Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. Knj. 2, Istočna i centralna Bosna [PDF]

Zitiervorschau

··11

BIBLIOTEKA KULTURNO

NASLJEĐE

MEHMED MUJEZINOVIĆ

Redv 1

.

A

V:

&->t.>'• ,..1 \_..)I ..._._,, .

..r> U"'-'

J

I .

t.S~ 1 _, ~

!:')_, \

Y"Y

~I_,_,~ l;"\o-...S~ ~ ~~\ 0~

~

..) \.: LS _, ;.. I

~o.>:.,._., V

I ...:..; -'

I _... ..., ~ t.S _J \ \....:;.;_. 1 • • • V- -', (.. , .> • U_> ~ .> \..,

0.:. I'\"(\

Nišan Derviš Danijala iz 1762. godine uz mjesnu džamiju u Butm:ru

HRASNICA U Hrasnici, na podnožju Igmana džamija, o čijoj obnovi nam se sačuvao

između sljedeći

Lasice i natpis.

Kovača,

nalazi se

1322. NATPIS O OBNOVI DŽAMIJE U HRASNICI Tekst kronograma donosimo iz Zbornika M. Kadića (sv. 28, str. 398), dok na soomenwtoj džamiji tog natpisa nema. »U selu Hrasnici postojaše jedna stara džamija, Ali je oronula i bila sklona padu. Džemaitlije zajedno sa vaku.fskom upravom, žrtvovaše sredstva i sagradiše vrlo lijepu džamiju. Enverida primkom dovršenja izreče joj kronogram ovako: Ovo mjesto iJ'.lOStade stjecište dobrih vjernika. Godina 1322.« (1904) 14

Nišan - stela u HT·lSnici na kojem su sa dviju širih strana isklesane po dvije, a sa užih po jedna polulopta

15

r.>i..

l I"

!)a jo U lil'UHnkl posto,iala džamija i ranije, vidimo i iz teksta ovog lcrono11ram11. I:ira, osnivača Aladže džamije, a postavljen je na veliki kameni sa rkofag i situiran u dvorištu pred mihrabom džamije. Nišan i sarkofag su izrađeni od b\jelog skopskog mramora. Natpis u dželi pismu teče sa sve četiri strane nišana, i to okomito. Nišan ima osnovicu 16 X 16 cm, a turibain mu je odbijen i nestao poslije 1949. g. 1

41

I id n.nj u: Znrzycki, Arndt, Stratim:iroviJć, Aladža džamija u Foči, GZ·M III, llllll. Htl'. 105 (nepo~pun prepi1s i prevod); A. Bej1tiić, Aladža džamija u Foči, El-Ridnjc VII. 1943/44, str. 72 (nepotpun prepis .i prevod); M. MujeziJno:vi·Ć, Turski natpisi XVI vijeka tz nekoliko mjesta BiH, III-IV, 1953, str. 466---467 {faksimil, 1prepis i prcvod) i A. Andrejević, Aladža džamija u Foči, Beograd 1972, str. 31-33 (fak-simiil l prevod) .

.:.. \.i

~

;_,.,.

•

~

»Naredbom pravednog vladara, sudije, ispio je čašu smrti i preselio se iz klllće tuge u dom počasti i zadovoljstva, potreban božje milosti, pomilovani, pokojni Hasan Nazir, sin Sinanov. Krajem zilhidže devet stotina i šezdesete godine.« (tj. između 27. XI do 5. XII 1553) U ovom natpisu, kako vidimo, stoji da je Hasan Nizar sin Sinanov, dok u kronogramu nad njegovom džamij,om piše da je sin Jusufov. Međutim, ta činjenica ne treba da nas dovodi u zabunu, kada znamo da su Turci često davali ljudima sa imenom Jusuf i drugo ime Sinanudin, ili, kraće Sinan. Prema tome je Hasan Nazir, sin Sinanov, identičan sa Hasanom, sinom J usu.fovim. Sačuvano narodno predr..rn 1je zna da ~e Ha1.S13.in Nazir, osnivač Aladiže, porijeklom iz sela VakJufa kod Čelebića, gdje su postojala i dva komada zemlje koja su bi'1a zavještana ~a Aladžu džamiju .

..,... ..,

~'fl>' .)'~ ~ ~ .),_,

U;.:..)

iv '.fi1.) 1„)lj I .J\.?jl• ~ ... .;1 c,\.:Jo' ~~ ;,,.j,:L' ;_;;- J;._;..,. \",.....r "l _.1.1 u,_; ;z..1_,' ~ I ..)

w

~~.J~~v... 42

Stari nišani (XV st.) sa primitivno izvedenim turbanima, sa čijih strana su isklesa-ni: lukovi sa strijelama, mačevi, kij'.'.1.če (štapovi), uz Aladža džamiju

43

U pisanim izvorima prvi put se susrećemo s imenom osnivača Aladže Hasanom na jednom rukopisu kojerg je sam dobrotvor zavještao, a danas se Čl.!Va u Gaczi Husrev-begovoj biblrioteci u Sarajevu (Inv. br. 343). Na poleđini tog rukapisa Hasan je, vjerovatno svojom r1.1kom, napisao bilješku na arapskom jeziku. BLljei\ka u prevodu glasi: »Uvak1.1fih ovaj drugi svezak komentara Kiur'ana od Šejha, pnavnika Ebul-Lejsa, neka ga Allah oba~pe milosšću, u svrhu da ga čitaju moja dabra djeca, i oni koji budu ~posolmi i budu se bavrn čitanjem, a koji obitavaju u od Boga čuvanoj Foči. Ja sam najslabiji rob Božji Ha,ran, sin Jusufov, Fočevi (Fočak). Allah nam je svjedok i staratelj anog što je napisao. Ovo se napisa početkom muharema 942. godine.« (2.-11. VII 1535) I ova bilješka upuću,je na to da je Hasan rodom iz Foče ili njene okoline. Hasan Nazir je 13 godina bio uroravitel.i ru diarstva u Bos1ni a urmro je, kako vidimo, tri godine nakog izgradnje Aladže dfamije.

»Hvala istinitom, a blacgoslov na Njegova Vjerovjesnika, Sa najljepšim riječima sjetimo se i ashaba (drugova Vjerovjesnikov1h). Ovog objekta ne bijaše ranije na ovom mjestu, I božjom uputom postavi se ovo dobro djelo, A postavljen je istodobno klacda je obnovljen i privlačni šadrvan. Neka .i e dobrotvoru Radži Sel>mu trajni spomen. Sacbrij o, izreci jedan lijep kronogram: Obrarčunavši dat1.1m budi vječno zahvalan Istinitom na privlačnom objektu. Godina 1289.« (1872/73) „ česma pre_d Aladžom nalazi se uklopljena u dvorišni zid džamije s ul!cne strane. Cesma je manjih dimenzija i ima jednostrešni krov.

1

1

1289. NATPIS NA ČESMI PRED ALADŽOM DŽAMIJOM Na kacmenoj ploči, veličine 52 X 55 cm, 1.1zidanoj iznad česme u dvorišnom zidu Aladže, nalazi se ovaj natpis na turskom jeziku. Tekst. natpisa je mjestimično oštećen. Pismo: obični talik.

r~

..r.1 •_y.....~_,-.> .Nt?~ ft

r~' ~

'La-

ŠADRV AN PRED ALADŽOM • •

Šadrvan pre.d Alad'ŽOm ima kameni bazen s opsegom od 9,17 m i ;i ba01enu, V!Soku. 1,35 m. Iz foške voda teče kroz četiri _Lule. Vranjski d10 caske sav Je preknven bogatom ornamenDikom. Evlija Celebija kacže da j.e šadrvan bio natkriven kupolom na sistemu poligonalno poredan;h stubova. Na šadrvanu nema natpisa., a po tehničkoj obradi i os•talim elementima vidi se da je nastao kada i Aladža džamija. c~sk;r

u_r-l_,\

~. \:, (''~ ~ "'· ~_,, }' ~:"· ~,,; ~_,.. qj-.' '..>..;.~,; ~..u_,1

.}; .>.> .>

~.'u~.>>\..!.

~-'

r,1 ~„„ t..$.>.J:'~ u~1

.?.- r'-'..a

~~_,,

r.-

~ .> ·t~\: ~.)':-" ~_,

tS~~'-: ~..}:

_,...

-:-:}J.>('„~!.l.i~ ~\ č..r.'-~ Caška šadrvana pred Aladžom džamijom

44

45

MUSTAFA-PAŠINA DZAMIJA Mustafa-pa,šina zvaina još i kraćim imenom samo Pašina džamija, nalazi,Ja se na desnoi obali Ćehotine nešto niže od Ala&že_ džamij~, uprav prema mostu preko Ćehotine. To je bila masivna_ građev1:i.a sa z1dov1ma od kamena i isto tako kamenom munarom. Imaia Je obhk c1stog kvadrata sa vanjskom stranicom od 12,15 m i dEJblj·inom z_idova _od SS_ cm .. Sudeći po ostacima natprozcrnik;a i nekih drugih detalja, obJekat Je b10 bolJe tehničke izvedbe. Pašina džamija je stradala 1947. godine i nije više obnovljena, a saJčt.1vao nam se natpis o njenoj c•bnovi iz 1553/54. godine.

961. NATPIS NA MUSTAFA-PAŠINOJ DZAMIJI Natpis u prozi na arapskom jeziku,, is.klesan. ~a kamenD'j .Pl~či, ve70 X SO cm, stajao je nad ulazom u džam1JU sve do n;ezma rušenja 1947. godine, a danas se ta ploča čuva u Odboru Isla':'~ke zaJedmce u Foči. Na~pis u lijepom i krupnom dželi-nesh pismu smJesten Je u tri eHpsasta polja. Tekst na ttRisa mjestimično vokaliziran. ličine

Izdanja: Evliija čelebi, Sejahatname VI, 1315, str. 433 (neipo:tpun ,pre:pi,s natpi.sa). Up. S. Kemura, Iz Sejahatname Evlija če.lebije. GZM 1?08,, str. 312; M. Mujezinović, Turski natpisi XVI vijeka iz nekoliko m1~sta BiH,. Pr1lo.z1 III-IV, 1953, str. 468-470 (faksimil, iPrepis i prevod); Ekre,m Hak~1 Ayver.d1, Yu~oslavyada Tiirk Abideleri ve vakiflari, Tiirk tarih kurumu, A.nkara 19:J7, str. 29 (pre p1s).

:XX•

»Ovu časnu džamiju obnovio je i proširio Mahmud-aga, sin AbdulaJtifov, mutevelija Mustafa-pašina vakufa, koji je (od ,strene vakifa) ovlašten da može graditi što želi. Ovo je napisana u godini devet stotina šezdeset i prvoj.« (1553/54) Evlij1a Čel~bija ovu džamij1u naziva Emir Mehmed-aginnm1 džamijom, a ujedno kaže da je u narodu poznata kao Pae•ina džamija. Evlija griješi glede imena osnivača džamije, jer je, kako iz natpisa vidimo, Mahmud-aga bi 0 mutevelija i obnoviitelj d.žamije, a njezin osnivaič je Muistaifa-paša. U Evlije .ie došlo do greške na taj način što je on pri prepisivanju ovog natpisa ispustio upravo onaj dio teksta iz kojeg se jasno vidi da je Mahmud-aga obnovio džamiju. Prvobitnu džamiju na ovom mj.estu, .koja je,kaiko to i:z gornjeg n8'tpisa vidimo, proširena 1553. godine, podi,gao je, po svoj prilici, Mustafa~beg Milojević, hercegovački sandžaklbeg sa sjedištem u Foči u vremenu od 14S3-14S6. i 1489-1493. godine. Mustafa„beg je UJnaprijeđen i dobio je 1

naJs,lov paše.

1

Deta~jan opis vid. A. starine III, 1956, str. 61.

Bejtić,

Povijest i umjetnost

Foče

na Drini, Nooe

KADI OSMANOVA (ŠEHOVA) DZAMIJA Kadi Osman efondijina ili 'U narodu poznata kao Šehova džamija nalazi se ispod Pazarišta kraj nekadašnje Donje čaršije u blizini gornjeg mosta preko će!hotine. Objekat s1pada među vrijedne i arhitektonski interesantne spomenike, čije tlocrtno rješenje se izdvaja od ustaljenog tipa naših džamija, jer pokazuje izduženje u smjeru uzdužne osi, a taj prostor iznosi 11,5 X 7,55 m. Kao dalja karakteristika su njezina ulazna vrata, koja su done&avno postojaJla na objel.,~ r.) _,. :...>.:~ °"f'~

Džamija je poznata kao Dev Suleiman-begova, za ko,ga Fočaci kažu da je bio stranac, koji je, prema H. šabanoviću, jedno vrijeme bio budimski vezir. U Foči i danas ima potomaka porodice Devović.

.J-:-1 joJ ~~~jJ.J.J.N_\

\__...I

MUMINBEGOV MESDŽID

o„;' ~ '.:;.:/" ._,'.Y' ~ ~'.,,;.

To je posljednja džamija prema sjeveru u Don,jem Polju. Građena od drveta i ćer,piča a ima oblik standardnih bosanskih džamija s manjim unutrašnjim prostorom od 7 X 8 m.

\-'0:.~1 t'~d~0 ~!J.:,.,

I ova džamija je sagrađena u XVI stoljeću, a prvi spomen joj nalazimo 1600. godine. O njezinom osnivaču Mumin-begu nemamo pobližih podataka. Oko džamije postoji i istoimena mahala.

t~\;~\; l

w .J fi„ ru...J1.s t: ~.,;.~:.i

DŽAMIJA MEHMED-PAŠE KUKAVICE Mehmed-pašina džamija nalazi se u Gornjoj čaršiji, smještena na brijegu, sa kamenom munarom kaj.a dominira gradom. Objekat je nastao u doba opadanja turske građevne umjetnosti, ali se, i pored toga, na džamiji zapažaju oblici i radovi veće vrijednosti. Osnova džamije je kvadrat sa stranicama 9,05 m koju natkriva kupoJa. U unutrašnjem dekoru se javlja i dekor narodne ornamentike. To je najmlađa po.tkuipolna džamija u Foči, a prema sljedećem natuisu koji se nalazi nad ulazom u d.žamiju sagrađena ie hidžr. 1165. (1751/52) godine. 54

d'.)J.u~.)

..J

,,;.._\\"\O

»Državnik hadži Me hm·ed, sultana svjetova, sultana Mahmuda, Sagradi u Foči jednu Hjepu džamiju, Za koju neka ga Uzvišeni nagradi. 1

Cauš~baša

55

BO'že, dobrotvoru podaj dug ži vat, On je podigao nekoliko sličnih visokih džamija. Molite,Jj joj izreče potnuni kronogram: Lijepa li je ova nova džamija, privlaično mjesto. Godina 1165.« (1751/52) čena

Hidžretska godina je ispisana i brojkama ispod teksta natpisa, a izreje i u ebdžedu u posljednjem polustihu.

NAKŠIBENDIJSKA TEKIJA U FOČI Tekija se nalazi iznad grada na padini Crnog Vrha. A Bejtić, pišući o ovoj tekiji, identifikuje je sa tekijom Bajezid-babe, koju spominje Ev!ija Čelebija i za nju kaže: »Od svih (tekija) najznača;nija je Bajezid„bwbina tekija, na jugoistočnoj strani grada, među vinogradima i baščama. Ona je okrenu,ta prema čaršiji i bazaru i pred,stavlja ogledalo svijeta (kosmoram,u:).« Dana,šnja tekija pripada nakšibendijskom derviškom redu, a sastoji se od: simaihane i dva turbeta, dok je četvrti iilbjekat aihar ili musafirha,na nes.tao u prošlom ratu. Fočaci znaju da su u onom turbetu lijevo od ulaza u tekiju sahranjeni Murat~baba i Baje:zid-'baba. U drugom tur'betu su pročelnici tekije Mwf.tići.

Nad ul2@m u tekiju sačuvan je nat1pis o n,jenoj obnovi 1334 (1915) godine. 1334. NATPIS O OBNOVI TEKIJE

Natpis je ishlesan na kamenoj plo,či, u 12 elipsastih polja. Pismo: lijep nesh.

veličine

50 X 80 cm i smješten

.:.. '-")!' ,;"'f='\;_,. ~' _...; ......->'• .J.

I

~ _;J. I

~~.>~ ~'Još ~W' _µ , ...V'/ ._ji J I • . \1 ~\J ~~

»Umrli, od Boga pomilova.ni, Sefer-aga, sin Jusufov. Neka Allah oprosti grijehe njemu i njegovim roditeljima i neka ih nagradi. Mjeseca safera 977. godine.« (tj. između 16 VII-13. VIII 1569)

i gospodarem.

Njezin kronogram je: Osam stotina i pedeset i druiga godina.« (1448/49)

Nišan skopske proveniencije nad grobom Sefe·r~age, -iz 1569. godine, uz džamiju na. Ustikolini

61

TURBE KADRI ALAJBEGA U groblju uz džamiju na Ustikolini, kojih desetak m istočno od džamije, situirano je turbe sa šatorskim krovom, u kojem su dvije grobnice. Na nišanima nad ovim grobovima nema natpisa, a jedan se odnosi na Kadri Alaj bega Cengića, osnivača ustiko!Lnskog ogranka porodice Cenglća. On je bio hercegovački alajbeg krajem XVII st. Vid. H. Kreševljaković, Cengići, Sarajevo 1959, str. 24. 969. NATPIS NA NIŠANU TURHAN EMIN-BEGA N ad!grobni spomenik sa ovim natpisom nalazi se u jednom starom groblju na Presjeci kod Ustikoline. Sačuvan je samo uzglavni nišan izrađen od skO[pskog kristala kamena sa precizno izvedenim turbanom u gužve na prevoj. Natpis u prozi na arapskom jeziku lsklesan je u osam četvornih polja sa sve četiri nišana. Nišan je prelomljen i natpis oštećen tako da nedostaju neke riječi i stotice u datumu. Izdan} a: M. Mujezinović, Džamija na Ustikolini, Naše starine II ,1954, str. 139-140 (,faksianil, prepis i prevod).

NEKROPOLE STARIH NIŠANA NA USTIKOLINI U Ustikolini i njenoj bližoj okolini sačuvalo se nekoliko nekropola sa većim brojem starih muslimanskih nadgobnih spomenlka XV stoljeća, ili, kako ih narodna predaja naziva, »Šehitskih nišana«. Jedna skupina takvih starih nišana nalazi se u groblju, i danas aktivnom, poviše džamije na U stikolini. Na jednom spomeniku čet­ vorne osnove (45 X 30 cm i visine 1,70 m) sa piramidalnim završetkom isklesan je tubasti mač, više njega ruka i pored toga polulopta (jabuka). U Jošanici kod Cvilin Polja ima također nekoliko veoma starih nišana sa isklesanim strijelama, lukovima, sjekirama, zastavama, poluloptama i dr. Na jednom nišanu se nalazi isklesan nakovanj i čekić. I na Presjeci ima starih nišana u groblJ u gdie je sahran'.jen i Turban Emin-beg.

· · · · uw;_ J.rlj, l ..)""_}I s.:; I _,:; ~ _,...c • l_,l J':' I

. , , "u'.~(-:'

.:...::- ~_, ~ ~ '.Y J

'\)

\.1.1>' _;...:.:1

U:=---.> ~ -..:.__... ~I L'l'.. IJ_.;, 1 _, »Preselio je upokojeni T(urhan) . be)g, sin . . . hercegovački sandžak-beg. Neka Bog oprosti grijehe njemu i njegovim roditeljima i svim vjernicima. Godine (devet stotina) šezdeset i devete. (1561)

Nišan Turhan Emin-bega, iz 1561. godine, u grobtju

na Presjeci više Ustikoline

62

Nakovanj i čekić na nišanu u Cvilin polju kod Ustikoline

63

Jeleč

1349. NATPIS O OBNOVI MEDRESE U JELEČU Na upis u prozi na arapskom j·eziku isklesan je na kamenoj ploči ko:a se i danas nalazi na zgradi koja je ranije služila kao medresa. Pisrrno: obični nesh.

JeJeč se prvi put spommJe kao kastrum 1448. godine u posjedu Hercega Stjepana, a 1454. spominje se i kao naselje. Pod tursku vlast je došao 1465. godine. U Jeleču i danas postoji džamija i ,zgrada medrese sa natpi,sima o njihovoj obnovi.

1339. NATPIS O OBNOVI DZAMIJE U JELEČU Natpis u prozi na arapskom jeziku isklesan je na kamenoj 50 X 55 cm. Pismo: obični nesh.

ploči

veličine

„

..fY' r~, _,.u:i~ iY', .:.r w· ~ \._, f-'. u' ~.... , 11 t'\.J.1 ~ ,s.__(> ;~'r\;'_, '. ':-'.Y.; ~ '

SINAN-BEGOVA DŽAMIJA Nalazi se u centru naselja u čaršiji. Obje.kat 1predsta:vlja masivnu građevinu kvadratičn0ig oblika, sa stranicama u unutrašnjosti od 11 m, a debljina zidova iznosi 1,25 m. Trijem džamije na kamenim stubovima presveden je sa tri kupolice. Miruber, mahfil i portal izvedeni od kamena čine precizan klesarski rad. U ove d,ža.miie karakteristične su tromrpe koje čine prelaz iz zidova u kupolu s udubljenjima od tri plohe. Džamija ima sklaf1n,u i visnku, 1m1u,naru. Evlija Celebija Dpisujući ovu džamiju, između ostalo,g, kaže i ovo: »To je čista i prostrana bogomolja, u .kojoj su mihraJb, mi111ber i u.zvišena galerija (mahfi,l) umjetnički izrađeni. Kad zraci žarkog sunca wpru u njene prozore od kristala, nedžefskog i mora:nskog stakla, postane vrlo svijetla ... «. U godinama 1954. i 1972. vršeni su veći konzervatorski zahvati na ovoj džamiji. Nad ulawm u džamiju sačuvan je natuis o njenoj izgradnji. 1

978. NATPIS NA SLNAN-BEGOVOJ DŽAMIJI Natpis u stvhovima na turskom jeziku, isklesan na kamenoj ploči veličine 44 X 94 cm, uzidanoj nad gfavnim ulazom u džamiju, predsfav'lja jedan od najuspjelijih natpisa kako po svojoj stilizaciji tako i umjetničkoj obradi, za njega i Evlija Celebija kaže da je napisan i pozlaćen u stilu Hasana Kara:hisarlije \poznatog turskog kaligrafa). Natpis je smješten u šest el\psastih polja oivičenih krasnim a:rabeskama. Pismo: krasan dželi-nesh. Izdan j, a.: EvJ.ija Celebi, Sejahatnama VI, 1318, .str. 428 (nepo'fu>un prepis naf:ipisa sa pogrešnim datumom); Po Evliji S. Kemura, Iz Sejahatname Evlija Celebije, GZM XX, 1908, str. 308 i S. Ba:šagić, Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti, GZM XXIV, 1912, ·str. 27; 1-I. šaba·novi•ć, Putopis Evlije Celebije II, Sarajevo 1957, ·str. 164 (prevod prema tekstu Evlije); M. Mujezinović, Turski natpisi iz XVI vijeka u nekoliko mjesta BiH, Pl'li1lozi VIII-IX, 1958, str. 184-185 (faksimil, prepis i prevod); Ekrem Ha.kki Ayverdi, Yugoslavyada Tiirk Abideleri ve vakiflari, Tiirk tairiih kurumu, Ankara 1,957, :str. 12.

66

.J ~· _,_; ,,.1 .>).. .:..I.# . Gr.-:. ,

'LJ1

.

·~~ ~?_;

.~_,1.:;

r. . .::..:r 1..1X5

u

--.f"I.... J_,;

Sadrvan pred Sinan-begovom džamijom

»Neka Stvoritelj svjetova podijeli svoju ,milost dobrotv.orima koji podigoše ovaj objek.at (mekam) u svrhu oživljavanja vjere. N edža tij a ovim kronogramom čini lijepu oporuku tebi Stiči naUJku i .bu1di od u1čenih.«

990. NATPIS NA NIŠANU BEZ IMENA UMRLE Nišan sa ovim natpisom otkopan je u zemlji 1952. godine. ~pomenik je od skopskng mra mora i ima na sebi žensku kapu, a na~pis u prozi na 1

73

anaipskom jeziku isklesan je u osam spomenika. Pismo: lijep dželi-nesh.

četvornih

po1ja sa sve

četiri

1144.

strane

NATPIS NA NIŠANU OSMAN-PAŠE

Iz d a.nj a: M. Muj.ezinov,ić, Turski natpisi XVI vijeka u BiH, Prilnzi VIII---"IX, 1958-1959, .str. 187-188 (faksimil, prepis i iprevod).

Uzglavni nišan na kojem je isklesan ovaj natpis u stihovima na turskom jezilrn izrađen je od kamena krečnjaka i ima pašinski turban. Spomenik je visok 1,15 m i ima osnovu 20X21 cm. Nožni osmougaoni nišan nešto je niži od uzglavnog. Grob ograđen santračem od velikih lijepo klesanih kamenih ploča.

. t.r. /;j r-' .> ./~ .J'. ~ t.5...:: I ~; ~ ~·1.:..~"7'_,.1-'1..:,~1..;!..[.

J'~~'·...1~' 0...._,...._,li ~?li ~.:.~~ J~

UJ1 ~.J

..._. '\ 4\. »Umrla i upokojena kojoj je potrebna božja milost, umrla je u mjesecu šabanu 990. godine«, (21. VIII -18. IX 1582). Interesantna je da u natpisu nije označeno ime pokojnice, a natpis se svakako odnosi na nekog ženskog člana Sinan-begove porodice, možda na koju od njegovih kćeri ili sestara. H. Šabanović spominje Sinan-begove kćeri: Belkisu i Ajišu i sestre Zilkadu i Maksumu. Vid. Putopis Evlije Celebije, Sarajevo 1967, str.

»Preselio je jedan odabrani vlastodržac, I naipustivši prolazni svijet odluči se za vječnost.

Riječima

punim molbe rekoše mu klronogram smrti: Neka se Osman-1j)aša nastani u dvorcu vječnosti.

396.

Ovaj nišan se danas nan-begovom turbetu.

74

čuva

u Si-

Godina 1144.« (1731/32) Zenski nišan skopske provenie-ncije

godine, uz Sinanbegovu džamiju

Nišan

Osnian-paše,

iz

1731. godine

75

1208. NA'DPLS NA NIŠANU ATIK-ZADE ABDULAH EFENDIJE TUZLAKA Sa jedne strane miglavnog msana sa lije pim ulemanskim turbanom isklesan je ovaj nat· pis u prozi na turskom jeziku. Natpis je ispisan lijepim neshom u pet lmsih redaka. Nišan je od loamena krečnjaka.

TURBE SA GROBLJEM PREKO PUTA SINAN-BEGOVE DŽAMIJE Preko puta Sinan-begove džamije nalazi se turbe slično Sinan-begovom tunbetu, ali nešto manjih dimenzija. Evlija Celebija kaže da su u tom tunbetu sahranjeni Sinan-begovi sinovi, dok narodno predanje spomiruje da u tom turbetu pačivaju: Sinan-begov sin, zatim Sinan•begova snaha, dok za treću grobnicu se ne zna kome pripada. Na tuvbetu kao i na spomenicima u unutrašnjosti nema nikakvih zapisa ni epitafa. U grob!,iu oko turbe!a ima i do pedesetak nišana. 1038.

„, ~ .

r·""

\.} ..) „ . ..J r UM \U'...>.& O.)'..; ~ ~ .J.; LS _,J j

-

y

~w,

NATPIS NA NIŠANU AJIŠE, KCERI HUSEJIN-BEGOVE Nadgrobni spomenik sa ovim natpisom rađen je od skopskog mramora, visok je 60 cm, sa osnovicom 9 X 9 cm, proviđen je sa ženskom kapom. Natpis u prozi na arapskom jeziku isklesan je u osam četvornih kvadrata sa sve četiri strane nišana. Pismo: nesh. Iz da 1ll j a: M. Mujezinović, Turski natpisi XVI vijeka u BiH P·riJozi VIII-IX, 1958-1959, .str. 192-193 (prepis, faksimil i ,prevod).

"Umrli i upokojeni Atik-zade Abdulah , efendija Tuzlak (Tuzlevi). Za njegovu dušu i (prouči) Fatihu. Godine 1208.« (1793/94) Grob Abdulah-efendijin situ.iran je neposredno uz grob Osman-;pašin. Uz Osman-pašin grob se nalaze još dva groba omeđena jednim santračem, u kojih su sa,čUJvani samo nožni nišani od skopskog mramora. Nišani imaju lijepe višelisne rw:ete.

Nišan Atik-zade Abdulah efendije Tuzlaka iz 1793. godine

1S lijeve strane džamije sahranjen je kadija koji je gradio medresu uz Sinan•begovu džamiju, a tu je pokopan i posljednji muderis Sinan-begove medrese Šabić Muhamed efendija, nad čijim grobom nema ni šana. 1

»Umrla Ajiša, kći Husejin-bega, sina Ferhad-pašina. Umrla je u mjeseeu redžebu 1(0)38. godine.« (tj. između 24. II i 25. III 1629) U ovom natpisu je godina smrti umrle napisana sa tri brojke stavljene jedne uz druge bez razmaka, ovako 138. Međutim, s obzirom na sve okolnosti, tu m 1že stajati jedino 1038. hidžr. godina.

76

77

(N edatiran) NATPIS BEZ IMENA UMRLE I BEZ DATUMA Na jednom skopskom nišanu isklesan je sa sve četiri strane njegove sljedeći tekst: »Allah je jedan, a Muhamed njegov vjerovjesnik.« I ovaj nišan s obzirom na materijal, sti1 li~aciju i drugo može se datirati u XVI ili XVII stoljeće.

Na msanu neke Ajlša-kadune čita se godina 1154 (1741i42). Njezin spomenik je obični ženski nišan poput stele. fameđu nedatiranih nišana u ovom groblju svakako su interesantna dva spomenika. Jedan ženski nišan sa nešto izduženom kapom lwji ispod vrata nišana ima nešto poput ogrlice, a na stranama nišana su isklesani: jabuka, jedan trokut i na trećoj jedan kvadrat. Jedan nedatirani nišan od skO[lskog mramora ima lijepu rozetu u obliku mušebka. OstaJ.i datirani nišani su novijeg vremena i bez kakve vrijednosti.

1254. NATPIS NA NIŠANU RADŽI ISMAILA SINA MUSTAFINA Na običnom nišanu sa turbanom u gužve isklesan je ovaj natpis. Pismo: nesh.

Nišan sa rozeDom u obliku mušebaka

uz

Sinan-pašino turbe

»O, Bože, Smrt je napitak (čaša) koji će svak ispiti. Umrli i upokojeni hadži Ismail, sin Mustafe. Za njegovu dušu prouči Fatihu. Godina 1254.« (1838) 78

Nišan

sa

karakterističnom

djevojačkom

kapom i ogrlicom uz Sinan-pašino turbe

79

MIR MUHAMEDOVA DŽAMIJA Džamija je situirana u centru grada nešto malo u strani. Sazidana je od sedre kao i njezina dosta vitka munara. Kao ~rhitektonski spo~enik spada među bolje objekte ove vrste. Pojed1m elementi: mmber, portal i mihrab izvedeni su precizno i solidno. Svi prozori objekta su u obliku šiLjatog h1lm. U donjoj etaži svi lukovi prozora zatvoreni su tranzenama ispresijecanih linija interesantnog rasporeda. Trijem džamije je pod zajedničkim krovom glavnog dijela objekta. U trijemu su drveni stubovi na kamenim bazama. Mještani ovu džamiju nazivaju Muhamed Mustaj-begovom. Nije poznato kada je nastala, ali, sudeći po spomenutim detaljima, pripada dobu cvjetanja osmanske arhitekture. Nad ulazom u džamiju nalazi se natpis o njenoj obnovi.

Godinia u natpisu ni}e označena brojkama, a našim :preračunam brojne vrijednosti slova posljednjeg distiha dobivamo hidžr. 1297. godinu koja odgovara 1880. godine po n. e. Na portalu džamije nalazi se više zapisa posjetilaca ovom objektu, ali su većinom istrveni i dosta oštećeni pa usljed toga i nečitki. Među ovim zapisima nalazimo i sljedeće stihove:

r'Y'-> u.).J-. f..JJS· ~ \!.Ć ~.s~,,.,

rJAs- ~ ~.) ..:t .)~ '\..."

lorečnom

J~ I

„ \ . ' \.: ; I

I

':'~I

u=-. u.\,;

\ L,. ;,,.C:...J. _, , ~ \'.,...- ~ L' \_,.. ~O,>\~\_,

0 ~t,S..L:\

GROBLJE UZ TEKIJSKU DZAMIJU Oko džamije se sa sve četiri strane njezine nalazi prostranije groblje, ali u slabom L zapuštenom stanju, ,polnmljenim nišanima i bez ograde. Među SIPOmenicima nvog groblja ističe se jedan ženski nišan u formi stele, na kojem je prikazan motiv grančica sa i:brikom, kakav je inače rijedak na nišanima u Bosni. Ovdje ima više članova porodice Teskeredžića, a ističe se i nišan Esma~hanume, kćeri Hafizadi~a hadži Numdin efendije, supruge hanedana Celebi Pazara Bajrovića Abdulatif bega, umrle 11. šabana 1340. hidžr. godine.

C.,.,.f

r\;..J>,-' IŠ'"' ~ \..::..:., ~~-". ~ .:.li,. "c.:;, \j 0 _;) J I ~ .J c; (.__,..,_,,. ':-: ..>-". y. (. c.S ~ ...... \l'\)'~~L.,J~ _;.)~u->;\

»Šejhul-islam, Mevlana Refik, lijeipih osobina se zalagao u vršenju dobročinstva. Ova bogomolj a bijaše do temelj a o•ronula, A koja je poznata kao Tekijska džamija, lz poštovanja prema rodnoj grudi svojih predaka, Uloži trud i obnovi ovu džamiju. Istiniti mu je omogućio i olakšao njena dovršenje I tako postigao lijepe molitve (dave) ođličnika i puka. Fadil joj lijepim distihonom izreče kronogram: Bivši muftija sagradio je lijepu bogomolju. Godina 1287.« (1870) Danonoćna

Obnovitelj džamije Refik efendija Hadžiabdić, rodom iz Ragatice, bio je šejhul-islam, pa je i ova džamija po njemu dobila ime Sejhislamija. 94

Zenski nisan sa ibr.ikom i grančicom

uz Teikijsk'l.J

džwmiju u Rog:::itici

CAREVA DZAMIJA Careva džamija nalazila je u jugozapadnom dijelu naselja pod brdom Hrid u predjelu oko Toplika. Objekat je spadao među ljepše građevinske spomenike ovog mjesta. Imala je lijepu i visoku kamenu munaru.

95

!.I '

»Sultan Selim-ban podiže ovaj hram (božje) miJosti, Kako bi na putu vjere bio Stjecište i dom dobrih ljudi. Neka u njoj uvijek slave Istinitog oni koji ničice padaju I nek se u njoj askete uzdižu Bogu. Džamiji izrekoh kronograrn ovako: Stjecište milosti, boravište pobožnih ljudi.« (980 = 1572/73)

U unutrašnjosti džamije nalazila se vise ulaza velika slika u bojama na zidnom maltern (veličine 2,55 X 1,50 m) koja je prikazivala džamiju Aja Sofi ju. Džamija je potpuno stradala 1943. godine i više nije obnavljana, a u prostrani•jem groblju oko džamije sačuvalo se nekoliko nadgrobnih spomenika. Ova džamija nazvana je Carevom po tome što ju je podigao sultan Selim II, kako se to vidi i iz sljedećeg sačuvanog natpisa o njenoj gradnji 1572/73. godine. 980. NATPIS NA SULTAN SELIMOVOJ (CAREVOJ) DZAMIJI

Zbrajanjem brojne vrijednosti slova kronostiha dobivamo hidžr. 980. godinu, koja nije u natpisu brojkama označena, a odgovara 1572/73. godini n. e. U natpisu nekim

Ovaj natpis nalazio se nad ulazom u džamiju sve do njezina stradanja 1943. god., kada je i natpis uništen. Fotos natpisa sačuvao se u jednoj bHježnici H. Mehmeda Handžića u Gazi Husrev~begovoj btblioteci u Sarajevu (inv. br. 2650) sa naznakom da se odnosi na ovu džamiju. Natpis na turskom jeziku isklesan je u osam elipsastih polja u lijepom neshi pismu. Tekst natpisa mjestimično vokaliziran. Izdanja: M. Muj,ezinoviić, Turski natpisi XVI vijeka iz nekoliko mjesta u BiH, Prilozi III-IV, str. 472--473 (fotos, preipis i prevod).

riječima

manjkaju

dijakritički

Ovaj kronogram je u svoj Zbornik uvrstio i M.

znakovi.

Kadić

(sv. II, str. 262).

GROBLJE UZ CAREVU DZAMIJU I preostali fond nišana ovog prostranijeg groblja uz Carecu džamiju pokazuje da je ovdje bilo vrijednih st...-ih sipomenika i da je tu sahranjivanje vršeno još od XVI stoljeća. Groblje je bilo aktivno i do nazad tridesetak godina. 993. NATPIS NA NISANU RUKIJE Na sačuvanom fragmentu nišana od skopskog kristalnog kamena isklesan je ovaj_ natpis u prozi na araipskom jeziku. Pismo: ob1čni nesh. Izdanja:

M.

Mujezinović,

Turski natpisi XVI

vijeka iz nekoliko mjesta BiH, Prilozi III-IV, str.

»Umrla Rukija, kći Alijina. Godine 993.« (1585) Bez datuma Na msanu manjih dimenzija, od skopskog kristala kamena, isklesan je u šest kvadraHčnih polja tekst koji g,Jasi: »Allah je jedan, a Muhamed njegov vjerovjesnik.« Sa četvrte strane nišana je kratka saJblja, a spomenik ima lij..}_, ~fw->\._,t'.>„11_, 1 Pa neka u dženetu nađe užitak ... Arif napi- .)~ , , ~ . '° 1 • • , .T .,,,.,..> .T. - .......... U" ~ sa. . . (oštećen tekst) · ' · To se do.godi h\ljadu dvije stotine i tridesete.« I.S•~':- C.:..A.&

Pokošen

iz epitafa na ostalim nišanima saznajemo da su ovdje sahranj.ene ; osobe: - Mustafa-aga Avdagić (Abdi-aga-zade) iz Prače (Pračeli), umro 1219 (1804/805). - Nura, kći Mustafa-efendije, 1220 (1805/806). Sejda, kći Salih efendijina, 1250 (1834/35). - Neki Sadik, umro 1283 (1866/67). - Zagorica Hafiz Alija, sin Mustafe, imam Careve džamije i mualim mekteba u Rogatici, 1352 (1933). - Azemina, supruga Bukvice hadži Ahmed-bega, 1354 (1935). - Bukvica hadži Ahmed-beg, sin hadži Sma\1-bega, gradona,čelnik, umro 1929. godine u m;esecu novembru. sljedeće

ŠUDZAUDINOVA (ČARŠIJSKA) DZAMIJA

„•

(1814/15) ·~„ L \s".Y.

c_·

i:).L' .rb • I

;,

.-,

~

I .

.J _,&>

1339. NATPIS NA NIŠANU HADZI NURUDINA Među novijim nišanima u groblju uz Carevu džamiju ističe se nadgrobni spomenik nad grobom hadži Nurudina efendi'.e, sina Rešid efendijina. Natpis u pjesmi na turskom jeziku sastavio mu je Enverija. Natpis je oštećen na početku. Pismo: lijep nesh-talik. Nišan od kamena krečnjaka. »(Prouči)

Šudžaudinova džamija situirnna je u središtu čaršije, pa je otuda među mještanima poznata kao čaršijska džamija. Sagrađena je negdje u XVI stoljeću, ali pobližih podabika o njezinom osnivaču Šudžaudinu ne-

mamo. Unutrašnji prostor džamije iznosi 10,75 X 9,40 m i predstavlja čisti centralni tip bosanskih džamija. Ima lijepu kamenu munaru. Ova džamija je za'edno sa čaršijom izgorjela 1914. godine, nakon čega je istom 1933. godine u ootounosti obnovljena. Od stare zgrade su ostali zidovi i munara sa stalaktitn\m ukrasima. O ovoj obnovi postoji i natpis nad ulazom u džamiju. 1352. NATPIS O OBNOVI ŠUDZAUDINOVE DZAlvIIJE

Fa.tihu.

,,:...;1s

Hadži Nurudin efendija konačno je Preselio u kuću vječnosti.

._s~l ;_,.:.;JI Jy._s,1..-

~ _;,.: ~I~

., w.,,

r._;... l.S..>J.>

I

I.S~ I

Natois je isklesan u lijepom neshi pismu na kamenoj jelog mramora uzidanoj nad ulazom u džamiju.

plači

od bi-

„ -.:. . . .

U vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine y>J'.-::' ·.L..r" .>'. Bio je savjetnik u šerijatsko-pravnim rposlov\ma. ..,,~_r„.r' r\b'..s"'=''J-'~ UmrJi je pC>Dut njegova oca Rešid efendije U ovim krajevima bio poznat po učenosti i i•,f_r7,.s;"'. w,„J' ~ 1~\..1.-: ~.J:-11 ~'»ii> ~

\i~~

•.

~

,,j ..:.U_,11„

»Dobrotvor (ove džamije) je vlasnik svakog dobročinstva i blagoslova sultan Gazi Selim-han. Godine 955 (1548). Ova časna dfamija je obnovljena prilozima ehali;e i vakufa godine 1322.« (1906) S obzirom na činjenicu da se džamija naziva Selimijom, značilo bi da ju je 1podigao sultan Selim. Međutim, u natpisu označena 955. (1548) godina ne označuje vrijeme vladavine ni Selima I (1512-1520) niti pak Selima II (1566-1574). Smatramo da je ova godina stavljena proizvoljno, a pretpostavlja se da je džamija podignuta u vrijeme sultana Selima II, odnoseno između 1566-1574. godine. 106

Selimija džamija u Knežini

STARI NIŠANI U KNEŽINI I OKOLINI U omanjem dvorilštu oko Selimije džamije nema nadgrobnih spomenika, ali idući od džamije prema jugu kaldrmisanim putem na kojih 200 m na1la•zi se na jednom brijegu veće staro groblje čiji su spomenici gotovo sasvim uništeni. Sudeći pn prostoru koje groblje zau0šana imaju turbane, a 23 gpomenika su obeHsci sa piramidalnim završecima. Ni na jednom spomeniku nema natpisa, ali, sudeći po njihovim oblicima i oznakama na njima: lukovi sa strijelama, čomage, polulopte, mačevi, pretpostavljamo da bi mogli poticati još iz XVI ako ne XV stoljeća. Za razliku od nekr 0pola sa starim

Nišan obelisk sa tubastim mačem 1u Turskovskom groblju k. Knežine

Star.i nišani u Turkovskom grobtju k. Knežine

109

nlšanima, ovdje se osjeća pre·cizniii klesarski rad i oblikov~n.:e f~rmi spomenika. Tu se nalazi i karakterističan nišan izveden u obliku .spirale sa čunjastom kapom na vrhu_ i četvrta.s.tim postoliem, . sve izvede; no od jednog kamena. Postolje ovog msana ima stramce 31 X 23 cm, a visok je 40 cm. Nad postoljem je spiralni dio niša~') :'}sir;e 1,24 cm: vrat nišana iznosi 9 cm, a turban je visok 39 cm. Ostali msam su visoki do 3 m. Sa.čuvana uređaja ovo groblje naziva i »Svatovskim grobljem«. . U okolici Knežine poznata su nam još i sljedeća groblja sa starim nišanima. Nedaleko od velike nekropole stećaka u Podmedniku nalazi se šest pari starih nišana. U selu Grabenicama kojih 6 km sjeverno od Knežine, postoje u šu1mi dva nišana sa turb1~nim·a koji su po }{Jlesarskom ,radu i o.blici_ma gotovo identični sa nišanima braće Radilovića u Cadovini kod Rogatice. Na jednom od njih je isklesan luk sa. ?trijelom. . , „ , Na putu iz Knežine za B1elosehce, kood Ah-begove .cupr;~e, u selu Kruševcima je veliko staro grobl1e sa polwpamm i nestahm msamma, a

sve do sada se usnravno sačuvao nišan kojeg narodno predanje pripisuje nekom »Krk ·bin kulagi«. Njegov u z,glavni nhšan, koji je jedino i sačuvan, visok je 3,80 m i s1pada među najviše nišane u Bosn,i i Hercegovini. Osnova nišana je 28 X 30 cm sa tunbancm u gužve. Zbog visine nišan ;„gleda veoma impozantno. Nema natpisa. U selu Kru,ševcima se nalazi i .mjesna stara džamija, koju su, po predanju, sagradili Cere nakon doseljenja ovamo iz Budima. Oko džamije ima neko.liko manjih ni'šana bez natpisa. I u Mlivin Dolu, idući od džamije u Kruševcima prema Zakučama, nalazi se na jedn-oj uzvišici nekropola zvana »Šehitluci« sa šest pari starih ni,šana. Ovi nišani su veoma lij.epo klesani, a od oznaka na njima se nalaze jedino polul1opte i na jednom čomaga. U Mlivin Dolu postoji još jedna nekropola zvana »Šehitluci«, na kojoj ima desetak p1ari starih nišana sa polUJmiesecima, oolulo1ptama, čo­ magama, a na tri sp-omenika se vide lukovi i strijele. U ,blizini ovi1h nišana je i veća nekrnpo.la stećaka. Nedaleko od ovih nišana je i lokalitet Pazarić, a tu su donedavno pootojali i ostaci iednog većeg hana i menzilhane. I u selu Drvarevu kod Mangurića ima nekoliko starih nišana. 1

Nišan Krk bin Kulage u Alibegović.ima

Karakterističan

110

nišan u formi spVrale s1 čunjasti1n turbanom

111

[I

Sokolac

U selu Košutici kod Sokoca, na lokalitetu Luburić polje, pored starog puta, a u bli,zini srednjovjekovne nekropnle sa stećci·ma situirana je i staro groblje sa nišanima. Dirnenziiama se ističu dva nišana nad jednim grobom. Uzglavni nišan sa tu.rbanom u gužve visok je 2,20 m i osnorve 42 X 38 om, ima kijaču. Pri vrhu nožnog nišana je polumjesec sa jedne šire i sa po je.dnom .i•bukom sa ostale tri strane njegove.

U Glasinacčkom polju i oko naselja Sokoca postoji više nekropola starih nišana i pojedinačnih nišana. U Sokocu, na brežuljku više glavnog vrela nalaze se nad jednim grobom dva velika nišana, od kojih wzglavni sa kijačom i tunbanom. Ovaj nišan bez natpisa narod naziva ».Sokolića grob«. Priča se, naime, da je neki Sokolić ili Sokolović, porijeklom iz Sokoca, pozvao na mejdan Sibinjanin Janka, a umjesto njega, jer je bio ostario i iznemogao, na mejdan izađe njegov bratić Barmvić Sekula. Sokolić je poginuo rra mejdanu i tu bude pokopan. Ovu legendu je zabilježio i Stratimirović Đorđe u svom radu »Sa Glasinca«, Glasnik Zem. muzeja III, 1891, str. 339-340. U selu Preljubovićima, na lokalitetu Hrid, na brijegu, nalazi se staro groblje. Od većeg broja nišana koji su tu ranije postojali do danas su sačuvana samo tri nišana. Nad jednim grobom proviđenim sa dva nišana, od kojih uzglavni sa više sitnijih prevoja ima visinu 2,10 m i osnovu 30 X 37 cm. Na ovom nišanu je s jedne uže strane isklesana kijača, a sa druge jabuka. Nožni nišan ima na vrhu presječenu prizmu sa j"bukom na vrhu i po jednu jabuku sa sve četiri strane nišana.

