše gfavni grad dubiake županije, a pod tursku vlast je došla 1538. godine. Krajem XVIII stoljeća DuJbica je malo trgovačlko mjesto. U njoj je bilo i sjedište kapetana. Tokom turske vladavine Dubica je tri puta potpadala pod Austriju: 1687, 1717. i 1788. U Dubici postoje tri džamije: GradJSka, Caršijska i Puhalska. U dvorištu Caršijske džamije nalazi se karakterističan nišan iz 1233 (1817) godine, a označuje grob nekog Osmana efendije TalbaJkovića, sina Salih-agina. Nišan sa tunbanom ima de~no i lijevo od natpisa po dvije perforacije, slično nišanima Miralemovića u Donjem Vakufu. Na ovom spomenill)-:, > "-- "-----'

\ \ 'I" "\

.,;:._. ~ ...~·„:) .Y. ..;s-

»Bože koji otvaraš sva!ka va:ata, otvori nama najljepša vrata (podaj nam najljepši izlaz u svaikoj prilici). Casni mesdžid na ovom mjestu podignut je hiljadu dvije stotine trideset i šeste godine, 1236 (1820/21). Plsao siroma;h Bužim1ija Munla (ime oštećeno i neči1Jko) Zulić.« 48

0y~ 1 ->"t....~'J-" 1 U~-'l ._;.___...

J'J.~j ) /

»Sa srećom dovršena je obnova i uređenje ovog hairema (dvorišta džamije), nelka su za to muslimani uvijek zahvalni. Pisano mjeseca zilhidže 1300 godine.« (3. IX - 2. X 1883)

~.:'1.:_,.._~ ~'._r.> U~ I_;; \,' y_.,, I

»Ovaj božji hram Je uistinu mjesto !Ililosti, A za istinitost toga imaš stotinu svjedolka. Da li joj (džamiji), motrioče, možeš naći slične, Otvori oči pravičnosti pa pogledaj, Jer svi koji se trudiše i pomogoše Bez sumnje će postići obilnu nagradu, N l.5J.: .> ;_;.p f.-: \,; '-:'.)Jo:\ •ls'·~.r:-=-1 ._s_.J_,I ~ ~ ~

f >:,...

50

Godina kronograma nije obilježena brojkama, nego je izvedena u ebdžedu, gdje opet, kako to i sam autor natpisa uka2luje, treba 2lbrajati vrijednost slova sa dijaikritičikim znakovima u posljednjem polustihu. Evo tog 2lbira: 2 n=100+2 j=20+2 b=4+f=80+d=800+š=300+dž=3. Ukupno: 1307, a ova hidžretska godina odgovara 1889/90) godine po n. e. Iz teksta natpisa razabiremo da se ovdje ['adi o obnovi džamije, a da je na ovom mjestu i od ranije postojala džamija, pokazuje nam natpisna ploča iz 1236 (1820/21).

••

51

1179. NATPIS O GRADNJI AHMED-PAŠINE TABIJE

~

~I

.).>

• ..)._()

~

J" \

U\_.;~'..>.....:. -U ~I

Kamena ploča, veličine 50 X 55 cm, na kojoj je uklesan ovaj natpis, danas se nalazi u Gradskoj džamiji. Natpis je smješten u dva reda < ispisan krwpnim i lijepim neshom.

1

~\.." ~.,·

•

•

•

.

1 '- "...._, ~ u,_...) t.3.

~..,...

,.:,

»Ova lmla je obnovljena po naređenju sultana Abdulmedžid-hana u doba bosanskog valije Abdula:h„paše, godine 1197.« (1782/83)

J,:.,

' ' "' "

H. Kreševljaković .spommie da se u starom gradu u Bos. Novom nalazilo pet kula, od kojih je, kako i iz ovog natpisa vidimo, jedna od njih obnavljana 1782. godine. U natpisu spomenuti na:mjesniJk je Abdulah-paša Defterdarija, koji je bio namjesnlk u Bosni od 1780-1785. godine. Viidd: H.

Kireševlja~ovLć, Stari gradovi u Bosni,

»Naše star.i.ne« .I, 1953, str. 36.

Adem Hadžić, imam u Bos. Novom, posjeduje dva rukopisna djela: 1. Halebi-sagir (o islamskom obredoslovlju). Na završetlku rukopisa stoji !bilješka o iprepisivanju, koja u prevodu glasi: »Prepisivanje ovog primj e11ka dovršeno je božjom pomoći rwkarn slabašnog roba ('božjeg) Osniana, sina Hu'Sejinova, u gradu Beogradu, mjeseca ramazana, u subotu, u vrijeme rručanice, godine hiljadu stotinu i prve.« (1690) 2. Tarikati Mubamedija (Moralka), preplsao Ibrahim, •sin Alije, 1212 (1797) godine.

"' I CUJ

.

l:., '--'

\.:_. ~ ,A?- I !.,$ J ~ 'L.,. \.:

.

»Događa

se što Allah

hoće.

-.

Tabija Gazi Ahmed-paše. Godine 1179.«

•

(1765) 1197. NATPIS NA KULI U BOS. NOVOM Na il'~... Pa će bez srumnje dobiti nagradu na dan pro~ _,.1:....1• ..:.~,_,.'..>~~J'.... življenja. Ovo dobro djelo pomogli su i država i visoka vakufska uprava J-:~~L~ .,,,i„''_,~.,„J-~~ I tako svojim doprinosima i učešćem omogućili f.l'r-"-~.Y ;,_,.1_,1 ,_,~:1.._;... ~ završetak gradnje. U svemu je prednjačio kadija Krupe Kosović Ragib efendija, \,\; ..:,1.;_,, 'I\-_' ..:.....,(-.Y...1 . I talko dop1rinio da se ovo djelo dovrši. ~ r~r,i..v .:..L...1 _r1: ....J'.„ t~1 Poslovica: 'Ljudska volja brda čupa' ;C: it' Upravo ~e ovdje ostvarila. ·~;;;,..,\..:: "'.; >fl'....:\. ..s..>..:.'~·, ~„_r1_;; Enverij o, reci mudževoher :kronogram ovom . . a~ ~' r-","'-il:-.~f.C" ..r_J-'...>hI , dobru: f;>5 Dovrši se ovo mjesto pobožnih i poniznih. Godina 1325.« (1908) ;~~ ·i ".,J"' ..l~r.._,;_,, J~_;·v.

·~ .Y:-); \. • .A.-~ "-;,.} JJ,;._. l;-)\$ .j,;_; .5.J \.: 0\:..1.>' ~I

i"-' ..:.___

r

r,-l."

r\.:

„

..r.r.

Džamija u Bosanskoj Krupi

1., r~ J'-'.... ..s..>J_,, .J G _,. b'_,„..:...:..,, ,Jjo.:.

!.'ti ~~ &IJ)' ·~'1--':'_,.._,.. 6~

»Uniđite

u džamiju i pomolite se n~čice (Kur'an). Godine 1326. redžeb (tj. između 30. VII i 28. VIII 1908). I u Kadićevu Zborniku na~aizimo natpis u rpjemi o obnovi džamilje u Bos. K,rupi Mdžr. 1325. (1907) :god. Svaikako se i kod Kadtića radi o :listoj dimovi kao i ru rprethodnom natpisu, samo što je on svoj natpils spjevao u 1JoJw obnove, a ovaj na džamijd je stavljen nakon njena završe1Jka. Evo Kadićeva natpisa:

._;..:'1: '\l'r

ir\.,.: _._;...t .YJ_,. ....... "1.:wy._,~1

{Viid. Dr C. T.vuhelka, Sredovječni spomenici Bosanske Hrvatske, »Hrvartsko kolo« XXIII, 1942, Zagreb. O Fethij,

Uz Fethiju džamiju, sa strane munare, nalaze se svega dva nišana, oba datirana, a čiji natpisi glase: 63

'0:_- ::::.::::--,:~mi:: „~w-0 .nam;n::;„::-::,-~: s :.~-::Jtummi _11 „ __ ;: _ - :~ :.: :

- :

~:c;;i:.::_arL:-_.:

1288. NATPIS NA NIŠANU KATIBA MUSTAFE IZ GRADACCA Na nadgrobnom spomeniik:u s dblim turlbanom, koji ima više oblik fesa ili neke druge vrste kape, ulkle!san je ovaj natpi'S u prozi na turskom jezilku.

d~\ ~ -iJ.' -'° t!I') ~~~

„ \._.

u"" ~ ..)

t3 ~I ~ -iJ'_,.c.

.J~\.:J$ ~..)

u.>:J' ~,,.)...> ~ ,..._ .,...; '14.~~ l

'"

W'~ U:-1...S~I $-

"':-'..) \~ tS>.\s ~. ..)

\.4....1 t..>~~.)

V~ 'UI

~J~·-e:>

. \(CI,' 'L. .

•

_f '}1 ..S:. \.r. ~ ... \.:Š

W I U :r,..' 7_~.J •

\C::f\f\

·~1._s;

\\

Na nišanu sličnog oblika kao i u prethodnog uklesan je ovaj natpis u prozi na turskom j eziiku:

»0.n (Bo.g) vječni Je tvorac. Određeni službenik odbora za sakupljanje vakufskih prihoda, ugledni Mehmed Javer efendija, sin Abdulaha, nska je za njegovu dušu Fatiha - 29. džumadel-ahir 1290.« (3. IX 1872) Nedaleko od Fethije u istoimenoj mahali nalazi se veće groblje. Među mnogobrojnim nišanima nalaze se i nešto stariji nišani nad gmbovima: - H:~ ~

.S-- v

• --: ~-' ~ v

">'', ·~~>..:. ~ .:..~.Jj "\.'...

''"''·

»Vladar svijeta, njegova preuzvišenost Mwstafa-han prvi Naredio je tadašnjem svome ·veziru Muhsinoviću Da u ,pobpunosti p01pravi bihaćku tvrđaw, A nanovo je sagrađena i Fazli-I

~,~ ~

y

.q•

I.S_ .) l; ':-'_,.l • u.e;. J

J..J':,.i ..:,•_,

\('\~~

t;

L.r ;>-- IJ.' c.S-' \... .) '-" ."Y '_~

I \;.l! ........ . W.

;,

Na nišanu visine 1 m i osnove 0,24 X 0,24 m, koji ima turban na prevoje sa čelenkom, isklesan je ovaj natpis. Pismo: sitan nesh. »Vlasnik ovog mjesta je Salih-ćehaja Šabanović. Neka Alah oprosti grijehe njemu i njegovim roditeljima, kao i siromahu pisaru. Neka je velika božja milost na umrlog i Fatiha za njegovu dušu. Godina 1178.« (1764) Tu se nalaze i mnogobrojni noviji nišani, bogato ukrašeni, na kojima su prikazani mače­ vi, noževi, muhri-Sulejman različite rozete i drugi ukrasi.

~I .,:;s'P-P

"ii',.;..; 'Ul' ;.s .fo-''

HARMAN DZAMIJA . U istoi~enoj. mahali nalazi se džamija koja je ovamo prenesena sa mJesta na koJem Je sagrađena medresa. Nad ulazom u džamiju nalazi se natpis, koji glasi:

~\ ~ ._;,SJ.~ fi'J'~'Ull ~_, ~~'~·i;._,.,;.,.~,

„:. ''""1212.

GOLUBIC

NATPIS NA DZAMIJI U HARMANIMA

U naselju Golubić postoji džamija, čija je drvena munara ranije bila obložena kasetiranim daščicama. Uz džamiju se nalazi novije groblje, među čijim spomenicima je karakterističan nišan s isklesanim satom iznad natpisa. Natpis na tom nišanu glasi: »Umrli, potreban božje milosti, Feto, sin Omera Hasića. Godina 1349.« (1926)

Natpis je na arapskom jeziku. Pismo:

obični

nesh.

~U· So-''d ~~u\ \.i._,~ ~ ..5.) '..'.; ...i ;::,,__, "\;

'"'" 71

70

-,,:·~o~~-;:;;:.;;;;-;;;;h;:;:,µ;;:;,:_ ;;;a::;;;u;wwm;;;pu;;;r;;;;;;,:1i1

:--. -.- .:;:i:J:·:-;;u::iiit::m;;mru;;;r;;r _ r:t: :: .111

Ttl!Ui1ll11ailjti'it :·'1'

Cazin

lj~:i:~.\ !1'~ :11pr,:1

i\!\!\:;::;\ft\\\\(\;: IH:·••?t!:

i);!

-

Na udaljenosti 26 km sjeverno od Bihaća smještena je u kotlini pitoma varošica Cazin. U sredini naselja uzdiže se brežuljak na kojem ranije stajaše stari grad, čiji se podori temelja još i danas naziru. Cazin je bio u vlasti kninskih biskupa, a Turci su ga definitivno zauzeli 1578. godine. Na prostranom platou st!lrog grada podignuta je, vjerovatno odmah po turskom osvajanju jedna džarrnJija. Godine 1879. pwušena je stara džamija i rpodignuta nova, današnja. Prostmno, ova džamija spaJda među najpmstracr:cije (dimenzije 28 X 14 m) u Bosnti .i Hercegovini. Kreševljakovlć između ostalog o njoj kaže i ovo: » .•• a u nju (džamiju) mo,že staJi više sviJjeta no u Ga~i Husrev•begovu. Džumu klanja ovdje često do 2.000 ljudi i

--,...

i~.. lt.1lt: '1\\i;~.".'.'. ,- i1~;, =P!~ U'- 'i~ t" '·•·i'-·' ' :! ~lth:~r' :l!':ti ;; 1

•

,f ,-_

Munara džamije u Golubiću 1958. godine

fy>_,..I.\

~. . . J,' c_V' _;,•\_; j \_,U

,-

\ ... „

NEKROPOLA UZ MEDRESU U CAZINU U Cazinu je sve do 1920. godine radila medresa koju je 1867. podigla vilajetska vlada. Danas postojeća zgrada u kojoj se nalazila dresa sazidana je u orijentalnom stilu prije kojih 65 godina. U dvorištu medrese, u jednom njegovom uglu, nalazi se pet bova od kojih dva groba označuju počivališta dvojice muderisa ove drese. Natpisi na njihovim nišanima glase:

god. me-

Kreševljaković

je zabllježio imena svtlh muderisa orve medrese.

(Cazin, str. 92)

grome-

75

74

--

1,IH1liil·~-:L.;l!.lP...H....:1

lUlU111h:1i.tHH l

1:" .'' ''

I '

' '

'

"

1 '

Uz ovu dvojicu muderisa sahranjeni su još i: - Radži Rusejin-aga Adilagić, 1292 (1875), - Ahmed, sin Radži Rusejina, 1313 (1895), - Sulejman, sin Omer-age Alagića, 1339 (1911). Svi su nišani i njihovi sarkofazi bogato ukrašeni.

Izvršavaj božja naređenja, pa ćeš mu biti pokoran. Godina 1326.« (1908) Ispred džamije je groblje gdje su pored ostalih sahranjivani i čla­ novi porodice Beširevića. Tu na jednom nišanu čitamo ime Rusejin-bega Beširevića, a njegov natpis glasi: 1199. NATPIS NA NIŠANU RUSEJIN-BEGA BEŠIREVICA

~

~'-;-'_,:.jji~ '41· :,,

r _;.i \_..-'~I

__,-b ...::. f

0'_,..r,>~:u:1 ~~ur 0 1 ..> '_; ~0 „~~~·a.-:r

...:.

\ \ '\ '\

\' OSTROŽAC Ostrožac se izdiže na dominantnom brijegu iznad lijeve obale Une, 12 km od Bihaća idući prema Bos. Krupi. Spominje se prvi put 1286. godine kao grad moćnih knezova Babonića-Blagajskih, u čijoj vlasti je do 1552. god. kada je prešao u vlast Antuna Bakšića. Godine 1577. pao je u turske ruke. Sljedeće godine 1. augusta osvoji ga vojska Kewenhiillerova, ali ga kroz tri mjeseca Turci ponovo posjedoše. Nisu posve sigurni navodi nekih istoričara da je odmah po turskom osvajanju u Ostrožcu osnovan sandžak za unske krajeve i da je takav bio do osvajanja Bihaća. Bio je sijelo kapetana i dizdara. U samom utvrđenju sagrađena je džamija, čiji su temelji bili vidljivi do 1902. god„ a nalazila se do ulaza u grad. Ostrožački grad je prodao Mehmed-beg Beširević bihać­ kom okružniku Lotharu Berksu, koji ga je restaurirao spomenute 1902. godine. Naselje Ostrožac nalazi se u blizini starog grada, ima jednu džamiju podignutu 1898. godine. Na džamiji se nalazi natpis o njenoj obnovi 1326 (1908) god. 1326.

~.

Na ukrašenom nišanu bihaćke provenijencije nalazi se sljedeći tekst na arapskom jeziku: »Alah prašta sve grijehe, jer je on zaista Milostiv i prašta. (Kur'an). Radži Rusejin, si_n Bešir kapetana, sina Osman-kapetanova. Godina 1199. 30 muharema.« (13. XII 1784)

Među kapetanima grada Ostrošca R. Kreševljaković spominje i ovog kapetana Rusejin-bega. (Cazin i okolina, str. 94-:;:-95).. . . Na nadgrobnom spomeniku Rasan-bega Bes1rev1ca uklesan Je sljedeći tekst na perzijskom i turskom jeziku:

130 .. NATPIS NA NIŠANU RASAN-BEGA BEŠIREVICA Na dosta velikom i ukrašenom nišanu, na jednoj strani ispisan je ovaj natpis u mješavini turskog i perzijskog jezika: ~

l.l \r .t.'-'.t. ~ 1

i.Jl,_$ .S>f

:r,; J;, - -

~.

• ._,..-">

..::.„ Lr/ .J-' .:...; I.s

.o

•_(

- _, ~

~lL.l·..:.~„J

»Kad bi dizao građevine do neba, opet se moraš zavrijeti pod zemlju. Beširević Rasan-beg. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 130 .. (ovdje nedostaje jedinica) (18 ... ). Ukoliko ova brojka nije oštećena, značilo bi da je Rasan-beg sebi dao napraviti nišan za života, pa godina smrti nije napisana. konačno

'l: \'\".

NATPIS NA DŽAMIJI U OSTROŠCU Na manjoj kamenoj ploči uklesan je u običnom neshi pismu ovaj natpis:

Pored spomenutih u groblju su uz ostrožačku džamiju sahranjene sljedeće osobe: - Ali-beg, sin Zaim-bega Beširevića, um. 1278 (1861), - Ma!ić-beg, sin Mehmed-bega Beširevića. Nad njegovim grobom je sarkofag i nišani, sve ukrašeno, um. 1282 (1865), još i

77

~-

-

-

-

' 1111uffffflfttlffiimffUfOOlHUllhf.lH1HHH!n111.1• ''•'r, · · i;•t!l;:·1pl1;Hl 1p1, ., '"

,

,

~

--




Došao je i razgledao staru tvrđavu ovog begluka I reče da ova stara tvrđava nije podobna za obnovu Zato odredi da se nova tvrđava sagradi na drugom brijegu Uz to podiže uz kulu na svod još i dvije tabije velike U unutrašnjosti (grada), a po carskom odobrenju (fermanu) Sagradio je Ibšir-beg bogomolju uime Alaha U pročelje je došao Muhsinović, Pa neka je njegova vladavina sretna. Ovoj tvrđavi nema ravne . . . Ova tvrđava je lijepa i čvrsta. Pisano u godini 1182.« (1768) Drvena je unutrašnjost džamije u Pećigradu lijepo rezbarena.

L..:, \_; o.S~ l

JW> .> (' \.. _'.,\;I

....:...-w;.? I :J -'~ y

..S_,_; L

...:....., .Y.

U:' ~L\J•

LS.>l
_; 'll'.'

.)..,,„ ....:. \;_,

t.>.i~...

c.....is..) >

»U časnoj Meki umrli, upokojeni i tamo sahranjeni Radži Ali-efendija, za njegovu dušu Fatiha. Godina 1308.« (1891) Oba ova nišana nalaze se ispred džamije u tvrđavi u Pećigradu .

„u\;_,

~i;..\~. t\j,,1

·u:_,_,;_,1~,,

~

~J 'j' ofa ..>.?.,;- .) .AJ ~ J ~ '\...l; .Y.

t;.:..r„.) ,-

~, iJ' ~ OJ.:\U~~~~ ~

t}\:... d .)it:._,....tj__,\

Vedžihi-paša postavio ovdje česmu i džamiju. Godine 1254.« (1838)

,,,,:·. \>'»'•:„

Seto Bužim sa starim gradom i džamijom Brvnarom

U džamiji se čuva i vakufnama, datirana sa 1256. god., iz koje se također vidi da je džamiju i česmu u bužimskoj tvrđavi obnovio Vedžihi-paša. Među 17 potpisnika-svjedoka uvakufljenja spominju se i imam džamije Halil-efendija, Hasan bajraktar-kalavuz, sohta Duranović, Ibrahim topči-baša, a u samom tekstu vakufname spominje se i Krupski muteselim Edreneli Velijudin-aga, sin Mustafa-age. Bužimskoj pooaJdi je prtiJpadao, ka.ko to piše Kreševiljadrović, i Hasan, sin Behramov, koji je 1620. god. u bužimskoj tvrđavi prepisao jedno oveće dje}o i na kraju se potpis>:10 kao vođa ]slamske Krajine. (Stari gradovi, »Naše starine« I, 35) U neposrednoj blizini džamije nalazi se groblje s ukrašenim nišanima bihaćke provenijencije, a iz natpisa vidimo da su tu, pored ostalih, sahranjeni: Ahmed, sin Osmana Devića, 1273 (1856), Hasan-hodža, sin Alije Mašinovića, 1275 (1858), Mustafa, sin Ahmeda Mustafića, 1288 (1871); Radži Ejdo, sin Bekira Dizdarevića, 1292 (1875), Sulejman, sin Abdije Šahinovića, 1314 (1896). Tu su i dva nišana na kojima nije uklesana godina smrti umrlih, što bi moglo značiti da su ljudi za života sebi izrađivali nišane. 87

----

'

""'

.

"

.

---

---

-

Pored spomenute, u Bužimu se nalazila i jedna džamija u centru naselja, koja je nedavno porušena i na istom mjestu podignuta nova. Uz ovu džamiju nalazi se nekoliko novijih nišana, a među njima je i jedan s natpisom iz 1326 (1908) godine ispisan krupnim nesh-talik pismom bez dijakritičkih znakova. Tekst natpisa glasi: »Rađajte se da bi umrli, a gradite da bi se rušilo. Grob umrlog upokojenog Bubića Mahmuda, sina Ibrahimova. Godina 1326.«

Džamija u Jezerskom

IZACIC U selu Izačić, na dnu bihaćke doline, uz mjesnu džamiju nalazi se nekropola sa pedesetak nišana novijeg datuma, od kojih su samo neki s natpisima. Na jednom nišanu je uklesan sljedeći natpis. 1247.

JEZERSKO U sklopu starog grada u Jezerskom nalazi se i džamija, koja je renoviranjem izgubila svoju autentičnost pa djeluje novo. Uz džamiju među nišanima je samo jedan s natpisom iz kojeg se razabire da je tu sahranjen neki Bekir Mahmutović. Na putu iz Jezerskog za Bužim, kraj samog puta, na jednom breščiću nalaze se dva lijepa nišana, manjih dimenzija, od kojih jedan sa turbanom u. gužve ima natpis iz kojeg se vidi da je tu sahranjen Hasan, sin Husejina, umro 1275 (1858/59) godine, dok na drugom nišanu sa mušebek-turbanom nema natpisa. Ova dva nišana spadaju u lijepe primjerke nišana krajiške provenijencije.

88

NATPIS NA NIŠANU MURADA DELICA Na jednoj strani dosta dnostavnom neshi pismu.

\W' ~\:..p '.u.

~.) _)~ ~ 'W'\.?J

običnog

nišana uklesan je ovaj natpis u je-

»Vlasnik je ovog mjesta (groba) Murad neka je na njega božja milost. Godina 1247.« (1831/32) U Izačiću je na mjestu stare podignuta nova džamija 1967. godine. Delić,

89

Idući iz Izačića prema Bihaću također se nalazi jedno groblje, s lijeve strane puta, sa četrnaest nišana, koji se po formai:na razlik~j.u unekoliko od uobičajenih krajiških nišana. Naime, ovi su JednostavmJe ornamentisani i imaju turbane poput ulemanskih. Starija povijest Izačića malo je poznata. U srednjem vijeku ~jesto se nazivalo Dol jer leži u dolini među Plješivicom i Izačićkom Glavicom. Izačić je osvoji~ Hasan-paša Predojević, iste 1592. godine, kada je i Bihać potpao pod tursku vlast.

Kulen-Vakuf

v.kl.. R. Lopašić, B~hać i Bihaćloa krajina, Zagreb 1943, str. 1:39.

Pitoma varos1ca Kulen-Vakuf leži na umjetno stvorenom otoku na lijevoj obali Une, a nalazi se 40 km južno od Bihaća i spada u niz mjesta što nastadoše za turske uprave u Bosni. Izgleda da je rukav s južne strane Une grada prokopan ljudskom rukom. Grad je bio opkoljen bedemima čiji se tragovi vide još i danas. Prvotno se mjesto nazivalo, sve do XVIII stoljeća, Džisri Kebir (Veliki Most), a pod tim imenom se spominje i u natpisu na Sultan-Ahmedovoj džamiji. U okviru kapetanije Stara Ostrovica Kulen-Vakuf, a pod imenom Džisri Kebir, bijaše pogranično mjesto, pa je njegovo postojanje usko vezano za grad Ostrovicu, kao i za Havalu, gdje bijahu odžaci bega Kulenovića. Od epigrafskih spomenika u Kulen-Vakufu i njegovoj okolini gotovo ništa nije sačuvano. Jedino je u samom mjestu ostao natpis na Sultan-Ahmedovoj džamiji iz 1838. godine, a ranije je ovdje postojala još i džamija Mahmud-paše Kulenovića. I na Havali je gotovo nestalo veliko groblje sa brojnim spomenicima, a potpuno je uništeno i turbe Kulenovića Smail-bega, dizdara Havale. Kreševljaković spominje da je u Kulen-Vakufu nekada bilo šest musafirhana. Vdidi: H. Kreševljakovtlć, Kulen-Vakuf, Kalendar »Nairodna uzdanica« 1936, str. 116-137; Isti, Stari bosanski gradovi, »Naše starine« I, 1953, .s~tr. 29.

1254. NATPIS NA SULTAN-AHMEDOVOJ DZAMIJI

Kamena ploča, veličine 1,15 X 0,70 m, i danas se nalazi nad ulazom u džamiju. Natpis u stihovima na turskom jeziku smješten je u 24 če­ tvorna polja. Pismo: teško čitljiv nesh.

91

-

---

"'.'li~L'

------

-

-- -

»Obnovljena je lijepa i jedinstvena džamija merhum sultan Ahmed-hana u Džisri Kebiru (Kulen-Vakufu). Dugi niz godina u njoj se obavljalo pet dnevnih molitvi, sve dok sedamnaeste nije drvena građevina postala plijenom požara

._sd_,--:-

\.,_.; Č ~ ;_, '>) ~ I f y

;fo>

l.: '->~ ~_,)1 l..i~J2'\ U\1..1..... \f"f

~ 1..f': t..:'"-'..) 15..JL.. '\}'_'„/.~..> _,.ft..;.JL y

U ovoj sretnoj godini došla je vijest i odgovoreno je da će se u djelo privesti obnova i oživljavanje njezino, Velikodostojnik Vedžihi Muhamed-paša pokazao je velikodušnost, a kojemu Stvoritelj veliki omogući ovo dobro djelo. Dokle god se u ovoj lijepoj džamiji budu obavljali obredi, neka se zato nagrada_ .piše njegovoj čistoj osobi. Uz zahvalnost Alahu sa lakoćom je dovršena gradnja, pa neka je blagoslovljena nagrada dobrotvoru Pri gradnji su sudjelovali muteselim i kadija pa rekoše da je potrebno i njihova imena istaći na kamenoj ploči Od bevabina Musa-aga ... Dao je povoda i uložio trud u obnovi A kadija Ahmed Nazif je otkupio pa neka na dan nagrade budu u milosti Svevišnjega Pri sretnom završetku gradnje od srca do-đe Nazifu glas: »Ovo je odabrana džamija. Događa se što Alah hoće! Godina 1254. u mjesecu dža.« (između 23. VII 21. VIII 1838)

~-'\/.\

';>',::..J_,ls ~_;J_,1

o.$,.,:jJ\

.J.>.,...f

.}P

I

'-;' \.,,._r... \ ".> l_j Ic_? .j\.-, _Y.

.'.J_,I ...:..-'--;'':>~ .:.\..:....,,.~'--' .Jo.;.l,,,' l,),.>\.!..~.V~_,_,w_,..;>

Ovaj kronogram, kako vidimo, odnosi se na obnovu džamije u 1838. godini. U natpisu se kaže da je to džamija sultana Ahmed-hana. Budući da su trojica sultana imali imena Ahmed ne zna se tačno u čije je vrijeme džamija podignuta, ali će to biti svakako u doba sultana Ahmeda III, a on je vladao od 1703-1730. godine. Sultan-Ahmedova džamija u ovom mjestu je veoma lijepa građe­ vina, a karakteristična je i po tome što se ispod nje nalaze dućani i prolazi na četiri strane, a ulazi se u nju preko kamenog stepeništa. Dimenzije njene iznose 12 X 17 m. Džamija je stradala i u toku prošlog rata, ali je nedavno obnovljena u istom obliku i istim dimenzijama, samo što su zidovi danas izgrađeni od cigle, a ranije od pritesanog kamena. Situirana je u centru starog naselja i oko nje nema dvorišta ni groblja. I nad lukom jednog prolaza ispod džamije nalazi se kraći uklesani zapis o obnovi ove džamije u vrijeme Franje Josipa, kako to izričito u zapisu stoji.

