Pedagogija obespravljenih 9539856337 [PDF]

Zitiervorschau

F1--

EtJriolt zec

"

N

i2a 2 - i|?w

1 -l

!

-g

o o

t-

-T1

T m T m G

PEDAGOGiJA OBESPRAVLJ

EN I H

Itl 'ZLM I

I

t

I

G/ e =

HNlnAHrdS:lso vflgogvcl3d J

(t

6)

(t '8s

dE

3

:=

ct otr(6

.=

at'FO ctA .= ?.-L

.oo'G

(D

965

*F

E'xN (U(I'(D !

v

RMn I

zul

f

tr (L (t)

u co o

o.o\

ssH ..(Bp (!c.ry

c

x6 '-(l)-

:?

o o o o UJ

SADRZN,I

5?r >(d

-N:-N >cX

glN o aY (gg-O zo9

(L

\ccti \rO(6

:o=N

'86\

9\ E fiob' rlG :O c'):

&fii ss3 P,EF :!.

:tf

tj 6€

E?sr g,

I

Drugo poglavlje

E

RRE

"Bankarski" koncept obrazovanja kao sredstvo obespravljivanja - pretpostavke

- kritika; postavlianje problema kao koncept obrazovanja i sredstvo oslobodenja - pretpostavke; "bankarski" koncept i suprotnost uditelj - udenik; koncept

!9t Yoo

'E'.6

postavljanja problema i prevladavanje suprotnosti uditelj - udenik; obrazovanje: uzajaman proces, posredovan svijetom; ljudi kao nepotpuna bi6a svjesna svoje nepotpunosti i njihov poku5aj da budu humani i potpuni.

s36 o(!\ r.=(6

oo\ cr.o

E@'R F.: 'n6c0k

ifrs |: a::

Tre6e poglavlje CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveudilisna knjiznica - Zagreb UDK 37.013.83

istra2ivanjem " generativnih tema" ; stupnjevi istraiivanja.

Pedagogija obespravljenih

/

Paolo

*s;F ^9o.. :850 HTH*

rsBN 953-98563-3-7

IMPRESSUM

i

FREIRE, Paolo

Freire; - Zagteb: Odraz - Odrzivi razvoi zajednice, 2002.

E,t3=

Dijalo$ko djelovanje - bit obrazovanja kao prakse slobode; dijalo5ko djelovanje

dijalog; dijalog i traganje za sadrZajem programa; odnos dovjek - svijet, "generativne teme" i sadrZaj programa obrazovanja kao prakse slobode; istraiivanje "generativnih tema" i metodologije; budenje kritidke svijesti

Priievod diela: Pedagogy ot the Opressed

421

004090

defurto poglavlje Antidijalo5ko i dijalo$ko djelovanje kao modeli suprotstavlienih teorija kutturnog djelovanja: prva kao sredstvo ugnjetavanja i druga kao sredstvo oslobodenja; tsorija antidlJalo5kog djelovanja i njezine karakteristike: osvojenje, podjela i upravlJanjc, manipulacija i kulturna invazija; teorija dijalo$kog djelovanja i njezine karaktsrlctlkc: curadnJa, ujcdinjcnje, organizacila i kulturna binteza.

RMF

I 2 uJ

f

cc

cU)

lr.l co

o c

= o o

RIJEE UREDNICE

o o uJ (L

U naSoj udruzi ODRM (OdrZivi razvoi zajednice) zakljudili smo da postoji velika potreba za publikacijama na hrvatskom jeziku koje se bave obrazovanjem podudavatelja i suvremenim pristupima odgoju i obrazovanju odraslih. U razgovoru s istaknutim strudnjacima izbor je pao na Freireovu knjigu Pedagogija

obespravljenih. Ta 6e knjiga pomo6i u obrazovanju trenera, studenata i pedagoga, novih nara5taja uopce, koji 6e buditi svijest itako, u dugotrajnom procesu, gradane

pretvarati iz padivnih u aktivne sudionike dru5tva, Sto je nesumnjivo cilj kojem teZi

svaka demokratska drlava. Nove, suvremene metode obrazovanja osobito pomaZu jadanju samosvijesti marginaliziranih skupina (osobe s posebnim potrebama, Zrtve nasilja, Zene) - i pojedinaca i njihovih zajednica, a dugoro6no gledano i dru5tva u cjelini.

Za5to ba5 ova knjiga?

Paulo Freire jedan je od vodedih svjetskih edukatora. Svojim kontroverznim pristupom opismenjavanju potaknuo je i politi6ke svijesti siromaSnih.

u

zemljama Treiega svijeta razvoj socijalne

Aulor Pedagogije obespravljenih smatra kako vladajudim sustavima odgovara da su ljudi pasivni, a ne aktivni sudionici dru5tva. Stoga ti sustavi podrZavaju metode koJe onemogu6uju slobodu promi5ljanja, razumijevanje svakodnevne stvarnosti

utlecanje na nju, dime onemoguduju

i

i bilo kakvu promjenu. Freire tvrdi da je

postoJedl vl5egodl6njl sustav obrazovanJa upravo jedna od tih metoda, jer se temelji

na namotanlu dlnJenlca I ne dopuSta udenlku da sam razmiSlja i zaklju6uJe, ve6

RMO I

2 uJ

l

# ca uJ o o mu zakuudk€ namscu njegovi uditerji. Dakre, postoje6i obrazovni sustav zatomrjuje

osvjesclvanJe

i blokira stvaraladku i oslobadajuiu socijalnu aktivnost koja vodi

promJenl. Zbog toga su mase dirjem svijeta potradene, osiromasene i obespravljene' Zato Freire predlaie sustav koji osrobada ucenika, tj. obrazovanje u kojem

c

PREDGOVOR

Lll

L

6e udenik kriti6ki preispitivati, razmisrjati i sam donositi zakrjudke o brojnim pitanjima rada i Zivota, kulture, vjere, znanja.

