Mudrost i sudbina [PDF]

Zitiervorschau

....-.ffi I1::,

.'ttr: * :

MAURICEMAETERLINCK

MUDROST I SUDBINA

S FRANCUSKOGAPREVEO ALEKSANDAR GRLIC

:i',i

Tisak Hrvetrko{

ltangarelo{

zrvoda

d' d' u ZaSrebu'

MUDROSTI SUDBINA

n. Danas je nevrlja iedna bolest ljudstva, kao lod Sto je bolest iediia nevolja dovjekova. Pa kao Sto za bolest imade lijednika, trebalo br da ih. bude i za lju'dsku nevoliu. No sliiedi li otuda, 5to ic holest stanje naZalost crpdenito, da se mi nikad ne bismo smleli baviti i z d r e v l j e m ,a o n a i , 5 i o n a p r i m j e r u d i a n a t o m i l u ,f i z i d k u z n a n o s t ,k o i l najvi5e odgovara-moralu, imao bi zar d,a se bavi jedino razoblideniima,3tc ih kakav manji ili veii kvar izazove na dovjeijern tiielu? Vaino ie, da tijelo bude zdravo i dobro razviieno, kao god Sto ie vaZno, da moralist, ko'ji s visine gleda prozrijeti sadaSnievrijeme, btrde sretne duse ili bar da osim dovoljno svilesti ima ono, Sto mu treba, da takav bude' I{i zivirno usred jedne velike nepravde, ali ja mislim, da nema lakove ravnoduinosti i okrutnosti, te ne bismo gd;ekada mogli Ca govorimo taho, kao da nepravdc i nema, jer inaie nikad ne izadiosmoiz niezina kruSa' Pctrebno je, da neki sebi dopu5taju misliti, Sovoriti i raditi, kao da su svi sretni; ako im se to ne do,pusti,kakvu bi sreiu i pravednost,kakv'r litibav i liepotu na5li drugi onof dana, kad im trdes otvori iavne vrtovel obeiane zemlie? Istina, moZe sc reii, da valia ponafpriie baviti se onim, Sto je nnajvalniien. Ali baviti se onim, ito ie ,naivaLniie", niie uvijek i naimudrije. ecsto viSe vrijedi poii odmah na oviScu,Ki'd voda poplavi slan holandiiskoga seljaka, te more ili riicka srrr5i nasip, bit ie za niega naivaZniieda spasi bla{o, ifteL i pokuistvo, ali nrudriie bi bilo, kad bi on ltoSao da se bori protiv valova i pozvao sa vlha nasipa sve, ltoii Zivu pod ckriljem uskolebane zemlie. eoviedanstvoje dosele bilo kao neki bolesnik, ho'ii se obrada i okreie po svo,m krevctu, da nadje podinka, ali to ne smeta, da srr mu $otovo ierline utie5liive rijedi kazivali oni, koii mu govorahu, kao da nilrad nije bilo bolesno, Jer Eovie6anstvoie stvoreno da bude sretno, kao Sto ie i loviel< stvoren da bude zdtav, pa kad mu se Sovori o nje{ovoj nevclji, ma i trsred najopienitile i najtrainiie nevolie, dini se, kao da mu se $ovori sa.moprigodimice i prolazno. Niie neumiesnoobra6ati se k nietnu, kao da se uvijek nalazi u predveEer:jeneke velike sreie ili neke velike izvies. nosti, Ono tu doista i iest, po srcjem naEonu,ma ne doEekaloni siutraSnie$a dana. Uvijek je dobro vjerovati, da ie nam malko viSe mi5lienja,malko vise smionosti, malko vise lfubavi, malho vise radoznalosti, malko viSe zivotna Zara dostajati, da nam se jednoS dana otvore vrata radosti i istine. Niie to sasvim nemogu6e.Nadaimo se, da ie iedno$ dana ciieli svijet biti sretan i mudar, pa ako taj dan ne 6e moZda nikada ni do6i, ne 6e biti zlodinstvo, Sto smo mu se nadali, U svakom je sludaju potrebno nesretnima Sovoriti o sredi, da ih'se nauii, kako (e ie t',poznati. Oni tako vole da misle, da ie sreia stvar rzvanred'nai gotovo nedokudival Ali l