Znanje i moć 9531670382 [PDF]

Zitiervorschau

Naslovi izvornika Michel Foucault, La volonte de savoir, Editions Gallimard, Paris, 1976. Michel Foucault, L 'ordre du discours, Editions Gallimard, Paris, 197 l. Michel Foucault, Microfisica del potere. Inten;enti politici. A cura di A. Fontana e P. Pasquino, Einaudi, Torino, 1977. Michel Foucault, Le suoci de la verite, »Magazine litteraire«, 207/1984.

Knjiga je tiskana novčanom potporom Ministarstva znanosti Republike Hrvatske i Instituta Otvoreno društvo, Hrvatska.

Kazalo

VOLJA ZA ZNANJEM L Mi Viktorijanci . . . . . . . .

7

II. Hipoteza o represiji . . . . .

15

l. Poticaj na diskurs . .

. 15

2. Usađivanje izopačenog ..

. 28

III. Scientia sexualis . . . . . . . .

. . . 39

IV. Mehanizam seksualnosti

... 55

1. Ulog ...

. .. 57

2. Metoda .

.. 64

3. Područje

.. 72

4. Periodizacija ·. .

.. 80

V. Pravo ua smrt i moć nad životom . . . .

.. 93

POREDAK DISKURSA I MIKROFIZIKA MOĆI Poredak diskursa

. .. . . .

Mikrofiiika moći

.. .

.

..

Briga za istinu

...

... ...

.. . ... .

115

.. .

163

143

POGOVOR (R. Kalanj) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173 Kazalo imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183 185

VOLJA ZA ZNANJEM

I.

Mi Viktorijanci

Smatra se da smo dugo podnosili, i da još danas trpimo, viktorijanski poredak. Kraljica bogomoljka još i danas navodno stoji na grbu naše seksualnosti, čedna, nijema i licemjerna. . , ažu da je početkom 17. stoljeća još ~ilo neke iskrenosti. Postupci L nisu iziskivali nikakvu tajnovitost; riječi su se izgovarale bez pretje. ranog prešućivanja, a stvari imenovale bez suvišnog prijetvorstva; · spram nedopuštenog gajila se trpeljiva bliskost. Propisi o neuljudnom, opscenom, nedoličnom bili su posve labavi usporedimo li ih s propisima 19. stoljeća. Izravne geste, razgovori bez stida, vidljiva prekoračenja, pokazivanja i olako spajanje anatomskih svojstava, snalažljiva dječurlija koja naokolo švrlja bez zazora i užasavanja dok se odrasli smiju; tijela su se »kočoperila«. Za tim svjetlom dana uslijedio je nagli sumrak, a potom jednolične : noći viktorijanskeJ;>J~_rž2~i~· ~'!_aln~~t_j~Ji.td.~tJ?.d~~l!Q~~~~na. ' Preseljenaje u stan. Konfisciraje bračna obitelj. Potpuno je utapa u ozbiljnu funkciju reprodukcije. O seksu se šuti. Bračni par, legitiman i rodan, nameće svoj zakon. On se nameće kao obrazac, zadobija vrijednost norme, prisvaja istinu, zadržava pravo da govori priskrbljujući si načelo tajne. U društvenom prostoru, kao i usred svake kuće, priznato je samo jedno, ali korisno i plodno poprište seksualnosti: roditeljska soba. Sve ostalo može nestati; uljudnost stavova izbjegava tijela, doličnost riječi pročišćava razgovore. A onaj tko je neplodan, ako inzistira i odviše se pokazuje, pretvara se u nenormalnog; on zadobija takav status i morat će snositi posljedice. Za ono što nije upravljeno prema rađanju i što rađanjem nije eoblikovano nema više vjere ni zakona. Čak ni riječi. Ono je todobno progni:µio, negirano i svedeno na šutnju. Ono ne postoji i ne smije postojati, a ako se na bilo koji način - djelima ili riječima

i

U

7

- ipak očituje, morat će ubrzo nestati. Za djecu se, primjerice, dobro zna da nemaju spola: razlog da im se on uskrati, razlog da im _se zabrani da o njemu govore, razlog da zatvorimo oči i začepimo uši kad god se on pojavi u djece, razlog da se nametne opća i nesporna šutnja. To je svojstvo represije i ono što je razlikuje od zabrana koje sadrži jednostavan kazneni zakon: ona funkcionira upravo kao osuda na nestanak, ali i kao zapovijest da se šuti, potvrda nepostojanja, pa, prema tome, i kao zaključak da se nema što reći, vidjeti, znati. Tako se, po svojoj šepavoj logici, kreće licemjerje naših buržoaskih dru== sfava. Primorana ipak na neke ustupke. Ako zaista treba dati mjesta • nelegitimnim oblicima seksualnosti, neka se to obavi negdje drugdje: I tamo gdje ih je moguće ponovo uvesti ako ne u tokove proizvodnje, . ono barem u tokove profita. Javna kuća i bolnica bit će ta mjesta trpeljivosti: prostitutka, klijent i svodnik, psihijatar i njegov histerik ·, - ti »drugi viktorijanci « kako bi rekao Stephen Marcus - kriomice su izgleda proturili užitak o kojemu se u važećem poretku stvari ne govori; riječi, geste, koji su sada u tišini dopušteni, razmjenjuju se po · H · u .. vrisokoj cijeni. Samo tu divlj!..§~ks ima pravo na istinske, ali čvrsto i'.:,·1·.·~ ~.: ·; '-·-' /:·

