Hercegovačka prezimena [1 ed.]
 9788673960845, 8673960843 [PDF]

  • 0 0 0
  • Gefällt Ihnen dieses papier und der download? Sie können Ihre eigene PDF-Datei in wenigen Minuten kostenlos online veröffentlichen! Anmelden
Datei wird geladen, bitte warten...
Zitiervorschau

RI .TO MILIĆEVIĆ

"'

HERCEGOVACKA PREZIMENA

Beograd, 2005.

PREDGOVO' R

Oidavna vać traju živ - interesovanja istraživača za Hercegovinu. Vuk Karadžić, Ale,ksandar Giljferding, Jovan Cvijić, Jevt0 Dedijer, Vladimir Ćoravić „ s mo su n k im na iz P'lej d istakn,utih pro,učavalac koji u svojski zaranja/i u prošlost i narodni život, u kulturu I tradiciju ove južne balkan ~ abla sti i 0 tami ostavili' ,kapitalna djela. Blizu ,dvije stotin stručnjaka i publicista od velikog ugleda i reputacije, a različitih profila i na,uđn1 ih usmjenenja, proučavala jo, u prošlom' i ovom sto,ljeću, ~ nomentiJ prirode i podneblja i fenomene materijalne i duh,ovne kulture na hercegov.ačkom području„ Nije jedn ostavno odgovoriti, li uputno se odm 11 zapitati~· šta je to moglo ta ko p resudno uticati da Hercegovina postane do te mjere privlačna obla -t brojnim naučnim radnicim i knji v11lm stVi raocima? lstorljska su dog,ađanja tome svakako dala svoj obol, ali ne samo ona. Više je udjela imal kuJ'turnaislorijska, geogri .fskaJ tno/o ~ko­ tradicyska autohtonost oblasti, odakle su vij,ekovima oticale velike seobe, naroda u druge krajeve, a kolijevka se Ipak neprest no punil i H rcegovina opstala kao kompaktan geografski pr:ostor i izrazita zona patrijarhaJn,e kulture., M đutim ma koliko da su ta isto,rqska, antropogaografska, etnološka, foJk/oristićkaJ lin1gvističko-dijalektološ'ka i druga slična lstrazivarrja bila te,meljita i svs,obuhvatna, osraj loje uvijek dosta posla i za ka S'nije naučft ne pregaoce„ Najbolji udžbe,nik svih znanja i podataka o Hercegovinl bila je tudij Jevte Dt.~dijera.U svom životno,m djelu veliki n učnik je dao iscrpan i objektivan prikaz antrapo,Joških prilika u Herce,govini na početku 1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

XX

vijeka~

Ali, one su se, tokom decenija, naglo mij'enjaleJ pod ulicajem drušlvenofstonjskih' faktai ,· nsgda ynji oblici p trijarh,a/n,og zivot na tim prostorima počeli su id a n 1 aglo iščezavaju; u proizvodnji se pristupilo savremsn1}em naćinu privređivanja ltd, pa se s mim tim mnoge poj ~ i k rakt tistike življenja koje je Dedljer svojevremeno zabilježio sada rijetko mogu gdje sresti~ Kao pasionirani izućiavalac zavičajne (regionalne) prosJosti i kulture, Risto Miliće,vić se, pl - ući knjigu "Hercegova6ka pii zim n ", smiono upustio u mt:ilu stvarafač,ku a,vanturu, ali svjestan ida je za uzora izabrao vrsnog učitelj'a, Dedijera, čijim e naučnim rezultatima obilato koristio, kao i rezu,ltatima dru,gih istraživača. Naravno, closta mu je na usluzi sta1

1

1

1

1

1

1

1

Risto

6

Milićević

· Hercegovačka prezimen a 1

urođ na gor.yt k inv nc1i • toliko k r kterističn z ~ude iz hercegovačkog podneblja. Uspješnost izražavanja zagaran tovana je ii svak ko I dob ro ri zraaenim projektom koji 1e podrazumijev:ao prikupljanje sređivanje, obradu i iznošenja podataka o, hercegovačkim priezimenim'a po tzv. makro-sistemu. sveobul1,va tno, što moguće akribičnde1

jala i nj gov

1

1

1

fe

1

1

i - period od n iranij - pozn ,tih naseljav nj tog pro tor. do d n , „ U tim nastojanjima Milićević· eva namjera nije bila da opovrg·ava niti da revidira Dedijenov: post vke. Svoja lsl~aživs.1 njs on je usredotročio,, lskljućivo i konkretno, na nomen, na ime i prezime, a nomen esr omen «ime je znaku, znak raspoznavanja ~udi u društvu znak sa_stanovitim .smislom i zn .1č nje,m, ili još jasnqe konkli tan ,simbol sv .čij 9' postoja nj . Risto Milićević je rođe,n u Hercegovini (Nenovići, Trebinjej 1922). StVi r I čki op1 u ovog publicist , is1f,aričara i sti stvenog majst.ora umjet· ničke fotografije prilično je b'ogar, jer se književno istraživačkim radom I

