TP 21 75 Borbene Vjestine Vojnika [PDF]

Zitiervorschau

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO ODBRANE

Izdava~: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO ODBRANE TP 21-75

BORBENE VJE[TINE VOJNIKA

Prijevod sa engleskog jezika uradila ameri~ka tvrtka MPRI

OGRANI^ENJA PRI DISTRIBUCIJI: Ova publikacija sadr`i tehni~ke ili operativne instrukcije koje su samo za upotrebu od zvani~ne vlade. Distribucija je ograni~ena na agencije vlade SAD. Zahtjevi izvan vlade SAD za izdavanjem ove publikacije pod Zakonom o slobodi informiranja moraju se predati glavnom {tabu ZOID-a, Ft Monroe, Virginia 23651.

1999.

[tampa: [tamparija Vojnog izdava{tva Komande obuke i doktrine ZKVF

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE MINISTARSTVO ODBRANE

Na osnovu ~lana 27, alineja 18, Zakona o odbrani Federacije Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine FBiH”, broj: 15/96),

O D O B R AVA M

upotrebu priru~nika “Borbene vje{tine vojnika” u jedinicama VFBiH.

ZAMJENIK MINISTRA Sakib Mahmuljin

3

TP 21-75

SADR@AJ Predgovor ..................................................................................................................................... 9 POGLAVLJE 1. ZAKLON, MASKIRANOST I KAMUFLA@A ......................................... 11 Op}e ............................................................................................................................................ 11 Zaklon .......................................................................................................................................... 11 Maskiranost ................................................................................................................................. 12 Kamufla`a ................................................................................................................................... 13 POGLAVLJE 2. BORBENI POLO@AJI ................................................................................. 19 Op}e ............................................................................................................................................ 19 Zaklon ......................................................................................................................................... 19 Maskiranost ................................................................................................................................. 22 Sektori i polja paljbe .................................................................................................................... 23 Kako izgraditi borbene polo`aje .................................................................................................. 24 POGLAVLJE 3. KRETANJE ................................................................................................... 45 Op}e ............................................................................................................................................ 45 Tehnike kretanja .......................................................................................................................... 45 Trenutne akcije pri kretanju ......................................................................................................... 48 Kretanje unutar tima .................................................................................................................... 50 Paljba i pokret .............................................................................................................................. 52 Kretanje s tenkovima ................................................................................................................... 52 POGLAVLJE 4. OSMATRANJE ............................................................................................ 55 Op}e ............................................................................................................................................ 55 Kako osmatrati ............................................................................................................................. 55 Stvari koje treba tra`iti osmatranjem i prislu{kivanjem ............................................................... 57 Procjena udaljenosti ..................................................................................................................... 58 POGLAVLJE 5. NUKLEARNO, BIOLO[KO I HEMIJSKO RATOVANJE ..................... 61 Op}e ............................................................................................................................................ 61 Nuklearna oru`ja ......................................................................................................................... 61 Hemijska i biolo{ka oru`ja .......................................................................................................... 64 POGLAVLJE 6. BORBENI OBAVJE[TAJNI I PROTUOBAVJE[TAJNI RAD ............... 71 Op}e ............................................................................................................................................ 71 Izvori informacija ........................................................................................................................ 71 O ~emu izvijestiti ......................................................................................................................... 72 Protuobavje{tajne mjere .............................................................................................................. 74

5

POGLAVLJE 7. VEZA ............................................................................................................. 77 Op}e ............................................................................................................................................ 77 Sredstva veze ............................................................................................................................... 77 Radiotelefonske procedure .......................................................................................................... 80 Sigurnost veze ............................................................................................................................. 85 Radiooprema ............................................................................................................................... 85 @i~ana i telefonska oprema .......................................................................................................... 88 POGLAVLJE 8. PRVA POMO] I OSOBNA HIGIJENA ...................................................... 93 Op}e ............................................................................................................................................ 93 Mjere za spa{avanje `ivota .......................................................................................................... 94 “Da” i ”Ne” prve pomo}i ........................................................................................................... 103 Osobna higijena ......................................................................................................................... 104 DODATAK A. MINE .............................................................................................................. 109 Op}e .......................................................................................................................................... 109 Protupje{a~ke ............................................................................................................................ 109 Protutenkovske .......................................................................................................................... 125 DODATAK B. MINSKO-EKSPLOZIVNA SREDSTVA ..................................................... 135 Op}e .......................................................................................................................................... 135 Kako pripremiti sustave za opaljenje ......................................................................................... 135 DODATAK C. PREPREKE .................................................................................................... 143 Op}e .......................................................................................................................................... 143 Kako napraviti prolaz i pro}i kroz minsko polje ........................................................................ 143 Kako napraviti prolaz i pro}i kroz `i~anu prepreku ................................................................... 145 DODATAK D. URBANA PODRU^JA .................................................................................. 149 Op}e .......................................................................................................................................... 149 Kako se kretati ........................................................................................................................... 149 Kako u}i u zgradu ...................................................................................................................... 152 Kako koristiti ru~ne bombe ........................................................................................................ 154 Kako koristiti borbene polo`aje ................................................................................................. 155 DODATAK E. PRA]ENJE .................................................................................................... 161 Op}e .......................................................................................................................................... 161 Traga~ki kvaliteti ....................................................................................................................... 161 Osnove pra}enja ........................................................................................................................ 162 Pomjeranje ................................................................................................................................. 162 Ostavljanje mrlja ....................................................................................................................... 166 Uticaj vremena ........................................................................................................................... 166 Ostavljanje otpadaka ................................................................................................................. 167 Kamufla`a ................................................................................................................................. 167 Tuma~enja/trenutna upotreba obavje{tajnih podataka ............................................................... 168 Traga~ki timovi .......................................................................................................................... 168 Traga~ki psi ............................................................................................................................... 169 Protutraganje ............................................................................................................................. 169 DODATAK F. PRE@IVLJAVANJE, IZBJEGAVANJE, OTPOR I BIJEG ........................ 173 Op}e .......................................................................................................................................... 173 Pre`ivljavanje ............................................................................................................................ 173 Otpor ......................................................................................................................................... 174 Sigurnost ................................................................................................................................... 175 DODATAK G. ORU@JA I KONTROLA PALJBE ............................................................... 177 Op}e .......................................................................................................................................... 177 Oru`ja ........................................................................................................................................ 177

6

TP 21-75

TP 21-75

Karakteristike paljbe .................................................................................................................. 185 Raspodjela paljbe ....................................................................................................................... 189 Pokrivanje podru~ja cilja ............................................................................................................ 190 Kontrola paljbe ........................................................................................................................... 191 DODATAK H. PROTUOKLOPNA IMPROVIZIRANA SREDSTVA ................................ 195 Op}e ........................................................................................................................................... 195 Kako napraviti improvizirana sredstva ....................................................................................... 195 Slabe ta~ke na oklopnim vozilima .............................................................................................. 199 DODATAK I. KARTICA DOMETA ...................................................................................... 201 Op}e ........................................................................................................................................... 201 Podaci na kartici dometa ............................................................................................................ 201 Priprema kartice dometa za mitraljez M 60 ................................................................................ 203 Kartica dometa za cal. 12.7 mm ................................................................................................. 208 Kartica dometa za protuoklopno oru`je ...................................................................................... 208 Akronimi i skra}enice ............................................................................................................... 213 Literatura .................................................................................................................................... 215 Indeks ......................................................................................................................................... 217

7

8

TP 21-75

TP 21-75

PREDGOVOR Ovaj priru~nik je posve}en vojniku - klju~u uspjeha na bojnom polju. Ratovi se ne dobivaju strojevima niti oru`jem nego vojnicima koji ih koriste. ^ak ni najbolje opremljena vojska ne mo`e pobijediti bez motivisanih i dobro obu~enih vojnika. Ako KoV `eli dobiti sljede}i rat njeni vojnici moraju biti motivirani inspiriranim vo|stvom, i oni moraju znati kako da urade svoje poslove i pre`ive na bojnom polju. Ovo je vojni~ki terenski priru~nik. On govori vojniku kako da izvodi borbene vje{tine potrebne da pre`ivi na bojnom polju. Ovo su osnovne borbene vje{tine koje vojnici moraju savladati u svim vojnoevidencijskim sposobnostima (VES). Korisnici ovog priru~nika mogu prilo`iti preporuke za promjene ili komentare koji se odnose na stranicu i red teksta. Razlozi bi trebali biti dati da osiguraju razumijevanje i potpuno ocjenjivanje. Komentari bi trebali biti proslije|eni na obrascu KOV-a 2028 (Preporu~ene promjene za publikaciju) i adresirani na zapovjednika [kola pje{adije Vojska SAD, ATTN: ATSH-I-VPD, Fort Benning, GA 31905. Rije~i "on", "njemu", "njegov", "~ovjek" i "ljudi" kada se koriste u ovoj publikaciji predstavljaju i mu{ki i `enski rod, osim ako je nazna~eno druga~ije.

* Ovaj priru~nik zamjenjuje TP 21-75, 10. srpanj 1967.

9

TP 21-75

POGLAVLJE 1

ZAKLON, MASKIRANOST I KAMUFLA@A OP]E

Ako vas neprijatelj mo`e vidjeti, on vas mo`e i pogoditi svojom paljbom. Dakle, vi morate biti skriveni od neprijateljskog osmatranja i imati zaklon od neprijateljske paljbe. Kada teren ne pru`a prirodni zaklon i maskiranost, vi morate pripremiti va{ zaklon i upotrebljavati prirodne i vje{ta~ke materijale kako bi ste kamuflirali sebe, va{u opremu i va{ polo`aj. Ovo poglavlje osigurava vodilje za pripremu i upotrebu zaklona, maskiranosti i kamufla`e. ZAKLON

Zaklon osigurava za{titu od metaka, gelera eksplodiranih zrna, plamena, nuklearnih u~inaka te biolo{ko-hemijskih agenasa. Zaklon vas, tako|er, mo`e zamaskirati i skriti od neprijateljskog osmatranja. Zaklon mo`e biti prirodni ili vje{ta~ki. Prirodni zakloni su npr., balvani, drve}e, panjevi, jaruge i {upljine. Vje{ta~ki zakloni su npr., borbeni polo`aji, tran{eje, zidovi, ru{evine i krateri. ^ak i najmanja uvala u zemlji mo`e pru`iti kakav-takav zaklon. Potra`ite i koristite i najmanji zaklon koji vam teren pru`a. U borbi vam je potrebna za{tita od neprijateljske izravne i neizravne paljbe. Da biste stekli ovakvu za{titu u odbrani izgradite borbeni polo`aj (vje{ta~ki zaklon) i pridodajte to prirodnim zaklonima koje pru`a teren. Vrste zaklona 11

TP 21-75

TP 21-75

Da biste stekli za{titu od neprijateljske paljbe u ofanzivnim djelovanjima ili kada se kre}ete koristite rute koje osiguravaju zaklon izme|u vas i mjesta na kojima se zna i onih na kojima se misli da su zaposjednuta od neprijatelja. Koristite jaruge, jarke, brda, {umovita podru~ja, zidove i ostale zaklone da biste sprije~ili neprijatelja da vas uo~i ili djeluje paljbom po vama. Izbjegnite otvorena podru~ja i ne dovodite sebe u crtu horizonta na vrhovima brda ili grebena.

vozilima. Disciplina vezano za buku je poduzimanje akcija da se odbije zvuk proizveden od va{e jedinice u smjeru suprotnom od neprijatelja i kada je mogu}e upotrebljavanje metoda komuniciranja kojima se ne proizvode zvukovi (signali ruke i dlana). Disciplina pri kretanju predstavlja, npr.: nekretanje okolo borbenih polo`aja osim kada je izrazito potrebito, i nekretanje rutama koje ne pru`aju zaklon i maskiranost. U odbrani izgradite dobro kamuflirane borbene polo`aje i izbjegnite kretanje unaokolo. U ofanzivnim operacijama, maskirajte sebe i svoju opremu kamufla`om i kre}ite se {umom ili terenom koji pru`a maskiranost. Tama vas ne mo`e skriti od neprijateljskog omatranja ni u odbrani niti u ofanzivnim operacijama. Neprijateljske naprave za no}no osmatranje i ostala sredstva za otkrivanje omogu}uju mu da vas prona|e kako tokom dana tako i no}u. KAMUFLA@A

Borbeni polo`aj sa zaklonom

Kretanje trupa du` jarka

MASKIRANOST

Maskiranost je bilo {to {to vas skriva od neprijateljskog osmatranja. Maskiranost vas ne za{ti}uje od neprijateljske paljbe. Ne mislite da ste za{ti}eni od neprijateljske paljbe samo zato {to ste maskirani. Maskiranost poput zaklona mo`e, tako|er, biti prirodna i vje{ta~ka. Prirodnu maskiranost ~ine, npr.: grmovi, trave, drve}a i sjenke. Ako je mogu}e prirodna maskiranost ne bi trebala biti poreme}ena. Vje{ta~ku maskiranost ~ine, npr.: maskirne uniforme, mre`e za kamufla`u, boje na licu, i prirodni materijal koji je uklonjen sa svoje originalne lokacije. Vje{ta~ka maskiranost se mora uklopiti u prirodno okru`enje koje pru`a teren. Disciplina vezano za svjetlost, za Trupe u maskiranim polo`ajima buku, disciplina pri kretanju i upotreba kamufla`e doprinose maskiranosti. Disciplina vezano za svjetlost, jeste nadziranje upotrebe svjetlosti tokom no}i i nadzor, npr.: pu{enja na otvorenom, hodanje unaokolo sa upaljenom baterijskom lampom ili upotreba svjetala na 12

Kamufla`a je bilo {ta {to vi upotrebljavate da biste u~inili sebe, va{u opremu i va{ polo`aj da izgledaju druga~ije nego {to jesu. Za kamufla`u se mo`e upotrebljavati kako prirodni tako i vje{ta~ki materijal. ^esto promijenite ili pobolj{ajte va{u kamufla`u. Vrijeme izme|u promjena i pobolj{anja ovisi o vremenskim uvjetima i o materijalu koji se upotrebljava. Prirodna kamufla`a }e ~esto uvehnuti, izblijedjeti ili izgubiti na svojoj djelotvornosti. Isto tako vje{ta~ka kamufla`a mo`e izblijedjeti i dotrajati. Kada se ovakve stvari dogode, vi i va{a oprema se mo`da ne}e stapati sa okoli{em. To mo`e olak{ati neprijatelju da vas uo~i. RAZMATRANJA O KAMUFLA@I

Kretanje privla~i pa`nju. Kada dajete signale rukama i dlanom ili hodate oko svojih polo`aja va{i pokreti mogu biti opa`eni golim okom sa velikih udaljenosti. U odbrani, ostanite nisko i kre}ite se samo po potrebi. U ofanzivnim djelovanjima, kre}ite se samo po zaklonjenim i maskiranim rutama. Polo`aji ne smiju biti gdje neprijatelj o~ekuje da }e ih prona}i. Izgradite polo`aje na strani brda udaljene od sjeci{ta puteva i usamljenih gra|evina i na zaklonjenim i maskiranim mjestima. Izbjegnite otvorena podru~ja.

Prednji zaklon

Prostor za ga|anje

Polo`aj zaklonjen i maskiran na strani brda

13

TP 21-75

TP 21-75

Obrisi i sjenke mogu otkriti va{ polo`aj ili opremu osmatra~ima iz zraka i sa zemlje. Obrisi i sjenke se mogu ubla`iti kamufla`om. Kada se kre}ete ostanite u sjenci kad god je mogu}e.

Vojnici u arkti~koj kamufla`i

Vojnici sa vo|om u sjenci drveta

Dva vojnika kamufliraju jedan drugog

Odsjaj, tako|er, mo`e privu}i pa`nju neprijatelja. U tami se mogu vidjeti svjetlosti poput `ara zapaljene cigarete ili baterijske lampe. Tokom dana mo`e do}i do odbijanja svjetlosti od ugla~anih povr{ina kao {to su sjajni pribor za jelo, {ljem koji nosite, vjetrobran, ru~ni sat ili narukvica, ili izlo`ena ko`a. Svjetlost ili njezina refleksija sa polo`aja mo`e pomo}i neprijatelju da otkrije va{ polo`aj. Da biste umanjili odsjaj, pokrijte va{u ko`u odje}om boje lica. Me|utim, tokom nuklearnog napada tamno obojena ko`a mo`e upiti vi{e termalne energije i mo`e izgorjeti mnogo br`e od gole ko`e. Tako|er, prema`ite povr{ine opreme i vozila bojom, blatom ili nekom drugom vrstom materijala za kamufla`u. Oblik predstavlja obris ili formu. Oblik va{eg {ljema je lahko prepoznatljiv. Ljudsko tijelo je, tako|er, lahko prepoznatljivo. Upotrebljavajte kamufla`u i maskiranost kako biste promijenili oblike i stopili ih sa okoli{em. Budite pa`ljivi da ne pretjerate sa ovim. Boje va{e ko`e, uniforme i oprema mogu pomo}i neprijatelju da vas otkrije ako boje do|u u kontrast sa pozadinom. Naprimjer, zelena uniforma }e do}i u kontrast sa terenom koji je prekriven snijegom. Kamuflirajte sebe i svoju opremu kako biste se Kamufla`a {ljema stopili sa okoli{em. 14

Rastresiti raspored je raspr{avanje ljudi, vozila i opreme preko {irokog podru~ja. Obi~no je neprijatelju lak{e otkriti vojnike kada su grupirani. Dakle, raspr{ite se. Razdaljina izme|u vas i vojnika do vas }e se mijenjati sa terenom, stupnjem vidljivosti i neprijateljskom situacijom. Razdaljine }e obi~no biti odre|ene od vo|a jedinica, ili prema standardnim operativnim procedurama (SOP) jedinice.

Paljbeni tim raspr{en

KAKO IZVR[ITI KAMUFLA@U

Prije kamufliranja, prou~ite teren i vegetaciju podru~ja u kojem }ete operirati. Zatim odaberite i koristite materijal za kamufla`u koji se najbolje stapa s tim podru~jem. Kada se kre}ete iz jednog podru~ja u drugo, promijenite kamufla`u po potrebi kako biste se stopili sa okoli{em. Uzmite travu, li{}e, grmlje i ostali materijal sa va{e lokacije i nanesite to na uniforme i opremu, i stavite boju za kamfla`u lica na va{u ko`u. 15

TP 21-75

TP 21-75

Upotreba grana od drve}a za prekrivanje traga Kamuflirani vojnici

Borbeni polo`aji. Kada gradite borbeni polo`aj, kamuflirajte njega kao i zemlju skinutu sa njega. Kamuflirajte zemlju upotrijebljenu za prednji, bo~ni i pozadinski zaklon kao i onu upotrijebljenu za pokrivku nad glavom. Tako|er, kamuflirajte dno rupe kako biste sprije~ili otkrivanje iz zraka. Ako je potrebito odnesite vi{ak zemlje dalje od polo`aja (u pozadinu).

Kamuflirani borbeni polo`aj koji se pobolj{ava

Ne pretjerujte se kamufla`om. Previ{e materijala za kamufla`u mo`e ustvari dovesti do otkrivanja polo`aja. Pribavite materijal za kamufla`u iz {ireg podru~ja. Podru~je koje je li{eno vegetacije mo`e privu}i pa`nju. Ne ~ekajte da zavr{ite izgradnju polo`aja da biste ga kamuflirali. Kamuflirajte ga dok ga gradite. Ne ostavljajte sjajne ili svijetlo obojene predmete da le`e unaokolo. Sakrijte pribor za jelo, ogledala, porcije, bijeli ve{ i ru~nike. Ne skidajte va{e majice na otvorenom. Va{a ko`a mo`e sijati i biti primije}ena. Nikada ne koristite vatru gdje postoji mogu}nost da se primijeti plamen ili osjeti dim od neprijatelja. Tako|er, prekrijte tragove i ostale znakove kretanja. 16

Kada je kamufla`a zavr{ena pregledajte polo`aj sa neprijateljske strane. Ovo bi se trebalo uraditi sa razdaljine od otprilike 35 metara ispred polo`aja. Zatim provjeravajte kamufla`u periodi~no da vidite da li jo{ uvijek izgleda prirodno i da li maskira polo`aj. Kada kamufla`a postane neefikasna promijenite je i pobolj{ajte. Kamuflirani {ljemovi [ljemovi. Kamuflirajte svoj {ljem sa izdanim pokriva~em {ljema ili napravite pokriva~ od odje}e ili {atorskog krila koji je u bojama koje pristaju uz teren. Pokriva~ bi trebalo da stoji labavo sa krajevima presavijenim ispod {ljema ili ostavljenim da vise preko. Krajevi koji vise mogu poremetiti obris {ljema. Li{}e, trava ili gran~ice, tako|er, mogu biti stavljeni na pokriva~. Upotrijebite zavoje, `ice, vrpce od {atorskih krila ili gumirane zavoje kako biste ih pri~vrstili da stoje na mjestu. Ako nema materijala za pokriva~ {ljema pokrijte i maskirajte povr{inu {ljema razli~itim uzorcima boje ili blata. Boja pijeska i svijetlozelena za pustinjska i suha podru~ja

Boja ilova~e i bijela za teren pokriven snijegom

Boja ilova~e i svijetlozelena za podru~ja bogata vegetacijom

Boje koje se upotrebljavaju pri kamufla`i

17

TP 21-75

Uniforme. Ve}ina uniformi dolazi ve} maskirana. Me|utim, mo`e biti potrebito dodati jo{ kamufla`e kako bi se doprinijelo stapanju uniforme sa okoli{em. Da biste ovo postigli stavite na uniformu blata ili prika~ite li{}e, travu ili manje grane na nju. Previ{e kamufla`e, me|utim, mo`e privu}i pa`nju. Kada izvodite operacije na zemlji{tu prekrivenom snijegom, nosite bijele prekrivke (ako su izdane) kako biste se bolje stopili sa snijegom. Ako bijele prekrivke nisu izdane, mo`ete upotrebljavati bijele krpe, kao {to su posteljina za krevete, da biste postigli isti u~inak. BOJA KO@E Materijal za kamufla`u

Svijetla ili tamna

SJAJNA PODRU^JA

PODRU^JA U SJENI

^elo, obrazi, u{i, nos i brada

Oko o~iju, ispod nosa i ispod brade

Svijetlozelena boja i Sve trupe upotrebljavaju u Upotrebljavati boja ilova~e podru~jima sa zelenom vegetacijom ilova~u

Upotrebljavati svijetlozelenu

Boja pijeska i svijetlozelena boja

Sve trupe upotrebljavaju u podru~jima u kojima nedostaje zelene vegetacije

Upotrebljavati svijetlozelenu

Upotrebljavati pijesak

Boja ilova~e i bijela boja

Sve trupe upotrebljavaju samo na Upotrebljavati terenu prekrivenom snijegom ilova~u

Upotrebljavati bijelu

Pluto, kora drvenog uglja ili ~a|

Sve trupe, ako boje za kamufla`u Upotrebljavati nisu na raspoljaganju

Ne upotrebljavati

Blato svijetle boje

Sve trupe, ako boje za kamufla`u Ne nisu na raspoljaganju upotrebljavati

Upotrebljavati

Ko`a. Izlo`ena ko`a odbija svjetlost i mo`e privu}i pa`nju neprijatelja. ^ak i veoma tamna ko`a, zbog svojih prirodnih ulja, }e odbijati svjetlost. Upotrebljavajte sljede}e metode kada primjenjujete boju za lice kako biste kamuflirali va{u ko`u. Kada primjenjujete nano{enje kamufla`e za va{u ko`u radite zajedno sa va{im kolegom (u paru) i pomozite jedan drugome. Primijenite kombinaciju dviju boja nano{enja kamufla`e u nepravilnim uzorcima. Obojite sjajna podru~ja (~elo, obrazi, nos, u{i i bradu) tamnim bojama. Obojite podru~ja u sjeni (oko o~iju, ispod nosa i ispod brade) svijetlim bojama. Pored lica obojite izlo`enu ko`u na stra`njem dijelu vrata, ruke i dlanove. Dlanovi ruku se obi~no ne kamufliraju ako }e se upotrebljavati signali ruke i dlana. Skinite sav nakit kako biste jo{ vi{e umanjili odsjaj ili odbijanje svjetlosti. Kada boje za kamufla`u nisu izdate upotrijebite izgorjelo pluto, drveni ugalj, koru drveta, ~a| ili blato svijetlih boja.

POGLAVLJE 2

BORBENI POLO@AJI OP]E

Kada se branite, ili kada ste privremeno zadr`ani u napadu, morate potra`iti zaklon od paljbe i maskiranost od osmatranja. Najbolji zaklon i maskiranost mogu vam biti pru`eni od nekih vrsta borbenih polo`aja. Ovo mo`e biti postoje}a rupa, `urno iskopan zaklon za le`e}i stav ili dobro pripremljen polo`aj sa pokrivkom nad glavom. Vrijeme koje stoji na raspolaganju za pripremu odre|uje kako dobro }ete izgraditi va{ polo`aj. Va{ borbeni polo`aj mora: y Omogu}iti vam da djelujete paljbom. y Za{titi vas od osmatranja te izravne i neizravne paljbe. ZAKLON

Zaklon va{eg borbenog polo`aja mora biti dovoljno jak da vas za{titi od paljbe pje{a~kog naoru`anja, gelera neizravne paljbe i udarnog vala nuklearnih eksplozija. Polo`aj bi trebao imati prednji zaklon koji vam pru`a za{titu od paljbe pje{a~kog naoru`anja sprijeda. Prirodni prednji zaklon (drve}e, kameRupa

Pokrivka nad glavom Bo~ni i stra`nji zaklon

Zaklon

18

19

TP 21-75

TP 21-75

nje, balvani i ru{evine) najbolji je zbog toga {to je neprijatelju te`e otkriti polo`aj koji je maskiran prirodnim zaklonom. Ako prirodni zaklon nije na raspolaganju, upotrijebite zemlju iz rupe koju ste iskopali kako biste izgradili dodatni zaklon. Zaklon mo`e biti pobolj{an stavljanjem zemlje u vre}e a zatim ovla`njavanjem istih. Prednji zaklon mora biti: y Dovoljno debeo (najmanje 46 cm zemlje) da zaustavi paljbu pje{a~kog naoru`anja y Dovoljno visok da za{titi va{u glavu kada djelujete paljbom iza zaklona. y Dovoljno daleko ispred rupe da vam omogu}i prostor za laktove i ko~i}e sektora tako da mo`ete djelovati paljbom ukoso. y Dovoljno dug da vam pru`i zaklon i sakrije bljesak sa usta cijevi va{e pu{ke kada otvarate paljbu ukoso.

Va{ borbeni polo`aj bi trebao biti izgra|en tako da se vi, kada do|ete pod izravnu paljbu sprijeda, mo`ete kretati ispod prednjeg zaklona koji vam pru`a za{titu, i jo{ uvijek djelovati paljbom ukoso. Za sveobuhvatnu za{titu, uklju~uju}i i za{titu od nuklearnog napada va{ polo`aj bi trebao imati pokrivku nad glavom, bo~ni zaklon i zaklon otraga. Zemlja iz rupe se, tako|er, mo`e upotrebljavati za izgradnju ovih zaklona, koji vas za{ti}uju od zrna neizravne paljbe koja eksplodiraju iznad glave, na bokovima ili otraga. Zaklon vas, tako|er, {titi od u~inaka prijateljskog naoru`anja koje pru`a potporu iz pozadine, kao {to je paljba pje{a~kog naoru`anja ili paljba iz tenkova. Ovo vam omogu}uje da u|ete i napustite polo`aj bez izlaganja prema neprijatelju. Da biste uve}ali {anse da pre`ivite u nuklearnom napadu, trebali biste osigurati da va{ borbeni polo`aj podrazumijeva sljede}a razmatranja: y Zaobljeni zidovi bolje podnose udarni val od zidova u obliku kvadrata ili pravougaonika, a i lak{i su za izgraditi. y Mali otvori poma`u da radijacija izlazi napolje. Ve}ina nuklearne radijacije na dnu polo`aja se raspr{uje po polo`aju kroz otvore. y Dublji borbeni polo`aji postavljaju ve}u debljinu za{titnog materijala ili zemlje izme|u vas i nuklearne detonacije; unato~ tome duboki polo`aji umanjuju po~etnu radijaciju koja ulazi na polo`aj. Radijacija se umanjuje faktorom dva za svakih 40 cm dubine rupe. y Niski polo`aji za tijelo postavljaju vi{e zemlje izme|u vas i izvora radijacije. Skupljanje u koljenima ili ~ak le`anje na le|ima sa koljenima povu~enim na grudi je najbolje. Skupljene ruke i noge te`e da za{tite tijelo od radijacije.

Borbeni polo`aj

Zavr{en polo`aj sa zaklonom sa svih strana i prostorom za puzanje

20

21

TP 21-75

TP 21-75

y Termalna radijacija ulazi na va{ polo`aj linijom opti~ke vidljivosti ili odbijanjem od strana. Tamni i sirovi materijali (kao {to su vunena }ebad ili materijal za nosila) mogu se koristiti za pokrivanje povr{ina koje potencijalno mogu odbijati radijaciju. MASKIRANOST

Ako va{ polo`aj mo`e biti otkriven, mo`e biti i pogo|en neprijateljskom paljbom. Ako mo`e biti pogo|en, vi mo`ete poginuti unutra. Dakle, va{ polo`aj mora biti dobro skriven tako da }e neprijatelj te{ko mo}i da ga otkrije ~ak i kada je na udaljenosti u okviru dometa ru~ne bombe. Prirodni, nereme}eni zaklon je bolji od vje{ta~ke maskiranosti zbog toga {to: y Ve} je pripremljen. y Obi~no ne}e privla~iti pa`nju neprijatelja. y Ne treba biti zamijenjen. Dok kopate va{ polo`aj, poku{ajte da ne remetite prirodnu maskiranost oko njega. Odlo`ite nekori{}enu zemlju iz rupe iza polo`aja i kamuflirajte je. Materijal za kamufla`u koji ne mora biti zamijenjen (kamenje, balvani, `ivo grmlje i trava) najbolji je. Vi ne biste trebali upotrebljavati previ{e kamufla`e kako va{ polo`aj ne bi izgledao druga~ije od okoli{a.

Vje{ta~ka maskiranost se mora stopiti sa okolicom tako da ne mo`e biti otkrivena. SEKTORI I POLJA PALJBE

Sektori paljbe su ona podru~ja koja morate osmatrati i djelovati paljbom po njima. Kada vam va{ vo|a dodijeli polo`aj on bi vam istovremeno trebao dodijeliti primarni i sekundarni sektor paljbe. Primarni sektor paljbe je ukoso od va{eg polo`aja a sekundarni sektor paljbe prema naprijed.

Bojevi polo`aji osjen~eni sektorom paljbe

Da biste mogli vidjeti u va{im sektorima paljbe, mo`da }ete trebati o~istiti vegetaciju i ostale prepreke iz njih. Ovo se naziva ~i{}enje polja paljbe. Pri ~i{}enju polja paljbe: y Ne otkrivajte svoj polo`aj nepa`ljivim ili pretjeranim ~i{}enjem. y Ostavite tanki, prirodni sloj vegetacije kako biste sakrili va{ polo`aj. y Odsijecite ni`e grane velikog, raspr{enog drve}a u podru~jima sa rijetkom vegetacijom. y O~istite grmlje samo gdje vam zaklanja pogled. y Uklonite odsje~eno grmlje, grane i korov tako da ih neprijatelj ne mo`e uo~iti.

Kamuflirani polo`aj

Maskiran polo`aj iz zraka

Va{ polo`aj mora biti maskiran od neprijateljskih zrakoplova kao i od kopnenih trupa. Ako je polo`aj ispod drveta ili grma, ili u zgradi manja je vjerovatno}a da }e se primijetiti iz zraka. Li{}e, trava ili slama postavljena na pod rupe sprije~it }e da svje`a zemlja do|e u kontrast sa okolnim zemlji{tem. Ne upotrebljavajte {tapove, jer oni mogu zaustaviti bombe pri ukotrljavanju u rupe za bombe. 22

Vojnici ~iste polja paljbe

23

TP 21-75

TP 21-75

y Prekrijte odsje~ene grane i grmlje ispred va{eg polo`aja blatom, zemljom ili snijegom. y Ne ostavljajte tragove kao znakove neprijatelju. Polje paljbe prema naprijed potrebno je do dometa va{eg oru`ja.

zaklon sprijeda od neprijateljske izravne paljbe ali i omogu}iti djelovanje paljbom prema naprijed i ukoso. Termin na brzu ruku ne zna~i da je kopanje isklju~eno.

Polo`aj na brzu ruku Vojnici ga|aju}i prema naprijed

Polje paljbe prema ukoso vam omogu}uje da pogodite napada~e iz neo~ekivanog kuta. Ono vam, tako|er, omogu}uje da pru`ite potporu polo`ajima do vas. Kada djelujete ukoso va{a paljba se preklapa sa paljbom sa ostalih polo`aja. Ovim se stvara zid paljbe kroz koji neprijatelj mora pro}i.

Ako na raspolaganju stoji prirodna rupa ili jarak, koristite je. Ako ne, iskopajte zaklon za le`e}i stav koji }e vam pru`iti kakvu takvu za{titu. Rupa bi trebala biti duboka oko pola metra. Upotrijebite zemlju iz rupe za izgradnju zaklona oko rubova polo`aja. BORBENI POLO@AJ ZA DVA ^OVJEKA

U odbrani, vi i drugi vojnik }ete izgraditi borbeni polo`aj za dva ~ovjeka. Pobolj{ajte va{ polo`aj kako vam vrijeme dozvoljava.

Vojnici ga|aju}i ukoso dok su pod paljbom

KAKO IZGRADITI BORBENE POLO@AJE BORBENI POLO@AJ NA BRZU RUKU

Kada imate malo vremena za pripremu, izgradite borbeni polo`aj na brzu ruku. On bi trebao biti iza bilo kojeg raspolo`ivog zaklona. On bi trebao pru`iti 24

Ravne i zakrivljene rupe

25

TP 21-75

TP 21-75

Neka rupa bude mala. [to je rupa manja, manja je i vjerovatno}a da }e zrna, bombe ili geleri pro}i kroz nju. Ona bi trebala biti dovoljno velika za vas i va{eg kolegu u punoj ratnoj opremi. Trebala bi prelaziti preko granica prednjeg zaklona samo onoliko da vama i va{em kolegi omogu}i osmatranje i otvaranje paljbe prema naprijed. Rupa se obi~no kopa ravno, ali mo`e biti i zakrivljena oko prednjeg zaklona. Zakrivljavanje rupe oko prednjeg zaklona mo`e biti neophodno u bliskom terenu ~ime se omogu}uje bolje osmatranje i djelovanje paljbom prema naprijed i prema sljede}em polo`aju na boku. Da biste zakrivili rupu, jednostavno produ`ite oba kraja iste oko predjneg zaklona. Zakrivljena rupa omogu}uje jednom od vas da osmatra neprijatelja prema naprijed dok drugi spava ili jede. Tako|er, vi mo`ete osmatrati i djelovati paljbom prema naprijed kada niste pod paljbom i povu}i se iza prednjeg zaklona kada ste pod te{kom paljbom.

Pogled sa strane (popre~ni presjek)

U~inci strmog nagiba

Rupe za ga|anje

Prebacivanje naprijed-nazad

Na strmom nagibu ravna rupa vam ne}e dozvoliti da stanete iza prednjeg zaklona i ga|ate napada~e. Mo`da }ete morati ustati i izlo`iti se paljbi napada~a. Da biste izbjegli ovakva izlaganja, iskopajte rupe za ga|anje na svakom kraju rupe. Zemlji{te izme|u rupa za ga|anje }e biti kao dodatni prednji zaklon. 26

Iskopajte rupu do visine pazuha. Ovo umanjuje va{ profil i jo{ uvijek vam omogu}uje da djelujete paljbom. Ostale dimenzije bi trebale biti: du`ina od dvije du`ine pu{ke M16 i {irina od dvije du`ine bajoneta. Ostavite dovoljno prostora izme|u rupe i prednjeg zaklona kako biste mogli napraviti mjesto gdje }ete mo}i spustiti svoje laktove dok ga|ate. Iskopajte rupe za laktove kako biste sprije~ili da vam se laktovi pomi~u dok ga|ate. Va{a paljba }e biti preciznija.

Dubina do pazuha

27

TP 21-75

TP 21-75

poslu`iti kao dobri ko~i}i za ciljanje. Postavite jedan ko~i} u blizini rupe na koji }ete mo}i odlo`iti kundak va{e pu{ke. Zatim postavite drugi ko~i} ispred zadnjeg (prvopostavljenog) ko~i}a prema svakom opasnom pravcu prilaza. Prednji ko~i}i se upotrebljavaju da pridr`e cijev pu{ke. Da bi se promijenio pravac va{e paljbe sa jednog pravca prilaza na drugi, cijev va{e pu{ke se prebacuje sa jednog prednjeg ko~i}a na drugi. Kundak pu{ke ostaje na zadnjem ko~i}u.

Rupa za dvono`ac

Ako vi ili va{ kolega imate automatsku pu{ku, iskopajte malu rupu kako biste stabilizirali dvono`ac.

Ko~i}i za ciljanje i sektore

Rupe za laktove

Zabodite ko~i}e za sektore (desno i lijevo) da definirate va{e sektore paljbe. Ko~i}i za sektore spre~avaju slu~ajno djelovanje paljbom po prijateljskim polo`ajima. Tri grane du`ine oko 46 cm mogu poslu`iti kao dobri ko~i}i. Ko~i}i moraju biti ~vrsti i moraju {tr~ati iz zemlje dovoljno visoko kako bi sprije~ili da va{a pu{ka bude usmjerena izvan va{eg sektora. Zabodite ko~i}e za ciljanje koji }e vam pomo}i da djelujete paljbom po opasnim neprijateljskim pravcima prilaza po no}i i u drugim prilikama kada je vidljivost slaba. Grane drve}a koje se ra~vaju du`ine oko 30 cm mogu 28

Iskopajte dva kanala za bombe u podu (po jedan na svakom kraju). Ako neprijatelj baci bombu u rupu udarite je nogom ili bacite u jedan od kanala. Kanal }e upiti ve}inu udara. Ostatak udara }e biti usmjeren ravno prema gore i izvan rupe. Iskopajte kanale za bombe: y [irine o{trice a{ova. y Dubine najmanje jedne du`ine a{ova. y Du`ine koliko je {irina poda polo`aja. Za odvod vode, napravite nagib poda rupe prema kanalima za bombe. Ovo, tako|er, mo`e prouzrokovati da se bombe otkotrljaju u kanale. Izgradite pokrivku nad glavom za za{titu od gelera zrna koja eksplodiraju u zraku. Izgradite pokrivku nad glavom ili preko sredi{ta rupe (sredi{nja) ili izvan sredi{ta prema njenim bokovima. Ako sredi{nja pokrivka nad glavom ne}e u~initi da polo`aj bude lahko otkriven, izgradite je. Stavite potporne grede 10 do 15 cm dijametralno, jedne na druge du` cijelog prednjeg i bo~nog zaklona. 29

TP 21-75

TP 21-75

Pokrivka nad glavom

Za{tita od proki{njavanja

Zatim postavite 15 do 20 cm zemlje na vrh vodootpornog materijala. Kona~no, uobli~ite i kamuflirajte zaklon kako bi se stopio sa terenom.

Kanali za bombe

Potpora sprijeda

Postavite grede 10 do 15 cm dijametralno jednu uz drugu unakrsno sa potpornim gredama kao temelj za pokrivku nad glavom.

Kamuflirana pokrivka nad glavom

Izgradnja sredi{nje pokrivke nad glavom

Postavite sloj koji slu`i kao prekrivka protiv proki{njavanja, kao {to su kutije od C-sljedovanja ili {atorsko krilo, preko potpornih greda. Ovo }e sprije~iti curenje vode kroz pokrivku nad glavom. 30

Ako }e sredi{nja pokrivka nad glavom u~initi da va{ polo`aj bude lahko otkriven, izgradite bo~ne pokrivke nad glavom. Ovaj metod pru`a pokrivku nad glavom i vama i va{em kolegi. Me|utim, nijedan od vas ne mo`e osmatrati niti djelovati paljbom po va{im sektorima paljbe dok ste pod pokrivkom. Kada se upotrebljava bo~na pokrivka nad glavom iskopajte samo jedan kanal za bombe. Iskopajte ga u sredi{tu poda naspram stra`njeg zida i napravite nagib poda prema njemu. Iskopajte prostor za bo~nu pokrivku nad glavom na svakom kraju polo`aja: y Dubine oko 30 cm. y Du`ine dovoljne da se sa obje strane prote`e oko 45 cm preko {irine polo`aja. y [irine oko 1 m. 31

TP 21-75

TP 21-75

Sa~uvajte busenje za kamufla`u.

Zatim postavite 15 do 20 cm zemlje na vrh vodootpornog materijala. Prekrijte zemlju busenjem i kamuflirajte je.

Bo~na pokrivka nad glavom

Kamufla`a pomo}u busenja

Iskopavanje za bo~nu pokrivku nad glavom

Sljede}e {to trebate uraditi je, postaviti potporne grede dijametralno preko iskopanih rupa. Ovo }e slu`iti kao potpora ostatku materijala za pokrivku nad glavom. Postavite sloj materijala za za{titu od proki{njavanja kao {to je kutija C-sljedovanja ili {atorsko krilo preko potpornih greda. Ovo }e sprije~iti curenje vode kroz pokrivku nad glavom.

Zatim u|ite u rupu i iskopajte prostoriju nalik jazbini na svakom kraju polo`aja ispod pokrivke nad glavom. Iskopajte va{u vodonepropusnu prostoriju dovoljno veliku za vas i va{u opremu. Iskopajte vodonepropusnu prostroiju za va{eg kolegu dovoljno veliku za njega i njegovu opremu. U pje{~anom ili rastresitom tlu, strane va{eg polo`aja mogu zahtijevati podupira~e kako bi se sprije~ilo obru{avanje. Upotrijebite, naprimjer, `i~anu mre`u, plo~e ili grede za podupiranje. Uve`ite materijal za podupiranje konopcem, vrpcom ili `icom i pri~vrstite za ko~i}e. Ko~i}e zabodite u zemlju. Zabijanjem se ko~i}i skrivaju i spre~avaju mogu}nost zamjene sa ko~i}ima za ciljanje i sektore paljbe. POLO@AJ ZA JEDNOG ^OVJEKA

Potporne grede

32

Vodonepropusna prostorija

Ponekad }ete trebati izgraditi ili zaposjednuti polo`aj za jednog ~ovjeka. Osim {to se razlikuje u veli~ini polo`aj za jednog ~ovjeka se gradi na isti na~in kao i borbeni polo`aj za dva ~ovjeka. Rupa polo`aja za jednog ~ovjeka je dovoljno velika samo za vas i va{u opremu. 33

TP 21-75

TP 21-75

y Postaviti mitraljez. y Dodijeliti istoj primarni (i sekundarni ako je potrebito) sektor paljbe. y Dodijeliti istoj glavni pravac paljbe (GPP) ili kona~nu za{titnu crtu (KZC). NATUKNICA: KZC je crta po kojoj mitraljez djeluje bri{u}om paljbom preko prednjeg podru~ja jedinice. Bri{u}om paljbom se djeluje na visini od 1 metra iznad zemlji{ta. Kada KZC nije dodijeljena dodjeljuje se GPP. GPP je pravac u kojem mitraljez treba biti usmjeren kada ne djeluje po ciljevima u drugim dijelovima svog sektora.

