Ti i ona: mladić prema djevojci [2 ed.] [PDF]

Zitiervorschau

o-, **,1:\qt-,."-___1,F

Hordy,Schilgen

TI I ONA M L A D I E pFl E M A D J E V O J C I '

a

DFIUGO IZ DANJ E '{

ZAGREB

1944

l

PR,ISTUP HBVATSKOM

IZDANJU

pruda m\a'd'i6wrazno' .(J tsriemn, ka"d'ase u na,io! lttera,tutt urstna pow$', lwko dn se olada prem'd d'ieuojci', a djettojci lta'ko d,a se ulada premn' mtadnnu, dolazi' oua, kniiga. Izailla,ie (l,osad'u os&n1'1tvlh iezi,ka,' a suq' iu ie kratrka obsi,pala h,ualamw c rekl,u, d'a ie nuibol'ii priiuteli i' swuietnt'k r;Iwdiiw w pi,taniu, o lc'oiett' ovisr, w niegwu 1ittotu Deornq' n+no'go. - Prema sudu kriti,ke, o1)q,ie knit'ga neito zasebno - jed,i,na suoie urste. Ona suestrano i, pregled'no prwEa teo' rijw d,etikutnoga pibunla, zd,rwEenogs moralont', psi'hol'ogi'iom' q, vue to na osnouici, oeh'koga i'zkustaa' - JaJiaiotogiiom, 9naladeniu *am'o'gd' pi'tania, snoie' stgurnost, pod'punost niedno'st i' otmierwst izraEaia.u nai' knitge, te pred,nosti,s% aue gouo,rd s wLnogo rq"zwnlpuanld' stoarima. trfuii,ga detikatrnji,m m,lad,ena,6hepsihe, te s nxnogo takta, a r,z suega pouiwuania ne ratlct se totiko rad'oznnlost koti,ko pobwdn uolii u borbt Ba tdps'l itsta i,iuota. Ooa je kniiga mumcenjena mladi6w, d,ok Xe po'sebna kniiga namtenjena djeuojci,. Hruatski je pneooil' uieran rauoTnt"lcu,a il,ielo ie uel'tkoga prijatel'ju oml,a(l,r,new Samobo'w, raur'utiu1eg uiitelia u m. Mi'' Iana Lnnga, brata poko'jnog btskupa, Izda,pai mu ouont pri:l't' hom oil srca aahvuljuje na trudu.

T I S K A R AM A T I C EH R V A T S K IAHK A D E M I E A R.A Z A G R EIB LICA 54 T.

UVOD Dragi moj mladi prijatelju! Hajde d.a razgovaramo o, ozbiljnorn pitanju. Pitanje"je pade ueoma ozbiljno. O tome, kako odgovori5 na to' ozbilj,no pitanje, ovisi veoma mnogo. pravi 6e ti odgovbr na ovo, pitanje d,onietr mir, ponosnu samosviest, da si se poni,o viteZki, a i sreiu bez kajanja. Krivi odgovor na p'ostavljeno, pitanje ob,teretit 6e ti savjest, a moile tebi, a po tebi i mnogim drugim donieti jada i nevolja. To je pitanje, koje ne moZe5 nfuako, mirnoi6i. Mora| prema njemu zauzeti prije ili kasnije odredeni stav. VaZno je, da promislii u mirnim dasovima, kako 6e5 se odluditi, i da ne prepusti5 odgovor dasovitom p,od"raiaj{r. A nije lako dati pravi o'd"govor. Mnogostruki se utj,ecaji namedu, da te zavedu na stranpruticu, gdje ti prie,ti propast. vabe te sjetilni uiilci. Tko Zeli da ihu Zivotnog neizkustva i i. mladeZ ve6inorn ne misli na uZasne posljedice, kamo je moZe da dovede, a sigurno i dovodi samo jedan nepno,rrr^i5ljeniko,ra,k. Da' su bili na stranputici, to, gdjekoji tek onda uvide, kad se nadu na razvalinarna varave sre6e, koju su sami skrivili i koja im sada zatvara p'ut k pravol' sre6i. Mjesto oiekivane raclosti iivota, nadu gorku bo,l, mjesto sre6e duBerrne muke. tk

Poput vjeraog i odanog prijatelja ho6u da ti budem pratiocern. Ne rnora5 me sliepo s,Iiediti. Zetirnr,,,da sarn wurd,i,i L upozna1, korje je pravo, rje6enje pitanja, pa da ga samosviestno iz unutrainjeg uvjerenja muZevno provede5. Ho6u da obradim iz seks,ualnog pitanja samo stav rnladi6a prema djevojci. PISAC .