1

1

1

,

1

1

1

1

1

1

b vi č tiri decenije. 0 bjav10 je veći broj istonj'skih p.rilaga I ćlant:Jka u listovima i knjigama, priredia pet samros,tafnih izložbi umjetnitke fotografije, te izlagao na oko sedamdeset kolektivnih Izložbi u zemlji i inostranstvu·. Kao uč nik NOR·a od 1941.godln (patpukovnlk u p ,nzljl), u poj din,im je napisima evocirao svoja sjećanJa na taj period naše prošlosti. Autor je l1ronike o Drugom kongresu USAOJ-a ' D ni nezaboravs" (Sarajevo, 1

1

1

1984). Milićevićeva

su interesovanja za hercegovačka prezimen1 a počela dav.no najprije kao šteknpfe1d (Steckenpfi rd) ,· tri .s1vena su gs z ni mala uglavnom prezimena, pejoriarivnag značenja kao ; pojave čestoga .mlj·, njanj po~odičnih lmen , s,to fe' u H1ercsgovini b#o oduvijek uobi6aj no. Pravio je o tome bilješke, IŠčit,avao lite raruru. Odatle,se i začela kane pcij , ov knjige, naročito kada je parcijalni plan svoga istraživanja au tor preinačio na an gra (en gros) plan, opredijeliVi·; se da pri dmet razmatr. „ u suštinit s istorljskih i antropolosko-etnoloških aspekata, i zna,tno cjelovitije, u v~ m n kim i prostornim okvirima, nego ·10 s,u to objektivno mogle predione monografije, koje su se istim pitanjima bavilet Takav aulorov pristup ničije pnJ nj rezult te izu~svanj nije narušavao ni Jgnorlsao, nego su on;. naprotiv, u radu korišćeni kao potpuno, v. ljani; nezao,~ 1

1

1



1

1

1

bilazn1. Milićević 1eva

knjiga · trukturi~ na j potpuno u duhu popul rizacije teme i gledištal s vidljivim nastojanjem da' mu izlaganja budu prlstupaćna irokom krlugu čit I .ca, i · tena lstem tično, 11a opšte shvatljiv način. U tom smislu, njen OPSTI DIO pre1 dstsvlja u stvari uvod u at~ij problematike o kqjoj je pisano, s nizom neop.hodnih čin/enlcB1 i te'0 retskih znanja o životiu ,na prost,oru,Herc'f~govine i o genezi porodica i pro Zlm na. S,ažeto i pregledno, izlozena je najprije istorija te zemlje (uglavnom

,oe

1

1

1

1

1

i ta

Milić'BVić

: Hercegova6k prw zlme,n

7

ema V~ Co1 r,Jiviću, S~ Cirkaiviću, K.Jilič ku. V.Kori 1ću, R.Sam1 ardžiću), bjsšnjen nastanak imena "Hercego vina'' r(istorijsko I legendarno gleišta), f,e prikazano nj no g ogral ko pro tiranje u pro ylosti i danas. Etogeneza svih porodica koje su ikad Hercego,v lnu nasta,njivst J ~·. srpskih hrvatskih, muslimanskih. je,vrejskih poro dica 1 središnje je pi„ 1

1

anje ova knjige. Put do istine o plemenskoj I rodovskoj po vezanostJ, t · o ~aslojavan11u porodica i o p rezimenima upućivao je na dragocjene izvore 1

