Spomenica prigodom sedamstote godišnjice blažene smrti svetoga Franje [PDF]

Zitiervorschau

* SPOT\4HT$IO PRIOOIJOTA .

strD/rlv4sToTE CObTSNITCE BLliZtrl:{E SI/RTI

svaToGA FRAI{}E

SPOMENICA PRIGODOM

SEDAMSTOTEGODISNJICE BLAZENE SMRTI

SVETOGA FRANIE

/)

4,*y'*",;^ /,.tu/, 7.,/ar;",ft+'. / /, o,ny'/,--,/n,1&' r>r ttn,.4

"'tfr,r-7

o{.r.n/rao,a na koju su ljudi posfije zaboravili, te irn je postala veoma gorka i nesnosna.Dok;e sam o tom razmi5ljao, neobidno ie mnogo suza prolijevao i plakao. I{osa dakle da ne gane pojava ovakvog ntuia, koii je iz liubavi prema siroma5tvu postao ludakom u odima nehadaSnjihsvoiih raskoSnihdrugova i mnogih drugih? Sto da redemo, kada se potomstvo svakim danom sve veima odulevljavalo za ovoga toliliog liubitelia siromaitva, pade mu se dive i da= nalnii ljudi, koii su posve daleko od pravog shva6anfa i vrSenjaevandeoskesavr5enosti? Ovom ie potomstvu svakako prednja6io Alighieri sa pjesmom o zarukama sv. Franje s a S i r o m a l t v o m , 2u k o j o j n e z n a 3 , d e m u b i s e v e i m a d i v i o , d a l i v e l i d a j n i r n i s m i o n i m rnislima ili draZesnoj krasoti pjesme. 2. MuE potrizrro.sti. No onaj uzvi5eni pojam o sironra5tvu i ona plemenita (elnia za niin, Sto se tako duboko uvrijelila u pam€t i duiu Franjinu, nije se mogla ograniditi samo na od= ricanje vaniskih dobara. Ta bi Ii mogao tko postiii pravo siroma5tvo i livieti po njenru po primjeru Kristovu, ako ne bi postao sironradanduhorn i malen krepo5iu poniznosti? To ie na5 Franjo dobro znao i zato nije nikad jednu krepost od druge odvajao, nego ih je obadvije jednako po5tivao i pozdravljao: uGospodo sveta siromaitino, Gospodin ti dao zdravlie sa tvoiom sestrom svetom ponizno5iu. Sveto siromadtvo postiduie svaku Iakomost, Xkrtost i sve brige za ovai svijet. Sveta poniznost postiduie oholost i sve tiude ovoga svijeta i sve, 5to je na svijetu!,r3 Pisac zlatne knjige , hotedi iednom rijedi ocrtati Franju, zove ga poniznim: uKoliho je tko u odima tvojim (Bole), toliko jest i ne viSe, kale ponizni sv. Franio>.a On je u prvom redu nastoiao, da se kao najmanji i najposljednji ponizno vlada. Zato je od 6asa, kad je zapodeo bolli iivot, veoma ielio, da svim liudima bude ruglo i smijeh. Premda bila5e Utemeliiteli, Zakonodavac i Otac Reda Manje Bra6e, ipak ie obidavao iednoga od njih izabrati sebi za upravitelia i gospodara, da o njem bude potpuno ovisan. Cim ie nlogao, odloZio ie vrhovno poglavarstvo i nije marioza molbe i plad svoiih; atoie dinio zato, . Bilo je liudi, koli su proplakali, kad bi ga vidleli tako brzo doiao do tako Zarke t;ubavi k Bogu>.2 "gdieie Ova se boZanska liubav tako preliievala nablilniega, da je siromasima, a osobito jadninr gubavcima, koje mu je kao mladiiu od naravi bilo mudno gtedati, svladavii sam sebe, iskazivao posebnu ljubav i milosrde, te je niihovoi sluZbi i niezi posvetio ditava sebe i svoje sljedbenike. Htio ie takod.er, da se istom liubavliu i njegovi udenici medu sobom ljubei zato se franjevadka obiteli podigla kao ,2zar ne bi u tom bilo dosta snage i uspjeha, da se iscijeli i*lsiiede opadina sada5niegdoba? {-f prvom daftle redu treba da u sebi nose sliku Oca svoga Zakonodavca mnogobrojni njegovi sinovi iz sva tri Reda. U ovim Redovima, - kako pi5e Gregolije IX. blaienoj Agneti, k&ri fualia deikog -- .3 A redovnicima iz prvog Reda, kojigod se franjeva6kim imenom zovu, dolt srdadno destitamo, 5to su iz nedostojnih progona i oti-madina izi5li kao zlato u vatri isku5ano te svaki dan na novo dobivaju nekada5njisiaj, ujedno Zelimo, da primjerom svoje pokore i poniznosti hrabro zavojite na ovu tako raiirenu poZudu tiiela i oholost livota. Nlihova neka bude zad,ata, da l>liZnje pozivaiu na evandeoski nadin Zivota, a to 6e tim lakde postiii, ako budu na vlas todno obdrZavali ono Pravilo, koje je Osnivad njegov nazivao >.aSerafski pak Patrilarh neka ne prestane gajiti i svakom sreiom iz neba opsipavati duhovni vinograd, Sto ga je sam svojim rukama zasadio, i neka sokom sloge i bratske l;ubavi njegove mnogobrojne ogranke tako hrani i jad,a, da svi postanu te se svim Zarom dadu na preporadanje krldanske obitel;i. PosveCenepak djevice iz drugoga Reda, 5to Zivu andeoskim Zivotom, koii se po Klari prostavio, neka kao liiljani u cvjetnjaku Gospodnjem lire divan miris i nastoie se Bogu dopadati nevinoliu du5e. Neka se Sto vi5e gre5nika utiede po njihovim mo= litvama u milosrde Krista Gospoda, a radost Maike Crkve neka se divnim nadinom poveda zbog sinova, koji se povrati$e u milost BoZiu i u nadu vjednoga spasenja, Konadno i sve TreCorece, bilo da Zivu zdruleni u redovnidkim obiteliima, bilo u svijetu, pozivamo, da svojim apostolstvom takoder nastoje ushoriti dobra kr5ianskoga puka, Ako su oni ovim apostolstvom vei u podetku zasluZili, da ih Gresorije IX. nazove vojnicima Kristovim i drugim Makabejcima, onda mogu i danas biti od iste valnosti za zaiednidki spas, samo ako se budu isto tako isticali nevino3du i neporodnim Zivotom i slijedili uzor svog Oca Franje, kao5to su se broino umnoZali po ditavome svijetu. Ono pako, o demu su ved na5i pred5asnici Leo XIII. u okruZnici > i Benedikto XV. u pismu ,,Sacra prope diem, isticali svim bishupima katoliikog svijeta, da bi im bilo veoma ugodno, ono isto se i mi, dasna Brado, nadamo, da Ce va3a pa= stirska revnost izvesti, da Cete naime franjeva6ki Tredi Red na svafti nadin njegovati. To 6ete diniti tako, da svoie stado ili sami ili po svedenicima izobralenima i pri= kladnima za propovijedanje riiedi Rolje poudavate o svrsi, za koiom ide tai Red svjetovnih muZeva i lena, koliko ga valja cijeniti, kako ie lako pristupiti u tu zadrugu i obdrZavati naisvetiia ona pravila, kako mnoge povlastice i oproste dobivaju Trelorcci, i napokon, koia.korist proistide iz Treteg Reda i pojedincima i dru5tvu, Koji se jod nijesu upisaTi, neka se po valem nagovoru ljetos upiSu u ovo tako slavno dru5tvo, a koji qu zato jo3 fremladi, neka se prijave kao kandidati uZono5e, da se veC kao djedaci priude na ovu svetu ustanovu, W ? Breviar.FF. Minor. 3 Ep. De Conditorisomnium9. V. 1238. I Th. a Cel., Leg, IL, 208,