Prvo {to treba uraditi pri izgradnji polo`aja za mitraljez, jeste ozna~iti polo`aj za trono`ac. Zatim ozna~ite sektore paljbe sa ko~i}ima za sektore i skicirajte rupu i njenu pokrivku nad glavom na zemlji{tu.

Za{tita od obru{avanja

Skiciranje na zemlji{tu

Za polo`aj za mitraljez M60, iskopajte dvije borbene platforme. Jedna platforma je na strani polo`aja sa primarnim sektorom paljbe, i trono`ac mitraljeza

Borbeni polo`aj za jednog ~ovjeka

BORBENI POLO@AJ ZA MITRALJEZ

Ako ste ~lan posade mitraljeza, vi i ostali ~lanovi posade morate izgraditi borbeni polo`aj za mitraljez. Me|utim, prije nego {to po~nete raditi na ovom polo`aju, va{ vo|a mora: 34

Polo`aj sa paljbenim platformama

35

TP 21-75

TP 21-75

koristi se na ovoj platformi. Druga platforma je na strani polo`aja sa sekundarnim sektorom paljbe i pri djelovanju paljbom sa ove platforme upotrebljava se dvono`ac mitraljeza. Mora se iskopati rupa za dvono`ac. Paljbene platforme umanjuju profil cilja~a. One, tako|er, umanjuju visinu potrebnog prednjeg zaklona. Paljbene platforme, me|utim, ne smiju biti tako nisko da mitraljez ne mo`e biti usmjeravan preko svog sektora paljbe. U nekim slu~ajevima, pod platforme treba biti poravnat vre}ama sa pijeskom. Tako|er, vre}e sa pijeskom mogu biti potrebne za svaku no`icu trono{ca kako bi se sprije~ilo pomicanje.

Vrh slova T, me|utim, mora biti du`i od uspravnog dijela. Iskopajte rupu dovoljno duboko da za{titi posadu i istovremeno omogu}i cilja~u da djeluje mitraljezom (obi~no do dubine pazuha). Upotrebljavajte zemlju iz rupe za izgradnju prednjeg, bo~nog i stra`njeg zaklona. Prednji zaklon se gradi prvi. Kada je prednji zaklon dovoljno visok i debeo, koristite ostatak zemlje za izgradnju bo~nih i stra`njeg zaklona. Iskopajte tri kanala za bombe, po jedan na svakom kraju slova T. Iskopajte kanale za bombe kao one u borbenom polo`aju za dva ~ovjeka. Za polo`aj izgradite zaklon nad glavom isti kao i za borbeni polo`aj za dva ~ovjeka. Kada mitraljez M60 ima samo jedan sektor paljbe, iskopajte samo pola polo`aja (samo platformu za paljbu).

Lokacije kanala za ru~ne bombe

Nakon {to se iskopaju paljbene platforme pripremite kartice dometa (dodatak I) i iskopajte va{u rupu. Iskopajte rupu u obliku obrnutog slova T.

Polo`aj za mitraljez sa zaklonom nad glavom

36

Bez pomo}nog sektora

Kada postoji tro~lana posada za mitraljez M60, tre}i ~ovjek (nosa~ streljiva) kopa borbeni polo`aj za jednog ~ovjeka. Obi~no je njegov polo`aj na istoj strani mitraljeza kao i njegov KZC ili OPP. Sa tog polo`aja on mo`e osmatrati i otvarati paljbu u pomo}ni sektor mitraljeza i, u isto vrijeme, vidjeti cilja~a i pomo}nika cilja~a mitraljeza. Polo`aj nosa~a streljiva je uvezan sa polo`ajem mitraljeza tran{ejom za puzanje kako bi on mogao donijeti streljivo do mitraljeza ili kako bi mogao zamijeniti cilja~a ili pomo}nika cilja~a. Na polo`aju za mitraljez kalibra .50, iskopajte samo jednu platformu za otvaranje paljbe iz mitraljeza. Iskopajte platformu ispod razine zemlji{ta, sli~nu onoj za mitraljez M60, samo dublju. Zbog vibriranja mitraljeza, mo`da }ete morati na dno platforme staviti vre}e s pijeskom. Vre}e s pijeskom }e, mo`da, biti potrebne i na svakoj od no`ica trono`nog postolja da se ono ne bi pomjeralo. Tako|er }e, mo`da, biti potrebno oblo`iti zidove platforme. 37

TP 21-75

TP 21-75

Nosa~ streljiva

Modificirani borbeni polo`aj za dva ~ovjeka sa zaklonom nad glavom Tran{eja za puzanje

BORBENI POLO@AJ ZA DRAGON Polo`aj za mitraljez

Polo`aj za nosa~a streljiva

Poslije iskopavanja platforme, pripremite svoju karticu dometa i onda iskopajte svoju rupu. Rupa bi trebala biti u obliku slova L, sa platformom u centru L. Iskopajte rupu dovoljno duboko da za{titite posadu, ali da omogu}ite cilja~u da otvara paljbu iz mitraljeza (obi~no do pazuha). Iskoristite zemlju iz rupe za igradnju prednjeg, bo~nog i zadnjeg zaklona. Izgradite prvo prednji zaklon. Kada je to zavr{eno iskoristite ostatak zemlje za izgradnju bo~nog i zadnjeg zaklona.

Iz Dragona se mo`e otvarati paljba iz borbenog polo`aja za jednog ili dva ~ovjeka. Ipak, morate napraviti neke izmjene na polo`ajima. Kao i za mitraljez, za Dragon je potrebna kartica dometa. Pripremite je prije iskopavanja rupe. Iskopajte dovoljno {iroku rupu da omogu}ite da kraj usta cijevi baca~a bude 15 cm ispred prednjeg ruba rupe i da se zadnji kraj baca~a pru`a iza zadnjeg ruba rupe. Ovo se radi da bi se zadnji mlaz dr`ao van rupe.

Modificirani borbeni polo`aj za dva ~ovjeka

Polo`aj za DRAGON

Iskopajte dvije rupe za bombe, iste kao i za borbeni polo`aj za dva ~ovjeka, po jednu na svakom rubu L. Izgradite zaklon nad glavom isti kao i za borbeni polo`aj za dva ~ovjeka.

Na strani sa koje }e biti ispaljivan Dragon, iskopajte rupu samo do dubine bokova. Ovo vam omogu}ava da se pomjerate dok pratite cilj. Drugi kraj rupe iskopajte do dubine pazuha. Ispred rupe, tako|er, iskopajte manju rupu za

38

39

TP 21-75

TP 21-75

no`ice dvono`ca. Zbog va{e visine iznad razine zemlji{ta kada ga|ate iz Dragona, izgradite prednji zaklon dovoljno visoko da sakrije vas i ako je mogu}e mlaz oru`ja. Izgradite zaklon nad glavom na bokovima polo`aja. Izgradite ga dovoljno velikog za vas, va{u opremu i Dragon. Zaklon nad glavom obi~no se ne gradi du` sredi{ta rupe na polo`aju za Dragon. Sredi{nji zaklon nad glavom bi bio toliko visok da bi za neprijatelja bilo vrlo lahko da ga uo~i.

BORBENI POLO@AJ ZA LAHKO PROTUTENKOVSKO ORU@JE (M72A2) I RU^NI BACA^ FLASH

Ne postoji neki posebni borbeni polo`aj za M72A2 ili FLASH. Oni mogu biti ispaljivani sa bilo kojeg borbenog polo`aja. Prije ispaljivanja bilo kojeg od ovih oru`ja, potrebno je ra{~istiti podru~je mlaza.

[15 cm (6 in.)]

Otvaranje paljbe sa polo`aja iz DRAGON-a

Ra{~istite podru~je mlaza prije otvaranja paljbe iz oru`ja. Ovo podrazumijeva provjeru da li ima vojnika u podru~ju mlaza ili da li su bilo kakvi zidovi, vi{e drve}e ili druge stvari u polo`aju da deflektuju mlaz. Ako se vr{i otvaranje paljbe sa borbenog polo`aja za dva ~ovjeka, osigurajte da vojnik koji se nalazi u rupi nije u podru~ju mlaza. BORBENI POLO@AJ ZA BESTRZAJNI TOP 90 mm

Polo`aj za bestrzajni top (BsT) 90 mm izgradite kao i polo`aj za Dragon ali iskopajte rupu malo du`e kada se vr{i otvaranje paljbe sa desne strane prednjeg zaklona. Ovo omogu}ava pomo}niku cilja~a da radi sa desne strane BsTa. Pripremite svoju karticu dometa prije kopanja rupe. Tako|er, ra{~istite podru~je mlaza prije otvaranja paljbe iz BsT-a. 40

Otvaranje paljbe sa polo`aja LPTO

TRAN[EJE

Kada vrijeme dozvoljava, iskopajte tran{eje radi uvezivanja borbenih polo`aja. Tran{eje osiguravaju zaklonjene rute izme|u polo`aja. Dubina tran{eja ovisi o vremenu i vrsti opreme koja je na raspolaganju za njihovo kopanje. Bez in`injerijske pomo}i, tran{eje za puzanje dubine oko 1 metar i {irine dvije tre}ine metra, vjerovatno su sve {to se mo`e iskopati. Iskopajte tran{eje cik-cak, tako da neprijatelj, ako u|e u tran{eje, ne mo`e otvarati paljbu po ve}em dijelu i kako bi dijelovi eksplodiranih granata izgubili dio svoje efikasnosti. 41

TP 21-75

TP 21-75

Kada va{ polo`aj ima zaklon nad glavom na bokovima, za skladi{tenje upotrebljavajte odjeljke iskopane za zaklon nad glavom.

Bo~ni zaklon nad glavom

Ako iskopate dovoljno veliki odjeljak za skladi{tenje, on mo`e osigurati dodatni prostor u kojem se mo`ete ispru`iti dok spavate. Ovo omogu}ava da spavate unutar polo`aja a da ste pritom zaklonjeni.

Pogled na tran{eje iz zraka

ODJELJCI ZA SKLADI[TENJE

Borbeni polo`aj bi trebao imati mjesto za skladi{tenje opreme i streljiva. Kada va{ polo`aj ima zaklon nad glavom preko sredi{ta, iskopajte odjeljak za skladi{tenje na dnu zadnjeg zida. Veli~ina odjeljka ovisi o koli~ini opreme i streljiva koje treba odlo`iti.

Sredi{nji zaklon nad glavom

42

43

TP 21-75

y

POGLAVLJE 3

KRETANJE OP]E

Obi~no }ete provesti vi{e vremena u kretanju nego u borbi. Morate koristiti pravilne tehnike u cilju izbjegavanja kontakta sa neprijateljem kada za njega niste spremni. Osnove kretanja o kojima se diskutuje u ovom poglavlju osiguravaju tehnike koje bi svi vojnici trebali nau~iti. Ove tehnike bi trebale biti uvje`bavane dok ne postanu priroda vojnika. TEHNIKE KRETANJA

Sposobnost va{e jedinice da se kre}e ovisi o va{oj i vje{tini kretanja va{ih kolega vojnika. Da biste izbjegli da vas neprijatelj vidi ili ~uje upotrebljavajte sljede}e tehnike: y Kamuflirajte sebe i svoju opremu. y Zalijepite svoje plo~ice zajedno i za lanac kako ne bi klizile ili zveckale. Zalijepite ili stavite mehki umetak na dijelove va{eg oru`ja i opreme koja zvecka ili koja je toliko otpu{tena da se mo`e zaka~iti za dio uniforme (materijal kojim se lijepi ili umetak ne smije ometati operativnost oru`ja ili opreme). Sko~ite gore-dolje i provjerite da li ima zveckanja. y Obucite mehku, odgovaraju}u odje}u. y Ne nosite nepotrebnu opremu. Kre}ite se sa zaklonjenog na zaklonjeni polo`aj (sa razmakom ne ve}im od 3 do 5 sekundi izme|u polo`aja). y Stanite, pogledajte i osluhnite prije kretanja. Na|ite sljede}i polo`aj prije nego napustite trenutni. y Kad se kre}ete kroz visoku travu s vremena na vrijeme promijenite pravac. y Stanite, pogledajte i osluhnite kada se ptice ili `ivotinje uznemire (neprijatelj mo`e biti u blizini). y Koristite buku na bojnom polju, kao {to je buka oru`ja, da maskirate buku kretanja. 45

TP 21-75

TP 21-75

y Prelazite puteve i tra~nice na mjestima koja su u najve}oj mjeri zaklonjena i maskirana (veliki ispusti, niske ta~ke, krivine ili mostovi). y Izbjegavajte visoke nagibe ili mjesta sa rastresitim zemlji{tem ili kamenjem. y Izbjegavajte ~ista, otvorena podru~ja i vrhove brda i grebene. METODE KRETANJA

Pored hodanja, mo`ete se kretati u jednoj od tri druge metode - nisko puzanje, visoko puzanje i pretr~avanje.

Puzanje

Nisko puzanje daje vam najmanju siluetu. Koristite ga za prelazak mjesta gdje je maskiranost izuzetno niska i gdje vas neprijateljska paljba ili osmatranje spre~avaju da ustanete. Dr`ite svoje tijelo uz zemlju. Sa rukom kojom pucate uhvatite remen oru`ja kod gornje spone remena. Neka vam se ruka oslanja na dolaktici (dr`e}i cijev iznad zemlje) i neka se kraj Pokret oru`ja vu~e po zemlji. Da biste se kretali, ispru`ite ruke naprijed i povucite nogu sa strane na kojoj pucate, naprijed. Zatim povucite rukama i odgurujte se nogom. Tokom kretanja nastavite ovakav postupak. Visoko puzanje vam omogu}ava da se kre}ete br`e nego prilikom niskog puzanja a jo{ uvijek vam daje nisku siluetu. Ovo puzanje upotrebljavajte kada 46

postoji dobra maskiranost ali vas neprijateljska paljba spre~ava da ustanete. Dr`ite svoje tijelo iznad zemlje, odmaraju}i se na dolakticama i donjem dijelu nogu. Svoje oru`je dr`ite u rukama i dr`ite cijev iznad zemlje. Neka vam koljena budu dosta dalje od zadnjice kako bi va{e tijelo ostalo {to ni`e. Da biste se kretali, naizmjeni~no pomjerajte naprijed svojim desnim laktom i lijevim koljenom a onda lijevim laktom i desnim koljenom. Pretr~avanje je najbr`i na~in kretanja sa jednog polo`aja na drugi. Svako pretr~avanje bi trebalo trajati izme|u 3 i 5 sekundi. Pretr~avanja su {to kra}a kako vas neprijateljski cilja~i na mitraljezima ili strijelci ne bi mogli pratiti. Ipak, nemojte stati i le}i na zemlju samo zato {to je pro{lo 5 sekundi. Uvijek poku{avajte le}i na zemlju iza nekog zaklona. Prije kretanja odaberite svoj naredni zaklonjeni i maskirani polo`aj i najbolju Pretr~avanje rutu do njega. Pokret sa polo`aja za le`e}i stav vr{ite na sljede}i na~in: y Lagahno podignite glavu i odaberite svoj naredni polo`aj i rutu do njega. y Polahko spustite glavu. y Povucite ruke do tijela (dr`e}i laktove unutra). y Ispru`ite svoju desnu nogu naprijed. y Podignite svoje tijelo ispru`aju}i ruke. y Brzo ustanite. y Tr~ite do sljede}eg polo`aja. Kada ste spremni zaustaviti kretanje, uradite sljede}e: y Zaustavite obje noge. y Spustite se na koljena (u isto vrijeme spustite ruku prema zadnjem dijelu pu{ke). y Padnite naprijed, ubla`avaju}i pad zadnjim dijelom pu{ke. y Prije|ite u le`e}i paljbeni stav. Ako ste otvarali paljbu sa jednog polo`aja tokom nekog vremena, neprijatelj vas je mo`da uo~io i mo`da ~eka da iza|ete iz zaklona. Zbog toga, prije pretr~avanja naprijed, prevrnite se ili pu`ite kra}u udaljenost sa va{eg polo`aja. Izla`enjem sa druge ta~ke, mo`ete zavarati neprijatelja koji ~eka da ustanete. Kada ruta do va{eg narednog polo`aja vodi kroz otvoreno podru~je, pretr~avajte cik-cak. Ako je to potrebno, lezite na zemlju, prevrnite se desno ili lijevo, a onda ponovo pretr~ite. 47

TP 21-75

PRIKRIVENO KRETANJE

Prikriveno kretanje podrazumijeva tiho, lagahno i pa`ljivo kretanje. Za ovo je potrebno izuzetno strpljenje. Da biste se kretali prikriveno, upotrebljavajte sljede}e tehnike: y Dr`ite svoju pu{ku u visini grudi (pripravan polo`aj). y Hodajte stabilno, odr`avanjem te`ine tijela pri kora~anju na nozi koja je na zemlji. y Dignite nogu koja se kre}e uvis radi ~i{}enja grmlja i trave. y Lagahno spustite stopalo koje se kre}e dolje, prvo sa prstima, a potom sa te`inom tijela na zadnjoj nozi. y Spustite petu noge u pokretu po{to su prsti na ~vrstom polo`aju. y Prenesite tjelesnu te`inu i ravnote`u na prednje stopalo prije pokretanja zadnjeg stopala. y Idite kratkim koracima u cilju pomaganja odr`avanju ravnote`e. Po no}i i kada se vr{i pokret kroz gustu vegetaciju, izbjegavajte pravljenje buke. Dr`ite svoje oru`je jednom rukom a drugu ruku dr`ite naprijed kako biste osjetili eventualne prepreke. Kada se prelazi u le`e}i stav, upotrebljavajte sljede}e tehnike: y Dr`ite oru`je jednom rukom i lagahno se saginjite. y Opipajte zemlju slobodnom rukom kako biste bili sigurni da nema mina, poteznih `ica i ostalih opasnosti. y Spustite koljena, jedno po jedno, dok te`ina tijela ne bude na oba koljena i na slobodnoj ruci. y Prenesite svoju te`inu na slobodnu ruku i suprotno koljeno. y Podignite slobodnu nogu gore i nazad, i lagahno je spustite na tu stranu. y Na isti na~in pomjerite drugu nogu na polo`aj. y Tiho se spustite u le`e}i stav. Pri puzanju, upotrebljavajte sljede}e tehnike: y Pu`ite na rukama i koljenima. Dr`ite svoju pu{ku u ruci kojom pucate. Upotrijebite ruku kojom ne pucate za pravljenje ~istih mjesta na koje mo`ete pomjeriti va{e ruke i koljena. Pomjerite ruke i koljena na ta mjesta i nje`no ih spustite.

TP 21-75

liko ne mo`ete vidjeti svog vo|u ili ostale pripadnike tima, tr~ite iz podru~ja u pravcu koji }e vas udaljiti od dolaze}e paljbe.

Pra}enje vo|e tima iz podru~ja udara

Veoma je te{ko brzo se kretati po te{kom terenu, ali teren mo`e osigurati dobar zaklon. Na takvom terenu, mo`da je najbolje oti}i u zaklon i sa~ekati da svjetle}e rakete izgore. Po{to one izgore, brzo iza|ite iz podru~ja. REAGIRANJE NA KOPNENE SVJETLE]E RAKETE

Neprijatelj postavlja kopnene svjetle}e rakete kao naprave za upozoravanje. Sam neprijatelj ih aktivira ili ih prika~i za potezne `ice da biste ih vi sami aktivirali. On obi~no postavlja svjetle}e rakete na mjesta koja mo`e posmatrati.

TRENUTNE AKCIJE PRI KRETANJU

Ovaj dio daje smjernice za trenutne akcije koje biste trebali poduzimati pri reagiranju na neprijateljsku neizravnu paljbu i svjetle}e rakete. REAGIRANJE NA NEIZRAVNU PALJBU

Ukoliko se pri kretanju na|ete pod neizravnom paljbom, brzo tra`ite zapovijedi od vo|e. On }e vam ili re}i da tr~ite iz podru~ja udara u odre|enom pravcu ili }e vam re}i da ga slijedite. Ukoliko ne mo`ete vidjeti vo|u, ali mo`ete vidjeti ostale pripadnike tima, slijedite njih. Ukoliko ste sami, ili uko48

Reagiranje na kopnene svjetle}e rakete

49

TP 21-75

TP 21-75

Ako ste uhva}eni u svjetlost kopnene svjetle}e rakete, brzo iza|ite iz osvijetljenog podru~ja. Neprijatelj }e znati gdje se kopnena svjetle}a raketa nalazi i bit }e pripravan otvoriti paljbu na to podru~je. Iza|ite dosta daleko iz osvijetljenog podru~ja. Dok se kre}ete iz podru~ja, potra`ite ostale pripadnike tima. Poku{ajte ih slijediti ili im se pridru`iti kako bi tim ostao zajedno. REAGIRANJE NA ZRA^NE SVJETLE]E RAKETE

Neprijatelj koristi zra~ne svjetle}e rakete da bi osvijetlio bitna podru~ja. One mogu biti aktivirane kao i kopnene svjetle}e rakete ispaljene iz ru~nih baca~a, lansera patrona, minobaca~a i topni{tva ili izba~ene iz zrakoplova. Ako ~ujete ispaljenje zra~ne svjetle}e rakete dok ste u pokretu, lezite na zemlju (ako je mogu}e iza zaklona) dok se raketa di`e, gori i osvjetljava. Ako se kre}ete na terenu na kojem se mogu}e lahko stopiti sa okolicom (kao {to je {uma) i ako ste uhva}eni u svjetlo zra~ne svjetle}e rakete, ostanite na mjestu dok ona ne sagori. Ako prelazite prepreku, kao {to je bodljikava `ica ili zid, i budete uhva}eni u svjetlo zra~ne svjetle}e rakete, sagnite se i ostanite dolje dok raketa ne sagori.

Mo`da }ete morati napraviti privremene izmjene u klin formaciji kada se kre}ete kroz ograni~avaju}i teren. Vojnici sa strane klina pribli`avaju se u kolonu po jedan dok prolaze kroz gusto rastinje ili uski prolaz. Po prolasku kroz takvo podru~je, oni bi se trebali ra{iriti, opet formiraju}i klin. Ne biste trebali ~ekati zapovijedi da promijenite formaciju ili razmak. Trebali biste je promijeniti automatski i ostati u vizuelnom kontaktu sa ostalim pripadnicima tima i vo|om tima.

Reagiranje na zra~ne svjetle}e rakete

Iznenadno svjetlo sagorijevaju}e svjetle}e rakete mo`e privremeno zaslijepiti i vas i neprijatelja. Kada neprijatelj koristi svjetle}e rakete da bi vas uo~io, on onemogu}ava sopstvene sposobnosti za no}no osmatranje. Da biste vi sa~uvali svoju sposobnost no}nog osmatranja, zatvorite jedno oko dok svjetle}a raketa sagorijeva. Kada raketa sagori, oko koje je bilo zatvoreno jo{ uvijek }e imati sposobnost no}nog osmatranja. KRETANJE UNUTAR TIMA

Obi~no }ete se kretati kao pripadnik tima. Mali timovi, kao {to su pje{a~ki paljbeni timovi, obi~no se kre}u u klin formaciji. Svaki vojnik u timu ima odre|eni polo`aj u klinu, ovisno o tipu oru`ja koje nosi. Me|utim, taj polo`aj mo`e biti promijenjen od vo|e tima radi odre|ene situacije. Uobi~ajena udaljenost izme|u vojnika je 10 metara. 50

Paljbeni tim u klinu

Vo|a tima predvodi sopstvenim primjerom. Njegova standardna zapovijed je PRATITE ME I RADITE [TO I JA. Kada se on kre}e lijevo, i vi biste trebali kretati se lijevo. Kada se on sagne, i vi biste se trebali sageti. Kada on otvori paljbu, i vi biste trebali. Kada je vidljivost ograni~ena, kontrola tokom pokreta mo`e biti komplikovana. Dvije 5-centimetarske horizontalne svjetle}e (florescentne) trake, u{ivene na zadnjoj strani kamufla`ne pokrivke {ljema sa 2,5 cm razmaka izme|u, naprave su za no}no identificiranje. No}na identifikacija za kape u va{oj patroli mogu biti dvije vertikalne svjetle}e trake dimenzija 2,5 x 1,7 cm, postavljene na zadnju stranu kape. One bi 51

TP 21-75

trebale biti centrirane sa donjim krajem paralelnim sa donjim krajem kape, sa razmakom od 2,5 cm izme|u traka. PALJBA I POKRET

Kada jedinica uspostavi kontakt sa neprijateljem, obi~no po~inje paljba i pokret prema neprijatelju. Ponekad se jedinica mo`e kretati od neprijatelja. Ova tehnika se naziva paljba i pokret. Ona se izvodi ili zbog pribli`avanja neprijatelju ili u cilju njegovog uni{tenja ili pokreta od nepriSvjetle}a naprava za no}no identificiranje jatelja radi prekida kontakta s njim. Paljba i pokret se vr{e istovremeno. Postoji paljbeni element i element pokreta. Ovi elementi mogu biti pojedina~ni vojnici, timovi parova, paljbeni timovi ili desetine. Bez obzira na veli~inu elementa, akcija koja se izvodi ostaje paljba i pokret. Paljbeni element pokriva kretanje elementa pokreta otvaranjem paljbe na neprijatelja. Ovo poma`e u spre~avanju neprijatelja da uzvrati paljbu na element pokreta. Element pokreta vr{i pokret da bi se pribli`io neprijatelju ili da bi do{ao do boljeg polo`aja sa kojeg mo`e otvoriti paljbu na njega. Element pokreta ne bi trebao otpo~injati pokret dok paljbeni element ne otpo~ne paljbu. Zbog odr`avanja pokreta a ovisno o udaljenosti do neprijateljskih polo`aja i raspolo`ivog zaklona, paljbeni element i element pokreta po potrebi mijenjaju uloge. Prije nego element pokreta izvr{i pokret izvan dometa potpore paljbenog elementa (udaljenost unutar koje oru`je paljbenog elementa mo`e otvarati paljbu i pru`ati potporu pokretu elementa), trebao bi zaposjesti polo`aj sa kojeg mo`e otvarati paljbu na neprijatelja. Element pokreta onda postaje sljede}i paljbeni element a paljbeni element postaje sljede}i element pokreta. Ako va{ tim uspostavi kontakt, vo|a va{eg tima trebao bi vam re}i da otvorite paljbu ili vr{ite pokret. Tako|er, trebao bi vam re}i odakle da otvarate paljbu, na {ta da otvarate paljbu ili kuda da se kre}ete. Kada se kre}ete, upotrebljavajte nisko puzanje, visoko puzanje ili pretr~avanje.

TP 21-75

Da biste se popeli na tenk, prvo dobijte odobrenje zapovjednika tenka. Onda se popnite sa prednje desne strane tenka, a ne sa lijeve gdje je montiran mitraljez. Kada se popnete, prije|ite na zadnji dio, stanite i dr`ite se za korpu. Ako nema dovoljno mjesta za vas na zadnjem dijelu, mo`da }ete morati stajati pored kupole i dr`ati se za poklopac ili ru~icu poklopca.

Trupe na tenkovima

Kada se vozite na tenku, pazite na drve}e koje vas mo`e oboriti ili na prepreke koje mogu prouzrokovati nagli okret tenka. Tako|er, pazite na neprijateljske vojnike koji mogu prouzrokovati brzo okretanje kupole tenka i otvaranje paljbe. Vo`nja na tenku je uvijek opasna i trebala bi se koristiti samo kada prevagne prednost vo`nje nad rizikom vo`nje.

KRETANJE S TENKOVIMA

^esto }ete morati da se kre}ete zajedno s tenkovima. Kada se morate kretati brzo kao i tenkovi, trebali biste se voziti na njima. Me|utim, vo`nja na tenkovima vas ~ini ranjivim na sve vrste paljbe. To, tako|er, umanjuje tenkovsku manevarsku sposobnost i mogu}nost okretanja kupole. Ako je uspostavljen kontakt sa neprijateljem, morate odmah si}i s tenka. 52

53

TP 21-75

POGLAVLJE 4

OSMATRANJE OP]E

Tokom svih vrsta operacija, tra`it }ete neprijatelja. Ipak, ponekad }ete biti poslati na osmatra~ko mjesto (OM) da biste posmatrali aktivnosti neprijatelja. OM je polo`aj sa kojeg posmatrate dodijeljeni sektor osmatranja i izvje{tavate o svim aktivnostima koje vidite ili ~ujete u svom sektoru. Poglavlje 6 daje smjernice o prikupljanju i izvje{tavanju informacija dobijenih osmatranjem. KAKO OSMATRATI

Ovaj dio govori o tehnikama koje }ete upotrebljavati za dnevno i no}no osmatranje. DNEVNO OSMATRANJE

Po dnevnom svjetlu za pretra`ivanje terena, koristite tehniku vizuelnog pretra`ivanja. Ovo radite u dva koraka: y Korak 1. Uradite brzo, sveobuhvatno pretra`ivanje kompletnog sektora tra`e}i o~igledne ciljeve i neprirodne boje, obrise ili pokrete. Prvo gledajte

Sveobuhvatno pretra`ivanje

55

TP 21-75

TP 21-75

podru~je odmah ispred va{eg polo`aja, a onda brzo prije|ite preko kompletnog podru~ja sve do maksimalne udaljenosti koju `elite osmatrati. Ako je sektor prostran, podijelite ga i pretra`ujte svaki podsektor kao u koraku 2. y Korak 2. Osmatrajte preklapaju}a podru~ja po 50 m, naizmjeni~no slijeva nadesno i sdesna nalijevo, sve dok ne pretra`ite kompletan sektor. Kada vidite sumnjivu ta~ku pa`ljivo je pretra`ite. NO]NO OSMATRANJE

Po no}i za pretra`ivanje terena, upotrebljavajte bilo koju od tri tehnike no}nog osmatranja. Tehnika prilago|avanja mraku. Prvo pustite da vam se o~i prilagode tami. To uradite tako {to }ete ostati u mra~nom podru~ju oko 30 minuta ili u crveno osvijetljenom podru~ju oko 20 minuta a onda 10 minuta u mra~nom podru~ju. Metoda crvenog osvjetljenja vam mo`e sa~uvati vrijeme tako {to }e vam omogu}iti prijem zapovijedi, provjeru opreme ili da uradite neki drugi posao prije nego prije|ete u tamu.

STVARI KOJE TREBA TRA@ITI POSMATRANJEM I OSLU[KIVANJEM

Pri poku{ajima otkrivanja neprijatelja u sektoru osmatranja, tra`ite posmatranjem i oslu{kivanjem ove znakove njegovog prisustva: y Zvukove y Pra{inu ili ispust vozila y Pokret y Polo`aje y Obrise ili sjene y Sjaj ili blije{tanje y Boje u kontrastu ZVUKOVI

Oslu{kivanjem tra`ite stvari kao {to su koraci, lomljenje grana i gran~ica, {u{tanje li{}a, ka{ljanje i zvukove opreme ili vozila. Ove zvukove mo`e biti te{ko razlu~iti od drugih zvukova bojnog polja ili `ivotinja. Zvukovi vam mogu dati do znanja pravac ili {iru lokaciju neprijatelja. Oni mo`da ne}e ta~no odrediti neprijateljev polo`aj. Ipak, ako vas zvuk uzbuni, sposobniji ste uo~iti neprijatelja. PRA[INA ILI ISPUST VOZILA

Vojnici ili vozila u pokretu veoma ~esto dignu pra{inu. Tako|er, di`e se dim iz ispusta vozila. Pra{inu ili dim vozila mo`ete uo~iti na velikim udaljenostima. POKRET

Tra`ite pokret u svom sektoru. Upotrebljavajte tehniku vizulenog pretra`ivanja. POLO@AJI

Tra`ite neprijateljske polo`aje na o~iglednim mjestima, kao {to su raskr{}a puteva, vrhovi brda i usamljene zgrade. Tako|er, tra`ite podru~ja koja pru`aju zaklon i maskiranost, kao {to su {ume i usjeci. OBRISI I SJENE

Preklapaju}e pretra`ivanje po 50 metara

Tehnika gledanja van sredi{ta. Usredsredite svoju pa`nju na objekat ali ne gledajte izravno u njega. Objekat }e biti vidljiviji na ovaj na~in nego kada gledate izravno u njega. Tehnika skeniranja. Ponovo usredsredite svoju pa`nju na objekat, ali ne gledajte izravno u njega. Sada pomjerite o~i u kratkim, isprekidanim i nepravilnim pokretima oko njega, sa stankama od nekoliko sekundi poslije svakog pomjeranja. 56

Tra`ite obrise ili sjene neprijateljskih vojnika, opreme, vozila ili oru`ja. Neprijatelj mo`e upotrebljavati sjene drve}a ili zgrada da sakrije sebe ili svoju opremu. Tra`ite ga u zasjenjenim podru~jima. SJAJ ILI BLIJE[TANJE

U mraku tra`ite izvore svjetlosti kao {to su: gore}e cigarete, farovi ili baterijske lampe. Po dnevnoj svjetlosti tra`ite reflektiranu svjetlost ili odbljesak sa ravnih, ugla~anih povr{ina kao {to su vjetrobranska stakla, pribor za jelo, kristali sata ili nekamuflirana ko`a. BOJE U KONTRASTU

Tra`ite kontraste izme|u boje pozadine i boja uniformi, opreme i ko`e. Naprimjer, vojni~ka kratka majica ili pe{kir mogu biti u kontrastu sa pozadinom. 57

TP 21-75

PROCJENA UDALJENOSTI

Veoma ~esto morate procjenjivati udaljenosti. Puno lak{e i preciznije }ete procijeniti ukoliko upotrebljavate metode jedinice mjere od 100 metara, metode izgleda objekata ili metode bljeska i zvuka. METODA JEDINICE MJERE OD 100 METARA (PO DANU)

Predstavite sebi udaljenost od 100 metara na zemlji{tu. Za udaljenosti do 500 metara, izbrojte broj du`ina od 100 metara izme|u dvije ta~ke koje `elite izmjeriti. Preko 500 metara, odaberite ta~ku na pola puta do cilja, izbrojte broj du`ina od 100 metara do te ta~ke, a zatim uduplajte taj broj da biste dobili udaljenost do cilja. Zemlji{te sa nagibom mijenja izgled za 100 metarskih du`ina. Na zemlji{tu sa nagibom prema gore, te du`ine izgledaju du`e od 100 metara a na zemlji{tu sa nagibom prema dolje te du`ine izgledaju kra}e od 100 metara. Zbog toga postoji tendencija potcjenjivanja 100 metarskih du`ina na nagibu prema gore i precjenjivanja ovih du`ina na nagibu prema dolje. Preciznost 100 metarske metode ovisi o tome koliko je zemlji{ta vidljivo. Ovo naj~e{}e va`i za velike udaljenosti. Ako je cilj na udaljenosti od 500 ili vi{e metara i mo`ete vidjeti samo dio zemlji{ta izme|u sebe i cilja, veoma je te{ko precizno upotrebljavati ovu metodu.

TP 21-75

ograni~ava upotrebu metode izgleda objekata, mo`da }ete morati upotrebljavati kombinaciju metoda. Naprimjer, ako ne mo`ete vidjeti kompletan teren do cilja, jo{ uvijek mo`ete procijeniti udaljenost na temelju veli~ine i detalja samog cilja. Sumaglica mo`e onemogu}iti uo~avanje detalja cilja, ali jo{ uvijek mo`ete biti u mogu}nosti da prosudite njenu veli~inu ili upotrijebite 100 metarsku metodu. Upotrebom ili jedne ili obje metode, trebali biste do}i do brojke pribli`ne stvarnoj udaljenosti. METODA BLJESKA I ZVUKA (NAJBOLJA NO]U)

Zvuk putuje kroz zrak 300 metara u sekundi. Ovo omogu}ava procjenu udaljenosti ako mo`ete i vidjeti i ~uti aktivnost koja proizvodi zvuk. Kada vidite bljesak ili dim oru`ja, ili pra{inu koju digne to oru`je, odmah po~nite sa brojanjem. Prestanite brojati kada ~ujete zvuk koji je u vezi sa aktivno{}u koju ste vidjeli. Broj na kojem ste stali treba pomno`iti sa tri. Ovo vam daje pribli`nu udaljenost oru`ja u stotinama metara. Ako stanete na jedan, udaljenost je oko 300 metara. Ako stanete na tri, udaljenost je oko 900 metara. Kada morate brojati vi{e od devet, po~nite od po~etka poslije devet (brojanjem ve}ih brojeva gubi se preciznost).

METODA IZGLEDA OBJEKATA (PO DANU)

Ova metoda je na~in procjene udaljenosti na temelju o~igledne veli~ine i detalja objekta. Ovo je uobi~ajena metoda koja se koristi u svakodnevnom `ivotu. Naprimjer, motociklista koji poku{ava obi}i automobil prosu|uje udaljenost dolaze}eg automobila temeljeno na njegovoj veli~ini. Njega ne zanimaju ta~ne udaljenosti, ve} samo da li ima dovoljno mjesta da sigurno prestigne automobil ispred njega. Pretpostavimo da on zna da na udaljenosti od 1,6 km, dolaze}i automobil se ~ini 2,5 cm {irok i 5 cm visok sa 1,2 cm izme|u farova. Na taj na~in, svaki put kada vidi dolaze}i automobil koji odgovara tim dimenzijama, on zna da je otprilike 1,6 km udaljen. Ista tehnika mo`e biti kori{tena za procjenu udaljenosti na bojnom polju. Ako znate pribli`nu veli~inu i detalje trupa i opreme na poznatim udaljenostima, onda mo`ete upore|ivati karakteristike sli~nih objekata na nepoznatim udaljenostima. Kada karakteristike odgovaraju, odgovara i udaljenost. Da biste upotrebljavali metodu izgleda objekata, morate biti upoznati sa karakteristi~nim detaljima objekata pri njihovoj pojavi na razli~itim udaljenostima. Kako morate biti sposobni da vidite te detalje da bi metoda uspjela, bilo {ta {to ograni~ava vidljivost (kao {to su vremenski uvjeti, dim ili tama) ograni~it }e djelotvornost ove metode. KOMBINACIJA METODA

Uvjeti bojnog polja nisu uvijek idealni za procjenu udaljenosti. Ako teren ograni~ava upotrebu metode jedinice mjere od 100 metara i lo{a vidljivost 58

59

TP 21-75

POGLAVLJE 5

NUKLEARNO, BIOLO[KO I HEMIJSKO RATOVANJE OP]E

Nuklearna, biolo{ka i hemijska (NBH) oru`ja mogu prouzrokovati gubitke, uni{titi ili onesposobiti opremu, ograni~iti upotrebu terena i omesti operacije. Morate biti pripravni da se borite i opstanete u okoli{u u kojem su kori{tena NBH oru`ja. Ovo poglavlje propisuje aktivne i pasivne za{titne mjere kojima }e se izbje}i ili umanjiti u~inci NBH oru`ja. NUKLEARNA ORU@JA

Ovaj dio opisuje osobine nuklearnih eksplozija i njihov u~inak na vojnike, opremu i zalihe, i daje mjere za{tite na brzu ruku od nuklearnog napada. OSOBINE NUKLEARNIH EKSPLOZIJA

^etiri glavne osobine nuklearnih eksplozija su: y UDARNI VAL (izuzetno jak udar) y TERMALNO ZRA^ENJE (toplota i svjetlost) y NUKLEARNO ZRA^ENJE (radioaktivni materijal) y EMP (elektroval) Udarni val proizvodi `estok udar i jak vjetar koji nosi ru{evine. Mo`e uni{titi skloni{ta i neke borbene polo`aje. Termalno zra~enje izaziva opekotine i zapo~inje po`are. Jak bljesak u vrijeme eksplozije mo`e prouzrokovati privremeni gubitak vida ili trajno o{te}enje o~iju ako gledate u eksploziju, naro~ito no}u. Nuklearno zra~enje mo`e prouzrokovati `rtve i zadr`avanje pokreta. Mo`e trajati danima i pokrivati velika podru~ja terena. Pojavljuje se u dvije faze: po~etno i naknadno. y Po~etno zra~enje se emitira izravno sa vatrene kugle u prvoj minuti poslije eksplozije. Putuje brzinom svjetlosti po ravnim putanjama i ima veliku probojnu mo}. 61

TP 21-75

TP 21-75

y Naknadno zra~enje pojavljuje se poslije prve minute. Ono dolazi sa radioaktivnog materijala iz nuklearnog oru`ja ili sa materijala, kao {to je zemlja i oprema, koje je postalo radioaktivno usljed nuklearne eksplozije. EMP je jak elektroval. Pojavljuje se odmah poslije nuklearne detonacije i prenosi se brzinom svjetlosti u svim pravcima. Mo`e o{tetiti ~vrste komponente elektroopreme (radio, radari, ra~unala, vozila) i oru`ane sustave (VoP i Dragon). Oprema mo`e biti za{ti}ena isklju~enjem iz izvora napajanja i postavljanjem iza neke vrste za{titnog materijala (oklopno vozilo ili naslaga zemlje) izvan linije opti~ke vidljivosti eksplozije. Ako nije dobijeno nikakvo upozorenje prije detonacije, ne postoje efikasna sredstva za{titne operativne opreme.

Ako je koli~ina zra~enja bila mala, simptomi, ako ih bude, vjerovatno }e nestati i ne}e se vi{e pojavljivati. Ako se simptomi ponovo pojave poslije perioda mirovanja, trebali biste oti}i do sanitetske stanice. U^INAK NA OPREMU I ZALIHE

Udarni val mo`e razbiti potpuno ili djelimi~no hermeti~ki zatvorene stvari kao {to su konzerve hrane, ba~ve, kanistere goriva i helikoptere. Ostaci sru{enih zgrada mogu zatrpati zalihe i opremu. Toplota mo`e upaliti suho drve}e, gorivo, tkanine i ostali zapaljivi materijal. Svjetlost mo`e o{tetiti vid. Nuklearno zra~enje mo`e kontaminirati hranu i vodu. ZA[TITA OD NUKLEARNIH NAPADA

Najbolja za{tita na brzu ruku protiv nuklearnog napada jeste zakloniti se iza uzvi{enja ili na borbenom polo`aju, u ispustu ili jarku. Ako ste uhva}eni na otvorenom, odmah se ispru`ite na zemlju i zatvorite o~i. Pokrijte izlo`ene dijelove ko`e i dr`ite svoje oru`je ispod svog tijela da biste izbjegli o{te}enja. Ako znate pravac eksplozije, lezite na zemlju sa glavom okrenutom u suprotnom pravcu. Ostanite dolje dok udarni val ne pro|e, onda provjerite da li ste povrije|eni i da li je do{lo do o{te}enja opreme i pripremite se za nastavak izvr{enja misije. Vidi poglavlje 2 za dodatna razmatranja pri izgradnji borbenih polo`aja.

