Svjetonazori na dražbi 9536463288 [PDF]

Zitiervorschau

Lukijan iz Samosate ©

K m Z a k ,

2002 .

Sva prava pridržana. Niti jedan dio knjige ne smije se reproducirati bez prethodnog dopuštenja izdavača, osim u slučajevima kratkih navoda u stručnim člancima. Izrada kopija predstavlja povredu zakona.

SVJETONAZORI NA DRAŽBI Preveo i priredio PAVEL GREGORIĆ

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 821.14-7=14=163.42 LUCIANUS Samosatensis Svjetonazori na dražbi / Lukijan iz Samosate ; preveo i priredio Pavel Gregorić. - Zagreb : KruZak, 2002. Prijevod djela: Bion prašiš / Lucianus Samosatensis ISBN 953-6463-28-8 420612126

ISBN 953-6463-28-8

KruZak Zagreb, 2002.

Pregled sadržaja

Uvod 7

Svjetonazori na dražbi (ΒΙΩΝ ΠΡΑΣΙΣ) 11 Odstupanja od kritičkog izvornika M. D. Macleoda 67 Bilješke 69

Uvod Lukijan je rođen oko 120. godine n.e. u Samosati (današnji Samsat), sirijskom gradu na obali Eufrata. Materinji jezik vjerojatno mu je bio aramejski, a grčki je počeo učiti u školi. Uz očigledni jezički talent i veliki čitalački mar grčkim jezikom je izvanredno ovladao. Nakratko se okušao u kiparstvu šegrtovanjem kod svog strica, no kao iznimno načitan i obrazovan čovjek ubrzo se pronašao u retorici koja dominira razdobljem tzv. “druge sofistike”. Do svoje četrdesete godine Lukijan je djelovao kao sastavljač sudbenih govora i putujući sofist. Zatječe ga se u Maloj Aziji, Grčkoj, Italiji, sve do Galije, gdje je zarađivao držeći predavanja o književnim i filozofijskim predme­ tima. Za sebe kaže da je u četrdesetoj godini doživio obrat na fi­ lozofiju, pa se tako ostavio sofističke djelatnosti. No Lukijan nije pripadao niti jednoj filozofskoj sljedbi niti se priklonio određenoj filozofskoj školi. Njegovoj zdravorazumskoj jednostavnosti bile su bliske kinička i epikurejska škola, dok su mu religijsko-mistička učenja novopitagorejaca i stoička filozofija bili odbojni. Čini se da je Lukijan održavao veze s članovima Akademije, a zacijelo je mnogo crpio i iz Platonovih spisa, posebice ranijih dijaloga obilježenih Sokratovim likom. Pod kraj života Lukijan zarađuje kao činovnik Rimskog carstva u Egiptu, gdje po svoj prilici i umire nedugo nakon 180. godine n.e. Sačuvano je sedamdesetak Lukijanovih spisa, uglavnom dija­ loškog oblika i satiričke tematike. Lukijan je ponajviše poznat po zbirkama kratkih poučno-satiričnih razgovora sabranih pod naslovima Razgovori bogova. Razgovori morskih bogova. Razgovori mrtvaca i Razgovori hetera. Iscrpno se služeći znanjem iz mitologije i filo­ zofije, a pod snažnim utjecajem stare i nove komedije, posebice 7

Uvod

Uvod

Menipa iz Gadare, Lukijan također piše duhovite poruge na račun popularne religije i morala (Ikaromenip, Zeus tragičar, Opovrgnuti Zeus, Sabor bogova), sofističkog opsjenarstva (Učitelj govornika. Lažni mudrac. Istinite povijesti, Aleksandar), jezičnog purizma (Leksifan, Lažni govornik), filozofskih sljedbi (Svjetonazori na dražbi. Ribar, Simpozij, Lažljivac). Iako je Lukijan katkada površan u svojim shvaćanjima i načinu moraliziranja, njegova je stilski dotjerana proza prožeta raciona­ lizmom, duhovitošću i cinizmom kojima poziva na prizemljenost i trezvenost. Zbog toga je Lukijan uživao posebno štovanje u razdoblju humanizma (prevodili su ga, primjerice, Thomas Morus i Erazmo Roterdamski) i kasnije u prosvjetiteljstvu (čitao ga je s velikim žarom Voltaire), a i danas ga se s pravom smatra najvećim grčkim satiri­ čarom.