.:-L-_,c..r. ._._,i.;;.:':'~"~[\:..> U\...: 1.1 U'.>~ t'_;.1 đ'~_,1 "~ t"~ u'-:\M. v'_;.,*;,~ .:,_,r_,..01, .:,•;

.;;~ .>,j

„y>:Sr- '.5.;\.:;. ;.s .:/:11 :__s ~.;'>

• ~ _,J ~\s"_;... ~_f.p .J ..JI ...; j .Y. ._,.-:... J l,$.,l .JI ( \.;_; ..J ~ ....:-li :~.-,j

~u~»-'' ..::..;..'1f-''!"'-'-"·'\ll'J..E.

J-:.'--:'J..7'. 0 ~-' \ ~ '7-- ~ .>_:J"-"-> .r;-' _.J

&-~..r:r

.,"": .r.-?_,,_ r~~,

5"-1;:roj_,'u~./ ~ 0_;:..---1 ~u.~

\..t.'t.S'Y ~->i0'.r.

t:..\).1

Jv:._;.Pjj.f.s.>:...:_' r~ .....s-"_,'....:......~, (.~•..,e,;.>.;>I

~1

t..S..J_!>I

J~ ~~\;, j:.

'-:'J;,\__9.i 0y.>/~_'q.}2: .,,}f.\X

~..s' o,P. '-:,:,..:~~A(" ~__, t" '-:--'3.;.J_,1 1 ~u.;.k'0~

q•

92

''i"'f. .

93

O Livnu vidi: Livno i okolica od najsta-rijih vremena do danas, Kalendar sv. Ante, Saa-ajevo 1935, str. 127-130; A. Aliči.f:, Prosvjeta u Livnu prije tri stoljeća, »El-HrLdaje« IV, Sarajevo 119 .. „ sibr. 7-11; Lsttl, Livanjske džamije - Prilog povdjestii Llrvrria - »Glasnik IVZ« IX, 1941, str, 373-395i H. Kil'eševljakovtlć, Esnafi i obrti u BiH, Mostar-Zagreb 1951; Kojti.ć, Okupacija Livna., Đaja Miiroslav, »Stari zanati u Livnu i neki običaji u vezi s njima, »Dobl.1.i pastio:'« 11-12, Sarajevo 1962; Isti, Kupres i okolina ....

Livno

Varoš Li.'mo (Hlivno ili Hlevne) leži uz najveće kraško polje u zapadno] Bosm, na raSkrsnici putova iz Dalmacije za Bosnu. U Mutimirovoj ispravi iz 892. godine spominje se, među njenim potpisnicima livanj~ki župan Želimir. Livno je jedno vrijeme u vlasti Šubića, a u XV stoliecu u posjedu Vukčića. Kasnije je došlo pod neposrednu vlast bos~nskog kr~lj~ i pod njim ostalo sve dok ga Turci nisu osvojili i definitivno zaposieh 1469. godine. Kada su Turci 1537. god. osvojili Klis, formiran je poseban sandžak od oblasti u sjeverozapadnoj Bosni, Dalmaciji, Krbavi i Lici pod imenom kliško_g sandžaka, č!ji su sandžakbezi rezidirali u Livnu do kraja XVII stolieca. Kao gramcna oblast Turskog Carstva, Livno je izloženo čestim upadima iz mletačke Dalmacije. Svoj uspon i procvat Livno doživljava u XVI stoljeću kada se razvija u veće naselje-kasahu. Ono je u sastavu kadiluka N~retve do 1516. god., a kasnije pripada Skradinskom kadiluku.

!!!J

Livno. Panorama

I

U Livnu je, koliko se zasad zna, podignuto četrnaest džamija, među kojima su četiri potkupolne. Po broju potkupolnih džamija u Bosni i Rercegovini, sagrađenih najvećim dijelom u XVI stoljeću, Livno dolazi na drugo mjesto, odnosno odmah iza Sarajeva, a ispred Mostara, Banjaluke i Foče. Prema tome i ovaj momenat je svjedočanstvo o prošlosti Livna, njegovoj važnosti i naglom širenju, jer su potkupolne džamije predstavljale značajna arhitektonska ostvarenja. To se najbolje vidi i po tome što su u Bosni i Rercegovini između velikog broja džamija svega njih 35, i to samo u 19 mjesta, presvedene kupolama. Popi~ rpotkupolnih dfam~j,a· Bosne i Rercegoviine dontlio je R. Krešev!jalmvić u s\norn raJdu Džamija i vakufnama Muslihudina Cekrekčije (Sarajevo 1938), ali je taj popis unekoliko nepotpun, kako u odnosu na broj mjesta u kojima postoje ovakvi objekti tako i u odnosu na vrijeme njihova nastanka, jer nisu bili ispitani. Stoga donosimo upotpunjen njihov spisak: S ara j evo: Mustafe Skenderpašića (Skenderija), 1517. god.; Cekrekčije Muslihudina, 1526; Gazi Rusrev-begova, 1531; Buzadži hadži Rasanova, 1555; Radim Ali-pašina, 1561; Ferhad-begova (Ferhadija), 1562; Careva, 1565. i Ravadže Durakova (Baščaršija) pr. 1528. god. Li v no: Balagijina (BalaguŠa), 1514; Sinan-čauševa (Džumanuša), 1529; Lala-pašina, 1567; Radži Ahmeda Dukatara (Glavica), 1588. T ravni k: Rasan-agina (Jeni), 1549; Derviš-pašina, pr. 1863; Varoška, u 16. stoljeću. Most a r: Karađoz-begova, 1557; Nesuh-age Vučjakovića, 1564, Koski Mehmed-pašina, 1612. F o ča: Rasana Nezira (Aladža), 1550; Mehmed-paše Kukavice, 1751. Balija 1 u ka: Ferhad-pašina (Ferhadija), 1579; Defterdareva (Ar· naudija), 1594. Po čite 1 j: Radži Alijina, 1562. C a j niče: Sinan-bega Boljanića, 1570. Konj i c: l\llehmed-čauševa, 1579. Mrk on j i ć - Gr a d: Kzlar-agina, 1595. B 1 aga j, k. Mostara: Sultan-Sulejmanova, 1519. D u v no: Lala-pašina, u drugoj polovini XVI st. Ma g 1 a j: Jusuf-pašina, u drugoj polovini XVI st. Gračani c a: Ahmed-pašina, 1593-4. Jajce: Esme Sultanije, 1753. Grad a ča c: Rusejin-kapetana Gradaščevića (Rusejnija), 1824. god. Buna, k. Mostara: Ali-paše Rizvanbegovića, 1840-1850. ž ep č e: Ali-begova, nepoznato kada je podignuta. Kn e ž ina: Selimija, 1566-1574. god. 95

Prema ovom popisu, dakle, vidimo da potkupolnih džamija ima: u Sarajevu 8, Livnu 4, Travniku 3, Mostaru 3, Foči 2, Banjaluci 2, dok je još u 13 mjesta podignuta po jedna. putopisac Evlija Celebl, koji je boravio u Livnu 1660. godine, zatekao je ovdje 13 džamija, od kojih 7 povećih, 3 medrese, 6 derviških tekija, 6 mekteba, jedan veliki han, jednu banju i više česama. On donosi i nekoliko kronograma među kojima su se izvjesni natpisi jedino kod njega i sačuvali, jer su objekti na kojima su oni. stajali nestali. Prikupljeni epigrafski materijal u Livnu je dosta skroman, jer ovdje donosimo svega tridesetak natpisa. Osobito su stradala stara groblja, odnosno njihovi spomenici s epitafima. Od 14 livanjskih džamija do danas se sačuvalo svega njih 6, dok je 7 nestalo. Porušene su: Starogradska (Careva), Pašina (Atlagića), Tepet, Boruša, Firdusova, Piragića, Sinan-čauševa (Džumanuša) i Muhamed spahijina (Perkuša). S ovim su džamijama nestala i njihova groblja. I uz neke od postojećih džamija postoje veći prostori na kojima bi trebalo da bude nišana, na primjer uz Lala-pašinu džamiju, a od samostalnih grobalja je Firdusovo veliko groblje gotovo potpuno uništeno. BALAGIJINA ILI BALAGUSA D2AMIJA

r_,-()I (

J

~L

J \...:, .u.i I _;._;,

>'\) ' _;._ \.._.., .)

_;::d. I ~ \.e.l

J-'. j-:> r:> _;r'C ) s-:' ~ ~ _, t: L..:,, _, _;,

r,

I .,_\ O )j I

»Neka Alah sa čašću i plemenitosti oprosti (grijehe) Dobrotvoru i ostalim vjernicima, I dobrotvoru neka podijeli obilnu nagradu. Postavismo (džamiji) kronogram »Sa zlatnim perom«. (920 = 1514/15)

Kronogram sa Balagijine džamije, kako ga je pročitao Aličić, nema i ne pruža nam potrebnu godinu podizanja džamije. Naime, kada saberemo brojnu vrijednost slova kronograma, kako ga čita Aličić, dobivamo hidžr. 643. godinu, koja nikako ne odgovara gradnji objekta. Istina, u originalu kronograma nedostaju dijakritički znakovi pa ga je zato, a i s obzirom na poseban način pisanja pojedinih slova, dosta teško i odgonetnuti. Ne mogavši na osnovu svog čitanja ustanoviti tačnu godinu gradnje džamije, Aličić se poslužio narodnom predajom, prema kojoj bi trebalo da je Balagijina džamija sagrađena na godinu dana prije Glavice džamije, odnosno hidžr. 995 (1586/87) godine. Uz Balagušu džamiju nalazi se manje groblje, ograđeno suhozidom, na kojem je danas jedino sačuvan nadgrobni spomenik sa sarkofagom, ali bez natpisa, koji predaja pripisuje osnivaču džamije Balagiji. Nad njegovim grobom je veći sarkofag (dužine 2 m i širine 90 cm). Uzglavni nišan je precizno klesan po uzorku na skopske nišane, visok 1 m sa osnovicom 19 X 19 cm. Prema podacima koje nam pruža Aličić, uz ovu džamiju se ranije nalazio i nišan sa sljedećim natpisom. određenog značenja

Balagijina, ili u narodu poznata kao »Balaguša«, džamija situirana je na brežuljku pod vratima Starog grada. Sa svih strana je okružena sokacima, a iz Donjeg grada džamiji vodi široka ulica Ispod topova. Iznad džamije je sokak zvani Okričalo. Balaguša je pored Glavice najljepša džamija u Livnu. To je veoma skladna građevina, natkrivena kupolom sa. lijepo izvedenom kamenom munarom. Posebno je vrijedno istaknuti da je unutrašnjost džamije, kako kupole tako i zidn.ih ploha, oslikana stablima voćaka sa zrelim plodovima. Dimenzije džamije iznose 8,45 X 8,55 m. Njezin mahfil sa perforiranom kamenom ogradom nose četiri mramorna stuba s ukrašenim kapitelima. Nad ulazom u džamiju sačuvana je kamena ploča sa sljedećim kronogramom. 920. NATPIS NA BALAGIJINOJ D2AMIJI Ovaj natpis sastavljen u stihovima na arapskom jeziku isklP.san je

na kamenoj ploči, slova izbočena. Izd.anj a: A.

veličine AlLčić,

55 X 93 cm. Pismo: krupan i teško

čitljiv

nesh,

Livanjske džamije, »Glasnik IVZ«, IX, 1941,stir. 389 (ne-

potpun (IJII'epirs 1 prevod); M. Mujeziinovd.ć, Turski natpisi XVI vijeka iz nekoliko mjes-

ta Bosne i Hercegovine, Rrdloz:i za orijentamru (faksimhl, propis i jll!'evod).

filolog~ju

IIJ___,JV, 1953, str. 457--458 7 -

96

Islamska epigrafika -

m

97

1155.

SINAN-CAUŠEVA (DZUMANUŠA) DŽAMIJA

NATPIS NA NIŠANU MUHAMEDA EFENDIJE, SINA HADZI JUSUFOVA · Prepis natpisa sačuvao nam se kod Aličića (»Glasnik« IVZ IX 1941 str. 390. ' '. '

.>:.,.

»Svrha je ovog znaka (nišana) da podsjeti ; >\s.> ;.. \}> u~ ~ posjetioca na dovu (molbu) za umrlog. Ja sam • , ?a~as ono što ćeš ti biti sutra. Umrli i upoko- .) >'i... U-.>\,"--". I V.. ~ _y . iem Šejh Muhamed efendija, sin hadži Jusuf •. · . . · · ·. efendije. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Go~ J ~ J ~ .:I' dina 1155.« (1742/43) L" I„ 1

_f

r

~ [ \J.' U'. ..,,...,.. . Y. ' l.) J \.S .NJ '', ...,._ '

·""'

"\ ') \\' "-S \i u _;;:. .

.

,,~.

~--

Posto.i.i p~etpostavka da je u ovom natpisu spomenuti Šejh Muhamed efendija sm poznatog putopisca Radži Jusufa Livnjaka. Na ovu nas pretpostavku navodi i činjenica da je i hadži Jusufovom ocu bilo ime Muhamed, a evo i sin hadži Jusufov ima isto ime. Istina u ovom nam slučaju godh1a natpisa koju donosi Aličić ne dopušta da kategorički postavimo SVOJU tvrdnju. Međutim, postoji i mogućnost da je i Aličić pri čitanju hidžretske 1155. godine pogriješio, jer je veoma mala razlika u pisanju broja 5 i nula u arapskom pismu, pa je možda ovdje stajala godina 1105. mjesto 1155.

Ova džamija se nalazila na zaravnatoj humci koja se spušta prema staroj čaršiji. Unutrašnji prostor iznosio je 9 X 9 m, koji je natkrivala kupola, visoka 10 m. Sve do njena rušenja nazirale su se pod krečnim premazima prvobitne lij~pe slikarije. Prema podacima koje nam pruža Aličić, džamija je sagrađena 1529. godine. Narodno predanje kazuje da je džamiju podigao Gazi Husrev-begov haznadar, po imenu Sinan-čauš. Njega je, kako ista legenda kaže, poslao Husrev-beg u Livno da sagradi veliku carsku džamiju. Valja napomenuti da je Sinan-čauševa džamija godinu dana starija od Husrev-begove u Sarajevu. Prema drugoj verziji legende o nastanku ove džamije, Sinan-čauš je bio carski vekil, pa ga je car poslao u Livno da sagradi carsku džamiju. Sinan-čauševa džamija je među mještanima poznata i pod nazivom Džumanuša (Džemanuša), a dobila ga je, navodno, po tome što je u njoj obavljena prva džuma u Livnu. Međutim, ovakvo predanje je neodrživo kada se zna da je u Livnu postojala Starogradska džamija, a osim toga je prema našem istraživanju, kako smo već spomenuli, Balagijina džamija starija od Džumanuše. Ova džamija je prestala služiti svojoj svrsi kojih desetak godina prije drugog svjetskog rata. Iz fragmentarno sačuvanog prepisa natpisa vldi se da je džamiju podigao Sinan-čauš i da ju je 1051. hidžr. godine obnovio Mir Jusuf Firdus. 1051. NATPIS NA SINAN-CAUŠEVOJ DZAMIJI Prepis dijela natpisa sačuvao nam se kod Aličića, koji kaže da je natpis sadržavao deset distihona, a on je od toga uspio dešifrovati svega pet distihona, jer je, kako ističe, natpis bio jako oštećen i na više mjesta se uopće ne može ništa pročitati. donosi sljedeći dio teksta: ~""' ~ i~J..P'J:.. ~~\>\:....... .„Aličić .. Prvobitno je ovaj hajrat podigao Sinanr_$ ·.>...:.J,-'. I :u_;:.,. '":' I_,.;.. -čauš, "u • .> 1)"(.)"'-'-'_,.;' J-' I ~ . . Da bi· se u njemu (mesdžidu) molilo i Alah spominjao. q__fil~ \..:.-':)) ~ (To se dogodi) u godini devet stotina sedamde- · set i prvoj, Pa neka je kod Alaha lijepo primljeno ovo dobro djelo.« 101 (971 = 1563/64)

t.! . ;,J:J .

T

i Muhamed Spahijina, zvana Perkuša, džamija stradala je u toku prošlog svjetskog rata i nije više obnovljena. Uz džamiju je postajao i mekteb, nazivan i Perkuški mekteb. GROBLJE UZ MUHAMED SPAHIJINU DZAMIJU U groblju uz ovu džamiju postojalo je više nadgrobnih spomenika. Za jedan nišan predaja tvrdi da označuje grob osnivača džamije. Do same munare nalazio se nadgrobni spomenik Mufetiša Muhamed-paše.

Na uzglavnom nišanu sa turbanom, kakve susrećemo na spomenicima vezira i paša, uklesan je ovaj natpis u prozi na turskom jeziku. Pismo: obični krupniji nesh. Izdanja: M. Mujezlin.ovLć, Turski natpisi XVII vijeka u BiH, P~iLozi za onijerutalnu filolog.iju XVlII-X!Xirn68/69, str. 203-204 (prepls i prevod).

.,;~ ~ (Yr' ,,~ ,, .... ~~·

o.:sw \)_,

1

I.A

u~~j

t.5~ \ ..:._... .3

C...:.U\ _,

~

Vidi: Tri bosanske vaUje, »Novi Behar~';'fa c o,1_,_.

1301. i 1302.

V_;... y _;:._,....:.I_,(:.. ~

NATPIS O OBNOVI GLAVICE DŽAMIJE

,~,..!~>\ ,J\;.~'_,,.... .:.,_;,_

;~\~f' (~u~~.) ~J -u:_,..:.

Ovaj kronogram u stihovima na turskom jeziku ispisan je običnim crnim mastilom na kamenoj ploči, veličine 35 X 80 cm (sa okvirom ploča ima dimenzije 45 X 90 cm). Natpis je pisan veoma sitno sulus pismom, a tekst je zbijen i mjestimično istrven pa stoga ponegdje i ne-

~ \"_;.\.~ ~\.,;.~-". _,~ .J'~~,._,~.'•iA... -':-":"' Y, ~ ~ \

J:J-.'I i.:- \f ~

_;/.J.____,. c_S _>.__..\_.)I ~ '\.. L. \ ' : - '-7' .J..r-:;-' .J ~. ~__,.\.''-'-'.

čitak.

r

'-:--' ..>->--:-- \ ~ L.::.J .)

r'.>....o. • __,_:, _,.(:..

~

:_,.\; J

I

»Obnova ove bogomolje je po božjoj uputi Izvršena zalaganjem ehalije, što je jasno U želji da postignu božje i pejgamberovo zadovoljstvo I da bi ona postala mjestom gdje sedždu čine ljudi i meleki, Neka je sa strane vjernika po stotinu hiljada puta, hvala Alahu I gospodinu Abdulhamid-hanu, islamskom padišahu Koji pomaže vjeru ... Tako su ovu bogomolju obnovili Da bi u njoj obavljali namaz Jer ovo mjesto bijaše oronulo i pusto Pa se osjećala velika potreba obnove. Dajući stilu džamije (novi) sjaj Svi stanovnici postadoše veseli Neka je zato i njima svima hvala

i.5:'.}-.: \.L...

_,.\;_,......I_, I

r L.:.. _, t:"" / r' _, _; · ···~ 1; ~Jyb~~-' o_yl:Y.,~.)~ ~J_,.,..

_,.__,.r:, r

'\_....1 I ~ J

'\}-:1

„~L>:_,1 ~..>.> ..,__.;. • _;...;,.

y~

.:..~i:,.-.

,3~,~ ,,.J.1·.„

1·-

-V-:- Y.

~~ ~ ~1u_,...:.1r ~_,.,.~~~ ~ •...>~ YJ~,..)~1 . 0 '.n .;V ~ ,j _:,.; 0;,_,,.- ~ _,.w-,' LJ \}_;I

Y-"

j J

~

J .>

..)..J

:f't.i

i.

106

107

-

-

.f.,l:tiilillillµJ.t!!H!Jitl'/:U.t:'...:..>-'>~'.:..y ':' >..f?

. . . .)"""". ';, ,j '..Y~~

Ko sa ovom namjerom dovu učini Neka mu zagovornik (za oprost) bude Mustafa ~~'~"IY. ~y.r .j Tako je božjom dobrotom .) > 'G L:.. u-" \,,: : .).> Vratilo se svjetlo fitilu

Pa nije li ovo znak za raj Adn Piragiću Ragibu obljubljenom

O'Yi-

I \''. I

j---~. r - ' L..,,..-0 ~

c,.... \

_) L:-- ~I .j_,.; ._,_:.__, \,_; U~_, 1 U~ 1

.> '_;\

""--:--'I

ftr:

l, 'i )-.,.( t" '-c> .>'. '-,"_,l) I > \,.:, .:..(_, '1\-1'. 1:,J'

"-;' ..>

>

':..L: .> \,' ~ I,--

far

I

~ t" ~.,X

j.'--: Y'> \ .s-~ ..Y. j ~ oJ' .r---- ~ ..)~\.: ~· ~,

.... ,,'.) ......

(_,,____'.. • _L ~

c._i ..>-..J) I

\ \..___'..... .) t:' _,f'-:' y .>I (

\;

(H.

~;\,~f ~>Y. •„»;~

c.J U>''\\..?,.>'. rG ~ \.,.>' _,,,._,:, L.5„..; ,,.L-J> , L \..._.. ~ „ .

t:"' \.:

KTeševlja11rović,

Sahat-kule, str. 25)

U blizini Glavice, a na mjestu koje se i danas zove »Medresa«, nalazio se livanjski Darul-hadis (škola za izučavanje islamske tradicije), koji je 1642. godine sagradio Mustaj-beg, sin Ibrahim-bega. Uz ovu džamiju nema groblja.

r .) ,

.>--;-' L.J) ;\.

..>.>l.>' "-"" u\„n ·~

~...,....:.....>'.'-"~ „.,,,s~\51,;..j1sy, ~

. ., ' . U.).':'f

. , . t:'°-'-":!' -'r-'°

·e~-r~_,...~\_; 1 ~-"-~~: ~-'~ Tarih o obnovi kalem napisa ovako U obnovi je sudjelovala cijela ehalija Hafiz Adem Livnjak (Ihlevnevi) napisa ovaj jasni tarih

\." 1fr\...r.-" ..s..w' - ..>,,]V-' - ..., \;. ~

~~· ..s.W'""'-"'' ,fa'.Y\.; .) \.:.:. I

,1-„.> \;' Gajret«, 1941, str. 203-206 i M.

·Turski natpisi XVII v. u BiH, PrilozJ XII-XIII, s.tr. 205. najmlađa

džamija u Livnu.

.:)_,_,J.7> X

':-":":-- ...:........f .

u;-1.SV'

..>>..:j'6...:;\;J~U_,-'l„1 a.)._.,,y._.1~~

-

_,.l\:U.)'fa~j\_;.„~\.:--.:,...

>-:;-'°t$"'W~'..J-.'~~-y.,,,,, ~

~~.'.;..)_;u-I< ~J- _,;'\J.l• ,~ -' .J

1

~ .JY' -tl'_'U~j ('-0~.Y

„_,; e;._ ; \; _,.

...:..,.1A.-bJ~j~j~

:Y' •_,j, _,r~,;c ,j1J

GROBLJE UZ

~

))

...

Koja bijaše oronula Obnovi je Emir Muhamed Bušatlija, sretni Uređena je tako da je slična biseru O Jedinstveni, Utočište, dobrotvora sačuvaj ... I podaj mu dug život Raj Firdevs ... O moj Bože, učini vječnom ovu džamiju Neka je uvijek u vlasti muslimana ... Onima koji budu klanjali u ovoj džamiji ... Otvori im dženetske kapije

Mudževher tarih u nJec1ma lijepo ... (1292 = 1875)

ĆURCićA

DZAMIJU

U manjem haremu ograđenom kamenim zidom nalazi se desetak nišana novijeg vremena i veoma lijepo ukrašenih vegetabilnim ornamentima. 1271.

NATPIS NA NIŠANU HADZI HASANA ČIZMIĆA Nad grobom pokojnika je sarkofag i nad njim dva nišana, od kojih uzglavni predstavlja rijedak i po formi izvedbe turbana, možda, jedinstven nišan. Tu su na turbanu između pruga (gužvi) izvedeni lijepi biljni ornamenti. Natpis u prozi na turskom jeziku, smješten s jedne strane uzgla'.'nog nišana, glasi: 111

110

---- - - - -

' ~'ilit!!lllufti.hlffi}![l!•t;.p,1„„IT!'"'f'1'f~!l!1 '"'>·:"i"t -

.-

,-- --

-

-

IH""' " . ' t

" ' . ' l'lh 1 ' ,

.J,

-----

,

u'll'

t•\llf1·~··"nW'-

-

-

-

-

-

-

ili~~~„-:_~~-i:.;~~;-;~~~~=-:=-=_--=---~::,_~;~~==-~~=-~~--~=--=-= -=-~~

'I 'i

»Na poziv vječnosti: ,Vrati se svome stvoritelj u' preselio je iz prolazne u vječnu kuću, jer sve što je na zemlji prolazno je, a jedino je vječno lice tvoga stvoritelja, jer je on (stvoritelj) onaj koji je vječno živ i nikada neće umrijeti, umrli i upokojeni potreban milosti božje hadži Rasan Cizmić, sin hadži Saliha. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. 1. šabana 1271.« (28. IV 1855)

- Mahmuda, sina Smaila Šćete, 1295 (1878). I kod ovoga rusana tekst natpisa, osim imena pokojnika, isti je kao i kod njegova brata Radži Muhamed-age Šćete, - Nurage Šćete, sina hadži Muhamed-agina. Godina nečitka. Među ornamentisanim spomenicima svakako je zanimljiv i jedan sarkofag, bez nišana, čije su sve četiri strane ukrašene isklesanim vazama sa cvijećem, kako se to vidi i na priloženom snimku.

.,:._.I~ ~....I J l ~..>I u~ t.-;>t1) I

w ..> '_. u..>w J -> ~...>'I...>~ ~. ... \_p.__, J.-->-' L>-ojs V..) JI ( \..:..::-\ \ 1

u~-'> ~~ ~ r::_\.J.' .._,.,

..sw, ':. ''7

'!..':.

Litvno: CurčiWica dža'TTlli!ja

Datirani su još i

sljedeći

ZAVRA DZAMIJA

nišani:

- Radži RaUl-age Cate, umro 1267 (1850f51) godine, nad čijim grobom je sarkofag sa osmerokutnim skromnije ukrašenim nišanima. To je ujedno i najstariji datirani spomenik na ovome groblju, - Merjeme, kćeri Mustafe Catića, 1278 (1861/62) god., - Zejnebe, kćeri Mahmud efendijine, 1278 (1861/62) god., - Radži Muhamed-age Šćete, sina Ismailova, 1290 (1873/74) god'. Na njegovom nišanu se u natpisu ponavlja isti tekst kao i na nišanu Cizmića h. Rasana, iz 1855. god. Jedino su njegovi nišani skromnije ukrašeni,

Situirana je u ulici Nurije Pivčića, nešto rnze starogradskih vrata. Danas ona ima malu drvenu i neuglednu munaru, a s obzirom na to da je građena od kamena, pretpostavlja se da je nekada imala isto tako i kamenu munaru. Unutrašnjost džamije iznosi 7 x 10 m. Njezin portal je izveden u baroknom stilu, a natpis pokazuje da je džamija obnovljena 1867. godine, kada je nastao i taj portal. Unutrašnjost džamije je sasvim jednostavno izrađena u drvetu. U mihrabu ima jednostavnijih stalaktita. Kada je na -ovom mjestu prvobitno podignuta džamija nije nam poznato, kao ni ime njezina osnivača, a mještani je nazivaju Zavra.

112

8-

Islamska epigrafika

113

atmosferilijama, tako da smo od svega pročitali samo ime pokojnlka i godinu njegove smrti. Drugi bašluk je u isto tako malom prostoru groblja desno od džamije, a označuje grob hatiba Abdulah efendije. I ovaj je natpis oštećen pa se ne može ni godina pročitati.

1284. NATPIS NA ZAVRA DŽAMIJI U LIVNU Na kamenoj ploči 70 x 35 cm isklesan je u lijepom talik pismu ovaj natpis:

\li' J_,-

.J .J$

W I 'Y I 'I.! I"))

L..J ~ .)> Y... _, .J t.;,.- ·> ~ .r.=-1

0~_;

;_,..._. 'p-Y'-"" 1.: r-:v--•.Y 1

_,: . . . ~r.

~

I

~

'\}'.f ~

.

u..>W' ulk>-11..:.r:.:iW-11 u.~ ;:.J_,...;,\_.j~_}:.p.J'C,.y~'~

ii

»Allah je jedan, a Muhamed Njegov vjerovjesnik. Ova časna džamija je obnovljena zalaganjem i pomoći cijenjenih stanovnika ove mahale, a obnova je dovršena u vrijeme pravedne vladavine sultana Ga2'i Abdul Aziz-hana. Trudom i zalaganjem stanovnika ove mahale Dovršena je obnova džamije u vrijeme Vaiza, .Kojemu je pomoću erenlera omogućen ovaj posao.

Na ovom svijetu se trudio koliko je mogao da bi ga Allah na drugom svijetu sačuvao od vatre. Savršenom '\)'_ly>'J

;~;,s,7_,:>:.,'\.)j' '"":"~w~

.:r\;;, l"\:

.:„'I.A.> t' ...,,.Y.

" - \('VV

Prema kronološkom redu drugi sačuvani natpis je iz 1282 (1865) godine, a označuje grob Mir Abdurahmana Firdusa. Na osmougaonom nišanu sa mušebek-turbanom, uklesan je na tri strane njegove natpis u stihovima na turskom jeziku. Natpis je ispisan u kosim redovima a veoma sitruim i preciznim slovima. Međutim, ovaj natpis je u velikoj mjeI'i oštećen i gotovo nečitak. Iz tekosta natpisa razabire se da je tru sahranjen Mir Abdurahman, umro 1282 (1865) godine, a natpis mu je spjevao ...

Natpis na nišanu Abdwahmana Firdusa iz 1282 (1865/66) god.