U~inci nuklearnog oru`ja

U^INAK NA VOJNIKE

Izlaganje ljudskog tijela nuklearnom zra~enju izaziva o{te}enje }elija u svim dijelovima tijela. Ovo o{te}enje je uzrok "radijacijske bolesti". Te`ina ovog oboljenja ovisi o primljenoj koli~ini zra~enja, du`ini izlo`enosti i uvjetima tijela u to vrijeme. Rani simptomi radijacijske bolesti }e se obi~no pojaviti 1 do 6 sati poslije izlaganja. Ovi simptomi mogu uklju~iti glavobolju, mu~ninu, povra}anje i mehku stolicu. Poslije ranih simptoma mo`e slijediti period mirovanja tokom kojih }e simptomi nestati. Onda kada ste izlo`eni nuklearnom zra~enju ne postoji prva pomo}. Jedina pomo} jeste biti u {to boljim uvjetima po pojavi ranih simptoma. 62

Za{titne mjere za iskrcane vojnike

63

TP 21-75

Zra~enje je jedini izravni nuklearni u~inak koji ostaje poslije eksplozije. Kako ona ne mo`e biti otkrivena ~ulima, potrebno je koristiti radiolo{ku opremu za otkrivanje njegove prisutnosti. Procedure otkrivanja se mogu na}i u TP 3-12 i TP 21-40. Kad je mogu}e, potrebno se skloniti iz kontaminiranog podru~ja. Ako va{a jedinica mora ostati u kontaminiranom podru~ju, najbolje je ostati u ukopanim polo`ajima sa zaklonom nad glavom. Kada vrijeme ne dozvoljava izgradnju dobrog zaklona nad glavom, mo`ete koristiti {atorsko krilo. Ostanite u zaklonu. Po zavr{etku radioaktivnih padavina, izvr{ite dekontaminaciju sebe i svoje opreme. Operite sebe i svoju opremu ~im vam misija to omogu}i. HEMIJSKA I BIOLO[KA ORU@JA

Neprijateljske snage imaju i hemijsko i biolo{ko oru`je. Ova oru`ja mogu biti upotrebljavana odvojeno ili zajedno, sa ili bez nuklearnog oru`ja. Bez obzira kako se upotrebljavaju, morate biti sposobni da pre`ivite njhove u~inke i nastavite sa svojom misijom. OSOBINE HEMIJSKIH I BIOLO[KIH AGENASA I TOKSINA

Hemijski agensi su ne{to sli~no otrovnim pesticidima, ali su daleko mo}niji. Oni su namijenjeni da vas ubiju ili povrijede i osloba|aju se da pokriju velika podru~ja. Mogu biti oslobo|eni kao plinovi, teku}ine ili sprejevi. Neprijatelj mo`e upotrebljavati mije{ane agense da bi izazvao konfuziju i `rtve. Artiljerija, minobaca~i, rakete, vo|eni projektili, zrakoplovi, bombe i kopnene mine mogu osloboditi ove agense. Biolo{ki agensi su klice koje prouzrokuju bolesti. Oni prave opasnost od bolesti gdje ona prirodno ne postoji. Oni mogu biti rasp{eni u vidu spreja upotrebom generatora ili oslobo|eni upotrebom eksploziva, bombi, vo|enih projektila i zrakoplova. Oni, tako|er, mogu biti ra{ireni osloba|anjem muha, komaraca, buha i krpelja klicono{a. KoV SAD ne upotrebljava ove agense, ali druge vojske mogu. Toksini su otrovne supstancije koje proizvode `iva bi}a (kao {to je zmijski otrov). Toksini nisu `ive tvari i u ovom smislu su hemikalije. Oni bi u borbi bili upotrebljavani na isti na~in kao i agensi hemijskog ratovanja i mogu onesposobiti ili ubiti bez upozorenja.

TP 21-75

podru~ja bi trebala biti ili zaobi|ena ili, kada se nosi za{titna oprema, prije|ena. Po prelasku kontaminiranog podru~ja, izvr{ite dekontaminaciju sebe i svoje opreme odmah kada situacija to omogu}i. U^INAK NA VOJNIKE

Hemijski i biolo{ki agensi mogu u}i u va{e tijelo preko o~iju, nosa, usta ili ko`e. Oni mogu onesposobiti ili ubiti. Te~ni agensi mogu biti raspr{eni na vas, va{u opremu, teren i li{}e. Agensi mogu trajati satima ili danima i dovesti vas u opasnost kada niste za{ti}eni. Biolo{ki agensi su veoma te{ki za otkrivanje u ranim fazama njihove upotrebe. Ako otkrijete ili sumnjate da neprijatelj upotrebljava biolo{ke agense, izvijestite svog zapovjednika. M8 automatski alarm za hemijske agense mo`e otkriti prisustvo hemijskih agenasa u zraku i proizvesti zvu~ni ili vizuelni signal. On }e otkriti nervni, krvni i agens zagu{ljivac. M43A1 otkriva samo isparavanje nervnih agenasa. Upotreba i odr`avanje M8 alarma je odgovornost tima NBH odbrane jedinice. OTKRIVANJE HEMIJSKIH I BIOLO[KIH AGENASA

U njihovoj koncentraciji na bojnom polju, va{a osjetila mo`da ne}e otkriti hemijske agense, po{to je ve}ina agenasa bez mirisa, boje, ukusa i nevidljiva. Ipak, hemijske agense mo`ete otkriti upotrebom alarma za hemijske agense i komplete za detekciju koji postoje u svakoj ~eti (TP 21-40).

U^INCI NA OPREMU

Hemijski i biolo{ki agensi imaju malo izravnog u~inka na opremu. Te~ni hemijski agensi na va{oj opremi mogu ograni~iti njenu upotrebu do njene dekontaminacije. U^INCI NA TEREN

Te~ni hemijski agensi mogu ograni~iti upotrebu terena i gra|evina. Veoma je te{ko dekontaminirati teren. Kada vrijeme dozvoljava, najbolje je ~ekati vremenske uvjete da prirodno dekontaminiraju teren. Kontaminirana 64

Alarm za hemijski agens

65

TP 21-75

TP 21-75

ABC-M8 papir detektor hemijskih agenasa dolazi u knji`ici od 25 lista. On je dio kompleta za detekciju hemijskih agenasa M256. Listovi papira postaju tamnozeleni, `uti i crveni po kontaktu sa teku}im nervnim agensima V tipa, G tipa ili plikavcima, po tom redoslijedu; oni ne detektuju isparavanje. Test nije uvijek pouzdan na poroznom materijalu kao {to je drvo ili guma. Mnoge supstancije (uklju~uju}i neke rastvore i dekontaminante) mogu prouzrokovati promjenu boje papira, tako da ta promjena mo`e indicirati da je hemijski agens mo`da prisutan. Pozitivni testovi sa papirom detektorom, trebali bi biti verificirani testiranjem sa kompletima za detekciju hemijskih agenasa.

M256 Komplet za detekciju hemijskih agenasa

ZA[TITA OD HEMIJSKIH I BIOLO[KIH NAPADA

Za{titna oprema. Va{a glavna za{tita od HB napada jeste va{a za{titna maska. Ona spre~ava udisanje hemijskih i biolo{kih agenasa. Pored nje, za{titna odje}a }e osigurati za{titu od te~nih agenasa. Za{titna odje}a uklju~uje masku sa kapulja~om, hemijsko za{titno odijelo, ~izme i rukavice. Za{tita od insekata. Slu`buju}a uniforma i rukavice vas {tite od ujeda insekata kao {to su komarci i krpelji koji mogu biti klicono{e. Dr`ite svoju odje}u zakop~anom i nogavice uba~ene u ~izme. Pokrivanje ko`e umanjuje {anse ulaska agensa u tijelo putem posjekotina i ogrebotina. Na taj na~in se, tako|er, spre~ava dopiranje insekata prijenosnika bolesti do ko`e. Supstancije koje odbijaju insekte i insekticidi su efikasni protiv ve}ine insekata prijenosnika bolesti. Visoki standardi higijene, tako|er, {tite od nekih insekata. Misijski orijentirana za{titna mjera. MOZM je fleksibilan sustav za{tite od hemijskih agenasa. Va{ zapovjednik }e jasno odrediti razinu MOZM-a temeljeno na hemijskoj prijetnji, tempu rada i temperaturi prije izvo|enja misije. Kasnije on mo`e zapovijediti promjenu MOZM-a u skladu sa promjenama situacije.

Papir, detektor hemijskih agenasa, VGH, ABC-M8 Knji`ica sa 25 listova

Kapulja~a Maska Papir detektor hemijskih agenasa

Komplet za detekciju

M256 komplet za detekciju hemijskih agenasa se izdaje desetinama. Upotrebljava se za otkrivanje opasnih koncentracija isparenja nervnih agenasa, plikavaca i krvnih agenasa. Ovaj komplet bi trebao biti upotrebljivan kada je vod ili ~eta pod hemijskim napadom, kada se izvijesti o vjerojatnom hemijskom napadu ili kada se sumnja na prisutnost hemijskih agenasa.

Rukavice

^arape, za{titne pokrivke za ~izme Za{titna odje}a i oprema

UZBUNE

Ako prepoznate ili sumnjate na hemijski ili biolo{ki napad, PRESTANITE DISATI, STAVITE MASKU, PROVJERITE JE I DAJTE UZBUNU prema SOP-u jedinice. 66

Za{titno hemijsko odijelo

HB uzbuna

Razina MOZM-a odre|uje koja oprema mora biti no{ena i {ta morate nositi. Standardne razine MOZM-a prikazane su u sljede}oj tabeli. Najbolja lokalna odbrana od biolo{kog ratovanja jesu striktne preventivne medicinske i sanitarne mjere i visoki standardi li~ne higijene. Hemijski napad. Kada pojedinac poka`e simptome trovanja nervnim agensom, da bi njegov `ivot bio spa{en, prva pomo} mora biti pru`ena odmah. 67

TP 21-75

TP 21-75 ZA[TITNA OPREMA

MOZM

Za{titna pokrivala za odijelo

Za{titna pokrivala za ~izme

Maska/ kapulja~a

Rukavice

1

1 Obu~ena, otkop~ana ili Nose se. zakop~ana u ovisnosti od temperature.

Nosi se.

Nose se.

2

2 Isto kao i MOZM 1.

Obu~ene.

Nosi se.

Nose se.

3

3 Isto kao i MOZM 1.

Obu~ene.

Stavljena, kapulja~a zako- Nose se. p~ana ili otkop~ana u ovisnosti od temperature.

4

Obu~ena, zakop~ana.

Obu~ene.

Stavljena.

Obu~ene.

Razine MOZM-a

NERVNI AGENSI. Simptomi trovanja nervnim agensom su te{ko disanje, slinjenje, mu~nina, povra}anje, gr~enje i ponekad zamagljivanje vida. Upotreba atropina i vje{ta~ko disanje su mjere prve pomo}i u slu~aju trovanja nervnim agensom. Ako imate takve simptome, ubrizgajte sebi jednu injekciju u butinu. Ako simptomi ne nestanu, upotrijebite jo{ jednu injekciju. Razmak izme|u injekcija je 15 minuta. Ako niste u mogu}nosti sami to uraditi va{ kolega to mora uraditi za vas. On }e ubrizgati tri injekcije odjednom i dati vje{ta~ko disanje, ako je to potrebno. Ne}e biti ubrizgane vi{e od tri injekcije atropina. Brzo potra`ite medicinsku pomo}. PLIKAVCI. Simptomi trovanja plikavcem su osje}aj gorenja ko`e, o~iju i nosa. Simptomi mogu biti trenutni ili poslije nekoliko sati ili dana, ovisno o tipu upotrijebljenog agensa. Ako plikavci do|u u kontakt sa o~ima ili ko`om, odmah izvr{iti njhovu dekontaminaciju. Dekontaminaciju o~iju izvr{ite ispiranjem ~istom vodom nekoliko puta. Uklonite te~ne plikavce sa ko`e upotrebom predmeta iz kompleta M258A1. Ako se na ko`i razviju opekotine ili plikovi, pokrijte ih sterilnom gazom ili ~istom odje}om radi spre~avanja infekcije. Brzo potra`ite medicinsku pomo}. KRVNI AGENSI. Simptomi trovanja krvnim agensom su mu~nina, vrtoglavica, pulsiraju}a glavobolja, ko`a/usne crvene ili ru`i~aste, gr~enje i koma. Ako se pojave ovi simptomi, dr`ite dvije razbijene ampule amil-nitrata na nosu `rtve. Ako se nalazite u kontaminiranom podru~ju i `rtva nosi za{titnu masku, ubacite razbijene ampule unutar za{titne maske. Ako simptomi ne nestanu, ponovite tretman, upotrebom dvije razbijene ampule svakih 4 do 5 minuta dok se ne vrati normalno disanje ili dok se ne upotrijebi osam ampula. Disanje mo`e postati ote`ano ili stati. Brzo potra`ite medicinsku pomo}. ZAGU[LJIVCI. Simptomi trovanja zagu{ljivcem su ka{alj, gu{enje, napetost grudi, mu~nina, glavobolja i suzenje o~iju. Ako imate ove simptome, ostanite tihi i opu{teni, ali brzo potra`ite medicinsku pomo}. 68

DEKONTAMINACIJA VOJNIKA I OSOBNE OPREME OD HEMIJSKIH AGENASA

Za dekontaminaciju svoje ko`e, osobnog oru`ja i opreme upotrebljavajte komplet za dekontaminaciju ko`e M258A1. Instrukcije za upotrebu kompleta su otiskane na njegovoj ambala`i. Ovaj komplet je napravljen specijalno za dekontaminaciju ko`e; ipak, mo`ete ga upotrebljivati za dekontaminaciju neke osobne opreme kao {to su va{a pu{ka, maska i rukavice. Ambala`a za komplet M258A1 je plasti~na vodootporna kutija sa metalnom zaka~kom za njeno ka~enje za odje}u ili opremu. Ona sadr`i tri Dekon 1 maramice i tri Dekon 2 maramice, koje su zape~a}ene u omote. Svaki Dekon 1 paket maramica sadr`i prilo`enu oznaku za no}nu identifikaciju i za pomo} pri uklanjanju iz kutije.

Upute za rukovanje za komplet M258A1

OPREMA ZA DEKONTAMINACIJU JEDINICE OD HEMIJSKIH AGENASA

Klju~no oru`je dekontaminirati rastvorom DS2, sapunjavom vodom, rastvorima ili degazacionim rastvorima. Poslije dekontaminacije, rastavite oru`je i operite, isperite i podma`ite ga radi spre~avanja korozije. Streljivo dekontaminirati rastovorom DS2, obrisati krpom namo~enom u benzin i onda osu{iti. Ako DS2 nije na raspolaganju, oprati streljivo u hladnoj, sapunjavoj vodi, a onda ga pa`ljivo osu{iti. Opti~ke instrumente dekontaminirati uvijanjem u krpe, ~i{}enjem rastvorom za ~i{}enje le}a, a onda ih pustiti da se osu{e. 69

TP 21-75

Opremu veze dekontaminirati provjetravanjem ili upotrebom toplog zraka (ako je mogu}e).

POGLAVLJE 6

DEKONTAMINACIJA OD BIOLO[KIH AGENASA

Dekontaminirati svoje tijelo tu{ranjem sapunom i toplom vodom. Ako je mogu}e upotrebljavati baktericidni sapun. Pa`ljivo o~istiti nokte i oprati ~etkom dlakave dijelove tijela. Kontaminiranu odje}u, ako u svrhu dekontaminacije ne mo`e biti poslana u terensku praonu ve{a, oprati u toploj, sapunjavoj vodi. Pamu~ne stvari mogu biti prokuhane. Oprati vozila sapunjavom vodom (po mogu}nosti toplom). Ako je mogu}e, o~istiti ih parom uz upotrebu deterd`enta. Opremu oprati u toploj, sapunjavoj vodi i pustiti da se provjetri.

BORBENI OBAVJE[TAJNI I PROTUOBAVJE[TAJNI RAD OP]E

Upotrebom tehnika osmatranja o kojima smo diskutovali u poglavlju 4, vi morate sakupiti i poslati izvje{taj o neprijatelju, terenu i vremenu. Ove informacije postaju borbeno-obavje{tajni podaci nakon {to ih prevedete. Va{i zapovjednici trebaju borbene obavje{tajne podatke da bi im pomogli u planiranju operacije. Va{ `ivot i `ivoti va{ih kolega vojnika mogu ovisiti od va{ih izvje{taja o tome {ta ste vidjeli, ~uli ili omirisali. Vi, tako|er, morate sprije~iti neprijatelja da dobije informacije o ameri~kim operacijama. Ove operacije se nazivaju, protivobavje{tajni rad i uklju~uju: y Odbijanje naprijatelja od informacija o ameri~kim planovima, namjerama i aktivnostima. y Otkrivanje napora neprijatelja da dobiju informacije. y Obmanjivanje neprijatelja o ameri~kim planovima i namjerama IZVORI INFORMACIJA

Zapovjednici dobivaju informacije od mnogo agencija ali vi ste njihov najbolji izvor. Vi mo`ete sakupiti informacije od sljede}ih izvora: y Ratni zarobljenici (RZ) trenutni su izvor informacija. Predajte zarobljene vojnike va{em zapovjedniku ~im prije je mogu}e. Tako|er, ka`ite mu sve {to ste ~uli od njih. y Zarobljena dokumenta mogu sadr`ati vrijedne informacije o sada{njim ili budu}im neprijateljskim operacijama. Predajte takve dokumente va{em zapovjedniku. y Neprijateljske aktivnosti (stvari koje neprijatelj radi) ~esto indiciraju {ta on ustvari namjerava u~initi. y Lokalno civilno stanovni{tvo ~esto ima informacije o neprijatelju, terenu i vremenu u podru~ju. Izvijesti o bilo kojim informacijama koje ste sakupili od stanovni{tva. Me|utim, vi ne mo`ete biti sigurni kojoj strani stanovni{tvo 70

71

TP 21-75

poku{ava pomo}i, tako da biste trebali biti pa`ljivi kada primate informacije od njih. Poku{ajte potvrditi te informacije i nekim drugim sredstvima. O ^EMU DA IZVIJESTITE

Izvijestite o svim informacijama o neprijatelju va{e zapovjednike ~im prije, {to ta~nije i potpuno. Takav izvje{taj bi trebao odgovoriti na slijede}a pitanja: KO? [TO? GDJE? Nakon KAD? Najbolje vam je upotrebljavati "VALJVO" format (Veli~ina, Aktivnost, Lokacija, Jedinica, Vrijeme i Oprema) prilikom izvje{}ivanja. Da bi vam pomogli da se sjetite detalja napravite napomenu u obliku skice. VELI^INA. Izvijestite o broju Veli~ina Aktivnost vojnika i vozilima koje ste uo~ili. Lokacija Naprimjer, izvje{taj "10 neprijateljskih Jedinica Vrijeme pje{aka" (nije "pje{a~ka desetina") ili Oprema "3 neprijateljska tenka" (nije "nepriVALJVO jateljski tenkovski vod"). AKTIVNOSTI. Izvijestite o onome {to vidite da neprijatelj ~ini. Naprimjer, "postavlja mine na cestu". LOKACIJA. Izvijestite gdje ste uo~ili neprijatelja. Ako imate geografsku kartu, poku{ajte locirati osmoznamenkaste koordinate, kao, npr., "GL 874461". Ako nemate geografsku kartu, oslonite se na klju~ni dio terena ili neku poznatu lokaciju, kaio {to je "Hann prometnica, 300 metara ju`no od mosta na rijeci Kell". JEDINICA. Izvijestite o neprijateljskim jedinicama. Ako je jedinica nepoznata izvijesti o bilo kakvim osobenim znacima, kao {to su naljepnice na njihovim kamionima, ili tipovi uniformi, kapa. Neke armije imaju prepoznatljive uniforme ili kape, ili oznake u bojama na svojim uniformama, radi lak{e identifikacije tipa jedinice. Vrste akcija mogu, tako|er, indicirati o kojem tipu jedinice se radi. Vrsta opreme koja je uo~ena, tako|er, mo`e biti svojstvena za odre|eni tip jedinice. Naprimjer, BRDM mo`e biti pokazatelj izvidni~ke jedinice. VRIJEME. Izvijesti o vremenu kada ste uo~ili neprijateljsku aktivnost, a ne o vremenu kad predajete izvje{taj. Uvijek navedite lokalno ili vrijeme po Greenvichu (Zulu Vrijeme). OPREMA. Izvijesti o svoj opremi koju neprijatelj nosi ili koju upotrebljava. Ako neki dio opreme ne prepoznajete ili mo`da tip vozila, skicirajte ga na komadu papira i uz izvje{taj podnesite i skicu. Ono {to slijedi je primjer VALJVO izvje{taja. FM: 1. vod, C ~ete, 2. bataljona 1/73 pje{. ZA: S2, 2. bataljona, 1/73 pje{. Borbeno OM je osmotrilo ~etiri neprijateljska tenka kako se kre}u zapadno du` rezervne ceste na koordinatama NB 613397 i 241730Z. Brzina kretanja je otprilike 5 km na sat. Kupole su bile otvorene i uo~eni vojnici su nosili za{titne maske.

72

TP 21-75

RATNI ZATO^ENICI I ZAROBLJENI MATERIJALI

RZ su dobar izvor informacija. Sa njima se mora postupati bez kr{enja njihovog prava, te bez gubljenja {anse za dobivanje obavje{tajnih podataka. Postupajte sa RZ humano. Nemojte im nauditi, bilo psihi~ki ili fizi~ki. Najvi{i prisutni vojnik po ~inu, ako nema dooficira ili oficira odgovoran je za brigu o njima. Ako RZ ne mogu biti evakuirani u razumnom vremenu dajte im hranu, vodu i prvu pomo}. Ne dajite im cigarete, slatki{e ili ostale stvari koje su luksuz. RZ kojima ~inite usluge ili ih zlostavljate su lo{ objekat ispitivanja.

Postupanje sa RZ

POSTUPANJE SA RZ

1. Pretresanje RZ se vr{i ~im su zarobljeni. Oduzmite im njihovo oru`je i i svu dokumentaciju osim osobnih isprava i za{titnih maski. Izdajte im pisani dokument za bilo koju li~nu stvar i dokumente koje ste im oduzeli. Izdajte im i cedulju o li~noj imovini da biste mogli pratiti ko ju je od RZ imao. Tokom pretresanja RZ jedan vojnik sa uperenim oru`jem neka ga ~uva dog ga drugi vojnik pretresa. (Vojnik koji vr{i pretres ni u jednom trenutku se ne smije na}i izme|u RZ i ~uvara.) Da biste pretresli RZ, zapovijedite mu da ra{iri noge te da razmakne ruke i nasloni se na drvo ili zid, ili ako to radite na zemlji neka bude u polo`aju za sklek sa koljenima na zemlji. Pretresite ga, njegovu opremu, tako|er, te odje}u koju posjeduje. 2. Odvojite RZ na skupine po spolu, i na podskupine kao dooficire, vojnike, civile i politi~are. Ovo }e odvojiti vo|e od ostatka i sprije~iti organiziranje radi bijega. Dr`ite skupine odvojene kako ih budete sprovodili ka pozadini. 3. Uti{ajte RZ i ne dozvolite im da razgovaraju jedni sa drugima. Ovo }e ih sprije~iti da planiraju bijeg te da brinu o me|usobnoj sigurnosti. Izvijestite o bilo ~emu {to RZ ka`u ili urade. 4. Brzina sprovo|enja RZ u pozadinu. Predajte ih va{em vo|i. On }e ih okupiti i potom ih pokrenuti ka pozadini, radi islje|ivanja od S2. 5. Sigurno sprovo|enje RZ tokom sprovo|enja u pozadinu. Ne dozvolite da ih bilo ko zloupotrebljava. Budite na oprezu radi poku{aja bijega. Ne dozvolite im da se grupiraju ili previ{e razvuku, ili da u~ine diverziju. Takvi uvjeti mogu im pomo}i da kreiraju {ansu za bijeg. 73

TP 21-75

TP 21-75

Ako je RZ ranjen ne mo`e biti evakuiran kroz normalne kanale, predajte ga medicinaru da bi mogao biti evakuiran medicinskim kanalima. Prije evakuacije RZ, dodijelite im cedulje. Te cedulje mo`ete sami napraviti. Format cedulja je dat u sljede}oj ilustraciji. S2 bataljona bi, tako|er, trebalo da mo`e osigurati ove cedulje. Datum/vrijeme zato~enja Mjesto zato~enja Jedinica koja je izvela zato~enje Okolnosti zato~enja

Tip dokumenta/opreme Datum/vrijeme zato~enja Mjesto zato~enja Jedinica koja je izvela zato~enje Okolnosti zato~enja Od koga su preuzeti RZ

(kako se dogodilo)

y Pona{ati se sukladno kodu zato~enika (ako budete zato~eni). y Izvijestiti o bilo kojem vojniku ili civilu za kojega vjerujete ili znate da simpati{e ili slu`i neprijatelju. y Izvijestiti o bilo kome ko poku{ava da dobije informacije o ameri~kim operacijama. y Uni{titi sve geografske karte ili va`ne dokumente ako je njihovo zarobljavanje neizbje`no. y Ne diskutirajte o vojnim operacijama na javnim mjestima. y Diskutirajte o vojnim operacijama samo sa onim osobljem koje treba biti upoznato s tim. y Podsjeti kolege vojnike o njihovoj obavezi i odgovornostima u vezi sa protuobavje{tajnim radom.

(koordinate na geografskoj karti) (kako se dogodilo)

Dokument RZ ili cedulja opreme

RUKOVANJE SA ZATO^ENIM DOKUMENTIMA, OPREMOM

Neprijateljski dokumenti i oprema su dobar izvor informacija. Dokumenti mogu biti zvani~ni (geografske karte, zapovijedi, zapisi, fotografije) ili osobni (pisma i dnevnici). Ako se prema takvim stvarima ne rukuje ispravno, informacije u njima se mogu zagubiti ili zastarjeti. Dajte ih va{em vo|i ~im prije. Uz svaku oduzetu stvar stavite cedulju koju smo pokazali iznad. Ako je neka stvar na|ena na RZ stavite njegovo ime na cedulju. PROTUOBAVJE[TAJNE MJERE

Neprijatelj ne smije dobiti informacije o ameri~kim operacijama. Ovo zna~i da vi i va{e kolege vojnici morate: y Uvje`bavati principe i tehnike kamufliranja. y Uvje`bavati disciplinu buke i svjetla. y Praktikovati poljsku sanitaciju. y Upotrebljavati prikladne radiotelefonske procedure. y Upotrebljavati bojni poziv i odziv ispravno. y Ne nositi osobna pisma i fotografije u borbena podru~ja. y Ne voditi dnevnike u borbenim podru~jima. y Obratiti pa`nju kada se diskutira o vojnim stvarima (neprijatelj mo`e slu{ati). y Upotrebljavati samo odobrene kodove. 74

75

TP 21-75

POGLAVLJE 7

VEZA OP]E

Veza je razmjena informacija izme|u dvije ili vi{e strana. Informacije moraju biti odaslane, primljene i shva}ene. Vi morate znati kako komunicirati sa va{im zapovjednicima i kolegama vojnicima. Vi morate biti osposobljeni da ka`ete: y [ta vidite. y [ta radite. y [ta ste uradili. y [ta }e te uraditi. y [ta vam je potrebno. SREDSTVA VEZE

Postoji nekoliko sredstava veze. Svaka ima svoje sopstvene sposobnosti, prednosti i mahane. One koje mo`ete upotrebljavati opisane su u ovom dijelu. RADIOVEZA

Radioure|aji su najupotrebljivija sredstva veze. Oni su djelomi~no prikladni kada se nalazite u pokretu a potrebna su vam sredstva za odr`avanje zapovijedanja i kontrole. Mali radioure|aji koji se nose na opasa~u ili na le|ima mogu poslu`iti za vezu samo na malim udaljenostima te na nivou desetine i voda. Kako potreba za vezom raste radi ve}ih udaljenosti ili ve}ih jedinica, tako }e se veli~ina i slo`enost radioure|aja, tako|er, pove}avati. Da bi se ovi radioure|aji ispravno upotrebljavali, prvo morate pogledati neke stvari koje }e uticati na radiovezu. Da biste mogli komunicirati jedni sa drugima, svi ure|aji moraju imati pode{enu zajedni~ku frekvenciju. Oni, tako|er, moraju biti u stanju da primaju i oda{ilju istu vrstu signala. Ve}ina pje{a~kih radioure|aja je na FM frekvenciji. I oni nisu u mogu}nosti uspostaviti komunikaciju na radioure|ajima koji su na AM frekvenciji. Ure|aj, tako|er, mora imati pode{en i SQUELCH te se on mora upotrebljavati ispravno. 77

TP 21-75

TP 21-75

Faktori koji uti~u na domet radioopreme su: vrijeme, teren, antena, napajanje te svakako i sama lokacija radioure|aja. Ako poku{ate upotrebljavati radioure|aj blizu mostova ili zgrada, tako|er, mo`ete uticati na kvalitet emitiranja. Radio

Zvuk

Kurir

@ica

Sredstva veze

Stati~ko ometanje se ~esto pojavljuje kada upotrebljavate radioure|aje u blizini dalekovoda ili elektri~nih generatora. Ometanja, tako|er, mogu do}i od drugih radiostanica, lo{eg vremena ili neprijateljskog ometanja. Mnogo stvari mo`e prouzro~iti lo{u radiovezu ali se isto tako one mogu otkloniti ako se koristi zdrav razum. Ne poku{avajte ostvariti vezu ispod ~eli~nog mosta, u blizini generatora ili dalekovoda, te koristite najbolju dostupnu antenu, odaberite najbolje mjesto za va{ radioure|aj. Ove stvari }e vam osigurati mnogo pouzdaniju vezu. Tako|er, mo`ete reducirati efekte neprijateljskog ometanja primjenjuju}i tehnike protuometanja. Radioure|aji spadaju u jedne od najmanje sigurnih sredstava veze. Svaki put kada pri~ate preko radioure|aja zvuk va{eg glasa putuje u svim smjerovima. Neprijatelj mo`e oslu{kivati va{e radioemitovanje dok vi komunicirate sa va{im prijateljskim radiostanicama. Vi morate uvijek pretpostavljati da vas neprijatelj oslu{kuje, radi dobijanja informacija o vama i va{oj jedinici, ili radi lociranja va{ih polo`aja da bi vas mogao uni{titi artiljerijom. Svi oni koji koriste radioure|aje moraju znati i odbrambene tehnike koje su dostupne, da bi se onemogu}ilo neprijatelju dobijanje informacija. 78

VIZUALNA VEZA

Neprijateljska mogu}nost da se uplete u va{ radiosignal }e prouzro~iti da te`i{te naro~ito stavite na kori{tenje vizualne veze radi odr`avanja zapovijedanja i kontrole. Vizualni signali uklju~uju signale ruke i oru`ja, pirotehniku, dim, svjetla baterija, ozna~avanje plo~ama te manevre zrakoplovima. Djelotvornost bilo kojih vizualnih signala zavisi od njihovog unaprijed dogovorenog zna~enja. Vi morate odrediti unaprijed dogovoreno zna~enje za vizualne signale, tako da vojnik koji ih {alje i vojnik koji ih prima imaju apsolutno isto njihovo tuma~enje, {ta ustvari taj signal zna~i. Va{ zapovjednik je du`an unaprijed dogovoriti zna~enje za pirotehniku, dim, te svjetlosne signale baterija. Uop}eno, spisak unaprijed dogovorenih poruka koje koriste ove signale, mora se nalaziti u va{im SOP-ovima jedinice ili u operativnim instrukcijama za vezu i elektroniku (OIVE). Oznake plo~ama su, obi~no, na~injene od serija plo~a presvu~enih tkaninom koje raspr{ite po tlu da biste mogli komunicirati sa zrakoplovima. One su korisne kada nemate radiokontakt sa prijateljskim zrakoplovima, kada su zemljane jedinice i zrakoplovi pod radioti{inom, kada je va{a radiooprema o{te}ena ili uni{tena, ili pak kada neprijatelj vr{i ometanje te je radiokomunikacija te{ka ili nemogu}a. Kada standardne plo~e nisu dostupne mo`ete koristiti terenske metode kao odje}u, grane, stijenje, ili snijeg. Oznake plo~ama, isto kao i signali ruke i oru`ja, imaju standardno unaprijed dogovoreno zna~enje. Unaprijed dogovoreno zna~enje signala ruke i oru`ja mo`e se na}i u TP 21-60. Informacije se, obi~no, uzimaju iz ovih publikacija te smje{taju se u OIVE i SOP jedinice. Vizualni signali imaju neke kratke spojeve koji ograni~avaju njihovu upotrebu. Naprimjer, vizualni signali mogu lahko biti pogre{no protuma~eni. Neki vizualni signali se ne mogu koristiti za vrijeme slabe vidljivosti, po no}i ili na nepreglednom dijelu terena. Naravno, u neko vrijeme mogu biti presretnuti od neprijatelja, koji, tako|er, mo`e koristiti sli~ne signale da bi stvorio konfuziju. ZVU^NA VEZA

Zvu~ni signali isto kao i vizualni ovise od unaprijed dogovorenog zna~enja. Oni uklju~uju upotrebu glasa, pi{taljki, truba, oru`ja i drugih naprava za pravljenje buke, da bi se jednostavne poruke mogle transmitovati na kratke udaljenosti. Kao i vizualni signali zvu~ni su, tako|er, osjetljivi na neprijateljsko presretanje. Buka sa boji{ta mo`e smanjiti efikasnu upotrebu zvu~nih signala. Oni imaju svoju najve}u primjenu na zapovijednom mjestu kao alarm za uzbunu. Unaprijed odre|eno zna~enje zvu~nih signala, obi~no, uspostavlja lokalni zapovijednik, a lista takvih zna~enja se, obi~no, mo`e na}i u SOP-u i OIVE-u jedinice. Zvu~ni signali isto kao i vizualni se lahko mogu pogre{no protuma~iti. 79

TP 21-75

@I^ANA VEZA

@ica je jo{ jedan vid veze koji se upotrebljava u pje{adijskim jedinicama. Instalacija `i~ane veze tra`i vi{e vremena nego radioveze. @i~ane veze su, obi~no, mnogo sigurnije nego radioveze. Za vrijeme dok govorite kroz `i~anu vezu, va{ glas putuje kroz `icu od jednog do drugog telefona i u osnovi on se ne {alje zrakom. @i~ane linije vam daju bolju vezu jer su manji subjekt za ometanje {to se ti~e vremena, terena i ljudskom rukom napravljenih prepreka. @i~ane veze vas, tako|er, mogu za{tititi od neprijateljskog elektronskog ratovanja, te ometanja. @i~ane veze mogu prekinuti neprijateljska artiljerija, zra~ni udari i prijateljske snage koje ih mogu nenamjerno presje}i prilikom vo`nje gusjeni~arima preko njih. Vrlo je va`no instalirati `i~ane crte ispravno da bi se reducirala mogu}nost prekida. Prilikom razvla~enja `ice razmotrite takti~ku situaciju. U situacijama koje se brzo mijenjaju, upotreba `ice mo`e biti neprakti~na, a u stati~nim situacijama, imate vi{e vremena na raspolaganju da instalirate `i~ane crte. Razmatranja moraju biti data neprijateljskim mogu}nostima da ometaju radioure|aje i da lociraju polo`aje prilikom komuniciranja radiogoniometrisanjem. Ako neprijatelj pokazuje takve mogu}nosti, `ica bi trebala biti razmotrena kao rezervno sredstvo. Teren, tako|er, mo`e imati uticaja na upotrebljavanje `ice za komuniciranje. Postavljanje `ice mo`e biti te{ko kroz gustu vegetaciju, na mo~varnim podru~jima ili planinskom terenu. Ki{a, snijeg i ekstremne temperature mogu, tako|er, uticati na postavljanje `ice. Ljudstvo i oprema bi trebali biti na raspolaganju za te poslove.

TP 21-75

3. Oslu{kuj prije nego vr{i{ oda{iljanje, da bi izbjegao mije{anje sa drugim oda{iljanjima. 4. Uvijek imaj na umu da neprijatelj oslu{kuje. FONETSKI ALFABET

Radi lak{eg identificiranja izgovorenih slova, skupina lahko razumljivih rije~i je odabrana radi nagla{avanja. Ove rije~i nam poma`u da izbjegnemo zabunu. BRAVO, naprimjer, fonetska je rije~ koja se ve`e uz slovo B, DELTA uz D, tako da je manje mogu}e, da kad ih izgovorimo do|e do zabune, nego B i D.

VEZA KURIRIMA

Za razliku od drugih sredstava pje{a~ke veze, pomo}u kurira je mogu}e prenijeti velike geografske karte, dokumente i teret, kao i usmene ili pismene poruke. Centri primanja poruka slu`e kao centralne ta~ke za distribuiranje poruka i informacija. One su locirane na nivou bataljona ili vi{im razinama zapovjedni{tava. Kurirska slu`ba bi mogla biti ograni~ena, te kako je ona podlo`an subjekt neprijateljskih akcija zahtijeva vi{e vremena za prijenos nego radio ili `i~ana veza, te ne dozvoljava realno vrijeme razmjene pisa~ - ~ita~. RADIOTELEFONSKE PROCEDURE

Radioprocedure su cijeli set procedura za upotrebu radija ili telefona. One ubrzavaju razmjenu prijenosa poruka i poma`u da se izbjegnu gre{ke. Pravila napisana dolje }e vam pomo}i pri upotrebi efikasnijeg vremena emitiranja i izbjegavanju kr{enja sigurnosti veze. 1. Vr{i emitiranje ~isto, kompletno i sa`eto. Kada je mogu}e zapi{ite prije nego izvedete izdavanje. 2. Govorite jasno, polahko i sa prirodnim pauzama. Naglasi svaku rije~, ako operator koji vr{i prijem mora zapisati primljenu poruku dozvolite mu vrijeme za to. 80

NATUKNICA: Kod nagla{enih dijelova rije~i, otisnuti deblje nose akcenat. Kada morate spelovati te`u rije~ iz poruke, naglasite je rije~ju “SPELUJEM”. Ako ne mo`ete izgovoriti rije~, ponovite spelovanje prije i nakon. Izgovaranje rije~i

y Oda{ilji sama slova y Oda{ilji svako slovo skra}enica y Speluj neobi~ne ili te{ke rije~i Primjer: rije~ MANEVAR mora biti odaslana i izgovorena. "MANEVAR SPELUJEM - Mike - Alpha - November - Echo - Victor - Alpha - Romeo MANEVAR." Ako ne smijete izgovoriti rije~, to i ne poku{avajte. Umjesto cijele procedure upotrebljavajte samo rije~ "SPELUJEM". 81

TP 21-75

TP 21-75

Primjer : rije~ EVAKUIRATI mora biti odaslana i ne smije biti izgovorena. "SPELUJEM" - Echo - Victor - Alpha - Kilo - Uniform - India - Romeo Alpha - Tango - India". Oda{iljite vi{ecifrene brojeve brojku po brojku. Dva izuzetka od ovoga pravila su, kad oda{iljete ta~ne vi{ecifrene tisu}e te kad identificirate specifi~nu kodnu skupinu unutar kodirane poruke. Prilikom poziva ili korekcije paljbe poljske artiljerije, ili minobaca~ke paljbe, neophodno je da oda{iljete, kada je to primjenjivo ta~ne vi{ecifrene stotine i tisu}e koriste}i prikladne imenice. BROJKE

IZGOVARAJU SE

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Ze-ro Wun Too Tree Fow-er Fife Six Sev-en Ait Nin-er

BROJKE

44 90 136 500 1.200 1.478 7.000 16.000 812.681

Izgovor brojki

Pro-rije~i

Obja{njenje

KRATKA DEPE[A

Prednja~enje kratke depe{e je rezervirano za uzbune, upozorenja, ili druge `urne akcije koje snose trenutnu odgovornost za odlaganje, nacionalne, podru~ne, ili zapovjedne sigurnosti (kao predsjedni~ka upotreba, progla{avanje vanrednog stanja, otpo~injanje neprijateljstva; kopnenih, zra~nih ili katastrofa na moru; obavje{tajni izvje{taji o stvarima koji upu}uju na neprijateljski napad; potencijalni ili stvarni nuklearni incidenti ili nesre}e; implementacija rodova te unilateralne `urne akcijske procedure). Po{iljalac ove poruke se indicira sa oznakom primaoca koja odmah slijedi. Ova poruka sadr`i broj skupina koje su prikazane po brojevima koji slijede. Skupina koja slijedi je odgovor na va{ odziv radi ovjere. Trenutna prednost je rezervisana za vitalnu vezu koja (1) ima trenutno operativni u~inak na takti~ke operacije, (2) direktno se ti~e operacija sigurnosti ili spa{avanja, (3) uti~e na obavje{tajne operativne uloge, (kao po~etne vitalne izvje{taje ili {tetu od neprijateljskih akcija; kopnenih, zra~nih ili izvje{taja s mora koji moraju biti kompletirani od vozila u pokretu kao {to su misijski operativni zrakoplovi; obavje{tajni izvje{taji; na bitnim akcijama koje se razvijaju; prirodne nepogode; `urni vremenski izvje{taji koji imaju trenutni uticaj na misiju; `urna upotreba radi spre~avanja kratkih spojeva; upotreba od takti~kih zap. mjesta radi trenutnog proslje|ivanja operativnog prometa. Ono {to slijedi je moj odgovor ~itan unatrag. Ja ponavljam emitiranje ili navedeni dio. Ja }u spelovati sljede}u rije~ fonetski. Poruka koja zahtijeva zapisivanje slijedi. Emitirati odmah nakon poziva. (Ova pro-rije~ se ne upotrebljava na mre`i radi temeljnog kori{tenja za prijenos poruka. Njena svrha je da se upotrijebi kada poruke prolaze na takti~koj ili mre`i izvje{taja. Emitiranje stanici da ima jo{ dodatnog saobra}aja za stanicu koja prima poruku. Ovo je kraj moga emitiranja, te ne zahtijevam odgovor. Ovo je kraj moga emitiranja, a va{ odgovor je neophodan. Naprijed; emitirajte.