16

Dr. Antun Bauer, n a d b i s k u p : a g r e b a i k i i n r e t r o p o l i r a-

franjevaiki treioredac

iini r" upravo, da dobrostivi Bog, doh nam tako desto daie zgodu slaviti spasonosnedogadaje, ho6e, da na5e papinsko vladanje ne mine, a da ne bi pribavilo katolii:ftcm puktr radcsnih plodova. Stoga s velikim uZitlionr gledamo, kako se sprema o v a s t o l i e t n a s l a v a F r a n i i n a , k o i i i e < u Z i v o t u s v o n r ep o d u p r o k u i r r , a u d a n i n r as v o j i m u d v l s t i o l r r a m > , r i t o s t i m v e i i n r u Z i t f t o n r ,S t o s m o g a o d r a n e n r l a d o s t iv r l o p o b o Z n o Stovali liao za5tirnilia i 3to smo vei onda primiv5i poboZno znakove Tredeg Reda bili trbrojeni medu niegove sinove. Ove dakle godine, koja ie od snrrti SeraFshogOca sedamsrora,neka Franiinim zagovorom sav katoliiki svijet, neka na5 narod dobije takvo o b i l i e d o b r o d i n s t a v a ,d a s e t a g o d i n a b u d e u p o v i j e s t i v j e d n o s p o m i n i a l a . Me, t. i, mafi Francez. To je ime malomu Ivanu ostalo za cijelog livota tako, da mu se kasnije vi3e ime Ivan ni ne spominje,vet ga svi nazivahuiednostavnoFrandeskom ili kalio mi pokradenokaZemo: Franjo. Franjo je pozniie dobio i brata, koiemu ie bilo ime Andeo, O tom Andelu povjesnidarinam Raniina livota gotovo ni5ta ne spominju, kao3tonam veoma rnalo govore i o samim roditeljima niegovim. t Ps. 67, 36,

t9

Svoje djerinstvo proveo ie llrarrio poput ostale asiske gradanske djece, hoja se vedinom zadrlavala na ulici viduii, galarne6i, igra.iuii se kaoito to i danas kod Zivahne talilanske djece na uskim asiskim uli6icama zapalarno. Kod toga ne smijemo ipak za= boraviri, da je F-ranjina maika bila veorrra poboZna i otrnjetra gospoda, l Franio bez straha odvrati ; o l i a : a l a fc I{lara i u dugoi borl;i s papom G r c g o r i j e n r I X . N i j e t o b i l a k a k v a b o r b a , r r l < o j o i l ; i K l a r a r a d i l a S t o g o < lp r o t i v p a 1 r e , vei je bila borba za sv. siromadtvo. Papa Grcgoliie visoko ie Stovao Klarrr, othada j c j o 5 k a o k a r d i n a l o s t i i s k i u p o z r ) a on j e z i n u s v e t c s t i v c l i k e n j e n e v r l i n e . K a d j c p o s t a o papom, udostojao sc jednorn prisustvovati obiedu silorna5nihsestara tr sv. l)anriarrtr. Na niegovu zapovijed nrorala ic I{lara pred njim blagosloviti hljebovc, kojcisrr doniieli za tulak. Na dudo sviiu na l(larin blagoslov pol(aza se na svakorn hljebu iasno izralen z n a l i k r i i a . . . N o o s i r n o v o g p o i t o v a n j a p a p a f e p f c m a o v o j d r u Z b i p o k a z i v a oi o d i n s k u b r i g u , z a t o j e h t i o , d a s e s a n r o s t a n uo s i g u r a i k a l < a v p o s i e d . l J p r a v o t o m e s e K l a r a svinr Zarom opirala. Orra je htjela, da rlezirra druZ[ra ostane i Zivi u onakvonr siro= nra5tvrr,kakvo im je rramro sv. Frarrio. Kad ie papa sve ja6e rrastojao, da ie u toi s t v a r i s k t o n i r r a p o p u 5 t a n f eo, d g o v o r i K l a r a : < S v c t i O d e , o d r i i e i i t e m e o d r n o i i h g r i i e h a , ali nemojte me odriie5ivati od siroma5tva, koje ia i rnoje drugarice pligrlismo iz liubavi ka Kristur. Papa zadivljen tolikom postojanosti, popusti od dallrrog nagovarania. G. 1253. dode papa Inocent IV., nasliedrril | l < a o z a p o t v r d r r p t i c e nagrnude k niemu. Bilo lh je svifu vrsta. Sve se svrsta5e oko Franje bilo do niegovih nogu, bifo na bliinie grmlje, bilo na granje naiblileg drveia. Franio im je govorio, ko= Iiko im dobra Bog dini, kad im ie dao krila za llier, l, kako mu je zapovjedio frranjo. Ako nru je Ilranjo uzvratio na tu lozinl... LI to z a i u d t i g r a n d i c a , k o j e s e L e o n e s p r e t n op r i h v a t i o . F r a n i o u s t a n e i u p i t a : < T k o j c ? n ufa sam, brat Leo>, dobi;e odgovor. uSto si dodao, brate ovdico? Zalto rne niiesi sluSao?n No Leo miesto odgovora padne na hotjena pred Franjonr, pa mu progovoli r . . . . Put Franjin do Porcijunkule nalidio ie pravom slavliu. Narod mu je izlazio ususret grandicama uljika lilidudi : Evo sveca, evo sveca ! . . . Franjo osta malo vremena kod Porcijunkute, a zatim ode propovijedati, jer se osieiao dosta jakim. No brzo ga opet ostave site i on se povude u samodu kod sv. Damjaua. Ovdie mu sestra Klara do samostana 1225. sagradi rnalu kolibicu iz trstike i Franjo se nastani u njoi. Odna bolest sv. Franie postajala je sve telorn ; rane su ga sve vi5e boliele. Uopie opazio ie, da mu cijeto bi6e slabi. LIza sve to on ie ostao miran i vedar medtr nekolicinom bra(e, koia su ostala uza nj. Svaka stvardica sje6ala ga na Boga. Cvijetid u polju, ptidica u zraku, romon vode, Su5tajlahorida, velebno sunce i blijedi rnjesec, larkavatra, sve je to govorilo Franjinom srcu o prevelikoj llubavi BoZjoj. VeC odavna je on sve stvorove nazivao braiom i sestricama. Sada, kad se osjedao tako blizu Boga, jo5 ie vi5e osje6ao, kalio ie sve sfvorenje odredeno iedino na slavu Boliu. Jednoga dana u ovakvom zane5enju ispjeva pjesmu, koiom poziva sve stvorenie, da stavi Boga. Zato se ta piesma zove; .,Pohvale stvorova) (Lodi delle creature), ali ie vise poznata pod imenorn: (Cantico del Sole). U toi pjesmi izrid,e se Bogu hvala za sve stvorenje. Za sunce, koie ie liiepo, koje rras rasvijetljuje i dini dan te nosi na sebi znamen BoZjega velidanstva,. za miesec i zviiezd,e, koje su stavljene na svod siajne, dragocjene i lijepe; za brata vjetra i za obladinu i vedrinu; za sestru vodicu, koia ie tako korisna, ponizna, skupocfena i 6ista; za brata ognja, koji siaii, koii ie lijep, veseo, jak i modan,. za sestricu naSu nrajku zemlju, koja donosi razne plodove i krasnobolne billke i cvijeCe.. . Napokon pjeva hvalu i za sestricu naiu smrt tjelesnu, kojoi ne moie nitko izbieli . . . Iao onima, koje (e ona snadi u teikom grijehu, a blaZeni oni, koje nade u svetoi volji BoZioj,jer im druga smrt ne Ce modi nauditi. Kad ;e svr5io tu pjesmu, osieti veliko zadovoljstvo, pa zamoli brata Paci6ka, da uzevBi sa sobom nekoliko brade pieva pred svijetom ovu piesmu. , rede Franfo ...