Prosle se godine navrsiro 30 godina od prvog ameridkog izdanjaove knjige, koja je dosad u svijetu prodana u vise od 750 000 primjeraka. Toj smo godisnjici zerjeri

pridonijeti ovim prijevodom.

I na kraju nekoliko zahvara. prije svega rvani Laginji, koja je predroZira ovu knjigu, te dragim kolegicama koje su podrzare nasu ideju i dare preporuke: prof. Jasminki Ledic, prof. Marini Ajdukovic i Mirjani Radakovic. Zahvarjujem i lnstitutu otvoreno

drustvo

-

Hrvatska, Uredu za udruge vrade RH te Ministarstvu rada i socijarne skrbi. Posebno zahvarjujem naiim suradnicama sanji Binguri, Anji Bastasi6 iVesni

Drugu polovicu dvadesetog stoljeia obiljeZava vi5e trendova, kritika i koncepcija odgoja i obrazovanja. Te koncepciie nastaju u razli6itim diielovima svijeta' a u

Kesic, koje su piedanim radom omogu6ire da ova knjiga bude kvaritetno

pedagogijskoj teoriji prepoznate su kao druStveno-kritiike ili alternativne pedagogije, odnosno antipedagogiiske koncepciie. one sadrze emancipaciiske,

i Dijani Vican, diji

humanisti6ke, demokratske, antiimperijalisti6ke i antimilitaristicke cilieve- Nastale su kao opozicija odgoju koji prilagodava 6ovieka dru$tvu inhibiraju6i |ovjekove osobne sposobnosti i potrebe, kao opozicija manipulativnom karakteru tog odgoja te propisanim normama, autoritarnosti ineslobodi. One su ujedno kritika konvencionalng odgoja i obrazovanja, koii ne odgovaraju kulturnoj zbilji i vrijednostima zivotnog realiteta ni stvarnim zahtjevima razvoia, kao i reakcija na taj odgoj i obrazovanje. Kao koncepti sadr|e originalne ideie, razmi$ljenja i poruke za

prevedena, jer je rad na prijevodu bio zahtjevan i ponekad zamoran. Zahvaljujem ie predgovor knjizi oraksati razumijevanje Freireova rada i nacina razmiSljanja. Nadam se da ie ova knjiga biti izazov ditaterjima, kao sto je bira i nama, te poticaj za razmiSljanje o drugadijim nadinima udenja i prenosenja znanjai u naioj zemrji.

Lidija pavi6-Rogo5i6 ODRAZ-OdrZivi razvoj zajednice

= o o o o

ozbiljenje mnogo demokraticnijih, slobodnijih i humanijih dru5tava. Zahtievi reformskih koncepcija jesu sloboda samoostvarenia lidnosti, ravnopravnost u obrazovanju, razvoj kritidke svijesti, pravo na individualizaciju. Najpoznatiji su predstavnici tih novih trendova l. lllich, A. S. Neill, E. Reimer, w. Klafki, K. Mollenhauer, J. K. Nyerere. PridruZuju6i se svoiom pedagogijom oslobodenja i konceptom osvje56ivanja zagovarateljima humanizacije i demokracije, Paulo Freire objavljuje Pedagogiiu obespravlienih-

U znanostima o odgoju Freire je, osmiSljavajuci koncept konsciientizacije ili osvje$6ivanja, postao najia6i predstavnik odgoja i obrazovanja za oslobodenie' teoriie prosvietiteljskog karaktera i spoznajno-idealistidke oriientacije.

I

RMF

F

o

E

z UJ

f

=

E L

o uJ

U svijetu ga predstavrjaju kao firozofa odgoja, epistemoroga, ideoroga,

krsianskog

borca za oslobodenje siromasnih, revorucionara, proroka novog, konadno

oslobodenog, covjedanstva, utopijskog sanjara. pauro Freire brazilski je pedagog, utemeljitelj teorije i prakse odgoja iobrazovanja poznate kao koncept konscijentizacije (concientizagao) iri osvjescivanja. on je razvio metodu sto je po njemu dobila ime - metodu paura Freirea - kojom je stekao svjetsku reputaciju.

Koncept konscijentizacije ili osvjesiivanja Freire zagovara u vrijeme kada se u zemljama Tre6eg svijeta uvida da uraganje u tradicionarni odgoj i obrazovanje,

knjiZevnost, predmete svog interesa, mogao je studirati u Sao Paolu, Sto financiiski nlle mogao podnijeti, pa stoga zavrsava Pravni fakultet u Recifeu. Ali i taj studij

c0

jezika omogu6io mu je bavljenje jezikom, semantikom, sintaksom, odnosom

o o o uJ

Freireovo Zivotno iskustvo nedvojbeno je utjecalo na konstituiranje njegove misli, kao Sto je ipolitidka situacija u rodnoj mu zemrji, Braziru, igrara urogu u njegovu socijalnom i profesionalnom razvoju.

I profesionalnog napredovanja. Vec 1947. g. podeo se zanimati za metode

nemira, eksploatacije, zavisnosti, militarizma, centralizma

i

autoritarnosti

oligarhijskih struktura. I sam je postao zrtva surovih mjera subverzivnih snaga: bio je uhiden te protjeran iz zemlje. Radio je kao uditelj portugalskog jezika u Recifeu, premda nije zavrsio studij lingvistike i knjiZevnosti. siromadtvo ga je sprijedilo da studira jezik. Naime, jezik

(,

i

c

okru2enju siromaStva i bespomo6nosti, bio sviedok jadnih Zivotnih uvieta te upoznao fatalizam i zaslijepljenost brazilskog puka. Radio je i u sindikatima gdje ga ostavljala B€ bavio radnidkim zakonima. Spoznaja o takvoj dru5tvenoi zbilji nije ravnoduSnim.