Stari nišani u Preljubovićima nri Sokocu

Nišani u Košutnici na Sokocu, kraj starog druma

112

O-

Islamska epigrafika BiH -

li

113

Kalinovik

. Kalinoytk,, relativno manje naselje - varošica, leži na kraškoj zaravni ZagorJe, između planina Treskavice i Zelengore, u slivu Neretve. To je raskrsnica drumova iz Sarajeva, Mostara i Foče. Nije poznato kada je. n~stalo naselje Ka'1inovik, a koliko je dosad poznato, nrvi put se spommJe u Jednom turskom dokumentu s .početka XVIII stoljeća. Tada je bilo u timarskoj nahiji Zagorju i pripadalo livi Hercegovine. O relativno većoj naseljenC>sti bliže i dalje okoline Kalinovilm u srednjem vijeku i u turskom periodu svjedoče brojne nekropole stećaka, kao i lokaliteta sa starim nišanima. U kalinovičkom kraju postoji više nekropola sa starim niša-nima od kojih smo obišli sljedeće nekropole: ' . . U Ja!Žićima, na jednom brijegu, na,laze se »Šehitski nišani«. Groblje Je bilo aktivno i 1221 (1806/807) godine, kako se to vidi iz jednog epitafa na nišanu u ovom groblju, koje je sada zapušteno, nišani povaljani i mnogi uništeni i nestali. Nedaleko od groblja su lokaliteti »Kadina stijena« i »Katarin grob«. Na putu iz Kalinovika prema Foči, u selu Jelašce, nalazila se ranije veća nekropola sa starim nišanima. Na jednom fragmentu starog nišana sa turbanom isklesani su: luk, strijela i štap (čomoga). Nišan je sa jako izduženim vratom. Kojih dvije stotine metara od. ove nekropole rualazila se sve do 1941. godine džamija sa kamenom munarom, grobljem oko nje, česmom i velikim lipovim drvetom pred džamijom. Nedaleko odavde se naziru i drveni čunkovi kojima je voda provedena za džamiju. U selu Obalj sa kojih sedamdeset domaćinstava nalaze se ostaci dvaj~ starih grobalja sa nišanima, od kojih je jedno u ravnici, a drugo povise crkve na bn1egu. Na ovom drugom se vide samo ostaci sarrtraiča, dok su nišani nestali. Crkva je u ovom naselju sagrađena 1869. godine. U neposrednoj blizini samog naselja Kalinov1k rpostoje stari nišani na lokalitetu Selište. Spomenici su gotovo uništeni, ali se na pojedinim fragmentima vide: polumjeseci, čoma;ge i polulopte . . ~~jih 7-8 km od Kalinovika idući prema Kutima, u selu Romani, u bl!zmi pravoslavnog groblja i nekropole stećaka nalaze se i četiri stara nišana. Jedan !!rob omeđen santračem od neobrađena kamena ima dva nišana sa nedžalmm i mačem, a nad drugim grobom na nišanu je samo mač. Ovi nišani su visoki oko 2 m i imaju osnovu 45 X 45 cm a proviđeni su tu!'lbanima. Tu ima i novijih nišana. Idući iz Roma;na za Kute, niže ceste u jednoj uvali je staro i dosta prostrano gro!bl.j e sa osam starih nišana, visokih do 2 m i sa osnovom 114

25 X 25 cm. Imaju turbaJle. I na ovim rnsanima se vide isklesani mač i nadžak. Ostali nišani su noviji i nemaju kakve vrijednosti. I u selu Sočani, na }okalitetu Glavičine, nalazi se desetak šehitskih nišana sa turbanima. Na jednom nišanu j-e isklesana dvadesetolisna rozeta i kijača. Nišani su zarasli u gustu ljeskovi1nu, a situ-irani su u neposredno.i blizini stećaka. U groblju u Kutinama među većim brojem nišana iz novijeg vremena nalaze se i tri sta,rij a nišana sa tu,rbanima i na .njima su. isklesani mačevi, štit i jabuke. I u blizini ov\h nišana je nekropola stećaka. Nedaleko odavde je i dru1ga sku1pina sa stari,m niša;n·Lma . U Hotovlju, na jednom brijegu, smještena je džamija sa prostranijim grobljem u kojem ima velik broj lijepo rađenih novijih nišana, a među njima i nekoliko starijih. Na novijiill spom·enicim1a se vidi narodna ornamentika. Postoji predaja koja kaže da je na ovom mjestu nekada bila crkva i da tu ima grčkih grobova. Međutim, stećaka nema u blizini. I u Lukom postoji oveće groblje sa velikim brojem novijih nišana. Najstariji datirani spomenici su j,z hidžr. 1197 (1782) godine. Na dva nedatirana starija nišana nalaze se isklesani polumjesec, šta,p i jabuke. Po pričanju Hahl-bega Filipovića, ovo grobrje nazivaju mještani i kužnim grobljem, a upravo je spomenute hidžr. 1197. godine harala kuga i u Saraj evu i drugim nekim mi estima u Bosni i Hercegovini. Nedaleko od ove ne·kropole nalaze se i stećci. U jo.š i danas aktivnom groblju u Vrhovinama postoji osam starih nišana, visokih do 2 m, na kojima se nalaze: štit i čomaga, luk sa strijelom, polumjesec i polulopte (jabuke). U bl\zini je i groblje sa stećcima, a na jednom stećku .i e pri.kazania ptica. ULOG Ovdje postoji i danas džamija što ju je sagradio Mehmed~beg šemunarom. U groblju oko ulazom u dfamiju je isipis-ano da je obnovljena 1934. godine. Evlija čelebija u Ulogu spominie dvije džamije, pet dućana i jedan hao:nam i oko stotinu kuća pokrivenih pločom. stokrUović. To je manje zdanje sa kamenom džamije sačuvalo se svega desetak nišana. Nad

"'

115

,I Bjelosavići

Višegrad

JAHJA EFENDIJINO TURBE U BJELOSA VIĆIMA KOD IV ANĆIĆA U selu Bjelosavićima u muslimanskcm groblju, situ-ir:anom nedaleko od škole u naselju, nalazi se turbe otvorenog tipa, na četiri osmougaona stub,a, natkrivena četverosirešnim krovom ud šindre. Osnova turbeia je 3,50 X 3,50 m, čije podnožje je ozidana od većih kamen•h klesanih kvadera i visine 60 cm. Stubovi su povezani lukovima. U turbetu nema nadgrobnih snomenika, a niti kakvih oznaka iznad groba. Međutim, prema podacima sačuvanim u Zborniku MuhamEd Enveri Kadića (III, str. 140) ovdje je sahranjen Jahja efendija. Kadić bilježi i prepis natpisa koji je nekada stajao na turbet1,!.

Nalazi se u jugoistočnoj Bosni, na lJlscu Rzava u Drinu. U pisanim izvorima prvi put se spominje 1407. godine. Bio je u posjedu srednjovjekovne vlasteoske porodice Pavlovića, a Turci su ga zauzeli prije februara 1462. god. i tu držali svoju posaidu do 1838. godine. Od 1462. do 1565. god. Višegrad je sjedište kadilUJka kome su pripadali Rogatica i Glasinac. On je tipičan primjer nasel.ia koje nastaje u svrhu opsluživanja putni1ka, voj'Ske i trgovine. N.aj'Zna1čajn1~i do danas sačuvani objekat u ovom naselju jeste svakako most Mehmed-paše Sokolovića, o čijoj izgradnji postoje clva kronograma, od kojih jeclan o po.četku, a drugi o dovršetku graclnje ovog monumenta. P.okra.i mosta postojali su veliki karavan-saraj i hamarn što je dao ·podignuti Mehmed-paša.

NATPIS NA JAHJA EFENDIJINU TURBETU Natui.s u prozi na turskom jeziku, nrema

Kadiću,

glasi:

979. KRONOGRAM O POČETKU GRADNJE MOSTA MEHMED-PAŠE SOKOLOVIĆA

.f~ 1?0- \.S~\ ...s-:s:'_ O..)"="_;_,.._.:., \•\o , ;

: •

~ \.;_;~ _;..:; .J~;.>.A

»(ProUJči) Fatihu. U ovom turbetu je sahranjen Jahja-efendija, sin Hajrudina, koji je, po prilici, umro 1015. godine.« (1606/607) O ovom Jahja efendiji nemamo pobližih podataka. Oko turbeta se vide ostaci santrača i starih nišana, ali su bez natpisa i bez ikekvih oznaka na njima.

116

Na kamenoj ploči, veličine 60 X 85 cm, uzidanoj na portalu mosta, isklesan 'e ovai natpis u stihovima na turskom jeziku. Pismo: lijep taltk. Ovaj kra"nogram je rekonstruisan 1952. god. prilikom obnove porušenog dijela mosta. Izdan ja: Evli.ja CelEibi, Se:yahatname V, Istanbul 1315, 542 (kronostih nat,K. Her,man, Cuprija u Višegradu, G,ZM I (1.889), 80 (IPTE!Pis i prevod in.atpisa); !sli, Die alte Brilcke in Višegrad, Wi.ssenscihaftliohe Miitteilungen aus Bosnien und dt?r Herzegov'.·na II (1894), 335 Gp.re.pis i prevod); H. Renner - I. Velikanović, Hercer1ovinom uzduž i poprijeko. M,itr0iv!1ca 1900, 192 Gprevod); Muhamed Enveri Kadiić, Veziri azam BosnaH SokoUil Mehmed-paša, Kalendar »Gajret« II, 1907-1908), 45 (prcpis); Defterdarević-Resulbegović Aziz, Višegrad, 1934; A. Bejtić, Sokolovićev 111ost na Drini u Višegradu, Kalendar »Narodna uzdanica,.:: I \....'.:.. I., 0 p ~ .> .,r;... u..>" blngodarnošću, .s~ ~ J _,s\ ,s. \.: ~_;;s Podigao je most ko.jem na svijetu nema ravnog,

„'

,:; \ „

,,.,;,

!:.f-'4'

.:.;.;

Pa nemoj

reći

da je propao imetak koji se troši u dobro djelo, Nadam se u Svevišnjeg Boga da će njegovom osnivaiču

Dani sretno pro.Jaziti i da u životu tugu neće nikad osjetiti. Nihadi, videći dovršetak (mosta), reče mu kronogram: »Neka Allah blagoslovi divni, velik i najljepši most.« 979. godina.« (1571/72)

•

.

,

.

r

~ 1.1}

1 ' . •.

»Za vladavine vladara svijeta Murad-lb.ana, sina

, Koji je trojici vladara s odanošću slwžio kao

„..p'_,_,, .._.,\..:.

~ 1 ~ .h 1 veliki vezir, :.,_,;:._;,_., J _,..,;u_,:'~·~ _.i.·„ Napravi najveću zadužbinu, nek mu je Bo~ .

-

•

1 •

·

-

•

o...>,..;..., l.J'J.>J\( t.:".>~\

1-

· · " . • -~· U--"-- l.)'7

pnm1!

U iskrenoj namjeri ie na rijeci Drini ,

"

"'

.

,

,

...s~i ~~.;-:-~Ji; Svo1om oc'llucnoscu sagradio vellk1 most.

\..:._.,

Građevina

mu ispade tako lijepa da orrome ko J·e vidi J '\.o' \' ,,/.s: \;. ..J I . ..,j, • ' 7 _~u,;.,, ..s..t.5 .> ':"':' -r Čini mu se kao da na vodi stoji zrno bisera, ' '..r ._s-V„ .;.__, I ~ouni mu želje na ovom i vječnom svijetu . I-

-

p

.... _,,;->'. u

o

J.l. \..o

.r. ~ .>; \

tJ,J.. ,,/

...,;...,.:'~ '\] \....:.. ~ ...1'_~ ._i;. V:.>'. U:J_,'d\~\ u~

wp Ll'.J"-''

......_., .,,.;/":'.),r._f .J-.~-0.y

;s.'_,

Nthadi mu

reče

kronostih, neka ga b1agosilja \.,,:_,.~;,,,;_,(.f...S->"tr ~-„~ ...S->-> ko ga vidi: ~~..(:;.;i;, »Mlli!amed-paša sagradi ovaj most preko vode.

.„:d,_,.

, . 0,,1'.0

118

.

·~J~.> u\ir: 0 \...!... U' ..:> ..ru~ Seliimova, l::..1.; ~ u'~ '-7"\'.... .:.p Dobrotvor, gospodin Muhamed-paša,

.

985. godina.« (1577 /78)

119

I

I I

1

Kod prednja dva kronograma sa Sokolovićeva mosta u Višegradu opaža se kronolioški, sadržajni i lngički anahronizam. Naime,·-kod tzv. starijeg natpisa, stavljena je godina 979, dok kod mlađeg imamo hidžr. 985. godinu. Međutim, kada pažljivo promotrimo stilizaciju obaju kronograma, dolazimo do uvjerenja da se ovdje radi o zamjeni zadnjih polwstihova (misri), koji treba da nam daju početak i dovršetak gradnje mosta. Ovi anahronizmi se mogu otkloniti na taj način da predzadnje polustihove (mi1sre) zamijenimo tako da se ,~ol.ie predzadnjeg stiha starijeg natpisa stavi na mjesto predzadnjeg polja mlađeg kronograma i obrnuto. Na ovako rješenje u1pu,ćuje i s.misao koji ·dol:>ivamo ovakvom zamjenom, u kojem slu&aju bi zadnji stihovi ovih kronogram.a glasili:

LY J', U-.>)_;

~ \ 0_; u._,_, u~~

d \,_; .:,.... ".)-' \ W\,_; .'.JJ._; .>(:.?

njegovi prijatelji ostadoše tužni. ima još tako darežljiva čovjeka, stuba vjere, Tumača fi.,pesa vjere i lije.po odgojena čovjeka. Svemir se iS1Duni žalopojkama, A iz očiju potekoše krvave suze i srce okrvavi, Pa o:či sipaju krvave suze jutrom i večerom Ehli diller kada S\\ čuli za njegovu smrt ožalostiSe .se, I rekoše mu krorrogram »Neka je na njega božja milost« Godina 996.« (1587)

~~~y!i~~'":-'-'L_1_}l.!~I

lY"--> .,) \...:: _;.,..A.,...)

-

. -

u..s - .._... }1

V~

Hidžretska godina kronograma 996. sadržana je i u ebdžedu u prve .posljednjeg polustiha. O pjesniku Kemteriji, autoru ovog kronograma, opširnije v1d. Dr H. Šabanović, Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima, -Sarajevo 1973, str. 82. Na izlazu iz Višegrada, na putu prema Dobrunu, u uilici Veljka Lukića, do puta sa desne strane ,postoji groblje na kojem su se do danas sačuvala dva velika nišana, visine 3 m, i osnovice 35 X 52 cm sa vel~kim turbanom i oznakama polulopti i kijače. U čaršiji se nalazi i jedno turbe otvorenog t~pa na četiri kamena stuba. Pripada porodici Sijerčića, a nadgrobni ~pomenici - nišani su nestali. Donedavno je ovdje postojala i Musa1a. tri

LA->

'""~ '3G°'>!>.L).

U.J1[~„' ~\0~ 1 0~ .LJ'"_;-Đ ,).)~\..

.:r:

ur

e

.i.fa: ~.,>.) ,, w,_,,) t.1-:--'.} -~~ _r,,c:..,/' 'll·.' ;_, L>' .J_,;. 0 w,.,...4 I

ČELEBIJE

~ u:~~ 'U----

,j, \,... .) \:,I ..:. \_;

Da bi otišao u carstvo duša. Neka svemir prokaplje krvlju zbog nestanka Muhamed Čelebije,

i..r.t5'0:-:-_,;.),, lf,~'~frf ~as~: "Y';,:,).) tY ~ )\ u'-..T, "-:---' uL:...J1~ čice.

Naselje u sjevera-istočnoj Bosni nalaj-2m popravljanju.

Literatura o Zva.rni:ku: H. Kreševljakov.Lć, Stari bosanski gradovi, NalŠe starine I, Sairajevo 1953. Đ. ·MarzaUć, Zvornik (Zvonik) stari grad na Drini, GZM X, 1955. D. Kova,čević ...Koj"ić, Zvornik (Zvonik) u srednjem v·~jeku, Godišnjak i·storijs kog društva BiH XVI, 1956. Dr A. Handžić; Zvornik u drugoj polovini XV i u XVI vijeku, Godišnjak društva istori!čc:i.,ra Bi-H, god. XVIII, 1970.

('

126

127

TURBE ŠEJHA HASANA KAIMIJE Nalazi se u selu Kuli, zaoadno od starog grada koji se izdiže izvan Zvornika. Ovo tu~be nema kakve arhitektonske vrijednosti, jer j.e to jednostavan manji objekat, zidan od ćerpiča i drveta koji danas ima četve­ rostrešni krov sa crLjepom, dok je ranije bio drveni. U unutrašnjosti turbeta je drvena pregrada izrađe"1a od uklapane bukove daske (šindre). U prvoj prostoriji od u.laza je prazan prostor, dok je u drugom dijelu smještena drvena ku1bura nad grobo·m H1asana Kaimij e, sa dVa jednostavno rađena nišana bez natpisa. Među.tim, ovo turbe je značajno upravo po tome što je u njemu sahranjen jedan zaslužni sin Bosne po imenu Hasan Kaimij1a, koji bijaše šej'h, pjesnik i narodni tribun.

IJodaci o životu Hasana Kaimije dosta su oskudni i više su zasnovani na tradiciji nego li na pisanim izvorima. Rođen je u Sarajevu negdje u periodu tzmeđu 1625. i 1635. godine. Poznat je po svom pjesničkom pseu,donimu »Kaimi(< (Postojani), a prema jednom nedavno pironađenom dokumentu, imao je prezime z;rinoglu. Osnovno obrazovanje je stekao u Sarajevu, a zatim otišao u Sofiju, gdje se pridvorio tamošnjem halvetijskom šejhu Muslihudinu Užičaninu i postao ha.Jifa ovoga še;ha. Ksda se vratio u Sarajev,o, .postao je šeJhom Sinainove tekije, a kasnije je, godine 1660. i svoju kUJću, koja se 1naliazila u blizini ćumu.rije ću1prije u Sarajevu, pretvorio u tekiju. Predanje kaže da je na Miljacki sagradio i jednu drvenu ćupriju, prozvanu po niemu· Šejhanija~ću1prija, koju kasnije narndna uređaja naziva i Šejtanija-ćuprija (đavoljska ćuprija). Kada je 1682. godine u Sarajevu došlo do pobune zbog [;lađi, Ka,imi.ia se stavio na čelo siromašnog svijeta i seljaka zahtijevajući da se dijeli hrana lmju su bogati 'i tngovci bili sakupili radi šnekulacije. Zbog toga ie Kaimija bio prognan iz Sarnjeva u Zvornik, gdje je umro hidžr. 1103 (1691/92) godine i sahranjen u posebnom turbetu u Kuli.

Jedan od autora, govoreći .o Kaimijinim djelima, konstatruije, između ostalog, i ovo: »U Kaimijinim pjeS1lličkim ostvarenjima ima =ogo istorijskih, geografskih i folklornih elemenata i ~og toga su njegove .pjesme posve različite od sličnih pjesama toga doba rellgiozno,g sadržaja, poznatih pod imenom ilahija.... U njegovim kasidama susrećemo se sa imenima mnogih zemalja, gJ:adova i rijeka ... kao i mnogih imena i pojmova i čuda ikojima tek moderna poezija slobodno barata.« Kao svjedočanstvo da je Kaimija bio cijenjen i poslije njegove smrti, mož~ !Ilam P?slu·žiti i spomenar u njegovom tuDbetu, 1g.dje se na s,pomenutOJ drveno] pregradi turbeta nalazi ispisana oko stotinjak za1Pisa, a koji potječu .iz pera posjetilaca Kaimijinim zemnim ostacima. Izvjestan broj zapisa vremenom .ie istrven i usljed tnga postao nečitak ali nam i preostali dio tih zapisa pokazuje da se među posjetiocima nalazl dosta velik broj učenih i poznatih ličnosti. Mnogi posjetioci su izrekli po kaji stih ili koju drugu sentenou u ,uohvalu Kaimije, stavljajući i51Pod toga svoJ potpis i datum posjete. Ta1ko među potpiS1llicima nalazimo imena: Šejha Mustafe iz 1148 (1735/36) god.; Hafiz Halil efendije Fočevije iz 1186 (1772/73) god.; Mango Mehmeda, Sarajlije, iz 1201 (1786187) god.; Izm,lrl!Je ?,sman.a 1207 (1792/93) god.; Hasan-baše iz 1221 (1806/807) god.; SeJld hadz1 Haf1z Mustafe Konjali, mevlevije iz 1922 (1807) god.; Isevića Mehmed Emina Sarajlije iz 1225 (1810/811) 1god.; Derviš Mehmeda Mest•vice, SarajJi5e, sina Radži Ahmedova iz 1226 (1811) god. Mestvica je posjetio Kaimijino turbe još dva puta, i to 1237 (1821) i 1245 (1829/30) god.; Muezin-ogli Mustafa šehri Sarajlije iz 1228 (1813/14) god.; Abdu1hamida,

Kaim[ja .ie poznat i kao pjesnik, a pjevao je na našem i turskom jeziku. Za nje,govo glavno pjesni;čko djelo Div a n ishče Hammer da je vrlo cijenjena u Brnsni. Poznato mu je i djela Var i d 'at, a sadrži zbirku pjesama u formi kasida u kojima se pjesnik bavi pronicanjem budućih događaja na omovu onomantije (ilmi džifr). Na narodnom jeziku od Kaimije imamo dvije duiže pjesme: wO osvojenju: Ka:ndije« i >> 0stante se tutuna«, dok za treću kasidu: na našem jeziku nije posve sigurno da joj je Kaimija autor. 1

·O Kai·m·iji d·osa1d je pisalo više autora, ali ,konačn.i obj.ektivan sud o njemu nemoguće je donijeti sve dotle dok deta]j,no i stručno ne budu ispitana njegova djela, ,~ako to konstatuje i dr H. ŠaJbanović kada govori o njegovom djelu Varidat. On kaže: » Varidat ne ,predstavlja kakvo umjetničlko djelo, ali zato predstavlja ptrvorazredni kulturno-istorijsk.i., gotnvo izuzetan dokumenat koji zaslužuje da se pažljivo ispita i prouči.«

128

Jedrenjača izvedena od arapskih pismena na drvenoj pregradi u turbetu

Kaimije u Zvorniku 9 -

Islamska epigrafika BiH -

II

-

129

Posljednja stranica kaligrafa Mehmeda, Kzlaragine džamije se nalazi

Z::ipis Abdulhamida, imama Careve džamije u Foči od. 30. šabana 1239 (30. IV 1824), ispisan na pregradi u Kaimijinom turbetu

imama sultan Bajezid Velijine džamije u Foči iz 1239 (1824). Abdu1hamid je uz svoj potpis \spisao i jednu pjesmu na našem jeziku, a koia počinje: )>Evo dođe ramazan - med-om maslom namazan ... «; Derviš Mehmed iz 1250 (1834/35) god.; Radži Mehmed Sadik Sukuti-baba iz 1250 (1834) god.; Sejid hadži Bekir-zade Ahmed čauš iz 1269 (1852) god.; Radži Derviš Mehmed,beg Zvorničanin 1276 (1859/60) god.; Derviš Ibrahim Fikrije iz 1296 (1878/79) god.; Ramze, sina Ibrahimova iz 1297 (1879/1880) god.; Muhamed Enverije Kadića, koji je posjetio Kaimiju 1314 (1896/97) god. Kadić je uz svoj potpis zapisao i ovo: »Rasan Kaimi-bba je umro 1103. godine.« (1691/92) Is1pod jednog zapisa, bez potpisa autora, iS[lisana je hidifr. 1110 (1698/99) godina. Tu se nalazi i nekoliko z°'pisa izvedenih kaligrafski vrlo vješto u obli1ku tug.> : ~ \;J t._:>\.: Ć>~

···ji\.:~~~~\ ..;...._~J>

»El-Fati1ha, Derviš Husejin~beg se odluči za vječnost, Pa neka ga Stvoritelj uroni u more svoje milosti Kronogram njegove smrti je izašao lz pera sa dva poteza: Neka dervi'š hadži Husejin-beg dospije u raj Fi.rdevs. Godina 1180.« (1766/67) 149

1202. NATPIS NA NIŠANU KAPETANA AHMED-BEGA

1218. NATPIS NA NIŠANU MEHMED-BEGA KAPETANOVIĆA

Na nišanu visine 70 cm sa turbanom forme ulemanskih nišana isklesan je ovaj natois.

Ovaj kratki na,t.pis u prozi na turskom jeziku islklesan je sa jedne strane malog nišana izvedenog u fol"IIIli u1emanskih :niša.na.

.,;. w1 ~ l_;.~~I ~->:" \ '!---'J>

rf. ~

C.' ~' w~d~J-'"-'" ;.. ~ ~, ~~, ,j ,_, ~ .oJ _;.,>

1 _,__;..

r ..._,.

.u..);..:..... .> \ ~.)" \ .. \

•\

»El-Fatiha, Ah, Derviš Ahmed-beg se odlwči za vječnost, Pa neka ga Stvoritelj uroni u more svoje milosti. Umrli twolanski kaoetan Ahmed-beg. Godina 1202.« (1787/88)

_..,_.,~o.).JU~y-?·

„.

I

C\.Š W'

':'

~_,;

1204. »Umrli i wpokojeni Ka,petanović (Kapudan-zade) Mehmed~beg. Za njegovu dušu Fatiha. Godina 1218.« (1803/804)

NATPIS NA NIŠANU TOBDŽIJE HUSEJIN-AGE Na uzglavnom nišanu sa tmcbanom oblika ulemanskih turbana dsklesan je ovaj natpis u prozi ·rua turskom jeziku. Pismo: lijep nesh.

1219. NATPIS NA NIŠANU SULEJMAN KAPETANA Ovaj epitaf, iskJ.esan u pebana. Pismo: lijep neSh .

četiri

reda,

nala~i

se na nišanu SUJ!ejman-ka-

.J J~:...-' \~r

u'.,) :r}'u ~ ~

\..'.J \ ~,.)

.'"'"". .

". »Ah smrti, umrli tobdžija Hwsejin-aga, sin kapetana Tuzle Ahmed~bega, neka Alah oprosti grijehe njemu i njegovim roditeJ.jima. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1204.« (1789/90)

»Umrli i upokojeni Sulejman kapetan. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1219.«

1239.

NATPIS NA NIŠANU MEHMED-BEGA KAPETANOVIĆA Na oog!a:vnom nišanu sa ulemanskim turbanom isklesan je ovaj natpis u stihovima na turskom jeziku. Bismo: lijep nesh-talik. 151

1258.

NATPrs NA NIŠANU RADŽE FATIME ŽENE MAHMUD-PAŠINE Na ženskom nišanu sa bogato ukrašenim završetkom nalazi se ovaj natpis isklesan u osam re.de-ka i ispisan lijepim neshi pismom.

f\;.:V-~ ~ ~~ .:,f

J" _,..~ ...._,.,:,\;

.

.

• ..N \ .J'-'

(Kapudan-zade) Muhamed-beg u ranoj mladosti, N.a·pusti pro:lazni svijet i odluči se ZJa vječnost. Stupivši u dvanaestu godinu života Otišao je u ružičnj ak rajskih vrtova Sa dževrher slovima izrečen mu je kronogram: Godina 1239.« (1823/24) 1251. NATPIS NA NIŠANU MEHMED-AGE, SINA TUZLANSKOG KAPETANA

Na wzglavnom nišanu Mehmed-age isklesan je ovaj natpis u prozi lijepim neshom u četiri reda.

i~plsan

...:.. .,,i' l.>-4 ~ \

l,,.,....r'

0e„.)~~' u'..)~ • < »Ah smrti, Umrli Mehmed-aga, sin tuzlanskog kapetana. Za nj1egovu dušu (prouči) Fati1hu. God>na 1251.« (1835/36) 152

'_,-

uJ! ~.)~'._, .

»Kapetanović

'IJ j _,}, (., I ~

tS' ""~ • ._. '"'.)> \.::.. ~..) ~

.,}; .:,'.,.;,; .slj' u\~-~".._:.p.J.J s.;,ij,,?j ..;;... .:. \..:.,„, v \.; ~ .. \t•1'..

»On (Bog) je vječni tvorac. Radže Fatima"hanuma .. . Swpruga Machmud-pašina .. . Iz rwke sudbine ispila je smrtnu casu Hiljadu dvije stotine i pedeset osme godine Za nj e1zinu dimšu ... Godina 1258.« (1842/43)

1328.

NATPIS NA NIŠANU BAKIR-BEGA TUZLICA Nad grobom Bakir-bega naJlaze se sarkofag i nišani bogato ukrašeni vegetabilnim ornamentima. Natpis u pjesmi na turskom jeziku ispisan je i isklescin u lijepom talik pismu u dvanaest redaka. Njegov grob je u posebnoj željeznoj ogradii. 153

. 111

:I 'lŠWI o 1'_; .,_;.I; \_j ._0 I..> •_,ul' ~\..,o

':""fl ~.U,' ..:.iu. fa\.: :s:„ .b.

~_}'-:~~,,:i~,_,., ';".!}·_,;~_,, '\)L~i.>_;....)-:'

..Sk

\~'\}-i.!~_;~.:,_, 1..._,;,:,'.....;~ '-:"":'._;

~~

I.S

....:s"v....:.; ~\ ... ...,. \~

.\i; ~

~':'o

-

'-'- l..L.' •_,_;j "'" ) \

1-3..i_,•._sl...., ~·..}:\

1

u.;_;. ~_,.... (o\:~~0.i~

~..s.>J,'

(. .)"j_, I ~ (\JI _:,.,.

.ui I '.„l, \.

u.; . ;_,. , :,1.-' ..s_.i;LJ\..,o cS- ~ ..S.U' ;:,; ,..

~ \,;...

....:.__.\.!_.;I

~,I.A. ;:J;-U~\.:Ji,;

,., _,.b ._;- ':JI

";',,;..)', oj-_y,

(° ~„1 ~.JJ J,j_,(~

U~ ~

µi...-W> ..)_,I V-.' J \.: ~ o..:...i,J.) ::_)~~I~..>~ ;;., \ \; c.S->:- ,)

,

... „

rJ--1' ~ •.)/ »Dobr.otvor koji želi raj i božju nagradu, bijeljinski hanedan SalihAhmed-beg. Godina 1292 (1875/76). Pisao Vasfi.«

\..':, \ ~J~..:.......r.,; I ._j\..,.J~

~~~ ;.x.A_' ~_,.. (' ~ ~_,\, ~

U Bijeljini su, koliko je ooznato, postojala dva hana: jedan Krpića, a drugi Muradbegovića. Vid. H. Kreševljaković, Hanovi i karavan saraji, Sarajevo 1957, &tr. 109.

~ "' •, ~...r'}-' \ '\.)_,I .} \..'

.)$--0

~\..

~f~_,,r:.~~ ~~ 0.... i...;_.. ->'. .) ~ I ~ 3" .> 0,.: \..:- ~ . I . -'->

~ \r. I·~ I ~u W '\)-V\.u"' ..l>J)_,1 ..) _,.e..:.. U..)\ iJ_ .) I ~1· . \1 ~,;, . . „:A.:.-..l' UI

f'

:_,:,~I rj) .>\ ~ f ~..:! .:. ~'I}'": ~fa.->'. u~ . . ~-~ U \ ·. . . .). 1 ~ .:_.~I '-:""'"u

1295. NATPIS NA NIŠANU HADZI HAFIZ OSMANA

°G, I

,j.s.

'_J.~~

- .

OJ.:.~'-'.)..)..At:'.:. c'" IS..\ls-

W~\u..).;"}>·~~ '-:l-". >>_; •..1: . .;,.;; \s ;j} ,;..;.._I ~.J~ ~\.... ~ tS,/' ;.,~')~..,.-3 ,.).;,.).s >,.$,;:..._'...,..i...:.' ~ '>..)-.Y.~~.J.J)~.Jt.S.~.J i~. U~ ~ >-'!I../:> .Jo\& ..>_:if '--: ~, ;,\.:

"tYt5'>.:i''

uw:..s„\..J.f- oJ~' •.>.:'U.'.h

-i::_\.;: I\\

.f'":)'z::~ ~

d

»Mir Ahmed, sin Abdulkerlm-age, Doselivši ovamo iz Beograda, Za božje zadovoljstvo nije žalio sredstva Pa je zavještao trećinu svog imetka I ovu časnu džamiju U Aziziji podigao (oživio). 3. rebiul-ahir 1286.« (13. VII 1869)

Mir Ahmedova džamija po svom arhitektonskom rješenju sli6na je Aziziji džamiji u Orašju, ali je nešto manjih dimenzija. z.idana je od kamena i cigle, a portal joj je vrlo ukusno izrađen. I njezina unutrašnjost je slična Aziziji džamiji u Orašju. Mahfil džamije počiva na šest drvenih i;tu·bova sa izrezbarenim bazama. i kapitelima. Oko ove džamije nema nišana, 165

164

KORAJ Nalazi se u hrčanskom kraju, na podnožju planine Majevice, na putu Bijeljina-čelić-TUJZla. U blfaini sela, na lokalitetu Varoš postojalo je još u praistorijsko doba naselje koje je pripadalo vinčarskom kulwrnom krugu. U Koraju danas postoje tri džamije: Atik džamija, Člaršijska džamija i Kovačevića džamija, a tu se nalazila i medresa čija zgrada još i danas postoji. Uz Atik džamiju postoji groblje sa sve četiri njezine strane, ali najyeći dio nišana je bez natpisa. Na dva nlšana bez epitafa isklesane su puške i noževi. U groblju uz Atik džamiju sahranjeni su: Derviš, sin Zenunov, imam i Hafiz Sejid Zenunović. Natpisi na njihovim spomenicima glase:

,.)_,:uJ-1 i f..} I

u=.:-.,, .) . ) \ \. . \ v .> ~_,..'.l '..> ~ ~t\.l)I

'r~·„'

~ '--=-

r_,. ._,. .

~_;. _;. .i ->-:-

U' v~.:.,,........ ~ \...:.)' "\..U

'CI\.~'

1295. NATPIS NA NIŠANU DERVIŠ ZENUNA, IMAMA Na sasvim jednostavnom manjem; nišanu je isklesan običnim neshi pisrrnom.

na~pis

»Umrli i U'pokojeni i1mam Derviš, sin Zenunov. Neka je na njega božja mi.tost. Goddna 1295.« (1878/79)

1932. NATPIS NA NIŠANU HAFIZ SEJIDA ZENUNOVICA Na malom jednostavnom nišanu sa oblim turbanom naJazi se ovaj natpis na našem jeziku a pisan arapskim slovi1ma. »Merhum (umrli) Hafiz Sejid Zenunović, sin Osman-age. Fatiha. 1932. goddne.«

Hafiz Sejid Zenunović je poznat i kao autor jednog Mevluda (hvalospjeva Mwhamedu vjerovjesnHJiku. Njegov Mevlud je i štampan, a Zenunović je iza sebe u rukopisu ostavio i prevod Kur'ana. Urrnro je u 55. godini života.

166

Orašje

Kada su 1862. godine raseljavani Muslimani iz Srbije, Turs_ka je ove muJhadžire naselila na sj·everu Bosne od Bijeljine do Bosanske Kostajnice. Jedno od tako naseljenlih mjesta je i Orašje na Savi, gdje su se doselili uglavnom iseljenici iz Užica, a među ovima ih je bilo i iz Sapca i Beograda. Doseljenicima je država osim stambenih objekata podiza,la džamije i škole. AZIZIJA DŽAMIJA U ORAŠJU Smještena je u sredini naselja i prozvana Azizijom, jer je podignuta u ime tadašnjeg sultana Abdul-Aziza, a sagrađena je 1863. goddne. Građena je od dgle i kamena i spada među prostorno veće džamije u Bosni (unutrašnje dimenzije 16 X 16 m). Njezina masivna i zdepasta munara je solidno zdanje od kamena i~pod čije šerefe postoje dosta skromni stalaktiti. Trijem clžamije počiva na šest masivnih stubova zidamih od cigle i spojenih lukovima. U ovoj dižamiji se nalazi četrdeset manjih i većih ·čiraka. Na jednom od njih je zapis ,iz kojeg se vidi da je čimk uvakufio Aga-lbeg, doseljenik iz Beograda, u mjesecu redžebu 1285 (između 18. X i 16. XI 1868) godine. U AZiziji džamiji se čuva i jedan rukopis Kur'ana, što ga je, prema zapisu na posljednjoj stranici njegovoj, prepisao Lbrahim, sin Salihov, iz U:iJica. Prepis je dovvšen mjeseca ševala 1248 (između 2'6. I-23. II 1868) godine. Drugi primjemk Kur'ana zavještao je 1874. godine za Aziziju džamiju neki Nišlija, doseljenik iz Beograda. Rlukopisu nedostaje početak. U malom haremu s južne strane Azizije džamije sahranjeni su i sljedeći prvi doseljenlici Biogradlije: - Biogradlija Bajram-beg, sin AJbdulkerim-agin, urrnro 1285 (1869); - Biogradlija Radži Bekir efendija, sin Mustafin, 1287 (1870); - Kćerka (ime umrle oštećeno i nečitka) Btogradlije Ahmed Zaim bega, 1292 (1875); - Halida-hanuma, kći Kasim-begova, žena Biogradlije Bajram age, 1296 (1878); - Biogradlija hadži Ibrahim Edhem beg, sin Abdulkerimaigin, 1296 (1878). Nišani ovih Biogradlija su vrlo ukousno izrađeni od mramora.

167

'I Modrica

Gradačac

Naselje Modriča nalazi se na južnoj ivici Bosanske Posavine, na desnoj &trani rijeke Bosne i nJene pritoke Duse. Prv>i put se spominje 1323. godine pod imenom Modrič u župi Nenavište. Pod tursku vlas't je došla 1536. U :blizini Modriče su ruševine srednjovjekovnog grada Dobara. U Modriči postoje tri džamije sa groblj"ima, i to: - 'Srednja im Stara džamija, u čijem haremu ima tridesetak msana. Na jednom je uklesana samo hidžr. 1197 (1782/83) godina. To_ je ujedno najstariji da\i.rani '1flOmenik ·u Modriči. Ostali datirani nišani su novijeg vremena.

- Uz Osmanbegovu džamiju rani.i e se nalazilo i nekoliko desetina nadgrobnih spomenika, a među preostalim se ističu nišani Osmanpašića Hasan bega, gradačačkog hanedana, umro 1. rebiul-ahira 1315 (30. VIII 1897). Tu je sahranjena i Nura hanuma, kći Mahmud bega Gr.;i.daščevića, suprnga Mustafa Hajrudin bega Fadilpašića, iz Sarajeva, umrla u_petak 17. muharema 1344 (1925). Ovdje .ie i grob Beograđanina (Be1gradli) Muhamed efendije Alijagića, umro 1309 (1890) godine. - U haremu uz Hadži Ali begovu džamiju ima petnaestak nišana bez kakve naročite vrijednosti. U centru naselja, u blizlni hotela postojali su pod jednim krovom mekteb i jedno staro jednostavno turbe u kojem su po predanju sahranjeni neki derviši čija imena nisu poznata.

Između obronaka Trebave i Majevice smještena je pitamo bosanska naselje Gradačac. Gradačac sa okolinom došao je pod tursku vlasi 1463. godine, ali već 1464. god. hrvatsko-ugarski krnlj preotima Turcima veći dio sjevecl"nog i sjeverozapadnog dijela Bosne od kojih dijelova osniva Jajačko-Srebrenioku banovinu, u čiji sklop ulazi i. G;adačac.' Godin.e 1~12. bosanski sandžak Firu!l~beg osvaja grad Srebremk 1 svu SJeverno1stocDJU Bosnu, i tako pripaja Bosni i ove ,krajeve koji su se blizu pola stoljeća nalazili u sastavu Srebreničke ·banovine. Na području današnjeg Gradačca postojala je utvrda (grad) j.oš i u doba •bosanske samostalnosti. Otuda i ime Gradačac, kao i ime rječice Gradašnica, koja protiče kc!"oz Gradačac. Među najstarije izvore za Gradačac spadaju turski katastarski defteri iz 1533. i 1548. godine. U prvom defteru se spominje Gračačka nahuja (Gračac je stariji naziv za Gradačac), a u drugom m.ahija Nenavlšte, koje se po svemu sudeći, nalazilo na područj·u samog Gradačca. U Jednom ddkumentu iz 1634. god. stoji da Gradačac pripada gračaničkom kadiluku. To je ujedno i najs>tariji dokumenat u kojem se Gradačac izričito ~po­ mlnje. Pos,Jije Karlovačkog mira 1699. god. Gradačac dobiva na svojoj važnosti, jer se nalazi u pograničnoj zoni. Godine 1701. uspostavljen je u Gradačcu jedan odred od dvadeset konjanika sa agom na čelu. Iz ovog konjičkog odreda ubrzo, 1710. godine, nastaje kapetanija. Po osnivanju kapetani.ie počinje i brža 'izgradnja Gradačca, Pored utvrde i k':1'1a (kapija) podižu se i drugi objekti, razvijaju razni zanati i osnivaiu nove mahale. Iz izvještaja zastavnika Božića saznajemo da je 1785. god. u Gra·dačcu bilo 111 muslimanskih kuća. Polovinom XIX st. Gradačac već ima oko 350 ku1ća, ,četrdesetak du{:ana, dva hana, dvije medrese, .četiri ?žamije i nekoliko mekteba. Naselj.e tada ima sliedećih sedam mahala: Svirac, Č:aDšija, Kal'a, Bukva, Bagdale, Ciganluk i Srpfka varoš. . Osobito velikih zaslwga u iz.gradnji Gradačca imali su gradačačk1 kapetani Gradaščevići: Osman-kapetan, Murat-.kapetan, a naročito Husoin-kapetan »Zmaj od Bosne«.

li

Litera•tura o Gradačcu: H. Kreševljaković, Stari bosanski gradovi, Naše starine I, 1953; lsti Kapetanije Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1954. - Muhamed Hadžij.ahić - Teufiik Tmamov1ć, Gradačac i okolina - Naort za

m()nog ra.fiju, Grada1čac 1960. - Hamdija Kre.ševljako,vić, Husein kapetan Gradaščević Zmaj od Bosne, 8uraij.evo 1931; Lsti Gradačac u prošLosti, Gla s s1olbode X 1953, br. 351-356. - Mahmut Traljić, Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života Muslimana u Gradačcu, Gradačac 1,974, 1

1

Džamija

u Orašju

169

SULTAN MEHMED HANOVA DZAMIJA U Gradačcu je, po svoj prilici, prva džamija podignrnta u tvrđavi. To se dade zaključiti i na osnov>u jedne bilješke iz 1123 (1711) godine. U bilješci se kaže da je sultan Mehmed hanova džamija u tvrđavi Gradačac dobila gedik timar u nekom selu u nahiji Soko u gračaničlmm kadilwku. Tu se spominje i tadašnji hatib ove džamije Mehmed halifa. Nakon njegove smrti dužnost hatiba je preuzeo Hasan halifa 13 zilkade 113'9 (2. VII 1727). Džamlija u tvrđavi postojala je i 1218 (1803/804), •koje godine se kao imam džamije spominje neki Husein, sin Mustafin. Sultan Mehmed hanova dfam•ija u tvrđavi porušena je vjerovatno prilikom uređenja grada i kule od strane Husein-kapetana Gradaščevića kada je Husein-kapetan u naknadu za tu džamiju podigao sv.oju džamiju 1826. godine. SVIRAČKA

DZAMIJA

Ova džamija, poznata po predjelu ili mahali kao Svirni'ka, locirana je na jugoistočnoj periferiji grada u jednoj strani, dma kamenu munaru, a unutrašnji prostor džamije iznosi 8,65 X 12,50 m. Džamija je doživjela više opravlki, što se vidi i po njezinom interijeru, 'koji je novij[, drven i dosta jedilostavan sa malo re;;barije. Kada je prvobitno saJgrađena Sviračka džamija, i ko je njezin oSIIlivač, za sada nemamo pouzdanih podataka. Pretpostavlja se da ju je podigao neko od članova porodice Gradaščevića li da je to bilo prije nego što je Osman-kapetan podigao u Svircu jednu medresu. Da je već u vrijeme Osman-kapetana postojala na tom mjestu džamija, slijedi iz toga što Osman-kapetan podiže tu medresu, dok je u isto vrijeme u Gračanici dao izig«aditi džamiju i medresu. Logična bi bilo da u svom rodnom mjestu podigne i džamiju, da ona već tu odrnnij e nije postojala. Tome u prilog ide i činjenica da je Osman-kapetanov sin hadži Bekir beg dao temeljito obnoviti upravo Sviračku džamiju. Radži Bekir beg je umro 1262 (1845), sahranjen je u haremu uz Sviračku džamiju. Prema izloženom, Sviračka džam1ija bi ,mogl1a, pored one u tvrđavi, biti. naj·štarija džamija u Grndačcu. O obnovi Svirac džamije u godini 1874. sačuvao nam se sljedeći kronogram.

»N~jbolja mjesta n.a zemlji su džamije. Ova časna džamija je građena bc;z!om dobrotom 1 pomoći u 1291 (1874/75) godini, a podigoše je sta~ov:i1c1 maha!e Sv1rac bez pomoći drugih mahala. Sretni li su gradi-

telJI, Jer, kao sto Je. rekao naš vjerovjesnik, neka je na njeg božji bJagoslov, »Ko SaJgrad1 mesdžid, njemu će Alah u raju sagraditi dvorac. Ovaj tarih pisao je. Sadi_k, sin Kasimov ... (ovdje nekoliko rijeOi nečitka). Pisac moli one kOJI procitaJu ovaj tekst da ga se sjete sa .>-A-' _.; .:..~_,,,' ~

,

U>__;./\;.) r=~\ o~}~~ ~.Y. i.J-•.,:,:, y I......:..-.\!.:. I ~. '-'_,i_,' ._s- 4

. '~ -. ~

-

.J

:.o_,.._. J»'

v~

\

\ .>

.

.r

•.. ,·,

"uu..:;>

. \ ' ("'

.> ~ ~

~~~ ,:.~,:,1 -..\;.1 ~_y; '-:;.A:'-4

G-_4')_,'5°~~ t:~ j;; '-'.>.:> I\.'..

HU'sejnijina džamija

-

t' ~ ~ _, ':' y I~ .\!.O' ~ ~ ~ '..> '~

..:/-!' \..:. . \.i _,_T'-A „;,,,,} ~ '

,„~,,,..

U"-'~~'->~ u~ ~' . u.Mo'../ w'_;..,._,... -· . ~fa ~~ ~.)„:_,,\

~~~~\-:.~~~ ~"'""-> J.' r:..\:.s\' \.Y"J.1 ~.)~d~.)~I . ~\..;.__ji u~_,,.,

t:->'~~~ „

„„ '" 1'

.

mu1d Džemalu1din.«

U dvorište Rusejnije džamije naknadno su preneseni nišani iz groblja koje se nalazilo ispod džamije, a teren je sada pretvoren u parkov,nu J~Dvršinu. Preneseni datirani s.pomen ici označavali su grobove: - Mehmed kapetana, sina Osman kapetana iz Gradačca, umro 1169 (1755/56); . - Radži Mustafe, sina Mehmed kapetanova, 1218 (1803/804). Njei.:ov u2lglavni nišan ima tunban poput janjičarskih turbana; - Rasan-age, sina Osman-agina, 1286 (1869); Radži Akifa, sina Mustafina, zilhidže 1289 (1872); Caršimamovića Husein efendije, sina Radži Rasanova, 1289 (1872); 1

GROBLJE UZ HUSEJNIJU DZAMIJU U dvorištu Rusein-kapetanove džamije odranije je locirano svega devet nadgrobnih sp1omeni1ka, među koj~ma ·dva manja nišana nem:aju natpisa, dok je ostalih sedam sa natpisima. N edatirani nišani manjlih su diffienzija, sa turbanima, sa isklesanim malim puškama i ena,mlu·cima. Najstariji datirani nišan potječe iz 1854, a najmlađi je datiran sa 1918. godinom. 178

179

' I

" Husein~beg Jašarevića,

1290 (1873); Hadži Ali efendijina sina Ali-Riza-a, 1291 (1874); Ali Riza, si11 Mehmed Nurije, unuk Hadži Ali efendije, umro 1293 (1876). 1272. NATPIS NA NIŠANU ŠEJHA HADZI HASAN EFENDIJE, MUDERISA Nadgrobni spomenik na kome se nalazi ovaj natpis sitwiran je ispod Husejnije džamije na prostoru koji je pre•tvoren u parkovnu površinu, a na kojem se ranije nalazilo gore spomenuto ekshumiraruo groblje. Uzglavni nišan ima obični turban, a sa jedne strane nišana je sljedeći epitaf. Pismo: ob1ični neSh. »On (Bog) je vječan. Ja sam juče bio kao i ti, a su,tra ćeš ti bi ti ono što sam ja danas, pa I crpite pouku pametni. Umrli i upokoje\li Šejh t3 i muderis hadži Hasan efendija. Godina 1272.« (1855/56)

':-1'

~ ~

U_,(; Ji..;:. ...,..... I .:...:..S-

Hadži Hasan efendija se prezi vao Miuslirodom iz Rašljeva kod Tuzle. Bio je muderis Murat kapetanove medrese. U narodu se 1 i::\.,I I U"J JJ. _, ~ \ .) I_, i danas pripovijeda da je Hadži Hasan bio vi• I\~\ .' I · dovit čovjek. Po njemu se nazivala i jedna če­ c..S~...,....... sma zvana Hadži efendijina voda«, a nalazilr-i se u blizini Husejnije dfamije. Spomenutu Hadži efendij,inu česmu obnovio 1282. go.'(!ine neki Ahmed Beograđanin, kako se to vidi iz 'sljedećeg natpisa.

r,,...,_,.).I ... ~~,.J~· ~ ~\_; .....

mov>ić,

,,;.:.u

-

1282. NATPLS NA HADZI HASAN EFENDIJINOJ Č:ElSMI TE!ks~ ov>ng natpisa priopćio mi je Abidaga Arnautalić, a ploče na kojoj je bio isklesan danas više nema. »Pir Ahmed, sin Abdulkerim age, koji je došao (doselio) iz Beograda i umro u Gradačcu (Kali), oživio je ovu česmu, mjeseca rebiul-ahira 1282.« (24. VIII-21. IX 1865)

f Nišan Bileli Mahmud-bega, sina Osman-kapetana uz Husejnijinu džamiju

180

. '>!' .......

"

..

~_,.>·~-"\.i' 'j..

~'"'" _,.

.)1~1,_~,; ~~ L_~U.~~ ~ l.:;!J"'-!,' ~;, \,\;t.~\;) Y1 .)., ,_. ,_,_:_,. v I ci\...

,} ...

U:')~~\.;,~\..,.

Kadič

kao epigrafičar,

»I ranije je ovdje postojala Ahmed-pašina džamija, Koja je oronula i bila skbona padu, Zalaganjem džematli~a i kadije, koji uložiše sredstva, Sagrađena je ova lijepa i čvrsta džamija. U godini njez'ina dovršetka Enverija izreče kronogram.: Ovo je sastajalište dobrih i pobožnih ljudi. Godina 1332.« (1914) 185

U spomenutoj Zbirci uz prepis je poslovima izgradnje džamije rukovodio san-efendija.

ovog

natpisa kaže se da Radži Rafiz Ra-

GROBLJE UZ čARŠIJSKU DZAMIJU

Hadžiefendić

Uz džamiju je manje groblje u kojem najstariji datirani nišan potječe iz 1178 (1764) godine. 1178. NATPIS NA NIŠANU ABDULATIF EFENDIJE, SINA MUSTAFINA Uzgl1avni nišan sa turbanom, na kome je isklesan ovaj na~pis, visok je 1,35 sa osnovicom 17 X 23 om. Natpis je •ispisan u neobično lijepom dželi-nesh pismu •i smješten u deset redaka rastavljenih tankim linijama. Iznad natpisa .i e lijep biljni ornament, a sitni cvjetići se nalaze ukomponirani i između pojedinih riječi u samom tekstu natpisa. Grob je omeđen santračem.