VIII. Sestrica smrt. Papa Honoriie IIL dode l;eti 1775.sa svofim dvorom u Rieti. To ie dalo povoda, da kardinalHugolin i brat Ilija nagovoreFraniu, da se podvrgnekod papinskihlliednika operaciii na odima. Franjo nakon dugog ne(kania privoli. Kod dolaska Franjina opet sav sviiet istrdi, da ga vidi. U Rietiju se nastani kod biskupa.Bolovi su mu bili upravo uZasni. Kad su lilednici do5li raZarenimleljezom, da mu pale koZu oko odiju, brada pobjego5eod uZasaiz sobe. Nu Ranio prozbori mirno: $e7 "ht 'd'O

's '^uo3 u! lrs!3uerd ulnllaoes-

'nga$e7 n nuelsoues'rra!ue:1 n afue:g'^s EladEI

Dr.

Pe[imir Deiefr'i

st. '

Blagoslov sv, Franie.

'

'

Po budnim,gordim valovima morskim, Sto pienili se biiesnou visine, Brod moj ie luto lkripaiuCistradno I borio se s nemanimadivliim . Sa umbrijskihsam cvjetnih poliana, U siriiske ve6 plovit prego strane, Da gtasnikbudem kralia Velikog I trnov viienac slave Kristove Da moie delo krvllu okiti. Al ti si BoZe,drugo hotio, I poslao si svoje vihore, Da divl;e tresu moje iarbole, Da brod ponesustrmim hridinam I peiinama mora hrvatskog. O triput bio 6as blagosloven, Kad stupa noga na taj sveti prah, U sundani tai moiih sarriavrt, Gdje Zute zriiu, sodne narandie, Gdje dr3de zrakom miris lahorni, Gdie salebovi zrakom kruiaiu Cikdudi piesan bratu Suna5cu. O da ste zdravo, brado hrvatska, Sto poboZno se Kristu klaniate. O da si zdravo mili narode I-Iz javorovih gusli sveti glas, Koj klaniad svom se Bogu velikom, Ti koii si me gosta primio, Darivaiud mi s6 i kru3ac svoi. Za sve to dobri platit Ce ti Bog. Ja posijat Cu mnoge rulice

43

Na tvojeg iala divne visove I one Ce te uvijek krijepiti, Kad bijesna bura svijetom zaurla. Kad dcma tvoga hrek tvoj stoljetni Razoriti bi htleli vragovi Djedice moje - ruke milosne Dizat 6e Bogu svijetle hramove, Cuvat 6e vjeru vaiih diedova, Cuvat (e dieve - va5e grlice, iulrut te diecu, - vaSa ianjadca, Cuvat Ce divne vaie planinke, iu.r"t ce gorde vale divove, Sto borit Ce se divski za svoj kraj. O triput bilo btagosloveno Hrvatsko ime, hrvatski vam rod, Da, kad Ce Satan pregnut,da vas satrc, U valim grudim vjedne planu vatre, Iz tisuCkrijesa jedan plane krijes. Da u prah pane va3egvraga bijes A vaia slava novim sjajem svane! To blagoslov ie malog brata Frane !

M

(-.Iruilttt'

'totr

)

('zrsv 'eJettlc's) 'rhrer:l 'As o'roloSord podsoo lsrJy )l e8a(o{ s 'oladseX

I I, DIO:

ZI

VOT

MILOSTI

NARAVI

Dr. Stlepan Ba6iii:

Sv, Franio i Krist. stinitost J. G. Fichteovih rijedi, da su sveci i heroji vode doviedanstva, pokazala se ba5 u punoj mjeri u Zivotu asiskog Siromaha. On ie po= krenuo unutarniim Zivotom ne samo iedne naciie, nego je postao kroz generacije i duga stol;e(a kvasac plodnoga iivota miliiuna nafazno= vrsnijih naroda i najudalienijih svijetova, Kad danas prigodom 700 godi5niice njegove smrti bacimo pogted na vetiko njegovo djelo, onda nam

se namidepitanie,Stoie miliiune odu5evtjavaloza Franiinu ideiu i 5to ie samomeFranji podafo aureolu nedostiZivogideala najuzviSenijih,nainieZniiih,najsimpatidnijihi najvedih BoZiih svetitelia. Franjo sam i dielo njegovo nose na sebi na posebaniizrazitiii na6in, viSe nego ikoia lidnost u povijesti crkvenoj i vi3e nego ikoji kr5danskipokret, telniu, biljeg i odraz pojave medu sinovima Kristova mi5lienia,Zivota, trptienja i rada, niegove vetidanstvene l;udskim. Franjo ie u sebi i u bradi svoioi nastojao Sto savr5enijeodrazitiKrista. To ie posebna znataika Franje i franjevadke ideje. NaSa ie ovdje zada(a, da u par slika i poteza dademo barem slabe obrise onog intimnogodnoiaiasv. Franje premaKristu - odnoSaja,kojiiekarakteristidaniza Franju, a postao ie izvor nadahnuda i borbe za Franfine sliedbenike u vjekovnom telenju franievadkogpokreta. U svih ie svetaca teZnia, da budu slidni Kristu. To nastoie poluditi vjernom sluZbom,vjernim nastledovanjemi osobitom liubavi prema Kristu. No osebujnostFranjina odno5aiaprema Kristu stoji u tome, da ie svetac bio Kristov vitez. Osiedaiemi odludno5du pravoga viteza sav se posvetio sluZbi, llubavi i nasljedovanjuboZanskog Spasitelia. Ve6 se neko6Zivot pravog krlCaninaisporedivaos voinidkim Zivotom. Sv. Pavao zahtiieva od svakog kr5Canina,da bude . Dakako da su se u prvom redu Kristovim vojnicima nazivali dlanovi nznih redova tako, da Jeronim i Augustin i ostali sv. oci osobito vole redovnike nazivati . Za vriieme kriZarskih vojni, dok ie vrhunac juna3tva, odludnosti i poZrtvovnosti bio izralen poimom viteza, nazivaiu se i redovnici - Kristovim vitezovima. SluZiti Kristu postao ie kraj toga ideal, kojim se u kriZarskim voinama zaniieie i mnogi svie. tovni vitezovi. Oni se uiedini3eu vite5keredove. Kristova sluZbadobiva ovime karakter one odlike, poZrtvovnosti i odvaZnosti,koiom su se svjetovni vitezovi isticali u borbi za svjetovnevite5keideate. Ovim vite5kim idealizmom,i to u najsavrsenijemodrazu, asiskiie svetac sluZio, nasliedovaoi liubio Krista.

