Hrana kao lijek 9789531739634, 9531739633 [PDF]

Zitiervorschau

*l

il@&

No.slou lzuornika Earl Mtrdell's FOOD AS MEDICINE Copyright @ Darl Mtndel, R.Ph., Ph.D.. a'Ild Carol Colran

Urednlk ZORAN MALJKOVIC S engleskoga preuela ANKICA ZEC Lektorica NMES UJEWC Korektortca MIRJANA OSTOJA Oblikouanj e nasloDnice BOJE \,'REMENA

Nakladnik MOZAIK KNJIGA d.o.o., Zagreb

Za nakladntkaNrves rorvreSevti Gro.JTikt uredntk SRECKO JOLTC Tisak Grafldki zavod Hrvatske, Zagreb, 1998.

CIP - Katalogizacla u pubtkacUi Nacionalna t sveudtltsna knjunlca, Zagreb UDK a20.2 64r.56 MINDELL, Earl Hrana kao lijek / Ea_rl Minde[ ; (s etrgteskoga prevela Ankica Zec). - Za€reb : Mozatk knjga, 1998. - 295 str. ; 24 cm Pruevod djela: Food as medicine ISBN 953-173-963-3 9809r8026

E A RIM I ND ET L

HRANA I(AO

ulrK

MOZAIKKNJICA Zagreb,1998.

Zahvale zel7tr1.l^azlll. svoJuduboku i traJnu zahvalnost svojim prijateutma t kolegama koJi su mi pomogfi kod nastajanja ove knjige, posebno Laurie Kr"lo Btckoff; J. Kenneyu, doktoru znanosfl; Limrsu Paulingu, doktoru znanosti; Haroldu Segalu,doktoru filozofiJe;Bernardu Bubmanu, registriranom farmaceutu; MeIu F[chu, registrira[om farmaceufu; Salu Messineu, dolrtoru farmacije i registriranom farmaceufu; Allanu Kashinu. doktoru znanosti 1 regisklranom farmaceutu; Arnoldu Foxu, doktoru medicile: Gershonu Lesseru, doktoru medicine; Davidu Velkoffu, dolrtoru mediclne; Roryju Jaffeeju, doktoru medicrne;Donaldu Crudenu, doktoru optometriJe; Joelu Stromu, doktoru stomatolopiie, i Natranu Sperlingu, doktoru stomatologije. Zelto bih "" ,.r.i*Uti Kate Alfriend iz ameridkog Ministarstva pouoprivrede, Ureda za poslove s Javnosdu,i Alegrijt B. Caragayiz Savjetodavnogpoduzeia Arthura D. Littlea, koje su mi pruZile vaZneinformaciJe.posebno zahvaljuJemCarol Colman Gerber i svoJtrnizdavadima,Marilyn Abraham i Sheili Curry, na njihovoj pomodi. Mnogohvala mom agentuRichardu Curflsu za svu njegovupomo6 flJekomsvih ovih godina. Takoder Lellm 'zrgzilt| svoJu zahvalnost Prehrarnbenom muzeju Nestle u Veveyu(Svlcarska) za pomod u istrazivanju.

SADRZA'

SNAGAHMNE: NAIBOI-||IUEK kvo pollaYue HRANA:SNAUANIUEK Kako djeluje hrana Bududno.st Je svijeUa Vazno gediste o hrani nasuprot vitamtdrna

3 9

r0

Ihugo poglavuc FITOKEMUSKA LIEKARNA:PRIRODNI)l-lrEKOVl(U HRANI Actdofll Alfa-ltnolenska ldsellna Anfloksidanst Betakaroten Bloflavonoidi El.gldna (Elagenska) ldseltna Fenolna kisellna Fitau GenisUn Glutation GUclrethska kiselina Indoli (lz porodtce krstaslca) Inhibltori proteaze Izoflavoni Kumartni Kapsaictn Karotenotdi Katehint Klnoni Kvercetln Ltgnani Ltkopen . Llmonen Monoterpenl Omegp-3 masne ldsel!:e Pektin