POGLED U NACRT STVOBITEIJEVE PROVIDNO,STI U cielorn planu providnosti Stvoniteljeve vlada nadelo: Sto, rnoZe Bog proizvesti p,o dmgomq ne dini Sarn; On se sluZi stvore,njima, da pos,tigne svoje ciljeve. Sviet je neopisivo mudra umjetnina, u ko'joj u podetku stvorene sile i sposobnosti uviek ianova djeluju i raaploduju, a da kod toga ne mora sudjelovati izravn'o Stvoritelj sam. Posebna je pojava u vanjskorn vidljivorn svietu dovjek, jer on je jeclino sloibodno bi6e. Sva se druga stvorenja instinktivno poko,ravaju zakonima tako', da se u njihovu djelovanjru nakane Stvonitelja po,s,tizavaju naravnom nuZdom. dovjek se nasuprot moZe da odludi, da li 6e se pokoriti zakonu ili ne 6e. Bog ipak znadLei u-zp*'kos dovjedjoj slobod.i postidi svoj cilj. On je postavio u dovjedju narav nagon i dao je podraZaje, kofi taiko snaZno djeluju na volju dovjeka, da se stvarno dovjek ovorne nagonu i podraZaju.ob6enito ne moZe orprieti. Zlu po,rabu je stnogo zab,ranio, jer se njom.e osruj,ecuju BoZji planovi. Bog je jo5 uredio i to, da teZke po,sljedice odvra6ajru .dovjeka od zle upotre,be. Kako nam pripovieda najstarij,a poviest svieta, stvo'rio je Bog jedan Zenitbeni par ljudi. Ocl ovoga se para mora da rode svi ljudi. Zato, je Bog stavio u dovjedju narav spo$obnost davati Zivot, tlrugim ljudima. dudesno je od Boga uredeno, da dovjek, kao i Zivortinja, raClanjern niSrta ne gubi, a od njega rodena djeca u re"dovitim prilikama isto su tako savr5ena kao i o,n sam. Planovi se BoZji mogu sarno, onda posti6i, ako se ljutli sluZe ovim svo,jim sposobnostima- Istina je, da su radositi' roditeljske liepe i diste, ali djeca sru uz to teret i briga, a iestoput muka i Zalost roditeljima. Radi toga'bi rnroglo biti, da se mnogi ljucli pla5e Zenitbe a tirne ;bi se ljurtski rod iawgao pogibli da izumre. ZaLo * Bo[ pobrinuo, da se ljudi u ve6ini odluduju za Lenilbrt. U nadinu, kako je o,n to udinio,, odituje se rnudrotst i dobrota Boija, kojo.j se dovjek mora diviti. Sve

je tako uredeno, da se visoki planovi BoZji postignu, a dovjek u njima ima vrelo distih zemaljskih rados'ti. Bog je stvorio mui,a i Zenu posve razlidne. Cielo njihovo bi6e, njihov karakter i mi5ljenje, tako su razlllni, da bi dsvjek mogaor re6i, da muZ ima drugdij'u duSLrnego,Zena. Ali to ne s,toji. Nema muZkih i Zenskih du5a, ve6 samo ljudskih duga, _ i te su u svih ljudi jednake. Raalidnost bi6a ima svojm osnovu i temelj jedino u razliditim svojstvima tiela. Kada Bog stvara duSu i uda,Lrnj'uje u klicu, tada je ved ta du5a takva, da 6e misliti i osjeiati na nadin muZa ili Lene, ve6 prema torne, kako se klica raavije u muZko, ili Zensko tielo. Po organima naune, koji su klici spolno, svojstveni, proizvode se tajanstveni sokovi (hor,moni) te se takozvanorn >unutra5njom sekre,cijomBud.ite posluBne muZevimaMuZevi' a ljubite svoje Zene!MuZ 6e ostaviti otca svojega i majku svoju i.privimlti se Zernisvo,joj i b'it 6e dvoje u jedno'lro tielu.inade ne bi b,ili pravi muZe,vi.< Ovo luttaikci utVaranje po,staje j'od ve6e time, 5to onoga, koji nije vjeSt u seksualnim stvar.ima, i ne zna ni3ta o njima, ili se tih stvari s,tidi, otvoreno ' izsmjehivaju.< >Ako se normalni stupanj, uzrujavanja seksualnog nagona stalno umjetno podraZuje,. bez abzira na vi3i 6udoredni cilj, nego samo na oenovi Zivotinjsilpomografijaerotika< i pod tom riedi razumidvaju des,top'ut svaku vrstu du5evne sklonosti p,rema drugoj osobi. -Riei >selSa svorn mo6i, koju mislim da imam na. osnovi rnoga idkustva i ugled,s, tvr_ dim, da nikada dovjek nije imao bilo kakve koristi od nesuz_ drZljivosti ili Stete od suzdrZljivostiJa mislim, da od suzdrZljiivosti jo5 nitko nije obo,lio, neg'or sa.rno od to,ga, Sto se njregova llanta: zija z,abavljala izkljuiivo spolnim stvarima.< Dr. med. May: >U mojoj go'tovo 30 godi5njoj i zarsta vrlo mnogobroj_ noj praksi imao sam prilike da saZaljujem premnoge irtve, pale na po'lju bludnosrti, ali n{ jedne jedine Zrtve kreposne suzdrZljivostiDrZi se, da je suzdrZljivost od spolnog Litrota Stetna, ali to nije iztrrravno. Izkustvo nan\ lVrlo je krivo rniSljenje, ako se iz nevr5enja spolnih funkcija svaki put Zeli izvesti neka StetaKod. strolne suzddljivo,sti nije opaZeno djelovanje, koje bi izravno prouzro6ilo bolestPoboZnosvla-Znim odima - i rado66u, nikad. prije osjedano'm - :uzdntiho prvi put - svog mali a na svoje grudi. - declo drago, svu me uami! - Plj rnoj Zivot, pijr krv moju! - Pij' pij moj'e du5e vatru, - p,ij mog srdcadistiZar!< (Mia Holm). Gledaj o,no najnjeZnijg i naju.srdnije, .Sto rnoZe da veZe dva dovjeka, to je odnodaj izmedu majke i djeteta! Evo ti nekoliko stihova, da se njima prenese3 u sviet misli one majke, koja no,si dedo pod sndcem: al' naglo se tada proibu-. Ja sniva,h sladko cielu no6, dih: - i drh:ul se tiho o6utjeh - d* ruka me do,takla BoEja; - i 6utjeh, gdje lako se mide, - i srda5ca slabo,g duh kucai, - i leZah tu sretna i blaiena, -. jer neito se sveto zbi sa mnom .(Mia Holm). Odi mi zastire - kao neka koprena biela. - $av sviet mi se dini dudno promienjen. - I spma sam dudna - u Dajdubljem smislu, - kao da sam postala .- radiona BoZ'ia. I sve je, Sto gleclano obrub'ljeno sjajem, odkad mi pod srdcem - prolje6e procva"lo,. (Frida Jung). I kad se djete$ce narodi, - moraclo5e majci ga poirazalui; - tad oko joj bistro suzama zasja, - i sjaSe od. samog milla i srece. - Milo dedo, rado sam trpjela i mnoge iu jo5