121

120

-

-

•

' " "" ·

-~-~-

--

-----

' · '1 ~mil~ITTftttt~llfl~ftlnttili~ltH&P.:t"iHHm-tiW~llil_ti"1ttttt:•df! ~ 'I: ~

1 ( \.,;_.

u-"!'~_;.. 'c'f ~":-.fa•

Duvno

Varošica Duvno leži na sjeverozapadnoj ivrici kraškog Duvanjskog polja, na jednom sporednijem putu koji iz Da1madje vodi u unutrašnjost Bosne. U ranom srednjem vijeku Duvno je župa Hrvatske države, a Bosni je pripalo za bana Stjepana Kotromanića. U drugoj polovini XV st. grad su osvojili Turd. Na mjestu današnjeg naselja Duvno stajala je početkom XVII st. varošica Zupanj-Potok, pod kojim ga nazivom 1615. god. spominje putopisac Livnjak hadži Jusuf i kaže da se nalazi u duvanjskoj nahiji. Jedno vrijeme se Duvno naziva i Zupanjac, a zatim i Tomislav-Grad. Oko 1791. godine je od eksplozije baruta u Duvnu izgorjela 75 domova. Evlija Celebi za Duvno kaže da sldči rajskoj bašči, pripada kliškom sandžaku i da [ma četiri stotine kuća i jeclnu impozantnu džamiju, više mesdiilida, jedan han, jedan malen skroman hamam i deset dućana. Od svlh javnih objekata koje spominje Evlija do danas se jedino očuvala Džudža Džaferova džamija, i to, kako ćemo kasnije vtldjeti, u nešto izmijenjenom obliku. DZUDZA DZAFEROVA DZAMIJA Situirana je u centru Duvna, lijevo od ceste koja iz ovog mjesta vocli prema Šujici. Zgrada džamije je u osnovi kvadrat (11 : 11 m), zidana od kamena klesanca, prvotna je .dmala kupolu, koja je stradala od eksplozije baruta oko 1791. godine. Kupola je kasnije nadomještena str.epom i krovom na četil'i vode. U novije vrijeme su i sofe džamije zatvorene zidom. Ko je ovaj Džudža Džafer, da li je to neko od Kopčića, nije nam poznato, kao ni to kada je tačno džamija podignuta, ali je, svakako, sagrađma prije 1615. god., kada je spominje putopisac hadži Jusuf, njezin mujezin. GROBLJE DZUDZA DZAFEROVE DZAMIJE Uz Džudža Džaferovu džamiju je grablje sa pedesetak nišana. Za jedan grob, kraj munare, ograđen sarkofagom na kojem su veoma ukusno izvedene vaze sa cv,ijećem i čem·presima i postavljeni manji nišani, narodna predaja kaže da označuje pornvalište dobrotvora Džudža Džafera. Na žalost, ovaj spomenik nema natpisa. Datiranri. su nišani: 127

I

'!

-

Saliiha, sina Mustafe, hanedana Dumna, um. 1261; (1845), Ibrahima Rafiza, sina Derviš Alije, um. 1275. (1858), Duvnjaka AbduLkerima Pehlivanovića, um .. 1280. (1863), Mustafe, sina Ibrahima Mulamuratovića, um. 1290. (1873), Radži Rusejan efendije, imama i hatiba, um. 1290. (1873), Naiba Ali efendije, sina Derviš Raliila Derviševića, 1292. (1875), Emine, kćeri Mula Rasana Tuco, 1299. (1881).

Tu ima i novije datiranlh nišana. Pretpostavljamo da je ovdje sahranjen i Radži Jusuf, koji je bio, kako je već spomenuto, mujezin ove džamije i iza sebe ostavio putopis na hadž iz 1615. godine. GROBLJE UZ LALA-PAŠINU DZAMIJU U Duvnu je sve do drugog svjetskog rata, pored Džudža Džaferove džamije, postojala još i Lala-pašina džamdja, koja je u ratu stradala i više nije obnovljena. Oko ove džamije je bilo više pari nišana, a među njihovim ostacima evidentirani su sljedeći datirani nišani: - Sulejman-aga Rumi, bivši alajbeg (Kara) hisar sandžaka u ejaletu Anadol, umro 1176. (1762), - Sejid Rusejin-aga, sin Mehmeda, iz sandžaka ... u ejaletu Anadol, um. 18. šabana 1176. (28. II 1763), -

Abdulah Kokan (?), um. 1279. (1862), RadlOi Lokman efendija, 1282. (1865), Derviš, sin hadži Saliha Lokmana, 1299. (1881), Dervišević Mustafa, sin Alije, kadije, um. 1309. (1891).

I na Vrkačini u Duvnu nalaze se dva groblja i danas aktivna. Na starijim nišanima postoje većinom označeni dijelovi za epitafe koji nisu stavcljani, a mlađi nišani pokazuju da je ovdje sahranjena više članova porodice Bašić. U samom naselju je postojalo jedno groblje na lokalitetu zvanom Atmejdan, na kojem su danas sagrađene stambene zgrade.

9 -

Islamska epigrafika -

-

129

III

------

i h lHWj•fua~ 1Tl!H!m'lttlttlf•ffi"'t#l#ttfit#!'iftiH•ffiti!HHOlff>ntHi,11111» ""l''~,"1ti'• Ili· - 1 l H t : !mP,rmlltnm ttm'HH~Hmtf!"'"f mi• "1 ,_ _ ,

„•. ' -

!:" •FL

;··:··1

iI

•""~--

-· .

--"--'--'''-'-

:~::!'.=

·:~~~'-•-

-

-

-

~'

-

-

-=

-

--

-

-

---

I" '!Hlf!'ihi

' --

-=--

-

-·

.-, =

~:.·.,;:-~~1!~~-=~=::_:..=:::=.--:-..==_; ~--=---=-=- =---=--=-·--,---- --~~'__~=- - _-~ ~ ~ =-• - =- = L_.. - :•: ~~ _T~-=...č--=..:··.:._, ~_;::~~~"::~..-=-__:~~~~~=--::__~:._~-~-. _.:---__:-__::::;:~~~~ ==--:~=--==--

•I

I'

, I

GROBLJE U BLAZUJU U naselju Blažuj, nedaleko od Duvna, situirana je veliko i danas aktivno groblje, u kojem su mnogobrojni spomenici nowjeg datuma. Svojim oblicima i dimenzijama ističu se dva sljedeća nišana: Nišani su visine 2,15 m sa osnovkom 40 x 43 cm, a onaj uzglavni 'ima obli turban promjera 80 cm i na jednoj strani uklesana je zastava sa polumjesecom, sa druge mač, a sa treće sljedeći natpis: 1325.

NATPIS NA NIŠANU BAJRAKTARA KARAHASANOVICA SALIHA, SINA OSMANOVA Natpis u prozi na turskom jeziku, uklesan u šest redaka, glasi:

~ Y'd-'_,A .J~U:,1 ~-'j'Y-:

./,Aj '..r:: ~

'_..S-'-:'-'-'-' ..,...j .),,f ;.,-./ lJ ~ I d C,.:, ._»

Glamoč je manje naselje u zapadnoj Bosni, nedaleko od Hrbljine planine. fanad današnjeg Glamoča sve do 1892. godine stajao je stari dio naselja sa čaršijom i mahala,ma, a poviše njega su ruševine stare tvrđave. Postojeću tvrđavu izgradiH su Turci nepmmate godine, ali je i prije toga postojao grad koj·i je nestao još u srednjem vijeku. Glamoč se spominje i pod imenom Biograd, ili Biogradac, turski Belgraddžik. U tvrđavi su sačuvani zidovi džamije sa veoma lijepo izvedenim portalom i mihrabom sa stalaktitima. Građevina nema natpisa i nije poznato kada je podignuta. Međutim, po načinu zidanja, obradi arhitektonskih detalja i dr., džamija je mogla nastati koncem XVI ili, pak, početkom XVII stoljeća. Džamija je bila u upotrebi sve do 1932. godine kada je izgorjela. Iako zidana od lijepo klesanog kamena, imala je drvenu munaru. Unutrašnjost džamije Iznosi 9,50 x 9,50 m, a debljina zidova je 0,80 m.

Cr.i-~ 1_,...;..tS.>JlU>_„ ~, >..:...s. ~:., ~ '._,\;_;I 0:., .> ~

i•

j \,;" )

\,\,;

._s .>.) _, I

'\)) .>.,..!>

~ ~::;.... '\,,J.; l \,; I ...-.::. U~ " · 'C' "\.

I zbir brojne vrijednosti slova posljednjeg stiha daje nam hidžr. godinu 1136, a ona je označena brojkama ispod teksta natpisa. U natpisu, kal..? I

'(f~J\_,·~ 61.:S Ll

1

u~"'"'

_____

.,.. \~"''

__..

glamočkog čiji krono-

TURBE Pri vrhu groblja na zarav;mku je situirana turbe za koje predanje zna da pripada porodici Fi1ipović, a pisanih izvora nema. Turbe je sagrađena od tesanog kamena, oktagonog ob1ika sa stranicama 2,70, i visinom strana 280 cm. Turbe je imalo drveni krov, koji je stradao u prošlom ratu. U turbetu su dvije grobnice prekrivene velikim kamenim pločama, a koliko se po ostacima n;šana. vidi, oba su groba imali nišane sa turbanima ulemanskog oblika (obrazovanih ljudi) . 135

134

m

Mili

m

JL WllRlllU 1111!

HL

u

;:

Ne zna se kada je turbe porugnuto, ali bi se po nekim zajedničkim elementima sa džamijom na gradu moglo zaključiti da potječe iz istog doba kao i ona. 1100. NATPIS NA KUCI D2IN MUHAREMA Idući iz centra Glamoča prema tvrđavi, nedaleko od nje nalazi se stambeni obje'kat, sada u vlasništvu Džin Muharema, sina Fazlina, na kojem je uklesan na kamenoj ploči kraći natpis u prozi na turskom jeziku. Slova natpisa su oštećena, a početni dio gotovo potpuno uništen i zato

Prema legendi, to su imena drugova iz pećine, tj. sedmorice mlakoji su se u vrijeme rimskog cara Dekijanosa sklondli u nju da bi se spasili careva nasilja. U pećini su ostaH 309. godina. I Kur-an govori o Ashabi Kehfu. (Sure Kehf, džuz 16) Imena Ashabi Kehfa se svakako upotrebljavaju kao talisman za čuvanje od zla. dića

GROBLJE U RADASLIJAMA U ovom groblju ima malo starih nišana. Na jednom nišanu, visine 1,80 m i osnove 55 x 55 cm, uklesan je sljedeći natpis: 1027. NATPIS NA NIŠANU IBRAHIM•AGE

nečitljiv.

Tekst natpisa glasi: »Alah! Alah je jedan, a Muhamed Njegov vjerovjesnik. Umrli i upokojeni Ibrahim-aga, neka je na njeg obilna božja mHost. Umro u mjesecu rebiul ula 1027.« (tj. između 26. II 27. III 1618)

L

~_,~' t_L.P ~->-1:' ~')j,..,i.>~~\~ \.;.''

..

.)....>J.>

'\

I

~~.I

·.

„

'U\ I J _r..J .),,,$!

~'t'I .

l'„l (. \ ·_\'•(I~­ .> \_"

~ _;. J'_.> u!~_,..

u-=~u=-;. » .•. ovu građevinu podtigoše Salih-aga i moj brat Hasan dizdar-aga, sinovi Husejun-age, dizdar-age. Godina hiljadu i sto, Hi dvjesto, 1. džumadel-ahira« (23. III 1689). Na drugoj kamenoj ploči, veličine 40 x 25 cm, uklesana su u krupnom pismu imena Ashabi-kehfa: »Jemliha, Mislina, Miksilina, Mernoš, Debernoš, Šadnoš, Kefeštatijoš«.

136

-

J.' r~.),

1... 'lJj \ 'u>.J

'u.._.1~~...J

J,~'t:::.J~ q·.\."'(-./

Karakterističan

nišan

u

groblju uz džamiju u Radaslijama

U groblju uz džamiju u Radaslijama nalazi se nišan uokviren sa četiri otvora.

čiji

je turban 137

GROBLJE U

KOVAćEVCIMA

U ovom prostranom i još i danas aktivnom groblju najstariji datirani nišan je iz 1140 (1727) god., a ima i stanijih nedatiranih spomenika, od kojih su na nekim uklesani tubasti mačevi, balte, rozete i druge oznake. Ovdje su nišani grupisani po porodicama, pa svaka od njih ima dio nekropole na kojoj se sahranjuje. Mali je broj starijih nišana sa natpisima. Datirani su i ovi nišani: - Mehmed-age, sina Salihova, iz 1117 (1705), - Zlatarevića Murata, iz 1216 (1801), - Salih-age, sina Mustafa-bega Kovačevića (Kovacli-zade), iz 1245 (1829), - Ibrahim-age, sina Sa]ih-age Kovačevića, iz 1245 (1829), - Re}s Muharema, iz 1308 (1890). Najveći nišan ove nekropole ima dimenzije: visina 3,50 m i osnove 50 x 40 cm sa turbanom kao u Bašića nišana u Jakiru, ali je bez natpisa.

1213. NATPIS. NA NISANU OMER-AGE BASićA Nišan na kome je uklesan ovaj natpis Vlisok je 4,35 m, a osnovica mu je 0,96 x 0,96 m, koja prelazi u osmougaonik. Njegov turban sa mudževezom (završruim dijelom) visok je 2 m, a izbočenje turbana imosi 25 ~;n, pod koji se može skloniti osam ljudi da ne pokisnu, kako to narod pnca. Turban je u vidu pečurke. Natpis na njegovom nišanu zauzima prostor 56 x 31 cm, na kojem je krupnim neshi pismom uklesan sljedeći tekst:

STARE NEKROPOLE NISANA U JAKIRU Kraj puta što vodi iz Glamoča prema Livnu, a na udaljenosti 3 km . od Glamoča, situfrane su dvije nekropole starih nišana. U manjoj nekropoli vide se brojni grobovi čiji su spomenici nestali, a tu su i dva karakiteristična i Pijetka. nišana. Na jednom od njih je sa jedne strane reljefna uklesana ruka koja drži sokola, što sv„kako asocira na lov sa sokolima, a na drugoj strani tog nišana je nešto kao štit sa bodežom. Drugi nišan ima uklesanu ruku presavijenu u laktu, u čijoj šaki je nešto kao kugla. Oba ova nišana su uzglavni spomenici kojima su odbijeni turbani. Naziru se oko ovih grobova santrači koji su utonuli u zemlju. . Druga . veća nekropola sadrži i do pedesetak nišana od kojih su mnogi povaljani i oštećeni, a imaju turbane poput pečurki. Ovdje svakako dominira i ističe se Bašićev nišan, dosad najveći pronađeni nišan u Bosni i Hercegovdni, a mještani ga nazivaju Bašića mašet. Nišan je proviđen natpisom.

u

1;..,

t: \;

t: _, r.:rr_,.. ~~ .)~ ~~,.,)~\~

'\SW1

o Nišan Omer-age

Bašića

tl

Jaikiru, iz 1213 (1798) god.

139

138

11:::n

nn

n

••••

n

di ii

. .i 1111111 . IHl!illllllll I

li -~

·o-::

i

·::::1E;;;;,;;;:-

. ~

- -

---~~

-

-,

'"'o'';~;ocv,c:;~~;~''i"

»Kronogram smrti umrlog i upokojenog Omer-age Bašića je godina 1213 (1798). Za njegovu dušu neka je Fatiha.« Danas je ovaj natpis oštećen. Nedaleko od ovih dviju nekropola nalazi se naselje Jakir sa starom džamijom i također dvjema nekropolama nišana, od kojih je jedna uz džamiju, a druga preko puta džamije. Uz džamiju se nalaze sljedeći nišani s natpisima: 1086. NATPIS NA NIŠANU JAHJA SPAHIJE Nišan s ovim natpisom ima obhlk Bašićeva nišana, ali je nešto manji. Natpis je oštećen mjestimično, ali se na njemu čitaju riječi:

1126. NATPIS NA NIŠANU ALIJE CEHAJE

. : .,\_;_, t"'\; .)~,_,..._,..

\~~

-.

\\'(""'\

.....,

I ovaj nišan ima oblik Bašića mašeta, manjih je dlimenzija i sa jedne strane je uklesan natpis: »Datum smrti umrlog, upokojenog Alije će­ haje 1126. (1714) Za njegovu dušu (prouči) Fatihu.« Mještani pričaju da su u ovom haremu kod džamije sahranjeni članovi porodice Bašić.

Druga nekropola preko puta džamije ima nekoliko nišana. Na jednom je veoma reljefna uklesan topuz. Natpisa nemaju. Nedaleko od džamije situirana je Jakirlića kula, nad čijim ulazom je na dovratniku, na velikim kamenim pločama, u lijepom i. veoma krupnom neshi pismu uklesan tekst: »Mašaellah, neka je na vas spas i ugodnost, pa

._:, \_; )t:' \;

uniđite vječno.«

'·

,_,,,.._r

\:--U:. - -

00

~ i

„Umrli

~.I

Jahja spahi. Godina 1086 -

6. redžeb.« (26. IX 1675)

141

140

: 1111. I

••

.. :ULZMll _:o:-

~---==--

iilhfi!L. i llHU!$1.i13llli i LI . ;.11 H!I . 1;1111;r11m1.1:: :__ : :: __ :;:· __:o_ ;:,:;_:_o_;.:_::_

-o:_;_:_::_:;;'-'-'-'.:::~-~---

_

_

_

__

u-· :··

__ _

_;:~::~:..:."::..:_:~::.:: ~- ~--~--~~--~~- --=~~"-"-~~~=~----

_

___ _

;;::_;_~.:_:;;~~-O~--•

Kupres

U mjesnom groblju, koje je situiran.o niže džamije na izlazu iz Kupresa, kraj puta za šuicu, ima po formama interesantnih nišana. Na pojedinim su veoma reljefno uklesani štapovi i druge oznake.

To je planinsko mjesto na Kupreškom polju, na nadmorskoj visini 1190 m. Prvi put se kao naselje spominje 1461. godine u povelji kralja Stjepana Tomaševića. U tursko doba se češće spominje kao karavanska stanica i sjedište kupreške kapetanije. Nahija Kupres osnovana je prije 1516. god„ a nalazila se u sastavu kadiluka Neretve sve do devedesetih godina XVI stoljeća, kada je priključena akhisarskom kadi1uku. Naselje Kupres stradalo je u toku drugog svjetskog rata i tada je nestala i mjesna džamija, pa je poslije rata nešto niže od ove izgrađena nova džamija bez munare.

143

:il!.ill!l!ii!l!ll!llh!l .... !1

I /,

I

Mostar

I

Područje oko Mostara je već u doba Rimljana bilo dosta gusto naseljeno. U srednjem vJjeku ovim krajem dominira naselje Blagaj, koji u XV st. postaje prijestonicom šire oblasti, a koja donekle odgovara današnjoj Hercegovini. Zametak Mostaru treba s'l'akako tražilti oko pcnmatog mosta preko Neretve, na kojem je sredinom XV stoljeća postojalo malo naselje sa dvije kule oko drvenog mosta na lance. To se naselje u izvorima spominje prvi put 1452. god., kada su 3. aprila te godine Dubrovčani p>isald svojtim zemljacima u službi Đurđa Brankovića kako se Vladislav Hercegović odmetnuo od svoga oca i kako je pored drugih mjesta zauzeo Blagaj, a među njima i »Duo Castelli al ponte de Neretua«. Turci su zauzeli Blagaj 1468. god., kao glavni grad zemlje Hercegovine, a tada je sv•akako pao u ruke Turcima i· Mostar. Pod nazivom Mostar o"o naselje spominje se 1474. god„ u kojem je sijelo subaše Skendera, najnižeg upravnog činovni­ ka turskog, a dvije godine kasnije Mostar postaje sjediištem vojvode. Kao važai:n. saobraćajni centar, Mostar se, osobito nakon izgradnje solidnog kamenog mosta, veoma br2l0 raz'l'ija, ali ga dugo vremena Turci ne uzimaju kao admiruistrativrui centar hercegovačkog sam.džaka. Kao važno strategijsko mjesto, Mostar je za vlada'l'ine sultana Sulejmai:n.a II (1520-1566) opasan bedemima i tako pretvoren u tv.rđavu. Tako Mostar postepeno preotima svoj·im širenjem i važnošću primat Blagaju. Kao kulturni centar Mostar je pmmat i po velikom broju učenih ljudi, pisaca i pjesrnka, pa je u vrijeme turske vladavdne spadao među najjače centre istočne obrazovanosti u našim krajev"ma. U Mostaru je podignuta 37 džamija, koHko ih je dosad ubicirai:n.o, a uz većinu njih su postojali mektebi, tu je podignuta i devet medresa, kao i jedna škola. za izučavanje islamske tradicije i pravilnog čitanja Kur'ana. Brojni učeni ljudi Mostara svoje naukovanje su počdnjali u navedenim obrazovnim institucijama Mostara, da bi opet kasnije mnogi od njih nastavili sa predavanjima u tim ustanovama ili bi, pak, zauzimali druge visoke položaje. Među onovremenim učenim svijetom svakako se ističe Sejh Jujo, za koga H. Sabanović, u svom radu »Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima«, između ostalog, kaže: »Najmarkantlllija ličnost, najveći i najplodonosniji pisac u muslimanskom krugu intelektualnog i općeg kulturnog života Bosne na prelazu iz 17. u 18. stoljeće bio je Mostarac Mustafa Ejubovdć opće poznat pod imenom Sejh Jujo.« (str. 390). Sejh Jujo uživao je veliki ugled i među carigradskim učenim svijetom, pa mu je ponu-

Stari m..ost sa kulama Tarom i Hale·binovkoni

U sačuvanim, dosad prikupljenim natpisima Mostara sa Blagajem, susrećemo sljedeće pjesničke pseudonime: Abdal, Aruf, Bulbuli, Derviš Hulki, Opijač Ibrahim, Jusuf, Kandi, Misali, Munir, Na!mi, Rušdi, Sinan, Talib, Vaiz i ZijaJ-čelebi. O ovim ;pjesn~cima ep.Lgirafičarima vid·i i H. Hasandedi,ć, Kultusno-istorijski spomenici i institucije turskog perioda u Mostaru {u štam,pi).

. ,Više od polovine natpisa Hercegovine, koje objavljujemo u ovoj zbirm, odnose se na Mostar i Blagaj, jer od 693 kronograma iz cijele Hercegovine, njwh 377 odnose ·se na spomenike Mostara i Blagaja. I sa umjetničko-kailigrafske strane izvjesni nrutpisi iJz Mo!itara pokazuju visoki domet kaligrafske i iklesairske vještine, što upućuje na to da je ~u bilo veoma vještih kalWgrafa i iklesara. Jedan sa tog gledišta najoopjeliji na'llpis je 10 -

Islamska epigrafika -

III

144

ililhlt Lllll!)I 1111!111 Jt;I:, ·~~~llif;:;;::' ----g,,,,~=~~-·

145

svakako ionaj sa Ka.rađoz~begove džamije, «napisan !lla bijelom mramoru pozlaćenim dželi •pismom ... «, ·kalko u poJedimm ustanovama tako i !i.m ovim objakltima imamo i sačuvallle na11Pise, bi1o o njiih.ovom nastanku ili, ipak, obnovi, a neki se od njih' i danas !llalaze in situ, dok su, Otpet, drugi sačuvani u whivskim izvorima. 1300. NATPIS NA SULTAN JAVUZ SELIMOVOM MESDZIDU deći

SINAN-PAŠINA DZAMIJA Sinan-pašina dfamija se nalazila na trgu Prvog maja, neposredno uz lijevu obalu Neretve, a poznata je pod imenom »Atik džamija« (S.tara džamdja), što navodi na pretpostavku da je to bila prva i najstarija džamija u Mostaru. Sagrađena je 1476. godine i bila jedna od najprostranijih džamija u ovom gradu. Porušena je 30. XII 1949. godine. Ova džamija je doživjela više adaptacija, a prvi put je adaptirana 913 (1507/508) godine, o čemu je postajao i natpis, koji nam njje sačuvan. Sinan-pašinu džamrrju ne spominje EvHja CelebI, dok H. Šabanović griješi kada kaže da je na toj džamiji stajao natpis iz 878 (1473) godine, za koji Evlija kaže da se odnosi na jednu staru (Evlija je ovdje upotrijebio izraz »eski«, a ne »Ati:k«) džamiju u čaršijrr. Tačno je da se natpis sa pomenutom goddnom odnos[ na VučjakoV>i.ća džamiju. 146

'

51)

Nad ulazom u mesdžid lspisan je jednostavnim neshi pismom sljetekst, koji je u prvom retku mjestimično oštećen i nečitak.

.: .... r-1-;_, ~ u\.li..L.:

„

t' \:-.r\. . „

o-0

,:).~~\.., iJ~' ~ ~ ~\j,' '-;'f ... )"f::. oj_,' „_,c.. .:...'...i_;:.v, r,-_ .J' ~ »Džamija, sagrađena po naredbi ... sultan Javuz Selima je oronula; pa ju je obnovio dobrotvor hadži Mehmed. Neka dobrotvoru na njegovom zalaganju ide zahvalnost do sudnjega dana. Godlna 1300.« (1882/83) Iz kronograma vidimo da je džamija podignuta u vrijeme sultana Javuz Selima I (1512-1520), a situirana je kod Starog mosta, neposredno uz filjevu obalu Neretve. Ovo je, zapravo, manji mesdžid, koji je doživio 10•

147

-

-

'~:!m1H1t1~Uuttrlfh~Wlinhttn.,.., „.f.., ,. ' -

-'-

---'--'--

„; ., .• ,i., , -.1 ·-.tijl~·;11!;,-'h\1 ""„, -u-_i _; \,; ~ .>

•

KRONOGRAM O GRADNJI SULTAN SULE.TMANOVOG MOSTA Pretpis ovog kronograma u stihovima na turskom jeziku sručuvao nam se u cijelosti u Zborniku M. ~clića, u Gami Husreiv•begovoj biblioteci u Sarajevu (Zbomlik II, str. 253). Prepise ovog kronograma možemo naći ] u starim rulmpislJllim mewmuama ~bilježnicama). I e; danja: Evlli.ya Celebi1 Seyahatnamesi VI, Istanbrui!. 13:18, str. 482. (Evl.iija donosi samo xiječi »Kuđret ikerneiri«, koje nam u ebdžedu daju godLruu ·grad.nje mosta, -ali je kod EvLije pogrešno napdsruna 984, mjesto 974. hoidžr. giodin.e); Dž. Celić M. Mujezinović, Stari mostovi u BiH, s1Jr. 187 (pr~s ;po M. Kadiću ii prevod); H. Hasandedić, Stari most u Mostaru, »Godišnjak Društva dstoiričara BiiH«, XVII, Saa:ajevo, 1969, str. 431---437.

»Neka je vesela duša sultana Muhameda, Koji je ostavio .s1ično humano djelo, A (sultan) Sulejman - neka je zdravo, Za čije vladaVtine. je pobjedonosno završena gradnja. Zalaganjem nazira (nadzornika) most je dovršen I napisan kronogram: 'Svod svemoći' Godina 974.« (1566/67) Kod Evlije Celebije je, kako smo spomenuli, pogrešno napisana godina gradnje mosta 984, umjesto 974, što je svrukako štamparska greška, jer zbir brojne vrijednosti slova r1Jec1 »Kudret kemeri« iznosi 974: k = 100 + d = 4 + r = 200 + t = 400 + kj = 20 + m = 40 + r = 200 + j = 10. Ukupno: 974. 149

148

"

'

·~i'!;:;~~F;7

.

Pri objavljivanju •ovog kronograma u monografiji Stari mostovi, a pridržavajući se Kadićeva preipisa kronograma, u predzadnjem stihu pogrešno su naphsane riječi u tekstu araipsikirrn s1ovirrna »Seyfi nazar i!e«, mjesto »Sa'yi nazir :ille«, što znači da je most dovršen »zafaganjem nazirr'a« (nadzornika). U kronogramu spomenuti nazir (nadzornik) jeste zaim Mehmed Karađoz-beg, poznati mostarski dobrotvor, a u dokumentima o gradnji mosta izričito se kaže za njega da je bio naziir (nadzornik) hercegovačkih mukata. U ovom kronogramu se spominje i sultan Muhamed, za koga se tu kaže da je ostavio slično djelo (most). I u najnovtlje vrijeme objavljeni dokumenti potvrđuju da je prije· gradnje sultan Sulejmanovog mosta na ovom mjestu postajao most sultana Muhameda (Mehmed el-Fatiha II). Vddi: Abdulah P-0hlllnac, Novi dokumenti o gradnji starog mosta u MostaTu, »Most« 14----15, god. IV, Mostrur 1977, str. 109-1114.

Danas ovog kronograma nema na Starom mostu, ali činjenica da je Evlija CelebI u svoj putopis uvrstio dio kronostiha, odnosno prepisao godinu gradnje mosta u ebdžedu, daje nam povoda da pretpostavimo da se natpis prvotna nalazio na mostu i da je nestao i uklonjen pošto ga je Evlija prepisao, odnosno poslije 1664. godine. O gradnji Starog mosta sačuvan je i sljedeći kronogram:

»Ovaj most je sagrađen potpuno .kao luk duge: Pa ima li mu slična na ovom sv1ietu, moJ Boze! . Jedan znalac pogledavši ga s divljenjem izreče mu kronostih: 'I mi prelazimo preko mosta preko kojeg je prošao moj sultan' (Godina 974.« (1566) Iz da rn ja: Evl'iya Celebi,Seyahatnamesi, ~'Sta[]jb;ul _1318, .5V. VI, ~T. 482 (pTepis u cjelini); Dž. CeHć _ M. Mujezinović,_ Stan most.ovi u BiH, Sar0;J_evo 196_9, ~t 197. (Prepis d iprevod, a gdje je donesena il sva detaljna dolrumentaCIJa o obJarv J vatnjru ovog inarbptl..sa.)

