Zelena knjiga
 0-88628-012-5 [PDF]

  • 0 0 0
  • Gefällt Ihnen dieses papier und der download? Sie können Ihre eigene PDF-Datei in wenigen Minuten kostenlos online veröffentlichen! Anmelden
Datei wird geladen, bitte warten...
Zitiervorschau

Ono Sto je osobenost Muamar Al Gadafija jeste da on ne nudi svoju misao kao zabavu i uiivanje; on je takode, ne nudi ni ljubiteljima kafana gde je misao predmet zabave onih koii su prazni i koji stoje na trotoaru iivota. Misao Muamar Al Gadafija tumadi iivot i polazi iz njegovog srca, iz srca mu6enika, nemo6nih,tuinih i oeskucnika,iz srca promenljive i uvek sukobljene stvarnosti, traieci bolje i lep5e. Ovo je to Sto nam obja5njava pretvaranje prvog poglavlja Zelene kniige u doba diamahirije i pretvaranje drugog poglavlja u svetsku ekonomsku revoluciju koja se pred tobom ru5i nad glavama eksploatatora stare ekonomske strukture. Trece poglavlje Zelene knjige bi6e, bez diskusije, podetak socijalne revolucije. U njemu se moie na6i pravo obja6njenje istorije, reienje problema sukobljavanja doveka u Zivotu, re5enje problema mu5karca i Zene koji do sada nije nai5ao. na reienje. Takode, ovo poglavlie se bavi re5enjem problema manjina i crnaca kako bi time uzdiglo stabilna pravila socijalnog iivota. Misao koia Zivi vedito je ona misao koja je vezana za iivot i polazi iz njegovog srGo...To ie ta misao Muamar Al Gadafiia.

ZELENA KNJIGA MIG}IJE PRoBLEMA _ NARODNAVLAST DCiIOXRATIJE

NCSEilJEEKONOMSKOG PROBLEMA- SOCIJALIZAM

IZDAVAE Cena: 1,500 L.D.

t

DRUSTVENI TEMELJI TRECA SVETSKA TEORIJA -

D

S, Z

=I>

=n $F

4H

lz pera MuamarAl

MEDUNARODNI CENTAR ZELENEKNJIGE

Gadatija

KNJIGA ZELENA Pruo poglavlje

NESENJE PROBLEMA } DEMI|KRATIJE - NARODNAVLASTBroidokumonurcije u kudlimlonatneknjige:1986/198

lsBN. 0-88628-012-5

&".

IIEMt|KRATIJA - Narodnavlast * Politicki temelj trece svetske

teorije ,NSTRUMENTYLASI' vlelstije.prvipolitidkiproblems ,,lnstrument kojim se suodavqiuljudskezajednice." unutar porodice 6esto ie "Sukob$avanje uzrokovanoovim Problemom." ,Oy4 problempostaoje vrloopasannakon 8to su se uoblidh savremenadlu5tva." Narodise i sadasuodaraiusa ovim kontinuiranirnproblemom,a mnogobrojnezajedefelota nice pate od opasnihi dalekoseZnih koje on nanosi.Onejo5 uveknisuuspeleda ga reie do krajai demokratski. Zelenakrfiga pruia konadnoreSenjeproblemainstrumenta vlasti. Danassu svi politiCkisistemiu svetuishod vlastiza vlast,bilq da je borbeinstrumenata kao Stosu klato mirnaborbaili naoruzana, partijske plemenske, ili indivisekta5ke, Ene, dualneborbe.Njihovishodje wek pobeda pojedinca, Vladavine: lednogod instrumenata poraz naroda.Poragrupe,partijeili klase...i tona je, dakle,pravademokratiia.

a-"

Politidkaborba koja se okondavapobedom jednog kandidata tako Sto ovaj, na primer, dobije 51 odsto od ukupnog broja glasova, ima6e za rezultatdiktatorskiinstrumentvlasti maskiran u demokratsko ruho, jer ie 49 odsto birada biti pod vladavinom instrumenta vlasti koji nisu izabrali,nego im je nametnut i to je diktatura.Ova politidkaborba moZebiti okondana i pobedom instrUmentaVlasti koji predstavljasamo manjinu,kada se glasovibF rada podele na vi5e kaodidata pa jedan od njih dobija vi5e glasova u odnosu na ostale ponaosob;ali, kada se saberu glasovi ostalih kandidata koji su dobili manje od njegra,oni postaju preteina v06ina; uprkos tome uspeva vlasnik manjeg broja glasov4 a njegw se uspeh smatra legitimnim i demokratskim.U stvari,izdiZese diktaturau lainom demokratskom ruhu. To je stvamost politidkih sistema koji danas dominiraju u svetu i koji su odigledno falsifikati prave demokratije. To su diktatorski sistemi.