30

31

boli za te podnieti. - Ah, zar ne Zivi ljubav od boli ljtrbav ne daje Livot? (Adalbert v. Charnisso) Mjesec sja po mom kreve0u,.- ali ja ne spavam' ljene mi ruke podivaju - u svietlu niegovu. - DuSa mi ona se vratila od Boga, - a s dgs mi L,ati tok je'tlna -- ti .- i, tvoja sne6a (G. Falke).

ili slrlo' je tih misao

Jest. to su rnisli svake majke: sre6a njezina djeteta. P misli samo, 5to sve mora udiniti majka za svoje diete u. mjesecima i godinama njegova Livotat Uviek rnora imati zira na svoje die,te, kod nje,ga orstati, na nj paziti, te mu na dan izkazivati .bezbrojne usluge, kojih drugima ne htjela ili ne bi morgfa p'ovjeriti. Ona kao da se i ne brine sebe, ve6 samo 4a diete. MoZe se redi, da je sLuZavka djeteta. Koliko ljubavi, strpljivosti, paZrnje i prijaznorsti izkazuje njer,nu! Ona mu Zrtvuje svoje vrieme, svoje sile, svo'je Zelje, svoju udo,lono,st,desto i svoj no6ni mir; a dapade dosta puta i svoje zdravlje. Ali sve to dini ona rado. I tvoja nrajka sve to rado dinila za tbbe. Do,stojansrtvg majdino nije sarno' dudnovato njeZno i sve-srdno; ot o i" i neopisivo veliko i sveto. Ono dopu5ta lnajci da na izvjestan nadin sudjeluje u stvaraladkoj mo6i BoZjo To zapravot :nrrahosarno Bog: st"voriti t- i- iz niBta udinit' nekoga, koji prije nije bio, ovdje i inade' ne bi nikada bio' Na toji dasti i rad'osti, BoZi'im dopu5tenjem, s.rcljerluj'emaik jer i o,na daje Zivot djeci koje inadene bi bilo nikad.'Ovu sre'6 ovu blazeno,st ne moZe ni jedna m-ajka posve shvatiti i izkt'.Fat Daj samo pomisli, kolika ugod"nost rno'ra biti majci, kad narudaju drZi declance,koje je gleda svojim velikim,'dubok odima, iz kojih se o:clrazuje,neum:nla dtr5a; ako taila raz;misli: ovo 6e diete uviek Livleti, BoZanski je Sin vmro za n du5u; nebeski Knez bdije nad njim, pa tada reie: to je mo cliete! :Ia sa,rn mu dala Zivot. Inade ga ne bi bilo' tu sada uob.6e nikada ! Ona ga mode puna sre'6e na grudi svoje pri nuti, p,ritisnuti svoj ma,terinski cjelov na malo njegovo' ali ovo dostojanstvo, ne moZe nikatla posve pojmiti! Tek u neb,u 6e donekle shvatiti, Sto znadi postati Kad bude kledala pred priestoljene BoZjim i uZivala n Sljene slasti neba, pa tada pornislila na zernlju, na svoju cu. Ona ih vidi, djecu i nj,ihovu djecu i sve ostalo stvo d.o Sudnjeg dana. I oni treiba da dodu u ovo divno