Politidku scenu u Brazilu stoljeiima obiljeZavaju borbe i prevrati, otkidanje od kolonijalizma i upadanje u neokolonijalizam, prevlast jednih mo6nika nad drugima. I za Freireova zivota brazilska je povijest krvava. Freire je svjedok fasistidke diktature, vojne prevlasti, represivne politike, brutalnih iokrutnih gusenja radni6kih

..)

dru5tvenih klasa te onim sadrZajima koii su mu posluZili u osmi$liavanju originalnog koncepta konscijentizacije. Radeci kao ucitelj, Zivio je s nepismenim seliacima u

Sto su ih naslijedili od kolonijalnih gospodara, nije efikasno. zalo se postavrja zahtjev za cjelokupno preosmisrjavanje obrazovnog sustava; preosmisrjavanje u smislu kvalitativne "odgojno-obrazovne revolucije". uvidajudi da je obrazovanje najodiglednije sredstvo u funkciji podjarmljivanja i obespravrjivanja, Freire tezi obrazovanju kao "praksi slobode", gdje se svi ljudi kritidki i stvaraladki odnose prema stvarnosti i mijenjaju svijet u kojem Zive. prepoznavaju6i sluZbene odgojno_ obrazovne programe kao sredstvo koje sruzi "ukaruprjivanju" dovjeka u drustveni sustav, Freire zagovara koncept odgoja i obrazovanja za oslobodenje.

Rodio se 19. rujna 1921 . u gradicu Jabotao, mjestu u brizini ruke Recife, gravnog grada drZave Pernambuoo u sjeveroistodnom Brazilu. potjede iz skromne obitelji srednje klasne. otac mu je bio sruZbenik u poriciji. rako je pripadao rerigioznim krugovima, nije imao bitnijeg utjecaja na sina. Majka je bira ta koja je duhovno utjecala na djecaka.

o

I

2lvotno i profesionalno iskustvo, prozeto svakidasnjim suodavanjem sa Buprotnostima izmedu bogatih i siroma6nih, sitih i gladnih, zdravih i bolesnih' plsmenih i nepismenih, obrazovanih ineobrazovanih, izmedu vlasti sa svim pravima I mase obespravljenih, probudilo je kod Freirea najdublju potrebu za osmi$lia-

vanjem i stvaranjem bolieg drustvenog poretka. Mogudnost mijenjanja stanja obespravljenosti on vidi u odgoju i obrazovaniu. Kriti6ki duh i originalne inicijative pokazivao je od samog po6etka svog socijalnog i

materijale koji su se u to vrijeme rabili u programima za opismenjavanje odraslih' Sto se vi$e udubljivao u sadrZaj programskih materijala, sve je vi$e iskazivao sumnlu u njihovu valjanost. Navirala su mu pitania o smislu tih sadrZaja' o tome kakav oni smisao imaju za dovjeka. Otuda i otada potiede Freireovo pronicanle u lilozofiju dovjeka, kulture i poviiesti. Predmeti njegova interesa bili su raznoliki: povijest brazilskog dru5tva, kulturna pitanja druStvenog realiteta kojemu je i sam pripadao, pitanja ideologije i dru$tvenih klasa. Vladajude klase, privrZene neokolonijalizmu, ne biraju sredstva za opstanak

na vlasti. TeZnje za ostvareniem novog, ujedno i bolieg, drustvenog poretka, dovodile su kroz povijest uvijek do osiguravanja poloZaja vlastodrScima i onima Sto dine represivni aparat koiim upravliaju. Ulagalo se u vojne uniforme i nesretne militaristidke ideologije, a obidni su ljudi bili marginalan p0k obespravljen na vlastitoj

zemlji, bez proizvodne ekonomske politike i otuden od svojih interesa, rastrgan izmedu politidkih strujanja i izmedu obecania natoplienih parolama i mitovima' lako formalno nije studirao teologiju, a s obzirom na specifidnost religijske tradicije latlnekoamerl6kog kontlnenta, Frelre Je ve6 u mladosti posegnuo i za tom vrstom

nM tF

F

-

N

2 r!

f

cE

o.

literature. lntelektualno se napajao razliditim katolidkim piscima: Mounierom, Maritainom, Bernanosom, a udio je i iz rukopisa sv. Augustina.l U izgradivanju koncepta konscijentizacije ili osvjeSiivanja na njega su posebno utjecala djela Marxa, Engelsa, sartrea, Husserla, Fromma, Marcusea, Lucacsa i Che Guevare. Freire je doktorirao 1959. g. na sveudilistu u Recifeu, gdje je radio kao profesor povijesti i filozofije odgoja. Predavao je potom i na Katolidkom sveu6ilistu u sao Paolu te Sveudili5tu u Campinasu.