Ovaj natpis se svakako nalazio na mostu o~akle ga je d.Evlija u cijelosti prepisao, a mogao je nestati sa mosta poshJe 16?0. ~odine: Međutim i danas se na StaJ110m mostu nailaze in si-tu sljedeće d".a natpisa, a oba' se odnose na cibnovru mosta, o to stariji ilz 1676. i mlađi lZ 1737 godine. 974. i 1087. KRONOGRAM O GRADNJI MOSl'A I KULE Ovaj kratki kronogram isklesan je na manjoj kamenoj ploči, uzidanoj na lijevom P.otpornj~u .mosta ~o.jih 10-15 m iznad norma1nog vodostaja Neretve. Pismo: ob1cm krupmJ1 nesh.

974. KRONOGRAM O GRADNJI STAROG MOSTA Ovaj kronogram u stihovima na tursk001 Jeziku sačuvao nam se kod Evlije Celebije, a prepis kronograma možemo nam i u rn2lnim stal1im rukopisnim djelima. Kronogram je uvrstio i M. Kadić u svoj Zbornik (II, 253).

»Gradnja mosta 974 (= 1566), gradnja kule 1087 (= 1676) godine.« r zdanja: Dž. Ceildć - M. Mujezhnović, Stari mostovi u BiH, Sarajevo 1969, sfir. 187 (fal 1_;

U~ ~_,.:..:.I SJ~ ~ Ll' .:.,~ .

u

~.,,..)

. l

";'-"

...J

~

'\:Š-W' \ '/\~

»Umr1i Mehmed, za njegovu dušu Fatiha. Godina 1231.« (1815/16) 158

»Godina 1231 (1815/16). O (Bože) koji praštaš grijehe i pokrivaš mane, oprosti nam grijehe i pokrij nedostatke. Umrli hadži Ibrahim ... « 159

1284. NATPIS NA NIŠANU MEHMED RAGIBA, SINA VEKILHARCA MOSTARSKOG KADIJE šEHRILI ALIEFENDIČA SEJID ALI SIDKI EFENDIJE Ovaj epitaf

sačuvao

se u prepisu H.

Hasandedića,

a glasi ovako:

»On (Bog) jeste vječan. Mehmed Ragib, sin Sukan age, vekilharča mostarskog kadije Šehrili Aliefendića Sejid Ali Sidki efendije. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1284 (1867).«

1286. NATPIS NA NIŠANU ABDULKADIR-BEGA Na n:šanu kojem je nestao turban uklesan je lijep'.m taLik pismom ovaj natpis u prozi na turskom jeziku, u sedam redaka.:

..s-:1_, .s' oJ-:lo:

»On (Bof'I vječno je živ. Aibdulkadir beg efendija, sin valije bosanskog i vojnog komandanta gospodina Safvet-paše. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. 8. ševala 1286.« (11. I 1870)

~ ~,

1289. NATPIS NA NIŠANU ALI-BEGA Na nišanu s oštećenim turbanom uklesan je· ovaj natpis u prozi na turskom jeziku. Natpis je uklesan u sedam redaka i to lijepim neshi pismom. »Godina 1289 (1872). Posjetioče moga groba, razm1sl1 o mom stanju. Jučer sam ja bio što ti danas, a ti ćeš sutra biti što ja danas. Čini dobro i pripremi dobra djela prije smrti, jer ti ideš u vječnost. Od posjete grobu svrha je dova. Umrli Ali-beg, sin hadži ... « (dalje oštećeno).

..:.......-'"'.

J;.1..}.s"-:/-i~j \Y-' •_tJ.Je.. \..!:. ~ .:. p y.::i „~

»Q'~~_;,._,...r r.Jv,. ,„~ Q..$. \j.:, y_~ ,_,

.

0::..w' . ~.

"\'("/\'\

._,.... ;IL .>-1' ~

y:i.:. cS...r;L. '..t 1j \. \)I

,~.§...~f_..:..'..-11.!.o~ \J, l.P j..- I .J

.) .) w L. ~·

11 -

Islamska epigrafika -

III

:,\,"_,.. ._}.:.

:c.:w

~ili' ..J.• ~\;

. \ .

>~.>_,...u_,;..,\.;

u:'...\.~,_,....;,

161

1 z dan j a: H. Hasanciedić, Zadužbine Ćejvana Kethode u Hercegovini. Prilozii za ori.jenrtalinu fHologiju sv. V, 11955, Sairajevo, sitr. 278 (prepils d prevod), M. Mujez-inović, Turski natpisi XVI vijeka iz nekoliko mjesta Bosne i Hercegovine, Prilozi za ·orijenta.Lnu filologiju III-IV, 1952-53, str. 465--466 (faksimil, prepis i prevod).

&-" ~ .r. '.>:;..(:',

,_1.J.: '.J~ .r." \ "·>: \\~.e,\ct.....::,.\} _,b '»

._;;1.J>,i „,.J. \,_\ I

'\Š \A)\

uj";~ 'J

o fl$ .......,,. -' ,

~I/

-.>....; . \.;.J ( ....s-'" .>r r:_-..> . .Y' ~ i-> .s..>l; „.> ,rJ_;.\s..r' ~ft ~..>:„ (.j ' .... .:,_;;„ .:.~· ~ »\.rJ.o:' t.'·:~„:.;.· :.MV.~~. 170

171

»Kronogram smrti merhum Cejvana, iz Mostara· Umrli Cejvan, povjerenik zemlje, Ode u raj da zauzme mjesto. Kada mu je život bio pri koncu reče: 'Ah pomagaj, ispuni se defter moga života.' Tajni glas mu izreče kronogram smrti: 'Smrtni čas mu zazvoni, a defter iz ruke (ispade).' 977. KRONOGRAM SMRTI CEJVANA, SEKRETARA VILAJETA I ovaj kronogram u stihov,ima na turskom jeziku nalazi se u spomenutoj rukopisnoj zbirci Arhiva grada Mostara (inv. br. R-74). Izdan j a: H.

Haisandedić,

Dva kronograma o smrti mostarskog legatora

Ćej­

vana Kethode, Prilozi VI-VII, Sarajevo 1958, str. 280 (prepis i prevod).

~~)·~-w ~',[.:.„,;,

t1""

i.$~-':'.:.,~.i:,„ ~~ i)~ U y r_,..J" .:A.- cJ:-- I i>\>.>~ (.l'"fl•.S...l;,J> ,?;.}".;">J/~.r;.s>:• i>',.;._;;,.J.W' ~~Jo:' t:Y~„~· .:.:.v. r.SJ>:•

„. "'""· »Kronogram smrti Cejvana, sekretara vilajeta: Umrli Cejvan, povjerenik zemlje, Kada mu se život približio kraju, reče: 'Ah pomagaj, ispuni se defter moga života.' Tajni glas mu izreče kronogram smrti: 'Smrtni čas mu zazvoni, a defter iz ruke (ispade), Godina 977.« (1569/70) Ova dva kronograma spjevana povodom smrti Cejvan-ćehaje sadržajno su gotovo identična, drugi je samo malo opširniji, pa se pretpostavlja da je oba spjevao isti autor. Istina, autor ne navodi svoj pseudonim, ali bi to mogao biti pjesnik Kandi, koji je, kako smo '."idjeli, spjevao i kronogram za Cejvan-ćehajinu džamiju godine 960 (1552/53). Izvjesne ortografske i stilske greške ovih natpisa, na koje je ukazao Hifzija Hasandedić, vjerovatno su nastale prilikom njihova prepisivanja. O Cejvan-ćehaji, velikom legatom Hercegovine, ranije se malo što znalo. Iz njegovih zakladnica moglo se utvrditi da je zauzimao visoki položaj i da mu je ocu bilo ime Abdurrahman. Među1Jlm, ovi kronogrami nam pružaju više podataka o Cejvan-ćehaji. U njima je ovaj legator oslovljen kao eminul-memleke, što je svakako sinonim za ćehaju. Zatim u naslovu drugog kronograma je oslovljen kao Katib vilajeta, što upućuje

172

173

na to da je Ćejvan-beg mogao biti sekretar na dvoru sandžak-begovom, dakle, najviši administrativni službenik vilajeta. U na.slovu ispred prvog kronograma se za Ćejvan-ćehaju kaže »Mostari«, na osnovu čega se može zaključivati da je Ćejvan porijeklom iz Mostara. I konačno, ovi kronogrami nam daju godinu smrti Ćejvan-ćehaje, a to je 977 (1569/70) godina. Na osnovu toga opet možemo tvrditi da je on rođen negdje koncem XV ili pak početkom XVI stoljeća.

KARAĐOZ-BEGOVA

DZAMIJA Karađoz-begova džamija, situirana u centru Mostara, stilski je najčistiji ; najkvalitetniji primjer svoje vrste i svog vremena u Hercegovini i očito je djelo školovanog turskog arhitekta velikih sposobnosti. To je potkupolna džamija s unutrašnj,im kvadratnim prostomm 13,40 x 13,40 m i veoma skladnom i elegantnom munarom, koja je ispod šerefe ukrašena jednim redom majstorski izvedenih stalaktita. Prema natpisu, koji donosimo, džamija je podignuta 965 (1557) godine.

Karadžoz-begova džamija

175

U dvorištu džamije je šadrvan, a iz dvorišta je ulaz u njegovu i do danas sačuvanu zgradu medrese sa bibliotekom. Sa jugoistočne strane džamije je prostranije groblje sa mnogobrojnim nišanima sa epitafima i bez njih. U zidu predvorja džamije nalazila se česma iznad koje i danas postoji kronogram.

965. NATPIS NA KARAĐOZ-BEGOVOJ DŽAMIJI

Ovaj natpis u prozi na arapskom jeziku uklesan je na kamenoj plo100 x 60 cm, uzidanoj nad glavnim ulazom u džamiju. Tekst natpisa smješten je u tri elipsasta polja, majstorski je izveden u vanredno lijepom dželi pismu, mjestimično vokaliziran, a s1ova su prvotno bila pozlaćena. · · c1,

veličine

Izdan j -a: Evliya Celebi., Seyahatname VI, Istanbul 1318, str. 484 {djelomič­ no .prepiJsan te~sit natpisa); S. Kemn.trra, Iz Sejahatname Evtij a čelebije, Sarajevo 1

1908, str. 61 (djelomi10ni -prepis i rpreviod); Putopis EvUje Celebije u prevodu H. Sabanovića, Sarajevo 1967, str. 467 (prevod); A. Nametak, Karađozbeg i njegovo doba, »Novi Behar« VII (11933-34), br. 1-2, str. 40 (prep_is fuz .putopisa Evli!ja Celebije); R. Stanić

- M. Sandžiaktar, Konzervacija Karađoz-begove medrese u Mostaru, »Naše sta'r-!n.e« XI, 1967, str. 91 (nepotpun pirevod). -~\\\\

~\

\ 'l'i'•

"\\

''ko dragocjenih rukopisa u Karadoz-begovoj biblioteci u Mostaru, »Glasnik IVZ«, 1934. g. XII; Mustafa Hadžimulić, Islamske javne zgrade turskog perioda u Mostaru, »Novi BehaT« IX, 1935; Hasan Nametak, Mostarske džamije i njihovi vakufi, »Novi Behair« X, 1935; Radomir Stanić - Meliha Sa111džaktar, Konzervacija Karadoz-begove medrese u Mostaru, »Naše !;fta;rine« XI, 1967; H. Hasandedić, Kulturno-istorijski spomenici u Mostaru iz turskog doba, Prilozi POF X-XI, Sarajevo 1960 [ Dž. Celić - M. Mujezinović, Stari mostovi u BiH, Sarajevo 1969.

GROBLJE UZ KARAĐOZ-BEGOVU DZAMIJU Uz Karađaz~begovu džamiju nalaze se dvije parcele sa nišanima, od kojih je jedna situirana uz samu džamiju sa njezine jugoistočne strane, dok se druga nalazi preko puta ulaza u džamiju. Kad'a se na ovom mjestu počelo vršiti sahranjivanje, nismo mogli tačno utvrditi. Naime, naj'stariji datirani nišan ima hidžr. 1171. (1764) godinu Međutim, za samim mihrabom džamije nalaze se četiri para starlh nišana, koji, s obzirom na njihove forme, mogu poticati još iz XVI stoljeća. Tri para tih nišana su četvrtasti stubovi, visine do 1,50 m i osnove 20 x 35 cm, koji se ravno završavaju, a dva uzglavna imaju na vrhu udubljenja. Cetvrti par su osmougaoni nišani bez turbana čiji uzglavni također ima udubljenje na skošenju pri samom vrhu. S obzirom na to da se ovi nadgrobni spomenici 11alaze ospred mihraba, to bi moglo biti da označuju grobove nekog od članova dobrotvorove porodice. Vidjeli smo da je Karađoz-begova džamija podignuta 1557. godine, a u vakufnami njegovoj, datiranoj 1570. god., spominju se kao umrli dobrotvoro\'i sinovi Muhamed-beg i Sulejman-beg, kao i njegova žena Gulšah-hatun. Prema tome su ovi nišani mogli nastati između 1557. i 1570. godine, ili nešto kasnije. 12•

179

Epigrafski materijal s msana uz Karađoz-begovu džamiju ukazuje da su ovdje sahranjivane uglednije ličnosti i članovi njthovih porodica. Ovdje objavljujemo 27 epitafa u cjelini, dok sa njih jedanaest dajemo samo osnovne podatke o umrlima. U onoj parceli preko puta džamije, gdje je sahranjena i nekoliko mostarskih muftija, nalazi se i mauzolej Osmana Đi·kića (1879-1912), zidan opekom u maurskom stilu.

„

1178. NATPIS NA NIŠANU AJKUNE, KCERI IBRAHIMOVE

Na jednostavnom i neukrašenom ženskom nišanu u formi stele uklesan je ovaj natpis u prozi na turskom jeziku. Pismo: obični nesh. »0 (Bože) koji mnogo praštaš. Za dušu Ajkune, kćeri Ibrahimove, prouči Fatihu. Godina 1178.« (1764)

1212.

NATPIS NA NIŠANU AHMED-BEGA Uzglavni nišan na kojem je uklesan ovaj epitaf ima prugastu kapu, oko koje je savijen čatal-turban. Natpis u prozi na turskom jeziku uklesan je u četiri polja, oivičena debljim okvirima. Pismo: obični nesh .

...

) \..A.S.~

~ ..>.....>I I_,.....r u~~.J~~ ..:,.1 ~w,

\ (' I \

„~

»0 (Bože) koji mnogo praštaš. Umrli Ahmed•beg, sin Ali-begov. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1212.« (1797 /98)

Turbe Osmana

Dikića

kod

Karađoz-begove

džamije

181

»0 Alahu, o (Bože) koji mnogo praštaš. Od posjete grobu svrha je dova. Danas što se meni dogodilo, tebi će se sutra dogoditi. Umrli Džabić (Caby-zade) Ali efendi, muftija, sin Husejin efendije, dao Alah da im zemlja bude laka, a raj neka učini njihovim utočištem. Za dušu (prouči) Fakihu. Godina 1225.« (1810)

1224.

NATPIS NA NIŠANU MUSTAFE, SINA SALIHOVA Nišan uzglavni, kojem je odbijen i nestao turban, trna natpis u prozi na turskom jeziku, uklesan u pet polja uokvirenih i rastavljenih debljim linijama. Pismo: obični nesh.

1230.

NATPIS NA NIŠANU SALIHA DOSTOVIćA

„

.> \l., ,.1 ~ ~I li.. u.:J'"· ban: Natpis u rimovanoj prozi na turskom jezi• 1 kU Uklesan je Sa dvije Strane nišana U lijepom . u;;, 1,}# O.).; U.~ ( ~J" neshi pismu. t..S ..).;.> 1 (.;;---- ~' ~ .

tJ-

"...:.l'J-'t:'~V>')'UI' ~· .

•

o..S w I 0 182

NA'DPIS. NA NIŠANU ZEJNEBE DZABić

M.;..,. ..:.. „~ j .

.) , \s.> . .

.~'1 t-'.J ~J~

I.)~ \...:p.) '\..)j \ u~-' '\$\..aj1

"-.'. . \t',"' 186

OJ._.A

..>>\s5

.) > ~

r>_,., .....w .:i.,,;;,~; ~~ \

"---"". \ \{. .:, ;;.

Ovaj mu.ftiJja se prezivao

Sairajllitć

i ·par.ijeklom je

:z Stoca. Vid. H. Hasandedić, Mostarske mu.ftije, )Glasnrilk« VIS, Sairajevo ili975, str. 442.

~ ~ '..>J• I .:.,...:..,

"' \.. U}I ,i:Jl \

~\:,.)\ ~~J,)e.>\;

I I

I· J. -e:~r_,......r U~~,,) Jv.$ l'...J' ~w,

I

.- -

„.. ''"~. »0 Alahu! Umrla Nazifa kaduna, kći Ahmed-age Dadića. Za njezinu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1272.« (1855/56)

'\'. \ t;\J\

188

189

1285.

1285.

NATPIS NA NIŠANU KAPUD:ZI-BAŠE STOLACKOG KAJMEKAMA ŠKODRALI KASIM-BEGA

NATPIS NA NIŠANU GULSUMA HANUME PARENTA

Na uzglavnom nišanu sa čatal-turbanom nalazi se ovaj natpis smješten u sedam četvornih polja. Pismo: krupan i lijep nesh. »Godina 1285 (1868/69). On (Bog) jeste vječan. Kapudži-baša visoke porte, stolački kajmekam, Škodrali Kasim-beg-zade (Kaslmbegović) Husejin•beg. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu.

Na jednostavnom ženskom nišanu nalazi se ovaj natpis u prozi na arapskom jeziku. Pismo: krupan i jednostavan nesh. »0 naš Bože! Proživi nas u skupini dobrih ljudi, tako Ti riječi 'Bog je jedan, a Muhamed je vjerov,jesnik'. O Ti koji praštaš grijehe, oprosti mi moje gr.ijehe. Umrla Gulsuma (Đulsa) hanuma, kći Ibrahim-bega Parente. Za njezinu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1285.« (1868/69)

~Wj \

oJ"' j ...3 \;_,.!...Y u, ~. .>.) .... ~

u..;._;..

.r-

Uzglavni nišan na kojem se nalazi ovaj natpis ima pri vrhu fes. Natpis u prozi na tur.skom jeziku pisan nesh-talikom.

~~

.}..?\

l.J"'.-" ..S-' ~

~ ...>-:..:. I

°'-.S W' u~ :u~_, ·'~"'

~\..'.:.\..

1292 . NATPIS NA NIŠANU JUZBAŠE FUAD EFENDIJE

.3 Y'.l'Y' U r„\fl ._s -' 1286. NATPIS NA NIŠANU RADŽI AHMED-AGE BEHLILOVICA Na nišanu koji ima obli turban uklesan je ovaj natr>is na turskom jeziku. Natpis je smješten u šest polja, pisan neshi pismom.

"-'

_.....r

.> :J \ ~-'

.>

~

I

)) \ ti'. . . .) .>

>'Y 1.r..r ~ „ "·'-:..:....r. '\.Š w' u~'.)~µ, ' ·.

\(

»On {Bog) vječno je živ< Husejin-Vasfi, sin Ahmed-Tevfik efendije, bi·hbaše drugog alaja bosanske redife, četvrtog hercegovačkog tabora. Godina 1291.« (1874)

.... ~

Na manjem nišanu s fesom uklesan je ovaj natpis u prozi na turskom jeziku. Pismo: nesh-talik. Grob je omeđen santračem. »On (Bog) vječno je živ. Umrli Fuad efendija, muzički juzbaša četvrtog alaja treće ordije carske vojske. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1292.« (1875)

~

.3 W• .)'.>"

1292. NATPIS. NA NIŠANU MIRALAJA KAZIM-BEGA

r_,i,' .:.„1.j- ,...r,.. r~· ~"""';'.JI '-':"' '.Y r. "'' ~..;, r~' ~ v z;,;. 0.>' ~' IJ"'J_;.~ G;-'. ;~->:!o'G~ L.S~I .f:" !.1.-d-Y'

0-',..1..J-''

0 . i l 0~1 J~_N ~ J.1.'-I

1 I • ·

r

J4.

~..s,)J_, ~-' ~~~r' -'LT~\;

lJ.;1\..,,J1 '-;'.J

~p

(' '"' u_,;_„ ~

~o~IJ\,....JI~\_;,

r'.

\..

· · 1ma · "-' .) .Y" ..f'-> r '-:' se na1az1· ovaJ· nat p1s . · N isan na ,k OJem fes, a grob je ograđen santračem. Natpis u pro- u_L__.. ~ .:__.;._p ~.T. „

.

zi na turskom jeziku izveden je u nesh-talik . (" , · pismu. ~ ~ ~.I'-' '-:'}" 1 »On (Bog) vječno je živ. Zamjenik seraske- ;._, ;._:, _.. \..... •_; 1_, \ ra prvog sunufa muvazene kalema (?) i slu- '-" . :.7'. 0 .J--' žbenik zapovjedništva hercegovačkog askera u_,}\_;,, _,'-> ._\ \š _, 1 _J \> Halid Agah ? efendija preselio je u vječnost. Godina 1294.« (1877) ~ ~JJ ~ ,;..:_,' 0 '\: 1

';"'-'~\- ~.)\: ~\ ~~\ o\~\
Wt>Jl;. '\}.'->\...:.~_,_,

'

1294.

NATPIS NA NIŠANU ISMAIL-HAKI EFENDIJE

t3- W',r> .

eru_,~~

Nišan sa fesom, na kojem je isklesan ovaj ~Y.-'. ~.)~.r-'' natpis u prozi na turskom jeziku, izvaljen je iz > svog ležišta. Natpis je mjestimično oštećen i . „ usljed toga nečitak. Pismo: nesh-talik. »On {Bog) jeste vječan. Svršenik ~~"U.)\> '.) škole, kajmekam Stoca, N"kšića i Počitelja (. . . oštećen tekst) u borbi sa Crnom Gorom (. . . oštećen tekst) Ismail Haki efendija. Za cP-~\..--1 njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1294.« ~

Ovo je grob Mustafa Kazim"bega, koji je bio nježan

..sw\;

fa \}, ·j

'\S\.:.)'

(1877)

0?./) • '5 .,:;, \ f

•1..JW1_):

1..:. ~ \ ~V.•

~_,.)I ..S \i ~ ,s>1I..S.W ' .sit ,S... .;, , ·.)~;_, ,;J\..' ~1~.J' •.>'..i d~ ..

.

»Godina 1302 (1884/85). Ponos velikih uče­ njaka, obljubljen među mladim i starim hadži Ahmed-Šakir efendija, muftija u Mostaru, sin Ali Fehmi-efendije, blagajskog muftije Džabića, neka ga Alah mnogostruJko nagradi.«

»3. r. (ebiul-ahira) 1295 (6. IV 1878). Ispivši čašu sudbine preselio je u vječnost hadži Mehmed-Zuhdi efendija, sin mostarskog hanedana, ćehaje hadži Ahmed-Azmi efendije.«

197

J1~ ~\~\.., ~.:1\)1

»Godina 1305 (1887/88). Ponos cijenjenih i plemenitih, .umrli rob (božji), kojem je potrebna milost bogatog Tvorca, hadži Mustafa efendija, sin Muhameda Džabića Mostarca. Dao Bog da im zemlja bude laka, a utočište neka im uči­ ni raj. Amin.« Sa druge strane nišana je ista sentenca o životu i smrti koju smo citirali na prethodnom nišanu.

r...>b' ~,_, ~\.....;)'.)

0~ 1 ~'r_,....J., \S.) 1...:-J I ,s.;.J \ "':- J Z;,..)

·u:' .s~'~~\.&)

~'jUls '»~Js'-' °./j_,\.l?.: ~~I iJI

~

tSyW'

"' I 'L.lJ

~~'d'

0

• w

"\.:....

~~ _,..... .> J

t: \; ~ L....:> \

..>.$ .

~

u.:--".r

IS

U"° \.;. iJ

_w I u- _.JI

.>

~ ":.

..:.A..._. .,}... \

... 199

\s'u~ '\$ 'U..J I 'C...> J .>

NATPIS NA NIŠANU DIKI-BEGA Nišan na kojem se nalazi ovaj natpis prelomljen je upravo do natpisa, pa je vjerovatno godina smrti bila ispod turbana. Natpis je smješten u četiri polja uokvirena linijama i ukrašena. Pismo je lijep i krupan nesh. "

.

t- - -11\.::.._,

. .r.-v ..>

'-:" ~\

i.S.~

• 'I\

.} ":' ,,.

_i.-;,_,

.).J

w

...

'=

I•• I \.as

~,:r_;~ l

~-.)..?'.'-'. :>:-~ r-"".r 'L_s

1313. KRONOGRAM POVODOM SMRTI KADIJE LUKŠIJE SEJFUDIN EFENDIJE Ovaj kronogrnm se nala.;i u Zborniku M. K8Jdića (sv. 27, str. 326), koji je i autor ovog naiipisa. Kadić ne kaže na kom mjestu u Mostaru je sahranjen kadija Lukšiija, međutim, uz Karađoz-begovu džamiju našli smo oonanji niš8Jn na kojem rakođer stoji epitaf iz kojeg se vidi da je Lukšija kadija uinro 1313. godine. Ovdje donosimo u cijelosti kironogram koji je E!pjevao Kadić. Izdanja: M.

Mujeziinović,

jevo 1960„ Glasnik VIS.

\.:,.___J I o> '_j ~

»0 (Bože) koji praštaš grijehe i pokrivaš nedostatke, oprosti mi moje grijehe i pokrij moje mane. Umrli Đlki-beg, sin Ahmed-bega Đikića. Za njegovu dušu Fatiha.«

Muhamed Enveri Kadić kao epigrafičar, Sara-

»Oh žalosti, što život Lukšije Sejfudin efendije Uništi taj tiranin vrijeme. Dugi niz godina u rodnom mjest.u Sarajevu, Službovao je kao kadija. Širom čitave Bosne bijaše poznat kao ispravan čovjek, I svakome je bio samo od koristi i savjeta. Preporukom je otišao u Mostar radi promjene klime Ali tamo je uputio svoju dušu u visoke sfere. Svom iskrenom prijatelju Muhamed Enverija sroči kronogram: 'Neka Milostivi (Bog) učini raj počivalištem Sejfudinu.' Godina 1313.« (1895/96)

NATPIS NA NIŠANU EMINA HANUME I ovaj je n'.šan, na kojem je uklesan sljenatpis, pri vrhu prebijen i nedostaje mu godina smrti pokojnice. Natpis u prozi na tur·skom jeziku smješten je u osam polja omeđe­ nih linijama. Pismo: lijep nesh. deći

200

201

»On (Bog) vječni je tvorac. Od posjete grobu svrha je dova. što se meni danas dogodilo, to će se sutra tebi dogoditi. Poštovana Amina, supruga juzbaše (ime oštećeno i nečitka) treće arije, četvrtog alaja, četvrtog tabora drugog buluka carske redovne vojske.« U groblju uz samu džamiju, kao i u onom preko puta Karađoz-begove džamije, u kojem je situirana i turbe Osmana Đikića (umro 1912), nalaze se još i sljedeći stariji natpisi na nišanima: - Hadži Ahmed efendije Lubinli (iz Ljubinja), umro 1212 (1797), - Alije, sina Ismail efendije Glavovića, 1225 (1810), Fatime-kadune, kćeri Mehmed-agine, 1226 (1811), - Afife-kadune, kćeri Mustafine, 1231 (1815/16), - Gulsuma, kći muftije Ali efendije, 1231 (181'5/16), - Hadži Ismail-aga Glavović, sin Mustafin, 1269 (1852/53), - Ajnija hanume, kćeri Muhamed-age Džabića, 1273 (1856/57), - Hatidže hanume, kćeri hadži Ahmed„, 1270 (1853/54), . - Fatime hanume, kćeri Ahmed efendije Džabića, 1275 (1858/59), - Hadži Derviša, sina hadži Sulejmanova, 1281 (1864), - Ipekli hadži Omera, sina Bekirova, mualima u mostarskoj ruždiji, 1302 (1884), Đulsa Džabić, kći Ali efendije, 1231 (1815), - Mula Hasan Džabić, sin Ali efendije, 1234 (1818), - Muhamed efendija, sin Šaćir efendije Džabića, 1309 (1891). Uz munaru Karađoz-begove džamije nalazi se i grob Hafiz-paše Rizvanbegovića, sina Ali-pašina, umro 1880. godine.

1226. NATPIS NA ČESMI UZ KARAĐOZ-BEGOVU DŽAMIJU Ovaj kronogram u stihovima na turskom jeziku nalazi se na česmi uz Karađoz-begovu džamiju, smještenu desno od ulaza u dvorište džamije. Natpis je ispisan dosta teško čitljivim dželi pismom, a smješten je u dvadeset četvornih polja. Ispod natpisa nalaze se na posebnim kamenim pločama lijepi biljni ornamenti i drugi motivi.

.)..> ~..)

.) ..> \..:.__.

L.!. .Y.V

202

c.S>->.J.>'

~-'·'

_J..:, y1~~j..);.>

Js;1 . ..S.JY.U.i .... _,> ~

Vidi o Hafiz-paši: Nikola Buconjić, Povijest us:anka u Hercegovini, Mootar, 1911, str. 134.

..i0 ..> '.r u..i-.;_, l_ ~ U:J ~ °'--;'I ~ u..f_y,

. . . ~ ~ _;-"- ...['__,\., •

w

•

~~_L;I ...

'I..:-....

I ,_;,

_,.1.. _is

203

"L-J _, \ 0

u _,:..... J... _,.l; ~ ' .s--

\.: .u:__,.:. ~ ~ .Y.

u~\.:. ~-\}-?..:.S\.:...:. O..)~ O~ l

.Jt.:.,~_,.., r.J->-.:-' u'.;~~_,. J~~J~\r-' .Jj> „„_,_.J_,_. ~·

..:.~~ o~lc_S~_i~I~ u\...'.:..._. U _,u.. .Jt...: .j> - ~ ~I -

J:-: u:-0 ~.I

. . ,. , J ::.u ~ L ~ r i.;_ Y.