je ona stvo,rila! Da nije dabudu zaav,teksre'tni. Tusre6uim LLvot, ne bi ih nikatla bilq ne bi nikad. mogli do6i djeei dala u ne'bo! Tad.a ona i:stonn pone5to spozna, kalco je velika i silna zadata postati malkorn! To je zada(a, kod, koje se radi o ditavon niau neumrlih dri,5a, i koja ob'uhva6a vjednu sredu nebroienih liudi! Koliko dudo, velidina, uzviSenost, ali i njehiros't, i svesrdnost hrani majdino' closto'janstvo! Nepro'pustiva predpostavka majdins'tva jest, da mui, i Zena tjelesno budu jeclno'. To je Bog odredio. A Bto On oclredi, to, je dobro i plemenito. On.je u rrrlula i Zenu usadio onu duboku i silnu ljubav, koja svoj najvi5i izraz nalazi i p'odpunoj Predanosti. Ljubav je po svojoj najdubljoj biti nagnule iz po5tovanja. Imati nekoga rado, to jo6 nipo,Sto nije ljubav. Tada bi se ljubavljru moglo zvatt i ono orsjedanje, 5to, ga ima grab&lji,ta zvier, kacla vatrenim odima vreba na svoj plien. I ona ima rado svoj plien, stra5no rado. Ali dovjek liepo zahvaljuje za takvu ljubav. Prava, di,sta ljubav izkljuduje svaku sebiinost. Ona se raduje ljepoti i vrlinarna svoga dragoga. Radi njih mu je priwZena i Leli ga imati, s njim se sdruZiti. Ujedno'rrlu tzkazuje najsrdadniju dobrotrotnost i sklonost tla mr Leli doibro, i to s.am,o dobro i 5to je mo'gu6e viBe dobra. No spolna je ljubav posve svoje vrste. Ona puninom svoje sile obuhvata lidnost drugoga, iiji su je dari posve osvojili. .Ona teZi za podqnrnim i izlkljuiivim posjedovanjem, da mu se zauvijek i posve preda. U bradnorn preda,nju nalaai ona onaj od"govaraju6i izraz Lelje za sjedinjenjem i preclanja sarne sebe kako Bog ho6e. Ali'ovo p'redanje je u-isti [2"s i,zpunjenje Ze.lja naravnog nagona. Radi straFne sile, ko,jnr ovaj nagon ima u sebi, postoji opasnos't, da on prevlada duh i svojim zahtjevonr Uaglu5i ljubav, te ne gleda ni na koji vi5i motiv. Tad.a to pred_anje znadi u pnrorn redu izpunjenje Zelja prirodnog nagona. Vidjesmo ve6 gore, da je, premu zudrtko Sto p,ripaOa *"Zo'" braku, prirodni na,gon u njega jale razvit, dok taj nagotr u normalnoj, nepokvarenoli djevo,j,ci podtpuno Suti. Zato je sve njezino miBljenje i osje6anje nmogo plemenitije i ii56e nego mladi6evo, dijim duhom lako ovladajrr Zelje prirodnog nagona. uJevojdino najdublje d,wnu\e ide za tirn, d.a nesebiinom pozrtvo'vnom ljubavi usredi druge. Sanoo iz ljubavi prema djeTiionas

32

3E

tetu i iz plemenite privrZenosti prema svo,me muZu podaje se nrlada Zena. Obdenito vet, znail - ja iu to priitiie joi opisati - kako svaka lakornislenost na ovom po,clrudju, a jo5 vi5e zla upotreba naredaba BoZjih, djevojku neizrecivo ponizuje, deBto ie izlaLe uZasnoj trevolji. Shvada5 li'sada, kako se u stauu prenxa d,jeuojci o\ituie nutarnja uried,nost suakog mudkarca? Radi se o tom, kakav - dojam dine na njega ove istine i dinjenice i kakav stav zauzimlje on prema njima. Pazi li na o'dli6nevrline Zenskog biia' na onor njeZno, usrdno,i veliko dostojanstvo matere, i Zeli li djevojci dobro iz prave ljubavi i iskrene dobrohotnosti. Zeli li da o,nao,stanetako dista i milokrvna, da mogne jedno6 postati do'stojna majka, ili ako to nije vo,lja BoZja, da rnoLe u drugom zvanju, koje njoj najbolje pristaje, podpuno tazviti svoje materinstvo, i bogatstva svoga plernenitog srdca te ih tlrugima izkazivati. Ili naprotiv vidi muZkarac u djevojci samo rnogutinost da zadovolj'i svoju putenu strast' pri dem baca u blatc djevojdino dostojanstvo, grabi joj dah djevidanske disto6e i dar netaknutosti, a pro,b,udujeu njoj mradni Zivot nagona. Sto njega oduSevljuje: da Ii prava ljubav ili ona ljubav divlje zvieri za plienom, koja bezobzirno i nemilo'stno' za. bol i rre6u drugih, misli jedino na zadovoljenje svoie pohote ? _- Sto ie tebi djevojka? Sto,vidi5 ti u njoj? Da li ti je ona slika distoce ili poZude? - Ovo pitanje stupa neumoljivo pred svakoga mladog dovjeka. On se ne moZe ukloniti, a da na nj ne odgovori. I u torn o'dgovoru otituje se najdublga iezgra niegoua bi6a. U njegouu stauu prema djeuoict pokaauie se nutarnia urr,eilttost saakog mladi'6a; da li je vriedan, plemenit dovjeh, koji je obuzdao u sebi sve ononizko, il je u njem prevladala Da li 6e se dati od djevojke di6i ili 6e po njoj pasti te ".zvier, i nju povu6i sa sob'om. Ti mora$ da zauzme5 stav. Koji 6eS zauzeti? Prije nego na to o'ilgovori5, svratit 6u ti pogled na dva svieta. Najpriie 6u ti pokazati, kamo dospije mlaili6, koji se ne da di6i. Ako si ogorden zbog nwko'g miSljenja ovih mladid onda p,omisli, da im mohd.a nitko' nije rekao iskrenu, plemenitu ried, dok su zli drugovi i drugi utjecaji poveiavali ovaj prosti sviet njihovih misli. I oni su radostno i zahvalno pri mili u sebe plemenito shva6anje o djevojci i prognali rz svo duha prija5nje zablude.