Sezdesetih godina podinje eksperimentirati sa svojim programima i metodama za opismenjavanje u siromaSnim brazilskim seljadkim zajednicama. postaje glavni sekretar za obrazovanje i generalni koordinator Nacionalnog plana za opismenjavanje odraslih u Brazilu. Rad se, medutim, ubrzo prekida. Godine 1964. dolazi do vojnog udara. Freire je uhi6en i zatvoren kao dlan naprednog katolidkog pokreta koji je podrzavao Pokret narodne kulture (Movimento de cultura populall, Sto su

ga vodili radikalni katolidki socijalisti, crkva i intelektualci, a koji su se koristili Freireovom metodom poudavanja ditanju i pisanju nepismenih odraslih, metodom koja je smjerala na politidko osvjescivanje nepismenih. U to vrijeme Freire je bio

predsjednik sluZbe za Sirenje kulture pri sveucilistu u Recifeu. Njegovu metodu brazilska vlada procjenjuje i osuduje kao "subverzivnu" te je izbacuje iz svih

lako u progonstvu, Freire ostaie dosljedan i posve predan svojoj ideji osvieSiivanja

obespravljenih te anga2iran u praksi opismeniavanja. otvaraju mu se i druge mogucnosti. Bio je direktor Centra za razvoina istraZivanja i drustvene promjene

(center for study of Development and social change) u cambridgeu. Na Harvardovu sveudili$tu (Haruard lJniversitl) radio je dviie godine kao gostujudi profesor, do 1970., kada pri svjetskom crkvenom koncilu (world council of Churches) u Zenevi dobiva mjesto strudnog savjetnika u SluZbi za odgoi i obrazovanje (Seruices of Education\. Tu je vodio lnstitut za kulturnu djelatnost (lnstitut d'Action culturelle, DAq, koji razviia praktidne modele politickog obrazovanja. lstovremeno suraduje s vladom Gvineie Bisau te ostalim oslobodenim kolonijama

kofe su pokazale zanimanje za reorganizaciju odgoino-obrazovnih ustanova' primjenu niegove metode, restrukturiranie programa opismenjavanja i druge reformske pothvate u podruciu odgoja i obrazovania. Objektivne utiske, iskustvenu iZivu percepciiu, ne libeci se iskazati iemocionalni ton, Freire stvaraladki ozbiljuje kritidki raspravljaju6i o dru5tvenoj stvarnosti Brazila i zemalja Treceg svijeta. Promatranje tog dijela sviieta kao "objekta" dru$tava koje obiljeZava tzv. "kultura Sutnje" usmjerava ga na slolevito propitivanie ljudskog postojanja ina traganje za putovima razvoia koii vode ka humanom ostvarenju

sluzbenih odgojno-obrazovnih programa. To je bilo vrijeme kada je vojnim pritiskom obustavljen rad na politickom obrazovanju ljudi, kada je uhicena veiina katolidkih

dovjeka.

radikala, komunista, studenata i prosvjetnih radnika. programi za opismenjavanje uniSteni su jer su bili opasni, buduci da im je cilj bio budenje narodne svijesti.

reakcionarnih ideologija i brazilsko dru5tvo, kao i razlicitih oblika autoritarizma u odnosima osnaZenih

Nakon tjedan dana provedenog u zatvoru Freire je pusten. Tada napusta zemlju

i

odlazi u Cile, gdje nastavlja rad zapodet u Brazilu. Njegova metoda - sada ve6 poznata kao metoda Paula Freirea - sluzbeno je prihvacena u toj zemlji i primjenjuje se u svim vladinim programima opismenjavanja. U eileu Freire radi kao sveudilisni profesor povijesti i filozofije odgoja. pet godina suraduje i s dileanskim institutom za agrarnu reformu.

S

|

' "t'titaoa nisam sustavno studirao teologiju niti pohadao neki redai. No znai ti da mije diruny" Augulillll; pomoglo da razumilem prisulnost Boga u poviiesti? Prisutnost koja me ne odvraca od loga"u.da nasu povijest nego, naprotiv, nama rjudima prepugta zadacu da povijest obrikujemo, a ne daje jednostavno prihvadamo." Paulo Freire u razgovoru s J. Chasinom i V. Madeirom.

I zaiedno oblikujemo,

chasino, J. i l\,{adeira, v., uber Gott, Mary und eine padagogik der Dritten wert, padagogik Heute, september, 1987.. str. 8-9.

i

nazora na svijet, borac protiv diskriminaciie, protivnik dominacije koja proZimlje

Paulo Freire bio je 6ovjek naprednih stavova

je vladalaca prema obesnaZenim liudima. Duboku humanistidku oriientaciju unio potlacene, obespravu sve svoje rukopise, a cilj mu je konstantno isti: osloboditi ljene svijesti od "zagniurenosti" u stvarnost u kojoj Zive i podeti revoluciiu koja 6e vladajucu elitu liSiti mo6i izrabljivanja i podiarmljivanja bespomo6ne, obespravljene mase. ldeia o revolucionarnom oslobodenju dovieka nastaie na kritici postojeieg odgojno-obrazovnog sustava koji poistovje6uje s "bankarskim", birokratskim. Protiveci se tradicionalnom dogmatskom pristupu i nametnutom modelu odgoja i i obrazovanja, Freire postaje suvremeni teoreti|ar revolucionarne misli o odgoju jedine koia metode diialoga, obrazovanju, tvorac nove metodologije i afirmator

sluZi osvjesdivanju ljudi, odnosno istinskom odgoju obrazovaniu za oslobodenie.

i obrazovanju - odgoiu i

o IJJ o o .)

6 o o o

ul 0-

@"\ W" \:r/

-

h

l/J

obuzet vizijom radanja novog dovjeka i stvaranja novog svijeta, Freire raspravrja o odnosu covjeka i svijeta, dovjeka i covjeka, stavljajudi ih u kontekst zivljenja i u

odnos prema obrazovanju, pedagogija obespravrjenrh nastara je dubokim

promi5ljanjem autorove dozivljene i suzivljene stvarnosti te preosmisljavanjem te

stvarnosti. Freireova teorija osvjes6ivanja ima filozofijsko-antropologijsko

utemeljenje, zatim sociologijski aspekt koji transferira u odgojno-obrazovnu teoriju

te razradenu metodorogiju primjenjivu u odgoju i obrazovanju, posebice u opismenjavanju odraslih.