12 t2 12 l e

t4 t4 l5 l5 15 IC

t
zasflble< tvarl lz te hrane i ispitati njihovu sigurnost i udlnkovttost pri primjeni u ve6tm dozama (obrocima). Medutim, prije nego se ta hrana pojavi na trzistu, treba odgovoriti na jos mnoga pitanja. Na prlmjer, ako mala kolidtna indola iz prokullca pruza za,itttu od raka dojke, hoie li ve6a doza pruZati joS Jadu zastitu? Mogu li veie doze fltokemikalija biti toksidne? KoJesu prave kombinaciJ e vitamina, minerala i fitokemikalija? Nekoliko proizvoclada hrane vei nudi na trZlsfu neku vrstu )ruekovite hranebypassazastitnikavitamin koLedobrk) kolesterol. Medutim, velike kolidine niacina mogu uzrokovat crvenilo i swbez, a to moZe biti prilidno neugodno. preporu6ujem upotrebu takozvanog niacina >bez cryenilauZegnu< Jer to moZe uzrokovati stvaranje ploda na stiJenkama arterij;, koje moze dovesti do atero_ skleroze i bolesti koronarnih arterija. proudavanla potwduju daje vitamtn C visestruko koristan za srce i krvotok. SveudiliSfu Berkeley u KaliforniJt istrazivadi su usporedivali -Na vitamina C i stopu smrtnosfl na vi5e od I I.OOOljudi. 1n959nje Otkrill su mnogo niZu stopu smrblosti u osoba koie su uzimale dodatke vitamina C nasuprot onima koji su, putem lirane, uzimali samo RDA od 60 mg. Sto su viSe C-vitamina konzumirali, muskarci su bill to manje izloaenifizik:u od srdanog napadaja. premda se 6ini da vitamin C SUU i Zene od srdanih bolisti, rezultat niie bio tako spektakularan. Jed.1a druga studija izvedena na Berkeleyr pokazala je da je - . kod muskaraca kojl su uzimali male kotdine C-vitamina (manje od 20 mg-na 9*) aosto do pada glutati orraza SOposto. Glutation je amtnoklselina koja je i snaZan antioksidans ti takoder SUU od srdanih bolesti, raka i artriflsa. Kada su im dali C-vitamin, njihov glutation se ponovno vratio na normalnu razinu. prema istraZivadima Ameridkog centra za istraZivanje prehrane i stareqja (USDA Human Nutrition Center on Aging at iufts University) u

ASNACAVITAMINA I MINEMIA: OD A DO 2

Bostonu, vitamin C moZe pomoii u sprjedavanju bolesti koronarnih Zila na jo5 jedan nadin. IstraZivadi su proudavali koncentraciju vltamina C u krvi muskaraca i Zena starih ?medu 20 i IOO godina. Oni s naJveiom koncentracijom vitamina C u krvi imali su i najviSu razinu HDL-a ili korisnoga kolesterola, dok su oni s najnZom razlnom vitamina C imali najmanje korisnog kolesterola. Visoka razina vitamina C povezivala se s nizim krmim tlakom. Visok krrmi flak $avni je dimbenik rizika za srdani napadaj i kap. VISOK KRVNI TLAK Epidemioloska su istraZivania p okazala da medu stanovni5tvom koje uzima malo C-vitamini t tr-i U".L pokazuje tendenciju porasta. David Trout, istrazivad fiziolog sa Beltsville Human Nutrition Center of the U.S. Department of Agri culture, Ueruje da je ljudima s visokim knmim tlakom potrebna dodabra kolidina vitamina C. Nedavno istraZivanje, o kojem iu podaci objavUeni u Nutrition Review, otkrilo je, naime, da je IOOO mg C-vitamina na dan znadajno snizilo sistolidki flak (gornja brojkaj kod 2O Zena, od kojih je 12 bilo na granici hipertenzle. NEPLODNOST IstraZivanja pokazuju da vitamin C Stiti ljudske spermije od oksidacijskih oSte6enjaDNA, a to moze pomo6i u sprjeaavanju urodenih defekata. Bruce Ames sa Sveudilista Berkeley u Kaliforniji otkrio je da su niske koncentracije vitamina C povez€ures genetski ostedenim spermijima. OSOBNISAVJET Vitamin C osjetljiv je na temperau rlt, zato jedite vo6ei powie sirovo, ako moZete.Ako ga Zelite kuhati, udinite to u najkra6em mogu6em wemenu i sa Sto je mogu6e manje vode. Kuhanje na pari najbolji je nadin kuhanja kako bi se saduvao vitamin C. Pirjanje na malo ulja takoder je dobro jer se tako koristi wlo malo tekudine, a i hrana se brzo priprema.

VitaminD CINTENICE Ovaj vitamin topiv Je u mastma i pomaze tijelu da pravilno iskoristava kalcij i fosfor koji su potrebni za izgradnj! snaZnih zuba i kostju. Vitamin D dobio je naziv i >sundani vitamin< jer ultraljubidaste zrake iz sundanesljetlosti potidu neka uljau koZi

45

HP//.NAKAO LUEK

na proizvodnju vitamina D. Vitamin D takocter je prisutan u mnogim vrstama hrane. Dobri lzvori vitamina D jesu uua masne ribe (bakalar, grged, skuSa, sardine, losos, tuna, induni) te oboga6enl mlijedni proizvodi. Nedostatak vitamina D uzrokuje rahitts - postupno omeksavanje kostiju koje nastupa zbog slaboga kalcifictranja. PMVA,KouerNA

RDA za odrasle iest 4OOIU.