IZGOVARAJU SE

Fow-er fow-er Nin-er ze-ro Wun tree six Fife ze-ro ze-ro Wun too ze-ro ze-ro Wun fow-er sev-en ait Sev-en tou-sand Wun six tou-sand Ait wun too six ait wun

OD SKUPINE JA AUTENTI^NO TRENUTNO

Vi{ecifrene brojke

PRO-RIJE^I

Odre|ene proceduralne rije~i (pro-rije~i) imaju odre|eno zna~enje koje bi trebalo koristiti da bi se izbjegla zabuna. Pro-rije~i

Obja{njenje

SVE POSLIJE SVE PRIJE OVJERA OVJERU VR[I PREKID

Dio poruke na koji se ja pozivam sa svim {to }e slijediti. Dio poruke kojim se ja pozivam sa svim {to je prethodilo. Prozvana stanica odgovara na poziv koji slijedi. Ovjeru oda{iljanja ove poruke vr{i ________________. Ovim ja dajem do znanja da odvajam ovaj dio teksta od ostalog dijela poruke. Vi ste u pravu, ili ono {to ste upravo odaslali je ta~no. Gre{ka koja je napravljena u ovom emitiranju. Emitiranje }e se nastaviti kada se zadnja rije~ bude ispravno emitirala. Gre{ka je napravljena u ovom emitiranju (ili u ozna~enoj poruci). Ispravna verzija je _________________________________. Ovo {to slijedi je ispravna verzija odgovora na va{ zahtjev radi verifikacije.

TA^NO ISPRAVKA

Pro-rije~i i njihova zna~enja

82

^ITAM UNATRAG RE]I ]U PONOVO SPELUJEM PORUKA

JO[ SLIJEDI KRAJ GOTOVO

Pro-rije~i i njihova zna~enja (nastavak)

83

TP 21-75

TP 21-75

Pro-rije~i

Obja{njenje

PRIORITET

Prednja~enje prioriteta je rezervirano za pozive koji zahtijevaju zavr{etak bez odlaganja, a ti~u se nacionalne odbrane i sigurnosti, uspje{no provo|enje rata, te spa{avanje `ivota ili imovine, te oni ne zahtijevaju prioritete (prioritetne izvje{taje sa kopna, mora ili zraka; pozive o pitanju obavje{tajne, operativne i logisti~ke aktivnosti zahtijevaju prioritetne akcije; pozivi koji }e imati ozbiljne posljedice na vojne, obavje{tajne, administrativne, operativne, ili logisti~ke aktivnosti ako budu proslije|eni kao RUTINSKI pozivi). Obi~no PRIORITET }e imati najve}e mogu}e prednja~enje koje mo`e biti dato administrativnim stvarima za koje je brzina obrade od velike va`nosti. Koja je ja~ina i ~ujnost moga signala. Drugim rije~ima, kako me ~uje{ (prima{)? Ponovi mi cijelo emitiranje onako kako si primio. Emitiraj ovu poruku svim primaocima sljede}i ovu pro-rije~. Primio sam tvoju poruku jasno i razumljivo. Prednja~enje ove rije~i je rezervirano za svaku zvani~nu vezu koja ne zahtijeva brzo, trenutno, ili prioritetno prednja~enje. Ponovi va{e zadnje emitovanje ili dio. Prekini emitiranje na ovoj mre`i trenuta~no. Ti{ina }e biti odr`avana sve dok ne bude podignuta. (Kada je sustav ovjere na snazi, emitiranje kojim se poni{tava radioti{ina mora biti ovjereno.) Ti{ina se podi`e. (Kada je sustav ovjere na snazi, emitiranje kojim se poni{tava radioti{ina mora biti ovjereno.) Emitirate prebrzo. Usporite. Ovo emitiranje je sa stanice ~ija oznaka slijedi. Koje odmah slijedi jeste vrijeme, ili skupina, datum vrijeme poruke. Sljede}i primaoci poruke trebaju vr{iti akciju. Identitet stanice sa kojom poku{avamo da kontaktiramo je nepoznat. Moram napraviti pauzu nekoliko sekundi. Moram napraviti pauzu du`u od nekoliko sekundi. Ja sam primio va{ signal, razumijem ga, i odgovorit }u. Koristi se samo od naslovnika. Kao zna~enje PRIJEM sadr`i u sebi i POSTUPIT ]U ove dvije pro-rije~i se nikad ne upotrebljavaju zajedno.

RADIOPROVJERA PONOVI NATRAG ODNOSI (SE) PRIJEM RUTINSKI PONOVI TI[INA (Ponovi tri ili vi{e puta.) PODIGNI TI[INU GOVORI POLAHKO OVO JE VRIJEME ZA NEPOZNATA STANICA ^EKAJ ^EKAJ - GOTOVO POSTUPIT ]U

Pro-rije~i i njihova zna~enja (nastavak)

84

SIGURNOST VEZE

Sigurnost veze dr`i podalje neovla{teno osoblje od prikupljanja informacija od vrijednosti, preko radio i telefonskih emitiranja. Ono uklju~uje: y Koristiti ovjeravanje da bi se osiguralo da su sugovornici prijateljski. y Koristite samo odobrene kodove. y Odredite periode kada }e svi radioure|aji biti isklju~eni. y Ograni~ite upotrebu radiopredajnika i prijemnika koji vr{e nadzor. y Neka radioure|aji rade na niskom napajanju. y Provodite radiodisciplinu i radiotelefonske procedure (sve stanice moraju koristiti odobrene znakove i rije~i te moraju emitirati samo slu`beni saobra}aj). y Koristite mjesta za radioure|aje kao {to su uzvi{enja, kako bi vam slu`ila kao za{tita, izme|u vas i neprijatelja. y Koristite usmjerene antene kada je to prikladno. RADIOOPREMA

Vojnici bi trebali biti upoznati sa AN/PRC-77 radioure|ajem, te sa dva tipa radioure|aja za desetine. Prvi tip radioure|aja za desetinu je AN/PRC68 primopredajnik male jedinice (PMJ). Drugi je sastavljen iz dva dijela: AN/PRT4 (predajnik) i AN/PRR-9 (prijemnik). Da biste osposobili radio AN/PRC77 potrebno je: y Instalirati bateriju. y Promijeniti dio za bateriju i zatvoriti obje reze u isto vrijeme. y Odabrati antenu i osnovu za istu, te ih dobro pritegnuti. y Spojiti slu{alicu. y Odabrati radnu frekvenciju. y Podesiti istu koriste}i kontrolno dugme. y Uklju~iti aparat na prekida~u ON. y Okrenuti dugme za ja~inu zvuka na otprilike pola. Da biste osposobili radio AN/PRC68 potrbno je: y Instalirati bateriju. y Podesiti polo`aj kanala (od 0 do 9). (Va{ zapovjednik }e vam saop}iti na kojem kanalu }e te raditi).

Magnezijska baterija BA - 4386

3 metra duga bi~ antena Kratka bi~ antena

Radio AN-PRC-77

85

TP 21-75

TP 21-75

y Spojiti slu{alicu. y Spojiti antenu. y Uklju~iti dugme na kojem pi{e PWR OFF/ON/ y Pritisnuti dugme na slu{alici za razgovor, a pustiti ga kad `elite slu{ati. y Podesite ja~inu zvuka na `eljenu razinu. y SQUELCH na ON. y Okrenuti prekida~ na kojem pi{e PWR/OFF/ON/SQUELCH na SQUELCH (ovaj prekida~ je sa oprugom te }e se sam vratiti na polo`aj ON). y Okrenite dugme ja~ine zvuka da prilagodite glasno}u. y Pritisnite prekida~ za govor na slu{alici da biste mogli govoriti, ili ga otpustite da biste mogli slu{ati.

Da biste primali sa SQUELCH-om, okrenite kontrolno dugme prijemnika u smjeru kazaljke na satu iz OFF polo`aja. Smjestite ja~inu zvuka na srednju razinu kada ~ujete zvuk. Prijemni (AN/PRC-9) mo`e primati na kanalima 1 ili 2 ali ne u isto vrijeme. On se, tako|er, napaja baterijom. Dva tipa baterija se mogu koristiti u prijemniku. Suha baterija (BA-505/U) ima rok trajanja ooko 14 sati. Magnezijska baterija tipa (BA-4504/U) ima rok trajanja oko 28 sati.

NATUKNICA: Slu{alica nije sastavni dio AN/PRC-68 (H-189 i H-250 slu{alica) Radioure|aj AN/PRC-68 (Primopredajnik male jedinice PMJ) ima planirani domet od 1 do 3 km i te`i 99 kg. Sadr`i 1 000 kanala i mo`e biti unaprijed pode{en na 10 njih. Vijek rada baterije je 24 sata.

Radioure|aj AN/PRC-9

Vod veze bataljona unaprijed pode{ava kanale. Radioure|aj AN/PRC-68

Da biste osposobili radio AN/PRR potrebno je: y Umetnuti bateriju u obliku cijevi tipa BA-505/U kroz za to predvi|eni dio sa strane sve do kraja konektora na prijemniku. y Zaka~ite prijemnik za va{u kacigu. y Popustite zavrtanj za okretanje antene, zarotirajte antenu ka gore (ponovo stegnite zavrtanj). y Podesite kontrole prijemnika. 86

Ako kontrolno dugme prijemnika okrenete u smjeru obrnutom od kazaljke na satu do krajnjeg polo`aja, SQUELCH }e biti isklju~en, (i po~et }e da se ~uje {um). Da biste ponovo aktivirali SQUELCH, okrenite kontrolno dugme na OFF, potom se vratite na pola puta ka ON. Da biste primali bez SQUELCH-a, okrenite kontrolno dugme u smjeru kazaljke na satu iz polo`aja OFF. Okrenite ga potom unatrag do srednje razine nivoa ~ujnosti. Ne upotrebljavajte SQUELCH kada je signal slab ili teren nepogodan za dobar prijem. Nosite prijemnik ili na va{im uprta~ima ili pak u~vr{}en za d`ep, pojas ili kacigu. Koristite u`e da biste ga pri~vrstili. Da biste osposobili radio AN/PRT-4 potrebno je: y Osloboditi obje spojnice kutije za bateriju, te je ukloniti. y Umetnuti unutra bateriju tipa BA-399/U da ulegne u konektor na dnu. y Umetnuti kutiju sa baterijom u le`i{te te je osigurati sa spojnicama. y Razvu}i antenu do njene pune visine. y Namjestiti gornje dugme na polo`aj CH-1 za kanal 1 ili na CH-2 za kanal 2. y Namjestiti prekida~ za razinu zvuka. 87

TP 21-75

TP 21-75

Za zvu~ni signal, okrenite prekida~ ja~ine zvuka na polo`aj TONE i dr`ite ga u tom polo`aju sve dok vam je potreban zvu~ni signal. Otpustite prekida~ pri kraju tog vremena.

rovove i polo`ite `icu unutra da biste sprije~ili da geleri od minobaca~ke ili artiljerijske paljbe ne presijeku `icu. Zaklonite `icu na dijelovima terena gdje je on otvoren, radi onemogu}avanja neprijatelju da je on osmotri. Ozna~ite krajeve `ica na razvodnim kutijama, prije puteva, staza, i `eljezni~kih pruga, da biste lak{e identificirali linije, te lak{e napravili popravak ako one budu presje~ene. Polaganje iznad povr{ine je poljska tehnika polaganja `ice iznad tla. Ona se koristi blizu zapovjednih mjesta, u podru~jima prikupljanja, i du` puteva gdje bi te{ka vozila mogla saobra}ati pored puta i na taj na~in presje}i `i~anu vezu. Na kalem DR-8 mo`e se namotati 400 metara terenske `ice, tipa WD-1. @ica se mo`e ponovo koristiti i trebalo bi je sakupiti ako to situacija dozvoljava.

DR-8

Radioure|aj AN/PRT-4

Za komuniciranje glasom, okrenite prekida~ na polo`aj VOICE i dr`ite ga na tom polo`aju za vrijeme dok oda{iljete. Govorite u mikrofon koji je smje{ten iznad prekida~a za kanale. Otpustite prekida~ kada ste zavr{ili sa izgovaranjem poruke. Da biste omogu}ili emitiranje samo na jednom od polo`aja postavite prekida~ ili na VOICE ili na TONE, ovisno koji vam je potreban. Nosite radio prika~en za va{ d`ep, pojas ili uprta~e. Da biste sprije~ili da izgubite predajnik ve`ite ga u`etom. @I^ANA I TELEFONSKA OPREMA

Kada se jedinica nalazi u odbrani, veza se obi~no uspostavlja `icom ili putem kurira, a ne radioure|ajima. Va{i zapovjednici }e vam vrlo ~esto zapovijediti da polo`ite `i~ani tip veze te da instalirate poljske telefone. TEHNIKE POLAGANJA @ICE

Polaganje povr{inom je poljska tehnika polaganja `ice na tlo. Polo`ite liniju labavo sa dosta dijelova na kojima je `ica popu{tena. Popu{tenost }e vam olak{ati instalaciju i odr`avanje. Za polaganje `ice povr{inom potrebno vam je manje vremena i samo nekoliko vojnika. Kada je to mogu}e, iskopajte male 88

Telefon TA-1

Tako|er, pola`emo je tako i u blizini raskr{}a gdje se rovovi za njenu za{titu ne mogu kopati, ako nam nisu dostupni mostovi ili kanali za odvod vode. Za ovako postavljene crte manja je vjerovatno}a da budu o{te}ene od vozila ili vremenskih uvjeta. Telefonski komplet TA-1 je telefon koji posjeduje vizualni i audiosignal. Domet mu je 6,4 km uz upotrebu WD-1 `ice. Da biste osposobili telefon TA-1 potrebno je: y Svu}i sa svakog kraja `ice po 1 cm izolacije. y Pritisnuti opruge na uti~nicama te ubaciti oba oguljena kraja `ice u uti~nice. y Prilagoditi kontrolnim dugmetom ja~inu signala na LOUD. y Pritisnuti ru~icu za napajanje nekoliko puta da biste mogli nazvati drugog operatora i ~uti zuje}i zvuk. y Okre}ite kontrolno dugme za ja~inu zujanja sve dok ne postignete `eljenu ja~inu zvuka. y Pogledajte na pokaziva~ signala kako biste se uvjerili da pokazuje 4 bijele svijetle}e oznake. y Pritisnite prekida~ za govor radi resetovanja pokaziva~a signala. Telefonski komplet TA-312 je telefon koji za napajanje tro{i bateriju. Ima domet od 38 km uz upotrebu WD-1 `ice. Da biste osposobili telefon TA-312 potrebno je: y Svu}i sa svakog kraja `ice WD-1 po 1 cm izolacije. 89

TP 21-75

TP 21-75

y Pritisnuti opruge na uti~nicama te ubaciti oba oguljena kraja `ice u uti~nice. y Prilagoditi kontrolnim dugmetom ja~inu signala na LOUD. y Okreni EXT(vanjski) - INT(unutarnji) prekida~ na INT (unutarnji.) y Okreni prekida~ strujnog kola na LB. y Umetni dvije baterije tipa BA-30 u odjeljak za baterije, jednu okrenutu ka gore drugu ka dolje. y Spojite slu{alicu nje`no sa ure|ajem. y Okrenite brzo nekoliko puta ru~icu ure|aja Uklonite slu{alicu sa nosa~a i sa~ekajte da se drugi operator javi. y Pritisnite prekida~ za govor na slu{alici da biste mogli govoriti, ili ga otpustite da biste mogli slu{ati.

DUGME ZA KONTROLU ZVUKA

Oprema za postavljanje crta C-11 lahko je preno- - Dr`a~ za namotavanje kabla RL-39 sa osovisiva jedinka za razvla~enje i sakupljanje kratkih nom i polugom, ru~icama za no{enje i `i~anih linija. Ona ima sljede}e komponente: kai{evima. Oni slu`e da biste montirali DR-8 dr`a~ za namotavanje (ispod), jer je on odvo- Telefonski komplet TA-1 jen dio.

Kalem DR-8 sadr`i 400 metara terenske `ice WD-1. @ica se mo`e koristiti vi{e puta, i treba se svaki put pokupiti ako to situacija dozvoli.

Oprema za postavljanje crta CE-11

Telefon TA-312

OPREMA ZA POSTAVLJANJE CRTA CE-11

Oprema za postavljanje crta CE-11 je lahka, prenosiva jedinka koja se koristi za polaganje i namotavanje kratkih crta `ice. Ona sadr`i sljede}e komponente: y Ma{inu za namotavanje, kablove, ru~icu, RL-39, sa osovinom i polugom, ru~icama za no{enje i kai{evima ST-34 i ST-35. y Telefonski komplet TA-1/PT. y Komponentu za montiranje RL-39 kalem kabla DR-8 koji sadr`i 400 metara terenske `ice tipa WD-1/TT. D-8 i `ica su odvojene stavke i ne ubrajaju se u sastavni dio CE-11 ili RL-39. Glavni dijelovi CE-11 mogu, tako|er, biti odobreni po TUO kao odvojene savke a ne kao kompletna jedinka CE-11. 90

91

TP 21-75

POGLAVLJE 8

PRVA POMO] I OSOBNA HIGIJENA OP]E

Pod prvom pomo}i se podrazumijeva zbrinjavanje i tretman koji vi pru`ite `rtvi, prije nego obu~eno medicinsko osoblje stigne. Osobna higijena su koraci koje vi poduzimate da biste za{titili svoje zdravlje i zdravlje drugih. Vo|enje osobne higijene te znala~ke sposobnosti pru`anja prve pomo}i, mogu spasiti va{ `ivot ili `ivote va{ih kolega. Poznavaju}i kako to da uradite, te da pru`ite medicinsku njegu brzo, vi biste mogli spasiti ne~iji `ivot, sprije~iti trajno onesposobljenje, te dugi period hospitalizacije. Terensku kutiju koja vam je izdata za pru`anje prve pomo}i trebali biste nositi cijelo vrijeme sa sobom radi osobne upotrebe. Ona sadr`i jedan ili dva prva zavoja, koje }e te koristiti za rane. Prilikom pru`anja prve pomo}i povrije|enom, trebali biste koristiti sredstva koja imate sa sobom za tu svrhu. Vama mo`e zatrebati kasnije va{a osobna kutija, ukoliko budete povrije|eni. Za vi{e informacija o prvoj pomo}i, vidi TP 21-11.

Kutija za prvu pomo} i njen sadr`aj

93

TP 21-75

TP 21-75

MJERE ZA SPA[AVANJE @IVOTA

Kada ste vi ili va{ kolega ranjeni, prvu pomo} morate pru`iti odmah. Prvi korak je primijenite (ako je potrebno) 4 mjere za spa{avanje. Te mjere su: y Omogu}iti disanje; provjeriti i uspostaviti disanje i rad srca. y Zaustaviti krvarenje. y Sprije~iti {ok. y Previti i stabilizirati. ^I[]ENJE DI[NOG PUTA; PROVJERA I USPOSTAVLJANJE DISANJA I RADA SRCA

^i{}enje di{nog puta. Nedostatak kisika do kojeg dolazi usljed nedisanja, te zastoj rada srca, vode ka smrti za nekoliko minuta. Dok tretirate `rtvu, prvo {to biste trebali ustanoviti je da li di{e. Ako ne di{e onda: y Stavite `rtvu na le|a i kleknite blizu njene glave y O~istite di{ni put, uklanjaju}i bilo koju smetnju iz `rtvinih usta. y Stavite va{u ruku pod njen vrat a sa drugom rukom uhvatite njeno ~elo. Rastegnite njen vrat tako {to }ete rukom koja je ispod vrata vr{iti blago podizanje, a rukom koja je na ~elu vr{iti blagi pritisak ka dolje. Ovaj postupak, tako|er, omogu}ava jeziku da se podigne iz grla i tako otvori di{ni put.

Provjera disanja

Uspostavite disanje. AKO NEMA ZNAKOVA DISANJA, ODMAH PO^NITE O@IVLJAVANJE METODOM USTA NA USTA. Trebali biste koristiti slijede}e postupke: y Stavite ruku ispod `rtvinog vrata da biste dr`ali glavu u zaba~enom polo`aju. y Vr{ite pritisak na njeno ~elo va{om drugom rukom. y Pomjerite ovu ruku da biste mogli za~epiti njene nosnice va{im palcem i ka`iprstom.

^i{}enje di{nog puta

Provjera da li `rtva di{e. Nakon {to ste otvorili di{ni put, POGLEDAJTE, OSLUHNITE i OSJETITE da vidite da li `rtva di{e. Trebate raditi slijede}e: y Stavite va{e uho blizu `rtvinih usta i nosa. Ostanite u ovom polo`aju oko 5 sekundi. y POGLEDAJTE i uvjerite se da se `rtvin grudni ko{ di`e i spu{ta. y OSLUHNITE I OSJETITE da li di{e. 94

Pru`ite o`ivljavanje usta na usta

95

TP 21-75

TP 21-75

y [irom otvorite njena usta. y Udahnite duboko te stavite svoja usta preko njenih tako da va{im usnama ~vrsto obuhvatite ko`u na dijelu lica oko njenih usana. y Puhnite u njena usta. y Na taj na~in joj 4 do 5 puta ubacite zrak kako biste bili sigurni da su joj plu}a puna. y Uklonite svoje lice, okrenite glavu, te ponovo GLEDAJTE, OSLU[KUJTE i OSJETITE da li ispuhuje zrak. y Ponovite ovoj postupak svakih 5 sekundi sve dok `rtva ne izdahne. Ako osjetite jak otpor kada prvi put puhnete zrak u `rtvina usta brzo zabacite njenu glavu unatrag i probajte ponovo. Ako i dalje osjetite da di{ni put nije ~ist okrenite je na bok, udarite je ~vrsto po le|ima izme|u ramena dlanom va{e ruke, da biste joj pomogli da izbaci bilo koje strano tijelo. Ako vidite da se `rtvin stomak podi`e (to je znak da zrak ulazi u `rtvin stomak), nje`no pritisnite `rtvin stomak dlanom ruke da biste istjerali zrak van. Ako ovo bude prisililo `rtvu na povra}anje, brzo je opet okrenite na bok, i{~istite njena usta, te nastavite sa o`ivljavanjem metodom usta na usta. Provjera rada srca. Kada je `rtva u nesvijesti, provjerite da li di{e i ima li otkucaje srca. Da biste provjerili rad srca uradite slijede}e: y Zabacite `rtvinu glavu unatrag. y Stavite svoja dva prsta na `rtvino grlo. y Opipajte Adamovu jabu~icu. y Spustite prste dolje sa Adamove jabu~ice na stranu grla. Trebali biste smjestiti va{e prste preko arterije, gdje biste morali osjetiti bilo.

Provjera rada sr~anog mi{i}a

Uspostavi rad srca. Morate po~eti vanjsku masa`u srca {to je prije mogu}e, jer se mo`e pojaviti stalno o{te}enje mozga radi nedostatka kisika u krvi. Primjeri provedenog vremena bez kisika i vjerojatnost o{te}enja mozga dati su ispod: 96

0 - 4 min. O{te}enje mozga nije vjerojatno. 4 - 6 min. O{te}enje mozga je vjerojatno. 6 - 10 min. O{te}enje mozga je vrlo vjerojatno. preko 10 min. O{te}enje mozga je skoro sigurno. O{te}enje mozga usljed nedostatka kisika

Vanjska masa`a srca pru`a vje{ta~ku cirkulaciju sti{}u}i sr~ani mi{i} izme|u grudne kosti i kralje{nice, prisiliv{i tako krv da ide kroz plu}a, mozak i tijelo. Da biste izveli o`ivljavanje usta na usta i vanjsku masa`u srca u isto vrijeme vi morate: y Kleknuti pored `rtve. y Puhnuti 4 brza udisaja u `rtvu (onako kako smo to opisali ranije), da biste napunili plu}a zrakom (`rtvina glava mora biti zaba~ena ka natrag a di{ni putevi otvoreni). Locirajte vrh grudne kosti te izmjerite dva prsta vi{e od vrha. y Smjestite dlan druge ruke u ravni sa prstima. Potom spojite obje ruke i isprepletite prste. Priti{}ite grudi 15 Lociranje vrhova grudi puta zaredom 80 puta u minuti. y Nagnite se ka naprijed sa u~vr{}enim laktovima. y Tako bi trebalo pritisnuti `rtvina prsa oko 3 do 5 centimetara. Potom popustite pritisak na prsa. y Nakon svakih 15 pritisaka promijenite malo polo`aj i dajte 2 brza udisaja. y Nastavite da to radite u omjeru 15 : 2 i to: - Sve dok `rtva ne po~ne disati sama ili dok joj se ne vrati puls. - Dok vas neko ne smijeni. - Dok `rtva ne podlegne. Ako su prisutna dva spasioca, jedan bi trebao da daje o`ivljavanje usta na usta, dok bi drugi trebao raditi masa`u srca. U ovom slu~aju postupak je malo 97

TP 21-75

TP 21-75

ZAUSTAVI KRVARENJE

Ako `rtva di{e i njegovo srce kuca, sljede}u stvar koju morate u~initi je da zaustavite njegovo krvarenje iz rane. Prije nego krenete zaustavljati krvarenje morate se uvjeriti da ste prona{li sve rane na tijelu `rtve. Tra`ite ta~ke ulaska i izlaska. Ovo se radi kako ne biste ni{ta previdjeli, po{to metak obi~no pravi manju ranu na mjestu ulaska nego na mjestu izlaska.

Pravilan polo`aj

Punjenje plu}a i kompresija grudi

druga~iji. Vojnik koji radi masa`u srca bi trebao promijeniti broj pritisaka sa 15 na 5, odr`avaju}i taj odnos na 80 u minuti. Vojnik koji daje disanje usta na usta, trebao bi udahnuti `rtvi po dva udisaja svakih 5 pritisaka na grudni ko{.

Koristi dva vojnika ako su prisutni

98

Provjera rana sprijeda i straga

Po nala`enju svih rana, zaustavite krvarenje na sljede}i na~in: y Bez dodirivanja ili ~i{}enja rane, rasijecite i uklonite odje}u sa rane da biste je na taj na~in otkrili. Ni na koji na~in ne dirajte i ne poku{avajte uklanjati objekte iz nje. y Stavite na ranu prvi zavoj iz kutije za prvu pomo}, i svakako poku{ajte da ne kontaminirate zavoj ili ranu. Da biste ispravno stavili prvi zavoj morate: - Ukloniti zavoj iz plasti~nog ovitka i zavrnuti ga da biste pocijepali papir koji je oko njega. - Uhvatiti krajeve zavoja sa obje ruke (ni u kom slu~aju ne hvatajte povr{inu zavoja koja ide izravno na ranu).

Odvoji zavoj od papira

Raspakuj prvi zavoj

Stavi zavoj na ranu

99

TP 21-75

TP 21-75

- Smjestiti prvi zavoj na i oko rane i ne dozvoliti da zavoj dodirne bilo {ta drugo. - Umotati zavoj oko rane i stegnuti krajeve te ih zavezati u kvadratni ~vor. Ako je mogu}e ~vor bi trebao biti ta~no iznad rane.

Kvadratni ~vor

krvi od srca do rane dok pritisak stavljenog zavoja ne preuzme dalju ulogu. U nekim slu~ajevima vi }ete morati vr{iti pritisak na odre|ene ta~ke nad glavnim arterijama i nakon {to je prvi zavoj postavljen na i oko rane. Najbolje ta~ke za pritiskanje na va{em tijelu, iznad glavnih arterija, koje }e sigurno zaustaviti arterijsko krvarenje su prikazane na ilustraciji koja se nalazi ispod.

Pritisak na zavoj

y Ako krvarenje nastavi i nakon {to je zavoj za{titio ranu, izvr{ite pritisak na zavoj u trajanju od oko 5 do 10 minuta. y Ako je jo{ potrebno poja~ati pritisak radi zaustavljanja krvarenja, stavite umetak napravljen od drugog dijela zavoja, ili manji kamen navrh obmotanog zavoja gdje je rana, te sve`ite krajeve prvog zavoja preko toga. Ovo se zove pritisak na zavoj.

RANE BEDRA RANE BEDRA

Ta~ke za zaustavljanje krvarenja Pritisak na zavoj

Podignite noge

y Ako je rana na nozi i krvarenje nije zaustavljeno, podignite povrije|eni ekstremitet iznad razine srca. Ovo poma`e ili bar usporava ako ne i zaustavlja krvarenje. Ne podi`ite ekstremitet ako je slomljena kost, jedino ukoliko je lom ispravno fiksiran. y Ako krv {iklja iz rane, to je onda krvarenje iz arterije. Da biste ga zaustavili pritisnite odre|ene ta~ke na tijelu odakle glavne arterije snabdijevaju ranjeno podru~je krvlju. Pritisak na ova mjesta bi trebao prekinuti ili barem usporiti tok 100

y Ako rana nastavi krvariti i nakon {to ste primijenili pritisak na sve ta~ke koje smo vam ispred prikazali, ili ako ste probali zaustaviti krvarenje i upotrebom pritiska na zavoj, jo{ vam je preostalo samo ZADNJE SREDSTVO. Stavite ~vor za stezanje `ila izme|u rane i dijela tijela gdje se ekstremitet spaja sa trupom. Stavite ga od 5 do 10 cm iznad rane, ne preko nje. Nikad nemojte popu{tati ili uklanjati ~vor za stezanje `ila kad ga jedanput stavite. Ako je mogu}e ozna~ite "T" na `rtvinom ~elu sa vremenom kada ste ~vor stavili. Potom {to je br`e mogu}e transportujte ranjenika do medicinske stanice. 101

TP 21-75

TP 21-75

Primjena ~vora za stezanje `ila

SPRE^AVANJE [OKA

Ukoliko se {ok ne sprije~i ili ne tretira to mo`e rezultirati smr}u, ~ak i ako povreda nije fatalna.

Do stanja {oka mo`e do}i od bilo kakve povrede, ali je vjerojatnije da }e do njega do}i u slu~aju ozbiljnih povreda. Znaci {oka su uznemirenost, `e|, blijeda boja ko`e, te ubrzano kucanje srca. @rtva pod {okom mo`e biti izrazito uznemirena ili pak izgledati smirena i umorna. Tako|er, mo`e se znojiti, a u isto vrijeme osje}ati hladno}u. Kako se stanje pogor{ava `rtva mo`e po~eti disati vrlo kratkim i brzim udisajima, zuriti bez odre|ene fokusne ta~ke, ili pak postati slinava oko usta. Nakon pru`anja povrije|enom prve dvije metode spasavanja `ivota, potra`ite kod `rtve znakove {oka. Ako primijetite da je `rtva u {oku ili da ima po~etne simptome stanja {oka, pru`ite mu pomo}. Tretman za stanje {oka je opisan ispod: y Raskop~ajte `rtvinu odje}u, naro~ito, oko vrata, struka i gdje god vidite da odje}a spre~ava cirkulaciju. Ohrabrite unesre}enoga tako {to }ete biti mirni i samopouzdani. Uvjerite ga da }e biti zbrinut. Postavite unesre}enog u udoban polo`aj. Njegov polo`aj ovisi o njegovom stanju. Ako je svjestan, postavite ga na le|a sa stopalima podignutim 15 do 20 cm. Ako je nesvjestan, postavite ga na bok ili stomak sa glavom okrenutom ustranu. Ako ima povrede glave, dignite mu glavu na vi{u razinu od tijela. Ako ima ranu lica i/ili vrata, posjednite ga uspravno i nagnite naprijed sa glavom prema dolje ili u polo`aj za nesvjesnoga. Ako ima prostrelnu ranu grudnog ko{a, posjednite ga uspravno ili ga polegnite na povrije|enu stranu. Ako ima stoma~nu ranu, polegnite ga na le|a sa glavom okrenutom nastranu. Pobrinite se da je unesre}enom toplo. Mo`e biti potrebno da se stave deke ili kabanice ispod i na njega. POKRIJTE I PREVIJTE RANU

Zacjeljivanje rana i oporavak dosta ovisi o tome kako dobro ste po~etno za{titili ranu od zaga|ivanja i infekcije. Rana mora biti previjena i banda`irana kako bi se za{titila od daljeg zaga|ivanja ali i kako bi se zaustavilo krvarenje. Koristite osobni prvi zavoj iz d`epa za prvu pomo} kako biste pokrili i previli ranu. Pokrivka rane je bilo

Spre~avanje {oka

102

Pokrijte i previjte ranu

103

TP 21-75

koji sterilan jastu~i} koji se koristi za pokrivanje rane. Zavoj je bilo koji materijal koji se koristi za pri~vr{}ivanje pokrivke rane za ranu. Prvi osobni zavoj ve} na sebi ima materijal za previjanje. Koristite pokrivke rane da pokrijete ranu i onda materijal za previjanje da na nju pri~vrstite pokrivke rane. Za informaciju kako pokriti i previti razli~ite rane, vidi poglavlje 6, TP 21-11. "DA" I "NE" PRVE POMO]I

Kada pru`ate prvu pomo} unesre}enom, sjetite se sljede}ega: y DA djelujete brzo ali smireno. y DA umirite unesre}enog i lagahno ga pregledate da biste utvrdili potrebnu prvu pomo}. y DA po potrebi primijenite mjere za spa{avanje `ivota. y NE stavljajte vojnika na le|a ako je nesvjestan ili ima ranu na licu ili vratu. y NE skidajte odje}u sa povrije|enog vojnika povla~enjem ili deranjem. y NE dirajte i ne poku{avajte o~istiti prljave rane, uklju~uju}i opekotine. y NE skidajte zavoje kada ih jednom stavite na ranu. y NE olabavljujte steznik kad ga jednom stavite. y NE pomjerajte unesre}enog koji ima prijelom dok se pravilno ne imobilizira, osim ako to zaista nije neophodno. y NE dajite vodu na usta unesre}enom koji je nesvjestan, sa mu~ninom ili povra}anjem ili onome ko ima povredu stomaka ili vrata. y NE dopustite da unesre}eni sa povredama glave ima glavu ni`e od tijela. y NE poku{avajte gurati natrag u ranu ispala crijeva ili mo`dano tkivo. y NE stavljajte nikakv lijek na opekotinu. y NE primjenjujte mjere prve pomo}i koje nisu potrebne ili su izvan va{ih sposobnosti. y NE zaboravite nadopuniti predmete upotrijebljene iz kutije prve pomo}i.

TP 21-75

brijte se onoliko ~esto koliko to dopu{taju snabdjevenost vodom i takti~ka situacija. Ne dijelite ~e{ljeve i pribor za brijanje sa ostalim vojnicima. RUKE. Perite ruke sapunom i vodom poslije bilo kakvog prljavog posla, poslije svakog odlaska u toalet i prije jela. Odr`avajte nokte dobro podrezanim i ~istim. Ne grizite nokte, ne ~a~kajte nos i ne ~e{ite se po tijelu. ODJE]A I OPREMA ZA SPAVANJE. Peri ili mije-njaj odje}u kad postane prljava (zavisno od situacije). Peri ili zamijeni opremu za spavanje kad postane prljava. Ako se odje}a i oprema za spavanje ne mogu oprati niti zamijeniti, onda ih redovito istresajte i prozra~ujte na suncu. Ovo uveliko smanjuje broj bakterija na njima. BRIGA O USTIMA I ZUBIMA

Redovito i ispravno ~i{}enje usta i zuba poma`e spre~avanju raspadanja zuba i bolesti desni. Najzdravija higijena usta je da se ~etkicom i pastom za zube dobro i temeljito o~iste usta i zubi nakon svakog obroka. Ako je dostupna teku}ina za ispiranje usta, koristite je kako biste pripomogli ubijanju bakterija u va{im ustima. Kako biste pomogli u uklanjanju ostataka hrane izme|u zuba koristite zubne kon~i}e ili ~a~kalice. Gran~ice se mogu koristiti umjesto ~a~kalica.

OSOBNA HIGIJENA

Osobna higijena se sastoji od aktivnosti koje ~uvaju va{e i zdravlje ostalih. O ovome se ~esto razmi{lja kao o osobnoj ~isto}i. Svakako da je ~isto}a va`na, ali je to samo dio zdravog `ivota. Osobna higijena vam je va`na zbog toga {to: y [titi od bolesti prouzro~enih bakterijama a koje su prisutne u svim okru`jima. y Spre~ava {irenje bakterija uzro~nika bolesti. y Promovira zdravlje me|u vojnicima. y Podi`e moral. OSOBNA ^ISTO]A

KO@A. Perite tijelo ~esto sapunom i vodom od glave do pete. Ako nema kade ili tu{a, perite se krpom i sapunjavom vodom osobito obra}aju}i pa`nju na potpazu{je, prepone, lice, u{i, ruke i stopala. KOSA. Odr`avajte kosu ~istom, uredno po~e{ljanom i pod{i{anom. Barem jedanput sedmi~no operite kosu i ~itavu lobanju sapunom i vodom. Tako|er, 104

Napravite ~etkicu za zube

Promijenite ~arape i napuderi{ite stopala

BRIGA O STOPALIMA

Perite i su{ite noge svakodnevno. Koristite puder za stopala da pomognete uni{tavanje bakterija, smanjenje trenja ko`e i upijanje znoja. ^arape bi se trebale mijenjati svakodnevno. Nakon prelaska vla`nog terena, osu{ite stopala, stavite puder i promijenite ~arape ~im to situacija dozvoli. HRANA I VODA

Za ispravan razvoj, ja~anje i pre`ivljavanje, va{e tijelo zahtijeva: y Bjelan~evine y Masti i ugljikohidrate 105

TP 21-75

y Minerale y Vitamine y Vodu Izdati obroci imaju potrebite hranjive sastojke u odgovaraju}im koli~inama i sa ispravnom uravnote`eno{}u. Dakle, primarno jedite te obroke. Kada je mogu}e podgrijte svoje obroke. To }e im pobolj{ati ukus i smanjiti energiju potrebnu za njihovo varenje. Ne pretjerujte u slatki{ima, bezalkoholnim i alkoholnim pi}ima, i ostalim stvarima koje se standardno ne izdaju. Takvi rijetko imaju hranjivu vrijednost, a ~esto su i {tetni. Vodu pij samo iz odobrenih izvora ili nakon upotrebe tableta za pro~i{}avanje vode. Da bi se voda iz rijeka i potoka pro~istila: y ^uturice napunite vodom (pa`ljivo da vam ne u|u prljav{tina ili druge stvari u ~uturicu). y Dodajte jednu tabletu na litar ~iste vode ili dvije tablete na litar zamu}ene ili vrlo zamu}ene vode. (Ako vam je nestalo tableta, koristite prokuhanu vodu koja je klju~ala 5 minuta). y Malo olabavite ~ep. y Sa~ekajte 5 minuta. y Dobro promu}kajte ~uturicu i odaspite malo vode. y Pritegnite ~ep. y Sa~ekajte jo{ 20 minuta prije nego {to po~nete piti vodu. VJE@BA

Razgibavanje mi{i}a i zglobova poma`e u odr`avanju tjelesne spremnosti i dobrog zdravlja. Bez ovoga mo`e vam nedostajati fizi~ke ~vrstine i sposobnosti za borbu. Tjelesna spremnost uklju~uje zdravo tijelo, sposobnost za vje{tu i ustrajnu izvedbu, sposobnost brzog oporavka od iscrpljenosti, `elje za izvr{enjem datog zadatka i samouvjerenosti da se suo~ite sa bilo kojom eventualno{}u. Va{a vlastita sigurnost, zdravlje i `ivot mogu ovisiti o va{oj tjelesnoj spremnosti. U bitkama ima zati{ja kada ne}ete biti aktivni, te tokom takvih zati{ja vje`bajte. To poma`e da se mi{i}ne i tjelesne funkcije odr`e do sljede}eg borbenog perioda. Ovo, tako|er, poma`e i da se prekrati vrijeme tokom zati{ja. ODMOR

Va{e tijelo treba redovite odmore da bi se obnovila fizi~ka i mentalna svje`ina. Kada ste umorni, tjelesne funkcije su vam usporene te je va{a sposobnost reagiranja umanjena vi{e od normalnog. To vas ~ini podlo`nijim bolesti. Za dobro zdravlje, po`eljno je svakodnevno 6-8 sati neprekidnog sna. Kako je ovo u borbi rijetko mogu}e, koristite odmore i vrijeme van du`nosti da se odmorite ili odspavate. Ne sramite se da ka`ete kako ste umorni i pospani. U svakom slu~aju ne spavajte dok ste na du`nosti.

TP 21-75

oko va{ih sposobnosti da uradite svoj posao, mo`ete oklijevati i donijeti krivu odluku. Po`eljno je pozitivno razmi{ljanje. U borbu morate u}i potpuno uvjereni u svoje sposobnosti da uradite svoj posao. Strah je osnovna ljudska emocija. To je i fizi~ko i psihi~ko stanje. Strah nije sraman ako je kontroliran. To vam ~ak mo`e pomo}i ~ine}i vas budnijim i sosobnijim da uradite svoj posao. Od straha se {ire o~ne zjenice, te se pove}ava vidno polje tako da lak{e mo`ete otkriti pokrete. Strah, tako|er, pove}ava ritam disanja i rada srca, a to vam pove}ava snagu. Dakle, kontrolirajte va{ strah i koristite ga u va{u korist. Ne dozvolite da vam se strah i ma{ta razbuktaju. Zapamtite da niste sami. Vi ste dio tima. U blizini su i ostali vojnici, ~ak i ako nisu uvijek vidljivi. Svako mora pomo}i svakome i moramo se oslanjati jedni na druge. Briga zamara tijelo, otupljuje um i usporava razmi{ljanje i u~enje. To zajedno sa zbunjeno{}u, pove}ava probleme i uzrokuje da umi{ljate stvari koje uistinu ne postoje. Ako vas ne{to brine, razgovarajte o tome sa svojim zapovjednikom. Mo`da on mo`e pomo}i da se rije{e problemi. Mo`da }ete se morati boriti u bilo kojem dijelu svijeta na bilo kakvom terenu. Stoga, prilagodite svoje misli kako biste prihvatili uvjete onakvima kakvi jesu. Ako ste za to mentalno spremni, onda biste trebali biti u mogu}nosti da se borite pod gotovo svim uvjetima. PRAVILA IZBJEGAVANJA RAZBOLIJEVANJA NA TERENU

y Ne upotrebljavajte hranu i napitke iz neodobrenih izvora. y Ne vr{ite veliku i malu nu`du po tlu. (Koristite poljski WC ili septi~ku jamu). y Ne dodirujte usta prljavim rukama i predmetima. y Poslije svake kontaminacije perite ruke, prije jela ili pripremanja hrane kao i prije higijene usta i zuba. y Sav pribor za jelo operite poslije svakog obroka. y Barem jednom dnevno operite usta i zube. y Izbjegavajte ubode insekata no{enjem odgovaraju}e odje}e ili upotrebom insekticida. y Ne dijelite osobne predmete (~uturice, lule, ~etkice za zube, odje}u, pe{kire i brija}i pribor) sa drugim vojnicima. y Ne ostavljajte ostatke hrane unaokolo. y Kad god je mogu}e spavajte. y Redovito vje`bajte.