'.':.~«·: ·- ·:::.·

4 •. Refonnira1!ij~pastorai,:iako)laJleupad,ljiy·napj1,1, postavi(! i p~ay,i!a µvođenjes!,lksa ~ diskurŠ.1'.o ć~ biti razrađeno n.aređnomsyesku Put! tijelo. . . ; , . · :. , 5 '·A.: 'de't.igouri: Pricept~s 'surle sii:tenie ćo;;11na11đemeni (r)rljeYod: 1835.), str'. 5 . 6 D.-A. de Sade, Les 120 joumees de Sodome, ~. fauvert, I, str. 139-140. 7 An.,Mysccretlife,reediteparGrovoPress,'·i964!' · " '' ·'· '

u

18

Umjesto da u: tom .čudnovatom čovjeku vidimo odvažnog hjegupca od nekog >~.viktorijanstva« k:pjebi. ~aprisiljavalo na šutnju, ~klq.v_'§am:.11Jisliti da je on, u epohi ka,da. su_ .in!lč~ .vlac.lale _(iosta k~ypqpjie:v,e naredbe dis1\fec~jej;Stjda, pio najizravnijit}'l, i ,najnaiynijim·preqstaynikorn višestoljetnog n;iloga da &e govori q seksu. Prije bi•~~ rooglo,:reći. c,1~ $H povijes,nu slt~čajnost p_redsta:vljale .sramežlji" yqsti »Vikrorljansk~g pur,it~izma«; qn~,su. q SV.a~O:Q,l_Slu~aju zaplet, istančavapje, ,tµktički .obrat u .•ve,likollJ proce&i,i. uv9đenja .seksa u stoljeća.

4i$i;ll.rs. "' .: " , · ·:,.

.: ·::„

.

· , ,

·

·

'.'' Taj bi Englez bez ideptitet!lmogao bolje od s_voje.]cralji~e .P.osluž~ti ' '• ' ' . ' ,,, __ - .. ' ... - .• ,..;...,,,....., r '°" ,_„_ .. _, ·• kao,.sr,~qi~aj~·li~!J-P,Q:YJJe:;tipiocjern~$eksualp9sti..kpja. se veg:4ol?f!:111 d.iJ~lq~ :·?blikuie. s kf.šća,nskipl .pasto~~om .. Za ra;zliku od. nje, on :vep(;a poj~dinapne qsj~~:iJe o.~o?ot!ie ~to :gpv,ori; ka9 Saqe, ~m je u p~n,orn ~mis.IH riJ~?i pi~.~9/~~~tr\?,za. vl~stiti.p~tak«; pisanje i ,~ščita­ v~je, svoga tekS~~ p~ž~jiyo je spaja!); S erots,kirn ssenam~ koje SU ih U t.~#·ip,~q p~nay!jaj~, ~rpđu~~y_ale -~ poti~~le'. ,~,?; u. Ict~jnjoj ..linJji7_ j K.ršćanski Je_pastm;al nasto3ao.prmzvest1 :>Pt:cif1čne uc1nke na zelju 'vel~~mom 'činjerlidom š.to' ju_ je,' pqtP,unb i pomn,o, 4yeo u diskurs: uginke samdsvla'davanj~ i ociridu1ja,' svlika'ko; i · , „ , -, ·· · , . ,. , ; ' '. · · _, ,ali . .i uciriaJc , ' - r duhovnog -• ,• p.re~br!1ćei:ija'. '9}freFfil,lj~ J3of?~; fizički _učinak bolpog blaženstva što '"rofalazi iz· tjelesnog os· . . . 'eqa iSkuše'nja j ljubavi koja' mu se 1 ·.~'o upire: tb·je''uptavo. ·no· bitfi ·.! i'd đa'j~ fapadni čo~jek već„-.tri; ,_.„„, „.1 ,-.:. --_,_ --· ,. :, :·: ,'· I 'stoljeća, privržen zadaći da SVe kaže q SVOjOJ 'spolnOSti; da je 00 ' klasičnog doba došlo do stalnog uveličavanja i šve'većeg tiva:žavanja 1iiskii '~·6 seksu; f d[ su od' tog; brižnd 'an~litiČk6g diskursa očekivani · toJni'učinCi }Jomicanj~;pojačavarlja', preusmjeravanja, preobličava~ nja·shine' ž~lje. ~e·sarilo dli je područje onoga'št9 se mbže teći'O' seksu ~rbšireno; a' ljudi sii prisiljeni' da ga' stalno šire; nego je, ~dvrh svega, preriia'jednomisioženom· mehanižrim···mridgovrsnih ;iičinaka, seksu priključen i 'disktirs' koji ile iscrpsti samo •ti odnosu sprarii I zakona' zabrane. ·Cenzura' o seksu? Prije bi se moglo reci da je ' ·pos~~,Y:ljen1 uteđaj:z.:a_pr,~i3".Y'.?.~enj~~~!~lf.Ur§~ 9.~.s~]i:su;uvijek što više diskursa: sposobnih da"funkeion'ira'ju i postižu učinke u;samoj'rijego~ ·~.