I

2 ut

s//

f

(E

(L

ciljeve i planove i ne stjedu blde prakse. Zivotinje pak, samo prilagodene, nemaju mijenjania realiteta Itkustvo. Oiie su ne-vremenske, a-kritidne i nemaju mogucnost u koiem Zive. Oovf ek

ie nezavrseno bi6e, bi6e mogu6nosti'

oil!1 litsoy

?!?i1!^ lui li$",.otuda

q? neprekldno stvara i p-eobr;{i'il.sviiet' PreobraZavanie

nfegova To-S-Y.-9t9sl n"p'"iidno stgji Pr:d izazovim"a rizika i atvarnosti zahtijeva oog;u;t;, io"iek gi je iznad Zivotiniskog odluka. Svijest o spoznaii svijeta i'samospoznaji izdigla

;;

avlleta.Sviiestoraduiproizvodimanjegovarada,svijestotomedajeonsAm

Filozofijsko-antropologijski okvir analize odnosa covjeka i svijeta, koji dini prvi dio Pedagogije obespravljenih,temerj je Freireove rasprave o ontologijskoj povijesnoj i ljudskoj vokaciji - humanizaciji, jer "svijet i dovjek ne postoje odvojeno jedan od drugoga, oni su u stalnoj interakciji."2 osnovno polaziste Freireove misli jest da

i povijesti' atvaratelj svijeta i kulture cini ga stvarateljem ot:-?:-",.:logtafije

odredenost.s covjek nije samo ono sto je u ovom prostoru i ovom vremenu. on je zavrsen samo u bioloskom smislu, ali njegova prava vokacij a jesl biti viie,odnosno

preobraZavanjem svijeta ljudi. [u,,..'"n't,r*,ga, ali 6initi svijet humanim io5 ne ndgoJi"St"u" humanizaciju dovieka usmierava aktivno56u, Ljudska djelatnost, medutim, prozeta misaonom sto je stvar na alternativan put, na humaniziranu ili dehumaniziranu aktivnost,

nadilazeii ono Sto mu je dano i predodredeno, uzdizu6i se iznad bioloske razvijenosti, dovjek tezi razvoju u smislu biti viie, a biti vise znadi dovjekovu nad_

postajati u ne-prirodnom procesu. Da covjek uvijek i nuzno zivi sa svijetom, a zivotinja u svijetu, tvrdnja je koju Freire upotpunjuje detarjnim objasnjenjem dijalektike odnosa dovjek -svijet suprotstavljajuci mu odnos Zivotinja - svijet. lstiduci svijest isvjesnost kao temeljnu differentia specificaodzivotinje, on daje

eksplicitnu

analizu svog misljenja. R34-qm, misrjenje, shvacanje omogucuju dovjeku spoznaju

svijeta, stvarnosti koja ga okruzuje i spoznaju samoga sebe. eovjek ima lposobnost objektivizacije iadmiracije, zna6isposobnost oiektivnog distanciranja od predmeta i razmi5ljanja o njemu, odnosno sposobnost da bude teorijski znatiZeljan u odnosu na predmet, svijet, sebe. Jer dovjek je misaono bi6e. Te sposobnosti zivotinja nema. ona je prilagodena stvdinbsti, ona je ,,zaronjena,' u nju. Zivot zivotinje puko je 2ivljenje bez kritidkog odnosa prema svijetu i sebi.

9guor4gl( 9T9S16uie dovjeku izraZavanje, komunikaciju, govorenje o svijetu i sebi, kao Sto mu pqaksa omog_uiujepreoorgzavanle stvarnosti. covjek stvara, proizvodi, djeluje na stvarnost, mijenja je. on osmisljava svoju djelatnost i rezultate te djelatnosti prije nego Sto pocne djelovati; oL"O!g1!ra, projicira, donosi odluke na temelju mnostva odgovora, pronalazi svrhu djelatnosti, a svrhovita djelatnost jest praksa. eovjek je stvaraterj materijarnog svlieta, ari i ideja. prema tome, on je s

'?Freire, P. (1974.), Pedagogy of the Oppressed, The Seabury press, New york, 3

l-*

9\\ oDJEr Ell

sneor$ruir

ItB

=

rF

1 974. str. 38. Freire, P. (1986.), Educacao como pratica da Liberdade,17. ed. pazt e Terra, Brasir, str.39

za zivotinie, "zaronjene" Dok za covjeka postoje proslost, sadasniost i buducnost,

u stvarnost, vrijeme ne Postoji. ne miri sa sudbinom i ne Covjek je bi6e koje se razvija, pa se kao bi6e mogu6nosti preobraZava svijet' a uzima poviiesne 6inienice kao 99f'.9 j..l-9pr-omjenjiVe' On pi"oOraZa*"senelMift,niarii"sVijel-, kaZe Fieire, zna6i

dovjekovaizboraiodluke.BaSzatoStoljudipro2imajusvijetsvojommisaonom

suprotno prisutnoscu, kaZe Freire, samo oni mogu humanizirati ili dehumanizirati' jest ljudska ljudima, zivotinje ne mogu animalizirati svijet.4 Jedino humanizaciia O1qilyflob vokaciia, a dehumanizacija, prema Freireu, proiitazi iz nepravednq u smislu lovjeka poretka. Oslbbbd6nje"cjd ijehumanizirane stvarnosti znaei razvoi

postajaniahumanijim,usmisluo6ovje6enja'PretpostavkapreobraZavanja o njoj i dielovanje dehumanizirane stvarnosti jest uo6avanje te stvarnosti, svijest i svijeta koja negiraju na nju. Freire kritizira iednostrana obiasnjenia odnosa 6ovieka

svijest,jer..('..)akojeistinadajesvijestnemogu6abezsvijetakojijekonstituira,

ne postaie istina je da je svijet nemogu6 ako sviiet sam, u konstituiranju svijesti, predmet kritidkog razmatranja."s latinskoamerickog sviieta Freire je