1

1

oodataka, Do1 kazi~ nje je vn eno n ivi e pomoću tvarnih rguman I . l(a,o posebno relevantni, autoru su poslužili sljedeć; izvori.: naučna lltera1

ur i publicistika ( briojn e priedion monogratqe, hronike, apisi, feljtoni); arh,jvska gra.đa (p.osabno iz fondova Dubrovačkog arhiva); zapisi na steć­ cima ( n.ekropola Rradim~:a, Veličani i druge)~· nadgrobni natpisi (epitafi); heraldika ( pačati, grbovi); toponimlja.' pomeni prezimsnra u n rodn oj poeziji; usme,n a narodna tradicija ( kazivanja,. preda·nja, legen de)„ Sve ~to s,e i tih Izvora da lo prispodobit1, Milićr vić j1 e pri-po d0bio pri čemu js korektno naznačavao autorstvo drugih, plodnih istraživ:ača. Hercego·vina je, inač , em/ja umnih &"udi. Mnogi su rasuti po svijetu. li čvrsto rasli sa svojom maticom. Visoka učen1 ost Hercego,v aca stvaralački se pot1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

i u atno/o,š koj nauci. Mnogi od tih pregalaca svojim s.u studijam a i monografijama pomogli da bude n _pisana i 0 va Milit _vić v knjiga,· Javto Dedije·rJ Obren Đurić-Kozić, Peta'r Šobajić, Tvrtko Kanaet, Milenk0 S.Filip1 ović, Ljubo Mićevi6, Milo Đ. Slijepč vić, M rio Petrić, v1i· ~·k Palavestra, Vojislav J. Korać, Novak Mandlć Studo, Hivziia Hasandedić, Ha,mdija Hajdarhod -ić, Miros~ . v Niškanović, Ljubo J . Mihić,) Marijan Sivrić i drugi. Rezultate njihovih istraži-v;anja autor "Hercegova·t klh p1 re zimena" umio je da na origina lan nadin sist,ematizuje, da ih prema po trebl mje1stimič, no dopunjava svježim činjenicam i argu'm ,nt/m , is„ tićući i ono što je biJo sporno u njihovim gledištima i posmatranju pojave. Millćevlćeve1 postavke i zaključci do kojih je on tim putem doš o s ·svim su validni, nepobitni, U kolijevci permanentnih ise.ljavanja živjela su I brojna starosjedllačka bratstva (prije i poslije dolaska Turaka), od kojih su se, kasnije, razvili novi rodovi i ,porodice. Porodična im ena odnosno prezim sna, kao ''nasljeđens društvena kategorijan, nastaju znatno kasni~ je nego lična imena - u razdob~·lu feudalnih drušrtv nih odnoss ( u Hs,rc, govini ne prije 14, a većinom u 16~ i 17. vijeku)~ G eneza im je različi,ta, kao i u drugim geogrs.fsko-istorij kim areama,I p U' i ovdje p.~ imena razvrstana kao: patronimi i matronimi,, fitonimi i zoonimi, stnonimi / .etnici i slićnD1 • ,Prezimenra 1 e u d .tim u /ovima tr nsformišu ( razlozi su moralne prirode, zbog "dužne krvi''•! usljed promjene vjere, pod pritiskom odnarođavačkih težnji,1pa črak i iz estetskih razloga) - što autor objašnjava teorijom o potpu'nOJ društven,oj uslovlj1en1osli tih promje,na~ Hercegova,čke povrdil

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

Risto M11ićavlć

B

.~ Hercegovačka

prezimena

rodice u· dijaspo·ri, iako izložena procesima stalne asimilacije, uporno ću­ vaju sv,oju tradiciju, običaje, govor, i ime. Posavsi od tih mianje-v'· e poznatih gĐneralizacija i učenjs1, Miliće1 vić je op ·te postavke svoje radnje do kraja ps,dantno i savjesno konkrEJitizoVu o i c/i t ~·no r. 1 Z~ 1 dio u POSEBNOM DIJELU knj(ge ''Tragom p,rezime„ n U Hera govini", gdje je posebno rd O izražaja došla istraživačeva Up ornost~ rardinost, ljubop itljivost i predanost temi ispitivanja. Sakupljao je građu, provjeravao podatke ; često odlazio u I ercegov:atka s la da se na licu mjesta, rU kontaktu S ljudima - poznava 0Cim i čuv; rim tradicije, uvjeri u tač111 ost vojih nav;oda. U knjizi su iznasni poda ai o porijeklu oko tri hl~"ade p,orodic , o lok lltetima koje su te porodice nastanjiva le, ili ih i a nas nsst njuju, a ta činjen,ica sama po sebi mnogo govori~ Iz prijeke potrebe podaci su, za jedan veći broj porodica, kako je već reče.no, pie,u zimani iz istorijsko-,etnološke i antropogeogratske literatura, 1z pred/onJh monografija, studija i ćtanaka drugih autora, a polazn1a osnova" i nez obila an izvor bila je D dije~ova 1 Harcegovinau, iz koje pisac najviše citira. Rijetku sreću imao je Mllićevfć .što nije mora 0 da počinje od pačat~ ka,. nego je za uzore imao zaista brojne renomiran·e prethodnike I pred sobom njih·ove impozantne istraživacke re zuhate ( za Popovo, šumu, Površ 1 Zupce, za 01abarsko polje, PocJveJežje; za Lišticu, Drežn1cu, za rGacko, Trebinje, Samobor i druge šire i už herceg1ova.~ke are1e)~ ali budući da je i sam stvaralađki usmjeren na prošlost .H srcsgovin e i auto.hto„ nost njenog n rodnog "'"ivota, ovoj temi p ristup1a po sopstvenoj, original1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