nedostatka zainteresiranih kupaca (Aristip Kirenjanin, Demokrit i Heraklit), a cijene prodanih svjetonazora variraju od dva obola (1/ 300 mine) za Diogena do dva talenta (120 mina) za Sokrata. Iako na kraju postiže relativno visoku cijenu od 12 mina, svjetonazor stoičke sljedbe, koju predstavlja Krizip, posebno se snažno i temeljito satirizira, pa na njega otpada najznatniji dio Lukijanova teksta. Valja napomenuti da su personifikacije svjetonazora izgrađene na biografskim podacima osnivača ili istaknutih predstavnika filo­ zofskih sljedbi, što je navelo rane prepisivače Lukijanova teksta, a onda i suvremene izdavače, da personifikacije svjetonazora u didaskalijama budu predstavljane pod imenima samih osnivača i istaknutih predstavnika filozofskih sljedbi. Međutim, postoje tri razloga zbog kojih je sasvim jasno da se u tekstu ne radi konkretno o osnivačima i predstavnicima filozofskih sljedbi. Prvo, u tekstu se likovi ne nazivaju imenima pojedinih filozofa, već općim imenima pripadnika pojedinih filozofskih škola, npr. Pitagorejac, Epikurejac, Peripatetičar, itd. Drugo, u nekim slučajevima dolazi do nepotrebne zabune ukoliko se likovi poistovjete s konkretnim osobama. Primjerice, poistovjeti li se lik koji predstavlja personifikaciju pripadnika Platonove Akade­ mije sa Sokratom, drugi dio izlaganja tog lika teško je spojiv sa Sokratovim imenom jer se cilja upravo na Platonova učenja. Treće, u spisu Ribar ili Uskrsnulifilozofi Lukijan se tobože brani od uskrs­ nulih filozofa zbog toga što ih je ismijao u spisu Svjetonazori na dražbi. Na jednom mjestu sama Filozofija kaže da Lukijan nije ismijavao filozofiju i one koji su je zadužili, već opsjenare koji se koriste imenom filozofije za provođenje svojih niskih namjera među običnim pukom. Drugim rij ečima, predmet Lukijanove poruge u spisu Svjetonazori na dražbi su sofisti i šarlatani koji profaniraju filozofska učenja kako bi zaveli obične ljude i tako stekli ugled i bogatstvo. Usprkos navedenim razlozima, u ovom prijevodu se držim izvor­ nika, pa u didaskalijama stoje imena osnivača ili istaknutih pripadnika pojedinih filozofskih sljedbi. Osim toga, u prijevodu sam dodao didaskalije koje upozoravaju na promjenu sugovornika. Tekst sam

Tekst koji je ovdje preveden pod naslovom Svjetonazori na dražbi (Βίων πρασις) vjerojatno je nadahnut izgubljenim satiričkim spisima pod naslovom Diogen na dražbi (Διογένους πρασις), kakve su napisali Menip i Eubul. U središtu tih spisa je Diogen iz Sinope, jedan od najpoznatijih kiničkih filozofa, koji se kao rob prodaje na dražbi i koji duhovito odgovara na pitanja kupaca. Lukijan prila­ gođuje taj motiv za svoju jetku satiru na račun filozofskih sljedbi i toga kako se one prikazuju običnom čovjeku. U Ateni, “najslavnijem gradu po mudrosti”, Zeus kao trgovac i Hermes kao najavljivač, na javnoj dražbi prodaju nazore na život i svijet kako ih propisuju filozofske sljedbe. Ti svjetonazori perso­ nificirani su u osobama osnivača ili istaknutih predstavnika glavnih filozofskih sljedbi, i oni se poput robova prodaju na trgu. Hermes ih predstavlja, a zainteresirani ih ispituju kako bi odlučili o kupnji. Kupci postavljaju zdravorazumska pitanja i dobivaju neočekivane odgovore u kojima se često kriju šaljive igre riječi i aluzije, a kupci to opet znaju duhovito komentirati. Hermes određuje cijenu tek na upit zainteresiranih. Neki svjetonazori se ne uspijevaju prodati zbog 8