_,I>

.),,.,JA;... '-".>..o ,:,_,:, \j. ~:..)O~UJ"""\ .\,. 'I ' • •

J4. i..r. ~·..,..... I \\11\

Ahmed-pa§'.na džamija u

Gračanici

»Ru (Alah). Ja sam mb sa brojnim grijesima, pa molim oprost od onog kcji mnogo prašta. Bože uroni me 'll more Tvoje milosti, o Milostivi. časni ka:d'ija i hanedan, iz Maglaja, Abdulatif efendija, sin Mustafe. Godina 1178.« (1764/65) U ovom groblju sahranjene su još i sljedeće ·osobe: - Radži Meluned-aga, sin Radži Mustafe· age, umro 1206 (1791); - Dervišbegović Mehmed•beg, 1228 (1813); - Radži Derviš efendija, sin Ibra:him efendije 1282 (1865); - Aiša S·idika hanuma, kći Mustafa efendije, tabor-imama kadiluka Gračanice, umrla rebiul-ahira 1290 (između 29. V i 26. VI 1873.) godine; 187

I

- Safija, kći Rustem-begova, umrla korcem ramazana 1290 (1873) godine; - Radži Mustafa, umro u·muharnmu 1294 (16. I-14. II ~877) godine;

\ ~ ;_, '.> ~ ~

v.s r,,.._,. .

~''..t:' ..s.»:'~ ...s..i'-~r'

- Ruždić Rašid-aga, 1323 (1905). U ovom groblju .'.e sahranjen i neki kadija Mačković (Hirizade, umro u XVIII st., ali je tekst natpisa stradao od atmosferalija pa zato mjestimično nečitak.

»Božjom voljo m .potekla .le ova voda u :ovnm gradu, plemeniti kapetan l\fornt-beg za dwšu svoga oca ... umrlog Osman~kapetana Sagrndi ovu česmu u ovoj mahali, neka ie za njihovu dušu rahmet. Godina 1223.« (1808/809) 1

Tu je i grob bdije Šiljića Radži Rasana, ali je godina natipirn nečitka.

Ostali datirani nišani novijeg vremena.

ovo~;

groblja su iz

(oštećeno)

PERVANE ILI

TRAPANIĆ

DZAMIJA

1223. NATPIS NA CESMI MURAT-KAPETANA U podzidu dvorišta Ahmed pašine džamije postojala je ranije česma od koje se sačuvala kamena ploča (veličine 85 X 45 cm) sa ovim natpisom. Tekst natpisa mjestimično oštećen. Pismo: obični nesh.

Idući iz centra naselrja prema Drafn·ićima nalazi se dižamija zvana Pervane ili Trapanićka. Ova džamija je sasvim jednostavna građevina sa drvenom mu·n:arom. Prema jednoj bilješci datiranoj sa 1226 (1811) god., Pervane džamiju je podigao muderis Radži Ralil efendija u XVIII stoljeću. Međutim, mnogo je vjerojatnije da je Rali! efendija samo obnovio ovu džamiju i uz DJju smjestio svoju biblioteku.

BIBLIOTEKA RADŽI RALIL EFENDIJE Biblioteka spomenutog vakifa bila je smještena u Pervane džamiji. Sadržavala je veći fond knjiga, koje je muderis Radži Ral'll efendija s velikom ljubavi sakupljao i zavještao kao zasebni vakuf. Iz bilježaka na rukopisima ove biblioteke saznajemo da je Radži Rali! efendija rodom iz Gračanice, sin Ahmedov, unuk Sulejmanov. Pripadao je ulemanskom staležu, a 1756. god. bio je pisar u mehkemi u Beogradu. Godine 1758. išao je na hodofašće u Meku i na nwtu u haremu Umejevićke džamije u Damasku kunio je kniiga. Njegove knjige iz raznih područja nauke proviđene su njegovim pečatom. Nekoliko rukopisa ove biblioteke danas se nalaze u Gazi Rusrev-begovoi biblioteci u Sarajevu, Posebni članak o ovoj b'iblioteci napisao je H. Mehmed Randžić, pod naslovom Biblioteka H. Halil efendi.ie u Gračanici, Kalendar Gajret 1941, str. 194-197. OSMAN-KAPETANOVA MEDRESA

•_,..,,;. >'. ~..)} _,'

u\,.) u.>'-:- ,s.. \... _,.• .U-. \ .

~~.)~~~'_rJ_,\ r_,.(.u'..)~ 188

I danas u Gračanici postoji zgrada medrese iz 1889. godine. Na tom mjestu je prvobitnu medresu podigao 1800. godine Osman-kapetan, otac poznatog Rusein-kapetana Gradaščevića. Navodno je Osman-ikapetanova građevina po svom rješenju bila sHčna današnjoj zgradi medrese 'iz 1889. godine. 189

Osim Osman-kapetanove medrese, u Gračanici je postojala i medresa koju je sagradio Murat-kapetan, sin Osman-kapetana, koji bijaše kapetan gradačačke tvrđave od 1814-1821. On je u Gračanicu doveo i jedan vodovod.

Banja Luka

ŠARENA ILI MEJDANSKA DŽAMIJA Ova džamija poznata je među mještanima kao Mejdan džedid džarni;a, a ime je dobila po tome što je raniju građevinu nepoznate godtlne porušila voda, pa 'je nedaleko od nje sagrađena današnja džamija. To je jednostavna građevina sa ·drvenom munarom i ponutricom. U haremu ove džamije ima dvadesetak nišana, a pored ostalih novijih spomenika, datirani su i sljedeći n·išani: - Mustafa-age Kalajdžića, umrlo g. 1282 (1865) i - Mustafa-age Širbegovića, sina Ahmedagina, um. 1290 (1875). Ranije se u Gračanici nalazilo jedanaest džamija, od kojih danas postoji još samo njih pet. Osim Ahmed-µašine i Šarene (Džedid) džamije, koje smo već opisali, postoje još i sljedeće džamije: - Hadž i Džaferova ili Lipa džarrnij a, - Džaimija Go.iisalići, koia se nalazi na pu•tu za Drafni·če, a poznata je Još i pod imenom Srednja džamija, i - ćiriš džamija. Poru1šene i nestale su sJ,jedeće džamije: - Pervane i.li Traoanićka džamija, uz koju· se, kako smo vidjeli, nalazila Biblioteka Radži Ralil efendije. - Džamija u Drafnićima, na krajnjoj sjeveroistočnoj strani naselja. - Paša-zađe džamij1a u Podstrani. - Olovija džamija, - Ridajet ili Pekmezna džamija. Nalazila se preko puta veterinarske stanice i - Potočka džamija. U '1roblju uz ovu džamiju sačuvan je i jedan nišan iz čijeg se enitafa vidi da označuje grob nekog Radži Ebu-Bekir efendije, sina Ali efendije, rodom iz Istanbula, a umrlog u Gračanici. Godina .nije oz.načena. 1

MULA DEDIN MEZAR Nedaleko od čarši,j1ske džamiie nalazi se jedan grob ograđen posebnom drvenom ogradom, a mještani ga nazivaju Mula Dedin mezar. Za ovog Mula Dedu sačuvana tradicija kaže da je savremenik Aj,vaz-dede iz Prusca i nekog Musa-dede iz Banialuke. Uzglavni nišan njegov izrađen je od zelenkaste sedre, visok je 1 m i sa turbanom u gužve. Spomenik nema natoisa. Na niegov grob je svijet donosio novac, zrnastu hranu i dr. Na putu iz Gračanice prema Gornjoj Orahovici, u Cekanovićima, nalazi se jedno staro turbe.

190

Banja Luka se smjestila s obje strane rijeke Vrbas. Područje Banja Luke bilo je naseljeno još od doba Rimljana. Njezina utvrda i pod njim tngovište prvi put se pod imenom Banja Luka spominju 1494. godine, smješteni su bili u današnjem Gornjem Šeheru. Na tom mj'estu počinje i razvoj Banja Luke pod turskom upravom, a koja je potpala pod tursku vlast 1528. godine. Negdje odmah po osvojenju sagrađena je u Banja Luci džamija na ime sultana Sulejmana I (1520-1566), nazvana Runkarijom ili Carevom džamijom, a nalazila se u gornjošeherskoj čaršij'i. Tu j'e, dakle, nastala prvo mushmansko naselje (mahala). Jači zamah u svom razvoju Banja Luka je doživjela početkom druge polovine XVI stoljeća, kada ona postaje središtem Bosanskog sandžaka, odnosno kada je Sofi Mehmed1Paša 1553. godine prenio sj'edište sandžaka iz Sarajeva u Banja Luku. On je u Gornjem Šeheru podigao svoju clžamiju i brojne druge privredne objekte, o čemu se sačuvala i ,njegova vakufnama, datirana početkom safera 962, odnosno krajem decembra 1554. godine. Svoj puni procvat šeher Banja Luka doživljava devedesetih godina XVI stoljeća, kada Ferhad-paša Sokolović u Donjem Šeheru, pored poznate Ferhadije džamije, podiže brojne privredne i druge objekte. U Ferhad-pašino vrijeme je bosanski sandžak podignut na rang beglerbegluka, pa je, prema tome, Ferhad-paša posljednji bosanski sandžakbeg (1574-1580) i prvi beglerbeg Bosne (1580-1588). U razdoblju od XVI do početka XVIII stoljeća u Banja Luci se ra„vilo najmarnje 36 rnikroregiona (mahala) sa isto toliko džamija i brojnih drugih javnih objekata, pa j'e tako Banja Luka 'imala svojevremeno: pet medresa, više mekteba, tri hamama, musalu, karavan-saraj i dr. U brojnim ratovima, požarima, poplavama i drugim pošastima, koji su snala"ili Banja Luku, nestali su i brojni vrijedni objekti, tako da se »V'eĆ na ,početku XIX stoljeća grad nije mogao prepomati u odnoSIU na nekadašnje naselje.« 191

I

Epigrafski materijal u Banja Luci, iako malobrojno sačuvan, ipak ukazuje ·n a nekoliko važn1ih činjenica u ,uribanom i ku1turnom razvoju Banja Luke. Pored toga što nam taj materijal pruža podatke o nastanku objekata, pojedini kronogrami, naročito oni u pjesmi, otkrivaju naim i,mena brojnih ličnosti. Prije sve.ga tu nal azimo imena n e,kolicine naših pjesnika koj'i su pjevali na orijentalnim jezicima, a u Banja liuci se sačuvalo natpisa kako na arapskom tako i na turskom i perzijskom jeziku. Tu se susrećemo sa pjesnikom Sipahijom, autopom kron„~ 1 1240.

KRONOGRAM

o

OBNOVI SULTAN SULEJMANOVE D2AMIJE

Tekst ovog kronograma ispisan je na papiru nalijepljenom na dasku, veličine 46 X 65 cm, koja se nalazila u Carevoj (Sulejm&niji) džamiji. fismo: lijep i mjestimično vokaliziran nesh. »Časni

gospodin, V'iSokog položaja, popu-

larni ·paša,

Poznati Siri Selim-paša, ,plemenitih oso-

- i.:.M "\..!, ~ r li.;ix.·c.>..,..c. r1:?

rl:..\.!.~ ~ .;_,.. ,~· ,..~ ,~'„

bina,

Sa

srećom

je obnovio (tamir) Sultan Sulej-

manovu dža1miju, Taj ,poznavalac zakona, imenjak rije,

časnog

Si-

U iskrenosti je poput Sidika (Ebu"Bekra), u pravednosti sliči Faruku (halifi Omeru), a ima stid Osmana ~trećeg halife), Učen ie poput Hajdara (Alije) i dabroželitelj puku i odličnicima. Neka ga Bog poživi i nek bude vesela srca, A njegovi ,neprijatelji neka budu un'išteni. U jednoj misri napi1sah -kronogra.m, Nazife, Novu dfami•.iu napravi (obnovi) hvaljeni Seli,m-paša.« (1240

=

('!-u...- ~;.\... u._}1 ._;,,__ r. w \.. \ li_, „:. \.tl,. \ J

.~

"'

»Džamija Gazi sultan Surejmana, neka mu je mjesto u raju i neka je na njeg milost (Božja). Keteba (kaligrafski 'U!Zora.k). Pisao Šerif Siri Selim-paša el-Evrenlosi. 17. rebiul-ahira 1241.« (29. XI 1825) Uz Carevu džamiju nije bilo groblja. O Carevoj dža.mi1ji vidi i: A. starine I, 1953, str. 93-94.

Bejtić,

Banjaluka pod turskom vladavinom, Naše

~.si.'µ:~ i: uu-L- ,:, lll'...

rlZ..:.,_.i~· ~-:,.- ~j. re;.,~,

' ·~' j\..::.l~c}.'J~' :~, .)\~;.'~t:r;

r~ 1~ °i:t/'» '°:f-~ o~\.)~~.1S'~1

1824/25)

U kronogramu godina obnove džamije izražena je samo u ebdžedu, pa zbrajanjem brojne vrijednosti slova posljednjeg stiha dobivamo hidžr. 1240, odnosno 1824/25. godinu n. e„ a koje godine je upravo bio namjesnik u Bosni Evrenos-zade Šerif Siri Selim-paša (od 28. XI 1822. do 12. V 1826). Siri Selim-paša je podigao i jedan mekteb u Travniku, o toj gradnji također postoji kronogram. 1241.

KALIGRAF1SKI ZAPIS

S~RI

SELIM-PAŠE

I ovaj kaligrafski zapis nalazio se u Carevoj (Sulejmaniji) džamiji. Centra ln'i tekst sa imenam sultana Sulejmana veoma lijepo izveden u obliku tugre. Ispod toga u lijevom uglu sitnim slovima potpis Siri Selim->Jl \,,..)'„

.

»Utječem se Allahu. Zaista bogomolje grade (posjećuju) oru koji vjeuju Allaha, mdrl(ji dan, obavljaju momvu i dije"e zekat, a ne boje se nikoga osim A1laJha. Božij[ vjerovjesnik je rekao: Zajedničko obavljanje mofitve je dvadeset ; sedam puta bolje nego dbavljarrje pojedinačno. Bogomolje pripadaju samo Allahu, pa ne klanjajte se nikome drugom osim Allahu. Neka je na vas mir i spas, uniđite u raj u kojem ćete ostati vječno. Godina obnove 1196. i 1356.« (1781/2. i 1937. god.) Ova džam~ja Ie među mještanima poznata još i kao Jama džamija. Uz Mehmed-pašinu džamiju postoji prostranije groblje u kojem, pored i2vjesnog broja ~pomenika novijeg vremena, ima i nekoliko star.ih nišana sa većim saJJkofazima, ali su svi bez natpisa. Rađeni su od sedrastog kamena i situirani pred ulazom u džamiju. Biografski podaci o Sofi Mehmed-paši su dosta. oskudni. Poznato je da je on prenio stolicu bosanskog sandžaka iz Sarajeva u Banja Luku, a iz vakufname ·njegove jasno se vidi da je on 1554/55. godine bio namjesnik (miri-liva) sa sjedištem u Banja Luci. Na osnovu imena njegova oca, kojem je ime .Nbdul-Muin, neki istoričari zaključuju da je renegat. I njegovo porijeklo još nije jasno, pa dok ga izvjesni istoričari smatraju na:šim fovjekom, dotle ima mišljenja da je Bwgarin. I u samoj zakladnici se izričito kaže da je Mehmed-paša ostavio svoje brojne zadužbine u više gradova Osmanlijskog Carstva. Tako se zna da postoji njegova džamija i medresa u Carigradu, zatim njegovi broj·ni ob.)ekti su se nalaczili u Sofiji, podigao je i jedan mekteb u Sarajevu u Kekeld •Sinanovoj mahali i drugim miestima. Od svih objekata koje je ovaj vakif pod~gao u Ba:nja Luci ostala je jedi!Il'o njegova džamija, i to, kako smo vidjeli, i ova u dosta izmijenjenom obliku. l

w1~·~· .

~\1.~,,t-->t"-' ~ U:?.>

t::-"'.

.

~' -~~

FERHADIJA DZAMIJA Do osamdesetih godina XVI .stoljeća nastalo je desetak mahala sa džamijama u Gornjem Šeheru, a Donji Šeher se ramij1a u značajan grad za vrijeme Femad-paše Sokolovića, posljednjeg bosanskog sa:ndžaklbega i prvog beglerbega (1574-1588).

rt.::Y. ~ t.S..J,,,'~~ 11..

1

r~ ~ .).J~ ._šs\.?.~_, ,:. \~o~

196

.J

Ferhad-paša je, prema tome, osnivač današnje savremene Banja Luke. On je tu na prostoru između potoka CJJkvene i Vrbasa i~radio svoju poznatu džamiju FerhacHju, zatim mekteb, tul'be, hamam, vodovod, karavan-saraj, žitnice (ambar), most na V!1basu, most na Crkvini. Uz to je podigao oko dvije stotine dućana, mlin na V:nbasu sa tri kola te dvor za bosanskog beglerbega, .kaldrmisao put kojim veže Gomji sa Donjim šeherom. Nadalje ·svojom zakladnicom (vakufnamom) ·od januara 1587. god., u kojoj su ·spomenuti svi navedeni objekti koje je IO'Vaj dobro~vor već ;podigao, on određuje da se osiguraju dalja sredstva .za .podizarnje bezista:na (robne kuće), visoke škole (medrese), da se karavan"saraj pokrtje olovom, zaUm da se ispod mosta na V!'basu stave zidani kameni stubovi, da se izgradi musafirhana poput Husrev~begiove.

197

Prema tome se Donji Seher razvio u veći privredni i kulturni centar u doba Ferhad-paši·no. Izgrad.nja Ferhadije džamije dovršena je, prema natpisu nad njenim ulazom, godine 1579. Arhitektonska .koncepcija ove džamije razlikuje se od sličnih objekata tog doba. Evo šta o tome piše arhitekta Džemal Celić: »Prostorruo rješenje Ferhadije je potpuno specifično i među poznatim džamijama iste epohe jedva da bi joj bilo gdje našli sličnu. Centralni kvadratični rprostor natkriven kuipolom, koji se u poclwnom smjeru produžuje u prostor mihraba natkriven rpolukupolom, ne bi bio neobičaJn za veće osmanske dža.rnije; nenbična su, međutim, ·bočna proširen1ja sa svojem osebuj.nim načinom presvođenja nekom vrstom ukršteno1g bačva­ stog polusvoda. Neuobičajen je i način asimetričnog postavljanja mahfila (unutarmje galerije), čime je, unutar simetričnog prostora .pr;bližno jednake du1jine i širLne (12,10/12/60 m), naglašen položaj kamene minbere (propiovj'edaonice), dok je kjurs (katedra za povremena predavanja) dobio, u sličnoj prostornoj postavi, intimne odnose. Interesantna je i sasvim neobična postava dvaju Slterpeništa za izlaz na mahfil.« (Dž. Celić, Spomenici kulture, Ferhadija, Banjaluka 1968) Analiza stila Ferhadije dovodi do zaključka, da je organizator i rukovodilac posla bio dobavljen iz Carigrada, 'iz Mimar SinanJove škole. Ferhadija je više puta oštećivana i popravljana. Jače je oštećena bombardiranjem u toku drugog svjetskog rata, a njenu munaru do šerefe sruš;o je katastrofalni zemljotres 27. oktobra 1969 god. Uslied tih mnogih opravaka stradale su i unutarnje prvobitne slikane dekoracije. Nako·n zemljo•tresa .i'e džamija potpuno sanira.na i oslikana. Ferhadija džamija sa šadrvanom, tuiibetimo i sahat~kulom i danas predstavljaju najljepše spomenike arhitekture turokog nerioda u Banja Luci.

987. NATPIS NA FERHADIJI DŽAMIJI Ovaj natpis u stihovima, na turskom jeziku, isklesan .i e na kameno.j 65 X 85 cm, uzidanoj nad glavnim ulazom u džamiju. Natpis je smješten u šest elipsastih polja oivičenih lijepim geometrijskim orname·ntima i arabeskama. Tekst nat1uisa mjestim1 ično vokalizirain. Pismo: lijep neSh. ploči, veličine

1

· Ferhadija džamija

Izdanja: Asirrn Muift1ć, Mosche und Stiftung Ferhad paša's in Bamja Luka, Letpz1g 1941, str. 1-2 (!prepis i prevod); A. Bejtić, Banja Luka pod turskom vladavinom, Naše sta,rine I, 1953, str. 100 ~prepis i prevod); M. Mujezinoviić, Turski natpisi XVI vijeka iz nekoliko mjesta Bosne i Hercegovine, Prilozi, III-IV, 1953, str. 476-477 (faksirrntl, pr~pis i prevod); Ekrem Hakki Ayverdi, Yugostavyada Tiirk Abtdalari ve vakiflari, Tiirk tarih kurumu, Anlkara 1957, str. 65 (prepis); Dž. Celić, Banja Luka (fak1simH i ,prevod).

199

»Kada se završi moHtva, raziđite se rpo zemlji traž&ći Božje b"agodati i mnogo spominjite Allaha, da bi bili spaseni« (Kur'an sura 62, aje 10). šADRV AN U DVORIŠTU FERHADIJE U dvorištu pred ulazom u džamiju naJazi se šadrvan od crvenog mramora. Podignut je istodobno kada i džamija. Voda iz ovog šadrvana teče iz dvanaest naokolo poredanih lula. Ranije je kameni bazen bio natkriven kupolastJim drvenim paviljonom sa šest drvenih stubova i sa kaligrafskim dekmacijama, a koji paviljon je propao prije dvadesetak godina. Ferhad-'])aša je za svoj šadrvan i hamam doveo vodu čak sa vrela Pavlovca, looji vodovod je bio u upotrebi sve do izgradnje modernog vodovoda u Banja Luci, 1907. godine. U sklopu džamije Ferhadije nalazi se i lijepa česma na desnom vanjskom uglu dvorišta d'žamije. SAHAT-KULA KOD FERHADIJE U neposrednoj blizini Ferhadije postoji sahat-kula za koju nije posve sigurno da li ju ie podigao Ferhad-paša, jer se ona ne spominje u njegovoj zakladni ci. O sahat-'kuli opširnije vid. A. Bejtić, Ba,nja Luka pod turskom vladavinom, Naše starine I, 1953, str. 103 i H. Kreševiljaković, Sahat-kule u Bosni i Hercegovini, Naše starine IV, 1957, str. 20. TURBETA UZ FERHADIJU DZAMIJU

»Ovu velebnu bogomolju podiže u ime Allaha, Dobrotvor Ferhad•beg, pomagač vjernika, Žednim .mačem uklesa u mram.or svoje jumačko fone, Sa ratnim imetkom podiže dobro taj od21brani muž. Sipahi prU,pjevši građevini reče j'Dj kronogram: U ime Allaha sagrađena je ovo mjesto za vjernike.« (987 = 1579/80) Hidžr. 987. godina, kao godina gradnJe džamije, sadržana je u brojnoj vrijednosti slova kronostiha, a oc1govara 1579/80. god. n. Kao autor ovog stilski veoma uspjelng i umjetnički izvedenog natpisa, u pretposljednjem stihu, javlja se Sipahi, o rkojem dajemo više podataka u Popisu epigrafičara uz ovu :?Jbirku natpisa. Neposredno ispod ove natroisne ploče ispisan je mastilom na kamenu sljedeći tekst:

e.

200

U dV'Orištu džamije nalaze se tri mauzoleja (turbeta), ali ·ni ma jednom od nFh nema natpisa kao ni nad grobovima u samim objektima. Desno od džamije, kod munare, jeste turbe Ferhad-paše, osnivača džamije, čij 1i posmrtni ostaci su ovamo preneseni iz Budima nakon njegove smrti 1590. godine. To je lijepo obrađen primjerak k2iffienog turbeta zatvorenog tipa, osmougaonog tlocrta, natkrivenog kupolom. Uz grob Ferhad-pašin je i drugi grob označen drvenim sarkofagom gdje je, prema jec1noj predaji, sahranjen Ferhad-pašin sin, dok prema drugoj verziji označuje grob Ferhad-pašinog unuka. Ferhad-,pašino turbe se snominie i u njegovoj vakufnami, gdje se dvojica turbedara koji će čuvati i održavati turbe. Po tome se pretpostavlja da je turbe Ferhad-pašino podignuta rukom samog graditelja džamije. predviđaju

201

I Ferhad-paša je član velike poznate porodice Sokolovića iz isto&J.e Bosne, koja je davala pečat svome vremenu. Njegovo srodstvo sa velikim vezirom Mehmed-;pašom Sokolovićem nije sasvim jasno. Na osnovu podataJka iz Fermenu je bosan:ski sandžak dobio viši stepen, pa Ferhad-pašu od 1588. god. nafazimo kao beglerbega bosanskog saai.džaka. Posljednje dvije godine života •bio je na dužnosti Budirnskog vezira, gclje je mučki ubijen i njegovi posmr!Jni ostaci su preneseni u Banja Luku u njegov mauzolej kraj Ferhadije. Sa desne strane ulaza u džarnijsko dvorište nalazi se slično turbe, ali nešto slabije izvedbe i manje od Ferhad-pašina, u ko:em su također dva sarkofaga, a legenda ih pripisuje dvojici Ferhad-pašinili bajrakdara. Lijevo od džamije je osrnowgaono turbe zidana od kamena sa običnim drvenim krovom natJkrive.nim ćeremitom. U njemu, prema predaji, počiva neka žena po 'imenu Safickaduna, vjerovatrro Ferhad-jpašina unwka. Ovo turbe, po arhitektonskim kvalitetima, jeste djelo domaćih majstora. Detaljan opis sa mjerama ovih turbeta vidi: A. Bejtić, Banjaluka pod turskom vladavinom, Naše stal'ine I, 1953, str. 101-102.

GROBLJE UZ FERHADIJU U groblju, smještenom od strane mihrnba džamije, postoj,i veći broj nadgrobnih cpornenika. Ferhad-paša u •svojoj zakladnici određuje da jedan službenik džamij•e ·treba svaki dan da u tetimi džamije uči K,ur'an za duše sahranjenih u groblju uz džamiju, što nam pokazuje da je i do 1587. god. vl'Šeno sahranjivanje na ovom mjestu, a ono se moglo vršiti još od 1579. god„ tj. ·od osnivanja džamije. I izvjesni nišani, iako bez natpisa, po svojim formama i načinu obrade ukazuju na to da bi mogli potjecati još iz XVI stoljeća. Tu su, prije •svega, četiri groba sa oklopima od ve1'ikih 1kam,enih ,plO'ča i m.išanima sa Jednostavnim i primitivno izvedenim turbarrima. Ima i jedan grob nad kojim su postavljena dva oveća neobrađena kamena umjesto nišana. Evlija Celebija spominje banjalwčkog kadiju Merhaba-zade Hulusi efendiju, za koga izričito kaže da je sahranjen uz Ferhadiju. Njegovi nišani, vjerovatno, nemaju natpisa, jer među datiranim nišan'ima ne nalazimo Hulusi efen·dije. Nadgrobni spomenici sa epitafima uz Ferhadiju, a evidentirali smo ih osamnaest, pokazuju da su ovdje sahranjivane uglednije 1ličnosti i čla­ novi njihovih porodica. Između ostalih, tu je i grob Ali~paše Rizvanbegovića, na'markantnije ličnosti Hercegovine u prvoj polovini XIX stoljeća.

1260. NATPIS NA NIŠANU ALI-BEGA, SINA MUSTAFA-PAŠE Uzglavni .nišan sa ovim natpisom ima ča­ tal-turiban i ·u potpunosti sliči na sarajevske nišane. Pismo: nesh.

»Ali-beg, sin banjalučkog muteselima Sejid l\!Lustafa-paše, Preselio je u vječno-st i nastanio se u raju. (ovdje jedan red nečitak) Sa rahm,etom se 'sjetimD njega, izričući mu kronogram: Duša Aliiina promatra raj. Godina 1260.« (1844/45)

~I.Ali

._r-:...,. ~) \. :. . '.YJ'"" .S-'~ .u \ .,, ..)\.!:.~~~I . ..s , ) 'J. ..;...,,. ...rc..S~J' ~.Jf-' ~ Ferhad-pašitno turbe

203

Prema podacima koje bHježi Ćurić u svo;·aj spomenutoj radnji o Ali-paši, ovaj naupis na nišanu Ali-paše nastao je prilikom obnove njegova spomenika 1902. godine. Na prvobitnom spomerriku koji bijaše dotrajao stajao je tekst natnisa, koji, u prevodu M. Handžića, glasi:

~, r"~' ->\. ~.,, li I~..... \.: ~ ~.> ...:.,:. j • . . I cS"".' u J':' oJ".I ~ '(_-'.)

»Bog je vječno živ. O ti, koji promatraš moj grob, crpi pouku iz njegova stanja, juče sam ja bio kao ti, a ti ćeš sutra .biti kao ja. Od uglednih lj•udi iz Hercegovine Rizvanbegović Ali-paša. Duši mu Fatiha. God. 1267.«

'l.'._l'C'"\•

1267.

NATPIS NA NIŠANU ALI-PAŠE RIZVANBEGOVIĆA HERCEGOV ACKOG MUTESARIFA Iznad sarkofaga su dva nišana od kojih uzglavni, na kome je isklesan ovaj natpis, ima pri vrhu fes. Grob ograđen u posebnu željeznu ogradu. Natjpis smješten sa jedne šire strane uzglavnog nišana. Pismo: obični nesh. pi1ća,

Iz :dan j a: H. Curić, Ali-paša Rizvanbegović-Stočević, Godi,šnjica Nikole knj. XLVI, Beograd 1937, str. 257 {prevod na.tpi.sa) .

tu-

...iY' J'>'> "->'J;'.:..'_,.;p.1 ,j~ ~-16 ~ ~ J' .... \..:..~\s ..s\..!.\.

u

1 ~_:;_.;,p

u\..)

..J.s

~~P. !)~ !.>1.0,,.;.1

u\..? J .:.r. . .i- ~ „_;..$ C:,...

W 1 .;_.,. J .J..i.!!._, I

\$W1

u\,;_, ~.1'J

\.:... \.; _, t :' \; u. . _, ..:_I ("Ili

»On (Bog) je VJecno z1v. Ekselencija, hermutesarif Ali-paša Rizvanbegović. prema Božjoj naredbi, leži u ovoj čistoj i mirnoj zemlji, u milosti Milostivoga Boga. Neka Alah udijeli svoju milost i onome ko posjeti njegov grob i prouči mu Fatihu. Datum njegove smrti je godina 1267 .« (1851) cegovački

Grob Ali-paše Rizvanbegovića, hercegovačkog mutesafira uz Ferhadiju džamiju

205

Ali~paša

je 'sin Zu!fikara, kapetana Stoca, iz porodice Rizvanbeko.ia sv·oje porijeklo, prema ·narodno_; predaji, vuče iz Crne Gore. Po jednoj predaji Rizvanbegovići su potomci Obrenovića, a prema drugoj, iz porod"ice Crnojevića. Ali-naša je, svakako, najmarkantnija ličnĐst prve polovine XIX stoljeća u istoriji Hercegovine. Ali-paša je bio hercegovački vezir od 1833-1851. gcdine. Pod nerazjašnjenim okolnostima poginuo od pušćanog zrna krajem marta 1851. godine u logoru Omer-paše Latasa u Dobrinji kod Banja Luke. Tijelo mu je preneseno u Banja Luku i pokopana na već spomenutom mjestu uz Ferhadiju džamiju. Opširnije o Ali-paši u spomenutom radu H. Ćurića.

1277.

govića,

NATPIS NA NIŠANU BINBAŠE MEHMED NURI-AGE

1

Nad sarkofagom je uzglavni nišan sa fesom. Natpis u neshi pismu izveden u sedam 1·edaka.

1268.

»On (Bog) je vječan. Binbaša carske rumelijske voj1ske 1. alaja, 2. tabora pješadije, Mehmed Nuri-aga. Za njegovu dušu ~-prouči) l•'atihu. Godina 1277.« (1860/61)

NATPIS NA NIŠANU MUHAMED HULUSI-BEGA DžINićA

1279.

Na uzglavnom nišanJU sa turbanom poput ulemanskih tu~bana isklesan je ovaj natpis na turskom je„iku. Tekst natpisa u lijepom nesh-talik pismu ispisan i isklesan u devet redaka rastavljenih debljim linijama. I grob Muhamed Hulusije nalazi se 'U posebnoj željeznoj ogradi. »Allah je vječan! U zanosu ,i ljubavi napusti ovaj svijet na kojem .njje našao u,žitka i p-reseli u vječnost.

Neka mu Bog ,grobnicu učini ružičnjakom, I tako ,neka zahvali stvoritelju. Džinić Ali-beg-efendije sin, Umrli Muhamed Hulusi~beg. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1268.« (1852/53) ,-

'

t.S,Y.\fo

t...S ") \

'!'-'~'-''J....1 j>.J

$' .J', • ~ '--.,_

,s.. ~

.S~. ~->;~._i.(, ~I _;..~. -

o,$ ~ \ u:?':».;

'.

NATPIS NA NJŠANU RIFAT-AGE SLUGE ALI-PAŠE MUTESARIFA Na UJz.glavinom nišanu sa turbanom u gu,žve i"klesan je ove.j natpis. Pismo: obični nesh. »On (Bog) je vječan. U mladosti je kao mučenik (šehid) otišao s ovog svijeta, U času kada je došla zapovijest božja iz i->~~ ,. \l:",S 207

1925. NATP1S NA NIŠANU HAMZALIJE AJANOVIĆA Nad grobom umrlog su na sarkofagu od mramora dva bogato ukrašena nišana, a od kojih na uzgfavnpm s fesom je ovaj natpis na našem jeziku ispisan arapskim pismom. Pismo: lijep nesh. »Hamzalija Ajanović narodni poslanik od riječi i čina Koga je cijenila cijela domovina. U cvijetu mladosti svoj narod ostavi koj·i zahvalan ovaj spomenik postavi. 1893-1925.«

- Hadži Abdulah efendija Afganlija, visoki učenjak (ulemai kiramlden), umm 1280 (1873/74). Njegovi nišani su bogato ornamentisa:ni, a na jednoj užoj strani uzglavnog nišana je mač. - Muftić Arif efendija, umro 1292 (1875/76). - Hava, kći BaMijar-age, žena Osman bega Ibrahimbegovića. Nišani ukrašeni vegetabilnim ornamentima. Umrla 1294 (1877/78). Među ličnostima sahranjenim ovdje poslije 1878. godine nalazimo još sljedeće tri osobe: Ahmed Bahri-beg, •sin Džinića Muhamed~bega, banjalučkog ha;nedana, rođen 1850. i umro 1918. god.; Muhamed efendije Bajagilovića, •trgovca i gradonačelnika, umro 1926 i Hamdi•bega D'°inića. sina Ahmed•begova 1875-1931. 1023. NA'.I'PIS O OBNOVI FERHAD-PAŠINOG MOSTA Prepis ovog natpisa sačuvao nam se u Zborniku M. Kadića (sv. III, str. 164). Kadić ne spominje odakle je natpis prepisao. I z d a n j a: Dž. čelić -

Hamzalija Ajanović, rođen u Tešnju 1892. godine, .umro 3. VII 1925. u Vrbanji. Gimnaziju je završio u Sarajevu, a filozofiju u Beču, Gracu i Zagrebu. Godine. 1920. biran je u banjalučkom okružju u konstituantu kao zastupnik Jugoslavernske m1Uslimanske o~ganizacije, a 1923. i 1925. god. u NarodlllU \'l>kupštinu u Beogradu. Od 1922. do 1925. god. bio je uredni'k »Pravde« (Glasila JMO). On je jedan od osnivača Narodne Uzdanice. Ostali nišani sa epitafima u ovom groblju pokazuju nam da su ovdje sahranjene još i sljedeće osobe: - Hafiza Fatima-hanuma, kći Mehmed Husrev-paše, muiiira bosarnskog ajaleta, umrla 1259 (1843/44). Njezin migilavni nišan sa bogato dekorisanim završetkom izrađen je sa stranicom sarkofaga u jednoj kamenoj ploči. - Nišan ženski na kome je ime pokojnice nečitka, žene Abdulah-age, bimbaše rumelijske carske vojske, umrlog 1277. (1860/61). - Hadži Mehmed Rešid efendija Hafizović, autor jednog djela o higijeni, umro 1282 (1865/66). O njemu vid. H. M. Handžić, Književni rad bosanska-hercegovačkih muslimana, Sarajevo 1934. - HuDmuz hanuma (?), žena Samih efendije, tahrirat-mudira (upravitelja fina;nsija) banjalučkog sandžaka, umro 1283 (1866/67). - Muhamed efendija, sin Hasan efendije, banjalučki muftija, umro 1285 (1968). - Dara (ili Tara ?) sluškinja (džarija) mutesarifa Ali-paše, umrla mučeničkom smrću (šehid) 1286 (1869/70). Na njezinom nišanu je potpuno isti tekst kao i na nršanu Rifat-age, sluge Ali-pašina, umrlog 1279 (1S62/63), a čiji natpis smo donijeli u prepisu.

-133 (pre,pir's i prevod).

»Kronaigram o obnovi mosta od strane FerHusejin-bega u Banjaluci:

hadpašića

fJ~ .,'.:.\!.~.)U..}.:;~ ':'4

Njegova ekselencija Ferh~dpašić, gazija, Lmen.i ak trećeg imama (H useina, sina halife Alije), čiji ugled je bez premca, Za Božje zadovoljstvo podigao je veliki most, Po i~gradnji jedinstven most, kojem nema

Cl>~.

.J-_J_,:;)„_,, ,v~i.: 11..1

f ~~r".°J~~~u~~\;p~

i.:..:.:... j) o~ l:' w.

.s .>.r'. . . .:.:s ,Jj.;

slična.

~}1..J.

Kao podloga su mu dva kamena stuba, Pa on tako sliči svemirskom kavsi-kuzehu (duginom luku). Neka Uzvi·šeni gospodar nagradi dobrotvora na dan suđenja, Za ovu građevinu koja daje raspoloženje. O Deri1nj, vrijedno je da o tome izrečeš lije,n kronogram: Za ovaj visoki most bez primjera neka do·brotvora nagradi Allah. Godina 1023.« (1614)

~ ..,~, .jL:. ?:: .} ..,.. ,,; ~· .3 .~

•. J"' • i.$ , •/. J'(' o.S"~ \1 ._,. ..: I . _, cc .,... tU>

~ \..:.P. ~.... .v...:.:' ~ ~..;.;. ~ '.li_,... ~JU> „ 1./>. :n, • f..!> i j I:.~ t.~L. U--.'~..>_Y, ~ jj~ !..S')~'.>.> ~1...~··.}..J_l.J '\Jji ~J",":J

I

-''t"~.:... u 1J._;

Radži Husejinova džamtlja porušena je pred kojih dvadesetak godina, pa je tom prilikom, v. . ... ..J t....Y... \ na žalost, nestao i ovaj .natpis, a inače su nat\...i.... . ,_ . pisi na perzijskom jeziku rijetkost na našim ~ u \..r".,) ~ spomenicima.

JI ____::.,. (., . . ~

·

~~\...,

-. r

I

Podignuta za iskrene vjernike (robove) Za džamiju izrekoh ovaj lijepi kronogram: Kuća Milosnoga i mjesto poklonika. Godina 1026.« (1617)

.. F

Uz džamiju se nalazilo i groblje, a među nišaniima iz novijeg vremena 1bil·o je i nekoliko starih nišana, ali su bez natpisa.

»Ah smrti. Hatidža Hafiza hanuma, kći velikodostojnika '_r.

U kronogramu je godina obnove džamije l;1,ražena samo u ebdžedu u posljednjem stihu, pa zbrajanjem brojne vrijednosti slova toga stiha izlazi hidžr. 1314, odnosno 1896/97. godina po n. e. O autoru natoisa Rakiji nemam-o nikakvih drugih podataka osim ovog natpisa .

1

e~-:s~,,_..j> VY.'"' \.s ..I ~J ~~ L....;, . - .;.s-~~~_;.~._._} . - - . .

w.

GROBLJE UZ MEJDAN6KU DZAMIJU Uz nestalu džamiju postoji prostranije groblje sa velikim brojem nioštećeni, a .među njima se nalaze uzgor još i sljedeći natpisi.

Anna. Mnogi su spomenici .polomljeni i

1177.

NATPIS NA NIŠANU RUSEJIN BEGA BANJALUČKiOG KAPETANA Nad sarkofagom su dva ni,šana od kojih uzl(l11vni sa posebnim turbanom sličnim turbanima učenih ljudi. Tekst ispisan i isklesan sa jedIH~ strane nišana. Pismo: obični nesh. »On (Bog) je vječni tvorac! Od posjete grobu svrha je dova (molitva). Ja sam danas ono ~Lo ćeš ti biti sutra. Umrli Rusejin-beg, kapetan 1\1111.ialuke. God1na hiljadu stotinu sedamdeset I s"dma. Neka je na umrlog božia milost. Za 11,l \J..) u":V''.> l_r ..:>..>.'.:... ~ .) > ~u-~ I..'-'\ IO'.. u .f.Y.

~ ~ .:. u·, t.:\: t.--' ~ a:,.:)\.:.,' u'... ~.. ( ·„ .J'.>.ov\..._,~, . .

.

-

'

•

.

~

„

....__ _, ~.)~~''U'.)

~\..A)'i..J~~„ 221

1309.

r0oLlu'. ,_,.. J'. ;_, ~tv:

" t;:. . .:.: .>..\, \ I A-.; .:._re:, ~'))V u.)~

1.5j~ U.) "~

~

i:!'

~~..)

l:;.\_,j. I

...s .i.:.\

~\__; ._;.. \'t'·"\ .

NATPIS NA NIŠANU NIJAZI RADŽI ŠEJR NEDŽIBA Uiog,Javni nišan na kome je dsklesan ovaj natpis pripada tipu krajiških nišana sa tordiranom vr,n_com, ,polumjesecom i prevojem sa više pruga preko turbana. Natpis isklesan lijepim neshi ,pismom. »On (Bog) je v1ecan. Sa ovog svijeta sam otJišao bezgrešan Radži Šej!h Nedžib efendtl Nijazi. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1309.« (189li92) O ovom Šejh N edžib efendiji nemamo drugih podataka. 1318.

NATPIS NA NIŠANU SABIRE BEGLEROVIC Nišani nad grobom Sabire sa reljefna ukrašenim zaglavljem i gransa listovima i cvjetovima spadaju među liijepe :primjerke nišana, ka'kvti. su inače veoma rijetki u ovom regionu. Natpis isklesan s jedne strane ll'Zglavno,g -nišana i ispisan krasnim i kru.p·nim dželi-nes'h pismom u osam redaka 01ivičenih tanjim li1ni iama. čicom

»Ah smrti.

Kao još nerazvijeni

pupo-

ljak uvenuh I napustiv vrt ovog svijeta, odselih u visoki raj. Umrla Sabira-hanuma, kćer­ ka banjalučke ešrefske porodi·ce Bahtijara Beglerovića. Za božje zadovoljstvo prouči Fa·lihu. Godina 1318.« (1900)

Uz ovu džamiju nalazimo još i -

Biljni orn:-iment na ni-

šanu

Sabire Bahtijaru groblju uz

-Beglerović

Mejdansiku džamiju

Abida hanuma

Ralamić

sljedeće

nišane sa epitafima:

(?), kći Mehmed-agina, 1282 (1865),

- ]brahimbegović Osman-beg, sin Salih_,bega, 1286 (1869). Nad njegovim grobom su nišani krajiške provenijencije bogato ukrašeni. čanlin,

lbrahimbegović

hadži Al l:..- I »Ja, siromah Gu(šić) sagradio sam ovu gragodine 1224. (1809/810). Majstor Božo.«

đevinu

»Pisao sam knjigu lijepim rukopisom Kroz dugi ži vat i po cijeli dan. Doći će vrijeme, umrijet ću kao tuđinac, A moje knjige se prodavati u bescijenje. Godina 1047.« (1637/38)

Sačuvana je samo desna strana kamenog portara na kojoj je isklesan ovaj n2Jl(pis. Po arhitekturi se vidi da ova kuća pripada tipu starih bosanskih kuća iako je prepravkama mnogo izgwblla od svoje autentičnosti.

229

1249.

Prnjavor

NATPIS NA KUCI MULA HASANA HADZI ISHAKOVICA Natipis, isklesan na kamenoj ploči, veličine 27 X 42 cm, nalazi se nad ulazom u kuću u ulici Braće Alagića, broj 251, koja Je danas vlasništvo Muhameda Rajića. Natpis na turskom jeziku i~pisan i isklesan u dva reda običnim neshi pismom. Oko teksta natpiisa isklesano je devet cvjetića. Ploča s ovim natpisom nedavno je otkrivena i pronađena pod više slojeva krečnih naslaga. Kuća na koj'Oj se nalazi ovaj kronogram danas Je jedn01sttav1na građevina i .djelu1je sasvim novo, a vjerovatno je prepravkama izmijenjen njezin prvobitni izgled.

Nalazi se jugozapadno od Dervente, na utoku Lišnje u Vijaku, pritolm Ukrine. To je malo d pitamo mjestance. U upravno-administrativnoj podjeli bosanskog pašaluka u XIX stoljeću pripadao je banj 1 alučkom kajmekamluku. U Prnjavoru postoji jedna džamija. Nije poznato ko ju je podigao i kacia. Na mjestu stare danas je sasvim nova džamija podignuta 1962. godine. Uz džamiju postoji prostranije groblje, ali sa malim brojem rui'Šana, većinom bez natpisa i bez kakve vrijednosti. Na jednom nišanu sa turbanom, visine 70 cm isklesan je u sitnom neshi pismu sljedeći natpis na arapskom jeziku:

.3y\)'~

1-..,i· .:,?_,li ~·r

.:..\~ ~ }_;~~..slf''-: ~~ ~ ..:s1.'..; ~./ ~-'t~\; ~

• \ 't'~O

j--1..!.I ~

-.

~

-..U I p

»Bog je VJBCno ZlV. Počinjem riječima:

U ime Alaha sveopćeg milostivog. O Bože, smiluj se onome čija je opska:fua neznatna Moji grijesi su brojni, a dobrih djela je malo Ti si moj Btvoritelj i ti si mi dostatan i najbolji jamac (zaštitnik) Godina preselenja Herceglića (Hercegli-3ade) Ralila Neka mu oprosti (grijehe) Uzvišeni. Godina 1295.« (1878)

dobročinitelja

»Kuća Mula Hasana Ishakovića je rijetka građevina. Kojoj hiljadu dvije stotine i ·četrdeset i devete godine stiže Ševklija i izreče joj kronogram: 1249.« (1833/34) O autoru ovog kronograma ševkiji nemamo nikakvih da\'aka.

d~ugih

po-

Sa jedne strane nišana Herceglića izvedeno je četiri rputa u ukrasnom pismu ime Muhamed. 230

231

Derventa

Bosanski Brod

Leži na desno.i oba,Ji Save. Naselja oko Broda datiraju još ·iz mlađeg kamenog doba. Prve podatke o Bos. Brodu imamo s kraja XVII stoljeća, a turski ga dokumenti nazivaju i Bosud a imao je značaj pogranrčnog upo1rišta. 1327.

NATIPIS O OBNOVI RUSEJIN-BEGOVE DZAMIJE sačuvao nam Rusrev~begovoj biblioteci u

Prepis natpisa Gazi

Izdan j a: M. VIS

Muj,ezinov.ić,

se kod Kadića {Zbornik 28, str. 502) u Sarajevu.

Muhamed Enveri

Kadić

kao

epigrafičar,

god. XI, 1960, br. 10-12, str. 466. ~~o~

( \..:--:

~

.Y,

o..)..>,jf.

.... .(.:. \...

':''f' .>\.>'~-"· '\):n.J" ~J \..u'~

\~'i\...i..S.;3>' ~ u;J.._,._~..sj~~ t..>_,.>v\ C> 'YJ _,:.I \l»~'J"'lf-~~\j

("'-'->"'

" . \'(' t " ...

»U kasabi B-osna Brodu, na ovom mjestu, I ranije postojaše Rusejin-begova džamija, Koja vremenom bij'aše oron·ula, Stradali joj zidovi i krov se obrušio. Bosanska-hercegovačka visoka vlada uložila ie sredstva I 1ponovno ina ovom mjestu sagradi novu džamiju. Enverija prilikom dovršenja izreče joj potpuni kr0'!10,gram: Ovo .ie građevina pobožnih muslimana. Godina 1327.« (1909) Pored godine ispisane brojkama ispod teksta natpisa ona je izražena i u ebdžedu u posljednjem distihonu kranograma. 232

GlasnJk

Derventa, varoš na Ukrini, nastala je u XVI stoljeću. Jedan popis bosanskih utvrđenja .iz 1833. godine naziva ovo naselje Velika Derventa. U Derventi je nešto prije sredine XVII stoljeća osnovan kadiluk, pa je ovo zapr'avo najmlađi kadiluk oE.novan u ·dolini Bosne, a prvi spomen mu nalazimo kod Radži Kalfe. U XVIII stoljeću ovamo je preneseno sjedište vrandučke kapetanije. U Derventi se nalazi Gradska džamija, nazvana tim i'menom po tome što se nalazila u kruigu derventske tvrđave. Džamija na ovom mjestu podiig·nuta -~e svakako kada je osnovano i naselje, a današnja zgrada džamije je doživiel'a više prepravaka. Ima naročito skladnu kamenu munaru. Uz džamiju postoji i li.iepo turbe zatvorenog tipa, pod kupolom. U tmibetu su dva drvena sarkofaga. O ličnosUma sahranjenim u turbetu nema nikakvih pisanih dokumenata, a ,predanje kaže da je tu sahranjen neki Šejh Omer, koji je bio veliki učenjak kao i njegova žena. U Veltlkoj kod Plehana postojala ,ie donedavno stara džamijoa, koja je porušena i nedaleko od n.ie podignuta je nova. U mjesnom grob1ju u Velikoj ima starijih nišana bez natpisa. Nišani ovoga kraja po svojim formama pripadaju nišanima centralne Bosne. Najstariji datirani nišan u ovom groblju .ie iz 1285 (1868) godine, a označuje grob nekog IbrahJima, sina Mustafe Ralilovića. Drugi stariji datirani spomenik je iz 1288 (1871) god. nad grobom Tirića Radži Arif-age, sina Begina. Ovdje je sahranjen i Derviš Rasan efendija, sin Ralenovića Ibrahim-age, imam džamije u Gornjoj mahali (Mahalei bala imami), umro 1307 (1889) '.:Odine. H. Kreševljaković, Kapetani i Kapetanije, Sarajevo 1954, str. 173~175.