se originalnost najviše pokazu}e u tzv. kritičkom prea uzim·anju podataka iz izvora. jer ih on abav:ezno dovo·di jedn'e u vezu sa drugima, ili ih provjerava s da nasnjom demogra fsko -konfeslonaJnom slikom Hercegovine. Takav je metodološ.ki postup,ak bio up~ vo nužan, jer su Hercegovinu zahvatile v llk1 društvene promjene, epidemije kuge i

noj zamisli~

Njego~a

1

1

1

1

s ob

u·ćinile

su takođs svoje. Prijašnja. nacionalna i socijalna struktura stano vništva u osnovi }e izm;jenjena, a samim ,tim i stari podaci o porodicam1a postali su neaktuelni. Milićević Ih radikalno podvrgava reviziji i do· punama te u svojoj knjizi nudi jedan novi, suvremeniji prikaz porijekla hercegovačkih porodica i njihoVie kompleksne genealogije. Pored toga što su prezimena (u prvom d~"elu) klasifiko vana pa tome na koji način su nastajala~ u Posebnom dUelu se navotJe abacedn;m redoslj dom i to za sve konfesqe sa prostora Hercagovine. Jstorija svake od tri hfqade porodica sa drži bitne navode : lokaliteti gd1e žive ( ili su živjele, pa izumrle ili neku1 d odselila}, kacJa su i odakle doselile (odakfe s.u starinom). ili se smatraju starj'enlcima, najraniji spomen ; g neza nom „ naj koju sla VU tave (za1p1ravoslavn1 e), kud su venitu·atno da Qe odsalile, imaju li i ko im je znam aniti predst vnik itd~ Čitamo tako impresivno pisa. . 1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

11

1

1

1

1

~.·sto Millće, vić

:

Herrcegovačka

p rezimena

9

1

e stranice .ove knjige na kojima je opisana zanimljiva,. čest10 1

1 ragična

dramatičn

istorlja P'Ojedinll , nek d slavnih, herc govačkih porodica, njiha-

a društvena uloga 'iudsks n ra vi i neminovna pro laznost moći ( Herce1

1

1

,

govići, Milarado1 vići·Hrabreni, Vladislaivići, Vukčići, Ljubibratići, Rizvan'b,e~

sažeto iznosi .sam,o rosnovne inform,ac1je, a pasionirane ljubitelje starina upućuje n'a bogate izvore gdje se mogu naći još .oot:Jrobnlji podaci o tim nekada _njim poriodicams. 0 n, uz to, nij katego ri„ an rU tvrdnji da SU svi ti mnogobrojni podaci V8~~, ni i psolurno tačni, jer ni na]irvrđa isiin n mora bili nesporna. Pogotov,o ako ss smisao ne,kog prszimena i sam a genealogij poro,dica objašnjava narodn om legendom i precJanjem. Istraživač je u tim slučajevima uvijek na niesigurnom putu, zato I Milićević pribjegava pouzdanijim podacima, starim zapisima i argu-

govići

I drugi ).

Milićević

1

1

1

1

1

mentima.