L _, ~ _;...:. '-::.:,, :,;. I

205

..Y.

_) '\.I _, \ .__J

V\~ D~I

&-' ~I J""!"

~JJ:' 1.1..:.J'.~) j's; \;.

.~'!f. :.»

r,j>}_,'

\\;.JJY.• \..

~ J, \}, f f .,,Sj'

0„' ~ .}_.....:..; ;_,,,;;,,;~

f: '_f;.,;.r' j ;! ~ ~ ~~I .S;.; '..u>) ri.;,.f u~.J' ..;:.,J.) >:..r:-.._, )~ ;> ~ ...> \.: I.S.>..> ,s' ..U ,_:;, \.J,

J,\;,..

LS I

\"i...;_.-"'.~\-~ S'.>J-'' :\;; ~ Džamija Derviš~paš~ BajeZidagića

14 -

Islamska epigrafika -

III

209

»Derviš-agi, poznatom na polju rječitosti, omogućeno je Da podigne jednu bogomolju za vjernike.

1000. KRONOGRAM O GRADNJI DERVIŠ-PAŠINE DZAMIJE I ovaj je kronogram u stihovima na perzijskom jeziku a ispisan je na zadnjem listu Derviš.pašine vakufname.

Na završetku hiljadite godine, bez oduzimanja, neka ide nagrada Dobrotvoru od dova koje će se svakog jutra i večeri ovdje činiti.

.;..::., \.;.i"~ -' .>.I

1_, cŠ-'>

.).i>

Izdanja: H. Nametak, Mostarske džr;imije i njihovi vakufi, »Novi Behar« X (1936), br. 20-22, str. 271 (prepis i prevod).

»Gradnju svog mesdžida Derviš-aga je Dovršio dobrotom Stvoritelja, Zivog, Jedinog Kada pamet upitah za njezin kronogram, Dobih odgovor: 'Najbolja džamija.' Godina 1000.« (1591/92)

Ej Misali, nevidljivi sv.eti glas izreče kronogram: Ovo mjesto postade kiblom Muhamedovih sljedbenika. · Godina 1000.« (1591/92)

....

1000. KRONOGRAM O GRADNJI . DERVIŠ-PASINE DZAMIJE Ovaj kronogram u stihovima na perzijskom jeziku također je ispisan na zadnjem listu Der. viš-pašine zakladnice i glasi ·ovako: ·„Derviš-aga sagradio je ovaj mesdžid Taj sretnik vesela lica bijaše Predvodnik svih sokolara U Sarajevu dobroga padišaha Gospodina sultana Murata, pravednog Neka Alah ga dugo poživi U vrtu bogomolia Niko nije ovoj bogomolji sličnu vidio

Njezin ·kronogram je: (ow je) mesdžid dobrote. Godina 1000.« (1591/92)

210.

,).) •J..,..J'

U

-

.

.

'

,_....

I,)~.~ U I

~ •~

0.) uli ..i ' Iv

~.>_?.;s_J \; ~ f-":-'~~ "":""u. J:? wI .:..:s ..r: I Y':

Prvi od ova tri kronograma je na turskom jeziku i djelo je pjesnika sa pseudonimom »Misali«, dok su druga dva u stihovima na perzijskom jeziku, a pretpostavlja se da ih je sastavio sam Derviš-paša.

'Y \_)'-> ;; \. .r .J' .> ~ ~ • \._.;;. , '-; ~ '..r-- .>, ct

„

t>

~ '-" j '...r"' .:, Q).__, ..:, p o

r---'° J \_,.:, ~ .:__;:J

0'°

J\r'

J:-:. w1.,: ~ ~

Derviš-paša je rođen u mahali Podhum u Mostaru, sin je Bajezidagin. Kao adžami-oglan primljen je u carski dvor na školovanje. Isticao se kao dobar poznavalac perzijskog j.\'zika i odličan pjesnik. Nije sasvim pouzdano da 11 je Derviš-paša bio potkraj života !bosanski namjesnik. Derviš-paša je u svom rodnom mjestu podigao džamiju i uz nju mekteb, medresu i biblioteku, a za njihovo izdržavanje zavještao je devet dućana u Mostaru, jedan mlin sa pet vitlova na Buni i stotinu i trideset hiljada dirhema u gotovom novcu, što saznajemo iz njegove vakufname od sredine rebia II 1001 (15-24. I 1593). Bajezidagić je poginuo 1603. godine na Margaretinu pod Budimom. O Derviš-paši vidi: Viailru:!inama od srediin,e rebi,a II 1001 (15-24. I 1'593); S. Bašagić, Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine, 1900, str. 194-198; Hasan Nametak, Mostarske džamije i njihovi vakufi, ,»Novi BehaT« XX, 1936, str. 271; H. Hasandeddć, Kulturno-istoTijski spomenici u Mostaru iz turskog doba, PriloZii za orijentalnu filologiju X-XI, 1960, str. 154; DR. H. Šabanović, Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima, Sarajevo 1973, str. 116-129.

_,1 t....~\;_,_:.. ~L ~

.'".

211

1010. KRONOGRAM SMRTI (BAJEZIDAGE) OCA DERVIŠ-PAŠE

Sada je. smrt prispjela tvome ocu, A i tebi će stići, pa budi na oprezi. Danonoćno molimo Tebe Bože.

Prepis ikronograma se sačuvao u Zborniku Muhameda Eillveri Kadifa {Sv. III, str. 104) u Ga.:i Husrev"bego'.'oj biblioteci u Sarajevu. Kadiić uz ovaj kronogram (mersijju) kaže da ga je spjevao Derviš-paša svom ocu, koji je rumro u Mostaru.

\.!.. ~ .J:-.:. ..) .J.> .J '--- \:. ...:...... \; ~u~ •..J1_,

U~I

..:.. \.; ..) _, .) \.:....... ..)"

.)~

Njegovoj smrti toga časa izrekoh kronogram: 'Milosti Istinitog prispjeo je i sastao se (sa Istinitim) Godina 1010.« (1601/602)

„1..-

Kako vidimo u ovom kronogramu, aurtor nije spomenuo ime umrlog. Međutim, poznato je da je Derviš-pašinom ocu bilo ime Bajezidaga.

J _,).... j ~JJ .:,... ..... _,_;.. ._}< _,rI.S I J ~I_, t) .:r:?..) I .j \_; 'l}r J_,... J "f- -'u V t.S _, , _,J _,I j \-

J~r..J-''~ ':"_,.i,1.}\.... J~

._)_,\

~_;,\_;....-..

J-'I ~ \o"._, t.:;,,.>..';.,..J'.I ~ y 0

\

J~ ~u '6 .I.) ...i_,1

J

"'~~.) .::..~

J _,....) .s.OY.

»Plačite oči

~

';-'.>'}- ,,

'Li!> t.4 .>

(G

1

u~·„~_, .s1~1

~...;.~ ~1j•_,v~ . \_U • .AJ \_.:' .> ..:..:.7"

krvavim suzama,

1119 NATPIS NA NIŠANU HASANA, SINA AHMEDOVA

_) \..:.._, \..., ~ l...:s:. \.. -

I r> ..r' ~}».! \--

.A_? I

\....:.;:.. \ 0--"" U.o ~ Ll I ....;_,,..).) \\'//\

212

~_).I

~\~~J.rl

Na nišanu s običnim turbanom uklesan je ovaj natpis u prozi na turskom jeziku. »Umrli Hasan, sin Ahmed-bega Hasanagića, u ime AJaha (prouči) Fatihu. Godina 1119.« (1707/708) Ovo je i najstariji datirani nišan groblja.

L.S >'-'-

Sve što postoji i malo i veliko, Sve je u korjenu prolazno. Da ima vječnosti na ovom svijetu, Pa ostao bi vječno Vjerovjesnik (Muhammed) Jednog dana sam upitan od tajanstvenog glasa Za ovakvo stanje u svijetu. Reče: 'Ne, jer je ovaj svijet priprema za budući svijet.'

r V\jjl .w

lY t'._;->

(\

O..)\;

. 1\1'\ ...

.-..4

1178 NATPIS NA NIŠANU GAZI AHMED-SPAHIJE Na nišanu izvedenom u formi ulemanskih nišana uklesan je sljedeći natpis u prozi na turskom jeziku. Grob je ograđen santračem. »(Bože) koji praštaš i pokrivaš grijehe. Umrli Gazi Ahmed"spahija Tokmaković, sin Hasam-agin. Za njegovu dušu prouči Fatihu. Godina 1178.« (1764) 213

1244

.) \....::_. 1:- -' .) ~ \.

NATPIS NA NIŠANU AHMED-EFENDIJE, SINA MUNLA OSMANOVA Sa četiri strane nišana ulemanskog ispisan je ovaj natpis: »(Bože) koji praštaš i pokrivaš (grijehe). Umrli Ahmed efendija, sin Munla Osmana, neka mu Alah učini ležište ugodnim, a raj njegovim utočištem. Neka je na njeg božja milost. Godina 1244.« (1828/29)

l

\.:5 \,; ~ _);; ~ u J':" ~ I

.r

~1,; ~.Y ~.J.=-~

u~~·U''

iJ.r\.~..s.,,U;'..; U< '-!\li ~fa. f_,:s ~..:.:.(.,...,.\I\.

LSi.:,\..),..(" 1 y

_; „1) w1_j,

o~~I~ .>~~... ':~'~ ..:f.Y. ~\.\A:. •-> > ~ \ >'".r

'' "'" ...:...._ „_, .. .,> • \... ~

Na uzglavnom dosta jednostavnom nišanu uklesan je ovaj natpis. Pismo: obični nesh. »(Bože) koji praštaš grijehe. Od posjete grobu svrha je dova. Ono što sam ja danas, ti ćeš biti sutra. Umrli Šejh-dede Munla Ismail. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Mjeseca redžeba 1166.« (4. V - 2. VI 1753)

1282

\$ G L ._r:; _}:. G µ

j-'> 1

~'_; -~ :§ ·~.'j.;,. l..!>

w

t_S

~

I

~

..>-:.:_,\ ~

\...J01

I ,..,. _,...I.\

f!'

I _,.'

~\

~.:>..>o.)\,;.

'I.'..'~""

NATPIS NA NIŠANU HAMID EFENDIJE Na nadgrobnom spomeniku forme ulemanskih nišana isklesan je ovaj natpis u prozi na turskom jeziku. Pismo: obični nesh. »Motrioče koji crpiš pouku, prouči Fatihu, jer će smrtnu čašu svak okušati. Umrli Hamid efendija, sin Ibrahima Hasanefendića. Za njegovu dušu Fatiha. Godina 1282.« (1865) ;

1264 NATPIS NA NIŠANU HAFIZ MUSTAFE Uzglavni nišan na kome je uklesan ovaj natpis ima oblik ulemanskih nišana. Pismo: obični nesh. »Smrtni napitak svak će okusiti. Posjetioče moga groba, sjeti se umrlog sa dovom, kao i ostalih vjernika i vjernica. Umrli Hafiz Mustafa, sin Osmana Šabana. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Pisano godine 1264.« (1847/48)

214

.•, • . • 'U.l J u--"-'

•

,.:.w

J' ~ :..-~ _,,;..... G,,:-:_,._ I.S"" ~-"· ..s->.; ~ t'.i"'.;_,) )> ~I ~ "=-' J / ) ~

ij, _;,;_, \ ..N.;. I

t5"' \_.,, ':_) ~ Y,

LS'. \..:. ~ -". ..;, "':' \ -' _,l _y ),~ Kod Evlije Celebije uz ovaj natpis nema nikakva datuma, a preračunavanjem brojne vrijednosti riječi »Ab cari«, koje bi trebalo da ~ > ~ "'." ~-':'."-"_,:S~ nam daju godinu podizanja česme, dobivamo Ć>)~ ~ ..'..):.\ ~-,\; 0-':J samo 220, pa, prema tome, ni to ne može biti datum nastanka objekta. Kemura je, međutim, uz prepis ovog natpisa, odnekud ispod teksta natpisa ubilježio hidž. 1072 (1661) godinu.

H. Šabanović pretpostavlja da je dobrotvor ove česme mostarski muftija Zijaudin Ahmed, sin Mustafin, koji je umro 1679. godine i bio poznat kao vrstan poznavalac šerijatskog prava i autor Zbirke fetvi. 218

HAĐZI

(H.

bez datuma

Prepis ovog natpisa

Putopis Ev!ije Ce!ebije, 1967, str. 454, bttj. 9)

Nije poznato kada je česme nestalo, kao ni to gdje se ona nalazila. Evlija Ce!ebl, opisujući objekat, kaže da se nalazi u čaršiji prema velikom hanu .

U Celebijinom prepisu je svakako suvišan elif ispred riječi Sinan.

yahatname VI, str. 485).

Sabanovi~,

~\J-.P \li:,._,

.:., u-...

...•

~

»Mehmed-paša je za božju ljubav, Dao sagraditi džamiju na ovom mjestu. (Ovdje jedan distihon nečitak i uništen) Na dan suđenja neka ne vidi (neugodnosti) Riuhi-lmds (Sveti duh) reče mu kronogram: 'Hram božji i boravište dobrih ljudi' Godina 1027.« (1618/19) I preračunavanjem brojne vrijednosti slova posljednjeg distihona dobivamo zbir 1027, odnosno godinu gradnje džamije. 219

K!>ko vidimo, ovaj kronogram se sastoji od tri stiha, dok je Evlija Č:elebi donio samo dva, odnosno prvi i posljednji. U drugom stihu, čiju smo polovinu dešifrovali, vjerovatno se upućuje molba Allahu da dobrotvor na dan suđenja ne bude imao nikakvih neugodnosti. Tekst toga stiha, koji ne postoji kod Evlije, donos:mo u okrugloj zagradi. · Prema ovom kronogramu, Koski Mehmed-pašina džamija podignuta je 1027 (1618/19) godine, dok je njegova vakufnam" datirana sredinom redžeba 1021 (između 7. i 16. IX 1612), dakle, sedam godina prije izgradnje džamije, što i odgovara stvarnosti. Naime, u vakufnami se izričito kaže da će se u roku od sedam godina od dana pisanja vakufname izgraditi džamija, u čiju svrhu vakif zavješćuje 200.000 akči, koje će se davati na priplod i od tog novca sagrnditi džamija. U djelu Sidži!li osmani zabnlježeno je odnekud da je Koski Mehmed-paša umro 1020 (1611) godine (sv. IV, str. 139), što međutim, nije tačno, jer se u vakufnami irz 1027 (1618/19) izričito kaže da je dobrntvor lično rprisustvo,vao aktu uvaikufljenja. Prema tome, Kooki-paša je umro poslii1e 1021. godine. O Koski Mehmed-paši se iz njegove vakufname saznaje da je bio defterdar i da mu je ocu ime Mustafa, a tu se spominju i njegova braća Šejh Mahmud i Ahmed. Nadalje se u vakufnami govori o izgradnji Koski Mehmed-pašina Hanikaha, a na jednom mjestu se u istom dokumentu naziva i tekijom. Dobrotvor je za izdržavanje džamije i Hanikaha ostavio nekretnine u Mostaru, Suhodolu i Vrapčićima.

Koski Mehmed-pašina džamija je situirana na lijevoj obali Neretve, rijeke, ulice Kujundžiluk i Male tepe. Džamija ima dimenzije 12,40 x 12,40, m i natkrivena je kupolom. Po svojoj arhitekturi pripada ustaljenim formama tursko-osmanlijske građevne djelatnosti. Ova džamija, pak, ima osobiti značaj s urbanističkog stanovišta, specijalno za dvije markantne vizure: od Starog mosta uzvodno i u nastupu od sjevera preko Male tepe, gdje je džamija. U Mehmed-pašinoj džamiji i danas se čuva jedan veoma star primjerak rukopisnog Mushafa, a to je, vjerovatno, jedan od tri Mushafa što ih je sam vakif zavještao za svoju džamiju. Osim toga je zavješt!>o i trideset džuzeva u jednom sanduku, kojih d!>nas nema u džamiji. između

Dvije vrnamentiisane stramice

Koski M ehmi?d-pašina džamija

221

1195. NATPIS NA ŠADRVANU U DVORIŠTU KOSKI MEHMED-PAŠINE DZAMIJE

Šadrvan uz Koski-pašinµ džamiju poc1va na šest kamenih stubova spojenih lukovima, ima šatorasti krov sa pokrovom od ploče. Caška šadrvana od velikih kamenih ploča zaštićena je mrežom od željeza.

Ovaj kronogram uklesan je na dvije kamene ploče, 01v1cene tordiranom vrpcom, a nalaze se uzidane na šadrvanu u dvorištu Koskine džamije. Natpis je u rimovanoj prozi na arapskom jeziku, pisan krupnim i lijepim neshi pismom.

Sadrvan u dvorištu Kos-ki Mehmed-pašine džamije

HAREM UZ KOSKI MEHMED-PAŠINU DZAMIJU Na omanjem prostoru uz Koski Mehmed-pašinu džamiju nalazi se desetak nadgrobnih spomenika, a iz čijih epitafa vidimo da su tu sahranjeni: »U analima vremena sročeno je, a računajući od Vjerovjesnikove Hidžre, Da je ovo uveseljujuće zdanje nastalo: 'Njihov Gospodar (Stvoritelj) njih je napojio čistim napitkom.' Godina 1195.«

\ \ '\ o

Posljednja polustih ovog kronograma je tekst iz Kur-ana, vješto ovdje ukomponiran i zbir brojne vrijednosti slova toga teksta daje nam hidžretsku 1195. godinu, dakle godinu u kojoj je podignuta zdanje, a ubilježena je i brojkama ispod natpisa. (Kur-an, s. Insan, 21).

-

1144.

„

u~~I

O.)'..> L:.'

~..Y-

•

r.r,,..

. .„

~u.>y

~W'u~„.>~ _:,~I

224

uj;:>.J;

NATPIS NA NIŠANU ZENICAKA SALIH EFENDIJE MOSTARSKOG KADIJE

Islamska epigrafika -

III

223

ROZNAMEDZI IBRAHIM EFENDIJINA DZAMIJA Ova džamija situirana je na uglu ulica Kresine i Braće Fejića. Ima kvadratnu osnovu sa dimenzijama 9,65 x 9,65 m, a po izvjesnim arhitektonskim detaljima spada među veoma lijepe i značajnije objekte ove vrste u Mostaru. Njezina vitka i skladno izvedena munara ima ispod šefere bogate stalaktite, a sa vanjske strane prozora postoje veoma ukusno perforirane kamene vitraže.

Nije poznat tačan datum podizanja ove džamije, ali je to bilo svakako prije 1620. godine, kada se džamija i mahala prvi put spominju. Nad ulazom u džamiju sačuvao se natpls o njezinoj obnovi godine 1897. Tekst natpisa glasi: »Godina obnove je 1315.« (1897) Osnivač džamije Roznamedži ~brahim efendija bio je ugledna i uticajna ličnost na dvoru sultana Murata IV (1623-1640), poznat kao sultanov kroničar (roznamedži). Ibrahim efendija je u neposrednoj blizini svoje džamije sagradio i jednu medresu, koja se sastojala od jedanaest soba za učenike i predavanja. To je bila najveća i najljepša medresa u Mostaru, porušena još 1944. godine, a čiji se temelji i danas raspoznaju. Ibrahim efendija je izgradio i prv,i vodovod u Mostaru, kako ćemo to i kasnije vidjeti. Danas se uz Roznamedžijinu džamiju nalazi nekoliko nišana koji su ovamo preneseni iz Carinskog harema.

V'irl. H. Hasandedić, Kulturno-istorijski spomenici u Mostaru iz turskog doba, PriJ.ozi za onijentalnu fillologlliju X-XI (1960/61), str. 152-153.

'"

227

KOTLEVIJIN MESDZID Na Luci, a na uglu ulica Maršala Tita i Cei danas stoji obrušen mesdžid, koji je prije 1633. godine sagradio neki Radži Husejin Kotlevi (Kotio). To je jedini mesdžid u Mostaru koji ima karnkterističnu i do danas očuvanu mal11 mu naricu, koja je situirana na zidu dvorišta džamije, a sličnu nalazimo i uz Deftedariju džamiju u Banjaluci. M. Kaidić je u sv;om Zborniku (sv. XVI, str. 238) u GH b]bli:oted u Sarajevu, zaibilježi:o da je hi1džr. 1131 (1718) godine umro neki KotleVli-zade (Kotle) Musfa.fa efendija i da je sahranjen u Mostaru. lebića,

1

MunaTica Kotl·evtji-na

mesd·žida

DZAMIJA FATIME-KADUNE Sve do 1947. godine postojala je na uglu ulica Maršala Tita i Demisa četvrtastom munarom, koju je sagradila narodnom predanju, ova Fatime-kaduna je ona ista žena koja je podigla i Sahat-kulu u Mostaru. Mahala Fatime-kadune u Mostaru spominje se u sidžilu iz 1633. godine, pa je, prema tome, njezina džamija nastala još ranije. Džamija je porušena 1947. godine. rovića jedna manja džamija neka Fatime~kaduna. Prema

Vid. H. Hasandedić, Kulturno-istorijski spomenici u Mostaru iz turskog doba, Prilaz.i POF X-XI, 1961, str. 156. Sahwt-kwla "' Mo.taru

228

229

BABA-BEŠIROVA DZAMIJA NA BALINOVCU

1265

U mahali Zahum, na Balinovcu, situirana je Baba-Beširova džamija. To je sasvim jednostavna građevina sa dimenzij.ama 12,60 x 9'.30 m. Nema podataka kada je džamija podignuta, ali Je to bilo svakak.o prtJe 1630. godine, kada se prvi put spominje u jednom mostarskom s1dz1lu.

NATPIS NA NIŠANU MUSTAFA AGE ĐIKICA Na nišanu s ulemanskim turbanom uklesan natpis: »0 (Bože) koji praštaš grijehe. Umrli Mustafa-aga, sin Abdulaha. Aziz-bega Đikića. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1265.« (1848/49) je

sljedeći

.

'--' _,:. .;.,\ I J

l4S L-

r

~ ,~ .i"J.' ~ j ~"'u.i\,.\~ tr I o_>l"..;~~\

- .-

'\.$ \..\.!• ~J.J • \C""'\o Baba-Beši·rova džmmi:ja na Batiniovcu

GROBLJE UZ BABA-BEŠIROVU D2AMIJU Uz ovu džamiju .nalazi se tridesetak nišana, među kojima se ističu osmokutna nišana bez turbana i bez natpisa. To su veoma lijepi primjerci nišana mostarske provenijencije.

U Gazi Husrev~begovoj biblioteci u Saraje1.'u nalazi se vakufnama, datirana sa 1. džumadel-ahira 1266 (14. IV 1850) godine, iz ~oje se vidi da je neki Mahmud-beg Đikić, iz Baba-Beširove mahale, uvakufio neke svoje nekretnine za džamiju u mahaH Zahum.

četiri

NATPIS NA NIŠANU DUDIJE, KCERI AHMEDOVE Na nišanu sa ženskom uklesan je ovaj natpis:

ukrašenom kapom

»Umrla Dudija, kći Ahmedova ... Posjetinjezina groba, spomeni umrlu sa lijepom do1.'om, kao i sve vjernike i vjernice. Za njezinu dušu (prouči) Fatihu ... oče

.Nisani u haremu uz Baba-Beširovu džamiju na Balinovcu

231

1033.

Uz Baba-Beširovu džamiju nalaze se i sljespomenici sa epitafima a označuju grobove: deći

Mustafe Vučjaka, sina Hasanova, umro 1180 (1766), - Dudije, kćeri A2'izove, 1220 (1805), - Hasan-age Bakamovića, sina Derviš Mehmedova,. 1222 (1807), - Mustafe Duranovića, sina Salihova 1224 (1809), - Razije, kćeri Salihove, 1249 (1833), - Đulsume Sefić, kćeri hadži Alijine, 1253 (1837), - Zejnebe Duranović, kćeri Derviša, 1253 (1837), - Derviš Mehmeda Bakamovića, sina Hasan-agina, 1253 (1837), - Radži Hasan-bega Bakamovića, sin hadži Ahmed-bega, 1255 (1839), - Munte Dizdar,· kćeri hadži Alijagine, 1259 (1843), - Mustafe Džikića, sina Abdulahova, 1265 (1849), - Mahmud-bega Đikića. sina Ahmed-bega, 1266 (1850), - Husejina, sina Hali1ova, 1267 (1851), - Ahmeda Duranovića, sina Alijina, 1279 (1862), - Fatime Duranović, kćeri Vejsila, 1286 (1869), - Jusufa, sina Mustafina, 1287 (1870), - Ahmed-bega Đikića, sina Muhamed-begova, 1287 (1870), - Hasan-bega Bakamovića, sina hadži Mehmedova, 1290 (1873). Vid. H.

Hasandeđić,

Baba Beširova i hadži Ali-be-

ga Lafe džamija u Mostaru 1

vo 1979.

»Islamska misao«, Saraje-

NATPIS NA IBRAHIM-AGINOJ (SARICA) DZAMIJI Ovaj natpis u stihovima na turskom jeziku uklesan je na kamenoj 75 X 45 cm, uzidanoj nad glavnim ulazom u džamiju. Podloga i tekst natpisa više puta su premazivani ra2'nim bojama. Slova izbočena. Pismo: lijep dželi-nesh.

ploči, veličine

r rz: :danja: EvKya Celeby, Seyahatnamesi, Istanbul 1318, sv. 6, str. 484 (nepotpun prep:is natpisa sa pog,rešno preračunatom godinom 1044. mjesto 1033.); S. Kemura, Iz Sejahatname Evlije Celebije, 1908, .str. 60; H. šabanovtlć, Putopis Evlije Ce-

lebije, Saif'ajervo, 1967, istr. 467; M. Mujez;Lnović, Turski natpisi iz XVII vijeka u BiH, Pl'ilozi XII-XIII, 1965, str. 187-,1,89 (faksimil, preiplif; d prevoo); H. Hasarule\~I ~ 'J.I .:.. \~\ ~ ~ \ "' , "

o

(.$~ ~

_,....)' ..:....:. \; ~

-. J..r - -. '"v-.>_, .> ~

Li>~;'.; lr~~\ ~ ~~.>.)~\_j\J.:, J ~ '}.'y L' ~-') L.. \.:.....~\

232

,

-

.J_;..; Y'

~ ":-"-' J:\ ~ o_;:;. ~ ~ ."

.>.>~Ji_,I \\,;.:,~ c..S~ ~:._;, "'y \ J .> ~\sl' I

l.S->-:-' 233

»Dobrotvor Ibrahim-aga, taj izvor dobrote, Ljubitelj pobožnih i zaštitnik sirotinje. U ime Allaha čini dobra djela, a posebno ovog puta, Trudom i zalaganjem sagradio je ovaj mesdžid. Kad je gradnja dovršena, nevidljivi glas joj reče kronostih: 'Mesdžid pobožnih, hram ljudi istinske spoznaje.' U ovom kronogramu, kako vidimo, godina gradnje džamije nije ozna-

ČEma brojkama. Evlija Čelebi je, međutim, iza teksta ovog natpisa stavio hidžr. 1044. godinu kao godinu dovršetka gradnje džamije. Međutim, pre~a naše~ preraču.navanju br~jne vrijednosti slova kronostiha ovog natpisa, dobivamo h1dzr. 1033. godmu, kao što nam pokazuje sljedeći zbir:

2 m = 80 + s = 60 + dž = 3 + 3d = 12 + 3j 30 + 3a = 3 + ~ = 90 + 2h = 16 + 2b = 4 + 2 L = 60 + h = 60+h=5+ 2k = 200 + t = 400. Ukupno: 1033 (1623/24). Prema tome, po našem· preračunavanju, šarića džamija je sagrađene. 1033 (1623/24) godine. ··. .

U natpisu se .dobrotvor Ibrahimcaga prezivao Šarić, pa je pod tim

i~enom _!lleđ_u mJeštanima. i .poznata njegova džamija. O legatoru Ibra-

h1m-_ag1 Saricu, ll!Je n~:n se sačuvao nijedan drugi dokumenat osim ovog n~tp1sa. Istma, u dvonstu, pred ulazom u džamiju, nalazi se veći kame:'' sarkofag; za koji pred~ja kaže da označuje grob Ibrahim-agin. Na nisan1ma nema natpisa. Jedino je na uzglavnom nišanu sasvim sitno ucrtana (izdublj'en_a) godina 1051 (1641/42). Prema tome, ako prihvatimo pre~~':Je da ovaJ spomenik označuje grob Ibrahim-agin, mogli bismo zakljuc1ti da Je on umro 1641/42, dakle, 17 godina nakon gradnje džamije.

šarića grob pred njegov'Dm džamijom

N>iiani nad Šarrića grobom sa hidž. 1051. god.

Evlija čelebl, opisujući Ibrahim-agi

a.A

Y'.r

't.S ..> \;

•.>>C...:.-.,Y.."e' o,.)'.::. (-\;

"\' ,, t.\'

,, .... 'f., ..

'I.'..-- V'" o

r..).)

•

»0 (Bože) koji mnogo prašta. Umrla Saima-kaduna, kći Šejha Jusuf dedeta Kajimovića (Kaym-zade). Za njezinu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1173.« (1759/60) 16 -

Islamska epigrafika -

Ill

241

1212. NATPIS NA NIŠANU HASANA DERONJE Na uzglavnom ntšanu sa vješto izvedenim turbanom u gužve i lijepo izrađenom mudževezom, uklesan je ovaj natpis u prozi na turskom jeziliku. Bridovi nišana ukrašeni. Tekst natpisa smješten u četiri polja. Pismo: lijep krupan nesh.

i:,-.. ( ~,r )

»0 (Bože) koji mnogo praštaš. Umrli Ismail, sin Ibrahima. Umro u mjesecu ramazanu. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Od posjete (grobu) svrha je dova. Ono što sam ja danas, ti ćeš biti sutra. Godina 1211.« (između 28. II i 29. III 1797)

~

ul..'.t.i_.0... ~„ (!'1.'t.:J.'

w "-!