>Dosada sam Zenski spol smatrao oruderr na kojem moZe rnui. da izdovolji svoju pohotuKad bih s mojim arugori_" -o r:?"zgovaraoo materinu dosbojans,tvu, mi5ljah sarno torrr, krko se diete stvara, .dakle samo o zadovoljenju poZuae. Xaa bis'mo zagledali -liepu djevojku mi5ljasrno i rekosmo:, ,Bilo bi vriedno s ovom prekr5iti zapovied.BoZju!, >O djevojci sarn uviek mislio samo za najniZu upotrebuKonadno ve6 iri.ru_ _og"" 1i jedne djevojke, a.da se pri tom ne bi,u meni pojavita "ii:"ii ktja rnZna misaoBezpoStuvanja pred. njihovim tGdje Zese na6i djevojka ovakvoga idea'lnog ima zaista da kazu, kakvu ste nam vi nacrtali? das slabo'stiSto, sam o'd.toga irnao,? Ni5ta! O, ve6 dasak nakon dina bio bih mogao, izdupati sebi sve vlasiPonajprije mogu Varn re6i, da mi je i dalje uspjelo da ostanern vjeran. Bude Ii koji put i Lei.kol fer pgmaZe dvrsta odluka i poklik: >Ho'6u ipak da vidim, je li jadi Bog ili davao!< Razmotrim li posljedne godine, mislim: >Bila je ipak velika djetinjarija, ila se niesi ve6 prije obratio . . . R"-. eite svim mladi6ima, koji trpe od iste tegobe kao ja, da je o;bradenjemogu6e, i sarfio u tome leZi sre6a i zadovoljstvo za svako'ga, koji je uao>Zavedenve6 u 14. godini bio sam poclvrienrsdmohiudu. Tek nakon'Va3eg preclavanja upoznah svoje djelo od vi5e godina. Moj ponos i moja dvrsta volja zadrZali s'u me, ila Vam niesam ve6 ond"asve ovo ustmeno povjerio. . . Sad sam nadvladao tamu, grieh. Po'stigoh to nakon teZke borbe! Kao da je teret pao s mene - sarl sam slobodanl Iskren, poiten djedak, dist dovjekKad"bi me prije tko,pitao, kako mi je, uviek sam morao re6i: umoran. Sada.sarn vazda svje?. Sve se dudi :rojemu promienjenom, dobrom izg\edu:. dok sam prijd bio blied i slab, sad su moja lica puna i rumenaNov sam Livot zapoleo. Prije sam se ogrieSio prot)v moga tjelesnog dobra. desto sam se okaljao. No sada je to pro5lo (p6drugu godinu). Za duhovnih viebba stvorio sam dvrstu odluku i BoZjom pomodi uspjelo mi, da ovo zlo uspje5no pobiedim. Moje je zdravlje mnoigo trpje\o. Pomalo se popravilo. Radost Zivota opet se povratilaVe6 ni*am znao, 3to sam radioNe To su istine, koje se shva6am, ka;ko sam do toga doBao>X'aus'tuGrieh moj stoji uviek preda mnornljubiona 6e i doktorski Se5ir objesiti o klin, ako valja liolievku'tjuljatiPRIJATELJSTV'O?
prijatelj' Zar wmedu mladi6a i djevojke ne moZe biti srniuZem i u Sirem u tantmjeti moi.e Ova se ried stva< ? posve prikakvo'se ob6enje, prijateljsko je, se da ulo. Juroo proBiriti i na rodno razvije medu poznatim obiteljima, srnije prilike imati za-tebe mladeZ. Po sebi se razumije, da 6e takve se s jedno'rn da ie3 i fos"brr.. draL radi nazodnosti djevojaka imati razuSmije5 drugom' kojbm nego s iolje zabavljati, kad se znak, Zalostan preilno'sti. Bio bi Lenskezi *i*u"ju druZiti rirladi Jovjek ne bi ,t tutoul* prilikama mogao : -*i": pribliZaiojtizjednadenj i#il;';;l;-* "uttoiu":" L"\?,:,:*!! a osobito>PomuZkarengspolo"vau ti:"oik1' ob6enja tilla Siroke krugove puka. Ove ideje slobodnijega knji rnladim Ijudima raznorse se i u najudaljenija' sela t: d kinom listovima, ilustrovanim novinama, bro5urama, i Mladost, toja se odu5evljava za sue, Bto od'govara njezino neobuzdanoi teZnji za slobodom i u svemu, sto je novo' v neki napredak, poZudno je prihvatila ove ideje i smjesta. provodi u djelo. Razstava spolova kod putova4ja, gimna kupanja, a oso;bito u pudkorn i morskom kupa\iFtu, kod tanja i d.r. smatra se zaorstaloB6u.Kidaju se sve granice, ko su prije postojale za raz'stavu rnladih ljutli hod ob6enja' To 68