Konfiguraciju povijesno-kulturnog realiteta

razina svijesti dosao okarakterizirao kao "kulturu Sutnje", a podrobnom analizom ' 6 je i do razine svijesti koia odgovara toj kulturi' a

Press' New York' Freire, P. (1974.\, Pedagogy of the oppressed, The Seabury

1

974

:;

5Freire,P. (1974')'Pedagogyof theOppressed,TheSeaburyPress'NewYork' l974 str'29' govori o razinama svijesll kolt 6 Freire ne raspravlja o povijesnoj evoluciji svijesti niti o podrijetlu sviiesti. on

piii""1ii

t"3rq1 odsovaraju odredenom o,rstu"no,n'l ".d"t"!::lh i:-":5:1" str' 36-42' Fi"do.,Monogr^ph Series No. '1, Haruard Educational Review' 1983"

u dietv cutturat Actton

bt

a Lll o

'c0

.?

(,

o o o IJJ

(L

F'

I

^"'f!

rF

o

I zt!

f

E

E

o-

Ps,#s-l'1, naziva neprijelazna,gJijest (intransitive consciousnesg.eovjek te razine svijesti nalik je Zivotinji prilagodenoj zivotnom okruzenju, ,,zaronjenoj,, u stvarnost. Zadubljen je samo u ono Sto je sada i brine se jedino za osnovne zivotne potrebe. Freire bi rekao da je to dovjek koji Zivi u potlacenoj sada5njosti. azna svij est ( senl- in t ra n s iti ve c o n s c i o u s n es g, koja odgovara "kulturi Sutnje". ra razinasvijesti prevladava u zemljama Tre6eg svijeta.

n P_f"y,*lg_grl a

eoUg!.

pol

un

ep ri jel

dru5tveno-kulturni realitet kao zadan, s"ldbinski, nepromjenjiv, pa sumnja u promjenjivost stanja. on vjeruje da je flegova Zivotna !g-f_e_fi1e, sf'rvqca

situacija izvan njegove moci i nije svjestan da su uvjerenja s kojima zivi pounutrene vrijednosti sto mu ih je nametnuo netko drugi. Na toj razini svij-esti covjjl(u nedostaje

"strukturalna percepcija svijeta", on ne vidi svijet u cjelini. stoga svoj polozaj obespravljenosti pripisuje ili nekoj superrealnosti ili necemu izvan objektivne stvarnosti (Bogu, religioznim obredima, magiji, molitvi...) (naive, semi-transitive consciousness)jest razina P9lup,r"119!,af13:utlest svijesti koja je, iako naivna, pomak k uvidanju situacija koje je stvorio 6ovjekl? ne netko drugi. Tu razinu svijesti prati i osjecaj da se stvari ne dogadaju uvijek izvan 6ovjekove kontrole.

lg'"y13|i

fgXia,teer.ne-X"US:lif_q* !y-ilj9"h*,_J1est (criticat consciousnesg, koja se postiZe u procesu osvje56ivanja, konscijentizacije.

Nameie se pitanje: Sto determinira "kulturu sutnje"? dinjenica jest da ,,kultura Sutnje nije nastala sama od sebe", a nije ni "entitet koji su stvorile metropole u specijaliziranim laboratorijima i transplantirale ga u Tre6i svijet."7 Kulturu Sutnje, zaklju6uje Freire, odreduju strukturalni odnosi u dru5tvu. Meduodnos zemalja Treceg svijeta i razvijenog (prvog) svijeta, prema Freireu, ovisan je. Razmotreni kao strukture u ekonomskom, povijesnom, kulturnom i

politickom kontekstu, ta su dva svijeta ista. Razmotreni, medutim, sa stajalista kvalitete tih odnosa, ona nisu ista. Razlikuju ih uloge koje svaka kultura igra u cjelokupnom kontekstu njihovih meduodnosa. prvi svijet dine drustva koja upravljaju, a Tre6i drustva kojima se upravlja. prvi svijet nije ovisan svijet, Tre6i jest. Prvi je razvijen, Treii nerazvijen. prvi Zivi "kulturu dominacije,', Tre6i ,'kulturu Sutnje". Razlikuje ih to Sto je struktura ovisnog drustva uoblicena u slici prvoga. A drustvo kojim drugi upravlja, nerazvijeno drustvo, drustvo koje zivi ,,kulturu sutnje"

jest ovisno drustvo. ovisno drustvo ve6 po definiciji jest marginalno drustvo.

a uJ akladu s time, unutar struktura odrectenog drustva ponovno postoje marginalne

strukture (kulture, subkulture, klase, etnidke manjine, nepismeni'..)' Pridajuci va2nost marginalnosli (marginado\, Freire podrobno i analitidki prilazi tom dru6tvenom fenomenu u svim djelima. 01. nglaz! od lgsi-6.!1e .KSfs-IelA-cjie da-ako u ne6emu, blll lz.van n9c9g7. onda-ig logicno olli marginatnost laloinatan nedega' ili i"391 "No Zivljenje'izvan dgT,: ni u marginalan riioSiuce bitj buduci Og 1i1e