LOCUCE KORIST!. Rak Premda todan mehanizam nije poznat, vjeruje se da vitamln D sprjedava rak debelog crueva. Dokaz: rak debelog crijeva de56iJe u krajevima s hladnijom klimom, gdje ima marie sunca. Osteoporozo Na Sveudilistu Tufts u SAD-u izwseno je ispitivanje koje je pokazalo da Zene mogu sprijediu osteoporozu pove6anim uzinanjem vitamina D i katcija. Vei je neko vrijeme poznato daje gubitak kostane mase veii zimi, i to zbog dva razloga. Prvi je razlog nasa manja izloZenost suncu, a to znadi da nase tijelo proizvodi manje vitamina D. Drugi Je razlog da se kre6emo manje nego tijekom toplih mjeseci pa to takoder smanJuje kolidinu ko5tane mase. IstraZivadi sa Sveudilt5ta Tufts htjeli su vidjeti moze li se gubitak kostane mase tijekom zime spruedit prehranom. U njihovu istraZivanju 247 ler:Lasvakodnermo je dobivalo kalcij, i to po 8OOmg. Polovica skupine dobivala je po 4OOIU vitarnina D, a druga Je polovlca dobivala placebo. Nakon Sest mjeseci istrazivadi su, s pomo6u wlo sloZene rengenske metode, ?mjerili gustoiu kraleznice i kostiju. Rezultati: Zene koje su tijekom zirnsldh mjeseci uzimale dodatke vitamina D izgubile su upola manje ko5tane mase nego one koje su uzimale samo kalcij. Cetiri dase obranog ml{eka na dan odgovarale bi kolidini vitamina D koja je davana tspitanicama Sto su sudjelovale u istraztvanju. UPOZORENIE, Vrlo velike kolidine vitamina D uzimane tiiekom duZeg wemena mogu biti toksidne.

46

LJEKOVITA SNACAVTTAMINAt MINEMLA: OD A DO Z

Vitamin E (Tokoferol) Vitamin E otkrila su 192o-ih qodina dva aneridka istrazivada koja su zapazila da pomanjkanje nekih posebnih tvari u hrani uzrokuje neplodnost kod Stakora. Kad su te tvari ponovno dodane u hranu, Stakori su se opet mogti razm noLavati.IstraZivadi su taj novi vitamin nazvali tokoferol Sto na grdkom zta(i >tzgajatj djecuprvom obrambenom linijom< tijela protiv peroksidacije liptda - to znadi da on Stiti polinezasi6ene masne kisehne u stanianim membranama od napadaja slobodnih radikala. Slobodni radikali mogu uzrokovati onu wstu ostedenja stanica koja se povezuje s nastajanjem raka i srdanih bolesti. Dobri izvori vitamina E jesu: biuna ulja, cjelovite Zitarice, maslac od kikirikija, pedeni slatki krumpir, avokado, psenidne klice, bademi, kikiriki, smeda riza, jela od zobi, majoneza, margarin, kukuruzno ulje, ulje od kikirikija, orasi i druge wste voia s twdom ljuskom. PRAVA KOUCINA RDA za vitamin E jest 8 do lO IU (kod tog vitamina I IU je I mg). Vitarnin E sinergeudanje s drugim antioksidansom, selenom, a to znadi da istowemeno uzimanje obaju znatno poveiava udinkovitost svakoga od njih. MoGUe EKoRfsfl Starenje Vitamin E moZe na nekoliko nadina pomo6i pri sprjedavanju Stetnih udinaka zbog starenja. Istrazivanja na Iaboratorijskim Zivotinjama pokazala su da izlaganje zradenju ubrzava starenje i poveiava razinu slobodnih radikala u njihovirn stanicama. Dodavanje antioksidansa, vitamina C i E, u hrarru starijih pacijenata u Poljskoj dovelo je do smanjenja prosjedne koncentracije peroksidnih tipida u krvi, a to znadi da je tako sprijedena Stetna oksidacija koja pospjesuje starenje. 47