45

I. Franio

-

vitez u Kristovoj sluZbi.

Spomenulismo, da ie duh viteltva pronicao Franjino nastoianie,da bude u sluZbiKristovoi. Ova Franjina crta u Gospodnjoj slulbi zapala se od podetkau nje= govim borbama i ne gubi se kasniie,nego pojadana i izrazitija, biva sve vi5e zna1aika Franjinogodnosaprema Krisru. Za Fnnjine mladosti nalazilase njegovadomovina u destimpolitidkim krizama. God. 1201.nastaoie rat izmed,uAsiza i Perude.Asi5ani su bili pobijedenii rnnogiza= robljeni.Medtr zarobljenicimabio ie i Franjo. Za Franiu su svi znali, da ie sin bolie gradarrske obitelli,i da mu ie majkaplemkinla.Ova okolnosrkao Sto i njegovoodlidno vladanjeraztogomie, da je Frarrio u ropstvu bio dodilel;en zarobljenimvitezovima. Ovai je saobraiai s vitezovimaudinio to, da je Franio, vrativii se iz ropstva, uvijek tralio veze s vitezovimahtiiudistupiti u niihoveredove. No to mu je prije6ilonjegovo trgovadko zvanie,jer vitezom niie mogao postati onaj, koji ie sticao imanje trgovirrom ili kamatniakom.A ier se je viteskadastmoglapostidivr5enjemvojnidkogzvanja,odludi Franjo da istupi iz oleve poslovnicete kao ratnik potraZi vitesku dast, slavu i bogatstvo. Za to mu se doskora prulila liiepa zgoda, kad se je asiski vitez, grof Gentite, spremaoza boi u Apuliiu. Franio se je za ovai put mnogospremao.I kad ie vei bio spreman,vidi u snu gospodskupaladuopremljenui ureienu raznim ratnidkim oruZierni vite5kim uresom. I kad ie zapitao,kome pripada palada sa svim svojim bogatstvom,dobio ie odgovor, da je Franio sam onaj plemic, na koga u patadi 6eka pratnia, spremna rra put. Tada je Franio uskliknuo: . Franio dode do Spoteta i tu je podeo krzmati i dvojiti, da li Ce mu vite5ko zvanjedoista pruZiti ono, za 6im je toliko deznuo. Kraj toga ie u snu irnao razgovor s dovjekom, koji ga ie pitao, kuda ide. Franjo odgovori,da ide u Apulilu, da postignebogatsrvo,srecu i slavu. Franjo odgovori: . Ce ti biti redeno, Sto treba da 6ini5, jer ja Cu tvoju viziiu ispuniti na drugi nadin>. Ovom ie viziiom Franjino obraCenjebilo svrSeno. On se vrati u Asiz te tyelesnoorulie zamienis duhovnim, a svjetsku vojnidku slavu s boZjim vite5tvom. Afi kao Sto su svietovni vitezovi prvom zgodom morali pokazati zahvalu vi= te5kom redu hrabrim nastupom, tako je i Franfo pristup u red boZiih vitezova morao ptatiti gorostasnomborbom sval>.1 Sveti F-ranjo sav ie izgarao od deznie, da bude pravi, vjerni Kristov vitez i d a d r u g e p o u d i o n u Z d i b i t i v j e r a n K r i s t o v s l j e d b e n i k .S v o j e i e u d e n i k e t r a j n o o p o m i - n j a o n a p f o m a t r a r ) i ee v a n d c l , j an, o o s o l ; i t o i n r j e u v i j e l r a v i l ur e d a s t a j a l cl i i e i i : < P r a v i l o i Z i v o t l ; r a i e j e s t o v a j : n a i r n e d a L i v e u p o s l u S n o s t i , u d i s t o i i i b e z v l a s r r i i t v a t e d a s l i i e d e n a u l i t r i s t o p e n a d e g aG o s p o d i n a I s u s a K r i s t a > . U p r a v i l r ro p e t o < 1g . 1 2 2 1 . o p o r n i u f eF r a n j o : < D r Z i n r os e l i j e i i , Z i v o t a i r r a u k e i s v . c v a u c l e l j ao n o g a , l i o i i s e i e u d o s t o j a o m o l i t i z a n a s k o d O c a i o b j a v i t i s v o j e i m c . N i 5 t a d l u g o n e t r a Z i n r o ,r r i i t a d r u g o n e m o i n r o h t j e t i , n i i t a d r u g o n e s m i j e r t a n r s e s v i d a t i n i t i r r a sv c s e l i t i n e g o n a i S t v o r i t e l j ,O t k u p i t e l i i S p a s i t e l,i. 2 G e n e r a l n i k a p i t u l z a k l i n i e : < C u i t c , n r o i a g o s p o d o_ i b l a i o i r a z u m i i t e n r o j e r i i e d i . P r i k l o n i t e u h o s v o g a s t ' c a i s l u i a j t e g l a s B o Z j e g S i r r a . C l u v a i t e i z s v e g s v o g a s r c a n i e g o v e z a p o v i i e d i i i s p u n j atfe p o t p r r r r o mo d - v a Z n o d i u n j e g o v e s a v j e t e . V e l i d a i t e g a , i c r i e d o b a r i s l a v i t e g a t r r r i e g o v i md j e l i n r a . Zato vas je poslao rr sviiet, da ljcdiu i 6irrom dadeteza rrj svjedodanstvou.:l O v j e r n o mn a s l l e d o v a n i u G o s p o d i n a g o v o r i s v e t a cj e d n o r nd r u g o r nz g o d o m o v a k o : < S v i m i , b r a i o , p o S t i v a i r n od o b r o g p a s t i r a ,k o i i j e z a s p a s e n i es v o j i h o v a c a p r e t r p i o b o l i k r i Z a . O v c e G o s p o d n j e s l i l e d i l es u g a r r t u z i i p r o g o n s t v u i s r a r n o t i , t r g l a d i i l e d i , u l r o l e s t i i l < u 3 n j ii n r n o g i n rd r u g i r n n r u l i a m ai z a t o s u p r i r n i l c o d G o s p o d a v i e E n i Z i v o t > > . a Sa sarrrtne postel;esaopCrrieFranjo .svoieodredbe sv. Klari i njezinim ltierirna : uJa rnateni brat ['-r'arrjoho6u da slijedirn do konca livot i siroura5tvo rraSegagospodina Isusa Krista i niegove presvetemaike. I ;a molirn vas, mojc gospode, i savietujem vam, da vi po ovoln presvetom Zivotu i njegovonr sironraitvu Zivite. I duvaitc se dobro da vas od toga ne odvrati bilo dija nauka ili saviet>.s Tako ie sv. Franio l.6 Tajna je sv. Franie, da fe Krista nasljedovao u ditavom niegovonre Zivotu, u htifenju, miSljenju i djelovaniu i to ustrajno, neprekidno, sa golemim samoprijegorom i poZrtvovno5Cu.O njemu kaZe Gorres: . Smisao ovih rijedi otkriva n a r l I i r a n j i n a n r o l i t v a : u G o s p o d e l S m i l u j s e m e n i i m o j o j g o s p o d i s i r o m a d t i r r iE . no je * priia= na buni5tu kraljica njezini sjedi ona, svih kreposti, i tuli se, da su ie odbacili protiv telii i urotili se nie. Spomeni se, o Isuse, da si Ti salao s neba na zemlju i odabrao ju za vjerenicu, da s njom i po njoj uzdrlajei savrienu djecr-r. Ona je stanovata u smiernom srcu Tvoje Majke, ona je bila u laslicama, gdje si leZao kao diiete, i pratila Te kroz cijeli Tvoj Livot, te pazila, da ne imaded, sdie bi glavu nastonio, a kad si onaj velilti boi bio za na\ spas, ona Ti je poput vjernog Sritono5eo boku stajala. LI Tvojoi Te nruci ona jedina nije ostavila. Mariia, istina, staja3e pod krilen, na kojem si visio, all dolle: no siroma5tina popela se s Toborn na kril, gore, da Te ondle Stlti do posljednjeg hipa. Ona niie dopustila da se Tvoj Kril krasno izdiela, niti da bude davata u dostatnom broju, a prosto ih ie izradila, da bolje posluZe nakanama BoZjirn. Kada si stradao od iede, ona Ti je poput brilne vjerenice podala ocat sa Zudju. U niezinu si zagiljaju ispustio du5u, pade ne izncvieri Ti se ni mrtvu. Ona niie dopustila, da se Tvoje tiielo ukopa u drugi, nego upravo u tudi grob. Napokon Te je u grobu giliala i po njoj si slavno uskrsnuo iz niega. Tko dakle da povrh svega ne ljubi gos p o d e s i r o m a l t i n e! > 1