.eto tlo, na kojem se razvijaju >prijateljstvaprijateljski< i, kako oni 'i'ele, daleko je od njih svaka nedopu5tena namjera. Sto se moEe drLati o ovim pojavama vremena?. dinje,nica je, da su ove moderrre >tekovine< veoma orpasne pojave izopadenosti - degeneriranja. Ozbiljni ljudi, seks'tralni psiholozi i odgajatelji pokazuju s osobitorn. vaZnoBdu na zle posljedice, koje su nuZno povezane s, ruienjem granica, koje su dosada razstavljale rr.rlade ljude medqsobno. Ve6 je zIo, Eto' mnogi mladi6i i djevot'ke gube svoje, o,sebine, ako u godinama razviLka zajedno rastu. Tomu prigovara i jedan profesor, inade inovjerac, le na osnovu svojih bioloZkih studija i opaZanja zahtieva razsta:r,'u mladi6a od djevojaka za doba raavitka. On zabacuje sva nastojanja, koja se tidu >nivelii"anja< t. j. brisanja spolovima vlastitih oznaka. Jer - kako je ve6 prije nagla5eno - samo. poilpuni, m:ulevi i pod,pune Zene, koji su se dakle podpuno razvili u svojim vlastitostima i svojim razlidno,stima, mogu poslie ir braku meilusobno pruLiti ono,Sto drugi dio traZi. U zajednidkom druZenju za dobe razvitka, mladi6i se pocljevojde, a djevojke omomde. Zuto ima pcmuZkaralenje djevojka desto, upravo katastrofalnih posljedica za brak. MuZkarac zahLieva s drugadijim sklonostima druZicu, koja 6e svojim Zenskim prednostima do,puniti nje,govo biie. A pomuZkardena je djevojka napustila svoju Zensku osobnost, a ovo Stq je prisvojila, ima muZkarac u puno ve6oj mjeri. On ne nalazi u njo,j ono, Sto odekuje. Broj bradnih razstava bio je u Sjevernoj Americi god. 1925. oko tri puta tolik kao u Njemadkoj. Kao uzrok ovoj pojavi navodi se, da j,: tamo sloboda u druZenju spoLova prije braka mnogo veda nego u Njemadkoj. K tomu dolazi i to, da radi slobodnog ob6enja mladeZi. obojeg spo'la seksualne napetosti b'udu desto tako, jake, da ih vi5e ne mogu svladati, kako 6e se skoro vidjeti. Kod drugrh ove napetosti otupe - a to moZe nastupiti i kod onih pivih, ako neogranideno popuste razularenom nagonu - tako da vi3e niesu prihvatljivi za normala.n seksualni podraZaj braka te nastog'etaj go,tovo' uga5eni pohotni Zar probuditi sve ve6irn bez' sramnostima i perverzitetima. Lako je pokazatt, kako se ove zle posljedice opaZaju najvi3e u takor zvanoj >kulturi golorinjeprijateljstvoGdje je volje, tu je i putaUsmrtili smo gapustolovine< i upotrebljuje svaku p iIiku, ko'ja mu se nadaje da se $plete u neiudo,redni oilno5aj s djevo,jkam.a i Lenama. K to'mu serpovjerljivo upoznaje s' djeIima raatzdanika i prostadkih Zena. Nikad mu se ne p,rikazuje idealni lik prave i,ene, ve6, samo' nagrde i nakaz.e, ko,je se postavljajnr kao uZitak za muLkarca. Kao zastupnici kreposti dovotle se lidnosti, koje pripadaju smiehu i ruglu. U isti das budi se u njemu >nemarlSlagerima> varijeteja, a njihov ponajvi5e vrl'o prostadki tekst mora naravski inati i s' drugima pjevati, makar se u du3i .uut ,otttrorrtttiu Namjesto railosti u lieporn kretanju' slaZe. ne njim nimalo s nastupa rado'st u uzaja.mnorn primicanju i do'ticanju' Akosada i opet prorno'trimo posve razlidnu sklonost mladi6a i"tljevojke, lako 6emo spoznati, kako moze kod.oboje njih biti p'osve razlidtt nutarnji slav za ples. Nepokvareno' neduZno djevojde, u kojem na.ravni nagon joS' spava, moZd'a i ne sluti i n ,n , Sto znadi ve6 priliEno' jasna' simbolika neko'jih plesova, te ih pleSe neduZno' kao i svaki drugi ples, kojemu je i,erna prigovora. I(od mladi6a je posve drugadije. Djevoj'ci priroctena rado,st za ritmit.ke kretnje, a ko'al mla'[i6a je nema' itt t.k malo; naprotiv kotl djevo'jke prirodni nagon jo6 spava' dok je u njega jako razvijen, te ga sili na popu5tanje. S vi5e ' ili manje svjestnosti teZi prirodni nagon za svime'' dim se podraZuje p'oEudna strast te prema torntt zapaZa u mnogim plesovima priliku, koja iite ususret njegovim Zeliama. Sad je opet odludno, kako se pojetlinac drZi prema pritisku prirodnog nagona. Mladi6i, koji misle plemenito, znat 6e ga obuzdati i tualiti u piesu samo' dopuBtenu radost. No Fokvareni momci vide u mnogom plesno'm veselju njima dobro do5lu priliku da pop,uste svojim polro'tnim Leljam:a. Ali i onim mlacli6ima i djevojkarna, koji ddbro misle, '1.rrieti opasno,st. kotl mnogih modernih plesova. Ovi su, kako 100