9

Uvod također popratio bilješkama radi lakšega razumijevanja, pri čemu sam koristio bilješke uz engleski prijevod A. M. Harmona. Na nekim sam mjestima konzultirao stariji engleski prijevod F. G. Fovvlera (The Works ofLucian o f Samosata, sv. 1, Oxford, 1905). Budući da se radi o satiričkom sadržaju koji nije obrađen visokim stilom, u prijevodu sam nastojao uskladiti bliskost s izvornikom i ugođenost hrvatskom kolokvijalnom jeziku. Od izvornika sam zna­ čajnije odstupao samo kada je to bilo potrebno radi prenošenja komičkih efekata. Ovdje otisnuti grčki tekst sačinjen je prema autoritativnom kri­ tičkom izdanju koje potpisuje M. D. Macleod (Luciani Opera, sv. 2, Oxford, 1975), a pritom su konzultirana izdanja C. Jacobitza (Lucianus: Opera, sv. 1, Teubner, Leipzig, 1901), te A. M. Harmona (Lucian: Complete Works, sv. 2, Loeb Classical Library, Cambridge, Mass., 1915). Sva odstupanja od Macleodova izvornika navedena su na kraju knjige. Zahvaljujem Heleni Tomas na pomnom čitanju prvobitne verzije ovoga prijevoda, pri čemu m ije ukazala na pojedine propuste i dala korisne opaske. Zahvalan sam B. D.-u na ispravkama i sugestijama uz raniju verziju teksta, te recenzentima na čitanju posljednje verzije, napose Filipu Grgiću na njegovim uvijek poticajnim bilješkama. Dakako, sve propuste i pogreške treba pripisati isključivo nižepotpisanome. Najzad, hvala izdavaču i Ivanu Kapecu bez čijeg prvobitnog poticaja ova knjiga ne bi bila objavljena. Pavel Gregorić Zagreb, prosinac 2001.

10

Svjetonazori na dražbi (ΒΙΩΝ ΠΡΑΣΙΣ)

ΤΑ ΤΟΥ ΔΡΑΜΑΤΟΣ ΠΡΟΣΩΠΑ ΖΕΥΣ ΕΡΜΗΣ ΒΙΟΙ ΦΙΛΟΣΟΦΟΙ ΑΓΟΡΑΣΤΑΙ ΕΠΙΚΟΥΡΟΙ

LICA: Zeus Hermes Filozofski svjetonazori Kupci na dražbi Pomagači

1

2

ΒΙΩΝ ΠΡΑΣΙΣ

Svjetonazori na dražbi

ΖΕΥΣ Σύ μέν διατίθει τά βάθρα καί παρασκεύαζε τον τόπον τοΐς άφικνουμένοις, σύ δε στήσον έξης παραγαγών τούς βίους, άλλα κοσμήσας πρότερον, ώς εύπρόσωποι φανοΰνται καί ότι πλείστους έπάξονταν σύ δέ, ώ 'Ερμή, κήρυττε καί συγκάλει.

ZEUS Ti razmjesti klupe i pripremi mjesto za posjetitelje, a ti izvedi načine života i stavi ih u red, ali prije toga ih uredi da izgledaju lijepi i da privuku što više kupaca. A ti, Hermese, predstavljaj i sazivaj.

ΕΡΜΗΣ Αγαθή τύχη τούς ώνητάς ήδη παρεΐναι προς τό πωλητήριον. 5 άποκηρύξομεν δέ βίους φιλοσόφους παντός είδους καί προαι­ ρέσεων ποικίλων, εΐ δέ τις τό παραυτίκα μή έχει τάργύριον καταβαλέσθαι, εις νέωτα έκτίσει καταστήσας έγγυητήν.

HERMES Živi nam bili kupci koji su već nazočni na mjestu dražbe! Prodavat ćemo svjetonazore svih vrsta i raznolikih sljedbi. Ako netko nema novac da plati odmah, neka imenuje jamca i platit će dogodine.

ΖΕΥΣ Πολλοί συνίασιν ώστε χρή μή διατρίβειν μηδέ κατέχειν αύτούς. πωλώμεν οΰν. 10

ZEUS Mnogi se okupljaju, tako da ne valja gubiti vrijeme i zadržavati ih. Zato počnimo s prodajom.

ΕΡΜΗΣ Τίνα πρώτον έθέλεις παραγάγωμεν;

HERMES Kojega hoćeš da izvedemo prvog?

ΖΕΥΣ Τουτονί τον κομήτην, τον Ιωνικόν, έπεί καί σεμνός τις είναι φαίνεται.

ZEUS Ovoga tu dugokosog iz Jonije, jer izgleda kao da je netko uzvišen.1

ΕΡΜΗΣ Ούτος ό Πυθαγορικός κατάβηθι καί πάρεχε σεαυτόν άναθεωρεΐσθαι τοΐς συνειλεγμένοις. 15

ZEUS

ΖΕΥΣ

Hajde, predstavi ga!

Κήρυττε δή.

HERMES Prodajem najbolji i najuzvišeniji svjetonazor. Tko će ga kupiti? Tko hoće biti nadčovjek? Tko hoće spoznati harmoniju svemira i ponovno oživjeti?

ΕΡΜΗΣ Τον άριστον βίον πωλώ, τον σεμνότατον. τίς ώνήσεται; τίς ύπέρ άνθρωπον είναι βούλεται; τίς είδέναι τήν τού παντός αρ­ μονίαν καί άναβιώναι πάλιν; ΑΓΟΡΑΣΤΗΣ Τό μέν είδος ούκ άγεννής. τί δέ μάλιστα οίδεν;

14

HERMES Ti, Pitagorejac, istupi i daj se razgledati okupljenima!