Džamija u Derventi

233

Kotorsko

Doboj

Nalazi se na ušću rijeke Spreče u Basnu, vezan željezničkim i drugtm saobraćajnim linijama sa Beogradom, Zagl'ebom, Sarajevom, Banjalukom, a najlbliži je Tuzli, od koje je udaljen 64 km. Spominje se prvli put 1415. godine, kada su Turci kod Doboja pobijedili ugarsku vojsku. Godine 1516. spominje se Doboj u nabiji Usori, kadiluku Brod, a nešto prije 1566. osnovan je Tešanjski kadiluk kome je pr~pao i Doboj.

Nedaleko od Doboja, a rra putu za Derventu, sa lijeve strane rijeke Bosne, smjestilo se oveće i pitamo selo Kotorsko, sa dvije džamije, a za koje predanje kaže da je do vremena Evgenova imalo sedam, a prema jednoj verZJiji jedanaest džamija. Tu se nalazila i musala, na što ukazuje i danas postojeće veliko groblje zvano Musala. U sredini naselja, kraj glavnog druma ko.fi ovuda prolazi, i danas postoj 1i nlšan sa sljedećim natpisom:

U Doboju danas osim 2lidina stare tvrđave, koja dominira ovim naseljem, ZaJpravo i nema starih objekata. Postoje i dvije džamije, ali su vrše puta renovirane i djeluju sasvim novo. Tako na džamiji uz samu tvrđavu nala2li se sljedeći natpis o njezinoj obnovi 1905. godine.

1006. NATPIS NA NIŠANU (BEZ IMENA UMRLOG) Nišan na kojem je isklesan ovaj natpis visok je 90 cm i ima osnovicu 13 X 11 cm i lijepo izrađen turban u gužve. Natpis glasi: »Alah je jedan, a Muhamed je njegov vjerovjesnik. Datum smrti je 1. džumadel-evela 1006.« c10. :x;n 1597) Uz ·donju džamiju sa drvenom munarom, obnovljenom 1922. godine, nalazi se i jedan nišan nekog Hasana, sina Mahmudova, sa sljedećim natpisom:

1325. NATPIS O OBNOVI SELIMIJE DŽAMIJE NaJd ulazom u dfamiju na'lazi se ovaj natpis u prozi •na arapskom jeziku. Pismo: obični nesh. \

»Džamije pripadaju Alahu, pa se osim Njega nikome drugom ne molite. Ova časna Selimija džamij'a podignuta je (obnovljena) u hidžr. 1325, odnosno 1906. godini po n. eri.«

\ „

"""' 'W'?::

.

\

. •

y.>:~\.IJ~W•

"

~

„

.:.1,

~.}JI ~\.,41~1 • .;...,~.._; \'I•'\ \'foto·

,fi,,; ...:....-llJ u

~I

1190. NATPLS NA NIŠANU HASANA, SINA MAHMUDOVA

U nalpisu je, kako vidimo, džamija nazvana Selimijom, što znači da je podignuta prvobitno na tom mjestu za Selima I (1512-1520), ili pak za Selima II (1566-1574).

Uz Selim·iju 1dža1mij.u nema nišana. Na drugoj džamiji koja je Slituirana u čar­ nema natpisa, a o njoj nemamo podataka kada je podignuta niti ko ju je podigao.

SlJl

čno

234

Literatura: H. Šabanov1ć, Bosanski pašaluk, Naudruštvo BiH, Sara,Jevo 1959.

•Na uzglavnom nišanu je isklesan sljedeći ·na~pis:

.

. .>;'.) \..:.

U"' ~

„

J' '71_):.. u~ I CI.r: ~ ll'" \; ~ .:. \..:..J!„ ._::. '_,;J.".U. ~ ~

~ ~ t.. i:)" ~I (

o\.;,.\...'\'",?...1'. ~~

.P \ :.:r

'l.:i.\1 \..o_/li...:.JU..._,._ 1.5_j1,;.11

':\li_.~ ~:).';_,-a~ j .).s.~ '(_\..;.-")'..i..:..\~ I~\

.r~ U\U_.\

~..:.. '.. U\_;.j

I ...;:.

\_;d. I : I ~ \

- Fatima hanuma, žena lih-bega, 1266 (1849/50),

- Radži (1871),

U zekbep:ović,

Tahir~beg

Sa-

.j:o~\ ~_,..1

1288

~ ~ .) I.: ~...>,}:."'.,)

Uzeirbegovića

- Radži Abas"beg, 1295 (1878), - N uri-beg Rad~i uzeirbegović, 1300 (1882), -

Radže Zulejha-hanuma, 1305 (1887),

- Emina hanuma, (1889),

kći

-

kći

~ Y' ._s~-' I .__. .

.

0-:-\ ..s.,).r~ .:..;, I.& '

I

•

(""

~ "'": \$.,))...)..J' .:...i.,.J

Uzeirbegović,

- Zulejha-hanuma (1891), - Merjema, 1317 (1899),

Abas ...begova, 1307

\..lf-'~~..MY.

Radži

Ramza-begova,

~

"' .J .)

_,.l «..)., I

LS-" ~\~ -:~ J

Mustafa-beg, 1345 (1926).

\__'.. „u .\...:..,) .

Na česmi situtranoj u dvorišnom zidu Kuršu.mlije, desno od ulaza u sam.o dvorište, a s ulične strane nalazi se ovaj natpis u prozi na tu,rskom jeziku. Pismo: krupan i lijep talik.

'I

:I

J.,.)I,(

\G. .„

u.:J'Y. i.J-_.1\:

,j, '-:JI U ~\ y>

; .:J: ;. „-' I_;....r L:.. ~ .,.) _,.„

't$ \; ":.

"-:'"'"\_.,,~~\

~1.$\J.'u~•_,..:.1µ 1 ~·ui··J_,...,~~f;.r

..,e

""'/).)

• I~

.::..?.) .;...

1'->'-'J.~.,,r.J\.....:...i..: - . \ • ' ,.,-.>.A.,.. '-' _,l ..> \ JP :.> ~- I ~~~-~w°:"' • .·'

• • . '\· ( ,;01~ ._s_,,:.:, I 0;;,1 ~~\tv 6

d' ~-'I

c...:.. J>;,

1

_,

\

"\"'.

J'. _,:,S' ~ :.J_;.._ .)..\ \ &-°-'

._- r._".J"'' "-4- 1_;~.; ..::. ... \...- ; 1-~ ~.?' ~ w,.:_,~;, ... ._:..._,~-'

»Na ovom časnom mjestu leže Abdulkerim-baba, Šejh i evlija i njegov sin Šejh Muslihudin efendija, kao i Muslihudinova majka Kadira. Ko 1posje,ti twbe, neka za njihove duše 'Gprouči) Fa,tihu.« Osim ~omenute tri, u Mag,Jaju je postojala još i četvnta džamija poznata tkao Zaigrađe džamija, 'koja je porušena ·odmah poslije prvog ,svje~skog rata. GROBLJE NA OSRPOVCU U još i danas aktivnom prostranom groblju, ko}e se sastoji od više parcela ispresijecanih putevima, nalazi se i nekoliko starih nišana. Groblje je na periferiji grada. Na parceli zvanoj Veliki Osrpovac nalazi se stari nišan sa isklesanim štapom. Spomenik je dosta jednostavno klesan sa turbanom u gužve i visok oko 2 m. Narodno predanje kaže da je to spomenik nekog turskog vojskovođe koji je tu poginuo pri zauzimanju Maglaja. Postoji i predanje da je spomenuti vojskovođa skočio na konju sa starog grada Maglaja i tu ostao mrtav. U neposrednoj blizini Velikog Osrpovca u manjoj nekropoli, među nekoliko 'starijih nišana nalazi se i sljedeć'i sa natp!isom. 1040. NATPIS NA NIŠANU MAHMUD ČELEBIJE Na niša1nu ma1n~ih dimenzija sa precizno i lijep·o isklesanim turbanom u gužve na prevoj isklesan je ovaj kratki epitaf. »Umrli Mahmud čelebija, Godine 1040.« (1630) Uz Mahmud Čelebijin postoji još nekoliko isto tako malih msana sa epitafima, ali su ovi oštećeni i nečitki Predanje kaže za ove niša,ne da su i,h njihovi vlasn:ici n,osili u ·bisagama. 244

1312. NATPIS NA NIŠANU MULABDIC MEHMEDA Na Osrpovcu, a na parceli zvanoj Pod BorikDm među ostalim nišan'i.ma, nalazi se i spomenik MulaJbdića Meh.meda, i.mama Kuršumlije džamije. »0 plemeniti stvoritelju, milosni gospodaru, ne zatvori vrata mojem nadanju i ne odbijaj me, ne gledaj u crnu knjigu mojih grijeha, imam Jusuf-pašine džamije Mulabdić Mehmed. Godi·· na 1312.« (1894)

Natpis na nišanu je vanredno lijepo izveden.

kaligrafski

~_;:...... ~ \..::. ~ ...:..-. Y~ "..> '_jo..$~Yvo cS \...\ ...„ ''C' ' .)

.>

~

u,_. ~I „ ' •

.r u',:...

'-:' _, \

~ \ •..;.~::J,'....:..... _,.,. ..rt[- G::. ._s~:,. ~ ~ t5)~ urJ'J'.-> ...:.G.' ~_;:., t"~rJ~ u.V... '1)-4-' I d-J. >I .)1_j ~ 'f U..i-:._. ~ I U L.J:::.... :.(, _,..i..\ .3 I..> y ..:., W ~ ~ \.. ..J

\::)~~ „;j~' ~„v .. ~ :.w'--..;~

.I.>...

1053. (Bez imena .pokojnika)

""

-·

\•o'f

»Alah je jedan, a Muhamed Njegov vjerovjesnik. Godina 1053.« (1643)

. ·se ... l:. ~ _J >' ~ :r" ...:.-: ~ >

,. \t°"°' 246

247

Osim ovog postoji još jedan veći sarkofag smješten na kamenom postolju, ali su njegovi nišani nestali i na mjesto njih stavljena dva sasvim nova ženska nišana. Ostali epitafi nam pokazuju da su ovdje sahranjeni: - Ahmed-aga, sin Radži Osma•n-age, 1176 (1762), - Merjema, kći Ahmed-agina, 1262 (1845), - Dizdarev,ić Mustafa, sin Mehmedov, 1263 (1846/47), - Umihana, kći Saliha, alemdara Tufekčića (Tufenkci), žena Topčića (Topci-zade) Salih-efendije, 1272 (1855/56), - Abdulah efendija, sin Mula Abdije Vika (?), 1282 (1865), - Pašekada, kći Rasage Rasagića, žena Omer-age Bagdadlije, 1285 (1869), - Ratidža, kći Omer-age Bagdadlije, 1287 (1870), - Emina hanuma, kći Ibrahirn-age Ankarevije, 1289 (1872), - Radži Rusejin, sin Mehmeda Bakarića, 1289 (1872), - Saliha-hanuma, kći Omer-a,ge Bagdadlije, žena Ibrahim efendije Saćirngića, 1291 (1874), - Radži Mehmed-beg, sin Omer efendije, 1294 (1877). Uz Ferhadiju džamiju se nalazila i rstoimena medresa.

»Alah je jedan, a Muhamed Njegov vjerovjesnik. Za dušu Radži Muharemovu (prouči) Fatihu. Godina 1171.« (1757) Pored spomenutog Radži Muharema nalazi se i spomenik neko,g Radži Acbdulaha, sina Muharemova, umrlog 1275 (1858) godine, dok su ostali nišani ovog groblja datirani sa godinama poslije 1878. godine. Džamiju u Gornjoj mahali µodigwo je neki Mehmed Buzadfa, što se vidi iz jedno.) \; . I

..

~u1 ~i_,.·~

u~

J=r

„.~

~- \ -> ~ \}-'_' '\.$ G

u\_;_;,.,,,

;..;,~0 w

U ~-I UJ

. •

S. \..:,p

.)

01.-..s:.1 ~ J.J~

NATPIS NA HASANBEGOVIĆA DZAMIJI Nad ulazom u d!žamiju, koja je u narodu poznata kao džamija na Gumnu, nalazi se ovaj natpis u pjesmi na turskom jeziku, isklesan na kamenoj .ploči, veličine 35 X 45 cm, .is.pisan u deset elipsastih polja lijepim neshi pismom.

~~ \...... J ~".)I~ LJ..- _,.e....11 ~j .),,)~ ~ uu ~,.),,._ >?.

r:u

D~J,),.) ~ ~':JJl~\„:..:.._,:,.o... .)~ \_. Jy »Preselio je hiljadu stotinu i osamdesete (1766), Neka ga Alah primi svoj oj milosti, Ibrahim-agu Bože pomiluj. (Posjetioče) sjeti se umrlog sa Fatihom I danonoćnim citiranjem Kur'ana. Za božje zadovoljstvo dobro umrlom.« (1180 = 1766)

učini

O ovom Ibrahim-agi, koji je mogao biti dizdar-aga tešanjske tvrđave, nemamo drugih podataka. Ostali epitafi na nišanima uz Ferhadiju džamiju pokazuju nam da su ovdje sahranjeni još i: 254

1280.

•.)...S I .> \...:. ":' -

„

•

~I..• J • ._.• > .l...„ I

.).)...,..~ ,,)_,>\S'i...:..~ .>)

ff'(j-o

J~'yf.ju_r.fa ~./t-=-.r '„ ~.

t-,,; u~,.., 0.. y. r_;

. . ,,)~'...:..:.;u~:.,_,

L,.. ~

r,,)

l:°~ ~.:.-".

»Hasan'begović, ta.i oda1 brani'k svo1ga vremena, :Sušta je dobrota, darežl.i'iv čoviek i sretne zvijezde, U svom rodnom mjestu Tešnju podigao je ovu svijetlu džamiju,

255

Sveta i privlačna građevina na lijepom mjestu, Ukrašena i vis oka. slična ie dvnrcu Kejvana. Opi sati sve to ukratko niie moiguće, Jer su vrline dobrotvora i odlike građevine beZJbrojne. Hazim .oriso.ievši dovršeni u grad.n 'e izreče kronogram: 'Ova Iijena džamija .ie djelo Sejid Suleimana.« (1280 = 1863/64) 1

1

,U Tešnju .s: ?sim snomenute tri džamije, Čije natpise smo ovdje uvrstih, nalazi J'?S i Donja zvana Dibekihana džamija, ali na njoj nema ':'atp;~a. U dvonstu ove džamiie ima nekoliko starijih nišana, a datiran Je r;isan nekog Mehmed-bega Kamerića (Kuma,rić ?) umrlog 1210 (1795) godme. . .u okolini Tešnja na Kosinom brdu, na Karića brdu, kod Ravni na iman ·u Ma·hmuta Galiiaševića ima starih nišana.

U ovom kronogramu godina nije označena brojkaoma nego je u ebclžedu sadržana u brojno.i vrijednosti slova posljednjeg stiha l' \" '... \...:.~u~_, U:.'-; &s o ..T' ' .......:;. . . „:.>' ~,,;:.,,. ..}.> ~..>

'\.'... \l"\o

Dobrotvor Abdulah-.paša Bošnjak prispio je mesdžiclu A zai,sta je božja milost velika. Godina 1195 (1781).

..

»Gradnja velike kule izvršena je hiljadu stotinu i pedeset osme (1745/46) godme, a gradnja tabije hiljadu stotinu pedeset i devete godine (1746/47). . O':~ gradnja je izv-ršena po naredbi dvojice visokih plemenitih vezira~musi~a, gospode Ali-paše i Sulejman-paše, neka im je slava trajna. PovJerernk gradnje je kapetan Alija, neka mu je za to obilna nagrada (sevab).« .• Tvrđava u Tešnju sasto,ii rc iz dva dijela, od kojih ,gornji grad (dio) P?tice iz srednjeg .vijeka, a donji su sagradili Turci 1115 (1703/704) godine. Iz ovog natpisa saznajemo pak da .su velika kula i talbija podi,gnuti 1745-1747. godine. · U Gazi Husrev•begovoj biblioteci u Sarajevu nalazi se jedan komentar Kur'ana u rukopisu, kojeg je uval'\,..;_,; --

.

....... > \:

"'"':... ...J:;r...:..,,;.,i-•y ,, "'" ..:fo'} .

v~,,

Jo> f!' J, I .> .>' •J..> '-':.. y \,;. ,

Drevni grad Jajce leži na uscu Plive u Vrbas, na raskršću puteva Grad-Banjaluka. Jajce je naseljeno već u prethistorijsko doba. Iz rimskog perioda su između ostalog, ovdje sačuvani temelji hrama sa Mitrinim kultnim reljefom. Naselje se pod imenom Jajce prvi put spominje 1396. godine. U njemu je vojvoda Rrvoje Vukčić sagradio podzemnu grobnu crkvu (katakombe). Poslije Rrvojeve smrti Jajce prelazi u posjed bosanskih kraljeva. Ovdje je 1461. g. krunisan, a 1463. godine pogubljen kralj Stjepan Tomašević. Od 1464. pa do 1527. godine Jajce je centar Jajačke banovine i konačno 1528. godine pada u turske ruke. U prvim decenijama turske vladavine grad je izgubio svoj raniji vojno-strateški značaj da bi opet od XVII stoljeća postao kao takav važno obrambeno središte. Jajce postaje sjedište kapetanije i kadiluka. Obzirom na tu činjenicu Jajce se nije ni razvilo u jači kulturni centar. I sačuvani epigrafski materijal je dosta oskudan . Travnik-Jajce-Mrkonjić

SULTAN SULEJMANiOVA DZAMIJA

I

\.) ...... ~.>

uls''-» To jest: »Ovdi počiva za uvik dvanaest aga iz grada Dobora n~ rijeci Bosni, koji su bili osuđeni na smrt po Tui;cima za pr':'e provale p~1nca Evgenija u Bosnu godine arebi 1110, freng1 (po n. eri) 1697. Jad1g~r­ -uspomena od Ibrahima Raki Galijaševića. Ovaj spomen usečen 25. sabana 1924. godine.« I~pod natpisa su inicijali IHG. . . Na putu iz grada prema Kiseljaku u Tešnj·u sačuvam su ostaci Mu" sale u čijoj bli'zini se u do1ba Turaka nalazila. pijaca - _Tepa. „ U Tešnj'u postoji i sahat-kula, o koJOJ vidi R. KresevlJakovrc, Sahat-kule u Bosni i Hercegovini, Na!še starine IV, 1954, str. 17. Izvori i Hteratura o Tešnju: Sidžil u Gazi Husrev-:begovoj b~blioteoi ru Saraj.evu, br. 7,3; Manuscri:pta Tw-cica 97, 167 i 214 u GIIB bilblioteci; Novi ,pnija,telj' Bos.ne II, 1891,. str. 20; Glasnik Zem. mwz;eja XX, 1908, str. 97; Tešanj, Kalenda·r ·Na.rodna. uzdan1ca II, 1934, ~tr. 189-190' Osman A. Soko.lov1ć, Tešanj prije tri stoljeća, Kalendar Naro.drna uzdanica 1942· D.' Mazailić Tešanj GZM 1953; Dr Adem Hain:'&---'~ ;.,J,:. j =.i„.;=._ ~ ••.A.f.' (~\.i.) -' \ ~ ..:;. ,(.::.... ~ \.:..D 'I.) p • I / .J Y. ,;.J .>.> -~.,;___ ..,.\; "-!.>~.>·~~·~'U~' Li'

f;

~;, •fal ~„I f-Y''~.J :'I :_, I -.ilI W., ~ \, j-- '-:' I) J'.:'

r-.

:r>'.>.:-'->l.',j•

f ~ J ~ cJ;

~\Ili ..;.:.1.>$ ~J,1 ~>I .._r..;JI )_.; ~ r.sl:I:

»Mir (Emir) Mustafa, čauški ćehaja, sagradio je božjom pomoću veliku džamiju. Ja, siromah, nisam u mogućnosti opisati je, neka je 0 bilna nagrada omivaču sve do dana suđenja (proživljenja). Neka su sretrri i oni koji će u njoj (džamiji) pet puta dnevrro obavljati -molitvu (ovdje nekollko riječi oštećeno i nečitka). Neka ih Istiniti nagradi rajem i sačuva od paklene vatre. Neka je milost i na naše pretke koji neka (na budućem svijetu) ne budu imali r:>oteškoća. Tako isto i sve one koji na ovu dovu kažu »amin« neka Alah sačuva od vatre. Kronogram je: hiljadu stotinu šezdeset i treća godina (1749/50). Neka Alah pomogne Muhamedove sljedbenike.« Iz ovog natpisa bi proizlazila da je džami;u podigao čauški ćehaja Emir Mustafa 1749/50. godine. Međutim, ova džamija je poznata kao Esme sultan džamija, pa u vezi s ovim imenom rpostoji sačuvano predanje 1

Esme-suUan džamija u Jajcu

261

da je Esma sultanija, supruga Mehmed-paše Muhsinovića, bila bolesna i da su joj astrolozi prorekli da će ozdraviti ako sagradi tri zadužbine. Tako je ona osicm ove džamije, koja je nazvana .njezini1m :Lmenom Esme sultan, sagradila još i dva mosta na Vrbasu. Sačuvano predanje zna da je Muhsinović bio val':; ~ •_,;f' U ~I ...r;" ..;.•\ '>

~

°"..(

'~ 264

Sarač Derviš otišao je u vječni svijet Posjetioče, za umrlog prouči Fatihu.

Neka Istiniti udijeli spas umrlom na drug,om svijetu. 1. šabana 1292.« (2. IX 1875) Prema kazivanju bivšeg imama Esme Sultan džamije Mustafe Bubrića, u groblju uz ovu džamiju saihranjeni su jOIŠ i: Osman efendija, džabija Rusrev~beigova vakufa u Dnoluci, gdje je Rusrev-begov veJkuf posjedovao 17 sela, zatim četvorica imama Esme Sultan džamije: Rasan efendija, Abdulah efendija, Ooman efendija i Mula efendija. Na njihovim nišanima nema natnisa, a grobovi im se nalaze pred ulazom u džamij·u.

->--._,

( _i„ V_, J:l ~_,..,._;.;~I .........,, ..I

u \..,.J> ~\.) :-1:' „ L. ~.' & ~ ..> »·Sve živo iz vode« (Kur'anski te1kst glasi: l> Učinili smo sve živo iz vode« 21, 30). Na drugoj, donjoj ploči, veličine 32 X 47 cm, nalazi se natpis u p"esmi na turskom jeziku. Natpis ispisan i isklesan u lijepom nesh-talik pis.mu smjeište n .ie u šest četvornih polja rastavljenih linijama, a ploča je omeđena tordiranom vrpcom. »Radž·e Šerifa Merjem hanuma, kći Rafizadića, žena Ahmed Seid-bega u želji da bi zaslužila raj Činila je dobra djela, I sa.f'radila i ovu česmu u toj težnji. Oni koji budu nili vodu (s ove česme) Neka se sjećaju (dobrotvorke) i za nju danonoćna mo,Je milost Istinitog. Godina 1262.« (1846) Radže Šerifa hanuma, rođena Rafizadić, supruga Ahmed-bega Vilića, umrla je iste godine kada je podignuta česma na koju se odnosi ovaj nat1pis. Šerifa je sahranjena uz Ramadan~begovu džamiju. 1

265

.

~ .,1\;

tJj.,,>

\'·

\

.

>t..:""'~ ~),.).,>. „~

~"'.) ~~ \l.)l ~-.,,..f

"';"> ~ OJ.AJI

i.~

cSi',.)l ~..r: r.:.\..:......:,_1.1„~~\~_, »Česma koja se nalazila na ovom mjestu, a koju je podigao bivši dizdar hadži Mustafa, porušena je (... dalje oštećno), pa je ponovo podiže dizdar Jajca Ali Firaki, a kao uspomenu na svo.ga oca Sulejmana (dalje oštećeno). Dizdar u davi izreče kronogram: U raju Irem neka je mjesto umrlom osnivaču. a i svim vjernicima i vjernicama.« U natpisu nije označena godina.

ŠAMICA ILI RADŽI MURAREMOVA DŽAMIJA

Cesma

Hajizadića

uz

Travničku

k:ipiju u Jajcu

SINAN-BEGOVA ILI OKIČA DŽAMIJA Ova džamija, si tu.irana u ulici Besima Ganibegovića, u izvorima se spominje kao Sinan-begova, po njezinom osnivaču Sinan-begu Džabiću, a mještani je nazivaju i Okića džamijom otuda što su u njoj dugi niz godina bili imami iz porodice Okića. Džamija .i e zidana od drveta i će11piča, čiji unutrašnji prostor zauzima površinu 8 X 7 m. Ima jednostavnu drvenu muna!"u.

Uz džamiju nema dvorišta ni nadgrobnih spomenika. Nedaleko od džamije nalazi se kamena česma s natpisom. NATPIS NA

ČESMI

(Bez datuma) KOD SINAN-BEGOVE DŽAMIJE

Nalazi se u istoimenoj Šamića mahali pored gradskih zidina. To je manja građevina sa drvenom munarom i danas se nalazi u zaipuštenom stanju i nešto izmijenjenom obliku. Iz natpisa što stoji nad ulazom kaže se da je njezin osnivač neki Radži Muharem, vjerovatno šamić. Ne zna se vrijeme njezine gradnje, a iz natpisa nad ulazom vidimo df1 ju je 1849. •godine obnovio neki Rusejin. 1266. NATPIS NAD ULAZOM U RADŽI MURAREMOVU (ŠAMICA) DŽAMIJU Tekst natpisa sastoji se iz tri kamene ploče uzidane nad ulazom u džamiju. Na najgornjoj maloj ploči smješten je u obliku elipse tekst: »Eftetihul mekame bismillahi evela«, ispisan u krasnom kufskom pismu. Na druge dvije ploče, veličine 64 X 38 cm, isklesan je u nesh dželi pismu sljedeći tekst:

Na kamenoj ploči, veličine 34 X 73 cm, isklesan je u tri reda ovaj natpis na turskom jeziku. Tekst natpisa je mjestimično oštećen i nečitak. Pismo: obični nesh.

267

.Pa u povodu njezina dovršenja Neka je dobrotvorima mjesto u raju, Bože I neka se u ovom mesdžidu obavlja molitva Stvoritelju Bože us•lišaj nam molbu na oba svijeta. Lutfulah koji je kaligrafski ispisao ovaj kronogram, reče: Neka posjetioci sa ljubavlju mole Alaha A u jednoj misri Baba Ašik izreče joj kronogram: Neka je poznata Husejnija džamija. Godina 1266.« (1849/50) Uz ovu džamiju nema dvorišta ni groblja. RAMADAN-BEGOVA DZAMIJA Nedaleko od Travničke kapije, u ulici M. Tita, postojala je sve d:1 iza prošlog rata džamija, ikoja .'.-e bila poznata po njenom osnivaču Ramadan-begu, o kojem .nemamo pcbližih podataka kao ni o vremenu nastanka džamije. Džamija je zauzimala prostor od 10 X 10 m, imala je drvenu munaru i kameni portal, na kojem nije bilo natpisa. Uz Ramadan-begovu džamiju na cmanjem prostoru nalazilo se sedam nadgrobnih spomenika, od kojih su tri nišana imali natpise. 1205. NATPIS NA NIŠANU HAFIZADIĆA HAFIZ MUSTAFE ~ \ f '-:;> I I'.,~

.:--:.r?: ..r

1332. NATPIS O OBNOVI BAŠ DŽAMIJE Ovaj natpis na perzijskom jeziku nalazi se nad ulazom u Baš džamiju. Pismo: obični sitniji nesh. »Uz pomoć Stvonitelja Milosnog i Sveznajućeg,

Obnovljena je časna Baš džamija. Neka je milost Stvoritelja na njezinog osniStanbeni objekti u Donjem Vakufu

vača,

A poznato je da je to Veletanlić Ibrahim. Zalaganjem wpravitelja vakufa u Donjem Vakufu Čokića Ahmeda Tuzlaka, obnovljena je džamija Uz dobročinstvo i oomoć ehalije, Mimar""1baša radova je Mešinović Travničanin,

Koji je ovd'je pokazao svu svoju vještinu. Bože, posredstvom posljednjeg 'Vjerovjesnlka, go~podina Ovaj mesdžid održi do sudnjeg dana. Godina 1332.« (1913/914)

J..1.>)>.u' ~Y,' Jl ~.J..t_,,,,w.,.,

„\ "

J '-" \ •..) .> \s

...:...i-,;.

~ . . '.; 0 ~ \..

u \..., \ \.

.t„

..;:. \.

.J

l..M

„ •,., .J'., v ' . ) _,.;. . :., ,.,'1r-

.§.,.:, „

. ~ J:-

~\

(\$. ';'.J\

~ ;.)„ \;'.:,(,Vi ~ U; ,

U ovom natpisu se, kako vidimo, kaže da se prvobitni dobrotvor ove džamije Ibrahim-beg prezivao Veletanlić. I narodno predanje, koje je priopćio učite1lj v.uksan Tomislavu Glasniku Zemaljskog muzeja (god. IV, 1892, str. 200) pr1p1suje postanak džamije Veletanliću lbrahim-begu. Isto predanje kaže da se u groblju uz Baš džamiju nalazi nadgrobni spomenik lbrahim•begov, na kojem piše da je pokojnik, pored ostalog, prepisao Mwshaf 61 put. Ispitujući nadgrobne spomenike uz Baš džamiju, našli smo natpis u kojem se kaže da je .neki Hasan"beg defierdar sagradio dvije džamije, most i da je svojom rukom prepisao Mushaf 60 puta, a donosimo ga niže. Očito je da se u spomenutoj narodnoj predaji radi o zamjeni ličnosti i poistovećivanju Malko1ča sa Veletanlićem i Hasan"begom, defterdarom. GROBLJE UZ BAŠ DŽAMIJU Na ovećem prostoru koji opasuje džamiju sa sve četiri strane nalazi se mali broj nišana, i to većinom nedatiranih. Najstariji i najinteresantniji je nadgrobni spomenik Hasan•bega defterdara sa sljedećim natpisom.

~ .J .S _,,:,„ I .:,y:- ~i.V.JI_. p •

.:....? .) ~ ~ .).._ .> .> ~

_;,;

.>

~ u--> - •

.>:' J:.. .f ;,; \$'

_;,„' --s~, t... e „, -s\.:,_, .:_,.t> ,'°:'.>.);I U .>.li ~ ._; J"""': ,.) t: ~ ~ \

.::;,/·~/c.._r.

~, ~ .) .>.;.-':..\ ~ .sdw. _,..e.. ~.>""\ fa. t.5 .> .) -":I .~ ~ .T' I

.> \.. .>

»Kad je umro Hasan-beg Defterdar, Svi koji su čuli zamoliše milost njegovo.i duši. Za dušu njegovu se prouči svwki dan cijeli Mushaf (hatma), Jer je on sagradio dvije džamije i (ovdje nečitka riječ!) mosta I svojom rukom je prepisao Mushaf šezdeset puta, Stalno je težio i činio dobra djela.«

(XVII st.) NATPIS NA NIŠANU HASAN-BEGA DEFTERDARA Na uzglavnom nišanu, :visine 1,70 mi osnovice 20 X 20 cm, na kojem se nailazi lijepo' izrađen turban poput vezirskih turbana sa prugastom mudževezom, isklesan je sitnim i teško čitljivim neshom ovaj natpis. Izdanja: Dž. CeHć (faksimil i prev·od).

280

M. Mujezinovi1ć, Stari mostovi u BiH, 1968, str.

Godina smrti umrlog u ovom epitafu nije označena brojkama a nije sadržana ni u ebd'žed sistemu. Međutim, sudeći po formi .nišana, pretpostavljamo da bi spomenik moirno biti iz XVII stoljeća. Ovaj Hasan~beg je, vjerovatno obnovio Baš džamiju i sultan Sulej:nanov mmt, nedaleko od ove džamije, i to u XVII stoljeću. Ostali nadgrobni spomenici groblja wz Baš džamiju novijeg su vremena i nemaju kakvih naročitih vrijednosti.

281

MEJTAŠ ILI MIRALEMOVA DZAMIJA

".:>\...U . 'I.I".' ~i....:. \.:...) . \.- .s-~.) ;_y,1,; .1>,,;._I ...,..\_.,,. .;,;; y

tY

Džamija je situirana u najstarijem dijelu naselja. To je jednostavna džamija, danas bez munare. Nemamo podataka ko je podiga.o i kada ovu džamiju, a poznata je kao Mejtaš i Miralemova džamija. Uz džamiju je oveći prostor na kojem se pored većeg broja nišana, nalazi i Miralem-pašino turbe. Na ravnom i većem prostoru sa sve četiri .strane džamije nalazi se veći broj nadgrobnih spomenika, među kojima mali hroj starih. Jedan ' osmou1gaoni nedatira.ni nišan, visine 1 m i četvorne osnove 20 X 12 cm, spada među najstarije nišane (XVI ili XVII st.). Po svom oblikovanju je jedinstven jedan ženski ni,šan iz XIX st„ na čijem završetiku je ne,što slično pokrivaču. Nišan je datiran, ali mu je natpis atmosferilijama gotovo potpuno uništen. Najstariji datirani spomenik je iz 1282 (1865) godine. 1294. NATPIS NA NIŠANU MIRALEMPAšICA ISMAIL-BEGA :.iw I: Na nišanu sa običnim turbanom, visine 90 cm i osnove 10 X 15 cm, isklesan je ovaj natpis. »0 (Bože) k!oji praštaš. Slavljen je Alah, 'koji je jedini moćan i vječit,

A koji svoje robove stavlja na kušnju smrti i prolaznosti

Casni hanedan kadiluka Akhisara Ismail-beg Miralernpašjć, sin Ahmed-begov. Za njegovu časnu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1294.« (1877)

".'" ,...

„..:. .> ..w \.. „_;..:, ;_,.. u'--L:J i_, w ,.i.~._.1.-.....)1. . ·"..;...,., ,· „

U_;;,~ I U\..:. \,,> 1.5"° l..e_; .J \..&! I _,_.., .... ';\..!'.I,; r-~.J"' ~ ~„, ~

L;

~

i:..~ far e:~.J ..:. \:.t:

t.),,..

"!\:.U. -Sl.. -e'.:...r„1 ~-' o.Slt1'\-

~\

~

-

Turbe je situi_;ano u Gornjoj varoši, najstarijem dijelu D. Vakufa, groblju uz Meitas, u narodu poznatu Miralemovu džamiju. U osnovici Je turbe pravokutni šesterokut sa stranicama 2,57 m, a njegovu mrežastu ~upalu drži šest kamenih stubova čije su baze i k8'piteli bogato, u razlic1tim vaniantama, ukrašeni. Između stubova je željezna ograda. Ra.nije su malterisane plohe ovog turbeta bile ukrašene lijepim vegetabilnim ornamentima. U ovom turbetu su sahr-anjeni Miralem Mehmed-paša i njegov sin Muhamed, kako to vidimo iz sljedećih epitafa na njihovim nišanima. ~

~WI

·~ '_; ~ .r. :,_.;

t.:..> ~ ~ ''lt'.' ,5w> \ Vu fasnu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1215.« (1800) Mehmed-paša Mirale-m zastupao .ie 1775. godine kraće vrijeme bosanskog vaJ.iju. Od 1786-1789 ,god. bio je klliški mutesarif. U novembru 1789. godine postao je bosanski vezir i tu službu vršio samo mjesec dana. Umro je u D. yakufu spomenute 1800 godine i sahra.n;en u ovom turbetu pokraj svoga sina Muhameda. Vid. Kalendar Narodne uzdanice III, 1935, str. 141.

'

o.!. U' .

;j' ~.

u~,;~_, r~..r

r:_~ f.\J.~ u'-.~: I U"'.J~) u~.r č'J~\..::.~~ . ~\Lll

'\:.'... ' ~ \ '!„

Nadgrobni spomenik Mehmed-pa§e Miralema u

284

turbetu u Donjem Vakufu

285

. U

_,:iu:- I.) ~ \

„ \:. \ j

donje strane stalaktite, a na stranicama satko-

„ faga izvedeni su i ispisani u vanredno lijepom i \ll ~ 1. kr111Pnom pismu citati iz Kur'ana i sentence o

U!J.J \,;. l.Y°'\: :_y ~ \f U _,l. I

~;~i.r'I..') ~~~1_,

. )'..>u.>\..:.. „ )'..>

C\,\_U

~ .:!"'

. U .,>..I. ~

J

r'-~.>\>j~\ c,,$ jo).) I A'•

l1

.

Ornamentalni motivi na kapiteLima Miralemova turbeta

MERMED-ČELEBIJINA ILI DUZIĆA

DŽAMIJA Ova džamija situirana je uz desnu obalu Vr'basa, uz cestu Travnik-Jajce. To je manja džamija, zidana nd ćerpiča i drveta sa manjom drvenom munarom. Džamija poznata kao Mehmed-čelebijina ili Duzića. O datumu njezina nastanka nemamo podataka. GROBLJE UZ MERMED ČELEBIJINU (DUZIĆA) DŽAMIJU · U ovom grnblju se nalazi tridesetak nadgrobnih spomenika, među kojima se ističu dva spomenika sa sarkofazima i profiliranim nišanima iz 1250 (1834) godine, koji su ujedno i najstariji datirani spomenici ove nekropole. 1250. NATPIS NA NIŠANU MIR MERMEDA, SINA FERRAD-BEGA MIRALEMA Iznad graba umrlog je manji kameni zatvoreni sarkofag, dugačak 1,34 m, širok 72 cm i visok 90 cm. Plača koja zatvara sarkofag ima sa Perforirani nišani uz Mehnied-čelebijinu džamiju

t \.: ~

'(:o. _,,

smrti. Nad sarkofagom su dva nišama, od kojih je uzglavni nišan perforiran i na njemu je u sitnom pismu izveden sljedeći natpis. »Iz pr:.r L'~~'

.)~\~\\;I

,.,„,..

ul.c::J-. ?'.:_\,Ll

,. '..> L-.

DžAMI~A U JEMj\NLIC.IMA. Nedalewo od naselja na jugoistok, u selu Jemanhc1ma posto]l sasvim Jed·nostavna seoska džamija, na kojoj nema natpisa.

TURBE NA IGRALIŠTU Na sjeverncm kraju naselja D. Vakufa, na jednoj kosi, kraj ceste koja vodi Tra"'.'iku'. situirana je turbe, zidana od ćerpiča i drveta, čija osnova Je 4 m 1 v1S1na 1,50 m. U unutrašnjosti turbeta je jedna kubura drvena i novije izrade, a čelo glave pokojnika nalazi se nišan sa derviškim turbanom, bez natpisa. Nije poznato ko je tu sahranjen. Uz tunbe ima i nekoliko nišana bez natpisa i kakve vrijednosti. U iDonj,em Vakufu su postojala još i sljed!eća turbeta: - Turbe Šejha Horosanlije. - Turbe uz džamiju Ibrahim-bega Malkočevića (Baš) džamiju. .. --: Turbe nekog Šejha, zvano »Turbe na Bari«. Legenda ovo turbe pnp!SUJe nekom Šejhu koji je došao u posjetu Ibrahim-begu, pa je tu umro i sahranjen. Opis i legendu vid. Vuksan Tomislav, Postanak Donjeg Vakufa, GZM IV, 1892). ·.„

VAIZOVICA DŽAMIJA Ova džamija bila je uzgor sve do drugog svjetskog re.ta, a nalazila se nedaleko od Baš džamije, kraj ceste koja vodi prem~ Travniku. To je bila nrostorno najmanja džamija u D. Vakufu sa veoma strmim drvenim 1krovom i isto tako drvenom malom jednostavnom munarom. Ispred džamije na malom prostoru malazilo se par starih osmougaonih nišana bez na,tpisa. U D. Vakufu se nalazi još i sahat-kula, a sve do drugog svjetskog rata postajao je i most sultana Sulejmana, iz XVI stoljeća. Do111edavno se moglo vidj·eti u ovom naselju i veHki broj lijepih stambenih obiekata bosanske arhitekture sa drvenim krovovima. O tim spomenicima vid. Đ. Mazalić, Prusac - Biograd, GZM 1951; H. Kreševljakovtić, Sahat-kule u Bosni i Hercegovini, Naše starine IV, 1954; Dž. Celić M. Mujezinović, Stari mostovi u BiH, 1968, str. 129-131.

V~izovića džamija (.prostorno najmanja džamija u Bosni) Kara1oterističan

288

ženski nišan u grob.Iju uz Miral,emovn džamiju · 19 -

Islamska epigrafika BiH -

II

289

BALAGIJINA (BIJELA ILI BILA) DŽAMIJA Nalazi se u ulici Osmana Đikića. To je manja .jednostavna građevina sa drvenom munarom, .zidana od ćerpiča. Urz džamiju se nalazi groblje čiji nišani su polomljeni i oštećeni, a ne predstavljaju kakve vrijednosti i nemaju natpisa.

1240. KRONOGRAM O OBNOVI SULTAN SULEJMANOVE DŽAMIJE U OBORCIMA

TURBE SA NEKROPOLOM NIŠANA U DONJEM KOPČIČU

U rukopisnom kodeksu Orijentalnog instituta u Sarajevu (Inv. br. 935, L. 11) nalaze se tri kronograma o obnovi Sultan Su1lejmanove džamije u Oborc1ma kod Donjeg Vakufa. Jedan od tih kronograma donosimo u cjelini, a od druga dva samo njihove završetke (kronostihove).

U pr,ostranijem groblju koje se nalazi u Prusačkom Polju, sa desne strane potoka Lu1bove, do samog puta što vodi iz Donjeg Vakufa u Bugojno, situirana je kupolasto turbe, sa šestostranom osnovicom sa strankama 3,20 m. U svakoj stranici je otvor širok 70 cm, visok 155 cm. Do turbe ta je sarkofag od velikih kamenih ploča sa nišanom visokim do 3 m. Uz turbe su i još dva veća sarkofaga, bez nišana od kojih jedan sličam sanduku (stećku). Na turbetu kao ni na spomenutim nišanima nema nikakvog zaplsa. Prema tradiciji, ovi spomenici pripadaju članovima porodica Malkoča i

?'-:(~~~u~~~~ _ _,, •.;';_.r.Y.J->' ._s.i~~\..!.~ j.1-' .;r ~_,..:. ·~ j >--'I u:(:-Q\.i.. J.>' ~\ &_,... •.>Y-.>'IJ".>.;J>. ~L;~~f.' "...t-'

'-:-' '=.'"~, ..

Skenderpašića.

Ostali spomenici ove nekropole su bez kakve vrijednosti. Na jednom nišanu čitamo da je tu sahrnnjen Kopčlć hadži beg Mu-

O,)

stafa.

u.J:. . . µ_,,'-'_;...'"''. . . .J'>· \.U ~\.;.U l+- t.-' I_.$~ ~ ~J

0u~~

Detaljan opis rburibeta 'i 1grobl!Ja uz turibe vid. Đ. Ma'zalić, Biogr::id-Prusac, 'Glasni·k Zem. mu;z;ej.a, 1951, ;Str. 181-185 i D. Tarfro, Spasavalački radovi na turbetu u Prači i Malkočevom turbetu u D. Kopčiću, Naše sta•rine, 1954, str. 221.

j

> U.,,'i J_,I.)

I

~ ~-\~ J ~·~lu-:

~ ,_;... ~ .> ~ ..:.... .; ...{ ;,~,,, ~ j. \ \.:, .:.~ .:;. j \ ~.) _)>o ; ,'-tr: ·-> L„\. ._.;;,.„'~ ~ . .

".>\,.> .1,j '-: J "":-' •

'\}:..) ':Y.; -"·u i:,,\.>.,.\.-~~:..'_; '-:'Y>' ·~..;_...;__,>j~, t.\.."r\.:~' ~~-~i>~_,.:.;.,'_, o' ;y

·->0

•..>.))....' -'f' C..:~-". ~~J~oj_,,

. ,„ ....

Turbe

Malkoča

i

SkenderpašiJća

u

Kopčiću

~Ovu Sultan Sulejmanovu bogomolju obnovio je Serif Gazi Sirri Selim-paša Evrenos (Evrenos-zade). Radio je po uputi svemoćnog Stvoritelj a, Pa neka ga Istiniti nagradi visokim rajem Firdevsa. Oživio je džamiju koja je bila sklona padu, Pa nek se u vječnosti obveseli duša Sulejman-hanova. Taj Asaf svog vremena troši imetak u dobra djela Među svima je poznata darežljivost njegove ruke Bože podaj neka mu se stalno ugled i čast povećava. Njegcwa su dobra bezibrojm.a na svijetu. Travnički muftija Hamid efendija ukazao je, Da je hiljadu dvije stotine i četrdesete izvršena obnova

kod

Bugojna

"'

291

Posjetio·če

sa lijepom

t;' \.".J~ ~

"

l:.. ~I,;

\ •'C' I

»Onome ko pita za njegov kronostih, dovo.Jjan je ovaj odgovor: Daotum podizanja hana ,ieste: 'Sejh Kafi'. Godina 1021.« (1612) Preračunavanjem brojne vrijednosti slova riječi »Še.ih Ka.fi« dobivamo hiđžr. 1021. godinu, a koju Evlija i brojkaoma bilježi ispod teksta kronostiha. H. Sabanović .ie prilikom p·revoda ovog kronostiha mjesto hana stavio »Datum podizan.ia tekije ... «, što je uogrešno, pa je kasni.ie to ispravio i konstatovao da se spomenuti 'kronostih odno·si na han Še.iba Kafije, na koju u~tanov1.1 podsjeća danas lokaHtet Han u Pruscu. Vid. Književnost Muslimana BiH, Sarajevo 1974, str. 176.

TURBE HASANA KAFIJE PRUšCAKA Ovo turbe, prislonjeno uz Ka.fijinu medresu i mehkemu, sve rpod drvenim krovom, pripada mauzolejima otvorenog tipa. Na kamenom podij umu, visine 0,50, dužine 4, 70 i širine 4,63 m smješten je sarkofag od precizno i Hj~po klesanih kamenih ploča nad kojim su dva također precizno izrađena osmokutna nišana, bez turbana, oba jednaka i bez natpisa. Nišani su visoki 1 m, a sarkofag je visok 80 cm, dug je 1,03 m. Sve je izvedeno od vapnenca kamena i predstavlja bolji klesarski i ma.istarski rad. Ovaj prostor twrbeta ograđen .ie danas letvicama. Ha~an Kafi.i a Akhisari (Pruščak) rođen .i e u Pruscu, u rnmazanu 951 (krajem novembra ili početkom decembra 1544) godine. Sin je Turhanov. Njegov pradjed, koji je živio u selu Zib kod Prusca, primio je zajedničkim popločanom

Džamij1 Hasana Kafije na Srtu

297

islam u doba sultana Fatih Mehmeda i dobio ime Jakub. Kafija je markantna ličruost čitave Bosne XVII stoljeća. Njegov naučno-književni rad je mnogostran i obiman, jer je Kafija, kako i sam kaže u svojo,j autobiografiji, do 1600. godine napisao jedanaest djela, a kasnije je, koliko se to moglo ustanoviti, napisao još sedam djela. Njegovi radovi ol:mhvataju oblasti: filologiju, islamsko pravo, teologiju, logiku„ istoriju i politiku. Kaiijino djelo o uređenju države i društva (Usul-ul-hikem fi nizamil-alem) preveo je na francuski još 1824. godine poznati francuski orijentailista Garcin de Tassy. Kafija je u svom rodnom mjestu Pruscu podigao više zadu1:žibina: džamiju, medresu, mekteb, han·i vodovod. Oko njegovih kulturnih ustaclJ.OVa razvi•lo se u Pruscu novo naselje Nev-abad (Novo naselje), koje se nalazi u mahali Srt. Hasan Kafija je umro 16. ramazana 1024 (1615) godine i sahranjen je, kako vidimo, uz svoje zadužbine u posebnom turbetu. Vid. Dr H. Šabanović, Kn.iiževnost Muslimana BiH, Sarajevo 1973, str. 153-192. Tu je navedena i sva potrebna literatura o Kafiji i njegovim djelima.