re6 rekosrno, zamiSljeni i sloZeni kao simbolika ljubavnog Zivota. U tom su duhu rodene i muzika i kretnje. pa tako iie moZe posve lako desiti., da oni zapodnu ples bez ikakve zle namjere, ali se pohotna Lelja za, plesanja probud"i od. unapriecl ve6 na to pro'radunanih kretanja i doticanja i ojada se. Po raznim okolnorstima mogu sve ove, opasnorsti joB silno porasti. Mnogoput po,laze djevojke na ples u lakim plesnim haljinama izradenima Sto od nepromi5ljenosti Btor or{. gizde po najnovijoj modi. Time se u mladi6a. nuZno budi pohota. UZitkorn alkohola oslabi mirno razmi5ljanje, savjebt se omami, a krv ugrije. Obidno vrlo laka i duvstvena muzika pr.obudi razpojasano razpoloZenje, ltangoPIes nije' ni5ta drugo nego Fuehs)' (Eduarclo smr,bljenjesvako jarrno izlaganje vrlo nepristo,jno< Isto, tako s1r se njemadki biskupi s punim pravom digli protiv izlohenog plivanja i gimnasticiranja Svoj djevojaka. prigovor terrrelje'najprije na tome, 5to se ovim vucarenjern u javnosti stvara neka neZenska vrsta. Zadada Zene jest i ostaje, raditi u tiSini, u domadinstvu, da dinornrdokazuje svoje ma-

105

terinstvo. Izlaganje i pokazivanje njihovih Sportskih mogu6nosti pred neizabranom mnoZinom gledalaca, a nada sve uiakmice i natjecanja nastado3e smo od teLnje, da i one' dine isto *to mladi6i, da ih opona3aiu. Naiodtrije se mora osu'liti zao obidaj, da djevojke kad5to zalaze metlu gleclao'ce u svorn ku* paiem ili 5p'o,rtskorn odielu. No glavni prigovor protiv javnih priredaba .leZi u djelor glevanju, Sto ga ovo dini na mlacle ljude. Ovi su navikli, d'a raagaljivanj'e ne'obidno Aaju ienstPrijateljstvoCrkva najstroZe za,branjuje stupanje u mje5oviti brakobo'ZavazaljubijenostiNaSoj dana5njoj modi nije tolikor cilj da ljude zaBtiti od nevremena, koliko da ih udini pris_ talima, dopadnima i privladivima za drugi spolTi zna5, rede: (Tob' 9.) A Sara 8, sve u vieke t26

stvo,< obraaloZio njegovu nedopu3tenost, vriede zato kud i kamo viSe za one, koji su se zavjetorn obvezali na djevidaneLvo. Zato'tko Zeli 6i1i sysfsnikom ili redovnikom, mora stalan biti u odluci, da sav sv,oj ljubavni Zivot, posveti Bogu i Crkvi, te se sviestno i naielno odrede, da makar kako popusti nagnu6u prema licu drugoga spola. Predaleko bismo za.5li preko granica ove knjige, kad bismo htjeli obrazlagati sve daljnje razloge, koji oprar.clava;u celibat sve6enidki. Samo jedno 6u jo3 spo,menuti. Upravo u d^ana5nje wieme treba rrladeZi primjera muZeva, koji pokazuju, da je djevidanstvo mogu6e. Protiv kleve,ta svake vrste naglasujem: Sve6enidtvo kato,lidko drZi celibat. Dodu5e. ima nekih izuzetala. I medu dvanaest Apostola na5ao se jedan izctajnik. Razlidne prilike inogu vazda dovesti do posrtaja. TeLko je prosuditi, koliko kod toga, utjede nasljedno obtereCenje, neclcstatno poznavanje dorna3aja otlluke, nedostatak prave nakane kocl prihvata ovog zvanja ili vanred.no bpasne prilike, neoprezrost spojena sa zanemarivanjem molitve. Lako je razumljivo, da ova.kve Zalostne dogadaje joi viSe pove6a.vaju oni, koji u tom pogledu i sami niesu bez prigovora, no bi ti tim opravdali svoje drZanje. Slidan apostolat tihog primjera iine i brada redowici. Carstvo BoZje na zemlji ima zadatak, koji mogu rieSiti samo oni, koji svol'e srclce drZe sldbodno od zemaljske ljub,avi. Zato gu katolidki samostani i katolidki redovnici ve6 svojim postojanjem Ziva propovierl, da ima jo6 ne5to vi5e od osjetnih radosti i da je morgu6edjevidanstvo, ko,je se od" mladeZi, traii. Po nauci je Kristovoj. djevidanska disto6a, tzabrana iz ljubavi prema Bogu, izrad braka. Ona je Zrtva, kojom. se Bog na osobit na.din proslavljuje. Dakako da ona ukljuduje odreknu6e tjelesnih potomaka. Ali ima drugo vi5e, duhovno otdinstvo, koje daje du5i svrhuuaravski Zivo,t, uzdrilava" ga i umnoiavu I samo taj irot ima vriednost za vjednost. Bit 6e oso-' bita krasota za djevidanske du5e u nebu, kad buclu jedno6 'sto,tine, k njima u nebo dolazili ne jedne ve6 moZda i tisude i vi5e pokojnika, tta im zahvale za Zivot .milosti svoje duie, koji je njima otvorio nebo, a koji je plod redovnikovih Lrtava, radova i molitava. Ova hvala"ide sa":no ono djevidanstvq koje se svo'jom voIjom odabere iz ljubavi prema Bo'gu- Ne stupi li netko u brak od straha radi bra.inih tereta, ili radi drugih zemaljskih obzwa, tada ovo stanje nipo6to nije vi5e od bradnog stanja. Malo kada 6e ee ta^kav ottrZati Cist. L2'7