MENTALNA HIGIJENA

Na~in kako razmi{ljate uti~e na na~in kako djelujete. Ako znate svoj posao, vjerojatno }ete djelovati br`e i efikasnije. Ako ste nesigurni ili se dvoumite 106

107

TP 21-75

DODATAK A

MINE OP]E

Jedinica mo`e koristiti mine tokom operacija osiguranja, odbrane, odstupanja i napada sa ciljem smanjenja neprijateljske pokretljivosti. U tim operacijama, zapovjednici biraju mjesta za mine i njihovi ih ljudi postavljaju, a po potrebi i skidaju. (Vidi TP 9-1345-203-12P.) Mine koje }ete naj~e{}e koristiti su: y M14, Protupje{a~ka y M16A1, Protupje{a~ka y M18A1, Protupje{a~ka y M26, Protupje{a~ka y M15, Protutenkovska y M21, Protutenkovska y M24, Usputna protutenkovska PROTUPJE[A^KE M14, PROTUPJE[A^KA

Ovo je rasprskavaju}a, visokoeksplozivna mina sa plasti~nim tijelom. Pritisak od 9 do 15,8 kg detonirat }e je. Da biste postavili minu M14: y Minu izavdite iz pakovanja i pregledajte je. Ako je mina napuknuta ili na drugi na~in o{te}ena, ne upotrebljavajte je. y Koristite M22 klju~ iz pakovanja kako biste odvrnuli bijeli plasti~ni za{titni ~ep iz le`i{ta detonatora na dnu mine. Za{titni ~ep sa~uvajte za mogu}u budu}u upotrebu. y Prekontroliraj polo`aj udarne igle. Ako ulazi u le`i{te detonatora, mina je nesigurna za upotrebu. y Pregledajte le`i{te detonatora zbog stranih predmeta. Ako ima strani predmet, pa`ljivo ga uklonite lupkaju}i minu o dlan ruke. 109

TP 21-75

TP 21-75

Da biste demontirali i uklonili M14 minu, obrnite korake koje ste koristili kako biste minu naoru`ali i postavili. y Pregledajte podru~je oko mine kako biste vidjeli da li je tlo nabijeno. Ako jeste, ne poku{avajte dezaktivirati minu. Nabijenost tla prijavite va{em zapovjedniku. y Uklonite zemlju s mine bez pritiska na nju. y Jednom rukom prihvatite tijelo Pregled polo`aja igle mine a drugom umetnite osigura~. y Sa osigura~em na svom mjestu okrenite nagaznu plo~icu tako da je strelica okrenuta na S (SAFE). Ovo dezaktivira minu. y Minu izvadite iz rupe. y Okrenite minu i pa`ljivo izvucite detonator iz njegovog le`i{ta. y Uvrnite plasti~ni za{titni ~ep u le`i{te detonatora. y O~istite minu i stavite je u kutiju.

M14 Rasprskavaju}a protupje{a~ka mina

Minu uhvatite jednom rukoma i okrenite tako da je upalja~ sa osigura~em okrenut prema gore. Drugom rukom povucite kanap za no{enje koji je pri~vr{}en na osigura~. Ako je potrebito, osigura~ sa~uvajte za kasnije deaktiviranje mine.

Odvrnite za{titni ~ep sa donje strane mine. Potisnu plo~icu okrenite na polo`aj kad je mina spremna za aktiviranje, koriste}i alat za aktiviranje.

M22 Klju~ upalja~a

y Iskopajte rupu oko 10 cm u pre~niku i tek toliko duboku (oko 3,8 cm) da nagazna plo~ica mine viri iznad zemlje. y Provjerite da li je zemlja na dnu rupe dovoljno tvrda da izdr`i minu kada se primjeni pritisak na nagaznu plo~icu. Ako je tlo premehko, stavite komad drveta ili nekog drugog ~vrstog materijala na dno rupe. 110

Uklonite osigura~ i provjerite ispravnost.

Postavljanje protupje{a~ke mine M14

111

TP 21-75

TP 21-75

prsten osigura~a. Pritisak od 3,6 kg ili ve}i na jedan ili vi{e krakova zvjezdice upalja~a, ili povla~enje potezne `ice od 1,3 kg ili ve}e detonirat }e minu. Da biste postavili minu M16A1: y Minu izvadite iz pakovanja i pregledajte je. Ako je mina udubljena, napuknuta ili na drugi na~in o{te}ena, ne upotrebljavajte je.

Vrati osigura~.

Detonator uvrni u njegovo le`i{te.

Kod ukopavanja: Potisna plo~a bi treba biti malo iznad tla. Minu ukopaj i ukloni osigura~. Da bi naoru`ao minu koristite M22 klju~ i to okre}u}i potisnu plo~u u pravcu kazaljke na satu sa S na A (zako~eno na otko~eno). Ako potisna plo~a propadne tako da se tijelo i osigura~ ne mogu umetnuti, ne koristite tu minu.

Klju~ upalja~a M25

y Koristite zatvoreni kraj M25 klju~a kako biste odvrnuli bijeli za{titini ~ep iz le`i{ta detonatora na dnu mine. Ako bude potrebno za{titni ~ep sa~uvajte za mogu}e budu}e dezaktiviranje mine. y Pregledaj le`i{te upalja~a i cijev bljeska radi prisustva stranih predmeta. Ako ima stranih predmeta, minu okrenite naopa~ke i lagahno lupnite po njenom dnu kako biste izbacili strane predmete.

Postavljanje protupje{a~ke mine M14 (nastavak)

M16A1 PROTUPJE[A^KA MINA

Ovo je odsko~na, rasprskavaju}a mina sa metalnim tijelom. Mo`e biti pode{ena da detonira na pritisak ili preko potezne `ice zaka~ene za otpusni

Pregledanje mine M16A1

Odsko~na protupje{a~ka mina M16A1

112

y Spustite minu i iz kutije izvadite upalja~. y Pregledajte da li je upalja~ o{te}en i da li mu nedostaju sigurnosne igle. Provjerite da li se sigurnosne igle slobodno kre}u u otvorima sigurnosnih igli. Tako|er, provjerite da li se oko osnovice upalja~a nalazi gumeni ~ep. 113

TP 21-75

TP 21-75

y Otvorenim krajem klju~a provjerite da li je metalizirani adapter pri~vr{}en na le`i{te upalja~a. y Klju~em upalja~a uvrnite sklop upalja~a u le`i{te upalja~a. y Iskopajte rupu oko 15cm dubine i promjera 13 cm. y Postavite minu u rupu. M16A1 podaci: Te`ina ....................................3,74 kg Kuglice ..................................~eli~ne Upalja~ .................................. M605 (kombinacija) Aktiviranje: Pritisak .................................. 3,6-9 kg Povla~enje ............................. 1,4-4,5 kg Visina odskoka ...................... 0,6-1,2 m

Detoniranje na pritisak Skinite za{titni ~ep i uvrnite upalja~.

Ukopajte minu, ostavljaju}i potisnu zvjezdicu upalja~a malo iznad razine tla. Minu pokrijte zemljom, namijaju}i je ~vrsto oko mine. Glavu upalja~a ostavite nepokrivenu. Izvadite ko~ionu sigurnosnu iglu, a nakon toga iz pozitivne sigurnosne igle izvadite preklopnu sigurnosnu iglu. Ako je potrebno sa~uvajte sigurnosne igle za budu}e deaktiviranje mine. Vu~ni kanap postavite na pozitivnu sigurnosnu iglu tako da se mo`e lahko izvu}i. Kamuflirajte minu. Izvadite pozitivnu sigurnosnu iglu kako biste naoru`ali minu. Ako se igla te{ko vadi, ne forsirajte. Uzmite drugi upalja~ i po~nite ponovo. Postavljanje protupje{a~ke mine M16A1

114

Detoniranje poteznom `icom: Minu pokrijte zemljom izostavljaju}i otpusni prsten osigura~a upalja~a i zvjezdicu upalja~a.

Zabijte dva ko~i}a u zemlju oko 10 m od mine, tako da potezne `ice mine formiraju “V” kad se prika~e na minu i ko~i}e. Posebne `ice sa svakog ko~i}a pri~vrstite na otpusni prsten osigura~a. Ostavite praznog hoda toliko da se prilikom izvla~enja sigurnosnih igli ne osjeti povla~enje otpusnog prstena upalja~a. Izvadite sigurnosnu ko~ionu iglu, a nakon toga iz pozitivne sigurnosne igle izvadite preklopnu sigurnosnu iglu. Ako je potrebno sa~uvajte sigurnosne igle za budu}e deaktiviranje mine. Vu~ni kanap postavite na pozitivnu sigurnosnu iglu tako da se mo`e lahko izvu}i. Kamuflirajte minu. Izvadite pozitivnu sigurnosnu iglu kako biste naoru`ali minu. Ako se igla te{ko vadi ne forsirajte. Uzmite drugi upalja~ i po~nite ponovo.

Mina odska~e u zrak i eksplodira na visini od 0,6 do 1,2 metra.

Postavljanje protupje{a~ke mine M16A1 (nastavak)

Da biste dezaktivirali i uklonili M16A1 minu obrnite korake koje ste koristili da biste naoru`ali i postavili minu. y Pregledajte podru~je oko mine kako biste vidjeli da li je tlo nabijeno. y Ako jeste, ne poku{avajte razmontirati minu. y Nabijenost tla prijavite svom zapovjedniku. y Otkrijte vrh mine. 115

TP 21-75

TP 21-75

y Pozitivnu sigurnosnu iglu umetnite kroz otvor pozitivne sigurnosne igle. y Ko~ionu sigurnosnu iglu umetnite kroz otvor ko~ione sigurnosne igle nasuprot otpusnog prstena osigura~a. y Izme|u pozitivne i ko~ione sigurnosne igle umetnite preklapaju}u sigurnosnu iglu. y Ako su potezne `ice zavezane za otpusni prsten osigura~a, sve ih presijecite nakon {to umetnete sve sigurnosne igle. y Uklonite prljav{tinu oko mine i onda minu izvadite iz rupe. y Izvrnite i skinite sklop upalja~a. y U le`i{te upalja~a stavite bijeli plasti~ni za{titini ~ep. y Minu i upalja~ vratite u kutiju. M18A1, PROTUPJE[A^KA MINA (MRUD)

Ovo je zakrivljena, pravokutna mina koja sadr`ava C4 eksploziv i 700 ~eli~nih kuglica. Mo`e biti aktivirana elektri~no i neelektri~no. MRUD izbacuje 700 ~eli~nih kuglica u obliku lepeze na oko 2 metra visine, 60 stupnjeva {irine na udaljenost od 50 m. Kuglice su djelotvorne do 100 m, a opasne su do 250 m ispred mine.

Protupje{a~ka mina M18A1 i dodaci pakirani u torbici M7

Podaci : Te`ina ....................1,6 kg Eksploziv .............. 0,7 kg C4 Zrna .......................700 ~eli~nih kuglica Oprema: jedna elektri~na kapisla sa 100 m el. `ice za opaljenje po mini. Jedan ispitiva~ strujnog kola na 6 mina. Jedna detonatorska kutija po jednoj mini. Test detonatorske kutije Skinite pokloppac sa detonatorske kutije i test kompleta. Test komplet priklju~ite na detonatorsku kutiju.

Rasprskavaju}a protupje{a~ka mina M18A1

Da biste postavili MRUD minu sa va{om kontrolom detoniranja: y Iz torbice izvadite elektri~nu `icu za opaljenje, detonatorsku kutiju i test komplet. Minu ne vadite iz torbice. y Sigurnosni poklopac detonatorske kutije stavite na polo`aj FIRE a ru~icu detonatorske kutije stisnite sna`no i brzo. Da biste deaktivirali i uklonili MRUD, obrnite postupak naoru`avanja i postavljanja. y Provjeriti da li je sigurnosni poklopac detonatorske kutije u polo`aju SAFE (uko~eno). 116

Poklopac detonatorske kutije stavite u polo`aj FIRE, stisnite ru~icu na detonatorskoj kutiji i gledajte prozor na test kompletu radi bljeska ili svjetla. Svjetlo zna~i da detonatorska kutija i test komplet funkcioniraju ispravno. Otvoreni prorezni ciljnik Odaberite ciljnu ta~ku (drvo, grm) na oko 50 m od mine i oko 2,5 m iznad zemlje. Jedno oko postavite oko 15 cm iza mine i naciljajte minu gledaju}i kroz otvoreni prorezni ciljanik. Postavljanje protupje{a~ke mine M18A1

117

TP 21-75

TP 21-75

Ivi~asti ciljnik Odaberi ciljnu ta~ku na oko 50 m od mine i na razini zemlje. Jedno oko postavite 15 cm iza mine i naciljajte minu poravnavaju}i dvije ivice sa ciljnom ta~kom.

y Odvojite `icu za opaljenje od detonatorske kutije i vratite prekriva~e za pra{inu. y Pri|ite mini te odvrnite i uklonite za{titni ~ep adaptera kapisle. Sa sobom ponesite detonatorsku kutiju. y Kapislu izvadite iz za{titnog ~epa adaptera kapisle te adapter ponovo uvrnite u le`i{te detonatora. y Kapislu vratite u njenu kartonsku kutiju, `icu skinite sa ko~i}a, i ponovo smotajte `icu. y Minu podignite i stavite je u torbicu. y @icu za opaljenje skinite sa ko~i}a na polo`aju i stavite u torbicu.

Priprema za aktiviranje Odvrnite jedan od za{titnih ~epova adaptera kapisle i zadr`ite radi mogu}e kasnije upotrebe. Gurnite narezani kraj za{titnog ~epa adaptera kapisle na `icu za opaljenje kapisle izme|u naboranih spojeva i kapisle. Kapislu umetnite u le`i{te detonatora i uvrnite adapter. Postavljanje mine Priklju~ni dio `ice za opaljenje zave`ite za fiksirani predmet (ko~i}, drvo) na paljbenom polo`aju. Odmotajte `icu i spojite je direktno na detonatorsku kutiju sa aktiviranom ko~nicom. Minu postavite na zemlju sa povr{inom na kojoj pi{e FRONT TOWARD ENEMY usmjerenom prema neprijatelju ili `eljenom sektoru paljbe (smrtonosnoj zoni). Podru~je rasprskavanja M18A1 (MRUD) Rasprskavanje MRUD-a mo`e izazvati kontuzije u podru~ju 16 m unazad i sa strane mine. Kuglicama vas mo`e ozlijediti do 100 m u podru~ju unazad i sa strane mine. Ne biste trebali biti unutar 16 m iza mine. Ako ste unutar 100 m od mine trebali biste biti u zaklonu. Postavljanje protupje{a~ke mine M18A1 (nastavak)

118

Aktiviranje MRUD-a

Sigurnosni poklopac detonatorske kutije

Da biste postavili MRUD za aktiviranje sa poteznom `icom: y Postavite i naciljajte minu kako biste pokrili `eljenu zonu ubijanja. y Ko~i} (1) stavite oko 1 m iza mine i za njega zave`ite `icu za opaljenje, ostavljaju}i oko 1,5 m praznog hoda. U ovom trenutku jo{ nemojte stavljati kapislu u minu. y Odmotajte `icu za opaljenje do nekih 20 m bilo sa lijeve ili desne strane mine. Na toj ta~ki pobodite jo{ jedan ko~i} (2). y Zaka~ite {tipaljku (ili drugu improviziranu napravu) na ko~i} (2) sa njenim zatvorenim krajem prema zoni ubijanja. [tipaljka mo`e biti privezana ili zakovana za ko~i}. y Prije|i preko zone ubijanja i pobodi jo{ jedan ko~i} (3). y Poteznu `icu zave`ite za ko~i} (3) i odmotajte poteznu `icu do ko~i}a (2). y Poteznu `icu zave`ite za plasti~nu ka{iku iz SDO-a ili neki drugi neprovodnik elekti~ne energije. Poteznu `icu i ka{iku spojite prije postavljanja mine. y @icu za opaljenje na ko~i}u (2) pripremite za spoj na {tipaljci i to presijecaju}i jednu `ilu i napravite dva prstena od gole `ice koji mogu nasjesti na krajeve {tipaljke. (Ovo napravite prije postavljanja mine.) 119

TP 21-75

TP 21-75

y Prije|ite do ko~i}a (4) da biste okida~-`icu spojili na izvor struje. y Odsijecite priklju~nicu i za{titnik od pra{ine sa kraja `ice za opaljenje i skinite oko 2,54 cm izolacije sa svake `ile `ice za opaljenje. y Uvrnite krajeve `ice i pripojite ih na izvor struje (baterije BA 200 ili BA 4386 ili bilo koji drugi izvor struje koji mo`e proizvesti barem 2 Volta struje). Sada je sustav spreman.

Postavljanje MRUD-a sa poteznom `icom

y Prstenove navucite preko krajeva {tipaljke i u~vrstite ih da se uklapaju u `ljebove {tipaljke. y Ka{iku umetnite me|u krakove {tipaljke. Potezna `ica bi trebala biti u visini ~lanaka i neprezategnuta.

Spoj potezne `ice na ka{iku i {tipaljku

Da biste dezaktivirali i uklonili MRUD sa poteznom `icom, obrnite korake kori{tene za naoru`avanje i njeno postavljanje. y Odvojite `icu za opaljenje sa izvora struje. y Kapislu izvadite iz mine i vratite je u njenu za{titnu ambala`u. y Minu vratite u torbicu. y Smotajte `icu za opaljenje i pokupite ostale predmete idu}i od ko~i}a (1) do ko~i}a (2), od (2) do (3) i od (3) do (4). y Svu dodatnu opremu vratite u torbicu i vratite se na va{ polo`aj. M26 PROTUPJE[A^KA MINA

Okida~-`ica spremna za spajanje

y Odmotajte `icu za opaljenje do mjesta iza mine te pobodite jo{ jedan ko~i} (4). y Prive`ite `icu za opaljenje za ko~i} (4). y Pri|ite mini, kapislu umetnite u le`i{te detonatora, zavrnite za{titni ~ep adaptera kapisle i provjerite naciljanost. 120

Ovo je mala, odsko~na, rasprskavaju}a mina. Mo`e biti postavljena na nagazno ili potezno aktiviranje. Pritisak od 13 kg na vrh mine, ili povla~enje potezne `ice aktivirat }e je. Da biste postavili minu M26 na nagazno aktiviranje: y Iskopajte rupu u zemlji dubine oko 13 cm te dovoljno {iroku da prihvati minu. y Uklonite sloj zemlje od 2,5 cm u pojasu od 15 cm oko mine kako biste imali potrebitu visinu kada okre}ete ru~icu za naoru`avanje. NATUKNICA: Sklop namotaja potezne `ice ostavite na mini. Ovo poma`e stabiliziranju mine u rupi.

121

TP 21-75

TP 21-75

M26 Protupje{a~ka mina

y Ru~icu za naoru`avanje skinite sa namotaja potezne `ice i to svla~e}i je prema gore sa namotaja.

Postavljanje mine M26 za nagazno detoniranje

122

y Zaklopite otvorene krajeve zadr`a~a ko~nice kako biste pomogli njegovo uklanjanje nakon {to je mina postavljena. y Minu postavite u rupu, sa poklopcem prema gore, tako da u{ice poklopca mine neznatno vire iznad zemlje. y Vratite zemlju oko mine, ostavljaju}i u{ice poklopca nepokrivenima. y Skinite zadr`a~ ko~nice povla~e}i prsten ravno nagore. y Ru~icu za naoru`avanje prika~ite na u{ice ko~nice. Minu dr`ite ~vrsto izme|u palca i prsta jedne ruke da biste sprije~ili prevrtanje. Poklopac okrenite u smjeru kazaljke na satu (1/4 okreta) dok se ne zaustavi. y Strelica na pokopcu mine bi trebala malo prije}i centar crvenog A (naoru`ana). y Kamuflirajte minu. y Ko~nicu skinite sa mine ravno vuku}i prema vani ru~icu za naoru`avanje. Sa~uvajte ko~nicu i ru~icu za naoru`avanje za budu}u upotrebu. Mina je sada naoru`ana. Da biste dezaktivirali i uklonili minu M26 postavljenu na nagazno aktiviranje, obrnite korake koje ste koristili za naoru`avanje i postavljanje mine. y Pa`ljivo uklonite svu kamufla`u oko vrha mine. y Ako postoji znak zamke ili nabijanja zamlje, ne poku{avajte dezaktivirati i ukloniti minu. Umjesto toga minu uni{tite na mjestu. y Pobrinite se da srednji {iljak ko~nice hvata le`i{te potezne ru~ice. y Uklonite sloj od 2,5 cm zemlje u pojasu od 15 cm od ivice mine kako biste imali potrebitu visinu za okreOsposobljavanje mine M26 tanje ru~ice za naoru`avanje. y Ru~icu za naoru`avanje prika~ite na ko~nicu. y Minu dr`ite jednom rukom, a drugom rukom okrenite poklopac suprotno od smjera kazaljke na satu sve dok se ne zaustavi (oko 1/4 okreta). y Strelica na poklopcu bi se trebala poravnati sa S (zako~eno) na mini. y Uklonite ru~icu za naoru`avanje. y Umetnite zadr`a~ ko~nice kroz otvore u ko~nici i tijelu mine. Mo`da }e biti potrebno rotirati ru~icu nazad za oko 1/2 cm kako bi se otvori poravnali. y Minu izvadite iz rupe. y Minu o~istite i ponovo je upakirajte. Da biste postavili minu M26 za potezno aktiviranje: y U zemlji iskopajte rupu oko 13 cm duboku i dovoljno {iroku da primi minu. 123

TP 21-75

TP 21-75

y Uklonite sloj zemlje od 2,5 cm u pojasu od 15 cm oko mine kako biste imali potrebitu visinu kada okre}ete ru~icu za naoru`avanje. y Uklonite sklop namotaja potezne `ice vuku}i ga od tijela mine. y Ru~icu za naoru`avanje skinite sa namotaja potezne `ice i to svla~e}i je prema gore. y Odvrnite i skinite poteznu ru~icu sa namotaja potezne `ice. y Po potrebi, skinite jednu ili vi{e poteznih `ica sa namotaja potezne `ice pritiskaju}i na plasti~ni zadr`a~(e) namotaja `ice i odi`u}i poteznu `icu(e) sa vrha namotaja.

Postavljanje mine M26 za potezno detoniranje

y Zadr`ite ili zamijenite bilo koju neupotrebljavanu poteznu `icu na namotaju. y Zamijenite namotaj potezne `ice na mini. Namotaj ostavite na mini kako biste je lak{e stabilizirali. y Zaklopite otvorene krajeve zadr`a~a ko~nice kako biste pomogli njegovo uklanjanje nakon {to je mina postavljena. y Minu postavite u rupu, sa poklopcem prema gore, tako da u{ice poklopca mine neznatno vire iznad zemlje. y Vratite zemlju oko mine, ostavljaju}i u{ice poklopca nepokrivenima. y Poteznu ru~icu uvrnite za oko ~etiri okreta u le`i{te potezne ru~ice (sredi{te poklopca mine) dok ne bude u~vr{}eno. y Presijecite traku koja dr`i namotaje `ice. y Kru`ne krajeve potezne `ice zaka~ite za krug potezne ru~ice. y Ostavljaju}i ne{to praznog hoda, drugi kraj potezne `ice(a) zaka~ite za ~vrsto pobijeni ko~i}(e). 124

y Izavdite zadr`a~ ko~nice vuku}i prsten ravno prema gore. y Ru~icu za naoru`avanje postavite na u{ice ko~nice. Tijelo mine ~vrsto dr`ite palcem i prstima jedne ruke kako biste sprije~ili okretanje mine. Poklopac rotirajte u smjeru kazaljke na satu (sa S na A) dok se ne zaustavi (oko 1/4 okreta). y Kamuflirajte minu. y Ko~nicu skinite sa mine ravno vuku}i prema vani ru~icu za naoru`avanje. Sa~uvajte ko~nicu i ru~icu za osposobljavanje za budu}u upotrebu. Mina je sada naoru`ana. Da biste dezaktivirali i uklonili minu M26 postavljenu na nagazno aktiviranje, obrnite korake koje ste koristili za Potezna `ica postavljena prije kamufliranja naoru`avanje i instaliranje mine. y Pa`ljivo uklonite svu kamufla`u oko vrha mine y Ako postoji znak zamke ili nabijanja zemlje, ne poku{avajte dezaktivirati i ukloniti minu. Obratite pa`nju da ne pomjerate poteznu ru~icu niti da pritiskate poklopac mine. y Vratite ko~nicu; sa dvije podignute u{ice ko~nice koje gledaju gore, gurnite ko~nicu pod {et u{ica poklopca mine i to sa strane suprotne strelici. Provjerite da li srednji {iljak ko~nice dohva}a le`i{te potezne ru~ice. y Uklonite sloj zemlje od 2,5 cm u pojasu od 15 cm oko mine kako biste imali potrebitu visinu kada okre}ete ru~icu za naoru`avanje. y Ru~icu za naoru`avanje prika~ite na u{ice ko~nice. y Minu dr`ite jednom rukom, a drugom rukom okrenite poklopac suprotno od smjera kazaljke na satu sve dok se ne zaustavi (oko 1/4 okreta). Strelica na poklopcu bi se trebala poravnati sa S (zako~eno) na mini. y Uklonite ru~icu za naoru`avanje sa mine i sa~uvajte je za budu}u upotrebu. y Umetnite zadr`a~ ko~nice kroz otvore u ko~nici i tijelu mine. Mo`da }e biti potrebno rotirati ru~icu nazad za oko 1/2 cm kako bi se poravnali otvori ko~nice i tijela. y Minu izvadite iz rupe. Minu o~istite i ponovo je upakirajte. PROTUTENKOVSKE PROTUTENKOVSKA MINA M15

Protutenkovska mina ima cilindri~no ~eli~no tijelo. Detonira se nagazno. Sila od 159 do 340 kg na potisnu plo~u, aktivirat }e minu. 125

TP 21-75

TP 21-75

y Izvadite upalja~ iz kutije. y Pobrinite se da zeleni kraj detonatora bude u dnu upalja~a i da je osigura~ na svom mjestu izme|u potisne plo~e i tijela upalja~a. y Skinite sigurnosnu vilju{ku izme|u potisne plo~e i tijela upalja~a. Sigurnosnu vilju{ku sa~uvajte za budu}u upotrebu.

Uklanjanje sigurnosne vilju{ke iz upalja~a Protutenkovska te{ka metalna mina M15

y Upalja~ stavite u njegovo le`i{te. Uvjerite se da je upalja~ ispravno pri~vr{}en na dr`a~ inicijatora. Kada rukujete upalja~em ne pritiskajte potisnu plo~u.

Da biste postavili minu M15: y Minu izvadite iz pakovanja. y Koriste}i klju~ M20, odvrnite ~ep za naoru`avanje i to okre}u}i ga suprotno od smjera kazaljke na satu. y Le`i{te upalja~a pregledajte radi prisustva stranih predmeta. Ako ih na|ete, uklonite ih.

Klju~ za naoru`avanje M20

y Provjerite da li je zadr`a~ inicijatora ispravno postavljen u le`i{te upalja~a. Ako nedostaje, zamijenite minu. y Spustite minu i uzmite kutiju metalnog upalja~a. y Kutiju otvorite klju~em koji se nalazi s njene donje strane. 126

Umetanje upalja~a u minu

Uklanjanje ~epa za naoru`avanje mine

Kutija i upalja~ M603

y Provjerite razmak izme|u potisne plo~e i upalja~a u le`i{tu upalja~a koriste}i plo~asti kraj M20 klju~a. Ako je potisna plo~a previsoko, 127

TP 21-75

TP 21-75

dugme na plo~i }e smetati pokretima aktiviraju}eg zatvara~a prilikom osposobljavanja mine. Ako upalja~ ne nasjedne u potpunosti izvadite ga i zamijenite drugim upalja~em. y Uzmite ~ep za naoru`avanje M4 i okrenite tempirni zavrtanj na SAFE ako ve} nije na SAFE.

Naoru`avanje M15 mine

^ep za naoru`avanje i le`i{te

y Iskopajte rupu promjera oko 38 cm i 15 cm u dubinu sa zidovima pod kutom od 45 stupnjeva.

Preporu~eno ukopavanje nagaznih mina

y Provjerite dno rupe kako biste se uvjerili da je zemlja dovoljno ~vrsta te da mina ne}e potonuti u zemlju. Ako tlo nije ~vrsto umetnite drvenu plo~u ili neku drugu potporu kako biste mini dali ~vrste temelje. y Minu polo`ite u rupu tako da je gornja povr{ina potisne plo~e oko 3 cm ispod razine zemlje. y Popunite zemljom rupu oko mine i utabajte je. y Koriste}i klju~ M20 naoru`ajte minu okre}u}i tempirni zavrtanj sa pozicije SAFE preko DANGER do ARMED. y Kamuflirajte minu. 128

UPOZORENJE: Led u le`i{tu upalja~a tokom zimskih operacija mo`e uzrokovati ozbiljne nesre}e. Kada je takvo vrijeme provjerite da nema leda. Koraci u naoru`avanju mine M15 sa upalja~em M603

Da biste dezaktivirali i uklonili minu M15, obrnite korake kori{tene za naoru`avanje i postavljanje mine. y Pa`ljivo uklonite svu kamufla`u oko mine. Obratite pa`nju na zamke i druge znake nabijanja zemlje. Ako postoje naznake zamke ili nabijanja zemlje minu uni{tite na licu mjesta. 129

TP 21-75

TP 21-75

y Ako nema znakova nabijanja zemlje ili zamke, polahko okrenite tempirni zavrtanj sa polo`aja ARMED preko DANGER na polo`aj SAFE. Koristite klju~ M20. y ^ep za naoru`avanje okrenite suprotno od smjera kazaljke na satu sa klju~em M20 i izvadite ga iz mine. y Upalja~ izvadite iz njegovog le`i{ta. y Sigurnosnu vilju{ku stavite ispod potisne plo~e, a upalja~ vratite u sigurnu kutiju. y ^ep za naoru`avanje stavite u le`i{te upalja~a. y Minu izvadite iz rupe i vratite je u kutiju. PROTUTENKOVSKA MINA M21

Ova protutenkovska mina ima cilindri~no ~eli~no tijelo. Aktivira se nagazno. Pritisak od 1,7 kg na antenu (koji uzrokuje da se antena nagne 20 stupnjeva ili vi{e) aktivirat }e minu. Kada se ne koristi antena pritisak od 131,5 kg na potisni prsten aktivirat }e minu.

y Provjerite da li su igle prstena osigura~a i sklop zatvara~a upalja~a na mjestu i pri~vr{}eni. y Dno mine okrenite prema gore, sa krajem klju~a M26 koji je u obliku izvija~a, uklonite zaporni ~ep okre}u}i ga u smjeru suprotnom smjeru kazaljke na satu. y Pregledajte {uplinu inicijatora radi prisustva stranog materijala. y Stavite inicijator M120 (sa zaptiva~em okrenutim prema upalja~u) u {upljinu inicijatora. y Klju~em M26 zamijenite sklop zapornog ~epa okre}u}i ga u smjeru kazaljke na satu dok se ne zavrne u potpunosti. Zaptivka zapornog ~epa Igla i sklop zatvara~a upalja~a treba da je naspram inicijatora.

Skidanje zapornog ~epa

Protutenkovska mina M21 i komponente

Da biste postavili minu M21: y Minu i njene komponente izvadite iz kutije. y Pregledajte upotrebljivost mine i njenih komponenti. Provjerite mogu}a napuknu}a, udubljenja ili druge znake o{te}enja. Ako se neki predmet na|e o{te}en treba ga zamijeniti. 130

y Minu okrenite dnom prema dolje. y Klju~em M26 skinite sklop za{titnog ~epa sa otvora upalja~a mine. y Pregledajte otvor upalja~a. Ako u rupi ima stranog materijala uklonite ga. y Krajem sklopa zatvara~a klju~a M26 skini sklop zatvara~a upalja~a M607. Zaptivka na dnu upalja~a treba ostati na svom mjestu. y Upalja~ onoliko koliko mo`ete rukom uvrnite u otvor upalja~a sa navojima kapisle punjenja mine. Minu spustite na tlo. y U zemlji iskopajte rupu promjera 30 cm i 15 cm dubine. 131

TP 21-75

TP 21-75

y Provjerite dno rupe kako biste se uvjerili da je zemlja ~vrsta, te da ima tvrdu i ravnu osnovu na koju }e do}i mina. Ako je zemlji{te mehko, mina se mo`e nagnuti te izgubiti svoju djelotvornost.

Odvajanje upalja~a sa sklopa zatvara~a

Te{ka protutenkovska mina M21 - Unutarnji presjek

Skidanje za{titnog ~epa

132

Upalja~ u otvoru

y Ako je tlo mehko postavite plo~u ili neki drugi ravni predmet pod minu kao ~vrstu osnovicu. y Minu polo`ite u rupu. y Zemlju ~vrsto nabijte uz stranice mine, ostavljaju}i upalja~ nepokrivenim. y Uvrnite antenu u potisni prsten upalja~a koji ima navoje. y Uvjerite se da je antena okomita. Ako je mina postavljena za nagazno aktiviranje sa nagaznim prstenom, ne koristite antenu. Umjesto toga: y Skinite traku sklopa poteznog prstena i stopicu na upalja~u. Ovo naoru`ava minu. y Gore spomenute predmete sa~uvajte za budu}u upotrebu. y Kamuflirajte minu. Da biste dezaktivirali i uklonili minu M21, obrnite korake koje ste koristili prilikom naoru`avanja i postavljanja mine. y Provjerite podru~ije ima li zamki ili bilo kakvog znaka nabijanja zemlje. Ako ima zamki ili znakova nabijanja zemlje minu uni{tite na licu mjesta. y Ponovo na upalja~ vratite traku, stopicu i potezni prsten tako da je nagazni prsten imobiliziran. Kad se igle osigura~a vrate na svoje mjesto, ra{irite im krajeve tako da osigura~ nije lahko uklonjiv. y Skinite antenu i adapter antene ako je bio postavljen. Budite pa`ljivi da ih ne biste o{tetili. y Skinite zemlju oko mine i minu izvadite iz zemlje. y Upalja~ izvadite iz mine i na upalja~ stavite njegov sklop zatvara~a. y Za{titni ~ep stavite u otvor upalja~a mine. y Dno mine okrenite prema gore i uklonite sklop zapornog ~epa. y Skinite inicijator, pa onda ponovo stavite zaporni ~ep sa zaptivkom prema {upljini inicijatora. y Minu, upalja~ i komponente stavite u originalnu kutiju. 133

TP 21-75

DODATAK B

USPUTNA TENKOVSKA MINA M24

Ovo je minski sustav koji se aktivira na daljinsko upravljanje. Aktivira se prelaskom vozila preko linearnog prekida~a (zvanog diskriminator) koji uzrokuje da VEPT protutenkovska raketa promjera 89 mm bude lansirana sa "usputnog" polo`aja. Lanser bi trebao biti od 3 do 30 metara od ivice puta.

MINSKO-EKSPLOZIVNA SREDSTVA OP]E

Do}i }ete u situaciju kada }ete morati upotrebljavati minsko-eksplozivna sredstva zbog: y Pravljenja prolaza u minskim poljima. y Probijanja `i~anih prepreka. y Ra{~i{}avanja zona slijetanja. y Probijanja rupa u zidovima zgrada. y Ru{enja drve}a zbog pravljenja prepreka. Postavljena protutenkovska VE mina M24

KAKO PRIPREMITI SUSTAVE ZA OPALJENJE

Informacije o pripremi i postavljanju minsko-eksplozivnih punjenja su u TP 5-25 i u GPO 5-10-27. Ovaj dodatak pokriva pripremu sustava za opaljenje koji su temeljni za sve minerske radove. Postoje dvije vrste sustava za opaljenje - NEELEKTRI^NI i ELEKTRI^NI. NEELEKTRI^NI SUSTAV

Da biste pripremili neelektri~ni sustav za opaljenje poduzmite sljede}e korake: y KORAK 1. O~istite otvor za kapislu u TNT metku ili izdubite rupu veli~ine detonatorske kapisle (dubine 3 cm i promjera 0,65 cm) u metku eksploziva C4.

Torbica za no{enje mine M24 i dijelovi

O~istiti otvor za kapislu u trotilskom metki}u

134

135

TP 21-75

TP 21-75

y KORAK 2. Da biste sprije~ili neopaljenje odre`ite i odbacite du`inu od 15 cm {tapina sa slobodnog kraja sporogore}eg {tapina. Taj dio {tapina je mo`da absorbovao malo vlage iz zraka kroz izlo`eni barut na kraju {tapina. y KORAK 3. Odredite koja du`ina {tapina vam je potrebna. Da biste ovo uradili, prvo izra~unajte vrijeme gorenja {tapina du`ine 91,4 cm. Ovo vrijeme podijelite sa 3 da biste odredili Pomo} za spre~avanje neopaljenja vrijeme gorenja 30,5 cm (1 stopa) {tapina. Nakon toga, odredite vrijeme koje vam je potrebno da stignete na sigurnu udaljenost od mjesta eksplozije. Sada podijelite vrijeme koje vam je potrebno da biste stigli na sigurnu udaljenost sa vremenom gorenja 30,5 cm (1 stopa) {tapina. Rezultat }e biti broj potrebnih centimetara (stopa) {tapina. y KORAK 4. Pregledajte neelektri~nu detonatorsku kapislu da biste se uvjerili da u njoj nema stranih materija. y KORAK 5. Lagahno navucite detonatorsku kapislu preko {tapina tako da je detonatorsko punjenje u kapisli u dodiru sa krajem sporogore}eg {tapina. NEMOJTE NASILU GURATI [TAPIN U KAPISLU. y KORAK 6. Nakon postavljanja kapisle na {tapin, stegnite je 3,2 mm, i to na otvorenom kraju kapisle. Dok je budete stezali udaljite je od tijela {to je mogu}e vi{e.

Stezanje detonatorske kapisle

136

y KORAK 7. Kada koristite TNT, ubacite kapislu u njen otvor. Kada koristite C4, ubacite kapislu u rupu napravljenu u C4 i nanesite C4 oko kapisle. KAPISLU NEMOJTE NASILU UBACIVATI U RUPU. y KORAK 8. Ubacite slobodni kraj {tapina u upalja~ {tapina M60 i u~vrstite ga na njegovo mjesto uvr}u}i dr`a~ {tapina.

Ubacivanje detonatorske kapisle

Spajanje upalja~a {tapina M60 otpornog na sve vremenske uvjete

y KORAK 9. Da biste aktivirali upalja~ {tapina, izvadite osigura~ a cijev dr`ite u jednoj ruci. Prije zavr{nog naglog povla~enja, podignite labavi dio. Ako upalja~ {tapina ne opali, ponovo ga nategnite guraju}i klip skroz natrag. Nakon toga poku{ajte izvr{iti opaljenje na isti na~in kao {to je ve} obja{njeno. Ako on ponovo ne opali, zamijenite ga. y KORAK 10. Ako na raspolaganju nemate upalja~ {tapina, razdvojite kraj {tapina i u razdvojeni dio stavite nezapaljenu {ibicu. Obratite pa`nju da glava {ibice dodiruje barutnu sr`. y KORAK 11. Nakon toga zapalite uba~enu {ibicu goru}om {ibicom, ili kresnite uba~enu {ibicu o kutiju {ibica. Ako {tapin gori, ali eksplozivno punjenje ne eksplodira, to zna~i da je do{lo do neopaljenja. Sa~ekajte 30 minuta prije nego poku{ate uni{titi neopaljeno eksplozivno punjenje. Ako punjenje koje nije opalilo nije zatrpano (nema ni~ega oko njega), postavite barem jo{ jedan metak TNT ili C4 pored njega. Ako je punjenje koje nije opalilo zatrpano, postavite barem dva metka TNT ili C4 pored njega. Nemojte pomjerati punjenje koje nije opalilo. Eksplozija novog punjenja trebala bi detonirati i punjenje koje nije opalilo. 137

TP 21-75

TP 21-75

toga dodirnite sa dvije `ile, na polo`aju za opaljenje, spojnice na galvanometru/ispitiva~u strujnog kola. To bi trebalo uzrokovati zna~ajan otklon kazaljke na galvanometru ili paljenje lampice na ispitiva~u strujnog kola. Ako se kazaljka na galvanometru ne pomjeri ili ako se lampica ne upali, `ica ima prekid - zamijenite je.

Aktiviranje upalja~a {tapina

ELEKTRI^NI SUSTAV

Da biste pripremili elektri~ni sustav za opaljenje, poduzmite sljede}e korake: y KORAK 1. Nakon {to ste prona{li siguran polo`aj za opaljenje i mjesto za punjenje, postavite `icu za opaljenje od polo`aja punjenja do polo`aja za opaljenje, i prive`ite `icu za opaljenje za ne{to. Uvijek napravu za opaljenje nosite sa sobom. Nemojte je ostavljati na polo`aju za opaljenje. y KORAK 2. Provjerite `icu za opaljenje sa galvanometrom ili ispitiva~em strujnog kola da biste se uvjerili da nema kratkog spoja ili prekida. Ovo se najbolje izvodi sa po jednim ~ovjekom na oba kraja `ice za opaljenje. - Da biste provjerili `icu za opaljenje zbog kratkog spoja, razdvojite dvije `ile (ogoljene krajeve) `ice za opaljenje na polo`aju za opaljenje. Neka drugi vojnik uradi istu stvar na drugom kraju `ice na polo`aju punjenja. Na polo`aju za opaljenje, sa ogoljenim krajevima dvije `ile dodirnite spojnice na galvanometru/ispitiva~u strujnog kola. Kazaljka na galvanometru se ne bi trebala pomjeriti, niti bi se lampica na ispitiva~u strujnog kola trebala upaliti. Ako se kazaljka ne pomjeri ili ako se lampica ne upali, `ica ima prekid - zamijenite je. - Ako `ica nema kratki spoj kada ste je testirali, testirajte je zbog prekida. Neka vojnik na polo`aju punjenja zajedno spoji ogoljene dijelove `ila. Nakon 138

Testiranje `ice za opaljenje

y KORAK 3. Na polo`aju za opaljenje, sa galvanometrom ili ispitiva~em strujnog kola provjerite da li detonatorska kapisla ima kratki spoj. Skinite razd139

TP 21-75

TP 21-75

jelnik i jednom `icom detonatorske kapisle dodirnite galvanometar, kazaljka treba napraviti veliki otklon. Ako se to desi, kapisla je ispravna. - Ako se kazaljka ne pomjeri, ili je to pomjeranje neznatno, zamijenite kapislu. - Kada koristite ispitiva~ strujnog kola, lampica bi trebala gorjeti kada je ru~ica pritisnuta. Ako se to ne desi, zamijenite kapislu.

Sklop za aktiviranje eksploziva sa adapterom upalja~a

Testiranje ispitiva~a strujnog kola

Ako je strujno kolo provjereno a eksplozivna naprava ne aktivira punjenje, do{lo je do neopaljenja. Ako punjenje koje nije zatrpano ne opali, odmah ga pregledajte. Ako je punjenje zatrpano, sa~ekajte 30 minuta, i onda poduzmite sljede}e korake: y KORAK 1. Provjerite vezu `ice za opaljenje sa eksplozivnom napravom da biste se uvjerili da su kontakti uredu. y KORAK 2. Poku{ajte jo{ dva ili tri puta aktivirati punjenje. y KORAK 3. Poku{ajte da punjenje aktivirate ponovo koriste}i drugu napravu za aktiviranje.