Bio ie sv. Franjo svojem doba uditelj liubavU uditelj liubavi neka bude i da= nadniem,ier je i niemu znad.ajkaneobuzdanapohlepa za vlaiiu, imanjem, bogatstvom i uZitkom ovoga svijeta. . Poiedinci, obitelii, pojedini staleli, cijeli narodi stoje danas nad ru5evinamanekadanjeg blagostanja,u odaju mnogi, a u nemodisvi. Ne vete to samo moralistived i drZavnici kao Stegerwald, koji odekuje obnovu Evrope i liudskog dru5tva, ako se u njoj, opet kao nekad,probudi Zivi i dielotvorni franjevadki duh; veli to i biv5i ministar Luzatti, koji raspravllaludio opdoj gospodarskoikrizi rcd,e,da bi danadnjemsvijetu trebao vi5e iedan sv. Franjo negoli kakvi bankovni direktor ili lenijalni ministar financija. , veli, < lakle naii tisuCebankovnihdirektorai ministarAfinancijanegoli cigtog iedinoga sv. Franju>. Savr5enosiromaitvo ie ideal, heroizampak stvar riietkih poiedinacA.No raztika je, kako se tegobe dnevnoga livota sna5aju; poput roba, koii stenje pod iarmom, Skripa zubima i stiXdeu nemoCnombijesupijesti, na ustima hula, u srcu odaj i zavist; ili ako dovjek stoii u du5i iznad siromaStvazemnogiivota, znaiu(i da ie ovaj Zivot pred Bogom r P. RederstortrO. F. M., Die Schriftendes heil. Franziskus v. Assisi, Regensburg.Pustet 1910. .

str. 209. s.

67

tek pulra igra. Ne stoii do toga, da li si ti prosjak, bogatun ili mogu6nik ove zemlie, ve6. kako ti ovdie na zemlii svoju ulogu i u kojem duhu ie vr5i5. Sve ovo ie samo zgoda, da pokaZe5i odelidi3 znalai svoi, sve to je tek kudnia, da iu podnese5u strpliivosti i u predanosti u voliu Boiiu. Lf tome ie sv. Franio Serafski veliki odgojiteli i veliki uditelj, koji primjerom i duhom svoiim dokazuie, da ie mogude nasljedovanieKrista. On nam iasno kaZe, da ie du$a sve, a ostato da ie samo sporedno. Duh treba da vlada materiiom, a ne da materija zarobi dudu. Bududnost i sreda doviedanstvaovise o tome, ho6e li doCi do novog procvata franjevadkogaduha, duha llubavi, samoodri= canja i mira, ili Ce paklene vlasti jod iale zarobiti duSu dovjeka i ciieloga dru3tva, da ga konadno bace u propast. O redu vrednota u ljudskoj duSi ovisi svaki poredak u vaniskom svijetu. Tu neka nam sv. Franjo Serafski bude voda i uditeli.

68

1

I

I

I1l

ll A,ledoaii

O, f.

M.

Sv. Franjo u zanosu -

S, Franciscusin exstasi.

Iaan Petar Bocf D. I. n

DOs mot l sve mote. erafski nauditeli crkveni sv. Bonaventura priznaje u svom Zivotopisu Franjinu sam sebe nemodnim, da dostojno iskaZe onu Zarku liubav, kojom ie plamtio prijatelj boZanskogZarudnika, sv. Franjo Asiski. A mi, koji smo slabi patuljci i djeca prema duhovnom divu Bonaventuri, 3ta Cemomi govoriti o toj kraljevskoi kreposti Franiinoj? - No tjelimo se onom Rafaelovom: uCasno je otkriti i hvaliti dielaBoiia".l I 5to nam je tele dostolno raspravljati o serafskojliubavi Svedevoii o divnim plodovima niezinim u du5i pa i u samom tijelu mistidnog ranjenika, to vi3e razloga imamo, da ne Sutimo, nego da barem die6iim tepaniemi divljeniem svojim uputimo $tovatelieasiskogpatri= jarha na ovai Zivot livota niegova. Doista, ljubav Bolja, ta veza savrlenstva,2bila je duia du5e Franiine i kra= l;evskakrepostnjegova,kako to krasnoistide Svetac u omiljelom uzdisaju svome: "Deus meus et omnia/ Bog mo1 i sue moje/" Na iednoi poznatoj slici vidimo sv. Oca Franiu, gdie nogom svoiom gazi i riva od sebe kruglju zematisku,a ra5irenimrukama svojim u srdadnoj llubavi obuhvaCa r Tob. 12,7, 2 Kol. 3, 14,