.)J!;j.

u:

o.:.„:-'>~ t~ o~- u\..:e... ) !.).) \...o . .

r

'-""' r_,:-_,. Jw\ „, r,.....r •~ ./--

4$~, .:.i~„..> r->_,-cJ~ 0_,~)·

.) XJ. -' I l _,...._r

......_...,\l - . ufy.;.>~.) .

\$\;,JI 6~ .JJ •

»0 (Bože) koji mnogo praštaš. Umrli Hasan, sin Ralila Deronje. Umro je u mjesecu ramazanu 1212 (između 17. II i 18. III 1793). Za njegovu dušu (prouči) Fatihu.«

1211. NATPIS NA NIŠANU ISMAILA, SINA IBRAHIMOVA Na dosta vješto izvedenom nišanu sa turbanom u gužve na prevoj uklesan je ovaj natpis u prozi na turskom jeziku. Pismo: neujednačeno ispisani nesh. 18'

243

1222. 1217.

NATPIS NA NISANU AJKUNE-KADUNE NATPIS NA NIŠANU AHMED-AGE KAJTAZA Na nišanu s ulemanskim turbanom i prugastom kapom i mudževezom uklesan je ovaJ natpis. Tekst natpisa smješten u sedam polja, oivičenih debljim linijama i ukrasima. Pismo: lijep dželi-nesh. »0 Allah! Umrli Ahmed-aga, sin hadži Mehmeda Kajtaza. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Dao Alah neka mu zemlja bude laka i neka raj učini mu utočištem. Godina 1217 .« (1802/ /803)

Na nišanu s ukrašenom djevojačkom kapom nalazi se uklesan ovaj natpis u prozi na turskom je~1ku. Pismo: obični nesh. »Događa se što Allah želi. Umrla Ajkuna-kaduna kći Ismailova. Za njezinu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1222.« (1B07)

l...Y_-> u 0...:. ~ o,_,,y>}I ~ ~W 1 u_,f!'"-'.> ~\_.....1

-.

245

1230.

1230.

NATPIS NA NIŠANU FATIME KADUNE

NATPIS NA NIŠANU AHMEDA KAJTAZA

Na jednostavnom nišanu forme stele uklesan je ovaj natpis u prozi na turskom jeziku. Tekst natpisa oivičen debljim cik-cak linijama. Pismo: lijep nesh. »0 Allahu! Onaj ko se mene sjeti dovpm, naći će za sv1'ki svoj bol hiljadu lijekova. Umrla Fatima•kaduna, kći Mehmed-begova. Od posjete je svrha dova. Godina 1230.« (1814/1815)

Nišan na 'kojem je uklesan ovaj epiJtaf u prozi na turskom j ezikii ima ulemanski turban. Pismo: lijep i dosta krupan nesh. »Godina 1230« (1814115). O (Bože) koji mnogo praštaš grijehe. Umrli Ahmed, sin Mehmed efendije Kajtaza. Fatiha.«

''"'· ....... _,.).)\.)\..i.S\.. .„

•

~I\.

•

~ts_, ._s~~ f-5'J~I ./'> .j',.) ;)....„. .) .) ) ...:.....• .) ..> .) J'. ..:A.\ ~ ~ u:.>..>v~

~

q__.,.._,.

•

u:..u'

r~_,.. Ll~'~ I·

IL -

O,) I (.j' ~

Y,W1 u~..>..>~

.)>~..> r.)~ ..s~ 246

~~\'i'\'.

..:. . . ~.; 247

1230.

NATPIS NA NIŠANU EMINE, KĆERI ABDULAHA Na ,nišanu sa neukrašenom ženSkom kapoip. uklesan je ovaj natpis. Pismo: obični nesh. Iznad teksta natpisa su cvjetići.

„ .)~~-

\f_rl-1

NATPIS NA NIŠANU EMINE-KADUNE Ovaj natpis smješten u šest kružića i pisan sitnim neshi pismom djeluje zajedno sa ostalim geometrijskim ukrasima veoma dekorativno. Nišan na kojem je uklesan natpis jeste obični ženski nišan. »Dostatan nam je Allah! Umrla Emina-kaduna, kći Abdulahova. Fatiha. Od posjete je svrha dova. Godina 1232.« (1816/17)

""

„

"'"

1232.

~\

-..

"U.l..),s- .:...;.,

.

u~~.)

q_š \.jJ\

»0 (Bože) koji mnogo praštaš. Umrla Emina, kći Abdulahova. Za njezinu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1230.« (1814/15)

. \.. . „ .: • .$ ~ \ u :i!':" „.)

c,...I.) ~,,J--

•

248

'~~~

.

:

-:

.).> " ' "

249

1242.

1248.

NATPIS NA NISANU ZLATIJE, KCERI ALIJINE

NATPIS NA NISANU HADZI MURATA ZIGA

Nišan na čijoj je jednoj strani uklesan ovaj epitaf ima djevojačku kapu, lijepo ukrašenu cvjetićima sa granama. Natpis smješten u pet polja pisan je lijepim neshi pismom.

Na nišanu s ulemanskim turbanom uklesan je ovaj epitaf i ispisan u četiri polja lijepim i krupnijim neshom.

„

'":"' j> j.} I .> \_U. '.:-

_;u' c:--~ 1.,.. \:.... _, ~~_;-1_,u_.;,~ ~~..;1 ~_,...._,..

~_;....>..l'Jw~

..):.,. t: u1 r~_,.. ~.)t.~ Q.'.

u:i

'>_,.)

~„..)~~ ,\('~(" •

•

u

"\•\

_,_,,

•h 1 ·F.'->'~U.'Y 1 ~\~~:Y ~:P0>

i/ .}

':: ~' L:.w~'-' ~:,i.' 'y\....;_rl 1 •'--.>11.:

:...AL

.::s:u-' 'Y \... ...sJ" \...

.J > :...\..:, ";,)

..P\~;,

t .-: . ,_;, - ~; i .; J""-' -"':""'.

,_',,. ~ y»_).I S I

I ' \1 • ' ...I •~_, (.~ .'"'"'."'

.:.,,_o'_, ~I~

•

-

Nekog Adbulaha, iz 1279 (1862), Hadži Omer-age Kalajdžića, 131.4 (1896), Hadži Omer efendije, sina Ali~bega Laiklšića, 1317 (1899), Saliha, sina Šehovića (bez datuma).

Najmlađi spomenik uz Lakišića džamiju nalazi se nad grobom Mujage Komadine iz 1925. godine. Na njegovom uzglavnom nišanu sa fesom na završetku uklesan je sljedeći tekst na turskom jeziku:

-.l ;,:-:.~Js

~ ~ ~ ~ 'li-~ '-:~$,

r

~Y'~~ •' .J 'U„ .>.J.. .)\::.......

,_;.1(;.1 1

r

\•"'\\

.

'

·\_;.'_,u~.::,., o~~~~' u„'-'

.

" ~ ·_i._~\ .

~

_.l ......,,,

•

~·W' 'u~-'.Jr . 41'~

. ~ _, _,;_....--==... ~_j.) \ (' •"\

.... I.,.

"

. :. U.>-

263

KOTLINA ILI CELEBICA DZAMIJA U najjužnijem dijelu Mostara, a na lijevoj obali Neretve, postojala je sve do 1942. godine džamija, koju je prije 1768. godine podigao neki starenik porodice Kotla. Među mještanima bila je poznata kao Celebića džamija, a taj naziv je dobila svakako po nekom Celebiću, koji je, vjerovatno, obnovio džamiju ili, pak, bio njezin službenik, imam, mutevelija ili što drugo. Sljedeća tri kronograma na nišanima uz ovu džamiju pokazuju nam da su ovdje i sahranjivani članovi porodice Celebića.

v \_;

~ Y _,.L1

...>..? I C:..:.. .IJ' .) \;

.

-

LS _,}., '_;:, t.$~ I

._:~I ':'-"" \...p

• .) I ,;

1232.

'C:. \J..' ( Y" __,...I. »On (Bog) jeste vječan. Mostarski gradonačelnik Komadina Mu·· stafa-aga, sin Omerov. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina njegova rođenja je 1256 (1840), a godina smrti 11. ševala 1344.« (5. V 1925) Na nožnom nišanu je sljedeći tekst u latinici: »Mujaga Komadina, načelnik grada Mostara 1839-1925.« U natpisu se, kako vidimo, kaže da je Komadina rođen 1840. godine, dok u nekrologu, objavljenom u Kalendaru »Narodna Uzdanica« za 1936. str. 151-152, povodom desetogodišnjice njegove smrti, stoji da je rođen oko 1846. godine. Nadalje, u nekroJogu se, između ostalog, kaže da je Komadina rođen u Mostaru i da se u tursko vrijeme bavio poštanskim poslovitna kao surudžija. Prilikom okupacije 1878. god. bio je u Konjicu, gdje je sa družinom htio dati otpor austrijskoj vojsci, ali ga Austrijanci pridobiše za svog liferanta. Međutim, Komadina je i kao takav uvijek bio na strani pokreta za autonomiju. Godine 1910. biran je za gradonačelnika Mostara, pa je njegovo nače}nikovanje bilo od velike koristi za Mostar, jer je ovaj grad upraV10 njegovim nastojanjima dobio brojne tekovine, otvorena je ·električna centrala, sagrađen betonski most i nazvan njegovim imenom, izgrađeno je javno kupatiio, jedno od najmodernijih u Evropi. D.:tkle, njegovim nastojanjem je Mostar modernizovan. '0 Komadinu v·id:i i: H'. Haisandediić, Mujaga Komadina »Glasnlik« VIS, Sarajevo 1974, str. 303-313.

264

~~

~ \...to_) '....J

NATPIS NA NIŠANU HADZI MUSTAFE CELEBICA Na nišanu se ulemanskim turbanom nalazi se ovaj kratki epitafe »Godina 1232 (1816). Umrli hadži Mustafa Celebić (Celebi-zade). Za njegovu dušu Fatiha.«

1263. NATPfS NA NIŠANU HADZI HUSEJINA CELEBICA I ovaj natpis je uklesan na nišanu s ulemanskim turbanom. »Umrli hadži Husejin Celebić (Celebi-zade), sin Mustafa-agin. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Tarih napisan 1263.« (1846)

njegov život i djelo,

265

13 ..

NATPIS NA NIŠANU HADZI MUSTAFE CELEBICA

~ ~ \f__,.11

1333. NATPIS NA NIŠANU .....

u.'J-W

Uzglavni nišaon sa čatal-tuilbanom, na kojem je uklesan ovaj natpis, nalazi se uz Lafinu džamiju. Grob pokojnika je ograđen posebnom željeznom ogradom. Natpis prilično oštećen atmosferilijama. Pismo: nesh-talik. Džamija hadži Ali•bega Lafe nalaizi se na iras&ršću ulica Drapšilnove i Matije Gupca. Prema predajli, hadži Ali·beg Lafo potječe iz mostaxske poirodice Bakamovića. Džamija je podignuta prije 1633. god. jer se spominje u mostarskom sidžii!iu iz te gadiime, ima dimenzije: 11,95X10,90 m. (Hasandedić, Kulturno-istorijski spomenici u M ostaru, str. 155)

,· . . . .--~ I

. . . . \" ..,.-u jo' ~ _,- U!>

..>

o>'~ L\d.' \_;, ' ..fa. r_,.,..>, 1$~.'j-' .:.~ 11' ~/ ~·

:...:.J..r-.,) ~ ..s .Y' '-:;:..:...... ~~'~_,:.u.:.

Tu se nalazi još nE>koliko nišana, a među njima i jedan sa pletenim mušebek-turbanom. Nišan je utonuo u zemlju iza santrača, pa je tako tekst epitafa ostao nedešifrovan. . Ovaj mesdžid u Cernici podigao je neki Hadži Memija iz Kasabe Cermce kod hercegovačkog Kl1uča, pa je, po njemu, i ovaj predio dobio naziv Cernica. Džamija je mogla nastati u prvoj polovini XVII st. Ima onisku jednostavnu munaru, a dimenzije su njene 10 x 11 m. NIŠANI UZ NEZIR-AGINU DZAMIJU NA SPILAMA Sve do u ljeto .1950. god\ne na S[pilama postojaše džamija, koja je po svom osmv~c'.' bila poznata ka? Nezir-agina džamija. Sagrađena je u dru?'oJ .polovim XVI st„ a uz nJU se nalazilo i manje groblje. Prije n~go„ sto Je izvrš~:'a. ekshumacija nišana uz ovu džamiju, 1950. godine, Hlfz11a Hasanded1? Je ev1denfarao epitafe sa nišana, iz čijih podataka v1d1mo da su tu bl'!i sahranjeni: - Salih-čauš, sin Husej\n-kapetana, umro 1153 (1740/41) god„ --:- Lejla kaduna, kći Muhamed-age, kapetana, umrla u razamanu 1180 (između 31. I i 2. III 1767) god„ - Osman-aga, sin hadži Ahmed kapetana, 1186 (1772), - Abdulah-beg, sin hadži Ahmed kapetana, 1187 (1773), - Đulsa Vučijaković, kći Zejnil-kapetana, 1230 (1814/15), - Muhamed Bošnjić, sin Ali-begov, 1230 (1814/15), - Ahmed Kukić, sin Mehmed-agin, 1230 (1814/15), - Gulsuma (Đulsa), kći kapetanbegova, 1231 (1815/16), - Saima, kći hadži Ali-efendije Zuljevića, 1231 (1815/16), Mehmed-efendija Kabak-zade (Tikvina), sin hadži Ismailov, 1258 (1842), Selim Zmiro, sin Alijin, 1260 (1844), 268

- Abida, kći Ibrahim-bega Kabak-zade (Tikvine), 1261 (1845), - Nazifa, kći hadži Alijage Ćemalovića, 1263 (1846/47), - Šaha, kći Jašara Taslamana, 1269 (1852), - Ibrahim, sin Rasana Hamzića, 1273 (1856/57). Uz njegovo ime na nišanu je pisalo da je on dobrotvor (Sahibul-hayrat) vel-hasenat). Biće da je on obnovio Nezir-aginu džamiju i'li, pak, za nju što zavještao. - Radži Salih, sin hadži Osmana Ramzića, 1276 (1859). U epitafu na njegovom nišanu bile su uklesane i riječi: »Sahibu hazes-siradž«. (Dobrotvor ovog svijećnjaka, koji je umrli svakako zavještao za ovu džamiju.) - Abdulah ćišić, sin Osmanov, 1277 (1860/61), - Rusej\n ćišić, sin Mustafe, 1278 (1861/62). Na njegovom nišanu su bile uklE>Sane i riječi: »Ziyaretden maksad her dua'dir, bugun banadir, yar.in sanadiir« (Od posjete grobu svrha je dova, danas je meni došlo ono što će tebi doći sutra.), - Ahmed Ćišić, sin Osman-agin, 1289 (1872), Hatidža, kći Alijage Aliđana, 1291 (1874), - Mustafa-aga, sin Abdulaha Ćišića, 1313 (1885/86), - Radži Ibrahim Efica, sin Salih-efendije, 1312 (1894/95), - Osman efendija Efica, sin Ibrahim-agin, 1341 (1922/23) .

HAREM KAPETANOVINA UZ NEZIRAGINU DZAMIJU N eziragina džamija na Spilama, porušena 1950. god., sagrađena je u drugoj polovini XVI st„ a podigao ju je neki Nezir-aga, koji je, prema predanju, bio zet Nesuh-age Vučjakovića. To je bila najstarija džamija na desnoj obali Neretve. Uz ovu džamiju nalazio se manji harem u kojem je, prema podacima Rifzije Rasandedića, bilo sahranjena nekoliko mostarskih kapetana. Otuda je svakako ovaj harem i dobio ime Kapetanovina. Nišani ovog harema su polupani, ali i po ostacima nekoliko završnih dijelova veoma lijepo oblikovanih nišana, odnosno njihovih turbana, vidi se da su tu sahranjivani ugledniji ljudi. \ ( \

)

~ "-:

.)~'.J \.·':>}\

~0'. (':°'..f.' "_\I C\5- \uu

•

I.)

-~

;T• •

Iz sačuvanog epitafa na jednom oštećenom nišariu vidimo da je tu bio sahranjen i neki Ibrahim, sin Husejinov.

„.)

269

121 .• NATPIS NA NIŠANU IBRAHIMA, SINA HUSEJINOVA . Na u~g~avnom n_išanu, kojem je. odbijen turban i oštećena godina smrti pokoJmka, nalazi se uklesan ovaJ natpis: »121 .. (dalje oštećeno). O Bože koji mnogo praštaš. Umrli i upokojeni Ibrahim, sin Husejinov. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu.« H. Hasan.dedić, KultuTno istoTijski spomenici u Mostaru iz turskog doba, Prđ.­ IOOJ! X-XI, 1961, str. 48.

U -

haremu uz ovu džamiju sahranjeni su još i: Hatidža kaduna Karabeg, kći Mustafina, umrla 1192 (1778), Aibdulah Karabeg, sin Mustafe, 1196 (1782), Umihana Đikić, kći Alibegova 1221 (1806), Saliha Mujić, kći Abdulahova, 1282 (1865), Ibrahim Nuhanović, sin Nuhanova, 1310 (1892), Mehmed-aga Temim, sin hadži Alijin, 1314 (1896), Ibrahim Mahić, sin Ibrahimagin, 1328 (1910), Hatidža Bucman, kći Halilagina, 1329 (1911).

Vidi: H. Hasandedi-ć, Džamija hadži SaHha, sin Tem1i·mova na BabUITTJU, »Glas-

nik« VIS XXXIV, Sau-ajevo 1'971, Btr. 489.

HAREM U !LICIMA Uz porušeni mesdžid u Ilićima na Babunu, evidentirana su dva veoma lijepo oblikovana nišana, od kojih jedan ima natpis iz 1225 (1810) god., a kod drugog nišana je donji dio natpisa sa godinom utonuo u zemlju i ostao nepročitan.

(1039) KRONOGRAM O IZGRADNJI MOSTARSKOG VODOVODA Prepis ovog kronograma sačuvao se u jednom rukopisnom kodeksu u Orijentalnom illlstitutu u Sarajevu (Inv. br. 636/52. 2a.). Izdanja: M. Muj.ić, Stari mostarski vodovod, »Naše starine« III, 1956, str. 191 (faksimil i prevod).

Sa:ra~evo,

"\._ \ t'("o„

...

• • ~ f!"":" L "i.il' \.. -

..>..... i.S-"-...\ . .........;. . . ......:.u. . \S \:

_;u. ' ..,\.:_, ~ „ _;...... '-" ~ _;, _;

r_,,.~ \ '-=:- ~

r

.J_,:.'..L1__,

u':;.. . . .. :r

'-:-'Ll~

~_,-~~\

.

\ O

.!}

-

-

-_.,.

-'I

'- •

1225.

._t.->.)\~' ._s~ I I.S .J \..:..., .Y'

NATPIS NA NIŠANU OMERA KARABEGA

~·.\•t."'

Uzglavni nišan s ovim natpisom ima turban jedna polovina je u gužve, a dnuga polovina bez gužvi. Natpis je smješten u pet polja ograđenih linijama. Pismo: lijep nesh. »0 Bože! O Ti koji mnogo praštaš i pokrivaš mane, Q]lrosti nam naše grijehe i pokrij mane, umrli Omer Karabeg, sin Mustafin. Neka mu je laka zemlja i raj utočište. Umro u mjesecu šabanu 1225 (1810).« Druf(i nišan s nepotpunim natpisom ima vanredno lijepo izveden mušebek-turban. čatal, čija

»Početak gradnje česmi u Mostaru: Nenadano jedan tajanstveni glas povika: 'Radobolja (Erdebil) oživila je Mostar' Godina 1047.« (1637) Po našem preračunavanju brojne vrijednosti slova kronostiha dobivamo hidžr. 1039. godinu. Taj zbir je dobio i Mujić svojim preračunava­ njem, pa je tim povodom konstatovao da je godina 1047, koja je napisana ispod gornjeg kronostiha, netačna. Prema podacima s kojima je raspolagao H. Kreševljaković, Mostar je dobio vodovod. između 1633. i 1644. godine. Međutim, prema ovom kronogramu to se dogodilo nekoliko godina ranije, ·Odnosno hidžr. 1039 (1629/1630) godine. Hidžr. 1113 (1701/702) poduzeti su veći radovi na popravci mostarskog vodovoda, o čemu su dvojica pjesnika spjevali dva sljedeća kronograma.

271

1113. KRONOGRAM O OBNOVI ROZNAMEDŽIJINA VODOVODA Prepis ovog kronograma, u stihovima, na turskom jeziku, sačuvao nam se u Zborniku M. Kadića, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu (sv. V, str. 53).

što im iz nje svakog časa dolazi božja blagodat.« U dvije varijante je kronogram za vodu: prva je sa menkut slovima, »A u drugoj uzmi slova bez dijakritičkih znakova. 'Izvor živ)

~~\ v.J..>f.1.~f'~.J'.o.)j_,'r.>.

I .z dan j a: M. Mujiić, Stari mostarski vodovod, }>Naše sta11iine« III, 1956, s'br. 193 (JP1repiis i iprevod).

~.;;~,

.

u. ... l:-~.:.,~_,_~,..... U>L:...jo

tJJJ,; ~' 't}:.i:" ,Y::.\

(

'''"'} 18 -

Islamska epigrafika -

III

273

1293. KRONOGRAM O OBNOVI MAHMUD-BABINA TURBETA Kamena ploča s ovim natpisom u stihovima na turskom jeziku prelomljena je po sredini i mjestimično su slova oštećena. Pismo: lijep nesh-talik.

~ ~ .) ?

„„;,;.,,! \; .)\..:..!Ji „......., ...;

'\.) -' I .J

F

J.>..f .)' '..>.;.

•r .;_,;

'u~~,_j:.).'''7'f ~'~.Ju.>..,~ \) -'' .J.Y"' u~',::;_?';'\$'>' ~~

-

..

1 u.).}..1.j .1,.1. .J-1..s! ~.> \.:... „,y. I

Predio Cim na sjevero-zapadnoj periferiji Mostara bio je nastanjen još i u vrijeme Rim!jana. Cesma na Cimu sazidana je od lijepo klesanog kamena vapnenca i u upotrebi je i danas.

.j _, I .> ,Y.' \.o .._;. J V \ :i.~ j ..:.::., .) .i,,.

•M' °"'.:Vt~J;.u~,, ~~

ij-' I .J jl.j.;> ~I_,~ .;. ~I ~\.o

980. NATPIS NA NIŠANU MAHMUD-BABE U NJEGOVOM TURBETU

,s.$·'\; u ~ J

.„.'

274

~ tj J',....; Li

f'I\"

~\.(V

»Ovaj Mahmud-baba, neka Allah posveti njegovu tajnu, Umro je devet stotina i osamdesete godine (1572). Već duže vrijeme njegovo turbe stoji obrušeno, Pa ga sada poduzetni ljudi obnoviše. Mostarcima koji pokazaše dobročinstvo, Za uloženi trud oko obnove turbeta neka ide nagrada . Ovo turbe lijepo i tvrdo se izgradi, A zahvalnost za to pripada dobrotvorima. Uz učenje Fatihe prispješe krkleri i rekoše mu kronogram: Obnovljeno Mahmud-babino počivalište neka je trajno. 27. mayis 1293. godine.« (1876)

~~..),,.-: .J;uJ.'~ r~>' o3l'': .. .... ' . ~W'u~-'J uči)

':'

'1„,_,,,,..~.;..i;„v1~~·~ .i;_,..

Ovaj epitaf u prozi na turskom jez]ku uklesan je na sve četiri strane uzglavnog nišana sa turbanom u gužve, a nalazi se u turbetu Mahmud-babe na Maloj Tepi. Pismo: lijep nesh.

(\

}.;}

".

»0 Allahu. Umrli i upokojeni Mahmud-baba, za njegovu dušu (proFatihu. Godina 980.« (1572) 18'

275

O Mahmud~babinom tu11betu vid. 1: H. HaJSandedić, Koski Mehmedpašina džamija i vakuf u Mostaru, »Glasnilk« VIS III, Saraje'.'o 1952, str. 156, koji donosi prepis i rprevod nacbpisa sa tuJ1beta.

.r\;.. ~ „ ·-..; \..'... \s' , ~

r ~ \LS I_;...--. ~- ./q,_; \,,; J"' wp rJ" .r ~ .>'-=...,.I

L '\.}:-:'~u_;_:.' j-4. r u..1: l.) ;_,- L:' .A..: •

l

•

'

-

I _, _,\} .) '

r-'-' ....s""'. , __,., „ I

' I \

.._$

I

~

I

1.5 ~

.)'~·, .J _,1 ~u..>:: I.:_,~·~

f \.?

\..::.. \.,

'~

JJ . ~~

. /' y ..> \

'\}- _r'> .>

J' t..5 _,.;.i. .>I ~

\' J..ij- I

,> .)

':-:'..;

~ \( _, '.) ..:..:........

~~\; ':'-'~'J:'\\-_' ~ \ \; ~ .:.r-i; \_,. j~-Y.

fi ..._)\; .,Y_' j\;.7

_1.:,„_,(

\\;>,__$)t.\ .J.0'~.)·~ ':'-'->:'

:.,\.7-' ,:,~~~_,.

,~',$-1 ~\_;_,1~~-".~

...s.»:'.;f

":'..> ~' .:....... '.»:.

•..>J>

r\;l>'...:.fa.~' ·.....1 ~\._s-~ 1309. NATPIS NA SEJH JUJINOJ KUCI NA

MEJĐANU

~ '.io,,J-;_;.:,,; -

rv..- f

~ U ..>l J"'.

-

.....-

'*-'~ 15 1.&„y t..5 _, ...... , \,.....-" I

•

.:.,~,

c:,41.š"'...:._...~, ~_,__,,

rtL. v_

• . -.)_,•o,'~~ ........., «>"'

-L/I

276

I

)

čitkij i.

Izdanja: H. Hasa:nded.ić, Sinian-pašina dž_amija u Mostaru, POF XII-XIII 1962/63, st·r. 263-264 (nepotpun prepiis li. p['evod. Naime, Hasandedić je ovaj natpis objavio prema prep.isu .u nekoj medžmu~, pa je za nekol~ko stihova k.raći od natpisa na samom objektu).

r:.)

j:J.}- .-.

.:>

Ovaj odulji kronogram u stihovima na turskom jezilrn, uklesan na kamenoj ploči, veličine 42 X 72 cm, nalazi se na stambenoj kući Sejha Juje, situirane na Mejdanu. Natpis je usljed čestog krečenja ploče postao gotovo nečitak, pa ga je trebalo očistiti od naslaga kreča da bi bio

oW ..v-

I __r' I

»Lijepa li je zgrada, pri"lačno mjesto, Divna lmća vrijedna poštovanja Umrli kapacitet gospodin šejh · Mustafa efendija, pomat kao Jujo Prvotna je na ovom mjestu sagradio kuću Neka je prati vječna sreća · Poslije je kuća došla u posjed vezira uvaženog Ali paše Hersegli (Rizvanbegovića) Koji je kuću uvakufio na božjem putu i Odredio da u njoj stanuju uvaženi naibi (kadije) Ali vremenom je dogodilo se Da je krov sa stranama kuće postao ruševan Ovo je u vijeću razmotrio mjesni kadija Bošnjak Hafiz Hacsan Tahsin, Uvidjeli su da ako ostane u tom stanju Da će ovaj objekat biti uništen Sa višeg mjesta su dozvolu dobili I sa vackufom plan napravili Pomogli su obnovu kuće i novčano Zajedno sa narodom i vlastima Hvala Allahu na njenom podizanju Koje se dogodi u hiljadu tri stotine devetoj godlni Učini

dovu za njen sretni dovršetak Ova sretna kuća ... Neka je „ .. Svima koji iskreno ju oz1v1se Neka Istini ti dade obilnu nagradu. 1309.« (1891/92) U natpisu spomenuti kadija je Hafiz Hasan Hadžiefendić, koji je koncem prošlog stoljeća bio kadlja u Mostaru. Natpis je, prema navodima H. Hasandedića, spjevao Hamza Sulejman efendija Puzić, muderis i epigrafičar. 277

1079

(1017)

KRONOGRAM O GRADNJI HANIKAHA ŠEJHA ISMAIL-EFENDIJE

NATPIS NA HANU DEFTERDARA MEHMEDA

Prepis kronograma sačuvao se u jednoj rukopisnoj zbirci koja se danas nalazi u Arhivu Hercegovine u Mostaru (inv. br. 200). Tekst natpisa lspisan je u lijepom nesh-talik pismu, a sastoji se od četiri distihona na turskom jeziku.

Prepis kronograma sačuvao nam se u jednom ~ukopliml:om kodeks.u Orijentalnog ins1Jituta u Sarajevu (inv. br. 524); a Jedan nJegov prep1s nalazoi se i u jednoj Medžmui Arhiva Hercegovine. . .

J:zdanj a: Inž. airh. Dž. CeJiić i M. MujJć, Jedna novootk:iv~na građevina starijeg doba u Mostaru, »Niaše staT;fille« III (1956), st:. ~63 (pa-.~p~ a.· prevo~). Vid. H. Hasarndedi,ć, Katalog arapskih, turskih i perzi3skih rukopisa Arhiva Hercegovine, Mostar 1977, \Str. 53.

Izdanja: H. Hasa.ndedi,ć, Medresa Šejh Ismail ef. Opijača u Mostaru, ))Glas-

ndk VIS« XXVII (1964), br. 10-11, str. 485-486 ~prepis u trainsllliteracijd latinicom i prevod).

..:.;.)'„ u.l.l U..)..oLA V.> ~ ~...,.\.Ji J_,,_;.; .}I> 1 ~ 1

~4-1,;..\~JJ.> •.>.1\.:.-._,-

~ ..s ..w' J-:-'-•'"' \ ~ •.,;;.1,._ ) _,___,;.: J \." .'...Ć..i> ~ \.:. . . .