Testiranje galvanometrom

y KORAK 4. Prebacite se do polo`aja punjenja i, ako je punjenje metak TNT, o~istite otvor za kapislu u njemu; a ako je punjenje metak plasti~nog eksploziva C4, napravite rupu u njemu koja je otprilike veli~ine detonatorske kapisle. y KORAK 5. Postavite punjenje. Nakon toga, upletite `ice detonatorske kapisle sa `icom za opaljenje ^vor pletenica (~vor pletenica). y KORAK 6. Ubacite kapislu u otvor kapisle na TNT i u~vrstite je adapterom upalja~a, ili ubacite kapislu u rupu koja je napravljena u C4 i nanesite eksploziv oko kapisle. y KORAK 7. Vratite se do polo`aja za opaljenje i galvanometrom ili ispitiva~em strujnog kola provjerite strujno kolo (na isti na~in kako je ve} ranije obja{njeno). 140

Naprava za aktiviranje deset detonatorskih kapisli

y KORAK 4. Odvojite `icu za opaljenje od naprave za aktiviranje i spojite (zajedno uvrnite) krajeve `ice. y KORAK 5. Oti|ite do polo`aja punjenja zbog pregleda. Napravu za aktiviranje ponesite sa sobom. 141

TP 21-75

y KORAK 6. Provjerite cijelo strujno kolo, uklju~uju}i i `icu za opaljenje, zbog prekida i kratkih spojeva. y KORAK 7. Nemojte poku{avati da izvadite punjenje ili upalja~. y KORAK 8. Ako ne uspijete prona}i gre{ku, postavite novo punjenje sa upalja~em pored punjenja koje nije opalilo. y KORAK 9. Odvojite `ice stare detonatorske kapisle od `ice za opaljenje i spojite krajeve `ica detonatorske kapisle. y KORAK 10. Spojite `ice nove detonatorske kapisle za `icu za opaljenje i izvr{ite opaljenje novog punjenja. Punjenje koje nije opalilo bi na ovaj na~in, tako|er, trebalo eksplodirati. UPOZORENJE Odre|eni signali radio frekvencija mogu uzrokovati preranu detonaciju elektri~nih detonatorskih kapisli. Mobilni i prijenosni predajnici su zabranjeni u krugo od 50 metaraod elektri~nih detonatorskih kapisli ili elektri~nih sistema za opaljenje. Munja je, tako|er opasnost, kako za elektri~na, tako i za neelektri~na eksplozivna punjenja. Jedini siguran postupak je da otka`ete sve aktivnosti aktiviranja eksplozivnih naprava u toku ili prije elektri~ne oluje. Elektri~no opaljenje se ne bi trebalo izvoditi u krugu od 155 metara od prijenosnika energije pod naponom.

DODATAK C

PREPREKE OP]E

U borbi, neprijateljske jedinice koriste prepreke da bi zaustavile ili usporile protivnikovo kretanje. Zbog toga, vi }ete mo`da morati zaobi}i ili se probiti (napraviti prolaz) kroz te prepreke da biste mogli nastaviti svoju misiju. Dvije temeljne vrste prepreka koje koristi neprijatelj su minska polja i `i~ane prepreke. Ovaj dodatak daje upute o pravljenju prolaza i prelasku minskih polja i `i~anih prepreka. KAKO NAPRAVITI PROLAZ I PRO]I KROZ MINSKO POLJE

Postoji mnogo na~ina za probijanje minskog polja. Jedan od na~ina je tra`enje i ozna~avanje mina da bi se kroz minsko polje o~istila staza za pje{adiju. TRA@ENJE MINA

y Skinite va{u kacigu, opremu za no{enje tereta (ONT), sat, prstenje, opasa~ i sve ostalo {to mo`e spasti ili omesti kretanje. y Va{u pu{ku i opremu ostavite kod drugog vojnika iz tima. y Uzmite drveni {tap za tra`enje duga~ak oko 30 cm i nao{trite jedan njegov kraj. Nemojte koristiti metalnu pipalicu. y Neza{iljeni dio {tapa stavite u dlan ruke sa ispru`enim prstima i palcem koji dr`i {tap. y Ispipajte svakih pet centimetara u du`ini od jednog metra ispred vas. [tap gurajte pa`ljivo u tlo pod kutom manjim od 45o. y Prije ispipavanja kleknite (ili legnite) i slobodnom rukom ispipavajte ispred i nagore da biste prona{li potezne `ice ili nagazne zvjezdice. y [tap gurnite silom dovoljnom da {tap lagahno u|e u tlo. Ako {tap ne ulazi u tlo, {tapom lagahno usitnite zemlju i rukom je skinite. y Prestanite sa pipanjem kada dodirnete ~vrst predmet. y Skinite dovoljno zemlje sa strana predmeta da biste mogli otkriti o ~emu se radi. 142

143

TP 21-75

TP 21-75

^vor prema mini

PROLAZAK KROZ MINSKO POLJE

Kada je staza za pje{adiju ispipana, a mine ozna~ene, tim za osiguranje bi trebao pro}i kroz minsko polje da bi osigurao dalju stranu. Ostatak jedinice bi trebao pro}i, nakon {to je dalja strana osigurana. Tra`enje mina

Ozna~ene mine

KAKO NAPRAVITI PROLAZ I PRO]I KROZ @I^ANU PREPREKU

Staze

OZNA^AVANJE MINE

y Sa strana mine skinite dovoljno zemlje da biste mogli vidjeti o kojoj se vrsti mine radi. y Ozna~ite je i o njenoj ta~noj lokaciji izvijestite svog zapovjednika. Postoji nekoliko na~ina za ozna~avanje mina. Na~in na koji se mina ozna~ava nije va`an koliko je va`no da svi razumiju oznaku. Uobi~ajeni na~in ozna~avanja je da se za ko~i} prika~i komad papira, krpe ili in`injerijske trake i da se ko~i} zabode u zemlju do mine. 144

Neprijatelj koristi `i~ane prepreke da bi odvojio pje{adiju od tenkova i da bi zaustavio ili usporio pje{adiju. Neprijateljske `i~ane prepreke su sli~ne na{im. Da biste napravili prolaz kroz njih trebate koristiti reza~e `ice i bangalore torpeda. Pravljenje prolaza kroz `i~anu prepreku mo`e zahtijevati zaklonjenost; naprimjer, kada to izvodi patrola. U toku napada zaklonjenost mo`da ne}e biti potrebna. Prolazi za koje je potrebna zaklonjenost obi~no se prave reza~ima `ica. Ostali prolazi obi~no se prave bangalore torpedima i reza~ima `ica. REZANJE @ICE

Da biste zaklonjeni prerezali `i~anu prepreku: y Prere`ite samo donje redove, a najvi{i red ostavite na mjestu. Na taj na~in }ete smanjiti mogu}nost da }e neprijatelj otkriti prolaz. 145

TP 21-75

TP 21-75

y @icu re`ite blizu dr`a~a `ice. Da biste umanjili buku prilikom rezanja, neka drugi vojnik omota komad tkanine oko `ice i neka dr`i `icu objema rukama. Djelomi~no prere`ite `icu izme|u vojnikovih ruku i neka on savijanjem gore-dolje prekine `icu. Ako ste sami, omotajte tkaninu oko `ice blizu dr`a~a `ice, djelomi~no je prere`ite, a onda savijte i prekinite.

y Da biste ubrzali prelazak, preko `ice stavite gomile trave ili daske i prije|ite preko njih.

Otpuzavanje ispod `i~ane prepreke

KORI[TENJE BANGALORE TORPEDA

Prolaz kroz `i~anu prepreku

Prepreka od namotaja `ice

Bangalore torpedo dolazi u kompletu u kojem je 10 dijelova torpeda, 10 spojnica i jedna spojnica za vrh. Koristite samo onoliko dijelova i spojnica koliko vam je potrebno.

Da biste napravili prolaz u prepreci napravljenoj od namotaja `ice: y Prere`ite `icu i ko~i}em je u~vrstite natrag da biste prolaz ostavili otvorenim. y @icu u~vrstite ko~i}em dovoljno natrag da biste osigurali dovoljno prostora za puzanje kroz ili ispod prepreke. PROLAZAK KROZ @ICU

Da biste otpuzali ispod `i~ane prepreke: y Le`e}i na le|ima provucite prvo glavu. y Petama se odgurnite naprijed. y Svoje oru`je dr`ite po du`ini na sebi i pridr`avajte ga jednom rukom. Da biste sprije~ili `icu da vam se ka~i za uniformu i opremu, neka ona klizi po va{em oru`ju. y Ispipavajte ispred sebe svojom slobodnom rukom da biste prona{li sljede}i red `ice, poteznu `icu ili mine. Da biste pre{li preko `i~ane prepreke: y Ostanite ~u~ati nisko. y Ispipavajte i gledajte tra`e}i potezne `ice i mine. y Lagahno uhvatite prvi red `ice i oprezno prebacite nogu preko `ice. y Spustite stopalo na tlo. y Podignite drugo stopalo preko `ice i spustite ga na tlo. y Pustite `icu i tra`ite sljede}i red. 146

Bangalore torpedo

Svi dijelovi torpeda imaju otvor za kapislu sa navojima na oba kraja, tako da mogu biti sastavljeni po bilo kojem redu. Koristite spojnice da biste spojili dijelove torpeda. Da biste sprije~ili ranije detoniranje cijelog bangalore torpeda usljed aktiviranja mine u toku guranja torpeda kroz prepreku, na vrh dodajte improvizirani (drveni) dio torpeda. Taj dio mo`e biti napravljen od bilo kakvog drvenog {tapa ili stuba koji je veli~ine pravog dijela torpeda. Na vrh drvenog dijela dodajte spojnicu na vrhu. Nakon {to je bangalore torpedo sastavljen i gurnut kroz prepreku, stavite u nju bilo elektri~ni ili neelektri~ni sustav za opaljenje (dodatak B). Kada je bangalore torpedo eksplodirao, koristite reza~e `ice da biste odrezali `icu koja nije prerezana eksplozijom. 147

TP 21-75

DODATAK D

URBANA PODRU^JA OP]E Postavljanje bangalore torpeda

Uspje{ne bobene operacije u urbanim podru~jima zahtijevaju vje{tine koje su jedinstvene za tu vrstu borbe. Ovaj dodatak diskutira o nekim od tih vje{tina. Za detaljniju diskusiju, vidi TP 90-10-1. KAKO SE KRETATI

Kretanje u urbanim podru~jima je temeljna vje{tina kojom vi morate ovladati. Da biste minimizirali izlo`enost neprijateljskoj vatri dok se kre}ete: y Nemojte izlagati svoju siluetu, ostanite nisko, izbjegavajte otvorena podru~ja kao {to su ulice, prolazi i parkovi. y Prije pokreta odaberite svoj sljede}i zaklonjeni polo`aj. y Maskirajte svoje kretanje kori{tenjem dima, zgrada, razvalina ili li{}a. y Kre}ite se brzo sa jednog na drugi polo`aj. y Dok se kre}ete, nemojte zaklanjati vatru koja vas nadgleda/pokriva; i ostanite pripravni i spremni. KAKO PRIJE]I ZID

Prelazak zida

148

149

TP 21-75

TP 21-75

Zid uvijek prelazite brzo. Prvo prona|ite nisko mjesto za prelaz i vizuelno izvidite drugu stranu zida da biste vidjeli da li ima prepreka ili neprijatelja. Nakon toga, brzo se preturite preko zida odr`avaju}i nisku siluetu. Brzo kretanje i niska silueta onemogu}avaju neprijatelju priliku da vas dobro nacilja. KAKO SE KRETATI OKO KUTA ZGRADE

Prije kretanja oko kuta zgrade, pregledajte podru~je iza njega da biste provjerili da li ima prepreka ili neprijatelja. Dok provjeravate to podru~je nemojte se izlagati. Lezite na tlo i nemojte izlagati svoje oru`je izvan kuta. Sa kacigom na glavi, pogledajte iza kuta na razini tla onoliko koliko vam je dovoljno da vidite iza kuta. Glavu nemojte izlagati vi{e nego {to je potrebno. Ako nema prisutnih prepreka i neprijatelja, ostanite nisko i kre}ite se oko kuta.

Paralelno kretanje

KAKO PRIJE]I OTVORENA PODRU^JA

Kretanje pored podrumskog prozora Kretanje oko kuta zgrade

Kad god je mogu}e, trebali biste izbjegavati zone ubijanja kao {to su ulice, prolazi i parkovi. To su prirodne zone ubijanja za neprijateljske mitraljeze. Kada morate prije}i otvoreno podru~je, uradite to brzo. Koristite najkra}u rutu preko podru~ja. Koristite dim da biste pokrili va{e kretanje i neka vas neko nadgleda.

KAKO PRO]I PORED PROZORA

Kretanje pored visokog prozora

Kada prolazite pored prozora u prizemlju zgrade, ostanite ispod razine prozora. Obratite pa`nju da vam se silueta ne ocrta na prozoru, i ostanite blizu zgrade. Kada se kre}ete pored podrumskog prozora, koristite iste temeljne tehnike koje se koriste u kretanju pored prozora u prizemlju. Me|utim, umjesto da ostanete ispod razine prozora, prekora~ite ili presko~ite preko prozora bez izlaganja nogu.

KAKO SE KRETATI PARALELNO SA ZGRADOM

Kada se morate kretati paralelno sa zgradom, koristite dim za prikrivanje i neka neko nadgleda va{e kretanje. Ostanite blizu ivice zgrade. Ako je mogu}e koristite sjenke, i ostanite nisko. Brzo se kre}ite sa zaklonjenog na zaklonjeni polo`aj. 150

Odabir rute

151

TP 21-75

TP 21-75

Ako se morate prebaciti sa ta~ke A do ta~ke C, kao {to je prikazano na ilustraciji, nemojte se direktno kretati od ta~ke A do ta~ke C. Ovo je najve}a ruta preko otvorenog podru~ja i daje neprijatelju vi{e vremena da vas prati i pogodi. Umjesto da idete od ta~ke A izravno do ta~ke C, odaberite mjesto (ta~ku B) do koje }ete se kretati koriste}i najkra}u rutu preko otvorenog podru~ja. Jednom kada ste na drugoj strani otvorenog podru~ja, kre}ite se do ta~ke C koriste}i tehnike o kojima smo ve} diskutovali.

Ako je neprijatelj prinu|en da se povu~e na najvi{i kat, on }e se mo`da boriti sna`nije nego ina~e ili }e pobje}i preko krovova zgrada.

KAKO SE KRETATI U ZGRADI

Kada se kre}ete u zgradi, nemojte oslikavati svoju siluetu u vratima ili prozorima. Pored njih se kre}ite na na~in kako je to obja{njeno za kretanje vani.

Ulazak na visokoj razini Kretanje pored prozora

Kretanje u hodniku

Ako ste prisiljeni koristiti hodnik, nemojte predstavljati veliki cilj za neprijatelja. Prilijepite se uza zid i brzo napustite hodnik. KAKO U]I U ZGRADU

Mo`ete koristiti konopce, helikoptere, ljestve, odvodne cijevi ili krovove i prozore susjednih zgrada da biste do{li do najvi{eg kata ili krova zgrade. U nekim slu~ajevima, mo`ete se popeti na ramena drugog vojnika i izvu}i se na vi{i kat. Na jedan kraj konopca mo`ete zaka~iti kuku i baciti je na krov, gdje se ona mo`e zaka~iti za ne{to {to }e dr`ati konopac na mjestu.

Kada ulazite u zgradu, poduzmite sve mjere opreznosti potrebne da biste u{li uz minimalno izlaganje neprijateljskom osmatranju i paljbi. Neka od temeljnih pravila su: y Odaberite ta~ku ulaza prije po~etka kretanja. y Izbjegavajte prozore i vrata. y Koristite dim i maskiranost. y Napravite nove ta~ke ulaska kori{tenjem minsko-eksplozivnih sredstava i tenkovske paljbe iz topa. y Ubacite ru~nu bombu kroz ta~ku ulaska prije nego u|ete. y Odmah nakon eksplozije bombe u|ite. y Neka vas va{ par pokriva paljbom dok vi ulazite u zgradu. y Ulazite na najvi{oj mogu}oj razini. ULASCI NA VISOKIM RAZINAMA

Preporu~eni na~in ~i{}enja zgrade, jeste da se ona ~isti od vrha nani`e. Zato vi trebate u}i na najvi{oj mogu}oj razini. Ako je neprijatelj koji se brani prinu|en da si|e do prizemlja, on }e mo`da napustiti zgradu, izla`u}i se na taj na~in paljbama izvan zgrade. 152

Spu{tanje na krov

153

TP 21-75

TP 21-75

ULASCI NA NISKOJ RAZINI

Do}i }ete u situaciju kada ne}ete mo}i u}i sa gornje razine ili krova. U takvim slu~ajevima, ulazak na razini zemlje je jedini va{ na~in da u|ete u zgradu. Kada izvodite ulaske na niskoj razini, {to je mogu}e vi{e izbjegavajte ulaske kroz prozore ili vrata. Oni su ~esto povezani sa minama iznena|enja i vjerovatno su pokriveni neprijateljskom paljbom.

Kada ubacite bombu kroz otvor, ostanite uz zgradu koriste}i je kao zaklon. Prije nego bacite ru~nu bombu, odaberite sigurno mjesto kojim }ete se kretati u slu~aju da bomba ne pro|e kroz otvor ili vam je neprijatelj baci natrag. Kada bacite bombu, zaklonite se. Nakon {to bomba eksplodira, brzo u|ite u zgradu. KAKO KORISTITI BORBENE POLO@AJE

Borbeni polo`aji na urbanom terenu su druga~iji od onih na ostalim terenima. Oni nisu uvijek pripremljeni na na~in kako je diskutovano u poglavlju 2. U nekim slu~ajevima, mora}ete koristiti borbene polo`aje na brzu ruku, {to u biti nije ni{ta drugo nego bilo kakav zaklon koji je na raspolaganju.

Bacanje ru~ne bombe

KUTOVI ZGRADA

Ulasci na niskoj razini

Kada izvodite ulaske na niskoj razini, koristite minsko-eksplozivna sredstva, artiljeriju, tenkove, protutenkovska oru`ja i sli~na sredstva da biste napravili ta~ku ulaska u zgradu. Prije ulaska, ubacite ru~nu bombu kroz ulaz da biste poja~ali u~inke prvog udara. KAKO KORISTITI RU^NE BOMBE

Kada se borite u izgra|enim podru~jima, koristite ru~ne bombe za ~i{}enje soba, hodnika i zgrada. Bacite ru~nu bombu prije ulaska kroz vrata, prozor, u sobu, hodnik, stepeni{te ili bilo koju drugu ulaznu ta~ku. Prije bacanja ru~ne bombe izvadite osigura~ i sa~ekajte dvije sekunde. Na taj na~in onemogu}ujete neprijatelja da vam bombu baci natrag. Da biste izveli prethodni postupak: sklonite palac sa "ka{ike" bombe i dozvolite joj da se odvoji od bombe; nakon tog brojite u sebi, tisu}u jedan, tisu}u dva i bacite bombu. Najbolji na~in da ubacite bombu u otvor na vi{oj razini je da koristite lanser bombi. 154

Kada koristite kut zgrade kao borbeni polo`aj, morate znati ga|ati iz oba ramena. Ga|ajte iz ramena koje omogu}ava da vam je tijelo blizu zida zgrade i izla`e vas {to je mogu}e manje. Ako je mogu}e, ga|ajte iz le`e}eg stava. ZIDOVI

Kada ga|ate iza zida, ako je mogu}e, ga|ajte sa strane tog zida, a ne sa vrha. Kada ga|ate sa strane zida smanjujete mogu}nost da vas neprijatelj vidi. Uvijek budite nisko, blizu zida, i ga|ajte iz ramena koje vam omogu}uje da ostanete iza zaklona.

Polo`aj iza kuta

PROZORI

Kada koristite prozor kao borbeni polo`aj, nemojte koristiti stoje}i stav, jer on izla`e veliki dio va{eg tijela. Stajanje mo`e odati va{u siluetu na svijetloj pozadini zida iza vas, ili na prozoru na drugoj strani zgrade. Nemojte usta cijevi pu{ke izlagati kroz prozor, jer na taj na~in odajete svoj polo`aj. Neprijatelj mo`e vidjeti usta cijevi pu{ke ili bljesak. 155

TP 21-75

TP 21-75

se prozori koriste kao borbeni polo`aji. Koristite plo~e od unutra{njih zidova zgrade ili bilo koji drugi materijal da biste zabarikadirali prozor. Barikade trebaju biti postavljene po nepravilnom uzorku tako da neprijatelj ne mo`e odrediti koji se prozor koristi. Postavite vre}e sa pijeskom ispod i sa strana prozora da biste oja~ali svoj polo`aj i da biste dodali jo{ zaklona. VRHOVI KROVOVA

Polo`aj iza zida

Najbolji na~in da se ga|a s prozora, jeste da se dovoljno puvu~ete natrag u sobu. Na taj na~in onemogu}ujete neprijatelju da vidi usta cijevi ili bljesak. Kleknite da biste umanjili izlo`enost.

Stav za ga|anje sa prozora

Polo`aj na krovu

Oja~ani polo`aj iza prozora

Da biste unaprijedili zaklon koji vam pru`a prozor, zabarikadirajte prozor, ali ostavite mali otvor kroz koji }ete ga|ati. Zabarikadirajte ostale prozore oko va{eg polo`aja, tako|er. Na taj na~in, onemogu}ujete neprijatelja da sazna koji 156

Vrh krova pru`a pogodnu ta~ku i zaklon za borbeni polo`aj. Naro~ito je dobar za snajperski polo`aj. Kada ga|ate sa vrha krova ostanite nisko i nemojte izlagati svoju siluetu. Dimnjak ili bilo koji drugi objekat koji se izdi`e iznad krova, mo`e vam pru`iti temelj oko kojeg mo`ete pripremiti polo`aj. Ako je mogu}e, skinite dio krovne pokrivke tako da vi mo`ete stajati unutar zgrade na gredi ili platformi sa glavom i ramenima izlo`enim iznad krova. Koristite vre}e sa pijeskom za dodatni zaklon.

Polo`aj unutar krova

157

TP 21-75

TP 21-75

Ako ne postoje objekti koji se izdi`u iznad krova, pripremite polo`aj ispod krova sa neprijateljske strane. Skinite krovne pokrivke onoliko, koliko vam je potrebno da vidite i pokrijete svoj sektor paljbe. Koristite vre}e sa pijeskom da biste oja~ali zaklon. Udaljite se od otvora i nemojte dozvoliti da se usta cijevi pu{ke ili bljesak vide izvan otvora. Jedina stvar koja bi bila primjetna neprijatelju, jeste krovna pokrivka koja nedostaje.

Pu{karnica

Oja~ana pu{karnica

Polo`aj ispod krova

PU[KARNICE

Pu{karnica napravljena eksplozijom ili probijena u zidu pru`a zaklon za borbene polo`aje. Upotreba pu{karnica smanjuje broj prozora koje moramo koristiti. Napravite vi{e pu{karnica u zidu tako da neprijatelj ne mo`e znati koju vi koristite. Kada koristite pu{karnicu udaljite se od nje. Nemojte dozvoliti da se usta cijevi pu{ke ili bljesak, vide izvan nje. Da biste oja~ali i dodali zaklon pu{karnici, postavite vre}e sa pijeskom oko nje. Ako }ete ga|ati iz le`e}eg stava sa drugog sprata, postavite vre}e sa pijeskom na pod na koje }ete le}i. To }e vas za{tititi od eksplozija na prvom spratu. Koristite sto sa vre}ama sa pijeskom na njemu ili neki drugi ~vrsti objekat da biste osigurali zaklon iznad glave. To }e vas za{tititi od komada koji padaju. 158

159

TP 21-75

DODATAK E

PRA]ENJE OP]E

Tokom svih operacija, morate biti pripravni na znakove neprijateljskih aktivnosti. Takvi znakovi mogu vas ~esto upozoriti na prisustvo neprijatelja i dati va{oj jedinici vremena da se pripremi za kontakt. Sposobnost pra}enja neprijatelja po prekidu kontakta omogu}uje vam da ponovo uspostavite kontakt s njim. TRAGA^KI KVALITETI

Vizuelno pra}enje je slije|enje kretanja ljudi ili `ivotinja po znakovima koje oni ostavljaju osobito na terenu ili vegetaciji. Pra}enje po mirisu je slije|enje osoba ili `ivotinja po njihovom mirisu. Pra}enje je precizna vje{tina. Potrebno vam je mnogo prakse da biste postigli i odr`ali visoki nivo vje{tine pra}enja. Trebate biti upoznati sa op}im tehnikama pra}enja koje vam omogu}uju da otkrijete prisustvo skrivenog neprijatelja i njegovo pra}enje, otkrivanje i izbjegavanje mina i mina iznena|enja i upozorava vas na vrijeme na zasjede. Zdravim razumom i stepenom iskustva mo`ete pratiti drugu osobu. Ipak, morate razviti slijede}e osobine i kvalitete: y Biti strpljiv. y Biti sposoban kretati se polahko i tiho, a ipak ~vrsto, i pri tome otkrivati i tuma~iti znakove. y Izbjegavati brzo kretanje koje mo`e uzrokovati da previdite znakove, izgubite trag ili nabasate na neprijateljsku jedinicu. y Biti uporan i posjedovati vje{tinu i `elju da nastavite misiju ~ak i ako su znakovi rijetki ili vrijeme odnosno teren nepogodni. y Biti odlu~an i uporan prilikom poku{aja da prona|ete trag koji ste izgubili. y Biti pa`ljiv i poku{ati vidjeti stvari koje nisu o~igledne na prvi pogled. y Koristiti svoja ~ula mirisa i sluha kako biste upotpunili svoj vid. 161

TP 21-75

y Razviti osje}aj za stvari koje ne izgledaju kako treba. To vam mo`e pomo}i da ponovo otkrijete izgubljeni trag ili dodatne znakove. y Poznavati neprijatelja, njegove obi~aje, opremu i sposobnost. OSNOVE PRA]ENJA

TP 21-75

Mo`ete, tako|er, odrediti spol osobe prou~avanjem veli~ine i polo`aja otisaka stopala. @ene u principu te`e da hodaju poput golubova, dok mu{karci, uglavnom, hodaju sa stopalima usmjerenim pravo naprijed ili lagahno nastranu. @enski otisci su obi~no manji od mu{kih, i njihovi koraci su obi~no kra}i.

Tokom pra}enja neprijatelja trebate u svojoj ma{ti izgraditi sliku o njemu. Postavite sebi slijede}a pitanja: Koliko osoba pratim? Koliko su dobro obu~eni? Kako su opremljeni? Da li su zdravi? Kakav je njihov moral? Da li znaju da su pra}eni? Da biste prona{li odgovore na ova pitanja koristite sve dostupne znakove. Znak mo`e predstavljati bilo {ta {to vam ukazuje da se odre|eni ~in odigrao na tom mjestu i u tom vremenu. Naprimjer, otisci stopala govore traga~u da je osoba hodala po tom mjestu u odre|eno vrijeme. [est osnova za pra}enje su: y Pomjeranje y Ostavljanje mrlja y Uticaj vremena y Ostavljanje otpadaka y Kamufliranje y Tuma~enje i/ili trenutna upotreba obavje{tajnih podataka Bilo koji znak koji prona|ete mo`e biti identificiran kao jedan ili vi{e od prvih pet osnova. U {estoj osnovi, trebate kombinirati prvih pet i upotrijebiti ih sve kako biste stvorili sliku o neprijatelju. POMJERANJE

Pomjeranje se odigrava kada se ne{to pomjera iz svoje prvobitne pozicije. Primjer je otisak stopala na mehkom, vla`nom tlu. Stopalo osobe koja je ostavila otisak pomjera tlo, ostavljaju}i usjek u terenu. Prou~avanjem otiska mo`ete odrediti mnoge ~injenice. Naprimjer, otisak koji je ostavila osoba sa golim stopalom ili osoba koja nosi istro{enu ili izlizanu obu}u pokazuje da ona mo`da ima lo{u opremu. KAKO ANALIZIRATI OTISKE STOPALA

Otisci stopala pokazuju slijede}e: y Pravac i stupanj kretanja skupine. y Broj osoba u skupini. y Da li nose te{ki teret ili ne. y Spol ~lanova skupine. y Da li ~lanovi skupine znaju da su pra}eni. Ukoliko su otisci stopala duboki, a korak dug, skupina se kre}e brzo. Veoma dugi koraci i duboki otisci, sa otiskom prstiju dubljim od otiska pete, pokazuju da skupina tr~i. Ako su otisci duboki, kratki i {iroko razbacani, sa znakovima struganja nogu ili geganja, vjerovatno osobe koje ostavljaju tragove nose te`ak teret. 162

Razli~iti tipovi otisaka stopala

Ako skupina zna da je pra}ena, mo`e nastojati da sakrije svoje tragove. Osobe koje hodaju unatrag imaju kratak, nepravilan korak. Otisci pokazuju neuobi~ajeno dubok otisak prstiju. Zemlja }e biti uklonjena u pravcu kretanja. Zadnja osoba koja hoda u skupini obi~no ostavlja najjasnije otiske stopala. Stoga njegove otiske koristite kao klju~ni komplet. Odsijecite {tap du`ine svakog klju~nog otiska i zare`ite {tap kako biste ozna~ili {irinu otisaka na naj{irem dijelu stopala. Prou~avajte kut klju~nog otiska kako biste odredili pravac hodnje. Tra`ite identifikacione oznake ili odlike otisaka, poput istro{enosti ili izlizanosti dijela obu}e. Ako trag postane nejasan ili izbrisan, ili ako se pra}eni trag mije{a sa ne~im drugim, koristite {tap kako bi pomogao identificirati klju~ni otisak. To }e vam pomo}i da ostanete na tragu skupini koju pratite. Koristite metod kutije kako biste izbrojali koliko je osoba u skupini. Postoje dva na~ina kori{tenja metoda kutije - metod duga~kog koraka kao jedinice mjere i metod 88,5- centimetarske kutije. Metod duga~kog koraka, kao jedinica mjere, precizniji je metod od ova dva. Kori{tenjem ovog metoda mo`e se izbrojati do 18 osoba. Koristite ga kada se mogu odrediti klju~ni otisci. Da biste koristili ovaj metod prepoznajte 163

TP 21-75

TP 21-75

klju~ni otisak na tragu i povucite liniju od njegove pete preko traga. Onda pomjerite naprijed do klju~nog otiska drugog stopala i povucite liniju preko njegovog svoda stopala. Dobit }emo oblik kutije sa ivicama traga koje oblikuju dvije strane, a povu~ene linije oblikuju druge dvije strane. Zatim izbrojte svaki otisak ili djelomi~ni otisak unutar kutije kako biste odredili broj osoba. Svaka osoba koja normalno hoda zakora~ila bi u kutiju bar jedanput. Brojite klju~ne otiske kao jedan.

sa svog prvobitnog mjesta, kapljica rose obrisanih sa li{}a; kamenja i {tapova koji su prevrnuti i pokazuju druga~iju boju ispod; i trave i ostale vegetacije koja je nageta ili slomljena u pravcu kretanja. Komadi}i odje}e mogu biti otkinuti sa uniforme i ostavljeni na trnju, panjevima, ili tlu, kao i prljav{tina sa ~izama koja mo`e ostaviti oznake na terenu. Drugi primjer pomjeranja je kretanje divljih `ivotinja i ptica koje su pokrenute iz svojih prirodnih stani{ta.

Duga~ki otisak kao jedinica mjere

Da biste koristili metod 88,5-centimetarske kutije ozna~ite popre~ni dio traga veli~ine 76,2 x 88,5 cm, izbrojte otiske unutar te kutije, onda ih podijelite sa dva kako biste odredili broj osoba koje idu istim tragom. (Va{a pu{ka M-16 duga je 99 cm i mo`e se koristiti kao mjerni ure|aj.)

Metod kutije od 88,5 cm

OSTALI ZNAKOVI POMJERANJA

Otisci stopala su samo jedan primjer pomjeranja. Pomjeranje se pojavljuje kada je bilo {ta pomjereno sa svog prvobitnog polo`aja. Ostali primjeri su stvari poput li{}a, mahovine, penja~ica, {tapova ili kamenja koje je pomjereno 164

Primjeri pomjeranja

Mo`ete ~uti krikove ptica koje su uzbu|ene stranim kretanjima. Pokreti visoke trave tokom nevjetrovitog dana ukazuju da ne{to pomjera vegetaciju sa njene prvotne pozicije. Tokom ra{~i{}avanja puta bilo lomljenjem ili prosijecanjem puta kroz obilatu vegetaciju, uklanjate tu vegetaciju. Znakovi uklanjanja mogu biti napravljeni i kada stanete, kako biste se odmorili sa va{im te{kim teretom. Otisci koje ostavi oprema koju nosite mo`e pomo}i u prepoznavanju njene vrste. Kada je komplet spu{ten na mjesto za odmor ili kamp, trava i gran~ice mogu biti slomljene. Spava~, tako|er, mo`e ugaziti vegetaciju. Insekti postoje u ve}ini podru~ja. Svaka promjena u normalnom `ivotu ovih insekata mo`e biti znak da je neko nedavno pro{ao kroz to podru~je. P~ele koje su uznemirene i rupe koje su prekrivene ne~ijim prelaskom preko njih, ili paukova mre`a koja je razderana, dobri su pokazatelji. Ako osoba koristi potok kako bi sakrila svoje tragove, alge i vodene biljke mogu biti pomjerene u otiscima klizanja ili mjestima gdje se nepa`ljivo hodalo. Kamenje mo`e biti uklonjeno sa svojih prvobitnih polo`aja ili prevrnuto, {to pokazuju svjetlijom ili tamnijom bojom na svojoj suprotnoj strani. Osoba koja ulazi ili izlazi iz potoka mo`e ostaviti tragove klizanja, mokru obalu ili otiske stopala, ili mo`e urezati tragove na korijenju ili {tapovima. Normalno, osoba ili `ivotinja }e tra`iti stazu najmanjeg otpora. Stoga, kada pretra`ujete potok tra`e}i znakove izlazaka, tra`ite otvorena mjesta na obalama ili druga mjesta gdje bi bilo lahko iza}i iz potoka. 165

TP 21-75

OSTAVLJANJE MRLJA

Dobar primjer ostavljanja mrlja je krv iz rane koja krvari. Mrlje krvi su ~esto u obliku kapljica koje ostavlja ranjena osoba. Znakovi krvi se nalaze na tlu ili zamrljani na li{}u ili gran~icama. Polo`aj rane pra}ene osobe mo`ete odrediti prou~avanjem mrlja krvi. Ako izgleda da krv stalno kaplje, vjerojatno, dolazi od rane s trupa. Rana na plu}ima ostavlja mrlje roze boje, sa zapjenjenim mjehuri}ima. Mrlje od rane na glavi su tamne, mokre i sluzave, kao `elatin. Kod rana na stomaku krv se ~esto mije{a sa sokovima za varenje tako da trag ima zadah. Mrlje su svijetle boje. Mrlje se pojavljuju i kada osoba blatnjavim ~izmama hoda po travi, kamenju i grmlju. Tako, ostavljanje mrlja i pomjeranje mogu zajedno dati dokaza o kretanju i pokazati poduzeti pravac. Smrvljeno li{}e mo`e zaprljati kameniti teren koji je pre~vrst za otiske stopala. Korijenje, kamenje i penja~ice se mogu zaprljati smrvljenim li{}em ili bobicama kada se hoda po njima. @ute ta~ke na snijegu mogu biti tragovi uriniranja koje su ostavile osobe u tom podru~ju. Ponekad je te{ko odrediti razliku izme|u termina ostavljanje mrlja i pomjeranje. Oba termina se mogu primijeniti na neke znakove. Npr., blatnjava voda mo`e pokazati nedavno kretanje. Blato je pomjereno i zamutilo je vodu. Kamenje u potocima mo`e biti zamrljano blatom sa ~izama. Alge mogu biti uklonjene sa kamenja u potocima i zamrljati drugo kamenje ili obalu. Voda u otiscima na mo~varnom terenu mo`e biti mutna ako su tragovi nastali nedavno. Vremenom, pak, blato se slegne i voda razbistri. Bistrina vode se mo`e upotrijebiti za procjenu starosti otisaka. Blato se obi~no slegne za 1 sat. To zavisi od terena. UTICAJ VREMENA

Vremenski uvjeti mogu pomo}i ili ote`avati traganje. Oni uti~u na znakove tako {to poma`u odre|ivanju njihove starosti, ali, vjetar, snijeg, ki{a i sun~eva svjetlost mogu, tako|er, potpuno uni{titi znakove. Prou~avaju}i uticaj vremena na znakove mo`ete odrediti starost znakova. Npr., svje`e mrlje krvi mogu biti svijetlocrvene. Zrak i svjetlost sunca promijenit }e izgled krvi prvo u intenzivnu rubin crvenu boju pa u tamnosme|u pokoricu kada je vlaga isparila. Zasjeci na drve}u i `bunju vremenom tamne. Biljni sok kapa sa svje`ih zasjeka na drve}u, ali se stvrdne nakon izlaganja zraku. OTISCI STOPALA

Vrijeme znatno uti~e na otiske. Kad stopalo ukloni mehku, vla`nu zemlju da oblikuje otisak, vla`nost o~uva netaknute i o{tre obrise otisaka. Kako sun~eva svjetlost i zrak su{e krajeve otisaka, djeli}i koji su zbog vla`nosti ostali na mjestu, padaju u otisak ~ine}i ivice zaobljenim. Prou~avajte ovaj proces pa`ljivo da biste ocijenili starost otisaka. Ako su djeli}i tek po~eli padati u otisak, on je, vjerojatno, svje`. Ako su rubovi otisaka isu{eni i pokriveni poko166

TP 21-75

ricom, otisci su najvjerojatnije bar 1 sat stari. Uticaj vremenskih uvjeta ovisi o terenu, pa je ova informacija samo vodi~. Lagahna ki{ica mo`e zaobliti rubove otisaka. Poku{ajte upamtiti kada je bila zadnja ki{a da biste odredili vrijeme nastajanja otisaka. Jaka ki{a mo`e izbrisati sve znakove. Vjetar, tako|er, uti~e na otiske. Osim isu{ivanja otisaka vjetar mo`e nanijeti i otpatke, {tapi}e ili li{}e. Poku{ajte upamtiti djelovanje vjetra, kako bi vam to pomoglo u ocjeni starosti otisaka. Npr., mo`ete ovako razmi{ljati: "Sada je mirno, ali je vjetar sna`no puhao prije 1 sat. Na ove otiske su nanijeti otpaci pa moraju biti stari vi{e od sata". Morate biti sigurni, pak, da je vjetar nanio otpatke a nisu nabacani na njih kada su otisci na~injeni. Tragovi izlaska iz potoka mogu biti izmijenjeni ki{om jer voda ulazi u otiske sa mokre odje}e ili opreme. Ovo je posebno istinito ako je skupina iza{la iz potoka u koloni po jedan. Svaka osoba u toj formaciji, ostavila je kapljice vode u otiscima. Mokar trag koji polahko prelazi u suh, pokazuje da je trag svje`. VJETAR, ZVUKOVI I MIRISI

Vjetar uti~e na zvukove i mirise. Ako vjetar pu{e iz pravca pra}enog traga, nosi zvuke i mirise k vama. Ako vjetar pu{e u istom pravcu, kao i pra}eni trag, morate biti oprezni jer vjetar nosi va{e zvukove ka neprijatelju. Da biste odredili pravac vjetra ispustite {aku punu suhe zemlje ili trave sa visine ramena. Da biste sebi pomogli odrediti odakle dolazi zvuk, savijte {ake iza u{iju i polahko se okrenite. Kad je zvuk najglasniji vi ste, vjerojatno, okrenuti ka izvoru zvuka. Tokom kretanja poku{ajte da vam vjetar pu{e u lice. SUNCE

Morate razmotriti i djelovanje sunca. Te{ko je gledati ili ciljati direktno u sunce. Ako je mogu}e neka vam sunce bude iza le|a. OSTAVLJANJE OTPADAKA

Slabo obu~ene jedinice mogu ostaviti tragove otpadaka tokom svog kretanja. @vaka}e gume ili omot slatki{a, prazne konzerve, opu{ci, ostaci vatre ili ljudski izmet su nepogre{ivi znaci nedavnog kretanja. Vremenski uvjeti uti~u na otpatke. Ki{a mo`e ispraviti ili isprati otpatke ili pretvoriti papir u ka{u. Vjetar mo`e odnijeti otpatke sa njihovog prvobitnog polo`aja. Prazne konzerve izlo`ene vremenu }e zahr|ati. Hr|a se prvo javlja na izlo`enim rubovima gdje su otvarane. Hr|a se potom pomjera ka sredi{tu. Iskoristite svoje pam}enje da biste odredili starost otpadaka. Zadnja ki{a ili jak vjetar mogu biti osnova za odre|ivanje vremena. KAMUFLA@A

Ako skupina zna da je pratite, vjerojatno, }e upotrijebiti kamufla`u da sakrije kretanje i da vas uspori i zbuni. ^iniv{i to, pak, usporit }e sebe. Hodanje unatrag, metenje tragova i kretanje po stjenovitom tlu ili preko potoka su primjeri kamufla`e koja se mo`e upotrijebiti da bi vas zbunila. 167

TP 21-75

Skupina se mo`e kretati ~vrstim tlom, ~esto upotrebljavanim putevima ili poku{ati stopiti sa civilima koji putuju. Istra`iti te rute posebno pa`ljivo jer }e dobro ozna~en pristup koji vodi ka neprijatelju biti, vjerojatno, miniran, postavljena zasjeda ili snajperi. Skupina mo`e poku{ati izbje}i ostavljanje tragova. Pripadnici mogu omotati krpe oko ~izama ili nositi cipele sa mehkim potplatom da rubovi otisaka budu obliji i manje upadljivi. Skupina mo`e iza}i iz potoka u koloni ili liniji da smanji mogu}nosti za ostavljanje dobro vidljivog izlaza. Ako skupina hoda natra{ke da ostavi zbunjuju}i trag, otisci stopala bit }e dublji na prstima, i zemlja razbacana ili pomjerena u smjeru kretanja. Ako trag ide po stjenovitom ili tvrdom terenu, poku{ajte tra`iti oko tog tla da na|ete izlazni trag. Proces je jednako uspje{an u potoku. Na stjenovitom terenu, ~ak i osoba koja to najpa`ljivije nastoji izbje}i mo`e ukloniti mahovinu ili li{aj koji raste na stijenama. Ako izgubite trag, vratite se zadnjem vidljivom znaku. Odatle krenite u pravcu kretanja grupe. Kre}ite se u sve {irim krugovima dok ne na|ete neke znakove koje }ete slijediti.