69

q Spasitelja, koii se s kriZa spuSta k nienru, Salcburdl. Milost BoZia ne ruli prirode, nego ie pretpostavlla i usavriuie. Na temeliu klasnih prirodnih svojsrava Franiinih Bog je divno svetiSte svoie liubavi podigao u du5i nicgovoj, dim joj je u zrelijoi mladosti po fuinJanra kucnuo das posebnih milosti. Za vriicrne godiSnlegtedkog suZanistvau Perudi, a joi vi5e za vriieme dugotrajne bolesri .O n i z g u b i g o t o v o s v a k i u k u s i n a s l a d uu i z v a n i s k i ms t v a r i m a , koje ga bilahu prije upravo zataravale. Sanjajuii po tom o vite5kim dielima, Sto ie ih izvriiti rr Apulili na obranu papinu u sluZbi vojskovode Gvaltiera Brienskoga, primio je frranio u dvostrukom snu mig, da se vrati u svoje rodno mjesto, gdle ie mu se l. U svijetlu ovog du5evnog raspoloZenjaRanjina donekle barem moZemo razunrjeti, kako 1 Schnfirer, 110. e Le Monnier-Brkovi4 lI,2@. 3 Vidi razgovor preveden u dielu Le Monnier-Brkovi6, I, t21.-173.

75

je Spasitelj serafskom liubimcu svome dao najoditiii dokaz svoje izvrsne ljubavi time, 5to mu je utisnuo svojih pet rana i tako ga udinio drugim raspctim Kristom ili bol;e posve ga sjedinio sa sobom u mistidnom jedinstvu. U lietu s. 1,224.Franio pode u Sumsku samoiu gore Alvernc, da ramo spro= v e d e o b i d a j n i p o s t o d 4 0 d a n a u d a s t s v . M i h o v i l a a l h a n d e l a . B i o 1 e l > o l e l l j i v ,a l j e t r r a mu je lega joi vi5e otegotila naporni put uz brdo. Bra6a mu dakle priskrbi5e rnulu, koju je Franjo uzja3io. Prispjev na vrh gore, posve se ushiti, gledaiuii prilodne krasote i slu5aiuCi pjevanje ptica, koje su veselo oko njega skakutale. uVidim, braio, rede Franjo razdragan, volja ie Bolja, da mi ovd;e popostanemo neko vriieme, jer se na(a brata i sestre ptice toliko vesele na5emu dolaskur. Na Veliku Gospoju Sverac ovdje pode postiti, dok ie duh niegov posve zaronio u konternplaciju i rnolirvu. LI to osva,rrr svetkovina Uzvi5enja sv. KriZa (17. rujna), koja se rr orlo vrifeme l.1 JoX vaZniie svjedoianstvo imamo u izvornoj bil;e5ci pouzdanika Franjina, brata Leona, koji ie iznad rukopisnog blagoslova Svedeva napisao ove rijedi : K a o zraka svijeilosti prodru te rijedi u Iriegovttduiu te u6ine kraj rrjegovu kolebanftr. Errergidno s a m s e b i l < a l e : r > H a e c r e q u i e s r n e a i n s a e c u f u r ns a e c u l i , h i c h a b i t a b o < Padre cento pezzio, ,Patelsa sto krpau, Oho osnutha sanrostanaza kontemplativni Zivot trude se bl, Toma iz Co= rija i bl. Teofil iz Corte. Dol< se sv. Leonard trudio u svoln misijonskom mdu rr sje= vernoj Italiii, dotle je julnu Italilu apostolskim svojim radorn rasvjetljivao kapucin bl. Andelo iz AcrA a Spaniolsku bl. Didak iz Cadice, Primjcr pal< sv. Felilisa iz Cantalizzia preduzeli su nasliedovati sv. l>ratalajici: bl. Krispin izYiterba i Feliks iz Nikosiie. U na5im su se krajevima uastavila mudeniStva Franjevacai u torn stolje6u. [J Sinlu ubi5e Turci o. Stjepana Vudenilovi6al, u Siklo5u pak ubiju g. 1704. pravoslavni zbog ispoviiedanjakatolicizma Zagrepdaninao. Ljudevita CvetkoviCa i Dominika Horvata.2 Iste godine srr bili pogubljeni s istoga razloga u Pebuhu svedenik VaraZdinac o. Pavao Fabijandii3, te bra6a lajici: Pavao Prameca i Joahim Matid5. Sveto5Cu Zivota rnedr-r franjevcima u naiim krajevima odlikovali su se uz te mudenike: bl. Fra Petar Zloiutri6., sofijski biskup, rodom iz Gradovrha kod Tuzle (t u Gradovrhu 4.14. 1623.>,o. Perar Lalvanino na dijem su se grobu vidjevate zapaljenesvijeCeidosadali drugi 6udesri znaci, o. Lovro BudimskiT koji urnre u Budirnu na glasu svetosti. U tom stolleiu eto dasnog sluge BoZjega Simona Filipovida8 rodom iz Seone u Bosni. 23 godine proZivi u Bosni u misijonskom radu, posljednjih pakZ0 godina provede u Ripatrausonu, recesu ankonske provincije, gdie ie desto uZivao nebeslte radosti u razgovoru s bl, Djev. Marijom. Svoiim je svetim Zivotom bio na pobudu nesamo svietovnjacima, ve( i najrevnijim re= dovnicima, prema izjavama kojih dasni fe Filipovid vjerno naslledovao primjer prvih franjevaca. Na njegov se pogreb zgrnu 6itav grad, ne toliko, da se za nj moli, koliko, da se njegovim rnolitvama preporu6e. Habit mu i tuniku razrele taj narod ponesav3i te krpice sa sobom kao relikvije BoZiega sluge. - U Pupnati se na Korduli duvaju smrtni ostaci o. Marka Tvrdeida, koji je preminuo na glasu svetosti u samostanu sv. Marije r leleni6,Necrologium,str. 23. 2 U rukopisusaiuvan popispreminuleredovnidkebra6eu zagrebadftom franjev,samostanu za dan 74. marta l7M. 3 lbd' Za dan 77. marta iste godine,,a za 31. marta,5 za 30. marta. o feteni6,Necrologium, str. 13, z lbd., str. 7. 8 lbd.,str. 10.,'ldem,Izvori za kulturnupovijestbosanskih franjevaca. Saralevo1913.str.81, i dalie.Osmrtnicad. fra SimunaFilipovi6a,u koioi se opisujenjegovstrogiZivoru i"".r.. u Ripatra-usonuu ltaliii.,.Acta O. F. M. an. 1918.pag. 184.

94

X D f,.

C

,.+

2p ;. a.