.J,J.L,

J \.!,. .3,$'~t... ...s~\: .\ii ~ (''.5.Jl.iJ~.j' '-t",,._, ·'~ ~~ ~-"'\,"-..:.,.V I ..s.>-:.)~($' 1..>

\~'~·~ (~~_,~..;.;~

»Kronogram o gradnji hanikaha Šejha Ismail efendije, kraj Derviš-pašine džamije u Mostaru: Uime Alaha podigao je hanikah kojem nema slična, Božjom dobrotom ga je započeo i dovršio. Molitelj Hulki njegovom dovršetku izreče kronogram: Nevidljivi glas reče: ,Ovo je vrlo korisno mjesto' Godina f079.« 1668) Ispod teksta natpisa je brojkama ozinačena hidžr. 1079. godina kao godina podizanja objekta. Međutim, preračunam brojne vrijednosti slova u riječi~a koje bi treba,Jo također da ozinače godinu gradnje, dobivamo samo zbir 1044. Osnivač ovog hanikaha-medrese je poznati mostkrski muderis Šejh Ismail efendija Opijač, pred kojim je učio i šejh Jujo. Šejh Ismail efendija je umro potkraj XVII stoljeća i sahranjen u šehovini, više šarića džamije. Nad njegovim ~mbom se nalazilo i posebno turbe s nišanima, kojima se danas ne zna m za trag.

278

•

·

•

u\...: ...>'->.;.:. > rt:

.).JJ

~ t\..-'~~\... '-:).>' U~.>_,

u'-':" oj:I ..::..;,. U"'fo

..:...(_, u~J.u ~t.St.:-„ ~_u; k-". \..)-". •J";-' u?. ~:~r~·J> \.>.r. ._;f' j k

u\;.....t.•..)~\.:...f'

-f

.

....:._,.. .)$-'" \,

~ ~~

._s .J-'I • ;\.:....

,

t_j~I >~ :_X1..;.1~_,;

~l.~~·~~ - .

.

•

•

•

I.,

»Ponovno je taj majdan dobrote d čovječnosti, Taj ratnik i prlijatelj Sliroti!llje, V.iso'loi defterdar po !imenu Mehmed, Koji čini dobro li sprečava zlo, Iskrenim dob11očinstvom od srca i duše, Uime božjeg zadovoljstva ... Pružio (podario) svijetu jedno dobrio djelo Kojem nema primjera, A koj'i nd mašta zamisliiti ne može. Sagradio je jedan Vlisoki. han u Mostaru, Kojli s]iči mesdž]di Hajf na Mina Qkod Meke). Njegov brat Mahmud efendija, ULožio je trud p:rHikom podizanja grnđevine Razmišljajućli o jednom !lijepom d jedinstvenom kronogramu, '.Doga časa glas neviđen!i reče: '(Ovo je) dom za goste.'« U ovom kronogramu, kako vidlimo, godina nije napisana brojkama, nego je sadržana . ~ posljednje dvije riječi krc>nostiha: »Menz1h dayf.« Kada se sabere brojčana vrijednost ~lo­ va tih rijem, dobivamo hidžr. 1017. godmu (1608/609 po n. e.). Autori Cellić-MujJ!-' d'J'.~_y:,_,, ~ J_;.:. ...:.; \;> •~,).)-'I I.S~..> 279

U spomenutom rukopisnom djelru uz prepis ovog kronograma se konstatuje da je to spjev had~i Derviša, softe, 1z Mostara. I'llteresam.tno je da Ev1ijii Celebl u svom putopisu, u posebnom poglavlju o džamijama u Mostaru, na prvom mjestu spominje džamiju defterdara Mehmeda, za koju kaže da se nalazi na dnu Kazaske čaršije. Ev,JJija donosi ·i sljedeći natpis za koji kaže da se nalazi nad ulazom u ovu džamiju:

J~ .J ~;.;-> r~ ~ ~ i:_l._,~~ L c.:j _, 1 ~~ \; '-;'_,,.~ ~· r..3:J' .':',r..J.> ~_;..; .:.;, \J, _x...> J-' I t.$..).,.>

Upoređivanjem ovog Ev1ij'.>'~

. . ' '' u:i"..No . . . ·''·-~··''o ~ -~ c.::~':;'~."' ~'.iJ.' F ~\ ~ ~_,... O f . ) ~.; „ „ ~ J.

!Iii

•

'""'.""~.~'UJI(:':-'\

(.5 ~

~~.~..J'.~'„u'~' .> ~1 J....U' ;_,..~~ ~U' :..>U' o.j .>. J' c3;. ~ _, u\M1~ ~\.....f..s->--' ~·. \ u\:.J.'u\J• (__;, ~.:.,..1.Y->W'\-0'.3~'"

'I.'..'''' ..

~~·:Y' ,_y_-;.~,

»Ja gaffar, ja settar (Bože koji mnogo praštaš (grijehe) i pokrivaš ljudske. mane). Ponos plemeruitih učenih kapaciteta, koji. postupa po nauci, predvodnik muderisa, oslonac spisatelja, pobožnjak, jed!lnstveni čovjek svoga vremena, Mevfaria Mustafa, blagajski muftija. Neka ga Allah abaspe obiljem oprosta i neka ga nastani u 1najljepšem dijelu raja, gdje će uživati sve blagodati. Preselio je milosti Gospodara šestog 2lilkade hHjadu dvrije stotine i jedanaeste godine u četvrtak. Godina 1211.« (1797)

Na nišanu manjtiJh dimenzija uklesan je ovaj jednostavni epitaf u prozi na arapskom jeziku. »0 {Bože) koji praštaš i pokrivaš mane. Ponos velikih učenjaka, Mevlana Mehmed efendtlja, muftija, daJo Bog da mu zemlja bude laka i da mu raj učiini počivahlštem. Preseldo božjoj milosti god!ime 1212.« (1797)

.) \.:__. \...- .) \U \...

r~' „~1~ ....S~'Jv$. w . _,... 'j _,.. U~ • •

~ '''~·

)>

u

r - - ' .._;..:. J I

r.'.,_,....! J \

\

'.lA--

~ _,.._

u_,..i.; \s.> u .;;, ".) .>

.1., .• ,,"'_,, .> .., „ .>_,- ._,. ;;.,;- .......... i ........>" \$\:Ji.Iv~-'~:)... .:_.y.__.\

"

4

„

.

.

'"''

...

285

1225. NATPIS NA NISANU ABDIAGE SINA MUSTAFINA Na dosta V'isokom nišanu s ulemanslcim turbanom uklesan je ovaj natpis u prozi na turskom jeziku. Pismo: sitan nesh. »Allah je vječan. Umr,]i Abdi-aga, sin Mustafe, dao Bog da mu zemlja bude laka i neka mu je raj utočište. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1225.« (1810) -

w

U\.. - . 'U..J I

\;. \

~ r-'""'r ' . ~~U'' \

~~_, !>\} 'W' u ~.,?.)

•

1_,:;v.

15~1

~·-\\'\''\,

19 -

Islamska epigrafika -

ID

289

1230. NATPIS NA NIŠANU IBRAHIMA LAKišICA

1230. NATPIS NA NIŠANU FATIME, KCERI MEHMED-BEGA

Na nišanu kojem je odbijen d nestao turban nalazi se ovaj epitaf u prozi na turskom jel'liku. Pismo: nesh. »Allah je vječan. Umrli mevlana fbrahim efendija Lakišić, sin Omer-begov. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1230.« (1814/15)

Ovaj jednostavni epitaf u prom na turskom jeziku UJklesam. je s jedne stram.e ženskog nišana, koj1i ima dosta visoku kapu, a koja se prema vrhu proširuje. Pri dnu k8'pe, a i iznad natpisa nalaze se frjzovi od cikcak-ldnija. Pismo je nesh. „o (Bože) koji mnogo praštaš. Umrla Fatima, lkći Mehmed-bega. Za njezinu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1230.« (1814/15)

,,

290

"'

291

1237. NATPIS NA NIŠANU TIDZIJE-KADUNE

1231. NATPIS NA NIŠANU MUSTAFE ALIBEGOVICA

običnom žerriskom nrl.šarnu u formi stele je ovaj epitaf u prozi na turskom jeziku. Pismo: lijep i krupan nesh. »0 (Bože) koji praštaš grijehe. Uml'la T·idžija-kaduna, kći Abdulmumina. Za njezinu dušu (prouči) Fatihu. Godim.a ~237 .« (1821/22)

Na

izrađen

N[šan s ovim epitafom u prozi na turskom j e2'iku tlma odbijen turban. Pismo: lijep nesh. Natpis uol'=

~~I~->~(.>\ ~\.:.>.> t->'..> ~.ili w._,.e,.;.~~\jl

~~;(')'~ ,"j.l\_\ 1~~ ~I ~ \.,. ~ c)'-- \ o..::,~

.

f',:>W"~~

--

..,.\.;o\"

,...

295

1259. NATPfS NA NIŠANU SULEJMAN-AGE DZINOVICA

1259. NA'DPIS NA NIŠANU AHMED-AGE DIZDAREVICA

Nišan većlh dimenzija sa čatal-turbanom ima na jedinoj strani uklesan ovaj natpis u prozi na turskom jeziku. Pismo: "biijen nesh.

Nišan •na kojem je ulolesan ovaj epitaf u prozi na turskom jeziku ima obli turban. Natpis je smješten u sedam polja. Pismo: zbijen nesh. »Motrioče koji cvpiš pouku, sjeti me se sa Fatihom, jer će svako dstinliti napitak (smrt) okušati. Preselio je mel'h!llm hadži Ahmed-aga Dizdari, sin hadžd Alijage Dizda..evića. Posjetioče moga groba, razmisli o mojem stanju, jer sam ja juče bio što ti danas, a ti ćeš sutra bitd što ja danas. Godina 1259.« (1843)

297

1289. NATPIS NA NIŠANU AHMED-EFENDIJE LAKišICA Na dosta tam:kom d viisokom nišanu sa ča­ tal-turbam.om uklesan je ovaj epitaf u rimovanoj prozi na tUTskom jeziku. Pismo: dželi•nesh. »Godina 1289 (1872). Allah je najveći. U ovom mjesecu (ramazanu) vrata raja su otvorena pr.ijateljima, a svjetlo božje milosti se prosipa na njegove robove. Umrli hadži Ahmed efendija Lakišić, sin Abdullah-agin, hanedan od stal"ina. Neka Allah osvijetli grobove njihove 'i neka ih obraduje rajem. Za dušu umrlog (prouči) Fatihu. Umro je 1289 (1872) godine.«

1270. . NATPIS NA NIŠANU UMIHANE RAMIC Nišam. s ovim natpisom .ima na sebi žensku kapu pri vrhu proširenu. Pm dnu kape, kao i iznad natpisa nalaze ·se cikcak-Linije, a iznad natpisa je Salamonov pečat (Muhri Sulejman). Pismo: nesh. »Godina 1270 (1853/'54). O Allahu! O (Bože) koji praštaš grijehe i pokrivaš ljudske mane, oprosti nam naše grijehe i pokrij naše mane. Umrla i upcJkojena Ummiihana, kći Abdullaha Ramića. Za njezinu dušu (prouči) Fat]hu.«

„.. \(V' „

'U)I\. U

•

_,..o I.)~ -

\, .:>

„

'-> ' '.I\

• .>'.>J

• • ·l..· .> I....,.

~~_;...._,~_;.,;_;u.~

''l'...~1 ~.>~"(-"",)'

o f';..:> .> •.>I),.$ ~ '\.l)I .),,y .:..:.,

'\ŠL~„h .

•

299

1299. NATPIS NA NIŠkNU MAHMUD-AGE CUMURIJE

NATPIS NA NIŠANU MAHMUD EFENDIJE DADICA

Na veoma lijepo izrađenom nišanu osmokutne osnove i piramidalnog završetka uklesan je ovaj natpis u •ri:mov>:>noj proti na turskom jeziku. fanad natpisa nalaze se lijepo stiltzovani cvjetovli. Ptismo: lijep nesh. »On (Allah) je vječno oolv. ~b.d.)

-

,,. ,,, ,

,,.

f\ U""~ .i..(,.)_,\ ..;,_;_t

~ '~

iJ:..JJ

>.)

~> \~\ ~ '-f"'

o~-'

a.)\_;!,};.,)

j'J_,\

~.u~' 1,;o1;~~~ , 1

U'_;' t.>~'~ ~-'•.~ ~~ c...S>J}.>'~~':.J'~ C.:--_, ~' :;1_,;rUyt ~

f

J>

·~,)

i_>) ~L.:--_,j

\_,.- f'..S~;,.

~\..

Ovaj natpis u rimovanoj pro2'i tna a,rapskom jeziku uklesan je na nišanu kojem je odbijen turban, a nedostaje i godina natpisa. Natpis smješten u devet četvornih polja, rasta\'ljenih •ldnlijama, pisan je lijepim i krupnijim neshom.

~_µ ~~~_JI z:-~\ U~ .:..:,. I_, ~_JI ~ tJ-\. i}- I i_j U \s" V"' \.:.JI \i-.1 ': ..}-"Y' ~~ ~ ~;e;

~I J-:-"'.J '\'.J\lJI ~

i;.

.J

~

.Y-J' &_..i\.:

r-'

-Y.

;_,;.> UGJ:.j~,

·~.)•\...~;u~~

r

u~,

i.Y!" ~-" ~~ J~.) '.,:,..' ~;~iv;,~~~~.J;

J'':''~' ~YP -.l'.-":;" ('1( ~:"'-"

301

»O ti koji bezgranično sakupljaš ovosvjetska dobra (blago) Kome to sakupljaš kada ćeš umrijeti. O ljudi i ja sam imao mnogo želja, Ali me od njihova ispunjenja -spriječila sudbina Pa budi pobožan i čini dobro za života. Bože oprosti grijehe tvome robu umrlom Mahmud efendiji Dadiću, sinu Mehmed-age Neka im Allah oprosti obojici. Epitafi iz car.iinskog harema koje smo ovdje donijeli u prepisu i prevedu predstavljaju zanimlj,jv materujal, kako po svojoj stilizaciji tako 1 u odnosu na spomenike na kojima se oni nalaze. U haremu na Carini sahranjene su još i ove osobe: - Ali-baša, sin Ahmedov, 1210 (1795/96), - Salih, sin Abdullahov, 1217 (1802), - Jusuf, siin Mustafin, 1221 (1806), - Ali efendija, sin Mustafin, 1224 (1809), - Salih-aga Rii2likaLo, sin Ala-baše, 1230 (1814/15), - Radži Mehmed Balić, 1238 (1822/23), - Muhammed, 1239 (1823), - Radži Jusuf, sin hadži Alije, 1248 (1832), - Omer-aga Alikalfić, sin hadži Mehmed-bega, 1276 (1859/60), - Radži Omer-aga Komadina, sin Radži Omer-age, 1285 (1868), - Alijaga Kazazić, alemdar (bajraktar), sin hadži Islam-age, 1291 (1874), - Radži Muhammed Aliikalfić, sin hadži Omera, 1295 (1878), - Zejneba, kći Salihova, 1301 (1883/84), - Muhammed-aga Cemalović, sin hadži Islam-age, 1310 (1892/93), - Radži Ahmed-aga Kurt, sin Nuhan-agin, 1313 (1895/96), - Ajna, kći Rasan-age Milića, 1314 (1896), - lbrahim-aga Muslibegović, sin Ahmeda, 1310 (1892/93), - Radži Muhammed-aga, sin hadži Mahmud-age Dajdžića, 1324 (1906).

1150. NATPIS NA TURBETU ŠEJRA ISRAKA

noj

Ovaj natpus u proO'Ji na srpskohrvatskom jeziku nalazi se na kamena turbetu derviš Šejh Ishaka. Pismo: lijep i krupan nesh.

ploči

•Turbe. Ovdje leži dobri čovjek, pc>božni derviš, Šejh lshak. Umro godine 1150.« (1737) 303

. U u~utrašnjosti tur~e~a nad grobom Šejha Ishaka je nišan na kojem Je u prozi na arapslmm Jez~ku uklesan sljedeći natpis: . »... Predvodnik plemenitih dobvih ljudli, pobožni derviš Ishak. Ja V1ekil.« Turbe Šejha Ishaka prwtno je biillo sitUJiralllo u Malom carinskom hare~m, a koje je prilikom ekshumacije groblja prenese'!lo u dvorište Kosk~~~ehme~-pašine džamije, gdje se i sada nalazi. Turbe je na prvoj lokac;J1 obnoVllo _1933. god. Ibrahim efendija Ribica ,i bilo je prekriveno :a".n;m cementn;m pokrovom, dok je na današnjoj lokaciji s krovom na cetin vode pokriveno pločom.

O dervišu Šejhu 1shaku nema pou'1ldanfuh iJstorijskiih rpodataka. Narodno preda:nje kaže da je porijeklom iz Mađamke, odakle je u vrijeme nekog rata dosel\o u Mostar ii tu se stalno nastanio. I u v,ezi s bojem Bošnjruka pod Ba'!lja:luikom godi'!le 1737 (1150), kada je upravo Šejh Ishak i umro, .postoji više legendi o ovom dervišu. Neke od tih 1egendii je zabiJježlio i H. Ha;sandedić u sv;om radu: Ku!turno-vstorijski spomenici u Mostaru iz turskog doba, Prilo'1li za orijentalnu filologiju sv. X-XI, 1961, str. 165.

GROBLJE KOD VRBE U GNOJNICAMA U MOSTARU

.) \.:._,... ~ .) w '-: "-' ';A__s.

Među devetnaest epitafa koje smo evide'lltirali u ovom groblju jedino je tekstualna nešto opšlrruiji onaj na nišanu nekog alemdara Selima iz Mdž. 1219. godine, a čiji tekst glasi: »0 (Bože), koji praštaš i pokrivaš grijehe. Neka je od mene pozdrav onom ko posjeti ovo mjesto i neka se sa iseHmovJća, 1230 (1814/15), - Mehmeda, sillla Radžiselimovića Sa1iha, 1230 (1814/15), - Fatime, kćeri Salih-age Ševe, 1230 (1814/15), - Rasana, sina Ibrahima Šiširka, 1230 (1814/15), - Abdulaha, Sina Ibrahima Šiširka, 1230 (1814/15), - Ibrahima, sina Rusejina Šiširka, 1230 (1814/15), - Osmana, sina Ibrahima-agillla, 1230 {1814/15), - Mustafe, sina Rusejdn-age Radžiselimovića, 1231 (1815/16), - Mustafe, sina Mula Ahmed hodžina, 1234 (1818/19), - Alijage, sina Rusejin-age Radžisel!imoviića, 1234 (1818/19), - Mustafe, sina Selim alemdara, 1235 (1819/20), - Paše, kćel'i Radži Ahmed-agine, 1239 (1823/24), - Salih-age, sina Abdiage Radžiselimovića, 1297 (1879/80), - Radži Ibrahim-age, sina Abdulah-age RadžiselJimovića, 1313 (1895), .. ' - Radži Selim-age, sina Radži Ahmed-age Džudže, 1318 (1900/901), - Mustafe, sina Radži Ibrahima Radžiselimovića, 1338 (1919), - C~a, sillla lbrah:ima Radžiselimovića, 1344 (1925), - Abdulaha, Sina Mustafe Radžiselimovića, 1345 (1926). Gornju epitafi nam pokazuju da su na ovom mjestu uglavnom sahranjivani članovi porodice Radžiselimović. V·idi .i: H. Hasaindedić, Islamski spomenici u Gnojnicama i vim za 1399 (1979), str. 225-231.

Dračevcima,

Sve do 1954. godine na KantarevClU je postojalo oveće groblje sa brojnim nišanima. Još u doba austrougarske uprave izvjesni spomenici s epitafima uziidani su u zid kojJ opasuje ovaj harem, a pomšen je 1954. godine, prilikom ekshumacije harema. Na tom lokalitetu evidentirali smo oko četrdeset spomenika s epitafima, od kojih tri donosimo u cjelini u prepisu i prevodu, a s ostaliih epitafa donosimo samo osnovne podatke o umrlima. 1144. NATPIS NA NIŠANU EMINA-KADUNE Nišan na kojem je uklesan ovaj natpis sa- • 1• 4 • .\ 4 je samo fragmentar.no, a ispisan je lije- lJ' :> \!I -.....a pim neshi pismom. „ • .• - • »Umrla Emdna-kaduna. ·za njezinu dušu '\.s u~~) (prouči) Fatihu. Godina 1144.« (1731/32) ~ To je ujedno i najstariji evidentirani epitaf '\'~ \ \ i,;(. . u groblju na Kantarevcu.

""_,....J

\..'.JI

306

·~_,.... :j_f'Y'c..!>>\.s:~:; -..š W' u~ :>.J uy-~'

u- ;:_, \....

9.'. \\ \J !::

0r~ yC:.. c5~ . .:/'.i\,. >\I ~~ . '..>.;. ..'.:.J)...:. ::....:.(..,...... ~ \..

y'_, ~\_,,.:i::,.~~ r;; ~>µJ.''\-'.> )..>\s..>~.>~.J,.>...".)~,..;

·...'_,j(_ld.' U:'~~ I_,,.__,11

.

.

Tak-

GROBLJE NA KANTAREVCU

čuvan

i.,.>1 1...U l_

q·„ \ \ / \ :

1178. NATPIS NA NIŠANU MUSTAFE KARABEGA Na nišanu s jednostavnim turbanom u gužve uklesan je ovaj natpis u prozi na turskom jeziku. Pismo: obični nesh. »0 (Bože) koji mnogo praštaš. Mustafa Karabeg, sin Ahmeda, umro od k~ge 1. džumadel-ahdra 1178 (26. XI 1764) godme.«

1289. NATPIS NA NIŠANU ALI-BEGA, SINA RADZI OMEROVA Na nišanu jednostavne obrade uklesan je ovaj odulji epitaf. »Posjetioče moga groba, razmisli o '.QJ.Om stanju. Ja sam jučer bio što ti danas, a ti ćeš sutra biti što ja danas. Cini dobro prije smrti i tako osiguraj sebi put u vječnost. Od posjete grobu svrha je dova. Umrli Ali-beg, silll Radžiomeragića. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godiina 1289.« (1782/83)

Ostali nišani s epitafima pokazuju nam da su ovdje sahranjene i osobe: ·- (Ime umrlog oštećeno i nečitka), sin hadži Jusufov, 1171 (1757), - Salih, sin Ahmedov, 1194 (1780). Nišani ulemanski visine 1,30 m, - Vila Salih, sin Ahmedov, 1199 (1784/85), - Gondže Fatima, kći Osmanova, 1218 (1803), - Mehmed-beg, sin hadži Rasanov, umro mjeseca redžeba 1219 (između 6. X - 4. XI 1804). Uzglavni nišan visok 1,65 m. - Rusejin, sin Mahmudov, 1220 (1805), - Mehmed, 1221 (1806), - Radži Mustafa, sin Mahmudov, umro mjeseca zilhidže 1222 (između 30. I 27. II 1808. god.), - Ali-aga, sin Mustafa-begov, umro mjeseca zilhidže 1226 (između 17. XII 1811 - 15. I 1812). Na njegovom nišanu je uklesan mač. - Alija, sin Ahmedov, 1228 (1813), - Salih, sin Mustafin, um. mjeseca ševala 1228 (27. IX - 25. X 1813), - Salih-baša Bašić (Bešić?), sin Omer-bašiJ!l, 1229 (1813/14), - Rasan, sin Alije, 1229 (1813/14),

sljedeće

20•

307

-

ll:asan, sin Alije MI1gana, 1230 (1814/15), Mahmud spahija, sin Mustafa spahije Binjedžić (?), 1230 (1814/15), Omer, 1230 (1814/15), Ahmed, sin Mustafa•baše, 1230 (1814/15), Mehmed, sin Mustafin, 1230 (1814/15), Alija Homolj, sin Sa1iha, 1230 (1814/15), Hadži rbrahim-aga, sin Mehmed-baše BiHća, 1231 (1815/16), Mustafa Vučjaković, sin Huseina, 1238 (1822), Osman, sin Hasanov, 1245 (1829), Salih, sin Mustafin, 1247 (1831), Hadidža, kći Ibrahimova, 1251 (1835), Mehmed, sin Saliha, 1256 (1840), SaHh Korjenić, sin Osmanov, 1260 (1844), Mahmud, sin Husejin-bega Ome,rbegovića, 1266 (1849/50), Osman Celebić, 1285 (1868), Muharem, alemdar, sin Redžeba (bez datuma), Hanifa, kći Vučjakovića Saliha, Alija Krvavac, sin Halilov, Derviš, sin Osmana, Mehmed Saračević, sin Salihov, Abdulah, sin Mustafin, Fatima, km hadži Dauta.

Vli.d. H. Hasan.declić, O potrebi proučavanja natpisa sa muslimanskih nadgrobnih spomenika, ·»NM'odna pravda«, Sarajevo 1941, ibr. 43 i 44.

HAREM ORUCLUK U ovom su se haremu nala2'ili mnogobrojni nišani, ali većina njih su bez epitafa. I same nam forme i obrada spomenika ovog ha,rema pokazuju da su to noviji spomenici.

308

12!18. NATPIS NA NIŠANU H. MUHAMEDA TIKVINE Nišan na kojem je isklesan ovaj natpis na turskom jeziku ima odbijen turban. Natpis je smješten u devet elipsastih polja i ispisan dosta krupnim i lijepim neshi pismom. Natpis je uokviren ornamentima. »Godina 1298 (1880/81). Pametna mot!'ioče, sjeti se (umrlog) sa Fatihom. Istiniti napitak (smrtni napitak) svak će okušati. Ja sam jučer bio što ti danas, a ti ćeš sutra biti što ja danas. Umrli hadži Muhamed-aga, sin hadži Mehmed efendije 'I1ikvine (Tikvina-zađe). Za njegovu dušu (prouči) Fatihu.«

y \,; ~ Je.;~ ._:. J;" J.l' I ~1_; ~.J~'>~ .S)"'~'fa l.Sfa. 'J.I ~ \: ')) 1

f!> .»• .:;Ji. .:..:.r:u-' \)I...

>,:.,. . I

.,:,,~

\_;,I ~

r_.V,.1

\ .T"~I

„ \ , ~ \.J.I 0' I 'Y"": I!>~ ..........- [ .

~ - -

- '1.5\...JI u~>.J •..>\_;

309

1304. NATPIS NA NIŠANU ALKE MRKONJIC Na jednostavnom ženskom nišanu oblika s tele uklesan je ovaj jednostavni prozni epitaf, »Umrla Alka, k6i Hasana Mrkonjića. Za njezinu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1304.« (1886/87)

~ ~'....:.....y_,.i.1

~;;~U-> 'tŠ \..:.....) ' ~ ;>..) 41..:..' ~·~ _..

1317. ĐULSE

NATPIS NA NIŠANU

EFICE

Na nišanu s jednostavnom ženskom kapom nalazi se uklesan ovaj lijepo izvedeni natpis u prozi. na turskom jezilm. Pis!I)o: nesh. »2ivot je prolazan i nema stalnosti. Zemaljski život je sličan kući pauka. O pametni čovječe, dovoljan ti je dokaz prolaznosti i bogami će svako ko je na ovom svijetu ubrzo umrijeti. Bože oprosti i smiluj se tvojoj ropkinji Đulsuma, ženi Efice Osman-efendije, kćeri Ahmed-age. Za njezinu dušu prouči Fakihu. Godina 1317.( (1899)

"' s-w \....:.~'~' ...