TP 21-75

Kada se tim kre}e najbolji traga~ bi trebao i}i prvi, a za njim njegovo osiguranje. Druga dva traga~a trebaju biti na bokovima, svaki pra}en i nadgledan od svog osiguranja. Zapovjednik se treba nalaziti na polo`aju sa kojeg najbolje mo`e kontrolirati tim. RATELO treba biti uz zapovjednika.

TUMA^ENJE/TRENUTNA UPOTREBA OBAVJE[TAJNIH PODATAKA

Tokom izvje{}ivanja, nemojte izvje{}ivati o svojim tuma~enjima kao ~injenicama. Izvijestite da ste vidjeli znakove odre|enih stvari, a ne da te stvari stvarno postoje. @urno izvijestite o svim podacima. Izraz "trenutna upotreba obavje{tajnog rada" uklju~uje podatke o neprijatelju koji se mogu trenutno upotrijebiti kako biste ostvarili iznena|enje, neprijatelj izgubio ravnote`u ili se sprije~ilo njegovo bjekstvo iz podru~ja. Zapovjednik ima mnogo izvora obavje{tajnih podataka. On sastavlja podatke iz ovih izvora kako bi mu to pomoglo da odredi gdje je neprijatelj, {ta bi on mogao planirati i gdje bi mogao krenuti. Podaci o kojima govori va{ izvje{taj daju zapovjedniku odre|ene informacije po kojima mo`e trenutno djelovati. Naprimjer, vi mo`ete izvijestiti da je va{ zapovjednik 30 minuta iza neprijateljske jedinice, da se neprijatelj kre}e ka sjeveru i da se sada nalazi na odre|enom mjestu. To va{em zapovjedniku pru`a informacije na osnovu kojih mo`e trenutno djelovati. On mo`e zatra`iti da vi nastavite pra}enje i pokrenuti drugu jedinicu da napadne neprijatelja. Ako se prona|e trag koji pokazuje znakove nedavne neprijateljske aktivnosti, va{ zapovjednik mo`e tu postaviti zasjedu. TRAGA^KI TIMOVI

Va{a jedinica mo`e oformiti traga~ke timove. Vode}i tim jedinice u pokretu mo`e biti traga~ki tim ili odvojena jedinica mo`e, tako|er, biti traga~ki tim. Postoje mnogi na~ini kako organizirati timove, i oni mogu imati bilo koju veli~inu. Ipak, mora postojati zapovjednik, jedan ili vi{e traga~a i osiguranje traga~a. Tipi~ni ustroj se sastoji od tri traga~a, tri ~ovjeka zadu`ena za sigurnost i zapovjednika tima sa radiotelefonskim operaterom (RATELO). 168

Traga~ki tim

TRAGA^KI PSI

Traga~ki psi se mogu koristiti da pomognu u traganju za neprijateljem. Traga~ki psi su obu~eni i koriste ih njihovi vodi~i pasa. Pas prati miris ljudi i miris vegetacije koja je uznemirena prolaskom ~ovjeka. Traga~ki psi se trebaju koristiti sa traga~kim timovima. Tim mo`e tragati vizuelno a pas i vodi~ pasa mogu slijediti. Ako tim izgubi znakove onda pas treba preuzeti. Pas mo`e tragati br`e nego {to ~ovjek traga, i mo`e tragati no}u. Traga~ki pas je obu~en da ne laje i time oda tim. Tako|er, obu~en je da izbjegne mamce, la`ne zadahe i dezodoranse kori{tene da ga odvuku sa traga. PROTUTRAGANJE

Pored znanja kako tragati, vi morate znati kako da se suo~ite sa aktivnostima neprijateljskih traga~a da vas prate. Neke protutraga~ke tehnike su diskutirane u slijede}im stavkama: y Tokom prelaska sa zatvorenog terena na otvoreni, hodati pored velikog drveta (30 cm u promjeru ili ve}eg promjera) prema otvorenom podru~ju tri do pet koraka. Onda hodati unatrag prema prednjoj strani drveta i napraviti promjenu pravca za 90 stupnjeva, pro}i pored drveta s njegove prednje strane. Pa`ljivo hodati i ostavljati {to je manje mogu}e znakova. Ako ovo nije pravac u kom `elite i}i, promijeniti pravac ponovo nakon 50 metara upotrijebiv{i istu tehniku. Svrha ovog jeste odvu}i neprijateljskog traga~a na otvoreno podru~je gdje je te`e tragati. Ovo ga i izla`e i ujedno uzrokuje pretra`ivanje pogre{nog podru~ja. y Tokom pristupa tragu (oko 100 metara od njega) promijeniti svoj pravac kretanja i pristupiti mu pod kutom od 45 stupnjeva. 169

TP 21-75

TP 21-75

Tokom prilaska tragu kre}ite se du` njega 20 do 30 metara. Ostavite nekoliko znakova va{e prisutnosti. Onda hodajte unatrag du` traga do ta~ke gdje ste mu pristupili. Na toj ta~ci prije|ite preko traga, a da ne ostavite bilo koji trag da ste napustili trag. Zatim se kre}ite otprilike 100 metara pod kutom od 45 stupnjeva ali ovaj put du` suprotne strane traga i u suprotnom pravcu od va{eg prilaska. Prilikom mijenjanja pravca nazad na va{u prvotnu crtu hodnje mo`e se koristiti tehnika velikog drveta. Svrha ove tehnike je privu}i neprijateljskog traga~a na lak{i trag. Mijenjanjem pravca, prije dostizanja traga, vi ste ukazali na to da je trag va{a nova crta hodnje.

tehniku prilikom izlaska iz potoka. Kako biste jo{ vi{e zbunili neprijateljskog traga~a koristite ovu tehniku nekoliko puta prije nego odista iza|ete iz potoka. y Prilikom kretanja prema potoku, promijenite smjer otprilike 100 metara prije dolaska do potoka i pristupite mu pod kutom od 45 stupnjeva. U|ite u potok i nastavite niz njega najmanje 20 do 30 metara. Zatim krenite natrag uz potok i iza|ite iz potoka u va{em prvotnom smjeru. Mijenjanje smjera prije ulaska u potok mo`e zbuniti neprijateljskog traga~a. Kada on u|e u potok, slijedi}e la`ni trag sve dok trag ne bude izgubljen. To }e ga znatno udaljiti od vas.

Prela`enje potoka

Pristupni trag

y Da biste ostavili la`ni trag i naveli neprijateljskog traga~a da gleda u pogre{nom pravcu hodajte unatrag preko mehkog terena. Nastavite ovo zavaravanje otprilike 20 do 30 metara ili dok ne do|ete na tvrdi teren. Koristite ovu

La`ni trag izlazi iz potoka

170

y Kada va{ smjer kretanja ide uporedo sa potokom, koristite potok kako biste zavarali neprijateljskog traga~a. Neke taktike koje }e vam pomo}i da osujetite traga~a su: - Ostati u potoku 100 do 200 metara. - Ostati u sredi{tu potoka i u dubokoj vodi. - Tra`iti stijene ili korijenje u blizini obala koje nije pokriveno mahovinom ili vegetacijom i iza}i iz potoka na tom mjestu. - Hodati unatrag na mehkom terenu. - U}i u mali, vegetacijom obrastao pritok i iza}i iz njega. y Kada vas prati neprijateljski traga~, najbolje je poku{ati pove}ati razmak ili vratiti se natrag i postaviti mu zasjedu.

Uporedni trag

171

TP 21-75

DODATAK F

PRE@IVLJAVANJE, IZBJEGAVANJE, OTPOR I BIJEG OP]E

Neprekidne operacije i bitke koje se brzo odvijaju pove}avaju va{e {anse da privremeno postanete odvojeni od svoje jedinice. Bilo da ste odvojeni od male patrole ili velike jedinice, va{a misija nakon {to ste postali odvojena jedinica, ponovno je zdru`ivanje sa va{om jedinicom. Ovaj prilog daje tehnike koje vam poma`u da na|ete put nazad u jedinicu. Za vi{e detalja, vidjeti TP 21-76. PRE@IVLJAVANJE

Pre`ivljavanje je akcija ostajanja u `ivotu na terenu sa ograni~enim sredstvima. Morate se truditi da pre`ivite kada ste odvojeni od svoje jedinice, kada izbjegavate neprijatelja i tokom vremena kada ste zatvorenik. Pre`ivljavanje zahtijeva znanje o tome kako `ivjeti na zemlji i brinuti se za sebe. IZBJEGAVANJE

Izbjegavanje je akcija koja se preduzima za ostajanje izvan ruku neprijatelja kada ste odvojeni od svoje jedinice i nalazite se na neprijateljskom podru~ju. Postoji nekoliko pravaca djelovanja koji se mogu preduzeti da bi se izbjeglo hvatanje i da bi se ponovo pridru`ili svojoj jedinici. Mo`ete ostati na svom trenutnom polo`aju i ~ekati da vas na|u prijateljske trupe. Ovo mo`e biti dobar pravac djelovanja ako ste sigurni da }e prijateljske jedinice nastaviti izvoditi operacije u podru~ju i ako u ovom podru~ju postoji mnogo neprijateljskih jedinica. Mo`ete se probiti ka prijateljskom podru~ju. Ovo mo`e biti dobar pravac djelovanja ako znate gdje je prijateljsko podru~je i ako je neprijateljski raspored veoma rastresit. Mo`ete se pomjeriti dublje u neprijateljsku teritoriju da biste privremeno izvodili operacije tipa gerile. Ovo je kratkotrajni pravac djelovanja koji se preduzima samo kada drugi pravci djelovanja nisu izvodljivi. Ovo mo`e biti 173

TP 21-75

dobar pravac djelovanja kada je neprijateljsko podru~je poznato kao lahko dr`ano, ili kada postoji dobra {ansa za povezivanje sa prijateljskim gerilskim snagama. Mogu se kombinovati dva ili vi{e ovih pravaca. Naprimjer, mo`ete ostati na svom trenutnom polo`aju dok se neprijatelj ne pomjeri iz tog podru~ja i onda se probiti ka prijateljskom podru~ju. Mo`e biti slu~ajeva kada }ete morati ubiti, o{amutiti ili zarobiti neprijateljskog vojnika bez uzbunjivanja ostatka neprijatelja u podru~ju. U takvim slu~ajevima, pu{ka ili pi{tolj su previ{e bu~ni i koristit }ete tiho oru`je. Neka tiha oru`ja su: y Bajonet y Garota (`ica za gu{enje ili konopac sa ru~icama) y Improvizirane palice Danju ili no}u, uspje{na upotreba tihog oru`ja zahtijeva veliku vje{tinu i neprimjetno kretanje. OTPOR

Kodeks pona{anja je izraz ideala i principa koji su tradicionalno vodili i ja~ali ameri~ke borce i SAD. On propisuje na~in na koji se svaki vojnik oru`anih snaga SAD mora pona{ati kada je zarobljen ili je suo~en sa mogu}no{}u zarobljavanja. Nikada se ne bismo trebali predati svojom voljom. Tako|er, zapovjednik nikada ne treba predati vojnike pod svojim zapovjedni{tvom dok imaju sredstva za otpor. Ako ste uhva}eni, morate nastaviti pru`ati otpor na svaki mogu}i na~in. Neka pravila koja treba slijediti: y U~initi svaki napor za bijeg i pomo}i drugima da pobjegnu. y Ne prihvatati specijalne usluge od neprijatelja. y Ne davati rije~ da ne}ete bje`ati. y Ne ~initi ni{ta {to }e nauditi drugom zatvoreniku. y Ne davati nikakve informacije, osim imena, ~ina, broja socijalnog osiguranja i datuma ro|enja. y Ne odgovarati ni na kakva pitanja, osim na ona koja se odnose na ime, ~in, broj socijalnog osiguranja i datum ro|enja. BIJEG

Bijeg je akcija koja se preduzima za udaljavanje od neprijatelja ako ste zarobljeni. Najbolje vrijeme za bijeg je odmah nakon zarobljavanja. Najvjerovatnije }ete biti u najboljem fizi~kom stanju u to vrijeme. Zatvorski obroci su jedva dovoljni za odr`avanje `ivota, svakako nedovoljni za gradnju rezervne energije. Fizi~ki tretman, medicinska njega i obroci u zatvorskom `ivotu brzo prouzrokuju fizi~ku slabost, no}no sljepilo i gubitak koordinacije i rezonovanja. 174

TP 21-75

Slijede}i razlozi su ostali razlozi za rani bijeg: y Prijateljska paljba ili zra~ni udari mogu izazvati dovoljno konfuzije i nereda za pru`anje {anse za bijeg. y Prvi ~uvari koje }ete imati, vjerovatno, ne}e biti tako dobro obu~eni u postupanju sa zatvorenicima kao oni kasnije. y Neki od prvih ~uvara mogu biti ranjenici sposobni da hodaju, koji su rastreseni svojim vlastitim stanjem. y Znate ne{to o podru~ju gdje ste uhva}eni i mo`da znate lokacije najbli`ih prijateljskih jedinica. y Na~in na koji bje`ite zavisit }e o tome {ta vi mo`ete smisliti {to odgovara situaciji. y Jedina op}a pravila su da se pobjegne rano i da se pobjegne kada je neprijatelj rastresen. Jednom kada ste pobjegli, mo`da ne}e biti lahko kontaktirati prijateljske trupe, ~ak i ako znate gdje se one nalaze. Trebate kontaktirati prijateljsku jedinicu kao {to biste da ste ~lan izgubljene patrole. Trebali biste izabrati vrijeme kretanja tako da pro|ete kroz neprijateljske jedinice no}u i stignete u prijateljsku jedinicu u zoru. Dobar na~in za uspostavljanje kontakta je da se prona|e rov ili plitka rupa za sakrivanja gdje bi se za{titili i od neprijateljske i od prijateljske paljbe. U zoru treba privu}i pa`nju prijateljske jedinice vje{anjem bijele krpe, dozivanjem, pokazivanjem panela ili na neki drugi na~in. Ovo bi trebalo uzbuniti prijateljsku jedinicu i pripremiti je da vas prihvati. Nakon uzbunjivanja jedinice, mo`ete viknuti ko ste, kakva je va{a situacija i zatra`iti dozvolu da krenete prema jedinici. SIGURNOST

U borbi morate, uvijek, misliti na sigurnost. Morate u~initi sve {to je mogu}e za va{u sigurnost i sigurnost va{e jedinice. Slijede}e su osnovne stvari koje se rade za sigurnost: y Biti budan i na oprezu. y Ostati obu~en i spreman za akciju. y Dr`ati svoju opremu spakovanom kada se ne koristi. y Dr`ati svoje oru`je i opremu u dobrom operativnom stanju. y Koristiti kamufla`u. y Kretati se okolo jedino kada je neophodno. Biti tih {to je vi{e mogu}e. y Gledati i slu{ati radi neprijateljske aktivnosti u sektoru. y Koristiti svjetla samo kada je neophodno. y Ne pisati podatke o operaciji na svom zemljopisu. y Ne uzimati bilje{ke ili papire o operaciji u borbi. y Ne uzimati li~ne stvari u borbi. y Ne ostavljati otpatke da le`e okolo. y Svezati ili pri~vrstiti opremu da ne bi klepetala. y Koristiti bojni poziv i odziv. y Ne davati vojne podatke strancima. y Sjetiti se kodeksa pona{anja. 175

TP 21-75

DODATAK G

ORU@JA I KONTROLA PALJBE OP]E

Morate znati kako da pucate svojim oru`jem i kako da kontrolirate svoju paljbu. Ovaj dodatak pokriva osobine oru`ja koje }ete koristiti i bavi se osobinama paljbe i metodama kontrole paljbe. ORU@JA PI[TOLJ M1911A1

Pi{tolj ispaljuje metke kalibra .45. To je poluautomatsko ru~no oru`je, punjeno spremnikom i radi na principu trzaja. Ispaljuje jedan metak svaki put po povla~enju obara~a. Spremnik sadr`i sedam metaka. Metak na vrhu potiskuje se iz okvira u komoru pokretom kliza~a naprijed. Kada je ispaljen posljednji metak iz spremnika, kliza~ ostaje nazad. Osobine pi{tolja

kalibar .45 Du`ina ................... 22 cm (8,6 in~a) Te`ina (bez napunjenog okvira) ............................... 1,4 kg (3 lb) Maksimalni domet ............................... 1,500 metara Maksimalni efikasni domet ............................... 50 metara Pi{tolj M1911A1

PU[KA M16A1

Ova pu{ka ispaljuje metke 5.56 mm. Ima punjenje spremnicima i radi na principu plinova. Mo`e pucati ili puluautomatskom ili automatskom paljbom upotrebom selektora paljbe. Najstabilniji polo`aji ga|anja (oni koji omogu}avaju najprecizniju paljbu), jesu le`e}i sa naslonom ili stoje}i sa 177

TP 21-75

TP 21-75

naslonom za poluautomatsku paljbu, i le`e}i polo`aj sa naslonom sa dvono{ca za automatsku paljbu.

oru`ja sa vre}ama pijeska i neke zgrade. Drugi meci mogu se koristiti za osvjetljavanje i signale. Najstabilniji polo`aji za ga|anje su stoje}i sa naslonom i le`e}i sa naslonom. Osobine mitraljeza

Na dvono{cu

Te`ina mitraljeza ............ 10,4 kg (23 LB) Trono`ac mehanizma za pode{avanje po pravcu i elevaciji ........... 8,8 kg (19,5 LB) 300 metaka streljiva ......... 9,5 kg (21 LB)

Osobine pu{ke M16A1

Te`ina napunjene - okvirom sa 20 M ................................................................ 3,5 kg (7,6 LB) - okvirom sa 30 M ................................................................ 3,6 kg (7,9 LB) Du`ina (bez bajoneta) ........................................................... 99 cm (39 in.) Maksimalni domet ................................................................ 2,653 metra Maksimalni efikasni domet .................................................. 460 metara Brzine paljbe

Kru`na .................................................................................. 700 do 800 M/min Poluautomatska ..................................................................... 45 do 65 M/min Automatska ........................................................................... 150 do 300 M/min Neprekidna ............................................................................12 do 15 M/min Brzina paljbe ograni~ena je sposobno{}u vojnika da nacilja, puca i promijeni okvir.

Pokretni cilj .......................................................................... manje od 200 metara Nepokretni cilj ...................................................................... 250 metara Pu{ka M16A1

MITRALJEZ M60

Ovo oru`je ispaljuje metke 7.62mm. Puni se redenikom, izvodi operacije na plinove i automatsko je oru`je. Ima pridodat dvono`ac i odvojeni trono`ac koji se montira. Le`e}i polo`aj, uz upotrebu trono{ca M122 i mehanizma za pode{avanje po pravcu i elevaciji omogu}ava najpreciznije ga|anje. Neka postolja montirana na vozilima, kao {to je postolje montirano na vozilu M151 nosivosti 1/4 tone, pogodna su za ovo oru`je. Kada je mitraljezac u stoje}em polo`aju, mo`e se ga|ati sa boka, ispod pazuha ili iz polo`aja za ga|anje sa ramena. LANSER PATRONA 40-MM, M 203

Ovaj lanser patrona (LP) dodat je na pu{ku M16A1. O pu{ci je ve} bilo govora. LP je oru`je sa pojedina~nim opaljenjem, punjeno preko zatvara~a. Ispaljuje razli~ito streljivo. Mo`e se koristiti za potiskivanje ciljeva u zaklonu. LP se mo`e koristiti za potiskivanje ili onesposobljavanje oklopnih vozila, osim tenkova. Njegov metak VEDN mo`e pro}i kroz beton, grede, polo`aje 178

Du`ina ........................ 110,5 cm (43,3 In) Maksimalni domet .............. 3,725 metara Sagorijevanje obilje`avaju}eg streljiva .................................. 900 metara Maksimalni domet - Bri{u}e paljbe ...................... 600 metara - Maksimalni efikasni domet ...... 1,100 m

Na trono{cu

Brzina paljbe

Kru`na .................................. 550 M/min. Odr`avana ............................ 100 M/min. Brza ...................................... 200 M/min. Vrste streljiva Postavljen na {ipku

Bojevo Obilje`avaju}e Za probijanje oklopa Dometi na kojima su o~ekivane {anse za pogodak cilja 50-50 (rafalima od 6 ili 9 metaka).

Pokretni cilj* (dvono`ac) ....... 200 metara Ta~kasti cilj* (dvono`ac ili trono`ac) .......... 600 metara Podru~je - cilj** (trono`ac) ........ 1,100 m * Ta~kasti cilj je podru~je veli~ine ~ovijeka u stoje}em stavu. ** Podru~je-cilj je podru~je veli~ine koju zauzima tim za paljbu.

Mitraljez M60 na postolju

Metak, visoko eksplozivni dvostruke namjene (VEDN) M433. Ovaj metak mo`e pro}i kroz 5 cm (2 in~a) oklopa, 30 cm (12 in~a) borovog trupca, 40 cm (16 in~a) betonskih blokova, ili 50 cm (20 in~a) vre}a sa pijeskom na dometu od 400 metara. Njegov radijus nano{enja povreda izlo`enim trupama je 5 metara. Metak CS M651. Ovaj hemijski metak koristi se za izvla~enje neprijatelja iz bunkera ili okru`enih polo`aja u izgra|enim podru~jima. M583 bijeli svjetle}i/M661 zeleni svjetle}i/M662 crveni svjetle}i projektili sa padobranom. Koriste se za signale i osvjetljavanje. Jedan projektil mo`e biti 179

TP 21-75

TP 21-75

smje{ten 300 metara ispred desetine da bi osvijetlio podru~je u pre~niku od 200 metara za 40 sekundi.

M713 crveni dimni/M715 zeleni dimni/M716 `uti dimni projektili. Koriste se za ozna~avanje terena, ali ne za dimne zavjese.

Karakteristike lansera patrona M203

M713/M715/M716 dimni projektil

Te`ina napunjenog (pu{ka i LP) ........................................... 4,98 (11 LB) Du`ina .................................................................................. 99 cm (39 In) Maksimalni domet ................................................................ 400 metara Minimalni sigurnosni dometi paljbe (VE i VO) - Vje`bovne .......................................................................... 80 metara - Bojeve ................................................................................ 31 metar Minimalni domet naoru`avanja ............................................ 14 do 38 metara* Dometi na kojima su o~ekivane {anse za pogodak na cilj 50-50:

Podru~je - cilj (veli~ine tima za paljbu) ............................... 350 metara Ta~kasti cilj: polo`aj vozila ili oru`ja ................................... 200 metara Oru`je na otvorenom ............................................................ 125 metara Otvor na bunkeru .................................................................. 50 metara * Ovo se mora razmotriti u bliskoj paljbi, kao i u gradovima i drugim ograni~avaju}im terenima, da bi se osiguralo da }e streljivo eksplodirati.

LAHKO PROTUTENKOVSKO ORU@JE (LPTO)

Ovo je protutenkovsko oru`je kojim se puca s ramena, kratkog dometa. Najstabilniji polo`aji za ga|anje ovim LPTO-om su stoje}i s naslonom, le`e}i i le`e}i s naslonom. Karakteristike M72A2 LPTO

Du`ina (zatvorenog) ........... 66 cm (26 In) Du`ina (izvu~enog) ............. 89 cm (35 In) Maksimalni domet ....................... 1 000 m Minimalni domet naoru`anja ............ 10 m Dometi na kojima su o~ekivane {anse za pogodak na cilj 50-50

Nepokretni cilj ........................ 200 metara Pokretni cilj ............................ 165 metara

M203 Lanser patrona

M72A2 LPTO, 60-mm VEPT raketa

M585 bijeli svijetle}i rasprskavaju}i/M663 zeleni svijetle}i rasprskavaju}i / M664 crveni svijetle}i rasprskavaju}i projektili. Koriste se za signale.

LPTO M72A2 sastoji se od VEPT (visoko eksplozivna protutenkovska) 66-mm rakete od fiberglasa i aluminija u jednokratnoj lanserskoj cijevi. Njegova te`ina i sposobnost da probije vi{e od 30 cm (12 in~a) oklopa ~ini ga korisnim protiv neprijateljskih oklopa, bunkera i drugih tvrdih ciljeva do dometa od 200 metara. ^etiri metode djelovanja LPTO-om su pojedina~na paljba, paljba u nizu, paljba u paru i plotunska paljba. Dva najbolja metoda djelovanja su plotunska i paljba u paru. Pojedina~na paljba. U pojedina~noj paljbi, puca se na cilj samo jednim LPTO-om. Ovaj metod se koristi samo na udaljenostima od 50 metara ili manje. Izvan te udaljenosti, pojedina~na paljba je neefikasna, a {ansa za pogodak prvim projektilom je niska. Paljba u nizu. Kod paljbe u nizu priprema se nekoliko lansera za paljbu. Nakon otvaranja paljbe prvim LPTO-om, bilje`i se njegov u~inak. Ako je postignut pogodak, nastavlja se paljba, koristi se ista ciljna slika dok se cilj ne uni{ti. Ako je prvi hitac proma{aj, pode{ava se daljinar i navode se slijede}i projektili dok se ne postigne pogodak. Onda se nastavlja paljba dok se ne uni{ti cilj.

NATUKNICA: Zeleni rasprskavaju}i svjetle}i projektil mo`e biti bijel na jasnom dnevnom svjetlu.

M433 Visoko eksplozivni metak dvostruke namjene (VEDN)

CTG XM651E1

M583/M661/M662 svjetle}i projektil sa padobranom

M585/M663/M664 rasprskavaju}i projektil

180

181

TP 21-75

TP 21-75

Paljba u paru. U paljbi u nizu, vi i jo{ jedan cilja~ pripremate dva ili vi{e LPTO i pucate na cilj u isto vrijeme. Razmjenjujete informacije tokom paljbe na cilj. Cilja~ koji vidi cilj potvr|uje ga i daje procijenjenu udaljenost i preticanje koje koristi (naprimjer, TENK, 150 METARA, BRZI CILJ), onda puca. Ako prvi cilja~ proma{i, drugi brzo objavljuje ispravljenu procjenu udaljenosti i preticanje (kako to odgovara) i puca. Oba cilja~a nastavljaju razmjenjuju}i podatke o udaljenosti i preticanju, dok jedan ne pogodi. Kada se domet i vodstvo odrede, cilja~i pucaju na cilj dok se ne uni{ti. Paljba omogu}ava da cilja~i br`e postignu pogodak; cilja~ koji puca drugi projektil mo`e biti spreman da puca ~im prvi projektil padne. Kod paljbe u nizu, morate dobiti drugo LPTO, uspostaviti ni{ansku sliku i pucati. Paljba u paru, tako|er, ima prednost, jer ima dva cilja~a koji tra`e cilj u isto vrijeme. Plotunska paljba. U plotunskoj paljbi, vi i jedan ili vi{e cilja~a pucate u isto vrijeme. Prije paljbe, svaki cilja~ priprema jedan ili vi{e LPTO. Cilja~i pucaju na zapovijed ili na signal dok se cilj ne uni{ti; naprimjer, TENK, 100 METARA, SPORI CILJ, PLOTUNSKA PALJBA, SPREMNI, CILJAJ, PALI. Plotunska paljba koristi se jedino kada su udaljenost i preticanje na cilj odre|eni. Udaljenost mo`e biti odre|ena geografskom kartom, koracima ili rezultatima paljbe u paru nakon pogotka cilja. Plotunski metod je najbolji jer se istovremeno ispaljuje vi{e projektila na cilj. To pove}ava {anse za pogodak. M202A1, VI[ECIJEVNI LANSER RAKETA 60-MM (FLASH)

Ovo je lahki, ~etverocijevni, 66-mm lanser raketa (LR). Cilja se i otvara paljba iz njega sa desnog ramena u stoje}em, kle~e}em ili le`e}em polo`aju. Mo`e ispaliti jednu ili ~etiri rakete poluautomatski sa po jednom raketom u sekundi. Ponovo se puni novim umetkom od ~etiri rakete. Odli~no rasprskavanje zapaljivog punjenja bojeve glave ~ini ga dobrim oru`jem za potiskivanje neprijateljskih cilja~a raketa. Kada pogodi u blizini neprijateljskih vozila, Karakteristike M202A1

Te`ina, napunjenog ..... 12,1 kg (26,6 LB) Du`ina, zatvorenog ......... 68,5 cm (27 In) Du`ina, otvorenog .......... 88,9 cm (35 In) Minimalni domet naoru`anja ......................................... 6 do 13 metara Opseg eksplozije bojeve glave rakete ................................................. 20 metara Dometi na kojima su o~ekivane {anse za pogodak na cilj 50-50

Podru~je cilj - Veli~ine tima za paljbu ........ 750 metara - Ta~kasti cilj ......................... 200 metara M202A1 vi{ecijevni lanser raketa (sa plamenom)

182

natjerat }e ih da se zatvore. Najstabilniji polo`aj za ga|anje FLASH-om je stoje}i sa naslonom. Kada ga|ate iz njega iz polo`aja za ga|anje, postoje dva ograni~enja. Prvo, zakloni iznad glave mogu ograni~iti podizanje LR a samim tim i domet. Drugo, kada se podi`e LR, morate se uvjeriti da je zadnji dio lansera izvan rupe tako da njegovi povratni gasovi nemaju djelovanje na vas. M 47 SREDNJE PROTIVTENKOVSKO ORU@JE (DRAGON)

Ovo je sustav `i~ano vo|enih projektila. To je oru`je koje nosi ~ovjek i njim se otvara paljba s ramena. Dragon se ustvari oslanja na va{e rame i na no`ice prednjeg dvono{ca. Ima dvije glavne komponente, traga~ i projektil. Projektil (potro{ni dio sustava) ima dva glavna dijela, lanser i projektil. Oni su zajedno pakovani za rukovanje i isporuku. Lanser je i kontejner za rukovanje i kontejner za no{enje i cijev iz koje se ispaljuje projektil. Traga~ je dio sustava koji se koristi vi{e puta. Dizajniran je za brzo i lahko odvajanje od projektila. Karakteristike DRAGON-a

Te`ina (ukupna) sa dnevnim traga~em ................................ 15,30 kg (31,87 LB) Te`ina (ukupna) sa no}nim traga~em ................................ 20,76 kg (45,89 LB) Te`ina dnevnog traga~a ...................................... 3,9 kg (6,58 LB) Te`ina no}nog traga~a .................................... 9,36 kg (20,6 LB) Te`ina projektila ....... 11,4 kg (25,29 LB) Du`ina ....................... 115,4 cm (45,5 In) Pre~nik ........................ 29,2 cm (11,5 In) Minimalni domet .................... 65 metara Maksimalni domet ............. 1.000 metara M47 DRAGON

Za ga|anje iz Dragona, gleda se kroz ciljnik u traga~u, postavlja se kon~anica na cilj i ga|a. Kon~anica se dr`i na cilju tokom cijelog leta projektila. Projektil se konstantno vodi du` linije ciljanja. Traga~ otkriva odstupanja od crte ciljanja i {alje korekcije projektilu `i~anom vezom. MITRALJEZ KALIBAR .50

Ovo oru`je se puni redenikom i radi na principu trzaja. Mo`ete pucati pojedina~nom i automatskom paljbom sa postavljenog trono{ca M3 ili postavljenog protivzra~nog M63. Otvara paljbu rafalima od 9 i 15 metaka na ciljeve na zemlji sa stacioniranog polo`aja. Za otvaranje paljbe na zrakoplov, koristi se neprekidni rafal vi{e nego nekoliko kratkih rafala. Kada se otvara paljba u pokretu, "idu" dugi rafali na cilj. [irokim volumenom paljbe iz mitraljeza kalibra .50 mogu se potisnuti neprijateljski cilja~i protutenkovskih vo|enih projektila, vozila i trupe dok prijateljski manevarski element ne bude u mogu}nosti uni{titi ili zaobi}i neprijatelja. 183

TP 21-75

TP 21-75

M67 90-MM BESTRZAJNI TOP (BsT)

Ovaj BsT je oru`je koje se puni sa zadnje strane, ispaljuje po jedan projektil, nosi ga jedan ~ovjek, opslu`uje posada. Mo`e se upotrebljavati i u protutenkovskoj i protivpje{adijskoj funkciji. Iz njega se mo`e otvarati paljba i sa zemlje upotrebom dvono`nog ili jednono`nog postolja ili s ramena. Najstabilniji polo`aj za paljbu je le`e}i polo`aj.

Karakteristike kalibra .50

Te`ina mitraljeza ................................................................... 38 kg (84 LB) Te`ina trono{ca ..................................................................... 20 kg (44 LB) Du`ina mitraljeza .................................................................. 165 cm(65 IN.) Maksimalni domet Bri{u}a paljba ........................................................................800 metara Obilje`avaju}a zrna ...............................................................2.200 metara Maksimalni domet ................................................................ 6.800 metara BRZINA PALJBE Neprekidna ............................................................................40 ili manje m/min. Brza ....................................................................................... vi{e od 40 m/min. Kru`na .................................................................................. 450 do 550 m/min. VRSTE STRELJIVA Zrno Obilje`avaju}e zrno Pancirno Pancirno svjetle}e Udaljenost na kojima su o~ekivane {anse za pogodak mete 50-50: (Trono`ac postavljen, rafali od 9 do 15 m)

Ta~ka Cilj (^ovjek) ............................................................................... 700 metara Ta~ka Cilj (Vozilo) ................................................................................. 1.100 metara Podru~je - cilj ....................................................................... 1.600 metara (Kupola postavljena, vozilo stacionirano, rafali od 9 do 15 m)

Ta~ka Cilj (^ovjek) ................................................................................ 500 metara Ta~ka Cilj (Vozilo) ................................................................................. 600 metara Podru~je - cilj ....................................................................... 1.000 metara (Kupola postavljena, vozilo u pokretu, rafali od 15 do 30 m)

Podru~je - cilj ....................................................................... 300 metara Domet na kojem se mo`e o~ekivati 30%mogu}nosti pogotka:

Vod ili desetina ..................................................................... 500 metara Mitraljez kalibar .50

184

Osobine 90-mm BT

Te`ina (kompletna sa ni{anom) ............................................ 17,5 kg (37,7 LB) Du`ina ................................................................................... 135 cm (53 In) Maksimalni domet (pribli`no) .............................................. 2.100 metara VRSTE STRELJIVA Vru}i cilj Punjenje za vje`bu (protupje{a~ko) Udaljenosti na kojima su o~ekivane {anse za pogodak na cilj 50-50:

Nepokretni cilj ...................................................................... 300 metara Pokretni cilj .......................................................................... 200 metara M67 90-milimetarski bestrzajni top

KARAKTERISTIKE PUTANJE PALJBE

Ovo je putanja projektila od oru`ja do ta~ke udara. Na udaljenosti do 300 metara, putanja pu{~ane paljbe je skoro ravna. Za ve}e udaljenosti, morate podignuti otvor cijevi pu{ke, podi`u}i samim tim i visinu putanje. LP ima visoku putanju koja je druga~ija od putanje pu{ke. Po~etna brzina LP je spora u pore|enju sa pu{kom, ali je dovoljno brza da ima ravnu putanju do 150 metara. Za ciljeve na ve}oj udaljenosti (150-300 metara) morate dr`ati LP oko 20 stepeni iznad horizontale. Ovo rezultira vi{om putanjom i pove}ava vrijeme leta patrone do cilja. Zbog toga {to je putanja visoka i vrijeme leta duga~ko, na udaljenostima izvan 150 metara vjetar mo`e otpuhati patronu izvan kursa. Kao grenadir, morate ovo nadomjestiti. OPASNI PROSTOR

Ovo je prostor izme|u oru`ja i njegovog cilja gdje putanja ne ide vi{e od prosje~ne visine ~ovjeka koji stoji (1,8 metara). Uklju~uje zonu tu~enu paljbom. 185

TP 21-75

TP 21-75

MRTVI PROSTOR

Bilo koje podru~je unutar sektora oru`ja koje ne mo`e biti pogo|eno paljbom iz tog oru`ja je mrtvi prostor.

Zona tu~ena paljbom

PRE^NIK RANJAVANJA

To je podru~je oko ta~ke udara projektila u kojem vojnici mogu poginuti ili biti povrije|eni od detonacije ili par~adi projektila. KLASE PALJBE Mrtvi prostor

SNOP PALJBE

Paljba je klasificirana u odnosu na tlo i na cilj. Paljba u odnosu na tlo je: y Bri{u}a paljba u kojoj ve}ina metaka ne ide vi{e od 1 metra iznad tla.

Ovo je model snopovskog oblika formiran od putanje metaka u grupi ili rafalu. Putanja metaka je razli~ita i formira snop zbog vibracija oru`ja, promjene vjetra i varijacija u streljivu.

Bri{u}a paljba

Snop paljbe

ZONA TU^ENA PALJBOM

Podru~je na zemlji u kojem meci u snopu rasturanja padaju, jeste zona tu~ena paljbom. 186

y Ubacna paljba je paljba tokom koje su putanje metaka vi{e od visine ~ovjeka koji stoji, osim u zoni tu~enoj paljbom. Zarinuta paljba se posti`e kada se puca dalekometno, kada se puca sa vi{e na ni`u razinu zemlje, i kada se puca u padinu brda. Paljba u odnosu na cilj je: y Frontalna paljba kada se streljivo ispaljuje neposredno ispred cilja. y Bo~na paljba kada se streljivo ispaljuje na bok cilja. y Kosa paljba kada je duga osa tu~ene zone neizravno postavljena prema dugoj osi cilja. 187

TP 21-75

TP 21-75

y Uzdu`na paljba kada je duga osa tu~ene zone ista kao duga zona cilja. To mo`e biti frontalno, sa boka ili neizravno. To je najbolji na~in paljbe u odnosu na cilj, po{to predstavlja najbolju upotrebu tu~ene zone. POTISKUJU]A PALJBA

Paljba usmjerena na neprijatelja da ga sprije~i da vidi, prati ili puca na cilj je potiskuju}a paljba. To mo`e biti neizravna ili izravna paljba. Dim usmjeren ka neprijatelju kako bi mu prije~io da vidi ciljeve, tako|er, predstavlja potiskuju}u paljbu. RASPODJELA PALJBE

Prilikom pucanja na neprijateljske polo`aje va{ zapovjednik }e raspodijeliti paljbu svoje jedinice kako bi pokrio polo`aj. Postoje dva na~ina raspodjele paljbe na cilj - paljba po ta~ci i paljba po podru~ju.

Ubacna paljba

METODE RASPODJELE PALJBE

Paljba po ta~ci. Ovo je paljba usmjerena na jednu ta~ku; naprimjer, ~itav tim puca na jedan bunker.

Frontalna paljba

Bo~na paljba

Paljba po ta~ci

Kosa paljba

188

Uzdu`na paljba

Paljba po podru~ju. Ovo je paljba usmjerena na pokrivanje podru~ja i bo~no i u dubinu. Ako va{ zapovjednik `eli paljbu na crtu {ume, on mo`e prvo ispaliti obilje`avaju}e streljivo da ozna~i njeno sredi{te. Zatim, on mo`e zapovjediti da ljudi s njegove lijeve strane pucaju nalijevo od obilje`avaju}eg streljiva a oni na desnoj strani desno od traga~a. Ovo je najbolji i najbr`i na~in da se pogode svi dijelovi ciljnog podru~ja. 189

TP 21-75

TP 21-75

U paljbi po podru~ju pucat }ete, vjerojatno, radije po neprijateljskom polo`aju, nego po podru~ju op}enito. Prvo pucajte po onom dijelu cilja koji je u svezi sa polo`ajem va{eg tima. Potom rasporedite svoju paljbu po podru~ju nekoliko metara s desne i lijeve strane od va{eg prvog hica.