~

_, •

~

-: · _

' '- i

~

-~-.·-~·-~-~ ~~„·""'·~ ->-,'--• ~ _,,..,.,_ • ...,,-...,_,..~~"·. *

, _; ~ '

'

~-

~-

.-,- ,,"_/t"'';i;' -

,j.

"

',

.•

se može

;vojekoriomiji.•:

';i ·,

•· · • ,

:„ ·•

. ·· · . , ·.

,.

· ,•. Možda bi ta telihika 6sfala v~iariom :Za sudbini.I ktšćanske duhovi. ·1 nosit f1i ~~ ekdi:iO'iillju 'i'i1dividua1nih·užitak:a da jer ···. ·" · · 'omogH ili 1' nanovo pokrenuli drugi. ,m~hanizmi. Ponajprije · avni intere «:.Ne kolektivna· .rad9znalost 1Ii. osjetljivost; P.e novi mentalitet, Nego , mehanizmi moći za čije je funkcioniranje.;........ zbog razloga na koje će

19

..

'I ~=

ebati vratiti- diskurs o seksu postao bitnim. O](().]..S_,_§J9ljeća or_Q.§JJkSl!.Jlobi1a_po1i!!~1>moralizmu« što ga one odaju ili u licemjerju zbog kojeg ih možemo sumn „ iti. Nego u priznatoj nužnosti da ih valja prevladati. r se__§Q_'ill]j~ go,von · valja govoriti javno i na način koji ne bi bio pore en podjeli__na.~gpg~!eri:oJ~_.gedopu~teD.o; m3kar-go~omik za sebe i ostajao pri takvoj razlici (tome i služe te svečane i uvodne izjave); o seksu valja govoriti kao o nečemu" ne treba jednostavno osuđivati ili podnositi, već kao nečemu čime treba upravlja ·, što treba uklopiti u sisteme korisnosti, ure it1 za na1vecu dobrobit sviju, udesiti da funkcionira na najbolji način. ~e~.s _;iije -~_amo predmet prosuđivanja negoi upravlja11ja_, On se izdiže do javne moći, zahtijeva procedure upravljanja, mora dospjeti u nadležnost analitičkih diskursa. U 18. stoljeću seks, postaje stvar »policije«. U punom i izrazitom smislu koju je ta riječ tada imala - ne suzbijanj~ .n>Mudrošću njenih propisa ojačati i uvećati unutrašnju moć države, a kako se ta moć sastoji ne samo u Republici općenito i u svakom od članova koji je sačinjavaju, nego i u sposobnostima i talentima svih koji joj pripadaju, iz toga proizlazi da se policija u potpunosti mora~ viti tim sredstvima i staviti ih u službu javne dobrobi~.« 10 ~ Condorcet, navedeno prema J.-L. Flandrin, Familles, 1976. 9 A. Tardiueu, Etude medico-lđgale sur les attentats aux moeurs, 1857„ str. 114 JO J. von Justi, E/ements ge11erai;x de police, prijevod, 1769„ str. 20

8

20

fi ~

č.