20

KUPAC Po izgledu nije loš. A što najbolje zna?

15

1

2

ΒΙΩΝ ΠΡΑΣΙΣ

Svjetonazori na dražbi

ΕΡΜΗΣ Αριθμητικήν, αστρονομίαν, γεωμετρίαν, τερατείαν, μουσικήν, γοητείαν, μάντιν άκρον βλέπεις.

HERMES Brojilaštvo2, zvjezdoznanstvo, zemljomjerstvo, čudotvorstvo, glazbu, bajanje. Gledaš vrsnog proroka.

ΑΓΟΡΑΣΤΗΣ

KUPAC

’Έ ξεστιν αυτόν άνακρίνειν;

Je F ga slobodno pitati?

ΕΡΜΗΣ

HERMES

Ά νά κ ρινε άγαθή τύχη.

Pitaj, živ mi bio!

ΑΓΟΡΑΣΤΗΣ Ποδαπός εΐ σύ;

KUPAC 5

Odakle si ti?

ΠΥΘΑΓΟΡΑΣ

PITAGORA

Σάμιος.

S otoka Sama. ΑΓΟΡΑΣΤΗΣ

KUPAC

Πού δέ έπαιδεύθης;

A gdje si obrazovan?

ΠΥΘΑΓΟΡΑΣ Έν Αίγύπτφ παρά τοΐς έκεΐ σοφοίσι.

PITAGORA U Egiptu, kod tamošnjih mudraca.

ΑΓΟΡΑΣΤΗΣ

KUPAC Hajde reci, ako te kupim, što ćeš me naučiti?

Φέρε δή, ήν πρίωμαί σε, τί με διδάξει;

ΠΥΘΑΓΟΡΑΣ Διδάξομαι μεν ούδέν, άναμνήσω δέ.

10

PITAGORA Ništa te neću naučiti, nego prisjetiti.3

ΑΓΟΡΑΣΤΗΣ

KUPAC

Πώς άναμνήσεις;

Kako ćeš me podsjetiti? ΠΥΘΑΓΟΡΑΣ

PITAGORA Tako što ću ti prethodno očistiti dušu i osloboditi te prljavštine s nje.

Καθαρήν πρότερον τήν ψυχήν έργασάμενος και τον έπ’ αυτή ρύπον έκκλύσας.

ΑΓΟΡΑΣΤΗΣ Καί δή νόμισον ήδη έκκεκαθάρθαι με, τις ό τρόπος τής άναμνήσεως;

15

KUPAC Pa dobro, recimo da sam već čist, koji je način tog podsjećanj a?

ΠΥΘΑΓΟΡΑΣ Τό μεν πρώτον ήσυχίη μάκρη καί άφωνίη και πέντε όλων έτέων λαλέειν μηδέν.

PITAGORA Najprije dugo mirovanje, tišina i nikakvo brbljanje punih pet godina.

16

17

ΒΙΩΝ ΠΡΑΧΙΣ

Svjetonazori na dražbi

ΑΓΟΡΑΣΤΗΣ "Ωρα σοι, ώ βέλτιστε, τον Κροίσου παΐδα παιδεύειν έγώ γάρ λάλος, ούκ άνδριάς είναι βούλομαι, τί δε μετά τήν σιωπήν δμως και τήν πενταετίαν;

KUPAC Bolje ti je, dragi moj, da odgajaš Krezovog sina!4 Ta ja želim biti rječit čovjek, a ne kip. Pa ipak, što slijedi nakon šutnje i petoljetke?

ΠΥΘΑΓΟΡΑΣ Μουσουργίη καί γεωμετρίη ένασκήσεαι. ΑΓΟΡΑΣΤΗΣ Χάριεν λέγεις, εΐ πρώτον με κιθαρωδόν γενόμενον κφτα είναι σοφόν χρή. 4

PITAGORA Uvježbat ćeš glazbanje i zemljomjerstvo. ^

ΠΥΘΑΓΟΡΑΣ Είτ’ έπί τουτέοισιν άριθμέειν.

KUPAC Baš krasno ako prvo moram postati tamburaš da bih potom bio mudar! PITAGORA A nakon toga slijedi brojanje.

ΑΓΟΡΑΣΤΗΣ Οΐδα καί νυν άριθμεΐν.

KUPAC Već sada znam brojati.

ΠΥΘΑΓΟΡΑΣ

PITAGORA

Πώς άριθμέεις;

Kako brojiš?

ΑΓΟΡΑΣΤΗΣ "Εν, δύο, τρία, τέτταρα —

*