Vatra po podru~ju

POKRIVANJE PODRU^JA CILJA AUTOMATSKI STRIJELAC

Dio cilja koji vi, kao automatski strijelac, mo`ete pogoditi ovisi o va{em polo`aju i udaljenosti od cilja. Kada je to mogu}e, vi pokrivate cijeli cilj. Kada pucate automatskom paljbom, imate tendenciju da pucate visoko; stoga prvo pucajte nisko a zatim podi`ite ka cilju. MITRALJEZAC

Kao mitraljezac pucajte u dio cilja koji vam je dodijelio va{ zapovjednik. STRIJELAC NA DRAGONU

Kao strijelac na Dragonu, pucajte u dio cilja koji vam je dodijelio va{ zapovjednik. Pucajte samo u ciljeve poput oklopnih vozila i klju~nih oru`ja. Ako nema ciljeva za Dragon pucajte svojom pu{kom. GRENADIR

Kao grenadir ispalite svoju prvu granatu u sredi{te cilja. Potom, rasporedite svoje pucnjeve preko preostalog podru~ja cilja. 190

KONTROLA PALJBE NA^INI ZA NADZIRANJE PALJBE

Va{ zapovjednik nadzirat }e va{u paljbu. Buka i zbrka tokom bitke ograni~it }e upotrebu nekih metoda nadzora. Stoga }e on koristiti na~in ili kombinaciju na~ina kako bi obavio zada}u. Zvuk. Uklju~uje i glas i ure|aje poput zvi`daljki i truba. Zvu~ni signali su dobri samo na kratkoj udaljenosti. Njihov domet i pouzdanost su smanjeni bukom bitke, vremenskim uvjetima, terenom i vegetacijom. Glasovno saobra}anje mo`e do}i izravno od va{eg zapovjednika ka vama ili mo`e biti preno{eno od vojnika do vojnika. Unaprijed postavljena paljba. U unaprijed postavljenoj paljbi va{ zapovjednik vam ka`e da po~nete pucati kada neprijatelj dosti`e odre|enu ta~ku ili terenski oblik. Tokom kori{tenja unaprijed postavljene paljbe ne morate ~ekati naredbu za po~etak paljbe. Ranije dogovoreni signali. Po ovom metodu va{ zapovjednik }e vam dati ranije dogovoren signal kada `elite da vi otpo~nete paljbu. Ovo mogu biti ili vizuelni ili zvu~ni signali. Otvoriti paljbu odmah po dobijanju signala. Paljba koju su otpo~eli vojnici. Koristi se kada nema vremena da se ~ekaju nare|enja va{eg zapovjednika. Standardna operativna procedura (SOP). SOP mo`e smanjiti broj usmenih zapovijedi potrebitih za nadzor paljbe. SOP-ovi moraju biti znani i shva}eni od svih ~lanova jedinice. Tri SOP-a su SOP potraga-paljba-provjera, SOP uzvratna paljba i SOP raspon paljbe. Postupci za davanje zapovijedi za paljbu za oru`ja izravne paljbe trebaju, tako|er, biti SOP. SOP potraga-paljba-provjera slijedi ove korake: Korak 1

y Tra`ite sektore vama dodijeljene za neprijateljske ciljeve. Korak 2

y Pucajte u sve ciljeve (odgovaraju}e za va{e oru`je) vi|ene u va{em sektoru. Korak 3

y Tokom pucanja u va{im sektorima vizuelno provjerite sa va{im zapovjednikom posebne naredbe. SOP - uzvratna paljba govori svakom vojniku u jedinici {ta da uradi u slu~aju da jedinica na~ini neo~ekivane kontakte sa neprijateljem (u zasjedi, npr.). Ove upute }e varirati od jedinice do jedinice i od polo`aja do polo`aja unutar ovih jedinica. SOP brzine paljbe ka`e svakom vojniku kako brzo da puca na neprijatelja. Brzina paljbe varira od vrste oru`ja, ali na~elo je da se puca sa maksimalnom brzinom prilikom prvog djelovanja na cilj i potom smanjiti brzinu na ta~ku koja }e dr`ati cilj potisnutim. To poma`e da oru`ja ne ostanu prebrzo bez streljiva. 191

TP 21-75

ZAPOVIJEDI ZA PALJBU

Kako bi se pomoglo odrediti cilj za oru`ja izravne paljbe i za nadziranje paljbe tog oru`ja, zapovjednik mo`e izdati zapovijed za paljbu tog oru`ja. Zapovijed za paljbu se sastoji od slijede}ih {est dijelova: 1. Uzbuna 2. Pravac 3. Opis cilja 4. Daljina 5. Metod paljbe 6. Zapovijed za paljbu Uzbuna. Privla~i vam pa`nju. Zapovjednik vas mo`e uzbuniti prozivanjem va{eg imena ili imenovanjem jedinice, davanjem nekog tipa vizuelnog ili zvu~nog signala, osobnim kontaktom ili bilo kojim drugim prakti~nim na~inom. Pravac. Govori vam u kom pravcu da gledate kako biste vidjeli cilj. Slijede}i su na~ini da date pravac do cilja: y Va{ zapovjednik mo`e pokazati na cilj svojom rukom ili pu{kom. Ovo }e vam ukazati na op}i pravac do cilja. y Va{ zapovjednik mo`e ispaliti obilje`avaju}e metke na cilj, kako bi ga brzo i precizno odredio. Ipak, prije pucanja, on vam treba pokazati op}i pravac. y Va{ zapovjednik mo`e odrediti odgovaraju}e odlike kao OC prije nego je napravljen kontakt sa neprijateljem. Svaki OC ima broj koji ga ozna~ava. On mo`e dati pravac cilja u odnosu na OC. Npr. od OC 13, desno 50. Ovo zna~i da je cilj 50 metara nadesno od OC 13. Opis cilja. Ukazuje vam {ta je cilj. Va{ zapovjednik ga treba ukratko opisati, ali precizno. Npr.: MITRALJEZ POSTAVLJEN U CRTI [UME. Daljina. Ukazuje vam koliko je udaljen cilj. Daljina je data u metrima. Na~in paljbe. Pokazuje vam ko puca. To vam mo`e, tako|er, ukazati koliko streljiva treba biti ispaljeno. Npr., va{ zapovjednik mo`e `eljeti da samo grenadir puca na cilj. On mo`e, tako|er, `eljeti da ispali samo tri projektila. Npr., on bi rekao: GRENADIR, TRI PROJEKTILA. Zapovijed za paljbu. Ukazuje vam kada da pucate. To mo`e biti usmena zapovijed, ili zvu~ni ili vizuelni signal. Ako va{ zapovjednik `eli kontrolirati ta~an momenat paljbe, on mo`e re}i: NA MOJU ZAPOVIJED (potom napraviti stanku dok ne bude pripravan) PALJBA. Ako `eli da va{a paljba otpo~ne nakon zavr{etka zapovijedi za paljbu on }e jednostavno re}i: PALJBA (bez stanke). Vizuelni signali su naj~e{}e sredstvo davanja zapovijedi za paljbu. Signali {akama i rukama, osobni primjeri, i pirotehnika su neke od stvari koje va{ zapovjednik mo`e upotrijebiti za vizuelne signale. Va{ zapovjednik mo`e upotrijebiti signale {akama i rukama, da bi izdao zapovijedi za paljbu, onda kada ga mo`ete vidjeti. 192

TP 21-75

On mo`e upotrijebiti rakete za osvjetljavanje i dimne granate za obilje`avanje cilja u izvanrednim uvjetima vidljivosti. Komanda 1 UZBUNA 2 PRAVAC 3 OPIS METE 4 DOMET 5 NA^IN PALJBE 6 ZAPOVIJED ZA PALJBU

Primjer GRENADIR PRAVO NAPRIJED VOJNICI SE KRE]U U ROVU STOTINA ^ETIRI METKA PALJBA

Primjer usmenih zapovijedi za paljbu

Va{ zapovjednik mo`e upotrijebiti svoje oru`je kako bi pucao na cilj kao signal; vi pucate kada on puca. Motrite svog zapovjednika i ~inite ono {to on ~ini. On mo`e koristiti oblije`avaju}e metke.

193

TP 21-75

DODATAK H

PROTUOKLOPNA IMPROVIZIRANA SREDSTVA OP]E

Postoje mnoga oru`ja koja mo`ete koristiti da uni{tite tenk ili oklopni transporter. Naj~e{}e kori{tena oru`ja su LPTO, Dragoni, OVP-ovi, mine i granate visoko eksplozivne dvostruke namjene (VEDN) za lanser granata M203. Ipak, do}i }e do trenutaka kada vam ta oru`ja ne}e biti dostupna. U takvim slu~ajevima, mo`ete koristiti terenska improvizirana sredstva. Ovaj dodatak opisuje neka odgovaraju}a sredstva. KAKO NAPRAVITI IMPROVIZIRANA SREDSTVA

Da biste konstruirali neka od ovih sredstava, morate znati kao }ete aktivirati punjenja - elektri~nim ili neelektri~nim putem. (dod. B) VATRENA SREDSTVA

Ova sredstva se koriste za ometanje vida posade vozila i za paljenje vozila. Zapaljeno vozilo stvara dim i toplotu koja gu{i i zapaljuje posadu ako ista ne napusti vozilo. Molotovljev koktel. On se pravi sa lomljivom posudom, mje{avinom benzina i ulja, te fitiljem od tkanine. Da biste ga napravili, ispunite posudu (obi~no je to fla{a) mje{avinom benzina i ulja, a zatim ubacite fitilj od tkanine u posudu. Fitilj mora biti i umo~en u mje{avinu i viriti iz posude. Zapalite fitilj prije bacanja Molotovljevog koktela. Kada posuda pogodi vozilo i polomi se, mje{avina }e se zapaliti, pale}i i vozilo i ljudstvo oko istog. "Orlovska vatrena lopta" - Punjenje napalmom za borbu protiv tenkova. Da biste ovo napravili potrebno vam je slijede}e: kutija za streljivo, mje{avina benzina i ulja, zapaljiva ru~na bomba (bijeli fosfor) vezana sa detoniraju}im {tapinom, traka, neelektri~na detonatorska kapisla, mehani~ki upalja~ {tapina i ~aklja (ili {paga sa savijenim ~avlima). Da biste konstruirali ovo sredstvo, napunite kutiju za streljivo mje{avinom benzina i ulja. Omotajte ru~nu bombu detoniraju}im {tapinom i stavite neelektri~ni sustav za paljenje (dod. B) na kraj 195

TP 21-75

TP 21-75

detoniraju}eg {tapina. Stavite ru~nu bombu u kutiju sa sporogore}im {tapinom koji viri van kutije. Napravite otvor na poklopcu kutije kroz koji }e se provu}i sporogore}i {tapin kada se poklopac zatvori. Ako vam je dostupno, omotajte kutiju {pagom sa savijenim ~avlima ili ~akljom. Kada kutiju bacite na vozilo, savijeni ~avli ili ~aklja poma`u kod ka~enja kutije za vozilo. Prije bacanja kutije zapalite mehani~ki upalja~ {tapina.

ru~ne bombe, ljepljive trake, vrpce i `ice ili {page. Da bi se napravio "orlovski koktel", napunite vre}u mje{avinom benzina i ulja. Zatvorite vre}u tako {to }ete skupiti njene krajeve i oblijepiti ih trakom, ili ih uvezati. Za vre}u prive`ite zapaljivu i dimnu ru~nu bombu pomo}u trake, vrpce ili `ice. Kada ve`ete ru~ne bombe ne vezujte ru~ice na bombama. Komadom vrpce ili {page ve`ite osigura~e na ru~nim bombama. Prije bacanja "orlovskog koktela" izvucite osigura~e iz obje bombe.

“Orlovski koktel” Molotovljev koktel

EKSPLOZIVNE NAPRAVE

Postavite takve naprave na ranjive ta~ke da biste uni{tili komponente tenkova i oklopnih transportera. Vu~eno punjenje. Ono se pravi od {page ili `ice, mina ili blokova eksploziva, elektri~nih detonatora, trake i `ice za elektri~no paljenje. Da bi se naprav-

“Orlovska vatrena lopta”

"Orlovski koktel". On se pravi od plasti~ne ili gumirane vre}e (vodootporna vre}a, vre}a za pijesak sa plasti~nim ulo{kom, ili baterijska kutija uba~ena u vre}u za pijesak), mje{avine benzina i ulja, dimne ru~ne bombe, zapaljive 196

Vu~eno punjenje

197

TP 21-75

TP 21-75

ilo vu~eno punjenje, {pagom ili `icom zajedno uve`ite serije armiranih protutenkovskih mina. Ako mine nisu na raspolaganju, koristite oko 12,5 do 25 kg eksploziva privezanih za dasku (klizno punjenje). Prive`ite jedan kraj {page na jednu stranu ceste, a drugi kraj {page prevucite preko ceste na sigurni polo`aj sa kojega se punjenje mo`e izvu}i na cestu. Stavite elektri~ni sustav paljenja (dod. B) na svaku minu (ili na eksploziv na kliznom punjenju) i pove`ite te sisteme paljenja na `icu za paljenje. Trakom prive`ite `icu za paljenje za {pagu koja je pru`ena ka poziciji sa koje }e se punjenje izvu}i na cestu. Tada izvr{ite provjeru toka struje (dod. B), a zatim pove`ite `icu za paljenje sa spravom za paljenje. Trenutak prije nego {to vozilo do|e do mjesta vu~enog punjenja, izvucite punjenje na cestu tako da ga vozilo pregazi. Kada se vozilo bude nalazilo iznad istog, aktivirajte punjenje. Punjenje na {tapu. Pravi se od eksploziva (TNT ili C4), neelektri~nih detonatorskih kapisli, vremenskog upalja~a, detoniraju}eg {tapina, trake, vrpce ili `ice, mehani~kih upalja~a {tapina i {tapa koji je dovoljno duga~ak da se misija izvr{i. Pripremiti `eljenu koli~inu eksploziva sa dva neelektri~na sustava za paljenje za kori{tenje i privezati eksploziv za dasku ili neki drugi ravni materijal. Koli~ina eksploziva koju }ete koristiti zavisi od cilja koji }ete uni{titi. Zave`ite ili trakom zalijepite dasku sa eksplozivom za {tap. Vremenski upalja~ treba biti dug samo 15,2 cm. Prije postavljanja punjenja na {tapu na cilj, pripalite mehani~ke upalja~e {tapina. Neka od dobrih mjesta na vozilu za postavljanje punjenja na {tapu su: ispod kupole, iznad motornog odjeljenja, u sustav prijenosa i u cijev glavnog topa (ako je punjenje napravljeno dovoljno malo da mo`e stati u cijev).

Punjenje u torbici. Pravi se od eksploziva (TNT ili C4), neelektri~nih detonatorskih kapisli, vremenskog upalja~a, detoniraju}eg {tapina, trake, mehani~kih upalja~a {tapina i neke vrste torbice. Torbica se mo`e napraviti od prazne vre}e za pijesak, od torbice za eksploziv ili od nekog drugog materijala. Da bi se napravilo punjenje u torbici, ispunite torbicu sa onoliko eksploziva koliko vam treba za ovu misiju. Na eksplozive stavite dva neelektri~na sustava paljenja. Koristite samo 15,2 cm dugi vremenski upalja~. Uve`ite torbicu vrpcom, {pagom ili trakom i ostavite da vremenski upalja~ i mehani~ki upalja~i {tapina vise van torbice. Prije bacanja punjenja u torbici na cilj, zapalite mehani~ke upalja~e {tapina.

Punjenje u torbici

SLABE TA^KE NA OKLOPNIM VOZILIMA

Da biste uspje{no koristili improvizirana sredstva, morate znati gdje se nalaze slabe ta~ke na oklopnim vozilima. Neka od zajedni~nih slabih ta~aka na oklopnim vozilima su: y Sustav prijenosa y Rezervoari za gorivo (posebno vanjski rezervoari) y Odjeljci za streljivo y Motorni odjeljak y Prsten kupole y Oklop sa strana, gore i straga (obi~no isti nisu toliko debeli kao oklop sa prednje strane) Punjenje na {tapu

198

NATUKNICA: Lokacija nekih ta~aka mo`e varirati od vozila do vozila.

199

TP 21-75

REZERVOARI ZA GORIVO

SISTEM PRIJENOSA

Slabe ta~ke na oklopnim vozilima

Ako je vozilo "zatvoreno", a vi nemate protuoklopnog oru`ja, pu{kom djelujte po otvorima za motrenje, po bilo kakvoj opti~koj opremi montiranoj s vanjske strane vozila, po motornom odjeljenju, po bilo kakvim vanjskim rezervoarima za gorivo ili po poklopcima na kupoli. Time ne}ete uni{titi vozilo, ali mo`ete umanjiti njegovu sposobnost za vo|enje borbe.

DODATAK I

KARTICA DOMETA OP]E

Kartica dometa je gruba skica terena oko polo`aja oru`ja. U odbrani, vi pripremate karticu dometa za odjeljensko automatsko oru`je, za M60 i mitraljez cal. 12.7 mm, za Dragon, VoP, bestrzajno oru`je 106 mm i protuoklopne sustave naoru`anja LPTO. PODACI NA KARTI DOMETA

Na kartu dometa se upisuje slijede}e: y Sektori paljbe y Kona~na za{titna crta (KZC) ili osnovni pravac paljbe (OPP) y Ciljevi i udaljenosti do istih y Lahko uo~ljivi terenski oblici y Simboli oru`ja y Marginalni podaci Kod kartica dometa za protuoklopna oru`ja koriste se orijentiri cilja (OC) umjesto KZC-a i OPP-a. “Zatvoren” tenk

SEKTORI PALJBE

Svakom oru`ju se daje temeljni i pomo}ni sektor paljbe. Djelujte u va{em pomo}nom sektoru paljbe samo ako nema ciljeva u va{em temeljnom sektoru, ili ako vam je zapovje|eno da u njemu djelujete. Temeljni sektor va{eg oru`ja uklju~uje KZC, OPP ili OC. KONA^NA ZA[TITNA CRTA

Tamo gdje to teren dozvoljava, va{ zapovjednik vam za oru`je dodjeljuje KZC. KZC je crta du` koje djelujete bri{u}om paljbom preko fronta va{e jedinice. KZC }e vam biti dodijeljena samo ako va{ zapovjednik smatra da imate dobru du`inu bri{u}e paljbe. Ako takvo ne{to postoji, KZC }e vam onda diktirati lokaciju temeljnog sektora. KZC }e tada postati granica (desna ili lijeva) 200

201

TP 21-75

TP 21-75

temeljnog sektora najbli`a sopstvenim trupama. Kada ne djelujete po drugim ciljevima, postavit }ete oru`je na KZC ili OPP. MRTVI PROSTOR

Mrtvi prostor je podru~je po kojem ne mo`ete djelovati oru`jima za izravnu paljbu. Naprimjer, mrtvi prostor predstavlja podru~je iza ku}a i brda ili unutar vo}njaka. OSNOVNI PRAVAC PALJBE

Kada teren ne omogu}ava postavljanje KZC-a, va{ zapovjednik }e vam umjesto iste dodijeliti OPP. Pravac bi trebao biti usmjeren du` uskog kanala ili jarka koji vodi ka va{em polo`aju. Oru`je je postavljeno tako da se njim mo`e djelovati direktno du` tog prilaza, a ne preko fronta voda.

PRIPREMA KARTICE DOMETA ZA MITRALJEZ M60

Kartice dometa se pripremaju neposredno po dalasku na va{ polo`aj. Da biste pripremili karticu dometa za mitraljez M60: y Orijenti{ite kartu tako da i temeljni i pomo}ni sektor paljbe (ako je dodijeljen) mogu stati na istu. y Nacrtajte grubu skicu terena ispred va{eg polo`aja. Tu uklju~ite bilo kakve lahko uo~ljive prirodne i vje{ta~ke oblike koji mogu predstavljati ciljeve. y Ucrtajte va{ polo`aj na dnu skice. Jo{ nemojte stavljati simbol oru`ja. y Ispunite marginalne podatke, i to: - Broj oru`ja (ili desetine). - Jedinica (samo vod i ~eta). Datum. - Strelicu za magnetni sjever.

CILJEVI

Va{ zapovjednik vam, tako|er, mo`e odrediti lokacije unutar va{eg sektora paljbe gdje je najve}a vjerovatno}a pojavljivanja ciljeva. Ove lokacije bi trebale biti ubilje`ene u va{u karticu dometa. ORIJENTIRI CILJA

^ET ^ET A

Orijentiri cilja su prirodni ili vje{ta~ki oblici unutar va{eg sektora koji se mogu koristiti za brzo lociranje ciljeva. Orijentiri cilja se koriste primarno samo za kontroliranje oru`ja za IZRAVNU PALJBU, ali ipak, OC bi se trebalo nalaziti i na listi ciljeva ~ete. CRTA MAKSIMALNOG DJELOVANJA

Crta maksimalnog djelovanja je crta iza koje vi ne mo`ete djelovati po cilju. Ova crta mo`e biti bli`a od maksimalnog dometa djelovanja va{eg oru`ja. I teren i maksimalni domet djelovanja va{eg oru`ja, odredit }e pravac crte maksimalnog djelovanja. Ova crta se koristi za kartice dometa za protuoklopno oru`je. MITRALJEZI

Mitraljez Primjer kartice dometa BESTRZAJNO ORU@JE

Simboli oru`ja

202

y Koristite busolu da odredite magnetni sjever i ucrtajte strelicu za magnetni sjever na karticu sa osnovom koja po~inje na vrhu sekcije marginalnih podataka. y Odredite lokaciju polo`aja va{eg oru`ja u odnosu na lahko uo~ljivi terenski oblik, kao {to je vrh brda, raskr{}e na putu ili objekat. Ako ne postoji 203

TP 21-75

TP 21-75

nikakav terenski oblik, blizu ta~ke gdje ste odredili da }e se nalaziti polo`aj oru`ja upi{ite osmocifrenu mre`nu koordinatu va{eg polo`aja. Ako postoji lahko uo~ljivi terenski oblik unutar 1.000 metara od va{eg oru`ja koristite taj oblik. Jo{ uvijek ne ucrtavajte simbol va{eg oru`ja. y Koriste}i va{u busolu odredite azimut u tisu}itim od terenskog oblika do polo`aja oru`ja. (Izra~unajte kontraazimut od oru`ja do terenskog oblika dodaju}i ili oduzimaju}i 3,200 tisu}itih.) y Odredite udaljenost izme|u oru`ja i terenskog oblika koriste}i parni korak ili geografska karta. y Na kartici skicirajte terenski oblik u lijevom donjem ili desnom kutu (u pravcu koji je najpribli`niji stvarnom pravcu ka terenskom obliku na terenu) i identifikujte ga. y Pove`ite skicu polo`aja i terenskog oblika strelicom koja ide od oblika ka oru`ju. y Upi{ite udaljenost u metrima (iznad strelice). y Upi{ite azimut u tisu}itim od oblika ka oru`ju (ispod strelice). TEMELJNI SEKTOR SA KZC-om

Da biste upisali KZC u va{u karticu dometa: y Ucrtajte granice temeljnog sektora paljbe koji vam je dodijelio va{ zapovjednik. y Ucrtajte KZC na va{u granicu sektora kao {to vam je dodijeljena.

y Na KZC odredite mrtvi prostor tako {to }ete kolegu poslati da hoda du` iste. Posmatrajte ga dok hoda du` crte, obilje`ite prostore koji se ne mogu pokriti bri{u}om paljbom. y Ucrtajte mrtvi prostor prave}i prekide na simbolu za KZC i upi{ite udaljenost do po~etka i kraja mrtvog prostora. y Obilje`ite sve ciljeve u va{em temeljnom sektoru po redoslijedu prioriteta. KZC je broj jedan. TEMELJNI SEKTOR SA OPP-om

Da biste pripremili va{u karticu dometa kada vam je dodijeljen OPP umjesto KZC-a: y Ucrtajte granice temeljnog sektora paljbe kao {to vam je dodijeljeno od va{eg zapovjednika (sektor ne bi trebao prelaziti 875 tisu}itih, {to predstavlja maksimalno pomjeranje mitraljeza M60 po pravcu montiranog na trono`ac. y Ucrtajte simbol za automatsko oru`je koji je orijentisan na najopasniji cilj unutar va{eg sektora (koji je odredio va{ zapovjednik). U va{em sektoru OPP }e biti va{ cilj broj jedan. Svi ostali ciljevi }e biti upisani po prioritetu. y Ucrtajte va{ pomo}ni sektor paljbe (kao {to vam je dodijeljen) i obilje`ite ciljeve unutar pomo}nog sektora sa udaljeno{}u u metrima od va{eg oru`ja do svakog cilja. Koristite no`ice, kada je to neophodno, da djelujete paljbom unutar va{eg pomo}nog sektora. Pomo}ni sektor se ucrtava isprekidanom crtom. Ucrtajte i ko~i}e za ciljanje, ako se isti koriste.

^ET ^ET A ^ET ^ET A

Mitraljez Temeljni sektor sa KZC-om

204

Mitraljez

Kompletan dijagram sa OPP-om

205

TP 21-75

TP 21-75

y Kada vam je dodijeljen OPP, poravnajte va{e oru`je u temeljnom sektoru pomjeraju}i kliza~ po pravcu u jednu stranu, a zatim pomjerajte trono`ac da biste poravnali cijev sa granicom va{eg sektora. Poravnajte oru`je po OPP-u pomjeraju}i kliza~ po pravcu dok ne naciljate oru`jem u sredi{te cilja. y Fiksirajte no`ice trono{ca ukopavaju}i ih u zemlju ili u~vr{}uju}i ih vre}ama sa pijeskom. Trono`ac, kada se jednom namjesti za djelovanje u temeljnom sektoru, ne bi se trebao pomjerati.

^ET ^ET A

Mitraljez

Kompletan dijagram sa KZC-om

Mehanizam za pomjeranje po pravcu i elevaciji

SEKCIJA PODATAKA KARTICE DOMETA ZA M60

U sekciji podataka kartice dometa upisani su podaci neophodni za djelovanje po ciljevima identifikovanim na skici. Skica ne mora biti u razmjeri, ali podaci moraju biti ta~ni. Sekcija podataka kartice mo`e se nalaziti na nali~ju kartice ili ispod skice, ako ima mjesta. Nacrtajte tabelu sekcije podataka (ako nemate od{tampanu karticu) sa slijede}im stavkama: Br.

1 2 3

Pravac

Elevacija

Udaljenost

D105 L235

+50/3 +50/40 0-28

600 500 350

Opis

KZC Usamljeno drvo Raskr{}e tra~nica

Primjedbe

-4 [15/L7

Sekcija podataka

Da biste pripremili sekciju podataka kartice dometa za M60: y Centrirajte to~ki} za pomjeranje po pravcu. y Usmjerite mitraljez po pravcu. y Kada vam je dodijeljena KZC, gurnite kliza~ po {ipci za pomjeranje po pravcu u krajnji lijevi ili desni polo`aj na {ipci, zavisno od toga na kojoj se strani temeljnog sektora nalazi KZC. y Poravnajte cijev oru`ja postavljenog na KZC pomjeranjem no`ica trono{ca. (Za KZC u sekciji podataka ne upisujte pravac.) 206

Da biste o~itali pravac za svaki cilj: y Naciljajte oru`jem u sredi{te cilja. y Izravno sa {ipke za pomjeranje po pravcu sa lijeve strane kliza~a, po {ipci za pomjeranje po pravcu o~itajte pravac. y Upi{ite o~itani pravac u kolonu za pravac sekcije podataka va{e kartice dometa. O~itanje lijevo ili desno se odre|uje pravcem cijevi oru`ja (upravo suprotno od kliza~a). Da biste o~itali elevaciju za va{e ciljeve: y Usmjerite oru`je ka osnovi cilja rotiraju}i ru~ni to~ak za elevaciju. y O~itajte broj (uklju~uju}i i plus ili minus znak, {to ne va`i za "0") iznad prve vidljive crte na podjeli koja se nalazi na plo~ici. y Na skici o~itanje je -50. y Pro~itajte broj sa ru~nog to~ki}a za elevaciju koji je poravnat sa strelicom. y Na skici to o~itanje je 3. y Upi{ite o~itanu vrijednost pod kolonom ELEVACIJA sekcije podataka va{e kartice dometa, odvajaju}i dva broja razloma~kim znakom (/). Uvijek prvo upisujte o~itanje koje ste skinuli sa plo~ice na gornjem navoju za elevaciju. (Na skici o~itanje je -50 / 3.) Upi{ite udaljenost do svakog cilja u odgovaraju}u kolonu sekcije podataka. Upi{ite opis svakog cilja u odgovaraju}u kolonu sekcije podataka. 207

TP 21-75

TP 21-75

KOLONA PRIMJEDBE

Popunite kolonu primjedbi za svaki cilj po potrebi: y Upi{ite {irinu i dubinu (u tisu}itim) linearnih ciljeva. Na ilustraciji primjedba -4, indicira da spu{tanjem cijevi za 4 tisu}ita, pogodak zrna du` KZC-a }e se spustiti na nivo zemlje. y Kada upisujete {irinu cilja, upi{ite {irinu u tisu}itim i izrazite je dvocifrenom vrijedno{}u. Naprimjer, na ilustraciji je prikazano da cilj broj 3 ima {irinu od 15 tisu}itih. Druga vrijednost, L7, zna~i da kada usmjerite oru`je na cilj, pomjeranjem to~ki}a za pomjeranje po pravcu ULIJEVO usmjerit }ete oru`je na lijevi kraj cilja. y Upi{ite ko~i} za ciljanje ako se isti koristi za djelovanje po odre|enom cilju. y Podaci za ciljeve u pomo}nom sektoru se ne upisuju po{to }ete u pomo}nom sektoru djelovati sa dvono{ca. Sekcija podataka

Br.

1 2 3

Oru`je: 1 Jed. 1. vod ~et A Datum:

Magnetni sjever

Pravac

Elevacija

Udaljenost

D105 L235

+50/3 +50/40 0-28

600 500 350

Svaki krug: 150 metara

Opis

KZC Usamljeno drvo Raskr{}e tra~nica

}e to uraditi dodjeljuju}i vam sektor paljbe ili lijeve ili desne granice koje su odre|ene ili terenskim oblicima ili azimutom. Ako je neophodno, on vam, tako|er, mo`e dodijeliti vi{e od jednog sektora paljbe, a njih }e odrediti kao temeljne i pomo}ne. PRIPREMA KARTICE DOMETA

Kada imate sve neophodne informacije, mo`ete po~eti sa pripremom va{e kartice dometa, ovisno o prioritetima za druge poslove koje morate izvr{iti (kao {to je priprema i maskiranje va{eg paljbenog polo`aja). Ako su vam dodijeljeni rezervni ili dodatni paljbeni polo`aji, potrebno je napraviti karticu dometa i za njih. POSTUPCI

U donjem sredi{njem dijelu va{e kartice dometa ubilje`ite va{ paljbeni polo`aj ucrtavaju}i simbol dodijeljenog vam oru`ja. Tako|er, ucrtajte i pravac magnetnog sjevera (nije potrebno za LPTO). Nacrtajte i obilje`ite skicu va{eg sektora. Ucrtajte puteve, mostove, objekte, potoke, brda i {ume. Budite {to precizniji.

Primjedbe

-4 [15/L7

Kompletirana sekcija podataka

KARTICA DOMETA ZA cal. 12.7 mm

Jedine razlike u karticama dometa za M60 i cal. 12.7 mm su slijede}e: y Druga~iji je simbol za mitraljez. y Cal. 12.7 mm se mo`e pomjerati po pravcu 800 tisu}itih, za razliku od 875 tisu}itih kod M60. y Maksimalna bri{u}a paljba kod cal. 12.7 mm iznosi 1.000 metara u odnosu na 600 metara kod M60. y Mitraljez cal. 12.7 mm ima pomo}ni sektor paljbe, ali on mora biti obilje`en ko~i}ima za ciljanje po{to mitraljez cal. 12.7 mm nema no`ica. KARTICA DOMETA ZA PROTUOKLOPNO ORU@JE

Namjena kartice dometa za protuoklopno oru`je je prikazivanje skice terena koji treba biti pokriven paljbom iz oru`ja. Kartice dometa za bestrzajno oru`je 90 mm, 106 mm, Dragon i VoP se pripremaju na isti na~in. Upotrebljavaju}i karticu dometa, vi mo`ete brzo i ta~no na}i informacije potrebne za djelovanje po ciljevima u va{em dodijeljenom sektoru. Prije nego {to pripremite karticu dometa, va{ zapovjednik }e vam pokazati gdje }ete postaviti oru`je tako da na najbolji na~in mo`ete pokrivati va{ dodijeljeni sektor paljbe. On }e vam zatim, ponovno, pokazati teren koji }ete pokrivati. On 208

Kartica dometa za protuoklopno oru`je koja prikazuje polo`aj

Prika`ite lokaciju va{eg paljbenog polo`aja tako {to }ete ucrtati strelicu koja kre}e od obli`njeg prepoznatljivog terenskog oblika i obilje`ite istu kao broj jedan. Upi{ite azimut i udaljenost od terenskog oblika do va{eg paljbenog polo`aja. (Ovo nije potrebno za LPTO.) Sada nacrtajte va{ sektor. To je zatvorena crta koja okru`uje va{ sektor paljbe. Crta maksimalnog djelovanja je dio crte sektora i pokazuje maksimalni domet na kojem se mo`e djelovati na ciljeve. 209

TP 21-75

TP 21-75

Slijede}e, upi{ite udaljenosti i azimute do o~ekivanih lokacija ciljeva po kojima }e se djelovati i do OC-ova u va{em sektoru. (Azimut nije potreban za LPTO.)

Raskr{}e Prikazan azimut u odnosu na terensku karakteristiku

Raskr{}e Upisana azimut i udaljenost

Upi{ite marginalne podatke. Marginalni podaci moraju sadr`avati slijede}e: y Vrsta polo`aja (temeljni, dodatni ili rezervni). y Odrednica jedinice (samo do ~ete). y Blok - Datum / Vrijeme. Raskr{}e Sektor paljbe

Ucrtajte mrtvi prostor u va{em sektoru. Obavezno prika`ite zatvorenom crtom sva ona podru~ja koja ne mo`ete pogoditi. Upamtite, va{ sektor paljbe mo`e biti bilo kakvog oblika i veli~ine.

Raskr{}e Marginalni podaci

Raskr{}e Mrtvi prostor

210

Va{a kartica dometa je zavr{ena. Kartica dometa koju vi napravite za va{ sektor paljbe mo`da ne}e izgledati kao kartice dometa prikazane u ovom priru~niku. Upamtite, ipak, osnovne informacije i metoda pravljenja svih kartica dometa su iste. Napravite dvije kopije va{e kartice dometa. Ostavite jednu kopiju uz oru`je, a drugu po{aljite va{em zapovjedniku. 211

TP 21-75

AKRONIMI I SKRA]ENICE

A amplitudna modulacija automatska pu{ka C cm centimetar E EMP elektromagnetni puls F FM Frekvencijska modulacija H HB hemijsko-biolo{ko K kg kilogram km kilometar KZC kona~na za{titna crta L LP lanser patrona LPTO lahko protutenkovsko oru`je LR lanser raketa M m metar min. minuta MOZM misijski orijentirana za{titna mjera N NBH nuklearna biolo{ka i hemijska BTO bestrzajno oru`je O OC orijentir cilja AM AP

OIVE ONT OM OPP PTVP RZ SAD SOP strelj TNT VEDN VES vis ZMJ

operativne instrukcije za vezu i elektroniku oprema za no{enje tereta osmatra~ko mjesto osnovni pravac paljbe P Protutenkovski vo|eni projektil R ratni zato~enik S Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave standardne operativne procedure streljivo T hemijski sastav sli~an dinamitu V visoko eksplozivno dvostruke namjene vojnoevidenciona specijalnost visina Z zapovjednik manje jedinice

213

TP 21-75

LITERATURA

POTREBNE PUBLIKACIJE Potrebne publikacije su izvori koje korisnici moraju pro~itati da bi razumjeli ili da bi savladali TP 21-75. NEMA PRATE]E PUBLIKACIJE

Prate}e publikacije su izvori dodatnih informacija. Korisnici ih ne moraju pro~itati da bi razumjeli TP 21-75. TERENSKI PRIRU^NIK (TP)

TP 3-12 TP 5-25 TP 21-11 TP 21-40 TP 21-60 TP 21-76 TP 23-9 TP 23-11 TP 23-31 TP 23-35 TP 23-65 TP 23-67 TP 90-10-1

Operativni aspekti radiolo{ke odbrane Eksplozivi i eksplozivne naprave Prva pomo} za vojnike NBH (nuklearno, biolo{ka i hemijska) odbrana Vizuelni signali Pre`ivljavanje, izvla~enje i bijeg Pu{ka M16A1 i vje{tine ga|anja Bestrzajno oru`je 90 mm, M67 Lanseri patrona 40 mm, M203 i M79 Pi{tolji i revolveri Mitraljez Browning, cal. 12.7 mm HB, M2 Mitraljez, 7.62 mm, M60 Pje{a~ki vodi~ za borbu u urbanom okru`enju

TEHNI^KI PRIRU^NIK (TP)

TP 9-1345-203-128P Priru~nik operatorskog i organizacijskog odr`avanja: kopnene mine GRAFI^KO NASTAVNO POMAGALO (GNP)

GNP 5-10-27 Kartice mina

215

TP 21-75

INDEKS

AN/PRC-9 (Prijemnik) 87 AN/PRC-68 Primopredajnik za manje jedinice (PPMJ) 86 AN/PRC-77 Radio 85 AN/PRT-4 (Predajnik) 85 Ko~i}i za ciljanje i za obilje`avanje sektora 29 "Bangalore" cijevna eksplozivna punjenja 147 Biolo{ko oru`je 64 dekontaminacija 70 Bljesak od nuklearne eksplozije 61, 62 Plikavci 68 Krvni bojni otrovi 68 Mitraljez cal. 12.7 mm 184 Maskiranje 12, 22, 33, 167 razmatranja kod maskiranja 12 boje koje se koriste kod maskiranja 17 kako se maskirati 15 Provjera i ponovno uspostavljanje disanja 94 Provjera i ponovno uspostavljanje rada srca 94 Dekontaminacija od hemijskih agenasa 69 Papir za otkrivanje hemijskih agenasa (ABCM8) 66 Hemijsko i biolo{ko oru`je 64 alarmi 66 karakteristike 64 hemijski napadi 67 otkrivanje 65 efekti 65 za{tita od 67 Zagu{ljivci 68 Klase paljbe 187 ^i{}enje di{nih puteva 94 Boje kori{tene kod maskiranja 17 Borbeno obavje{tajstvo i protuobavje{tajstvo 71 mjere protuobavje{tajstva 74

izvori informacija 71 {ta izvijestiti 72 Veza 77 sigurnost veze 85 sredstva veze 77 radiooprema 85 `i~ana i telefonska oprema 88 za paljbene polo`aje 20 Protuobavje{tajstvo 71 Zaklon 11 tipovi 11 Pokrivanje ciljnog podru~ja 190 Puzanje 46 Zakrivljeni paljbeni polo`aji 25 Eksplozivne naprave, Kako pripremiti sustave paljenja 135 elektri~ne 138 neelektri~ne 135 Paljbeni polo`aji za Dragon 39 Previjanje rane 103 Ispusti za laktove 28 Priprema elektri~nih sustava paljenja za eksplozivne naprave 141 EMP (Elektromagnetni puls) 62 Ulazak u objekat 152 ulasci na vi{im razinama 152 kako koristiti ru~ne bombe 154 ulasci na ni`im razinama 154 spu{tanje na krov 153 Bijeg 174 Izvla~enje 174 Protuoklopna improvizirana sredstva 195 kako napraviti improvizirana sredstva 195 slabe ta~ke na oklopnim vozilima 199 Polja djelovanja 23

217

TP 21-75 Paljbeni polo`aji 16, 19, 20, 40, 41 odjeljak 33 zaklon 19 dubina 27 na brzu ruku 25 kako napraviti 24 kako maskirati 15 u urbanim podru~jima 155 polo`aji sa pu{karnicama 159 za jednog vojnika 159 odjeljci za ostavljanje opreme 42 za dva vojnika 41 Tako|er, vidi: tip oru`ja, paljba, karakteristike 185 Paljba, klase 187 Kontrola paljbe 191 Djelovanje paljbom 189 Paljba i kretanje 52 Paljbeni tim u klinu 51 Paljbene stanice 23 Sustavi paljenja, eksplozivne naprave 135 Prva pomo} i osobna higijena 93 {ta raditi i ne raditi kod prve pomo}i 103 Paljbeni polo`aj za baca~ plamena (PPBP) 41 Akronimi i skra}enice 213 Odvodi za ru~ne bombe 30, 36 Paljbeni polo`aji na brzu ruku 24 Trenutne akcije u pokretu 48 Lahko protutenkovsko oru`je (M72A2) (LPTO) 181 Mjere spa{avanja `ivota 94 Paljbeni polo`aji sa pu{karnicama 159 Svjetle}e no}no sredstvo za identifikaciju 52 M8 automatski alarm za hemijske agense 66 Karakteristike pu{ke M16A1 178 Karakteristike pi{tolja M1911A1 177 Srednje protutenkovsko oru`je M47 Dragon 183 Karakteristike mitraljeza M60 179 Vodootporni mehani~ki upalja~ {tapina M60 137 Bestrzajno oru`je M67 90 mm 185 Lanser raketa 66 mm sa vi{estrukim ispaljivanjima M202A1 (PPBP) 182 Lanser patrona 40 mm M203 178 Komplet za otkrivanje hemijskih agenasa M256 66 M258A1 (Komplet za dekontaminaciju od hemijskih agenasa) 69 Paljbeni polo`aj za mitraljez 34 Ostvarivanje veze pomo}u kurira 80 Minska polja, Kako ih probiti i prije}i 143 Mine 109 M14, udarna, protupje{a~ka 109 M15, metalik, te{ka protutenkovska 126 M16A1, serijski uvezane, protupje{a~ke 112 M18A1, rasprskavaju}a, protupje{a~ka 116

218

TP 21-75 M21, protutenkovska 130 M24, terenska protutenkovska 134 M26, protupje{a~ka 122 MOZM (Misijski orijentirana za{titna mjera) razine 67 O`ivljavanje metodom usta na usta 95 Kretanje 45 paljba i kretanje 52 tehnike kretanja 45 pritajeno kretanje 48 Kretanje u urbanim podru~jima 149 kako prije}i zid 149 kako prije}i otvorena podru~ja 151 kako za}i za kut 150 kako u}i u objekat 152 kako se kretati paralelno sa objektom 150 kako se kretati pored prozora 150 odabir rute 151 Kretanje uz tenkove 52 Kretanje unutar tima 50 Nervni agensi 68 No}no osmatranje 56 Priprema neelektri~nih sustava paljenja eksplozivnih naprava 135 Nuklearno, biolo{ko i hemijsko ratovanje (NBH) 61 Nuklearna radijacija 61 Nuklearno oru`je 61 karakteristike 61 u~inak 62 za{tita od nuklearnih napada 63 Osmatranje 55 kako osmatrati 55 procjena udaljenosti 58 {to se tra`i i oslu{kuje 57 Prepreke 143 kako probiti i prije}i minsko polje 143 kako probiti i prije}i `i~ane prepreke 146 Pokrivka 30 maskiranje busenjem 33 Paljbeni polo`aj za jednog vojnika 33 Osobna higijena 104 Fonetski alfabet i brojevi 81 Previjanje uz ostvarivanje pritiska 100 Prevencija {oka 102 Ratni zato~enici (RZ) 73 Za{titna odje}a i oprema od HB napada 67 Pro-rije~i 82 Radioveza 77 Radiooprema 85 Radiotelefonska procedura 80 uvjetne oznake 83 Kartice dometa 201

kartica dometa za protuoklopno oru`je 207 priprema kartice dometa za mitraljez M60 203 kartica dometa za cal. 12.7 mm 207 sektori paljbe 202 Procjena udaljenosti 58 Bestrzajno oru`je 90 mm 185 Oprema za postavljanje crta 91 Otpor 174 Oblaganje 34 Paljbeni polo`aj na krovu 157 Pretr~avanje 47 Izvje{taj VALJVO 72 Sektori i polja djelovanja 23 Veza zvukom 79 Zaustavljanje krvarenja 99 Odjeljci za skladi{tenje 42 Odvodi 30, 36 Pre`ivljavanje, izvla~enje, otpor i bijeg 173 TA-1 telefon 89 Toplotna radijacija 61 Primjena ~vora za stezanje 100 Pra}enje 161 protunapadi 169 razmje{tanje 162 temelji pra}enja 162 tuma~enje/trenutno kori{tenje obavje{tajnih podataka 168

strana kao jedinica mjere 164 otisci 166, 163 pas traga~ 169 kvaliteti traga~a 161 timovi za pra}enje 168 djelovanje vremenskih uvjeta 166 Tran{eje 41 Paljbeni polo`aj za dva vojnika 25 modificirani 38 Urbana podru~ja 149 kako se kretati 149 kako koristiti paljbene polo`aje 155 Vizuelna veza 79 @i~ane veze 80 Paljbeni polo`aj sa prozora 155 @i~ane prepreke, kako ih probiti i prije}i 145 @i~ana i telefonska oprema 88 CE-11 oprema za postavljanje crta 91 tehnike postavljanja crta 90 Nadzor oru`ja i paljbe 177 karakteristike paljbe 181 pokrivanje ciljnog podru~ja 190 nadzor paljbe 191 djelovanje paljbom 189 oru`ja 177

219

TP 21-75

TP 21-75

3. KOLOVOZ 1984. Po zapovijedi na~elnika KoV-a: JOHN A. WICKAM, JR. General, KoV SAD Na~elnik {taba

Predstavnik: ROBERT M. JOYCE Generalmajor, KoV SAD Oficir op}ih poslova

DISTRIBUCIJA: Aktivna KoV, NGKoV i PKoVSAD; Da se distriburira u skladu sa Obrascem odjela K0V-a 12-11A, Potrebe za borbenu izobrazbu pojedina~nih vojnika i patrolu (Qty rqr block no. 174). Dodatne kopije se mogu zahtijevati od Centra publikacija oficira op}ih poslova KoV-a SAD, 2800 Eastern Boulevard, Baltimore, MD 21220. Tiskara Vlade SAD-a: 1985 o - 485-806 : QL 3

220