Ha·san Kafijina medresa, mehkema

njegovo turbe

AJVAZ-DEDINO TURBE Situirana je kojih stotinu metara jumo od Handanagine džamije pa je, prema tome, netačan Bašagićev podatak da je Ajvaz-dedo sahranjen nedaleko Prusca na AJvatovici (Baša,gić, Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti, str. 54). Ajvaz-dedino turbe je

obična

prizemna zgrada od kamena,

ćerpiča

i drveta sa drvenim ·krovom na četiri vode, čija osnovica iznosi 5,50 X X 5,30 m. U unutrašnjosti su dvije prostorije, pregrađene drvenom pre-

gradom, od kojih ona do ulaza služi posjetiocima za klanj=je i odmor, a u dru.go_i većoi prostoriji je obični veći drveni sarkofag 1prekriven zelenom čohom. Celo glave pokojnika nalazi se obični nišan sa turbanom bez natpisa, sa či'e jedne strane je isklesan mač. Nišan je prilično istrugan od strame neukih posjetilaca koii su strugali kamen u svrhu liječenja i dr. Prema na.rodnom oredanju Ajvaz-dedo .ie došao u Basnu sa su.ltan fatihom i dobio je zadatak da u Uskoplju širi islam, nastanivši se u Pruscu gdje je i umro. Po istom oredanju, Ajvaz-dedo je izgradio vodovod i u Prusac do,veo vodu drvenim čunkovima sa oko šest kilometara udaljenosti ispod planine šuljage. Legenda kaže da mu je jedna velika stijena (duga 74 m) smetala za dovođenje vode u Prusac, pa je Ajvaz-dedo radi toga izlazio 40 jutara do stijene moleći Boga da se stijena rastavi. Cetrdeseto jutro, kada je klanjao sabah, učeći .ie usnuo i vidio kako dva bijela ovna udariše u stijenu i stijena se ,rastavi. Kada se probudio, ugledao je rastavljenu stijenu i kroz pukotinu proveo čunkove. Narod je po Ajvaz-dedi

Ajvaz Dedino turbe

299

nazvao ovu stijenu Ajvaz-dedinom stijenom, a vrelo nazvao imenom Ajvatovica. I navodno je još od tada počelo hodočašće ovog vrela i stijene, pa ·bi se svijet iz bliže i dalje okoline Prusca ovdje sastajao na dovu i teferič svake godine sedmog ponedjeljka po Jurjevu. Tako se ovo hodočašće po Ajvaz-dedi nazvalo Ajvatovica. Taj običaj narodni tra;ao je sve do drugog svjetskog rata. Spomenuti vodovod je ponovno instalirao poznati dobrotvor Prusca Hasan Kafija Pruščak sagradivši ujedno i turbe nad grobom Ajvaz-dedinim. Vid. Prusac i njegove znamenitosti, izdao Džemal Hamidović, Sarajevo, str. 10-11 i D. Ma:zalić, Biograd - Prusac, GZM 1951, str. 180. GROBLJE UZ AJV AZ-DEDINO TURBE Na manjem prostoru uz turbe, ograđenom drvenom ogradom, nalazi se nekoliko pari nišana bez natpisa i bez neke umjetničke vrijednosti. Među ovi·ma je i jedan venma karakterističan nišan, visine 1 m, šir. 43 i deblj. 20 cm, na čijern U'1:dužnom .iednom rubu vidimo reljefna izvedenu posudu sa grožđem, koje zoblju tri ptice a do njih pri vrhu spomenika je samo glava neke životinje (lava ?). Očito se ovdje radi o nekom fragmentu kakve stare građevine, koji spomenik je naknadno upotrijebljen kao nišan, nešto pri vrhu zaobljen. Iskopavanjem ovog spomenika možda bi se na njemu još našlo kakvih elemenata.

N·išan sa predstavom ptica kako zoblju gro.'.:đe i Likom glave lava (fragment sa neke ka:S11Joantni naselja na glavnom putu koji prolazi kroz naselje. U osnovici je kvdrat sa unutrašnjim prostorom 10,60 X 10,74 m, a debljina zidova iznosi 90 cm. Ovo je jedina džamija u Pruscu sa kamienom munarom. Dva su arhitektonska elementa koji ovu džamiju karakterišu i po kojima se ona razlikuje od ostalih džamija u Bosni. Prvi je trijem sa četiri zdepasta kamena stuba, čiji su kapiteli ukrašeni tzv. nabor dekoracijama, dok su i m baze u obliku polu·kugle ods.~ečene sa četiri strane. Druga karakteristika je njezin drveni strop u obliku kupole. Iz ravnog stro,pa diže se osam ploha koie se u obliku luka savijaju i završavaju u malom so.fraluku također oomerokutnom, ali ravnom. Sve je ovo izvedeno od sitnih komada daščica povezanih drvenim okvirima. O sofraluku visi stari željezn•i luster za vješa.n.ie kandilja. Kameni minber i mihrab imaji..l plastične dekoracije. U ovoj džamiji su vrijedne spomena i tri levhe, zapravo ploče od keramike rađene u bojenoj keramici. Na ;ednoj od njih .ie slika Harema u Meki, na drugoj Harema u Medini, dok su na trećoj citati iz Kur'ana. O gradnji Haindani.ie džam-ije sačuvana su do danas na samom objektu dva kronograma, oba iz iste godine, od kojih se jedan nalazi uzidan iznad vrata u dvorišnom zidu, dok je drugi nad glavnim ulazom u džamiju. 1

Handanija džamija u Pruscu

301

1026. KRONOGRAM NA DVORIŠNOM ZIDU HANDANIJE Na kamenoj ploči, veličine 72 X 32 cm, isklesan je ovaj natpis u sti,hovima na turskom jeziku, a nalazi se nad ulazom u dvorište dža·mije. Pismo: lijep dželi-neeh. Mujezinović,

Iz d a n j a: M.

Turski natpisi iz XVII vijeka u nekoliko mjesta

u BiH, Prilozi XII-XIII, 1965, str. 180-181 (faksimil, prepis i rprevod); Ekrem Hakki Ayverdi, Yugoslavyada Tilrk Abideleri ve vakiflari, Tiirk tarih kuTumu, Ankara 1957 (prepis).

»U ime Allaha sagradio je Hanadn-aga ovu džamiju, Ko je vidi ili za nju čuje, dužnost mu ,ie da moli (za dobrotvora). Lijepo izvedena (ova džamija) je drugi časni Harem, Pa da li se na zemhi može naći .ioš jedna ovakva ugodna građevina. Neka Uzvišeni Bog oMlno nagradi (dobrotvora), Jer je on slijedio Jahja-pašu, u načinu gradnje, Kada .ie dovršena njezina gradnja Kemal je pohvali. Izrekavši joj kronogram. Neka je ugodna božja kuća. Godina 1026.« (1617) Već je spomenuto da ie u Pruscu jednu džamiju sagradio bosanski sandžak•beg Jahja-oaša (1482-1483 i 1494-1496 godine}, a s obzirom na to da se u ovom natpisu kaže da je Handan-aga u načinu izgradnje sHjedio Jahja-pašu, to smatramo da je Handanija podignuta na temeljima J ahja-pašine džamije.

1026. NATPIS NA HANDAN-BEGOVOJ (HANDANIJI) DŽAMIJI Ova.i kronogram ispisan u li,iepom nesh-talik pismu i isklesan na kamenoj ploči, veličine 70 X 33 cm, uzidanoj nad glavnim ulazom u džamiju. Natois je smješten u deset elipsastih polja između kojih su kroz sredinu ·i sa strana isklesane rozete i linije. 1

~ .sili Ji;~ '.} 1 .Y ..J\:ii ~

~I ~~ ,,;J',

o,!.'-: .J .>

J

> J',

..!o.U: I

l.) "" U .).(.,.I U.r. ('.; .J". o \_,,

Izdanja: Eviliya Čelebi, Sejyahatnamie VI, str. 485 (kronostih natpisa sa pogre·šno preračunatom godinom). Up. S. Kemura., GZM XX (1908), str. 195 i Dr H. Šalbanov:i1ć, Puto,pis Evlija Čelebije, Sarajevo 11954. i 1'967, str. 147 (Ša!bannvić je .prera,čunao i o tome dao naipomenu); M. Mujfilinovi,ć, Turski natpiisi iz XVII vijeka u nekolika mjesta BiH, ,Prilozi XII-XIII, 1965, s.tr. 178-181 (prepis, faksimil i prevod).

datum natpisa pravi.Ino

\S-_, .>-"'.'_'.))....'J'5"' _, \ ~ u'..i.:„;. ~

p' .:.._.1,.x...„._s..- :.,~ ..)„, ..s.J,1 'f'.:.~'":}..>'

:.),,...>" d'-'./-' ;,r

f '-'..:...:V ..);

t' \..;-J' "J.:\ \.-'..);>,,.'_,l;'l~j~\ .).>.:' ~ . . •

•

•

f

"

..r',

•

•

„

{:'.\.:.._,).

I.:.. !.s~ J\!_, I.S'\..:: ..s._u_,, r"i..; u~ . , ~ . ' ..)..- ~ .).>„ l'. ~ 1.5 ..>J, I ...

'

t ;' \'. "

\

.

'(

"'\

»Hvala Bogu, koji se i na nas smilovao (u originalu, »koji je na nas rpogled&o«), I poklonio nam jedan dragulj iz mora darežljivosti, Mjesec zviježđa časti, sjaj plemenitosti i lijenih osobina, To jest Handan-beg, ljubimac darežljivih, Postao je taHsman ljepote i zviježđe sreće, I dostojan je obećanoj sreći »Ko bude gradio«, Sa,E!radio je jednu svijetlu džamiju poput raia, A na kojoj mu zavide i ljudi i svemir. Cim ju je ugledao Adni, izreče joj kronostih: Ova visoka građevina slična je raju Adn. Godina 1026.« (1617)

Levha u boji, rad u keramici, u Handan~ji džamiji

GROBLJE UZ HANDANIJU DŽAMIJU Groblje se proteže sa sve četiri strane džamije, a u njemu se nalazi oko stotinjak nišana, među kojima veoma mali broj datiranih. Najstariji datirani spomenik je iz 1291 (1874/5) god. a označuje grob neke Fatime. Od strane mihraba nalazi se jedan grob oivičen kamenim kvaderima (santračem), ah na žalost bez nišana, a za koji grob predanje kaJzuje da označuje grob osnivača džamije Handan-age. Predanje također zna za jedan nišan sa turbanom, bez natnisa, da ozn&čuje grob .Sejha Hasana, prvog učenika Hasana Kafije. 1292. NATPIS NA NISAcNU DIZDAREVICA ALI-BEGA Natpis je isklesan u običnom neshi pismu i smješten u devet redaka oivičenih linijama.

U ovom natpisu je, kako vidimo, godina gradnje nanisana i brojkama isnod posljednjeg distihona, a tu, 1026. hidžr. godimu, dobivamo i zbrajanjem brojne vrijednosti slova kronostiha, dok je Evlija Celebiia u preračunavanju godine natpisa pogriješio i stavio 1025, mjesto 1026. hidžr. godine. 304

»On (bog) je vječni tvorac. Posjetioče moga groba razmisli o mome stacriju, jer sam ja juče bio kao i ti, a sutra ćeš ti biti što i ja danas. Dizdarević Ali-beg. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1292.« (1875) 20 -

Isla1noska epigrafika BiH -

II

305

'llišan u harernu Handanije džamije bez natpisa, a prema tradi.cij·i označuje grob nekog Hasana, prvog učenika Hasana Kafije

STARO GROBLJE NA MAJMUNU Na južnoj strani Prusca, na iednoj strmini, kraj puta koji vodi u

Zdrnloviće, nalazi se prostrano groblje, poznato pod imenom Groblje na

Majmunu. Tu se nalazio veliki broj nadgrobnih spomenika od kojih su danas sačuvane samo pojedine skuuine. Brojni nišani su nestali, a groblje je u veoma zanuštenom stanju, bez ograde. Svi spomenici - nišallli ovog groblja rađeni su od sedrastog kar mena. Najveći dio tih spomenika imaju četvrtaste baze, iz kojih izlaze osmĐku.tni trup-ci nišana, a završavaju se piramidalna. Visoki su do 1,50 m, a nji·hove ba ze imaju stranice do 45 cm, d'O,k su strane osmokutni·ka široke do 20 cm. Na jednom niša.inu, visine 2,40 m, sa tu rbanom isk'lesan je sa jedne strane tubas,ti mač (dužine 80 cm). a sa druge kratki nož (dužine 42 cm). Na drugom nišanu, osnovice 25 X 25 cm i visine 1,50 m isklesan je također s jedne straine tu,basti mač. Ovaj spomenik nema turbana, nego se završava vodoravno. Spomenik je pri vrhu nešto širi. Na jednom ma'1om ;nišanu, čiji turban pokazuje tip nišma XVII st. isklesan je tekst: »Lailahe ilelah Muhamedun resululah.«

.

'

-~ ;

Nišan· bez turbana sa tubastini ' . macem

'

Nišan S'l turbanom, visok 2,50 m na kome je ~a jedne strane tubasti mač, a sa druge kratk·i nož

1

GROBLJE NA MUSALLI

1

306

Ovo grobfJe se halati,pr,e)rn puta groblja na Majmunu. Sve do kojih dvadesetak godina pr)'je, dri,i/t.-':n;. )\ p .> ..:.._. y .c?.>J..> I U .>..GL t.>",; I ~

o~_,_,\..eJ'

J1,;... .:...:..:- ?: ~ >". ~-Y,I.:

,s_,F .._i_,' .) ~'.;-. •y :.>. .>'!>)' .:;. :r

~-f~:\:~v' ~..>.;>fe.-'' ~Y:"; 0.>_;.l I Lb

0

.>-'.:..: U_; _j ~ \ ~ ';".)',I:

»Ličnost,

jedan od travničkih han€dana Mehmed Malkoč-beg, Bijaše alaj-beg i poznati bosanski defterdar. Sagradio je u Akhisaru ovu džamiju poput raja, Pa je sa ovim dobrom zavrijedio božji oprost. Izađoše trojica (učler) i rekoše njenom dovršetku lijep kronogram: Sagradi se svijetla džamuja hiljadu dvije stotine četr~eset i pete godine.« (1829/30) Prema narodnom predanju ovai natpis je spjevao Šerif u vrije1me vezirovanja Namik Ali-paše.

pisao Ahmed

Malkoč

Alaj"begova džamiia Poznata 'e u Pruscu jnš i pod imenom džamije na Brdu. To je jednostavna građevina sa drvenom munarom i bez kakvih umjetničkih pretenzija. Lspred džamije je zgrada mekteba. U džamiji se nalazi jedan rukopis Kur'ana pisan dosta krupnim neshi pismom na debljem bijelom papiru, veličine 31 X 19 cm. Iz bilješke na kraju rukopisa vidi se da ga je prepisao Hasan, sin Alijin. Pisanje je započeo koncem rebuul-evela, a završio sredinom mjeseca šabana 1034 (između 10. I-30. IV 1625). Vjerovatno je ovaj prepisivač jedan od Hasan Kafijevih učenika. 310

Sahat-kula na gradu u

Pruscu

SAHAT-KULA U PRUSCU Nalazi se u samoj tvrđavi. U osnovi je kvadrat sa stranicama 3,35 m, a visoka je oko 10 m. Z'idana je nd kamena sa karakterističnim šatorastim drvenim krovom nad kojim se uzdiže manji također šatorasti krov. Sahat-kula i danas slum svojoj svrsi. Sat nema kazal;ki, ali se mještani ravnaju po iskucavanju, i to ala-turca. Njezino zvono potiče iz 1633. godine .. Nije poznata tačna godina podizanja ove sah~t-kul~.' ah kako Je. ne spominje Evlija čele1bija, to bi ona mogla n~stah posl!1e .1659. godme. Pretpostavlja se da ju je sagradio neki prusack1 dizdar koJ1 J~ uvakuf10 pod Pruscem jedno zemljište postaV"ljajući uslov da se od njegovih prihoda plaća s!užbeni1k koji se brine o satu. Vid. H ..Kreševlj.akoviić, Sahat-kule u Bosni i Hercegovini, Naše ·stairirnre IV, 1956, str. 25-26 i Đ. Mazalić, Biograd - Prusac, GZM 1951, str. 187-'188.

311

Bugojno

Gradić leži na gornjem toku Vrbasa, na uscu rJec1ce Peričnice u Vrbas i na raskršću putova Kupres-Donji Vakuf. Bugojno se razvilo u doba turske vladavine u tngovački centar. U Bugojnu se nalazi Sultan Ahmedova džamija, na kojoj je iznad ulaza sljedeći natpis.

1105. NATPIS NA SULTAN AHMEDOVOJ DŽAMIJI Ovaj natpis isplsan je običnim. tušem na krečnoj podlozi iznad ulaza u džamiju. Kada sam 1956. godine evidentirao ovaj natpis, upozorio me je tadanji muderis u Bugojnu Mustajbegović da je ovaj tekst preuzet sa jednog većeg natpisa kojeg je on pronašao na tavanu džamije. Natpis je imao ,veći tekst, ali oštećen, bio je 'ispisan tušem na dasci, pa je on odatle prepisao samo ovaj dio i dao ga ispisati iznad ulaza u dfamiju.

~t u\.>.,M>I

.'.,)\U,...

~'--: ~~.Y. ~~'-".

. ,

Grob Hasana Kafije

.

,, I

0

~ ~tlJ?~

o~~ ~l

~

»Sultan Ahmed-han II, U ime Boga podigao je ovu džamiju Godine 1105.« (1693) Sultan Ahmedova džamija je prostranija džamija sa ka,menom sasvim ,iednostavnom manjo-m m1unaJ"om. Doživjela je više opravaka, a njezine unutrašnje zidne dekoracije datiraju iz 1938. godine i sasvim ukusno djeluju. U groblju uz džamiju i danas se vrši sahranjivanje, a pored osta•lih, tu su i grobovi sljedećih osoba: - Nekog Ibrahim-age, umrlog 1174 (1760), - Sulejmana Huršida, miralaja, sina Sulejman-pašina, 1266 (1849), - Mehmeda, sina Muhamedova, imama, 1272 (1855), - Zejnebe, kćeri Mehmedove, 1272 (1855), - Nurija hanume, kćeri travničkog hanedana Derviš-paše, žene Akhisarnkog hanedana Miralemovića Ali-bega, 1292 (1875), - Umi Gulsume, kći banjalučkog hanedana Džinića Ali-bega, žena Sulejmanpašića Ibrahim-bega,, iz Akhisara, 1314 (1896), 313

- Mula }brahima, sina Ibrahim efendije, 1328 (1910).

Gornji Vakur

U okolici Blilgojna nalazi se starih msana u selu Caušliie, zatim na putu prema Odžaku na posjedu Nuhbegovića.

Staro Bugoj.no

Na putu Travnik-Bugojno, u olodnoj dolini Uskoplja, u neposrednoj blizini p.lani,na Mak!ljena, Vranice i Raduše, situiran je pitomi bosanski gradić Gornji Vakuf. Kraj oko Gornjeg Vakufa, kao i sva Skopljanska župa, bio je od davnina dobro naseljen. Pretpostavlja se da je važan rimski punkt na putu Salona-Sirmium Ad Matricem bio upravo na mjestu današnjeg naselja Gornji Vakuf. Gornji Vakul kao gradsko naselje nastaje istom koncem XVI stoljeća. Sam naziv njegov um1ćuje na to da njegov postanak treba ,vezati sa institucijom vakufa, a vakufi su, kako je inače poznato, u islamskom svijetu odigrali veliku ulogu u urbanom i privrednom razvitku pojedinih naselja. Za postanak Gornjeg Vakwfa važi analogna situaci'a kao i sa Donjim Vakufom, Kulen Vakufom, Varcar Vakufom, Skender Vakufom, Sku1canim Vakufom, Vakufom (Sanskim Mostom, kako se on zvao do 1878. godine), pa i sa Rudom i Novom Kasabom. Svi ovi gradovi svoj postanak imaju zahvaliti aktu uvakufljenja. Postanak Gornjeg Vakufa je, pak, u najužoj vezi sa zavještajem Mehmed-bega Stoča>nina, zaima, koii ovdje, 1592-93. podiže svoju dža-

miju, a koja se nalazi u centru naselia, u čaršiji. U sačuva!llom kronogramu o gradnji soomenute Mehmed~begove džamije kaže se da je isti učinio mnogo dobrih djela, pa je on svakako uz džamiju zavještao i objekte za njena izdržavanje. Međuuim, o tome se nije sačuvala zakladnica niti drugi dokumenti, na je, prema tome, kronogram sa džamije jedini izvor o počecima razvoja Gornjeg Vakufa. Gorn 'i Vakuf .ie bio tiinii5na bosanska .>_' uyP J:L. •J::> ~r

o\..:.....>->-:>f.:...:...J;.S.;,.

1084. NATPIS NA NIŠANU MAHMUD EFENDIJE SINA REDŽEB HALIFE

"' , ' U \.:...:.j \ .......,.. \_.p \..;_,., \

u\.:t.. ) t.. .j .:. \.... ~ o

(.5 _);,\ ,;, ~ q_.,.... I J i.f.>;'_J ,_)\...;>_, j.J~\ ~)

i;;::...,,. ~-I -

.-

.

o~ '-'-') ,J,

y

C::..,. .;'"

. '„

\....,I

.... ~ ~ _; z:' ~ .

. „

.> U.>_,-. .> .J. I ~ :J"

0',l.' ~-r~\l'_r......': '.id :M. ~ "'. \.:.:

i"_, ~ '6 .) ~ ,:..1_i

0-1','->r;o..:'-:~_,1.:--::),' ~ u:'r-' i.:.u „~ ~

.) ~'

(-)'~~~\ ~ .:r:=- .f ~ ...;

t.)'

~._j

WJ ,_,

d_,:;_,

Nad grobom umr log je uzglavni nišan sa ovim natpisom. Nišan je jednostavan sa tu!'banom u gužve na prevoj. Iznad natoisa nalaze se cikcak-linije. Natpis isklesan i ispisan u krupnijem neshd pismu. Nišan je sa lijeve strane natpisa oštećen. »Ovaj spomenik označuje grob Mahmud efendij e, sina Redžeb halife, mual'ima i mujezina zadužbine zaima Muhamed-bega, koji je živio šezdeset g-odina i u1mro u m.j.esecu ramazanu 1084. godine.« (između 10. XII 1673. - 8. I 1674)

u-:. ~_,

\•·\

vjern1c1 j,metak tiroše na B·ožjem p1utu,

A po jasnim riječima cara Pe;gambera »Ko sagradi džamiju«. Ovu privlačnu bogomolju sagradio je Mehmed-beg, Koji je učinio mnogo dobrih djela kao pravi vjemik. U vrijeme molitve mujezin ogla-šava poziv: Požurite muslimani u kuću viernika. Lijepoj bogomolji Kabi žude vjernici, ali to ne poštivaju munkirn tkoji

niječu).

Božjom dobrotom Camilija izreče kronogram gradnje džamije: Otvou:ena je divna kuća pobožnih. Goditna 1001.« (1592/93) Godina kronograma osim što 'e ispisa.na broj.kama ispod teksta izrečena je i u ebdžedu u riječima: »Babu ni'me darul-muttekin«, čiji zbir brojnih vrijednosti slova također nam daje hidžr. 1001. (1592/93) godinu. GROBLJE UZ MEHMED-BEGOVU DŽAMIJU Oko džamije sa sve četiri strane njezine nalazi se pedesetak nišana među kojima i nekoliko veoma lijepo oblikovanih. Najstariji da.tirani spomenik je iz 1673/74. godine. Među nedatiranim nišanima se dstiču dva ženska nišana sa karakterističnim završecima-kapama. Epitafi nam pokazuju da je ovdje sahranjeno nekoliko službenika Mehmedbegove džamije i drugih viđenij ih osoba. 318

Nišan Sejha hadži Ibrahima

319

1132. NATPIS NA NIŠANU IMAMA I VAIZA ŠEJHA RADŽI IBRAHIM EFENDIJE Uzglavni nišan, na kome je isklesan ovaj natpis, ima turban u gužve na prevoj sa prugastom mudževezom. Iznad teksta natpisa nalaze se cikcak-linije. Pismo: krupan 'i lijep nesh.

. ...

"'

u~ 1 ~(i.I• •

~

1"--0 '_; I 1-, .

~

.l.a

\

w

\.:l I ..:-:J \

c (.,-

1;,i1_, 1~111

~ ~. \...; ..:. \.o~ ,_; \ ' 'C' '(

»Ovaj spomenik označuje grob Šejha hadži Ibrahim efendije, imama i vai.za. Umro 1. šabana 1132. godine.« (8. IV 1720) Svakako je šejh hadži Ibrahim bio imam i vaiz Mehmed-begove džamijre.

1177. NATPIS NA NIŠANU RADŽI ABDULAHA Na veoma lijepa oblikovanom rnsanu sa turbanom u gužve isklesan je ovaj natpis. Pismo: obični nesh.

Nišan ženski karakterističnog obLika

»Vlasnik ovog groba je hadži Abdulah, neka je na njeg božja milost. Godina 1177.« (1763/64) 1287. 1284. NATPIS NA NIŠANU ATIFA HANUME, ŽENE KAJMEKAMA AKHISARA Nišan na koine je isklesan ovaj natpis providen je ženskom kapom. Pismo: lijep nesh-ta!ik. »On (Bog) je vječni tvorac. Posjetioče moga groba stani i razmisli: juče sam bio isto kao i ti, a sutra ćeš ti bi ti ono što sam ja danas. Umrla Atifa hanuma, kći Abdulah efendije, žena uvaženog Derviš Mehmed-bega Abduldžebarovića, iz Anadola, kajmekama Akhisara (Prusca). Za njezinu časnu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1284.« (1867/68)

NATPIS NA NIŠANU KADIJE IBRAHIM-EDHEMA EFENDIJE, SARAJLIJE Na lijepo izrađenom nišanu isklesan ovaj natpis. Pismo: lijep nesh.

je

»On (Bog) je vječni tvorac. SmI'tni napitak svak će ispiti. Posjetioče moga groba, stani i razmisli o mome stanju, jer sam ja ju1čer bio št-a si ti dan as, a ti ćeš sutra bi ti što ja danas. Ponizni, potreban milosti Stvoritelja, koji prašta (grijehe), sviietli kadija, rodom iz Sarnjeva, Rasihefendić (Rasih efendi-zade), mevlana Ibrahim Ec!hem efendi, sin Ahmed Nazif efendije. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina hil.~·adu dviie sUotine i osamdeset sedma, 1287.« (1870/71) 1

21 -·· Islamska epigrafika BiH -

II

321

1039. KRONOGRAM O GRADNJI KAMILIJE (CAMILIJE) DZAMIJE

Prepis kronograma sačuvao nam se u Zborniku M. Kadića (sv. III, str. 309). Kadić ne kaže odakle je kmnogram prepisao, nego jedino konstatuje da ·se kronogram odnosi na Kamiliju džamiju u G. Vakufo.

u....:....~"ln, .:..;J ~1.:..:...;..\.0,t.u, ~ -~~.),,.:...!A.:.'..

'

.

.

- ~ '.iv'w ,,..1.:

-~·

.i:.~· ~-~_,:.~~.$ ..1 l:

~·I..: ~·„ 1:::'\J.',;.,; •L:.

r.>'. J .>I ,J.t.>_;.; ._,\..

')~

»Ovaj nišan označuje grob Mehmed efendije, sina Ahmedova, starješine muderisa i vaiza. Godina 1202.« (1787 /88) U Gmnjem Vakufu se sve do prvog svjetskog rata nalazilo pet džamija, od kojih osim novosa.građene Mehmed-begove postoji još jedino Gafića ili Memića džamija. To je mala jednostavna građevina sa drvenom munarom, dok

21•

323

su porušene i stradale: Ćamilija 1943, Bungurija, koja je i2lgorjela 1914. i Ibrahim"čauševa ili So.fića džamija, izgO!rjela 1960. godine.

Travnik

GROBLJA U OKOLINI GOR. VAKUFA U bližoj i daljoj okolini G. Vakufa nalazi se nekoliko lokaliteta koji su služili kao zborišta ili pak kultna mjesta, a među ovima i neka muslimanska 1groblja ili pojedinačni nišan!i. Idući iz G. Vakufa za Prozor, nedaleko od sela Pidriš, nalazi se jedan četvrtasti kamen zvani Hazreti Fatimin grob. Tu su održavane dave za kišu. Drugo takvo tne kasa>be, što je •ostavilo vidnog traga i u materijalnoj kultuiri Travnika. Grad ise proširio, izgrađene su -nove -mahale, povećan je priliv stanovništva, osnovarua je nova Gornja čaršija, prozvana tako za razliku od stare Donje čaršije. Razvila se trgovlna i privreda i u to doba nastali brojni javni i privatni objekti. 1

U T·ravniku je, koliko je poznato, podignuta 16 džamija, a najstarija njima je ona u tvrđavi koja je sagrađena na ime sultana ME!hmeda el-Fatiha. Među vri.iednije arhitektonske spomenike spactaju: Sulejmanija i Radži Ali-begova džamija, postoje dvije sahat-kule i mnogi drugi objekti. U raznirm nepogodama, osobito požarima, iščezli su· mnogi vrijedni spomenici, a s nj1ima zajedno nestali i arhivski materij•ali. Zna se da je u .požaru Travnika 1827. godine izgorjela Mehkema i u njoj sva arhiva.

među

Ulica sa starom bosanskom arhitekturom u Gornjern VCrlo bogat i raznolik. To naročito dolazi do izražaj a kada zm.a.m,o da :sru ovamo don-ošeni i nišani iz Ca_ri~ada i Sarajeva. Među nišani1ma domaće provernijencij"e bogato ukraše11im. ·~o­ tiv:ima narodne ornamentike tre1ba prvenstveno, spomen·uti nišane. ,;Firdus-kapeta.na iz Livna, zatim nišane Perišan Mustafa"'"\paše. l{arakteristični dekorativni detalji nišana u Travniku su i raZlni tekstovi izvedeni u obliku tugri ili pak u kufskom uglastom pismu. Brojni natpisi, pisani u 1

326

arapskom dekora:tivnom pismu predstavljaju vrijedne primjerke kaligrafske umjetnosti. 1I po oblicima turbana vidimo ru Travniku veliku šarnlikost. Prema .\ome epigrafski materijal ovog grada istorijskog ~ledišta nego i sa umjetničke strane.

značajan

je ne samo sa

o Travniku vid: H. Kreševljaković - D. Korkut, Travnik u prošlosti 1464-1878. gdje je navedena literatura o Travniku.

GRADSKA ILI DŽAMIJA SULTANA MUHAMEDA II Nalazi se u samoj tvrđavi. Prema podacima H. šrubanovića, ovo je prva travni1čka ,džamija, a piodigmuta je prije 1480. godine na ime sultana Muhameda II. S obzirom na to da srednjovjekovna tvrđava u 'Dravniku nije mijenjala svoj rzgled, to rse po:etpostavlja da su 'Durci nakon zauzeća grada na nekom od postojećih objekata dogradili munaru koja je uiklopljena u zidine tvo:đave. Zgrada džarnije srušena je usljed dotrajalosti nakarrt I. svjetskog rata i sačuvala joj se jedino munara čije je šerefe obrušeno. H. šabanović, Bosanski pašaluk, Naučno druiltvo BiH, knj. XIV, Sarajevo 1959, str. 149.

HASAN-AGINA (JENI) DŽAMIJA Ova džamija situirana je u blizini tvrđave na njenoj jugozapadnoj strani. Karakterizira je centralni prostor kvadra>tičnog oblika sa stranicama od 9,5 m, matkr'i ven kupolom. U svim elementima džamije, a po,sebno u tromipama, minberu, mahfilu ispaljena je elegancija i čistoća formi. Ograda minbera i mahfila izvedena je od perforiranib kamenih ploča sa šestolorakim zvjezdicama. Unrutrašnjost džamije je ranije bila ukrašena biljnim 'i orijentalnim ·ornamentalnim motivima, koji su prekrečeni 1927. g.odine prilikom renoviranja objekta. Pred džamijom se nalazio trijem sa ·četiri kamena stuba i tri manje kupole, a što je uklonjeno spomenute godine, kada su prizidane današnje prostorije, koje donekle nariušavaju estetski izgled spomenika. Hasan-aginu džamiju opasuje, sa sve četiri njezine strane, prostranije groblje, gdje je i turbe Abdulah-paše Defterdarije, a nad ulazom u džamiju nalazi se nanpis o izgradnji džamije.

327

obojen bijelom, a niegova podloga plavom bojom. Slova vokalizirana.

izbočena

i mje-

stimično

Izdanja: Evlida Celebi, Seyahatna.me V, 1315, str. 443 (1prepi1s 1poS1ljed111jeg stiha natpisa); U1p. š. Sejifudin Ke.mura, Iz Sejahatname Evlija Celebije, Glasnik Zemalj;skog mruzeja XX, 190-8, str. 193; Haikkii Ayve:r;di, Yugoslavyada Tilrk Abidalari ve vakiflari, Tilrk tari:h kurumu, An·kara 1957, str. 59 (prepis); Mehme.d Muje•zinovi:.ć, Turski natpisi XVI vijeka iz nekoliko mjesta Bosne i Hercegovine, PirHorzi

za orijentalnu filologi,ju i istoriju sv. III-IV, str. 461-462; Isti, Turski natpisi u Travniku i njegovoj okolini, PrHozi sv. XIV-XV, 1969, istr. 147-14.g (faiksimi[, ,prepi,s i .prevod) ,j .M. Udovčić, Travnik u vrijeme vezi1·a, 1973, ,str. 107 (prevod).

?

Dža·mija u travničkoj tvrđavi

~

.,,..

•

l

s:.>\;

...

~

"'

'\jj'

rV'

·~ ~\-L>P'-: č"~

Ovu džamiju sagradio je Hasan-aga, kao dobro djelo, Za Božju lj1uibav da služi kao bogomolja. On (dobrotvor) traži Božje zadovoljstvo, Cini dobra djela, pomaže muslimane. Bog nam nadahnu njezin kr-onogram: »Časno sastajalište vjernika.«

956. NATPIS NA HASAN-AGINOJ (JENI) DŽAMIJI Ovaj natpis u stihovima na arapskom jeziku .i1sklesan je na kamenoj ploči, veličine 49 X 94 cm, uzidanoj nad glavnim ulazom u džamiju. U krorrngramu se vje·što prepliću biljni ornamenti sa dekorativnim arapskim pismom tak10 da natpis u cjelini ostavlja utisak lijepog ornamenta. Pismo: krupan i lijep nesh. Tekst natpisa prvobitno je bio pozlaćen, dok je sada

328

HidlOretska 956. godina, to jest godina gradnje džamije nije ozroačena brojkama ispod teksta krionograma, nego Je izražena u ebdžedu u kronostihu, kako nam to pokazuje sljedeći zbir brojne vrijednosti slova kronostiha: dž = 3 + 3 a (elif) = 3 + 3 m = 120 + ajn = 70 + 2 b = 4 + + 2 1 = 60 + š = 300 + r = 200 + f = 80 + v = 6 + 2 n = 100, + j = 10. Ukupno: 956 (tj. između 30. I 1549-19. I 1550).

329

Dok je natp'is kaligmfski i dekorativno ;sasvim uspio, dotle se u njemu nalaze izvjesne gramatičke i stilske nepravilnosti. Takvi stilski neuspjeli stihovi su prvi i posljednji. Ostali dio kmnograma kao da je kopija natpisa sa Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu, jer su tu u;potrij ebljene gotovo iste riječi. To nam daje povoda da ustvrdimo da sastavljač ovog natpisa nije bio dobar stiHsta, pa se poslužio stilski veoma uspjelim kron1oigramom Gazi Husrev-begove 'džamije. O Hasan-agi, koji se u natpisu spomlinje kao osnivač džamije, nemamo pobližih ;podataka, ali nam titwla »a.ga« ukazuje na to da je Hasan-a,ga ib io neki fiu·nkcioner, a m"Džda i dizdar travničke tvrđave. Hasan-agina džamija poznata je u narodu ,pod imenom Jeni {Nova) džamija, na osnovu če.ga se pretpostavlja da se na njezi!Ilom mjestu i prije 1549. goodine nalazila džamija. Godine 1857. zabilježio je Ivan Kukmljević-Sakcinski da je Jeni džamdja, navod.no, ·nekada ·bila crkva sv. Katarin·e, za koj1im su se poveli i ,ioš neki autori. Međutim, a'rhitektonske osobine jHsno pokazuju da objekat kao takav nije mogao biti crlova. Osim navedene Iiteratu.re, o ovoj džamiji pogledati }o,š i~ Dr S. Alečković, Je li Jeni džamija u Travniku kada bila crkva, Kalendar »Narodna uzdanica« IX, 1941, str. 131-134 i H. Kreševljaković i D. Korkut, Travnik u prošlosti (1464-1878), Zavičajni muzej, Travnik 1961, godine str. 60. 1

1

1

~U'y>

.J~ ~'-'-~Y. ..s_,~_,,_t..SJ~k .:.,_;o . . _J~ .J r" >--"'.,;;---'o '.

l

,-

"~ ~'...r:..i-' u\......:.:;- L.S' _, .>_; .:., \G:;...:.,.

-

.

~J.J.b \..:.. \: 'I.iii~

-

.

.

1199 . NATPIS NA NIŠANU ABDULAH-PASE DEF'DERDARIJE U TURBETU KOD JENI DZAMIJE Na uzglavnom n1sanu, sa posebnim vezirskim turbanom, isklesan je vvaj natpis u prozi na turskom jeziku, ispisan u devet rredaka oivičenih linijama. Pismo: krupan i lijep nesh. Iz d a n j a: M. Muj.ezinov,ić, Turski natpisi u Travniku i njegovoj okoiini, Prilozi XVI-XVII, 1970,

str. 219-220 (faksi.miJ, prey1s i prevod).

»On (Bog) je vječan! Za časnu dušu urnrrlog i upokojenog AJbdulah-paše, bosanskog valije, sultanova silahdara, Bošnjaka, gospodina poput AJsafa, prouči Fatihu. (Umro) posljed!njeg rebia I 1199.« (10. II 1785) Hasan-~gina

ili Jeni džamija u Travniku

H. Kreševljaković - D. Korkut kod p()pisa vezira (Travnik, str. 138) wbilježili su odnekud da je Abdulah~paša umr.o 3. novembra 1785. ·godine. Međutim, iz natpisa vidimo da j,e on 'Umro 10. II spomenute .godine.

331

ogovairati, ali .on, eto, :nenadano umre. Svijet je u vezi s njegovom smrću rraZ!Ile priče i be,sm.islice, da :se otrovao i ne znam što drugo, tako da se ne zna 1n,rava istina. Međutim, on je u odnosu na drll!ge ·paše bio dobar čovjek. Neka je s njim Božj•a milost«. Bašegkija j1oš na dva mjesta govori o Abdulah-paši. Vid. Ljetopis, str. 255, 311 i 314. Abdulah-paša Defterdarija, Sarajlija, postavljen je za bosanskog valiju mjeseca oktobra 1870. godine. U Travnik je došao 11. decembra iste godine, i na tom položaju ostao do smrti. .AJbd•u1ah~pašino tUJrbe, kvadratne osnove, sa stranicama 3,50 m, počiva na osam kamenih stu,bova spojenih lukovima. Između sUubova je željezna ograda, visine 1 m. Turbe ima otvorenu žičanu kupolu. U turbetu se n"':'.~

Q•

.>'.;

"l..š w 1 u~-'..J .....:... '"~" 335

»On (Bog) je viecno živ! Iz :prolazne kuće u zaštićenu kuću raja preselio je umrli upo.A'_,;. u>'- ._su.~\ ~ uv...s ..J-:-.z- ~ )

\„.:

if)) ..,s::. .:-,. ~ ':>AJ. \ ~"'~-''.

1

~.:.r..... -".' .:,~;:;,;Ju.;°'" „

'-:'u·r~J'r"-""'~~ ... ...:...~ !,)$!\,; ..;~„

...s~ ~ .>' 0J, """"· '3 _c;__,, u 11.J, ~ ..,~ \...:. ~ ;,,.....,.

i,J.j~~uJ0:;.1,1~.J;.J~ !J>J~

t,J'_;\.:.r.I 'L-,.\..)1 \;._:..._,r-,j..;::.y..J1_,.....

»Hvala Allahu, što je ,plemeniti hadži Ali-beg, Unuk Hasan-pašin, odraz dobrote Istinitog, Čije ruke sipaju zlato i dragulje, Poput crnih oblaka koji pros1plju kišu,

U svom rodnrom mjestu obnovi džamiju, I tako grad Travnik zaodje u nove svijetle odore.

".f,'~~.).s.oJ~h ?;-''-'" ~-' ~; .:0\....:.' '/' '7"..:,P ~ u;.r"'?. )>_,i... .,Y. I 'l) _,.. Y,.

t..3V.- J ,)~

r

I ':' j

..;....;

To je čvrsta i prostrana raspoloženje .

građevina

koja

povećava

Rekao •bih da je dvorac raja Adn, koji je ukrašen drnguljima.

._J \..J

~\ ~ o_,_j_,, (\~->

S kraja na kraj ispunjena je Božjom dobrotom. zrači

\Y~~.)~_,;_, .>'..>j- d'.r""~\~

Pa neka u njioj stalno losnog.

~\;"-":,,.... (' \,,. '\I-:I ':'A

Bože, poživi dobrotvora i neka mu je Božja uputa stalni dDug. Ovako vrijedan izvor Božje dobrote nek je

• u 1.:_J_0'J..?ru.rJ_,, f'->ft,).1. u~ o"'"->~ .)~~\..:.s. o\0.:; ....:.

\' "'"'

povjetarac Mi-

vječan.

Izađoše

kronogram

trojica, a Hazim joj u e i drugi put od 28. augusta 1757. cfo 13. augusta 1760. godine. Mehmed-paša je rodom iz Kukavica kod Foče, a prema najnovijim istraživanjima pretpostavlja 'se da njegova porodica potječe sa Kupresa. Za svog namjesnikovanja Mehmed,na:ša je u nekoliko mjesta u Bos,rJi podigao i obnovio više objekata sakralne i profane arhitekture. On je vrlo zaslužan za razvoj Travnika, gdje je u Gornjoj čaršiji, osim spomenute džamije, sagradio još bezistan sa 47 dućana .i još dva du•ća1na izvan bezistana, zatim je p1odigao medresu., pred njom šadrvan i javnu banju. N.iegovo je djelo i jedan vodovod sa vrela Baš bunara, odakle je doveo vodu za svoju medresu i džamiju. Osim toga, podigao je dža"'llli;u i sahat kulu u Foči kao i jedan kaJravain_,saraj u is'tom mje,stu, zatim sebilj u ·sarajevu· na Ba1 ščarišiji. Naročit10 se istakao i nadimaš i o sve ostale lega tore u gradnji ·mostova, jer je on sagradio ili obnovio pet mostova u Bosni. O Mehmed-paši i njegovim zadužbinama vidjeti ops1rnije: R. Kreševljaković, Vodovodi i gradnje na vodi u staTom Sarajevu, Sarajevo 1939, str. 44-45; A. Bejtić, Bosanski namjesnik Mehmed-paša Kukavica i njegove zadužbine u Bosni, Prilozi Orijenfalno:g lrrstituta VI-VII, 1953, str. 77-114; R. Kreševljaković - D. Korkut, Travnik u prošlosti 1464-1878, Travnik 1961, str. 26, 47-48, 88-89, 101 i 138; Bašeskija, Ljetopis, SarajeV'o 1968, str. 30; Dž. č:elić - M. Mujezinović, Stari mostovi u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1969, str. 22, 25, 42, 44, 88, 138, 139, 140, 256; M. Mujezinović, Turski natpisi u Travniku i njegovoj okolini, Prilozi Oriierrtalnog instituta XIV-XV, Sarajevo 1969, str. 151-153, 166-168, 185-186; O. M. Džaja, Sa kupreške visoravni, Kupres 1970, str. 35-36; M. Udovčić, Travnik u vrijeme vezira (1699-1851), Travinik 1973, str. 38-40. Radži Al'i~begova džamija po veličini unutrašnjeg prostora (15,75 X X 16,75 i debljinom zidova 80 cm). zatim po smještaju mmandare i nekim drugim elementima, ima dosta sličnosti sa Sulejmanijom (Šarenom) džamijom. Jedino u Radži Ali-begove džamije nema bezistana ispod objekta. Na zapadnom zidu, s vanjske strane njegove, ugrađen _ie su:nča1ni sat, a pretpostavlja ·se da je oin odnelmd prenesen ovamo na Radž'i Ali-begovu džamiju. GROBLJE UZ RADŽI ALI-BEGOVU DŽAMTJU Na ovećem prostoru uz Radži Ali-begovu (Kukavičinu) džamiju do danais se sačuvalo samiO desetak nišana, a .ranije ih je svakako bilo vi še. Na to nas upućuju i neki natpisi koji su nam se sačuvali dok je njihovih spomenika nestalo, a stajali su. u.z ovu džam iju. Sa,čuvani epitaf.i nam pokazuju da je najstariji spomenik u ovom groblju iz hidžr. 1169 (1755/56), a označuje grob neke Rukije, dok je najmlađi nat1pis ina nišanu dobrotvora Radži Ali,bBga iz 1875. god. Fonme nišana, kao i imena spomeinuta u natpisima, pokazuju nam da su ovdje sahranjivane ugledne ličnosti. Izvjesni spomenici su bogato ukrašeni motivima narndne ornamentike. 1

1

Hadži Ali-begova

(Kukavičina) džamija čaršiji

sa

sahat-k~tlom

u Gornjoj

'141

1169.

1220.

NATP}S NA N]ŠANU RUKIJE

NATPIS NA NIŠANU MIRI-MIRAN IBRAHIM-PAŠE SINA MEHMED-PAŠINA

Sačuvala nam se fotogrnfija nišana sa ovim natpisom za koji H. Kreševlj,aković i D. Korkut tvrde da se nalazio uz Hadži Ali-begovu džamiju (Travnik, str. 110). Nišan Rukije ima oblik ženskih ni'Šana sa karakteristiOnim završetkom gdje je klesar u produžetku nišana isklesao cvijet lJiljana. Iznad natpisa isklesane su kolonade sa lukovima. Natpis pisan dosta sitnim dželi-mesh pismom smješten je u šest redaka. Natpis je m:estimičn1 0 nečitak.

Nad grobom Lbrahim-pašinim je sarkofag sa dva nišana, od kojih uzglavni nišan ima kBJpu ka:kvu inače susrećemo na nišanima vezira i paša. Sarkofag i nišani su bogato ukrašeni motivima narodne o~namentike. Natpis u prozi na turskom j·eziku isklesan je s jedne strnne uzglavnog nišana. Pismo: lije.p i ispisan džeE-nesh.

Izda.nj a:

M.

Mujezi1novi1ć,

Turski

..3 \_ji 0 Y:J.·,,.., \..::. '-; ->-4' l:\)! ~ 1_, ...:.__, -".I.A; L.

rwtpisi u

Travniku i njegovoj okoLini, ·Pri10rzi XVI-XVII, 1970, str. 232-233 (ifotms, prepils i :prevod).

_If"f.r U..M\p "'Y' !5-'~ W'..1'-" . Y:'

V~1~~.'_;\...:, ~~ '..1 ~ ~_; Yt.~_, "L \('(',

»Prouči

ječi

Fatihu! U času kada je Rukij a umrla, Istiniti ju je obasuo mnogim milostima. (ovdje jedan redak nečitak) RazmisliV'Ši, njezi.u kronogram izađe u ri»nazaride«.

»On (Bog) je vječno živ! Sin bivšeg bosanskog valije Hadži Mehmed-,paše, Poštovani Miri-miran, od B oga pomilovani Ibrahi:m-paša. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1220.« (1805/806) 1

Godina 1169.« (1755/56) U ovom natpisu je godina ispisana brojkama ispod teksta natpisa a ujedn.a izražena i u ebdžedu u 1pooljednjem stihu, gdje 2lbir brojne vrijednosti slova daje hidžr. 1169. godinu.

,

H. Kreševljaković i D. Korkut ustv.rdili su da se ovaj rnatpis odnosi na Crnogorku, žen.u Mehmed-paše Kukavice, koju .ie u svojoj »Hajdani« opjevao krnez Nikola I. Crnogorski. Me- Q~.) ...s~,\ 0y> ~ ~.....:.) đutim, prema podadma o životu i rndu Mehmed-paše, koje je objavio A. Bejtić {Pirilozi o->-:: .A.J. ~) ~-' ~ VI-VII, 1956, str. 103-104), spomenutoj Mehmed-pašinoj ženi je bilo ime Makbula i ona se po odlasku Mehmed-pašinom iz Bosne i nje. ... govom smaknuću 1756. godine, preudala za Ha- ~.. . ~an-efendiju Mektwbdžiju. Makbula je, dakle, I _.J \; '\}_ \ z1va i 1761. godine, a dok natpis na nišanu Ru- o kije nosi datum 1756. godine. Prema tome, ovaj se nat,pis ne može nikako odnositi na »Hajdanu«. "')'

.)~\ ~..) ..::..r..) d' t~' ~~. . ~~~~\..s~'>$

rošterrri Nazifi Mustafa-aga. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godine 1222.« (1807/808) 1226. NATPIS NA NIŠANU SUN'ULAH-PAŠE

'\" ~ '\ I'

Nad grobom umrlog je sarkofag bogato ukraše1n motivima narodne ornamenitike i nad ovim dva nišana od kojih uzglavni ima kapu kakv u susrećemo na nišanima paša i vezira. Iznad teksta natpisa je u kufskom pismu isklesana »Lai1ahe ilelah, Muhamedun resu1ulah«. N atois u ,prozi ispisan je i isklesan lijep im neshi pismom.

._._u

41.:Š" \.I) I 'U.I

li- \_;p ...>

.j ~ \ t.l' _,k>

1

.J_,._~ !S J.>;J' ~ j \ ,,$.

Izdan i a: M. Mujezinovi1ć, Turski natpisi u Travniku i ~jegouoj okolini, P·r:Llozi XVI-XVII, 1970, 253-255 (fotos, .preipis i 1Previo.d).

•

•

~1,J_,.....;~ '\J)I '>)I.ji~

»Allah je jedan, a Muhamed njegov vjerovjesnik. °d\,)' ...;'))J..'_,.. Umrli i od Boga pomilovani, kojem je potrebna milost Gospodara, koji prašta (grijehe), Povukao se sa prolaznog svijeta i istog časa .>~'~; v.;J,' ,~~ r-"'".r otišao u vječnost, C>°f-> r..>J-'' ~ ~.,:, > L:..: .,11 Neka se za vjernika zauzme Vjerovjesnik J _,.....,"LS., w~ o,_)_,, .)