Ovaj drugi, posebni dio knjige sadrži I n1ini-pot1rete zn manitih Herce1 govaca. Porodice koj ,su rda/s istor:t/sk lično1Sti i um.n ljude i81postrofiran u t ko što se enciklopedijskom tačnošću i jezgrovitim stilom prika1 ~ uju portreti tih znamenitih ljudi ( naucn ika umjetnika, književnika fdozo~ ta, publicista, narodnih heroja, političara, teologa i drugih). Dato je u knjizi stotinjak takvih životopisa, a uz lst1 0r1Ju pojedinih porodica pom nuti su i kuJturnoistorijski spomenici rsgijs. kao plod neimarstva poj dinih narodnih prvaka i prosvjetitelja. Sloga se može rećt da je Milićevićeva knjia ga donekle i lij p pr gled kulturne istorije Hercsgovine i duhovnosti /jL1di ovoga podnreblja Jedno djelo rove vrste i namjene nije, naravno, imalo pretenzije, da prikazuje sveukupno stvaralaštvo ovih pojedinaca, već se njihovi lik1 ovi osvjetljuju pričicom, ne,kom zanimljivo m1a nJ nje pozn ton1 ćlnienicom1 Dučićeva ljubav prema ,Magd leni Živković i Bije~·1n -. š, ntićev naočito t, most rski šeretluk lsidora Pape,~ Dž1 umhurov ko -mopaJi„ tizam itd.). Da za1ključim. Knjiga Riste Milićev1ća "Hercegovačka prezin1ena" u ovo,m je trenutku veliki ku',lturni dobitak. Njen je primarni zadat k bio da pruži što iscrpnije objašnje.nje o porijeklu hercegovačkih pofiodlc i o nasta1nku prezim,ana sva, u sv1et'lu Cvijićeve i Dadijsrove antropogaografske , kote, što je uspješn'O i ostvareno. Zanimljiva su obješnjenja data uz mnoga prezimsna. Zemlju Hercegovin1u i nje,ne ljude istorija nikada nij·e pošteđivala. O surovosti življenja na h 1ercego1 vačkom kršu jznesena su po,tresna svjedočanstva. O samoj etnogenezl porodica quod erat demonstrandum - to je i dokazana. Cak za itri hiljade porodica istf'! . ~eno ja njihovo porijeklo, pa je ovaj prikaz jedan od najširih 1i n, Vcjelovitijih u niz1u sličnih etnoloških studij . S vim 1U duhu suvrrsmene etn,ološke misli objašnjena su i zna,če1nja prezimena, ,te izvrš1en:a njihova suštinska tipolog'izacija. I

1

1

1

1

,

1

(

1



1

1

1

1

10 Mada je riječ' o knjizi s mnoštvom cinjenlca, gra a je ;zložens seriozno i s;stematski, stilom popularnog kazivanja. Vjerujem' da će svojom te~ ma :tikom priv,ući pa'i nju H rcegovacs. (onih ov1dje i onih u dljaspor1) ,koji će, čitajući je, ponovo doživljavati kako "dišetJ kamen het'cego,vački i žubori N ti r~ , ka,ko n .ro'd g nga I g1u le slave prošlos,r i jun čks ,djsl predaka, ka.ko žeže J,ozcJvača i razgaQuje žilavka i blat1na. I saznaće mnog,o vi „e nego što Sli saznal'i a svojim kor&'enima i svojo/ samobifniosti. 1

1

1

1

Dr Milivoj RODJC

PaJte

(kopče

MLI.2~/ H

za pojas}. Flligra.n·.· ki rad. rcer1ouil1e

tt

Mostaru.

I

OPSTI

DIO

Hercegouina, naročito južn ii j 90· · toč­ n~ ima po pravilu dobar soj LJudt. To je z mlja a mno o k men a m ·I u gci ostalogi ali to malo što rodi hrary luo je ( pl m ni o · vodom · r;az ·11hon1 y,c zdrave i razumne ljude .. 1

Ivo

Grb Ko. ača - O'i1livaća ff,ercegovine (po grb,ov1 iku KorjeniĆ' - Neorić, iz 1595. go,dln.e)