Ima i takovih, koji ostanu neoZenjeni (neudate) i.z raznih uzroka. Ti mogu od nuZcle udiniti krepost time, da u tim pri_ : likama vide volju BoZju i tada, svo,jevoljno pristanu na nuZdnu,: Zrtvu. Provesti se tor dade'samo onda, ako se gorljivo upoi trebljavaju sred.stva, koja jedina omoguiuju dovjeku da sa_,i' I duva disto6u. (Izporedi narednorpoglavlje).

A Tr?

r:,,

Pri kraju smo. Na podetku bacili smo pogled, na Stvorite.. ;,t ljev plan providnosti,i duli smo ozbiljni: Nemoj! Vidjesmo ,, stranputice, koje s;u p,rietile'mladorn dovjeku da se surva u ne. ,,;,ti sre6u, a i jedini pravi put, Sto vodi k sreii. Mirna bijahu raz_ . mi5ljanja, Sto ih uzajamno, po,stavismo,, nikakve natuknice, :l;;11; nikakve Zivotu strane teorije, nikakve prazne tvrdnje nego l;i istine i dinjenice, kako ih izkustvo i znanosd prikazuju. pa ako il: sada pitam: >A ti?( - to,nimalei ns sumnjam, kakav 6e biii tr* ' tvoji odg6r.r. Ti si odludio, da se viteZki vlada5 prema svakol jffi djevojci. NiSta ne smije da oprlja svieili Btit tvoje dasti. N; U moje pitanje ima i drugi smisao,: >Sto misli5 diniti, da prove-. fii de5 svoju odluku?< ry je Bez sumnje ve6 mnogo, da si oduSevljen plemetritom. t.ill teZnjom da bude6 poitenjak. No tebi je poznata redetrica: lll >Dobrim je, nakanama p,op,lodenput u pakaoBit 6ete kao Bog, znat 6ete dobro i zlo< t. j. bit 6ete samosta.lni i'sami 6ete odludivati, Sto je tlopu- , Steno, a Sto nije. Ne dajte ni5ta sebi propisivati, pustite samo neka Borg i Crkva go'\ro,re; oni od toga niita ne raaumiju; di nite 6to se vama samim dini cta je dobro, ne slu5ajte nikoga.Oni su u minrOpasno, je lava buditinapredno< doba; da slr se ovakvi nazorivel, preZivj'e i; d.a je odstranjena, razlika izmedu Sirokoga i uzko'g puta. Jer u svojoj nutarnjo,sti, u svojim pogled.ima, u svo,jim se teEnjama, vrlo malo ili uob6e po,sve niBta ne razlikuju o'd onih, koji ne vjeruju u Boga i u vjein'o,st.

133

je uZivanie najvi5i citj Zi' . Jasno, je, da se ljucli, kojli6u te?'e, da Zivot u6ine 3to' je lim vota te samo na !6, misle i za *ogu6" ugodnijim, daleko uklanjaju svladava"nju samih sebe' Ali je taJa isto tako po sebi razumljivo, da oni niesu kadri da odole zavodljivo'sti i pritisku naj'straFnije mo6i u dovjedjem Livotst. Jer zaista nijedna krep'o'st ne zahtieva tako o'dludno' i postojano svladavanje samog sebe kao disto6a. ZeliS li j,ako,sti da pomogne$ odoljeti svim juri5ima strasti' mora5 ie ste6i radostnim posluhom i vjernim vr5enjem svojih duZnosti. Mudro kaZe Hilti: >Ako je ne5to duZno'st, ne smijemo ni trenutka vi5e premi5ljavati, bismo li to udinili ili ne bisrno; jer time (t. j. premi5ljavanj'em) se ved zapodinje izdajjeftini stvo; a razloz\ radi neizpunjene duZnos'ti uviek su vrlo posluput svaki da naravi drugom bude ti Neka liao kupineSto udini5 najmanjerntr od, moje bra6e, meni si udinio