„.>

Sunulah"paša je sin Hasan efendije Mektubdžije, a majka mu je Crnogorka Hajdana-Mekbula Baletić, koja je nakon pogublJenJa njezinog muža Mehmed-paše Kukavice, bosanskog valije, preudala za spomenutog Hasan efendiju. Hasan efendija je porijeklom iz Kratine kod Viteza u travničkom kadiluku. Opširnije kod A. Bejtić, Bosanski namjesnik Mehmed"paša Kukavica i njegove zadužbine u Bosni. Prilozi VI-VII, 1956, str. 108-111. 1282. NATPIS NA NIŠANU BINBAŠE MEHMED EFENDIJE U zgla vni nišan l!la kome je isklesan ovaj naitpis ima na vrhu fes i počiva na otvorenom sarkofagu, a sve je ukrašeno lijepim biljnim ornamerntima. Natpis je isklesanu jedanaest redaka. Pismo: lijep nesh. »On (Bog) je vječan! Umrli, potreban milosti Tvorca, koji prašta (grijehe) Mehmed efendija, sin Ibrahima, prvi birnbaša carske ordije (vojske), četvrtog alaja pješadijskog, rodom iz sandžaka Kastamonije, koji 1se privremeno nalazio u Travniku i tu umro. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1282.« (1865/66)

!.S) ,_,...... ..:.....,.

J..~~~\~))\ r ~' . . . .ii~''-:.>~.>di

Učinio

je mnogo dobrih djela, 0 bnnvio je i ovu časnu džamiju, I tako Gornjoj čaršiji dao novi veliki SJaJ, Potomak je stare travničke hanedanske porodice, Unuk Rasan-pašin, a sin Paša-zade Mehmed-bega. Ime umrlom je Radži Ali-beg. ·Njegiovoj duši za Božje zadovo·]jstvo prouči Fatihu . Godina 1292.« (1875/76) 1

u'.i;~~~„'_; ~

l5 .i..:_, I ,:,l. 1284. NATPIS NA NIŠANU MULAZIMA AZIZ-BEGA

»Napustivši ovaj svijet, preselio se u vje-

. ..r'

~I'

I\ '-'LJ

u•

'-.'...' t

Sarkofag i nišani nad grobom Aziz-bega bogato su ukrašeni. Natpis u prozi ispisan je lijepim nesh pism1om i isklesan na jednoj strani uzglavnog ni.šana.

\.,;'tS ~~ li.,. ~

:A.

r

,J:f._

I

i!

1

':)'y.:

•_, G

u~U:,1

~ y \ '\.'..._. y'

._$ .-' ~

i .... .) _, _,

tS , _,..., 1.1

\..; y,.. .:i ..w'_,.l.

.,_;- \..:.)I ,:., ~ .-'.) '_L

.J: _j.> .:s I.:

~''"t.~'

1282. NATPIS NA ČESMI KOD RADZI ALI-BEGOVE DZAMIJE Kronogram u stihovima na turskom jeziku, isklesan na kame•DJOj ploči, veličine 45 X 66 cm, nalazio se sve do 1973. g-odine na česmi uz Radži Ali•begovu džamiju. Natpis je pisan lijepim nesh-talik pismom i smješten u deset četvor­ nih polja. Iza završetka svakog dvostiha isklesani su lijepi cvjetići. Izdan j a: M. Mujezinović, Turski natpisi u Travniku i njegovoj okolini, Pr.ila.zi XVI-XVII, 1970, str. 182-184 (foitos, prep1s i .prevod).

347

1233. NATPIS NA SAHAT-KULI U GORNJOJ č:ARŠIJI

Kamena ploča, veličine 72 X 72 cm, na kojoj je isklesan ovaj natpis, nalazila se sve do 1973. godine uzidana na sahat-lmli u Gornjoj čaršiji uz Radži Ali"begovu džamiju. Natpis je u rimovanoj prozi na turskom jeziku. Pismo: lijep, krupan i kaligrafski lspisan nesh. Izdan j a: M. Mujez:1nović, Turski na.tpisi u Travniku i njegovoj okoiini, Pr,'.1lozi. XVI-XVII, 1970, s.t.r. 173-175. (fc1tos, prepi1s i 1prevod).

»Ovaj novi sebi! podignut je Sa jedinom svrhmn, Da bi se na dan nagrade (na drugom svijetu) Za sve nas zauzeo Mustafa (Vjerovjesnik Muhamed) Za ovaj selsebil vrijedno je reći, Da okrepljuje i da je ugodan. Ko pročita ove stihove, Nek dovu učini za dobrotvora i nek se oraspoloži, Kronogram po hidžri iznosi; Hiljadiu dvije stotine osamdeset i drugu godinu. Godina 1282.« (1865/66) Ova čooma je situirana desno od ulaza u džamiju, dok se sve do 1949. godine nalazila na lijevoj strani džamije. U natpisu nije spomenuto ime dobrotvora, ali ju je, vjerovatno, podigao Had~i Ali-J-'' w-=-~l •

•\

_'\\•I

lJ'l--P .J'~ ~-'

~

•

I

..) _;,' ~ J..r; u-1..b...;...J,;

'\}~ -i_.'_,;> J:. >_f.:_..:, \..:, .> l \.: L'U.:, ; 'I_,;. 1:_,. ':' Y."">J.

I

r,1...,_,i,, ~ -~

\P.1 U'.).~.) z?' ~~' LJ.rP c.J..1\, \ . I I ~ ..J '\..........,.) u".

.

. t..t.'

Y'-'.U~~..:..01..-~~,~~\

'p t..: r ~,- ..;.;..!"

'I\'~~~_;..>'..;,\..:,~ .JI_; J.-" I ;..i_,-,

\ .. _;-' \r..sfa_

'll->1..1...., .::..„) I..$;"" "-.\\.... ~.0 Y.

~ur,,,.~„ .:..~,

~\....->"&- 'IY.' ol..»1..> o'>)_,' u~1

~f t.S..W\.r

u A> fa.>1.: .r".>".

>.4f'0;; 1~ Wy..>t.S~ LS~.J-'

»Veliki vezir, plemeniti va1ija, Sej!d. Mustafa-paša, Otišao je u veliko vječno carstvo, Poglavica ·valija, poznavalac zakona, Otišao je na poziv Božjoj milosti. Gla·snik sudbdne donio mu je u zoru poziv »Vrati se« (Kur'am 89, 28) Pa je otišao da promatra ljepote perivoja utočišta.

\

'\}"' ,G.I .) ..._..;.}';

S>~? i.J'.r\v.->'J;S~.Y,1

~:.... ~ ~ " - ' \... ~ ~ '_,..-

_,\;'P,L:.1, ~

~ ~\;_, t:>L ~~rt.So~'iffi l:.l,.:,~'3\„

Carski kajmekam Jenišeherli Sejid Mustafa-paša. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina njegove smrti je 1221. (1806/1807) Grob mu je obnovio hadži Sulejman-paša godine 1231.« (1815) Mustafa-paša, rodom iz Novog Šehera (Yeni Šeher), postavljen je za bosanskog valiju 6. januara 1805, i na tom položaju ostao do smrti 25. marta 1806. godine. Kako je već spomenuto i!lad njegovim grobom se nalazilo turbe koje je porušeno illama nepoznate godiille. Sačuvani su nišani i sarkofag, a vide se i ostaci tuo-beta.

1221. NATPIS NA NIŠANU MUSTAFA-PAŠE JENIŠERERLIJE BOSANSKOG V ALIJE U dvoriištu bivše Kukavičlne medrese, deod ulaza ·u d vorlšte, i danas se vide ··ostaci 'burbeta, u kojem se nalazi nadgrobni spomenik Mustafa"paše. Sarkofag i nišani njegovi veoma lije.Po su dekorisani motivima narndne ornamentike. Natpis u prozi na turskom jezlkµ isklesan je i dS[>isan u dvanaest polja i izveden lyepim neshi pismom. -~no

Izdanja: M. Mujezi1novi.f:, Turski natpisi u Travniku i n'jegovoj okolini, Priliozi XVI-XVII, 1970, str. 249-250 (jpreipiis J prevod).

354

Nišani u dvorištu Kukavičine medrese

355

1162. NATPIS NIA NIŠANU

TURBETA POD LIPOM

ABDULAH~PAšE MUHSINOVIĆA

Posebnu kulturno-istorijsku vrijednost predstavljaju travnička turbeta (mauzoleji), a među koj,ima se naročito istrču dva turbeta u centru Gornje ,čaršije Pod Lipom gdie su sahranjena trojica bosanskih vezira: Abdulah-pa&a Muhsinović, Hafiz Ali Dželaludin~paša i Mustafa Perišan-paša. TuDbe Muhsinovića i Dželaludin-paše, situirana desno od ularza u današnji hotel »Orijent«, u osnovi je kvadrat sa stranicama 5,25 m i ima osam kamenih stubova spojenih lukovima koji nose kupolu ispletenu od žice. Između shlbova je stara željezna ograda. Sarkofazi i nišani u ovom turbetu su remek .djelo 'klesarskog dlijeta. Turbe je sagrađena odmah poslije smrti kbdulah-pa,šine 1748. godine.

Sarkofag i nišani nad grobom Abdurah-paše djelo su carigradskih majstora i bogato su dekorisarui. Na uzglavnom nišanu sa vezirskim tuDbanom je sa jedne strane nišana isklesan sljedeći natpis u prozi ispisan kvupnim i veoma lijepim neshi pismom. Iz da, n ja:

M.

Mujezinovi1ć,

Turski

natpisi u

Travniku i njegovoj okoLini, Prilozi XVI-XVII, 1970,

str. 213-214 (fotos, prepirs i prevod); Ka,lendar »Gajret« 1god. I (1906), str. 151 (rpr~pils); Ekrem Haklki Ayv.erd'i, Yugoslavyada T1lrk Abideleri, 1957, str. 61 Qprepi:S).

»On (Bog) je vječan! Umrli i upokojeni bosanski valija, bivši veliki vezir Abdulah-paša Mwhsinović (Muhsin-zade), preselio je u vječnost. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1162.« (1748/49) Abdulah-paša Muhsinović bio je četiri puta bosanski namjesnik: prvi put od 1720. do augusta 1727, dmgi put od 11. X 1733. do novembra 1735, treći put 1740. do 1741, i četvrti put od 5. V 1748. do 25. IV 1749, kojeg datuma je i umro. Jedno vrijeme je Muhsinović bio i veliki vezir, što se uostalom i u natpisu ističe. U istom turbetu zajedno sa Muhsinovićem Abdulaih-pašom sahranjen je i Hafiz Ali Dželaludin-paša. 1238. NATPIS NA NIŠANU HAFIZ ALI DZELALUDIN-PAŠE Nad grobom Dželaludin-paše su dva nišana carigradske provenijencije, bogato ukrašena biljnim i geometrijskim ornamentima. Nišani počivaju na isto tako bogato ukrašenom sa,rkofagu. Uzglavni ndšan ima vezirsku 'kapu, a sa jedne strane nišana je natpis u prozi isklesan u jedanaest redaka rastavljenih linijama. Pismo: lijep i krupan nesh.

Turbeta Pod Lipom

Izdan j a: M. Mujezinovi,ć, Turski natpisi u Travniku i njegovoj okolini, Pri'lDiZi XVI-XVII, 1970, sbr. 225-227 (fotos, iprep~ i prevod); Kalendar »Gajret« 1god. I (1906), str. 151 (prepiJs); Ekrem Haikki Ayverdi, Yugoslavyada Tilrk Abidalari ve valoiflari, 1957, str. 61 '(jprepifl).

356

357

U drwgom tuDbetu Pod Lipom, situiranom lijevo od .uraza u kafanu današnjeg hotela »Orijent« sahranjen je valija Perišan Mustafa-paša. Njegovo tu11be je u osnovici pravilan šestouigaonik sa stranicama 3,65 m. Tunbe počiva na šest kamenih stwbova spojenih lukovima nad kojima je otvorena kupola od pletene žice. Između stubova je ograda od koi;:anog željeza visine 1 m, a u prostoru turbeta jedan sarkofag sa dva nišana, 1sve bogato u1kra..šeno .

.,,

)P:._,r.;-.r u.>.:' ~->'„

1213. NATPIS NA NIŠANU PERIŠAN MUSTAFA-PAŠE

,; ~'~.-';V_, ~'z.\.:J' .. "" •

o_,.;; W „

.

r':l-' ->.: „ '-i

i)~~~\..... 1

.J

Natpis isklesan s jedne šire strane uzglavnog nišana nad kojim je vezirski turban. Natpis u pjesmi ispisan je lijepim i krupnim dželi-nesh pismom. Završni dio natpisa je prilikom neke opravke zazidan betonom i ugrađen u sarkofag i zato ostao taj dio nepročitan.

„\' ....

)> \.'.;:. ~ U:~ I

•

• _,.

u~.f~>~_}:_p

Izdanja.:

~\..;

M.

Mujezi•niović,

Turski

natpisi

u

Travniku i njegovoj okolini, P.rHozi XVI-XVII, 1970,

str. 221-223 (fotos, prepis i, prevod); Kalendar »Ga.ij.ret« god. I '(1906), str. 151.

'I..'...__',_'('_":#.

»Ekselencija vezir i plemeniti valija Mustafa-paša, vječan! Sejid hadži hafiz Ali bivši bosaruski vaJija, koji je kao valija Rumelije razvio bajrak protiv pobunjenika na Peloponezu (Mora), preselio je u vječnost. Neka Allah osvijetli njegov grob. Za dušu umrlog (prowči) Fatihu. Godina 1238.« (1822/23)

Otišao je u veliku i

»On (Bog) je

Dželaludin-pa~a,

Dželati Ali-paša postavljen je za bosanskog namjesruika 8. decembra 1819, došao je u Travnik 29. mru-ta 1820, i na tom položaju ostao do 28. novembra 1822. godine. Ub!1Zo nakon toga je wmro naprasnom smrću. Dželalija je poznat kao vrlo strog i }edan od najenergičnijih namjesnika Bosne. Naredio je da se pogwbi više ljudi. O njegovoj strogosti s.ačuvano je do danas više legendi. 358

vječnu

vladavinu,

Taj prvak svih vaJija i državnik budna srca, U:tdigao se i otišao duhovnom prijestolju jedinstva (božjeg) Sveti berat (ukaz) kao (Boga)

c;:. c, o.!>

i4- r_,s; .'sl'·"' 2 '. _,._.; '

,:S-W),. ~ ./.)...>'_> r

J,,,.\$'J.i-' J_, \ L; ~\s .Jo

I~

tf _'.)_;"'>),

do;.).> ' .) y.,„; .>l.1 \.:-'_,,:;

~\,;.f._; 1$_,i.,. ;_;,\b.. zglavni naŠan, rađen >Od sarajevskog kamena krečnjaka, a kojem je odbijen turban. Visina rašana i1znosi 80, a osnovica 17 X ~3 cm. S jedne šire strane n išan·a isklesan je u deset rec1'aka natpis u pjeismu na turskom jeziku. Pismo: teško čitl~iv i •wijeno napisan dželi-nesh. 1

Izdan j a: M. Mujezinović, Epigrafika i kaligrafija pjesnika Mehmeda Mejtije, Naiše star1ne IV, 1957, str. 135-136 (faksi,mH, prepiJs i prevod); Isti,, Turski natpisi u Travniku i njegovoj okotiini, Prilozi XVI-XVII, 1970, .str. 23-8-239 '(prep1s, faiksi.mi[ i iprevod). » (Proučtl)

Fatihu Prvak pobožnih ljudi i predvodnik skupine šejhova, Gospodin Mejliija, koji je priznat u duhovnom svijetu, Našao je u tekiji u Sara.ievu Miihrab jedinstva, gdje je soozna>O istinu. Njegova duša je otišla u raj Adn P'Oput tekuće vode Sa dobročinstvom ljUJbavi mnoge je privukao na po!J e ·zikra. Uz pomoć Vehaba izrečen je kronogram njegove smrti: Mejlijina duša otišla je u blizinu Božju. Godina 1195.« (1780/81) U kronogramu je u posljednjem oolustrihu u ebdžedu izražena godina Mejlijine smrti, Jj. hidžr. 1195. godina, koja je ujedno fi brojkama isklesana ispod teksta natpisa. 366

\

'. )"-' r"-" --

~

:.

ch'-:'~~

~ _,_. 'l."'-l

„.

:..

„- .

~ ~ ~

'

I

_,. . , .

u'r' r""t.lY...

,_s J 6 ,3 G U 1 , ; w

~.S>.J._,_,~ ~\,.o.I oj~ w

I

1 ;..

DŽAMIJA SA ČESMOM I GROBLJEM NA ILOVAČI

Na Ilav·am se nalazi manja jednostavna džamija sa drvenom mwnarom i igrobljem ·oko nje, a pred kojom je !i{ievo od ulaza u džamijsko dvorište bila česma i nad njom mekteb. O vremenu podizanja džamije na Ilovači nemamo podataka, a u malom grobliu smo samo na jed11J0m oštećen-omi n1išanu ,pročitali hidžr. 1148 (1735/36) godlnu. · 1268.

t.~'C.._s,j} "-:,j~\J>)~ .>.o' ...'...... ,

NATPIS NA ČESMI NA ILOVAČI

t5":" (_} „.) '(}.) t5 oJ '\ .u\ -' ) '-:'_}

U džamijo na Ilovam čuvaju se i danas dva tekstualna istovetna natpisa na dvti.ie kamene ploče, od kojih je jedan ispisani isklesanu elipsastom polju (veličina ploče 43 X 43 cm). Pismo: nesh, slova po.zlaićena. Iz da, n j a: M. Muj,ezinović, Turski natpisi u Travniku i njegovoj okolimi, ·Prilozi XIV-XV, str. 181----182 (1pre;pis i prevod),

367

s~.:..~

0~

u_,....J ~

c_;„ ')}v. \y > ..>_;. U r'.) ./U l_p.:J. I „ .q ~ \

~

'"

"'x-' t.3.-""' ........,. \..p U.) \.

.... „

»Sulmti Ali-babi je omogućeno da u ime Boga sagradli ovu česmu, Oni ko.ii budu pil1i vodu njezinu nać; će lijek Abu-hajata. Bože! dobrotvora nagradi visokim rajem F1irdevsa. Godina 1268.« (1851/52) I druga nloča doslovno je istog sadržaja i datu·ma, ali je ispisana ·U jednom ·četvornnm polj.u. Po oričanju starih ljudi, .iedna od ovih proča je sta.iala na spomenutoj česmJi do·k se dru.ga, navodno, nala~la na samo.i džami~:. česme na Ilovač,i i Sk,oku dobivale su vodu sa Vilenice iz vrela Popare, ko,ja je ovamo dovedena na tomruke (drvene čunkove). ELČI IBRAHIM-PASINA (FEJZIJA)

MEDRESA U mahali Osoj u, na mjestu gdje se .i sada nalazi zgrada bivše Fejzije medrese, postojala je sve do 1892. godine stara Elči Ibrahim-pašina medresa. To je bila prizemna građevina u obliku. trougla s malim dvorištem u unutralŠnjosti. I7illad ulao:a u ~radu nalazio se uz;d1gnut drveni čardak. Medresa je imala šest soba za učenike kioje su im slu2Jile kao intennat. Uz medresu je soomenuti dobrotvor podigao mekteb i tekiju, a tekija .ie uiedno služila i kao džami.ia za učenike ; derviše. Za izdržavanje tih ob,;ekata Elči Ibrahim-paša je ostavio više koristonosnih objekata u Travniku, što se v,idi iz njegove vakufname od 28. III 1706. godine. Sačuvana su i dva kmnograma 1lrn.ii se odnose Jla ovu medresu od kojih jedan govori o njenoj iz;gradnji, a drugi o oooovi medre.se. 368

1117. NATPIS O GRADNJI ELČI IBRAHIM PAŠINE MEDRESE

•

•

„

.:..1J '-;' _,l J I ~ 1....:.1.; ~ p ~\ c..,.S...>..)_,1 ..S--\...--..o djela. Njezin kronogram je: (Ovo je) raj Adn u ~ lk_..11 ...> '.> ~\:S kojem ostanite vječno. Dovršeino 21. zilkade 1195.« (8. XI 1781) I \...,p Č, I Obnova medrese, kako vidimo iz natpisa, U"" J završena je za pola godine. Elčii Lbrahim~paša je rodom iz Agriboza u Grčkoj. Godine 1704. imenovan je za bosanskog vezira i na tom položaju ostao do kraja av>gusta u~ ...:..~v_J\:: 1705. godine. Potkraj 1707. god. postavlien za L> 'U muhafiza (zapovjednLka) u Beogradu, gdie je i umro priie 10. oktobra 1708 ..godine. Nišarui sa o»\\ , • J..l.Al < , c..:3 ~ i_:;.. njegova groba, navodno se i danas nalaze u parku nekog dvorca u Hadesdorfu kod Beča, kuda ih .ie iz Beograda, zajedno sa natpisom sa '\..'.. ' ' .... o beogradske tvrđave, odrno kao ratni trofej austrijski general Laudon godine 1789.

\...::..~

u.

..w

...s

r-'-/J; ~'J.1.' ~~ d

•

\.--> \

.J.

t.

\.d. J-4 \.,::

·~w,~'~

U:' .>J u._,.L:=- .) ...s.)

1312. NATPIS NA FEJZIJI MEDRESI Kronogram je usklesan na kamenoj ploči, veličine 75 X 150 cm, uzLdanoj u dvorišnom zađu desno od ulaza u zgradu bivše Fejzije medrese. Natpas u pjesmi na turskom jeziku u 22 stiha u kojima pjesnik-autor kitnjastim stil-om sa ve1ikom primjesom perzijskih rije& obilježava gradnju ovog objekta. Pismo: ukrasni dželi-nesh, u kome je kali.graf pokazao veliku vještinu i sposobnost za arapsku kaligrafiju. Tekst

r

natpisa mj:estlmično vokalizlran, a ha kraju natpisa isklesana su dva biljna ornamenta.

~ .~_,.. }~\:.('. > ,_;..I. , I U .r..

r\_,_.;. r,_,,., ·.;i.J ~~,, ~~ "',,:;.;;...Jj \~;_,,\.:'\)\; .jL

...:.__. \_:.; I

.;.1 ..:..y;.1 ,

_'.,h.. ~ -' \_.., ) .>..A

_;j; u•

rl.;..c.5\.. $-1.o-j_,1 Č> \:'.,>-~..i...:..: I :S-'..s>s;J'\ ;.\...) G~..r\~\ r~'

'1\-:o I

:_y,. J ..i.-: .:... ~ .,j \,., L.$.>.::, "-:

~J '.

\' _}'j. I

.J ~ '~ ...:.., .J

1 j-'I)~_,

p

'.>,i.o -' ._,..:, I

u-\...' .fo,..J;:..__. ~.,j~J'.đlJ.) I ~~..s~ ..:..-\-=.\; '1'

r

..S.::...\ f I °7}_, I .:;,> _,- •~ .J'. q} -".

t.S..i-0 ~

t.S

.;..,.o,;

.:f\s , Y.: )'ji> .r'

~\};'""''_j,-~ -"·I.S--:'~~

.~,\;-, ... .)--,;.., v-"-"" y.;..._.._,. ~:.. .ft

~\.

_, J _,.. (.5'..5":'. Y. J}-' 1 (!°

~' ·~~ '->'_y_~y...;,

•_,;..,. .J-:-o V,....,

Y. u::-- ji. t"' 1.c-

~ .f-;--' I ~\ ~ ~ j ,) .;.:::i._,I 'L.,, \;

I

»Ovu džamiju sagradio je Ali Namik-paša, Da bi se u njoj obavljalo ,pet dnevruih molitvi. Neka 'Čine dolbro i u ime Boga je u~drže, Svi ve]iki namjesnici budućih pokoljenja . Sa prisp•ijećem trojice (učelra) izađe njezin dževher kronogram: Džamija vjernika postade lijepa kuća za moHtvu. 9. zi1hidže 1245. godrrne (1. VI 1830) Sastavio Mir Musa Kazim.« Godina u kronogramu označe1na je i brojkama, a sadl1Žana je d u eilYdžedu gdje u ovom slučaju trelba zbrajati vrijednost slova sa diijakritičkim znakovima ucz dodatak broja 3.

Džamija kod tophane nalazila se na mjestu gdje je danas zgrada srednjoškolskog centra na desnoj obali Lašve. Porušena .ie zajedno sa ostalim objektima nešto prije 1882. godJine, kada je ina tom mjestu počela i:'. v I

"'1--\ ~.i.5.).2

.

..)~.~.-t~}

»OV'a bogomolja bojaše potpuno ornnula, I danonoćna je očekivala svoga dobroči­ 1.:..:,1_}.._~, ..:i•.,;,_;. J_,1 .;..;. > Pa im se tako ispunila želja, A oV'im djelom dadoše primjer i drugima, Neka im je za to obilna nagrada na oba (_ '_,) _,1 _,I.,,.);, L: •..> .__.,. ; _,G svijeta, ij> o.!>'".,j_, \. )-_,,:,._ \ ..:,_,.,, (!·?...s I..> I neka se za dobrotvore na pet dnevnrrh molitvi Čini dova, jer utrošiše srebro i zlato. ~ ~ v.>1:' (J .> ',< ._,:..; l:.. Fadile, \Sa mlllllare je mujezin objavio dovršenje gradnje: ~'='~r,.s~.J-~1 t\.. . . . \.„ _j .) .> ~ ;_,..) ~

'--! \ \.l.

u./_,..,

tJ i C.~· -' __;...;.-.-' I :J>r ~ '.>--"' ...> ~· '-'..) ~.) „->i_; 0~ftu...).....o~ LS ,,;.,__:_, \ ~I ~ 'I-S W' L.l ~...,.) q'.'~~~.

»On Bog je vjeani tvorac! Od posjete grobu svrha je dova, Ono ·što sam ja :danas, ti ćeš biti sutra, Umrl1i i unokojeni, p-otreban mi1osti Tvorca, 'ko1ji 1prašta, Kadij'a Mustafa Ernisi efendija Cokaclži-zade (ČohaJdžić) . Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1236.« (1820/21) Mwstafa Enisi je S'in Mehmed Džudi efenclije Cohad'žića, kadije i muftije, koga je vjerovatno naslijedio u službi travničkog kadije. Iz pseudonima En1isi pretpostavljamo da je Mustafa bio pjesnik. Iz popisa njegove ostavine, ubilježene u sidi.l;ilu sarajevskog kadijle (Sidži! 70, str. 15-17 u Ge,zi Husrev-be,govo1j biblioteci u Sarajevu), vidimo da je posjedovao i biblioteku sa većlim brojem lmj~ga. 377

Kada joj je nenadano pris.pio poziv »Vrati se«, Našao ju je pripremljenu za o&iv, I u ·četvrtak obnoć, dvanaesti dan rarrnazain.a, U jedan i po sahat odse]ila je u vječnost. Neka je S'tv@itelj njome zadovoljan i neka joj oprosti grijehe, U ime odabrane noći Kadr i vlasnika Isra-

»On (Bog) je vjefan! HaJđže Ajiša-ha.numa j.e majka (dvojice) dobrotvora Hulusij1i,ne džamije, Bij aiše ;čedna·, ·doibra, ,čistih sku·ta, uzor žena, I završila je svoj život ogrnuta pobožnošću

·i

378

česti tošću,

1286. NATPIS NA NIŠANU HADZE ZULEJHA HANUME MIRAJLEMPAšIC-TESKEREDZIC

L.S ~ .;.,

-

\.LI.\..

I_,,.,.!.:... y.r J'. r.;..\< ..:...< \... "'-1.r:"' ~

.

y »'.'-":".°

')),..,.J.y

(".>\.;\

..J\...o,;.)

- .I \-'-"._.;,,~o_)\:: u;.y;

~.).)..)

;_; '11'-:

•I

Nad grobom Zufojhe su nad sarkofagom dva 1ij,epo ukrašena ,ndšana od kristala kamena, a na u·~la1vnom nišan u .ie v.iešto neshi pdsmom ispiisan i isklesan natpis sa dvi.ie straine nrišan,a. Izdan j a: M. Muj,ezinović, Turski natpisi u Travniku i njegovoj okolini, Priilozi XVI-XVII, 1970, str. 278-288 (prepi.s i 1prevod).

\il' ,,:_,.~;o._,...:.~ .Y' u-""

»0 Bože, koji mnogo praštaš, U perivoju života ne vidjeh čovječnosttl, Moj1oj boli sam tražila i rrisam našla lijeka, 0, _).,. \_,. . >' _; .> .•..fj:, u .;.,J-1_;, \:,.. Zato s UJZdahom požalimo za mojom ~ \_;. "":!.:, ~v.· .s-'~~ ;..:, \ mladosti koju ne os:efiih, Kada se čaša sudlbine prepunila, ne ~W' u~~-' posmgoh svoga cilja. "'I·. \ ( ,..( ........ Radže Zulejtha-ha,numa, fona tI'avničkog S' \..V _,\...j \ Y.' I.S Y' 'I.._,._,. hanedana Teske.redžića Hamdi efenddje, umda ori porođaju. ~~..ljo-\ „~'; \;,\ r\$~ u~_j}~~ Za nljezinu dušu (orouč.i) Fatihu. Umrla je kći Miralempašića Ahmed-paše • .> '.:. c.:.. \ w\..:>-- -' '-: ) >' os" '-"'_J iz Prusca, ._:. \{...., ::...:-: cS" • ~ ~c.:.. \ (-' '..r \ A unuka Sulejmanpašića Ibrahima, neka joj je boravište u raju. Godina 1286.« (1869/70)

'..),;..„'_; W~' ~\..>-' J'>~'L-' ~

379

1298. NATPIS NA NISANU HAMID RASID-BEGA TESKEREDŽIĆA Iznad graba umrklg j'e vrlo olitko oostavljena v,elika kamena ploča, na sredini šuplja, iz koje se dJižu dva nišana obla visine 1 m, bez turbana. Pl'i vrhu uzglavnog nišana iznad natpisa je u ob!ilku tugre isklesana »Ma šaellahu kane«. Natpis u prozi pisan je krupnim i lijepim nesh pismom. Iz d ai n j a: M. Mujezinović, Turski natpisi u Travniku i njegovoj okolini, PrHo.zi XVI-XVII, 1970, str. 297-298 (fotos, prepis i prevod).

- lbrahim~beg Teskeredžtlć, sin Hamid-bega, umro 1922 u 75. godini života, Rifat4beg Teskeredžić, sin Ham!di-bega, 1921, Đul-hanuma, kbi Mehmeda Sulejmanpas1ca, supruga Hamdd-bega Teskeredžića, umrla 1. marta 1925. u 67. godfoi života. U istom 1groblju je sahranien i Muhamed-beg Kop6ić iz Prusca, umro 1282 (1865/66). 1279. NATPIS NA ČESMI PRED TElSKEREDZićA DŽAMIJOM Natpis u pr.ozi na tul'skom jeziku ispisan je i iskle'3an na ploči· Ullidano,j nad česmom .u dvorišnom zi1du Teskeredžtća .ct.ža·mije. Piis·mo: oib1ični s~Jus. Iz 1d a n :j1. ·a: M. Miujez.inovi'ć, Turski natpi-si u Travwiku i njegovoj okolini, Prilozi X!IV___..:XV, 1969, :str. 182 tJprepLs i ;prevod) .

.

:'~"'~. »Događa se što hoće Allah. Hamid-Rašid-beg Teskeredmć, iz travničke ešrafske i hanedanske porudlice, nosila:c odlikovanja dl'ugog stepena. Za dušu umrlog i sv,ih vjernika (nrouči) Fatihu u ime Allaha. Godine 1298.« (1880/81). Hamid-beg je, kako smo vidjeli, zajedno sa Derviš~begom obnovio džamiju uz koju je i sahranjen. Uz 'Deskeredžića džamiju su osim spom1e,nutih sahranjeni još i sljedeći članovd porodiC€ 'Teskeredžića:

R!a.§ida-hanuma, kći Hamid-bega Teskeredžića, umrla 1284 (1867), - Osman Nuri-beg, sin Hamid-bega Teskeredžića, 1285 (1868/69), - Radže Ajiša Siddka-hanuma, kći Miralempašića hadži Bekira, suoruga Teskeredmća Derviš-paše, 1895, - Muha,rem-beg, sin Derviš-pašin, 1909, - O.s mian-be1g Teskeredžić, siin. Hamid..,bega, umro 1919. g. u 56. godini života, -

1

380

»Ovo je dobro dje,Jo {hajrnt) hadže Ajiša-hanume, poštovane majke traivn\čkog haneda;na Derviš~aše. Godina 1279.« (1862/63) česma je smještena na dvorišnom zidu džamije. Vjerovatno se i ranide na ovom mjestu mclazila česma,, pa ju je hadže Ajiša obnovila. Dobrotvo~ka je umrla u istoj ,godini ,kada je ipo1'1igla ovu česmu', kako to vi1dimo iiz na\tipisa na njezinom nišanu uz .ovu Teiskeredžića džamiju. česma je u osno'lici n>~što izduženi četvernkut. Prednju fasadu ukrašavaju dva ,stuba sa jednostavnim baza;ma i kapLtE!lima. Nad srubo,vima je luk nad kaj.im je nastrešnica. Pred česmom se na;laizi veliko kameno koriJo. Visina česme iznosi 3,60 a šLrina 2,05 m. 1

381

1295. NATPIS NA NIŠANU LUTFULAHA CIŠIĆA

GROBW.E U POTUR MAHALI SA TURBETOM Groblje u Potur mahali je najprostranije groblje, sastoji se od više parcela i prostire se od Jeni džamij'e do željezničke pruge. Gmblje je krcato spome!llicima, ali najveći dio nišana je bez natpisa. Tu ima i starijih nišana. N:ajstarij[ datirani spomenik je iz 1145 (1732) godine. Na ovom nišanu je uklesana samo godina. Groblje je pri!lično devastiran-0 i mnogi spomenici su nestali, a preostali povaljani i po~omlj eni.

Nadgrobni spomenik na kome je isklesan ovaj natp;s ima oblik običnih ruišana sa prevojem u guQive. Natpis u pr'-> r~1.._.: '-:'~'..s~_,.> o_}..;\..

»On (Bog) je vječan! Došla su trojica (učler) ovom grobu koji privlači srce i izrekoše kronogram ~:r:;rti: Un;rli i upokojeni Mehmed-"be'g Teskeredž1c. Za nJegovu dušu (prouči) Fatihu. GDdina 1229.« (1815)

- . U-=-\s' I

u-'\

~.i..:.....\ ~

-

~

l.;'~..J.>r~~I '-:}.J~ 1292. NATPIS NA NIŠANU IBRAHIM EFENDIJE NOVALIJE

Natpis u prozi izveden je u šest redak!a na u,zglavnom .n-išanu. Pismo: običnli nesh. Izdanja: M. Mujezinović, Turski natpisi u Travniku i njegovoj okolini, PriQozi XVI-XVII, 1970, str. 289 (ip.reipis i iprevod).

»Od posjete grobu svrha je molba (dova), Ono što sam ja danas, ti 6eš biti sutra, Serhadli (Krajišnik) rbrahim efendij'a Novalija. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1292.« (1875/76) 382

o\..'_,·~..).-'~~\ r-~

t.3 Y' J' .,t>

~ t.:JS~ r~ -"'. Jr: ~ ' ..s ..>..los' rY'~' "Ls_ . . c ~~~ ~ O,.)\,..; 13." j_;.)_;..;..,. ..>

f vw':..ir.„.) ~. ~

0j.l\ ._;~ \,;:' r.S~'~

.\ .

-

\

u . f

,.._,...,

. .

.

J'.. ~ ~/' u:-; 1.;

'-:"''j__,)~I

\

'-:-

J.).>'. u .,. V. Izdan j a·: M. Muj.ezinović, Turski natpisi u Travniku i njegovoj okoLini, Prilozi XVI-XVII, 1970, str. 184-185 {fotos, rprepis i prevod). 1

»Ovu česmu je obnovila Zehra, koja je u mladosti umTla. Pomoli se za njezinu dušu: Neka se nastan,i ·u zaštićenom ra}u. Godina 1298.« (1880/81)

Sastavio (kronogram) Haf\iz Ruhija.« Nije poznato kada je tačno podignuta sahat-kula na Musali u Donjoj čaršij-i, a iz natpisa vidimo da j.u .ie 1814/15, nakon što je ,jzgorjela, obnovio ~brahim-a1ga Hazin. Osnovica sahat-kule je kvadra:t sa stranicama 3,50 m, a visoka je 15. Ima obični oetverostrešni krov ranije pokriven daskom, a danas prekriven limom.

česma je b'Ha situirana u zidu bivše kuće Mušike Salama u Titovoj ulici, a nalazi se prema os,novnoj ško1i. Do danas je ostao. sačuvan natpis u zidu Jmće dok je česma uklonjena 1893. g'Odine, kada je zatrpan izvor sa kojeg je snabdij evana vodom.

1298. NATPIS NA CESMI U TITOVOJ ULICI U zidu ku.će u Titovoj uJiei i danas se n1alazi u;>;idana kamena ploča, ve1ičine 32 X 53 cm, na kojoj je isklesan ovaj natpis u prozi na turskom jeziku. Kronogram je isoisan običnim neshi pismum d isklesan u tri el'ipsasta polja. Natpis je sa dvije bočne i donje strane oivičen cvjetovima sa granama ·i listovima.

.;..:. ~ i!~- '-k ...,:.,;,,., ~ ~. '{ ~ 'J ;_, ,.:..._\f-:!'. „ l

•

~

\

' .

I ~J

I>

„

.

':>)I u

\~ L.J.1 ~"I u,_.\ I u-(...\....> ,.:. 386

'('

~"'

1241. NATPIS NA MEKTEBU SERIF SELIM-PASE

._\) J",,.:,.';,) I, s u' .::., L.J.1 .> c... '_,.;g ':"" '(,~ (.1-U:~ .:.,~1 u--\..V\fa.1 .:...,.._. L.. U'>JI ;,,..t:. ~'"1fW~:» W\..l.j.\~1

\)Y--\'i:.r~.~~ J~'~ r;_}1 i.Ji ~~ _,.,,"':.;,~W1p ~~_;.. ... .,,-y, ;~~ 1 U~\JP' .J c.Y ~ r'fi' o~'~\J„ 1

°"

....

,· '"!.' 25'

U Titovoj ulici, u Gornjoj čaršiji, nalazila se sve do 1958. god. zgrada u kojoj je bio smješten mekteb Serif Selim-paše. Iznad ulaza u mekteb nalazila se uzidana kamena ploča, veličine 35 X 60 cm, sa natpisom u prozi na ~rapskom jeziku. Pismo: obični nesh. Izdan j a: M. Mujezinov.i,ć, Turski natpisi u Travniku i njegovoj okolini, ,Prilozi XIV-XV, 1969, -,tr. 163-164 {prepis i 1}revod).

»Dobrotvor Serif Selim-paša, sin umr.Jog iz časne porodice Evrenos (Evrenos-zade), valij.a u Bosni, neka ie Boig sačuva Jusuf~bega,

387

od svih rnesreća, uvijek je iskreno činio dobra djela. Neka Bog OP'rosti grijehe mjernu i njegovim časnim precima. Godine 1241. po Hidžri časnog Pejgambera.« (1825/26) Zgra.da mekteba o kojem govori kronogram nalazila se u Titovoj ulici br. 36, u Gornjoj čar­ šiji. To je bila manja jednostavna zgrada od bondruka, gdje je na spratu bio smješten mekteb, a u prizemlju 2lgrade dućani. Ovaj mekteb podigao je Evrenos šerif Siri Selim-paša, koji je 28. novembra 1822. godine postav"jen za bosanskog valiju i na tom položaju ostao do 12. maja 1826. godine. Zgrada mekteba, koja je rnače bila dobrajala, porU/Še->-'..\; ~ L.'-' '.r.' :J \,, ..r" ~ _;;_,...

Desno od ulaza u džamiju do same ulice u manjem prostoru sačuvalo se desetak interesantnih nadgrobnih spomenika, od kojih je najstariji iz 1747, a rnwjmlađi iz 1811. godine. Njih sedam imaju natpise.

1160. NATPIS NA NIŠANU MEHMED-AGE Na u~lavnom nišanu sa aginskim turbanom isklesan je ovaj natpis u stihovima. Pismo: lijep nesh-talik. Nišan je od kamena krečnjaka i svakako sarajevske izrade. Izdan j a: M. Muj.ezinovLć, Turski natpisi u Travniku i nje.govoj okolini, J?riilozi XVI-XVII, 1970, str. 229 (fot0is, prepi:s i ;prevod).

J _,' ·~.>l}j:- o~' .'.J_;._:,"" - ~ \$. \....

1903. NATPLS NA LUKAQKjOJ DZAMIJI

~J.'r..r_'.ic.:. .:.1_r_...i_,1..)_,_;. ":,..:

Iznad ulaza u džamiju nalaze se dvije kamene ploče sa tekstovima na arnpskom jeziku. Na gornjoj placi i'e lijepim i krupnim nesh pismom ispisan sljedeći tekst: »Vjernicima je pro:piisan 0 da molitvu obavljaju u za to određena vremena.« (Kur'an 4, 103) Ispod foga teksta na drug.oj kamenoj ploči iskllesan je u jednostavnom neshi pismu sljedeći kronogra.m o obmovi džamije. · 1

Iz d a,n Ja.:

M.

Muj,ezinovLć,

Turski

natpisi

u

Travniku i njegovoj okolini, Prilozi XIV-XV, 1969. :;.tr. 162-163 (prepiis i prevod).

388

.\

\ ""\"

»Taj prvak sarajevskih gazija (junaka) Mehmed-aiga,

gonđe

N enada•no je postao šehit, a sve iz zavisti neprijatelja. Kada je stupio pod zastavu junlJcka Na dan naigrade neka mu je svjetlo lice. Godiiirn 1160.« (1747/48)

389

1160. NATPIS NA NIŠANU RADŽI IBRAHIMA

yz~Iavni

I z d a' n j a: M. Mu.j.ezinović, Turski natpisi u Travniku i njegovoj okotini, Pri:lozi XVI-XVII, 1970,

str. 244-245 (faksi·mi1l, prepis i ;prevod).

i;išru:, na kome je isklesan ovaj 1

na.tpis, ima agmski turban i djelo .ie sara,ievskih klesara, izrađen od kamena krečnj aka. ~!3-to.is u oiesm,i isoisan je u. kosim redo~ima llJepim nesh-talik pismom.

»On (Bog) je vječno živ! Umrli i upokojeni hadži Mluihamed Emin efendija, bivši kajmekam bosanskog timar-defterdara. Neka ga Bog nagradi užicima vječitog raja. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1206.« (1791/92)

Iz.da? j ~: M. Mujezinović, Turski natpisi u Travniku i n3egovoj okolin4, ·Priaoz.i XVI-XVII 1970 str. 230-231 (foto.s, ,prepis i prevod). ' ' 1

->Iv, '"'.'°'.J' p

.>

J"''\ \A.. .>.> ..S

I

(-....... ..}.?, ~' ..S>'-- ~.u; t~-:..lL.l~_; }.:~.> t..S"'\;..w1

rj_·..5~ .s.»„" ":11"'. D';.:r_ °J..:'. ~

\\"I·

»Oh žalosti što tog iskJUsnog prvaka boraca Naisi1no mačem uni·štiše zavidnici , A njegovi prijatelji mu izrekoše wronogram smrti riječima: Radži Ibrahim .ie umro mučeničkom smrću hiljadu stotinu i šezdesete godime.« (1747/48) Ovog hadži Ibrahima, kao i Mehmed-agu spomenutog u prethodnom natpisu, dao je pogubiti Hek'im-oglu Ali-paša. (Vid. H. Kreševljaković, D. Korkut, Travnik 1464-1878 Travnik, str. 109.) ' 1206. NATPIS NA NIŠANU BOSANSKOG DEFTERDARA RADŽI MUHAMEDA Uz.glavni ni,šan, na kome je isklesan ovaj natpis u prozi, ima obli turban. Iznad teksta natpisa šestorolisna rozeta, a u ,prvom redu natpisa i'sklesama ~u dva Salamonova pečata. 390

1225. NATPIS NA NIŠANU GLAVNOG TATARA AHMED-AGE Na uzglavnom nišanu sa posebnom vrstom tunbana isklesan je ovaj natpis i ispisan sa jedne strane nišana lijepim i krupmian neshi pismom. Iznad natpisa je šestoroJlsna rozeta a u prvom redu sa dvije strane teksta je Salamonov pečat.

.J z da· n j a: M. Mujezinović, Turs~i natpisi u Travruiku i nje.govoj okolini, Pri.J.ozi XVI-XVII, 1970, str. 251-253 (fa'ksimi,1 1 prepis i prevod).

391

1226 .

._3 Ll1 0w' Y"

NATPIS NA NISANU KAHVEDŽIJE ISMAIL-AGE KAJSA>RLIJE

_,r' ""-' v-_, J, _, ~ _, r_,., .r

J_r:,r-",'"'.~}„ .:.uG -''-' 'j..)"'"'.J

c-

Y°-? J1

'0: \ C:..0~ "I)_,\ u\,-_'._}'>

I

'>\Ld..1\..__._,~~h...>..\\....:.:. >~u~_,\.._.;

\Šl.\':,_,;:-_,~\;I ~I .:,~L\.:;, . ' ('""a

»On (Bog) je vječni tvorac Umrli i upokojeni, potreban milosti gospodara (Boga), koji prašta,

Uzglavni nišan, na kome se nalazi ovaj natpis u prrnzi, ima lijepo izveden obli turban sa širokom prugastom mudževezom. Iznad teksta kronograma. izvedene su u obliku tugre riječi »Huvel-halakuI~baki« (Bog je vječni tvorac), a tekst natpisa u lijepom nesh-.dželi pismu isklesan u sedam redaka rastavljenih liinijama. I z da. n j a: M. MuJezinović 1 Turski natpisi u Travniku ri njegovoj okolini, P,riJ.ozi XIV-XV, 1970, str. 256-257 '(fotos, prep.iis i .prevod).

~\...l'..Ow'-'""

'. ~

čnosti.

O smrti!

Grob Ajiša•hanume omeđen je santračem 1naid kojim su dva jednostavna žen1ska nišana. Sa jedne strane U!Zglavnog nišana isklesan je ovaj natpis u stihovima. Natpis je pisan nesh~cJ>želi pismom dosta ·2Jbijeno, a miestimično je tekst i o·štećen i usljed toga nečitak.

..r.).) „Y'.) ti'

I•. . .

f

o> \..&,.o~ I

- .

.

.:.. \ ' . , " '

r..,::s ~ .s-I\

,j, ~•,s.;.;_;.(...!ub ..:;.u, V-\r .>O .:, 1.:..; .i V-~

o.značena

396

. ' ' °' '"\ "---- - „ .

.

(.'""'...V~!

o>~) .i,..., \

j "..1.: ji.;~ ':' -".'. ..> _,_,._. \ ._s(u"-:. „,f ·_,~·.r~>_; ~.t.$1}' ..i_,1

r.

dobrote

Umrla je imenjak sretne majke vjernika (Ajiše) Radže, koja je posjetila časnu kuću (Kabu) (Ovd.ie dva stiha oštećena i nečitka) Odselila je iz prolazne u vječnu kuću, I blizu svoga muža dospjela u kuću užitka (raj) Kada joj je stigao časni poziv »Vrati se«, Njena časna osoba dospjela je u ovaj grob.

. . o.>.. ............. .:, l. ;

o~ .;; .> j

opće

-·.)y ~

„

rL ~ .::..:.~>.)~ ~

'd.:')' 1' r1.: .:. _, \.,..... l.5 ..> ,;; ~ f- J -=--:: ~ ~ ..s 6"': I,,. I.)"'

I

I

•

I

\ ...>.--o ~ ~ .) ...), •

I . I '-:- ..>,) ..>

U pjesmi joj Seid izriče kronogram: I to potpuni kronogram uz molitvu: Neka je umrloj i u .grobu mjesto kao u raju. Godina 1196.« (1781/82)

..P.) ,j ~..,..;

r ..s.M.: . .J

l.T' ~

C--'-'

I '-:' ~ 1...:-

~ _;:., ;:_} ~ u.Y; ..s .>.ls

t"-' ~.) ... ..:JJ . f-'~"'.J-:-'~~-A~ f 0..>J

ri..: t ~\.: \s.>,,,-b ~I_,;..> ..S ).}e: (-"r.:P. .J.l..'~~o~~ U,

I

I

~) ...> ..S ..>l: I '-:-\J"' ~ ':'_; 397

»(Prouči) Fatihu. Rekao ,ie učeni čovjek, neka gu Allu'h obnspe svjeblom ljepote: Ovo .ie grob roba (božjeg) odbjegla>( iz hruma pobožnosti u strasti uživanja, A koji se vratio svom milos.nom g'o'Spodaru (Bogu), Ne mareći za svoja dobra ni loša djela, Nego pouzdajući se samo u milost milosnog gospodara (Boga).

1203. NA'I'PIS NA NIŠANU MUDERISA MULA SEID ABDURAH]MA

N eposredino uz turibe na Derventi, u kojem je sahran,ien muftija Muhamed, nalazi se i nadgrobni spomenik njegova sina. N iša.ni i santrač izvedeni su iz kamena krečnjaka. U20glavni nišan sa lijep·o izrađenim turbanom visok je 110 cm: sa os.noviJC0 m 35 X 35 cm. Natpis u stihovima iskle1san je sa sve četiri strane u!zglav,nog nišana u k1osim redovima rastavljeni'h li1ni,iama. Pismo: lijep i ispisan nesh. 1

1

On (Bog) je vječno živ! Pon'os m'UJderisa, potomak mu·ftijin, ),,,8clL"~ menicima '\)--'.31-) ,J ,J.' ....,.., L,$ ...... ~-' On (Bog) je vječni tvorac! Pogledaš li njegove izvanredne sastave, Možeš ga oorediti sa (Fahrudin) Razijem. Nemogu1 će je 0ipisati riznicu njegova pera, I n...: ~' ;_;...~0~~.._,.)/

\J~l~.J~) 1.5:>.Ji„) u=-,.>:,..~l..C. ~ \$.)\...,(;.. JC..;... ..:,.('1 · · , . ' , -' -~

'\.l-"f "_w. Ć,)> .U,(._ I ,:,(;\;I ~ t.S~' r~\ ·~,tS'~t.5.~~ \}-~' U-...0~ r~G .:X~..) l.S>.J~

L.. , ~ \..... "-: ",,,_.

r-:. ..s„

cS ,,,.._,S'

'\)-L_- \ U 1 ~U ~~ t.S~~ \ LS.>__..,l ,;_,1 U-.>'_....,. .':.(~.>)'_,

'1r:

z,._

I

\..:...s ..:,J_,;,.. ~ ~..N..>~ '-':\ ~

i_S....>.l._,- U 1y.s._;, ...__.\.:._;;..)...i~ „~ .... \..