Kad su pacUentlma u staradkom domu u Ftnskoi davali vita_ min E i dodatke selena, osoblje Je primijetilo znadaJnopobolj3anje njihova psihidkog I opieg zdravstvenog stanja. Arffitis eini se da vitamin E pomaZe pri ublaZavanju bolova i ukodenosti poradi artriusa. Nedar.no istrazivanje osteoartritisa kod bolesnika pokazalo je da dodaci vitamina E pomaZu pri smanJtvanju bolova, poboljSavaju pokre jivost i smanjuju potrebu za uzimalrjem sredstava protiv bolova. Rak Vitamin E dJeIuJe na tri nadina protiv raka. prvo, kao anuoksldans on sprjedava onu vrstu osteienia stanidnih membra_ na koja stantce dtni osjetljivima na kanceroglne promjene. Drugo, on se moZe agresiLno borit protiv >loSih< stanica ill karcinogena: u Zelucu sprjedava pretvaranje nitrita u nltrozamine koJi izazivaJu rak. Treie, on potide imunoloski sustav, a to znadi da pomaZeborbi imunoloskog sustava protiv nezeljenih napadada. Op5irno istraZivanje tzwseno u John Hopkins School of Hy_ giene and Public Health pokazalo je da niske koncentraciJe vitami_ na E povedavaju rizik od obohJevanja od raka plu6a. Srce Sezdestih godina dvoje Je kanadskih lijednlka, Wilfred i Evan Shute, bilo ismijano od strane medicinskop establishmenta zbog svojih twdnji da vitamin E moZe pomoii lri sprjedavanju srdanih napadaja. Njihovu knjigu >Vltarnin E za bolesno i zdravo srce < (Vitamin E for Ailing and Healthy Hearts) strudnjaci su progfasili Sarlatanstvom, ali je ona u javnost bila wlo popularna. Danas dak i naJkonzervatirmUi kardiolozi propisuju viamin E iz brojnih razloga. Mnoga su istraZivanja pokazali da vitamin E moZe pomoii pobolj5anJu ishoda operacija na otvorenom srcu. U jednom istrazivanju 14 muskih pacijenata, koji su trebali biti podwgnuti operacijl za >b]4)assbaklce< znale o demu govore. Deset Zena dobivalo je ttJekom istraZivanja vrlo velike kolidine kalcija ( l S0O mg na dan, od toga pola u hreni, a pola kao dodatak), a jednako toliko njih dobivalo je hranu s malo kalcija (600 mg na dan, ili prosjednu kolldinu koJu unose ameridke Zene). Na polovici istrazivanja, Zene su zamijenile uloge: Zene koje su prije dobivale wlo veltke koliiine kalcua sada su dobivale hranu s vrlo malo tog minerala i obrnuto. Velika vedina Zena izjavljivala Je da su imale manje pMs-simptoma tijekom prehrane s veliki:n kolidinama kalcUa, odredenije - bile su bolje raspoloZene,manje razdraZulve i manje depresivne. Nekoliko je Zena qjekom uzimanja veltkih kolidina kalcija izja',rilo da imaju manje glavoboua, bolova u ledtma i grdeva.Premdaje rijed o malom istrazivanju, rezultati obe6avaju. KPovedano uZivanje kelija putem prirodne hrane lrlo je korisna i udinkovita mjera za smanjenje potrebe za lUedenjemhipertenzije.< t)I

HPdJ/'NA KAO LUEK

UPozoRENTE prekomjerna kolidina katija normalno se izlu_ euje preko bubrega. Medutim, liudi s bolesnirn bubrezima ne bi trebali jesti hranu koja sadrzi puno kalija niti uzimati dodatke kaliia.

Krom .LINJENICI Ovaj mineral u kag;u sudjeluje skupa s inzulinom u metabolizmu 5e6era. Krom moZe dijabeti8arima pomo6i na dva vaZna nadina. Kao prvo, dini se da on potide beta_staiice u quSteradi na proizvodnju vi5e inzulina onda kada je to potrebno. D"rugo. on povecava udinkovitost inzulina pomaZudi tako odrzavanju normal_ ne kolidine $ukoze u krvi. Dobri izvori kroma jesu pivski kvasac, prokulice, Sunka, pureuna, sok od groZda i Skoljke. PRAVAKo elNA RDA za krom ne postoji, ali unos kroma za prosjednu odraslu osobu trebao bi biti izmedu 50 i 2OO mcg. prema podacima USDA, malo Uudi dobiva minimum od 50 mcg toga minera-la. Krom se najbolje apsorblra u obliku faktora tolerancge glukoze (GTF), prirodne tvari koja sadrZi krom s niacinom, nom, $utarninskom kiselinom i cisteinom. Kromov pikolinat,$ici_ no_ viji oblik kroma koji se bolje apsorbira, pokazao se kao sredstvo koje sniZava kolesterol, produZuje Zivotni vijek, pa dak moZda pomaze i razvoju mi5i6a kod afletidara. MoCUCE KORISTI Srce Dijabetida_risu posebno izlozeLj. riziku od obolijevanja koronarnih arterija ili riziku od srdane kapi. Ipak, nedalTrestudije upuduju da krom moze smanjit td rizik pomazu6i podizanju HDL-a ili tzv. >korisnog< kolesterola. Sidani bolesnici _ neki od r{ih bolovali su i od dijabetesa, a neki nisu _ dobivali su, tijekom 16 mjeseci, ili dodatak kroma u koli6ini od 2OOmcg na dan ili placebo. Kod grupe koja je dobivala krom doslo je do znaeajnog porasta HDL-a, u usporedbi s gtrupom koja je dobivala placebo. VaZan zakljudak: bolesnicima t