'marginalno unutat ne6ega' nuZno implicira kretanie onoga koji je marginalan iz centra, gdje je bio, k periferiji."s u okviru struktlre drustva marginalni dovjek iest pretpostavlja onai koji je na dru$tvenom rubu. A dovodenje 6ovjeka na dru$tveni rub

pretpostavlja uzroke takvog 6ina, tj. "guranja" dovjeka na drustvenu marginu. No odludili I dinitelje koji ljude tamo "guraju". S pravom Freire pita iesu li ljudi sami liudski biti moZe marginalnost da otiii na marginu. Teiko ie pretpostaviti, smatra, izbor, sa svim Sto ona sa sobom nosi: siroma5tvom, bole5cu, smriu, zlocinom, odajem, nemogudnoSiu zivljenja, te zakliuduje: "Ako marginalnost niie izbor, je marginalni je dovjek istjeran i zadraan izvan drustvenog sustava, sto zna6i da odredene objekt nasilja.s Ako su marginalni ljudi objekti, oni su objekti unutar jesu dru5tvene strukture koja je cjelina za sebe. Sukladno tome, marginalni ljudi "bica za su Oni drustva. ',bica unutar nje", a kao takvi oni su obespravljeni unutar druge". Postaju6i marginalna biia u strukturi, oni nece promiieniti svoju situaciju, jer u strukturi jesu marginalni. Tu ce situaciju promiieniti oslobadaju6i sebe obespravljenosti i podjarmljenosti upravo u strukturi' Na ovim postavkama Freire temelji zahtjev za radikalnim drustvenim promjenama i preobrazavanjem druStvene strukture Sto stvara obespravljenost, kako bi ovisni'

marginalni, potladeni i obespravljeni ljudi postali bi6a za sebe'

Pedagogija obespravljenrh iest pedagogija koju Paulo Freire promislja u ime obespravljenih, a moguce iu je ozbiliiti samo s njima. Njezinu rodenju, smatra Freire, oni mogu pridonijeti samo ako shvate da tlacitelja nose u sebi. Jer pedagogija obespravljenih jest "instrument kritickog otkrivania da su i oni i niihov

tlacitelj izraz dehumanizacije."l0 U ljudskoj praksi, uvieren je Freire, nema neutralnosti. Naime, svaka neutralnost sadrZi (skriven) izbor. Osim toga, svaka ljudska aktivnost u svojoj osnovi ima cilj,

a ostvarenje cilja podrazumijeva odredenu metodu i vrijednost izbora. Primjeravaju6i to polaziste raspravi o odgoju i obrazovaniu, posebice raspravl o

U S

S

| 'rreire,

P. (1983.), curturalActionforFreedom,Monograph series No. 1, Haruard Educationar

,"u,J-*E

s

Rovl6w' Freire. P. (1g8g.\, cutturat Action for Freedom, Monograph series No. 1, Haruard Educational

e

Educational R6vlaw, Freire, P. (1g8g.\, cutturat Action for Freedom, Monograph series No. 1, Harward

ro

48' Freire, P. (1g7 4.), Pedagogy of the Oppressed, The Seabury Press, New York' 1 974' str'

'lr'

'tl'

31' 10'

dt

o ') (t o o o ul (L

Fr"

RMO

o -

F I

:

2 IJJ

f ideoro.koj pozadini koja odreduje metodorogiju odgoja i obrazovanja, Freire formurira tezu da nema neutrarnog odgoja i obrazovanja.ll .dgoj i obrazovanje

vec su u svojoj sustini ambivarentni, jer sruze iri priragodavanju dovjeka iri razvoju onoga Sto je predodredeno ljudsko. Glede ciljeva ni metode i sredstva ne6e biti isti' "Ja ne mogu", kale Freire, "upotrebrjavati iste metode i sredstva koje sam upotrebrjavao za upravrjanje ako sam se odrudio za osrobodenje.,, r nastavrja: "Ako je moj izbor upravrjanje, a ponekad toga nisam ba. svjestan (ideorogija), onda je obrazovanje za mene p0ki 6in prenoSenja znanja(...) No ako je moj izbor oslobodenje, naravno, ja moram imati drugi koncept epistemorogije, koji determi_ nira moju metodorogiju. prqma tome, obrazo vanje zamene nije vi.e prenoSenje znanja, nego suprotno, din spoznaje.,,12 Koncept oUr"rou"n,",;;j"r, j;;;; prilagodavanje, odnosno upravrjanje, a po definiciji jest preno.enje znanja, Freire metaforidki naziva "bankarskim". Njegova je suprotnost odgoj i obrazovanje za oslobodenje, .to je po definiciji spoznajna aktivnost. U drugom pogravrju Pedagogtle obespravljenihFreireprobremski formurira u oba tipa obrazovanja.