KRATAK POGLED U DAVNU PROŠLOST

fs 1 r 0 1 lt "i s . vi ~ „ < I p vj ov . n ziv, i rc go·nom, a Ij di koji n om pro toru žive Hercega ci1na, p ethod o j e obt.1hvatao tri dr. i lortjsk o I · iju Z 1 mlj i anU (N rtvlj ns · 1 o ·Ia ). Ov z mlje od 1ćijih Je teritorija u XV vijeku fomtlrana Hercegovina po, · Ju ~ u s orijsko im rj „ m , J u Vll vij u n o -~ ma pouzdanih podataka o tome kada ovaj geografski p rosor naseljavaju p rvi ljudi. o toj mi lj ~ d 1 t ovom, k m ni to i r V1 om. kr -·u naj ·rtj· a oVi zivota ljudi potiču iz pa-Jeolita ili starijeg kamenog doba. Tre p1v Iju , r g ,-k p a o , ·n p 1 ,olić . K,ažt1 da · ripadaj - tipu llh mro-eraktus~\ 1dajući im i epitet "staro-krem _ ljudf ek.i ć tvr,d e da u nam o Vill lragov vo po o j t l~ 1 t m m lj ' k no~kremenih art faltata„ koji su deponovani u kultumitn 'majdanin1a ' i vrl tim d I a nj -rc govin . Novij m J l ·1 n i r živ Jim ov tvrd -J u i dokazan . U p ćini Badanj od Stoca otk.rive1-i je crt ~ž na s ~eni j pril{azt1j zivoti yu ic11t1 1J i jo n k m ol "' n z . ko . aučnici m raju da a "Badanjska gravura'' predslavlja ''izvanredno un1j 1.ičko dclo pal li kog č ' j ~ " (I : 21). n 'O • a ili mi ,d , kam nog doba zna se n ·e što više„ Ostaci njil1ove kulture nađe i su na vis mje ta„ 0 Uaiv 11, su nalazi a tt go ačl m r c- ~ l1ovu k o r, • N m i dru· , im mj stin1 (.56:86,5). U Lisičići1na kod Konjica otkrt eno je, za vrijeme istrazi\7anj - u periodu I 952~ do l 4 . odi . Ut ko u, oj j ilo smj -t no a "blago· terasi~' pored obale , eJi tve. Selo Lisičiće po opil0 je JablanickD1j z o. 1~ l{o e pod v .dom na „lo i ovo1 o · .k a n · lj . Zn „ u o n l zi:t j1 'i neolitsk.a t i a . pr1ona 1đ na i istražena 1955.godin u prtpećku·' Zelen pecme na tzvoru u , ko Mo t „ 1\rrdi , ov.n · i Zcl n p ćin izvoru Bun bili ''cis · M,e dit ranci' i d.a su imali ··sasvim drukčije stambe11e navil 10 st ovn ka lto, tir t l ih kr ~ v ... ". ni su z· , ~ kl · iš , kori 'ili r znr p ćin k zaklon za razliku od drugih krajeva gdje su pr1onađene kuc a s 0 l~ 1

1

I•

0

11

1

1

1

1

L„ .......... ...

1

i

1

0

1

1

i



Risto

14

1

Milićević

:

Hercegovačka

p rezimena 1

podom, zi d ov1ma oblijepl"enim ilo1vačom, drvenom k . ti , cij1om. o . 1j , i d. o enimo JO Vukov njive na Raš. om polj (Po,sušj ), d·e j nad no ešto k r,amičnog

dno

građenim

1

1

1

1

J1

iz ~ -g oli l{og o a i Ravllć pećinu iznad izvo~ ra jeke Tihaljine., za kaj · s kaž d . ·,e 'neo omo najvažniji to ·J ki lok et u zapadnoj Hercegovinf' [18, :33,34~39.61). r e i i ta ovni · n olit ko d ba ovim J ·rn živje v ·O a davno~ ćetiri d io pet pa i više hiljada godina prije nov .r v i u žn - ći ·i im mi lji nj a je to, bilo neko prastaro balkans~o stanovništvo ·~neindoevrop-­ sl og · rf ltl '', tzv. P I z L 1

1

-.

as krajeve dolaze naJ'lad· inclo vropsko paTijekJ ; 11in. Tracani. a po ·g

, tk d - g hilj

~

go

.p

no

"j

r

n -1 1 i rci. 1Vr i d u o ·ill aJ tanji. po imenu pozna ·, stanovnici d našn·e HeroegoVine. · I I i r ~, sa koj.t . č nj istortja ovtl na lh krajeva. do,s eX vi"ek pri\e O!OV :r;e. o zd 0 tvr o od ki li 1 gdj im J .ila p adomovina. Oko ovog pitanja .· ma raz~ · „lj . ja~ k · olaz d p d s Ili po U klo· iz o~ bl s Luz1.ce do njih ovo,g sasvim ,a u _ohtonog porijekla na jug - ~· ( p _ 1 H r ovtni). ki raju I ortJ om 1

1

1

1

1

I

1

#

1

1

Kavkaza ( 24: 15)1. Ilir · u hili or ·

iz v . v j pl ž ·o dre nt1 tertto1riju~ Ardije,•1 su naseljavali desnu oba1t1 ·. eretve. bla A t -~1 ta p ž, I o ' · o ~ · to l