=

t,r

D

L a. r)

:

"3

=

.:

,T

laZenin, premda ga ne 6asti kao blaZenika rri kao sveca. No rr priia5rrjevrijeme ga je vi5e 6astio i Stovao.l Na Otoktr krai Kordule preminu 1792. O. Bonaventura Miroievii l)ubai, o kome veli samostanski rrekrologij, d a i e b i o r e y a n z a s p a s d u i a , p u n p o t t i z n o s t i i s v e t a i ' f t o gZ i v o t a , a u n a r o d u s e i d a n a s j o d m n o g o p r i 6 a o r r j c g o v o j i z v a n r e d r r o is v e t o s t i . S t i g r n a t ai r a z l i d i t e d r u g e m i s t i d n e p o j a v e p r i d o n i j e $ eu r e d r r k l a r i s a s v . V e r o - n i c i ) r r l i i a r r in r n o g o d o u s a v r d e n i ad u h o v n o g Z i v o t a , a l i b i ; a h u i o i i z g o d a , k o i a i c i n r a l a ovu sveru djevicu staviti rra teSkrrkrrSnjtr.Zbog tih njezinih izvanredrri[rpo;ava bila ie drlana nesamo zarrelenonr,vei i r-rsvezi s ne6astivinr. Bila5e to prigoda z? rnnogd tr= p l j e r r i a ,r r l i o j i m a s e n j e z i n as r ' . d u S ap r o d i s t i l a . I t r r a n c u s k ar e v o l u c i i a p r i b a v i s e s t r a m ak l a = risama junac)ltrrtnudenicu bl. Jozefin'.rLerorrx, licritrie papa BerrediktXV. zajednos dru= galicarra trr5trlirrkanra p r o g l a s i o b l a Z e n o r n .S v c t o s t p o s t i g n e n r e d u n i i r r r a i b l , N { a r i i a glofica Magdalena lv{artirrcngo. Trcii red uzgoii uz svete (lievicc: sv. lrlariirr Francistitr od 1>etrana Isusovih i teiko iskrrianrr bl. Krescenciiu Hoss iz I{atrfberrrena, izvanrednog prosjalia tt-rgadoba sv. Bcrredilita Labrea, koji jc ubrzo zadivio sav Rirn svojim krepostinra, a iza svoie se s n r r t i p r o s l a v i o v e l i k i r n d t r d e s i m a ,d a s r r g a z a k r a t k o v r i j c m e p o s t a v i l i n a d a s t o l t a r a .

VIL Sedmi franjeva6ki vijek do danas. Seclnto lranievabko stoljeie pada tr doba podlarmljivania Klistovog zanricnilia rra zcnrlji i zametanja njcgovih prava. Vijek ic to, u kojemu razlidite dri.ave ukinu(e lulnoge sanrostanc, a redovnike prisiliSe, da se povrate u svietovni Zivot. No i taj ie vijel< imao srciu, da u)iva blagoslovni utiecai sv. Franje preko najvrednije njegove d;ece. Iste godirre, kad je zauvijek zaklopio svoie odi sv. Leonard, veliki misiionarXVIII. viieka, zaodierruo se haljinom Asiskog Prosjaka bl. Leopold iz GaichA, koji poba3tini apostolshi dulr sv, Leonarda. Kao mladi sveienilr poudava on hroz detiri godine u fi= lozofiji i bogosloviji redovnidku ntladel, dok ne zapodne svoi apostolski rad. Kroz punil-r47 godina svoga misijonskog rada odrZi on 230 formalnih pudkih misija i propo= vijeda uz ostali naporni misijonski rad kroz detrdeset korizmi. Blagoslov pah na apo= stolski rad toga velikog misijonala prizivao je sveti brat lajik bl. Egidiie od svetog Josipa molitvama, mrtvenjem i savrdeninrvrlenjcm svojih dnevnih duZnosti. Taj dugo= sodiSnii samostanski vratar bio je savrdeni uzor pravog redovnika, Osobitim bi po6i-taniern susretao svoju subradu svedenike i klerike. [.lza svu svoju krotkost i ljupkost odludno odgovori Napoleonu s energidnim: , kad ga ovaj zapita: da Ii mu je vladavirra stalna. Ni u tome vijeku niie nedostalo sv. mu6enikA. Dne 3. februara 1807, ubiSe Turci kod Turida (ZrrpaTremo5nica) u Bosni o. Lovru Milanoviia, rodom iz Sarajeva.2Grob toga franjevca posfao je za nai narod iz Bosne i Slavoniie miesto, na koje se svake godine hododasti, ier ga narod Stuje kao BoZjeg mudenika. Isto tako 30, svibnja 1835. pogube razbojnici fra Petra Cujida kod Travnika, U Kini.umre za sv, vjeru bl. Ivan izTriore, a god. 1860. padoiekao irtva turske mrinie na kr5Canstvo osmorica franievaca bt. Emanuel Ruiz, gvaldiian u Damasku, sa svoiom bradom. Sv. Otac Pije X[. proglasi ove mudenike upravo u ovoj jubilarnoj franjevadkoi godini bla-ienima. Kina je dala i na podetku XX. stoljeCa franievadkom redu vedi broj Gospod= njih mudenika. Uz franievadkebiskupe=mu6enike:Gregorija Grassija, Antonina Fanto= sattiia, Franje Fogolle, Teotima Verhaegena postigoie palmu mudeni5tva belgijski franjevci misiionari o. Viktorin Delbrouk, o. Florentin Robberecht, o. Fridrik Verhaegen,3 brat r Crte na uspomeniZivota O. Marka Tvrdei6a. Split 1880. z Jelenit,Necrologium str. 15. 3 Acta O. F. M. an. 1917.pg.204.Status Causarum 1918.pg. 185.

95

biskupa Verhaegena, sedarn frarrjevki misijonarki i mnogo treCoredaca.God. 7922. ubila je o. Adonsat, Belgijca, fanatidka kineska sekta, koja je sebi preduzela gojenje mrlnje na krdianstvo. Ove pak jubilarne franjeva6ke godine pade kao irtva mrZnie na tudince i k r d i a n e d p a n j o l s k im i s i i o n a r o . A u r e l i l e M a i g u e s 2 .M e d u o s r a l i m a ,k o j i s e o d l i k o v a h u u najnovije doba sveto5(.u livota, sponren.r su vrijedni : franjcv:rc Atrgustin Miletii3 ( t 8 ' V I L 1 8 3 1 . ) , a p o s t o l s k iv i k a r , k o j i s e o d l i k o v a o s v i m l < r e p o s t i r n av,r s e n i e n rr e d o v = n i 6 k i h p r a v i l a , d t r [ r o n rb o g o l j u b n o s t ii p l a v o r n a p o s t o l s k o mr e v n o l i u r r b i s k u p s k o is l r r Z b i , o' Valerrtin Paquaya Belgijac, o 6ijoj se beatifikaciji sada 2ivo radi, kao i sv. biskup hvarski o. Ftrlgenciie Calev. Rodi se on u Ka5tel Gomilici kraj Splita god. 1826. od sirorna5rrihno bogoljubnih roditel;a. Godine 1840. stupi tr dalmatinskoi provinciji sv. feronima u frarrjevadki red. Ve6 kao mladomisnik bi zbog svera Zivota postavljen za S v a r d i i a r r a .K a o s v t t i c r t i l . Od dlarrovaTreieg reda podigla je sv. Crkva na dast olrara sveienika torinske biskupije bl. fosipa Cottolengos, osnivada haritativnih zavoda, a tanjske jubilarne godine ar5kog sv. Zupnika Ivana Vianneya, te sv. Mariju Magdalenu Postel, osnivadicu milo= srdnih Skolskih sestara. NaSa je domovirra tako sretna, te se moZe ponositi i u naino= viie vrijeme svojima svetim sveienicima, koii biiafur dlanovi Trc{eg reda: Matijom Stepincem te opdenito omillelim i po5tovanim na5im biskupom fosipom Langom6, ocem sirota, velikim itovaocem bl. Djevice Marije i presv. Euharistije, mulem mrtvenja i izvanrednoga apostolskog rada. Njegovom se zagovoru pripisuju usliSanjamnogih molitava i dogadaji, koji granide s dudesima.