..:.. .r.'"\....:~~ -

' - „.J\..:. ~' \;1 -. -

~fa'~

~~~~ ~ .i'~\..s.\'~; ....... . / ~ cu.l \.. .)

.. ~~ '12~.Y

(~~~\ '7.J ~\ . Č\.P.>~ . "..>...:.. \ 01~' ~~

~' .>Z' ~ \ _;:.Js

..„,)

~~'~

„ .

. \-tt'-'-'

'\ 310.

.„ 311

1318. KRONOGRAM POVODOM SMRTI MAHMUDA DADICA Ovaj kronogiram u stihovima na turskloon jeziku mtlazimo u Zborni-

ku M ..Radića u GHB bilioteci u Sao:-ajevu {sv. 27, lltr. 355). Nije [poznato da li je ovaj natpis nekad stajao na nišanu Mahmuta Dadii.ća, kao ni to gdje je om. sahranjen, jer Kadić, uv.rštavaju6i natipis u svoj Zbornik, o

tome ne •goVIOri ništa. »Smrt je pokosila mladog sina Memiš-age Dadića u Mostaru Pa neka Istiniti udijelii roditeljima strpljivost i našu

•.) ) \.:....._,.. ._s_,,,::.

..S~ 'Jo:\ d._r' :.;._:.,.. ~ ~ .:,.(I i! t.. > u~' \.. ~ .:.. _,..J J \.,. • .}':"' ~ _,J , ~ .> ~ ) -' u_;.;.-,. •..i'"". .;_,.:;. .) ~.i..:.'->~ 0~~, q;,. \~\I\

Hldžr. 1318. godinu označenu brojkama dspod teksta natpisa dobivamo i zbrajanjem brojne vrijednosti svih slova posljednjeg stiha kronograma, pa je, prema tome, ovo potpuni {tam) kronogram.

BLAGAJ Na kršu iznad izvora Bune lociran je srednj ovj ekovnli grad Blagaj, poznat i pod' imenom »Stjepan (Šćepan) grad«. Ispod ovog grada je današnje naselje Blagaj, u kojem još u sredinjem vijeku postojaše dvorac Bišće, a u njemu je 2. oktobra 1382. godine kralj Tvrtlko izdao jednu povelju. Blagaj je pao Turcima u ruke 1465. godine, a osam godina kasnije (1473) on je sjedište kadije. U prvim decenijama turske uprave Blagaj je važno mjesto, a1i mu Mostar postepeno preuzima vodstvo. 313

Evlijii Celebi opisujući varoš Blagaj, između ostalog, kaže da tu ima pet mahala sa 450 tvrdo zidanih kuća s kulama jakim kao tvrđava, ima pet islamskih bogomolja, medresa, osnovna škola, tekija, dva svratišta. Isti putopisac kaže da se na dva mjesta u Blagaju prelazi s jedne strane na drugu kamenim mostovima. Sve do danas u Blagaju se sačuvao izvjestan broj arhitektonsk,ih spomenika, od kojih većina ima i natpise. Pored ostataka starog grada tu postoji Sultan-Sulejmanova džamija, dva stara mosta, od kojih je jedan nadigao mostarski dobrotvor Karađoz-beg, nala::-;.. ( ' ' ' " ".- „ .

.„

..s'('! . \- _._\ J (' f (" '-'->?-I r ,j.J .J~_I .-4)':,;'v>

" cfa .).,, ;,_;.

I

„

»Bože, jedini nisi postao, niti će te nestati, od tebe je svaka pomoć i u tebe uzdanje. Ovu građevinu obnovi Belfe-Kadira, kći AUbega Velagića. Da im Bog grijehe oprosti i da ih svojom milošću obdari. Svršeno u 1265 (1849) godini. Ovo sam obnovli!a za spomen, da se učini dova 319

(meilitva) za mene i moje roditelje. Ko se za mog sina Aliju pomoli Bogu, taj se i za moju dušu izmolio.« Karađoz-begov most u Blagaju nalazi se blizu Su1tan-Sulejmanove džamije i ostataka Karađoz-begova hamama. Prvi spomen ovom mostu na pet lukova nalazimo u vakufnami spomenutog dobrotvora, dati.ranoj ;i 977 (1570) godinom, pa je, prema tome, morao nastati koju godinu ranije. Ovaj kronogram na turskom jeziku, kako vidimo, odnosi se na obnovu mosta u 1265 (1849) godini. Detaljan opis i. ista.rij at KaTađoz~begova mosta u Blagaju vidi u spomenutom djelu Stari mostovi, stir. 206-209. GROBLJE U BLAGAJU

1230. NATPIS NA NIŠANU MEHMEDA CELEBICA Na uzglavnom nišanu sa turbanom u gužve uklesan je ovaj natpis u prozi na turskom jeziku. Pismo: lijep nesh. »0 (Bože) koji pokmivaš mane, pokrdj i naše mane i oprosti nam naše grijehe. Umrli Mehmed Celebić, sin Mustafe, dao Allah da mu zemlja bude laka i da mu raj učini prebivalištem. Za njegovu dušu (prouči) u božjem zadovoljstvu Fatihu. Godina 1230.« (1814/15) Prema kazivanju starijih Blagajaca, porodica Celebića je 1896. godine odselila u Tursku, tako da danas u Blagaju nema nikoga iz ove porodice.

Osim onog malog harema uz Sultan-Sulejmanovu džamiju, u Blagaju se nalazi i veliko mjesno i danas aMivno groblje sa brojnim nišanima. Kada je počelo sahranjivanje u ovom gr.obiju, nije moguće tačno utvrditi. Najstariji datirani nišan potiče iz h. 1178 (1764) godine, ali tu ima i starlih nedatiranih nišana. Ta!ko se nad jedndm grobom nalazi kubura od velikih kamenih ploča (dužina kubure iznosi 2,40 m, širina 1,20 i visine 1 m), a nad njom su dva nišana od skopskog kI'istalnog kamena. Uzglavni nišan je sa turbanom i prebijen, a na nožnom je višelisna rozeta. Ovi nišani .nemaju natpisa, ali bismo ih mogli datirati u XVI iH pak XVII stoljeće. Narodno predanje ovaj grob pripisuje Haseći Alagi, koji je sagradio han uz Carevu džamiju i, navodno, zavještao ovo zemljište, čliji prostor zauzima oko 40 dunuma, za mjesno groblje.

... ..-

-

.)~\..

JU-l-'~ ~ ;....\ „ .>$ \ ~,;.\ ~~..>

~~'·.>';~

~~·'J~'~

..;:r,.

~„)

U ovom groblju evidentirali smo sljedeće epitafe sa nišana:

~

„,,,...

~\

4\Š\.:.}' I>~~) w

1178. NATPIS NA NIŠ&NU ZEJNULABIDINA

,~__,.li

i.J'~

- W' 0-- „>

~~u:

od> Ll' ,j~_,..) 1:1'

\ \ V A,

Na nišanu forme ulemanskih nišana uklesan je na jednoj strani sljedeći tekst u prozi na turskom jezlku. Pismo: lijep nesh. »0 Allah! Umrli Zejnulaibidin, sin Mehmed-čelebije. Za njegovu dušu (prouči) Fa1iihu. Godina 1178.« (1764/65) I na drugim dvjema stranama nalaze se uklesane sentence o smrti, a tu piše da je pokojnik umro od kuge. 21 -

320

Islamska epigrafika

321

1212. NATPIS NA NIŠANU NIJAZI-BEGA VELAGICA

1225. NATPIS NA NIŠANU VELI-BEGA VELAGICA

Na lijepo oblikovanom nišanu sa čatal-tur­ banom uklesan je na dvjema stranama ovaj natpis u prozi na turskom jeziku. Iznad natpisa je stilizovano cvijeće sa listovima. Pismo: lijep nesh-dželi. »Ti koji crpiš pouku, pogledaj i prouči Fatihu, jer će svako biće smrt okušati. Posjetioče moga groba, razmisli o mojem stanju, jer sam juče bio što ti danas, a ti ćeš biti sutra što sam ja danas. Umrli hadži Nuh Nijazi-beg Velagić, sin hadži Mehmed-begov. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Umro mjeseca zilhidže 1212.« (tj. između 17. V i 25. VI 1797).

Ovaj epitaf u prozi na turskom jeziku uklesan je na jednoj strani uzglavnog nišana s oblim turbanom. Pismo: nesh. »0 jedil!li Allahu, koji mnogo praštaš, oprosti nam naše grijehe. Umrli, koji je umro na putu i sahranjen u •blizini Šejha Kadrije, Veli-beg Velagić, sin Ali-begov. Za njegovu dušu, a za božje zadovoljstvo (prouči) Fatihu. Godina 1225.« (1810)

„

...

..> \.&.:J I ...>..>') I '\..\.) I \., LJ......S' w . .; . < \. . . „ . . f .,as

~~\Y'.)'.>~ u.,,..; u\;' o..)..,,;._. ·~_;~.1,.>j.~\ LJ j~

·.~_,u.,~ .~

\...t

\.::'~J~·t:i.:,;·J....

l.._;, [;\JI r~~I z;\.J.• U-.'~.

.)) '..J., ~ ,:,. .};

,:.~_,_,„_.1,;lš1

•

u;::>~ ... ~'u& ·": _..,..

v'~;o~~ u\..e~ •

322

•

vc.:..h

21•

1229. NATPIS. NA NIŠANU UMI-GULSUME KAJTAZ Na nišanu s jednostavnom ženskom kapom koja se prema vrhu proširuje uklesan je ovaj natpis u prozi na turskom jeziku. Pismo: nesh. »Godina 1229 (1813/14). Bože koji praštaš, oprosti nam naše grijehe i pokrij naše mane, tako ti tvoje milosti, oprosta i dobročinstva, o ti najmilostiviji. Umrla Ummi Gulsuma (Đul­ sa) Kajtaz. Za njezinu dušu (prouči) Fatihu.«

1245. NATPIS NA NIŠANU šAKIR-AGE Na osmokutnom nišanu bez turbana uklesan je ovaj natpis u prozi na turskom jeziku. Pismo: sitan i zbijeno ispisan nesh.

325

1272. NATPIS NA NIŠANU OMER-AGE CEMALOVICA

1272.

NATPIS NA NIŠANU HADZI MEHMEDA VELAGICA

Na dvjema stranama uzglavnog nišana sa nalazi se uklesan ovaj natpis u prozi na turskom jeziku. Iznad natpisa je polumjesec sa zvijezdom. Pismo: lijep nesh. »0 ti koji praštaš grijehe i pokrivaš ljudske mane. Umrli i upokojeni Omer-aga Cemalović, sin Husejin-age. Neka im Allah osvijetli grobove i raj učini njihovim utočištem.« čatal-turbanom

327:

1297. NATPIS NA NIŠANU SALIHA CUSTOVICA

Na nišanu s oblim turbanom uklesan je na jednoj strani ovaj natpis u prozi na turskom jeziku. »0 (Bože) koji praštaš grijehe. Umrli i upokojeni hadži Seid Salih efendija, sin Munla Ahmeda Custovića. Dao Bog da im zemlja bude laka i neka im raj učini utočištem. Posjetioče njegova groba, sjeti se umrlog sa lijepom dovom. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1297 .« (1879/80)

NATPIS NA NIŠANU HAD2I AHMEDA VELAGICA Na nišanu sa čatail.-turbanom nalazi se uklesan u lijepom i krupnijem nesh-dželi pismu ovaj epitaf u prozi na turskom jez1ku. »Posjetioče moga groba, razmisli o mojem stanju, jer sam ja juče bio što ti danas, a ti ćeš sutra biti što ja danas. Smrtni napitak svak će okušati. Umrli i upokojeni hadži Ahmed, sin hadl'li Mehmed-bega Velagića. Neka dade Allah da im zemlja bude laka i neka učini raj njihovim utočištem. Za njegovu dušu (prouči) Fattihu. ?

r.. (.S~ • , . , • \.''' .rI.i.i.r--" .J' .) • „

~

.:.:.1 t.'\..J> Y:..~~,\>~'\lll~ $ \...>.)).. bfi I •.]V .) 1; iJ" l. ~I . . ~ L-'.-U• u~ :u.#-)

.

'!:. \ ~ " "

'

p~~.:U..:.đ..,....~1.. 'l..:Š'

i.:.\> ji.;~ u .P..)-'> \

o.L'.>~:i 0'..f> ._;.. .)..Z'

tv.· v _,_,:..;.J..__, r _,..,;i

I

·.>';u.'.>.., ~.>..:1- r}A.' ·u:

.

•""

'(..ji\•I ~';;'IJ.ll._}, ~..,~,J

\.:...._.... J,;....:.u„t!\;>~r 1.5~' o.fe. .lj '_, ~~

'-t!'

~ \.....: .fa

w_,_J.1

•..... w ~ ;_,r'I'.. 1b, .:..li J (A •

•

....,._-~~

\_W ':' t.;.> I .Y, p -'::'I .)";:-' ..'.;V. .S I 1.>„J„' t..S .>:...' v!~ >;',;. c.> ::f: . . ,_.r .5\~1 !)..;.;,,. 1.5 ~, w„1 o.S''J.>/ \:....:- 0„1~Y.>'., ~'..s~i_;-._,

uw...:....,

)~;>>'..>.i.\-.. ..r.. .>:...'~ I;,,-~ t..S>-.,_;.:> !-;'~ 1.5 ~ ,:..;_,;V:,:.

\;_.. ~ 0„1 ~\ .s~;.,„,~.,;

\...$I j >\J \,; UJJI,; '..;

.:;:,W> .j \,;

.s ,.,Ss':>"'="'

„_. ;;;.__. .>r .3 ~ '

.;,~, ~ ~v..; r"'\;,,.'~ ,:,1~1~

~ fo. ,:.,,;.... 7s-"' J )\ ~ .>.::> 0 ~'.f..s>l>'~"11.: !..I.i.;~' rJ'..i_,1 ZAPISI I NATPISI U KOLAKOVICA KUCI (MUSAFIRHANI) U Blagaju se i danas nalazi, iako u dosta slabom stanju, kuća porodice Kolakovića, koja je ranije služila i kao musafirhana. To je dosta velika građevina na sprat sa lijepo izvedenim e11kerima i doksatima u drvetu i sa mnogo rezbarije u unutrašnjosti. Pri samom ulazu u pasaž u priooemlju uklesana je u kamenu samo hidžretska godina 12,51 (1853), koja se svakako odnosi na podizanje musafirhane. Istu godinu nalazimo, kako ćemo niže vidjeti, i u drvorezbi ove kuće.

332

di.:}' u%\

':'~'.,&t:.I čl''-;'i~'.::11'~\:~1 \~o\

u.

'..> ._\ .>I ..:. \.> ~~ J,1 01.; i.;•,,'„(jl.' &u \'?,(" "J.IA t''y ":"' \,.,. ,) ,1 .)\,; _,\....o 'IY.' z:::. ~ . .~ .).'>I ,,,\j '-' .$ ) .:. ' - " ' I .>

r

I I ...' 1-,_;".l!~ :..> .J', ~1 • u.r-. .,:.1,; ~I-':'j \.!. ':'-'~>,$M ~ .J .>I .J \.,;

.J.\...

~J}.)_,l~\;j-1>' :),;_,„\ .,)-''-'I.>

,:;_ ~.:..P1 .:..,,~ •\!- J •I ,:i1,;

h;,(,tS~ .S\J..C:.,,-.}J> I J _,1 .f.\; 333

Na vratima velikog ćoška (primaće sobe), s njihove vanjske strane je zapis: »Ja Hafiz - ja Hafiz. Hvala Allahu na njegovim blagodatima.« U ovoj najvećoj prostoriji, čiji je strop sa sofralukom u vanredno lijepoj drvorezbi izrađen, nalaze se i dolafi također u drvorezbi, a na dva od njih su i sljedeći drvorezbareni zapisi:

Ostala troja vrata imaju sljedeće zapise: »Ja vahid, ja ehad. Utječemo ti se »Ja hajju ja kajjumu. Selamun ... »Godina 1251« (1835) . »0 vječiti stvoritelju! Otvori nam najljepša vrata, jer si ti onaj koji otvaraš svaka vrata.«

Kolakovića Jcuća 'U

Blagaju

TEKIJA, MUSAFIRHANA I TURBE NA IZVORU BUNE U BLAGAJU »Hvala Allahu na njegovim blagodatima« i »0 Plemeniti (Bože), koji si u svojoj dobroti jedinstven, budi nam pomoćnik posredstvom gospodina Muhameda (Vjerovjesnika).« Nad vratima malog ćoška je zapis: »Ja Allah (O Bože), Ja Muhammed. Kullema dehale alejha Zekerija el-mihrabe.«

334

Uz desnu ·Obalu Bune, upravo kraj samog njenog izvora nalaze se ostaci tekije sa musafirhanom i jednim turbetom. Današnja zgrada potječe iz 1851. godine, a podigao ju je u baroknom stilu Omer-paša Latas, na molbu tadašnjeg šejha ove tekije Ačik-paše. 335

1 Nije poznato kada je prvotna na ovom mjestu nastala tekija. MeEvlija čelebI spominje da je jednu tekiju halvetijskog reda, na tom mjestu podigao mostarski muftija, pa H. Sabanović, na osnovu tog podatka, smatra da je tekiju dao sagraditi onovremeni mostarski muftija, savremenik Evlije Čelebije, Ahmed Zijaudin, koji je umro 1697. godine. đutim,

VW. Putopis Evtije Celebije u prevodu H.

Sabanovića,

Sarajevo 1967, str. 454.

Uz danas prntojeći objekat na izv;oru Bune nal.m. se i jedno turbe, u kojem su dva groba obilježena drvenim kuburama. O tome ko je ovdje sahranjen nema pisanih podataka, ali se za jedan grob zma da tu leži šejh spomenute tekije Ač]k-baša, umm 1860. gocline, dok se drugi grob prĐpi­ suje legendarnom dervi,šu Sal1i.~Sa'1tuku, 'Šejhu heretičilmg babijskog reda. Sari-Saltukov grob u Blagaju je jedan od osam po2'natih Saltukovih grobova rasijanih po cije1oj nekadašnjoj ~urskoj carevini. On je juna:k jednog epa poznatog pod imenom »Saltuk-nama«. O Sal'i-Saltuku vid. Halil Inaldž\k, Osmanska carstvo, »S"Jlska književna zadruga«, Beograd 1974, str. 266-267 i Fahir Iz, Saltuk-Name - Ebu Hayr Ruminin rimayet!erden top!adigi Sari-Sa!tuk menakibi, Harvard Universitesi Basimevi, 1974. Blagajska tekija sa musafirhanom je više puta stradala i bila oštećena usljed odrana stijena i košćela iznad samog izvora, pa je i više puta obnavljana. Oko 1920. godine jedna stijena je otkinula simahanu tekije, koja je bila iznad same rijeke, a posljednji veći zahvat na restauraciji i konzervaciji objekta izvršen je 1952. godine. Vid. tl.tng, a.rh. Dž.

Celriić,

Naše starine I, Sarajevo 1953, str. J.89--.193.

Odulji kronogram, koji ovdje (niže) donosimo u prepisu i prevodu, govori o obnovi Blagajske tekije u 1716. godini, koja je uslijedila također zbog odrona stijenja na tekiju. Autor kronograma, kako vidimo, govori tim povodom i o ljepoti izvora rijeke Bune, kao i o zaštićenosti ptičijeg i ribljeg svijeta na ovom mjestu. Uz ovaj kronogram donosimo i kronogram smrti Sejha Vaiza Ali efendije, mostarskog muftije, koji je ispjevao ovaj kronogram o obnovi tekije. U turbetu uz blagajsku tekiju i musafirhanu nalazi se jedna levha, na kojoj ie zapisana ime kaligrafa Ahmeda, sina Osmanova, iz Novog Pazara (Yeni Pazari). Datuma pisanja nema.

»Promotriš li danas u Misir ili Sam (Damask) ovakvo prebivalište. Bez ikakve sumnje je ovo sastajalište erenlera Oko kojeg danonoćna obilazi i Hidr kao oko Kabe Svi koji posjete ovo privlačno mjesto, Sa zanosom i gorljivošću tu uče Feth-dovu A kada ugledaju svod veličajne kupole, Oni ničice padaju Uzvišenom stvoritelju, Jer je ta kupola djelo Uzvišenog Stvoritelja, A velika je koliko kupola svih džamija. Tu je Tvorac pokazao snagu svoje svemoći, I samo sa riječi »kun« (budi) stvorio je građevinu Pod nebeskim svodom nema ni jedne vrste ptica, A da ovdje nemaju svoje gnijezdo. Nećeš naći

1129. KRONOGRAM O OBNOVI TEKIJE NA IZVORU BUNE U BLAGAJU Ovaj kronogram u stihovima na turskom jeziiku sačuvao nam se u rukopisnoj zbkcti (medžmui) u Orijentalnom iootitu1u u Sarajevu (Inv. br. R-4287, L 89 a/b). Isti kronogram nalazimo u pvepisu i u Zborniku M. Kadića u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu (Sv. V, str. 238/4). Pri obradi ovog kronograma pridržavali smo se teksta spomenute Zbirke u Orijentalnom institutu. 336

22 -

Islamska epigrafika

337

Svi kao jedna porodica žive ovdje u bliskosti poštivanju I tu se smjestivši bezbrižno žive. To su predstavm.ici (šejhovi) svih vrsta ptica Ali i pored glasovitosti svoje nisu licemjerni. Svi su na putu pravde i ne čine nasilja, I tako u skromnosti danonoćna žive. Stvoritelj je zajamčio nafaku svim stvorenjima Pa ju i njima pruža a bez njihova truda Jer ljudi sa raznih strana svijeta kušaju ovdje svoju sreću Pa zdušno ovdje doprinose posebne žrtve (kurbane) Zalogaj koji im pruži tvrdica je otrov, Pa ga ove ptice ne jedu, istina je. A ne hrane se ni žrtvom nasilnika, A zna se da je imetak nasilnika paklena vatra. Nađe li se darežljiv čovjek i uz to plemenit Njegovu žrtvu primaju i njome se hrane To je istina, dižući se iz svojih skrovišta Iskreno dovu čine takvim svojim darovateljima

Zato što se nalaze na ovom mjestu Njih je zabranjena loviti (paceati) Ovo je izvor plemenitosti, darežljivosti i Izvor čovječnosti ... Ovo je utočište dobrih ljudi I zaista je to vrijeme Hatema Taije. Jer je plemeniti emir (vezir) Božjom dobrotom osvrnuo se na ovo mjesto I sa zauzimanjem erenlera Oživivši ovaj kraj postigao je murad Sa učlerima Vaiz izreče kronogram ~obnovi): 'Svi koji ovdje prispiju neka im se murad ispuni'« (1129 = 1716/17) U ovom kronogramu je godina obnove tekije izražena samo u ebdžedu, pa preračunavanjem brojne vrijednosti slova posljednjeg stiha izlazi hidž. 1129, odnosno 1716/17 po n. e. Međutim, u Kadićevom prepisu kronograma stavljena je 1130. hidž. godina ispod teksta, koju godinu, odnosno preračunavanje Kadićevo nismo usvojili, jer je Kadić umjesto riječi »uclerle« stavio riječ »dortlerle«. Inače se Kadićev tekst još u nekoliko niječi ne podudara s tekstom natpisa koji prenosimo iz spomenute medžmue Orijentalnog instituta br. 4287. Ovaj odulji kronogram o obnovi tekije autor je iskoristio da nam dočara i ljepote ·izvora Bune, koja izvire ispod ogromne litice, a ujedno da opiše ptičije i riblje ca11Stvo l..r „~ ~ J~,

._,;__,.>l:'. _,i~ i~_;... G..> LS I f~~~j >'..S,.I .>' c3 -'-'LS _,;.i o\.n' ,,_,;_, ~I w-· •> d ~ _:.,; _, 'o'l '9J'll., ~.;,>'.

;L. /, ~; ,. ;, .:. _;.;-".' „_, >CI V .>.,,.

l

r

c

LS'

I, .W _,>_ '-' >'"':' > LS i.:.\,. '\..-:'I .>1_,

I

02 ,,J,~' •..,..,.U ;.>-:..1 '...,,

~1.Jw.>:" ~

;_,,\:,; .__;1,

~\;._s.'~·>.>~'>\.:.(U ~t_..1

'i;.:;:,. J

• -

-

> '..)._;. I

:

Ć>--"'

( _'> }\.:...f ..v::-...; ':.)...·~ _r' J-' I '....U

...,„-., '-:~> ':""~ i'-'

I>>~~ „-.; ll ...,...., .... _,,,,

~ „1,; r-':'.' ~ _,.._J_,i u:r-0 .>'. '~: ..

Tu: sna nemarnosti trgni se Naime Jer lijepe osobine njegove je nemoguće nabrojiti Ali kako sam ja učenik toga mora znanja To mi je dužnost da sa tarihom učinim lijepu dovu:

. .>'"

;,, \_., ·._,:. \,.. - "

r

Gdje gostoljubivi čovjek, čistog srca, Gdje je taj ponizni, izvor blagosti i darežljivosti, Taj prosvjetitelj, riznica svih znanosti, Koji je i najteža pitanja rješavao na najljepši način I svakome ko ga pitao đavao zadovoljavajući odgovor, Gdje je taj savršeni učitelj (Ustad), to svjetlo, Gdje darežljivac, izvor lijepa ponašanja, Gdje je taj posjednik čovječnosti, utočište gospode i siTomaha, Gdje plemenita ličnost, nježnog tijela, More dobrote i pouzdanosti, Taj imenjak lava svijeta gospodin Sejh Alija I tebi nemilosrdna sudbina ne osigura stalni opstanak na ovom svijetu Tvoja duša neka nađe mir u kući spasa Koju kuću mu, Bože otvori

1

lJ"»_,;

d

f.'

Neka u raju Firdevs dobije nagradu taj darežljivac. (1168 - 5 = 1163) Preračunavanjem brojne vrijednosti slova posljednjeg stiha dobivamo hidž. 1168. godinu, ali od toga iznosa treba odbiti 5, kako to navodi i Kadić. Prema tome, godina kronograma je 1163, a odgovara 1749/50 godini po n. e.

\ \- "'\ 't'

»0 iskreni prijatelji promotrite ovaj svijet Da li je on ikome pružio sigurnost? Jer brate da je nekom pružio sigurp.ost ovaj niski svijet, To bi od neugodnosti bili pošteđeni vjerovjesnici i bogougodnici Znaš H gdje je Jusuf iz Kenana proveo tolike dane, A koliko li je dugo Jakub čeznuo zbog rastanka Gdje je Adem, šta je bilo sa časnim Pejgamberom Ahmedom Gdje Bekir-Siddik, a šta je bilo sa Farukom (Omerom) i Osmanom A šta opet sudbina učini sa Hajdarem (Alijom) Jer nakon svega ovog nemam nikakva pouzdanja u tebe. Sta ~i učinio sa imenjakom božjeg lava (Alije), Jer Je zgrada njegove plemenitosti porušena. Gdje je taj darežljivi dobročinilac, 340

341

NATPIS NA DŽAMIJI ALI-PAŠE RIZVANBEGOVICA NA BUNI Nad ulazom u džamiju Ali-paše Rizvanu klesan je, na 1kamenoj ploči, veličine 35 X 55 cm, sljedeći kronogram u stihovima na turskom jeziku. Pismo: lijep i ispisan nesh.

begovića

1

J.)~{G-;'.J u)> y(,1 ~ ~..:.J':> .}.s. G'.,;_;i.> f _,..( ~-' ~U.J_:,.> ~

~":'\;'..)I..

.f

z::-::. .• t,_;

iJ \.:;_:,,.; _,J V.S"/'·~ I> I ...,J.; '(.~;

Ll->JJ-1~ 1 _,~~.....s::~ . . - '-

-

J~J' ~ ~ '..;"r1Jpis na džamiji, je, kako vidimo, ;,., 1265 (1848).

Nevesinje

Nevesinje je planinsko mjesto, smještena ispod Veleža planine, od Mostara. Naselje se razvilo na starom rimskom drumu, koji je išao kroz ovaj kraj. U XII st. spominje se župa Nevesinje, a u XVI st. i sam grad Nevesinje. Kao kadiluk prvi put se spominje 1467. god„ a potkraj 1567. god. pripadala je ovom kadiluku i skela Gabela. Prvi detaljan opis Nevesinja u tursko doba ostavio nam je putopisac Evlija Celebl, koji je ovdje boravio 1664. god„ pa opisujući varoš kaže da u ovom prostranom i u zelenilo obraslom mjestu ima ukupno hiljadu i pet stotina kamenom pločom pokrivenih i tvrdo zidanih kuća, koje su veoma lijepe i smještene u vinogradima i baščama. Ovoliki broj kuća je svakako pretjeran, kako to konstatuje i H. Š>rbanović. Evlija nadalje ističe da u Nevesinju ima šest mahala i 11 islamskih bogomolja (mihraba), da bi kasnije zaključio da u Nevesinju ima svega osam mesdžida. Kod H. Šabanovića se potkrala greška kada kaže da u Nevesinju ima pedeset islamskih bogomolja. Evlija poimenično nabraja tri sljedeće džamije: sultana Bajezid-Velije, zatim Veli-aginu (Velagića) i džamiju kadije Sinan efendije. Prema Evlijinim navodima u Nevesinju su bile dvije medrese, škola za izučavanje islamske tradicije (Darul-hadis), jedna škola za izučavanje dijalekata Kur'ana (Darul-kurra), šest mekteba, kao i imare (javna besplatna kuhinja) i jedan hamam (javno kupatilo). jugoistočno

Džamija AH-paše Rizvanbegovića na Buni

Danas u Nevesinju postoje tri džamije, koje ćemo posebno spomenuti, a postojala je i četvrta, zvana džamija na v1rkufu kod Ramovića kuća, a koja je porušena u toku II svjetskog rata. Od epigrafskog materijala u Nevesinju se malo šta sačuvalo, jer su brojni objekti nestali, a naročito nadgrobni spomenici (nišani). Međutim, bliža i dalja okolina Nevesinja je bogata s ostacima starih i po formama interesantnih i karakterističnih nišana, 'kako ćemo to kasnije ovdje i vidjeti.

344

345

»Kada je dobrotvor Veli-aga Podigao ovu džamiju, Zahide, Oni koji su to čuli odlučiše sastaviti hronostih: 'Visok je ovaj hram (mekam), kuća poklonika Bogu.' Godina 921.« (1515/16) Velagina ili Dugalića džamija, kako je još mještani nazivaju, nalazi se u čaršiji. Spominje je i Evlija, koji kaže da se uz džamiju nalazila i Velagina medresa. Oko ove džamije nema harema.

1296. NATPIS NA NIŠANU HASANA TREBO UZ TREBOV1ĆA ILI CUCKOVU DZAMIJU

U malom dvorištu uz ovu džamiju nalazi se svega šest nadgrobnih spomenika, a datiran je samo nišan sa ,sljedećim epitafom: Umrli Hasan, sin Jusufa Trebo. Za njegovu dušu, u ime Allaha (prouči) Fatihu. Godina 1296.« (1878/79) Trebovića, ili Cučkova džamija je jednostavna mahalska džamija, o ikojoj u izvorima nemamo nikakvih podataka.

Velagića

1204. NATPIS O OBNOVI CAREVE DZAMDE

džamija

921. NATPIS NA VELAGINOJ (DUGALIĆA) DZAMIJI

Nad ulazom u ovu džamiju, na kamenoj ploči, veličine 30 X 50 cm uklesan je ovaj natpis u stihovima na turskom jeziku. Ploča je nekad ranije razbijena i iza toga sasvim nestručno i neuspješno lijepljena cementnim malterom, tako da se na JJ.joj može pročitati samo nekoliko riječi.

P,ri obradi ovog natpisa pridržavali smo se teksta Evlije Celebije.

Iznad ulaza u ovu džamiju ispisan je crnim mastilom (bojom) na podlozi sljedeći tekst:

krečnoj

':'Y'~u ~./.

i:' ""'-".»'to..~

„

•'.Jy~ .) \ .> _j .>

0-: \_.;

I

o_j-;>

u~~\.S.'~ »Dobrotvor Begić (Bego-zade) umrli Hamza-aga, sin dizdara kloOmer-age. Godina 1240.« (1824)

bučke tvrđave

362

363

IH 11 lf!l• 11111tt1tt -~mn1tttt~""'m,ffm1tm:t11111n11i1,1 Hn !'nuu 11r.i11 ) "

'

t

.,„,',

'

, .

i..

11

,

,

1

,