~Y' ~I.S~\ S_,\...~~ ~

,_.

398

ječi:

Neka Mula dospije u visoke sfere raja. Godina 1203.« (1788/89) 1214. NATPIS NA NIŠANU BEOGRADSKOG MULE ABDURAHMANA

Nad grobom umrlog je santrač od velikih kamenih olo•ča nad l'fa.

vit

Na u~gla\nllom nišanu sa derviškim turbanom iskJ.esan je ovaj natpi1s u četnaest redaka. Pismo: lijep i čitak nesh.

•

~~' if'}'~ ~..>.).>

-

"'l.:s"

l

,_.\I

Iz da.i n j a: ·M. Muj,ezinov·1ć, Turski natptsi u Travniku i njegovoj okoliwi, P·ri1lozi. XVI-XVII, 1969, str. 299--'300 (prepis i 1prevod) .

U~,.;)

.....:..'~\t.

...

»On (Bog). :Sljedibenik puta istine, svjetionik skupine

»Umrli i u1poko_i,eni 1bivši bec.gradski muftija MUilllla Derviš AJbdurahman efendija (vrhovni kadija) Muftić (Mufti-zade). Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1214.« (1799/ /1800)

w_,.,.,. ( r . r ~ •'J ~\__, i-=. ,;_;,.,. 0 , ~ \ '\.). „ -~

Koji se ponosio

pripadnošću

nakšlbendij-

s.kom Tedu,

Ku1ib svoga vremena, svjetlo spoznaje, halifa šejhova, U Travniku je u svom pozivu bio stalan

Drugih podataka o ovom beogradskom muli n.emamo.

(oštećeno).

Zivot je proveo u spominjanju Istinitog ;,,\..(13__,~, \:.:,\ ;_,._,.....~J; (Allaha) ~\;;.s~\~J\..;\ll,\;J1~~ ~--""' I na koncu života i1zgovarajući Amah pre. .

1300. N!ATPIS NA NIŠANU ŠEJHA HADZI MUSTAFE N:IJAZIJE

Iz da. n j a: M. Mujezinović, Turski natpisi u Travniku i njegovoj okolini, PrHo.zi XVI-XVII, 1969, str 298 (prepi1s i ,prevod).

Tekst natipisa na uzgla\nnom nišanu glasi: »On (Bog) je vječan! Šejh hadži Mustafa Nija:zi, na1filšlbendija, sluga siromaha (derviša}. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1300.« (188.2/83) Na nožnom nišanu .ie sljedeći tekst: »O moj Bože, primi i ne odbija.i molbu i

selio. Poznat je kao derviš, a uistinu je bio šejh. ''f!'i;~~' ~fi l!:i~\j:-~_,.).:> Savršeni Uičitel.i i stalan na svom putu. ~~„ . „)..;__,, o.~\j\ l..SJ..:-' J-b-~..)"" Mnoge nomogao moralno i materijalno. Dođi da posjetimo grob velikana, t.S ;.._,_,.;>U.>\,..., '\,.,.. :r-s- lS ~~ \ ~ ~ I da se koristimo nje~ovim duhovnim bla.:. \.... s. L."' ._.,a, r~ "--'~ ~ gom. Njegov murid ševkija izreče mu kronoU.::' ~ 1'..'J jeta. Fatiha. Godina 1312.« (1894/95)

:.:.x

Na oba nišana nad grobom umrlog, to .i est i na uzglavnom i nožnom isklesan je ovaj natpis.

u..)..: U

~

_:. \.;.

·. · )1

• '._;uJ1

I_,\_;.

jl.e,. (.\.l1 ~I

'l..Š

w'

l,)~ -'->

...:.. \'("„

~

r•.>.::'

0.w\

~,\,; .s~_....,,j_,:....s...:..,;._; ';'u L...' .U\
'~ \..:. ~ :_r... 'tŠ \:.JI:.....~>.>

. \(,..,

Izdan j a: M. Mujezinović, Tu,rski natpisi u Travniku i njegovoj okolini, Prilozi XVI-XVII, 1969, str. 266 ~repis i prevod).

~~\~ 3 26'

403

»On (Bog) je vječno živ! Prese!Lo u vječnu bivši kapudžibaša visokog bosanskog dvora Ahmed beg-efendija Hasanpašić. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1253.« (1837;38)

d L~.P j

kuću,

U..>,,\)\Š ...1' l.S .>~I \.i.,.) I_.

-

\.:. *

~->'.

KAHVICA D2AMIJA Ova džamija nala,zi se u blizini starog grada. Nije poznato kada je podignuta, kao ni njezin osnivač. Ranij.e je bHa drvena građevina koja je stradala u požaru 1903. godine nakon čega je obnovljena. I današnja građevina sa kamenom rnrunaroim je dosta jednostavne arhitekture. Uz Kahvicu se nalazi manje groblje sa tridesetak nadgrobnih spomenika. Svi su oni manjih dimenzija, sasvim jednostavne obrade i bez ornamentike. Između njih su samo dva nišana koji imaju natpise, a jedan od njih označuje grob nekog Radži Dede Hadži-Selimovića.

dena je u arapskom stHu, a prema projektu M. Miloševića, ondašnjeg svršenog tehničar11 Tehničke škole u Sarajevu.

',.i>

-

i.Y.l... d\..s o '\s'...>.>

~~ . ..:.,~'

t..!> ...), .

.

~ J .~.

_, .,:).. ->-r \

Kraća bilješka o ovoj džamiji donesena je u Ka.lendaru »Gajret« god I, Sarajevo 1906, str. 151-152, a fotos džamije na str. 86.

Pred ·dža.mij om se nalazila stara uz džamij·u nema ~roblja.

česma,

a

o.>' j

~W'u~,,_, 'I

.

~

,~.~ ri

•

1284. NATPIS NA NIŠANU HAD2I DEDE HAD2I-SELIMOVICA Na dosta jednostavnom nišanu sa turbanom u gužve isklesan je ovaj natpis. Pismo: obični nesh. Izdanja:

M.

Muj-ezinović,

Turski

natpisi

ii

Travniku i njegovoj okolini, PrHozi XVI-XVII, 1969, str. 28'1 (prepi,s i 2revod).

»On (Bog) je vječno živ! Umrli i upokojeni Hadtži-Dedo HadžiselimoV'iĆ. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1284.« (1867 /68)

i...3Y' ;;,~ t.$ \.,.. ;l ..>_,.u.i.,"' r_,,..,). ~,j

'\.)

e:.\JI ~ ~

~I ·~ V

W ....__,,.~.) 1

VAROšKA D2AMIJA Nešto niže od Hasan-agine (Jeni) džamije nalazi se džamija poznata pod imenom Varoška džamija. Pretpostavlja se da je na ovom mjestu sagrađena prvobitna džamija još u XVI stoljeću, koja je -bila od drveta, ćerpiča i pokrivena šindrom. Stradala je u velikom požaru 1903. godine, pa ju je nakon to.ga obnovila Ziba hanuma, rođena Arnautović, udata Kopčić, koja je u svrhu njene izgradnje utrošila 12.000 kruna. Džamija je dovršena 1906. godine, izve404

Varoš'ka džamija u Travniku

405

1242.

TEKIJSKA ILI LONČARICA DŽAMIJA

NATPIS NiA NTšANU MUDERISA AHMED EFENDIJE

Nemamo pom:danih podataka o tome kada je ova džamija sagrađena, ali se pretpostavlja da je podignuta početkom XVIII stoljeća. Iz zakladnice bosanskog valije Muhsinoviića Mehmed-paše, datirane 27. IV 1181 (22. IX 1767) godine saznajemo da je džamija bila dotrajala, pa ju je ovaj vezir spomenute godine dao obnoviti. Istodbno je ovaj legator uz džamiiu sagradio i medresu sa sedam soba za učenike i predavanja. Na istom mjestu ie spomenuti vakif sagradio i mekteb. U zakladnici su navedena i im.ena slu1žbenđ.·ka džamije i medrese. Tekij'ska džamija situirana je u blizi!lii. Stare čaršije (Donje čaršije), a ni dža1t1ija ni medresa danas više ne služe svojoj svrsi.

ĆEMALOVIćA

Uzglavni nišan, na kome je isklesan ovaj natpis, ima muše'bek turban. Kronogram je smdešten sa dvije strane nišana, i to na iednoj strani je tekst u stihovima dok je na dmgoj strani nišana tekst u pmzi. Natpis u pjesmi je mjestimično oštećen i uslj,ed toga nečitak. Pismo; lijep nesh. Izdanja:

'

-~ -s ....s~ ..;_,._....fo •.>';.;.)(s

U groblju uz ovu džamiju, pored izvjesnog broja novijih spomenika, nalazimo i nekoliko starijih nišana čiji nam natpisi pokazuju da su ovdje sahranjivane uglednije ličnosti.

\-\ · · .I 1. ' 1,,_,...,~..J.>.17.>W

...

•0.\)j ..s..\>' I I;: .J_:,;.. r ..y. '-' C...:.\s.~ ~ '-:'>.>.:,' .:.. „'-:- > /.>

1230.

~'D·P.~1..J.t_\..r..$~\ t>'J'

NATPIS NA NIŠANU SEJID SALIH EFENDIJE IMAMA ĆAMILIJE DŽAMIJE

~:v:~.>._„:...»uJ '.'J::'fo

~ '-:>I i)' y>

Na u:;oglavnom nišanu sa mušebek tuIObanom isklesan ie ovaj natpis u prozi. Pismo: obični nesh.

~.)

I z d a n j a: M. Mujezinović, Turski natpisi u Travniku i njegovoj okolini, Prilorzi XVI-XVII, 1969,

~\ \'6°.).> ;_;.:,J' ~.)

u' r..$ ~,.>..?,..:....,,_,, .

J.\ )_;.._;..,. ~ r ff"r

»On (Bog) je vječno živ! Umrli i upokojeni, potreban milosti Stvoritelja koji prašta 0grijehe), Sejid Salih efendija, imam Ćammje džamije, neka je Božja milost i oprost njemu i neka tako dospije u raj. Za njegovu dušu fprouči) Fatihu. Godina 1230.« (1814/15) Iz ovog natpisa vidimo da je Salih efendija bio imam Ćamilije džamije, ali kako uz ovu džamiju nema groblja, to je spemnuti sahranjen uz susjednu Tekijsku d!žamiju.

t: ~ \\..")>' t.SM' t._w. ~r_,~~, ..:.r..1~'6

ur'°J.>~>' ~\ cJ', . ~

\('('.

~

\

„.

r\s

.._,

..3Ll'J'.Y'>

str. 259 (prepiis i ·prevod).

406

~

t..3~\t'.Y> ..s.i.,,' ..s,;;...' .>..c-' ·>'.>Ju~,,

GROBLJ'E UZ TEKIJSKU DŽAMIJU

~

. . . . . .u

'U) ~ .>$

~ \

.J _,:..:..... _,

r~,,..

~-".? \ .:., >---'_,.}

• \ \ ,;_,~ ,_, 'Ll

• ·. \

M.

Muje.zinović,

Turski

natpisi

u

Travniku i njegovoj okolini, Prilo,zi XVI-XVII, 1969, str. 264-2·65 fjprepis i prevod).

c:.~.)

NATPIS NA NIŠANU MUFTIJE MUHAMEDA KORKUTA

0

Na dos1Ja visokom nišanu sa muilebek turbanom isklesan je ovaj natpis u st"hov'ima na arapskom jeziku. Kronogram ispisan u jedanaest kosih redaka rastavljenih linijama. Pic:no: lijep i dosta sitan nesh-talik.

"'""'"„' .

'-+

Izdan j a: M. Mujezinović, Turski natpisi u Travniku i njegovoj okolini, Prilozi XVI-XVII, 1969! str. 291-292 (fotos, prepis i prevod).

J

»Umrli i upokojeni, Sarajlij1a šejh Isamudin Muhamed efendija Pandža, sin biadži kbdulah eferudije, pripadnik halvetijskog derviškog reda, potreban Božje milosti. Za njegovu dušu (proučii) Fatihu. Umro 27. šabana 1285. godine.« (12. XLI 1868)

·~

„\._..__,. ;_y. ~ ;U

~ \ ~I -

.

"L... ~\

C

I _r

y

-.j;; ._:i. ·-

~'.;\:.'~

t-:~}' ~ _,).; "· ,: ,. L::....\,; ~ \.lJ \ „ \_._. •\....

•W'.> 0_,_J.': .;L...J'~"'

tš" '::>)

LU~· rf i \.:: '>\? •->;' I w\_, \,.;. ~,; ..$v>-',; .· :J~"-:"'~t..S->:' tS~..1 ...~.l j.3 \~ r1,; ...._,.....t'..s~'... ...s->:' .,'.; 0LJ ;ol '3 -~ > .>:I ~_j \;' .W' L" ".il: .:>"" ~ . .,s_-' \; I I,; I\;,_"'-" ;,:.' w o_;... .>:»_>

t:Y. ":".:i6 ;_;, \..&> „, 0:, \1..:,\_,,.

,y- \_,,. ~ \ -s.>::\

J. ~ \ . " c__)

1280. NATPIS NA KONATORSKOJ DZAMIJI Kronogram u pjesmi isklesan je na ka;nenoj ploči, veličine 100 X 35 cm, UJ2lidanoj iznad ulaza u džamiju. Pismo: dosta srab i zbijen nesh. Izdanja:

M.

Mujezinović,

Turski

natpisi u

Travniku i njegovoj okoLini, Prilo,zi XV-XVI, 1969, str. 159-160 (prepis i .prevod).

»Ovu lijepu džamiju, odraz Božjeg svjetla, Iz temelja su obnovili stanovnici ovog kraja. 413

I ponovno je kroz njezine prozore zasjao mjesec sreće, Pa ju je ispunilo Božje svjetlo. Kada muje.zin sa munare, slične grani, oglasi namaz, Srca vjernik a se razviju kao ruža. Neka je Istiniti održi do sudnjega dana. Hazime, dvojica neviđenih prispjeli su izrekoše joj krono,gram: (... nečitka), džematlije obnoviše džamiju. Godina 1280.« (1863/64) Konatorska džamija se nalazi u centru grada. To je manja građevina od drveta i ćerpiča sa neo 1bičnv strmim drvenim krovom na četi:ri vođe. Ima i -''-' ~~ Dakle god se u njoj drže propovi1jed1 i mujezin poziva na moJ'itvu, ~JJ>~, č"" ('~j_,1 G,_,..:, .:,1e Neka Svemogući Tvorac udjeljuje nagradu ~ ::J.ri.s-' J....:...L..J~I u=..~_,:;_,.,~ dobrotvoru. Rašide, padni ničice (pomoli se) i reci džar~ VJ..J„1 ~u,~,~~ miji potpuni kronogra1tn: ..J~i;J t.S'J.)_jl..: t.S--J f . ' ~I_.,, Ovo .ie mjesto gdje se vjernici ničice spuštaju i vrijedan spomenik vezira Sulejmana. ri:. ·~ •..>$"' '~, J.,.; Gođirua 1231.« (1815/16) ..r:'j-' U\....cJ-.,.)\!1...4..:>\:s"•.J..S"""" . -. . U kronogramu je, kako vidimo, godina obnove 0iznačen1 a i brojkama, a izražena i u posljednjem stihu u ebdžedu. O autoru natpisa Rešidu nemamo bliž1h podataka.

Y'.':.r

r

t:\;

J ..:....:..Jd r >).N

u Triavniku:

AHMED-AGINA DŽAMIJA U VITEZU

0

Ovaj lijepi most sagradio je Mtlhametl Bo,žjom pomoći Koji post8!de ugodni prelaz za ljude. ~

Godine 999.« (1590/91) Mo't o kojem govori krono!'ram nalazi se u Donjoj čarMji na Lašvi nedaleko od Sulejmanije džamije. Most je više puta obnavljan. I pri bomb~rdovanju Travnika 1944. godine porušena su mu dva luka, ali je ponovno obnovljen i kamena konstrukcija porušenog di.iela zamijenjena betonom, a ogmda na kolovozu izgrađena je od željeza.

.

U Vitezu, na putu Travnik-Sarajevo, nalazi se Ahmed-agina džamija, koja predstavlja interesantnu i lijepu građevinu. Zidana }e od klesaruih kvadera tvrdog i mekog k·amena, na kojima se ponegdje još vide udwbine sa tragovima olova. Džamija ima kvadratnu osnovu sa stranicama 10,5 m. U kronogramu na džamiji se kaže da ju je podigao Ahmed-8!ga, dok narodna predaja pripisuje osnivanje džamije nekom Ibni Sinanu, kojemu je od strane cara naređena da na ovom mjestu podigne dfamiju u kratkom roku. Ibni Sinan je, po spomenutoj legendi, porušio .i·edan stari most i od nje.gova materijala podigao bogomolju. Car je kaznio Lbni Sinana zato što je porušio stari most. Na osnovu ove predaje, a s obzirom na udubine s tragovima olova u materijalu, od kojeg je sagrađena džamija, moglo bi se pretpostaviti da }e u ovu svrhu upotrijebljen materijal sa starog mosta kod Ran Divjaka (1,5 km zapadno od Viteza), a čiji su se obrušeni obalni stubovi mogli vldj eti donedavno.

.) .>.S .> \."

~_;:.~'Iii• ~ L' .A;$ ~ ~ ~ l r \.:Ji..> \...p..,.;

O _Muhamedu koji je most podigao nemamo drngih podataka.

998. NATPIS O AHMED-AGINOJ DŽAMIJI U VITEZU Kronogram u stihovima na perzijskom i arapskom jeziku i'sklesan je na kamenoj ploči, veličine 50 X 50 cm, uzidanoj nad glavnim ulazom u džamiju. Podloga natpisa obojena bijelo, a slova premazana crnom bojom. Pismo: slabiji nesh. Slova ;,zbačena, a kod nekih nedostaju dijakritički znakovi. Izdan j a: M. Mujezinovi,ć, Turski natpisi XVI vijeka iz nekoliko mjesta Bosne i Hercegovine, Prilozi III-IV, 1953, :Str. 480---481; Isti., Turski natpisi u Travniku i njegovoj okoLini, Pri

u.M_,/~~ ~„ ~1 "..J,,..~ ...,.._,„_,.

i:f

.:..:..:- t..$ A' !.)_,;

~u..: U,)4 \ t.3'-':'.J I

.

u.>l.-I ~~ '

r..s ~· J-" '._, ~ ..>""' ~ ~

:,l~~~-{ .„·_, ~l: r\s.~ J.)_,..;...i. , l,,,,.~I t,,9 ~,,,.;,o \,d ~I u~-' .J ~

. u \..I.-

.:,.\..

»On (Bog) je vječno živ! Napustio je ova.i svijet u m}aclim godinama, ne našavši u njemu zadovoljstva, U žudnji za ljepoticama raja Firdevsa, Utonuo j.e u more vječnosti i Odazvao se pazivu· »V=rat'i se«. Umrli i od Boga oprošteni Sule,iman-beg Miralempašić,

Sin (prouči)

F.erhad~begov. Za njegovu dušu F·atihu. Godina 1285.« (1868/69)

U groblju wz Ahmed-aginu clžamiju sahranjeni su još i: - Salih-baša, umro 1237 (1821/22), - Zwlfikar, 1240 (1824/25), - Jenipazarli (Novopazarčanin) Hamid, 1256 (1840/41), - Salih, imam džamije u Viteizu, 1265 (1848/49), - Osman-beg, 1267 (1850/51), - Ahmed, 1270 (1853/54), - Fatima hanuma Ibširpašić, žena Miralemoašića Mehmed~bega, 1271 (1854/55), 421

Abdu1mumin, 1274 (1857/58), Radži Hasan, sln AJbdi--OJegov,

GROBLJE šEHITLUK U VITEZU 1295 U okolini Viteza nalazi se više lokaliteta sa nišanima. Truko u groblju zvanom »Šehitluk« na j,ednom nišanu čita se da je tu sahranj en topči ja Omer, sin Ademov.

(1878), Me)>med, sin Mustafin, 1290 (1873/74).

1265. NATPIS NA NIŠANU TOPCIJE OMERA

.. Jy.st-o

rf

_,... ,~

~;i.)' u-.'.rs ~ ~ w'ue~.) '(_\~"\O

Nišan ·je manjih dimenzija sa običnim turbanom u gužve. Natpis u prozi isklesan u pet redaka. Pismo: lijep nesh. Izdan j a: M. Mujezinović, Turski natpisi u Travniku i njegovoj okolini, Prflozi XVI-XVII, 1970, str. 271 (prepis i p.revod).

»Ovo je mjesto (mekam) umrlog Omera, sina Ademova. Za njegovu dušu (prouči) Fatih1i. Godina 1265.« (1848/49) Do niegova groba se nalazi i grob Nure, kćeri Mustafe, žene Omera Topčića (Tobci-zade). Idu·ći iz Viteza prema Travniku, s desne strane puta je posebno ograđen grob (u drvenoj ogradi) gdje je sahranjen Turhanija iz Sarajeva, a idući od džamije u Vitezu prema selu Gačice, nailazimo na grob Pinje bajraktarn. topčije,

1256. NATPIS NA NIŠANU PINJE BAJRAKTARA

I_,..._,.!.1

-> ;uJ.' _,

.) \~ ~\ ~ \...J.' . I

·

C

~

..)~~U> ~w. Li~_,_, "\

Nišan na komie se nalazi ovaj natpis visok je 110 cm, ima kvadratnu osnovicu sa stranicama 18 cm, a izrađen je od kamena vapnenca. Natpis u prozi na turskom jeziku isklesani ispisan u· o:bičn"Om neshu.

·~

\ (" D \

J

'"'

Ahmed-agina džamija u Vitezu

•

d

Izdan j a: M. Mujezinović, Turski natpisi u Travniku i njegovoj okolini, Prilozi XVI-XVII, 1970, str. 267-268 (1lrepis i .prevod).

»Umrli i upokojeni hadži Abdulah Pinjo, bajraktar, sin bajraktara Mehmeda. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1256.« (1840) 423

Bajraktar Pinjo hadži Abdulah poginuo je 1840. godine u borbi između Sarajlija i Vedžihi Salih-paše, u kojoj borbi su Sarajlije pobijeđene. O ovome vid. opširnije: Bosanski prijatelj, sv. IV J Glasnik Zem. muzeja 1916, str. 32 . 1261. NATPIS NA DZAMIJI U TURBETU

•

U neposrednoj blizini Ismail-d·edina turbeta nalazi se džamija, a za koju ne znamo kada i ko ju je podigao. Nad ulazom u džamiju postoji sljedeći zapis sa 1261. hidžr. godinom, ali se on svakako odnosi na obnovu džamij.e. Natpis je i'spisan na zidu iznad ulaza. »Rekao je Vjerovjesnik, neka je na njeg Božji mir i blagoslov: »Ko klanja jutrom i večerom uruići će u dfonet. Godina 1261.« (1845) U manjem groblju uz dežamiju i turbe sahranjeni su: - Ibrahimpašić Rešid-beg, 1292 (1875/76,) _ - Džev'1hir-hanuma lbrahimpašić, kći Se:rnsi•begova, 1292 (1875/76),

J:~ L!>.;t_j~ l!.. ';u.\..:.__~ .'.sJ ~

- Rešlda-hanuma, supruga travničkog hanedana Šems\-bega Ibrahimpašića, 1318 (1900) godine.

J:-. ' . . LJ:t= \S'

1157. NATPIS NA JEGEN-PAŠINOJ U G. TURBETU

ČESMI

Ovaj natpis, isklesan na kamenoj ploči, ve24 X 45 cm, danas se čuva u turbe1u Ismail-babe, preko puta same česme. Napominjemo da se i na česmi također nalazi jedan jako oštećen i nečitak natpis. ličine

Izda:nj a: Dr M. Mandić, Turbe kod Travnika, Glasnik Zema·ljsikog mru.zerja XXXVI, 1924, str. 86-87 (prepis u ara.QJ.srko.m pismu i transrkri1pciji la,tirnlicom i prevod) i M. Mujezinović, Turski natpisi u Travniku i njegovoj okotim.i, Pr:iJozi XIV-XV, 1'969, str. 176-177 (fotos, prepis i. prevodi).

424

.:.~:'Y_,.~~\.;;.. \;-·~ 1

WL-\•~o..>...\

.:.~:\,,~.:,~~\.....~

»Bosanski valija Jegen-paša, pravedni vezir, Iskreno i u ime Boga podigao je dobro djelo. Neka mu je nagrada u raju vrelo Selsebil, Za ovu divnu česmu poput Asafova selsebila. Godina 1157.« (1744/45) česma na koju 8e odnosi ovaj kronogram nala·zi se preko puta džamije u Turbetu. Zidana je na svod i ima tri kamene lule. Kam,ena ploča sa ovim natpisom ran-i,je je stajala na samoj česmi i uklonjena je, svakako, kada je česmu dao obnoviti Salih_,paša kako se to vkli iz jednog jako oštećenog natpisa koji se danas nalazi na soo,menutoi česmi. Taj natpis je pisan dosta sitno, ali je udaranjem nasi·lno mnogo oštećen. Od godine obnove česme od strane Salih-paše sačuvane su samo prve dvije brojke 12 .. Jegen Mehmed-paša, koji ie podigao če­ smu u Tu1rbetu, bio je bo.ccpyi_.T;.r-.,;.. ..) JI ~ ..>...'> ~ 0:,- ~ \.. U\.;. Jo•_;...) I -';-'- ._5....;

r

~......,.,~-~..s-~'~ 11.Mj\.y. -.!>>J~~ '\\'.'->-:~ ~'-:

~„\', ~.>'J t--':>;/.r..r..... r1.:'r~.J.1~w..r.u-·~ ;_;(~ '-:"'\..,o

ri,. 'lf.'

.> ', .J

:s: I., u~' J, \...; ~

...) . 4 ..:._; ;i,.:._ t.$ I j> 1 .J .>'•.>

ri.: t:\: ...s~,.., rj1... u".,.e,..

rv čaršijska

džamija u Zenici

'1'..\..c.'~'

~ '·

.:.:;.„, ,,- J J .>:.:A. ~ ~

\U. ,~ .J_.:.1.r ...::._; \-V J _,, .........:..:; ~ u..:.~ .>.>l. \

'.JS\, _,; ;_,.~'i

~ u: ~\; .>.1"' ~..:.i.\..

»Puhnuo .ie vjetar sudbine i odve-o je Istinitom, Na poziv »Vrati se« odazvala se istog časa I prispjela u visoke sfere kod postojanog Gospodara A u praiskonu .ie određeno da isoije čistu

~J'-r č~~

čašu1

Otvorivši krila, žrtvovala je dušu Atifa, kći Ahmeda Sabita, sina Mustafina Hiljadu dvije stotine šezdeset i osme godine.« (1268 = 1851/52)

o..'„

t-)'-=

~~

„\(' ... Ako prihvatimo kao činjenicu da je ovaj zapis zaista i napisan na spomenutom mjestu istodobno kada i e i datiran, proizlazila bi da je SejmeJJ!ska džamija sagrađena -ori'e 1506. godine. Osim toga, ovaj zapis ukazuje na to da je i na mjestu Čaršijske džamije mogla postojati još i starija džamija od sultan Sulejmanove džamije.

U natoisu spomenuta Atifa .ie svakako kći Ahmeda Sabita Čohadžića, ko) .ie umro 1291 (1874/75), dakle, poslije kćeri, i sahranjen također u dvorištu Čairšijske džamije. On ,ie svakaiko sastavio i natpis Atifi.

U maniem groblju uz Sejmensku džamiju na lazi se tridesetak nišana zeničke proveni}enciie. veoma lijepo klesanih i sa orecizno oblikovanim turbanima i ornamentikom. Na jednom nišanu je iskle.sana samo godina 1024 (1615), pa bi to bio ujedno i najstariji datir~.ni spomenik ove nekrooole. Ostali nišani sa natpisima a.značu'ju grobove: 1

SULTAN AHMEDOVA MEDRESA Preko puta Sultan Ahmedove džamije postoji i danas zgrada istoimene, Sultan Ahmedove, medrese, podignute na ovom mj.estu iz.među 1703-1731. godine. Prvobitna 2lgrada .ie dotrajala i porušena na .ie 1927. godine na njenom mjestu podignuta i danas postojeća zgrada. Danas je u zgradi medrese smješten Zavičajni muzej Zenice. Alija Ahmić, Medresa u Zenici »El-Hidaje« 1937, god. II, str. 35-36. 432

- Derviš Osmana, sina Fazlića, 1194 (1780/81). - Hasan-aige, 1197 (1782/83). S jedne strane nišana Je mač. 2B -

Islamska epigrafika BiH -

II

433

šabana, sina Hasanova, 1197 (1782/83). Ebu Bekir efendije, imama, 1246 (1830/31). - Radži Mehmeda, sina Ibrahimova, 1272 (1855/56). Ima još desetak ni'šaina s natpisima, ali potic1ču iz perioda poslije 1878. god.

Munara

Kočevske

džamije

Sejmenska džamija

KJOCEVSKA DŽAMIJA

Sa tri strane oko džamije je manji prostor sa dvadesetak nišana. Datirani nišani ukazuju na to da su to spomenici novijeg vremena i bez kakve umjetničke vrijednosti.

Ko1čevska

džamija je manja jednostavna sa krovom na četiri vode i kam·enom munarom. Trijem džamije zatvoren je naknadno zidom pa je time kao i raznim drugim prepravkama objekat mnogo izgubio od svoje originalnosti. Nemamo podataka o tome kaJda i ko je podigao ovu džamiju. građ·evina

434

svijećnjak u Kočevskoj džamiji

Kameni

20•

U ovoj džamiji čuvaju se dva kamena či­ raka (svijećnjaka), manjih su dimenzija (visine 70 cm i pri vrhu promjera 20 cm), koji su skromno i jednostavno ornamentisani. 435

JALINSKA DZAMIJA Osim one četiri naprijed spomenute džamije, u Zenici postoji i džamija poznata kao Jalinska (Jalijska), a situirana je na istočnoj periferij'i naselja (Jaliji), na lijevoj obali rijeke Bosne. I ovo je jednostavna manja džamija sa drvenom munarom. Nije poznato kada je podignuta niti Jrn ju je podigao. Vanjski trijem je zatvoren u dasku. Uz džamiju je i danas aktivno veće groblje, ali starih nišana sa n·atpisima nismo našli. Predanje kaže da je groblje, kao i džamiia, staro oko četiri stotine godina.

OSMAN-CELEBIJINA (POTOCKA) DZAMIJA Osman-Celebijina, među mještanima poznata još i kao Potočka džamija, jeste jednostavna manja građevina sa drvenom munarom. Ni~e poznato kada je podignuta, ali je to bilo svakako prije 1086 (1675/76) godine, što zaključu­ jemo na osnovu jednog datiranog spomenika u dvorištu džamije. Na ovom spomeniku, visine 70 cm i osnove 14 X 18 cm, na kojem je lijepo i precizno i'zveden turban u gužve, isklesana je sa jedne strane nišan hidžr. 1086 (1675/76), a sa druge strane su isklesane riječi: »Lailahe ilelah Muhamedun ,resulu.lah«, Bog je jedan, a Muhamed je njegov vierovjesnik.) Uz Po točku džamijiu se nalazi i nišan sa sljedećim natpisom: 1288. NATPIS NA NIŠANU MUZAFElRIJE SULEJMANA Na uzglavnom nišanu sa mušebek turbanom isknesan ,ie natois, pisan Ii~eui.m neshi pismom. »Posjetioče moga groba stani i razmisli da sam ja juče bio što si ti danas, a ti ćeš sutra biti što ja danas. Ovo je počivalište umrlog Muzaferije derviš Sulejmana efendiie, sina hadži Ibrahim efendijina. Za njer!ovu dušu (prouči) Fafihu. Godina 1288.« (1871/72) MUSALA SA GROBLJEM

J-atijs.ka džamija

436

Musalom se, kako je poznato, naziva_ posebno određeni i oi:rrađeni orostor, na kojem se za li;epog vremena zajednički obavliaiu molitve petkom i bajramima. To je zapravo dfomija pod ve,drim nebom. Svaka, musala ima mihrab i minber. Koliko nam je poznato, do danas se u cjelini rnčuval.a jedino Musala u Kamengradu. Musala u Zenici situirana ie sa desne stran·e riieke Bosn·e, sačuva,na ie dielomično, ier je obrušena:, a čij.i materijal se još i danas n1alazi in situ. Kada .ie podi1gwuta Musala u Zenici, nije poznato, ali sudeći po jednom nišanu ko'i se nalazi uz samu Musalu, mogla .ie nastati u XVI stolj 1 eću.. N aime, na spomenutom nlišanu, visin·e 1,20 m i osnove 22 X 22 cm sa veoma precizno 1

437

basta sab:lja, a sa druge sasvim sitno uklesana samo 1045 (1635/36) godina. Ispod vrata nišana su cikcak-linije. U ovom groblju sahranjeni su, pored ostalih, i brojni učeni ljudi iz Zenice: muderisi, šejhovi, kadije i drugi. Tu je i grob zeničkog muderisa i pisca Muhamed Seid efendije Serdarevića, sina Mula-eferudijfoa, umro 1337 (1918) godine.

i lijepo izvedenom turbanu u gužve na prevoj, isklesana je sa jedne strane nišana sasvim sitno hidžr. 993 (1585/86) godina. Osim spomenuto.g nišana, na Musali su situirani j oš i sljedeći datiranti nišani s natpisima, iz kojih se vidi da su tu sahranjeni: 1

- Podgm'ičanin Buj1'Ugić Omer-be_g sin Alije, umro 1269 (1852). Njegov uzglavni 'nišan ima dugački fes, a natpis je isklesan u šest redaka. - Lof·čeH Osmanagić Hasan-a•ga, umro 1274 (1857). Uzglavni nišan s fesom i roczetom iznad natpisa. • - Begimam Mula Sulejman, umro 1276 (1859/60). - Derviiš Mehmed, nakšibendija, 1320 (1902/903). U groblju ima još nekoliko novijih nišana.

GROBLJE VELIKA MUSALA SA TURBETOM Preko puta Musale nalazi se pro.strano i dana.s aktivno groblje sa tuvbetom, a koje je po·znato kao groblje na Velikoj MusaJi.

Turbe n:i Musali u

Turbe na Musali je jednostavna građevina od ·drveta, ćerpiča i kamena sa krovom na če­ tiri vode. U njemu se nala:ze četiri drvene kubure (sankofazi) prekriveni zelenom čohom. Uz kubure nema nisana niti ikakva zapisa o tome ko je ovdje sahranjen. Međutim postoji veoma intere·santno narodno predanje po kojem ovdje leže četiri Sirijca, koji su još prije Fetha putova·Ti Boonam., zadržali se u Zenici i tu umrli. Poslije Fetha su, prema istoj trndicij'i, do•šli njihovi potomci i podi1gli im turbe. Ovo turbe je orilikom izgrndn·je auto-puta Zenica--Sarajevo. oremješteno na drU\gu lokaciju u istom groblju i pred tuvbetom izveden Iii ep šadrvan. Najveći dio nišana a kojih ovdje ima i nekoliko stotina, potječe iz vremena poslije 1878. godine, a m.eđu starijim nišanima n1alazi se i jedan nišan visok 2 m i ima sa osnovicom 20 X X 20 cm, sa čije jedne strane je isklesana tu-

TURBE SA GROBLJEM U TURBETU

1

Nišan sa precizno i lijepo izveden~m turbanom ~l gužve na prevoj i uklesanom hidžr. 993 (1585/86) godinom na

Musali

438

Zenici

Derviški nd.šan na Musali

Na lcikalitetu »Tunbe«, u Gornjoj Zenici nailazi se manje turbe (dimenzij]'" 3,40 X 2,90 m), ookriveno danas crijeoom i zidana od kamen1a i drveta. U un·utrašnjosti .ie sam10 jedina kubura. Pred11ja pripisuje ovo turbe Fatihovom vojniku koji je poginuo pri osvajan>iu ovih krajeva. U vezi sa ookojnikom predaja iznosi i mnogo raširenu priču da. jie i ovaj šehit nakon rc,~ibije nosto svoju glavu pod mišicom i kada ga ,ie neko ugledao, on je pao i tu sahranjen. Uz turbe postoji i danas aktivno groblje sa većim brojem novijih spomenika koji potječu poslije 1878. godine. Samo na jednom starijem nišanu :bez natpisa nalaze se: mač, rozeta i još neki neodređeni znak. Ovaj nlišan predstavlja veoma lijep spomenik zeničke provenijencije. 439

Nišan sa mačem i natpisom iz 104.5 (1635/36) godine, na groblju na Mu-sali

SEHITSKO TURBE IZMEĐU JELINE I VRANDUKA Na putu iez Jeline prema Vranduku postoji jedno drveno turbe kojeg legenda pripisuje poginulom Fatlhovom vojniku (šehit). Preclanje kaže da je Fatih imao verikih poteškoća oko zauzimanja vrandučkog klanca, a taj vojnik je mna.go doprin1io tome osvajanj.u. Kada je neka baba ugledala kako neprija1teljska vojska bježi pred čovjekom bez glave, uzviknrnla je »Kuda bje.žite kaJda čovjek nema glave«. Na to je spomenuti pao i kasnij€ mu je tu podi,gnuto turbe. Turbe se ranije nalazilo kraj puta i pruge, pa je izgradnjom nove pruge Šamac~S1arajevo preneseno nešto dalje od ranije lokacije. I u selu Tetovu, kod Zenice, u još i danas aktivnom groblju ima neikoliko starih do 3 m visokih nJišana sa ozn.akam·a: rozeta, sjekira i mačeva.

Nekoliko starih nedatiracr;ih nišana situirana je i kod željezničke pruge nedaleko od ka"neno popravnog doma. To su veoma elegantni i visoki n~šani sa turbanima.

440

Nišan sa isklesanom

sjefo:rom i rozetom u mjesnom groblju u

Tetovu kod Zenice

Stari nišan u Tetovu kod Zenice

Stari nišani u Zenici

441

DZAMIJA BOBOVAČKOG DIZDARA OSMAN-AGE U JANJICIMA Selo Janjići nalazi se kojih desetak kilometara jugoistočna od ZenicJe, smještena na lijevoj oibali rijeke Bosne. Prvi put se spominje 1404. godine, kada je patarenski »Did« avdje izdao jednu povelju. Pretpostavlja se da je u JaIJjjićima bi.lo i sjedište »Dida«, vrhovnog starješine Patarena. U Janjićima postoji mjesna džamija za koju se donedavno nije znalo ko ju je poddgao i kada. Međutim, na osnovu Jednog berata, datiranog sa 27. ziolkade 1209 (27. maja 1795), saznajemo da je džamiju u Janjićima podigao boba.va·čki dizdar Osman-a.ga, a spomenutim beratom se neki Mehmed Halifa, na predlog zeničkog naiba, postavlja za imama spomenute džamije. Daljim ispitivanjima smo ustanovili da je džamija u Janjićima mo.gla biti podi•gnuta u vremenu od 1463. do 1626. godine. Džamija u Jamj·ićima više puta je Dbnavljana. Mještani kažu da s~ ranije na džamiji nalazio natpis sa hlclžr. 1111 (1699) godinom. Ta godina se svakako morala odnositi na obnovu dlžamije nakon što je ona stradala 1697. godine pri navali Ev>gena na Bosnu. Današnja l'!grada džamije građena1 je od kamena, drveta i ćerniča, zau'zima prostor od 67 m 2, ima drvenu

.-6

„

~.-}&; ' Drveni trijem Osman-agine džamije u

Janjićima

munaru na koju se izlazi iz potkrovlja. Vanjske sofe džamije su na sprat, a kapiteli drvenih stu:-'JI J~;1 "_~ ~_,..)~\u'-_;..:;_,...~ d

Na nišanu, visine 1,60 mi osnovice 20 X 20 cm isklesan je ovaj natpis u stihovima na turskom jeziku. Pismo: lijep nesh-ta:lik. »Od valova sudbine niko se ne može spasiti, Jer svak mora ispiti čašu smrti i u vječnost otići.

Oh žalosti, eto i Zečeviću Stiže poziv »Vrati se« i predade dušu. Bijaše anđeoskih osobina i darežljiv

- -.' .

15;;. I

"""':' .§'

t::". u:- ..:.i......;.. ~J'.

J~\_,~~ ... ~·J.:.'.JS\~_,....

448

1239.

ii

t.Sv.' u ~ y.- cJ< j< (.fi,'·~; ;,}~-,$>~.r:. ;\;-s I~. I .......~„W..Y, -

~ "'_,,...: c.S~~ ~

NATPIS NA NIŠANU RADZI RUSEJIN-AGE RASECIJE Na uzglavnom nišanu izrađenom od kamena krečnjaka isklesan je sa dvije strane njegove ovaj natpis. Nišan je visok 1,20 m i ima osnovicu 20 X 20 cm, čiji turban je u formi aginskih turbana. Grob sa ovim nišanom ograđen je santračem.

~\.;s. I y,1~,,.fv.' ~ ~ ,\ .,Y\s.

i~~_.)_,'.)-1

I U~ ~I ~ 7_~ ~ ,,.._).,

čovjek,

Pa neka Uzvišeni njegovo poči valište učini rajskim perivojem. Na ovom svijetu ne preostaje nam drugo nego da molimo, I da kao slavuji naričemo zbog rastanka. Dodajući jedan izrekoh kronogram: Radži Muhamed-beg se ove godine nastani u raju. Godina 1292.« (1875/76)

