Silos: njegova uloga i važnost u seljačkom gospodarstvu [PDF]

Zitiervorschau

POLJOPRIVREDNA KNJIZ,NICA K R . B A N S K E U P R A V ES A V S K E B A N O V I N E POL,JOFRIVBEDNOG ODJELJENJAU ZACREBU

B. Propagandnl radovl

Svszak3

DR.INC.TURINABOZO:

SILOS NJEGOVA ULOGAI VAZNOST U SELJACKOM GOSPODARSTVU SA 18 SLIKA I NACRTOM

GIIENA '0.- D

zaGREBAdKA pRrynrD

A sTAi[pARIJA

-

r I a R E A n E l s f ,I A

LJOPRIVREDNAKN JIZNICA KR. BANSKE UPRAVE SAVSKE BANOVINE POLJOPRIVREDNOG ODJELJENJAU ZAGREBU

B . P r o p a g a n d nria d o v i .

Svezak3

SILOS NJEGOVA ULOGAI VAaNOST U SELJACKOM GOSPODARSTVU : ,

NAPISAO:

DI ING. TURINA BOZO POLJOPRIVREDNI SAVJETNIK :

SA 18 SLIKA I NACRTOM

zAcRseldKA

pRIvREDNA St lrupARIJA

M A R G A R E T sI K A

\

PREDGOVOR Radedi niz godina na Kr. srednjoj poljoprivrednoj Skoli u K r i Z e v c i muav j e r i os a m s e d a n a m j e n a d i n g o s p o d a r e n j a p o g r e S a n . O p i t a n j up r o i z v o d n jker m e n a t r a v nicima (livadama i paSnjacima) malo se vodilo ra€una na uzornim Skolskim dobrima, a joS manje kod seljaka. N a I ivade se polazilo samo - s kosom! Makar stodarstvopretstavljaosnov poljoprivredena5ega sela, ipak je rad na njegovu podizanjukod nas ved prilidno zastario.Medutim, svima je jasna, i mora biti jasna, dinjenica da ie se stodarstvou poljoprivredi samo onda isplatiti, ako hrana bude jeftina i dobra. Podizati stodarstvo b e z i mimo podizanje travnika, kao i mimo pitanje konzerviranja krme, Sizifov je posao i ne vodi solidnome, trajnom i sigurnom rezultatu! Zalazedi ustrajno medu narod od 1925godine, analizirao sam njegov nadin gospodarenja i uvijek isto konstatovao,nai m e : . T r a v n i c i z a p r e m a j u 4 0 - 6 0 %o d s v e u k u p n e obradl jive povrSine sel jadkog gospodarstva, a na njima sel jak niSta ne radi! On zapravo r a d i n a p o p r i I i c i 5 0 %s v o j e o b r a d I j i v e p o v r 5 i n e! Kako i gdje se oditovaoovaj nedostataku osnovimaorganizacijerada u seljadkomgospodarstvu? Posljedicalo5e o r g a n i z a c i jrea d a b i l a j e : N e i s p r a v a n sistem organizacije poljoprivredne proizvodnje nadomjeStao je, i danas seljak nadomje5ta, svojim r a d o m! Zato on ditavu Bodinuradedijedva uspijevad a p ovei,e kraj s krajem i da sebe i svo ju obitel j p r o g u r a b e z d u g a ! N a j v e d id i o p o t r e b n el k r m ep r o i z v o d i o n d a n a sn a o r a n i c a m a , t a j e p r o i z v o d n j a p r e s k u p a . T r a v n i c i n a p r o t i vl e i , e z a p u { t e nki a o d a i n i s u njegovi! Odita suprotnost izmedu orga nizaci!e ra'da u poljoprivredi i njenih stvarnih potreb a potakla me da zad,emmedu narod - na selo, da mu to Qbjasnim i da mu pokaiem tu pogubnu zabludu. No vara se tko misli da se promjena u oriaiizaciji rada u poljoprivredi

-\ \

moLe provesti za 1 ili 10 godina! Tu j. godinania i godinama potreban sustavni rad. Medutim, trajnim zalaieniem na selo medu narod, obja5njavajuii tu suprotnost uspio sam da organizuiem livadarske zadruge i Savez livadarskih zadruga u K r i Z e v c i m a .O s n o v j e t o g a z a d r u g a r s t v a p : roizvodnja i d jetelinskog travnoga s j e m e n j az a p o t r e b er e g e n e racije ogromnih povr5ina na5ih travnika kojih imade olio 4.5 milijuna ha od sveulkupnih 11 milijuna obradljive povrsine u driavi, a ikoji jo5 zasad leZe sasvim zapuSteni. proizvodnju travnog sjemenja nijc lako zavesti na selo, jer naj narod novotarija ne prima ba5 otvorenih ruku. einjenica Sto 109 kg p5enice stoji jedva 160 dinara, a 100 kg travnog sjemenja od 2000 do 14000 dinara (detrnaest hiljada) sovori.nam da smo na pravom putu. Cemu da sijemo travno sjemenje kojega provenijenciju ne poznamo i da skupim parama plaiamo stranurobu kad to moiemo p roizv esti s ami? ZaSto da tu proizvodnju ne zavedemo na sclo? Driim da nam je to duZnost. S e l j a k u j e m e d u t i m , k a o o z e b l j us u n c e ,i z d a n a u d a n sve vi5e potrebna l < r m a . S p o z n a j ak o j u s a m s t e k a o p r a k t i d n i mr a d o m u n a r o d u - k a d s c l j a k i n r a k r m e . ima svega - navela me na zavodcnje silosa gosDodarstvo. u seljadko e i t a j u d i i z v j c s t a j co r - r t j c caju silosa u eehoslovadkoj, Njemadkoj i u Anrerici viciio s a m d a n i j e d o v o l j n op r o i z v e s t ik r m u . v e i d a j e j o 5 v a Z nije proizvedenu krmu valjano l