već

ne '. n.a. i kru.· to. st zabran.. e, potrebu da se sel$'..s_d9ye_de.1J p_m~g}sgr!snih)Ja\lnih diskurs,a. nekoliko primjera: u 18,je stoljeću jedna od velikih novosti u tehnikama moći pojava »Stanovništva~~tgti_()~!~­ tvom«, s njegovim specifičnim fenomenima i njemu svojstvenim yanjablarna: SJopom raQanj~, .s.toP,_Q)]l . Smrt~()Sti; duljinom života, plodnošću, stanjem zdravlja, u~estalošću bolesti, oblikom prehrane i stanovanja. Sve se varijable nalaze na sjecištu kretanja svojstvenih životu i učinaka svojstvenih institucijama: ~>Države se nipošto ne napučuju prema prirodn()Jprogresiji razmnožavanja, već zbog svoje industrije, svoje proizvodnje i različitih institucija„. Ljudi se množe kao proizvodi tla i razmjerno prednostima i izvorima što i pronalaze u svojim poslovima.« 11 U srži tog ekonomskog i političkog problema stanovništva nalazi se seks: valja-analizirati stopu smrtnosti, doba ženldbe;-zakonlia i. nezakonita rođenja, preuranjenost i učestalost spolnrh odnosa, način da ih se učini plodnima ili besplodnima, učinak celibata ili zabrana, utjecaj kontracepcijskih postupaka - tih glasovitih »zlokobnih tajni« o kojima demografi uoči revolucije (francuske revolucije - op. prev.) znaju da su već odavno uobičajene i na selu. Zacijelo, odavno se tvrdi da zemlja koja želi biti bogata i moćna mora biti napučena. No sada po prvi put, barem na ustaljen način, jedno društvo tvrdi da su njegova budućnost i njegov probitak povezani ne samo s brojem i vrlinom građana, ne samo s pravilima njihove ženidbe i s organizacijom obitelji nego i s načinom na koji svatko koristi svoju spolnost. S ritualnog očaja nad besplodnim razvratom bogataša, neženja i libertina prelazi se na diskurs u kojemu se seksualno ponašanje stanovništva poima istovremeno kao predmet analize i kao cilj intervencije; od grubih populacionističkih teza merkantilističkog razdoblja prelazi se na istančanije i proračunatije pokušaje regulacije koji se, ovisno o ciljevima i hitnosti, kolebaju između natalističke i antinatalističke usmjerenosti. Kroz pQliti~J9~ ekonomiju stanovništva oblikuje se cijela jedna mreža zapažanja o Š~~su. Pojavljuje se analiza seksuatnih ponašanja, njihovih odredaba

,. . . . m

U C.-J. Herbert, Essai surla police generale des grains (1753.), str. 320-321

21

·'

'

ii

1·

!i :.

t,.

1 i učinaka na granicibiologije i ekonomije. Pojavljuju-se i sistematske kampanje koje, dalje od tradicionalnih ;sredstava. ·moralnih i

vjerskih· bpomena, ·poreskih :mjera ...:...' seksualno· ponaša.iije patova pokušavaju učiniti' dogovorenim, ekonomskim· i političkim ponaša~ . njem. U tome će izvjesna. svoja uporištanaći'rasizmi 19. i 2.0~.štoljeća. Neka država zna što je saseksom:građana i kako se onihjime služe, ali također neka svatko .bude sposbban_rkontrolirati· svoje korištenje seksom. Između države i pojedinca, seks je postao. ulog;. Lto jayni ulog: .prožima ga cijeli splet diskursa, znanja, !lllaliza i zapovijesti..·· i ' Isto je i s' dječjom spolnošću. Često se kaže .daju je klasična doba stavilo' pod •zi:iklon kojeg se nije· ostobođila prije Triju ogleda: i tilagotvornih tjeskoba malog Hansa.Istina; možda je nestala negdaš~ nja. >>sloboda« jezika između djece. i :odraslih; 1 učenika i učitelja. Nijedan ~9&-1~.' stoljeća ne bi javno; kao Erazmo usvojim Dijalozima, svom učeniku đavao savjet oizboru·d.ol:i.re bludnice: A bučni smijeh 1kojije takirdugo, i čini se, u1svim društvenim klasama pratio preranu spolnost djece malo·po mafo·se stišao. No to 'ipak ne znači puko 'ušutkivanje11 Prije je riječ o no:vom režimu· diskursa, .O spolnosti se ne govori manje, naprotiv. No'onase iskazuje drugačije; 6 njoJ govore drugi ljudi, s drugih stajališta i da bipostigli :dtuge učinke:, Sama šutnja; stvari koje odbijamo iskazi\!atiili ·koje.nam je zabranjena iskazivati, diskrecija: koja se zahtijeva· između ·nekih sugovornika manje su apsolutna granica diskursa, d1uga strana od koje. bi on bio odvojen strogom. granicom, ·a· više elel!lenti. koji funkcioniraju pored iskazanih stvari; s.njima.i u odnosu na·njih u zajedničkim strategijama.~Ne treba praviti bjnarnu.poi;JjeJu.izmeđ1,1

onoga što se kaže i onoga št? se:ne. kaže; v.aljalo. bi određiti.različite načine d&ih.se ne kaže, kako su raspore~ni gn,i koji_q,njima mogu j onH~oji o_njitna·ne 1mogugovoritj., kojije tip 4is.ku.rsa dppušte1' i koji je, oblik dis~ecije· potrebiti} :ZJ.ijedn,e i ,i;a ~ruge., Ne po~tojij!XlnllN\:J