I

PREIISTAVNICKI DtlMtlVI

Predstsvnicki dornovi predstavnidk; domovisu ki6matradicionalne demokratiiekojadominirau savremenom svetu, a poslanidfi domovi su laini oblici predstavfhni^1arod4 predstavnidki sistemi su demago6l6re5enjaproblemademokratF je. Poslaniekidom se u osnoviformiraradi preGtavljanjE lar.oda,.asamaovaosnovaje jer demokratijazna6i vlast nedemokratska, naroda,a ne vpst njegfiih predstavnika... Fostojanjeprqdstavnidkogdoma samo po sebi zna6i odsUstvonaroda,a pravademokratija se zasnivana pfisustvunaroda,a ne na prisustvunjfovah predstavnika.Poslanidki domwisu pOstalilegitimnapreprekaizmedu narodai viastitime sto je masaizolovana a poslanidkidomovi od ba/jenja Ooilitikom, ime...Narodimane u njeno monopolisu vjast preostaje.nista izuzevonoglainog oblikademokratijeu koflta dugi redovi.biradadekaju ch ubrce listide u glasadkekutije. predstavnidkidom radi Da bismo 7y1othrtfi su5tine, moramopotraprfkazivanja nja$Ne je potiee... On ili izabranpolll odakteon partffa krugova koalicija sredstvomizbomih Sviovi putevinisu parttj4ili naimanovanjem. demokratski.Jer podela stanovni5tvana lzbomekruoWeznadida jedan dlan poslahiljade,stotinehiljanlGkogdomi predstavlja svog da ili milioneD/ipadnika naroda,zavisno To znadi,takode,da nF d UtoFstanov0ika. tl

lviko ne pred stavlia narod, a pred stavllan!e je IaZ

Predstavniiki dom le vlast u oasustvu

Po.slaniiki domov, su /alsitikat demokratije

|edna masovno-organizaciona ve:zane povozuie pr*tavnika s rgegwim binadimaFr se smatra,kao iodafi peGtavnici, predstavnikom celog naroda To F ono Sto nalale dorninirajda trad[dondfted6mokratija..i otuda se masaodvajapotpunood predstavnikaa predstavnikse odvija potpunood m6e... 6imd6bijeg[asolemaseon postajemonopolista njonogswerenitetai upravljanjenim'poslovima..TakovidimodanasUs\retudominF raju6a tradicionalnademokratijazavestava neprikosnovenost i imunitetdlanupredstavnidkogdoma,dok isto to ne priznajepripadnicrmanarodaTo zna6ida su predstavnidki domovipostaliinstrumentpfladkanja naroda vlasti i manipulacije nad njom.Otudanarodi danasilnajupravoda se bore putemnarodne rdvolucijeza ru5enjeinstrumenata'monopolisanjademokratijomi ptjadka5a votjemasa nazvanihpredstavnidkim domovimai da glasnoproklamujusvojezahtevepredstavliane novimnadelom- nikone piedstavlja narod.Kadaje predstavnidki dom saei$bno€t' dlanovajedne parlije,po5toje ona ppOeOita na izborimAonje Utom sludajupartijskove6e, a ne narodnoveie, on predstavljapartUu a ne narod,a iarr5notellokojeirnenuje,predstavnidkidom tetoje pobednidke partijea ne narodnotelo. lstisludajje isa poslanidkim domomu kome svakapartriadobifaodredenibrojsedi5ta. Vlasnicidvihsedi5tasu predstavnici sopstvene partijea ne naroda.Vladakojuformiraova 12

koalicijaje vladatih koalicionihpartijaa ne vladanaroda.Narodje u ovakvimsistemima On je obmanuti iskoriZrtvapartijskih.borbi. politidkihinstrumeSCenod'ovihsukobljenih nata za vlast, da bi dobili njegoveglasove 6utljivimredovimai dok stoiiu organizovanim kreCese poput kuglicana btojanicida bi ubaciolistideu glasadkekutijena iiti nadin kao kad se drugi papiri bacajuu korpu za tradF otpatke...Ovo je u wetu dominirajO6a cionalnadbmokratija,bilo u jednopartijskim, sistemimaili ili vi5epartijskim dvopartijskim sistemimaTako postajeodibespartUskim glednoda je predstavljanje obmana.Poslaili kojise formirajuimenovanjem ni6ki'domovi nasledstvomne spadajupod bilo koji oblik demokratije.No, sistemizboraposlanikaza poslanidke domovezasnivase na propaganglasovaOn je, dakle,dema' radi dobijanja di go5kisistemu punomsmisluredi.Glasovise njima..a mogukupitii moie.se.poigravatis siroma5nine moguu6i u izborneborbeu kojima uvek pobedujusamo bogati. su teoriFilozofi,misliocii pisclpropovedali ju predstavniStva io5 doksu narodibtlivodeni poput stoke od .strane kraljeva,sultana i osvajaEa.Narodiu tim vremenimateZilisu najdaljedotle da imaju svog predstavnika meduvladarimakoji su to odbijali.Zbogtoga su se narodigorkoi dugoborilizarealizaciju te teZnje.Dakle,neshvatljivo ie da sada u vremerepublikei podetkaepohedZamahira (mase- prim.prev.),demokratijabudeizbor 13