i

objasnjava obirjeZja odnosa

"Bankarski" koncept obrazovanja, koji odgovara sartreovu "degustivnom" iri "nutritivnom" konceptu, istovremeno je kritika tradicionarnog obrazovanja i temerj za osmisrjavanje odgoja i obrazovanja za osrobodenje. Analitidki razmotreni odnosi u "bankarskom" konceptu obrazovanja otkrivaju: prvo, uditerje -'kao superiorne, autoritarne, moine stru6njake poudavanja koji ,,imaju,, znanje i koji znanje priop6avaju, propisuju, biraju te kontroriraju iodreduju udenikovo napredovanje; drugo, udenike kao poslusne, pokorne i strpljive ,,objekte,, koji ni5ta ne znaju, ari kad im se znanje dade, onda ie ga, riseni interektuarnih 6uvstava, inferiorno i disciprinirano memorirati; treie, sadrZaje - kao obezivo_ tvorene, iscjepkane informacije koje su naj6esie diktati, priopcenja ipropisi onoga koji "ima znanje i moc". Metoda koja se prakticira u tom obrazovnom konceptu jest pripovijedanje, jednosmjerna naracija koja sruzi da sprijedi misrjenje i inhibira sumnju iznatizerju. Taj koncept obrazovanja, kaze Freire, ne poznajaosvjesiivanje jer "covjek nije svjesno bi6e; on je samo posjednik svijesti: ispraznjeno ,misrjenje, pasivno otvoreno primanju stvarnosti iz svijeta izvan njega.,,r3 stvarnost stavrjena u obrazovni sadrzaj statidna je, predvidiva i nepovezana u cjerinu, a takva ne treba preobrazbu. Temerjeno na mehanidkoj, statidnoj i ograni.enoj svijesti, '1"Nemapedago5keteorijekoiaimplicinciljeVe''u.oo"oosoin@ ;;;zovanja " Freire, p. (1e68.), Educacao e conscientizacao, cuarnevaca. Mexico:.cenrri 1,,"1il:':l:'"-r9""! tin' D' (1983), "pedagosv and poritics: Adurt Education ;il;;;;;"", convergence,vor. xvr, No g, slr. 19. 12 Freire, P. (1 973.), ,,Bylearning they can teach", Convergence,Vol. 6, No. 1 , str. 78_79. 13 Freire, P. (1974.1, pedagogy ofthe Oppressed,The Seabury press, New york, 1974. str. 62-

:::::ffi::::: '"::l:::y

lr\r*.

--.

l-:"J-' ' -;ffi;;"""1;*ffiJ,irl:

E (L U) IU c0

koristedi se metodama primjerenim cilju prilagodavanja, obrazovanje sluZi za paraliziranje druStvenih odnosa, za odrlavanje status guo i istovremeno za

o

apredavanje razvoia svijesti o dru5tvenoj funkciji obrazovanja. Zalo Freire naziva

o (,

obrazovanje sredstvom domestikacije, buduii da ono

leli

zadrlavanju ljudi

(udenika) u uvjerenju da su nesretne Zrtve nepromjenjivih okolnosti.

"Bankarski" koncept obrazovanja nosi u sebi i kritiku Skole i obrazovnog sustava.

Psradoksalna je, naime, cinjenica da su razvijene zemlje Prvog svijeta na argumentirane zahtjeve osvije6tenih stanovnika Latinske Amerike, kada su glasno lznosili koje su mogu6nosti razvoja zemalja Tre6eg svijeta, odgovarale davanjem

"socijalne pomoci" razliditih oblika: neskromnim financijskim ulaganjima, "posudivanjem" vlastitih eksperata iz razliditih podrudja, opismenjavanjem nepismenih, razliditim vrstama stipendiranja strucnjaka potrebnih nerazvijenim

podrudjima i tako dalje. Usprkos naklonosti razvijenog svijeta, koja traje desetljeiima, zemlje Trecega ostaju nerazvijene. Da je rijed o "pravom komercijalnom deficitu" jasno pokazuju istraZivanja koja dokazuju da "latinskoemeridka nerazvijenost nije rezultat odsutnosti utjecaja industrijskih zemalja, nego

dlolovanja takvih utjecaja na nadin da konzistentno rade na Stetu regije."14 Taj odnos Freire obja5njava kao "konzeryiranje" kontinenta, to jest modeliranje "kulture

tutnle" pod pla5tom (?) laZnog humanizma, humanitarizma i la2ne za5tite represivnih vlada. Bvaku tudu ideju, model ili sustav, smatra Freire, valja uzeti u obzir u onoj mjeri koJa odgovara potrebama odredene kulture i potrebama ljudi te kulture, jer vlastiti

odgojno-obrazovni model temelji se na opservacijma vlastitog nacionalnog rcaliteta, a ne na stranim modelima i uvezenim vrijednostima. U tom smislu Freire

potkrepljuje tezu da nema neutralnog odgoja i obrazovanja. "Nema neutralnih rtrudnjaka ni onih koji imaju neutralne tehnike u pravljenju nastavnih planova i programa - ili bilo kojem drugom podrudju. Nema neutralnih 'metodologa' koji Rrogu poudavati povijest, zemljopis, jezik ili matematiku neutralno".15 Buprotngst-"bgnhgfS_KSJnjl"konceptu obrazovanja jest obrazovanje za oslobodenje, tu

kojemu je slygrnqq-t -o_b-re_zqv.rrjsadra{_!"gp_le11Fpje" qe kritidki "V!.i!_elL"Lgg-g11!.

odnose. Stvarnoit.ig*p1'"9p_!_em j _iz*1zeJ. Niq uQ[e,[*1-!1iS-Ub.-9Qoji.c,q -su[iekti gpoznavanj_a, spoan_ajq.-U*pl9A99U-1-plemiCqilygsti. Aktivnos!uditelja i udenika nije

ferdvoiena u smislu da jedan pogcq.ya., a drugi

";:::?f'^[:?:]',i*:1?::

ud_i,

odnosno daiedaq p.fipovijeda,

rr Martln, D. (1983.), "Pedagogy and Politics: Adult Education in Latin America", Convergence, Vol. XVl, No.3,

rlr,17.

''

I rurlre, P. (1974.), Pedagogy

ofthe Oppressed,

The Seabury Press, New York, 1974. str. 102.

-o o uJ (L

'F'"

N'

IMF

N

o

zUJ =

f

=

E q 9lqg*q"P"glBje. o!olc-ag:_a2131_ger znepje4.ije za kojega je obrazovanje

i.rljenj,eq.nego pr_oces. Uditetj

aktivnoi-islo.n^r^i^neie ie t