....:;}' l..r

~ „-.: r -'-='' J"'. ,.... '1..-.1 » •„ '-: .;..... J \..... ,.t'. '...': ..\$ ,> :-- ~ U-Ć-- LS ~I

~~~\U:''

.

-.s \:JI ~T':' >.J ~

--

I ("'('"\

29 -

Islamska epigrafika BiH -

»Ah smrti! Sve na ovom svijetu je prolazno Rekao je Plemeniti u Kur'anu. Zato se ne pouzdaj u ovaj prolazni svijet, Jer pametan čovjek mu ne pridaje važnosti Znajući da će s njega seliti i nestati. On (Bog) je vječni tvorac. Umrli i upokojeni Rasećija Rusejin-aga, sin Radži Mustafin. Za njegovu dušu (prouči} Fatihu. Godina 15. džumadel-ahira 1239.« (1 7. II 1824) II

449

';+ tfo'P ,„

U ovom groblju su još datirani i nišani: - Radži Mustafa-age Pehlivana, umrlog 1211 (1796/97), - Salih-age, sina Radži Mustafa-age Pehlivana, 1225 (1810). Oba spomenuta nišana ovih dvojice Pehlivana imaju aginske turbane i izrađeni ,su od sarajevskog kamena 'krečnjaka.

.:. \..>_V I J- \ ~

\~~.:,._,.J'r~,w·.3 (li~'_,

.:.~·„ ..;.....v\._~... ,:,.i~),.

·t-"' \:„.::..'..r..:.~w' 11..u, ..:...~· .J _,....;_, 'l:iJ1 1~.:.: \.u, . . u-:- I-'":' - ~ w"

_ALAUDINOVA (ŠADRVANSKA) DŽAMIJA (].l..;,,g·

. ---- ·-~

u\...........\)•_,..r-:"l)•

Ova džamija spada među prostranije (10,20 X 12,40) i ljepše džamije u Visokom. Ima kamenitu munaru. Ne zna se tačno kada je podignuta, ali je to svakako bilo prije sredine redžeba 964 (oko 14. augusta 1557), kada se u jednoj bilješci navodi izjava nekog Abdurahmana, mutevelije vakufa džamije umrlog Alaudin ef. Juzdogana, kojom rješava Radži Turhana, sina Nesuhova, jamstva na iznos od 5.000

„~ l't'~~.

'

w

450

~') \ t"

\_,_...._r, I_, .ui \J \_;

~I l_.)_;u 0' d

Ova džamija se naziva Alaudin Kebirovom, kako ćemo to vidjeti i iz natpisa o njenoj obnovi godine 1915, za razliku od džamije Alaudin Sagira, koja je nastala kasnije i koju je sagradio drugi vakif. Alaudinova džamija je poznata među mještanima kao Šadrvanska džamija, jer se pred njom nalazio šadrvan, na kojem mjestu je danas Šadrvan-česma. U natpisu nad ulazom u džamiju kaže se da je ona tri puta stradala.

Nad glavnim ulazom u džamiju isklesan je na tri kamene ploče ovaj oveći natpis na arapskom jeziku. Pismo: lijep nesh. »Pouzdajte se u Alaha. Namaz je stub vjere, pa ko obavlja namaz, taj održava vjeru, a ko ga napusti, taj ruši vjeru. Alah je rekao: »Bogomolje pripadaju Alahu, pa zato se jedino Njemu molite.« (Kur'an) Ovu časnu džamiju podigao je Dobrotvor Alaudin Kebir, U ime Alaha i za Njegovo zadovoljstvo. Bože, dobrotvora nastani u visokom raju, Kao i one koji budu u njoj učili ezan, predvodnike džemata i one koji budu ovdje obavljali molitvu.

~I •L.:.L,

~\.)~;.))......>) ,~l~J\;

akči.

1333. KRONOGRAM O OBNOVI ALAUDINOVE DŽAMIJE

'

'UJI~

'-:'l:-1~W f:'' ';'~ -,11

'

~

/

"'

I

'-"-' l::" y

•

-

•

)I I

f-" ~

GROBLJE UZ ALAUDINOVU DŽAMIJU Uz Šadrvansku ili Alaudinovu džamiju nalazi se četrdesetak nadgrobnih spomenika, među kojima stari nišani nemaju natpisa, a ističe se jedan grob od strane munare ograđen santračem nad kojim su dva nišana, razmaknuta jedan od drugog 3,50 m. Uzglavni nišan je visok 2,10 i proviđen je turbanom u gužve. Predaja ovaj spomenik pripisuje osnivaču džamije Alaudinu, a postoji i verzija da je to spomenik podignut majstoru koji je pao s munare prilikom gradnje džamije.

'-tr-1.;' ~ ,:,._~'->l..F ;~. :, r....,....u V_;.:.,.._, u:::i' r1.;'~ "":" \..-.J.' UI.> J ~ W' J\; ,J. '.:i1 ., - \ o. ~

Bože oprosti grijehe i svim susjedima vjernicima. I podaj im visok stepen i zaštiti ih na dan suđenja . Neka je sretan ko u ovu bogomolju iskreno i sa spoznajom uniđe. Ova bogomolja je tri puta stradala, a kronogram o njenoj obnovi je: »Vječni Bože primi ovo dobro djelo i nagradi dobrotvore. Godina 1333.« (1914/15) »Događa se što Alah hoće! I on nam je dostatan. Alah je rekao: Klanjajte sa onima koji klanjaju. (Kur'an). Božji vjerovjesnik, nek je mir sa njim, rekao je: »Susjedu džamije se ne priznaje molitva osim u džamiji.« Recite: Bože, otvori nam najbolja vrata za svaku priliku.«

1263. NATPIS NA NIŠANU RADŽI DERVIŠ MERMEDA

w

.>..:V,., 'I.u

Na nišanu manjih dimenzija sa derviškim turbanom isklesan j-e ovaj natpis. »0 (Bože) koji praštaš! Umrli i upokojeni, potreban milosti Boga uzvišenog, hadži derviš Mehmed Kala (bić?). Neka Uzvišeni Alah ispuni grob ovg derviš Mehmeda-dede rajskim mirisom a posredstvom roda Muhamedova, neka je mir sa njim (ovdje jedan red oštećen). U ime Alaha (prouči) Fatihu. Godina 1263.« (1846/47) 29•

451

Covjek od riječi i darežljiv, Hatem svoga vremena. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu! Zakužena strelica sudbine razbi čašu njegova duha I glasu »Vrati se« rado se odazvao. Sa dva poteza pera šakir mu izreče kronogram: Hamid efendija je zaslužan da se nastani u raju. 9. džumadel-ahira 1283.« (19. X 1866)

1283. NATPIS NA NIŠANU HAMID EFENDIJE Na nišanu, visine 1,80 m, sa derviškim turbanom isklesan je lijepim nesh-talik pismom ovaj natpis u stihovima na turskom jeziku. Natpis je smješten sa dvije šire strane nišana, a sa jedne uže strane njegove je derviški nadžak. 1

1294.

r;U-JM •,.)-....--""":', w~\,,;.c..S~ '.>...\,.,. ~'.,>;> 0t-111... ~w, \..-_,f-' ·~~

NATPIS NA NIŠANU ZUBEJDA HANUME

~j',$~t.S~' ...s"''-_,.c. ·~ . . J $-" J ._;;_;..1 I.S ~.T.,:; :t" •\A I.S .Af'.I • .

„

\

„ .

.„

•

$~1:. r.>:~,.,,_., .u-.'_,,~ "-'.Y

l. .>.) ~..i ..:...C. ..s.>; ,1 ~ ... ..r: \..:,; 1.5_,:,

u~,.1.l> ...;...~ u~·~„.,l~~'..4~..il

~ -- ~_,_, \ ._;::_,. .:,.~ ·~ j .7'.

.

-

Na običnom ženskom nišanu izveden je u lijepom nesh-talik pismu sljedeći natpis u stihovima na turskom jeziku. »On (Bog) je vječan! Supruga hadži Kamil-begova Ispila je čašu smrti i na budućem svijetu je našla milost. Esad joj izreče kronogram smrti: Neka Istiniti Zubejda-hanumu nastani u raju. Godina 1294.« (1877) Sljedeći jednostavni prozni natpisi na nišanima ovog groblja označuju grobove: - Fatime, kćeri Sadik-bega Muzaferije; umrle 1. muharema 1266 (17. XI 1849), čiji uzglavni nišan ima djevojačku kapu. - Fatime, kćeri Mustafa-age Turalića, umrle 1269 (1852/53) god. Njezin uzglavni nišan proviđen je djevojačkom kapom ukrašenom sa čelenkom.

Emine, kćeri hadži Mustafe Karaibraumrle 1269 (1852). - Radži Osmana Pašage, sina hadži Ibrahima Hadžisalihovića, umrlog 1272 (1855/56). - Mehmed-age, sina Mustafa-age Turalića, umro 7. muharema 1281 (12. VI 1864). - Zečevića Abdulah-bega, sina Ali-begova, umro 1288 (1871/72). - Derviš Omera, nakšibendije, 1289 (1872 /73). -

himovića,

»On (Bog) je vječno živ. Ah smrti! Hamid efendija, hanedan kojem u Visokom sličnog nema, I koji u ovom gradu bijaše kao svjetionik. Božjom dobrotom je prednjačio na putu aška Iskreno se pridvorivši nakšijama. Bijaše pametan i učtiv, blag i stidan, lijepe naravi 452

453

1250.

1254. NATPrs NA MElDRElSI

NATPIS NA DAVUD-PAŠINOM MOSTU

Celić,

M.

Mujezinović,

Stari mo-

stovi u Bosni i Hercegovini, str. 68--69 (prepis, prevod).

»Gospodin Davud-paša, more (oštećen tekst) U kojem se probudila neizmjerna darežljivost, Već odavno njegovo srce poput zaljubljenih ... (oštećen tekst) I da ,sagradi građevinu tvrdu poput Aleksandrova zida. Tako čvrsti most poput Erdeširovog (oštećeno)

Ne vidješe dosada (oštećeno) Pa je svijet pohrlio da vidi to djelo. Gdje se voda veselo razlijeva kao u Okeanu. Šakire, kronogram izađe iz dva poteza pera: Zalaganjem i darežljivošću sagradi most Davud-paša. 3. džumadel-ahira 1250.« (7. X 1834) U kronogramu je, kako vidimo, godina gradnje mosta označena brojkama, a sadržana je i u ebdžedu u posljednjem distihonu, gdje zbir brojne vrijednosti ·slova iznosi 1252, od čega, kako i sam autor natpisa kaže, treba oduzeti 2. Natpis je spjevao sarajevski muftija Muidović,. koji je pjevao pod pseudonimom Šakir. O Davud-pašinom mostu vid. opširnije u spomenutom djelu Stari mostovi u Bosni i Hercegovini Dž. Ce!ića i M. Mujezinovića, str. 68-69. 454

VISOKOM

Na zgradi !bivše medrese nalazi se na kamenoj ploči isklesan ovaj natpis, ispisan u osam elipsastih polja lijepim neslh-talik pismo~. Natpis je kroz sredinu i sa strana uokviren bordurom sa cvjetovima.

Na kamenoj ploči, veličine 40 X 80 cm, isklesan je u običnom neshi pismu ovaj natpis na turskom jeziku. Tekst natpisa je mjestimično oštećen, jer je ploča na kojoj je natpis izveden izrađena od sitnozrnastog kamena pješčara, neotpornog na atmosferilije, usljed čega su prva dva stiha potpuno uništena, a i djelomično su oštećena još četiri distihona. Ploča sa ovim natpisom danas se nalazi u Zavičajnom muzeju u Visokom. Izd an,j a: Dž.

u

j.-;o _;. ~"-'--- ...I ..s.>::.\ .......I

V;..

~ .;~ ..J'"' ~~\..:,;I~.).>,,, (.. f . I..!. I.; .....,'„ .:.,Je;.

~ ~~ ..:, I~_, :J': 831), - Munla Hasana, 1266 (1849/'50). U Gor. Seo:či postoji i turbe za koje predanj·e kaže da je u njemu sahranjen neki Arslan Muhamed, sin Azizov, a koji je prema istom predanju tu sahranjen priJe 4'50 godina. Ovo turbe je salSVim jednostavna zgrada sa krovom na četiri ·vode. Kraj turbe ta su održavane dave za kišu. sljedeći

463

N,išani u Zenski nišani u grobiju »DebeH hrastovi«

Vidović.ima.

Na oba nišana su iskiesani

čekići

sa isklesaqiim godinama 1178 (1624)

GROBLJE U VIDOVICIMA U selu Vidovićima, a na brijeE!u Bisag, u visočkom kraju, situirqno je još i danas aktivno groblje zvano »Šehitsko groblje«, u kojem, pored ostalih, ima i desetak starih nišana karakterističnih po formama, znakovima na n}ima i dosta primitivnoj klesarskoj obradi. Najveći nišan, visine 2 m i os110v€ 20 X 50 cm, ima na sebi sa jedne šire strane uklesan poilumj,esec sa krakovima okrenutim zemlji, a na vrhu n:išana je polu~opta. Na drugom ruišanu izrađenom sasvim jednostavno majstor je polmšao da izvede tuman, ali se po formi njeigoV'oj vidi da tome poslu još nije bio vičan. Na dru;"a dva nišana u formi obeliska isklesani su znakovi čekića. U selu Vidovićima danas ima jedanaest domova gdje su nastanjene sljedeće porodice: Ahmetaši, Swdžuke, Džafići i Kosovci. Po pričanju starijih mještana, ovdje je. u stara vremena bila »Hastahana« ~olnica), a voda je bila da.vedena zemljanim čunkovima sa planine Devetaka. 464

ARNAU'.I'OVIČKO

GROBLJE

U blizini Visokog, a na putu prema Gračanici, Situirana je veće i danas aktivno gr0ib]ie, na kojem ima i de1Setak starih nišana, a na jednrom od njih i sasvim oštećeni natpis u kojem se raizalbire jedino hidžr. 999 (1590i91) godina. Nišan ovaj je sa turbanom i izduženim vratom, visok je 1,15 m sa osnovicom 15 X 12 cm. Na ostalim starim nišanima nalaze se mačevi i kratki bodeži (noževi). Nedaleko od Arnautovlčkog je i danas aktivno u kojem nema starih nišana. 30 -

Islamska epigra:llika BiH -

II

Ozrakovičko

groblje

465

GROBLJE »DEBELI NIŠANI« Na putu od Visokog prema Gračanici, između Arnautovića i Uvonedaleko od naselja Hlapčević-miahala, a na lokalitetu Capariš smj,ešteno je groblje, koje mještani nazivaju »Debeli nišani« ili »Veliki nišani«. Među nedatiranim spomenicima ističe se jedan grob ograđen santračem od četiri velike ploče sa dva nišana od kojih u0Jllavni ima dimenzije 1,66 m i osnovicu 27 X 27. cm. Na uizglavnom nišanu sa turbanom nalazi se tubasti mač. Tu su i tri nišana sa vi ešto izvedenim turbanima i preciznim klesarskim radom, na jednom od njih je uklesana sasvim sitno samo godina 957 (1550), na drugom 976 (1568), a na trećem 987 (1579). rića,

(1753), -

Mustafa, sin ]brahima, učernilk medrese u Visolmm, umro 1167 Sulejman~beg, sin Abdurezaka, 1211 (1796/97), Mehmeid Čučuk, 1216 (1801/802), Merjema, kći Muharem efernd1ije, 1274 (1857), Ibrahim, sin Mustafe Lemeša, 1284 (1867),. Fatima, kći Abdulaha Zeherovića, 1295 (1878).

DZAMIJA I GROBLJE U RADOVLJU U Radovlju, više Kondžila, nalazi se oveće groblje sa brojnim nišanima, većinom iz novij-eg vrem·ena, među kojima ima i starih nišana. Za jedan takarv stari nišan sa turbanom i mačem mještani kažu da označuje grob nekog Muhameda, koji je star 400 godina. Beratom od početka šabana 1189 (27. IX-5. X 1775) godine postavljen je za imama i hatiba džamije u Radovlju, kod Visokog, neki Ibraihim Ha:lifa, a na mjesto oca mu Mustafa Halifo. (Sidžii XVII, 89) GROBLJE U DZINDIĆIMA U mjesnom groblju u Džindićima najstariji datirani nišan je nad grobom nekog Osmana Džindije (Džundije), koji je umro 1069 (1658) godine. Pored ostalih, natpise imaju i sljedeći nišani: - Hajdje, umrle 1077 (1666), - Ahimeda Džirudije, 1080 (1669), - Rustema, sina Mehmedova, iz Džindića, 1177 (1763), Ibrah,ma, 1197 (1782). SRHLNJSKO GROBLJE Nedaleko od ciglane u Visa.kom, kod Topu:zovog Bolja, ispod sela Srhinje, kraj samog puta, postoji veliko groblje sa brojnim nišanima. Preko puta ovog groblja u jednoj strani su dva turbeta: Turbe neikog Selim•babe i tu11be Šejha Haflz Omer efendije Paloša. Oba turbeta su drvena jednostavna. Ev]dentirana su mjesna groblja i u sljedećim naseljima: Porječani, Mokronoge, Stuparić1, Kra;]uoi, Grajani, Dautoivci i Ramadanovci, ali u njima nismo našli spomen.lika od kakve osobite vrijednosti i starosti. GROBLJE PODGREBNJACE

Nišani, zvani »Debeli nis::trn I ._yc ("

':"' ~ ..r~. ~, ~

rt: e..~L. .,y_::,... .:...1.;_.:r .:. ~ I.S-';';

Fojnica se prvi put spominje na početku XV stoljeća kao rudarsko mjesto. U neposrednoj blizini naselja (Banjski Brijeg) nalaze se minerall')a vrela, a južno od mjesta je na jadnom brijegu jedan od najl'ltarijih franjevačkih samostana u Bosni, vjerovatno iz XIV st. (današnja građevina samostana ie iz 1863-1869 go1d'.), u čijoj bogatoj knjižnid se, pored ostalog, čuva i zJbarka dokumenata na turskom jeztku kao i izvjestan broi orijentalnih rulmnisa i poznata Ahdnama, kojom sultan Fatih Mehmed zajaffilčuje kaluđerima ličnu, imovinsku i vjersku sldbodu. Ahdnama .ie izdata 28. maja 1463. godine na Milodraže.vu polju. U Fojnici se nalaze tri džamije, a ranije je postojala i medresa. U okolini naselja postoje i dvije tekije, i to ona na Oglavku i u selu VukeJj,jćj u Zivčrćima, a cd stambeno-ugostitelj~skih starih objekata poznata je Musaf>rhana porodice Salihagića. O spomenutim objektima sačuvano je više kronograma. Literat ura: M. Batiinić, Franjevački samostan v Fojnici od XIV do XX st., Zag,reb 1913; J. Mata.sovi'Ć, Fojnička regesta, Spom.Pinik SA, 1930, LXVII; !van, Frano Jukić, str. 363.

IV-J L

'-":'-' ": '--

.,y-"'ft.o , ..._,,-

1ii>J-_..:SI u._,j-"._,- •.i';~ ly... .r.(" \"IA.:'.'i1„~'t:'\.: ,š-.ll.:..;..>'

;A I~

Sva se potrwd>še, jer je ovo staro mjesto (bogomolja) Pa njihov trwd neka Stvoritelj nagradi. Iz srca Sirijinog izađe tajanstveni kronogram Izražen u dvije strofe, a i brojkama U ovoj ·strofi traži tajnu Hilj1adu dvije stotine trideset i šeste sastavi se kronogram. 1236.« (1820) U džamiji se čuvaju četiri čiraka od kojih je dva čiraka uva1...:.:I

~ \:...S->:-.)~_,.. d

~

_J

u-'

.)..>

·"" ~

~ ·~ \~ ._;..

~·I~ 't'~.

~·_,.u .1..

\ .vv »Trudom i zalaoganj em Šaban Ahmeda, Ovo mjesto postade lijepim i odaibranim U godini hiljadu sedamdeset i sedmoj, Bože, za dobrotvora neka bude zagovornik Muhamed. 1077 .« (W66/67) Na izvjesnim slovima u originalu ovog natpisa nedostaju dijakritički znakovi, usljed čega 'Se pojedine riječi mogu ii različito čitati, što svakako 'utifo i na njdhovo značenje. Zato smo u našem prepisu kronograma na svim mjestima stavili po,trebne dijakvitičke znakove da bi se tako vidjelo ka,ko smo čitali po}edine riječi. O osnivaču dJžamije šaban Ahmedu nemamo drugih podataka osim ovog n1atpisa.

478

~

~":)' ,>.p _!i1 W'

J.' ~I

1

~ _,.";.J' . tf.I J..\., Ju.~\ 0.> ';

~ ~-'f·

-:,S..,L..1.1

o..)'-:},_, ~ '-: ~\ .._..f ~_,~\.._,·~,~~..:..... „ .~~,..)~1-J ~

;JV'""'.

1233. NA'DPIS NA NJŠANU AHMED EFENDUE COHADžICA Uzglavni nišan, visine 1 m i osnovice 20 X X 20 cm, na kome je isklesan ovaj natpis, ima mušebek turhan, a nožni nišan je osmougaone osnovice. Spomenik je od sarajevskog krečnja­ ka kamena. »Čokadzi Ahmed efendi koji bijaše plemenitih osobina, Odselio je sa ovog svijeta u vječne saraje. U njegovo vrijeme ne biijaše mu premca u bistrin[ i oštrollt!l1nosti. Svi oni koji su čuli za njegovu smrt rekoše: neka je na nj eg božja milost. A molitelj mu izreče kronogram smrti: Neka mu Istiniti olakša ulazak u raj Firdevs. Mjeseca safera 1233.« (11. XII rnt 7 - 8. I 1818) 1271. NATPLS NA NIŠANU SEJID MUSTtAFE ABIDA čOHADžICA Na nišanu, visine 75 cm i osnove 15 X 15 cm, sa lijepo izvedenim turbanom u gužve, isklesan je ovaj natpis. »On (Alah). Otišao je Alahu jedimstvenome Sejid Mustafa Abid, sin Sejid Ahmeda, Koji se prezivao Čohadžić. Neka mu Alah ukaže svako dobro Godine hiljadu dvije stotine sedamdeset prve nakon Hidtžreta ono,g kome pripada svaka čast.«

(1271

=

1854/55)

479

1282. NATPIS NA NIŠANU RADŽI IBRAHIMA ABDUREZAKOVIĆA

1287. NIATPIS NA NIŠANU IMAM I HATIBA MUHAMED EFEJNDIJE

Nad grobom umrlog je santrač, nad kojhn je na uzglavnom lijepo oblikovanom nišanu sa jedne strane izveden i ispisan ovaj natpis. »On (Bog) je vječno živ. Ah smrti. Radži Lbrahim-aga Abdurezaković U žuJdnji za rajem napustio je uživanja ovoga svijeta. Kada je Stvoritelj njegovoj duši uputio poziv: »Vrati se«, On se zadovoljan nastani u raju Adn U mjesecu redžebu hiljadu dvije stotine osamdeset i druge je kronogram njegove smrti: Našao je milost.« (Redžeb 1282 ~ 20. XI - 19. XII 1865)

U ovom natpisu invokacija »Huvel hajul baiki « izvedena je u obliku tugre, ispod čega je tekst epitafa, a ispod ovog vaza sa cvijećem. Natpis je smjesten sa dvi;e strane nišana. Pismo: lijep nesh-talik.

~ '\-~·'·\, •.) '; ~'_;_;, ~ oL..:,_;.. I .:.,;._,.

c.5 .)y \...:-' .

»On (Bog) je vječno živ. Pobožni čovjek, lijepih osobina, čista srca, Mula Muhamed, bijaše imam i hatib. Kada ga Istiniti pozvao sa zadovoljstvom ode u raj, Opraštajući se re,če: došao sam do svrhe Hiljadu dvije stotine osamdeset sedme u

u_,;

. . '.A:.~, . . d":" ... ' o~..s~

Q'....-.~.>Ll. uf~' u..ls u.>.1-' '.S--~ ..,-J e \,.

..

.j: I U\....L., ~_,.s:: .. .. I

~

„. .:,(»' .:.r J ..s...l,., ' :'.I.: ..S ..l _, I

ram~zanu

~

t

Njegov kronogram je: Njemu je kUJĆa

(Ramazan 1287 = 35. XI 1870)

..:.J..p-' \.:j

~

t:-' _,.l

I

j \,;

r\-P-'-": t.S..>-: Uw::.. ~,.[..I ~. r.y._.\ ~ \So ~ 0 t.!\.," Ij

I

_,;...

24. XII

Sa druge uže strane nišana je tekst: »Imam Muhamed efendija. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Mjeseca ramazana 1287.« Iz epitafa saznajemo da su ovdje, između ostalih, sahranjeni .i'oš i: - Hasan, sin Jusufov, umro 1176 (1762/63), - Radži Ahmed, 1187 (1773), - Radži Ahmed-halifa, sin Alije-halife, mualim u Sukiji (Ćaršijskoj) džamiji. Nad njegovim grahom su lijepi ulemanski nišani. Umro 1218 (1803/804), - Murat, sin Mustafin, 1230 (1814/15), - Numan-aga, 1815, - Derviša, kći Ahmed-efendije, 1233 (1817 /18), - Zubčević Ibrahim efendija, sin Muhamedov, 1254 (18,38/39), - Mustafa Huzbašić, sin Ibrahima, 1254 (1838/39), - Mustafa efendija, imam, 1370 (1853/54), - Fatima, kći A!bdulahova, dijete, 1288 (1871/72), - Mula Ibrahim Hu,zbašić (godina ne-

~/~~...S~.>,Y&-

1~

utočište

spasa.«

.J

čitka).

dina ai -

Islamska eplgrafika BiH -

II

Husejn efendija

Zupčević

muderis (go-

nečitka).

481

MEDRESA U FOJNICI

MEZAR GAZI DJEVOJKE U OSTRUŽNICI

Kada je sagrađena medresa u Fojndci, nije utvrđeno, a kao učenici njeni spominju se, između ostalih, Zukić Rusejin, šejh tekije u Živčićima, koji je umro 1214 (1799) i poznati šejh Og'lavačke temje Sirija, umro 1263 (1847). U prornčunima bosanskih vakufa u 1889. godini navodi se kao postojeća 1i medresa u Fojnici.

U Ostružnici, nedaleko od Fojnice u još i danas aktivnom muslimanskom groblju, do samog puta, nalazi se i jedan veoma star i interesantan spomenik za kojeg predanje, koje je zabilježio i Fra Jukić u svojom putopisima, kaže da označuje mezar (grob) Gatzi-djevojke (junaka djevojke). Sačuvana legenda priča da je ova djevojka bila zapovjednik jEidgradio jednu banju. Za VrIJeme pokreta Husem-kapetana Gradaščevića Sirija je bio na njegovoj strani, pa je i Gradaščević posjetio Šejh Siriju. Šejha Siriju je na položaju pročelnika tekije nas.Jijedio njegov stariji sin Abdulatif, a ovoga njegov mlađi brat Šakir, umro 1890. god. Iza Šakira je postao pročelnik njegov najstariji bratić Abdulmedžid Ralim, umro 1917, a iza njega je šejhom postao Abdulfetah Hamdi, umro 1936. Svi spomenuti su sahranjeni uz Šejh Sirijino turbe. O nekim od navedenih objekata na Oglavku, kao i o pojedinim šejhovima sačuvani su sljedeći kronogrami i posmrtni epitafi koje ovdje kronološki donosimo.

Konak na Og!nvku (musafirhana)

485

Njegova čista ljwbav upućuje na dobra djela, Oči svemira nisu u mogućnosti da vide njemu slična. Odraz njegove časne ličnosti je nj·egovo kao ogleda'1o čisto srce, Njegovom uviđavnom oku ne ostaju skrivene ljudske tajne. Kada se zatalasaše kapljice mora njegove darežljivosti, Sazida se svijetli dergah molitve (spominjanja Boga). Njegova iskrenost i odanost jasna je uče­

1262. KRONOGRAM O GRADNJI KONAKA MORAlJI KAMIL MEHMED"PAŠE NA OGLAVKU

.

'

.

Ovaj kra no.gram ispisan je lijepim talik pi- ~~1:„~' ~'.-'Y„~ smom na debljem papiru, veličine 83 X 55 cm, .J'_.J-' '-' \.4, J ~ ~ U .... '\.'.. J I naiijepljenom na dasku sa ramom. Prvobitno je kronogram s taj ao nad ulazom u glavnu prov I.:...)' .:_rJ' > .> .J,s.f storiju konaka. Konak Morati Kami! Mwhamed- .>'.,_,j.>.> t.S \.,_( • „ „ -paše porušen je poslije drugog svjetskog rata, Y:"~.> ..,...i...; ..S.> . .t.S 'Y ~ .si:.. a levha sa ovim natpisom danas se čuva u tekiji. 10

t

„ ..:..... ...

Izdan j a: Dr šaćir SikirL'Ć, Tekija na Oglavku,

Kalenda·r Ga'jret za 1941, str. 46-47 (rprepis i prevod).

~

nima,

A suze radosnice teku iz očiju zanesenih, odanih i zaljwbljenih. Šakire, iz dva kraka tvoga pera izađe potpun ikronogram: Mušir Kami! Muhamed-paša sagradio je dvorac.« (1262 = 1846)

\S---' ... , -"."_;. \.:. \..:...........:; ~' t' ~

~..,._i...~ t~.ri r1.:.s1.: qj-. ;. ~ J' ~ _.;. '..,_; \.;. I/I;. .r,

-1'.. r

.r J Y.. d' ~ ~ ._s.r'

f:-''

I

.

'

u-- ~ '? ~_.; .J'-".) -:..) '-: ._;.:..

~:,y-. ;~_,_; ~~ ~,_,{

~~r ..sr;,.?)'~ .:...ft:-.r '7~ ~;..:r,_,_.~

U ovom kronogramu godina gradnje konaka nije ,označena ,brojkama, ali preračunom brojne vrijednosti slova posljednjeg polustiha, dobiva se hidžr. 1262 (1846) godina.

1263. KRONOGRIAM POVODOM SMRTI ŠEJHA ABDURAHMANA SIRIJE I ocvaj kronogram je ispisan lijepim nesh-talik pismom na papiru, veličine 90 - 65 cm, nalijepljenom na dasku sa ramom. Kronogram se čuva u turbetu Šejha Sirije.

S'.,),..,„ .i".t.S'-:-'->u>l:' l~ ;_,..>";

»Ne treba brinuti kad bi ovog časa iščezlo Jj>}y :;._,,.f_jJ1_,1_, ~.> blistava sunce, . . Jer je zemlji dovoljan carski namjesnik, baklja svjetla pravednosti. :r.J-1. c;_; .>J ~_,I :°f .

S'~.:.~1.>y>'~~ ,:);,~ ~

u ~ \...-. ~ (.i""_, ..;c;_,:~ 1

r r\$

~ ..s_,- uji: J\ \"\..° '-'.r

u\f.~,J.H

rh

I

G _,.i.

~

U sjenci njegove pravednosti našli su mir i puk. Iz mora njegove darežljivosti kaplju dobra djela, Pa evo posebno sagradi i ovo divno rposjetilište, Koje danonoćna posjećuju s ljubavlju sfere i zvij_ezde. Počivalište ove čiste osobe je kibla nevoljnika, Ono je Kaiba zaljubljenih i izvor mora blaženosti upuć2nih. Šejh Sirijino čisto ime je riznica božanske tajne, On je kutb svijeta, veliki gavs, predvodnik hadžegana? Pero nije u stanju izreći ni hiljaditi dio opisa u njegovu pohvalu, Pero se ·pokarza nemoćnim, a opisivači zaodličnici

muknu•še.

Grobu moga oca tajanstveni glas reče kronogram, Šakire: Ovo turbe je suDmedan srčanog oka i kutiba vremena.« (1263 = 1847)

Izdan j a: š. Sikirić, Tekija na Og!avku Gajret, 1941, str. 48 (prepts i prevod).

'fc.:. t_:I: ..S->:~ C::"" . . :. ' '..,_;,.„ U\...jl „:e::~ _;; u:' ~y \ iJ;'-Y:,. I

»Vezir :bez premca, Džemovih vrlina, Asaf svoga vremena, · Namjesn1k Hercegovine Ali Gahb-paša, lav svijeta.

488

Turbe šejha SirijP na Oglavku

489

U krorwgramu je godina gradnje turbeta

Kronostih daje 2Jbir 1300, a to je hidžr. godina u kojoj je umro Sejh Abdulatif. On je stariji sin Sejha Sirije, pa ga je on i naslijedio u dužnosti Sejha. I za Abdulatifa se zna da je bio pobožan i veoma p.opularan. Njegov skut je ljubio i Omer-paša Latrus.

izražena samo u ebdžedu. Preračun 'bro}nih vri-

jednosti slova posljednjeg polustiha daje hidžr. 1263 (1847) godinu, dakle, upravo godinu u kojoj je Sejh Sirij a umro. Turbe Sejh Siriji, kako vidimo, podigao je Ali-paša Stočević Rizvanbegović, a kronogram o njegovu podizanju spjevao je mlađi Sejh Sirijin sin Sakir. Uz Se jha Siriju sahranj en j,e u istom turbetu i njegov stariji sin Sejh Abdulatif~baba, kako nam to pokazuje i sljedeći kronogram.

1307.

NATPIS NA NIŠANU SEJHA ŠAKIR RASIMA Nadgrobni '1J>Omenik na kome je, u lijepom neshi pismu, isklesan ovaj natnis nalazi se u

1300. KRONOGRAM POVODOM SMRTI ŠEJHA ABDULATIFA

Na papiru nalijepljenom na dasku, veličine 50 x 60 om, i;spisan je lijepim talikom ovaj kronogram, koji se nalazi u turbetu. Izdanja: š. Sikirić, Tekija na Oglavku Gajret, 1941, str. 49-50 0prepis i iprevod).

»Sin Sirije, bez premca je među šejhovima, naš šejh Njega je Stvoritelj obdario darežljivošću i blagom ćudi. Bilo mu je milo da danonoćna druguje sa zaljubljenima, A kod njega bijaše jednak i bogataš i siromah. Stalno je bio zaokupljen pobožnošću, Pa neka mu Bog božanskim svjetlom Dsvijetli grob. Volio je derviše, savjetovao ih i prednjačio im, Pa neka mu Bog podijeli mjesto u visolmm raju. Ti bijedni nisi znao vrijednost svoga vođe, A dervišima naknadno kajanje ne donosi korist, bijedniče. Preseli se vođa u ku1ću vječnu, njegova duša odleprša, A nas ostavi da čeznemo i rastavi se s nama uz spominjanje Boga O njegovu preselenju, sa njegovim imeoom Sukri reče tarih: Sejh Abdwlatif~aba predade dušu izgovarajući: Allah.« (1300 = 1883) 490

manjem groblju uz turbe na Oglavku. Izdan j H: š. Siki.rić, Tekija na Oglavku Gajret, Kalendar za godinu 1941, str. 50-51 (prepis i prevod).

J\.!...1...:1.·~'t~' ~„.,)l_)i.S,r ~...;:.....J.-' ..:,,S,_/,. -0'.' \;,.. ~

»Šejh šakir Rasim, sin gospodfoa Sirije, se za perivoj vječnosti uz spominjanje Boga. Sa mizerne zemlje prhnuo je u nebeske visine, Poput ptice njegova je du~a savila 'Sebi gni~ezdo u nebeskom ru1 žičnjak.u, U času kada je njegova čista duša otišla u visoki svijet. Kada je Behaij a čuo za njegovu smrt, sa tugom je učinio dovu: Neka je ovom vrlom učenjaku mjesto kod uzvišenog Arša. Odluči

~ _,.e,. ..s_,... ~ u-., I

', f \..:.. t:=.

wVL· ..i..,..,./..i ~;. ~ )_;..\< r.;..

~-'~.>.>U~'O\...:...:..o~~' ~~,~~ ~~-' c;.;.1 ._,:.:;..,.>::_,I.......('

.:,_,(1;.~ ~;:,As I l-'' ~'..>_t,..S...:.: I ,_,1.7.,1 ~.;:.). ·->: ~ :.?s

; \V,j-1_ '-'-".' •J j .>' JG..:..:, I '\l-. 1 \:"':.>OJ_ I .j:._,(

~)~~~-"'~~ ;_,...~,.,,

.:, "-1:.'.,., y. \; .;,1."".1 ._,.~ ..,:.._,.

~I.S\ f ..f..-'~ ..:....'....;U~~'~_,.

• \ 'flf,"' \ . --

~ ... i: ..sfa ..S.>.> 'll'' .s"' \;J.,,

'„'.;i ~"."->'.•'"'\>I:~\...,....~

,.

.li\•

Sejh Sakir je, kako se i u kronogramu kaučen čovjek. Pjevao je i kron.ngrame, a svojom rukom je prepisao nekoliko djela. Više godina je boravio u Carigradu i dobro po,znavao turski i perzijski jezik. Uz Šejh Siri.i ino turbe sahranjene su pored već spomenutog Sakira još i slj,edeće osobe: - Hasnija hanuma, kći hadži Osmanage, žena Sejha Abdulatifa, 1328 (1910),

že, ,bio

- Sejh A!bdulmedžid Hilmi, sin Sejha Abdulatifa, 1335 (1917), - Sabrija hanuma, kći kadije Vehbije, sina Sejh Sakirova, 1342 (1924), 491

Živčići

Lehva u turbetu Šejha Sirije na Oglavku

- Hanifa hanuma, kći Edhem-agina, žena - Šejh Abdulfetah Hamdi, 1355 (1936), Sejha Abdulfetaha, 1364. ~

Šejh Sirijina tekija na Oglavku bila je poznata i u racinalnom obrađivanju zemrje, vrtlarstvu i gajenju voća. Naročitim fermanom sultana Machmuta II lz 1835. god. bili su oprošteni svi Si rij ini posjedi svih dafa i poreza. Takvo stanje je trajalo sve do 1929. god. U tekiji na Oglavku i danas se čuva više levhi i rukopisnih knjiga koje su prepisivali pojedini šejhovi i derviši i zavještali ih za tekiju. 492

U selu Vukeljićima, u predjelu 2.ivčići, kojlh diva sata hoda s'everno od Fojnice i danas postoji tekija nakšibendijskog reda. Današnja" '.llgrada tekije sasvim je jednostavna, rad domaćih dunđera. Ima kameno prizemlje kod kojeg su bridovi rađeni od tesanog kamena, a sprat njezin je od ćerpiča i drveta sa jednim erkerom iznad ulaza i izbočenjem mihrnba u simahani tekije. Na ovom istom m~estu je još sredinom XVIII s1toljeća podigao tekiju Šejh Huse,in Zukić. Husein se školovao najprije u Fojnici, zatim u Sarajevu u Gazi Husrev"begovoj medresi i konačno u Carigradu. U Istanbulu je posjećivao i poznatu Muradiju tekiju pa ga je njezin Šejh uveo u red nakšibendija. Husein je obišao poznate tekije Male Azije, zatim Buhare i Samarkanda i potom se vratio u svoj zavi'Čaj i u selu Vukeljićima, dosta zabitnom kraju, podiže tekiju nakšibendijskog derviškog reda. Šejh Husein je uveo u derviški red i poznatog šejha Siriju, pročelnika i osnivača Oglavačke tekije. Šejh Husein je umro 1214 (1799) godine i sahranjen je u posebnom turbetu nedaleko od tekije. Osim ovog Šejh Huseinovog turbeta, u Zivčićima se nalaze još dva turbeta dvojice pročelnika ove tekije: Šejha Mejlije, umro 1854. i Šejha Hasana, umrLog 1899. godine. Sva tri spomenuta turbeta su sasvim jednostavne građevine od šepera i sa drvenim krovovima. Na nadgrobnim spomenicima spomenutih šejhova nalaze se sljedeći epitafi. 1214.

EPITAF NA NIŠANU ŠEJHA HUSEINA Ovaj natpis isklesan je sa dvije strane dosta jednostavnog nišana sa nakšibendijskim turbanom. Pismo: obični krupan nesh. Sa jedne strane isklesan je tekst: »On (Bog) je vječni tvorac. Umrli, potreban Alahove mi1osti, Šejh nakšibendija Husein«,

U"I'-_--........

493

;\/\/\/\A

cJ:--

oC:..

u \j\;.

-

- 'd

u~ (':-;~„

JJ...~.Jl.e....

~ ~

- r ·: .-'"'-, '-'..>......... - , ~"'_;. f.._ . - . \; ~

iJ-- .

~ ~OQ)~

'

!.

.. -

.·>"-

-

u:--r-->.>:---~ ~.)~\~ 1 t..>--.J~ 1 ~ ...:..'.;~_,u ..1I~

l!'l.~r~ l~.JJJ~

r

.

~ ~)~l:~~j~~\ .::.& c__,...U L:J W-~ ~,..)'-'\.JI so„;:j

~t"~~,-,,C..;_,( :::'-'~ U(.;:. \.c"' ~

...; ~I '))I~ ~

~W'

t.---·\; -L. \ n..r., .Ji;(.. ~ &,-.

Carigrad, Konju, Bagdad, Buharu, Samarkand posje.tivši

U~~L.S.J\...U.' U~\...:..b\... ~ ..:..__._,.._

SJ:,r ..r'~(';,.,.>A.s1 ..>J....,p--'>''-' u~ ~ f-J~ i-;>:· ~ -' J-- \ .:)~ .:_.I_; .i..:,~\..) \;:"_ „.)\~ ~ _,; ~ t.:..:1

Bio je četrdeset .godina svjetski putnik Šejh Husein .

~i-r"' i:.~ ;s„v J1.... ~ '-'"'_,_,,,.

U rodnom kraju otvorio vrata (tekiju)

.:-..:_,..:a..J".>J_,..

_,.d_,,,,

On je odraz svjetla bož;ega i odabrana zrno bisera,

U kojoj tekiji bijaše tada šejh Hisari Hadžegan

snevi (Bošnjak),

~r.r->.r:,..:. ';_,; _,. ./

»Šejh Husein je v.ladar carstva tajanstvenosti (ilmi ledun), Vojnik božje dobrote i tvrđava misticizma, šejh Husein.

Bijaše odabrani sluga Šejh Husein.

~C"~;~o->-:~;.o~~

~;~~~.)~_JI

a sa druge strane nišana je tekst: »0 (Bože) koji si utočište svih tajni, spasi nas onoga čega se plašimo. Fatiha. Godina 1214.« (1799/80) U turbetu Šejha Huseina i danas se čuva levha sa tekstom ispisanim na papiru, nalijepljenom na dasku, a koji tekst je spjevao Šejh derviš Abduše'kur ša.kir, sin Šejha Sirije. To je sljedeći hvalospjev Šejhu Hu.seinu:

Na vratima sreće (Istarubulu) u tekiji Mula Murata, drugog pira nakšibendija,

r "'~-' "~ ·~

..sjfa_,...

~f">:.~.rO~

u...J__,._r.r_,_p,.

1

~-...s~> JL.:. l.l~đ~~u~ "cr--'"

C..:._,,_, t :' 1: I Ll ~ -~I'..: '

~\t.

"

.;y::!J\:;_..~..).J.)~\ ·J~,-·~ '-'•:--.,,~_,..U' jll ~ ""[:'-'; ~ l .!0. ._,.....w\ltan Sulejmanova u Oborcima k. Donjeg Va,kufa 1240 (1824) Sultan Sulejmanova (Careva) u Banjoj Luci 1241 (1825) Husein-klliPetana Grada,ščevića (Husejnija) u Maglaju 1242 (1826) Kod To:phane u Travniku 1245 (1830) Malkoč Alajbegova u Pruscu 1245 (1829/30) Vedžihi-pašina u Bijeljini 1255 (1839/40) Džamija u Turbetu kod Travnika 1261 (1845) Muharemova (Šamića) u Jajcu 1266 (1849/50) Sukija (Čaršijska) u Mag,Jaju 1268 (1851) Sultan Fatihova u Vlasenici 1271 (1854/55) Muslihudinova (Teskeredžića) u Travniku 1280 (1863/64) Hasanbegovića u Tešnju 1280 (1863/64) Konatorska u Travniku 1280, (1863/64) Hadži Ali~begova u Travniku 1282 (1865/66) Kalavun Jusuf-pašina (Kuršumlija) u Mag'1aju 1284 (1867/68) Mir Ahmedova u Bosanskom Samcu 1286 (1869) Tekijska u Rogatici 1287 (1870) Sultan Ahmedova (Čaršitiska) u Zenici 1288 (1871/72) Ferhadija u Žepču 1289 (1872) Hadži Hasanova (Čaršijska) 1290 (1873174) Svirac u Gradačcu 1291 (1874/75) Salihbegovića u Bijeljini 1292 (1875/76) Mir Muhamedova u Čajniču 1297 (1880) Ferhadija u Tešnju 1300 (1882/83) Sagrdžijan u Tuzli 1309 (1891/92) Sultan Sulejmanova (Atik) u Bijeljini 1311 (1893) Bijela u Brčkam 1311 (1893) Mejdanska u Banjoj Luci 1314 (1896/97) Kukavica u Don]em Vakufu 1315 (1898) Hadži Hasanova u Kreševu 1317 (1899) Džamija u Kozluku 1321 (1903) Džamija u Hrasnici 1322 (1904) Selimija u Doboju 1325 (1906) Husejin-agina u Bosanskom Brodu 1327 (1909) Malkočeva (Baš) u Donjem Vakufu 1332 (1913/14) Ahmed-pašina u Gračanici 1332 (1914) Alaudin-Kebirova (Šadrvanska) u Visokom 1333 (1914/15) Džamija u Jeleču 1339 (1920/21) Šudžaudinova u Rogatici 1352 (1933)

507

-

Sitari.ja u Banjoj Luci 1353 (1934/35) Lukačka u Travniku 1903.

7. Ugostiteljski objekti: -

2. Tekije:

-

Nakšlbendijska tekija u

Foči

1334 (1915)

3. Mek te 'bi:

-

Siri Selim-paše u Gornjoj čaršiji u Travniku 1241 (1825/26) Mekteb u Smršnici kod Viskog 1354 (1935)

Konak Morali Mehmed-paše na Oglavku kod Fojnice 1262 (1846) Muhamed-begov han u Bijeljini 1286 (1869/70) Šejha Hasana Kafije u Pruocu 1021 (1612)

8. Privredni o b j e k ti: - Bezistan Mehmed"jlaše Kukavice 1171 (1757/58) - Dućani u Tuzli 1309 (1891) 9. Stambeni o b j e k ti:

4. Medrese:

-

Elči

lbrahim-pašina (Fejzija) u Travniku 1117 (1705/706) Mehmed-paše Kukavice u Travniku 1173 (1759/60) Elči Ibrahim-pašina u Travniku 1195 (1781) Medresa u Visokom 1254 (1838) Sinan-begova u Cajniču 1300 (1882/83) Fejzija u Travniku 1312 (1894/95) Nova medresa u Brčkam 1314 (1896) Medresa u Jeleču 1349 (1930)

J egen-pašina u Travniku 1157 (1744/45) Sulejmana Ruhije uz Sulejmaniju džamiju u Travniku 1184 (1770) Perišan Mustafa-pašina u Trnvnlku 1213 (1798/99) Murat-kapetanova u Gračanici 1223 (1808/809) Kjurišumlija džamija u Maglaju 1237 ('1821/22) Pred Sulejmanijom džamijom u Travniku 1255 (1839/40) Fadil_,paše Šerifovića u Gradačcu 1255 (1839/40) Rafizadić Šerifa-hanume u Jajcu 12,62 (1846/47) Cesma na Ilovači u Travniku 1268 (1851/52) Teskeredžića pred istoimenom džamijom u Travniku 1279 (1862/63) Uz Radži Ali-begovu džamiju u Travniku 1282 (1865/66) Radži Rasan efendijina u Lupanu u Gradačcu 1282 (1865/66) Cesma pred Aladžom džamijom u Foči 1289 (1872/73) Cesma u Travniku u Titovoj ulici 1289 (1880/81) Uz Sinan-begovu džamiju u Jajcu {nedatiran)

6. Most o V i:

508

Gušića kuća Kuća Radži

Kuća

u Banjoj Luci 1224 (1809/810) Rasana Ishakovića u Banjoj Luci 1249 (1833/34) u Tešnju 1286 (1869/70)

10. Od b r a mb e ni o b j e k ti:

-

Tvrđava

u Tešnju 1158-1159 (1745-1747) vojarna u Travniku 1271 (1854/55) Kapi-ku.Ja u Gradačcu 1223 (1808) Topnička

11. Sahat-kule:

5. C e s me:

-

-

-

u Travniku na Musali 1230 (1814/15) u Travniku u Gornjoj čaršiji 1233 (1817/18) u Gradačcu 1240 (1824)

12. Turbe ta:

-

Jahja-efendije, sina Hajrudinova u Bjelosavićima 1015 (1606) Visočaka Šejha Radži Rasana u Osijeku 1016 (1607/608) Lbrahim-dedeta u Docu 1206 (1791/92) Ibrahim-dedeta u Docu 1245 (1829/30) Tbrahim-dedeta u Docu 1246 (1830/31) Šejha Abdulkerim•babe i sina mu Šejh Muslihudilfla u Maglaju (bez datuma) Abdurahmana Sirije na Oglavku kod Fojnice 1263 (1847/48) Abdurahmana Sirlje na Oglavku kod Fojnice 1263 (1847) Binbaše Sadik-age uz Atlk džamiju u Bijeljini 1271 (1854/55) Sinan-begovo u Cajniču (bez datuma)

13. Nišan i:

-

Početak

-

(1571/2) Dovršetak gradnje mosta Mehmed-paše Sokolovića 985 (1577) Most u Donjoj čaršiji u Travniku 999 (1590/91) Ferhad-pašin u Banjoj Luci 1023 (1614) Davud-pašin u Visokom 1250 (1834)

i•zgradnje mosta Mehmed-paše

Sokolovića

u Višegradu 979

-

-

Rasana i Ahmeda Radilovića u Cadovini kod Rogatice (natpis u bosančlci s kraja XV ili početka XVI st.) Ibrahima, sina Husejinova, uz Atik Ali-pašinu džamiju u Fnči 953 (1546/47) Ma hmut Branković u Brankovićima kod Rogatice 1549 (natpis u bosančici, sada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu) 1

509

-

·510

Ibrahim-beg, sin Hasana Čelebi Nazira uz Aladžu dža:miju u Foči 957 (1550) Rasana Nazira uz Aladžu džamiju u Foči 960 (1553) Mustafa aga-beg, sin Rusrev-pašin u Šetićima kod Rogatice 962 (1555) Džafer-beg Malkočević u Banjoj Luci 967 (1560) Malkoč-bega, sina Osman-begova, emira live Klisa u Banjoj Luci 973 (1565) Ferhada, sina Skenderova uz Ferhadiju džamiju u Tešnju 975 (1568) Sefer-aga, sin Jusufov, uz Turhan Emin . . begovu džamiju u U_stikolini 977 (1569) Sinan-beg (Boljanić) u Čajniču 989 (1581/82) Suliman Oškopica u Duma.njićima kod Rogatice (natpis u bosančici) 1582 (Bez imena umrle) uz Sinan•begovu džamiju u Čajniču 990 {1582) Rwkija uz Carevu džamiju u Rogatici 993 (1585) Defterdar Memi Šahbeg, uz njegovu džamiju u Foči 993 (1585/86) Nihadi Karamusić, muderis (Višegrad) 996 (1587) Sakina, kći Mustafina, uz Mahalsku džamiju u Prači 999 (1591) Husejin, sin Sali•hov, uz Mahalsku džamiju u Prači 999 (1591) (Bez imena umrlog) na Varošnicama u Jajcu 1000 (1591/92) (Bez imena umrlog) u Kotarskom kod Doboja 1006 (1597) Mustafa u Janjićima kod Zenice 1009 (1600) Sefer Džundija u Seoči ko.d Visokog 1015 (1606/607) Mahmut Čelebija u .groblju na Osrpovcu u Maglaju 1040 (1630) Rusejin-efendija u Podvincirna kod Visokog 1053 (1643) (Bez imena umrlog) uz Ferhadiju džamiju u Žepču 1053 (1643) Mehmed efendija, sin Redžeba-halife uz Mehmed-begovu džamiju u Gornjem Vakufu 1084 (1674) Mahmud efendija, imam, uz Ča·ršijsku džamiju u Zenici 1086 (16'75) Hasan-beg Defterdar lllZ Baš džamiju u Donjem Va.kufu (s kraja XVII st,) Še}h Ibrahim efendija, imam i vaie, urz Mehmed-begovu džamiju u Gornjem Vakufu 1132 (1720) Salih-,paša Kulenović, uz Jeni džamiju u Travniku 1134 (1721/22) Osman-paša uz Sinan-begovu džamiju u Čajniču 1144 (1731/32) Džafer u Brnjacima kod Ki•eljaka 1144 (1731) Radži lbrahim uz Lukačku džamiju u Travniku 1160 (1747/48) Mehimed-aJga uz Lukačku džamiju u Travniku 1160 (1747/48) Abdulah-paša Muhsinović, bosanski valija u turbetu Pod Lipom u Travniku 1162 (1748/49) Fatima kod turbeta Pod Lipom u Travniku 1165 (1751/52) Džafer-beg (Babić) u Rotičini kod Sarajeva 1165 (1751/52) (bez imena umrle) u Zamlaskom groblju u Zvorniku 1165 (1751) Redžeb, berber uz Ahmed-aginu džamiju u Vitezu kod Travnika 1169 (1755/56) Rukija uz Radži Ali-begovu džamiju u Travniku 1169 (1755/56) Radži Muharem uz Priječku džamiju u Žepču 1171 (1757)

-

-

-

-

Ahmeci-aga Mostarac, ćehaja čauša, wz Jeni džamiju u Travniku 1174 (1760/61) Derviš Danijal uz džamiju u Butmiru, kod Sarajeva 1176 (1762) Rwsejin-beg, banjalučki kapetan uz Mejdansku džamiju u Banjoj Luci 1177 (1763) Ismail•baša Roroz-baša u Tramošnjičkom groblju kod Visokog 1177 (1763/64) Abdulah uz Mehmed begovu džamiju u Gornjem Vakufu 1763 ~bdulatif, sin Mustafa efendije, kadija iz Maglaja u Gračanici kod čaršijske džamije 1178 (1764) ]brahim-aga uz Ferhadiju džamiju u Tešnju 1180 (1766) Derviš Rusejin-beg uz Jalsku džamiju u Tuzli 1180 (1766) Omer efendija, hatib, uz Jeni džamiju u Travniku 1189 (1775/76) Hasan, sin Mahmutov, uz Donju džamiju u. Kotarskom kod Doboja 1190 (1776) Muhamed, muftija, u turbetu na Derventi u Travniku 1194 (1780) Mehmed Mejli, sarajevski pjesnlk, uz turbe Ibrahim-dedeta u Docu kod Travnika 1195 (1780/81) Radži Sulejman, uz Kuršumliju džamiju u Maglaju 1195 (1781) Mehmed, sin Muhameda, u Pašinom groblju u Gradačcu 1195 (1780) Ajiša-hanuma u turbetu na Derventi u Travniku 1196 (1781/82) Muhamed Miralempašić, uz Mejtaš džamiju u Donjem Vakufu 1198 (1783) Abdulah"1paša Defterdarija, bosanski valija, uz Jeni džamiju u Travniku 1199 (1785) Mehmed efendija, sin Ahmedov, muderis i vaiz uz Kami.liju džamiju u Gornjem Vakufu 1202 (1787/88) Ahmed-beg kapetan, uz Jalsku džamiju u Tuzli 1202 (1787) Mehmed Emin-beg, uz Kuršumliju džamiju u Maglaju 1202 (1787/88) Ahmed-aga, gazija, u groblju kod mosta u Visokom 1202 (1787) Mehmed-aga, dizdar na Bašbunaru u Travniku 1203 (1788/89) Mula Seid Abdurahi.m, .muderis, u groblju na Derventi u Travniku 1203 (1788/89) Rusejin-aga, topčija, uz Jalsku džamiju u Tuzli 1204 (1789) Hafiiz Mustafa Hafizadić uz Ramadan-begovu džamiju u Jajcu 1205 (1790) Hadži, Muhamed, bosanski defterdar, uz Lukačku džamiju u Travniku 1206 (1791/92) Ahmed-aga, dizdar, na Bašbunaru u Travniku 1207 (1792/93) Tuizlak Atik-zade Abdulah efendija, uz Sinan-begovu džamiju u Čajniču 1208 (1793/94) Mahmut•paša, uz Kuršumliju džamiju u Maglaju 1212 (1797/98) Hamza-beg, sin Osman""1kapetana, u Pašinotn gfoblju u Gra·dačcu 1212 (1797) Mustafa-paša (Perišan), bosanski valija, u turbetu Pod Lipom u TravR niku 1213 (1798/99) Šejh Rusejin u Živčićima kod Fojnlce 1214 (1790/91)

511

-

-

-

-

512

Mula Abdurahman, beogradski munla u groblju na Derventi u Travniku 1214 (1799/1800) Mehmed...,paša Miralem, bosanski valija, uz Mejtaš džamiju u Banjoj Luci 1215 (1800) Mehmed"beg Kapetanović, uz Ja1sku džamiju u Tuzli 1218 (1803) Sulejman kapetan. uz Jalsku džamiju u Tuzli 1219 (1804) Miri-miran Ibrahim....paša, si!n Mehmed-;paiše, uz Hadži A1J.i . . .begovu džamiju u Travniku 1220 (1805/806) Mu