manje grupe postanikakoji bi predstavljali ogromnumasu.Ovoje vedzastarelateorijai istro5enoiskustvo.Celokupnavlastmorabiti u rukamanaroda. Najsurovije diktatureko;eje poznavao svet uzdiglesu se u senciposlanidkih domova"

PAffiT.|JE

t4

Fartija Partijaje savremena dktatura..savremeni instrumentdiktatorskevlasti...Jer, partijaje vladavinadelanadsvima..onaje za sadaposlednjiinstrumentdiktature.Po5topartijanije pojedinac,ona ispoljavapovr$inskudemokratijuputemsvojihtela komisijaipropagande posredstvomsopstvenih6lanova.Fartija kao takvaapsolutnonijedemokratskiinstrument,jef se formiraili od onih kOjiimajuzajednidkiinteres,istovetnepoglede,istu kulturu, isti zavidajili zajednidku veru.Oni obrazuju partijuda bi realizovalisvojeinterdse,nametalisvojgpogledeili proSirivali svojuveru na dru5tvou celini.Njihovciljje vlastu ime iarr5enjasopstvenihprogramaDemokratski, nikood njihnemapravoda vladacelimnarodom kojije sastavljem interesa" od pluralizrna mnjenja,raspoloZenjasredinei verovanja. Partijaje, prematome,diktatorskiinstrument vlastikoji omogudujeonimakojiim4u zajedni6kdpogledeili zajednidkeintereseda vladaju ditavimnarodomi svakimnarodom.A partijaje manjinau odnosuna narod:Cilj osnivanjapartija je stvaranjeinstnhenta vlastinad narodom,to jest vlastinad onima partrje.Partija kojisu vanpartijeposredstvom se u osnovitlzdiZena teorijivlastii vladavine, pripadnikanarodaod to jest savladavanja strane partuacaPartijapretpostavljada je dolaskomna vlastsredstvorealizacijesvojih t7

interesai proklamujewoje ciljevekaonarodne. Ova teorija opravdavadiktaturupartije. To je ista teorija na kojoj se zasnivasvaka diktaturaMa kolikopartijanabrojali, teorijaje ista.No, njihovbroj rastezavisnood Zestine borbeza vlast.Partijskeborbeza vlastvode ka ru5enjuosnovasvakognarodnogdostigouda'ikvarewaki plankojislu2idru5tvu.Jer, ru5enjedostignudai kvarenjeplanovaonoje vlastiod $to opravdavapoku5ajpreuzimanja vladajudepartijeda bina njenomestodo5ao konkurent.Partijau medusobnojborbi,ako ne koristeorulje, a to je retko,koristeskmavljenje i uproSdavanjedostignudadrugih. Ovakveborbeneminovnose oclvijajuvanvF sokocenjenihi relevantnihinteresadruStval+.leminovnb 6e neki od tih interesa,ako ne i ovihinstrUmenata svi,biti Zrtvasukobljavanja tih interevlaStiokovlasti.Jer,nerealizovanje opoziciosa je argumentu prilogreagovanja n€ partije kao instrumentavlasti koji je na vlasti.A da biga oborilamorada ru5injegova dostignu6ai da kritikuje njegwe planove, makarbili u korist dru3tva.Timeopoziciona partrjaopravdavanekompetentnostvladaju6e partije.Takoplanovii interesidruStvapostaju irtva borbe za vlast medu partUama.' Bez obzirana td Stoborbapartijskogpluralizma inspiri5epolitidkuaktivnost,ona politidki, socijalnoi ekonomskiruSiiivot druStvas jedne strane,a njen rezultatje pobedadrugog instrumentavlasti kao ranije,s druge strane,to jest padjedneparttjei pobedadru-

ge, ali i poraz naroda,to jest poraz demokratlje. Pored toga partUese mogu potkupiti i podmititi, kako spolja tako i iznutra. Partija se osniva kao predstavnik naroda, potom vodstvo partije postaje predstavnik Clanova partije, potom Sef partije postaje predstavnikvodstva partije.lime je jasno da zase partijska igr4 ironidna i prevarantsl