Kratki ovaj pregled kroz sedam vjekova, u ftojima su Zivjeli franjeva|ki redovi, pokazuie odito, kaho ie dielo sv. Franje uvijek ostato vierno svojoj zadaci; posve6ivati svoje tlanove, Gledajuii u duhu neprekidnu falangu svetih franjeva6kih mudenika, od koiih ovdie nijesu ni izdaleka svi navedeni, razabire se, kako ima pravo Henrion, kad veli, da je franievadki red 7. Iz velikog pak broja svetih udenjaka i biskupa, revnih misijonara, skromnih lajika, distih dievica, bogollubnih vladara i velika5a, te priprostih gradana, kojima su pojedini franie= vadki redovi pcspjeSili i osigurali put u nebo do dandanas razabire se Zivotna snaga 1 Acta O, F. M. an. 1927.pg. 115. 2 Acta O. F. M. an. 1926.pC.Z9. a Jeleni6,Necrologium,str. 16. a StatusCausarum. Acta O. F, M, an. 1918.pg. 185. 5 BreviariumRom. Seraph_ pg. Z9Z.. :? 9, M., BiskupDr. JosipLang. Zagreb 1925. Henrion,AllgemeineGeschichteder kath. MissionenlI. &1.

%

tih redova, koju njima daje duh niihovoga serafsl (oko g. 1600.), gdje se nalazi povijest svijeta do s, 1226. Glasovita je od Salimbene (T 1288.), osnovao je bratovltirrtr presv. oltar= s k o g S a f t r a m e n r aO . r u d a j e p o t e k a o l i i e p i o b i d a i , d a I l u d i p r a t e s a s v i j e 6 a n r as v e i e n i l < a , k a d a r r o s i p o p u d [ - , i n ub o l c s n i c i r n a . 7 . P o b o l n o s t p r e m a p r e s v . S r c t r l s u s o v u .- - V e i s r ' . B o n a v e n t t r r a( ' l ' 1 2 7 3 . >n a p i s a p l e k r a s n o d i e l o . , V i t i s n r y s t i c a > , k o i e s a d r i a j e n a j l j e p 5 r rp o l ; u d u r r a l r o b o Z r t o s lti p l e s v . S r c u I s u s o v u , a i d i t a r r f c d r u g o g n o k t L r l r r au 6 a s o s l o v u n a b l a g d a n o v o g p r e s v . S r c a potiede upravo iz ove ftnjige. Medutinr sadainja popularnost ove lroboZnosti potjele osobito iz dielovanjaisusovca dasnoga Colombiera i dvaiu tledoredaca, [>1.Ivana Eudesa ( T 1 6 8 0 . ) , l < o i ij e s a s r a v i ol i . a n i j eP r e s v .S l c a I s u s o v ai p o d e o s v e f k o v a t ip o s e b n i b l a g d a n n a n j e g o v s p o r n e ni s v . M a r g a r i t e , \ f a c o q t r e ( A l a k o k ) , k o j a f e g l a s o v i t as a s v o i i h o b = i a v l i e r r i ai k o i a s a r n a k a l c , d a i o i i e K l i s t n a l o Z i o , d a s e b i z a v o d t r i p o k r o v i t e f j a r r dufrovnom Zivotu izabere sv. I]ranju AsislJBez'aluPJ'l

ns )^1Jf

eltllJtnN

IV.

DIO:

P. Lopro Ki;.

OCRV

TRAG

PLIT

PRAVDE

O. T. M.

Odeva staza, .ruf.ki uditelj sv. Bonaventrrra povukao se iednoC u samoiu sv. Marije Andeoske ltraj Asiza, da se poda slatkoCi duhovnog promatranja. Duh mrr se zaustavi na riiedima sv. Ivana apostotal: . Svetac uroni u mo= litvu proseii Boga, da mu dade spoznati, tko je taj drugi andeo. I gtas mu s neba obiavi, da ie taj andeo sv. Franjo Asiski, zape(a(en ranama Isusovim, koii je poslan svijetu u prvome redu zato, da ga pozove k pokori.2 NeBto kasrrije papa Leo X. u svoioj buli ulte et vos in vineam meam,. Donoso Cortes (t 1853.), veliki SpanjolskidrZavnikTSitvije Pelico (f 1854.), talilanski rodollub; Adolf Kolping (T 1865.), glasoviti osnivad uGessellenvereina>,t. j. ujedinieniasvih katol. omladinskihdruitavau Niemadkoj; Garcija Moreno prezidentrepublikeEkvator u juZ. Americi, koji bi ubilen radi sv. vjere; Lju. , 'W'indhorst (T 1891.), glasoviti njemadki drZavniki osnivad Katolidkog Centra,, devit Dr. Karlo Lueger, veliki voda austriiskih katolikaT grof De Mun (T L914.>, francustri parlamentarac,. Leon Harmel , veliki francuski socijalni reformatoru probit si. romalnih radnika,'M. Heltenputte,belgijskiministari preko 30 sodina profesorluven= skog sveudili5tai narodni postanik,.Don Marko Suarez, prezidentrepublike Kolumbile u luZ. Americi. Na polju znanostii umietnostipoznatasu ova imena; Galileo Galilei , gfasovit astronom/ Liudevit Galvani ,obretnik gatvanskestruieT Aleksandar Volta , fizilar, dije se ime kod elektridnestruie neprestanospominje; |akov Balmes (f 1848.), glasovit Fiozofi Fridrik Ozanam (T 1853.), historidari utemeliiteti Liudevit Veuillot Drultva sv, Vinka,' Gaston de Segur (T 1881.), veliki apologetidar,. (t 1881.),glasovit novinar i utemeljiteljlista L'Llnivers,. Franjo Hettinger (f 18m.), veliki n;ema(ki kniilevnik i gorljivi Siritelj III. Reda. Gda Herbert di Lea (T 1911.), glasovita knjiievnica; Fonsegrive,filozof i francuski pisac, poznat pod imenom ulves de Querdecr; Ivan loergensen,profesor estetike u Louvainu, histori6ar i kritidar. On ie obra6eniki sav svoj Zivot posve(uje istralivanju Zivota sv. Franje i franjevadkog reda.

It7

Pjesnicisu: Dante Alishieri ; Franio Ps= (T trarka 1374.); Ivan Boccaccio (T 1375.>,koji je napisao strahovito ruZnu kniigu .,ali se kasniie obratio i poZalio ovo svoie dielo, On je sam kasnije pisao svome prijateliu Mainardu Cavalcantiiu: . Nadalle glasovit je Torkvato Tasso ; Mihael Cervanres(T 1616.)/Calderonde la Barca(T 1681.)/FranfoThompson(T 1907.), najve(,i engleskipjesnik proSlog stolieda, poznat najvile sa svog dieta